Dr Ahmed Colic

ZADACIIOGLEDI
IZ
FIZIKE
za 2. razred tehnickih i srodnih skola
Tuzla, 2000.
Recenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodzi6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehnicki skolski centar, Tuzla
Izdavac
Harfo-graf, Tuzla
Za izdavaca
Safet Pasi6
Stampa
Harfo-graf, Tuzla
Za stampariju
Safe! Pasi6
Tiraz
1500
Oslobodeno poreza na promet, prema misljenju Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kullure i sporta, broj: 03-15-2634/00, od 29. 06. 2000.
godine
Odobrena upotreba u nastavi tehni6kih i srodnih skala, prema rjesenju
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzla broj: 10/1·15-6791-
2100, od 20. 06. 2000. godine
Sadrzaj
Predgovor
1. ZVUK ......................... .
2. Elektricitet i magnetizam ..
2.1. Elektrostatika ........................... ..
2.2. Elektricna struja .
2.3. Elektromagnetizam
2.4. Elektrodinamika
3.0p!ika ..
3.1. Brzina svjetlasti ..................................... .
3.2. Geometrijska optika .
3.3. Talasna optika .....
4. Osnovi kvantne fizike <
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
4.2. Fizika atoma .................. ..
4.3. T alasi i cestice ..
5. Fi:zika jezgra atoma. Elementarne cestice ..
6. Svemir ..
Rjesenja ........... ..
1. Zvuk
2. Elektricitet f magnetizam .
3. Oplika ..
4. Osnovi kvantne fizfke ..................... "
5. Fizika jezgra.
6. Svemir ..
Dodatak .......... ..
.. .. i
... 8
.. ......... 8
.... 36
........ 47
........ 59
.. ...... 59
.. ...... 62
.. ..... 76
........ 84
..... 84
.. ...... 91
.. .... 100
.. 103
. ..... 115
.. .... 119
...... 119
.. .. 119
.. .... 128
..... 131
. ..... 133
.. .... 135
.. .... 136
Predgovor
Zbirka je pisana prema programu fizike za 2. razred tehnickih i srodnih skala,
a takode je pri!agodena i programu fizike za 2. razred gimnazije na padrucju
Sarajevskog kantona.
Oat je veliki broj raznovrsnih racunskih zadataka (oznaka T)
demonstraclonlh ogleda i eksperlmentalnlh zadataka (oznaka E). Takode je
dat i odreden broj laboratorijskih vjeibi (ukupno 7). Preporuceni pribor za
demanstraciane og!ede i laboratorijske vjezbe maze se jednostavna sklapiti ad
prirucnog materijala koji uglavnam posjeduje svaka skala.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod I nekoliko rljesenlh
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno davoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
"Priroda je jedna knjiga koju un svim lis/<)vima
!ludi mnogo sudriaja '
Ge/e(1749-1832)
1. ZVUK
Zvuk je takode talasno kretanje. Ljudsko uho moze da cuje frekvencije od 16
Hz do 20000 Hz.
Brzina zvuka u gasavima data je izrazom
c= G-
V p
gdje je: p - pritisk gasa, k - odnos specificnih toplotnih kapaeiteta pri sta!nom
pritisku i stalnoj zapremini, p - gustina gasa. Brzina zvuka u gasovima raste sa
temperaturom,
gdje je: Co - brzlna zvuka na GOG (III 273 K), T-temperatura gasa (u K), To=273 K.
Zategnuta iiea duzine f osciluje frekvencijom

21 '
gdje je b;:1 ,2,3 ... Za k",,1 dobivamo frekvenciju osnovnog tona.
Brzina sirenja longitudinal nih talasa u cvrstim tije!ima ( i tecnostima) je
gdje je: p-gustina sredine, E-modu! e!asticnosti (za tecnosti modul stisljivostl).
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnutoj zici je,
gdje je: zatezanja, l-duiina iice, ike.
1
Kod zatvorene sviralena na jednom kraju frekvencija je f (2k -1) .<: ..
41
gdje je: I· duzina vazdusnog stuba, Za k=1 dobivamo frekvenciju
osnovnog ton8.
Jacina zvuka odredena je izrazom
I=2n
2
pcf
1
A
2
Jedinica za jaGinu (intenzitet) je W/m
2
.
Snaga zvutnog talasa je
IS,
gdje je S-povrsina koju zahvata zvucni talas.
Nivo jacine zvuka, u decibelima (dB), izrazav8 S8 re!acijom
I
L
I,
gdje je: 1 - jacina zvuka, 10 - jaCina zvuka (frekvencije 1 kHz) na pragu cujnosti kOja iznosi 10-
12
Wid,
Kada S8 izvor zvuka krece U odnosu na prijemnik (odnosno prijemnik U odnosu
na izvor zvuka) dolazi do promjene frekvencije (Dopplerov eleka!) prema relaciji
gdje j8 :fo - frekvencija izvora zvuka, f - frekvencija koju registruje prijemnik,
Vi - brzina'izvora zvuka, prljemnika, C - brzina zvuka. Gomj! predznak je
al\O S8 izvor (odnosno prijemnik) udaljava, donji predznak aka S8 priblizava.
Primjer 1: Snaga tackastog izotropnog izvora zVuka je W. Odredi:
a) jadnu zvuka na rastojanju R=10 m od izvora zvuka (prigusenjese zanemaruje),
b) amplltudu oscilovanja djelita sredine na toj udaljenosti, aka je frekvencija zvuka
f=1000 Hz, brzina zvuka mis, gustina sredine (vazduha) je 1,2 kg/m
3
.
e) nivo jacine zvuka na loj udaljenosti.
Rjesenje:
P-l 0" W; R-j 0 m
a) b) c) l=?
a) Jacrna zvuka je I;;:;;!. Zvucni taias S8 siri na sve strane . Povrsina sfere je
S
S=4nR
2
te je jacina sfernog talaSB
796.10.
8
...':".
, m2
2
b) Amplituda oscilovanja djelica sredine izracunava S8 prema jednacini
I::::: 2n2pcA 2f2 .
Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo da je amplituda oscilovanja
m,
c) Nivo jadne zvuka na toj uda!jenosti je
Primjer 2: !zvor zvuka Ima frekvenciju 260 Hz. Koliku 6e frekvenciju
registrovati prijemnika: a) aka S8 izvor zvuka udaljava od prijemnika brzinom
30 mis, a prijemnik miruje, b) prijemnik miruje, a izvor zvuka S8 priblizava istom
brzinom, c) izvor zvuka miruje, a prijemnik S8 priblizava brzinom 30 m/s. Brzina
zvuka u vazduhu je c=340 m/s.
Rjesenjs:
10-260 Hz
m/s: c=340 m/s

Frekvencija zvuka koju registruje prijemnik data je relacijom
a) Prijemnik miruje, vp=O. Izvor zvuka S8 udaljava t8 S8 uzima gornji predznak.:
za brzinu zvuka,
f Co ---"-_ 260 S-1 340 m I !._._
c+Vj 340m/s+30m/s

Frekvencija koju registruje prijemnik je smanjenja.
a) Prijemnik miruje, vp=O. Izver zvuka S8 prib!lzava te S8 uzima donji predznak
za brzinu izvora,
, . c _] 340mls
! 10 -- 260 s ----.:..:..::.=:.cc..-c-
C-Y
j
340m/s-30m/s
f=285Hz
b) Izvor zvuka miruje, v,=O. Prijemnik se priblizava te se uzima donji predznak
za brzinu prijemnika.
3

c 340m/s
f = 283 Hz
Primjer 3: Iznad eilindricnog suda koji je napunjen vodom nalazi
se zvucna vHjuska eija je frekvencija 440 Hz, lz suda S8 ispusta
voda, Pri kojim duiinama vazdusnog stuba ce se zvuk pojacati
(sl.1.1.)? Izracunaj du!'ine za prva dva pojacanja zvuka. Srzina zvuka
je 340 m/s.
Rjesenje:
fo=440 Hz
e-340 mls
I f =?,/
2
=?,
S1. 1. 1.
Zvuk ce se pojaeati kada S8 sopstvena fekvencija oseilovanja v3zdusnog stuba
izjednaei sa frekvencijom zvucne vHjuske, fVIIJ=fvazd=f. Frekveneija oseilovanja
vazdusnog stuba je (svira!a zatvorena na jed nom kraju)
c
f=(2k-l)--.
41
Prvo pojacanje se dobiJ'e za k=1. tJ' f ""
. 41
I --"- 340m/s 0 r
1- 4f _. 4.440Hz ,:Jill.
Drugo pojacanje se dobije za k=2, tj f = 3-"-
41
T
1.1. Donja graniea kad cujemo zvuk iznosi 16 Hz, a gornja graniea 20 kHz. U
kojem intervalu su talasne duzine zvucnih ta!asa u vazduhu, gdje je brzina
zvuka 340 m/s.
1.2. Zvucna viljuska, kad oseiluje, proizvodi zvuk frekvendje 440 Hz. Kolika je
talasna duzinazvuenih talasa: a) u vazduhu (e=340 m/s), b) U vodl ( e=1450
m/s).
1.3. Covjek moze odvojeno cuti dva tona ako dodu do njegovog uha u intervalu
vecem od 0,1 s. Na kojem najmanjem rastojanju treba da 58 nalazj ad neke
pregrade (zida ) da bi odvojeno cuo sopstveni ton i reflektovani ton? Za brzinu
zvuka uzeti 340 m/s.
4
1.4. Koje oscilacije nazivamo ultrazvukom? Odredi talasnu duzinu ultrazvuka
pobudenu u aluminiju pri frekvenciji 10 MHz. Brzina zvuka u aluminiju je 5100
m/s.
1.5. Za mjerenje dubine mora koristi se ultrazvucni signal. Kada se signal emjtuje
sa breda prema dnu mora on se vrati za 1,2 S. Kolika je dubina mora? e=-1550
m/s?
1.6. Izracunaj zvuka u vazduhu prj standardnim us!ovima (po=1,013.10
5
Pa),
p=1 ,29 kg/m , k=1,4.
1.7. Izracunaj brzlnu zvuka u vazduhu na temperaturl: a) 20'C, b) 30'C. co=331,5
m/s.
1.8. Kollka je brzina prostlranja zvuka u gvoldu: gustina gvozda je 7800 kg/m', a
modul eiasticnosti 9.10
11
N/m
2
.
1.9. Brzina prostiranja zvuka u nekom metalu lzn051 4470 m/s. Koliki je modui
elasticnosti metala ako je njegova gustina 7500 kg/m
J
?
1.10. Gl,Jstina nekog gasa lznosi 1,5 kg/m
3
, a brzina zvuka u tom gasu je 432 m/s.
Koliki je pritisak tog gasa? k=1,4.
1.11. Zlea mase 1 g, dUline 15 em, zategnuta je sllom F=44 N. a) Kolika je brzlna
zvuka u zicl? b) Kolika je frekvencija osnovnog tona? e) Kolika je frekvendja
prva dva harmonika? •
1.12. Kolikom najmanjom silom treba zategnuti zieu mase 0,2 9 i duzine 60 em da
bi njen osnovni ton imao frekveneiju 440 Hz?
1.13. Zlea duga 1 m zategnuta je sllom 20 N I pri tome njen osnovni ton Ima
frekvenciju 70,7 Hz. Kolika je masa iiee?
1.14. Ta!asna duzina osnovnog tona, na ziei zategnutoj na dva kraja, iznosi 70 ern.
Odredi·. a) duzlnu ziee, b} masu ziee ako je si!a zatezanja 27 N, a brzina zvuka
250 m/s.
1.15. 2ica mase 0,2 9 zategnuta je sHorn F:::: 30 N j pri tome je
njen osnovni ton u rezonanciji sa tonorn rekvencije 512 Hz.
KoUka je duzina zice i taiasna duzina osnovnog tona?
1.16. U eilevi zatvorenoj na jednorn kraju, na sHei 1.2., prikazano
je oscilovanje vazdusnog stuba. evor stoje6eg talasa je na
zatvorenom kraju, a trbuh na otvorenom. Frekvencija talasa
je 280 Hz, a brzlna zvuka 336 m/s. Odredi: a) talasnu duzlnu
talasa, b) udaljenost prvog evora od vrha djevl, c) udaljenost
drugog i tre6e9 tvora od vrha .
S1.] .2.
1.17. Pri mjerenju brzine zvuka u vazduhu pomo6u rezonancije vazdusnog stuba
(u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju) koristena je zvucna viljuska frekvencije
440 Hz. Prv! rezonantni maksimum (pojatanje zvuka) javlo se na dubini t1=19
em. Kolika je brzina zvuka u vazduhu na datoj temperaturi?
5
1.18. Frekvencija osnovnog tona zatvorene cijevi na jednom kraju iznosi 150 Hz.
Kolika je duloina cijevi ako je brzina zvuka u vazduhu 338 m/s.
1.19. Udaljenost izmedu prvog i lre6eg evora ns sliei 17, iznosi 78 em. Ako je
vazdu;;ni stub pobuden ns oseilovanje zvuenom viljuskom kolika je njena
frekveneija. Za brzinu zvuka uzeti m/s.
1.20. Ova zvucna ta!asa imaju iste frekvenclje i brzine prostiranja. Njihove jacine s'e
odnose kao 4:1. Kako se odnose njihove amplitude?
1.21. Snaga zvucnog izvora iznosi 0,2 mW. Kolika je jacina zvuka, aka se ta
snaga pre nasi okomito kroz povrsinu ad 8 cm
2
?
1.22. Jacina zvuka Iznosi 2,6.10.
7
W/m
2
• Kolika zvucna snaga ulazl kroz otvor
povrsine S=50 cm
2
?
1.23. Soaga zvucnog izvora iznosl 1,5 mW. Koliko se zvucne energije emituje za
dvije minute?
1.24. Kroz okomito postavljenu povrsinu ad 240 cm
2
, svake minute prode 0,144 J
zvucne energije. Kolika je jacina zyuka?
1.25. Zvueni talas ima frekveneiju 1kHz i jaeinu 10.
4
W/m2 Koliks je amplituda
zvucnog talasa u vazduhu? c::::340 mis, p=1 ,29 kg/m
3
.
1.26. Frekvencija zvucnog talasa je 1 kHz, brzina c=340 mis, a gustina sredine
1,2 kg/m
3
i amplituda oscilovanja 3,14 nlTl. Kolika je jacina zvuka?
1.27. Odredi nivo jaCine zvuka (frekvencije 1 kHz) koji odgovara: a) pragu cujnosti 10=10.
12
W/m2,
b) granici bola Im=10 W/m
2
.
1.28. Koliki je nivo jaCine zvuka ako je njegovajacina a) 10 mWfm2, b)10 pW/m
2
?
1.29. Kolika je jacuna zvuka ako je nivo jacine : a)23 dB. b) 46 dB?
1.30. Snaga zvucnog talasa koji ulazi kroz otvor povrsine 1,5 cm
2
iznosi 3 ow. a) Kolika je jacina
zvuka na tom mjestu? b) Koliki je nivo jaCine zvuka na tom mjestu?
1.31" Nivo jaCine zvuka pored jedne zgarade iznosi 82 dB. Kolika zvucna snaga uiazi kroz prozor
povrsine 1,8 m
2
?
1.32. Nivo zvuka iznosi 50 dB. Kol1ka zvucna energija prolazl okomito kroz povrsinu 0,6 m
2
za
8 s7
1.33. Sirena automobila emituje zvuk trekvenclje fo=800 Hz. Automobi! S8 krece
brzinom v=20 m/s. Koliku frekvenciju ce registrovati nepokretni posmatrac ako
se:a) automobil priblizava, b) udaljava? Brzlna zvuka u vazduhu je c=340 m/s.
1.34. Brod se na pucini javlja sirenom cija je frekvendja 200 Hz. Na obaH se
registruje ton frekvencije 204 Hz. a) Da Ii 5e brod pribHzava iii udaljava?
b) Kolika je brzina broda? m/s.
1.35. a) Kojom brzinom treba zvucni izvor da se udaljava od nepokretnog
posmatraca, da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta manje frekvencije?
6
b) Kojom brzinom treba da S8 priblizaava zvucni izvor da bi posmatrac
registrovao zvuk dva puta veGe frekvencije? c=340 m/s.
1.-36. Voz se priblizava stanici brzinom 16 m/s i emituje zvuk frekvencije 300 Hz.
Posmatrae na staniei registruje irekveneiju 314,5 Hz. Kolika je brzina zvuka?
1.37. Frekvencija zvuka sirene automobila u toku priblizavanja slusaoeu je 448 Hz,
a pri udaljavanju 426 Hz. Odredi: a) brzinu automobila, b) frekvenciju zvuka
sirene. m/s.
E
1.38. Demonstriraj rezonanciju kod zvucnih
talasa.
Pribor: Dvije zvuene vilju;;ke jednake
frekvencije, na rezonatorskim kutijama
81.1.3). Sl.l.3
laboratorijska vjezba 1: Odredivanie brzine zvuka u vazduhu rezonanciio!TJ.
vazdusnog stub,!

S1.1.4.
Pribor: Menzura od 500 ml, casa s vodom, zvucna
viljuska poznate frekvencije (preko 300 Hz),
gumeni cekie, lenjiL
Uputstvo: Udari viljusku gumenim cekieem i stavi
je iznad menzure. U lTlenzuru lagano sipaj vodu
sve dok ne cujes pojacanje zvuka. Kad procijenis
rezonantnu duzinu !, postupak ponovi dosipanjem
Hi odlijevanjern vode, sve dok zvuk ne bude
maksimalno pojaean. U tom trenutku (sl.1.4.) I
odnosno l.c/4f;
If,
gdje je fHfrekvencija zvucne viijuske, !-duzina od povrsine vode do vrha
menzure.
Odredi relativnu gresku mjerenja u odnosu na tabllcnu vrijednosl brzine zvuko na datoj
temperaturi,
C
T
"" Co rr- , gdje je co",,331 mis, T - sobna temperatura, To =273 K.
VT.
7.
"Najvece obilje i VrhUllilC sree<? za (;ovjekaje da
pogazi poz"d" cia se ville k flcbcsima i prodre u
/ujne prirode"
Seneka (3 - 65)
2. Elektricitet i magnetizam
2.1.Elektrostatika
Coulombov zakon. Elektricno polje
Kolicina elektriciteta (naboj)nekog tijela q:= ne gdje broj (razllka broja
protona i elektrona u tomtijelu), elektrona (elementarni naboj)
e=: 1,6· 10-
19
C.
Iznos siie meaudjelovanja dva tackasta naboja dat je Cou!ombovim
(Kulonovim) zakonom:
F""k qlq2 =_1_QlQ2,
r2 4nE r2
gdje je: k-elektrostaticka konstanta, f-permitivnost sredine. Za vakuum (a priblizno
i vazduh) ko::::: 9 ·10'1 Nm
2
. U vakuumu je 2.::::: 8
0
:::: 8,85 10-
1
: C
2
." au nekoj
Nm-
sredini 8 = eo 'E
r
, gdje je permitivnast sredine.
Aka na naboj qp u nekoj tack] prostora djeluje elektricna slla F, anda je jacina
elel:tricnog polja u toj tack] E "" F .
q,
Jacina elektricnog polja tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja je
E-k-'L
- r 2 '
Primjer 1: Ova tackasta naboja ql",,+1 nC i q2:::+2 nC medusobno su udaljena
8 em. a) Odredi silu medudjelovanja u vazduhu. b) Koliki 6e biti izn05 sHe
medudjelovanja u petroieju clja je relativna permitivnost 2? c) Odredi jacinu
elektricnog polja u tacki A, na spojnie; dva naboja, koja je udaljena 5 em od
prvog naboja. Nabaji su u vazduhu.
8
Rjesenje:
1 0'9 C
0'9 C
r-8 em-0,08 m
a) EF1; b) e) m
a) Istoimeni naboji se odbijaju. Iznos sile medudjelovanja dva naboja u
vazduhu je priblizno jednaka kao i u vakuumu, jer je za vazduh odnosno
(vidi uvod),
N 2 1.1O-
O
e.2.jQ-'e
F k q 1 q 2 9 . I 0
9
----"'--. ------:--c----c;---
o 0 ,2 e
2
(0,08m)2
Fo = 2,8 ·10,·6 N
b) U nekoj sredini vrijednost elektrostaticke konstante je k = -"-"-, te je i sila
E,
medudjelovanja Er puta manja (sI.1.p.a)
F_Fo _2,8:1O-
6
N _Id !(),'N.
Er 2,0 ,.
c) Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i usmjerena je ad pozitivnog
naboja (s1.1.p.b.). Iznos jacine elektritnog polja koja protece od prvog naboja u
tacki 1 je:
q,
E
j
=k
o
-::;-=9
r-
1
J09 l·lQ-g
e
' = 3600 N
e
2
(0,05 m)2 e
[znos jacine elektricnog palja koje patite od naboja 2 j8
N
20000--
C
Posta vektori imaju isti pravac, anda ih algebarski sabiramo, te j8 rezultuju6a jacina
elektrlcnog naboja u tacki A:
_ N N
E=Eo - 10)=20000- - 3600-
- C C
E=16400 N .
C
Primjer 2: Dva naboja Ql'=+20 nC i nC, nalaze 5e na udaljenostl 3=20 em, u
vazduhu (51.2.2.). Kolika je jaCina
elektricnog polja: a) u tacki A koja se
nalazi na sredini izmedu naboja, b) u tacki
B kOja se nalazi na tjemenu
istostranicnog trougla, straniee a?
Rjesenje:
q,=+20 nC=+20'iO,9 C
nC=-20'10,9 e
a=20 em=O.2 m
a) E,=?, b)Eb=?
a) Na slici 2.2. su prlkazani vektori
9
a) Na sliei 2.2. su prlkazanl vektorl jaclne elektricnog polja naboja +q I -g.
N
"h" 't t' E k q, E k q,
jl OVI mtenzi e ! SU AI::::: 0 ( y; AZ "" "( y .
l2) (2)
S obzirom da vektori imaju isti pravac i smjer, intenzitet rezultuju6eg po!ja je
k" 4 N
C
b) Vektor rezultuju6e jacine elektricnog polja je Ell =: Em -+ EUe' Na sliei 2.2.
vidimo da su intenziteti vektora jednaki, EJl ;;:;: EE! ::::; EE}' tj. ovi vektori obrazuju
q,
rstostranicni trougao. Ell = k () --:;-::::; 9 " .)
a - C
2
(O,2mY' C
T
2.1. Moze Ii S8 trenjem naelektrisati metalni stap?
2.2. Zasto S8 benzinska cisterna mora uzemljiti?
2.3. Kako ce 5e promjenitt sila medudjelovanja dva tackasta naboja aka se
rastojanje medu njima smanji tri puta.
2.4. Kolika je si!a medudjelovanja dva tackasta naboja ad 1 C na rastojanju 1 m:
a) u vakuumu, b) u vazduhu, e) u vodl?
2.5. Ova jednaka tackasta naboja, nalaze se na rastojanju 3 m i privlace S8 silom
od 0,4 N u vazduhu. Odredi velicinu svakog nabaja.
2.6. Na kollkom rastojanju su dva tackasta naboja q,=1, 1 ftC I Q2=2,0 ftC ako je
sila medudjelovanja F=5,5 N.
2.7.Dva naboja, od kojlh je jedno trl puta ve6e od drug09, nalaze se u vazduhu na
rastojanju 0,3 m. Odredl: a)velltlnu naboja ako je slla medudjelovanja 30 N, b)
silu medudjeiovanja u vodi?
2.8.Elektricni nabojkugle je -inC. Odredi: a) broj el8ktrona u vi sku u odnosu na
neutralno stanje, b) masu svih elektrona u visku. Potrebne konstante uzmi iz.
tablica.
2.9. Ova jednaka tackasta naboja od 3nC, nalaze se u petroieju (E-r=2) i medusobno
djeluju sHorn od 0,01 N. Koliko je rastojanje izmedu njih?
2010.Dva tatkasta naboja od inC i 2 nC medusobno su udaijeni10 em. a) Kollka je
sila medudjelovanja u vazduhu? b) Na kolikom rastojanju treba da budu naboji
u transformatorskom utju da bi sila ostala ista kao i u vazduhu? (£r=2,2)
2.11.0dredi relativnu permitivnost tecnosti ako dva jednaka naboja u vakuumu, na
rastojanu 20,0 em uzajamno djeluju istom silom kao u tecn05ti na rastojanju 14
em.
10
2.12.0dredl sllu kojom se prlvlace dva jona, Na+ I c;-: a) u vazduhu, b) u vodl
(£,=81). RastojanJe Izmedu jona je 1 nm, a nabojl su jednakl I Iznose
1,6.10.
19
C.
2.13.Dvlje jednake metalne kugle Imaju naboje q,=4 nC I q,=-lnC I medusobno su
udaljene 1 m. a) Kolika je slla medudjelovanja kugll? b) Kollka 6e bltl slla
medudjelovanja aka se kugle dodirnu i vrate na istD rastojanje? Kakva je slla u
prvom s!ucaju a kakva u drugom?
2.14.Dvlje jednake lopte Imaju naboje +50 ftC I -10 ftC. a) Kollkl 6e bltl naboj loptl
poslije njihovog spajanja metalnim provodnikom? Koljko 6e elektrona proCi
kroz provodnik u procesu preraspodjele elektrona medu [optama?
2.15. Dva tackasta naboja, istih dimenzija, od -6 J.1-e i +8).1C nalaze se na izvjesnom
rastojanju. Naboje dovedemo u neposredan kontakt a zatim vratimo na isto
rastojanje. Kako se odnose sile medudjelovanja prije i poslije dodira?
2.1S.Dva jednaka naboja Imaju jednake mase m=1 9 I nalaze se u vazduhu.
Elektricna sila uravnotezena je gravitacionom sHorn. Koliki je naboj? Potrebn8
konstante uzeti iz tab lice.
2.17.Kako se odnose elektritna i gravltaciona slla: a) lzmedu dva elektrona, b)
izmedu dva protona? Potrebne konstante uzeH lz tablica.
2,18.Tackastl nabojl +6 nC I +2 nC medusobno su udaljenl 8=10 em. Odredl
polozaj, velitinu j predznak treceg naboja tako da sva tri budu u elektrostatickoj
ravnotezl.
2.1S.Elektrostaticki filtri, koji se koriste za odstranjlvanje tvrdih cestiea lz dima
predstavljaju metalne cijevi duz clje ose je provodna ziea. Kako dje!uje takav
filter?
2.20.0dredi jacinu eiektricnog polja na rastojanju 30 em ad tackastog naboja +8
nCo
2.21 .Na kojem rastojanju ad naboja nC je jacina e!ektricnog polja 9 N/C?
2.22.Elektrlcno polje obrazuje tackasti naboj q=16 nCo Kollka je jaclna elektrlcnog
polja u tackl na udaljenostl 6 em: a) u vazduhu, b) u vodl?
2.23.0dredl relatlvnu permltlvnost sredlne u kojoj tatkastl naboj 0,45 ftC stvara
elektrlcno polje jaCine 2.10
4
N/C na udaljenostl 5 em.
2.24.a)Odredi veliCinu tackastog naboja, oko je na udaljenosti 9 em jacina polja u
vazduhu 4'10
5
N/C.
b)Na kojoj udaljenosti ce taj naboj, u sredini cija je relativna permitivnost 2,
obrazovati polje iste jacine.
2.25.Zemlja Je etektricki negativno nabijena. Jaclna eJektricnog polja na njenoj
povrsini je 200 N/C. lzracunaj naboj Zemlje. Poluprecnik Zem!je je 6400 km.
2.26.Atom hidrogena sastoji se od protona j eJektrona kojl su medusobno udaljeni
50 pm. KoHka je jacina elektricnog polja protona na udaJjenosti na kojoj se
nalazi elektron?
11
2.27.Metalna lopta poluprecnika 24 em ima naboj q=6,26 nCo Odredi jacinu
elektricnog palja: a) u centru lapte, b) na udaJjenasti ad centra jednakoj polovini
poluprecnika, c) na povrsini lopte, d) na udaljenosti 24 em od povrslne lopte.
2.28.Dva tackasta naboja 2 nC i 4 nC se nalaze na rastojanju r=O,1 m. Odredi
jacinu poUa u tacki, na spojnici naboja, koja je 0,06 m udaljena od ve6eg
naboja, Zadatak rijesi graficki i racunski!
2.29.Elektricno polje obrazuju dva naboja q,=+2 nC i q2=·1 nC i nalaze se na
udaljenosti 20 em. Odredi jacinu elektrienog polja na sredini izmedu naboja.
2.30.U homogenom elektricnom polju, u vazduhu, nalazi se eestica prasine mase
4'10.
7
9 i naboja +1,6·10·
11
C. Kakav treba da bude smjer i jaCina elektricnog
polja da bi cestica mirovala?
2.31.Kapljica ulja mase 10" 9 miruje u homogenom polju jacine 98 N/C. Odredi
velieinu naboja kapljice.
2.32.Elektron se nalazi u homogenom elektricnom polju jaCine 2 N/C. Odredi:
a) silu kojom elektricno polje djeluje na elektron, b) ubrzanje koje ce dobiti
elektron, c)brzinu koju ce imati elektron poslije 1 ).ls, d) put koji ce preCi
elektron za 1 I-1s. Pocetna brzina elektrona jednaka je nuJi.
2.33.Proton S8 nalazi II homogenom elektricnom polju jacine 15 N/C. Odredi: a)
ubrzanje koje ce dobitl proton, b) brzinu koju ce imati proton poslije 1 ms.
Pocetna brzina je jednaka null.
2.34.Elektron S8 n'alazi u homogenom e!ektricnom poUu. A) Kakav je smjer kretanja
elektrona u odnosll na smjer linija sile elektricnog polja? B) Kolika je jacona
elektricnog polja, aka elektron iz stanja mirovanja dabije brzinu 2'10
5
m/s
poslije predenog puta od 1 m?
E
2.35.Zadatak: Pokazi da postoje dvije vrste elektricnih naboja, te da se istoimeni
naboji medusobno odbijaju, a raznoimeni privlace.
Pribor: Dvlje staklene I dvije ebonitne (iii polivilinske) sipke, vunena krpa, svila,
zicana kvaCica objesena a konac (s! R.6.).
2.36.Zadatak: Pokazi da se tijelo maze nae!ektrisati posredstvom drugog tijela,a
da se pri tome ne dodirnu (elektrostaticka indukcija).
Pribor: Elektroskop, naelektrisana stak!ena iii ebonitna sipka.
2.37.Zadatak:Pokazi da provodnik kaji okruzuje kuglicu e!ektroskopa zasticuje
elektroskop od spoljasnjih naboja (elektrostaticka zastita). Pokazi da dielektrik
(izolator) slabi elektricno polje.
Pribor: Elektroskop, ebonitna (iii staklena) sipka, metalna casa, staklena casa.
2.38.Zadatak: Pokazi razliku izmedu provodnika elektriciteta i izo!atora.
12
Pribor: Elektroskop, metalne sipke (bakar, aluminij, gvozde ... ), sipke od
izolatora( plastika, guma, staklo .... )
Rad u elektricnom polju. Kretanje naelektrisanih cestica u
elektricnom polju.
Potencijal u polju tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja,
Rad sile elektricnog polja naboja q, pri premjestanju nabaja qp.
gdje je: r"pocetno radijalno rastojanje, r,.krajnje radijalno rastojanje, iii
A =qp(V
I
-V
2
)=q
p
U
gdje je : qp-naboj koji se premjesta iz tacke eijl je potencijal V
1
u tacku eijl je
potencijal V
2
; U=V
r
V
2
, razlika potencijala Hi napen.
Potencijalna energija sistema od dva naboja q1 i Q2, koja se nalaze na
rastojanju r,
W =k qlq2
" .
r
Promjena knetieke energije naelektrisane cestiee, ubrzane razlikom potencijala
U,
LlEk=qU.
Ako je cestica prije toga mirovala, onda jebrzina koju dobije (iz mv' = qU ),
2
v=t!U
1 eV (elektronvolt) je energija koju dobije elektron ubrzan razlikom potencija!a
1V.
1 eV=1 , 6 ' 1 0 ~ ' 9 J.
81 jediniea za napon je volt (V)
v=2.
c
U homogenom e!ektrienom pefju jacina polja je
E=U
d
gdje je: U·razlika potencijala izmedu tacaka Cije je rastojanje d.
Primjer 1: Na rastojanju d=80 cm u vazduhu, nalaze se dvije metalne lopte
poluprecnika R,=H
2
=8 em (sI.2.3.). Odredi: a) potencijal svake lopte ake su
naboji q,=+2 nC i Q2=·1 nC, b) rad sila elektricnog polja da se lopte dodirnu, c)
poteneijal i naboj svake lopte kad se dodirnu.
13
Rjesenje:

R,=R
2
=8 em=0,08 m
d=80 em=0,8 m
q,=+2 nC=+2'1O" C
£12--1 nC--1-10.
9
C
a)V,=?, V,=?; b)A=?
S1.2.3,
c) VI' =?, V:i = '?, qj =? i q2 =? Pretostavljamo da je naboj ql nepokretan, a naba]
Q2-pod djelovanjem elektricnih sila premjesta ad rastojanja rl;::;d, do rastojanja
r2;;:::2R.
a) Poteneijal kugle je V = k '! , te je
r
V =k.'lL=9 10' Nm' . 2.10-
9
C 225V
1 R] C
2
O,08m
b) Rad koji izvr!;; elektritna sila da se lopte dodirnu je, A = kg,g gdje je
-(1'
J
1'2)
fl=d=O,8 m i f2=2R=O,16 m.
A _9.10
9
Nm
2
'
2

la,8m O,l6m)
c) Kada S8 lopte dodirnu cnda 6e potencijali biti jednaki. Vi = V
2
k
3L
=k
qi
R] R2
Posta su dimenzije [epti jednake, RJ=R2:=R, to je q; = qi = q'
Posta je ukupna kolicjna naboja 05tala nepromijenjena, CJI + q2 "" qj + qz "" 2q',
q +q 2nC--lnC
q. __ I __ 2_ O,5nC
2 2
Poslije dodira na svakaj ploti je nabo) od 0,5 nC.
Potencijali lopti poslije dodira su
_ g' 9 Nm
2
0,5 1O"'9C
7' O,08m
56,2 V.
Primjer 2: Dvije horlzontalne ploce, izmedu kojih je rastojanje 2 em, prikljucene su
na napon 20 V. Elektron iz stanja mirovanja prede rastojanje izmedu plata.
Odredi: a) jacinu homogenog elketritnog polja izmedu plota., b) rad sile
eiektricnog polja pri premjestanju elektrona od jedne do druge pioce, e) brzinu
koju dobije elektron ubrzan razlikom poteneijala U.
Rjesenje:
14
d=2 m
U-20V
a) E=?, b)A=?, e)v=?
a) Jacina elektricnog polja izmeau ploca je E = U = 20 V = 1000 'i
d 0.02m m"
b) Pri premjestanju elektrona, elektricno polje izvrsi rad
A = cU = 1,6 ·lO-"C· 20V = 3,2 ·10-'" J
Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu slle elektritnog polja
rnyl f;eu 112 1,6·10 19C·20V
A=AE=E
k
;;:;:}eU=-- =>V= --= 2,65
2 m'l 9,1'10-"kg s
T
2.39. Tackasti-naboj q=+2 nC nalazi se u vazduhu. Odredi:a) elektricni poteneija! u
tackama koje su udaljene 5 em i 20 em ad naboja, b) napon izmedu ovih
tacaka.
2.40. Na udaljenosti 30 em od tackastog naboja, u vazduhu, jacina eiektricnog
palja iznasi 5000 N/C. Odredi: a) naboj, b) elektricni potencija: na toi
udaljenosti.
2.41. Naboj metalne kugle je 0,5 nC, a poteneijaJ 50 V. Kollki je poluprecnik kugle?
2.42. Pateneiial metalne kugle, tiji je poluprecnik R=2 em, iznosi -120 V. Odredi:
a) nabaj kugle, b) broj eiektrona koii 6e otici u Zemlju, ako se kugia uzemlji
2.43. Kollko elektrona treba dodati izolovanoj metalnoj kugli da bi nien poteneijal
iznosio 6000 V. Poluprecnik kugle je 7,2 em.
2.44. Poteneijal metalne kugle, u vazduhu, iznosi -100 V, a poluprecnik 1 em.
Odredi masu svih elektrona koji su u visku u odnosu na braj protona.
2.45.lzolovana provodna kugla ima polupretnik 15 em j naboj 90 nCo
poteneijal: a) na povrsini kugle, b) u eentru kugle, e) na udaljenosti 15 em od
njegove povrslne.
2.46. Potencijal metaine lopte na njenoj povrsini iznosi 60 V, a jacina elektrjcnog
polja na njoj 1000 N/C. Koliki je poluprecnik lopte?
2.47. Rastojanje izmedu dvije susjedne ekvipotencijalne povrsine iznosi 2 dm, a
razllka poteneijala 1 kV. Kolika je jatina elektritnog polja?
2.48. Kolika je razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog polja, ako se pri
premjestanju naboja od 2,5 "C izmedu tih tacaka izvrsi rad od 0,5 rnJ?
2.49. Elektritno polje obrazuje tackasti naboj od 400 nC, koji ie smje"ten u
transformatorsko u!je (cr"",2,5),Odredi potencljal i jacinu eiektricnog polja na
udaljenosti 20 em od naboja,
2.50. Koliki rad treba izvrsiti da bi se tackasti naboj od 7 J.,tC doveo iz
beskonacnostj u tatku polja ciji je potencijal 2 V?
2.51. Koliku kineticku energiju dobije naboj od 2 ).lC kada se ubrza razlikom
potencijala od 3 kV?
2.52. Koliki rad izvrsi sila elektricnog polja da se tackasti naboj Q1;;:;;-1,5 nC priblizi
naboju +7 nC, sa udaljenosti em do udaljenosti em.
15
2.53. Koliki je rad patrebno izvrsiti da se tackasti naboj qp:;;20 nC iz beskonacnosti
dovede do povrsine kugle ciji ke potencijal 300 V i poluprecnik R=2 em?
2.54. Elektricno polje u gHeerinu (E[=39) obrazuje tackasti naboj od 9 nC. Kolika je
razlika potencijala dvije tacke koje su udaljene ad naboja 3 em i 12 em?
2.55. Koliki rad treba izvrsiti da bi se dva naboja od 31lC, koja se nalate u vazduhu
na rastojanju 60 em, priblizila na rastojanje od 20 em?
2.56. Izrazi u dzulima energiju elektrona koji je ubrzan razlikom poteneijala: a) 1
V; b) 80 V.
2.57, Akcelerator je ubrzao proton do energije 70 MeV. Izrazi energiju protona u
dzuHma.
2.57,b.Elektron se kreoe brzinom 2'10' mls. Kolika mu je kineticka energija u
dzu!ima i eV?
2.58. Izmedu dvije naelektrisane place obrazuje se homogeno e!ektricno polje.
Napon izmedu p!aca je 24 V a rastojanje 2 em. Odredi: a) jacinu elektricnog
polja, b) silu kojom polje djeluje na naboj od 3 nCo c) brzinu koju dobije cestica
ako joj js masa 6'10.
11
kg.
2.59. Proton ima kineticku energiju 2 MeV. Kohka mu je brzina?
2.60. Elektron pade iz stanja mirovanja u hamagenom elektricnam polju j dobije
brzinu od 3' 1 0
6
m/s. KoHka je razlika potencijala jzmedu tacaka polja koje je
presao eiektron?
2.61, Elektron je ubrzan razlikam patencijaia od 220 V. Koliku je brzinu dobio
e!ektron?
2.62. Koliku kineticku energlju, u dzulima, treba da irna elektron da bi, nasuprot
djelovanju elektricne sile, presao put izmedu dvije tacke cija je razlika
potencijala 60 V?
2.63. KoUka je potrebna ubrzavajuca raz!1ka potencijala da bi dobio brzinu v=3·10
7
mls: a) elektron, b) proton?
2.64. Raz!ika poteneija!a lzmedu anode i katode elektronske lampe iznosi 90 V J a
rastojanje 1mm. a) Sa koHkim ubrzanjem se krece elektron od katode prema
anodi? b) Koliku brzinu ce imati u trenutku udara 0 anodu? C) Za koje vrijerne
prede rastojanje od katode do anode? Polje smatrati hornogenim.
2.65. Cestica prasine mase 1 pg, im3 pet efektrona viska i ubrzana je razlikom
potencijala U:::::3 MV. a) Kolika je kineticka energija cestice? b) Koliku je brzinu
dobila cestiea?
2.66. Proton pocetne brzine vo=100 km/s u!etio je u hornogeno elektricno polje
jacine E:::::300 Vfem tako sto se smjer brzine poklapa sa smjerom !inija slle
elektricnog polja. Odredi: a) ubrzanje koje dobije proton, b) put kaji je prasao
elektron dok je dobio brz;nu 200 kmls.
16
E
2.67. Zadatak: Pokaii da sve tacke
provodnika imaju lsti potencijal.
Pribor: elektroskap, cilindricni provodnik
sa siljkom (51.2.4.), kusal;ca (meta Ina
kugla sa drskom od ;zolatora), spajna
fica.
Elektricni kapacitet provodnika
Elektricni kapacitet provodnika,
c=..'L
IJ
SI.2.4.
gdje je: q-kolicina elektriciteta dovedena provodniku, V{U)-eleklricni polencijal (napon) provodnika
prema Zemlji.
SI jediniea za kapacitet je farad (F): F =..s:. .
V
Kapacitet sfernog provodnoka, -
gdjEl je: r·polupreCnik. sfere (Iopte).
Kapacitet plocastog kondenzatora
C'"
, 'd
gdje je: S-povrsina ploea kondenzatora, d-razmak izmedu ploca.
Paralelno vezivanje kondenzatora (U=const; Q=Q,+Q2+Q3+·' +q,,)
C, ""C, +C, +c, +. ·+c"
Serijsko vezivanje kondenzatora (q=const; U=Ul+U2+U3+···+Un)
1 1 1 1 1
---=-+--+-+ .. +---
C. C, C, C, C"
Energija ei('!ktricnog polja kondenzatora
'W = .!.qO = !.ClJ' '" £ .
2 2 2C
Gustinel energije elektricnog pola u kondenzatoru,

V 2
Primjer 1: PIOC8Stj kondenzator napravljen je od aluminiJske folije cija jedna strana ima duzinu 20 em i
sirinu 10 em. Rastojanje izmedu plata je 1 mm. Odredi: a)elektricni kapacitet kondenzatora,ako je
izmedu piaca vazduh, b)naboj na svakoj ploCi kondenzatora kada se priklju6 na izvor napana 12
V, c} eiektricni kapacitet kondenzatora, ako se izmedu placa stavi parafinski papir (£.-""2), d} kolicinu
elektriciteta koju ee kondenzovati kondenzatar, pri napanu 12 V, kada je izmedu ploca parafinski
papir, e) energiju akumu!iranu na kondenzaloru!
Rjesenje:
a",,20 cmo::O,2 m
b=-10 cm::::O,1 m
d""l mm""O,001 m
€, 2
a)Co- 7, b)qo=7, C",,? d)q=?, e) W=?
17
a) Za izracunavanje elektricnog kapaciteta kondenzatora koristimo formulu
C S Z d h' l' S b!' C 885 10-" G
2
0,2m· a,lm
o=ctlc'd' avazu Jecr"'! ",a',ej8 'c,"'· Nm'--O,QOlm
Co = 1,77
b) Naboj na plocama kondenzatora je
q" =C,U",,1,77 W-'"P·12Y=2J2,lo-'C
c) C "" t,C
o
"" 2 ·1.77· IO"wP = 3,54 ·lO-LUF.
d)q=CU=3,54-1O-
Hl
P·12Y",,4,251O-"C.
3,54·JQ-Lr'F·{l2V)'
2
2,55 ·10-' J.
Primjer 2: Ova elktricna kondenzalora , C1",2 pF i C
2
",,3.uF, vezana su serijski i prikljucena na napon
U",,110 V. Odredi: a) kapacitet baterije (ukupan kapacitet), b)naboj na oblogama svakog
kondenza!ora, c) napon na krajevima svakog kondenzatora.
Rjesenje:
C1=2 f-l F",2'1O-
6
F
uF.=3·1 O'oF
a)C",?, b)q=? c) u
1
=? U
2
",?
a) Kod serijskog vezivanja ukupan kapacitet je
1 1 I 2·JQ-"F·3-Hr(·p
-. odnosno C 1,2·1O-"F
C C, C, C, +C, 2·j{J i'F+3·1O-"F
b) Kod serijskog vezivanja napona nboj na plocama svakog kondenzatora je jednak'
q = 1,2·W'-"F·llOV = 1,32·l(r"c.
e) Za serijsku vezu vazi, U",U
r
l-U
2
,
T
2.68. IzraCinaj elektricni kapacitet Zemljine kugle. R=6370 km.
2.69. Koliki poluprecnik treba da ima provodoa iopla da bi njen kapacitet u vazduhu iznosio jedan
farad?
2.70. Provodnoj iopti se dovede naboj od 30 nC i njen poteneijal je lada 6 kV. Odredi: a) nlektricni
l<apacitet lople, b)poluprecnik lopte.
2.71. Naboj na provodnoj lopli je 4,5 nC, a kapacilet 1,5 pF. Odredi: a)potencijallopte, b)poluprecnik
lopte_ Lopta se nalazi u vazduhu.
2.72. Odredi eJektricni kapadlet kondenzatora cije obloge imaju povrsinu 47 em?, a izmedu obloga je
parafinisani papir (',,,,2) debljine OA5 mm
2.73. Metalna kugla poluprecnika 9 em u vazduhu ima potencijal 50 V. Odredi: 8) eleklricni kapacitet
Iwgle, b)naboj na kugli, c) povrsinsku gustinu nabaja, d) elektricni kapacitet kugle aka 5e potopi u
ulje (£",,2,2).
2.74. Kapacitet plocastog kondenzatora iznosi 2 nF. rastojanje izmedu ploca 0,5 mm i dielektrik sa
Er=2,2. Kolika jo povrsma obloga kondenzatora?
2.75, Izmeou obloga kondenzalora povrsine 30 cm
2
• nalazi se staklena ploca debljine 2 mm ((.,-",7).
Naboj na plocama je 9,3 nCo Koliki je napon na plocama?
2.76. Najednu plocu kondenzatora dovede so naboj ad 14 nC, dokje druga pioca uzemljena Kapacilet
kondenzatora je 70 pF. Koliki je napon na piocama?
2.77. Tri kondenzatora od: 1 j.lF, 2 j.lF i 3 j.lF, vezana su serijski. Koliki je ukupan kapacitet?
2.78, Ova kondenzatora od 1 nF i 2 nF vezana su paralelno: Odredi: a) Ukupan kapacitet, b) naboj na
oblogama svakog kondenzatora, kad se prikljuce na napon ad 10 V. c) ukupan naboj.
2,79. Ova kondenzatora su vezana paralelno i prikljucena na napon od 20 V. Naboj na oblogama prvog
kondenzatora je 1 nC, a drugog 3 nCo Odredi: a) kapacilet prvog i drugog kondenzatora. b)
kapacitet baterije.
2.80. Ova kondenzatora od 3 [IF i 6 [lFvezana su serijski i prikljucena na napon ad 90 V. Odredi:
kapacitet baterije, b) naboj na svakom kondenzatoru, c) napon na krajevima svakog kondenzatora
2.81. Tri kondenzatotra od: 0,2 nF, 0,3 nF i 0,4 nF. vezana su redno i prikljucena na napon ad 600 V.
Odredi: a) kapacitet baterije, b) naboj na oblogama svakog kondenzatora, c) napon na krajevima
svakog kondenzatora.
2,82. Energija kondenzatora je 0.1 mJ, a napon ns plocama kondenzatora 200 V_ Odredi: a) elektricni
kapadtet kondenzatora, b) naboj na plocama kondenzatora?
2.83. Provodna lopta, poluprecnika 1 em, ima ima potencijal 300 V, Kolika koliCina toplote se izdvoji
. kada se lopta spoji sa zemljom?
2.84. Povrsina svake place ravnog kondenzatora je 300 cm
2
, a debljina izolatora 1 mm (r,=6). Ko!ika jc
blla razlika potencijaia na pio{:ama kondenzalora aka se pri izbijanu kondenzatora izdvojila loplota
ad 0,21 mJ?
2.85. Ova serijski spojena kondezatora. 3pF i 6)JF, vezana su paralelno sa kondenzatorm ad 5
Koliki je kapadtet baterije? Nacrtaj semu!
2,86, Ova paralelno vezana kondenzatora od 4 i 6 )JF, vezana su serijski sa kondenzatorom30 pF.
Odredi kapacitet baterije. Nacrtaj semu!
2.87. Imamo dva jednaka kondenzatora od 1 f-lF. Kako ih moramo vezali : a) dva pula veCi kapacitet, b)
dva puta man]! kapacite1?
2.88. Koliko kondenzatora treba para!e!no spojiti da bi pri naponu ad 2500 V na bateriji, naboj na bateriji
bio 0,1 C? Kapacitet jednog kondezatora je 2 )IF.
2,89. Plocasti kondenzator primi na svaku plocu naboj od 10 mC, pri cemu napan na krajevima
kondenzatora poraste do 200 V. Odredi: a) rad utrosen na naelekirisanje kondenzatora
b) kapacitet kondezatora. c) energlju kondezatora, d) stepen korisnog djelovanja kondezatora
E
2.90. Zadatak: Ispitaj kako kapacitet plocastog kondenzatora zavisi ad rastojanja
izmedu ploca, povrsine ploca i vrste dielektrika izmedu ploca.
Pribor:Elektroskop, naelektrisani ebonitoi iii stakleni stap, siaklena placa,
papir, dvije metalne place (51.2.5.)
2.91. Zadatak: Izracunaj elektricni kapacitet plocastog kondezatora.
Pribor: Staklena pravougaona ploca, oblijepljenu s obje strane stanioiom,
lenjir.
SI.2.S.
19
2;2. Elektricna struja
Elektricna struja u metalima. Ohmov zakon
Jacina eiektricne struje je
I "''!
M
gdje je "'q-naboj koji protekne kroz presjek provodnika za vrijeme "'I. SI jedinica za
jadnu struje je amper (A).
Ako je jaeina struje stalna, onda je I .
I
U metalima su nosioci elektricne struje slobodni elektroni,
1 == ncSv
gdje je: slobodnih eiektrona u jedinici zapremine, v brzina
elektrona, S-povrsina PJ9sjeka provodnika.
Gustina struje je odnos jacine struje i presjeka provodnika
. I

Elektricni otpor provodnika, duzine I i presjeka S, je
£
R=p-,
S
gdje je p-specifieni otpor provodnika.
Elektricni otpor provodnika mijenja se sa temperaturom prema zakonu
R Ro(l+ at)
gdje je : Ro:::::otpor kod DOC, R-otpor kod temperature t, a-temperaturni koeficijent
alpara.
Ohmov (Omov) zakon za die strujnog kola,
1= U
R
gdje je: U-napon na krajevima provednika, I-jacina struje, R-elektricni otpor
provodnika. S! jedinica za e!ektricni otpor je om (Q).
V
Q=-
A
Jacina struje u nerazgranatom strujnom kolu je

R+r
gdje je:E-e!ektromotorna sila izvora, R-vanjskf otpor kola, r-unutrasnji otpor kola.
Prvo Kirchoffovo (Kirhofovo) pravilo: Aigebarski zbir jaCina struja u
jed nom evoru strujnog kola jednak je nUli,
20
I
1
+I
2
+1}+"'+I
n
=iI;=O
;"1
Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir elektromotornih sila u
zatvorenom strujnom kolu (konturi) jednak je algebarskom zbiru padova napona u
tom kolu (konturi),
tE,

Ukupan otpor serijski vezanih otpora (1:::::const; U = U J + U 2 + U 3 + .. + Un)
R=R
1
+R2 +R3 +···+Rn
Kod paralelno vezanih alpora I I, + 12 + I, + .. + I")
1 1 I 1 1
.. ,+--
R Rl R, R3 R"
Kod serijskog vezivanja izvora elektricne struje, ukupna e!ektromotorna sila
izvora je
E:::::E) +E2 +E3 + "+E"
Primjer 1: Elektricni cajnik je predviden za jabnu struje od 5 A pri naponu 220 V.
Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) duiinu iice grijaca ad nikl-hroma eiji je
presjek 0,3 mm
2
, c) gustinu struje kOja prolazi kroz zicu. Specificni otpor tice
na temperaturi grijanja j8 p:::;1 ,3'10.
6
Qm.
Rjesenje:

V
S-0,3 mm'-O,3·10·' m'
a) b) e) j=?
a) Koristeci Ohmov zakon za dio strujnog kola 1= , nalazimo da je
I kt
·• . t .. - U 220V
ee nCnl0 porgnjaca
I 4A
b) lz relacije za elektricni otpor provodnika, R = pi nalazimo da ie duiina
S' -
zicegrijaca RS 44,,·O,3·ro-6
m
2 lO,Im
p 1,3 10 6 Qm
c) Gustina struje je
Primjer 2: Na sliei p.2. odredi pokazivanje ampermetra pod a), b) i c). Unutrasnji
otpor ampermetra je zanemarljiv.
21
rlL":,oR,,"c:.3,,n-lH ___ A_--"
---J
"
oj
sLp,2,
Rjesenje:
a) Potrebno je nae] ukupan otpor U ovom dijelu kola. Otpori su vezani serijski:
R=R I + 1'0=3 Q + 6 Q=9 "
Ampermetar rnjeri jacinu struje. Prema Ohmovom zakonu:
U 12V
!=R=-ej-Q =1,33 A
b) Otpori su vezani paralelno, te je
1 1 I
-=-- t-- odnosno
R
3Q,6Q
3Q+6Q
2Q
A k
"" t' U 12 V
mpermetar po azuje J8ClnU s rUj8 1= -, = -_. = 6 A .
l' 2Q
c) Data je kombinovana veza otpora. Otpori R1 i R2 su vezani para!elno
J
ekvivalentni otpor (vidi pod b) je
1', =_I",LR2 =2Q
,.2 R2+R2
T a kombinacija je vezana serijski sa otporom R3, te je ukupan otpor
R=R,,2 +R}=2Q+IQ=3Q
Ampermetar pokazuje struju jacine,
U 12V
1=,-=-,--=4A
R 3Q
Primjer 3: Mjemi instrument ima utrasnji olpor 20 n. A)Kada se taj instrument koristi za mjerenje jacine
struje, onda kazaljka instrumenta ima pun otkton pri J8cini struje ad 50 mAo Koliki olpor treba da
22
ima sant (olpor paraielno vezan sa
ampermetrom) da bi pun otklon kazaljke bio
pri struju od 1 A? b) Kad se laj instrument
upotnjebi kao voltmetar, odredi veliCinu
predotpora (serijski vezan otpor) da bi
instrument imao pun alklon kazaljke pr1
naponu od 50 V:
R,


i i

b)
SL2.6.
Rjesenje:
RA=Rv=20.Q
a) IA=50 mA=O,05 A
1",1A
Rs=?
b) U=50 V
Rp=?
a) Potrebno je da pri jacini struje u kolu 1=1 A kroz ampermetar teee stmja IA=0.05 A (81.2,6.a).
Prema 1, Kirchoffovom pravilu I = I A + Is . Is=0.95 A. .
Ampermetar I sant su vezani paralelno te je pad napona jednak, I A R A ""
R '""' IARA O.OSA ·20D: 1,OSD:
S - Is O,9SA
b)potrebno je da pri naponu U=50 V {sl.2.6b} kroz instrument lece struje IA",0,05 A Kad serljske
vezeJe u=Up+Uv""RpIA+RyIA;
u
Rv ""-
O,OSA
Primjer 4: Baterija akumulatora sa elektromotornom silam ad 2.8 V, ukljucena je u kola po semi kao na
sllci.2.7. PrJ ..tome je R1=1,8 Q; R2=2,O Q. R3=3,O n. i jaCina struje u kolu 11",0,8 A. Odredi: a) otPOI"
.. dIJela kola, b)unutrasnji olpor kola, c) jaCinu struje koju polcazuje ampermetar A
2
.
• v U.nulrasnJI otpor ampermetra zanemariti. _. ___ I "
RJ8senJe: t 'e h
9'R
r
1
R,03,0 [J '. _' , _ ''''I' .... I,
1,,,,08 A
a) R=?, b) r;;;;?, c) h=?
a} Prema Ohmovom zakonu jaCine struje
u nerazgranalom dijelu kola je
Ii R-otpor R3
R +r
spoljasnjeg dijela kola: R = R J + R c,,'
Otpori RZ,3 su vezani paralelno, Ie je
R
2
R, 2Q,311
R'J =--"-,---=1.211' R ",1
".- +R, 20.+3&2 ' , ,
b) Koristad reiaciju za Ohmov zakon, unutrasnji otpor je
c) Prema 1. Kirchoffovom pravllu je
IJ =1, +1"
Olpori R2 i R3 Sli vezani paralelno te je pad napona jednak
R2Il =R313'
Iz gornje dvije jednacine dobivamo: IF-D,671?; 11=0,48 A
SI.2.7.
Primjer 5: U strujnom kolu. na slici 2.8 .. nalaze S8 strujni izvori elektromotornih sila E1=1 ,5 V; E
2
",,2 El i
V, RI =8 Q i Rz",15 Q, Unutrasnji olpori izvora su 0., r
2
2'l i f3",0,12 1:2.
Izracunatl Jaclne struJa 11, 12 i 13
Rjesenje;
E,-==1 ,5 V; E2",,2 E\ i E3-==6 V
Re'S Q i R2=15 n.
Il-32 Q i f3"'0 12...9...:
If'''?' 12=? i 13=?
23
Ovo slozeno strujno kolo moze da se rijes! R, -E7-E
primjenom Kirchoffovih pravila. Najprije treba !"" -I
odrediti smjerove struja i elektromotornih sila. L. "I
Uobicajeno je da 58 pozitivan smjer izvora ems Ii
uzima od negativnog ka pozitivnom polu R2 B *£2
strujnog izvora. Na slid 70 to je obiljezeno A - C
strelicama pored oznake E. Smjerovi struja se u
pocetku mogu uzimati proizvoljno, s tim sto 13
treba obratiti paznju da lz tacke grananja mora
bar jedna struja da istiee. Aka S8 rjesenjem <, -
zadatka dobije poz.itivna vrijednost struje, anda
je ana stvarno imala pretpostavljeni smjer.
Prema 1. Kirchoffovom pravilu za tacku grananja A vazi
11 = I, + I
J
(1)
Prema 2. Kirchoffovom pravilu, za strujni okvir ABCDAje:
-E2 + E] = R)z + rzI2';- rjI] + R)j (2)
Za strujni okvir ABCFA vaii
=R)2+rzI2-r3I} (3)
Uvrstavanjem pOZflatih vrijednosti u jedllacine (1). (2) i (3) dobivamo
I, "" I, +1,
11,211+21 .4b=-l ,5
21 ,41
2
-0,121
3
",,3
Rjesavanjem ovog sistema jednacina dobivarno:
Srnjerovi struja I, i 13 suprotni su od onih naznClcenih na slici.
T
SI.2.8.
2.92. Ko!iku jacinu struje pokazuje miliampermetar ako kroz njega za dvije minute
protekne naboj od 18 Co
2.93. Galvanomelar pokazuje struju od 1 mA. Koliki naboj prode krol galva nome tar:
a) 1 s, b) 5 min?
2.94. Ampermetar pokazuje struje jatinu od 3 A. Koliko elektrona prolekne kroz
presjek provodnika svake sekunde?
2.95. Za dvije minute kroz presjek provodnika protekne n:::::3'10
21
elektrona. KoUka
je jacina struje?
2.96. Za vrijeme ad 75 min kroz neki provodnik protekne nabaj ad 55 Ah. Kolika je
jacina struje u provodniku?
2.97. Vozac pri paljenju automobila pokrece an laser 2 s pomocu struje ad 0,3 kA.
Koliki je nabo] prosao kroz eiektropokretac (anlaser)?
2.98. Kroz provodnik prolazi struja ad 2 A. ysolika je gustina struje na mjestu gdje je
presjek provodnika: a) 1 mm', b) 2 mm'?
2.99. Gustina struje kroz provodnik presjeka 3 mm
2
, iznos! 1,2'10
6
Alm
2
! KoUka je
jacina struje?
2,100.Za 4 s kroz presjek provodnika mm
2
prode 210'9 elektrona. Kolika je
gustina struje?
2.101.Gu5tina struje kroz provodnik, presjeka 1,2 mm
2
, iznosi 2 Nmm'. Koliko
elektrona prade kroz provodnik za 0,4 5?
24
2.102.lzracunaj otpor cekasa ike duzine 1=2 m i povrsine presjeka S=0,05 mm
2
.
Potrebne konstante uzmi iz tablica.
2.103.0dredi otpor grijaca elektricne peel, napravljenog od konstantana precnika
0,8 mm i duzine 24,2 m.
2.104.Potrebno ie napraviti reostata od 6 £1., od nikelinskog provodnika precnika
0,8 mm. Kolika treba da bude duz.ina provodnika?
2,105. Provodnik od nikl-hroma ima otpor ad 24 Q i dutinu 4,8 m. Odredi pretnik
provodnika?
2,106.Elektritni provodnik napravljen je od bakra duz.ine 200 m i presjeka 10 mm
2
.
a) Koliki jenjegov otpor? b) Koliki presjek treba da ima aluminijski provodnik
iste duz.ine da bi njegov otpor bio isti?
2,107,Kolika je masa bakarnog provodnika dutine 5 km i otpora 5 Q? Potrebne
konstante uzeti iz tablica.
2.108. Kolika je potrebna masa bakra da 5e napravi provodnik olpora 1,72 Q i
precnika 0,5 mm?
20109.Elektricni otpor spirale sijalice, kada je uk!jucena iznosi 0,3 k£2. Kolika jacina
struje prolazi kroz spiralu kada se prikljuc[ na gradsku mrezu napona 220 V?
2.110.Napon na krajevima otpornika od 3 Q iznosi 12 V. Ko!iki naboj protekne kroz
otpornik za pora minute?
2.111.Koliki je napon na krajevima provodnika otpora 5 Q ako kreoz njegov presjek
svake sekunde protekne 1,56' 1 019 elektrona.
2.112. Elektritni otpor covjecijeg lijela iznosi 20 kQ. Pri kojem naponu 6e kroz tijelo
proCi struja opasna po zivot (10 mAl?
2.113.Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je razlika potencijala 0,12 kV, a
kroz provodnik tete struja 360 mA?
2.114.Na krajeve provodnika od volframa precnika 0,5 mm i duz.ine 4,5 m
uspostavi se razlika potencijala od 1,2 V. KoUka jaeina struje pro!azi kroz
provodnik?
2.115.0d generatora do potrosaca je udaljenost 250 m. Potrosae se snabdijeva
e!ektricnom strujom preko bakarnog provodnika. a) Ko!iki je gubitak napona
na !in!j! ako je jacina struje 5 A, a presjek provodnika 25 mm
2
? b )Koliki ee biti
pad napona ako S8 umjesto bakarnog provodnika koristi aluminijski
provodnik?
2.116.0dredi pad napona na aluminijskom provodniku duzine 500 m, pri jaCini
struje od 1,5 A. mm
2
,
2.117.Reostat je napravljen od nikelin5kog provodnika duzine 15 m i presjeka
1 mm
2
. Odredi jacinu struje kroz reostat aka je na njegovim krajevima napon
12 V.
2.118. Volframova nit eleklricne sijalice ima otpor na O°C, 42 Q. Koliki je otpor niti
na temperaturi 2100"C? 1rC.
25
2.119.0tpor volframove niti silalice na 20"C iznosi 20 Q. Odredi: a) otpor niti na
O°C, b) temperaturu niti kada je ukljueena ako je tada otpor 188 Q.
Temperaturni koeficijent otpora iznosi (1=0,005 1/oC.
2.120.0Ipor niti sijalice pri OPC je deset puta manji nego na temperaturi 1900°C.
Odredi ternperalurni koeficijent otpora materijala niti.
2.121.0tpor volframove niti na O°C iznosi 30 n. Kada sijalica svijetli pri naponu
220 V, kroz nju tece struja od 0,75 A. Kolika je temperatura niti?
2.122.Koliko puta se poveea otpor bakarnog
provodnika kada se zagrije od OPC do tacke
topljenja 1083"C? ri=0,00371/"C.
2.123.Na slid 2.9. je prikazano kolo struje, pri cemu
je: eiektromotorna sila izvora E=12V,
unutrasnji otpor r=0,1 Q, otpor vanjskog dijela
kola R=2£2. Odredi: a)pokazivanje
ampermetra, b) pokazivanje voltmelra, c)
zasto pokazlvanje voltmetra (kojl je V8zan na
jednako eiektromotornoj sili izvora.
SI.2.9.
krajeve izvora struje) nije
2.124.0Iovni akumulator sa elektromotornom silom E=2 V, kada se prikljuci na
spoljasnji otpr R=4,8 .n, daje struju jacine !=0,4 A Odredi : a) unutrasnji otpor
akumulatora, b)napon na njegpvim krajevima.
2.125.Unutrasnji otpor generatora struje je r;::;:0,6 Q. Kad S8 prikljuci na vanjski
otpar R=6,O £1 napon na njegovim krajevima je U=120 V. Odredi: a) jacinu
struje u kolu, b) elektromotornu silu generatora.
2.126.Elektromotorna sila izvora struje iznosi 2 V, unutrasnji otpor 0,2 .Q i jacina
struje u kolu 0,5 A. Odredi: a)otpor vanjskog dijela kola, b) pad napona kroz
izvor struje, c) napon na krajevima lzvora struje.
2,127.Kad se izvor elektriene struje prikljuei na zeijezni provodnik duzine 5 m i
povrsine poprecnog presjeka 0,2 mm' kroz kolo teee struja od 0,5 A. Odredi
elektromotornu sHu izvora ako je unutrasnji otpor 0,25 Q.
2.128.lzvor elektricne struje sa unutrasnjirn otporam r=0,5 .Q vezan je sa
nikelinskim provodnikom duzine 12,5 m i presjeka 0,5 mm
2
. Napon na
krajevima izvora iznosl U=5,25 V. Odredi: a) jacinu struje U ko!u, b)
elektromotornu sHu izvora struje.
2.129.Kad se zeljezni provodnik, duzine 5 m, prikljuCi na izvor struje E=1,5 V j
unutrasnjeg otpora Q, kroz provodnik teee struja od 0,6 A. Koliki je
precnik provodnika?
2.130.Kada se alkalni akumulator prikljuGi na vanjski otpor ,5 Q struja u kolu je
11=0,8 A Kada se prik!juci na otpor R
2
=3,25 n struja u kolu je b=O,4 A. Odredi:
a) elektromotornu silu izvora, b) unutrasnji otpor.
2.131.Prilikom odredivanja elektromotorne sile Leklanseovog elementa UI
metodom (vidi sliku 71) dobijeni su sljedeei podaei. Pri jaGini struje 1,=0,2 A
voltmetar pokazuje napon V. Pri jaGini struje 1
2
=0,6 A voltmetar
26
pokazuje napon U,=1,25 V. Odredi: a) elektromotornu silu elementa, b)
unutrasnjhi otpor elementa.
2.132.Kada se baterija prikljuei na otpor od 1 Q jaeina struje u kolu je 2 A, a kada
S8 prikljuci na otpor od 2 Q jacina struje je 1,5 A. Odredi: a) unutrasnji otpor
baterije, b) elektrornotornu silu baterije, c) struju kratkog spoja.
Vezivanje olpora. Kirchoffova pravila.
2.133.Dva otpornika, R, = 2 Q i R
2
= 4 Q, vezana su: a) serijski, b)paralelno. Odredi
ukupni otpor u aba slucaja.
2.134.Dva otpornika, od 1 .Q i 2 [1, vezana su redna (serijski) i prikljucena na
napon 12 V. Odredi: a) jacinu struje kroz otpornike, b) napon na krajevima
svakog otpornika.
2.135.Tri provodnika S otporima 10, 20 i 30 oma, vezana su serijski i prikljuceni na
napon 120 V. Odredi: a) ukupan otpor i jaeinu struje kroz otpore, b) pad
napona na svakom otporu.
2.136. Dvadeset jednakih sijalica vezane su serijski i prikljucene na napon gradske
mreze od 220 V. Kroz sijalice teee struja od 0,55 A Koliki je otpor sval<8
sijalice?
2.137.0tpornid R
1
;::;: 3 Q i R
2
;::;: 6 Q vezani su paralelno i prikljuceni na napon 6 V.
Odredi: a) ukupan otpor, b) jacinu struje u kolu.
2.138.Tri otpornika R
,
= 6 Q, R2= 8 £2, R,'
R3= 5 Q, vezana su kao na siici "
2.10. Odredi ekvivalentni olpor .
ave veze otpornika. -"',
S1.2.1O.
2.139.Tri otpornika, R,=15 Q, R,=12 Q,
R
3
;::;:20 n, vezana su kao na slici
2.11. Koliko je ekvivalentni otpor
ave veze otpornika? R2 . -'1 R3
SL2.l L
2.140. Dva serijskl vezana otpora, od 2 .Q i 4 Q vezana su paralelno sa otporom
R
3
;::;:5 12. Nacrtaj semu! Odredi ukupnj otpor.
2.141.Dva para!e!no vezana otpora R1=20 Q i R
2
=30 n, vezana su serijskl sa
otporom R3=10 Q. a) Naertaj semu! b) Odredi ukupan otpor. e) Kolika jaeina
struje teee kroz otpornik R3 aka S8 na krajeve kombinacije otporaprikljuci
napon od 110 V. d) Koliki je pad napona kroz otpornik R3?
27
2.142.0dredl ukupan atpor na sllel 2.12., pad a, b, e I d.
{:;J- -r ""I;"" 1-
a)
·-1 ~ " ~ :.:} - c ~ : : : :: 1:
0
: J-
d)
b)
S1.2.12.
2.143.tmamo na raspotaganju sest jednakih sijaliea od kojih svaka ima otpor 2 Q.
Kaka ih treba velati da bi dabili: a) maksimalan otpo, b) minimatan otpar.
Kaliku su ti otpori?
2.144.Na sliei 2.13. je: U=12 V, R,=1 Q, R2=2 Q.
Odredi jaeine struja: a) I=?, b) 12=7 c) 1,=7.
2.145.0tpari R, =3 Q i R,=6 Q vezani su paralelna i
prikljucen! na napon U kao na slid 2.13 .. Pri tome
kroz kola teee struja od 1=3 A. Odredi: a) napon
U, b) jacinu struje krpz otpornike Rl i R2 .
R,
CE---- u - - ~ " I
SL2.13.
2.146.Dva jednaka otpora, vezana su paralelno, kao na slid 2.13" i prikljucena na
napon U=24 V. Pri tome kroz kolo teee struja ad 4 A. Odredi: a) koliki su ti
otpori?, b) jacine struja kroz otpore.
2.147.0dredi ekvivalentni otpor kola i pokazivanje ampermetra, na slid 2.14. Otpori
su dati U omima.
or
HOV
. 3Q
S1.2.14.
2.148.Na sliei 2.15. prikazana je veza eetiri otpora: R=1,6 Q, R,=4 Q, R,=6 Q i
R3=12 Q. Odredi a) ekvivalentni atpor, b) struju u svakom otporu. Napan
izmedu taeaka A i B je 18 V.
28
A
2.149.Trl sljallee jednaklh atpora R,=2 Q, vezane su kao na
sliel 2.16. I prikljucene na napan U=4,5 V. Odredi: a)
ukupan ptpor, b) jaeinu struje kroz svaku sijalieu, c) kako
6e svijetlitl sijalica b kad se isklju6i sijaliea C, d) kako 6e
svijetliti sijaliea B kad se iskljuei sijaliea A?
2.150.Jacina struje kroz sijalicu 8, na slid 2.16., iznosi 18=1
A. Napon U iznasi 12 V. Odredi: a) jaCine struja kraz
sijaliee A i C, aka su svi otpori jednaki, b) atpor svake
sijalice, c) napon na krajevima svake sijalice.
2. i51.0dredi jacine struja na slid
2.17. U=9 V, R,=l Q, R2=2 Q i
R3=3Q.
2.1S2.Tri otpora na sliei 2.17., su
jednaka i iznase po 11,. Aka je
jaCina struje 1::::2 A odredi:
a)napon U, b) jaeinu struje 1, i 1
3
,
2.153.Karistenjem 2. Kirehoffovog ptavita odredi
jaeinu struje I u kalu na sliei 2.17. Ee 2 V,
E2=1,4 V, r,=0.15 Q, r2=0, 10 Q, R=5 Q.
2.154.0dredi napone na krajevima izvora struje
E1 i E2 i napon· na krajevima otpora R, na slid
2.17 .. Podatke czeti iz zadatka 2.153.
2.155.Koristenjem 2. Kirehoffovog pravila odredi
jacinu struje u kolu na slici 2.19. E1=12 V,
E
2
=9 V, r,=0,5 Q, r2=0,4 £2, R=9,1 Q.
2.156.5est jednakih galvanskih elemenata
e!ektromotorne sile po 1,5 V i unutrasnjih
otpora po 0,3 Q, vezani su serijski kao na
. R
3
"-
SL2.16.
R'"
SI.2.19 .
shei 2.18, Ta baterija je prikljucena na vanjski otpor R=7,2 ft Odredi: a) jacinu
struje u kolu, b) napon na krajevima vanjskog otpora, c) napon na krajevima
svakog elementa. Nacrtaj semu.
29
2.157.Koliku jacinu struje pokazuje
ampermetar na sliei 2.20. E=1,4
V, r=0,2 Q, R=7,2 Q.
2.168.Ampermetar na sliei 2.20,
pokazuje strujeu jacine 3 A. Ako
je R=2,8 Q i r=0,2 Q kolika je
e!ektromotorna sila jednog
izvora? r:, L" 1: l'
L_
j
'1 <-I ----'
r r r
SI.2.20.

L __ . j
S1. 2.21.
2.159. Odredi napon na oblogama
kondenzatora na slid 2.21.
E
2.160. Zadatak:Odredi eiektromotornu sHu i unutrasnji
otpor dzepne baterije.
Pribor:Dzepna baterija, otpornik sa cepovima,
ampermetar, (do 3 A), vezni materijal. (sI.2.22.)
2.161. Zadatak:Pokazi da je: a} kod serijskog vezivanja otpora ukupan otpor
jednak zbiru pojedinih atpora, b) kad paralelnog vezivanja reclprocna
vrijednast ukupnog otpora jednaka zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih
otpora.
Pribor:Dva jednaka otpora (iii otpornik sa cepovima), ampermetar (do 3 A).
voltmetar ( do 3 V), dzepna baterija, vezni materijal.
Otpore odredi UI metodom. (sI.2.9.)
2.162. Zadatak:Pokazi da otpor provodnika raste
sa temperaturom (sI.2.23.).
30
Pribor:Opruga iz hemijske oiovke, dzepna
baterija (do 3 A), vezni materijal, upaljat
(sibica).
SI.2.23.
Rad i snaga elektricne struje
Rad elektriene struje,
A=UIt
gdje je:t-vrijeme proticanja struje, U-napon na krajevima posmatranog dijela kola.
8naga elektricne struje,
p= A =Ul=IU'
t
Oslobodena kolicina toplote u provodniku kroz koji prolazi elektricna struja,
Q =Rl't
Primjer 1: Elektrieni stednjak ima ukupnu snagu P=5 kW kada su ukljuceni svi
grijaei na grad sku mrezu napona 220 V. Odredi: a} jaeinu struje koju vuce
stednjak iz mreze, kada su ukljuceni svi grijaci, b) elektricni otpor svih grijaca u
stednjaku, c) dnevni i mjesecni utrosak elektricne energije aka su svi grijaci
ukljuceni u prosjeku dnevno 2 h, d) mjesecni racun za utrosenu elektricnu
energiju stednjaka.
Rjesenje: Potrosaei u stanu S8 veiu paralelno. U tom slueaju svi su potrosaci na
istom naponu, a rad jednog potrosaca neovisan je od rada drugih potrosaca.
a) Snaga elektricne struje je P;:::UT, a jacina struje
1 =.l'. = 5000W 7 A
U nov '
b) Ako je snaga e!ektricne struje P:::::U1, a jaCina struje data Ohmovim zakonom,
ondaje
u
2
U
2
p=-- odnosno R=-·
R ' P

5000W
9,68Q.
c) Utrosena elektricna energija jednaka je radu e!ektricne struje. jz reladje
p =. , rad struje je A """ Pt, odnosno dnevni utrosak eL energije
t
A =5kW· 2h =!OkWh
Mjesecni utrosak elektricne energije je
A =!OkWh 300kWh
d) Mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka je,
300 kWh·0,1 KM,"30 KM
Primjer 2: Dvije sljalice imaju snagu 60 W i 100 W kada se prHcljuce na napon od
220 V. a} Koliki su elektricni otpori sijaliea? b} Kolika ce biti snaga sijaliva ako
se vezu serijski i prikljuce na napon ad 220 V? Koja stjalliea 6e jace da svijeUi?
31
Rjesenje:
s,
P,=60 W (U, =220 V)
P,=1 00 W (U,=220 V)
U-220 V
a) R,-?, R2-?
b) P,'=?, P;=?
S1.2.24,
a) Snaga sijalice je P = VI = V' , a elektricni otpor (sI.2.24):
R
V' (220V)' U' (?lOV'
R R =--'-=----L=484Q
j P
l
60W 2 1\ lOOW
b) Kada se sijalice vefu serijski (sl. 101.) onda kroz njih protice struja
V 220 V
t·· ·--=0,17.'1.
R, + R, S06.Hl + 48411
Snaga prve sija!ice PI' :=. R 11" ;::: SOb,? Q . (0,17 A)" :;;; 23,3 W .
Snaga druge sijalice Pl =R2(1 =41';4£2 ·(0,17 A)2 ::::14 W.
Sijalica od 100 W ce s!abije da svijetli od sijalice 60 W, aka S8 vezu serijski.
Objasni zasto?
T
2.163. U TV prijernniku, koji ima snagu 180 W kada S0 prikljuCi n3 gradsku mrezu
napona 220 V, pregorio je osigurac, Na raspolaganju su nam osiguraci ad
0,5 A j 1 A Koji cema osigurac upotrijebiti?
2.164. Na elektricnom bojleri stoji oznaka 2 kW/220 V. a) Hoce Ii pregoriti osigurac
od 6 A kada S8 bojler ukljuci? b) Koliki je elektricni otpor grijaca? c) Kolika se
kolieina toplate as!aboti u grijacu za 1 h? d) KoUka se kolicina vade maze
zagrijati u bojleru za to vrijeme ad 20" do 70"C?
2.165. Na sijalici stoji oznaka 150WI220 v. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi
kroz sijalicu kada radi, b) eI6ktric";ni otpor sijalice kada je ukljucenja, c) naboj
koji prode kroz sijalieu svake sekunde, d)broj elektrone koji produ kroz sijaiicu
svake sekunde.
2.166. Koliki otpor treba de ima elektritni grijat, prikljucen na napon 220 V, de bi
se u njemu za 10 minute oslobodila koliCina top late od 1 MJ?
2.167. Koliki je dnevni utrosak elektritne energije u stanu sa sljedec':im
potrosacirna: a) 5 sija!ica snage po 100 W koje dnevno gore po 4 h, b)TV
aparat snage 200 W koji je dnevno ukljucen 7 h, e) elektricni stednjak snage
2 kW ukljucen dnevno 4 h, d) elektricni bojler snage 2 kW ukljuten dnevno 2 Ir,
e) ves masina snage 2,5 kW ukljucena u prosjeku dnevno 1,5 h? Koiiki je
ratun za mjesecni utrosak elektricne energije ako cijena 1 kW iznosi 0,1 KM?
2.168. Snaga grijaca iznosi 800 W, kada se prikljuci na napon od 220 V. Koiika 6e
biti snaga ako napon opadne na 200 V?
2.169. Elektricni patrosae ima snagu 440 W kad se prikljuci na napon 220 V. Koliki
je otpor potrosaca j jacina struje kroz potrosae?
32
2.170. Kapacitet automobilskog akumulatora iznosi 55 Ah. Kolika je energija
akumulisana u akumulatoru aka je njegova elektromotorna sila 12 V?
2.171. Otpor niti elektricne sijalice u radnom stanju [znosi 300 n, nominalni napon
je 220 V. Odredi: a) snagu sijalice, b) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu,
c) utrosak elektricne energije za 10 h.
2.172. Sijalica za epidijaskop ima snagu 500 W kad se prikljuci na napon 220 V.
Odredi: a) otpor sijalice u radnom stanju, b) jatinu struje koja prolazi kroz
sijalieu u radnom stanju, c) otpor sijaiice na aoe aka je temperatura vlakna
sijalice kada radi 2S00'C, a temperaturni koeficijent otpora u=O,005 11'C,
d) jacinu struje koja pro!azi kroz sijalicu u trenutku ukljuCivanja (na temperaturi
O°C).
2.173. Snaga reostala je 30 W kad je na njegovim krajevima napon od 15 V.
Odredi duzinu nikelinskog provodnika ad kojeg je napravljen reostat, ako je
presjek iiee 0,5 mn-t
2.174. Kol!ka S8 ko!icina toplote oslobodi U reostatu otpora 6 Q za 5 min. aka kroz
reastat prade za to vrijeme naboj ad q=600 C?
2.175. Elektricni grijac je od cekas iiee ciji je presjek 0,4 mm
2
. Snaga grijaca je
1 kW kada se prikljuci na napon 220 V. Kolika je duzina iice grijaca?
2.176. Spirala grijaca ima snagu P]=800 W kada 5e prlkljuci na napon od 220 V.
Aka 5e iiea grijaca prepolovi i ponova prikjuci na i5ti napan kolika ce biti
snaga grijaca?
2.177. Grijac bojlera ima snagu 2 kW. ZA koje vrijeme se zagrije 50 I vode ad
temperature 25°C do 60°C?
2.178. Odredi otpor grijaca koji je prikljucen na napon 220 V ako za 20 min izdvoji
1 kWh toplote.
2.179. Elektromotor ima korisnu snagu Pk=2 kW i prikljucen je napon 220 V.
Stepen korisnog dej!ovanja motora je 95%. KoUka jacina struje pro!azi kroz
elektromotor?
2.180. Elektricnl grija6 vade za akvarijum snage P=400 W zagrije 10 kg vode, ad
15°C do 25_"C, za 20 min. Odredi: a) korisnu snagu grijaca, b) stepen kor1500g
dje!ovanja grlja6a.
2.181. KaHko vremena traje zagrijavanje 31 vade u elektricnom cajniku, ad 1W'C do
tacke kljucanja? Snaga cajnika je 800 W, a kaefieijent korisnog dejelovanja
87%.
2.182. Elektricni cajnik zagrije 1,8 I vode ad 10°C do 100°C za 22,5 min. Cajnik je
prikljucen ns napon 220 Vilma kaeficijent korisnog dje!ovanja 80 %. Odredi:
a) korisnu snagu grijaca, b) snagu grijaca, c) ja6inu struje koja prolazi kroz
9rija6, d) elektricni otpor grijaca.
2.183. Iz nikelinskog provodnika duzine 6 m j precnika d=O,4 mm, napravljen je
9rijat. Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) snagu grija6a kad se priklju6i na
gradsku mrezu napona 220 V, e) koliCinu vode koju zagrije 9ri]a6 za 20 min ad
20"C do 50"C.
33
E
2.184. Zadatak: Sastavi strujno kolo kao
na sliei 2.25. a) Naertaj semu strujnog
kola. b) Odredi snagu sijaliee kad je
ukljucena sarno jedna baterija, c)
Odredi snagu sijalice kad su ukljucene
dvije baterije (vezane serijski). Sta
zapazas?
Pribor: Dylje dzepne baterije, sijalica
za dzepnu bateriju, ampermetar,
voltmetar i vezni materijal.
Elektricna struja u tecnostima i gasovima
Prvi Faraday-ev (Faradejev) zakon elektrolize: Masa izdvojene tvari na elektrodama,
proporcionalna je proteklom naboju,
m =kq,
gdje je k·elektrohemijski ekvivalent za datu tvaL
Nabaj 510 ga nosi 1 mol elektrona zove se Faraday-eva konslanla
Drugi Faraday-ev zakon,

mol
M

,F
gdje je: M-molarna masa Ivari, z-broj razmjenjenih elektrona na elektrodama.
Jonizacija gasa je proces stvaranja jona u gasu pod djelovanjem vanjskog jonizatora
(nesamostalno provodenje) iii pod djelovanjem elektricnog polja izmedu elektroda (samostalno
provooenje). Energija jonizacije je energija potrebna da se elektron olkine od atoma iii molekula gasa,
pri standardnim uslovima.
Primjer 1: E!ektrolizom vode (kojoj je dodalo nesto sulfatne kiseline da S8 pospjesi provodenje slruje)
nastaje oksigen i hldrogen. Kol"lka je 'I:ldvojena masa i zapremlna gasa hidrogena pri proticanju
struje od 0.15 A u loku 3 sala_ Temperalura je 25
9
C i pritisak 1 bar. Kolilw S0 pri tome izdvoji gasa
oksigena?
Rjesenje:
34
Eleklrodna reakcija na katodi je: 2ft· + 2e-- --} fL
1:=0,15 A
1=3 h",10S00s
T =(273+25)K=298 K
p",-1 bar",,10
5
Pa
z",,2
M(J--b)=2 g/mol
m",,?, V=?
Izdvojena mass hidrogena je:
2.JL.
m=.!v..!.,lt-- mol .O,J5A.10800s=O,OI68g
zF
mol
Izdvojena zaprernina hidrogena je, korisienjem jednacine pV == nRT

RT '" O,0l6Rg . __ __ ..
M p IO'Pu
mol
. _. I
Iz Jednaclne: H,O ---'I H, + 2"0, vidi se da je zapremina izdvojenog gasa oksigena dva puta manja i
iznosi 0,1 04'10-
3
m
3
,
T
2.185. Kollko 1e eiektrona pOlrebno za izdvajanje: a) 1 mola srebra iz raslVora srebro-nitrata, b) 1 mola
bakra iz rastyora kupri-sulfata?
2.186. Pri prolasku struje jaCina 1,5 A u toku 30 minuta kroz rastvor soli nekog tl"Ovalenlnog rnetaia, na
katodi S8 izdvoji 1,07 g. Kolika je reiativna atomska masa tog melaia?
2.187. Aluminij S8 dobiva elektroiizom A1z.03. Koliki naboj je potreban za dobivanje jedne lone
aluminija?
2.188. U Leklanseovom elementu jedna elektroda je cink na kojoj se odvija elektrodna reilkciji'J."
Zn --+ Zn" + 2e . Za Iwliko ee se smanjiri masa cinkovog omotata za 1 sat aka daje struju 0,03 A?
2.189, Elektrolizom hioridne kiseline nastaje gas hlor i gas hidrogen. Izracunaj zapreminu izdvojenog
gasa hlora i hidrogena, ako jo temperatura 32
c
C, pritisak 1,1 bar, jacina struje 0,5 A, vrijerno
trajanja elektrolize 1 min i 10 s.
2.190. Pri odredivanju elektrohemijskog ekvivalenta bakra u toku 5 min kroz rastvor je pro!azila struja
ad 1,2 A. Za to vrijeme masa katode se povecala Z8 120 mg. Kolika je vrijednost eicktrohemijskog
ekvivaienta bakra?
2.191. Koja kolicina dvovalentnog nikla se maze izdvojiti iz rastvorE! za 1 sat pri J8Cini struje od 1.5 A?
2.192, Elektrolizom je dobiveno 1 kg bakra. Koliko srebra S8 moie dabit! ako S8 kroz odgovarajuCi
elektrolit propusti isla koliCina elektriciteta (naboja)?
2.193. Pri elektrollzi rastvora dvovalentnog nikla, nikl 5e izdvaja na povrsini 120 cm
2
Za koje vrijeme ce
se obrazovatl sioj debljine 0,03 mm. Napon na eleklrodama je 1,8 V, otpor rastvora je 3,75 Q.
KoJika elektricna energija ce biti pri tome utrosena?
2.194. Pri niklovanju se koristi struja gustine 0,4 A/dm
2
. Kolika debljina sloja niida se moze dobiti
propustaju6i kroz ras\vor struju u toku 8,9 h?
2.195. Pri posrebravanju iz adgovarajuceg rastvora soli izdvojilo se 40,32 9 srebra za 1 h. Otpor
rastvora je 1,2 Q. Odredi jaCinu 5truje, napon na elektrodama i utrosak energije za vrijerne
posrebrivanja.
2.196. Koliku jaCinu struje treba propustiti kroz gasni voltarnelal' da bi za 10 h dohilj 0,2 n/ gasa
hidrogena pri standardnim uslovima?
2.197. Koja kolicina i broj atoma dvavalentnog cinka S8 moze izdvojili na katodi za 5 min pri elektrolizi
rastvora cink-sulfata, aka je jaCina struje kroz rastvor 2,5A
2,198. Znajuci relativnu atomsku masu i valentnosl natrija, cinka i alurninija odredi njihov clektrohemij:c;ki
ekvivalent.
2.199. Energija jonizacije molekula gasa iznosi 12,3 eV. a) Koliku brzinu moraju lma!i oIeklroni da bi
izazva!i samostalno provodenje struje u tom gasu?
2.200. Anodnim kolom elektronske cijevi tete struja od 3,2 mA Koliko eiektrona svake sekunde izleli iz
katode?
35
E
+
2.201. Zadatak: Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektricnu
struju.
+
K A I
Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterija, sijalica za
dzepnu bateriju, casa sa vodom, kuhinjska so, vezni
materijal, (sl.2.26.)

St.2.27.
2.202. Zadatak: Pokaii
uticaj jonizatora na
provodljivosl gasa.

Sl.2.26.
B) Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterij;J, galvanometar.
sibica, vezni materijal (sI.2.27.).
b) Pribor:Eleidroskop (naelektrisan), sibica.
2.3. Elektromagnetizam
Mctgnetno polje
Veza izmedu magnetne indukcije B i jacine mahnetnog polja H je

gdje je : 11- 0::: !loll .. ' Il-magnetna permeabilnost tvari, flo-permeabilnost vakuuma koja
Tm
iznosl Mo0:::4n'1 0"7 A' j.lr-relativna permeabilnost tvarL
Fluks homogenog magnetnog polja kroz ravnu povrsinu S je Q) = BS cos u.. , gdjE:. je
a-ugao izmedu norma Ie na povrsinu i vektora B. Kada Ilnlje 81le prolaze okomito
kroz povrsinu fluks je

Jedinica za magnetnu indukciju je tesla (T), a za magnetn'l fluks veber (Wb= Tm
2
).
Jacina magnetnog polja na uda!jenosU a od pravolinijskog provodnika je

2n·a
gdje je I jatina struje kroz provodnlk. Jedlnica za jacinu magnetnog polja je A .
m
Jacina magnetnog polja u centru kruznog provodnika poluprecr1ika r je
I

2r
Jacina magnetnog polja unutar solenoida (zavojnice) je
NI
1
36
gdje je: I-jabna struje kroz solenoid, N-broj namotaja solenoida, ,duzina solenoida.
Sila kojom magnetno polje djeluje na provodnik duzine 1 kroz koji teee struja
jacine I (Ampereova sila) je (512.29.)
F=IB!sin a
gdje je a ugao izmedu smjera magnetnog polja j smjera struje.
Ako S8 u magnetnom polju krece naboj q brzinom v, onda palje na njega
djeluje silom (Lorentzova sila-sl. 2.30.)
F:::::qvBsina
gdje j8 a ugao izmedu smjera magnetnog palja i smjera kretanja cestice
(pozitivnog naboja).
S1.2.29.
51.2.30.
Sila kojom dva provodnika, na medusobnoj udafjenosti 8, djeluju jedan na
drugi je
1,1,1
2na
gdje su: 11 i 12 jacine struje u provodnfcima, f--duzina provodnika.
Ako tesflca naboja q ufeti u homogeno magnetno polje brzinom v, okomito na smjer tog polja.
onda CO se kretati po kruznici poluprecnika r,
IIlV
r=-.
qB
Primjer 1: Solenoid ima 369 namotaja i duzinu 30 em. Njegova ukupna otpomos!
iznosi 2,4 Q i krajevi so!enida su prikljuceni na napon 12 V. Odredt: a) jacinu
magnetnog polja unutar solenoida, b) magnetnu indukciju unutar solenoida,
c) magnetni f1uks aka je paprecni presjek solenoida 12 cm
2
, d) jacinu
magnetnog polja; magnetnu indukciju i magnetni fluks kad se u solenoid uvuce
zeljezna sipka cija je re!ativna permeabilnost 190.
Rjesenje:

em=0,3 m
Q

m'
a) H=?, b) e) <Po=?
d)l1c=190;
Kroz namotaje solenoida
prolazi struja jatine
U 12V

R 2,4A
) J
.. I' I'd . I NI 360·5A 6000
A
a aClna magnetnog po ja unutar so enol a J6 i 0::: - = ----. = - .
t O,3m ill
37
b) Magnetna indukcija unutar solenoida (u vazduhu) je
-7 Tm A 3
EO T.
A m
c) Magnetni fiuks krpz poprebni presjek solenoid a je
<Po EnS 7,54 .10-
3
T ·12 ·10-' m' 9,05 ·10-" Wb.
d)Kad se u solenoid uvube jezgro od mehkog zeljeza jabina magnetnog polja
se ne mijenja, H=6000 Nm. Magnetna indukeija 6e biti
B fl,Bo 190·7,54 .1O-
3
T 1,43 T.
Magnetni fluks ce biti ::::1,72·1O-
3
Wb.
Primjer 2: E!ektron uleti u homogeno magnetno polje indukcije 2mT brzinom 300 km/s, okornito na
smjer magnetnog polja. Odredi: a) sHu koja djeluje oa eiektron, b} poluprecnik kruznice koju opisuje
elektron, c) vrijeme jednog obiiaska kruznice,
Rjesenje: x X X X,

X
8",2 mT :=2"10-
3
T
v=:300 km ",,;\. ! 0
5
2.r:.
s s
0=6",1 6'10.
19
C
1: 10-
31
kg
((_90°
a) F=?, b) r=?, c) T=?
Uobicajeno je da S8 vektor magnetne
indukcije predstavlja znakom X aka su silnice
okomite na ravan crteia (ad citaoca).
X
X
X
"ti;
/ X
X X X
SL2.31.
a) Na elektron naboja e djeluje Lorentzova sila eiji je iznos (za ugao o==90
Q
)
F '" evB = ·3·10.1 20--'T = 9.6 ·IW
I7
N.
,
X
X
X
b) Posl0 elektron ima negalivni naboj, smjer LorentzGve sile koja djeluje na elektron je suprotan
anom na slid m.2. Lorentzova sila daje elektronu centripetalno ubr.c:anje i prisiljava 9a cia se krece
po kruznid poluprecnika r (sl.m.3.) koji je odreden reladjom
mv"
evB=--.
,
9 1.10-
31
kg· 3 < 10'
Poiuprecnik kruznice je r = mv "'" ' ". _ s 8.53.10-
4

cB 1.6·}0 '''C-2·10 -'1
c) Period kretanja elektrona po kruznici je
T= 2111' "" 2nm =1,7X.1O-Rs.
, qB
T
2.204. Magnetna permeabilnost mehkog zeljeza iznosi 1,5'10.
4
Tm/A, livenog
celika 3,14'10"Tm/A i vazduha 1,2567'10"6 Tm/A. Kolika je relativna
permeabilnost tih tvari ( supstanci )?
2.205. Maksimalne vrijednosti re!atlvne permeabilnostl za dinamo lim iznosi 5000,
a za kobalt 220. Kolika je maksimalna magnetna permeabilnost tih tvari?
2.206. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki u vazduhu iznosi 2 Aim. Kolika je
magnetna indukcija u toj tacki?
38
2.207. Magnetna indukcija u nekoj tacki polja iznosi mT, a jabina magnetnog
pol)a H=9,55 Aim. Kolika )e permeabilnost sredine u toj tacki? Kolika je
relativna permeabilnost?
2.208. Relativna permeabilnost u nekoj tacki prostora iznosi 70, a magnetna
indukcija 0,02 T. Kolika je jabina magnetog polja u toj tacki?
2.209. Koliki je magnetni fluks kroz povrsinu 8=25 em
2
koja je postavljena okomito
na magnetno polje indukcije 8=4 mT?
2.210. Magnetni fluks kroz okomitu povrsinu S=200 em
2
iznosi S·10-
4
Wb. Kolika je
jaCina magnetnog polja?
2.211. Pravougaoni ram straniea 3:::20 em i b=15 em postavljen je u homogeno
magnetno polje jacine 5 Aim. Koliki je magnetni f1uks kroz okvir ako je ugao
koj! zaklapa normala na povrsinu i vektor magnetne indukcije : a) 0
2
, b) 30
9
,
c) 60', d) 90'? Okvir se nalazi u vazduhu.
2.212. Magnetni fluks kroz neku ravnu povrsinu iznosi 60 mWb kad je ugao izmedu
normale na tu povrsinu j smjera magnetog polja 30°. Koliki 6e biti fluks kad je
taj ugao 45"?
2.213. Kruini provodnik postavljen je okomito na magnetno polje jacine 6 PJm. Pri
tome je magnetni fluks 2,37·10"7 Wb. Koliki je poluprebnik kruznog provodnika?
2.214. Kroz pravoliniski provodnik prolazi struja jacine 2 A. Kolika je jaCina
magnetnog polja i magnetna indukeija na udaljenosti 2 em od ase provodnika?
Provodnik S8 nalazi u vazduhu.
2.215. Na kojem rastojanju od ose dugackog pravoliniskog provodnika, kroz kaji
prolazi struja jacine 0,5 A, magnetna indukcija iznosi 2!lT?
2.216. U nekoj tacki jacina magnetnog polja pravoliniskog provodnika iznosi
13,6 Aim. Na kojem rastojanju od pravoliniskog provodnika se nalazi ta tacka i
kolika je magnetna indukcija u njoj? A.
2.217. Indukcija magnetnog polja u tacki, se nalazi na rastojanju 4,5 em od
pravohnlskog provodnlka, IznOSI 2,8·10· T. Odredi jacinu polja u toj tacki i
jacinu struje u provodniku.
2.218. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki udaljenoj 10 cm od pravoliniskog
provodnika iznosi 8 Aim. Krajevi provodnika prikljuceni su na napon od 12 V.
Koliki je elektricni otpor provodnika?
2.219. Kruzni provodnik ima poluprecnik 6,4 em i I<roz njega prolazi struja jacine
12,4 A. Nadi jacinu magetnog polja i magnetnu indukciju u eentru kruznog
provodnika.
2.220. Jacina magnetnog polja u eentru I<ruznog provodnika kroz koji prolazi struja
jacine 11 A lznosi 120 Aim. Odredi precnik kruga i indukeiju magnetnog polja u
eentru.
2.221. Kolika jacina struje treba da protice kroz kruzni provodnik precnika 31 em
da bi u njegovom centru magnetna indukeija bila jednaka horizontalnoj
komponenti indukcije magnetnog polja Zemlje koja iznosi 0,02 mT?
39
2.222. Krajevi provodnika, savijenog u krug polupreenika 6 em, prikljueeni su na
elektricni izvor. Magnetna indukcija u sredistu provodnika je 0,05 mT, a otpor
provodnika 0,25 Q. Koliki je napon na krajevima provodnika?
2.223. Magnetni f1uks kroz kruzni provodnik poluprecnika 18 em iznosi 2-10.
6
Wb.
Kolika jaeina struje pro!azi kroz provodnik?
2.224. Solenoid duzine 85 em ima 750 namotaja kroz kaje protice struja jaCine
5,6 A. Odredi jacinu magnetnog polja i magnetnu indukciju unutar so!enoida.
2.225. Magnetna indukcija unutar solenoida izn05i 1,2 mT. Odredi jaCinu struje
kroz namotaje solenoid a aka on ima 820 namotaja i duzinu 64 em.
2.226. Koliko namotaja po jed nom metru duzine treba da ima solenoid da bi
magnena indukcija unutar njega izn05ila 8,2 mT pri struji jacine 4,3 A?
2.227. Odredi magnetni fluks kroz poprecni presjek solenoid a duzine 1,6 m kroz
cije namotaje prolazi struja jacine 6,3 A. Solenoid ima 1400 namotaja i
poluprecnik 4,8 em.
2.228. Magnetna indukeija u eentru solenoida, koji ima 180 namotaja i duzlnu
30 em, iznosi 2,26 mT. Krajevi solenaida prikljuceni su na napon od 4,5 V.
Koliki je omsk! atpor solenoida?
2.229. Solenoid ima 20 namotaja po centimetru duzine j kroz njih prottee struja
jacine 0,2 A. KoUka je jacina magnetnog palja i magnetna indukcija unutar
solenoida ako je solenoid; a) namotan na drveni cilindar, b) namoian na
gvozdenoj sipki Cija je relativna permeabilnost 600?
2.230. Elektromagnet ima povrsinu poprecnog presjeka 10 em
2
, duzinu 20 em i
100 namotaja. Kroz namotaje teee struja jaCine 1 A a magnetni fluks iznosi
7,54·10,
s
Wb. Kolika je relativna permeabi!nosl jezgra e!ektromagneta?
2.231. Magnetni f1uks kroz poprecni presjek elektromaneta iznosi
2·10·
4
Wb, a povrsina popreenog presjeka 8 Relativna permeabilnost
jezgra elektromagneta iznosi 300, broj namotaja 250, a duzina 0,2 m. Kolika
jacina struje prolazi kroz namotaje elektromagneta?
2.232. Koliko namotaja po jedinici duiine ima elektromagnet ako je magnetna
indukcija unutar elektromagneta1, 1 T, kroz narnotaje prolazi struja jeCine
2,3 A, a reiativna permeabllnost jezgra 190?
2.233. Amperova sUa kojom homogeno magnetno polje djeluje na pravoHnijski
provodnik iznosl 0,226 N. Provodnik ima duzinu 1 m, postavljen je okornito na
smjer rnagnetnog polja i kroz njega protice struja jaCine 9 A. KoUka Je
rnagnetna indukdja i jaCina magnetnag palja?
2.234. U hornogenom magnetnorn poiju indukcijo 2,5 mT nalazi S8 pravolinijski
provodnik duzine 0,8 m. Kroz provodnlk protice struja jacine 7 A. Kolika
Amperova sila djeluje na provodnik ako je ugao izmedu srnjera struje u
provodniku i smjera magnetnog polja: a) 90', b) 45', c) O'?
2.235. Kroz pravol!nijski provodnik duzine 1,4 m protice struja jacine 12 A. Kad S8
provodnik stavi u homogeno magnetno polje indukcije 0,25 T na njega dje!uje
sila od 2,1 N. Odredi ugao izmedu smjera struje u provodniku i smjera
magnetnog polja.
40
2.236. Na pravolinijski provodnik, kroz koji protice struja od 14,5 A i koji se nalazi u
homogenom magnetnom polju jaeine 2,7'10
5
Nm, djeluje sila 1,65 N. Odredi
duzinu provodnika ako je postav!jen pod uglom 38° U odnosu na smjer
magnetnog polja.
2.237. Pravolinijski provodnik duzine 1 m i mase 19 nalazi se u magnetnom polju
jacine 5000 Aim. Smjer e!ektromagnetne sile na provodnik je vertikalno navise.
Koliku jacinu struje moramo propustiti kroz provodnik da bi on mirovao u
magnetnom polju?
2.238. Dva paraieina provodnika jednake duzine 3,2 m, kroz koje prolazi struja
jatine 58 A u suprotnom smjeru nalaze se na rastojanju 8,7 em jedan ad
dru909. Koliki je iznos sile medudjelovanja provodnik? Kakva je ta slla?
2.239. Odredi jacinu struje u provodniku ako ona privlaCi drugi provodnik duzine
2,8 m sa strujom jaCine 26 A, sHom 3,4 mN. Provodnici su u vazduhu, a
rastojanje medu njima 12 em. Kakav je smjer struje u provodnicima?
2.240. Ova paralelena pravolinijska provodnika nalaze se u vazduhu na rastojanju
4 em jed an od drugog. Kroz jedan teee struja od 25 A, a kroz drugi 5 A. Odredi
duzinu dijela provodnika na koji ce djelovati sila 1,2 mN.
2,241. Ova pravolinijska provodnika sa strujama jacine 100 A nalaze se u vazduhu.
Odredi rastojanje medu provodnicima, ako sila medudjetovanja na dio
provodnika duzine 75 em lznosi 0,05 N.
2.242. Odredi smjer struje u kruznom provodniku (sI.2.33.) ako se on odbija od
manets.
2.243. Na glatkoj ravnoj daski leii
provodnik (sI.2.34.). Kakav te
oblik imati provodnik kad se
kroz njega propusti struja?
2.244. Lagani provodnik. savijen u
spiralu (sI.2.34.). okacen je za
nit Sta ce se desitl, ako 58
kroz spiralu propusti struja?
N
51.2.33. S1.2.34.
S1.2.35.
2.245. Ova paralelna pravolinijska provodnika medusobno su udaljena 50 em. Kroz
jedan provodnik protice struja jacine 10 A, drugi 15 A Odredi magnetnu
indukciju polja u tacki kOja se na[az na polovini njihovog razmaka ako struje
teku: a) u istom smjeru, b) u suprotnom smjeru.
2.246. Ova duga pravo!inijska provodnika udaljena su meausobno 12 ern. Kroz pry!
provodnik protice struja jaCine 1 ° A, a kroz drugi 5 A Na kojoj je udaljenosti od
prvog provodnika jacin8 magnetnog polja Jednaka nuli? Struje imaju isti smjer.
2.247. Dva provodnika cine koncentricne krugove sa
polupreenicima 20 em i 10 em, te strujama 10 A i 6 A. Odredi
jacinu magnetnog polja u centru kruznice ako: a) struje imaju
1St! smjer, b) struje imaju suprotan smjer.
2.248. U kojem smjeru ce se otkloniti horizontalni snap (sI.2.36.):
a) pozitivnih jan a b) eleklrona.
S1.2.36.
41
2.249. U homogeno magnetno polje indukcije 20 mT uleti proton brzinom 3'10
4
mis, okomito na smjer
magnetnog polja. a} KoUka Lorentzova sila djeluje na proton? b) Koliki je poluprecnik kruznice koju
opisuje proton?
2.250. U homogeno magnetno polje jacine 6,77'10
4
Afm uleli eleklron brzinom 4,6'10
7
mis, okomito na
smjer magnetnog polja. Odredi: a) Silu koja djeluje na elektron u magnetnam polju, b) poluprecnik
kruzne putanje po kojaj se on krece, e) odnos eiektromagmetne sile i sile feze koja djeluje na
elektron. Polrebne konstante uzeti iz lablica.
2.251. Elektron se krece u homogenom magnetnom polju jacine 160 Aim, okomito na smjer magnetnog
polja po kruznid poluprecnika 10 em. Odredi: a) brzinu kretanja eiektrona, b) napon kojim su
ubrzani elektroni.
2.252. Kolika je jacina magnetnog polja u kojem S8 elektron krece po kru"lnici poluprecnika 8 em,
brzinom 2'10
6
mis, okornito na smjer rnagnetnog polja?
2.253. Proton i eiektron ulaze u homogeno magnetno polje. islom brzinom, okomito na smjer polja.
Kako S8 odnose poluprecnici kruznih putanja? Naboji protona i elektrona su jednaki po iznosu.
2.254. Period kretanja protona po kruinici poluprecnika r=10 em iznosi T=5,2·10·1}s. Odredi: a) brzinu
profona, b) magnetnu indukciju i jacinu rnagnetnog polja u kojem se proton krece, okomito na
sOljer polja
2.255. Elektron se ubrzava u elektricnom polju naponorn 12 V i ulazi u homogeno magnetno polje
jacine 1000 AIm, okornito nR smjer polja. Odredi: a) brzinu elektrona, b) poluprecnik kruzne
putanje, c) period kretanja e!ektrona po kruznici, d) frekvenciju kretanja po kruznici.
2.256. U homogeno magnetno polje jacine 8.10
4
Aim okomito na njegov smjer, uleli proton j(Qji Ima
kineticku energiju 10·
16
J. Kolikom silom djeluje rnagnelno polje na proton?
2.257. Naelektrisana cestiea uleti u homogeno rnagnetno polje jacine 4,14'10
5
AIm, brzinom 2 Mmfs.
Odredi specificni naboj cestiee ak.a se ona u magnetnom polju krece po kruinici poluprecnika
0,04 m. Koja je to cestiea?
2.258. Elek.tron sa kinetickom energijom 100 eV krece se u ravni okornitoj na smjer homogenog
magnetnog polja indukcije T. Kolika sila djeluje na elektron? Koliki je poluprecnik kruzne
putanje
2.259. Proton se krece u homogenom magnetnom polju indukeije 0,1 T, okomito na srnjer polja po
kruznici poluprecnika 1,6 em. a) Kolika je brzina protona? b) Kolika bi bila brzina alfa ceslice pod
istim uSlovima? rna"" 4 mp; qa",,2qp.
2.260< Elektron se krece u homogenom magnetnom polju Indukcije 8=0.02 T po kruznici poluprecnika
r= 1 em. Odredi kineticku energiju elektrona u dzulima i elektronvoltima.
2.261. Naelektrisana cestiea sa energijom E="1 keV krece se u homogenom magnetno polju po krugu
poluprecnika r-1 mm. Kolikom silom djeuje polje ns Cesticu?
2.262. Elektron se krece po kruzniei u hornogenom magnetnom polju jacine H=10 kAfm. lzracunaj
period T kretanja elektrona.
2.263. Ova jona istih naboja ulete u homogeno magnetno polje islom brzinom, okomito na srnjer polja.
42
Jedan jon ima m8SU 12 u i opisao je kruznicu poluprecnika f,,,,4 em. Odredi masu drugog jana koji
je opisao kruznicu f2=6 em.
E
2.264. Zadatak: Odredi magnetne polove
solenoida (zavojnice). Ispitaj kako zeljezo
utice na magnetnu indukciju solenoida
(sI.2.37.).
Pribor: Solenoid, dzepna baterija,
magnetna igla, provodne zice za spajanje,
neki zeljezni predmet (npr. smotak kljuceva).
2.265. Zadatak: Ispitaj magnetna svojstva nekih tvari, npr. vode.
Pribor: Libela, jak magnet (elektromagnet), plamen upaljaca.
51.2.37.
2.266. Zadatak: Ispitaj djelovanje elektromagnetne sile Zemljinog magnetnog
pol)a.
baterija, traka od aluminiske folije, sirine do slrrbk
5 mm I duzrne do 30 em, provodne iice. !
2.267. Zadatak: Ispitaj uzajamno djelovanje dva pravolinijska ) "'- leak,
strujna provodnika (sI.2.38.) (
Pribor: Kao u zadatku 2.266. . -
2.268, Zadatak: Ispitaj djelovanje magnetnog polja na
naelektrisanu testicu koja S8 krec8.
Pribor: Magnetna sipka, katodna cijev.
2.269. Zadatak: lspitaj djelovanje Lorentzove sile na jone
elektrollta.
Pribor: Providna eilindricna posuda, razbiazen raslvor +
H2S04, sipka ad alurninija (sI.2.39.), aluminijska folija, jac!
magnet (npr, nekoHko magnelica od vrata ormara). sitni
prah od krede, dvije dzepne baterije.
I I
d+
SI2.38.

Al folija
-'[==:=11 :magncr
S!.2.39.
Elektromagnetna indukcija
Prema (Faradej) zakonu, indukovana elektromotorna sila
(ems), data je

lit '
gdje je: N - broj namotaja, M - promjena magnetnog tluksa u vremenskom
intervalu lit. Predznak minus ukazuje na to da je smjer indukovane struje takav da
svojim poljem teii da sprijeei uzrok indukcije (Lencovo pravilo).
43
Ako se provodnik duzine I krete brzinom v u magnetnom polju ind"kcije 8, pri
cemu vektori v i 8 zaklapaju ugao a, indukovana elektromotorna sila u torn
provodniku ima vrijednost
E == Bf v sinu.
Aka je magnetsko polje kroz neki namotaj uzrokovano strujom jacine I, tada je
magnetni fluks kroz povrsinu obuhvacenu namotajem

gdje je L induktivilet (koeficijent sarnoindukcije).
Induktivitet solenoida (zavojnice) odreden je izrazom
SN
1

gdje je: S-povrsina presjeka solenoida, I - duzina solenoida, N broj namotaja.
Jedinica za induktivitet je henri (H Aka se u solenoidu m'ljenja jacina
A
struje, cnda se i njemu indukuje elektromotorna sila samoindukcije
E -L ill.
; Lit
Enorgija magnetnog polja data je izrazom
W""..!..U'.
2
Aka su dvije z.avojniee (solenoida) induktivno vezane , onda 6e promjena jaCine strujlJ U PrJoj
zavojnici indukovali ems u drugoj Lavojnici,
gdje je M koeficijent uzajamne indukcije,
N,N,S
M=f-l,).Lu-r-·
Nt i N2 brojevi nanlotaja prve i druge zavojnice isle duzine j presjeka.
Primjer 1: Kroz solenoid, koji ima 800 namotaja, prolazi struja jacine 2.5 A. U
toku 0,15 s jacina struje se poveca na 14,5 A. Pri tome se magnetni fluks poveca
za 2,4 mWb. Odredi: a) Srednju vrijednost indukovane ems samoindukcije,
b) induktivitet solenoid a, c) energiju palja solenoida u trenutku kada kroz njega
prol8Zi struja jacine 2,5 A.
Rjesenje

A
A
15 s
t.dJ-2,4·10·
3
Wb
b)
a) Indukovana ems samoindukclje moze se nab iz osnovne formula
M 2,4·!O-'Wb
E
s L'll O,15s
Znak minus ukazuje da se nastala ems samoindukcije suprostavlja porastu
magnetnog polja.
44
b) Magnetni fluks kroz jedan namotaj je a kroz N namotaja Posto je
promJena magetnog fluksa, uzrokovana promjenom jacine struje,
mozemo plsatl odakle je
2,4·1O-
3
Wb
ill 14,5 A - 2,5 A '
c) Energija magnetnog polja je
1 '1 1 -
W
2 2
Primjer 2: Pravoliniski provodnik duzine 1,2 m i olpora 2,5 Q moze da se krece po glalkim
medU5?bno paraieinim sinama zanemarlJivog otpoora. Sine 5U vezane za i:rver slruje ems 12 V i
otp?ra 0,5 n. Taj provodnik se krece u magnetnom polju indukcije 0,8 T. Smjer polja je
prema btaocu. Odredi jacinu struje kroz provodnik aka se on krece brzinom 12,5 m/s, okomito
na smJer polja. (s1.2.40.)
Rjesenje:
! ",,1.2 m
R==2,5 Q
Ef=18 V
r=O,5 Q
S",0,8 T
v=:i2.5 mfs
I",,? --".
v
jacinu struje mazema naci iz Omovog zakona

II. + r 81.2.40.
gdje je E - eleklromolorna sila koja djeluje u kolu
struje. Posta se provodnik krece u magnetnom polju, osim ems baterije El u kolu i indukovana
ems EI:=B Prerna pravilu desnog diana (ako se provodnik krece prema desLlom dlanu, a prsli
pokazuJu smJef magnetnog pOlja onda palae pokazuje smjer indukovane ems) je
Jacina struje u kolu je
E=E, -. E, "'ISV -O.8T·L2m 12,S":::=(JV.
"
6V _ 2A.
2,5 Sl + 0,5 Q
T
2.270. Provodnik, na slid m.2.41" krece se u magnetnom polju
indukcije B. Odredi smjer indukovane struje u provodniku.
2.271. a) Provodnik se krece u homogenom magnetnom polju
duz linija sile. Indukuje Ii S8 ems u provodniku? b} Kako
da se krece provodnik u magnetnorn polju da bi
mdukovana ems bHa maksima!na?
2.272, Moze Ii bib elektricno polje sa zatvorenim linijarna sHe? SI.2.41.
2.27.3. Prema pravHu desnog diana (vidi primjer 2), na slici 2.40_ je prikazan smjer
ldukovane ems, u ravni crteza, adole. Kakav ce biti smjer indukovane struje
ako ie taj provodnik u zatvorenom kolu struje?
2.274. Okvir ko.ii sadrii 25 namotaja, nalazi se u magnetnom polju. Odredi
indukovanu ems koja nastaje u okviru pri promjeni magnetno polja od
0,098 Wb do 0.013 Wb za 0.16 S.
45
2.275. U solenoidu, koji ima 75 namotaja, magnetni lIuks iznosi 4,8 mWb. Za koliko
vremena treba da iscezne taj fluks, da bi S8 u solenoidu indukovala ems
0,74 V?
2.276. Koliko namotaja treba da lma solenosid, da bi pri promjeni magnetnog
fluksa ad 0,024 Wb do 0,056 Wb, u toku 0,32 s, u njemu se indukovala srednja
elektromotorna sila 10 V?
2.277. Metaini prsten povrsine 20 cm
2
postavljen je okomito na linije sile
magnetnog polja jacine 2000 Nm. a) Aka S8 prsten krece duz linija sile kolika
6e bitl indukovana ems u prstenu? b) Aka magnetno polje iscezne u toku
0,01 5, koUka 6e bUt! indukovana ems?
2.278. Provodni pravougaoni okvir straniea 18 em i 5 em postavljen je u homogeno
magnetno polje, okomito na linije sile. Odredi magnetnu indukciju tog polja aka
ana iscezne za 0,015 S, a U okviru S8 pri tome lndukuje srednja ems 4,5mV.
2.279. Metalni prsten postavljen je u magnetno polje indukeije 0,012 T, okomito na
linije sile. Prsten se udalji IZ magnetnog polja u toku 0,025 s j pri tome se
indukuje ems ad 3,5 mY, Kollka je povrsina prstena i precnik prstena?
2.280. Automobil se krece brzinom 108 km/h. Odredi razliku potencijala na
krajevima prednje oSQvine, aka je njena dutina i,8 m a vertikalna komponenta
jacine Zemljinog magnetnog polja 40 Nm,
2.281. Pravoliniski provadnik se krece brzinom 25 mis u homogenom magnetnom
polju jacine 3025 AIm, okomito na linije slie. Kolika je duzrna provodnika, aka
je na njegavim krajevima napon 28 mY?
2.282. Pravoliniski provodnik dutine 120 em kre6e se u homogenom magnetnom
polju pod uglom 1 r u odnosu na smjer polja, brzinom 15 mis. Odredi
rnagnetnu indukciju polja ako 58 u provodniku indukuje ems 6,2 mY.
2.283, Odredi induktivitet kruznog provadnika u kajem nastaje magnetni fluks
0.012 Wb pri proticanju struje jaCine 8,6 A.
2.284. U solenoidu nastaje magnetni fluks od 0,015 Wb, kada kroz njegove
namotaje prolazi struja jacine 5 A. KoHko namotaja ima solenoid ako je njegov
induktivitet 0,06 H?
2.285. Kolika je ems samoindukciJe u solenoidu ako struja jacine 3,8 A iscezne u
toku 0,012 S1 Induktivitet soienoida je 68 mHo
2.286, U solenoidu se jatina struje promjeni za 2,8 A u toku 62 ms. Pri tome
nastaje ems samoindukcije od 14 V, Odredi induktivitet solenoida.
2.237. Solenoid ima induktivitet 240 mHo ZA koje vrijeme u solenaidu se povecala
jacina struje ad nula do 11,4 A, aka je pri tome nastala ems sarnoindukcije ad
30V?
2.288. Koliki je induktivitet solenoida aka pri struji od 6,2 A njegovo magnetno polje
lma energiju 0,32 J?
2.289. Energija magnetnog solenoida, tiji induktivitet izn051 0,095 H, je 0,19 J.
KoUka jacina struje prolazi kroz solenoid?
2.290. Odredi energiju magnetnog polja solenoida u kojem bi, pri jadni struje od
7,5 A magnetni fluks iznosio 2,3 mWb. Broj namotaja solenoida je 120.
46
2.291. Na krajevima solenoida, eiji je otpor 8,2 Q i induktivitet 25 mH d'
t I I
'k .. , 0 rzava S8
s a an raz I a potenellala 55 V. a) Kolika se indukuje ems pri prekidu strujno
kola u toku 12 ms? b) Kolika se pn tome IzdvOII energija? 9
2.292. Kolika ce jaCina struJe prolazili kroz kolo na slicl' 2,40, k .
a 0 se promljene poiovi na bateriJ'l?
Podalke uzmi iz primjera 2.
E
2.293. Zadatak: a) U kojem smieru ce --+ ~
skrenutl kaza!jka galvanometra, ako C==r==N:J1
sjeverni po! magnetne sipke S
priblizavamo jed nom kraju solenoida?
b) U kOjem srnjeru ce skrenuti kazaljka
galvanometra ako sjeverni pol magneta
udaljavamo?
SI.2.42.
Pribor: Solenoid, magnetna sjpka, galvanometar,v8zni materija!.(s1.2.42.)
2.294. Zadatak: a) Sta ce se desiti ako metalnom
prstenu , na slid 2.43., priblitavamo magnet? b) Sta
ce S8 desiti ako magnet udaljavamo? c) Sta ce se
desiti ako magnet priblizavamo iii udaliavamo od
aluminijskog poluprstena? -
Pribor: Lagani aluminijski prsten i poluprsten na
osovini (kao na slici 2.43.) ako koje S8 maze
okretati bez trenja,
2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja
SL2.43.
Trenutna vrijednost naizrnjenicnog napona i struje mijenja S8 po zakonu:
u:::;::- Do sinoot; i "" Io sinoot
gdje su: Uo, 10 - maksimalne vrijednosti napona, odnosno struje O J ~ 2 1 t f - kruzna
frekvencija, '
47
Elektivna vrijednost naizmjenicnog napona i struje,
U =O,707U
o
; 1=0,7071
0
U daljem tekstu (ukotiko nlje posebno istaknuto) pod naponom i jac/nom struje podrazumjeva S8
efektivna vrijednost. U opcem slucaju u trenutku t=O, trenutna vrijednost napona i struje mogu blti
razliCite od nule, U '" t:o gdje je ipo-pacetna faza
Impedanca u kolu naizmjenitne
struje u kojem su redno v8zani termogeni
(omski) otpor R, kalem induktiviteta L i
kondenzator kapaciteta C, je

R
SL2A4.
gdje je : RL=coL - induktivni otpor; Re = rotc - kapacitivni otpor.
Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje,
U
1=-
Z'
gdje je U napon na krajevima kola.
Aktivna snaga naizmjenicne struje data j8 izrazom,
Fa = Ul cos cp
gdje j8 cp - fazni ugao izmedu napona i struje. Faktor snage je
R
coscp =-
Z
Prividna snaga je P=lJl, a reaktivna snaga 1',=U sin cpo
Rezonantna frevencija u kolu naizmjenicne struje data je lzrazom
1
w=--
JLc
Za transformator (bez gubitaka) prenosni odnos je
Vi Nl

U
2
N2
gdje su U" 1
1
, N1 j U
2
, 1
2
, N2 -napon, jacina i broj namotaja na primarnoj, odnosno
sekundarnoj zavojnici,
48
Primjer 1: Na gradsku mrezu, napon U=220 V i frekvencije f=50 Hz,
prikljucen je serijski spoj omskog otpora 100 Q, kondenzatora kapaciteta 10 IlF i
zavojnica induktiviteta 0,7 H (sI.2.45). Odredi: a) induktivni i kapacitivni otpor, b)
impedancu, c) jacinu struje u ko!u, d) pad napona na svakom dijelu kola, e) faktor
snage f aktivnu snagu u kolu.
Rjesenje:
U=220 V; 1=50 Hz
R=l 00 Q; L=0,7 H
C=10 "F-10.10·
6
F
a} RL=?, Rc=?, b) Z=?, c) I=?

.. L
, ,
, ,
, '.

-
d) UR=?, UL=?, Uc=?, e) COS'l'=? p,"?
51.2.45.
a) !nduktivni otpor izracunavamo po relaciji RL=mL, gdje je
O1=2,,[=2·3,14·S0 s"=314 S·'.

b) Ukupan otpor je
Z=JR2 =J(JOOQ)' +(220Q-318,SQ)'
c) Jat-ina struje u ko!u je
U nov .
1=--=--=1.)7 A.
Z 140£2
d) Padovi napona na pojedinim dijelovima kola su:
U,,=RI=lOOQ·l,57 A=157 V
Uc=Rc1=318,5 Q·l,57 A=500 V
U
L
=Rd=220 Q·1.57 A=345 V
e) Faktor snage je
R IOO£]
cos'l'=-=--=0,714
Z 140Q
Aktivna snaga je
P, = Ulcos<jl = 220V ·1,57 A ·0,714 = 246,5 W
Dokazi da j0 aktivna snaga P
a
=oRI
2
_
Primjer 2: Zavojnica omskog o\pora 5 Q i induktiviteta L prikljucena je na gradsku mrezu napona
220 V i frekvencije 50 Hz. Fazni pomak izmedu napona i struje je 60". Odredi: a) impedancu kola. b)
jacinu struje u kolu, c) snagu koju trosi zavojnica. d) induktivitet zavojnice.
Rjesenje:
R:o:5 Q; U",220 V, f",,50 Hz
(£looeO"
a) Z_?, b) l_? c) d) L:=?
a) Faktor snage je da! izrazom cos cp "" ,odkle je Z = "" = J 0 Q
Z cos(jJ cos 60'
b) 220 V =2,2A.
Z lOQ
c) P, =Ulcoscp",220V·2,2A·O,5=242Q
49
d} lnduktivitet zavojnice temo odrediti iz relacije za impedancu:
Z '" [R';RT ' odkle je
== Z' R" "" (lom' ",,75Q'
R
L
""S,7Q.
0028H
(J) 2·3.14,50s-' '
Primjer 3: Transformator je prikljucen na gradsku mrezu napona 220 V i
frekvencije 50 Hz. Pri tome j8 napon na krajevima sekundara 6 V, a broj namotaja
na sekundaru je 20. Odredi: a) broj namotaja na primaru , b) jacinu struje kOja
protice kroz sekundar kada se prikljuc! na potrosae snage 40 W, c) jacinu struje
kroz primar.
Rjesenje:
U
p
=220 V, U,=5 V, N,=20
P-40W
a) Np=?, b) I,_?, c) 1,-7
a) Odnos napona i broja namotaja na primaru j sekundaru je
d k
· . N < Up 220 V 33
o a leJe) p =1\5--:::.20-------=7 ...
, Us 6V
b) Snaga patrosaca je p=tJs1s odakle je J s = 6,7 A .
s
c) Postoje IF=ls
Us Ip Up 220V
T
Up
u- ,
s
2.295. Frekvencija struje gradske mreze iznosi 50 Hz. Koliki je period i kruzna
frekvencija?
2.296. Zicani okvir roUra u homogenom magnetnom polju ugaonom brzinom
w=376,8 rad/s. Kolika je frekvencija i period indukovanog napona?
2.297. Efektivna vrijednost napona gradske mreie iznosi 220 V. Kolika je
maksimalna vrijednost?
2.298. Maksirnalna jaCina naizmjenicne struje iznos! 2,82 A. Kolika je njena
efektivna vrijednost?
2.299. Kroz termogeni otpor R=4,8 Q prolaz] naizmjenicna struja cUi je maksimalni
napon 24 V. Kolika je efektivna jacina struje?
2.300. Trenutna vrijednost napona gradske mreze mijenja S8 po sinusnom zakonu
u=311'8in 3141. Odredi: a) mak8imalnu i efekiivnu vrijednost napona , b)
frekvenciju i period.
50
2,301. a) Napisi jednaeinu po kojoj se mijenja naizmjenieni napon, ako je
frekvencija struje 60 Hz, a efektivni napon 14,14 V. b) Kako se mijenja jaeina
struje ako je u kolu samo termogeni otpor R=4 Q.
2.302. Jaeina naizmjeniene struje, kroz termogeni otpor R=50 Q, mijenja S8 po
zakonu i=2 sin 3141. Kako Se mijenja napon na krajevima otpora?
2.303. Izolator je prikljucen na naizmjenicni napon od 1 kV. Hoce Ii dod do proboja
izolatora ako je njegov probojni napon 1,3 kV?
2.304. Na elektrienoj sijalici stoji oznaka 100W/220 V. Odredi maksimalnu
vrijednost sinusnog napona i jaclne struje?
2.305. Efektivni napon naizmjenicne struje Iznosi 21,2 V, a frekvencija 50 Hz.
Odredi trenutnu vrijednost napona poslije: a) 3.3 ms, b) 5 ms, c) 10ms.
2.306. Zavojnica ima induktivitet 35 mHo Koliki ce biti induktivni otpor zavojnice ked
se prikljuci na naizjenicni napon frekvencije: a) 50 Hz, b) 6.0 Hz.
2.307. Kad se zavojnica prikljuCi na naizmjenlcni napon 110 V i frekvencije 60 Hz
kroz nju protiee struja od 0,5 A. Koliki je induktivitet zavojnlce?
2.308. Zavojnica induktivitetaO,5 H prikljucena je na naizmjenicni napon koji S8
mijenja po zakonu u:;::16,9 sin 75,41. a) Koliki je induktivni otpor zavojnice?
b) Kako se mijenja jacina struje u kolu?
2.309. Kondenzator kapaciteta 250 IIF ukljucen Je u mrezu naizmjenicne struje.
Odredi njegov otpor ako je irekvencija struje: a) 50 Hz, b) 50 Hz, c) 200 kHz.
2.310. Kapacitivni otpor kondenzatora, uklJucenog u naizmjenicnu struju
frekvencije 50 Hz, iznosi 126 Q. Kollki je kapacitet kondenzatora?
2.311. Kada se kondenzator kapaciteta 2 MF prikljuci u kolo naizmjeniene struje
njegov otpor je 1327 fl< Kolika je frekvencija struje?
2.312. Kondenzator kapaciteta 700 nF prikljueen je na: a) jednosmjerni napon ad
120 V, b) naizmjenicni napon 120 V, frekvencije 50 Hz. Kolika jatina struje
tece kroz kondenzator?
2.313. Dva kondenzatora eiji su kapacltei! po 1 ).IF vezani su: a)paraielno, b) redno.
Kolika ce biti jaCina struje ako S8 prikljuce na naizmjenicni napon 220 V,
frekvencije 50 Hz.
2.314. Zavojnica induktiviteta 0,5 H i termogenog olpora R=60 fl, prikljueena je u
kolo naizmjenicne struje frekvencije 60 Hz. Kolika je impedanca?
2.315. Termogeni otpor R=200 Q i zavojnica induktlviteta 500 mH vezani su redno
i prikljuceni na elektricnu mrezu napona 110 V i 50 Hz. a) Koliki je ukupan
otpor kola? b) Kolika je lacina struje u kolu? c) Koliki je napon na krajevima
zavojnice i termogenog otpora?
51
2.316. Kolika jacina struje protice kroz zavojnicu induktiviteta 0,1 H i omskog
otpora 10 Q kad se prikljuci na: a) istosmjerni napon od 24 V, b) naizmjenicni
napon od 24 V i frekvencije 50 Hz?
2.317. Koliki je induktivitet zavojnice koja je vezana sa termogenim otporom ad 30
£1, aka impedanca njihove veze sa strujom frekvencije 60 Hz, iznosi 40 Q.
2.318. Kad ukljuCimo zavojnicu u kolo naizmjenicne struje na napon od 12 V
ampermetar pokazuje jaCinu struje 4 A. Pri ukljucenju i8t8 zavojnice u kolo
naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz i napona 12 V ampermetar pokazuje
struju jacine 2,4 A. Odredi induktivitet z8vojnice.
2.319. Odredi impedancu grane kola koju cine serijska veza termogenog otpora ad
2 kQ i kondenzatora kapaciteta 2ftF, kad kroz njih proti(;s struja frekvencije
50 Hz.
2.320. Termageni otpor R= 200 Q i kondenzator kapaciteta C=10 flF vozani su
redno i prikljuceni na izvor naizmjenicnog napona 110 V i frekvencije 50 Hz.
a) KoUka jacina struje protiee kroz kola? b) Ko!iki su naponi na krajevima
termogenog otpora i kondenzatora?
2.3.21. Elektricna sija!ica, ciji je omsk! otpopr R=484 £2, j kondenzator kapaciteta
C:::::6 )IF vezani su redna i prikljuceni na gradsku mrezu napona 220 V j
frekvencije 50 Hz. Koliki je napon na krajev'lma sijalic8, a koliki na krajevlma
kandenzatora?
2.322. Aktivni atpor R:::::60 Q i kondenzator kapaciteta C v8zani su redno u kola
naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz. Pri tome je fazni ugao izmedu struje i
napona 70
e
• OdredL a) kapadtivni otpor; b) kapacitet kondenzatora,
c) impedancu kola.
2.323. Za koju frekvenciju aktivni otpor Q i kondenzator kapaciteta 20 nF
imaju isti otpor?
2.324. Kroz kondenzator kapaciteta 15 !J-F protice naizrnjenicna struja koja se
mijenja po zakonu sin 628t. Koliki je napon na krajevima
kondenzatora?
2.325. Ka!em induktiviteta 220 mH i kondenzator kapaciteta 4 llF vezani su redno i
prikljuceni na izvor naizrnjenicnog napona U=80 V j frekvendje f=50 Hz.
Termogeni otpor jo zanemarljiv. Odredi: a) impedancu kola, b) napon na
krajevima zavojnice i kondenzatora.
2.326. Napisi izraze za irnpedancu, na slikama a, b i c (sI.2.46.). IzracunaJ
52
R L C impedancu aka je :
I
1
-'0601J61'O ... R f II , L n;
T --, - RL =94.2 Q;
___ -.-1 199 n.
a) b) c)
SI.2.46.
2.327. Kondenzator ima isti otpor kao zavojnica induktiviteta 1,5 H za naizmjenicnu
struju Hz. Koliki je kapacitet kondenzatora?
2.328. Zavojnica induktivnog otpora 6 Q, kondenzator kapacitivnog otpora 4 Q. i
termogeni otpor R:::::10 Q vezani su serijski i prikljuceni na gradsku mrezu
(220 V. 50 Hz). Odredi: a) impedancu kola, b) jadnu struje u kolu, c) napon na
krajevima z8vojnice, kondenzatora j termogenog otpora.
2.329. U kolu naizmjenlcne struje redna su vezani aktivni otpor od 86 Q, zavojnica
induktiviteta 0,6 H i kondenzator kapaciteta 83,3 Q. Odredi impedancu aka je
kruzna frekvencija 100 rad/s.
2.330. Fazni ugao izmedu napona i struje lznosi 11,5°. Koliki je faktor snage?
2.331. Faktor snage potrosaca u kolu naizmjenicne strujeiznosi 0,85. Aka je njegov
aktivni otpor 37 Q. koHka tece struja kroz potrosac kad je naizmjenicni napon na
njegovim krajevima 110 V?
2.332. T ermogeni ctpor &2. zavojnica induktiviteta L=2 H i kondenzator
kapaciteta C=10 J.lF vezani su redno i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V,50
Hz). Odredi napon na krajevima kondenzatora i zavojnice.
2.333. Zavojnica s aktivnim otporom 15 Q i induktiviteta 52 mH redna je vezana sa
kondenzatorom kapaciteta 120 IlF, a zatlm prik!jucena na gradsku mrezu.
Odredi: a)jaCinu struje u kolu, b) fazni ugao izmedu struje i napona, c) aktivnu
snagu.
2.334. Termogeni otpor Q, kondenzator kapaciteta ftF i zavojnica
induktiviteta L=0,3 H, vezani su serijski i prikljueeni na nizmjenicni napon
V. a) Pri kojoj frekvenciji struje 6e otpor u kolu biti najmanji (U
rezonanciji)? b} Ko!ika struja protice kroz kol0 pri rezonanciji, c) Koliki su
naponi na krajevima kondenzatora, zavojnice i termogenog otpora kad je kola
u rezonaciji? d) Koliki je fazni ugao izmedu struje i napona pri rezonancijl?
2.335. U kolu naizmjenicne struje su zavojnica induktiviteta 0,6 mH, kondenzator i
aktivni atpor. Pri frekvenciji od f=133 Hz nastupa naponska rezonancija. Koliki
je kapacitet kondenzatora i kapacitivni otpor?
2.336. Zavojnica induktiviteta 0,1 H, aktivni otpor R i kondenzator C vezani su
serijski i prikljuceni u kola naizrnjeniene struje frelwencije 50 Hz. Kaliki treba da
bude kapacitivni otpor da bi kroz kola tekla najjaea struja?
2.337. Fazni ugao izmedu struje i napona u koJu naizmjenicne struje iznosi 25
c
.
Odredi: a) impedancu kola ako je aktivni otpor 26 n, b) razliku iznosa
induktivnog i kapacitivnog otpora.
2.338. Aktivna snaga potrosaca u ko!u naizmjenicne struje iznosi 60 W, a fazni
ugao izmedu struje i napona 30
e
. Odredi: a) jacinu struje u ko!u ako je napon
na krajevima kola 110 V, b) impedancu kola, c) aktivni otpor u kolu.
2.339. Motor naizmjenicne struje prikljucen je na elektricnu mretu napona V
pri cemu kroz njega protice struja jacine 1=2 A. Faktor snage motora je
53
cos'l'=0,90. a) Kolikom snagom motor opterecuje mrezu? b) Kolika je aktivna
snaga motora? c) Kolika je njegova korisna snaga ako je koeficijent korisnog
djelovanja motora 11=0,85?
2.340. Roz termogeni otpor R= 6 Q prilikom proticanja sinusne struje, u toku 3 s se
oslobodi kolitina toplote od 72 J. Kolika je maksimalna jaGina struje, koliki je
maksimalni napon na krajevima otpora?
2.341. Jacina naizmjenicne struje, kroz otpornik R=4 Q, mijenja S8 po zakonu
i=6,4 sin 314t. Odredi: a) aktivnu snagu, b) oslobodenu kolicinu toplate u toku
jednog perioda.
2.342. Broj namotaja primara transformatora je N,;;;:20, a sekundara N
2
o:::84. Koliki
je koeficljent transformacje?
2.343. JaGina struje na primaru transformatora je 1, =1,6 A, a napon U,=24 V. Koliki
su napon i jacina struje na sekundaru, aka je koficijenttransformatora 4?
2.344. Primar transformatora lma N
1
=1200 namotaja tanke iice, a sekundar N
2
:;:;;:30
namotaja debele iicB. Kad S8 primar prikljuci na gradsku mrezu napona
U
1
=220 V kroz njega teee struja 1
1
::::0,15 A. Koliki su napon i jacina struje na
sekundaru?
2.345. Transformator za elektricno zvonce snlzava naizmjenicnl napon od 220 V
na 6 V. a) Kolika struja prolazi kroz primar ako zvonce ima snagu 5W, b) Kolika
je jacina struje kroz sekundar?
2.346. linijski napon trofazne mreze iznosi 380 V. Koliki je fazni napon
E
2.347. Zadatak: a) Na katodnom oscilografu posmatraj naizmjeniGni napon
gradske mreze (sI.2.47.). b) Posmatraj katakteristike zvucnih oscilacija koje se
pomocu mikrofona pretvaraju u elektricne. (sI.2.48)
KO KO

31.2.47 SI.2.48.
Pribor: Katodni oSci!ograf (npr. skolski osci!ograf
OES.1), mikrofon, (iz telefonske slusalice).
transformator 220 V/6 V, baterija 4,5 V, zvucna
viijuska, prikljucne zice.
2.348. Zadatak:lspitaj kako zavojnica (solenoid) i
kondenzator uticu na elektricni otpor u kolu
naizmjenicne struje. (sI.2.49.)
Pribor: Izvor istosmjernog napona 4 V,
54
S1.2.49.
transformator (220 V/4 V), sijalica za dzepnu bateriju, skolski transformator sa
ze!jeznim jezgrom, prekidac, ilee za spajanJe, dva kondenzatora po 60 j1.F.
2.349. Zadatak.lspitaj kakvu struju daje generator za
naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju.
Pribor: Skalski generator za naizmjenicnu struju i
jednosmjernu struju, galvanometar demonstracioni sa
nu!om na sredini skale.
2.350. Zadatak: Demonstriraj dobijanje obrtnog magnetnog
polja i njegove karakteristike.
Pribor: Magnetna sipka i magnetna igla (sI.2.50.)
Laboratorijska vjezba 2: Odredivanje induktiviteta zavojnice.
S1.2.50.
Pribor: Zavojnica nepoznatog induktiviteta (npr. zavojnica skolskog
transformatora (ili prigusnica za rasvjetnu Gijev), ampermetar za naizmjenicnu
strllju (50 mA), voltmetar za naizmjenicnu struju (10 V), reostat, transformator
(220 V/4 V), zice za spajanje.
Uputstvo:a) PNO treba izmjeriti termogeni otpor.

L,R
S1.2.5 I. SI.2.52.
U(v) I(A) Z (0)
Kao izvor jednosmjernog napona, ukoHko nemas ispravljac, mazes uzeti
dzepnu baterijll (s1.2.51). Spoji strujno kolo kao na sliei 2.51. Klizac reostata
namjesti na sredinu. Zatvori kola struje i izmjeri jaCinu struje i napona. Jzvrsi
najmanje tri mjerenja. Izracunaj otpor R::::U/1, za svaki par vrijednosti napona i
struje. Podatke unesi u tabelu. Nadi srednju vrijednost otpora R. b) Za odredivanje
impedance kola kao izvor naizmjenicne struje koristi sekundar transformatora
(izvode 4 V, 6 Vi 8 V). U kolu naizmjenicne struje zavojnica, pored termogenog
otpora pruza i induktivni otpor RL::::WL. Otpor koji izracunavamo je Z "" 2 + Rt .
UkljuCi kola struje (sI.2.52.). Izmjeri pad napona U i jaGinu struje I. Podatke
unesi u tabelu. Izvrsi najmanje tri mjerenja (U,=4 V, U
2
=6 V, U
3
=8 V) i za svako
55
mjerenje izracunaj impedancu Z=U/I. Nadi srednju vrijednost. induktivitet zavojnice
je
_JZ2_ R 2
L- 2'
Ol
gdje je (I):::;;2nf, f=50 Hz, Z i R srednje vrijednosti otpora i impedance.
Elektromagnetne oscilacije i talasi
Elektromagnetne oscilacije u LC oscilatornom kolu su harmonijske.
Frekvencija sopstvenih oscUacija data je Thomsonovom formulom

2n.JLC
gdje je : L - induktivitet zavojnice. C - kapacitet kondenzatora.
Veza izmedu talasne duzine elektromagnetskih talasa i frekvencije
oscilovanja,
gdje je c - brzina talasa.
Brzina sirenja elektrornagnetnih talasa u nekoj sfodini je
1
[,;
gdje je: permilivnos! sredine £=Erto; permeabilnosl sredine !1=f1,f.\<l-
Brzina simnja eiektromagnetnih ta!asa u vakuumu je
1
c=--
M
Indoks preia.mania sredine kroz koju S8 prostire talas ,
c ,-----
n=--;;=.yf,!-l,
Energija naelektrisanog kondenzatora je ,
W"" cui-
2
gdje je C - kapacltel kondonzatorQ., U - razlika potencijuta na njegovirn krajevlma.
Energija rnagnetnog polja zavojnice
\v = ,ui-
2
gdje je ! - jacina struje u zavojniCi.
Zapreminska gustina energije elektricnog i magnetnog polja,
W = ££2 • w ""J:.
H
'-
" 2' m 2
gdje su E i H, jaCine eiektricnog odnosno magnetnog polja.
Gustina energije elektromagnetnog polja
56
1
w ""-(EE' + !J.H2) "" eEt ""/lHz.
2
Primjer 1: Oscilatorno kolo S8 sastoji ad vazdusnog kondenzatora cija ploca
ima povrsinu 100 cm
2
I izmedu ploca rastojanje 3,14 mm. Zavojnica kola 1ma
induktivitet L=1 Na koju ta!asnu duiinu rezonira oscilatorno kola. Brzina
elektromagnetnih talasa u vazduhu je v",c=3·1 0
8
m/s.
Rjesenje:
m'
m
L -1 ClH-1O·
6
H

Talasna duzina talasa je A=cT, gdje je period talas, T=l/f,
.
Kapacitet kondenzatora je
s Hru!.'. =lln to-III'
C""Eu€'d",-H,H5 III O,OOJ141ll '"
Period oscilovanja je
T 2,82 .\O-lJ F 3,3 ·10-
8
s.
Talasna duzina je, A = cT = 3 3,3 > lO-8 s "" 10m.
s
T
2.351. Izracunaj frekvenciju oscilovanja elektritnog oscilatornog kola, aka j8
induktivitet zavojnice u tom kolu L=12 mHo a kapacitet kondenzatora 0.88
2.352. Gernu je jednak period sopstvenih oscilacija elektricnog osdlatornog kola sa
kondenzatorom kapaciteta 2,2 i induktiviteta 0.65 mH?
2.353. Imama na raspolaganju kondenzator kapaciteta 210 IiF. Koliki treba da
bude induktivitet zavojnice sa zeljeznim jezgrom da bi period sopstvenih
oscHacija oscilatornog kola iznosio T =1 s?
2.354. Koliki treba da bude kapacitet kondenzatora oscilatornog kola, ciji je
induktivitet 22 mH, da bi ana rezonjralo na frekvenciji 684 kHz?
2.355. Period oscilovanja oscHatornog kola je 1 !J.,s. Koliki je induktivitet zavojnice,
aka je kapacltet kondenzatora 12 pF?
2.356. Kako ce S8 promijeniti period oscilovanja oScilatornog kola aka se kapacitet
paveca dva puta, a induktivitet poveca osam puta?
2.357. Napon na plocama kondenzatora eiektricnog osci!atornog kola mijenja se
po zakonu u=40 8in2000111. Odredi: a) kapacitet kondenzatora ako js
maksimalni naboj na kondenzatoru lie, b) induktivitet zavojnice.
2.358. Radio Tuzla ima frekvenciju 94 MHz. Kolika je talasna duzina radiotalasa?
2.359. Talasna duzina radio talasa iznosi 60 m. Na kojoj frekvenciji emituje
program?
.57
2.360. Kolika 6e talasnu dutinu "hvatati" radioprijemnik dje je oscilatorno kolo ima
kondenzator kapaciteta 2 nF i zavojnicu induktiviteta OAmH?
2.361. Oscilatorno kola emituje u vazduh elektromagnetne talase duzine 150 m.
Koliki je kapacitet kondenzatora ako je induktivitet zavojnice 0,25 mH?
2.362. Oscilatorno kola radioprijemnika lma zavojnicu induktiviteta 0,32 mH i
kondenzator promjenljivog kapaciteta. Radioprijemnik maze primiti radio
talase od 188 m do 545 m. U kojem intervalu S8 mijenja eiektricni kapacitet
kondenzatora?
2.363. Na koji dijapazon talasnih duzina je proracunat radioprijemnik, aka je
induktlvitet zavojnice 1,5 ml-!, a kapacitet S8 moze mijenjati od 75 pF do
680 pF.
2.364. Dipol (otvoreno oscilatorno kola) napravljen je ad dvije bakarne cijevi kaje
su medusobno spojene sijalicom za dzepnu bateriju. Kolika mora bitl duzina
iice da bi sijaHea maksimalno svijetlila aka do nje doiaze eiektromagnetni
talasi ad UKV ascilatora eija je frekvencija 150 MHz (sI.2.54.).
2.365. Na krajevirna kondenzatora u elektricnorn oscilatornorn kolu rnijenja S8
napon prema jednacini u=20 sin 1 OOOnt. Odredi talasnu duzinu
elektromagnetnog talasa sto ga emituje to kolo.
2.366. Odredi brzinu eiektromagnetnih talasa u benzo!u, ako je njegova relativna
permitivnost 2,3.
2.367. Talasna duzina radiotalasa u vazduhu je 32 m. Kolika ce biti talasna duzlna
u staklu clja je relativna permitivnost 7? Smatrati da je za staklo ).1-r=1.
2.368. Frekvencija elektromagnetnih talasa iznos! 1 MHz. Kolikace biti talasna
duzina talasa. a) U v8zduhu, b) papiru clja je relativna permeabilnost jednaka
jedinici, a perrnitivnost 2,6.
E
2.369. Zaclalak: Formiraj elektricna Dscilatarna kolo
tako da mozes pratiti elektricne osci!acije na
voltmetru.
Pribor: Elektrolit kondenzator kapaciteta 700 .uF,
zavojnica skolskog transformatora od 3600 zavoja
na zatvorenoj zeljeznaj jezgri, demonstracioni
voltmetar ad 5 V sa nulom skate na sredini
(81.2.53.).
2.370. Zadatak: Pokazi princip prenosa energije
elektromagnetnim talasima.
Pribor: Dvije bakarne cijevi, unutar kojih se
nalaze tanje sipke koje se mogu izvlaciti
i uvlaciti iz njih, (cijevi su medusobno
spojene sijaiicom za dzepnu bateriju),
drzac ( 81.2.54), UKV oscilator.
58
SL2.5:">.
"Zil'Ofjc:sanw ljubol'''
Omcr Hajam (103R _ 1129)
Perzijski pjcsnik, aslronom i
3.0 P T I K A
3.1. Brzina svjetlosti. Fotometrija.
Brzina svjet!osti u vakuumu iznosi c=299 792 458 mls jli priblizno
c=3·10'mls.
Povrsina S na sferi polupretnika r, vidi se iz njenog sredista pod prostornim
S
ffi= r2 "
uglom
Jedinica za prostorni ugao je steradijan (Sf).
Pun prostorni ugao pod kojim se vidi cijela povrsina sfere je {On "" 4nsr.
Jacina svjetlosti nekog izotropnog svjetJosnog izvora je
I <I>
w
gdje je W. svjetlosni fluks. Jedinica zajacinu svjetlosti je kandela (cd), a za
sVJetiosm fluks lumen (1m).
1m
sr
Ukupan svjetlosni fluks tackastog izotropog svjetlosnog izvora jaeine I je <Po
neke povrsine je kolienik svjetlosnog fluksa koji okomito pada
na povrslnu ! vehclne te povrsine,
Sf jedinlca za osvijetljenost js luks (Ix),

m
2
lambertov zakon: Osvijetljenost povrsine u nekoj tackl A, na
rastojanju rod izotropnog tatkastog svjetlosnog izvora, je
(sI.3.1),
I
E =: "2 cos 0:,
r
gdje je a. ugao koji zaklapa sVjetiosni zrak sa okomicom na
povrsinu.
R
,
,
,
a,
,
,
,

A
SU.1.
59
Primjer 1: Izotropni tackasti sjetlosni izvor jacine 150 cd osvjetljavazastor na
udaljenosti 7,5 m. a) Koliki svjetlosni fluks pada na zastor? b) Kohka Ie srednla
osvijetljenost zastora cija je povrsina 2 m
2
?
Riesenje:
1=150 cd
r=7,5 m
S-2 m
2
a) <P=?, b) E=?
a) Svjetlosnifluks koji pada na zastor je <1>=100, Prostorni ugao pod kojlm S8
emituje svjetiost je
S ? 2
(j) == _u := 0 0'1,,)5 Sf
- (7,5m)2 , ..
Svjetlosni finks je , <p=150 cd·O,0355 sr=5,32 1m.
b) Srednja osvijetljenost povrsine je
, <P 5,32lm '.
E "" -'" 2.66
S 2 m-
Primjer 2: Na stubu visine h=8 m iznad trotoara nalazi 58 sija!ica elji js
ukupni svjetlosni fluks 3768 1m (51.3.2.). a)Kolika je jacina svjetlosnog Izvora? b)
kolika je osvijetljenost tacks A na trotoaru, neposredno ispod stuba ; c) Kohka J8
os
v
il'etHenost tacke B na udaljenosti d=4 mod tacke A?
. I
60
Rjesenje:
h=8 m
<po=37681m
d-4m
a) I=?, b) EA=?, C)EB=?
a) Ukupan svjetlosni fluks je <po=4nl, odakle je
1== Wo = .3768 1m == 300 cd
4n 4·3,14 sr
A d B
S1.32,
b) Osvijetljenost neke tacke izracunavamo prema Lambertovom zakonu Za
tacku A je: r:::::h; 0'-:::::0; coscx=1, te je
I 300 cd ,
JX
h
2
(8 m)2
c) OsvijetljenosltackeBje gdjeje [2 =h2+d
2
= 100 m
2
;
e'
h 8m 8
r:;;:;10m.Pritomeje .
r 10m
300cd

100 m
2
T
3.1. SVjetlost prede rastojanje od Zemlje do Mjeseca, koje iznosi 384000 km/s. za
1,28 s. Kolika je brzina svjetlosti? .
3.2. Svjeilost prede, u vakuumu, rastojanje koje je jednako oblmu Zemlje, za 0,139
s. Odredi poluprecnik Zemlje.
3.3. a. Jedna svjetlosna godina oznacava udaljenost sto je prede svjetlost u
vakuumu za godinu dana. KoUko kilometara iznos! jedna svjetlosna godina?
3.3. Kugla ima poluprecnik r=1,2 m. Centralni prostorni ugao izrezuje na povrsjni
kugle povrsinu S=0,288 m
2
. a) Koliki je taj prostorni ugao? b) Pod kojim
prostornim ug!om bi se vidjela ta povrsina na udaljenosti 2 m?
3A, Oio povrsine kugle od 468 cm
2
vidi S8 iz. njenog centra pod prostornim uglom
od 0,75 SL Odredi radijus kugle.
3.5. Koliki ukupan svjetlosni fluks ernituje izotropni svjetlosni izvor jacine 26 cd?
3.6. !zotropni svjetlo5ni izvor emituje ukupan svjeUosni f!uks ad 1000 1m. KoHka ie
jacina svjeUosnog izvora? .
3.7. Koliki svjetlosni fluks emituje tackasti svjetlosni izvor jacine 25 cd unutar
prostornog ugla od 0,64 sr?
3.8. U eentru sfere radijusa 85 em nalazi 5e tackasti svjetlosni izvor taka da na dio
povrsine sfere od 1,5 m
2
emituje svjetlosni f1uks ad 360 1m. Odredi jacinu
izvora i ukupni svjetlosni fluks koji emituje.
3.9. Jacina svjetlosnog izvora [znosi 400 cd. Koliki sVjetlosi fluks pada na povrsinu
30 cm
2
koja S8 nalazi na udaljenosti 2 m ad izvora?
3.10. Najmanji svjetlosni fluks koj; 56 moze osjetiti okom iznosi 10.
13
1m. Na kolikom
rnaksimalnom rastoJanju maze covjek vidjeti upaljenu cigaru koja daje svjeUost
jacine 0,0025 cd? Povrsina zjenice oka u mraku iznos! 4_10-
5
m
2
.
3.11" Na kojem rastojanju ad tackastag izotropnog svjetlosnog izvora, jaCine 200
cd, prolazi svjetlosni f!uks 0,025 1m kroz povrsinu 500 cm
2
.
3,12. Na knjigu, osvijetljenu suncanirn zracima, okomito pada svjetlosni fluks od 36
1m. Koliki ce padati svjetlosni fluks na tu knjigu, kada zraci padaju pod uglorn
30" U odnosu na okornicu na knjigu?
3.13. Na sto povrsine 1,6 rn
2
pada okornito svjetlosni fluks od 150 1m. Koiika je
osvijetljenost stoIa?
3.14. Osvijetljenost okruglog stoia precnika 0,4 m iznosi 160 Ix. Koliki svjeUosni
fluks pada na sto?
3.15. Pun Mjesec osvjetljava 250 cm
2
Zemljine povrsine svjetlosnim fluksom 0,005
1m. Kolika je osvjetljenost Z8mlje?
61
3.16. Za norma!no titanje potrebna je osvijetljenost teksta E=60 lx, Na l<ojoj
maksimalnoj visini iznad ravni stoia treba okac'lti sijal'lcu jacine 1=100 cd da bi
tacka stoia koja lezi ispod sijalice imala toliku osvjetljenost?
30170 Sijalica ima jadnu 160 cdo Kolika je osvijetijenost tacke na zidu udaljenom
10m ako zracl padaju pod uglom 42°.
3:HL Na stubu visine 3 m nalazi se sijalica jacine 300 cd. Kolika je osvijeUjenost
tacke na povrsini Zemlje: a) ispod stuba, b) na udaljenosti 4 m od podnoija
stuba?
3.19. Sljallca koja 58 nalazl na Yisini 2,3 m iznad stoIa daje osYijetljenost tacke
ispod sijallce, 25 Ix. Kolika je jatina sijalice? Zraci padaju pod uglom 30°.
3.20. Okrugl'l sto poluprecnika R:::O,6 , osy'ljetijen je sijalicom
koja visi na visini h=1,2 m iznad sredine stoia (51.3.3.).
KoHka je osvijetljenost tacke: a)na sredini siola, b) na
periferiji stoia? !o::60 cd.
a,21. Okrugli sto precnika 1 m osvijetljen je sijaHcom koja visi 1,5
m izpad stoIa. Kolika je osvijetljenost tacaka periferije stoia,
ako je ukupan svjetlosni fluks sijalice 879,2 1m.
3.22. Osvijetijenost povrsine Zemlje, kada Suncevi zraci padaju
iznosi 80000 Ix. Odredi osvijetljenost kada zraci padaju:
povrsinu Zemlje, b) pod uglom 60'0
pod uglom 45',
a) okomito na
3.23, Osvijetljenost neke tacke, na koju padaju zraci pod uglom 60°, iznosi 10 Ix.
Ukupni svjetlosni Huks koji emituje sijalica [znos! 1004,8 1m. Kolika je
udaijenost sijalice?
3240 Dv;je s;jaliee od 100 cd i 50 cd udaljene su 204 m jedna od druge. Gdje treba
izmedu njih postaviti neproziran ekran da bi osvijeUjenost bila jednaka 5 obje
strane?
3.25. SVjetlosni izvor jaCine 200 cd udaljen je 2 m od knjige na stolu bja je
osvijetljenost 25 ix. Pod kojim uglom padaju zraci na knjigu?
62
3.2 Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike
1. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti,
2, zakon nezavisnosti zraka,
3. zakon odl)ijanja (refleksije) svjetlosto
40 zakon prelamanja (refrakcije) svjetlostL
Odbijanje svjetlosti. Ogledala.
Zakon odbljanja svjetlosti. Upadni ugao (0:) jednak je odbojnom
uglu (0),
SI.3.4.
pri cemu upadni zrak. flormala n8 povrsinu i odbijeni zrak lezi u istoi
ffimL •
DgJedalo je uglacana povrsina koja pravilno odbija svjeliost.
Sfe.rno ogledaJo J0 dio sleme (kugline) povrsinH. Sredina kuglo je contar krivine ogied<:lla C, a
tacka T j8 ogledala ( UdalJenost centra krivine od ijemena ogledal3 je poluprecnik krivine
ogledala R. 2:11:8 ogledala FleD na OSI ogledaJa -
Udaljenost iiie od tjemena ogledala je iiina daljina f
R
r",-
2
ogiedala je rea Ina (sl.3.5.). Ziza konveksnog (ispupcenog) ogledala je
lmaglnarna (sl.3.6).
Karakteris.ticni za konst.rukciju lika: 1!. zrak koji je sa osom ogledala poslije
odbijanJa prolazi kroz ZIZU, 2) zrak kO)1 prolazl kroz ZIZU posllje odblJanja jo paralelan sa OEom 09
1eo
ala
3) zrak koji prolnzi kroz centar krivine odblja se sam u sebe. '
Jednacina sfernog ogiodala,
j 1 1
-=_.+-
f a b
gdje je . a udaljenost predmeta ad tjemena ogledaia, b - udalJenosllika pod ljemena ogledala
linearno uvecanje ogledala
gclje je: p - visina preomela. s - visina slike (lik8).
Udaljenost imaginarnih likova i zizna daljina konk<wnog oglcdaia imajll negalivan prodznai<
Primjer 1: Predmet visjne 1 ern lldaljen od tjemona
konkavnog og!edala Ciji je poiuprecnik i<rivine 12 em. Odredi
konstrukcijom i racunski po)ozaj i visinu lika.
Rjesenje:
p",,1 ern
a",,8 em

'I
y.----
R 12em
51. 3.7.
63
Za konstrukeiju iika koriste S8 karakteristicni uaei : zrak koji ide paralelno sa optickom
osorn i zrak koji prolazi kroz tizu (vidi.uvod). Uk (vrh je u presjeku reflektovanjh zraka (s1.3.7)
Oobijeni lik je realan.izvrnut i uvecan. Zizna daljine ogledala Je
R
r""-",,,6cnl.
2
I
polola) lik8 b naJazimo iz jednaCine og!edaia f = +"b" odakle je
__ ._
b a oem Rem
Uve(;anie lika je U "".£. '"' 24C!1"\. "" 3 .
. a Scm
b
Visinaslikeje
"
Pdmjer 2: r'-la rasKr::;lileafli;) putev2 pDstavija 5e KonveksflO (ispupceno) kojs daje
unklniene likove predrneta. Koliki treba da bude poluprecnik krivine ogledaia d8 01 Ilk autobuScl
12 rn bio wnanjon 10 pula?
Rjesenje:
8",12 m

R-?
Kod
iakode i ziia, to stoga
negalivne predznake.
ogJBdaJa ilk je irnaginaran, a
ireba u jednacini uzeti
I
--=--- 51.3.8.
a b
Za izracunav8nje iizne daijine po\rebno je nad udaijenost lika b. Uvecanj8 ogledala je
s b
U",,-ooo-.
P
b",.U·aoo.O, I 12 m= [,2 m
Daljeje
f=1.33 IT!
12m L2m
Poluprecnik kr'lvine je R=2 f=2,66 m.
T
3.26. Kanst!"ui:!;i lik predmeta p koji coe nalazi na udaljonosti a",,20 em ispred ravnog ogledala (sl. 3.9).

5!.3.9.
64
Oupufli crtez.
3.27. De. Ii 60 Sf:: prornijeniti polozuj lik,l nekog predmeta aka se .Sistcm
postav! u vodu?
3.28. Predmet visok 30 ern udaljen jo 1,2 rn od ravnog ogledala? Kolika je
udaljenost izmedu predmeta i lika. KoHko jo uvecanje?
3.29. Na rastojnnju 2,8 m od konk:wnog sfernog ogledala,
krivine 90 em, nalazi se izvor svjetlosti n<:J ,glavnoj optickOJ 051. Nadl
racunski poloznj lika predmeta?
3.30. Na glavnoj optickoj os! konkavnog ogledala , poiuprecnika krivine 0,6 m nalaz! se tackasti
svjetlosni izvor eiji je lik udaljen 70 em od ogledala. Gdje se nalazi sv.jet/osni izvor?
3.31. Ispred konkavnog ogledala titne daljine f=4 em nalazi se predmet visok 1 em Odredi racunskl i
graficki poiozaj i visinu liks akoje predmet udaljen: a) 10 em, b) 8 ern, e) 6 em.
3.32. Konkavno sferno ogledalo daje na ekranu tik uve6an 12 puta Odredi ziznu daljinu i poiuprecnik
krivine tog ogledaJa aka je predmet udaljen 45 em od ogledala.
3.33. Iz jednaCine sfernog ogled31a izvedi jednacinu za ravno ogledalo! Dokazi racunski da je
uvecanje kod ravnog ogfeda!a jednako jedan.
3.34. Konkavno sfemo ogledalo, poJuprecnika krivine 80 em, daje \ik predmeta na udaljenosti 50 em
od ogJedaJa. Odredi: a) udaljenost ogledala od predmeta: b) udaljenost lika od predmeia?
3.35. a) Gdje treba stavi!i sijalieu kod parabolicnog ogleoal8 da bi se dobio snap svjetlosli?
b) Gdje je najveta koneentracija energije olektromagnetnih talasa kod konkavne satelitske
antene?
3.36. Kada so predmet na!azi na udaljenosti 2 rn od konkavnog sfernog og:edala njegov realWl lik so
oobije na udaljenosti 50 em od ogJedala. Gdje eEl S8 nalaziti Ilk ako se predrnet UdHiji jOs L3 '1,2 rn?
3.37" Odredi uvel:c1l1je konkavnog ogledn{;j poluprecnika krivine 24 em, nko je predmd udaljen 16 em
od ogledala.
3.38. Zizna daljina konkavnog ogledala iznosi 2 ern. Odredi racunski i graficki polozaj i vislnu lik"
predmeta visine 2 em koji je udaljen od ogledala: a) 5 em, b) 3 cm.
3.39. Covjek stoji na udaljenosti 2 m ispred konkavnog ogledala i vidi sebe dva put('l uvecanirn. Odre(li
poluprecnik krivine ogledala,
3.40. Predrnet se nalazi 12 em ispred udubljenog ogiedaia. Kolika je udaljenost lika akc je visinG lik(l
4 ern, a visina predrneta 2 em. Uk je realan
3.41. Konveksno ogledalo ima poluprecnik I<rivine 6 (". .111. Odredi racunski i graficki polozaj i vit\inu like .•
aka je predmet udaljen: a) 8 em, b) 5 em, e) 2 ern. Visinan predmeta je 1 em
3.42. Pomocu korweksnog sfernog ogledala dobije S0 lik umanjen doset pula. hedrnet je uduijer'l
180 em od ogledals. Kolika Je zizna daljlna ogledala?
3.43. Prectmet visok 3 mm postavljen je na udaljenosti 21='1,5 f ad tjemena sfernog ogled8ia. Kolika
bili visina lika aka ie oglodalo: a) konkavno, ) konveksno?
3.44. f'oluprecniK. i(rivine kunveksflog ogledala. koie so kodsli raskrsnici, iznosi 2 Ill. Siika auiobusa
je umanjena 20 pula. Na kojoj udaljenosti so nalazi autabus?
65
Prelamanje svjetlosti. Sociva.
Apsolutni indeks prelamanja svjellosli neke sredine (tvari) jednak je odnosu
brzine svjellosli u vakuumu (e) i loj sredini (v),
Zakon prelamanja svjetlosti:
C
U:=:-
V
n
1
SitHt;:;;; 112
gdje je: a, i rl - upadni i prelomni ugao (sI.3,1 0,), n, i n
2
apsolutni
indeks preelamanja prve i druge sredine. S1.3.1O.
Pri prelasku svjeUosti iz opticki gusts U opticki rjedu sredinu, granicni ugao totalne
refieksije je
, ll,
smug =-
",
gdje j8: 02 - indeks pre!amanja rjede sredine, n, - indeks prelamanjagusce
sredjne. Pri prelasku svjet!osti U vazduhu (n2=1)
. 1
Sln<x
o
=-
o n
Ukupno skrelanje svjellosnog zraka kroz oplick; klin
(oplicka prizma malog prelomnog ugla) je
Omill =(n-1)8
gdje je: e - prelomni ugao prizme (sI.3, 11), n - indeks
pre!amanja materijala prizme.
Indeks prelam"mja sustance od koje je napravljena opticka prizma je
Opticka moe Uacina) saciva je
1
Ul=f'
SL3,IL
gdje je f - iiina daljina sodva , 81 jediniea za oplicku moe je dioptrija (D),
66
Oplicka moe sfemog sociva je
gdje j8 n re!ativni indeks prelamanja siciva U odnosu na sredinu u kojoj se nalazj
soeivo, Rl j R2 poluprecnici krivina saciva,
Za konstrukciju Hka kod tankog sotiva koriste se karakteristicni zrad: 1) zrak
paraleian sa glavnom optickam asom poslije prelamanja prolazi kroz ziiu soCiva,
2) zrak koji prolazi kroz ,Ziiu poslije prelamanja je paralelar1, sa asom, 3) zrak koji
prolazi kroz centar sativa ne prelama se. \
"
Jednacina tankog sativa je
gdje su a I b udaljenosti predmeta odnosno I!ka od sativa, f - zizna daljin2 SO{IVCi
Aka su fib imaginarni treba lIzeti predznak minus.
linearno uvecanJe sac iva je
s b
U=-=-
P a
gdje su sip visina lika odnosno predmetfL
Ekvivaientna opticka moe dva sociva koja se dodiruju taka da im S8 opUcke ass
poklapaju je
Uvecanje lupe je
d
u=-+l
f
gdje je d - daljina jasnog vida (za normaino aka em),
Uvecanje mikroskopa je
d,!

foh . fok
gdje j8 : 1- duzina mikroskopske cijevi, fot, i fok - ziine daljine obJektiva i oku!m".
Primjer 1 :Na dnu jezera je zaboden vertikalni stap
visine h::;.2 m tako da tTlll jo vrh neposredno ispod povrsine
vade. Kolika ee bit! duzina njegave sjene d, aka svjetlosni
zraci padaju na povrsinu vode pod ug!om (.(::;.34°. !ndeks
prelamanja vazduha je 1, a vode 1,33.
Rjesenje:
h=2 m
(X::;.34°
ITl='j; n2=1,33

11
d
I"
I
SL3.12.
67
Prema zakonu prelamanja je III sina::: Il2 sint3
. A ill sina 1·sin34
u
SHlfJ=- ..
n 2 1,33
sa slike 53 vidimo da j8
tgl3:= odnosno d = h· tgp = 2m· tg24,9" ::;: 0,93 m .
h
Primjer 2: Svjetlosni snap pada iz vazduha n8 osnovicu svJetiovoda U obliku stapa (::;1.3.13.).
Svjetiovod (stap) je od prozirnog materijaia eiji je mdeks prelamanja 01=:1,6. Presvucen je tankim slojem
materijala indeks8 prelamanja n2'" 1,4. Koliki mora bili minimalni upadni ugao u. da bi S8 svjeUosni snap
sirio kroz svjetlovod?
Rjeseoje:
n,,=,1,6
f.l2oo1 d __

Da bi stap posluiio kao svjetlovod u tacki 8 mora dcci
do totalne refleksije, Ij upadni ugaa (90"Pl mora biti najrnanje
jednak granicnom uglu:
,1ll(9U fl) "" "" 0,875
n:
(90-[:1)=6r 0",29·
Za lacku A, u kajoj svjetlos! doiazi iz vazduha, vazi:
(X co 11: '" 0.775
(1 "" 50,S"
51.3, i3
Primjer 3: Sabirno soeiva (bikonveksno) ima zlznu daljinu 2 em. Odedi:
konstrukeijam i racunski polazaj i visinu iika, ako S8 predmet visine 1 em nalazi na
udaljenosti od centra soeiva : a) 5 em, b)1 em.
Rjesenje:
k2cm
a1",,5 em
a2=1 em
cm
b=?,s:::?
\
S1.3.14.
a) Konstrukcijom !ika s pomo(;u karakt.eristienih zraka (vid] livod) dobijamo lik
kao na slici 3.14. Lik je izvrnut, umanjen realan. Polozaj lika dobivamo POIllO(;U
jednacine saeiva
I 1
-=-+
f a b
b f
- ---"=03cm-
1
a 2cm Scm "
b = 3,33cm
VIslna lika je s = = 1 em :::: 0,67 em
a Scm
68
, b) sijeku! lmaginarni lik dabivamo u produzetku zraka
sVJetiostl, Ispred SQelva. Uk J8 uspravan uvecan [ imaginaran. Takav lik se dobiva
kod lupe prl eemu je predmet Izmedu soelva I njegove tline daljlne? U tom slueoju
Je
1 1 1
-=---; b::::::2cm; s''''2cm!
f a b
., Primjer ima ziznu daljinu 10 em. Predmet visine 2 em nalazi 5e 15 em ispred
soclva. Odredl konstrukcljom i racunski polozaj i visinu fika
Rjesenje:
b10em
a",,15 em
p 2 em
b_?,s_?
Lik cemo konstruisati pomocu karakteristicnih zraka. Jedan
F
zrak ide od vrtla predmeta do soCiva , paralelno sa optickom osom Sr.::U6,
I prelama se taKo da njegov produzetak prolazi kroz iizu F
(51.3.16.). Drugi zrak prolazi krozeentar sativa i ne prelama se. Uk vrha predmota je u presjeku
!ik j; imaginaran, uspravan i umanjen. Posta je tii.a kod rasipnog soCiva imaginarna ond8 je
Jednaema SOClva,
I
--=-,._-
f a b
a polozaj fika izracunav8mo iz
1 1 i I j
-.""-+-oo'----T--
b f t5cm IDem
b=6 em
Visinalikaje 2clIl""08cm
u 15 (ll)
Primjer 5:a) Minimalna daljina na kojoj dalekovido oko vidi jasno predmete je a",1,5 m ispred oka.
Kakvo sativo naocala treba da 5e stavi i5pred aka da bt se jasno vidjeli predmeti i r18 udaljenosti jasno[.J
vida 8 1",,25 em? -
b) Neka kratkovida osoba vidi jasno predmele maksimalno do udaljenosti a=2 m. Kakvo soCivo
nclocala treba stavili ispred aka da bi vidjeta i veoma udaljene predmete?
Rjesenje:
a) ao:::1,5m b) a=2 m
£1""025 m 81=:=
w"",,?
a) Bez naocala daiekovido ako jasno vid! predmete na daljini <::1"=1,5 m, te je opticka moc aka,
1 1

Sa naocalama dalekovid8 osoba jasno vidl na daijini aj=O,25 m, te je ekvivalentna oplicka moc
sistema oko-na06ale,
Opticka mac naocala je (0" '" ll\ "((lei'" ,..!.. _.!.;
il: II
b) Istim postupkorn dobivamo da je opticka moe oka w() +.!.
" b
I I I
w() == - + -b '" wn Till" . Opticka moe naocaln je, s obzirom da je - '" 0
II] <1,
i sistema oko-naocala
69
T
3.45. Apsolutni indeks prelamanja vade iznosi 1.33. Kolika je brzina svjetlosti u
vadl?
3.46. Brzina svjetlosti u staklu iznosi 200000 kmls. Koliki je indeks prelamanja
stakla?
3.47. Apsolutni indeks prelamanja vazduha iznosi 1,00029. Kolika je brzina
svjetlosti u vazduhu?
3.48. Kolika je brzina svjetlosti u: a) dijamantu, b) kvareu, e) ledu? Koristi tabliee na
kraju knjige!
3.49. Koliki je relativni indeks prelamanja svjetlosti pri prelasku iz: a) leda u vodu,
b) vade u seter, c) etilalkohoia u gHcerin? Koristl tablice na kraju knjlge.
3.50, Svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 28° ns povrsinu neke teenosti 1 preiama
se pod uglom 21 c. Koliki je indeks prelamanja te tecnosli?
3.51. Brzjna prostiranja svjetlosti u nekoj tecnosti izn08i 240000 km/s. Na povrsinu
fe te6n05tl svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 25°, Koliki je prelomni ugao
svjetlost!?
3.52. Brzina prostiranja svjetlosti u prvoj prozracnoj sredini lznosl 225000 km/s, a u
drugoj 200000 km/s. Svjetlosni zrak pada na povrsinu razdvajanja pod
a=30°. a) KoHki su apsolutni indeksi prelamanja u tim sredinama? b) Odredl
prelomni ugao svjetlosti.
3.53. Svjetlost pada na povrsinu razdvajanja dvije prozracne sredine pod uglom
35° i prelamase pod uglom 25'. Koliki 6e biti prelomni ugao aka svjetlost pada
pod uglom 50'?
3.54. Svjetlosni zrak pad a iz vazduha nB povrsinu tecnosli pod uglom 40', a
prelama S8 pod uglom 24 0. Kolika je brzina svjetlosti u toj tecnosti?
3.55. Sunceni zraci padaju na povrsinu vode kad je Sunce 30" nad horizontom.
Koliki je prelomni ugao?
3.56. Svjetlosni zrak prelazi iz neke tecnosti u vazduh.
Upadni ugao js 22", a prelomni ugao 33°. Kolika je
brzina prostlranja svjetlosti u toj teenosti?
3.57. SvjeUosni zrak prelazi iz giicerina u vadu. Odredi
prelomni ugaa aka je upadni ugao 30".
3.58. Pod kojim uglom pada svjetlosni zrak iz vazduha na
povrsinu vade aka je ugao izmedu preiomnog i odbojnog zraka 90°?
3.59. Covjek pod vodom vidi Sunee pod uglom 28' u odna8u na vertikalu. Pod
kojim uglom 6e vidjeti Sunce kad izade iz vode (81.3.18.)?
70
:t
0
n
3.60. Na. dnu jezera Je stap visine 1 ,25 Odredi duiinu sjene stapa na
dnu jezera ako zrael padaju pod uglom 38"? Stap je u vodi od vrha do dna.
3.61. Granicni ugao pri prelasku svjetlosti jz neke tecnosti u vazduh iznosi 41,80.
Odredi brzinu svjetlosti u tOj tecnosti.
3.62. Izracunaj granicni ugao prj preiasku sVjetlosti iz; a) vode u vazduh, b) lede: u
vazduh, e) dijamanta u vazduh.
3.63. Svjetlost prelazi iz etilalkohola u vazduh. Hoce Ii pred laj zrak u vazduh aka
pad a na granicnu povrsinu pod ugtom 45°7
3.64. Granicni ugao totalne refleksije za neku supstaneiju kada se ona nalazi u
vazduhu, iznosi 45°. Koliki ce biti granicni ugao totalne refleksije ove
supstancije kada se ona potopi u tecnost lndeksa
prelamanja 1,31?
3.65. Na dno bazena, napunjenog vodom do visine
h::::3 m, nalazi se tac!<asti svjetlosni fzvor. Izracunaj
poluprecnik najmanjeg kruga na povrsini vode
kroz kojj ce izlaziti svjetJost iz vade u vazduh
(sI.3.19.).
SI.3.19.
3.66. Na dnu bazena napunjenog vodom
svjetlosnog kruga na povrsini vode
bazena?
nalazi se svjetlosni izvor. Povrsina
iznosi 8::::19,6 m
2
. Kolika je dubina
3.67. Pod kojim uglom vidi ronilac pod vodom Sunee koje je: a) na zalasku
(a=90'), b) u zenitu (<1=0')?
3.68. SVjetlost pada na oplicki klin ciji je prelomni ugao 8=10', a indeks prelamanja
n=1,60. Koliki ce biti ugao skretanja?
3.69. Ukupno skretanje svjeUosnog zraka kroz aptlcki klin Giji je indeks prelamtmja
1,55, iznosi 8°. KoHki 18 prelomni ugao klina?
3.70. Kolika je brzina svjetJosU kroz opticki klin ciji je prelomni ugao 12°, a ukupno
skretanje 6°7
Saciva
3.71. Tanko bikonveksno (sabirno) soeivo ima ziznu daljinu 66,6 em. Kolika mu js
opticka moe?
3.72. Tanko bikonkavno (rasipno) soeivo ima ziznu daljinu -50 em. Kolika mu je
opticka mac?
3.73. Odredi ziznu daljinu svakog od cetiri soeiva cije su opticke moci: 2 0, 160,
-4 D, -12 D.
3.74. KoUka je opticka moe bikonveksnog sativa ciji su poluprecnici krivina
R
,
=5 em i R2=10 em, a indeks prelamanja n=1 ,5. SoCivo je u vazduhu.
71
375 Bikankavna saeivo je nacinjeno od stakla indeksa prelamanja n=1,6.
. Poluprecnlci krlvlna soc Iva su 10 em I 20 em. Kolika je oplicka moe soclva?
3.76. Napisi izraze za optieku moe: a) bikonveksnog siciva sa dva jednaka
polupreenika krivina, b) p!ankonveksnog saeiva.
3.77. !zraeunaj ziznu daljinu bikonveksnog saeiva sa jednakim. radiusima krivine po
20 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,5.
3.7B. Odredi optitku moe bikonveksnog saeiva sa jednakim ,radiusima krivine po
25 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,6.
3.79. P!ankonveksno kvareno sativa ima optitku moe 8,2 D. eemu je jednak radius
krivine konveksne povrsine tog soeiva?
3.80. U supljini sa radiusom krivine 12 em nalazi se voda. Poslije
vade obrazavalo se ledeno plankonveksno soeivo. Odredi na kOjem ce se
rastojanju ad tog sOelva skup!jati Suneevi zraei
3.81. Bikonveksno soeivo je napravljeno od materijala indeksa prelamanja 1,8 i ima
opticku moc 20 D, Koliki su radiusi krivine, ako su jednaki?
3.82. Odredi opticku moe bikonveksnag sotiva, indeks prelamanja S8
nalazi: a) u vazduhu, b) u vodL c) u ugljendisulfidu. Po!uprecnlcl knvlne su
r=40 em.
3.83. Odredl iiznu da!jinu plankonveksnog sociva, R:"-25 ern, eiji .. je indeks
prelamanja 1,49, kad S8 nalazi: a) u vazduhu, b) u aeetonu, e) u anillnu.
3.84. Optieka moe tankog bikonveksnog soCiva je 5 D. 5e nalazi 60 ern
ispred soeiva. Konstrukcijom i raeunski odredi poloia; Ilka.
3.85. Predmet visak p=1,2 em postavljen je na udaljenostl v em
bikonveksnog saeiva cija je ziina daljina f::::50 em. Odredl racunskl !
konstrukcijom palazaj i visinu !ika?
3.86. LJda!Jenost predmeta od optlckog centra sablrnog sociva je 30 em, a
nJegovog Ilka takade 30 em Odredl a) ziznu daljinu sociva, b) uvecanie
sotiva.
3.87. Predrnet visine 5 rnm nalazi se na udaljenosti 20 ern od r.a:;;ipn?9 sociva.
zizne daljina 10 em. Odredi racunski i konstrukdjom palozaj i V1SJnU Ilka.
3.88. Zizna daljina rasipnog sativa j0 12 ern. UK predmeta je udaljen 9 em od
saciva. Kolika je udaljenost predmeta? Koliko je uvecanje?
3.89. Slika na dijapozltivu ima visinu p=2,0 em, a na ekranu 5::::80 em. Odredi
opticku moe objektlva aka je dljapozltlv udaljen ad objektlva 20,5 em.
3.90. Zizna daljina objektiva projekcionog aparata iznos! 15 em. Dijapozitiv je
udalien 15,6 em od objektiva. Koliko je linearno uvecanje aparata?
72
3.91. Rastojanje Izmedu svljece I zlda je 2 m.Kada se Izmedu njlh postavi sablrno
soclvo na udatjenosti 40 em od svijece , na zidu S8 dobije ostar Ilk, Kolika je
optitka mot sociva?
3.92. Ko!iko uvecanje daje projekcioni aparat ako njegov objektiv, cija je zi±na
daljina 18 em, stavimo na udaljenost 6 m od ekrana?
3.93. Odredl optlcku moe objektlva projekcionog aparata kojl daje uvetanje slike
24 puta. Dijapozitiv je postav[jen na udaljenosti 20,8 em od objektiva.
3.94. Na kOjoj udaljenosti od sabirnog sotiva, zitne daljine 50 em, treba posta viti
predmet da bi njegov Hk bio uvecan 100 puta?
3.95. Predmet I Ilk sabirnog sativa udaljeni su d=50 em. Uk je cetiri puta veti od
predmeta. Kolika je opticka -moe saciva? Konstruisi lik predmeta.
3.96. Sa udaljenosti 2,1 m ad soc iva fotoaparata snimi se predmet visine 1 rn. Na
fotoploci se dobije sHka vi sine 6 em. Kolika je opticka moe s()civa?
3.97. Fotografski aparat snima covjeka visokog 180 em na udaljenosti 5 m. Socivo
aparata Ima jacinu 18,2 D. Kolika je visina lika na negativu?
3.98. Objektiv fotoaparata lma ±iznu daljinu 5 - em. Sa koHkog rastajanja .lEi
naprav!jen snimak kuce visoke 6 m ako je vis ina lika kuce na negativu 2,4 em?
3.99. Fotografskl aparat daje jasnu sliku predmeta kada je soeiva aparata udaljeno
16 em od ploce. Za koliko treba pomjeriti saciva da se dobijs Jasna slika
predmeta udaljenog 160 em?
3.100. Dva priljubljena tanka sativa Imaju optlcku moc +10 D I ..{j D. Kollka je
opticka mac kambinacije soClva?
3.101.lmamo na raspolaganju sabirno saClvojaeine 2 0, Sa kakvim sot(vom treba
komblnovatal ovo saclvo da bl dobill slstem kojl Ima jaclnu: a)1 D, b) ··3 D?
3.102.0ptlcka moe normalnog oka se mljenja od 58.6 D do 70,6 D. Kako se
mijenja njegova zizna daljina?
3.103. Saeiva tiine daljine 5 em koristi se kao lupa. Koliko je njegovo uvecanje?
3.104. Uveeanje Jupe 1e 9 puta. Kolika je optieka !upe?
3.105. Paluprecniei krivine sociva, koje se koristi kao lupa, su jednakf i iznose po
3 em. Indeks prelamanja materijala lupe 1e n=1 ,6. Ko!iko je uvecanje lupe?
3.106. Uveeanje lupe je 16, a poluprecniei krrvine su jednaki i iznose 1,5 em. KoHki
je indeks prelamanja materijala lupe?
3.107. Mikroskop ima objektiv cUe je uveeanje 60, dok je uvecanie mikroskopa
600. Kollko je uvecanje okulara?
3.108. Duzlna mlkraskopske djevl Iznosl f =20 em. Zlzna daljlna objektlva je
0,2 em, a oku!ar 3 em. Koliko je uveeanje mikroskopa?
£
3.109. Na kojoj medusobnoj udaljenosti treba postaviti dva sabirna saciva, zlznih
daljina 13 em i 3 em, da bi dobili mikroskop uvecanja 20 puta?
E
Napomena: U predlozenim ogledima , iz geometrijske i talasne optike, koristi se dzepni laser snage
5 mW, Koristenje lasera pojednostavljuje oglede, ali treba strogo vodi!i ratuna da Jaserski snap ne ide
direkino U oei jer moze izazvati ostecenje vida. Ne preporucuje se koristenje laserske svjetlosti kod
proucavanja refleksije.
Opticki elementi iz optike (ukljucujuCi i dzepni laser) mogu se nabaviti kod firme HN-IZOL, Tuzla
3.110. Zadatak: a) Odredi iiinu daljinu i poluprecnik
krivine konkavnag ogledala. b) !spitaj prlrodu lika
kod konkavnog ogledala u zavisnosti od poloiaja
predmeta,
Pribor: Konkavno ogledalo, dlepna svjetiljka , list
debljeg papira sa izrezom u obliku strelice, stalak
(sI.3.20.),
3.111. Zadatak: Demonstriraj refleksiju svjeUosti
prelamanje svjetlostl.
SI.3.20.
Pribor: Siroki providni sud pravougaonog oblika (51.3.21), voda, secer (iii so),
dim od cigarete, dzepni laser L.
L
L
SU.21. S1.3.22. SU23. SI.3.24.
3,112. Zadatak: Demonstriraj totalnu relleksiju svjetiosti,
Pribor: Dzepni laser, a) kao u zadatku 1,156 (sI.3.22,), b) opticka prizma, eiji
je prelomni ugao 45° i veei (51. 3.23. i sL 3.24.)
3.113. Zadatak: Demonstriraj prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.
Pribor: Diepni laser, planparalelna ploca (sI.3.25.),
74
A
B
S13.21i
SU.25.
3,114. Zadatak:a) Demonstriraj prelazak svjetlosti kroz opticki klin.
b) Odredi indeks prelamanja materijala optickog klina,
Pribor: Opticki klin (opticka prizilla maloo preloillnog ugl8) , dtepn; laser
(sl.3,26,) ".
3.115. Zadatak: Odredi ziinu daljinu sabirnog sotiva.
. Svijeca (iii dzepna
sVJetIIJka), soeivo, lenjir dug najmanje
50 ?m, zakJon od bijelog kartona,
strellca urezana na kartonu i
postavljena ispred svjetiljke
(sI.3,27.), plastelin,
Laboratorijska vjezba 3: Odredivanje indeksa prelamania : a) stakla,
b)
a) pJanparaleJna ploca, ciode, ug!omjer, cist papir na mehkom kartonu
(rlr siffoporu), • '
Uputstvo: ciodu u. u tacki B i povuei horizontalnu jiniju. Posta vi
planparalelnu plocu kao na SJlcl 3.28. Zabodi ciodu u
tacku A taka da pravac AU zaklapa neki ugao 0., sa A
norn:
a1om
povrsinu. Ucrtaj normalu. Oko drzi u
stoia j posmatraj kroz plocu tacku A j B. Pastavi
C (na drugoj strani ploce) tako da tacku C vidis
na Isto pravcu kao tacku A i B. Odrnakni pioGU j nacria;
, .
pravac zraf(a: Uglomjerom izmjeri uglove a i p.
.u tabelu. Po!ozaj tacke A pomjeraj za
tn i izracunaj srednju vrujednost.
mdeks prelamanJa materijala staklene ploce je:
Hr.rnjer.l a
B sin a sin B n
_1
'"
Xl
SI.3.28,
sin a.

sinB
n:::::!L+
U2

3
75
g
b) Pribor: casa sa vodom od 1 I , sliropor kao pod a).
Uputstvo: Na ploelcu sliropora naertaj prava,e i pobodi ciodu B na 10m praveu
(sI.3.29.). Uroni plocu u vodu taka da. pravac sa B
lezi u nivou vade, a cioda A u vodl. PosmatraJ odozgo
cladu A j B. Potrazi smjer u kojem se te tacke poklapaju i
na isti pravac zabodi cladu C, iznad vade. Izvadi pIO(;u,
naertaj pulsvjetlosti I izmjerl uglove a I p. U tackl B naertaj
okom[cul
Ponovi mjerenje nekoliko puta kao pod a!
sin fl
n=-"--
sin a
3,3. Talasna optika
S1.3,29.
Svjetlost sarno jedne odredene frekvenciJe zove se monohromatska
(jednobojna). Baja svjetlosti zavisi oq frekvencije.
Talasna duzina svjetlosti u nekoj sredini tiji je indeks prelarnanja n je
, ),,0

Ii
gdje je Ao - talasna duzlna 5v]etlost u vakuumu (J_o=cJf; c=3·1 0
8
m/s).
Opticka duzina puta je
s=n-d,
gdje je: n - indeks prelamanja sredine, d geometrijska duzina puta.
Do interferenci.le svjeUosti ce doti ako su svjetlosni taias! koherentni ti·
imaju [stu faznu razliku.
Us!ovi maksimalnog pojacanja i rnaksimalnog slabljenja dva svjeUosna talasa
iste frekvencije:
.6.cp "" k . 2n (rrlzna razlika)
maksimaino pojacanje: bs = (putna razlika)
maksimalno slabljenje:
gdje je k cio broj: k=O,1 ,2,3 ..

A
",so (2k + 1)·--
2
Kod Joungovog (Jang) ogleda (sI.3.31.) za interferenciju svjetlosb iz
atvara, rastojanje izmedu dvije susjedne svijetle iii tamne pruge na zaklonu Je
76
dva
gdje je: a - rastojanje od lzvora do zaklona ,d - udaljenost sVjet!osnih izvora,
'A - taiasna duzina svjet!osti. Kod Fresnelovog (Frenel) ogled a za interferenciju
svjetlosti a je srednje rastojanje imaginarnih likova od zaklona, d - rastojanje
izmedu imaginarnlh Ilkova izvora svjetlosti.
Pri interferenciji svjetlosti na tankim providnim listicima, u slucaju kada j8 sa
obje strane oplieki rjeda sredlna (sl. 3.32),
A
2nd (2k + 1)-, maksimalno pOjacanje
2
,
gdje je d - debljina ploclce.
maksimalno slabljenje
Ako svjetlost ne pada okornito na piocu, vee pod nekirn uglorn 0::,
ooda je putna raz!ika zraka
AS"" 2ndc()s/3 .
a
Opticka resetka se sasataji ad velikag broja
paralelnlh otvora (sl.3.30.). Raslojanje izmedu dva
susjedna otvora (pukotine) je konstanta resetke.
Po!ozaj difrakcionog maksimuma odreden' je
re!acijom
--_ .. 7
_.a.L_
_____
dsino::::::kA,
SL3.3O.
gdje je ,2,3 ... rednl broj difrakcionog maksimuma, a - ugao skretanja zraka.
Konstanta resetke je d=1/N, gdje je N brej pukotine po jedinici duzine. Ako se kroz
resetku propusti bijela svjetlost, onda se na zaklonu dobije spektar boja:
spektar prvog reda; za spektar drugog reda,ltd.
Ako su osci/aGije svjetlosnog vektora na bi!o koji naein uredene, onda je
svjetlost polarizovana. Prirodno svjetlost je nepolarizovana. NajveCi stepen
polarizaclje svjellastl pri refleksljl odnosno prelamanju, doblje se ako upadnl ugao
svietlosnog snapa zadovo!java relaclju (Brusterov zakon),
gdje je n - re!ativnl indeks prelamanja sredine u odnosu na sredinu )z koje svjetlost
dolazL
Primjer 1; Medusobna udaljenost dvije pukotine u Joungovorn ogledalu iznosi d=O,2 mm,
udaljenost zastora od pukotine 8=100 em, raztna!( izrnedu dvije susjedne pruge 2.9 mm. Izracunaj
talasnu duzinu svjetlosti.
Rjesenje:
d=O,2 rnm",2·10·
4
m
a=100 cm=1 m
ilx-2 9 rnm-2 9·10·
3
m
Kada monohromatska svjetlost iz dva
koherentna izvora pada na zastor (sI.3.31.) opazi!
cerna na zastoru svijetle i tarnne pruge. U sredini 0
77
a .
je svijetia pruga. Rastojanje izmedu dvije svijetle pruge je llX::::'A"d' a talasna duzina svjetlosh,
d· ilx 2,9 ·1O-3 m · 2 ·1O-4 m
A
a lITI
)",:;;;:; 5,8.10--
7
ill = 580nm
Primjer 2: Paralelan snap syjetlosti koji sadrii talase ialasnih
duzina od 380 om do 760 om (vidljivi die svjetlosti) pada pod
maUm uglom na mjehur sapunice debljine 0,8 ).1.m i indeksa
preJamanja 1,35. S obje streHle mjehura je vazduh Giji je indeks
prelamanja jednak jedinicL Kaje boje ovog spektra posmatl'8c
nece vidjeti u reflektovanoj svjetlosti usljed interferencije (51.3.32.).
Rjesenje:
d=:O,B·10·l;m

),=?
Sl. 3.32.
"
S abje strane tankog listica je oplicki rjeda sredina (vazduh). Zrak l' SEl odbija od guste sredine te
mijenja fazu. Zrak 2' S8 odbija od rjede sredine u tacki B i ne mijenja fazu, Uslov za maksimaino
s!abljenje u tacki C je 2nd=kl. Talasne duzme sVJetiosti koje ce biti ponistene mterferencljom su:
_ 2nd 2160

k k
Za k=1, 1,,,,,,2160 nm; za k",,2, ),;=1080 nm; za k",-3, /.=720 nm; za k=4, je 540 nm: za k",5 je 432 z,a
)(:=6 je 360 rom itd, U vidljivom dijelu spektara su talasne duzine: 720 nm; 540 nm; 432 nm, One ce bltl
ponistene interlerencijom u reflektovanoj svjetlosti.
Primjer 3: Na opticku resetku R, okomito na njenu povrsinu pad a paralelan
snap svjetlosti talasne duzine 500 nm. Pomoeu saciva S, postavljenog blizu
resetke, projektuje S8 difrakciona slika na ravni ekran E, udaljen od .sotiva a:;::;:1 m.
Udaljenost prve svijetle pruge od centra zaklona x,=10,1 cm. Odredl: a) konstantu
resetke, b) broj otvora na 1 em duzine, c) broj difrakcionih maksimuma sa Jedne
strane od centra ekrana, d) ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem
difrakeionom maksimumu.
Rjesenje:
),=500 nm=5·10-
7
m
8:;::;:1 m
.!S1:;::;:10 1 em; k-1
aJ b) N=?, c) km=?, d)
a) Konstanta resetke , talasna duiina svjetlosti i
uaao otklona zraka v8zani su relacijom
dsina=kA
gdje je k red difrakcionog maksimuma i u nasem
primjeru
Za male uglove
78
sinn"'" tga:;:::2 (s1.81.), te je konstanta resetke
a
Aa 5·!O-7
m
·
1m

x O,IOlm
E
.'>1.:U3.
b) Brej olvora na jedinicu duzine je
c} Za odredivanje broja maksimuma koje daje resetka izracunat cerna
vrijenost za maksimalni otklon, a=90°. Iz osnovne relacije, s obzirom da je
sin90
G
=1, je
Vrijednost za k mora bib cio broj te je brojdifrakcionih maksimuma sa jedne strane
ad centra ekrana
d) Za odredivanje ugla otklona koji odgovara posljednjem difrakcionom
maksimumu koristimo osnovnu relaeiju
pa odaUe je sin m::::O.909 i m::::65,4
CZ (J,
T
3.116. Talasne duzine vldljive svjetlosti, u vazduhu su u intervalu od 380 nm do
760 nm. Kolike frekvencije odgovaraju tim talasnim duzinama?
3.117. Frekvencija zute !inije natrija iznos! 5,15.10
14
Hz. Kolika je talasna duzina te
linije u vazduhu?
3.118. Frekvencija crvene laserske linije svjetlosti iznosi 4,74<10
14
Hz. a) Kolika je
talasna duzia laserske syjeUosti u vazduhu? b) KoUka ce bib frekvencija i
talasna duzina na svijetlosti u vodi? e) Hoee Ii se promjeniti boja svjetlosti u
vodi?
3.119. Brzia svjetlosti u nekoj tetnosti iznosl 220000 km/s, a talasna duzina t8
sYjetlosti u vazduhu iznosi 662 nm, Odredi; a) indeks prelamanja tecnosti,
b) talasnu duzinu svjetlasti u loj lecnosti.
3.120. Geometrijska duzina puta svjetlosti iznosi 2,0 em. Kolika ce bitl opticka
duzina pula u: a) vazduhu, b) vodi, c) staklu (n=1 ,5)?
3.121. Optitka duzina puta u nekoj sredini iznosi 12 em, a geometrijska duzina
7 em. Kolka je brzina prostiranja svjetlosti u toj sredini?
3.122. Geometrijska duzina puta u nekoj sredini je dYa puta manja nego opticka
duzina puta. Kolika je talasna duzina svjetlostl u toj sredini, aka u yazduhu
iznosi 520 nm?
3.123.0pticka razlika duzina inlerferirajucih talasa vidljive svjetlosti iznosi
.6.s=1 ,8 )Jm. Odredi sye ta\asne duzine vidljive svjetiosti (ad 380 nm - 760 nm).
koje 6e biti: a) maksimalno pojacanje, b) maksimaino slabljenje.
3.124. U neku tacku prostora dolaze koherentni zraci talasne duzine 600 nm, sa
geometrijskom razlikom puteva 1,2 )Jm. Odredi sta proizHazi u toj tack] usljed
interterencije: a) u vazduhu, b) u vodi, c) u slaklu ( ,5)7
3.125. Rastojanje izmedu dva koherentna izvora monohromatske svjetlosti, talasne
dutine 480 nm, iznosi 0,12 mm. Zraci padaju na ekran udaljen a=3,6 m.
79
Odredi: a) udaljenost izmeau dvije susjedne svijetie pruge, b) udaljenost trece
svijetle pruge od centra.
3.126. Rastojanje izmedu dvije susjedne svi.jetle pruge kod Joungovog ogleda ,
izn081 22 mm, udaijenost svjeUosnih izvora d=O,12 mm, uda!jenost od izvora
do zaklona a =3,6 m. KoHka j8 ta!asna duzina svjetlosti?
3.127. Rastojanje jzmedu dva koherentl1a izvora svjeUosti, talasne duzine 500 nm,
lznosl d=O,1 mm. Rastojanje medu intetierencionim prugama iz.nosi 1 em,
Ko!iko je rastojanje od izvora do ekrana?
3.128. U Fresnelovom ogledu rastojanje imaginarnih !ikova izvora svjetiosti lzn08i
d=0,5 mm, srednje rastojanje ovih izvora ad ekrana a=3 m, rastojanje izmedu
interferentnih pruga na ekranu 3,6 mm, t(oHka je talasna duzina
rnonohromatske svjetlosti?
::1:129. Ova koherentna izvora svjetiosti, medu kojirna je rasto.ianje d=O,24 mIT1,
udaljena su od ekrana 2,5 m, pri S8 na e!<ranu posmatraju svijetle i
tarnn8 iinije. Na ekranu je na. duzini 5 em, srnjesteno 10 sVljetlih pruga. Ko!ika
j8 talasna dulina svjetlosti koja pada na ekran?
3.130, Kakva ce S8 int8rferenciona sliks na ekranu vidjeti, u ,Joungovorn ogledu,
aka kaherentni izvori emituju bijeJu svjetlost?
3.131. t<oherentni izvori bijele svjeUosti medusobno su uda!jeni d:::O,32mm, a ekran
j8 udaljen 21=3,2 m. Odredi rastojanje na ekranu izmedu crV811e hnije (760 nm)
i ijubicasle (400 nm) u drugom rnterferencionom spektru.
3.132. Udaljenost izmedu crvene (760 nrn) i Ijubicaste (400 nm) !inije na ekranu, u
Joungovom ogledu, iznosi 5,6 mm. Odredi rastojanje izmedu koherentnih
izvora svjeUosti, aka je udaljenost od izvora do ekrana 8",,2,6 m i posmatra se
spektar prvog reda.
3.133.0komito na planparalelnu plocu, indeksa prelamanja n",,1,60, pada
monohromatska svijeUost talasne duzine 520 nm. Kolika je minirnalna debljina
place da bi u reflektovanoj svjetlosti bi!a tamna? Ploea je u vazduhu.
3"134. Ko!ika ie talasna duzina rnonohromatske sjetiostJ I<oja pada na
minima!ne debljine d=80 nm i pri tome je u reflektovanoj
svjeUosV rnaksirnalno pojabma. Indeks prelarnanj3 ploce n::::1 ,5.
3.135. Koliku najmanju debljinu treba da im3 p!anpara!elna ploea, napravljena od
materija!a indeksa pre!arnanja 1,54, da bi osvjetljana svjetloscu ta!asne duzine
750 nm u ref!ektovanoj svjeUosti bila; 0.) tamna, b) crvena?
3:! 36. r\la mjehuru od sapunice, indeksa prelamanja 1.:.33 i deb!jine 1 p.m, okomito
pada bijela svjetlost. Kaje ce boje, u vidliivorn dijelu spektra biU: a) ponistene,
b) maksirna!no pojacane? Mjehur je u vazduhu.
3.137. Minimalna debljina tamnog providnog listica, u refiektovanoj svjetlosti
talasne duzine 589, iznosi d=0,184 11m. Koliki je indeks prelamanja lislica ? S
obje strane je vazduh.
80
3.138. Difrakciona resetka, cija je konstanta d=0,04 mm. osvijeUjenja je
svjeUo;;cu talasne duzine 687 nm. Pod kojim se uglom u odnosu na resetku
vidi druga svijetra pruga?
3.139. Odredi konstantu opticke resetke, ako pri njenom osvjetljenju sa svjetioscu
talasne duzine 656 nm, druga Hnija se vidi pod uglom15°.
3.140. Pri osvjetljavanju difrakeione resetke, cija je konstanta d=O,01 mm, treea
!inija S8 vidi pod uglom 10,2°. Kolika j8 ta!asna duzina sVjet!osti?
3.141. Difrakciona resetka ima N=100 otvora na 1 mm duzine. Na resetku okornito
pad a svjetlost nepoznate ta!asne duzine. Na ekranu udaljenom a=1 ,8 rn druga
linija je udeljena od centra x=21,4 cm. Kolika je talasna dUlina?
3.142. Rastojanje izrnedu ekrana i opticke resetke ! kOja lma 125 oivora na 1 mm
duzine, iznosi a=2,5 m. Odredi udaljenost prve svijetle linije od eentralne tinije
kada S8 resetka osvijetli svjetloscu talasne duiine 420 nm.
3,143. Pri osvjetljenju difrakcione resetke laserskom svijeUoscu talasne duztne
632 nm, na ekranu udaljenom 120 em javljaju se crvene linije. Prva linija je
udaljena 3,8 em od centralne hnlje. Odredi konstantu resetke.
3 .. 144. Na ekranu, udaljenom a=25 em od difrakcione resetke, cija je konstanta
do-:2,5·10·
6
rn, udaljenost izrnedu treGe linije s desne strane i trece linije s lijeve
strane ad centra pruge, iznosi 27, 4 ern. Odredi talasnu duzinu svjeUosti koja
pada na resetku.
3.145. Odredi talasnu duzinu trece linlje koja S8 poklapa sa cetvrtom linijorn 1121
istoj resetki koju daje svjetlost talasne duiine 490 nm.
3.146. Difrakeiona resetka ima konstantu 2.10-
6
m. a) Koliko linija se moze vid)eU
na ekranu s jedne strane ad centralne pruge, aka na resetku pada svjetiost
talasne duzine 410 nm. b) Koliki je ugao otklona zraka koji odgovara
posljednjem difrakeionom maksimumu?
3.147. Okomito na difrakcionu resetku, dja je konstanta d=O,01 mm, pad a snap
bijele svjetlostL Pri tome se posmatra spektar drugog reda na ekranu ko.!i je
udaljen 1 m od resetke. Odredi: a) ugao skretanja krajnjih zraka vidljivog
spektra tija su ta!asne duzine 400 nm j 720 nm., b) rastojanje izmedu
Ijubicaste i crvene !inije na ekranu.
3.148. Opticka resetka Ima konstantu 2.10.
6
m, 81je!a svjetlost pad a okomito na
resetku, a ekran je udaljen a",,2 IT! od resetke. Na kojaj udaljenosti od srednje
(bijele) pruge S8 nalaze granice spektra prvog reda. Za granicne lalasne
duzine uzeti 380 nm j 760 nm.
3.149. a.ze!ena svjeUast t.a!asne duz.ine 540 nm pad a okornito na opticku resetku
koja ima 2000 pukotina na 1 em duiine. a) Koliki je ugao otklona treee linije ?
b) Postoje Ii deseta slika pukotine sa jedne strane od centra?
3.149. Na difrakdonu resetku cija je konstanta 10-
6
m pada bijela svijetJost. Odredi
sirinu spektra prvog reda na ekranu udaljenom 3.:::1 m. Za granteu vidljivog
spektra uzeti 760 nm i 400 nm.
81
3.150. Svjetlosni zrak pada na staklo pod uglom 63,5
0
u odnosu na normalu. Pri
tome je svjetlosni zrak potpuno polarizovan. a) Koliki je indeks prelamanja
stakla? b) Koliki je prelomni ugao?
3.151. Pod kojim uglom treba da pada svjetlosni zrak iz vazduha na staklo indeksa
prelamanja 1,5 da bi reflektovani zrak bio potpuno polarizovan? Koliki je pri
tome prelomni ugao?
3.152. Pod kojim se uglom u odnosu na horizont nalazi Sunee trenutku kada je
reflektovana svijeUost sa povrsine vade potpuno polarizovana?
3.153. Na providnu sredinu pada svjetlost pri cemu je prelomni ugao 25°, a
reflektovani zrak potpuno polarizovan.Koliki js upadni ugao i indeks
prelamanja sredine?
3.154. Svjetlosni zrak pada na providnu sredinu pri cemu je reflektovani zrak
potpuno polarizovan. Prelomni ugao je 32". Kolika je brzina svjetlosti u toj
sredini?
3.155. Granicni ugao totalne refleksije pri prelasku svjetlosti jz neke sredine u
vazduh Iznosi 60". Koliki j8 najpogodniji ugao zraka nepolarizovane svjetJosti
da bi se izvrsila maksimalna plarizacija reflektovanog zraka.
3.156. Brusterov ugao pri prelasku svjeUosti iz vazduha u neku sredinu iznosi 58
c
.
Koliki je granicni ugao totalne refleksije za te dvije sredine?
E
3.157. Zadalak: Pomoou kompakt diska (CD): a) demonstriraj disperziju dnsvne
svjetlosti. b) odredi priblizno srednju vrijednost talasne dUline vidljive svjetlosti.
Pribor: Kompakt disk (CD).
3.158. Zadatak. Demonstriraj disperziju
svjetlosti pomoc.u grafoskopa: a)
optickom prizmom (sl.a). b) optickom
resetkom (sl.b).
Pribor: Grafoskop, dva lista papira,
opticka prizma, opticka resetka.
3.159. Zadatak:lspitaj karakteristike
polarizovane svjetlosti.
Pribor: Dzepni racunar, polaroid (npr.
suncane naocale od polaroida), dzepni
laser.
3.160. Zadatak: Demonstriraj polarizaeiju
svjetlosti refleksijom (sI.3.35.).
Sl.3,34.
L
i..t.--- d ----------1»'
51.:13.1.
Pribor: Dzepna svjetiljka, prozorsko staklo. polaroid, stalak.
82
h
Laboratorijska vjezba 4: Odredivanje talasne duzine svjetlosti pomoGu:
a) opticke resetke, b) kompakt diska (CD):
Pribor: dzepni laser, dya lenjira Uedan od 50 em i jedan od 25 em). plastelin,
dva kartona ad korica sveske, opticka resetka, CD.
a)
S1.336.
Uputstvo: a) Difrakclonu resetku pritvrsti na jedan kraj lenjira pomoGu
piastelina, a na drugi kraj pricvrsti zaklon od kartona. Zabiljeii poiozaj centralnog
I Br.mj. a(cm) x(cm)
rnakslrnuma 0, kada kroz resetku
propustas lasersku svjetlost. Izmjeri
(sI.3.36.a) udaljenost x do pryog
difrakeionog maksimuma ( k=1).
Ponoyi mjerenja za nekoliko razlicitih
Yrijednosti udaljenosti a od resetke do
zaklona. Izracunaj talasnu duzlnu
svjetlosti prema reiaciji dsincx,=ka, k=l. Konstante resetke je naznacena
a
d·x
na samoj resetki. Nadi srednju vrijednost talasne duiine, A:;::::.
a
a) Na jedan kraj lenjira , dugog 25 em, pomoou plastelina prieYrst; CD, a na drug;
kraj karlon ad koriee sveske (sI.3.36.b). Na korieama napraYi otvor kroz koji ces
propu;;tati horizontalan snop laserske svjetiosti. Laserski zrak treba da pad a nesto
iznad sredista CD-a. Centralni maksimum na kartonu treba da pad a neposredno
pored otyora. Da bi 5to preciznije izmjerio udaijenost prve svijet!e Crvene tacke
(k=1) oko otvora nacrtaj koncentritne krugove na svakih pol a catimetrs. Poste
ugao skretanja nije mali onda je sina=xJr, +a
2
. Podatke unesi u tabelu,
kao pod a) za nekoliko razlicirith a. Izracunaj srednju vrijednost talasne
duzine laserske svjetlosti. Konstanta resetke CD-a je d=1,6 !J.m;
A:;::::. sinn
d
Oprez: Aparaturu za CD-om,
zaklonom i laserom stavi sto nlze
(npr. na stolieu) i ne ukljueuj laser
dok su oel blizu zaklona!
Br.mj. a(cm)
,,(em) 1
I
83
''JIlajljep,{i drhwj dille koji jeste ol1aj kad
slllilemo na pm;; {)l\'lIranja vraw skrivenug"'
Einstein (J 876 -1955)
4. Osnovi kvantne fizike
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodibi
Ukupni intenzitet zracenja (integraina emisiona moc) je
I
S
gdje je S - povrsina sa koja S8 zrati, P - snaga zr8c;enja, p;:;: . SI - jedinica za
,11
intenzitet zracenja je W/m
2
.
Integralna emisiona moe tijela, prema Stefan-Boltzmanovom zakonu, je
I =aaT
4
gdje je:T -apsolutna temperatura Ujela, a-koeficijent apsorpcije,
1 0'8 W/m'K' (Stefan,Boltzmanova konstanta),
Za apsolutno erno tijelo 0:=1,
Prema Wienovom zakonu, talasna dui:ina na kojoj je intenzitet zracenja najveci,
A
III 'f'
gdje je, K-m,
SvjeUost moze biti emitovana iii apsorbovana sarno u odredenim diskretnim
kolicinama energije-kvantima. Svaki kvant (iii foton) ima energiju

gdje je: f - frekvencija zracenja, h - Plankova konstata, h:::::6,626·1W:
u
Js.
Energija zracenja je E=n·hf , gdje je n - cijel! broj.
Einsteinova formula za fotoeiektricni efekat,
hf=A+Ek
,2
gdje je: hf - energija tatana, A - izlazni rad, Ek c;;:; 1m I!!. - kineticka energija
2
izbljenog elektrona, Vm - maksimalna brzina fotoelektrona.
84
Granicna frekvencija je data izrazom, hfo=A.
Impuls fotona je,
h £

Zakocni napon za fotoefekat izracunava S8 iz reJacije, eU,,=E
k
.
Primjer 1: Temperatura covjecijeg tijela je 3rC, a koeficijenl apsorpcije 0,9.
Odredl: a) talasnu duzinu koja odgovara maksimumu zracenja, b)integralnu
emisionu moe, c) snagu koju zraCi povrsina covjecijeg tijela za jednu minutu.
Rjesenje:
K

m'
t-1 min·-50 s
a) b) c) d) E=?
b '79 LO-
3
Km
a) Iz Wienovog zakona dobivamo, /, - =,' ,= 9350 am, To
In T 310K
zracenje odgovara nevidljivom infracrvenom (Ie) podrucju.
b) Iz Stefan - Boltzmanovog zakona dobivamo
1- etaT' 0 9,' 67, lUs _\V __ (310 K)4
m
2
K
4
c) 3naga zracenja je
w

W
.1,5111
2
=707 W
m'
d) Izracena energija za jednu minutu je
W,60
Primjer 2: Intenzltet zracenja Sunca je najvec'l na talasnoj duzini 480 nm.
Smatrajuci da Sunce zraCi kao erno tijelo jzracunaj: a) temperaturu na povrsini
Sunea , b) fiuks energije (snagu) zracenja Sunea ako je njegov poluprecnik
7,10
8
m, c) impuls svih lotona koje emituje Sunee u 1 s,
Rjesenje:
10'" m
m
t-1 s
b) c)
a) !z Wienovog zakona izracunavamo ternperaturu,
b) Snaga zracenja je P aT
4
S, gdje je m)2=6,15,1O'" 01
2
,
85
p 5,67 .10-
8
·6,15 ·10
18
m
2
m
2
K
4
p 4,6·10"W.
eJ Ukupna energija zracenja je W·l J.
E
Ukupni 'Impuls je p
c
4,6.10
26
J
3·10
8
m!s
Primjer 3: Antena , cija je snaga 1 kW, emi.tuje radio talasne duzine
3,2 m. a) Kolika je energija jednog 10tona?, b) Kollko fotona emltuJe antena u toku
jednog sata? e) Koliki je impuls jednog lotona?
Rjesenje:
kW=1000 W
m
t=l h-3600 s
aJ hf=?, b) n=?, e)
a) Energija jednog 10tona je
b) Emitovana energija zracenja u toku jednog sata je
J.
Ukupna emitovana energija je E=n·hf, a broj 10tona je
n:= E := 3,6·J06
J
"",5,ti 10
31
,
hf 6,2.10-
26
J
. h 6,62·10-]4J8 .10-34kg1n
e) Impuls fotona Je p I: = --3-,2-m-'- 2,1 s
Primjer 4: !zlazni rad za fotoelektritni efekat kod iznosi.1 ,89 ey. ?dredi:
a) granicnu frekvenciju, odnosno maksimalnu, duzlnu, mO:.8
fotoefekat, b) kinetitku energiju fotoelektrona sa aka
abasja svjetlosGu talasne duzine 500 nm, c) razl!ku potenCljala kOJa zaustavlJa
fotoefekat.
86
Rjesenje:
,89 J
),=500 nm-5·1 0.
7
m
a) b) e) vm=?, d)
a) Granicna frekvencija -Izracunava se fZ relacije, hfo=A,
f _ A._ 3,02.1O-
19
J "4,56 10'4 Hz
o - h 6,62.10--"34 Js
Granicna talasna duzina je,
A 3·10
8
m/s nm
o fo 4,56.10
14
Hz
b) Kineticku energiju izbacenih fotoelektrona izracunavamo jz Einstelnove
formule, hf;;;;:A+Ek>
Ek = he 6,62·!O-
34
Js·3·10
8
m/s 3,02.1O-19 J
A 5·10 7m
Ek ::;:; 9,52 .10--
20
1.
2
C) maksimalnu brzinu fotoelektrona lzracunavamo iz relacije Ek :::: mv m
2
v = rEI =
m 1 m V 9,1.1O-31
1cg
v =457·10
sm
m '
S
d) Zaustavni napon izracunavamo iz relacije. Ek=cV,
U = E, = 9,52 . !().'
2
0r = 0.59 V .
e 1,6 ·10-)9 C
T
4.1.Na svijetloj pozadin] keramitke plaGiee naertan je tamni krug. Ako tu placicu
stavimo u pec sa visokom temperaturom vidimo svijeBi krug na tamnoj
pozadin;, Zasto?
4.2. Kolika je ukupna emisiona moc apsoJutno crnog tijela tija je temperatura
127
7
C?
4.3.Ukupna emisiona moe crnog tljela inosi 5,67 .10
4
W/m
2
• Kolika je njegova
temperatura?
4.4. Koliko je puta veea emisiona moc ernog tljela na 100 °C nego na O°C?
4.5. Termodinamicka temperatura tije!a se udvostruci. Koliko puta se poveea
emisiona moe?
4.6. Koliko puta treba poveeati apsolutna temperatufu tijela da bl mu se emisiona
moe pove6aJa 1290 puta?
4.7. Kaljeva pet sa povrsine 4 em' izraci svakih pet minuta 4320 J energije. Kolika
je snaga zracenja j emisiona moe peCi ako zraCi kao erno tljelo?
4.8. Pri otvorenim vratlma peel unutar nje se odriava temperatura ad BOOoe.
aJ KoJika je emisiona moe ped ako zraci kao erno tijeJo? b)Kolika je snaga
zracenja kroz olvar peei cija je povrsina 330 em'? e) Koliko energije izraci za
10 min?
87
4.9. Tempertura topljenja gvazaa je 1803 K. Kolika je talasna dUlina na kojaj pada
maksimum zracenja?
4.10. Uzareno tijelo najvise zraci crvenu svijeUost talasne duzine770 nm. Kollka je
temperatura tijela?
4.11. Temperatura nitl elektricne sijalice je 2700 K. Odredi taiasnu duzinu na kojoj
S8 zraci maksimum energije. U korn dijelu spektra je to zracenje?
4.12. Emisiona moe udaljene svijetlosti iznosi 9,6 MW/m
2
, Na kojoj talasnoj duzini
dalazi maksimum zracenja?
4.13. Uzarena kugia, eiji je poluprecnik R=10 em, lma maksimum zracenja na
talasnoj duzini 1020 nm? Odredi: a) temperaturu kugle, b) emisionu moe, c)
snagu d) izracenu energiju u toku jednog sata.
4.14. Snaga zracenja, kugle poluprecnika 20 em, iznosi 3 kW. Odredinjenu
temperatufu, smatrati je crnim tijiom.
4.15. erno tije!o izraci svake sekunde energlju ad 35 kJ, a masimurn zracenja je na
talasnoj dzlni 2000 nm. Kolika je povrsina sa koje zraci Ujelo?
4.16. Kroz otvor povrzine 12 cm
2
svake minute se izraci energija od 4200 J. Na kojj
taiasnoj duzini S0 emituje maksimum zracenja?
4.17. Kolla je energija jednog totona: a) laserskog zraka talasne duzine 632 nrn,
b) rendgenskog zracenja talasne duzine 0,1 nm, c) gama·· zracenja talasne
duzine 2 pm? Energiju izmz! u J i eV.
4.18. Kolika je talasna duzina fotona eija je energija 2,4 eV?
4.19. Covjecije oka je u prosjeku osjetljivo na frekvencije od 380 nm do 760 nm
Kolika energija odgovara fotonima te talasne duzine7 Energiju izrazi u eV.
4.20. Radio stanica emituje zracenje snage 6 kW, na talasnoj duzini 3 m. a) Kolika
je energlja jednog fotona zracenja? b) kaliko fotona emituje u toku 5 57
4.21. Radio stanica emituje svake sekunde 2.10
2
1) fatana. Kalika je talasna duz.ina
radio taiasa, aka je snag8 zracenja 1 kW?
4.22. Izracunaj i!Tlpuls fotona crvene svjetlosti talasne duzine 750 nm.
4023. Energija fotona je 4 eV. Koliki je impu!s i talasna duzina fotona7
4.24. Kolika je talasna duzina fotona cUi je impuls jednak jmpu!su elektrona koji S6
krece brzinom 1000 km/s?
4.25. Foton ima kaja je jednaka energiji mirovanja eiektrana. Kolika je
talasna duzina tog fotona? Potrebne konstante uzeti iz tablica?
4.26. Izvor zraeenja ima snagu 5 mW. Koliko fotona emituje za 6 5 ako 1m je
ta!asna duzina 662 nm?
88
4.27. T a!asna duzina koja odgovara crvenoj grants! fotoefekta za natrij iznosi
530 nm. Odredi izlazni rad elektrona za natrij. Izrazi ga u eV.
4.28. Izlazni rad elektrona iz zlata iznosi 4,59 eV. Odredi crvenu granicu
(maksimalnu talasnu duzinu kaja maze izazvati fotaefekat) za zlata.
4.29. Izlazni rad elektrona iz zive iznosi 4,53 eV. Maze Ii vidljiva svjetlost izazvati
fotoefekat ako je talasna duzina fotona vidljive svjetlostl, sa maksimalnom
energijom, 380 nm?
4.30. Izlazni rad cezija je 1,93 eV, a litija 2,3 eV. Hate Ii dati do fotoefekta na tim
metalima, ako se osvijetli svjetloscu talasne duzine 630 nm?
4.31. Odredi maksima!nu kinetieku energiju e!ektrona koji iz!azl lz kalija pri
njegovom osvjeUjavanju sa svjetloscu talasne duzine 345 nm. Izlazni rad
elektrona kalija je 2.26 eV:
4.32. Crvena granica fotoefekta za stroncij iznosi \0::;;;550 nm. Kolika treba da bude
ta!asna duzina svjetlosti koja pada na stroncij da bi maksimalna
energija elektrona iznosila 1,12 eV?
4.33. Maksima!na kineticka energija elektron8 kojl izlaze iz rubidija pri njegavom
osvjetljavanju ultraljubicastlm zracima talasne duzine 317 nm, jednaka j8
4,73 eV. Odredi: a) izlazni rad elektrona iz rubidija, b) crvenu granicu
fotoefekta.
4.34. Na povrsinu volfrarna pad a zraeenje sa talasnom duzinom220 nm. Odredj
maksimalnu brzinu fotoelektrona ako je izlazni rad volframa 4,56 eV.
4.35. Izlazni rad e!ektrona iz kadmijuma je 4,08 eV. Kolika treba da bude talasna
duzina zracenja koja pad a na kadmij dEl bi pri fatoefektu maksimalna brzina
izbijenih fotoelektrona iznosila 7,2-10
5
m/s?
4.36. Zasto se za izradu so!arnih baterija koristi sHicij a ne drugi poluprovodnici?
4.37. Da bi zaustavili fotoefekat na nekom metalu upatrijebljen je zaustavni napon
od 2,5 V. Kolika je bila maksimalna kinetitka energija izbijenih fotoelektrona
prije zaustavljanja fotoelekta?
4.38. Na povrsinu litija pad a monohromatska svjetlost talasne duzine 3'10 nm. Da
bi zaustavili emisiju elektrona potrebno je upotrijebiti razliku potencijala
U:::1,7 V. KoHki je izlazni rad litija?
4.39. Prilikom osvjetljavanja povrsine platine svjetlos(;u talasne duzine 204 nm,
napon koji zaustavlja fotoefekat iznosi U=O,8 V. Odredi:a) izlazni rad elektrona,
b) maksirnainu ta!asnu duzinu koja moze izazvatl fotoefekat.
4.40.lzlazni rad elektrona jz cinka iznosi 4,2 eV. Koliki je potreban zaustavni
napon da bl zaustavio fotoefekat ako S8 cink obasja svjetlosc:u frekvencije
1,2 PHz?
4.41. Sa meta!ne ploee osvjetljene svjet!osc:u frekvencije f
1
::;;;3,2·10
14
Hz emituju S8
fotoe!ektroni kaje zaustavl.ia napon U
1
=6 V. Ako se ploca osvijetli svjetlosGu
89
frekvencijom f,=8·10
14
Hz fotoelektrone 6e zaustaviti napon U,=8 V. Izracunaj
Planckovu konstantu. Naboj elektrona je poznal.
4.42. Povrsina nekog metala, eiji je izlazni rad 1,9 eV, obasjana je svjetlosGu
talasne duzine 400 nm, a fotoelektrone zaustav!ja napon ad 1,2 V. Izracunaj
naboj elektrona. Vrijednost Planckove konstante je poznat.
E
4.43. Zadatak: Pokazi da tamne povrine vise apsorbuju energiju zracenja nego
syijetle pavrsine,
Pribor: Prazna kutija ad kreme za cipele, staklena U cijev, voda, gumena cijev,
depna svjetiljka.
4.44. Zadatak: Pokazi da je jaeina fotostruje, koju daje fotoelement, proporionalna
jacini svjetlostL
Pribor: fotoe!ement, galvanometar demonstracioni, v8zni materijal.
Laboratorijska vje2:ba br 4: Odredivanie Planckove konstate pomo(:u
vakuumske fotocelfje.
Pribor: Vakuumska fotocelija, sijalica Z8 projekcioni aparat (preko 300 W). mikroampermetar
(50 ;.tAl, voltmeter (2 V), diepna baterija (4,5 V), klizni otpornik (600 Q), Ijubicasti i crveni filter (obojeno
staklo), vezni materijaL
90
K
51.4.1.

f" - fl
Uputstvo: Vezi strujno kolo kao
na slid 4.1. Snap svjetlosii usmjeri
prema fotote!iji. Katoda fotoceiije je
VGzana za pozitivan pol izvora_ Kada se
na mikroampermetau dobije najveCi
olkloo ( prekidac P je otvoren) stavi
ispred foto6elije crvani filter. Zatvori
i po·· mocu potenciometra
pove- caj napon na fotoce!iji dok jacina
struje ne padnn na nulu. Ponovi pokus
Ijubicastim fillerorn. Zabiljezi izmjerene
vrijednosH zaustavnih napona U1 i U2
Za crvenu i Ijubicastu bOju uzmi
vrijednost 700 nm, odnosno 400 nm.
Za izracunavanje Planckove konstante,
pogledaj zadatak 4.40.1
Ovom metodom se maze pribllino odrediti Plankova konstanta za greskorn ad 10%
4.2.Fizika atoma
Prema Bohrovom modeiu atoma vodika:
1. elektroni se krecu aka jezgra po stacionarnim orbitama u kojima ne
zrace nikakvu energiju,
2. atom emituje iii apsorbuje energiju sarno pri prelasku elektrona sa
jedne stacionarne orbite na drugu.
Energija kvanta zracenja (fotona) jednaka je razlici energija j2medu pocetnog j
krajnjeg stanja.
-Em
Na stacionarnim orbitama, moment kolicine kretanja elektrona jednak je
cjelobrojnom umnosku Planckove konstante:
It
lTIVr=n·-
211:
gdje je r-radijus orbite, m-masa elektrona, v-brzina elektrona na orbiti, n-broj
orbite (n=1,2,3 ... )
Rydbergova formula za spektralne serije atoma vodika,
.. _l_-\ n>m
A m
2
n
2
/ '
gdje je: A - talasna dutina svjetlosti, R=1,097·10
7
m": za Lyjmanovu seriju,
m=2 za Balmerovu seriju, m:::::;3 za Pachenovu seriju '.'J dok su n - cijeli brojevi,
n>m.
Energija elektrona u atomu vodika na n-toj orbiti je
':1 _ .
En "" 2' El = -13,6eV .(Za n=:1 - osnovno stanJe)
n
Energija fotona koju emituje atom vodika pri prelazu iz jednog stacionarnog
stanja u drugo je
hf=E -E I. n>m
n m .! 2 2)'
III n
gdje je Ej - energija jonizacije atoma vodika, tj E
j
::::13,6 eV.
Polupreenik kruzne orbite je
gdje je, za n=1, r,=5,29.10·
,1
m (Bohrov polupreenik); n .. broj orbite, odnosno
glavni kvantni broj.
91
Brzina elektrona na n-toj orbiti je v n =
n
gdje je v1=2,2·10
6
mis, brzina e!ektrona na prvoj orbitL
Savremena kvantna fizika ns kaze gdje se tacna nalazi elektron vee samo predvida
vjerol(atnocu de 6e se elektron neei oa odredenom mjestu u alomu. Npr. vjerovatnoca naieienja
elektrona u datem kV8ntnem stanju n najveca na udaljenosti koja odgovara Bohrovom polupretniku.
Kvantna fizika odbacuje predslavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetski nivai atoma. Jpak
za slikovito prikazivanje i delje se testo koristi termin "orbita", te cemo i mi u daljem tekslu karistiti taj
termin.
Kvantni brojevi su odraz eiektricnih i magnetnih sila kOje djeluju unutar atoma. Zbog kretanja
e!ektrona ako jezgra atum js mali ma9net sliena kao strujana pellja. Posljedica toga je postojaoje, pored
g!avnog kvantnog broja n, jos dva kvantna broja: orbitaln! kvantni broj I koji odreduje velitinu
momenta impulsa elektrona L i magnetni kvantni broj m; koji odreduje njegavu usmjerenost u
prostoru_ Takode postoji i elektronski spin koji, radi slikovitosti zamisljarno kao kretnju elektrona aka
sopstvene 058, odakle rnu i potite ime.
Stanje atom a opisano je u cetiri kvantna broja:
1) n-giavni kvantni braj, odreduje glavni nivo energije (po 8ohru, broj
orbite). Atomi do sada poznatlh elemenata, U osnovnom stanju ifTlaju
elektrone eiji su nivoi energiJe odredeni vrijednoscu glavnog kvantnog
broj" n=1 ,2,3,4,5,6,7 sto odgovara Ijuskama K,L,M,N,O,P,Q.
2) t- orbitaini kvantni broj odreduje prostorni oblik orbite i ima vrijednosti
1 ,2 ... (n·I). Za isto n energetsko stanje raste sa I.
3) mc-magnetni kvntni broj odreduje prostmnu orijentaciju orbite U odnosu
na adredeni pravac. Ima vrijednost ad -! do +!.
4) ms-magnetni kvantni braj spina ima dvie vrijednosti: +1/2 i -1/2,
Pauiijev princip iskljucenja: U jed nom atomu oi dva elektrona ne mogu
imati ista cetiri kvantna broja. Pomocu Pau!ijevog principa izracunavamo da je
maksimalan broj elektrona u jednoj Ijusc! N:= 2112
Primjer 1: Odredi: a) energiju eksitacije atoma vodika, b) energiju jonizacije
atoma vodika, c) talasnu duzinu zracenja koju emituje atom vodika pri prelasku
e!ektrona iz cetvrte u drugu orbitu.
Rjesenje:
a) Energija eksitacije je najmanja energija koju maze apsorbovati atom
vodika ako se nalazi u osnovnorn stanju: Apsorbovana energija odgavara prelazu
izmedu stanja s kvantnim brojevima n::::1 i n:::::2. Ona iznosi
Ecx := L\E:= E
z
-" Ell gdje je cV.
P
w E] . "'6 02 V
OStOJ8 E" -3,4cV tOJe E,,, =-3,4eV-f-b. eV=ll, e ,
22 4
b) Energija jonizacije je energija koju treba saopstitl atornu vodika u osnovnom
stanju, da bi elektron napustio atom,
E
j
=E=
Posta je za odnosno eV, to je
E
j
= 13,6eV
92
c) Ta!asnu duzinu zracenja izracunat cemo po Rydbergovoj formu!i
!. R(...!... -..!...I, gdje je
A m
2
n
2
)
1 7 _,( 1 1 '\
m
A ' 22 4
2
), 4R6 om
Primjer 2: Elektron u nepobudenom stanju atoma vodika
talasne duzine 97,35 nm. a) Kolika je energija fotona u eV? b) Na kOju ce orb,tu,
pos!ije apsorpcije, preskociti e!ektron? c) Koliki je po!uprecnik te orblte? d) Kollka je
brzina eiektrona na tOj orbiti?
Rjesenje:
m
E
j
-13.6 eV
a) b c) d) v-?
a) Energija fotona je
he 662·1O-
34
Js,3·10
8
m!s
hf==--"" '
A 9,375.10-
8
111
hf 2,04.10
18
) [2,75 eV.
b) Pri apsorpciji fotona, koristimo relaciju
odakleje: n=4.
m-
c) Poluprecnik 4·te orbite je
f4 0:::[1.42 =16r
1
1'4 ==-16·5,29 ·10'·') 1 m = 8,46 10-
10
Ill,
d) Brzina elektrona na 4-toj orbiti je
vI 2,2·10
6
m/s 5,5,
10
5
m
/
s
.
v 4 =-4-""-' 4
T
4.45. Energija elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika je E1=-13,6 eV. !zracunaj
energiju e!ektrona na drugoj i trecoj orbiti j u beskonacnostl.
4.46. Poluprecnik prve stadonarne orbite u atomu vodika iznosi reO,0529 nm.
lzracunaj poluprecnik prve tri orbite.
93
4.47. Brzina elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika iznosi v,=2,2·10' m/s.
Izracunaj brzinu e!ektrona na drugoj j treeoj orbitL
4.48. Odredi najvecu i najmanju talasnu duzinu spektralne linije u Balmerovoj seriji,
4.49. Lymanova (Lajmanova) serija S8 nalazj u ultraljubicastom dijelu spektra.
Odredi: a) najvecu talasnu duzinu i odgovarajucu energiju Ijnlje u eV,
b) najmanju taJasnu duzinu i odgovarajucu energiju.
4.50. Izracunaj frekvenciju j energiju fatona koj! ispusta atom vodika pri pre!azu sa
tre689 nivoa na prvi.
4.51. U atomu vodika e!ektron izvrsi prelaz sa pete na drugu orbitu. Odredi talasnu
duzjnu, frekvenciju i energiju emitovanog fatona.
4.52. Foton s energijum 14,5 eV izbio je elektron iz atoma vodika. Kolika je
kineti6ka energija izbijenog elektrona? Izlazni rad lz atoma brojno je jednak
energiji jonizacije.
4.53. Kvant svjeHosti pogodi atom vodika u osnovnorn stanJu pri cemu izbijeni
eJektron ima kineticku energiju 3) eV. Ko!ika je biJa frekvencija upadnog
fatona?
4.54. Koliki je moment koliCine kretanja elektrona: a) na prvoj Bohrovoj orbltj, b) na
SO-oj orbit!.
4.55. Odredi glavni kvantni broj pobudenog stanja atoma vodika, ako' prj prelazu u
osnovno stanje izraci foton talasne duzlne 97,25 nm.
4.56. Foton talasne duzine103,4 nm pogodi atom vodika u osnovnom stanju.
Odredi poluprecnik elektronske orbite pobudenog atoma.
4.57. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!azu iz treteg energetskog
nivoa na prvi?
4.58. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!asku iz petog energetskog
nivoa na drugi? Nacrtaj semu. Kolike su talasne duzine tih Ilnlja?
4.59. FOIon s energijom 16,5 eV izbija e!ektron iz nepobudenog stanja atoma
vodika. Koliku (::e kineticku energiju j brzinu imati izbijeni elektron?
4.60. Odredi frekvenciju obrtanja elektrona na prvoj Bohrovoj orbiti.
4.61. a) Odredi frekvenciju obrtanja eiektrana u atomu vodika na drugoj i treceoj
orbiti. b) Uporedi tu frekvenciju sa frekvencijom fotona pri prelasku elektrona sa
trete na drugu orbrtu.
4.62. U atomsKoj spektroskopiji uobicajeno je stanje sa orbHalnlm kvantinim brojem
I =0,1,2,3, ... obiljezavati oznakama s,p,d,f, ... Energetsl<i nivoi se obiljezavaju
oznakama nl', gdje je x-broj elektrona. ProCitaj oznake: a) 3s', b) 3pH
4.63. Kolike su vrijednosti orbitalnog magnetnog kvantnog broja ako je glavni
kvantni broj n=27
94
4.64. Koliko podljuski ima u M Ijusci?
4.65. Koliko orbitala ima u: a) s - podljusci, b) P - podljusci?
4.66. Koristeci Paulijev prlncip iskljucenja izracunaj maksimalan braj elektrana u: K,
LiM IjuscL
4.67. Koliko maksimalno u M Ijusci ima: a) podljuski. b) orbitala.
Moiekuli, kristali i druge tvorevine
Molekuf je kvantnomehanicki sistem sastavljen od dva iii vise aloma. Atomi S0 medusobno
spajaju jer cine energijski slabilniji sistem. Osnovni tipovi hemijske veze su . a) jonska veza - atomi
pre!aze u pozitivno i nega\ivno nablJene jone koji S8 medusobno privlace, b) kovalentna veza - Dtom:
stvaraju zajednicke elektronske parove.
Neki molekuli imaju nesimeiricnu strukturu i kad njih cenlri pozitivnog i neg8tivnog nabaj;:] nisu u
istoj tacki. To su slain! dipoH Ciji je dipotni moment
p f
gdje je:t - udaijenost izmedu centara pOlitivnog i negalivnog naboja: q- nab oj.
Na slid 4.2. je dvaatomni moiekul koji maze oscHovati oko
,


_spojnice atoma (ako r8vnoteznog rastojanja fo na kojem ima
najmanju energiju) i rotirati oka ase okomile na spojnicu
Oscilavanjem iii rotiranjem molekui S8 pabuduje u visa stanja
energije koja su kvantirana. Pri prelazu u niza energelska stanjs
molekul zraci energiju Ij. nastaju molekulski spektri.
Dvoatomski mo!ekul oscl!uje frekvencijom
f="i;j¥;
, , ,

. , ,
,
51.4.2.
gdje je k-konslanta hemijske veze, a redukovana masa
it"" rnllUL .
Energija oscilovanja je kvantirana,
1
E" "'{n+"2)hf: 1l:::o0.i.1.J ...
Najniii iznos energiJH ( nulla energija) je za n=O; Eo =.! hi" .
2
Energija rotacije molekula je data relacijom
h'
E = 2I £(1 + 1) ; [=0,1 ,2, ..
gdj8 je moment inercije fl- redllkovana mass.
m!+m
l
Prema klasicnoj statistici, srednja energija linoarnog oscHatora, na tempomiuri T, je
E=k'f
gdjD je k",,1.38·1 o·n J/K (Boltzmanova Iwnstanta).
EJementarna celija kristalne resetke je naimanii dio u kristalnoj strukturi koji se periodicno
ponavija duz kristalografske ose. Koheziona energija (iii energija vezivanja) kristala je razlika izmedu
energija slobodnih atoma i prosjecne energije aloma u kristalu. Vezivanje u krislalu moze biti jonsko,
kovalentno, molekulsko i mclalno.
Elektricna vodljivost je 8 =: Jedinica je simens (8).
R
Specificna vodljivost je y oo.!. , gdje je p specificni otpor. Jedinica je (S/m) (simens po metru).
p
95
L
Stvarna brzina elektrona u metalu je v "" - ,
T
gdje je L srednji slobodni put koji elektron prede za vrijeme 't, JaCina elektricne struje kroz provodnik
je
,
gdje js: n - broj slobodnih elektrona u jedinid zapremine, Vo - brzina prernjestanja elektrona dut vodica
(driftna brzina).
Elektroni na temperaturi apsolutne nule popunjavaju raspoloziva stanja do neke najvise energije
koja S8 zove Fermijeva energija.
Elektromotorna sila termoelementa je
C = lill1'
gdje je: k - moe termoelementa, LlT - razlika temperatura spojev3.
Strujno pojacanje tranzistora je
f}= Ale ,
h.l
n
gdje je: i\1c - promjena jacine struje u kolektoru, llis -- prornjen8 jacine struje baze
Primjer 1: Kolika se energija oslobodi pri stvaranju jonskog para NaCI iz aloma natrija (Na) i
hlora (CI)? Jonski par i atom! su u gasnom stanju: Na(g)+CligHN,tC \g). Energija jonizacije natrija je
+5,14 eV; elektronski afinitet hlora -3,61 eV; rastojanje izmedu jona u jonskom paru f=2,76·10'
1
f- m,
naboji jona jednaki i imase q,=_Q2=1,6.10·
19
C.
Rjesenje: Prema termodinamickoj konvenciji elektronski afinitet je negalivan ako se oslobada
encrgija. Za vezivanje elektrona u alomu hlora os!obodi 5e energija -3,61 eV, Za uklanjanje elektrona iz
aloma natrija utrasi S8 energija +5,14 eV. Razlika energija je :'lEl=+1,53 eV. Proces nasiajanja
slobodnih jona nijs spontan jer jo uloiena energija veca od oslobodene! Medutim nastall joni ne ostaju
slobodni vee se zbog suprotnih naboja veiu u joniski par Na·CI- pri cemu se oslobodi energija
E=_8,4·H\-19,1 ",,-5,3 eV
Pri nastojanju jonskog para Na+C! (g) iz slobodnitl aloma oslobodi se energija
bE"" 1,53eV - 5,3eV =-3,SeV
Jonski par je stabilniji energetski sistem od slobodnih atoma.
Primjer 2: Frekvencija osd!ovanja molekula HC: iznosi 8,96.10
13
Hz. Odredi: a) energiju prelaza
rnolekula iz osnovnog u prvi pobuaeni oscilatorni energetski nivo, b) talasnu duzinu emitovanog
zracenja pri vracanju LI osnovni nivo.
Rjescnje: a) Enerrjija prelaza iz osnovnog (n=O) u prvo pobudeno stanje (n-;o;1) je (vidi uvod),
. . l' I 1 .
IZ [:'-0'" n +2' Ihi
j
96
b.E=E
j
-EI)
2 2
b.E -'" 5,93 ·10'"" J = 0,37 cY
b) Odgovarajuca talasna duzina, pri vracanju u osnovno stanje, je
nm
dE
Emltovana linija je u infracrvenom podrucju!
T
4.68.Energija jonizacije natrija je 5,14 eV. Kolika je energija jonizacije u kJ/mol?
4.69.Molarna masa litija je 520 kJ/mol. Kolika je energija jonizacije atoma litija u eV?
4.70.Pri vezivanju dva aloma vodika u molekul oslobodi se energija E,=2,65 eV (energija vezivanja).
Koliko se oslobodi energije pri nastajanju 2 litra gasa vodika prf standardnim uslovima?
Vo:=22,4
4.71.Koliko se energije oslobodi pri nastajanju jonskog para Na +P, iz jona Na + T, ako je rastojanje jona
u jonskom paru 5.10.
10
m,
4.72.Molekul HF ima eiektricni moment p=6.4.1O·3(l C·m. Rastojanje izmedu jezgara je r=92 pm. Odredi
nabo] takvog dipola i objasni zasto se izracunata vrijednost znatno razlikuje od stvarne vrijednosti?
4.73.Dipolni moment moleku!a Hel iznosi (u gasnom stanju ) 3,5·10':JO C·m. Ako pretpostavimo de je
naboj dipola q=(h17)e, odredi rastojanje izmedu centera pozitivnog i negalivnog nabaja u
molekulu.
4.74.Dipolni moment molekula vade {u gasovitom sianju} izoosi p=6,24.10·
3
°C-m. Aka pretpostavimo da
je naboj q=(2+8)e, odredi rastojanje izrnedu centara pozitivnog i negativnog naboj;) u rnolekulu
vode.
4.75.Frekvencija oscilovanja molekula vodika je r",1,29·10
14
Hz, Odredi: a) redukovanu masu molekula,
b) konstatu hemijske veze c} nultu energiju oscilovanja molekula. Potrebne konstante uzeti ii:
tablica.
4.76.Sopstvena frekvencija osciiovanja molekula CO jznosi f=S,5·10
13
Hz. Odredi: a) energiju
pobudivanja iz osnovnog i prvo pobudeno oscilatorno stanje, b) talasnu duiinu emiiovanog fotona
pri vraeanju molekula u osnovno stanje, c) kOl1stantu hemijske veze.
4.77.Molekul NO prelazi iz prvog pobudnog oscilatornog stanja u stanje nulte energije i prj tome emitujo
zracenje talasne duzine 5390 nm. Odred!: a) energiju zracenja, b) redukovanu masu molekula, c)
konslantu molekula.
4.78.Konstanta hemijske veze u molekulu vodika je k=550 N/m. Izracunaj oscilatornu energiju molekula
u desetom pobudenorn stanju.
4.79.Dvoatomni molekul pri prelazu iz sestog u peto vibraciono energetsko stanje emiluje roton
energije 0,37 eV. Konstanta hemijske veze iznosi 520 N/m a) Kofika je redukovana musa
mo!ekula? b) Kolika je masa jednog atoma ako je molekul ad istih atoma?
4.80.0dredi energiju disocijacije molekula N2 , ako je koefidjent anharmonicnosti "1,36.10'
8
, a sopstvena
frekvencija 7,1.10
13
Hz.
4.812a molekul HF odredi: a) moment inerdje, ako je ravnotezno rastojanje izmedu centara atoma
r=91,7 pm, b) energiju rotacije u prvorn pobudenam rotacionom stanju, c) talasnu duzil1u zracenja
pri prelazu molekuia u osnovnO stanje.
4.82.Za molekul N2 odredi: a) moment inercije ako je rastojanje izmedu centara aloma r=110 pm, b)
promjenu energije pri prelal.u iz treceg u drugo pobudeno slanje, c) talasnu duiinu odgovarajuceg
folona.
4.83.Za molekul NO odredi: a) moment inercije ako je ravnoteino rastojanje r=115 pm. b) energijl1
rotacije u prvom pobudenom stanju, c) temperaturu na kojoj bi srednja kineticka enerQija
translatornog krelanja molekula imala tu vrijednost.
4.84.0dredi broj atoma u 19: a) AI, b) Fe, c) Cu, Potrebne konstanle uzeti iz tablica.
4.85.Koiika je masa; a) aluminijske ploce koja sadri.i 4,3.10
22
atoma, b) komada kuhinjske soli NaC! koji
sadri; 8.10
24
jedinki NaC!.
4.86.lzracunaj masu jednog aloma: a) vodika, b) bakra Cu.
97
4.87.0dredi pribiizno rastojanje izmedu centara atoma u kristalnoj resetki Agel. ako je gustina kristala
5,56.10
3
kg/m
3
. M",,143 g/mol.
4.95.Driftna brLina u bakamom vodicu iznosi 1 mm/s. Koliki je presjek provodnika ako je jaCina slruje
1A?
4.96.!zracunaj Fermijevu energiju nekog melala, ako je brzina najbrzeg elektrona u metalu
m/s.
4.97.lzracunaj brzinu najbrieg elektrona u metail1 (na temperaturi apsolutne nule) ako je Fermijeva
energija 5,52 eV.
4.98.Kolika je energij8 termickog kretanja elektrona na sobnoj lemperaturi (T::0300 K)? Uporedi tu
, energiju sa Fermijevom energijom.
4.99.Fermijeva energija u srebrl1 iznosi 5,44 eV. Koliki je prosjecni razmak izmedu energetskih nivoa u
srebrnoj kocki stranice 1 em?
4.100.Specificni otpor metala ima red velicine i0-
e
Qrn, za poluprovodnik 10
3
nm. Izracunaj specificnu
provodljivost metala i poluprovodnika.
4.101.Za dijamant je sirina zabranjene energeiske trake 7 eV Koliko je to u kJ/mol?
4.102.Kolika je potrebna taiasna duzina zracenja da bi prevela eleklrone iz valentne trake u provodnu
trakl1: a) za poluprovodnike kod kojih sirina zabranjene trake iznosi 1 eV, b) za izoiatore kod kojih
je sirina zabranjene trake 5 eV?
4.105.Moc lermoeiementa nacinjenog od bakra i aluminija, iznosi k::oO,i2 mV/K Odredi
sHu ako je temperatura toplijeg spoja 1 a hladnijeg 20'"C.
4.1062a termoelement k=0.1 mViK. Kolika je temperatura toplljeg spoja ako je hladniji spoj na
25°C i elel<tromotorna sila 150 mV?
4.107.Pri promjeni jaCine struje baze od 20 iJA, promjena kolektorske struje je 2,5 mA. Koliko je
slrujno pojacanja tranzistora?
E
4.105. Zadatak: Oakazl da su molekuli vode polarn!.
Pribor: Blreta, voda staklenl stap I krpa (sI.4.3.).
4.106. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektronske emlslje.
Pribor: Elektrlcna sljallca na postolju, AHollja, elektroskop, staklenl stap sa
svilenom krpom, provodna iiea za spajanje (sl. 4.4.).
i
SI.4.3. SI.4.'1, SI.4.5.
4.107. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektromotorne sile.
Pribor: Bakarna j ze!jezna (iii aluminijska) ziea, galvanometar, sibiea
(sI.4.5.).
98
4.111. Zadatak: Oemonstriraj ispravljacko djelovanje poluprovodnlcke diode.

'J

b)
Pribor: Po!uprovodnicka
dioda, dtepna baterija,
sijaliea za dzepnu bateriju,
ike za spajanje
(sI.4.6.)
SI.4.6.
Laboratorijska vjefba br 6: Odredivanje elementarnog elektricnog naboja.
Pribor: Casa ad 1 {" sa vodom. kuhinjska so, ugJjeni stapie lz depne baterije, vezni materijai, izvor
jednosmjerne struje (6 V), miliamperme!ar (do 100 mAl, sat sa sekundnom kazaljkom, komadic stare
6 V + birete dug 10-tak em, stalak za biretu (slA,7.).
...
,Ii.
... !'iilC! ..·.-
SI.4.7.
Uputstvo: Od jedne stare birete so moze napravi1i
nekoliko cjevcica za elektrolizu i svaka ad njih S8 zatvori sa
jedne strane komadiCem plastike (sa Ijepkom). U casu sa vodom
sipaj i0-13k grama kuhinjske soli i promijesaj. U cjevcicu :>ipaj
rastvor soli do vrha Ravnom staklenorn ploCicorn zatvDri
slobodan kraj cjevcice. i izvrni je i stavi u casu sa istim
rastvorom. Na taj natin u cjevcicu no ude ni jed8n mjehur
vazduha. PriCVfsli cjevCicu za stativ (1). Utlcnieu spojne ZiCB (2)
stavi u podrucje bjrete i ona ce sluziti kao katodB. Drugi kraj 21ce
vezl za negativan pol izvora struje (sl.4.7.). UglJeni stap vezi,
preko ampermetra, za pozitivan poJ izvora i okaGi 9a na drugi kraj posude (3). Propustaj struju i0-tak
minuta. Izmjeri :?:apreminu V izdvojenog gasa u bireti.
U rastvoru se nalaze joni Na zeljeznoj katodi 5e izdvaja gas vodik.
2l'ia + 2HOH-4H1+2NaOH
Plaslicno posloije veznog materijaia sprjecava odiazak NaOH u anodni proSlor. Na anodi se
izdvaja hlor: 2Cr---7Cb + 2e, koji S0 rastvara u vodu (hlorna voda) i ne predstavija prekofacenje granico
opasne po zdravlje. Jacina slruje u toku 09!eda je kons\antana.
P
M. .
rema Faraday-evom zakonu eiektrolize, izdvojena masa gasa je ill "" ·iF';ft .gdj8 JO: I - jacina
struje (A), t - vrijeme proticanja strvje (s), M - molarna masa, z=2 (braj razmijenjenih eleklrona na
elektrodi); f = N ,\ ·c ,gdje je NA""a,022·1 023 mOrl, e - naboj elektrona
RT II
,"-_.-.
2N
A
P V
Temperaturu T (u K) proCitaj na termometru, a pritisk p na barometru Ukoliko nemas barometar uzmi
vrijednost p=1 0
5
Pa.
Ukoliko smatramo da je ocitavanje pritiska i temperature bez uCinjene greske mjorenja, kao i
mjerenje vremena proticanja struje, onda je relativna greska mjerenja
6V 61

V I
gdje je tN i .0.1, polovina najmanjeg podioka na bircH odnosno ampermetru. Sve podatke izrazi u Si
jedinicama. Greska mjerenja je do 5%. Ukoliko skola posjeduje tzv. Hoffmanov aparat postupak
mjerenja i proracuna je identican.
99
Laboratorijska vjeiba broj 7. Odredivanle reda vellcine motekuta oleinske
.!ill!.eline
Pribor: Pipeta od 1 cm
3
, oleinska kiselina, dvije menzure od 100 cm
3
, alkohol, sitan prah od
krede, plitka posuda dimenzija 40 em, veda, lenjlr.

I
S].4.8.
UpU1stvo: U p!itku pesudu (visine do 1cm) sipaj
vodu. Nastrugaj prah od krede oa papir i puhni
taka da prekrije vodu u posudi. Uvuci u pipetu 1
cm
3
oleinske kiseline, a zatim ispusti u menzuru. U
tu menzuru sipaj alkohol do 100 cd. Od Ie
kolicine pipetom uzmi 1 cm
3
i sipaj u drugu
(praznu) meozuru. Ponovno dospi alkohola do 100
cm
3
. Na taj naCin si dobio da u 1 cm
3
rastvora ima
10.
4
cm
3
oleinske kisehne. Od tog rastvora pipetom
uzmi 0,3 cm
3
i sipaj na mirnu povrsinu vede u sirokoj posudi, preko koje je nasul prah krede. Naslaje
masna povrsina S=r
2
n ($1.4.8.).
Ako pretpostavimo da se formirao monemolekulski sloj cleinske kiseline, cnda je zapremina mrlje
V=S·d, gdje je precnik jednog molekula
V

S
pri cemu j.; V=O,3· 10'· em', S - izmjcn:ll<1 p0v[-;in:t maSll(' mrljc. Pr('cilik !l1rijc lcnjirom.
4.3. Talasi i cestice
Louis de Broglie (Luj de BrolD je dvojnost, prema kojoj svjetlost ima i cesticnu
(korpuskularnu) i ta!asnu prirodu, prosirio i na cestice. Talasna duz.ina mikro
cestice koja se krece brzinom v je

mv
Ova talasna duzina se zove debrolje:vska talasna duiina ,
Za cestice u mikro svijetu nije mogu6e tacno odrediti i po!ozaj x i impuls PX'
Prema Heisenbergovom principu neodredenosti
h

2n
gdje je Ax-neodredenost polozaja , APx-neodredenost impulsa. Reiacija odreduje
granice primjenijivosti klasicne rnehanike i posljedica je talasne prirode
rnikrocestice.
Relacija neodredenosti moze se napisati i u obliku
t.E· M <:l'..
2n
gdje je ilt-vremenski interval nekog stanja u kojem je neodredenost energije 0,E.
P,imjer 1: Kolika je debroUevska talasna du;;ina: a) tijela mase 1 9 koje se
krece brzinom 4 kmfs, b) elektrona u atomu vodika na prvoj Bohrovoj orbiti, gdje je
v=2,2·10
6
m/s?
100
Rjesenje:
m=10·
3
kg
m/s
m,=9,1.10·
31
kg
Yr2,2.1O'm/s
a) A=?, b) ),,=?
a) Oebroljevska talasna du;;;na odredena je ,elacijom

mv 1O-3kg.4·lOJm/s ,.
Oebroljevska talasna duzina je vrlo mala, prakticno se ne maze registrovati, pa
S6 ta!asna svojstva makroskopskih tijela mogu zanemariti kao 8to to cini klasicna
mehanika.
b) Oebro!jevska talasna duzina elektrona u atomu vodika je
A = = __ 6,62.]O-34]S = 3 34 ·lO-IOm.
mv 9,]·1O-31kg .2,2·1O'm/s '
Dobijena talasna duzina je mjerljiva i ima red ve!icine talasne duzine
rendgenskih zraka.
Primjer 2: Elektron , cija se pocotna brzina maze zanemariti, ubrzan je u e!ektricnom polju
razlikom potencijala U. Odredi debroljevsku talasnu duzinu u dva siucaja: al U=102 V,
Rjesenje: a) Os bi izracunaii debroljevsku taiasnu duiinu potrebno je izracunati brzinu eieklrona iz
.. my'
relac!je Ek=U, odnosno -'Z-ooeU;
Uvrstavanjem poznatih vrijednosti u relaciju za debroljevsku talasnu duz.inu dobivamo
pm
mv
Prirnjer 3: a) Polozaj tezista kugHce mase m:::::1 9 lokalizovan je u prostoru sa
neodredenoscu poloiaja mm. Kolika je neodredenost brzine cestice?
b) Ako S6 u vodikovom atomu palazaj elektrona moze odrediti s predznos6u reda
velicine samog atama, tj .6..x=O,05 nm, kolika je neadredenost brzine elektrona?
Rjesenje:
a) m=1 g=10·
3
kg
",x-om mm-10·
5
m
b) m=9,HO·
31
kg
ilx-O,05 nm-5·10·
t1
m
a) Posta je impuls cestice px=mv
x
, odnosno ilpx=mAv
x
, to je iz relacije
neodredenosti
h
milvx . [),x 2::-
2n
101
Neodredenost brzine cestiee za makreskopska tijela je zanemarijivo, te je prakticno
moguGe istovremeno adrediti vr!a tacno i palaiaj i impu!s tijela, Stoga u klasicnoj
fizici Heisenbergov prineip neodredenosti nema onakav znacaj kao u flzici
mikrocestiea,
b) Neodredenost brzine e!ektrona u atomu vodika le, prema [stal relaciji
_ 11 -7 6
m
/lv, - - - - - ~ , 3 . J O -.
2nnillx s
To je vise nego sto je brzina elektrona u atomu vodika koja iznosi 2,2,10
6
mis, U
ovom slucaju klasicna slika kretanja eJektrona gubi svaki smisao.
T
4.112. Kolika je debroljevska talasna duzina teniske loptice mase 30 9 koja 58
kreGe brzinom 25 m/s?
4.113. Puscano zrno mase 5 9 ima debroljovsku talasnu duzinu 1,65.10.
34
m,
Kolika muu je brzina?
4.114. Kosmicki bred se kreGe brzinom 8 km/s i ima debroljevsku talasnu duzinu
8,275.10.
41
m. Kolika je masa broda?
4.115. Kolika je brzina i kinetieka energija elektrona eija je debroljevska talasna
duzina 72,5 nm? Energiju izrazi u J i eV. Podatak za masu elektrona uzmi iz
tabliee.
4.116. Kolika je debroljevska talasna duzna elektrona na drugoj Bohrovoj orbiti u
atomu vodika? Brzina elektrona na prvoj orbiti je 2,2.10
6
m/s.
4.117. Kolika je debroljevska ta!asna duzina termainih neutron a cija je kinetilka
energija 0,04 eV? Podatke za masu neutrona uzeti iz tablice?
4.118. Brzine elektrona i proton a su jednake i iznose 1Mm/s. Odredl debroljevsku
talasnu duzinu elektrona i protona.
4.119. Kineticke energije elektrona i protona sujednake j iznose 100 eV. Odredi: a)
brzine e!ektrona i protona, b) debro!jevsku talasnu duiinu elektrona i protona.
4.120. Debroljevska talasna duzlna ejektrona Iznos! 0,10 nm. Odredi: a) impuls
elektrona, b) energiju elek1rona u eV.
4.121. Elektroni su ubrzani razlikom potneijala 12 V. Kolika im je debroljevska
talasna duzina?
4.122. Kolika razlika poteneijala mora bi1i upotrijebljena u elektronskom
mikroskopu da bi dobili elektrone debroljevske talasne duzine 120 pm?
102
4.123. Proton i elektroni su ubrzani razlikom poteneijala od 220 V. Kolika su im
debroljevske ta[asne duzine?
4.124. Brzina e!ektrona iznosi 90% od brzine 8vjetlosti. Koiika mu je debroijevska
talasna duzina?
4.125. Neodredenost koordinate cestice mase 1 mg iznosi 0,03 mm. Kolika je
neodredenost brzine?
4.126. Neodredenost koordinate makrocestice iznos! 2,2 mm. KoliI.;;a je
neodredenost njenog impulsa?
4.127. Kolika je neodredenost koordinate elektrona aka je neodredenost njegove
brzine 1 Mm/s?
4.128. Neodredenost vremena boravka eiektrona na orbiti u pobudenom stanju
atoma Iznosi 2 ns. Kolika je neodredenost njegove energije?
4.129. Neodredenost energije emitovanog fotona u pobudenom stanju atoma
iznosi 4,12.10-
7
eV. Kolika je neodredenost vremena boravka eiektrana U
pobudenom stanju?
4.130. Elektron se kreGe u katodnoj cijev! brzinom 1 Mm/s, pri cemu je ova brzina
odredena sa greskom 2%. Kalika je neodredenost polozaja elektrona u pravcu
kretanja?
4.131. Neodredenost energije gama - fotona, ko]! emituje pobudeno jezgro nekog
atoma iznosi 6,6.10-
4
eV. Odredi vrijeme trajanja pobudenog stanja jezgra.
5. Fizika jezgra atoma. Elementarne cestice.
Jezgro atoma obiljezava se
AX
Z
gdje je: X - simbol hemijskog elementa.Z- redni broj elementa (broj protona u
jezgru), A - maseni broj (bra] nukleona u jezgru). Aka sa N obiljeiimo bro]
neutron a u jezgru, onda je maseni braj (zbir protona i neutrona)
A=Z+N
Atomska jedlnica mase u::::1,66·10·
21
kg. Masa atoma svakog elementa je
m=Ar·u, gdje je Arreiativna atomska masa. Za prib!izno racunanje je Ar=A.
Radijus jezgra odreden je odnosom
103
Defekt mase jezgra je razlika izmedu zbira masa protona i neutrona j stvarne
mase jesgra:
D..m=Zm!J+Nmn-mj.
Energija veze jezgra je
Ey =Amc
2

Aktivnost radioaktivnog izotopa je
dN

dt
gdje je: N-broj jezgara, ;'. - konstanta radioaktivnog raspada. Jedinica za aktivnost
je bekerel (8q):
Vrijeme poluraspada j8 vrijeme za koje se raspadne polovina od
prvobitnog broja radioaktivnih jezgara,
0,693
t.
Osnovni zakon radioaktivnog raspada ima oblik
N=N
o
c-
1t
gdje je: No - pocetni broj radioaktivnih jezgara, N - broj neraspadnutih jezgara
posHje vremena t.
Aktivnosl izotopa mijenja se po islam zakonu,
gdje je: Au - pocetna aktivnost, A - aktivnost posiije vremena t.
Broj atoma koji sadrzi radioaktivni i2010P
gdje je: m - rnasa izotopa, M-molarna rnasa izotopa (M=Ar g/mol), NA.Avogadrova konslanla. Stoga
mozemo pisati,
8raj jezgara (aloma) koji se raspadne za vrijeme t je
61\ = r\" _.J\' "" l'\u(1-c-)·'j.
Aka je vremenski interval i'it·;::c.:T, anda S8 maze piss!i priblizna formula i'iN=)"Nbt.
U nuklearnim reakcijama, cesto se na mirno jezgro X (meta), usmjeri cestica
(projektit). Nakon sudara dobiva se jezgro Y i neka nova cestica b,
X+a-> Y + b iii X(a,b)Y.
Prj tome vaze zakoni ocuvanja: broj nukleona, naboja, impulsa, reiativisticke
ukupne energije.
104
Energija nuklearne reakcije je

gdje je I\.rn - razlika rnasa reaktanata i pradukta reakcije. Aka je I\.rn>O, reakcija je
egzaterrnna (aslabada se energija). Aka je I\.rn<O, reakcija je endoterrnna,
Zakon slabljenja intenziteta zracenja (X iii y) pri prolasku kraz materijalnu sredinu
gdje )e: Io-upadni intenzitet, I - intenzitet zracenja poslije prolaska kroz sloj debljino x, !l . linearni
koeficijent slabljenja.
Apsorbovana doza janizirajuceg zracenja je apsorbovana energija po jedinici mase tijela
Jedinica za apsorbovanu dOIU je grey (Gy)=J/kg.
Ekvivalen!na doza (ili dozni ekvivalent) je
Gdje je Q fsktar kvalitete. Za x zracenje 0=1, za cx-cestice Q",1O-20.
Primjer 1: Koliko u 1 9 U ima : a) atoma, b) pratona, c) neutrona?
Rjesenje: Jezgro atoma se obiljezava sa 1 X. Braj protona u jezgru je Z=92, a
braj nukteona A=238. Posta je A:::: T +N, to je brej neutrona u jezgru

a) Ukupan broj atorna u i 9 urana je N N A' gdje je Posta
M
je to je gimol.
N _. __ 1!L __ 6,022 ·10" mol-' 2.53
238 g/mol
b) Ukupan broj protana je
Ncr) ""N·92::::2,S3·10
2
! ·92=2,33·J0
23
c) Ukupan broj neutrona je
N(n) = N ·146;::;; 3,69.10
23
.
Primjer 2: Vodeei racuna 0 zakonu odrzanja naboja i broja nukleona dopuni
s!jedece nuklearne reakcije:
1) 2)
105
Rjesenje: Zbir nukleona sa lijeve i desne strane mora biti jednak: 1) Zbir
protona sa lijeve strane je 6, a zbir nukleona 13. Na desnoj strani je broj protona 6
a broj nukleona 12. Nepoznata cestiea ima maseni broj 1 (A=1) i redni broj nula
(Z=O). To je neutron an. 2) Broj protona na desnoj strani je 9 a broj nukleona 18.
Na lijevoj strani nedostaje 14 (A=14) nukleona, odnosno 7 protona (Z=7).
Nepoznata cestlca je nitrogen I; N .
Primjer 3: Jezgro iHe (a - cestica) ima dva protona i dva neutrona. Masa
jezgra je 4,00151 u. Odredi: a) defekt mase jezgra ako je mp=1,007276 u'
mo=1 ,008665 u, b) energija veze jezgra, e) energiju veze po jednom nukleonu.
Rjesenje:
A-4;Z-2;N-2
a) "m=?', b) e) EjA=?
a) Defekt mase izracunavamo po re!aciji L1m=Zm;>+Nm
n
-l1l
J
Zbir mase protona i neutron a je 2m
l
,+:2m,,:;;:2·1,007276u+2· J ,008665uo=4.031Bg2u.
T aj zbir je veei ad mase jezgra
Lim=4,031882u-4.0015111=O,030372u
,66-10·
27
kg:::: 5,04 34·10·
29
kg.
b) Taje ekvivalentno energiji vezivanja,
0·"kg·(3·1 0" mls)'
J
iii, pretvoreno u MeV, Ev
4,54.1O-
12
J =18.4 MeV.
1,6·10 J3JIMeV
c) Posta S8 alfa-cestica sastoji ad 4 nukleona (Ao::A), to je srednja energija
vezivanja po jed nom nukleonu
Ey 28,4Mc\/ MeV
- 7.1·-- .
A 4 nukleon
Primjer 4: U nekom trenutku radioaktlvni uzorak sadrii 2. mg magnezija-27.
Odredi: a) broj radlaktivnih jezgara u uzorku, b) pocetnu radloaktivnost uzorka.
c) aktivnost uzorka poslije vremena t:::::1 h, Vrijeme poluraspada je 10 min.
106
Rjesenje:
mg=2·1 0·3g
M=27 g/mol
1=1
T=10 s
a) b) Ao=?, c) A=?
a} Braj atoma uzorka racunamo prema relaciji
m 2.!O-3
g
No =-N
A
·6.022·J0
23
mo!-J
M 27 g I mol Isto toliko ima i jezgara.
No =4,46·10
J9
.
b) Pocetna aktivnost uzorka je
0,693.4,46.10
19
A -AN _.0,693 No
0- lO---T--
600 s
Ao = 5,15 .10
16
Bq 51,5 PBq.
c) Aktivnost opada sa vremenomprema jednacini,
A A
-At
::::: oe
-()
A=51,5e . 'T =51,5e-
4
.
1S8
PBq.
A =51,5·0,OI56PBq O.S05PBq
Napomena: Ukoliko ne zilate na dzepnom racinaru izra{':ullati funkciju eX: ukucaj broj -4,158,
zatim prltisni tipku 2
no
i posiije toga lipku In
Primjer 5: Neki radioaktivni izolop, cija je pocelna masa 1 g. ima vrijeme poluraspada 10 satl.
Odredi: a) vrijeme posiije kojeg 60 ostati neraspa(jnuto 0.2 9 izotopa. b)kolicinu raspadllutog izolopa
paslijo 1,5 sali.
Rjesenje:
mo",1 9
T=10 h
lIt::Q.£..Q
a) j,;:;?, b) !'1m",,?, poslije 1,5 h.
Za dati uzorak masa radioaklivnog izotopa smanjuje se vremenom (vidi uvod) III '" ffioe-;.!
a) .!:'_- "" C,·I.I 0,2. Posto je Ine
x
'" x, to je In 1.").' ::;; -At, odnosno ·),t '" III B.2", -1,6il9.
roo
Daljeje, 0.693
t
= 1.609 : ['" 1,609.
10h
=23.2h.
T . 0,693
b) Korlcina raspadnutog izbtopa poslije 1
1
",1,5 h je
!'Im=m,,-m=moi I-e 'j""lg(l'_C-n,IIlW)
l, .
lim "" 0,099 g
Primjer 6: Najve6a energija u hidrogenskoj bambi asiobodi se u reakciji nuklearne fuzije:
a) Kolika se energija oslobodi pri sintezi jednog jezgra helija?, b) Kolika se energija
oslobodi pri sintezi 1 kg helija? c) Koliko je polrebno da sagori mrkog IJglja da bi se oslobodila
ista kolicina energije? Specificna loplota sagorijevanja uglja 13 MJJkg. Masa deuterija je 2,01355u,
masa jezgra tricija 3.01605u. masa jezgra heli)a 4,00151 u i masa neulrona 1,008665u.
Rjesenje:
a) Pri sintezi jednog jezgra helija oslobodi S8 energija
Q '" (m;H +m;H '" 0.01 9425u c"
Q '" 2,9 ·lO-tJ J = 1R,1 MeV
107
b) Broj aloma Uezgara) u 1 kg helijaje
N",,":::'N
A
= IOOOg .6,022.10
D
mo!'·] =1,5.10
16

M 4 g/mol
Ukupna energija pri ovoj sinlezi j8
E", NQ = l,S .10
2
('.2.9.10-
12
J = 4,35 ·10]41.
c) Pri sagorijevanju uglja odgovarajuca masa je
Primjer 7: Pri fisiji jednog jezgra urana-235 oslobodi S8 energija E1",,200 MeV, Koliko dnevno
nuklearnog gariva U-235 trosi nuklearna elektrana, ako je njen stepen iskorislenja 1}=O,25? Korisna
snaga elektrane je 28 MW,
Rjesenje:
E]",200 MeV=3.2·10·
11
J
I=:1 dan;=86400 s
M=235 g/mol
11",0,25
Ek-28 MW-28·10
6
W
m_?
Aka je korisna snags elektrane PI.""l1i', onda ie snaga.
",l12.llh.v.
11 0,25
Oslobodena energija u toku jednag dana pri fisiji je E;=Pt=9,()8·lO!!. J.
Aka S8 pri fisiji jednog jezgra oslobodi energija E1, onda S8 pri fisiji svih jezgara u toku jednog
dana oslobodi energija E=NEj, odkle j8 broj jezgara
N _ 102 l()
E] 3.210 II J
Tom broju aloma odgovara masa urana
N .lO)· H/'
In "" -·M "',-,----'---;-'2';)gfmul = lJ8g.
NA 6,022· [ODmor] --
T
Sastav jezgra
5.1. Koliko protona l neutrona ima u izotropima: 0, Raj '1
5.2. Braj nukleona atoma nepoznatog elementa iznosi 73. Od tog je 41 neutron.
Keji je to element? Pogledaj tab lieu periodnog sistema?
5.3. KeHko neutrona imaju izotopi: gel,
5.4. Broj nukleona atoma nekog elementa je 59. Koji je to element ako S9 zna da je
braj neutron a za 5 veei od broja protona?
108
5.5. Koliko atoma ima u 2 g: a) 248 U , b) 131I?
5.6. U dva razlitita izotopa Na-24 i Ra-226, ima isti broj atoma, 2,6.10
22
. Kolike su
mase tih izotopa?
5.7. Izotop ugljika lie ima masu 1 g. Koliko protona, neutron a i elektrona sadrii taj
uzorak?
5.8. Koliko neutrona sadrii 5 9 izotopa K ?
5.9. Koliko atoma ima u 2 em
3
plemenitog gasa helija-4, pri standardnim uslovima?
5.10. Masa atoma je 238,050812 u, amasa jednog elektrona 5,486,10-
4
u_
KeHka je masa jezgra urana?
5.11. KeUka energija odgovara jednoj atemskoj jediniei mase? Podatak za masu
uzeti iz tabtiea. Energiju izraziti u J i eV.
5.120lzracunaj defekt mase, energiju vezivanja i energiju veze po jednom
nukleonu za jezgro 2;; V_ Masa jezgra urana-235 je 235,043925 u_ Ostale
podatke uzeti iz primjera 3:
5.13. Odredi defekt mase , energiju veze i energiju veze po jednom nukleonu za:
a) deuterij rHCija je masa 2,01410 u; b) izotop ugljika je masa
12,00000 u, c) izotop kisika cijaje masa 15,99491 u. ostale podatke uzeti
lz primjera 3!
5.14. Jezgro atoma ima 13 protona i 14 neutrona. Najmanja energija potrebna da
se jezgro razdijeli na pojedine nukleone iznosi 226 MeV. Kolika je masa
jezgra?
Radioaktivnost
5.15. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa u tablici periodnog sisterna
poslije alfa-raspada njegovog jezgra?
5.16. Kako se mijenja poloiaj hemijskog elementa u tablici period no sistema
prilikom W raspada?
5.17. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa pri 13' raspadu?
5.18. Uran-238 je alfa-radioaktivan. U koji element prelazi pri emisiji jedne alfa-
cestlee?
5.19. Izotop ugljika 1: c emituje f:r cestieu. U koji element S8 transformira?
5.20. Izotop ugljika lie emituje pozitron_ U koji element prelazi?
109
5.21. Nadopuni sljede6e reakcije a-raspada: a) b)

5.22. Nadopuni sljedece reakcije raspada: a) iiNa -> +? , b) ;;P -> +? ,
c)
5.23. Nadopuni sljedece reakcije f raspada: a) 1; Na -> B + + ? , b) i; Na -> + ? ,
c) +?
5.24, Radioaktivna konstanta jednog izotopa iznosi 0,0175 8'. Koliko je vrijeme
poluraspada?
5.25. Vrijeme poluraspada izotopa radija -225 iznosi 1520 godina, Kolika je
konstanta radioaktivnog raspada?
5.26. lzmjereno je da se u nekom radioaktivnom preparatu svake sekunde
raspadne 4,4.10
9
jezgara. Kolika je aktivnost tog preparata?
5.27. Koiika je aktivnost aktlnija -225 koji sadrZi 10
18
atoma? Vrijeme poluraspada
je 8,64.10
5
s.
5.28. Vrijeme po!uraspada nekog radioaktivnog preparata iznosi T ::::.2d. Kolika je
aktivnost tog preparata u trenutku kada je prisutno 3,4.10
9
radioaktivnih
jezgara?
5,29. Vrijeme poluraspada radioaktivnog preparata iznosi 11,5 min. Koliko taj
preparat ima atoma u trenutku kada je njegova aktivnost 3 TBq?
5.30, U trenutku kada radioaktivni preparat ima 4,10
17
atoma njegova aktivnost je
A=2,4 TBq, Koliko je vrijeme poluraspada tog preparata? Vrijeme izrazi u
danima.
5.31. plutonij -239 ima masu 21 g i vrijeme poluraspada 2,44.10
4
god.
Kolika mu je aktivnost?
5.32. Kolika je masa radioaktivnih lzotopa radija -226, u trenutl<u kada mu je
aktivnost 51 GBq? Vrijeme poluraspada radija -225 je 1620 god,
5.33. Radioaktivni kobalt-60 ima masu 10 mg i aktivnast 409 GBq. Koliko mu je
vrijeme poluraspada u godinama?
5.34. Odredi masu radioaktivnog fosfora P-32 clja je aktivnost 10,8 TBq i vrljeme
poluraspada 14,3 d,
5.35, U nekom radioaktivl1om preperatu prisutno je 10000 radioaktivnih atoma,
Vrijeme poluraspada je T =1 dan. Koliko je prisutno radioaktivnih atoma, poslije
vremena: a) 1 dan, b) 2 dana, c) 3 dana, d) 4 dana?
110
5.36. U nekom radioaktivnom preparatu prisutno je 1000 radioaktivnih atoma,
Vrijeme po!uraspada je T::;;1 dan. Koliko ce se radioaktivnih atoma raspasti za
vrijeme: a) 1 dan, b)2 dana, 0) 3 dana, d) 4 dana?
5.37. Nekom se radioaktivnom izotopu aktivnost smanji 2 puta u toku 15 dana,
Ko!iko puta ce mu se aktivnost smanjiti nakon 64 dana?
5.38. Aka je vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa T, koUko ce
procenata prvobitne kolicine radioaktivne tvari ostati neraspadnuto nakon
vremena: a) T, b) 2T?
5.39. Pocetna aktivnost radioaktivnog preparata iznosi 3,2 TBq. Poslije kog
vremena ce se aktivnost smanjiti na 0,4 Bq? T=10 dana?
5.40. Pocetna aktivnost radioaktivnog izotopa je 5,6 TBq. Kolika ce biti aktivnost
poslije 2 dana, ako je njegovo vrijeme poluraspada 3,82 dana?
5.41. Aktivnost radioaktivnog ugljika C-14 u svakom zivom organizmu iznosi 250
Bq/kg, Koliko je star predmet cija je aktivl10st 88 Bq/kg? T=5500 god,
5.42. Vrijeme poluraspada stroncija jznosi 28 godina. a) za koje vrijeme ce ostati
20%, od ukupne kolicine neraspadnuto? b) Za koje vrijeme ce se raspasti 20%
radioaktivnih jezgara?
5.43. Poslije koiiko vremena ce se raspastl 60% aioma radioaktivnog izotopa
hroma-51, ako je T =27,8 h? '
5.44. Masa radioaktivnog preparataNa-24 iznosi 2 mg, Kolika 6e biti masa
neraspadnutih atoma poslije 22 sata, ako je vrijeme poluraspada 15 sati?
5.45. Koliko se atoma raspadne u uzorku radioaktivnog fosfora mass m::::1 mg, za
vrijeme t=3 dana? Vrijeme poluraspada je T =14,3 dana.
5.46. Potetna mas a radloaktivnog irldija-192 js 2 g. Za koje vrijeme cs se raspasti
30 mg izotopa ako je vrijeme poluraspada 75,2 d?
5.47. Koliki dio (u procentima) od pocetnog broja atoma radioaktivnog lzotopa:
a)ostane neraspadnut posHje vremena odi dan, b) raspadne se za vrijeme 1
dan? T =8 d,
5.48. Pocetna masa radioaktivnog radija -226 je 1 g. KoUka 68 grama i atoma
izotopa ostatl neraspadnuto poslije 397,5 godina? T =1620 god.
5.49. U trenutku proizvodnje radioaktivni uzorak sadrzi 10 pg izotopa jod-131. a)
Koliki je broj radioaktivnih jezgara u ulOrku b) Kolika je aktivnost uzorka ako je
T=8 d? Kolika 6e bib aktivnost nakon 40 dana?
5.50. Radioaktivni uzorak sadrzi 20 mg magnezjja-27. Vrijeme poluraspada je
T::;;10 min. a) Kolika ce biti pocetna aktivnost uzorka? b) Kolika 6e biti masa
neraspadnutih radioaktivnih atoma poslije 500 5?
5.51. Broj raspadnutih radioaktivnih atoma poslije 4 godine iznosi 3.10
18
, dok je
pocetni broj atoma 8.10
18
. Koliko je vrijeme poluraspada?
111
5.52. Potetna aktivnost radioaktivnog izotopa iznosi 66,8 PBq, a posHje t;10 min
aktivnost je 81,6 TSq. Koliko je vrijeme poluraspada izotopa?
5.53. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa berkelija-243 iznosi 4,5 h, a
pocetna aktivnost 21,2 ESq. a) Kolika je masa izotopa? Kolka 6e biti aktivnost
poslije 45 min?
Nuklearne reakcije
5.54. Odredl nepoznate produkte nuklearne reakcije: a) lj +? 1
b) c) d)
5.55. Dopuni nuklearnu reakdju: a) 1'\ + b) + Na+ia .
5.56. Odredi energjju reakcije n; mAI""'26,98153u; m(£",,4,00260u,
tTl
c
;1 ,00866u.
5.57. Pri beta raspadu ugljika-14; 1: Coo) N + , oslobodi se energija od 155 keV.
Kolika je razlika masa izotopa atoma ugljika i nitrogena?
5.58. Pri bombardovanju jezgra fluora protonima dobije S8 oksigen
a) Koje S8 jos jezgro dobije? b) Kolika se prj tome energija oslobodi?
u.
5.59. Pri reakciji nuklearne fuzije razlika masa reaktanata i produkata iznosi
0,016 u. Kolika se energija oslobodi pri fuziji? Energiju izraziti u J i MeV.
Potrebne konstante uzeti lz tabhca!
5.60. Pri fisiji jednog jezgra urana 235 oslobodi se energija od MeV.
a) Kotika se energija oslobodi pri fisiji 1 kg urana? b} Kolika kol1cina uglja
odgovara toj energiji aka je specificna toplota sagorijevanja uglja 13 MJ/kg?
5.S1. U nuklearnom reaktoru u toku jednog sata "iz90rl" 0,04 9 urana -235. Kolika
je snaga reaktora aka energija oslobodena fisijom jed nag jezgra izn05i 200
MeV?
5.62. Kolika je razlika polazne mase mase urana-235 i mase produkta fisije aka S8
zna da je polazna masa iznosila 5 kg. Smatrati da su S8 raspall svi atomi, a prj
fisiji svakog ad njih 0510bodHa se energija ad 200 MeV.
5.63. Srednja snaga nuklearne elektrane iznosi 40 MW. KoUka se nuklearnog
goriva, uran-235, tr08i dnevno ako S8 zna da se pri fisiji jednog atoma os!obodi
200 MeV energije?
5.64. Koliko se energlje oslobodi u reakciji nUklearne fuzije, ? Masa
izotopa vodika-1 je 1,008665u, atoma deuterija 2,014102u, atoma helija-3 je
3,016029u.
112
5.65. Pri reakciji nukleame fuzije izotopa vodika-1 i vodika-3, nastaje jezgro helija-
4. Pri tome se oslobodi energija od 19,8 MeV. KoHka se energija oslobodi pri
nastajanju 8 9 He-4?
5.66. Kolika se energija oslobodi pri fuziji tri alfa-cestice u jezgro ugljika-12? Masa
atoma heHja je 4,002603u, amasa izotopa ugljika-12 iznosi tacno 12u.
5.67. Pri interakciji elektrona i pozitrona dolazi do anihilacije , a nastaju dva gama-
fotona. a) Kolika je energlja tih fotona, ako su cestlee prije interakeije imaie
zanemarljivu brzinu? KoHka je talasna duzina tih fotona?
5.68. KoHko treba da bude minimalna talasna duzina gama-fotona da bl S8 u polju
teskog iezgra pretvorio u par pozitron·elektron?
Dozimetrija
5.69. Izracunaj debljinu stoja materijala. kroz. koji prolazi ?ama-zracenje, da bi njegov intenzitet opaa
na polovinu. Unearoi koeilcijent slabljonj8 je 0,047 em' .
5.70. Odredi potrebnu debljinu betona da bi gama-zracenje, energije 6 MeV, oslabilo pel puts. Linearni
koeficijent slabijenja za to zracenje lznosi 0.2 cm·
j

5.71. Na kaju dubinu u vodf treba staviti izvor gama zracenja da bi pri iz\asku iz vode to zraeenje bila
oSlabljeno 1000 puta? ).1=0,06 cm·
1

5.72. Kod mjerenja koeficijenta apsorpdje zracenja pomo(;u brojsea registrovano je zracenje fona (u
odsustvu izvora) 20 imp/min. Ako S8 ispod brojacke cijevi stavi izvor gama-zraka brojae registruje
350 imp/min. Ako S8 izmedu izvora zracenja i brojaea stavl olovo debljine x=3,3 mn) on registruje
300 imp/min. Koliki je linearni koeficijent slabljenja olova?
5.73. Ljudsko tij810 mase 80 kg ozraceno je sa alfa-cesticama energije E=9 J. a) Odredi apsorbovanu
dozu zracenja, b) odredi ekvivalentnu dozu ako je faktar kvalitete za alfa-cestieu jednak 20.
5.74. COVjek mase 75 kg ozracen je sa neutronima i pri tome mu je dozni ekvivalent 10rnSv. Koliki]e
faktor kvalitete neutrona, aka je energija zracenja 0,15 J.
5.75. Covjek mase 75 kg ozracen je a-cesticarna Gila je energija SMeV; a faktor kvalitete 20. Aka je
tije!o apsorbovala N",4,3·10
Hi
alfa-cesties, odredi apsolutnu dozu i dozni ekvivalent. Je Ii
prekoracena maksimalno dozvoljena godisnja doza za profesionalno osoblje?
5.76. Osoba mase 70 kg ozracena je neutronima prosjecne energije E=1 MeV i faktora kvalitete Q=10.
Ako je dazni ekvivalent H=1 mSv, odredi a) apsorbovanu dozu, b) apsorbovanu energiju zracenja,
c) brai apsorbavanih neutrona pod pretpostavkom da su ravnomierna rasporedeni po eijeioj masi.
5.77. Maksimalno dopustena jaCina doze za profesionalno osoblje kOje radi za x-zraeenjem je D'",62,5
).lGy/h. Koliki je dopusteni godisnji dozni ekvivalent aka radi 3 sata dnevno i mjesecna 20 dana.
Faktor kvalitete za x-zrake je 0",1.
5.78. Apsorbovana doza u. cestiea 0:0::130 mGy izaziva islo erveniio kaie (eritem) kao i apsorbovana
doza 0,:=2 Gy ad rendgenskih zraka. A) Koliki je faktor Kvalitete za alfa cestice ako je dozni
ekvivalent za x zrake 17 b) lzracunaj dozni ekvivaient.
E
5.79. Zadatak:lzmjeri aktivnost jonizirajuceg zracenja: a) na otvorenom proston), b) U razlicitim
prostorijama skolske zgrade ili stana, c) u blizini radioaktivnog preparata.
Prlbor: Oetektor jonizirajuceg zracenja, radioaktivni preparat (uskladisten po propisu).
113
Napomena: Ukoliko skola raspolaze sa detektorom jonizirajueeg zracenja, potrebno je prouciti uputstvo
za rad. Ukoliko posjeduje jzvor jonizirajuceg zracenja, potrebno se upoznati sa mjerama Z8stite. Covjek
ne smije biii ozracen sa vise od 5mSv godisnje, a profesionalno osoblje 50 mSv. Dozi od 5 mSv
godisnje odgovara jacina doze 0,55 U nekim zemljama Evrope (Njemacka-1999 god.)
prosjecna jacina doze zracenja je bila 0,15 sio odgovara godisnjoj dozi ad 1,3 mSv. Iz prirodnih
izvora zracenja covjek se ozraci sa 2 mSv godisnje (kosmicko zracenje 0,3 mSv, ukupno zracenje od
ZemJje 1,6 mSv), a ad medidnski izvora 0,4 mSv.
Tipicna spesificna aktivnost na o'\Vorenom prostoru izno,si ispod 10 Bq/m
3
. Npr. aktivnost
vazduha, koja potice cd aktivnosti vode, u Svedskoj je bila 50 Bqfm
3
. Ukupna doza izazvana prisuslVom
radona iznosi u prosjeku 1 m8v godisnje.
Neki detektori emituju zvucni signal, kada se prekoraci granica opasna po zdravlje
114
"Dvije su sNal'i kaje vas vjdilo iSjJUI!javajll divlje!!iem :
l110mlni zakoni 11 nanw i zvjezdalJl) lIebo l1ad nama. "
Kant (1724 1804)
6. Svemir
Paralaksa zvijezde, p, je ugao pod kojim bi se sa zvijezde Z vidio polupre- cnik r Zemljine
SU01.
putanje oka Sunca (sl. 101). Za male uglove (s obzirom na
vetiku udaijenost zvijezda), p = = AJ , gdje je: p - ugao u
d d
radijanima (rad), d - udaljenost zvijezde,
AJ - udaljenost od Zemlje do Sunca.
Za mjerenje velikih udaljenosti u aslronomiji se koriste jedinicc'
AJ - astronomska jedinica duzine, udaljenost ad Zemlje do
Sunca,
AJ=1,4959787.10
11
m
SG - svjetlosna godina, udaijenost koju svjetlost wade
u vakuumu za godinu dana d=c·l,
SG=9,46·10
1s
m,
pc - parsek, udaljenost zvijezde pri kojoj je zvjezdana paralaksa in,
Dopplerov efekat u astronomiji:
AJ
pc=y
gdje je: pomak spektrainih linija, i.n - lalasna duiina svjetlosti koju emituje iZVOf, /'. - taiasna
dU,zina kOju reglstruje posmatrac, V - brzina kretanja izvora svjetlostl (duz pravea koji spaja lzvor
svjellosti i posmatraca). Lijeva strana gornje jednacine je retallvni pomak spektrainih linija
Za brzine izvora svjetlosti koje su uporedive sa brzinom svjetlosti,
Aim se izvor sVJetlosti udaljava, v>O, ako se izvor pnblizava, v<O.
Spektralne linije udaljenih galaksija uvijek su pomjerene prema crvenom kraju spektra, slo znaci
da se galaksije udaljavaju. Brzina udaljavanja je priblizno srazmjerna sa udaljenoscu galaksije d, sto je
poznato kao HubbloY (Hablov) zakon,
115
gdje je: H - Hubblova konstanta koja se smanjuje s vremenom. Danas se maze uzeti priblizno
H= 16,9 km/s ,sto znaCi da S8 na svakih millon svjetlosnih godina (MSG) udaljenosti, brzina poveea za
MSG
16,9 km/s.
Primjer 1: Koliko jedan parsek (pc) ima astronomskih jediniea, kilometara i svjetlosnih godina.
Rjesenje: Prema definiciji paralakse, p=AJ/d, gdje se p oznacava u radijanima. Posto je pc=AJ/i'
1""" --'--.ad, to je pc=206264,8 AJ .
206264,8
S obzirom da je AJ""".1,4959787·10!! m, to je pc=3,08,10
1b
m:=;],OS·10
13
kill.
Svjetlosna godina ima 9.46.10
12
km, te je
p('=3,26 SG
Primjer 2: Paralaksa neke zvijezde iznosi 0,20". a) Dokazi da se njena udaljenost u parsecima
moze izraziti relacijom d=1ip, gdje je p ugao izrazen u sekllndama. b) Kolika je ta udalJenost u
parsecima, astronomskim jedinieama i sVjettosnim godmama?
Rjesenje:
a) Posto j8 d "" AJ ,
p
i AJ",pc·1', to je d "" !'.pc , pri cemu je paralaksu p naJpagodnije izraziti u
p
sekundama.
b) 1" 1"
d ""-pc =_··_·_pc =:"l pc
P 0,20" '
d=5·2062M,8 AJ=1,03-W" AJ,
d = 5, 3,26SG = 16,3 SG.
Primjer 3: Aka za Hubblovu konstantu uzmemo vrijednost H = izrazi lu vrijednast u:
.MSG
a) km/s na jedan megaparsek udaljenosli (Mpc). b) S-1.
Rjesenje:
a) S obzirom da je 1''/lpl:",3,26 SG, to je
b) Postoje MSG",,9,46.10
1B
km, tOje
H
T
6.1. F. Bessol je 1838. Godine odredio paralaksu zvijezde 61 Cygni, kOja iznosi Kolika je
udaljenost zvijezde u parsecima, astronomskim jedinicama i svjetlosnim godmama?
6.2. Paralaks zvijezde Poluks iznosi 0,1", Odredi njenu udaljenost u parsecima i sVjetlosnim godinama.
6.3. Udaijenost zvijezde je 14,3 SG. Kolika je paralaksa zvijezde?
6.4. Nama najbllza zvijezda Proxima Centauri udaljena je AJ. Odredi: a) udaljenos! zvijezde u
parseeima i svjetlosnim godinama, b) paralaksu zvijezde.
116
6.5. Udaljenost zvijezde Bernarda je 1,83 pc. a} Kotika je njena para(aksa? b) Kolika je njena uda!jenost
u kilometrima? c) Za koje bi vrijeme stigao do zvijezde kosmicki brad ako bi se kretao brzinom
1000 km/s?
6.6. Metoda paralakse ne moze 58 upatrijebiti aka j udaljenost veta ad 31 pc. a) Ko!ika paraiaksa
odgovara toj udaljenasti?,b) KoUka je ta uda!jenost u svjetlosnim godinama?
6.7. Nasa galaksija ima precnik 30000 pc. Za koje vrijeme prede svjetlost taj put?
6.8. Zvijezda Vega je udaljena 26 SG. KoUka je paralaksa zvijezde?
6.9. lzrazi udaljenost izmedu Zemlje i Sunea u parsecima i svjeUasnim
gadinama.
6.10. Zemljin poluprecnik vidi se sa Mjeseea pod uglom rpc:=0,95
c
. Kolika
je udaijenost od Zemlje do Mjeseca (sf. 1 02)? R=6370 km.
6.11. Suncev disk S8 vidi sa Zemlje pOd uglom Koliki je
poluprecnik Sunea, aka jo udaljenost ad Zemlje do Sunea 150
miliona kilometara?
6.12. Suncev8 pjega ima linearni precnik jednak precniku Zemlje. Da Ii
SLI02.
se sa Zemlje vidi pjega golim okom: C:ovjecije aka moze razaznati dvije bliske taiSke kOje se vide
pod uglom ve6m ad 1 ". d"'1 ,5.10
8
km; R=6370 km
6.13. Da Ii so sa planete Pluton SUnce vidi kao svijetli disk iii kao svjetla tacka? d=39,6 AJ:
R=6.9·10
5
km.
6.14. Posmatrac sa Zemlje vidi precnik Mjesecevog diska (pun Mjesec) pod uglom a,soL'. Kofiki je
poluprecnik Mjeseea, ako je udaljenost ad Mjeseca do Zemlje 384 OOOkm?
6.15. Koliko puta je veei poluprecnik Sunca od pOiuprecnika Zemije, ako se Zemljin poluprecnik vidi sa
Sunea pod lIglom 8,8", a SunCev poluprecnik sa Zemlje pod uglom 16'?
6.16. U spektru zvijezde HO 6497 pomak spektralne linije, Gija je talasna duzina 1-0=438,35 nm, iznosi
.6./."'0,137 nm prema Ijubicaslom dijelu spektra. Kako se kre6e zvijezda i kojom brz.inom?
6.17. U spektru zvijezde HO 39045 pomak spektralno Hnije, Gija je talasna duzina 438,35 nm, iznosi
0,146 nm prema ervenom dijelu spek!ra. Kako S8 kre6e zvijezda i kojom brzinom?
6.18. Relativni pomak spektralne linijo neke galaksije iznosi 0,1 % prema crvenom dijelu spektra. Kojom
bezinom se galaksija udaljava?
6.19. Neka zvijezda se udaljava od nas brzinom v=75 km/s. Talasna duzina spektralne linije izmjerena
u spektru te zvijezde iznosi 400,1 nm. Kolik! je pomak spektralne linije.
6.20. Pri godisnjem kretanju Zernlje ako Sunea linije u spektru zvijezda proma kojima se krete Zemlja,
pomjerene su prema Ijubicastom dijelu spektra Odredi brzinu kretanja Zemlje, ako je zelena linija
ad 500 nm, pomjerena 0,05 nm.
6.21. Talasna duzina Hnije vOdika, izmjorena na Zemiji, iznosi 1-.0'=486,1 nm. Zernlja se krece po orbiti
oka Sunea linijskom brzinom v"'30 km/s i priblizava se zvijezdi. Odredi talasnu duzinu u
posmatranom spektru zvijezde.
6.22. U spektru zvijezde jedna ad spektralnih linija, talasne duzine 422,7 nm, pomjerena je prema
!jubicastom dije!u spektra za 0,016%. a) Kaliki je pomak spektralne linije? b) Kolika je radijalna
brzina zvijezde u odnosu na Zemlju? Oa Ii se zvijezda pribHzava iii udaljava?
6.23. Kosmicki brod se udaljava od Zemlje. Laserski snop poslat za Zem!je kosmonaut registruje sa
relativnim pomakom spektralne linije od 0,005%. Koiika je brzina kosmickag brada?
6.24. Odredi linijsku brzinu rotaelje taeaka na Suncevom ekvatoru, ako zelena linija talasne duZine 500
nm ima doplerovski pomak 0,0035 nm.
117
6.25. Talasna duzina jedne od spektralnih linija vodika iznosi 656 nm. Prilikom mjerenja talasne duzine
iste Unije iz Suncevog zracenjai kaje stize sa dijametralnih krajeva Suncevog diska, registrovana je
razlika talasnih duzina ad 0,00 BB nm. Odredi period rotacije Sunca oka svaje ose. R=6,96·10
8
m
6.26. Kolikom brzinom se udaljava od nase gaiaksije neka maglica, aka je eksperimentalno utvrdena
da je linija vodikovog spektra taiasne duzine Nr434 nm, u spektru ove magiice, pomjerena za
nm prema crvenom dijelu spektra?
6.27. Pri mjerenju crvenog pomaka u spektru kvazara 3C273, kOje je izvrseno 1963 godina,
ustanovljeno je da relativni pomak iznosi 0,16. Odredi brzinu kOjom se udaljava u pravcu gledanja.
6.28. Za kvazar 3C9 reiativni pomak spektralnih linija iznosi 2. Odredi br.linu kvazara prema:
a) nereiativisHckoj lormuli, b) relativistickoj formuii.
6.29. Izvor monohromatske svjetlosli tafasne duzine 600 nm krece se prema posmatracu brzinom
v=O,1 c. Odredl talasnu duzinu svjellosti koju regjstruje spektraini pribor posmatraca.
6.30. Izracunaj "starest svemira". Za Hubblovu konstantu uzeti vrijednost kao u uvodu. Smatrati da se
svemir sirio stalnom brzinom,
6.31. Horizont metagaiaksije (opservabilne vasione) je rasiojanje na kojem bi brzina udaljavanja bila
jednaka brzini svjetlosti. Izracunaj horizon! d metagalaksije.
6.32. Brzina udaljavanja galaksija proporcionaina je ras\ojanju medu njima, Odredi brzinu kojom se
jedna od druge udaljavaju galaksije ako je rastojanje medu njma d:::10 Mpc.
6.33. U spektru udaijene galaksije spektralna linija vodika nalazi S8 na taiasnoj duiini 502.3 nm
umjesto na 486,1 nm. KoristeCi Hubblov zakon odredl udaijenost ove galaksije.
6.34. U spektru kvazara linlja vodika S8 nalazi na talasnoj duzini 1286,2 nm umjesto na 486,1 nm
Odredi udaljenos\ ovog kvazara.
118
"Svaki fistic hif;kcjcstejednu klljiga.
za mudar i prollicljir poglcd"
Perzijski pjesnik
R J ESE NJ A
1. Zvuk
1.1. Od 21 ,25 m do 1,7 cm 1.2. a) 0.77, b) 3,3 m. 1.3, c=s/t; s",2d; d=17 m.
1.4.0,51 mm. 1.5. Pogledaj zadalak 1.110.! h:::::930 m, 1.6. c=33'1,5 m/s.
1.7. a) c=343,4 mis, b) c=349,2 m!s, 1.B. c=4,94 km/s, 1.9. E",,150 GPa
1.10. p",2 bara. 1.11. a) c:::81.2 m!s, b) f,,=c!2f=271 Hz, c) hk,c/2i'; 1
2
",,542 Hz, 1
3
=813 Hz. 1.12. f=c!2r':
c:=528 mfs; h=46,5 N, 1.13. c=141.4 m!s: m",1 g. 1.14. a) [=35 cm, b) 0,15 g. 1.15. 2",14,3 cm;
},,=28,6 cm. 1.16. a) ,,=1,2 m, b) (1=,A/4=0.3 m, c) f2",,3fJ4=O,9 m; (3=5)./4=1,5 m. 1.17. Pogledaj
sfiku 17 i zadatak 1 .161 1,=76 cm; c=334 mis.
1.18. J..=2,25 m; f=0.56 m. 1.19. 6.[=/.=78 em; 1=440 Hz. 1.20. 1:llp(A
1
/A2)2: Kao 2:1.1.21.1=0,25 W/m
2
.
1.22. P=iS=1,3·10·
9
W.1.23. E=P·t; E=O,18 J.1.24. ):',,0,1 W/m
2
. 1.25. Pogledaj UVOdl A=1,1.1O·
7
m.
1.26.1=8'10'8 W/m
2
.
1.27. Pogledaj primjer 3! a) 0 dB, b) 130dB. 1.28. a) 100 dB, b) L=10 dB.
1.29. Ukoliko ne znate, pitajte nastavnika kako 5e izracunava antiiogaritam na dzepnom ra6unaru! a)
1=1,99·10·
10
Wim
2
, b) 1",,3,98·1O,
u
Wim
2
.
1.30. a) 1=2·10·SWim
2
• b)l=73 dB.1.31. 1=1.58·10·
4
W/m
2
; P=-2,85·10·.] W.
1.32. P",,6·1O·
s
W; E::::;4,8·10·
7
J. 1.33. Pogledaj primjer 4! a) f=850 Hz,
b) f=755,5 Hz. 1.34. a) priblizava! b) v=6,5 mfs=23,4 kmJh.
1.3S.a)f;o;;fol2; v",coo340 mis, b) f=2fu', mJs.1.36. c",,346 mrs.
1.37. f1/f2=(C+V)/(c-v); v",S,4 mIs, b) fo=437 Hz.
1.38. Udari jednu zvucnu viljusku gumenlm cokicem! Ako su zvucne vlljuske postavljene kao na slid 20,
onda ee paceti oscHovati i druga zvucna viljuska, To moies us/anovi!i taka sto prvu vilju!iku
pritisnes rukom, a druga i dalje nastavi oscilovanjo! Aka na desnoj strani (sl.1.3) imas viijuske
razliiSitih frekvencija provjeri da Ii ce se energija oscilovanja prve zvucne viljuske prenijeti sarno na
onu viljusku koja ima istu frekvenciju!
2. Elektricitet i magnelizam
2.1. Maze aka se drZi ru6kom od izolalora 2.2. Za odvodenje statickog elektriciteta koji nastaje trenjem.
2.3. Poveea se 9 pula.
2.4. k "" F=9'10
9
N, b) F",-9·10
9
N. c) F:::1.1 'i0
e
N. Za vrijednosti relativne permilivnosli, korisli
'.
tablice na kraju knjige.
119
2.9. r:=2 mm. 2.10. a) F=1,8·10·
6
N, b) r::::2,1 cm.2.11. a)
2.12. a) F;;:2,3'1O-
10
N, b) F:::2,84·10·
j2
N.
2.13. a) F=3,6·10·
e
N (privlacna sila), b) q= q, q2 =1,5 nC; F=2,02>iO·
a
N (odbojna sila).
2.14. Posta su !opte istih dimenzija, onda je q; ;;: q2 '" ql ::: 20 j.1e, b) !\q=ne",-30 n=1,87·10'4.
F mj-m2 q2. 02 36
2.15. qi",,%=1.LLC, r-·--r,-·",k
0
-;T,q=86nc.2.17.a)4,17'10 ;b)1,24'10 .
2.18. Sistem je u ravnoteti kad je odakle je
x=6,3em (sl. R.1.) __ ___________ .131 ,Q3 F3§. __
A C'B
2.19. Izrnedu iice i cijevi stvara se elektricno polje
pod cijim djelovanjem jonizovane cestice dima
padaju na cijev.
K=-_X a pi
2.20. Vidi sliku R.2! E=800 2.21. Vidi shku R.3.!. r",1 A m,
e
SJ.R.1.

E
" __ ..-,,,;.Jr
Sl.R.2. Sl.R.3.
2.22. a) E=4'1Q" Z' b) E",493,8 Z· 2.23. 8,-"=81.2.24. a)q",O,36 I-lC, b) r=6,3 em.
2.25. q=9.1·10
5
C. Visoki slojevi atmosfere naelektrisani su pozitivno. Ukupni naboj sistema Zemlja·
atmosfera jednak je nuli.
2.26. E=5,8'10
11
Z' 2.27. a) 0, b) 0, e) 978 Z' d) 245 %.2.26. E",E2-E"d250 Z (sllka RAJ.
2.29. E=E1+E2",2700 Nacrtajl
2.30. Vidl sliku RS! Vertikalno navise E",245 ..
2.31.F=qE""mg; q=10 nCo 2.32. a)F=eE; F=3,2'1Q'w
N, b) F""ma; 8:=3,5'10
11
c) d) 5:::0,175 m.
s s
2.33. a) 8;;:1 ,44-10
g
, b) v=i ,44, 10
6
.::::: • 2.34. a) Smjer kretanja elektrona
s S
suprotan je smjeru linija sila elektricnag polja. b) a=2·10
10
,
s
c) E=0,11 !:::!..
e
2.35. Napravi kvaCicu ad zice, kao n8 slici R.6. Prolrljaj staklenu
sipku sviienorn krpom i stavi je na kvacicu od iice. Priblizi krpu, Krpa
I stap se privlace. Zasto? Prinesi drugu naelektrisanu staklenu sipku.
One se odbijaju! Trenjem su elektroni presti sa stakla na krpu te je
slaklo naelektrisano pozitivno, a krpa negativno. Ponovi ogled sa
ebonitnom sipkom koju si protrljao vunenom krpom.
120
f
q
qE
1ng
Sl.ltS.
2.36. Naelektrisanu sipku priblizi e!ektroskopu. Listiei se raske. Ako se sipka udalji listiei elektroskopa se
skupe. Zasto? Elektroskop mozes trajno naelektrisati na s!jede6\ nacin. Dok je u njegovoj btizini
nae!ektrisani stap, dodirni kuglicu elektroskopa rukom. Listie! se sklope. Zasto? Oak je sipka u
blizini odmakni ruku od elektroskopa, a zatim sipku. UstiCi se rasire. Elektroskop je trajno
nae!ektrisan. Kako to objasnjavas?
2.37. Naelektrisanu sipku priblizi elektroskopu. Listiei se rasire. Slavi preko kuglice elektroskopa metalni
casu taka da ne dodiruje kuglicu. Ponova prinesi elektroskopu naelektrisanu sipku. Listiei
eiektroskopa se ne pomjeraju. Zasto? Siavi preko kuglice staklenu casu i prinesi elektroskopu
sipku. ListiCi se rasire , ali manje nego kad nema case, Objasni zasto? Kako se ponasa dieiektrik u
elektricnom polju? Kako se ponasa provodnik u eiektricnom polju?
2.38. Naelektrisi elektroskop tako da su listiei razmaknutL Dodiruj kuglicu elektroskopa metalnim
sipkama, ListiCi se skupe. Ponovo naelektrisi elektroskop i dodiruj kuglicu sipkama od stakla,
plastike, gume ... Sta zapazas?
2.39. a) V1",360 V; V2=90 V, b) U=270 V. 2.40. a) q=50 nC, b) V:=1500 V. 2.41. R=9 em.
2.42. a) q=-O,267 nC, b) n=1 ,67-1 0
9
.2.43. q=48 nC; n",3'1 0
11
.
2.44. q=O,11 nC; n",,6,94'10
8
; m=6,32·1O·
22
kg. 2.45. a) 5400 V; b) 5400 V, c) 2700 V.
2.46. r=6 em. 2.47. E=5000 2.48. U",200 V. 2.49. V=7200 V; E=3,6·10
4

2.50. V,,,,,O; V?=2 V; A=1.4' 1O.
5
J. 2.51. E,=A; E
K
=O,006 J.2.52. Vidi primjer 1! A=7,H 0.
7
j.
2.53. rj"'oc, rFR; Q2-",6,67·1Q'
l
OC; A=6'1O·
6
J. 2.54, 52 V. 2.55. A=O,27 J.
2.56. a) E,=1,6·10·
19
J=1 eV, b) E
k
=80 eV=1,28·10·
17
J. 2.57. EK=4,2·1O·
12
J.
2.S7.b. Ek=1 ,82'1 O-tSJ ;E
k
",,11 ,4 eV. 2.56. a}E=1200 Y..., b) F=3,6-10·
G
N, c) Ek=qE=7,2·10·
a
J,
m
m m
2.59. Ek",,3,2·10·
13
J; v",,1 ,96'10
7
'-. 2.60. --- "" eU ; U",25,6 V. 2.61. v:=8,S'10
6
_ ••
s 2 s
2.62. Ek=9,6·10·
lfj
J. 2.63. a) 2,55 kV, b)4,69 MV. 2.64. Elektron se krece ravnomjerno ubrzano, bez
pocetne brzine. a) 8""1,58'10
16
,b) v=5,63'10
6
e) t"'0,356 ns.
S ,
.12 m 12 m 2 2 _
2.65. a) Ei<",qU=2,4'iO J, b) v",69,3 2.66. a) 2,87·10 2"' b) v =Vo +2as, $0:0:5,2 mm.
S s
2.67. Metalni omotac eiei(troskopa uzemlji. Kuglieu elektroskopa spoji sa kusalicom (sI.2.4). Provodnik
naelektrisi influentnom masinom. Kusalicu pomjeraj po povrsini provodnika Elektroskop pokazuje
uvijek isti olklon.
r 0 )
2.68. C="k =0,71 mF. 2.69. r=9·10 km. 2.70. a) C=5pF, b r=4,5 em.
2.71. a) V:=3000 V, b) r=1.35 em, 2.72. C"'0,18 nF. 2.73. a) C",10 pF, b) q:=O,5 nC, c) S=4nr;
q 2 •
IT'" - '" 2.74. 8",0,051 m . 2.75. C=93 pF, U",100 V. 2.76. U=220 V. 2.77.C:=O,55
S m
2.78. a) C:::3 nF, b) q,=C,U=10 nC; Q2",20 nC, c) q'" 30 nCo
2.79. a) C,=50 pF; C2=150 pF, b) C=200 pF. 2.80. a) C:::2I-lF, b) qo=180 ).lC, c) U,,,,,60 V; U2=30 V.
2.81. a) C=O,092 nF, b) q:=55,4 nC, c) U1=277,5 V; U2=185 V; U3=137,5 V.
1
2.82. a) W=2CU
2
; C= 5 nF, b) q:=1 J1.F. 2.83. C=1.1 pF; W=4,5 mJ. 2.84. C=1,59 nF; U=514 V.
2.85. C1'=2 ilF; C=7 ILF. 2.66, C;:=lO )1F; C=7,5 !-iF.
121
2.87. a) paralelno; C=Ct +C2=2 IlF, b) serijski: C",,0,5 flF. 2.88. C=40 !!F; n=20.
1 . .
2.89. a) A;;,qU=2 J, b) C=50 ).iF, c) W"'"2qU =1 J, d) 0,5 Iii 50 %.
2.90. Na gom)i kraj eiektroskopa (ill elektrometra) poslav) jednu metalnu plocu preko koje maze da se
odvodi naboj do list16a elektroskopa. Drugu metalnu ploeu drii u ruci (na taj naCin je uzemljena) i
priblizavaj je prvoj ploei. Listi6i elektroskopa se skup\jaju. 8kupljanje Iistic8 ukazuje da se pove6ao
kapacitet sistema! (Kako kapacitet zavisi ad rastojanja izmedu ploea?) Ori.i gornju plocu na
stalnom rastojanju i pomjera] je horizontalno, taka da Se mijenja povrsina kojom jedna drugu
prekrivsju (efektivna povrSina). Poveeanjem povrsine lisliCi se skupljaju. Kako kapadtet zavisi ad
povrsine ploea?
Gornju placu ddi u stalnorn polozaju iznad donje. Izmedu ploca stavi list papira. ListiCi sa
skupa. Sada stavi staklenu piocu. ListiCi se jos vise skupe. Kako dielektrik utice na kapacitet
kondenzatora? Koji dielektrik ima vecu relalivnu permitivnost?
2.91. Povrsina ploca S i njena debljina izmjere se lenjirom. Podatak za relativnu permitivnost stakla
uzeti iz iablica.
2.92.1=150 mAo 2.93. a) 1 mG, b) 0.3 C. 2.94. q",3 C; n",1,87·10
19
• 2.95. q",480 C: 1=4 A.
5 GA 6A
2.96. q=1 ,98·10 C; 1=44 A. 2.97. q=oOO C. 2.98. a) 2·10 """"-2' b) 10 """"-2.2.99. b3,6 A.
m m
2.100.qo=3,2 C; bO,8 A; 2.101. 6·10
t8
. 2.102. R=44 D. 2.103. 8=0.5 mm
2
; R=22,6 n.
mm
<12
2.104.1=7,1 m. 2.105. 8=0,21 rnm.
2
: 8= -Ti: d=O,52 mm. 2,106. a)R=0,34 Q, b) 8=15,9 mm
2

4
pi
2.107. Masa provodnika je m=po81, gdje je po"Qustina materijala provodnika; 8 ,.; R: m=756 kg.
2.108. 8=0,196 1:0::19.8 rn: m=34 g. 2.109. 1=73 A. 2.110. kA A; q=120 C.
2.111. 1=2,5 A; U=12,5 V. 2.112. U",,200 V. 2.113. R=333 Q. 2.114. 8=0,196 mm
2
; R",1,2 Q; 1=1 A.
2.115. a) Duzina u oba pravcaje 21=500 m; R=O,34 5:2; U=1,7 V, b) R=O.54 Q; U",2.7 V.
2.116. Vidi zadatak 3. i53! R=1.92 Q; U=2,9 V. 2.117. 1,9 A. 2.118. R= 483 Q.
2.119. at Ro=18.2 Lt, b) k1866
c
C. 2.120. R",10 Ro: 0",0,0047 2.121. R=293,3 Q;
2.122. Pribliino pel: puta! 2.123. a} "" 5,71 A, b) Voltmetar je vezan parale!no i mjeri pad napona;
R+r
U=Rb11,42 V, c) E""Ui+U, gdje je: U-napon na krajevima izvora, Ui-pada napona kroz izvor struje;
UFrl: 1=5,71 A; Ui",O,57 V.
2.124. a) r",0,2 fl. b)U",,1 ,92 v. 2.125. a) 1",20 A, b) E",132 V.
2.126. a) R",,3.8 n, b) U,=:.O,1 V, c)U"'1,9 V. 2"127. R",,2,47 £2; E=1 ,36 V.
2.128. R",10.5 n, a) kO,5 A, b) E",5,5 V. 2.129. R=2.3 Q; S",0,215 mm
2
; d",O,52 mm.
2.130.1
j
=_E_,
R
1
+r R
2
+r
2.131. U1",E-rk U2=E-rl2, a) E=1.55 V, b) r=0,5 D .. 2.132. a) r=2 n, b) E=6 V. c) R=O, 1=3 A
2.133. a) 6 n, b) 1,33 Q. 2.134, a) 1=4 A, b) Uj =4 V, U2=8 V.
2.136. Re:.:400 Q; Re",20 R
1
; R1",20 Q. 2.137. R=2 Q; 1=3 A.
122
RR
2.138, R",R1+Rz.3; RZ.3'" R
z
'" 3,1n; R=9,1 Q.
2.139. Otpornik R1 je vezan paralelno sa kornbinadjom otpora R2 i R
2
.
3
=R
2
+R
3
;
R= R
1
· R
2
.
3
'" 10,2 Q . 2.140. Vidi sliku 2.11! Rt,2=6 Q; R=2,7 Q.
Rl + RZ,3
2.141. a) Vidi sliku 2.10! 8) Rl.2",1 n, R",22 Q, c) h=5 A, dj U=50 V.
2.142. a) 5 Q, b} 30 Q, c) 15 Q. d} 12 Q. 2.143. a) R
ma
,=12 serijski, b) Q. paralelno
2.144. Rj ,2=O,667 Q. a) 1=18 A, b) 1=11+1
2
; 1
2
",6 A, c) 1,,,,12 A.
2.145. Vidi sliku 2.131 a) R=2 Q, U=6 V, b) 11=2 A; 12=1 A. 2.146. a) R=6 Q; R,=R
2
",,3 Q, b) 11=b=2 A
2.147. Otpori od ..30 Q vezani su para)elno. Ta kombinacija vezana je paralelno sa kombinacijom otpora
od 20 Q kO)1 su takode vezani paralelno. Kornbinacija otpora od 20 Q i 30 Q vezana je serijski sa
otporima od 3 Q. Re=11 Q; 1=10 A.
iA=1,5 A; iA""lwi-i.:::; 1[)",lc"'0,75 A, c) Ukupan otpor u kolu ce biti 4 Q. a struja 0,89 A
8vljetllce jace
l
d) Prekmuce se kola struje!
2.150. Otpori sijalica su jednaki! a) IB:=lc=1 A; 1""';\g+I,=2 A, b) Ukupan otpor je R=6 Q; R=R
A
+Fl
13
[;"" :
2
RA=4 n, c) UA",S V; Ug=Uco::4 V. 2.151. r-i",,1.5 Q; 10::,6 A: (R,+RJi
1
"-'hR
3
; 1,=:3 A; 13=3 A
2.152. a)R",,0,667 Q; U=1 ,33 V, b) 1,=0,667 A; 13"'1.334 A
2.153. Pogledaj sliku 2.8! E1+E2=r,i+r21-t f-il; 10::0,65 A. 2.154. U,=1,9 V; U
2
",·j ,33 V; U=3,25 V.
2.155. E1-E2=r,1+r21+RI; 1=0,3 A. 2.156. a) 1=1 A. b) U=7,2 V. c) E,=1.S V; U
1
=1,2 V.
2.157.1:::.:1 A. 2.158. E=2 V. 2,159. q=CU
2
; Up10 V; q=10 )lC,
2.160. 8astavi strujno kolo, kao na slid 2.22! ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra I" pri otporu R,: Povecaj
otpor. ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra 12 pri otporu R2. Izracunaj E i r (pogledaj zadatak 2.1281)
2.161. VeZi strujno kola kao na slid 2.9! Aka su otpori nepoznali izrnjeri ih UI-melodom (R = ). a) Vezl
I
otpore kao na slici R.7.a. Voltmetar prikljuCi na krajeve otpora. Ukupni oipor je R = -¥' gdje je
voltmet.ra, ampermetr.a. Provjeri da Ii je R=R\+R
2
. Dokazi da je
u-LJ,+U2, gdJe su U! 1 U 2 padovi napona na krajevlma otpora R, i R
2
. b) Vezi otpore kao ni1 slid
134.b. Voltmetar priklJuci n8 krajeve vezel
U .--c:&J---j---
R"'"i· Ukupan otpor treba da bude manji
nego sto su pojedini otpori!. Provjeri da Ii vali n)
relaciia -.2.. =....:!... + sun
. R Rl R
2
·
2.162. Na .?pruge uvud uticnice veznog materijala. Upaljac prinesi opruzi. Opruga
se uSIJa, a Jaclna struJc, kOJu pokazuje ampermelar, naglo se smanji! Zaslo?
2.163. bO,82 A; Od 1 A. 2.164. a)I=9,1 A. Hoee! b) R=24.2 n, c) O=Ao;2 kWh",7,2·10
5
J. d)
m=34,4 kg. 2,165. a} 0,68 A, b) R",323 n, c) q=0,68 c, d) n=4,25·10
18
. 2.166. R=29 Q.
2.167. a) A=2kWh, b) A=1.4 kWh, c) A=8 kWh, d) 4 kWh, e) 3,75 kWh. Dnevni utrosak je 19.15 kWh.
Mjesecni utrosak je 574,5 kWh. Mjesecni racun je 57,45 KM.
2.168. Otpor se ne mijenja; R=60,5 Q; P2=661 W. 2.169. 1=2 A; R=110 Q.
123
2.170. W=Eq; W:;;;2,33 MJ=0,65 kWh. 2.171. a) P",161 W, b) \::::0,73 A, c) A=W=1 ,61 kWh.
2.172. a) R",96,8 n, b) 1=2,27 A, c) Ro=7,2 n, d) 10=30,6 A. 2.173. R=7,5 )=8,9 m.
2.174. )=2 A; Q::::7200 J. 2.175. R=48,4 Q; 1=17,6 m.
2.176. Prj islam napanu, P
z
P2=1600 W. 2,177. m=50 kg; 1:=3666 5=61 min. 2.178. R=16,1 n.
P1 R2
2.179. P,=y]P; P=2,1 kW; 1=9,6 A. 2.180. Pk=.9.=349 W; 11=87,3%. 2.181. P,=696 W; 0=1.03 MJ;
,
1:=24,7 min. 2.182. a) W, b) P",,628,5 W, c) (",2,86 A, d) R=:77 Q.+
2.183. a) 8=0,125 mm
2
; R=20 £1, b) P=2420 W, cj m=23,1 kg.
2.184. a) Pogledaj sliku 2.9! b) P::::UI. Treba izmJeriti napon i jaeinu struje. e) Snaga je veca! Napomena:
Istim priboram se maze odredili otpor sijaiiee UI-metodom ( R=UlI ) i ispitali karakteristike
serijskog i paralelnog vezivanja olpora (npr. dvije jednake sijaiiee),
2.185. q=zF; z=1; q=Ne; N=6'10
23
; b) z:o;:;2: q=zF=Ne; N=12·10
2
:;.
2.186. Koristeci matematicki izmz za drugi Faraday-ev zakon, dobivamo: z=3; M"'114,7 A,,,,114,7.
mol
2.187. z",3; M=27-
9
-; q::;:1,07'10
iO
C. 2.188. Za 36,6 mg.
mol
2.189. Za izdvajanjG jednog molekula gasa hlara CI2 i gasa hidrogena H2 potrebno je 2 elektrona, z:o:2;
; V:=:4, 18 em
3
. Izdvoiene zapremme gasova su jednake! 2.190. k=3,33'10'/ . 2.191. rn:=1 ,6 g.
. C
2.192. m",,3,4 kg. 2.193. V;=S'd; m",,3,2 g; 1::0365 min; W=18,9 kJ. 2.194. j=' ffi=:'pSd; d=O,044 mm.
2.195.1::::5 A; U",,6 V; A=216 kJ. 2.196. n",8,93 mol; m=17,8 g; z:=2; 1::::48 A.
2.197. N=2,3'10
z
,; n=O,0038 mol. 2.198. k"" ; M=A· k(Na):=2,38'1O'
4
!; k(Zn}:=3,39'10' t;
k(AI)=9,33·10·
5
2 .. 2.199. Ek"'1.97·1O-
1U
J; v=2,1 '10
6
. 2.200. 2·10
G
.
C
2.201. Met8lne ploce (elektrode) povoti sa dtepnorn baterijom i sijalieom, kao na slici 2.26 .. U
sud naspi Ciste vode i ukljuCi kola struje. Sijalica ne sVijetli. Cista voda no provodi elektricnu struju.
U vodu ubaci malo kuhinjske soli, NaCI, da S8 rastvori. Sija!iea slabo svijetli. Sipaj jas soli i
promijesaj. Sijatica jaee svijetli. Slana voda provodi struju. Ponovi ogled sa rastvorom secera,
alkohola i jos nekih soh iii kiselina. Rastvor alkohola i secera ne provode eleklricnu struju, rastvori
kiselna, baza \ soli provode. Odakle potieu naboj] u !"<:lstvoru? Kakva je razlik8 izmeou elektrolitiCKe
disoeijacije i eleKtrolize?
2.202. a) Dvije metalne ploce, izmedu kojih je razmak nekoliko ern, povez] sa dzepnom baterijom i
gaivanometrorn, kao na sllei 2.27. Ukljuci kola. Kazaljka galvanometra je na nuli jer vaz-duh ne
provodi struju. Izmedu plocs unesi upaljenu sibieu (iii upaljac). Kazaljka galvanometra pokazuje da
teee strujal Kakva je uloga plamena? Sa kakvim jonizatorom je najbrzi efeka! jonizaeije gasa?
Pokazuje Ii galvanometar struju kad se siblca ugasi? Je Ii provodijivosl gasa samostalna iii
nesamostalna?
b) Naelektrisanom elektroskopu prinesi upaljenu sibieu. Eleklroskop se brzo razelektrise. Objasni
zasto? Pogledaj sliku 2.27
2.204. 119,4; 250; 1. 2.205. 6,28'10'
3
T: ; 2,76'10-
4
T: .2.206.2,51'10-6 T.
124
·5 Tm A A
2.207.6,28'10 A-: 50. 2.208. 227 m' 2.209.10·Wb. 2.210. 8=0,04 T; H=3, 18'10
4
_.
m
2.211. a) 1,88'10.
7
Wb, b) 1,63'10.
7
Wb, e) 9,4'10.
6
Wb, d) O.
2.212. 49 mWb, 2.213. r",0,1 m. 2.214. H=15,9 !::..; 8",,2'10.
5
T. 2.215.a= 5 em. 2.216. a=7 cm;
m
6=1,7'10'5 T. 2.217. H=222,9 !2.. 2.218. 1=5 A; R=2,4 Q. 2.219. H=97!:... 8=012 mT.
m m' ,
2.220. d=,;9,2 cm; 8=0,15 mT. 2.221. 1:=4,8 A.
2.222. U=1,2 V. 2.223. 8=1,97-10.
5
T; 1=5,63 A. 2.224. H,,:04900 8=6,2 mT. 2.225. 1=0,74 A
m
2.226.1518.2.227,5'10-
5
Wb. 2.228. R=1,5 Q. 2.229. a) H=400 !:.., 8",0,5 mT, b) H=400 60:::300
rn rn
mT. 2.230. 8=0,0754 T; j..l,=i20, 2.231.1::::0,53 A; 8",0,25 T. 2.232. 2004.
2.233.8::::25,'1 mT; H=2·10· .. 2.234. a} 0,014 N, b) 9,9'10.
3
N, e) O. 2.235. 30Q• 2.236.1=0,54 m.
2.237. b1 ,56 A. 2.238. F=0,025 N. 2.239. isti smjer! 28 A. 2.240. 1==1,92 m. 2,241. a::::3 em.
2.242. Srnjer kazaljke na Si1!U. 2.243. Oblik kruga. 2.244. Spirala se skuplja! Zaslo?
2.245. a) 8=8,-82=4'10.
6
T, b) T. 2.246. Na udalJenosti 6 crn. 2.247. a) H=55 !:..., bJ
m
A
H=5 m' 2.248. a) Prema posmatracu, okomito iz ravni clteza. b) Od posmatraca.
2.249. Podalke za masu i naboj cestiea u2eti iz tabliea na kraju knfige. a) F=9,6'1O,17 N, bJ r=1,56cm.
2.250. a) F=6,3'1O-
1
;' N, b) 1'=3,1 mm, c) 6,9·10
1
(,.
m mv
2
A
2.251. a) b) 2 "'qE; U=35,SV. 2.252. H=;113.2 -.2.253,2= mp =1836.
m re me
2.254. a) bJ 8=0,0126 T- I-kdO"
s '
A
m
2.255. a) v=2,05'10
Q
b) r",9,3 mm,
s
ej T =2,85'10-
8
s. d)k35,1 MHz. 2.256. y",3 46'10
5
F 553 10'!'! N ..9. 9,6 107
' s';= ,- '. 2.257. m kg
Koja je to cestica aim ima jedan elemcnwrni naboj?
2.258.y;=5,93·1O" F=3'1O-
1C
N; (",,-10,7 em. 2.259. a) v",i,53'10
5
b\ vp
S s' 'V
a
""2'
2,260. v=-.3,52 10
7
.!..-; E=5 63 10 16 J=3,52 keV 2.261 v",1 ,87 8",0,107 T; F",3,2 '1O.,3N.
2.262. Vidi primjer 21 T ,,-,2,84 ns. 2.263. 18 u. 2.263.h. 8",3,42'10.
6
T.
2.264. Sastavi str.ujna ko!o n.a Sia se dogada sa magnetnom iglom kad promijenis
Uelai]1 ,:,agl:etnu Igl:1 kola struje. Sta Stavi u SOlenoid smotak kljuceva i
kolo SIa Z.8':8z.as? dJelovanje povecalo? Zakloni magnetnu iglu i
uklJuel kolo struJe. Mazes It predVldjetl kOjl Je pol magnetne igle okrenut solenoidu? Provjeri
ogiedom.
2.265. ZaMo se mjehura u libeli kad se stavi u jako magnetno polje? Zbog cega so
plamen upalJaea pOVIJa IZ magnetnog polja?
2.266. traku a. tako da stoji vertikalno i olabavljena. Jedan kraj trake prikljuCi na jedan pol
batenje, a druglm krajem dodirni drugi pol baterije samo na Iren, Traka skrene ustranu! Promijeni
125
smjer struje i ponovo na trenutak ukljuei kolo struje. Sia zapatas? Sia znas 0 Zemljinom
magnetnom pOlju?
2.267. Okaci traku na stalak kao oa slid 2.38. a zalim nakratko ukljuci kola struje. Sia zapatas? Kako
se ponasaju paralelni strujni provodnici'? Kakav smjer imaju s1ruje u provodnidma, a kakav je smjer
sila medudjelovanja?
2.268. Priblizi jedan pol magneta katodnoj djevi u kojoj se krecu katodni zraci (elektroni). Katodni zrad
izazivaju luminescenciju ekrana. Priblizavanjem magneta svijeUi Irag se pomijera okomilo na osu
magnela (smjer polja). Pribliii suprotan pol magneta sipke. Sta zapaza$?
2.269. Unutrasnjost posude (omotac) oblijepi aluminijskom folijom, a u sredinu posude stavi stavl
aluminijsku sipku. Sipaj razblaienu sumpornu kiselinu a preko nje sitni prah od krede.
PrikljuCi na jednosmjerni naponod 9 V. (npr. dvije diepne baterije. vezane serijski)_ Gitav elektrolit
se poene okretali oko eentra!ne elktrode, ako ispod posude stavimo nekoliko magnetica (istog
pola). Na jone djeluje Loreneova sila F=qvB ciji je smjer okomit na smjer polja i smjer kretanja
jona te se joni ( a i citav elektrolit) kre6u po kruinld.
2.270. Prema Citaocu. 2.271. a) a:;;;O; E=O; b} Okomito ns smjer polja, sinu",1; E;;oBlv
2.272. Maze, ako je elektricno polje naslalo od promjenljivog magnetnog polja.
2.273. Isti kao i sllljer indukovane ems I Na sliei 2.40, u smjeru kazaljke na satu
2274. /"(1):;;;0.085 Wb; E:;;;13,3 V. 2.275. L\l:;;;O,49 s. 2.276. N:;;;100.
2.277. a) Nula, b) LI.$:::S,1B:::,s,10·
6
Wb; E",,0,5 mV. 2.278. 5",,0,009 m
2
; Wb; 8:;;;7,5 mT.
2.279. Wb; 8",7,3· 10.
3
m
2
;d:;;:9,6 em. 2.280. U""Slv:;;;2,7 mV. 2.281. I :;;; 29 cm.
2.282.8",1,2 mT. 2.283. l",1,4 mHo 2.284. N¢=LI; N",20. 2.265. E:=:21 ,5 V. 2.286. L:;;;O,31 H
2.287. !!..kO,091 S. 2.288. L:;;;0,017 H. 2.289. 1=2 A 2.290. L;;:0,03 H; W",1 ,03 J.
2.291. a} E",14 V, b) )/V;;:0,56 J. 2.292. a) E:e=E,+E2; 1=10 A.
2.293. a} Na kraju solenoida, okrenutog magnetu, indukuje se struja kojoj odgovara istoimeni
pol. Struja ima smjer suprotno kozaljki na satu. kada 58 gleda od strane magneta. b) Struja ee
imati suprotan smjec Objasni zaslo.
2.294. a) Pribliiavanjem magneta u prstenu se indukuje struja kojoj odgovara istoimeni pol i prsten se
udaljava. b) Prsten se krece za magnetom. Objasni zasto? c) Prsten se ne pomjera Jef kolo struje
nije zatvoreno!
Eleklrodinamika
2.295. T=0,02 s; fll=314 S·l. 2.296. 1",,60 Hz; T",,0,0167 S. 2.297. U=:31i V. 2.29B. 1,99 A.
2.299. 10= 5 A; b.3,5 A. 2.300. a) UQ;;:311 V: U",,220 V, f=50 Hz; T ",0,02 s.
2.301. u=20sin376.8i. 2.302. u=100sin314t. 2.303.Uo=1.41 kV. Hote!
2.304. U():::311 V; 1
0
=0,64 A. 2.305.u=30 sinmt; a)u",25,8 V, bi ud:30 V, c) 0 V.
2.306. a) 11 .0., b) 13,2.0.,2.307. R
L
",220 Q; L=0,58 H. 2.308. a) Rl =37,7 n, b) i=0,45sin75.4L
2.309. a)12,7 £1, b) 10,6 £1, c) 3,2.10·
B
£1 (zanemarljiv otpor). 2.310. C",25,3 )iF. 2.311. f::;:60 Hz.
2.312. a) 1=0, b) R
c
",4550.o.; kO,026A. 2.313. a) C=2 fiF, Rc",,1592.o.: h,,0,138 A. b) C",O,5 !tF; Rc=6369
£1; 1",0,034 A.
2.314. J{f: R
L
",188,4 £1; Z",197,7 £1.2.315. a) Z",254 £1; b) 1",,0,43 A, e) UF,=86,5 V; UL=67,5 V.
2.316. a) 1=2,4 A, b} Z=32,4 £1; kO,73 A.
2.317. R
L
=26,4 &2; L=,D,070 H. 2.318. R=3 £1; Z=5 RL=4 £1; L=12,7 mHo
2.319. Z;;;:2,56 kQ. 2.320. a) 2",,376 £1; 1=0,29 A; b) U1-r:=58 V; Uc=92 V.
2.321. b:718 n; 1:;;;0,306 A; UR",,148 V; Uc",162,5 V.
126
2.322. a) Na slid R.8. vidimo da je tg(jl=RJR; Rc=164,8 Q.
b) C=1 ,9.10,
s
F, c) eos(jl:::R/Z: 2:175,4 Q.
2.323. f:,,,1 ,99 MHz. 2.324. Uc",,6,67 V;I=O,01 A.
2.325. a) Z""Rc-RL=727.o, b)I:=O,11 A; Ul =7,6 V; Uc",,84,6 V.
2.326. a) Z= 2 + =222,7 Q, b) Z", 1 R i. :::137,4 Q
SI.R.8.
e) Z=Rc-RL=104,8 Q.
2.327. Rc=471 Q; C=6,76 2.32B. Vidi primjer 1! a) Z=10,2 Q, b) ),:,21.6 A, c) UL=129,6 V;
Uc:::86,4 V; UR=216 V. 2.329. Z=100 n. 2.330. coscp",0,98.
2.331. Z==43,5 Q; h=2,53 A. 2.332. Z",313 Q; 1=0,70 A; UL=440 V; Uc",223 V.
2.333. Z=18,1 n, a) h12,1 A; b) eos<[l=O,83; (fI=34°, c) P,,=:2,2 kW.
2.334. Pri rezonaneiji RL""Rc; a) F=145 Hz, b} bUfR,'''1,1 A, e) UL ",300 V, Uc=:300 V (llc- = -Ud,
d) eosljl=1: <[l""O. 2.335. C=2,4 flF; Rc=501 n.
2.336. C",1 01 !-l-F; Rc::;:3140 n. 2.337. a) Z,"28,"1 Q. b) RcRI ,,-12, t Q.
2.338. a) 1:::00,63 A, b) Z",174,6 n, e) R=1512 Q.
2.339. a) Motor optere6uje mrezu snagom P"'UI=-440 W. To je prividna snaga b) Pa",,396 W: c) Korisna
snaga je W
2.340. Q",RI
2
t; 1",,2 A; i[)=2,82 A; U[,=16,9 V, 2.341. a) W, b) T ",,0,02 s: Qoo1.65 J.
2.342.4,2. 2.343. U2=96 V; b=O,4 A. 2.344. UF5.5, 12 =6 A.
2.345. PP"'Ps ; Ip",,0,023 A; Is ",0,83 A. 2.346. 220 V.
2.347. a) UkljuCi oscilograf i podesi jabnu i oslrinu slike prema uputstvu za rukovanje. Sekundar
transformatora prikljuCi na uiaz Y (kao na slici 2.47). Preklopnikom X S8 podesi visina i ostrina
slike. Na ekranu biramo jednu iii vise sinusoida. Ake se na sekundaru izabere veti napon
amplituda sinusoide je veca. b) prikljuci mikrofon, preke depne balerije, na niskonaponsku stranu
transformalora (6-10 V). Visokonaponsku slranu prikljuci na uiaz Y osciiografa (kao na slid 2.48).
Na ekranu se vide nepravilne oscilaclje koje potitu od govora. Kad se mikrofonu prinose zvucna
viijuska na rezonatorskoj kutiji na ekranu so dobiju pravilne oscilacije. Pojaea] zvuk i posmatraj
kako se mijenja am[)lituda oscilovanja
2.348. a) Neka je u kolu sijalica i zavojnica a preklopnik u polozaju 1 (kao izvor jednosmjernog napona
moze posluziti i dzepna baterija). Sijalica svijetli. Zeljezno jezgro uvuei u zavojnicu. Sijalica i daljo
svijetli istim sjajem jer u kolu jednosmjerne struje nema induktivnog otpora.
Preklopnik prebaci u polois] 2_ Sijalica svijellL Uvuci zoljeznu jezgru lJ zavojnielJ. 8ijalica slabije
svijetli jer se poveca induktivni otpor u kolu naizmjenicne slruje.
b} Umjesto zavojniee. na sliei 2.49. vezi kondenzator. 5ijalica ne svijetli jer kroz kondenzator no proiazi
jednosmjerna slruja. Prebad preklopnik u polozaj 2. Sijalica svijetli. Paralelno veii jos jedan
kondenzator. Sijalica jace zasvijetlL Povecanjem kapacliela kapacitivni otpor se smanjuje.
c) Na, slid 2.49, veii serijski sa zavojnicom, kondenzator od 60 IIF. Preklopnik je u polozaju 2. Sijaiica
vrlo slabo svijetli. Zeljeznim jezgrom preklopi zavojnicu 5ve dok sijaliea ne zasvijetli punim sjajom.
Kako to objasnjavas? U tom slucaju RI.=Rc i kolo je u rczonanciji, Ij olper je najmanji
2.349. PrikljuCi galvanometar na krajeve skolskog generatora ZEI naizmjenicnu slruju. U prvoj po!ovini
obrtaja kazaljka se pokrete u jednu stranu, a u drugoj polovini obrtaja na drugu slranu_ Kad S8
galvanometar prikljuCi na generalor za jednosmjernu slruju kazaijka galvanometra se pokrece
sarno u jednu stranu, zatim pada na nulu itd. Dobija se pulsirajuca struja.
2.350. Iznad magnetne igle kruino pokreCi magnctnu sipku. Magnetna igl8 so obrte islom brzinom.
Objasni rad sinhronog motora!
2.351. f",1550 Hz. 2.352. T",0.24 ms. 2.353. L,,-,120 H. 2.354, C::;;2,46 pF. 2.355. L.",,0,2 H. 2.356. T
2
",4
T1. 2.357. a) C",,50 nF, b) hO,OOi s; L::;;O,5 H. 2.358. ;.::;;3,2 m.
2.359.1",5 MHz 2.360. (::;;1 ,78.10
5
Hz; /c",1685 m. 2.361. C",25,4 pF. 2.362. Od 31 pF do 260 pF.
2.363. Od 630 m do 1900 m. 2.364. Ukupna duzina dipola mora bili jednaka r=1-J2=1 m.
127
2.365. b60 km. 2.366. Vidi uvod!
c m
v= JC: =1,98,10 --; 2.367.A=v/f:::12,1 m.
2.368. a) 300 m; b) 186 m.
2.369. Stavi preklopnik u poloiaj 1 (sI.2.S3.). Kad se kondenzator naelektrise prebaci preklopnik u
polozaj 2! Posmatraj na voltmetru kako se mijenja napon na p!ocama kondenzatora i opisi to.
Izmjeri period oscilovanja.
Na krajeve kondenzatera prikljuCi oseilograf (kao u zadatku 2.347), Uzmi kondenzator od 2 [IF i
zavojnieu bez jezgra. Posmatraj oscilovanje na aseilografu i opisi ga?
2.370. Pomocu drzaea od izalatora ucvrsti dlpol i drii ga blizu UKV oseilatora. Bakarnim sipkama
mijenjaj duiinu dipola. Sijaliea najjace svijetli kad je duZina dipoia jednaka polovini lalasne duzine
koju ernituje UKV oscilator.
3.0PTIKA
3.1. e",300.000 km/s. 3.2. s=2m; r",6640 km. 3.3. a) 0.2 sr; b) 0,072 sr. 3.3.a. 9,46.10
12
km.
3.4. r",,0,2!) rn. 3.5. 32.6,6 [m. 3.6. 1",79,6 cd. 3.7. (j)",k'J;:o;1G 1m.
3.9. Ql=7,5·'10·" sr; 1.>=0,3 i:m. 3.10. 0.vA·10"\r; 1 km. 3.11. !",,20 m.
3.12. Q)=(jJocosc;.lX",,31 [,In. 3.13. E=93,7 ,x. 3.14. S",0,1256 m?; Q)=20,11Im.
3.15. E=0,2 3.16. 11=1,3 m (vidi primjer 2). 3.17. E-=1,2 ('Ill (vidi primjer 2).
3.18. a) E=33,3 lx, b) E",7,2 lX. 3.19. 1=153 ed. 3.20, a) E",,41,7 i,x, b) r=1,34 m; E=29,8 lX. 321, 1=-,70
cd; E",,26,6 ex.
3.:22. E1/E
2
=eosti/eosu2. aj E",,113137 l'x, b) [=56577 (x. 3.23. 1=80 ed; r=2 !TL
3.24. E'=.[2: d=rlH2: r,=1,4 m; r?=1 ITL a.2S. (I=60°.
3.26. 12 podudarnosti trouglova (51.R.9) slijedi da je a=b;
b=20 em, 3.27. nece! 3.28. d=2,4 m; U·'=1. 3.29. bAS em; b",54 em.
3.30. b",,70 em; 8=56 em. 3.31. a) b",6,7 em; s=0,67 em, b) b",B em; s=0.8 em:
e) b::::12 em; 5=1,2 em, Vidi primjer 1!
3.32. b=12 a; 10=41,6 em; R",,8:1,2 em. 3.33. R""""",x: a=-b; U=1. 3.34. a",2 m; d=a·
b=1,5 m. 3_35. U zizi!
3<36,1;;=40 em; b=46 ern. 3.37. b",48 em; u=3.
3.38. a) b",3,3 em; 5=1 ,33 em, bj b=6 ern: em.
I'
,+-1\-
u

, A
SLR.9.
3.39. b=2a; hc'l ,33 rn; R=2,66 m. 3.40. em. 3.41. Vidi prirnjer 21 a) 0",2,2 em; s:=0,27 em, b) b:=1 ,88
em: s:.::0,37 em, c) b=1.2 cm:s=O.60 ern. Lik je uvijeK umanjen i uspravan. Nadi polozaj lika graficki!
3.42. b""O,1a; 1=20 em; R=40 em. 3.43. a) U=b/a=2; s=-6 mm, b) s=1,2. 3.44. D,,,,20b;
booO,95 m; 8=19 m.
3.45. a. v:o:o2,25·10
8
m/s. 3.46.11=1,5, 3.47. v=-2,99S' JOn m/s.
3A8.a) v=1 ,24·lO
e
mis, b) 1 ,95.10
B
mis, c) 2,29,10" mls.
3.49. a)0.98. b) 0,85, c) 0,92. 3.50. sinO:oonsin[l; n",1 ,3'1. 3.51. rl",1 ,25; 13",19,8"
3.52. a) 11,=1,33; n2",,1 ,50, b) fh26,:"l'''. 3.53. '" .r!1- '" LJ(i; (1",,34,3'"
sm[) Il,
3.54. n='1,41; v::::2,13·10
fl
m/s. 3.55. a:::60"; \:1",40,6''. 3.65. rl=1,45; v=2,07·10
8
m/s.
3.57. [:\=33,5°. 3.58. 0:·+13",,90"; [gO:=I1; o::=S3,F. 3.59. f\=38,6". Vidi sliku 3.18.1
3.60. Vidi primjer 1! d"".65 em; tgl30-0,52. 3.61. sinu
g
=1!n; n ,,1 ,5; v::::2·1 OHm/so
3.62. a) b) 49,8'), e) 24,4". 3.63. u
g
=47,::F. Nece! 3.64. n,=1,41; u
g
=68,3·. 3.65. Vidi
sliku GO! R=htg(Y.g=3,4 m
3.66. R=2,5 m; Vidi zadatak 3.841 h",,2,2 m. 3.67. Vidl sliku 59! a) 48,6°, b) 0".
128
3.68.6°.3.69. 14,5°. 3.70. n=1,5: v=2·10
tl
mis, 3.71. {i)<=+1,5 O. 3.72. -20.
3.73.50 em; 6,25 em; -2,5 em; f=-8,3 em. 3.74. Pogledaj uvod! (u=1S D.
3.75. Za poluprecnik krivine konkavnih povrsina treba uzeti predznak minus! W"'-9D.
3.76. a) w,",(n.-l)2 ,b)
R R
3.79. Vid! zadatak 3.95. i tabelu na kraju knjige! f=6,6 em. 3.80. f=39 em.
3.81. R=8 em. 3.82. n:=ndn2: a) n=1 ,54; (JF2,7 D, b) n=1, 16; w=0,79 D, e) n=0,94; lJF=-O,28 O. 3.83. Vidi
zadatak 3.101.! a) n=1 .49; (i):=12 0, b) n=1.09; w::oO,38 0, e) n=0,94; 0F-0,25 O. 3.84. b=30 em.
3.85. Vidi primjer 3! b:=3 m; u:=S; s=o6 em. 3.86. a) b15 em, b) u""1.
3.87, b",,20 em; 5::0:5 mm, 3.88. 8=36; u=O,25. 3.89. a=20,5 em; u=40; b) 8,2 m; {)J=5 D. 3.90. b=3,9 m;
u:=25. 3.91. a+b=2 m; w:o::3,1 O. 3.92. b=6 m; a=O, 185 m; u",32,3.
3.93. b=5 m; w",,5 D. 3.94. b=100a; 8=50,5 em. 3.95. d=a+b; b",,4a; 8::.:10 em; (u",12,5 D. 3.96. b=12,6
em; u)=8,3 D. 3.97. b",,5.5 em; s=2 em.
3.98. 8:;,12,6 m; u",O,Q04, 3,99. Udaljeni predmeti daju lik priblizno u iiii te je b=f"'10 em. U drugom
slucaju a=160 em; b=17.7 em; L'..b=1,7 em.
3.100. UJ:=4 D. 3.101. a) sa -1D, b) sa-r1 0.3.102. Od 17,06 mm do 14,1 mm.
3.103. Oaljinajasnog vida je 25 em (vidi uvod)! u=6.
3.104. w",32 D. 3.105, (D=40 0; u=11. 3.106. (0=60 0; n=1 ,25, 3.107. U=UOb·UCI,,,,,10.
3.108. u",833. 3.109. [",,31 em.
3.110. a) Na bijelom kartonu izrei.i olver u obliku streliee i pastavi ispred svjeliljke. PrimiCi konkavf1a
ogiedalo sve dok ne dobijes Jasan fik streliee s na istom papiru. U tom slucaju je udaljenost papira
ad ljemena ogledala jednaka poluprecniku krivine; TC::::R; FR!2. Izmjeri lenjirom udaljenost R
(sL3.20).
b) Priblizavaj i udaljavaj olovku u odnosu na konkavno ogledalo, U kojem po\ozaju olovke ee njena
sllka U ogledalu biti uvecana, a u kojem umanjena? Moies Ii vidjeti izvrnuti lik olovke?
3.111. U siroki sud nalij vodu skoro do vrha. Da bi zraci u vodi bili vidljivi slav! secera (iii soli) u vodu i
promijesaj. Da bi upadni i reflektovani snop laserske svjetlosli L uCinio vidljivlm, zadimi (ad
eigarete) proSlor iznad vode. Postavi sud na skalski sto taka da refiektovani z;aei idu prems
prozoru, a ne prema ucenicima (u ravni table), Mijenjaj upadni ugao u. Kako se mijenja odbojni
ugao a kako prelomni ugaa. Laser nakratko ukljucuj!
3.112. a) Postavi laser kao na slici 3.22. i nakratko ukljuci. Prije toga vodu treba zaseceriti i prostor
iznad vade zadim(ti. Uocava S6 odbijeni zrak u vodi, a takode i prelomni zrak. Povecaj upsdni
ugao tako sto laser podizes uza zid providnog suda. U jednom trenutku svjetlost vise ne izlaz.i iz
vode jer je u:?:u
g
.
b) Postavi opticku prizmu, bocnom stranom, uza zid iii tablu. Laser prisloni uz tablu tako da
ostavija svjetlosni trag na tabli (iii zidu). Uocava se erveni snop svje\losti koji se totalno reflektovao
u priz.mi i vraca se u ptvobitnorn praveu (sI.3.23,). Postavi prizrnu, kao na slici 3.24. Ponovi ogled
Opisi put zraka I objasni.
3.'113. Usmjeri dzepni laser prema zidu. (iii tabri). Zabiljeii tacku A na koju pada zrak. No miienjajuCi
poloisj lasera stavi na put zraka planparalelnu plocu. Svijetla mriJa pada u tacku B. Mijen.iaj
upadni ugao. Kako razmak izmedu taeaks A i B zavisi od upadnog ugla? Ponovi ogled sa
pravougaonom posudom sa vodom!
3.114. a) Prisloni, bocnom stranorn, opUcki k!in uz tablu. Laser takode prisioni uz tablu i usmjeri iaserski
snap horizantalno taka da pada na vrh klina. Jedan dio zraka pada u tacku A, a drugi dio prolazi
kroz k!in i pada u tacku B. Na iabli (iii zidu) S8 jasno oertava put zraka (31 3.26).b) Ukupno
skretanje zraka kod optickog kiina je o=O(n-1). odnosno indeks ore!amanJ'a je Il = + 1 . Za male
. e
uglove ukupno skretanje ( u radijanima) je 0"" a pre!omni ugao
"
Potrebne veliCine izmjeri ienjirom i izracunaj indeks preiamanja.
O"".!: (sI.3.26.). n
h a·b
129
3.115. Na kartonu izrezi olvor oblika strelice i pricvrsti karton plaste!inom na Ijenjir. Na drugom kraju
lenjira .pricvfsti plasteHnom kartonsku tablu. Upali svjetiljku ispred streliee a zatim pomjeraj soeivo
duz lenjira (izmedu svjeliljke i zaklona) dok se na zaklonu ne doblje ostar lik strelice. lzmjeri
udaljenosti a i b (s1.3.27.). tiznu daljinu izracunaj iz jednacine 2.",!:"+J... Ispitaj za koje polozaje
f , b
predmeta je Uk uvecan, a za koje umanjen!
Talasna optika
3.118. foo:ef)..; 7,89-10
14
Hz i 3,95.10
14
Hz. 3.117. 582 nrn.
3.118. a) 632 nm; b) m/s; 1-=475 nm; Frekvencuja se ne mijenja! \=4,74·10'· Hz, c) nece!
Boja zavisi od frekvendje.
3.119. a) n,-,,1.36; b) 486 nm. 3.120. d=2.0 em. a) s",,2.0 em, b) 2,66 em, e) s",,3 ern.
3.121. n;;;1,71; v;;;:1,7S·10
8
m/s. 3.122. n",,2; 1.",·260 nm
3.123.!l.s",.1800 nm. a) !l.s=k/,oo:; za k=1,2,3,4,5 ... to su ialasne duzine· 1800 nm, 600 nm. 450 nm, 360
f,
nm.. U vidljivom spektru to su talasne duzine: 600 nm; 450 nm. b) &s"'" (Zk + . Za
2
k:::O,1,2,3,4.5 ... io su talasne duzine: 3600nm, 1200 nm, 720 nm. 514 nm, 400 nm, 327,
uVidljlvom dijelu spektra to su !alasne duz.ine:720 nm, 400 nml
3.124. M;;;1200 nm. a) 6s",1200 nm; k=4; max.pojacanje. b) nm, k=2,7: slabljenje, e) As=1800
nm; k=3; max.pojacanje.
3.125. Vidl primjer 1! a) k=1; !l.x",14,4 mm. b) k=3; x;;;:43.2 mm. 3.126. 733 nm.
3.127. a=2 m. 3.128. 600 nm. 3.129. x=5 em; k",c10; nm.
3.130. U sredini ee biti svijetla bijela pruga, a s desne i s lijeve strane interferencioni spektar. Za k=1
prvi interferencioni spektar, k=2 drugi inlerferencioni spektar, itd.
3.131. k;:;2; xco:=15,2 mm; xf'''S,O mrn; 6x=7,2 mm.
3.132. Pogledaj zadatak 3.176! k:;=1; d=0,17 mm. 3.133. 2 ndo;o;kA; koo:1; d""i62,5 nm.
3.134. 2ndoo(2k+1)1J2; k=O; ,.=480 nm.3.13S. Vidi zadatak 3.178. i 3.179
1
a) d",,243 nm; b) d=121 nm.
3.136. Vidi zadatak 3.123! a) Za k=4,S.6, Stl talasne duzine; 665 nm: 532 nm; 443 nm, b) za:
k=3,4,5,6, to su talasne duzine: 760 nm, 591 nm, 484 nm, 409 nm 3.137. no;o;1.6. 3.138. Vidi
primjer 31 dsina""k).; ko:=2; 3.139. d",5,1 rim. 3.140. 589 nm. 3.141. d=10·
5
m; sina'"'-xia; /,;;;594
nm
3.142. d=8·10·
6
m; x=13,1 em. 3.143. d=2·1O·
5
m. 3.144. k==3; x'"'13,7 em; }.=457 nrn.
3.145.0:1= a2; k
1
/ q = k2A2; /q::;:653 nm. 3.146.a) 0.",,90°; k,,,A,88; k",=4. Vidi primjer 3!. b) 0.",,,,,55, F
3.147. Vidi primjer 3! k=2; a) a
c
=8,3°; al
l
",4,6", b) x 0=14,4 em; X'I""S em; f'.x",6,4 em.
3.14B. Vidi zadatai( 3.147! xl)=38 em; xc",76 em.
3.149a. d:::S·W'lm. a) 0.=18,9°. b) k",=df)..::;:9.2. Ne postoji! 3.'149. xc",76 em: x,joo:40 em; .6.x:::36 em.
3.150. a) tg 0.1>=n; n",,2, b) sinao:=nsin(1; 3.151. 0.=56.3°: 13=33,JO.
3.152. a",,53, P; 90-((:36,9°. 3.153. Vidi zadalak 3.150! it",,65
c
; n",2.i.
3.154. sina=O,531l; igo:""n; 0:=58"; n",,1 ,6. 3.155. (.4;=60
0
; n",1, 15; ((0=49°.3.156. 11=::1,6; ui)=38,7°.
3.157. Kompakl disk (CD) funkcionise na prineipu interferencije svjetlosti i ponasa se kao vrsta optic:ke
resetke cija je konstanta 1 ,6 a) Uzmi CD u ruku i lagano ga pomjeraj. Opisi raspored duginih
boja. b) Disk okreni prema prozoru! Podesi da Iik glave bude na jednoj strani diska . a disk udaljen
20-tak cantimetara ad Deiju. Dobit ces poiukrui.ni spektar na onoj strani gdje je lik glavo. Mijenjaj
udaljenost CO-a dok spektar ne dade na samu periferiju diska. Izmjeri lenjiron udaijenost a ad oCiju
do diska. Izracunaj srednju talasnu duzinu vidljive svjetlosti prema reladj! dSina.""I,f,., gdje je k=1:
d",,1 ,6 11m: sina",r/a; r-polupreenik diska. Greska mjerenja je 10%!.
130
3.1S8.Na radnu povrsinu grafoskopa stavi dva lisla papira tako da izmedu njih ostane uska pukolina.
Aeflektrovana svjetlost od ogledala grafoskopa daje na zidu(Hi tabU) svijetlu traku. a) no.
plankonveksno socivo (ispod ogledala) stavl opticku prizmu bocnom stranom tako da vrh prizme
bude paraleian pukotini. Na zidu ces dobiti spektar bOja. Koja boja najvise skrece? Kako bi
eksperimentalno mogao bili odredeni indeks prelamanja za tu bOju? Pogledaj sJiku 3.26. i zadatak
3.1141 b) Umjesto prizme stavi optieku resetku. Na zidu ces dobiti niz spektara sa jedne i druge
strane od eentralne svijeUe pruge. Koja boja ima najvete skretanje? Kakva je razlika izmedu
spektra dobijenog optiekom prizmom i oplickom resetkom? Pokusaj odrediti lalasnu duzinu graniea
vidljivog spektra (crvena j Ijubieasta boja) u spektru prvog reda (koo:1). Pogledaj labor. vjei:bu br. 4 i
sliku 3.36.!
3.159.Svjetlost pomoeu koje vidimo brojeve na dzepnom racunarau je polarizovana. Posmatraj brojeve
kroz polaroid (npr. kroz suncane naocale od polaroida). OkreCi racunar. U jed nom ce polozalu
brojke nestali, jer te tada polarizator u racunaru i nas polaroid biti ukrsteni.
Laserski snap usmjeri prema zidu. Svijetlu ervenu mrlju posmatraj kroz polaroid. Okreci polaroid.
U odredenom polozaju svijetla mrlja nestane. laserska svjetlost je polarizovana.
3. 160.Na povrsinu stoia stavi staklenu plocicu. Dzepnu svjetiljku prievrsti na stalak na nekoj visini h
iznad stoia tako da mazes mijenjati ugao pod kojim svjetlost pada na plocicu (s1.3.35.)
Reflektovanu svjetlast posmatraj kroz polaroid koji slalno okreees. Mijenjaj upadni ugao svjetlosti.
Kada okre!anjem placiea bude u jednom trenutku potpuno tamna, onda je upadni ugao jednak
Brusterovom uglu, tga:o:n. Tada je reflektovana svijetlost maksimaino polarizovana. Izmjeri indeks
prelamanja stakla. tga;.;;d/h (vidi sliku 3.35.)
4.0snovi kvantne fizike
4.1. Povrsine koje imaju vecu apsorpcionu moe imaju i vaeu ernisionu moe
4.2.1=1450 W/m2 4.3. T=1000 K. 4.4. (373/273t",,3.5. 4.5. 240;;16. 4.6. 6 puta.
4.7. P",Elt=14,4 W; 1=36000 W/m
2
, Vidi primjer 114.8. a) 1=75160 Wid, b) P=2480 W, e) E",1,49 MJ.
4.9. Vidi primjer 1! 1,,,,=1600 nm. 4.10. T=3766 K. 4.11. 1074 nm. U infracrvenom (IC).
4.12. T=3000 K; /'m=967 nm. 4.13. a) h2843 K. b) 1=3,7 MW/m2, c) 5=0,1256 m
2
; P",0,46 MW.
4.14. S=0,502 m
2
; 1=5976 Wim
2
; T =570 K. 4.15. T ",1450 K; 1=2,5.10
5
S=O,14 m
2
4.16. P",,70 W;
1=58333 W/m
2
: T=1007 K; "",=2880 nm.
4.17. a) 3,14.10.
10
,)=1.96 eV, b) 1,98.10·'5 J:o:12,41 keY, e) 9,93·1O·
H
J=O,62 MeV. 4.18. 517 nm.
4.19.3,27 eV i 1,63 eV. 4.20. a) hl=6,62·10·
26
J, b) E=Pt; E=n·hf; n,--;;4.53·10
29
.
4.21. E=1000 J: hf=S·W?'(i J; ),0;;3,97 m. 4.22. p:=8,83·1O·?B kgm/s.
4.23. p=E/e=2.13·1O·
27
kgm/s,/,=310 nm. 4.24. mv=hll .. ; },=O,727 nm. 4.25. mc
7
",hf; /.=2.42 pm.
4.26. E",O,03 J; n==1017.4.27. hfo=A; A=2,34 eV. 4.28. Vid] zadalak 4.27! 270 nm.
4.29. hf:003.27 eV; Nece! 4.30. hf:::1,97 cV. Kod eezija hoee, kod litija nete!.
4.31. Vidi primjer 4.b! hh"A+Ek; J. 4.32. J; },=367 nm.
4.33. a) A=2,14 eV. b) lo,{J",,581 nm. 4.34. vo::6,2·10
5
m/s. 4.35.).::0223 nm.
4.36. Silicij je najosjetljiviji na talasne duzine koje odgovaraju maksimalnoj emisionoj moei suncevog
spektra. 4.37. EI<=eU=2,5 eV",A·1 O·,g J.
4.38. h!::::A+eU: A=2,3 eV. 4.39. a) A=5,25 eV, b) 1-0=235 nm 4.40. U",,0,76 V.
4.41. h
e(LJ!-U,)
f2 -fl
6,06.10-
34
Js .4.42.8=1,608·1 O·ll1 c.
4.43. Kutiju premazi sa jedne starane crnom bojom. Na bocnoj strani izrezi otvor kroz koji mozes
provuei tanko gumeno erijevo. Drugi kraj gumenog erijeva spoji sa U-cijevi u koju si sipao vodu do
polovine visine (otvoreni vodeni manometar). Svjetiljku okreni prema svjeliijoj strani kutije i drzi
krate vrijeme. Nivo tecnostj u manometru S8 nesto pomjeri. Svjetiljku okreni prema tamnijoj strani
131
kulije i drii izvjesno vrijeme, Nivo vode se pomjeri vi_se ne90 u prvom slucaju. Kako to mozes
objasniti? U kojem slucaju je veca apsorbovana energiJa zracenja?
4.44. Foloelement spoji sa galvanometrom i poslavi ga oa sto. Galvanometar pokazuje izvjesni alklan.
Okreni foloelement prema prozoru. Galvanometar pokazuje veGi olklon. Pokrij pavrsinu
fotoelementa dlanom ruke. Kazaljka galvanometra 58 vrati skora na nulu, Mazes Ii, ne osnovu
ogleda izvestl zakljucak 0 vezi jaCine fotastruje i jaCine svjetlosti?
4.45 .. E=-13,6 eV/n
2
; E2=-3,4 eV; E3",-1 ,51 eV;
4.46. r=:rj·n
2
; r
2
=:.0,212 nm; r3==9r,=0,476 nm. 4.47. v2",,1, 1.10
6
mis; vs",,0,73·1 On mis,
4.48. m"'2; NajvecB. taiasna duzina za no=3; A:::::656 om. Najmanja talasna duzina za n"'=; ).=364 nm.
4.49. m",,1. a) 0",,2; E=:10,2 eV, b) n==; A=91,1 nm; E::::13,6 eV,
4.50. mo=1; n=3; 1.",,102,5 om; f=2,92·10'5 Hz, E",12,1 €lV. 4.51.1.::::434 nm; b6,9'10
14
Hz; E=2,86 €lV.
4.52. A=13,6 eV; hbA+Ek; Ek=0,9 €lV. 4.53. hb10,4 eV; /:0::::2,5.10
'5
Hz. 4.54. L=mvr; a) Vidi uvod!
L=1 ,96-10.
3
" kgm/s, b) r",3,38-10-
7
m: v=2,75·10'· m/s; L=8,47·1O·
34
kgm/s.
4,55. n",4. 4.56. n=3; r",,0,476 nm. 4.57. Tri linijel 3----'>1; 3-+2, 4.58. 5-+2; 5-.4; 4"02; 4---0>3;
3-+2; 6 linija! Talasne duzine su: 434 nrn; 1282 nm; 36463 om; 486 nm; 1876 nm; 656 nm.
4.59, Ek:o-o2,9 eV; v=:1 0
6
m/s. 4.60. v=2rn!T; T ",1,51·1 O-Hi S, k6,62·10
15
ob/s.
4.61. a) Vidi zadatak 4.60.1 a) [<=8,27·10"1 obis; b) [;,=2,45."10
1
,1 obis; c) 1=.1,57.10
1
0: obis.
4.62. a) n=3; ('=0; 2 eiektrona, b) n",2; (",1; G oloktrona. 4,63. t=1; Za (.=0; m=O. Za (,=1; m=-1; 0;+1
4.64. n=3 (M Ijuska). Broj podljuski je odreden kvantnim brojem fl (':0:00,1,2_ Ukupno Iri podljuske i",O(s),
'01(p), '02(d).
4.65. Broj orbitala odrec1en je kVHntnim brojc m. a) U (l"'O) !ma jedna orbilala. b) U p-
podljusci (t:=1) im<1 tri orbitalc S8 tri raziiCile orijenracije u prostoW"_ p" Py, Pi.: slo odgovara
i ,0,+1.
4.66. n",,1 (K-Ijuska) ima 2 elekltona; no=.-2 (L-Ijuska) ima 8 elektrona; n=3 (M-Ijuska ima 18 elektrona.
4.67.0=3\ a) 3 podJjuske: s (r=Oj, p ((,0;:01), d (f=2). b) Svaka pod!juska ima (2(+1) orbitala! s·podljuska
jednu;p-podljuska 3; d-podljuska 5! Ukupno 9!
4.68. E
i
.,\l",N
A
5,14 eV=49S,2 kJimoL 4.69.E=5,4 eV. 4.70. E=N-2,65 eV; N=NAVNA=5,38-,e
2
; E=22,8
kJ. 4.71. Vidi primjer 1! E=2,9 aV.
4.72. q=9,65.10-:
w
C. Izracunala vriJednost je manja 16 pula od stvarne! Eleklronski oblak blizu protona
sarno je djetimicno pomjeren prerna alornu fluora. StvarnCl udalJenost)e manja ad navedene!
4,73._ p=qC; ('=1,21 pm. 4.74. C=3,9 pm_ 4.75. a) f1=m/2=8,35·1Q"2E kg, b) Vidi uvod! 1,,,,548 N/m, c)
=1,14.1O-'!I-kg,
ED=hf/2=O,27 eV. 4.76. a) E=E,-Eo'-'-hf; E-=0,27 eV, b) 1.,,::4615 nm, 12+ [6
b1900 N/m.
4.77. a) E=hf: f=5,56.10'·"l Hz: E",O,23 eY, b) '" = L24·10 c)k=1515 N/m. 4.78. ndO;
14+16
k1,29·10
14
Hz; Eo::5,6 eV.
4.79. a) f,,;8,94·1 013 Hz: ,65.10-?·'kg: mco3,3·1 0-:'7kg. 4.80_ Vidi prirnjer 2ci Ed",,9,8 eV.
4,81. Vidi uvod! ).1",0,95 u, a) k1,33.1U"7kgm2, b) (=1; E=O,005 eV. c) 0,25 mm.
4.82. 11",,7u; a) 1:001,64-1 0·4f,kgm
2
, b) E3·E£", (12 - 6) '"' 1,41:\ , c) ),=0,84 rnrn.
4.83, a) 1l",7,47U; 1=1,64.10·
4U
t<gm?, b) b:1; E=6,Tl_10-
23
J, c) E:::ok-T, gdje je k-8oltzmanov0 konstanta;
T",4,9 K. 4.84. a) 2,23.10
22
, b) 1,08-10
22
, cj 9,5_10
21
1 N",NArn/M. 4.85. <1) in",,1,93 g, b) 777 g.
4.86. Vidi zadatak 5.170! N=1! m:=M/NA; a) 1,67.10-
27
kg, b) 1 ,05·iO·?5 kg.
4.87. m=M/N
A
=2,37·10·
25
kg; m=pV; V",a
3
; a=3,5.10·
1D
m.
4.91. m=1 kg; N",,1,03.10
25
; E=N·7,93 eV=13 MJ. 4.92. Ei<Oh=O,l eV. 4.93 a) broj atoma bakra je
N=NAm/M;, a broj elektrona u jedinici zapremine n=2NN=2 pNA/M; 0=1,69.10
29

3
• b} bneSv
d
;
VcF7,4·10· m/s.
4.95, Pogledaj zadalak 4.931 0",,-1,69.10
29

3
; vd",,3,7·10·
s
m/s.
4.96. Er=4,1 eV. 4.97. v=l ,39,10
6
m/s. 4.98. E;;=kT (vidi zadatak 4.83), E=O,026 eV.
ZanemarlJlva. Samo stanJa bJiska Fermijevoj energiji prelaze u visa stanja.
4.99. Braj el€lktrona u V=1 ems je n=5,86·10
22
em·
3
(vidi zadatak 4.94). Ako racunamo da u svakom
energijskom stanju ima dva elektrona sa suprotnim spinom, enda je AE=2E
F
/n=1,9.10-22 eV.
Potrebna je vrlo mala energija za prelaz lz jednog u druga stanje. Dobar vodic!
4.100. 10
s
S/m; 10-
3
81m. 4.101. eV=674 kJ/mol. 4.102. a) 1241 nm (infracrveno podrucje) ,
b) 241 nm (ultraljubicasto podrucje).
4.105. Vidi uvod! 9,6 mV, 4.106. T
2
",,1475, 4.107. f:l=12S.
4.108. Napuni biretu vodom_ Slap naelektrisi krpom. Olvori biretu tako da voda Istlce u tankom mlazu.
Pribt(zi stakleni stap. Sia zapazas? Nabijeni stakleni Stap privlaCi mlaz, slo znaci da su
molekull vade polami. Ogled mozes izvesti sa tankim mlazom iz cesme i cesljom koji 5i protrijaa,
4.109. Na gomji dio sijalie€l zalijepi AHoliju i spoji j€l sa elektroskopom. S!aklenim naeiektrisanim
stapom dodirni foliju taka dase i elektroskop naelektrise. UkljuCi sijalicu u kolo struje. Eiektroskop
€ Objasnl zaSta? Sta se desava kada se vtakno sijaliee zagrij€l? Oa Ii v!akno
slJallce emltuJ€l el€lktrone kada nije usijano?
i celicnu z!eu, kao na slici 4.5. Jedoom kraju spoja prinesi upaljenu sibicu i drzi
IzvJesno vnJome. Sta zapazas? Zb09 eega se pokrenula kazaijka galvanornetra? Od cega zavisi
veli6na otklona kazaljke?
4.111. kolo € kao na slici 4.6.8, i ukljuCi. Sijaliea svijelli kada je p·poluprovodnik vezan za
pol Izvora struje, a n-poluprovodnik za negativan pol. PrikljuCi poluprovodnicku diodu kao
na silel 4.6.b. Sto zapaias? Objasni.'-
4.112. Vidi primjer 1! 1.=8,83·10·
34
m. 4.113. v=800 m/s. 4.114. m=1000 kg.
4.115. v=10
4
m/s; Ek:o::::4,55·10-
n
J=2,84,10-4 eV. 4.116. v",1, 1_10
6
m/s; hO,66 nm.
4.117. v=2768 ,m/s; ).",,0,143 nm. 4.118. 727 pm; 0,396 pm. 4.119. a) 5,93,10
6
m/s i 1,38·10" m/s; b)
0,123 nm 12,87 pm.
4.120. a) kgmis, b) E"""p2!2m=150,5 eV. 4.121. Vidi primjer 2,a! V=:2,05.10G mls; }.=O,35
nm, 4.122, v=6,1·10
6
m/s; U",,105 V. 4.123. Brzine su 8,8 Mm/s i 0,205 Mm/s. Talasne duiine su
82,7 pm i 1,93 pm.
4.124. Treba uracunati r€liativisticke efekto_ Vidi primjor 2.b! m=2.3 m
o
,l.=1 ,2 pm.
4.125. Vidi primjer 313,5,10-
24
m/s. 4.126. Llp=4,B.10·,12 kgmls. 4.127.1,16.10'
10
m 4,128. bE-bt",h!2n;
llE=5,27·10·
26
J. 4,129.1,6 ns. 4.130. !lv",20 kmls; llx=5,B nm. 4.131. 1 ps_ .
5. Fizika jezgra
5.1, 8p, 9n; 82p, 125n; 88p, 138n; 92p,143n. 5.2. Z=42; Ge (germanij). 5.3. 18; 61.
5.4. N+Z",59; N-Z",S; Co (koball). 5.5. Vidi primjer 1! a) M",238 g/mol; N""S,06.102\ b) M",13i
g/mol; 5.6.1,04 9 i 9,76 gl
5.7. M"d4 g/mof; N=4,3·10?2 atoma; Npo::2,58·10
23
; N"",3,44.10
2
:
1
; N"=;Np,,,,2,58.1023.
5.8. N",7,72'10
22
aloma: N"",1,54·10
24
. 5.9. V",VoN/N
A
; Vo=22.4 dm
3
; N=5,38.10
19
atoma. 5.10.
Zme""O,050471u: mj"'238,000341 u.
5.11. E=mc
2
; E=1,494·10-
j9
J",932 MeV. 5.12. Vidi primjer 31 llm:=1,91508u; E
v
",1784 MeV;
Ev/A=7,96 MeV.
5.13, a) llm",,0,00184u; Ev=2,75·10·
13
J''''1,72 MeV; Ev/A=0,86 MeV. b) Am=O,095646u; Ev"'1A3.1O-1t
J=89,4 MeV; Ev/A=7,45 MeV. c) llm",O,13262u; E
v
=1,98-10'" J=123,8 MeV; Ev/A=7,73 MeV.
5.14. Najmanja energija je jednaka energiji veze jezgra. Am=4,02·10-
28
kg; ml=26, 9739u.
132 133
5.15. a+ t=.iY . Redni brej se smanji za 2, a maseni za 4.
5.16. n-tp++jr+ V. Neutron se raspada na proton, elektron i antineutrino. Relacija se maze pisa!i kae
+ V. Redni brej se pavecava za 1, a maseni ostaje nepromjenjen.
5.17. p+-tn+rr+v. Jedan proton se pretvorl u neutron, pozitron i neutrino. Reiacija se maze pisatl:
i + c+ n + v . Redni broj se smanji za 1, a masenibroj se ne mljenja.
5.18, 5.19. 5.20.
5.21. ,b) c) 5.22. a) i1Mg, b) ,c) .
5.23. a) , b) c) .524. T=0,693f},; T=39,6 s.
5.25. T=5,1.1010 s; 10=1,36.10.
11
S·1. 5.26. A;;;;4,4,10
9
Bq:;:4,4 GBq. 5.27. A="N; A=S,02.10
11
Sq. 5.28.
A",1 ,36.10
4
Sq. 5.29. N=3,01.10
1S
,
5.30. T =1, 15.10s s=:1 ,33 d. 5.31. Vidi primjer 41 M",239 gfmol; N:::;5,29·1 0
22
; G8q.
5.32. N=4.5.1021 ; m=1,69 g. 6.33. N=10
20
aloma; hi ,7,1 Oe s",5,39 god. 5.34. m",1 ,02 mg; N=l ,92·1 0
15
.
5.35. a) 5000,b) 2500, c) 1250, d) 625. 5.36. 8N=No-N; ND",1000; a) 500, b) 750, c} 875, d) 937.
5,37.T=16 d; Nakon 1=4T aktivnast 6e se smanjiti 16 pula. 5,38. a) SO%, b) 75%.
5.39. A:;;: A oe -},t . pogledaj primjer 4.c! 10030 d. 5.40. pogledaj prlmjer 4.c\ A=3,9 TBq. 5.41. pogledaj
zadatak 6.39! U trenutku smrti organizma aktivnost se poene smanjivati. T=8437 god.
5.42. a) N::;;;0,2 No: t=65 god, b) NooN
o
-O,2N
o
=0,8Nn; b=9 god. Aka je vrijeme poiuraspada dato u
godinama, onda 6e se i vrijeme t dobiti u godinam
a
.
5.43. AN=No-N=O,6; N=O,4 No: t;;.,36,75 h. 5.44. m",0,72 mg.5.45. No=1 ,88.10
'9
; N=1 ,62.10
19
;
2l.f'J=2,54.1 01°. 5.46. m=2g-0,03g=1.97g; m/mo= e -At =0,988; ,J=O,0151; t=1 ,64 d.
5,47. a) N/N
o
""O,917 iii 91,7%, b) =0,083 iii B,3%. 5.48, Vidi primjer 5! m",0,S4 g.
5.49. a) N
o
=4,6.1016: b) A
o
=46 GBq, c) A=1,4 GBq. 5,50. a) No=4,46.10
20
; Ao::;S, 15·1 01"1 Sq, b) m",11,2
mg.
5.51. N=5.lOl8 ; IJ=0,47; T=5,9 god. 5.52. ).J=6,7; h1,03 min. 5.53. a) Nv=1 ,83.10
22
; mo",,7,4 g, b)
A=18,9 EBq. 5.54. a) iP,b) d)
5.55. a) b) 5.56. Am",,·0,0032 u; Q=-3 MeV. Reakcija se odvija uz utrosak energijE;. Alfa
cestice moraju imati energiju vecu od 3 MeV.
5.57. E",L'lmc2 ; l;.m",,2,756.10"31 kg. 5.58. E=8,15 MeV.
5.59. Eo;;2,39.10·
12
J; E",14,9 MeV
5.60. a) N=2,56·10
24
; E:.=NE,=8,2.10'3 J, b) q,,;£!m; m=6308 t.
5.61. N=1 ,025.10
2
°; E=3,25·1 0
9
J', P=Elt=-0,91 MW.
5.62. N=1 ,025.1025; l;,m""NE)e
2
=3,64 g. 6.63. E=PI::::3,456·1 0
12
J; N:::E/E
j
=1 ,08·1 023; m;;;42, i 9
5.64. Am=O,006738u; E=6,3 MeV. 5.65. E1Z'3, 17 pJ: N",1 ,2·1 0
24
; E=3,8·1 0
12
J. 5.66. L\m=O,007809u;
E=7,29 MeV.
5.67. eT +e--t2hf =:2mQc
2
; hf=0,51 MeV; )..=2,4 pm. 5,68. hf=2moc2; ,_=1,2 pm.
5.69. !=dc/2; x=14,7 em. 5.70. Vidi zadatak 5.69! x=8 cm; 1",1c/5,
5.71. x",115 cm. 5.72. z"-,,zoe·l"'. zo",,350-20=330 imp/min; z=:300-20=280 imp/min; jl=50 m·
l
.
5.73. a) O-:;oEfm=O,1125 Gy', b) H=QD=.2,25 Sv.
134
5.74. 0=2 mGy; a=H/D=5. 5.75. E=NE1=0 0344 J' D=O 46 mGy· H-9 2 mS N·' M k . . ..
d 50 S "" -, v. I)e. a s!ma!na godlsn)a
ozaJe m v. 5.76. a) D=H/O=O,OOO1 Gy, b) E=D m=O,007 J; c) N=E/E.,=4,37.10
1O

5.77.1=20·3·12=720 h' D=oO'·I-O 045 Gy' H-O 045 S M k· I
5.78. a) H;:;H
1
; b) H=2 SV. ' -, v. a sima no dozvoljena doza je 45 mSv godisnje.
6. Svemir
6.1. d=2,78 pC=5,73·10
5
AJ=9,1 SG. 6.2. d=10 pc=32,6 SG. 6.3. p=O,23".
6.4. a) d=1 ,33 pc=4,34 SG, b} p=0,75". 6.5. a)p=O,S5", b} d=S,63·10
13
km, c) t:;;1784 godine.
6.6. a) p=O,032", b) d;:;101 SG. 6.7.1=97800 godina.6.8. d=8 pc; p",0,125".
6.9. d=1 AJ=4,8.10,
s
pc=1 ,58.10.
5
SG. 6.10. Za male uglove, d=384200 km 611 V'd' r'
1021R-68105km 612 2cp 03' N 'd'1613 ) .. , IISIKU
kao'i ZVijezd·e. ' . "',. e VI !. • • 2(p=Q,8' Vidi se kao svijetla tatka, bez dimenzija,
6.14. R=1675 km. 6.15. 10
0
. o 6.16. Zvijezda S8 priblizava
'
v;;;93.8 km/s. Vid,·
R] sinCPI
uvod! 6.17. Udaljava S8! v=99,9 km/s, 6.18. v=300 km/s. 6.19. M=0,1 nm.
6.20. nm; nm .. ;\1.::00,068 nm. b) v::048kmis. Pr'lbiizava 5e
l
d 1"' d Z Is.. 6.24. v_2,: 6.25. Pn rotaclJI Sunca jedna od dijametralnih lacaka se
u a Java 0 emlje, a druga pnblJzava: 2.:'.1,,,,0,0088 nm; v=2 km/s; v=2RrrfT; T =25 dana
6.26. pomak je 0,3 (iii 30%). Treba koristiti reiativislicku formulu (vidi uvod)' I" n· .
v=769DO km/s. . m,
6.27. Vidi zadatak 7.261 tJ.}, "" + vic - •. - .
. j + vi c 1. Ookazl! v-44200 km/s.6.Q8. Vldi zadatak 6.26\ a) v:=2 c! b)
c.6.29. U relalivistickoj formuli za pomak promijeniti predznake jer S8 izvor pribliza\'a'
/.,.=542,7 nm. .
6.30. joo1:H=o-18 milijardi godina! Vidi primjer 3.b! 6.31. v""H·d; vo;;c' d=1 67-10
26
m,..-17 G
mli!jardl sVjellosmh godina. 6.32. d-=1 0 Mpc; H-=55kms·
1
/Mpc;v:o:H.d=550 'km/s: .
6.33. Relativni pomak je 0,033 (iii 3,3 %); v",9998 km/s; H::;:16,9kms"1fMSG; d",,591 MSG.
6.34. Relatlvni pomak je 1.65 (Hi 165%). V\di zadatak 627
'
v-075c . d 133 .... d .
godina. . . -, "", milijar e sVletlasnih
135
DODATAK
2. Predmeci decimalnih mjernih jedinica
10 d deci 10 da deka
A,a

c centi 10 h hekto
BJl
10 m mili 10' k kilo
r,Y
v " .. f '"k k
t t 1. aznlle IZIC e cns an e
velicina vrijednost konstante
10
0
mikro 10" M mega
[\,0
10 n nano 10 G
.gi9..a
B,E
10'
I oiko 10 <
T tera
Z.£
10'
f fernlo 10 ' P peta H.'.!L
10 a alo 10 E eksa
B,t)
brzina svjetiosti u vakuumu 0=299792458 mls
permeabilnost vakuuma .LIo=411:.10·
7
Him
permilivnosl vakuuma fli",a,85·10·
12
F/m
-
1,)
K,K
elemen\arni naboj 8=1,602_10.
19
C
Planckova konstanta h",S,626-10·
3
t. Js
A,A
---,
t.hE
Avogadrova konstanta mar'
3. Indeksl prelamanJa neklh tvan
--
I
malarna gasna konSianta R",S,314 J/moi·K

F::::9,6484 10'1 C/moi
--I
Faradayeva konstunta
I
tvar
n tvar n
._-----
j-'-
Rydbergova kanslanta R_",1 ,097.10' m-'
vazduh
1,0003 terpentin i ,51
Bollzmanova konslanta k;o;R!N
A
=1 ,38_10,23 J/K
led
1,31 stal<lo (kron) 1,50 -1,60
Slefan-Boltzmanova konstanla 0,,-,5,67-10·(1 W/tr;7·K'
voda
1,33 staklo (flint) 1,60-1,80
Wienova konstanta b",,2.89S·lO,3 Km I
metilalkohoi 1,33 kamena so 1,54
c-'
-,-
I gravitaciona konstanta '(=6,672.10.
11
Nm
2
ikg
2
etilalkohol 1,36 kvarc i,54
atomska jedinica mase u=c1,66057·10·
21
kg aceton 1,36 anWn 1,56
masa elektrona m"=5,486-10"'u,,,9,11, 10 3i kg glicerin 1,47 secer 1,56
masa protona mjJ=1,007276 u",1 ,6726·1 o-2'kg kalij-hlorid 1,49
ugljik-disulfid i,63
masa neutronu 1,008665 u", 1 ,67 495-1
benzol
-
1,50 dijamant 2,42
mass alfa-cestice nl,,=4,OQ'151 u
1-'
-,
4. izlaznI rad eiektrona iz metala
standardna temperatura To=273,15 K
almosl""k' pritisak
PIJ",,101:)25 Pa
standardno ubWlnje slob. pada 9",,9,8066 m!s m/';/
---
metal A(eV) melal A(eV)
c8zij 1.81 dnk 4,24
kalij 2,22 srebro
'---
4,7
Bohrov magnoton In
-
Bohrov poluprecnik 80;;;:5,292.10.
11
m
--
salama konstanta J
c
=1370 W/m?
---- ----,
-Platin';-I6';--- litij 2,38
natrij 2,35 olovo
elektronvolt J
aluminij 4,25
volfram 4,54
astronomska jedinica AU=1,4959787·10
11
m
gvozde 4,31 ziva 4,52
136
Grcki alfabet
alfa
N,v oi
be/a ksi
gama
0,0 omikron
delta
n,n pi
epsilon p,p w
zeta
L,o sigma
eta
T;t
"" theta
Y,u ipsiloll
iota
11,(fJ fi
kapa
X,X hi
lambda
'1',\JJ psi
mi Ll.(!) omega
Relativna perrnitivnost
Specificna elektricna otpornos(,
p(10-
6
Qm)
a!uminH 0,027 I
bakar

cekas
1,10
iTeiTk·
0,12
zeljeza
0,092_

0,10
0,053
cink
0,06

0,415
olova
1-0,207 _
ziva
-,-
0,958
konstantan 0,47
1 0,39
nikelin
0,42 -/
nikal-hrom 0,42
I
137
I
5. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izolopa
lzotop T izotop T
" "
::;
neutron 11.7min jod-131 8d
::5e3
'"
»
ugljik, C-14 5570 god jod-128 25 min
ugljik, C-11 20,4 min foster, P-32 14,3 d


»
kobalt, Co-58 72 d natrij. Na-22 2,6 god

,n
kobalt, Co-60 5,3 god natrij, Na-24 15 h
<'"
:':

radij, Ra-219 0,001 s magnezij, Mg-27 10 min
radij, Ra-226 1620 god radon, Rn-222 3,8 d
CO
- as
C\:I
'" c:
stroncij - 90 28 god uran, U-235 7,1.10
8
god
stroncij-89 51 d uran, U-238 4.5.10
9
god
CI)
"
E
CI)
"''''
-
CI)
:>
r
CO
....
(/)
> >l:
::I
(/)
c:
"C
;:;$

0
»
.-
...
"'""
c\D
CI)
»
il.
"'""

»
6. Svojstva nekih cestica u prirodi
Vrijeme
---
Cestica Oznaka
Masa Naboj
poluraspada
Princip
." m. e iskljucenja
. T'I2/s
foton y 0 0
Kvanti
W· 157700 =1
Ne
polja !nlermedi- I (bozoni)
I
jami bozonj
ZO
178300 0
I
I i
._-
I
elektron e 1 -1

".
206,8 -1 1,5.1O-
B
I
Leptoni elektronski
Da
neutrino
v, <0,000033 0 (fermioni)
"'
"" ""
mionski
<0,53 0
neutrino
v"

Ejg ",
C
proton p 1836,15 +1 > 10
39
0
- da

n
1836.68 0 615,9
(fermioni)
ro neutron
Hadroni
pioni
'"
273,1 ±1 1,8·10·
a

N
c
;S;:S
V
0
C.
"
2 .e;
0
"
","

"
• 0

>
" 8 0
0
%
0
TI" 264,1 0 5,8.10"17
ne
N
w (bozoni)

kaoni K±
966,0 ±1 8,6.10.
9
138

Sadrzaj Recenzenti: Dr. Hrustem Smailhodzi6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehnicki skolski centar, Tuzla Predgovor

1. ZVUK ......................... .

.. .. i

2. Elektricitet i magnetizam ..
2.1. Elektrostatika ........................... ..
Izdavac Harfo-graf, Tuzla 2.2. Elektricna struja .

... 8
.. ......... 8

2.3. Elektromagnetizam 2.4. Elektrodinamika

.... 36

........ 47
........ 59

Za izdavaca Safet Pasi6

3.0p!ika .. 3.1. Brzina svjetlasti ..................................... . 3.2. Geometrijska optika .

.. ...... 59
.. ...... 62 .. ..... 76

3.3. Talasna optika .....
Stampa Harfo-graf, Tuzla 4. Osnovi kvantne fizike
<

........ 84 ..... 84 .. ...... 91 .. .... 100

4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
4.2. Fizika atoma .................. ..

Za stampariju Safe! Pasi6

4.3. T alasi i cestice .. 5. Fi:zika jezgra atoma. Elementarne cestice .. 6. Svemir .. Rjesenja ........... ..

.. 103
. ..... 115 .. .... 119 ...... 119 .. .. 119 .. .... 128 ..... 131

Tiraz

1.

Zvuk Elektricitet f magnetizam . Oplika ..

1500

2.
3.

4. 5.
Oslobodeno poreza na promet, prema misljenju Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kullure i sporta, broj: 03-15-2634/00, od 29. 06. 2000. godine Odobrena upotreba u nastavi tehni6kih i srodnih skala, prema rjesenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzla broj: 10/1·15-67912100, od 20. 06. 2000. godine

Osnovi kvantne fizfke ..................... " Fizika jezgra.
Svemir ..

. ..... 133
.. .... 135 .. .... 136

6.

Dodatak .......... ..

"Priroda je jedna knjiga koju un svim lis/<)vima !ludi mnogo sudriaja '

Ge/e(1749-1832)

1. ZVUK
Predgovor
Zbirka je pisana prema programu fizike za 2. razred tehnickih i srodnih skala, a takode je pri!agodena i programu fizike za 2. razred gimnazije na padrucju Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih racunskih zadataka (oznaka T) demonstraclonlh ogleda i eksperlmentalnlh zadataka (oznaka E). Takode je dat i odreden broj laboratorijskih vjeibi (ukupno 7). Preporuceni pribor za demanstraciane og!ede i laboratorijske vjezbe maze se jednostavna sklapiti ad prirucnog materijala koji uglavnam posjeduje svaka skala. Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod I nekoliko rljesenlh racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno davoljno prostora da ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja. Zvuk je takode talasno kretanje. Ljudsko uho moze da cuje frekvencije od 16 Hz do 20000 Hz. Brzina zvuka u gasavima data je izrazom
c=

Vp

G-

gdje je: p - pritisk gasa, k - odnos specificnih toplotnih kapaeiteta pri sta!nom pritisku i stalnoj zapremini, p - gustina gasa. Brzina zvuka u gasovima raste sa temperaturom,

gdje je: Co - brzlna zvuka na GOG (III 273 K), T-temperatura gasa (u K), T o=273 K. Zategnuta iiea duzine f osciluje frekvencijom

t'=k~ 21 '
gdje je b;:1 ,2,3 ... Za k",,1 dobivamo frekvenciju osnovnog tona.
Brzina sirenja longitudinal nih talasa u cvrstim tije!ima ( i tecnostima) je

gdje je: p-gustina sredine, E-modu! e!asticnosti (za tecnosti modul stisljivostl). Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnutoj zici je,

gdje je:

F~si!a

zatezanja, l-duiina iice,

m~masa

ike.
1

brzina zvuka c~340 mis.':". izrazav8 S8 re!acijom L "'-lOlog~ I I. a prijemnik miruje. Primjer 2: !zvor zvuka Ima frekvenciju 260 Hz. gdje je: 1._ 340m/s+30m/s f~239Hz Frekvencija koju registruje prijemnik je smanjenja. Zvucni taias S 2 S=4nR te je jacina sfernog talaSB ! . Nivo jacine zvuka. m2 b) Izvor zvuka miruje.2. k~1. 2 3 .frekvencija izvora zvuka. R-j 0 m a) I~?. 10 .. gustina sredine (vazduha) je 1.~ 260 s ----.cc._. c) izvor zvuka miruje.frekvencija koju registruje prijemnik.14·10·' m.jaCina zvuka (frekvencije 1 kHz) na pragu cujnosti kOja iznosi 10..:. Gomj! predznak je al\O S8 izvor (odnosno prijemnik) udaljava.!. Snaga zvutnog talasa je p~ IS. b) prijemnik miruje.=O. Kada S8 izvor zvuka krece U odnosu na prijemnik (odnosno prijemnik U odnosu na izvor zvuka) dolazi do promjene frekvencije (Dopplerov eleka!) prema relaciji 10-260 Hz v~30 f~? m/s: c=340 m/s Frekvencija zvuka koju registruje prijemnik data je relacijom gdje j8 :fo .. a izvor zvuka S8 priblizava istom brzinom. c _] 340mls 10 . Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo da je amplituda oscilovanja A~3. Rjesenjs: gdje je S-povrsina koju zahvata zvucni talas. Jacina zvuka odredena je izrazom b) Amplituda oscilovanja djelica sredine izracunava S8 prema jednacini 41 Za k=1 dobivamo frekvenciju I::::: 2n2pcA 2f2 . vp~brzjna prljemnika.3. Brzina zvuka u vazduhu je c=340 m/s. S8 S8 prib!lzava te S8 uzima donji predznak b) A~?.jacina zvuka. vp=O.. b) amplltudu oscilovanja djelita sredine na toj udaljenosti. c) l=? siri na sve strane .brzina'izvora zvuka.brzina zvuka.2 kg/m 3 . S8 udaljava t8 S8 uzima gornji predznak. ~ .-cC-Y j 340m/s-30m/s f=285Hz 796. a) Prijemnik miruje. Vi ..Kod zatvorene sviralena na jednom kraju frekvencija je f ~ (2k -1) . gdje je: I· duzina vazdusnog stuba. C . aka je frekvencija zvuka f=1000 Hz..10.=:. donji predznak aka S8 priblizava. Izver zvuka za brzinu izvora. c) Nivo jadne zvuka na toj uda!jenosti je I=2n 2 pcf 1 A 2 Jedinica za jaGinu (intenzitet) je W/m 2 . v. a) Prijemnik miruje. Prijemnik se priblizava te se uzima donji predznak za brzinu prijemnika. Primjer 1: Snaga tackastog izotropnog izvora zVuka je 10~ W. f .:. Izvor zvuka za brzinu zvuka. . Odredi: a) jadnu zvuka na rastojanju R=10 m od izvora zvuka (prigusenjese zanemaruje).<:. Povrsina sfere je a) Jacrna zvuka je I.12 Wid. e) nivo jacine zvuka na loj udaljenosti.8 .:.. vp=O. Rjesenje: P-l 0" W. osnovnog ton8.::. a prijemnik S8 priblizava brzinom 30 m/s. Koliku 6e frekvenciju registrovati prijemnika: a) aka S8 izvor zvuka udaljava od prijemnika brzinom 30 mis.: f ~ Co ---"-_ ~ 260 S-1 c+Vj 340 m I!.. u decibelima (dB)..

Covjek moze odvojeno cuti dva tona ako dodu do njegovog uha u intervalu vecem od 0.2. 2ica mase 0. zategnuta je sllom F=44 N. Pri mjerenju brzine zvuka u vazduhu pomo6u rezonancije vazdusnog stuba (u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju) koristena je zvucna viljuska frekvencije 440 Hz. prikazano je oscilovanje vazdusnog stuba. Frekvencija talasa je 280 Hz. kad oseiluje. Koliki je modui elasticnosti metala ako je njegova gustina 7500 kg/m J ? 1. a gornja graniea 20 kHz.12. evor stoje6eg talasa je na zatvorenom kraju.4. b} masu ziee ako je si!a zatezanja 27 N. 1.14.f=fo'~~=260s-1340m/s+30111/S c 340m/s f = 283 Hz 1. a 11 2 modul eiasticnosti 9.1 s.1.6.4. 1. Donja graniea kad cujemo zvuk iznosi 16 Hz. Primjer 3: Iznad eilindricnog suda koji je napunjen vodom nalazi se zvucna vHjuska eija je frekvencija 440 Hz. U kojem intervalu su talasne duzine zvucnih ta!asa u vazduhu. Drugo pojacanje se dobije za k=2. Zvucna viljuska. 1. Rjesenje: fo=440 Hz e-340 mls I f =?. Zvuk ce se pojaeati kada S8 sopstvena fekvencija oseilovanja v3zdusnog stuba izjednaei sa frekvencijom zvucne vHjuske.] . 1. b) 30'C. Brzina zvuka u aluminiju je 5100 m/s. dUline 15 em.2. Kollka je brzina prostlranja zvuka u gvoldu: gustina gvozda je 7800 kg/m'.10 Pa). a brzlna zvuka 336 m/s. Odredi: a) talasnu duzlnu talasa. U eilevi zatvorenoj na jednorn kraju. Na kojem najmanjem rastojanju treba da 58 nalazj ad neke pregrade (zida ) da bi odvojeno cuo sopstveni ton i reflektovani ton? Za brzinu zvuka uzeti 340 m/s. tJ' f "" ~ . 1.7.4.)? Izracunaj du!'ine za prva dva pojacanja zvuka. a brzina zvuka u tom gasu je 432 m/s. Prv! rezonantni maksimum (pojatanje zvuka) javlo se na dubini t 1=19 em. Zlea duga 1 m zategnuta je sllom 20 N I pri tome njen osnovni ton Ima frekvenciju 70.. 1.5. Kolika je dubina mora? e=-1550 m/s? 1.10.5 m/s.:Jill.7 Hz. a brzina zvuka 250 m/s. gdje je brzina zvuka 340 m/s. 1.11. a) Kolika je brzlna zvuka u zicl? b) Kolika je frekvencija osnovnog tona? e) Kolika je frekvendja • prva dva harmonika? 41 Prvo pojacanje se dobiJ'e za k=1.013.1. Koje oscilacije nazivamo ultrazvukom? Odredi talasnu duzinu ultrazvuka pobudenu u aluminiju pri frekvenciji 10 MHz. Brzina prostiranja zvuka u nekom metalu lzn051 4470 m/s. 1.Jstina nekog gasa lznosi 1. tj f = 3-"- 41 T 1. Pri kojim duiinama vazdusnog stuba ce se zvuk pojacati (sl. c) udaljenost drugog i tre6e9 tvora od vrha . Izracunaj brzlnu zvuka u vazduhu na temperaturl: a) 20'C. Gl. b) U vodl ( e=1450 m/s). p=1 . Srzina zvuka je 340 m/s.8.2 S. KoUka je duzina zice i taiasna duzina osnovnog tona? 1. Odredi·. b) udaljenost prvog evora od vrha djevl. Kolikom najmanjom silom treba zategnuti zieu mase 0. 1.5 kg/m 3 . Ta!asna duzina osnovnog tona. Zlea mase 1 g. S1. iznosi 70 ern.17.9.3.2 9 i duzine 60 em da bi njen osnovni ton imao frekveneiju 440 Hz? 1. 41 I --"1- 340m/s 4f _. Kolika je talasna duzinazvuenih talasa: a) u vazduhu (e=340 m/s).29 kg/m . a) duzlnu ziee.10 N/m . 4 1. Kolika je masa iiee? 1. 1. Kolika je brzina zvuka u vazduhu na datoj temperaturi? 5 . na ziei zategnutoj na dva kraja./2=?.1. a trbuh na otvorenom. 4. na sHei 1. co=331. Kada se signal emjtuje sa breda prema dnu mora on se vrati za 1. lz suda S8 ispusta voda.2.440Hz 0r . fVIIJ=fvazd=f. Frekveneija oseilovanja vazdusnog stuba je (svira!a zatvorena na jed nom kraju) c f=(2k-l)--.15. proizvodi zvuk frekvendje 440 Hz.16. Za mjerenje dubine mora koristi se ultrazvucni signal. 5 S1. 1. Koliki je pritisak tog gasa? k=1.2 9 zategnuta je sHorn F:::: 30 N j pri tome je njen osnovni ton u rezonanciji sa tonorn rekvencije 512 Hz.13. Izracunaj br~inu zvuka u vazduhu prj standardnim us!ovima (po=1. k=1.

Kroz okomito postavljenu povrsinu ad 240 cm zvucne energije. Odredi nivo jaCine zvuka (frekvencije 1 kHz) koji odgovara: a) pragu cujnosti 1 =10. Zvueni talas ima frekveneiju 1kHz i jaeinu 10. U tom trenutku (sl.1.21.18.20. b) frekvenciju zvuka sirene.27. Sl.2 m/s. Koliko se zvucne energije emituje za dvije minute? 1. Voz se priblizava stanici brzinom 16 m/s i emituje zvuk frekvencije 300 Hz. gdje je co". Nivo jai':inc~ zvuka iznosi 50 dB. odnosno l.35.331 mis. Soaga zvucnog izvora iznosl 1. sve dok zvuk ne bude maksimalno pojaean.29 kg/m .31" Nivo jaCine zvuka pored jedne zgarade iznosi 82 dB. . W/m2 Koliks je amplituda 3 zvucnog talasa u vazduhu? c::::340 mis. casa s vodom. Kolika je jacina zvuka? 1. a pri udaljavanju 426 Hz. Koliku frekvenciju ce registrovati nepokretni posmatrac ako se:a) automobil priblizava. Odredi: a) brzinu automobila. a) Kojom brzinom treba zvucni izvor da se udaljava od nepokretnog posmatraca.6. Kolika je jacuna zvuka ako je nivo jacine : a)23 dB. aka se ta 2 snaga pre nasi okomito kroz povrsinu ad 8 cm ? 1. 1. Ako je vazdu.34. Kolika zvucna snaga uiazi kroz prozor povrsine 1. Sirena automobila emituje zvuk trekvenclje fo=800 Hz. Kolika je brzina zvuka? 1. Frekvencija zvucnog talasa je 1 kHz.5 mW.33. Kol1ka zvucna energija prolazl okomito kroz povrsinu 0. svake minute prode 0.14 nlTl. Kolika je duloina cijevi ako je brzina zvuka u vazduhu 338 m/s.1.5 cm iznosi 3 ow. a gustina sredine 1. b) udaljava? Brzlna zvuka u vazduhu je c=340 m/s. Snaga zvucnog izvora iznosi 0.. 1.144 J 4 Pribor: Dvije zvuene vilju. Kolika je jacina zvuka. 1.ke jednake frekvencije. Jacina zvuka Iznosi 2.6 m za 8 s7 2 gdje je fHfrekvencija zvucne viijuske.4. 0 b) granici bola Im=10 W/m 2 .1. gumeni cekie. 1. 1. Kako se odnose njihove amplitude? b) Kojom brzinom treba da S8 priblizaava zvucni izvor da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta veGe frekvencije? c=340 m/s. iznosi 78 em. Ova zvucna ta!asa imaju iste frekvenclje i brzine prostiranja. 1.2 kg/m 3 i amplituda oscilovanja 3.29. Odredi relativnu gresku mjerenja u odnosu na tabllcnu vrijednosl brzine zvuko na datoj temperaturi. Koliki je nivo jaCine zvuka ako je njegovajacina a) 10 mWfm2. Kad procijenis rezonantnu duzinu !. 6 7. Njihove jacine s'e odnose kao 4:1. Automobi! S8 krece brzinom v=20 m/s. 1. da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta manje frekvencije? C T "" Co VT. na rezonatorskim kutijama 81.3 1. 1. lenjiL Uputstvo: Udari viljusku gumenim cekieem i stavi je iznad menzure.-36. Demonstriraj rezonanciju kod zvucnih talasa. Kolika je jacina zyuka? 2 . postupak ponovi dosipanjem Hi odlijevanjern vode.8 m ? 2 If. a) Da Ii 5e brod pribHzava iii udaljava? b) Kolika je brzina broda? c~332 m/s. brzina c=340 mis.3). T . p=1 . 1.22. c~4 W/m2. 2 12 laboratorijska vjezba 1: Odredivanie brzine zvuka u vazduhu rezonanciio!TJ.37.) I ~)J4. 1.28. Udaljenost izmedu prvog i lre6eg evora ns sliei 17.ni stub pobuden ns oseilovanje zvuenom viljuskom kolika je njena frekveneija.7 W/m 2 povrsine S=50 cm ? 2 • E Kolika zvucna snaga ulazl kroz otvor 1.1. zvucna viljuska poznate frekvencije (preko 300 Hz). To =273 K. vazdusnog stub. Frekvencija zvuka sirene automobila u toku priblizavanja slusaoeu je 448 Hz.26.. Brod se na pucini javlja sirenom cija je frekvendja 200 Hz. b) 46 dB? 1.25.24. !-duzina od povrsine vode do vrha menzure. Snaga zvucnog talasa koji ulazi kroz otvor povrsine 1.19. b)10 pW/m ? 1.5 Hz.! -(~- Pribor: Menzura od 500 ml.c/4f. Za brzinu zvuka uzeti e~343.30. Frekvencija osnovnog tona zatvorene cijevi na jednom kraju iznosi 150 Hz. rr-. a) Kolika je jacina zvuka na tom mjestu? b) Koliki je nivo jaCine zvuka na tom mjestu? 2 S1.sobna temperatura. 1.10.. U lTlenzuru lagano sipaj vodu sve dok ne cujes pojacanje zvuka.4. 1. Posmatrae na staniei registruje irekveneiju 314.l. c~332 m/s.2 mW. Na obaH se registruje ton frekvencije 204 Hz.32.23.38.

Jacina elektricnog polja tackastog naboja q. Kolika je jaCina elektricnog polja: a) u tacki A koja se nalazi na sredini izmedu naboja. £. N 2 1.'N.--o 0 . I 0 9 ----"'--.).+1 nC i q2:::+2 nC medusobno su udaljena 8 em.2 e2 (0. b) Koliki 6e biti izn05 sHe medudjelovanja u petroieju clja je relativna permitivnost 2? c) Odredi jacinu elektricnog polja u tacki A.Elektrostatika Coulombov zakon. Rjesenje: q. c) Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i usmjerena je ad pozitivnog naboja (s1.jQ-'e F ~ k q 1q 2 ~ 9 .1. anda je jacina elel:tricnog polja u toj tack] N 20000-C Posta vektori imaju isti pravac. J09 Nm~." Nm- au nekoj sredini 8 = eo 'E r .10)=20000.N _Id !(). odnosno £. Elektricitet i magnetizam 2.=+20 nC=+20'iO.1.05 m)2 e [znos jacine elektricnog palja koje patite od naboja 2 j8 i vazduh) ko::::: 9 ·10'1 Nm U vakuumu je 2.-=9 r1 q. C Primjer 2: Dva naboja Ql'=+20 nC i q2=~20 nC. jer je za vazduh k~ko. Nabaji su u vazduhu.~+ 1 nC~1-1 0'9 q..=?. E=Eo .p.2. gdje je Er~relatjvna permitivnast sredine.2 m a) E. Elektricno polje Kolicina elektriciteta (naboj)nekog tijela q:= ne ~ gdje protona i elektrona u tomtijelu).).0 . b) e) E~?.1.~1 (vidi uvod). na spojnie.2. straniee a? Primjer 1: Ova tackasta naboja ql". na udaljenosti rod naboja je E-k-'L r 2 ' E "" F . ------:--c----c. b) u tacki B kOja se nalazi na tjemenu istostranicnog trougla. e~J1aboj je:n~eio a) Istoimeni naboji se odbijaju.05 m 2.~2.~+2 nC~2·1 0'9 Seneka (3 .O.6· 10-19 C. r2 4nE r2 gdje je: k-elektrostaticka konstanta.1: C .a) elektrona (elementarni naboj) F_Fo _2. su prlkazani vektori 8 9 . Iznos sile medudjelovanja dva naboja u vazduhu je priblizno jednaka kao i u vakuumu. broj (razllka broja medudjelovanja Er puta manja (sI...8:1O.~0. r.85 10. te j8 rezultuju6a jacina elektrlcnog naboja u tacki A: q. r-8 em-0.3600- _ N N - C C E=16400 N . Er 2. e2 l·lQ-g e ' = 3600 N (0.9 C q2~-20 nC=-20'10.8 ·10.9 e a=20 em=O.65) C C F~?. Aka na naboj qp u nekoj tack] prostora djeluje elektricna slla F. Iznos jacine elektritnog polja koja protece od prvog naboja u tacki 1 je: E j =k o -::. b)Eb=? a) Na slici 2. u vazduhu (51. koja je udaljena 5 em od prvog naboja. a) Odredi silu medudjelovanja u vazduhu. Iznos siie meaudjelovanja dva tackasta naboja dat je Cou!ombovim (Kulonovim) zakonom: F""k qlq2 =_1_QlQ2.ovjekaje da pogazi poz"d" cia se ville k flcbcsima i prodre u /ujne prirode" Rjesenje: q. anda ih algebarski sabiramo.2.08m)2 Fo = 2.1O-Oe.·6 N b) U nekoj sredini vrijednost elektrostaticke konstante je k = -"-"-. Za vakuum (a priblizno 2 2 .08 m a) Fo~? EF1.::::: 80 :::: 8. f-permitivnost sredine."Najvece obilje i VrhUllilC sree<? za (.b.2.p. nalaze 5e na udaljenostl 3=20 em. dva naboja. 6 e=: 1. te je i sila E.

+q.1.12. 2.-::::.3.1C nalaze se na izvjesnom rastojanju.Na kojem rastojanju ad naboja ~2 2.10. Na+ I c.2. Zasto S8 benzinska cisterna mora uzemljiti? 2. 2.9.=-lnC I medusobno su udaljene 1 m. 2.: EE! ::::.11. koji se koriste za odstranjlvanje tvrdih cestiea lz dima predstavljaju metalne cijevi duz clje ose je provodna ziea.0dredi relativnu permitivnost tecnosti ako dva jednaka naboja u vakuumu. nalaze se na rastojanju 3 m i privlace S8 silom od 0.a)Odredi veliCinu tackastog naboja.-: a) u vazduhu.7. b) u vazduhu.10 N/C na udaljenostl 5 em. obrazovati polje iste jacine.=81). Kako se odnose sile medudjelovanja prije i poslije dodira? 2. e) u vodl? 2.) 2 aC (O. u sredini cija je relativna permitivnost 2. = k () --:.2.25. ovi vektori obrazuju rstostranicni trougao. nalaze se u petroieju (E-r=2) i medusobno djeluju sHorn od 0. b) masu svih elektrona u visku. b) silu medudjeiovanja u vodi? 2.15. Odredi velicinu svakog nabaja. Na kollkom rastojanju su dva tackasta naboja q. Kako ce 5e promjenitt sila medudjelovanja dva tackasta naboja aka se rastojanje medu njima smanji tri puta. a nabojl su jednakl I Iznose 1.20.45 ftC stvara 4 elektrlcno polje jaCine 2. b)Na kojoj udaljenosti ce taj naboj.24. nalaze se u vazduhu na rastojanju 0. Moze Ii S8 trenjem naelektrisati metalni stap? 2. od -6 J.Dvlje jednake lopte Imaju naboje +50 ftC I -10 ftC. 4 2.6. oko je na udaljenosti 9 em jacina polja u 5 vazduhu 4'10 N/C.Kako se odnose elektritna i gravltaciona slla: a) lzmedu dva elektrona. KoHka je jacina elektricnog polja protona na udaJjenosti na kojoj se nalazi elektron? 10 11 .=1.0dredl sllu kojom se prlvlace dva jona. lzracunaj naboj Zemlje.Elektrostaticki filtri.2mY' C T 2. 2.Elektricni nabojkugle je -inC. Ova jednaka tackasta naboja. Odredl: a)velltlnu naboja ako je slla medudjelovanja 30 N.14.22. a) Kolika je slla medudjelovanja kugll? b) Kollka 6e bltl slla medudjelovanja aka se kugle dodirnu i vrate na istD rastojanje? Kakva je slla u prvom s!ucaju a kakva u drugom? 2. Poluprecnik Zem!je je 6400 km.8. 2.Elektrlcno polje obrazuje tackasti naboj q=16 nCo Kollka je jaclna elektrlcnog polja u tackl na udaljenostl 6 em: a) u vazduhu.5. RastojanJe Izmedu jona je 1 nm. Dva tackasta naboja. " q.1S. 2. na rastojanu 20. Potrebne konstante uzmi iz.13.19 C.6.~me 2'lfrgC""4<OO_~.3 m.0dredi jacinu eiektricnog polja na rastojanju 30 em ad tackastog naboja +8 nCo 2. intenzitet rezultuju6eg po!ja je EA=E"+EA2=[~)'(q. y. Ell q.:. Kako dje!uje takav filter? 2. su prlkazanl vektorl jaclne elektricnog polja naboja +q I -g.4.Zemlja Je etektricki negativno nabijena. l2) k" (2) S obzirom da vektori imaju isti pravac i smjer. EE}' tj.18.. E AZ "" k "( ~ q.17. b) u vodl (£. b) izmedu dva protona? Potrebne konstante uzeH lz tablica.Tackastl nabojl +6 nC I +2 nC medusobno su udaljenl 8=10 em.a) Na sliei 2. tablica.)=3'6'1O b) Vektor rezultuju6e jacine elektricnog polja je Ell C -+ EUe' Na sliei 2.Dvlje jednake metalne kugle Imaju naboje q. 1 ftC I Q2=2.5 N. 9 I09. Naboje dovedemo u neposredan kontakt a zatim vratimo na isto rastojanje. Njl h "mtenzi'tet'! SU E AI::::: k 0 ( ~ OVI y. 2. Elektricna sila uravnotezena je gravitacionom sHorn.Atom hidrogena sastoji se od protona j eJektrona kojl su medusobno udaljeni 50 pm.Dva naboja.1S. a) Kollka je sila medudjelovanja u vazduhu? b) Na kolikom rastojanju treba da budu naboji u transformatorskom utju da bi sila ostala ista kao i u vazduhu? (£r=2. b) u vodl? 2. od kojlh je jedno trl puta ve6e od drug09. istih dimenzija. Odredi: a) broj el8ktrona u vi sku u odnosu na neutralno stanje.26. 2. a) Kollkl 6e bltl naboj loptl poslije njihovog spajanja metalnim provodnikom? Koljko 6e elektrona proCi kroz provodnik u procesu preraspodjele elektrona medu [optama? 2.Dva jednaka naboja Imaju jednake mase m=1 9 I nalaze se u vazduhu.Dva tatkasta naboja od inC i 2 nC medusobno su udaijeni10 em. Kolika je si!a medudjelovanja dva tackasta naboja ad 1 C na rastojanju 1 m: a) u vakuumu. " .4 N u vazduhu. N =: Em vidimo da su intenziteti vektora jednaki.2) 2.=4 nC I q.01 N. 2.0 ftC ako je sila medudjelovanja F=5.21 . Koliko je rastojanje izmedu njih? 2010. velitinu j predznak treceg naboja tako da sva tri budu u elektrostatickoj ravnotezl. Koliki je naboj? Potrebn8 konstante uzeti iz tab lice. Odredl polozaj. EJl . nC je jacina e!ektricnog polja 9 N/C? 2.2. Jaclna eJektricnog polja na njenoj povrsini je 200 N/C. 2.0 em uzajamno djeluju istom silom kao u tecn05ti na rastojanju 14 em.0dredl relatlvnu permltlvnost sredlne u kojoj tatkastl naboj 0.1-e i +8). Ova jednaka tackasta naboja od 3nC.23.

Odredi: a) ubrzanje koje ce dobitl proton.Elektricno polje obrazuju dva naboja q. staklena casa. vunena krpa. r. c)brzinu koju ce imati elektron poslije 1 ).Elektron se nalazi u homogenom elektricnom polju jaCine 2 N/C. A) Kakav je smjer kretanja elektrona u odnosll na smjer linija sile elektricnog polja? B) Kolika je jacona 5 elektricnog polja. LlEk=qU. nalaze se dvije metalne lopte poluprecnika R..30.26 nCo Odredi jacinu elektricnog palja: a) u centru lapte. Odredi jacinu elektrienog polja na sredini izmedu naboja. ). c) poteneijal i naboj svake lopte kad se dodirnu.29.Proton S8 nalazi II homogenom elektricnom polju jacine 15 N/C.).krajnje radijalno rastojanje. d) put koji ce preCi elektron za 1 I-1s. aluminij. Potencijalna energija sistema od dva naboja q1 i Q2. Odredi jacinu poUa u tacki.ls.6·10· C.Zadatak: Pokazi da se tijelo maze nae!ektrisati posredstvom drugog tijela.6.27.U homogenom elektricnom polju. gvozde . guma.2. Pribor: Elektroskop. U=V r V 2 . 2.Kapljica ulja mase 10" 9 miruje u homogenom polju jacine 98 N/C. 2 v=t!U 1 eV (elektronvolt) je energija koju dobije elektron ubrzan razlikom potencija!a 1V. 2. koja se nalaze na rastojanju r. na udaljenosti rod naboja. na spojnici naboja. 2.35. nalazi se eestica prasine mase 11 4'10. zicana kvaCica objesena a konac (s! R. staklo . 2. Potencijal u polju tackastog naboja q.33. b) na udaJjenasti ad centra jednakoj polovini poluprecnika. razlika potencijala Hi napen. metalna casa.06 m udaljena od ve6eg naboja. c U homogenom e!ektrienom pefju jacina polja je E=U d gdje je: U·razlika potencijala izmedu tacaka Cije je rastojanje d. pri premjestanju nabaja qp.2. d) na udaljenosti 24 em od povrslne lopte. ubrzane razlikom potencijala U. 2.=+2 nC i q2=·1 nC i nalaze se na udaljenosti 20 em. onda jebrzina koju dobije (iz mv' = qU ).Zadatak: Pokazi razliku izmedu provodnika elektriciteta i izo!atora. metalne sipke (bakar.. ) Ako je cestica prije toga mirovala. Pribor: Elektroskop.28..34. a raznoimeni privlace. Primjer 1: Na rastojanju d=80 cm u vazduhu. E 2.Zadatak:Pokazi da provodnik kaji okruzuje kuglicu e!ektroskopa zasticuje elektroskop od spoljasnjih naboja (elektrostaticka zastita)..6'10~'9 J. Pokazi da dielektrik (izolator) slabi elektricno polje.Metalna lopta poluprecnika 24 em ima naboj q=6.Zadatak: Pokazi da postoje dvije vrste elektricnih naboja.1 m. 12 13 . Kretanje naelektrisanih cestica u elektricnom polju. b) rad sila elektricnog polja da se lopte dodirnu. 81 jediniea za napon je volt (V) v=2. ebonitna (iii staklena) sipka. svila. Promjena knetieke energije naelektrisane cestiee.=H 2=8 em (sI.31. Zadatak rijesi graficki i racunski! Rad u elektricnom polju. 2. aka elektron iz stanja mirovanja dabije brzinu 2'10 m/s poslije predenog puta od 1 m? r . Odredi: a) silu kojom elektricno polje djeluje na elektron. Pribor: Dvlje staklene I dvije ebonitne (iii polivilinske) sipke.Dva tackasta naboja 2 nC i 4 nC se nalaze na rastojanju r=O. W =k qlq2 " ms. 2. gdje je: r"pocetno radijalno rastojanje.a da se pri tome ne dodirnu (elektrostaticka indukcija).32. koja je 0. sipke od izolatora( plastika. 2. 1 eV=1 ..Elektron S8 n'alazi u homogenom e!ektricnom poUu. u vazduhu.38. Pocetna brzina elektrona jednaka je nuJi. b) ubrzanje koje ce dobiti elektron. b) brzinu koju ce imati proton poslije 1 Pocetna brzina je jednaka null. 2. iii A =qp(V I -V2 )=q p U 2.). Pribor: Elektroskop. te da se istoimeni naboji medusobno odbijaju.36. c) na povrsini lopte.7 9 i naboja +1. Odredi: a) potencijal svake lopte ake su naboji q. gdje je : qp-naboj koji se premjesta iz tacke eijl je potencijal V 1 u tacku eijl je potencijal V 2 .3.37.=+2 nC i Q2=·1 nC. Odredi velieinu naboja kapljice.. naelektrisana stak!ena iii ebonitna sipka. Kakav treba da bude smjer i jaCina elektricnog polja da bi cestica mirovala? Rad sile elektricnog polja naboja q.

gdje je 2. Kolika je razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog polja. tiji je poluprecnik R=2 em. elektritna sila da se lopte dodirnu je.47.8m O.:.:::2R.Odredi potencljal i jacinu eiektricnog polja na udaljenosti 20 em od naboja...5 nC. sa udaljenosti d~20 em do udaljenosti r~8 em.46. b) napon izmedu ovih tacaka. Naboj metalne kugle je 0.C 1 9 225V R] C 2 O. Kollki je poluprecnik kugle? 2.44.'lL=9 10' Nm' . 2. a razllka poteneijala 1 kV. = qi = q' Posta je ukupna kolicjna naboja 05tala nepromijenjena. u vazduhu.10 9 Nm 2 ' 2 1O-9C. V:i = '?.45.d..-1. Odredi:a) elektricni poteneija! u tackama koje su udaljene 5 em i 20 em ad naboja.43.. a jacina elektrjcnog polja na njoj 1000 N/C.2 ·10-'" J Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu slle elektritnog polja a) Q2-pod djelovanjem elektricnih sila premjesta ad rastojanja rl. u vazduhu. V.8 m q.=+2 nC=+2'1O" C £12--1 nC--1-10. to je q. e)v=? 2.65 l06~ s a) Poteneijal kugle je V = k '! .39. Vi = V 2 k 3L =k R] qi R2 2.5 1O"'9C 56. prikljucene su na napon 20 V. b) broj eiektrona koii 6e otici u Zemlju.:}eU=-. e) brzinu koju dobije elektron ubrzan razlikom poteneijala U. Odredi masu svih elektrona koji su u visku u odnosu na braj protona. Potencijali lopti poslije dodira su 2 _ g' 9 Nm 0.3. a)V.16 m.5nC __ _ 2 2 Poslije dodira na svakaj ploti je nabo) od 0. e) na udaljenosti 15 em od njegove povrslne.8 m i f2=2R=O. J~ -~! -(1' 1'2) J udaljenosti..5 "C izmedu tih tacaka izvrsi rad od 0.2.08 m d=80 em=0. Tackasti-naboj q=+2 nC nalazi se u vazduhu.02 m U-20V a) E=?.:.H)10-~c(_1_---1-L9anJ la.08m 2.::.=>V= . Posta su dimenzije [epti jednake.49... Elektritno polje obrazuje tackasti naboj od 400 nC.=?.51.2 em.l6m) 2. Odredi: a) jacinu homogenog elketritnog polja izmedu plota. Koliki rad izvrsi sila elektricnog polja da se tackasti naboj Q1. c) Kada S8 lopte dodirnu cnda 6e potencijali biti jednaki. A = kg. 15 14 .50.g fl=d=O. Koliki je poluprecnik lopte? 2. Na udaljenosti 30 em od tackastog naboja.=?.lC kada se ubrza razlikom potencijala od 3 kV? 2. iznosi -100 V.5 nC priblizi naboju +7 nC. b)A=?. RJ=R2:=R. b) elektricni potencija: na toi b) Rad koji izvr!.lzolovana provodna kugla ima polupretnik 15 em j naboj 90 nCo Odred~ poteneijal: a) na povrsini kugle. qj =? i q2 =? Pretostavljamo da je naboj ql nepokretan. Odredi: a) nabaj kugle. b) u eentru kugle. a poteneijaJ 50 V. ako se kugia uzemlji A _9. izmedu kojih je rastojanje 2 em.2 V.1'10-"kg m'l T 2.52.02m m" b) Pri premjestanju elektrona.48. Rjesenje: d=2 em~O. q. _q I +q 2_ 2nC--lnC O.9 C S1. Pateneiial metalne kugle. koji ie smje"ten u transformatorsko u!je (cr"". Kollko elektrona treba dodati izolovanoj metalnoj kugli da bi nien poteneijal iznosio 6000 V.6 ·lO-"C· 20V = 3.Rjesenje: R.=R 2 =8 em=0. elektricno polje izvrsi rad A = cU = 1. CJI + q2 "" qj + qz "" 2q'.10.. 2. te je r V =k. Odredi: a) naboj. ako se pri premjestanju naboja od 2. A=AE=E k . jacina eiektricnog palja iznasi 5000 N/C.tC doveo iz beskonacnostj u tatku polja ciji je potencijal 2 V? 2. Potencijal metaine lopte na njenoj povrsini iznosi 60 V. b)A=? c) VI' =?.5). 2.= 2 rnyl f.40. V'-~V. 2.5 rnJ? 7' Primjer 2: Dvije horlzontalne ploce. a poluprecnik 1 em. Poteneijal metalne kugle.2. a naba] +q'~_d~q1 Jacina elektricnog polja izmeau ploca je E = U = 20 V = 1000 'i d 0. iznosi -120 V. Rastojanje izmedu dvije susjedne ekvipotencijalne povrsine iznosi 2 dm.5 nC. Kolika je jatina elektritnog polja? 2.eu 112 1. Koliki rad treba izvrsiti da bi se tackasti naboj od 7 J.6·10 19C·20V 9. Poluprecnik kugle je 7.41.08m 2.42. Elektron iz stanja mirovanja prede rastojanje izmedu plata. b) rad sile eiektricnog polja pri premjestanju elektrona od jedne do druge pioce.~kR ~9·JO O. do rastojanja r2. Koliku kineticku energiju dobije naboj od 2 ).

Kolika mu je kineticka energija u dzu!ima i eV? 2. Raz!ika poteneija!a lzmedu anode i katode elektronske lampe iznosi 90 V a rastojanje 1mm.58. C".61..60. treba da irna elektron da bi. SI. Koliku je brzinu dobio e!ektron? 2. Cestica prasine mase 1 pg. Koliku kineticku energlju. V gdjEl je: r·polupreCnik. Elektricno polje u gHeerinu (E[=39) obrazuje tackasti naboj od 9 nC. C. 2 2 Gustinel energije elektricnog pola u kondenzatoru. 11 kg. presao put izmedu dvije tacke cija je razlika potencijala 60 V? 2.4.s:. u dzulima. Odredi: a) jacinu elektricnog polja. 7 Serijsko vezivanje kondenzatora (q=const.54. Proton ima kineticku energiju 2 MeV. Izrazi energiju protona u dzuHma. Izrazi u dzulima energiju elektrona koji je ubrzan razlikom poteneijala: a) 1 V. d-razmak izmedu ploca.59.7. spajna fica. Pribor: elektroskap. Odredi: a)elektricni kapacitet kondenzatora. koja se nalate u vazduhu na rastojanju 60 em. Koliki je rad patrebno izvrsiti da se tackasti naboj qp:. +C. b)qo=7. a) Kolika je kineticka energija cestice? b) Koliku je brzinu dobila cestiea? 2. nasuprot djelovanju elektricne sile.qO = !. pri napanu 12 V. Kolika je razlika potencijala dvije tacke koje su udaljene ad naboja 3 em i 12 em? 2. Kohka mu je brzina? 2. Elektron pade iz stanja mirovanja u hamagenom elektricnam polju j dobije 6 brzinu od 3' 10 m/s.b.) C.62. kada je izmedu ploca parafinski papir.zolatora). b) put kaji je prasao elektron dok je dobio brz.55. a) Sa koHkim ubrzanjem se krece elektron od katode prema anodi? b) Koliku brzinu ce imati u trenutku udara 0 anodu? C) Za koje vrijerne prede rastojanje od katode do anode? Polje smatrati hornogenim.ca (meta Ina kugla sa drskom od .? d)q=?. 2. Zadatak: Pokaii da sve tacke provodnika imaju lsti potencijal..53.63. SI jediniea za kapacitet je farad (F): F Kapacitet sfernog provodnoka.+Q2+Q3+·' +q..2. b) 80 V. 2.ako je izmedu piaca vazduh. IJ gdje je: q-kolicina elektriciteta dovedena provodniku. e) energiju akumu!iranu na kondenzaloru! Rjesenje: a".ClJ' '" £ .~=2-£E' V 2 Primjer 1: PIOC8Stj kondenzator napravljen je od aluminiJske folije cija jedna strana ima duzinu 20 em i sirinu 10 em.2. V{U)-eleklricni polencijal (napon) provodnika prema Zemlji. KoUka je potrebna ubrzavajuca raz!1ka potencijala da bi dobio brzinu v=3·10 mls: a) elektron. b) silu kojom polje djeluje na naboj od 3 nCo c) brzinu koju dobije cestica ako joj js masa 6'10.. C. 2. Elektricni kapacitet provodnika Elektricni kapacitet provodnika.1 m d""l mm""O.57. U=Ul+U2 3 +U +···+Un ) 1 1 1 1 1 ---=-+--+-+ . Napon izmedu p!aca je 24 V a rastojanje 2 em.4. Akcelerator je ubrzao proton do energije 70 MeV.64. 2 a)C o. 'W = . Elektron je ubrzan razlikam patencijaia od 220 V. Paralelno vezivanje kondenzatora (U=const. kusal. +.2 m b=-10 cm::::O.. c} eiektricni kapacitet kondenzatora.56.). sfere (Iopte).. b)naboj na svakoj ploCi kondenzatora kada se priklju6 na izvor napana 12 V. ""C. . b) proton? J E 2. Rastojanje izmedu plata je 1 mm. Kapacitet plocastog kondenzatora C'" Cf:-~ .66. im3 pet efektrona viska i ubrzana je razlikom potencijala U:::::3 MV. d} kolicinu elektriciteta koju ee kondenzovati kondenzatar. 2C . e) W=? 16 17 .Elektron se kreoe brzinom 2'10' mls.65.!..001 m €. C. ako se izmedu placa stavi parafinski papir (£.2.57. Proton pocetne brzine vo=100 km/s u!etio je u hornogeno elektricno polje jacine E:::::300 Vfem tako sto se smjer brzine poklapa sa smjerom !inija slle elektricnog polja. Izmedu dvije naelektrisane place obrazuje se homogeno e!ektricno polje.20 cmo::O. KoHka je razlika potencijala jzmedu tacaka polja koje je presao eiektron? 2. cilindricni provodnik sa siljkom (51. priblizila na rastojanje od 20 em? 2. - c=. C" Energija ei('!ktricnog polja kondenzatora 2. 'd +c.67. 2.nu 200 kmls. ·+c" gdje je: S-povrsina ploea kondenzatora. Q=Q. Koliki rad treba izvrsiti da bi se dva naboja od 31lC. +--C.20 nC iz beskonacnosti dovede do povrsine kugle ciji ke potencijal 300 V i poluprecnik R=2 em? 2.'L =. Odredi: a) ubrzanje koje dobije proton.-""2).

Ova kondenzatora od 3 [IF i 6 [lFvezana su serijski i prikljucena na napon ad 90 V.U r l-U 2.89. 2.85.91. b) naboj na oblogama svakog kondenzatora.1 mJ. 2.54-1O. Naboj na oblogama prvog kondenzatora je 1 nC.1. ima ima potencijal 300 V.77 W-'"P·12Y=2J2. Provodnoj iopti se dovede naboj od 30 nC i njen poteneijal je lada 6 kV. 2.70. vezana su paralelno sa kondenzatorm ad 5 Koliki je kapadtet baterije? Nacrtaj semu! ~lF. b)poluprecnik lopte_ Lopta se nalazi u vazduhu.82. Ova paralelno vezana kondenzatora od 4 Odredi kapacitet baterije.2 pF i C2". T 2. siaklena placa.21 mJ? 2. vezana su serijski sa kondenzatorom30 pF. Povrsina svake place ravnog kondenzatora je 300 cm 2 . c) napon na krajevima svakog kondenzatora 2 ·1.C o "" 2. b)naboj na oblogama svakog kondenza!ora. 19 .5 mm i dielektrik sa Er=2. e) Za serijsku vezu vazi. poluprecnika 1 em. d) elektricni kapacitet kugle aka 5e potopi u ulje (£".a) Za izracunavanje elektricnog kapaciteta kondenzatora koristimo formulu 2 2. b)poluprecnik lopte. 2. Ova kondenzatora od 1 nF i 2 nF vezana su paralelno: Odredi: a) Ukupan kapacitet. a drugog 3 nCo Odredi: a) kapacilet prvog i drugog kondenzatora. Zadatak: Izracunaj elektricni kapacitet plocastog kondezatora.4 nF. Provodna lopta.5. b) dva puta man]! kapacite1? 2.) 2. c) napon na krajevima svakog kondenzatora.110 V. Tri kondenzatora od: 1 j. Kolika jo povrsma obloga kondenzatora? 2. Koliki je napon na piocama? 2. povrsine ploca i vrste dielektrika izmedu ploca. kad se prikljuce na napon ad 10 V. 3.55 ·10-' J. 2. Metalna kugla poluprecnika 9 em u vazduhu ima potencijal 50 V. Tri kondenzatotra od: 0.77· IO"wP = 3. Koliki poluprecnik treba da ima provodoa iopla da bi njen kapacitet u vazduhu iznosio jedan farad? 2. C 1".54 ·lO-LUF.-".lo-'C c) C "" t. b) Kod serijskog vezivanja napona nboj na plocama svakog kondenzatora je jednak' q ~CU = 1. 2. vezana su serijski i prikljucena na napon U". b)q=? c) u1=? U2 "."'· b!' C 885 10-" G 0. Nacrtaj semu! ~lF i 6 )JF. Najednu plocu kondenzatora dovede so naboj ad 14 nC. C. Odredi eJektricni kapadlet kondenzatora cije obloge imaju povrsinu 47 em?. c) energlju kondezatora.3 nF i 0.81. dvije metalne place (51. 2 j. d)q=CU=3. +C. a kapacilet 1. Rjesenje: 6 C 1=2 f-l F".69. Odredi: a) nlektricni l<apacitet lople.2) debljine OA5 mm 2. U".68..U".lF. Kapacitet plocastog kondenzatora iznosi 2 nF.3 nCo Koliki je napon na plocama? 2.77. lenjir.90.2.5 nC. C o=ctlc'd' S Z avazu Jecr"'! d h' l' S ". a izmedu obloga je parafinisani papir ('.75. Koliki je ukupan kapacitet? 2. odnosno C C..Hl P·12Y". Odredi: 8) eleklricni kapacitet Iwgle. 2·j{J i'F+3·1O-"F C C..84.2 nF.a'.73.S.?. vezana su serijski.87. c) povrsinsku gustinu nabaja. Ova serijski spojena kondezatora.QOlm Co = 1.86.. 3pF i 6)JF.5 pF.83.77 ·lO-l~F b) Naboj na plocama kondenzatora je q" =C. pri cemu napan na krajevima kondenzatora poraste do 200 V.2m· a.2.F C~".72.71.80. b) naboj na oblogama svakog kondenzatora.4. a napon ns plocama kondenzatora 200 V_ Odredi: a) elektricni kapadtet kondenzatora.2. Kolika koliCina toplote se izdvoji . Kako ih moramo vezali : a) dva pula veCi kapacitet. naelektrisani ebonitoi iii stakleni stap.2).3 uF.. d) stepen korisnog djelovanja kondezatora 2. SI.54·JQ-Lr'F·{l2V)' 2 Primjer 2: Ova elktricna kondenzalora . E 2.. c) napon na krajevima svakog kondenzatora. a debljina izolatora 1 mm (r. 2. Naboj na plocama je 9. Naboj na provodnoj lopli je 4.3. 2.76. R=6370 km. Plocasti kondenzator primi na svaku plocu naboj od 10 mC. dokje druga pioca uzemljena Kapacilet kondenzatora je 70 pF. b) naboj na svakom kondenzatoru.78.32·l(r"c. oblijepljenu s obje strane stanioiom. naboj na bateriji bio 0.2·1O-"F 2.1 C? Kapacitet jednog kondezatora je 2 )IF. 0. Zadatak: Ispitaj kako kapacitet plocastog kondenzatora zavisi ad rastojanja izmedu ploca. b) naboj na plocama kondenzatora? 2.. Odredi: a)potencijallopte.79.uF. c) ukupan naboj. rastojanje izmedu ploca 0.lm Nm'--O. Pribor: Staklena pravougaona ploca. 1.ej8 'c.=3·1 O'oF a)C".lF i 3 j.=6). Odredi: a) rad utrosen na naelekirisanje kondenzatora b) kapacitet kondezatora.7).. b)naboj na kugli. Ko!ika jc a) Kod serijskog vezivanja ukupan kapacitet je 1 1 I 2·JQ-"F·3-Hr(·p =~-J' . vezana su redno i prikljucena na napon ad 600 V.. Odredi: a) kapacitet baterije (ukupan kapacitet).251O-"C.2'1O.74. Ova kondenzatora su vezana paralelno i prikljucena na napon od 20 V.. Odredi: kapacitet baterije. IzraCinaj elektricni kapacitet Zemljine kugle.88.2. papir. Koliko kondenzatora treba para!e!no spojiti da bi pri naponu ad 2500 V na bateriji. kada se lopta spoji sa zemljom? blla razlika potencijaia na pio{:ama kondenzalora aka se pri izbijanu kondenzatora izdvojila loplota ad 0.2·W'-"F·llOV = 1. Pribor:Elektroskop. Imamo dva jednaka kondenzatora od 1 f-lF. Energija kondenzatora je 0. Odredi: a) kapacitet baterije. b) kapacitet baterije.? 2.lF. Izmeou obloga kondenzalora povrsine 30 cm 2 • nalazi se staklena ploca debljine 2 mm ((.

ee ktnCnl0t porgnjaca I b) R=~=--=44Q. I J~S E:::::E) +E2 +E3 + "+E" Primjer 1: Elektricni cajnik je predviden za jabnu struje od 5 A pri naponu 220 V. Rjesenje: 1~5A Elektricni otpor provodnika. Kod serijskog vezivanja izvora elektricne struje. . + 12 + I. + Un) R=R 1 +R2 +R3 +···+Rn Kod paralelno vezanih alpora (U~eonst.3·10·' m' a) R~?.+-- R Rl R.3 mm'-O. ~ .I. U = U J + U 2 + U 3 + . b) duiinu iice grijaca ad nikl-hroma eiji je presjek 0. v ~srednja brzina elektrona.=O . I -~-+-+-+ 1 1 I 1 1 . b) i c). b) t~?. Unutrasnji otpor ampermetra je zanemarljiv..2. I ~ I. R-otpor kod temperature t.1 . ~tR. ukupna e!ektromotorna sila izvora je 1 == ncSv gdje je: n~broj slobodnih eiektrona u jedinici zapremine. r-unutrasnji otpor kola. S-povrsina PJ9sjeka provodnika. Ohmov zakon Jacina eiektricne struje je I M gdje je "'q-naboj koji protekne kroz presjek provodnika za vrijeme "'I. S! jedinica za e!ektricni otpor je om (Q). odredi pokazivanje ampermetra pod a).2. R-elektricni otpor provodnika. nalazimo da je Ro(l+ at) gdje je : Ro:::::otpor kod DOC. + . R3 R" U metalima su nosioci elektricne struje slobodni elektroni.. duzine I i presjeka S.2. . R = pi nalazimo da ie duiina S' - 1= U R gdje je: U-napon na krajevima provednika. e) j=? a) Koristeci Ohmov zakon za dio strujnog kola 1= ·• . a-temperaturni koeficijent alpara. .3'10. lz relacije za elektricni otpor provodnika. U~220 V S gdje je p-specifieni otpor provodnika. Gustina struje je odnos jacine struje i presjeka provodnika .. onda je I ~. Elektricna struja Elektricna struja u metalima.3 mm 2 . ~ "''! tE. je £ R=p-. c) gustinu struje kOja prolazi kroz zicu.~1 i~1 Ukupan otpor serijski vezanih otpora (1:::::const. I 1 +I 2 +1}+"'+I n =iI.3 10 6 lO. 20 21 .·O. U I 220V 4A Ohmov (Omov) zakon za die strujnog kola.'! .Im Qm Q=A V Jacina struje u nerazgranatom strujnom kolu je R+r gdje je:E-e!ektromotorna sila izvora. R-vanjskf otpor kola. Prvo Kirchoffovo (Kirhofovo) pravilo: Aigebarski zbir jaCina struja u jed nom evoru strujnog kola jednak je nUli. Odredi: a) elektricni otpor grija6a.6 Qm. I-jacina struje. zicegrijaca c) RS p Gustina struje je f~ 44.. Specificni otpor tice na temperaturi grijanja j8 p:::. SI jedinica za jadnu struje je amper (A). I~~ Primjer 2: Na sliei p. + I") Ako je jaeina struje stalna.."1 Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir elektromotornih sila u zatvorenom strujnom kolu (konturi) jednak je algebarskom zbiru padova napona u tom kolu (konturi). Elektricni otpor provodnika mijenja se sa temperaturom prema zakonu R ~ S-0.3·ro-6 m 2 1.

LR2 =2Q . A)Kada se taj instrument koristi za mjerenje jacine struje. te je ukupan otpor R=R .2 E\ i E3-==6 V Re'S Q i R2=15 n.9SA sLp. R3=3. Rjesenje: a) Potrebno je nae] ukupan otpor b)potrebno je da pri naponu U=50 V {sl. Otpori su vezani serijski: u Rv "".2 R2+R2 ". =_I".6b} kroz instrument lece struje IA ". ~-\.. dIJela kola. na slici 2..2. onda kazaljka instrumenta ima pun otkton pri J8cini struje ad 50 mAo Koliki olpor treba da ima sant (olpor paraielno vezan sa ampermetrom) da bi pun otklon kazaljke bio R.8 V.odnosno R Primjer 4: Baterija akumulatora sa elektromotornom silam ad 2.tome je R 1 =1.6Q 3Q+6Q 2Q "" t' U 12 V Ampermetar po kazuje J8ClnU s rUj8 1= -. c) jaCinu struje koju polcazuje ampermetar A 2 . Kirchoffovom pravllu je Olpori R2 i R3 Sli I J =1. nalaze S8 strujni izvori elektromotornih sila E1=1 . "" .OSA ·20D: 1.~.= . Kirchoffovom pravilu I = I A + Is .a). upotnjebi kao voltmetar.' Otpori RZ.Y. c) h=? a} Prema Ohmovom zakonu jaCine struje u nerazgranalom dijelu kola je Ii ~.n-lH ~L------U""!2V" R2-'"".gdjeje R +r R-otpor spoljasnjeg dijela kola: R = R J + R c. ~ _.Rjesenje: rlL":.8 Q...OSA U 12V b) Otpori su vezani paralelno. Prema 1.3 su vezani paralelno. ___ ~J RJ8senJe: t 'e • v 3Q.05 A 1". Izracunatl Jaclne struJa 1 .50~_20Q=980. R2=2.. E2".2 0.2 +R}=2Q+IQ=3Q Ampermetar pokazuje struju jacine. E2". Prema Ohmovom zakonu: !=R=-ej-Q =1. _ ' _ . Il-32 Q r~::2rl i f3"'0 12..2 El i E3. 1 =0.5 V..O n.. 2Q.Q a) IA =50 mA=O. pri struju od 1 A? b) Kad se laj instrument .03.oR.tpori R I =8 Q i Rz". Unutrasnji olpori izvora su r~=3. b) Koristad reiaciju za Ohmov zakon.8 .0.OSD: O.2.7. b) r. I A A R oj R '""' IARA S .8 A..1A Rs=? b) U=50 V Rp=? a) Potrebno je da pri jacini struje u kolu 1=1 A kroz ampermetar teee stmja IA=0.95 A. E. l' 2Q c) Data je kombinovana veza otpora. U.0. +1" vezani paralelno te je pad napona jednak R2Il =R313' Iz gornje dvije jednacine dobivamo: IF-D..--=4A R 3Q Primjer 3: Mjemi instrument ima utrasnji olpor 20 n."c:.1 ~Q+12Q=3Q ".~.7. Ie je R 2 R.0. !~ ~...48 A 1 Primjer 5: U strujnom kolu.R~ +R.2.6. 12 i 13 1 Rjesenje.t .15 Q.: If'''?' 12=? i 13=? 22 23 .5 V.. T a kombinacija je vezana serijski sa otporom R3 .. i i SL2.nulrasnJI otpor ampermetra zanemariti..08 A R.05 A Kad serljske vezeJe u=Up+Uv""RpIA+RyIA.:~y~ r "--'-~-ll Ih" 9'R '. ...671?. 1.3.6. Is=0. 20.33 A O.2. ''''I' R3 1 . IAR~ Ampermetar I sant su vezani paralelno te je pad napona jednak. PrJ.Is O. unutrasnji otpor je SI.2...=~ V. U ovom dijelu kola.---=1.O Q.?.-=-.12 1:2.0 [J a) R=?. i jaCina struje u kolu 11 ". odredi veliCinu I~ predotpora (serijski vezan otpor) da bi instrument imao pun alklon kazaljke pr1 ~U---oJ naponu od 50 V: b) c) Prema 1. te je 1 1 I ..311 R'J =--"-... b)unutrasnji olpor kola. = -_.Q R=R I + 1'0=3 Q + 6 Q=9 " Ampermetar rnjeri jacinu struje..+3&2 ' . I.. Otpori R1 i R2 su vezani para!elnoJ ekvivalentni otpor (vidi pod b) je 1'._'_'_~ ___A_--" ---J R A =R v=20. ukljucena je u kola po semi kao na sllci. U 12V 1=.. r22'l i f3". = 6 A .-==1 . Odredi: a) otPOI" vanJsk~g .05 A (81.9.211' R "..

lzracunaj otpor cekasa ike duzine 1=2 m i povrsine presjeka S=0. Galvanomelar pokazuje struju od 1mA. kada je uk!jucena iznosi 0.21 1+21 .Ovo slozeno strujno kolo moze da se rijes! primjenom Kirchoffovih pravila.Za 4 s kroz presjek provodnika S~1.2 V.105. Pri kojem naponu 6e kroz tijelo proCi struja opasna po zivot (10 mAl? 2.Gu5tina struje kroz provodnik.106. presjeka 1.rjI] + R)j Za strujni okvir ABCFA vaii ~·-E2+E. Kolika je jacina struje u provodniku? 2.3 kA.93. Potrosae se snabdijeva e!ektricnom strujom preko bakarnog provodnika. Elektritni otpor covjecijeg lijela iznosi 20 kQ. Kirchoffovom pravilu za tacku grananja A vazi 11 = I. Koliko elektrona prolekne kroz presjek provodnika svake sekunde? 2. Gustina struje kroz provodnik presjeka 3 mm jacina struje? 2 2 .005 1rC.56' 1019 elektrona.100.4 5? 2 . (3) Uvrstavanjem pOZflatih vrijednosti u jedllacine (1). Smjerovi struja se u pocetku mogu uzimati proizvoljno.94. 2. Ko!iki naboj protekne kroz otpornik za pora minute? 2.~~~ !"" R.ine da bi njegov otpor bio isti? 2. Kolika jacina struje prolazi kroz spiralu kada se prikljuc[ na gradsku mrezu napona 220 V? 2.99.101. Koliko 2. napravljenog od konstantana precnika 0.8. od nikelinskog provodnika precnika 0. Potrebne konstante uzmi iz tablica. Najprije treba odrediti smjerove struja i elektromotornih sila. ~ -I ~ "I ~"i C r~ -E7-E 2. Na slid 70 to je obiljezeno Ii L. Provodnik od nikl-hroma ima otpor ad 24 Q i dutinu 4. Kroz provodnik prolazi struja ad 2 A. s tim sto 13 treba obratiti paznju da lz tacke grananja mora bar jedna struja da istiee.111.41 2-0.5 A.97. KoUka jaeina struje pro!azi kroz provodnik? 2.Kolika je masa bakarnog provodnika dutine 5 km i otpora 5 Q? Potrebne konstante uzeti iz tablica.118. T 2. 42 Q. Aka S8 rjesenjem zadatka dobije poz.5 mm prode 210'9 elektrona. pri jaCini 2 struje od 1.5 mm? 20109.95.5 mm i duz. a) Ko!iki je gubitak napona na !in!j! ako je jacina struje 5 A. a kroz provodnik tete struja 360 mA? 2. Ko!iku jacinu struje pokazuje miliampermetar ako kroz njega za dvije minute protekne naboj od 18 Co 2.2'10 Alm ! KoUka je 6 2 2. ysolika je gustina struje na mjestu gdje je presjek provodnika: a) 1 mm'. KoUka 2. Kolika je potrebna masa bakra da 5e napravi provodnik olpora 1.5 21 . (2) i (3) dobivamo I. =R)2+rzI2-r3I} (2) ~F <.Elektritni provodnik napravljen je od bakra duz.Potrebno ie napraviti reostata od 6 £1.Reostat je napravljen od nikelin5kog provodnika duzine 15 m i presjeka 2 1 mm . Vozac pri paljenju automobila pokrece an laser 2 s pomocu struje ad 0. - SI. Koliki je otpor niti na temperaturi 2100"C? a~0.113.96.itivna vrijednost struje. Odredi jacinu struje kroz reostat aka je na njegovim krajevima napon 12 V.3 Rjesavanjem ovog sistema jednacina dobivarno: Srnjerovi struja I.12 kV. + IJ (1) Prema 2.114. 2. Volframova nit eleklricne sijalice ima otpor na O°C. Koliki je nabo] prosao kroz eiektropokretac (anlaser)? 2.121 3 ".115.103. "" I. 11. a presjek provodnika 25 mm 2 ? b )Koliki ee biti pad napona ako S8 umjesto bakarnog provodnika koristi aluminijski provodnik? 2.. Kolika je gustina struje? 2.108. Uobicajeno je da 58 pozitivan smjer izvora ems uzima od negativnog ka pozitivnom polu strujnog izvora. b) 2 mm'? 2.112.Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je razlika potencijala 0. 2. Ampermetar pokazuje struje jatinu od 3 A.3 k£2. Za dvije minute kroz presjek provodnika protekne n:::::3'10 je jacina struje? 21 elektrona. 24 25 .. Za vrijeme ad 75 min kroz neki provodnik protekne nabaj ad 55 Ah.Koliki je napon na krajevima provodnika otpora 5 Q ako kreoz njegov presjek svake sekunde protekne 1. za strujni okvir ABCDAje: -E2 + E] = R)z + rzI2'. a) Koliki jenjegov otpor? b) Koliki presjek treba da ima aluminijski provodnik iste duz. 2.4b=-l .8 mm.0d generatora do potrosaca je udaljenost 250 m.ine 4.98. Odredi pretnik provodnika? 2.5 m uspostavi se razlika potencijala od 1. +1.8 m.104. 2 R2 B *£2 A ~E3 strelicama pored oznake E. b) 5 min? 2.110. iznosi 2 Nmm'.Napon na krajevima otpornika od 3 Q iznosi 12 V.Na krajeve provodnika od volframa precnika 0.2 mm elektrona prade kroz provodnik za 0.ina provodnika? 2. anda je ana stvarno imala pretpostavljeni smjer.117.0dredi pad napona na aluminijskom provodniku duzine 500 m.92.ine 200 m i presjeka 10 mm .2 m.107. i 13 suprotni su od onih naznClcenih na slici.2.0dredi otpor grijaca elektricne peel. Kolika treba da bude duz. S~14 mm .102.8 mm i duzine 24. iznos! 1.05 mm 2 . Koliki naboj prode krol galva nome tar: a) 1 s.116.Elektricni otpor spirale sijalice. 2.. Prema 1.72 Q i precnika 0. Kirchoffovom pravilu.

vezana su kao na siici 2. 2.Prilikom odredivanja elektromotorne sile Leklanseovog elementa UI .123. 2.-. Odredi: a) ukupan otpor. Odredi: a)pokazivanje kola SI.6 Q.Unutrasnji otpor generatora struje je r.Kad se izvor elektriene struje prikljuei na zeijezni provodnik duzine 5 m i povrsine poprecnog presjeka 0. R.::. Napon na U=5. vezana su serijskl sa otporom R3=10 Q.0tpor volframove niti silalice na 20"C iznosi 20 Q.136. b) napon na krajevima svakog otpornika.134.0tpornid R 1.:5 12.127.Tri otpornika.· R~"J R2 . otpor vanjskog dijela R=2£2.Dva otpornika. b) pad napona kroz izvor struje.8 . 2.131.25 Q. R. Odredi ukupni otpor u aba slucaja.005 1/oC.122. Kolika je temperatura niti? 2.55 A Koliki je otpor sval<8 sijalice? 2. b) pad napona na svakom otporu.137.: 3 Q i R2 .Q vezan je sa 2 duzine 12.~""". b) elektrornotornu silu baterije. = 2 Q i R2 = 4 Q. 2.5 Q struja u kolu je 11=0. b) unutrasnjhi otpor elementa. Odredi: a)otpor vanjskog dijela kola.~~. unutrasnji otpor r=0. Odredi: a) elektromotornu silu izvora.2 mm' kroz kolo teee struja od 0. ampermetra.::.::.120.Koliko puta se poveea otpor bakarnog provodnika kada se zagrije od OPC do tacke topljenja 1083"C? ri=0. je prikazano kolo struje.1O.5 A.2. b)napon na njegpvim krajevima.0tpor volframove niti na O°C iznosi 30 n. 2. Koliko je ekvivalentni otpor ave veze otpornika? ir-~=--.128.6 A. a) Naertaj semu! b) Odredi ukupan otpor.Tri otpornika R .Dva para!e!no vezana otpora R 1=20 Q i R2 =30 n. c) zasto pokazlvanje voltmetra (kojl je V8zan na krajeve izvora struje) nije jednako eiektromotornoj sili izvora. 2.6 A voltmetar 2 2.Kad se zeljezni provodnik.Na slid 2. Kirchoffova pravila. 20 i 30 oma.lzvor elektricne struje nikelinskim provodnikom krajevima izvora iznosl elektromotornu sHu izvora sa unutrasnjirn otporam r=0. d) Koliki je pad napona kroz otpornik R3? 26 27 .4 A Odredi : a) unutrasnji otpor akumulatora. vezana su: a) serijski. 2. b) elektromotornu silu generatora.138.Q i 4 Q vezana su paralelno sa otporom R3 . od 2 . 2. e) Kolika jaeina struje teee kroz otpornik R3 aka S8 na krajeve kombinacije otporaprikljuci napon od 110 V. 2. Odredi: a) otpor niti na O°C. pri cemu je: eiektromotorna sila izvora E=12V.125. Koliki je precnik provodnika? 2. Odredi ternperalurni koeficijent otpora materijala niti.141.Q i 2 [1. 2.129.119.n.124.8 A Kada se prik!juci na otpor R2 =3. Odredi: a) elektromotornu silu elementa.5 A. R. b)paralelno. pokazuje napon U.:20 n. Vezivanje olpora. kada se prikljuci na spoljasnji otpr R=4. b) unutrasnji otpor..=0.Kada se baterija prikljuei na otpor od 1 Q jaeina struje u kolu je 2 A. c) napon na krajevima lzvora struje. Kroz sijalice teee struja od 0. duzine 5 m. " R. e-1r~"'R.75 A.2 A metodom (vidi sliku 71) dobijeni su sljedeei podaei.::.5 .~::~'~' ~ .:0. Kada sijalica svijetli pri naponu 220 V. Dvadeset jednakih sijalica vezane su serijski i prikljucene na napon gradske mreze od 220 V. 2. b) pokazivanje voltmelra. R2 = 8 £2.0Ipor niti sijalice pri OPC je deset puta manji nego na temperaturi 1900°C. R3.25 V. Nacrtaj semu! Odredi ukupnj otpor.45 V.140. vezana su kao na slici 2.126.=15 Q.5 mm .4 A. Kad S8 prikljuci na vanjski otpar R=6. = 6 Q.2. 2. 2. c) struju kratkog spoja.25 V. 2.132. R3= 5 Q.=12 Q.135.Dva otpornika. kroz provodnik teee struja od 0.9. 2. b) jacinu struje u kolu. Odredi: a) ukupan otpor i jaeinu struje kroz otpore. a kada S8 prikljuci na otpor od 2 Q jacina struje je 1. vezana su serijski i prikljuceni na napon 120 V. b) struje.: 6 Q vezani su paralelno i prikljuceni na napon 6 V. Dva serijskl vezana otpora. l. b) temperaturu niti kada je ukljueena ako je tada otpor 188 Q. prikljuCi na izvor struje E=1. kroz nju tece struja od 0. 2.~1. od 1 . unutrasnji otpor 0. Odredi: a) jacinu struje kroz otpornike. Odredi: a) jacinu struje u kolu.5 m i presjeka 0.9. Odredi: a) unutrasnji otpor baterije.::. Odredi ekvivalentni olpor ave veze otpornika.11.5 V j unutrasnjeg otpora r~0.Kada se alkalni akumulator prikljuGi na vanjski otpor R.2 .l L 2. 2.133..1 Q.Tri provodnika S otporima 10.=1.25 n struja u kolu je b=O.2 Q.00371/"C.O £1 napon na njegovim krajevima je U=120 V. Pri jaGini struje 1 =0.' ~ ~~RC".5 A.-"'. Temperaturni koeficijent otpora iznosi (1=0. ~I R3 -'1 SL2. Pri jaGini struje 1 voltmetar pokazuje napon U. S1.130.10. Odredi: a) jacinu struje U ko!u.~1 . vezana su redna (serijski) i prikljucena na napon 12 V.139.Q i jacina struje u kolu 0.~··.0Iovni akumulator sa elektromotornom silom E=2 V.Elektromotorna sila izvora struje iznosi 2 V. daje struju jacine !=0.2.121. Odredi elektromotornu sHu izvora ako je unutrasnji otpor 0.

r.18. b) 12=7 c) 1. Kirehoffovog ptavita odredi jaeinu struje I u kalu na sliei 2.=6 Q vezani su paralelna i prikljucen! na napon U kao na slid 2.13 . Aka je jaCina struje 1::::2 A odredi: a)napon U.16.2. b) napon na krajevima vanjskog otpora. r2=0.u --~"I SL2. R. otpora po 0.0dredl ukupan atpor na sllel 2.Na sliei 2. U=9 V.15 Q.Jacina struje kroz sijalicu 8. 2.2.145.=0. Otpori su dati U omima.0dredi ekvivalentni otpor kola i pokazivanje ampermetra. 2. or HOV R'" . 2. i 1 ... na slid 2. 3"- SL2.5 V.14.19 . c) napon na krajevima svakog elementa. Pri tome kroz kola teee struja od 1=3 A.=4 Q.3 Q. R.=7.150. Ta baterija je prikljucena na vanjski otpor R=7. =3 Q i R.=6 Q i R3=12 Q. 2.148."" 1-c~::::: J: 1:0 d) A S1. vezani su serijski kao na shei 2. Pri tome kroz kolo teee struja ad 4 A. Nacrtaj semu. r. vezana su paralelno. na slid 2.Ja) ·-1 ~" ~ : .2.4 £2. d) kako 6e svijetliti sijaliea B kad se iskljuei sijaliea A? 2.12.13.tmamo na raspotaganju sest jednakih sijaliea od kojih svaka ima otpor 2 Q. Napon U iznasi 12 V. I prikljucene na napan U=4. R2=2 Q.6 Q.=l Q.144. 2.146.14. 3 . je: U=12 V. iznosi 18=1 A.. 2. R=9. b) jacine struja kroz otpore. R. kao na slid 2. E1=12 V. Napan izmedu taeaka A i B je 18 V. R.2. E2 =9 V. Odredi: a) napon U.3Q S1.154. 2. c) napon na krajevima svake sijalice.13.4 V.=2 Q.R 2. CE---.Karistenjem 2. Odredi: a) ukupan ptpor. Kaliku su ti otpori? R.0dredi jacine struja na slid 2.Trl sljallee jednaklh atpora R. 2.149. b) struju u svakom otporu.Dva jednaka otpora. 2.0dredi napone na krajevima izvora struje E1 i E2 i napon· na krajevima otpora R.5 Q. b) jacinu struje krpz otpornike Rl i R2 . na slid 2.12. prikazana je veza eetiri otpora: R=1.16.16. {:. Odredi a) ekvivalentni atpor. e I d.143. Kirehoffovog pravila odredi jacinu struje u kolu na slici 2. : } b) -r ""I. 10 Q.153. b) jaeinu struje 1.153.1 Q. Odredi jaeine struja: a) I=?.1S2.. 2. r2=0.5 V i unutrasnjih SI. i51.142.17.0tpari R. vezane su kao na sliel 2. Podatke czeti iz zadatka 2.155. 28 29 . aka su svi otpori jednaki. c) kako 6e svijetlitl sijalica b kad se isklju6i sijaliea C.=1 Q.147.17. pad a. R=5 Q. Odredi: a) jaCine struja kraz sijaliee A i C. Odredi: a) koliki su ti otpori?. b.2 ft Odredi: a) jacinu struje u kolu. b) minimatan otpar.=0.5est jednakih galvanskih elemenata e!ektromotorne sile po 1. R2=2 Q i R3=3Q. E2=1.13" i prikljucena na napon U=24 V. Kaka ih treba velati da bi dabili: a) maksimalan otpo.15. su jednaka i iznase po 11.156.17.19. 2. 2.. Ee 2 V.17 . b) jaeinu struje kroz svaku sijalieu.Tri otpora na sliei 2.Koristenjem 2.Na sliei 2. b) atpor svake sijalice..

Pribor:Dzepna baterija. A =5kW· 2h =!OkWh Mjesecni utrosak elektricne energije je A =!OkWh ·30~ 300kWh d) Mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka je. a jacina struje E 2. 8naga elektricne struje. Zadatak:Pokazi da je: a} kod serijskog vezivanja otpora ukupan otpor jednak zbiru pojedinih atpora. b) kad paralelnog vezivanja reclprocna vrijednast ukupnog otpora jednaka zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.). kada su ukljuceni svi grijaci. r~20 j ~~"C2~QC--­ S1. L __. rad struje je A """ Pt.68Q.22.168.2. R=7. ampermetar. a) Snaga elektricne struje je P.161.21.2. (sI. c) dnevni i mjesecni utrosak elektricne energije aka su svi grijaci ukljuceni u prosjeku dnevno 2 h. dzepna baterija (do 3 A). vezni materijal.21."30 KM Primjer 2: Dvije sljalice imaju snagu 60 W i 100 W kada se prHcljuce na napon od 220 V. U tom slueaju svi su potrosaci na istom naponu. a rad jednog potrosaca neovisan je od rada drugih potrosaca. E=1.) 1 =. SI.2.23.2 Q. Zadatak:Odredi eiektromotornu sHu i unutrasnji otpor dzepne baterije. d) mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka. vezni materijal.20.23. Odredi napon na oblogama kondenzatora na slid 2.20.2 Q kolika je e!ektromotorna sila jednog izvora? Rad i snaga elektricne struje Rad elektriene struje. 300 kWh·0. dzepna baterija. = 5000W ~22 7 A U nov ' b) Ako je snaga e!ektricne struje P:::::U1. r:.8 Q i r=0.162. Ako je R=2. jr r '1 r <-I----' p= A =Ul=IU' t Oslobodena kolicina toplote u provodniku kroz koji prolazi elektricna struja. (sI. jz reladje IZ~(220V)2 p =. odnosno dnevni utrosak eL energije t 2. a jaCina struje data Ohmovim zakonom. ondaje 2. Odredi: a} jaeinu struje koju vuce stednjak iz mreze. a} Koliki su elektricni otpori sijaliea? b} Kolika ce biti snaga sijaliva ako se vezu serijski i prikljuce na napon ad 220 V? Koja stjalliea 6e jace da svijeUi? 30 31 . b) elektricni otpor svih grijaca u stednjaku.4 V.20. ~:J-- 2. (do 3 A). r=0. vezni materijal. 2.) p=-.Ampermetar na sliei 2. Pribor:Dva jednaka otpora (iii otpornik sa cepovima). Otpore odredi UI metodom. Zadatak:Pokazi da otpor provodnika raste sa temperaturom (sI. 5000W c) Utrosena elektricna energija jednaka je radu e!ektricne struje.9. otpornik sa cepovima. ~I1: l' L_ L" SI.:::UT.Koliku jacinu struje pokazuje ampermetar na sliei 2.2.159. U-napon na krajevima posmatranog dijela kola.odnosno R=-· u2 U2 P R ' 9. upaljat (sibica). A=UIt gdje je:t-vrijeme proticanja struje. 2. Q =Rl't Primjer 1: Elektrieni stednjak ima ukupnu snagu P=5 kW kada su ukljuceni svi grijaei na grad sku mrezu napona 220 V.157.2 Q. pokazuje strujeu jacine 3 A.1 KM.160. voltmetar ( do 3 V).2.2. Rjesenje: Potrosaei u stanu S8 veiu paralelno.l'. -~ . Pribor:Opruga iz hemijske oiovke. ampermetar (do 3 A).

Cajnik je prikljucen ns napon 220 Vilma kaeficijent korisnog dje!ovanja 80 %. b) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu. a elektricni otpor (sI. Snaga druge sijalice Pl =R2(1 =41'.::: SOb. Iz nikelinskog provodnika duzine 6 m j precnika d=O. Grijac bojlera ima snagu 2 kW.5 A j 1 A Koji cema osigurac upotrijebiti? 2. ako je presjek iiee 0. Odredi otpor grijaca koji je prikljucen na napon 220 V ako za 20 min izdvoji 1 kWh toplote. KoUka jacina struje pro!azi kroz elektromotor? 2. koji ima snagu 180 W kada S0 prikljuCi n3 gradsku mrezu napona 220 V. ad 15°C do 25_"C.174. Kapacitet automobilskog akumulatora iznosi 55 Ah. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu kada radi.3 W .'1. =-----=~06.2. Snaga grijaca iznosi 800 W. Sijalica od 100 W Objasni zasto? ce s!abije da svijetli od sijalice 60 W. Odredi: a) elektricni otpor grija6a. 32 33 . Odredi duzinu nikelinskog provodnika ad kojeg je napravljen reostat. R. b) eI6ktric".5 mn-t 2.) onda kroz njih protice struja V 220 V t·· ·--=0. KaHko vremena traje zagrijavanje 31 vade u elektricnom cajniku. e) ves masina snage 2. d) elektricni bojler snage 2 kW ukljuten dnevno 2 Ir. kada se prikljuci na napon od 220 V.172. 2. =220 V) P. 2. e) elektricni stednjak snage 2 kW ukljucen dnevno 4 h.5 kW ukljucena u prosjeku dnevno 1. S06. P.4 mm .182.181.=? a) R s.168. Snaga grijaca je 1 kW kada se prikljuci na napon 220 V. U TV prijernniku. Snaga prve sija!ice PI' R 11" .5 h? Koiiki je ratun za mjesecni utrosak elektricne energije ako cijena 1 kW iznosi 0.17 A)2 ::::14 W. Koliki je dnevni utrosak elektritne energije u stanu sa sljedec':im potrosacirna: a) 5 sija!ica snage po 100 W koje dnevno gore po 4 h. Koiika 6e biti snaga ako napon opadne na 200 V? 2. 2. b) jatinu struje koja prolazi kroz sijalieu u radnom stanju. Koliki otpor treba de ima elektritni grijat.ni otpor sijalice kada je ukljucenja. Odredi: a) korisnu snagu grijaca.163. Aka 5e iiea grijaca prepolovi i ponova prikjuci na i5ti napan kolika ce biti snaga grijaca? 2.178. Elektricni grijac je od cekas iiee ciji je presjek 0.170. + R.180. Kolika je energija akumulisana u akumulatoru aka je njegova elektromotorna sila 12 V? S1.4£2 ·(0. Odredi: a) snagu sijalice. nominalni napon je 220 V.Rjesenje: P. Na raspolaganju su nam osiguraci ad 0. a temperaturni koeficijent otpora u=O. c) ja6inu struje koja prolazi kroz 9rija6. -?. Stepen korisnog dej!ovanja motora je 95%.177. 101. Elektromotor ima korisnu snagu Pk=2 kW i prikljucen je napon 220 V..'=?.=220 V) U-220 V a) R .171.7Q: R =--'-=----L=484Q j Pl 60W 2 1\ lOOW b) Kada se sijalice vefu serijski (sl.167. a) Hoce Ii pregoriti osigurac od 6 A kada S8 bojler ukljuci? b) Koliki je elektricni otpor grijaca? c) Kolika se kolieina toplate as!aboti u grijacu za 1 h? d) KoUka se kolicina vade maze zagrijati u bojleru za to vrijeme ad 20" do 70"C? 2. d) jacinu struje koja pro!azi kroz sijalicu u trenutku ukljuCivanja (na temperaturi O°C). d)broj elektrone koji produ kroz sijaiicu svake sekunde. aka kroz reastat prade za to vrijeme naboj ad q=600 C? 2.183. pregorio je osigurac. e) koliCinu vode koju zagrije 9ri]a6 za 20 min ad 20"C do 50"C. Otpor niti elektricne sijalice u radnom stanju [znosi 300 n. 2. 2. b) snagu grija6a kad se priklju6i na gradsku mrezu napona 220 V. 23. Elektricnl grija6 vade za akvarijum snage P=400 W zagrije 10 kg vode.164.17. c) utrosak elektricne energije za 10 h. b) stepen kor1500g dje!ovanja grlja6a. b) snagu grijaca. T 2. Kol!ka S8 ko!icina toplote oslobodi U reostatu otpora 6 Q za 5 min.8 I vode ad 10°C do 100°C za 22. b)TV aparat snage 200 W koji je dnevno ukljucen 7 h.005 11'C. Elektricni patrosae ima snagu 440 W kad se prikljuci na napon 220 V. 2.166. napravljen je 9rijat.175.24): V' (220V)' U' (?lOV' R =~.=1 00 W (U.? Q .165. 2. Na sijalici stoji oznaka 150WI220 v. (0.2. c) naboj koji prode kroz sijalieu svake sekunde. Sijalica za epidijaskop ima snagu 500 W kad se prikljuci na napon 220 V.. R2-? b) P.Hl + 48411 :=. de bi se u njemu za 10 minute oslobodila koliCina top late od 1 MJ? 2.24.169. Spirala grijaca ima snagu P]=800 W kada 5e prlkljuci na napon od 220 V. za 20 min.4 mm.5 min. Koliki je otpor potrosaca j jacina struje kroz potrosae? 2. Snaga reostala je 30 W kad je na njegovim krajevima napon od 15 V. d) elektricni otpor grijaca. ad 1W'C do tacke kljucanja? Snaga cajnika je 800 W.=60 W (U .179. Odredi: a) otpor sijalice u radnom stanju. c) otpor sijaiice na aoe aka je temperatura vlakna sijalice kada radi 2S00'C. a kaefieijent korisnog dejelovanja 87%. aka S8 vezu serijski.173. ZA koje vrijeme se zagrije 50 I vode ad temperature 25°C do 60°C? 2. Odredi: a) korisnu snagu grijaca.1 KM? 2.17 A)" :. 2. Elektricni cajnik zagrije 1. Na elektricnom bojleri stoji oznaka 2 kW/220 V.176. prikljucen na napon 220 V. 2. Kolika je duzina iice grijaca? 2 Snaga sijalice je P = VI = V' .

191. aka je jaCina struje kroz rastvor 2. b) Odredi snagu sijaliee kad je ukljucena sarno jedna baterija. pritisak 1. Sta zapazas? Pribor: Dylje dzepne baterije.96484~ mol . 2. Energija jonizacije je energija potrebna da se elektron olkine od atoma iii molekula gasa. Izracunaj zapreminu izdvojenog gasa hlora i hidrogena. O. Kollko 1e eiektrona pOlrebno za izdvajanje: a) 1 mola srebra iz raslVora srebro-nitrata. c) Odredi snagu sijalice kad su ukljucene dvije baterije (vezane serijski).F gdje je: M-molarna masa Ivari.. Za Iwliko ee se smanjiri masa cinkovog omotata za 1 sat aka daje struju 0.?. 2. Pri prolasku struje jaCina 1.15 A u loku 3 sala_ Temperalura je 25 9C i pritisak 1 bar.193.190. voltmetar i vezni materijal. vrijerno trajanja elektrolize 1 min i 10 s.1O~!m'. jacina struje 0.!v.298K IO'Pu mol + 2"0.2 mA Koliko eiektrona svake sekunde izleli iz katode? Izdvojena zaprernina hidrogena je. m =kq. Elektrolizom je dobiveno 1 kg bakra. Aluminij aluminija? Elektricna struja u tecnostima i gasovima Prvi Faraday-ev (Faradejev) zakon elektrolize: Masa izdvojene tvari na elektrodama.198. cinka i alurninija odredi njihov clektrohemij:c.189. 2. sijalica za dzepnu bateriju. Zadatak: Sastavi strujno kolo kao na sliei 2. Kolika je vrijednost eicktrohemijskog ekvivaienta bakra? F=NA·C=96484~. _.-_ _ .O ---'I H.200. z-broj razmjenjenih elektrona na elektrodama. proporcionalna je proteklom naboju. Koja kolicina dvovalentnog nikla se maze izdvojiti iz rastvorE! za 1 sat pri J8Cini struje od 1.!. Energija jonizacije molekula gasa iznosi 12..2 n/ gasa hidrogena pri standardnim uslovima? 2. Pri niklovanju se koristi struja gustine 0.199.E 2. pri standardnim uslovima.JL.196.0l6Rg . Koliki naboj je potreban za dobivanje jedne lone 2." Zn --+ Zn" + 2e .5 A u toku 30 minuta kroz rastvor soli nekog tl"Ovalenlnog rnetaia. m=~q M 2.185. Kol"lka je 'I:ldvojena masa i zapremlna gasa hidrogena pri proticanju struje od 0. otpor rastvora je 3.5A M(J--b)=2 g/mol m". Pri elektrollzi rastvora dvovalentnog nikla.75 Q..194. v"'~ RT '" O. je: 2ft· + 2e-. m=.4 A/dm 2 .187. Pri posrebravanju iz adgovarajuceg rastvora soli izdvojilo se 40.03 mm.195.197. Anodnim kolom elektronske cijevi tete struja od 3.208. Koliku jaCinu struje treba propustiti kroz gasni voltarnelal' da bi za 10 h dohilj 0. Iz Jednaclne: H. iznosi 0. a) Koliku brzinu moraju lma!i oIeklroni da bi izazva!i samostalno provodenje struje u tom gasu? mol 2.03 A? 2. U Leklanseovom elementu jedna elektroda je cink na kojoj se odvija elektrodna reilkciji'J. nikl 5e izdvaja na povrsini 120 cm 2 Za koje vrijeme ce se obrazovatl sioj debljine 0. Kolika debljina sloja niida se moze dobiti propustaju6i kroz ras\vor struju u toku 8.07 g. gdje je k·elektrohemijski ekvivalent za datu tvaL Nabaj 510 ga nosi 1 mol elektrona zove se Faraday-eva konslanla S8 dobiva elektroiizom A1z.OI68g 2. vidi se da je zapremina izdvojenog gasa oksigena dva puta manja i I T 2. V=? Izdvojena mass hidrogena je: 2.lt-- zF 2. Elektrolizom hioridne kiseline nastaje gas hlor i gas hidrogen.O.3 m 3 . 2~ 8.9 h? Primjer 1: E!ektrolizom vode (kojoj je dodalo nesto sulfatne kiseline da S8 pospjesi provodenje slruje) nastaje oksigen i hldrogen.32 9 srebra za 1 h. Odredi jaCinu 5truje. Napon na eleklrodama je 1. KoJika elektricna energija ce biti pri tome utrosena? 2.192. mol Drugi Faraday-ev zakon.2 Q.ki ekvivalent.03.5 A.. b) 1 mola bakra iz rastyora kupri-sulfata? 2. _ _~m~o~IK".2 2. a) Naertaj semu strujnog kola.-1 bar".3 eV. Jonizacija gasa je proces stvaranja jona u gasu pod djelovanjem vanjskog jonizatora (nesamostalno provodenje) iii pod djelovanjem elektricnog polja izmedu elektroda (samostalno provooenje). Kolika je reiativna atomska masa tog melaia? 2. Kolilw S0 pri tome izdvoji gasa oksigena? Rjesenje: Eleklrodna reakcija na katodi 1:=0.105 Pa z".8 V. Koliko srebra S8 moie dabit! ako S8 kroz odgovarajuCi elektrolit propusti isla koliCina elektriciteta (naboja)? .1 bar.2 A.--} fL 2.25.188.1 04'10. korisienjem jednacine pV == nRT 34 35 .10800s=O.15 A 1=3 h". na katodi S8 izdvoji 1. napon na elektrodama i utrosak energije za vrijerne posrebrivanja. Znajuci relativnu atomsku masu i valentnosl natrija.184.5 A? 2. Koja kolicina i broj atoma dvavalentnog cinka S8 moze izdvojili na katodi za 5 min pri elektrolizi rastvora cink-sulfata. ampermetar. Za to vrijeme masa katode se povecala Z8 120 mg.J5A. M p . ako jo temperatura 32 c C.314-~. Pri odredivanju elektrohemijskog ekvivalenta bakra u toku 5 min kroz rastvor je pro!azila struja ad 1.186.. Otpor rastvora je 1..10S00s T =(273+25)K=298 K p".

magnetnu indukciju i magnetni fluks kad se u solenoid uvuce zeljezna sipka cija je re!ativna permeabilnost 190. S1. Ako tesflca naboja q ufeti u homogeno magnetno polje brzinom v.2. dzepna baterija. 360·5A t O. N-broj namotaja solenoida. gdjE:. B) Pribor: Dvije metalne ploce.) F:::::qvBsina ':0~. .3.26. dzepna baterij. Elektromagnetizam Mctgnetno polje Veza izmedu magnetne indukcije B i jacine mahnetnog polja H je B~flH 51. IIlV !loll .4 Q Kroz namotaje solenoida prolazi struja jatine 1~-~·--=5A U~12V U 12V S~12 cm2~12'10'4 m' R 2. onda palje na njega djeluje silom (Lorentzova sila-sl.26.29. m Jacina magnetnog polja u centru kruznog provodnika poluprecr1ika r je I H~-·. onda CO se kretati po kruznici poluprecnika r. a ) J aClna magnetnog po I' unutar soI ' d a J6 Ii ja enol 0::: - 37 . Kada Ilnlje 81le prolaze okomito 2 Jedinica za magnetnu indukciju je tesla (T).202. b) Bo~?.) F=IB!sin a gdje je a ugao izmedu smjera magnetnog polja j smjera struje.3 m R~2. Odredt: a) jacinu magnetnog polja unutar solenoida. djeluju jedan na drugi je F~11 1.1 2na gdje su: 11 i 12 jacine struje u provodnfcima. 2n·a gdje je I jatina struje kroz provodnlk.2.30. Zadatak: Pokaii Sl. Ako S8 u magnetnom polju krece naboj q brzinom v. . flo-permeabilnost vakuuma koja Tm iznosl Mo0:::4n'1 0"7 A' j.4A a) H=?. Primjer 1: Solenoid ima 369 namotaja i duzinu 30 em. Zadatak: Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektricnu struju.30..201. St.. t~30 em=0. (sl.2.3m ill 2r Jacina magnetnog polja unutar solenoida (zavojnice) je d)l1c=190.. vezni materijal.2.29.E + gdje je: I-jabna struje kroz solenoid. casa sa vodom. uticaj jonizatora na provodljivosl gasa. galvanometar. Sila kojom magnetno polje djeluje na provodnik duzine 1 kroz koji teee struja jacine I (Ampereova sila) je (512.27.. ' Il-magnetna permeabilnost tvari. B~?.duzina solenoida.lr-relativna permeabilnost tvarL 0::: gdje je : 11- qB Fluks homogenog magnetnog polja kroz ravnu povrsinu S je a-ugao izmedu norma Ie na povrsinu i vektora kroz povrsinu (a~O) fluks je <p~BS.. je B.2. d) jacinu magnetnog polja.. a za magnetn'l fluks veber (Wb=Tm Jacina magnetnog polja na uda!jenosU a od pravolinijskog provodnika je ). kuhinjska so. = 6000 -A . sijalica za dzepnu bateriju.4 Q i krajevi so!enida su prikljuceni na napon 12 V. sibica. sibica. 2 c) magnetni f1uks aka je paprecni presjek solenoida 12 cm . 2. gdje j8 a ugao izmedu smjera magnetnog palja i smjera kretanja cestice (pozitivnog naboja)..J.27. f--duzina provodnika. Njegova ukupna otpomos! iznosi 2. okomito na smjer tog polja. . e) <Po=? NI = . H~?. r=-. vezni materijal (sI. Pribor: Dvije metalne ploce. Jedlnica za jacinu magnetnog polja je A .1.). 2. <p~? H~ NI 1 36 . b) Pribor:Eleidroskop (naelektrisan). Rjesenje: N~360 H~~!-.) + 2.~:' K A I ':=~:j 2. na medusobnoj udafjenosti 8. b) magnetnu indukciju unutar solenoida.2. Sila kojom dva provodnika. Q) = BS cos u.

218. Na kojem rastojanju od ose dugackog pravoliniskog provodnika.206. A m 2.10-3 T ·12 ·10-' m' ~ 9.2567'10"6 Tm/A.10-31 kg· 3 10' ~ Poiuprecnik kruznice je r = mv "'" 2. Koliki je elektricni otpor provodnika? 2. magnetna indukcija iznosi 2!lT? b) Posl0 elektron ima negalivni naboj. 2.43 T. Odredi precnik kruga i indukeiju magnetnog polja u eentru.1 6'10. Relativna permeabilnost u nekoj tacki prostora iznosi 70. Magnetni fluks kroz okomitu povrsinu S=200 em 2 iznosi S·10-4 Wb.211. < .8·10· T.5 A. Indukcija magnetnog polja u tacki. 2.1O-3 T ~ 1. k~a se nalazi na rastojanju 4. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki u vazduhu iznosi 2 Aim.6 mT. Pri tome je magnetni fluks 2. b) r=?. Magnetna indukeija 6e biti B ~ fl.4 em i I<roz njega prolazi struja jacine 12. Kolika je jabina magnetog polja u toj tacki? 2. 2.\.6 ·IW N. smjer LorentzGve sile koja djeluje na elektron je suprotan anom na slid m.217.55 Aim.31. Kolika jacina struje treba da protice kroz kruzni provodnik precnika 31 em da bi u njegovom centru magnetna indukeija bila jednaka horizontalnoj komponenti indukcije magnetnog polja Zemlje koja iznosi 0. 1: 10-31 kg ((_90° a) F=?.19 C ~"'9.221.<1\) ::::1. Koliki je magnetni fluks kroz povrsinu 8=25 em koja je postavljena okomito na magnetno polje indukcije 8=4 mT? 2.216. d)Kad se u solenoid uvube jezgro od mehkog zeljeza jabina magnetnog polja se ne mijenja. Lorentzova sila daje elektronu centripetalno ubr. Kruzni provodnik ima poluprecnik 6. / X X SL2.54 .205.Bo ~ 190·7.219.) koji je odreden reladjom mv" 2. Magnetni fluks ce biti <P""~. 3 Primjer 2: E!ektron uleti u homogeno magnetno polje indukcije 2mT brzinom 300 km/s.208. Magnetna indukcija u nekoj tacki polja iznosi B~0.6·}0 '''C-2·10 -'1 ' ". 2. kroz kaji prolazi struja jacine 0. _s 8. Kolika je jaCina magnetnog polja i magnetna indukeija na udaljenosti 2 em od ase provodnika? Provodnik S8 nalazi u vazduhu.7X.5'10.213.10.53. X X X X 2. Odredi: a) sHu koja djeluje oa eiektron.37·10"7 Wb. d) 90'? Okvir se nalazi u vazduhu. ! 05 2. a jabina magnetnog pol)a H=9.m.214.220.1 ~·2· 20--'T = 9. Koliki 6e biti fluks kad je taj ugao 45"? 2. IznOSI 2. b} poluprecnik kruznice koju opisuje elektron.02 mT? 2.207..210. Magnetni fluks kroz neku ravnu povrsinu iznosi 60 mWb kad je ugao izmedu normale na tu povrsinu j smjera magnetog polja 30°.5 em od pravohnlskog provodnlka.1O-Rs. Jacina magnetnog polja u eentru I<ruznog provodnika kroz koji prolazi struja jacine 11 A lznosi 120 Aim.T. Odredi jacinu polja u toj tacki i jacinu struje u provodniku. celika 3.2.14'10"Tm/A i vazduha 1. I7 2.. Nadi jacinu magetnog polja i magnetnu indukciju u eentru kruznog provodnika.b) Magnetna indukcija unutar solenoida (u vazduhu) je -7 Tm A 3 EO ~f1oH~41t·1O -·6000-~7. livenog relativna Kolika je 2. permeabilnost tih tvari ( supstanci )? 4 Tm/A. evB=--.4 A. ~ X X X X.2 mT:=2"10-3 T x X X X X v=:300 km ". Kruini provodnik postavljen je okomito na magnetno polje jacine 6 PJm. b) 30 9 .6 Aim.05 ·10-" Wb. Na kojem rastojanju od pravoliniskog provodnika se nalazi ta tacka i kolika je magnetna indukcija u njoj? 1~6 A. c) T=? "ti. Kolika je jaCina magnetnog polja? 2 c) Magnetni fiuks krpz poprebni presjek solenoid a je <Po ~ EnS ~ 7. Kolika )e permeabilnost sredine u toj tacki? Kolika je relativna permeabilnost? 2.212. c) vrijeme jednog obiiaska kruznice.Wb. Pravougaoni ram straniea 3:::20 em i b=15 em postavljen je u homogeno magnetno polje jacine 5 Aim.3. qB T 2. Koliki je poluprebnik kruznog provodnika? Uobicajeno je da S8 vektor magnetne indukcije predstavlja znakom X aka su silnice okomite na ravan crteia (ad citaoca). a magnetna indukcija 0. Magnetna permeabilnost mehkog zeljeza iznosi 1. U nekoj tacki jacina magnetnog polja pravoliniskog provodnika iznosi 13. Maksimalne vrijednosti re!atlvne permeabilnostl za dinamo lim iznosi 5000.02 T.215. 9 1.204.r:. a za kobalt 220. . . Koliki je magnetni f1uks kroz okvir ako je ugao koj! zaklapa normala na povrsinu i vektor magnetne indukcije : a) 02 . Jacina magnetnog polja u nekoj tacki udaljenoj 10 cm od pravoliniskog provodnika iznosi 8 Aim. okornito na smjer magnetnog polja. Krajevi provodnika prikljuceni su na napon od 12 V. a) Na elektron naboja e djeluje Lorentzova sila eiji je iznos (za ugao o==90 Q ) F '" evB = L6·1O~19C ·3·10. s s 0=6".54 .4 m· c) Period kretanja elektrona po kruznici je T= 2111' "" 2nm =1.c:anje i prisiljava 9a cia se krece po kruznid poluprecnika r (sl. Rjesenje: 8". Kolika je magnetna indukcija u toj tacki? 38 39 .209. c) 60'. cB 1.54·1O.72·1O. H=6000 Nm. Kolika je maksimalna magnetna permeabilnost tih tvari? 2. Kroz pravoliniski provodnik prolazi struja jacine 2 A.

2.222. Krajevi provodnika, savijenog u krug polupreenika 6 em, prikljueeni su na
elektricni izvor. Magnetna indukcija u sredistu provodnika je 0,05 mT, a otpor
provodnika 0,25 Q. Koliki je napon na krajevima provodnika?

2.223. Magnetni f1uks kroz kruzni provodnik poluprecnika 18 em iznosi 2-10. Wb. Kolika jaeina struje pro!azi kroz provodnik?
2.224. Solenoid duzine 85 em ima 750 namotaja kroz kaje protice struja jaCine 5,6 A. Odredi jacinu magnetnog polja i magnetnu indukciju unutar so!enoida. 2.225. Magnetna indukcija unutar solenoida izn05i 1,2 mT. Odredi jaCinu struje kroz namotaje solenoid a aka on ima 820 namotaja i duzinu 64 em.

6

2.236. Na pravolinijski provodnik, kroz koji protice struja od 14,5 A i koji se nalazi u 5 homogenom magnetnom polju jaeine 2,7'10 Nm, djeluje sila 1,65 N. Odredi duzinu provodnika ako je postav!jen pod uglom 38° U odnosu na smjer magnetnog polja.

2.237. Pravolinijski provodnik duzine 1 m i mase 19 nalazi se u magnetnom polju jacine 5000 Aim. Smjer e!ektromagnetne sile na provodnik je vertikalno navise.
Koliku jacinu struje moramo propustiti kroz provodnik da bi on mirovao u magnetnom polju?

2.226. Koliko namotaja po jed nom metru duzine treba da ima solenoid da bi magnena indukcija unutar njega izn05ila 8,2 mT pri struji jacine 4,3 A?

2.238. Dva paraieina provodnika jednake duzine 3,2 m, kroz koje prolazi struja jatine 58 A u suprotnom smjeru nalaze se na rastojanju 8,7 em jedan ad dru909. Koliki je iznos sile medudjelovanja provodnik? Kakva je ta slla?

2.227. Odredi magnetni fluks kroz poprecni presjek solenoid a duzine 1,6 m kroz cije namotaje prolazi struja jacine 6,3 A. Solenoid ima 1400 namotaja i
poluprecnik 4,8 em.

2.239. Odredi jacinu struje u provodniku ako ona privlaCi drugi provodnik duzine
2,8 m sa strujom jaCine 26 A, sHom 3,4 mN. Provodnici su u vazduhu, a rastojanje medu njima 12 em. Kakav je smjer struje u provodnicima?

2.228. Magnetna indukeija u eentru solenoida, koji ima 180 namotaja i duzlnu
30 em, iznosi 2,26 mT. Krajevi solenaida prikljuceni su na napon od 4,5 V. Koliki je omsk! atpor solenoida?

2.240. Ova paralelena pravolinijska provodnika nalaze se u vazduhu na rastojanju
4 em jed an od drugog. Kroz jedan teee struja od 25 A, a kroz drugi 5 A. Odredi duzinu dijela provodnika na koji ce djelovati sila 1,2 mN.

2,241. Ova pravolinijska provodnika sa strujama jacine 100 A nalaze se u vazduhu.
Odredi rastojanje medu provodnicima, ako sila medudjetovanja na dio provodnika duzine 75 em lznosi 0,05 N.

2.229. Solenoid ima 20 namotaja po centimetru duzine

kroz njih prottee struja jacine 0,2 A. KoUka je jacina magnetnog palja i magnetna indukcija unutar solenoida ako je solenoid; a) namotan na drveni cilindar, b) namoian na gvozdenoj sipki Cija je relativna permeabilnost 600?
j
2

2.242. Odredi smjer struje u kruznom provodniku (sI.2.33.) ako se on odbija od
manets.

2.230. Elektromagnet ima povrsinu poprecnog presjeka 10 em , duzinu 20 em i 100 namotaja. Kroz namotaje teee struja jaCine 1 A a magnetni fluks iznosi
7,54·10,sWb. Kolika je relativna permeabi!nosl jezgra e!ektromagneta?

2.243. Na glatkoj ravnoj daski leii
provodnik (sI.2.34.). Kakav te oblik imati provodnik kad se kroz njega propusti struja?

2.231. Magnetni f1uks kroz poprecni presjek pre~)ek elektromaneta iznosi 2·10·4 Wb, a povrsina popreenog presjeka 8 em~. Relativna permeabilnost jezgra elektromagneta iznosi 300, broj namotaja 250, a duzina 0,2 m. Kolika
jacina struje prolazi kroz namotaje elektromagneta?

2.244. Lagani provodnik. savijen u spiralu (sI.2.34.). okacen je za
nit Sta ce se desitl, ako 58 kroz spiralu propusti struja?

N
51.2.33. S1.2.34.

2.232. Koliko namotaja po jedinici duiine ima elektromagnet ako je magnetna
indukcija unutar elektromagneta1, 1 T, kroz narnotaje prolazi struja jeCine 2,3 A, a reiativna permeabllnost jezgra 190? 2.233. Amperova sUa kojom homogeno magnetno polje djeluje na pravoHnijski provodnik iznosl 0,226 N. Provodnik ima duzinu 1 m, postavljen je okornito na smjer rnagnetnog polja i kroz njega protice struja jaCine 9 A. KoUka Je rnagnetna indukdja i jaCina magnetnag palja? 2.234. U hornogenom magnetnorn poiju indukcijo 2,5 mT nalazi S8 pravolinijski provodnik duzine 0,8 m. Kroz provodnlk protice struja jacine 7 A. Kolika Amperova sila djeluje na provodnik ako je ugao izmedu srnjera struje u provodniku i smjera magnetnog polja: a) 90', b) 45', c) O'? 2.235. Kroz pravol!nijski provodnik duzine 1,4 m protice struja jacine 12 A. Kad S8 provodnik stavi u homogeno magnetno polje indukcije 0,25 T na njega dje!uje sila od 2,1 N. Odredi ugao izmedu smjera struje u provodniku i smjera magnetnog polja.

S1.2.35.

2.245. Ova paralelna pravolinijska provodnika medusobno su udaljena 50 em. Kroz jedan provodnik protice struja jacine 10 A, drugi 15 A Odredi magnetnu indukciju polja u tacki kOja se na[az na polovini njihovog razmaka ako struje teku: a) u istom smjeru, b) u suprotnom smjeru. 2.246. Ova duga pravo!inijska provodnika udaljena su meausobno 12 ern. Kroz pry! provodnik protice struja jaCine 1 A, a kroz drugi 5 A Na kojoj je udaljenosti od prvog provodnika jacin8 magnetnog polja Jednaka nuli? Struje imaju isti smjer.

°

cine koncentricne krugove sa 2.247. Dva provodnika polupreenicima 20 em i 10 em, te strujama 10 A i 6 A. Odredi jacinu magnetnog polja u centru kruznice ako: a) struje imaju 1St! smjer, b) struje imaju suprotan smjer.

2.248. U kojem smjeru ce se otkloniti horizontalni snap (sI.2.36.): a) pozitivnih jan a b) eleklrona.

S1.2.36.

40

41

2.249. U homogeno magnetno polje indukcije 20 mT uleti proton brzinom 3'10 4 mis, okomito na smjer magnetnog polja. a} KoUka Lorentzova sila djeluje na proton? b) Koliki je poluprecnik kruznice koju opisuje proton?

E
2.264. Zadatak: Odredi magnetne polove solenoida (zavojnice). Ispitaj kako zeljezo utice na magnetnu indukciju solenoida (sI.2.37.). Pribor: Solenoid, dzepna baterija, magnetna igla, provodne zice za spajanje, neki zeljezni predmet (npr. smotak kljuceva).
51.2.37.

2.250. U homogeno magnetno polje jacine 6,77'10 4 Afm uleli eleklron brzinom 4,6'10 7 mis, okomito na smjer magnetnog polja. Odredi: a) Silu koja djeluje na elektron u magnetnam polju, b) poluprecnik
kruzne putanje po kojaj se on krece, e) odnos eiektromagmetne sile i sile feze koja djeluje na elektron. Polrebne konstante uzeti iz lablica.

2.251. Elektron se krece u homogenom magnetnom polju jacine 160 Aim, okomito na smjer magnetnog polja po kruznid poluprecnika 10 em. Odredi: a) brzinu kretanja eiektrona, b) napon kojim su ubrzani elektroni.

2.252. Kolika je jacina magnetnog polja u kojem S8 elektron krece po kru"lnici poluprecnika 8 em,
brzinom 2'106 mis, okornito na smjer rnagnetnog polja?

2.265. Zadatak: Ispitaj magnetna svojstva nekih tvari, npr. vode. Pribor: Libela, jak magnet (elektromagnet), plamen upaljaca.

2.253. Proton i eiektron ulaze u homogeno magnetno polje. islom brzinom, okomito na smjer polja.
Kako S8 odnose poluprecnici kruznih putanja? Naboji protona i elektrona su jednaki po iznosu.

2.266. Zadatak: Ispitaj djelovanje elektromagnetne sile Zemljinog magnetnog
pol)a.

2.254. Period kretanja protona po kruinici poluprecnika r=10 em iznosi T=5,2·10·1}s. Odredi: a) brzinu
profona, b) magnetnu indukciju i jacinu rnagnetnog sOljer polja polja u kojem se proton krece, okomito na

Pribo~: D~:pna baterija, traka od aluminiske folije, sirine do 5 mm I duzrne do 30 em, provodne iice.
2.267. Zadatak: Ispitaj uzajamno djelovanje dva pravolinijska strujna provodnika (sI.2.38.) Pribor: Kao u zadatku 2.266.

(7:'~ slrrbk !
) ( ."'- leak,

2.255. Elektron se ubrzava u elektricnom polju naponorn 12 V i ulazi u homogeno magnetno polje
jacine 1000 AIm, okornito nR smjer polja. Odredi: a) brzinu elektrona, b) poluprecnik kruzne putanje, c) period kretanja e!ektrona po kruznici, d) frekvenciju kretanja po kruznici.

2.256. U homogeno magnetno polje jacine 8.10 Aim okomito na njegov smjer, uleli proton j(Qji Ima kineticku energiju 10· 16J. Kolikom silom djeluje rnagnelno polje na proton? 2.257. Naelektrisana cestiea uleti u homogeno rnagnetno polje jacine 4,14'10 5 AIm, brzinom 2 Mmfs.
Odredi specificni naboj cestiee ak.a se ona u magnetnom polju krece po kruinici poluprecnika 0,04 m. Koja je to cestiea?

4

2.268, Zadatak: Ispitaj djelovanje magnetnog polja na
naelektrisanu testicu koja S8 krec8. Pribor: Magnetna sipka, katodna cijev.

d+
I

I

SI2.38.

2.269. Zadatak: lspitaj djelovanje Lorentzove sile na jone
2.258. Elek.tron sa kinetickom energijom 100 eV krece se u ravni okornitoj na smjer homogenog magnetnog polja indukcije 3,16'10-~ T. Kolika sila djeluje na elektron? Koliki je poluprecnik kruzne
putanje 2.259. Proton se krece u homogenom magnetnom polju indukeije 0,1 T, okomito na srnjer polja po kruznici poluprecnika 1,6 em. a) Kolika je brzina protona? b) Kolika bi bila brzina alfa ceslice pod istim uSlovima? rna"" 4 mp; qa",,2qp. 2.260< Elektron se krece u homogenom magnetnom polju Indukcije 8=0.02 T po kruznici poluprecnika r= 1 em. Odredi kineticku energiju elektrona u dzulima i elektronvoltima. 2.261. Naelektrisana cestiea sa energijom E="1 keV krece se u homogenom magnetno polju po krugu poluprecnika r-1 mm. Kolikom silom djeuje polje ns Cesticu? 2.262. Elektron se krece po kruzniei u hornogenom magnetnom polju jacine H=10 kAfm. lzracunaj period T kretanja elektrona. 2.263. Ova jona istih naboja ulete u homogeno magnetno polje islom brzinom, okomito na srnjer polja. Jedan jon ima m8SU 12 u i opisao je kruznicu poluprecnika f,,,,4 em. Odredi masu drugog jana koji je opisao kruznicu f2=6 em. elektrollta. Pribor: Providna eilindricna posuda, razbiazen raslvor H2 S04 , sipka ad alurninija (sI.2.39.), aluminijska folija, jac! magnet (npr, nekoHko magnelica od vrata ormara). sitni prah od krede, dvije dzepne baterije.

AI.~irka

+
Al folija

-'[==:=11
Elektromagnetna indukcija

:magncr

S!.2.39.

Prema Faraday~evom (Faradej) zakonu, indukovana elektromotorna sila (ems), data je

E~_Nli~ lit ' gdje je: N - broj namotaja, M - promjena magnetnog tluksa u vremenskom intervalu lit. Predznak minus ukazuje na to da je smjer indukovane struje takav da svojim poljem teii da sprijeei uzrok indukcije (Lencovo pravilo). 43

42

Ako se provodnik duzine I krete brzinom v u magnetnom polju ind"kcije 8, pri cemu vektori v i 8 zaklapaju ugao a, indukovana elektromotorna sila u torn
provodniku ima vrijednost

b) Magnetni fluks kroz jedan namotaj je ~~LI, a kroz N namotaja N~~LI. Posto je na~a poz~at~ promJena magetnog fluksa, uzrokovana promjenom jacine struje, mozemo plsatl NiI$~Lill, odakle je

E == Bf v sinu. Aka je magnetsko polje kroz neki namotaj uzrokovano strujom jacine I, tada je magnetni fluks kroz povrsinu obuhvacenu namotajem
"'~LI

L~N~=80()
ill
c) Energija magnetnog polja je

2,4·1O- Wb 14,5 A - 2,5 A

3

~016H.
'

gdje je L induktivilet (koeficijent sarnoindukcije).
Induktivitet solenoida (zavojnice) odreden je izrazom
L=~,!J.\l~I-

W

~-Ll" ~-O,l6H(2,5A)" ~O,5J.

1 2

'1

1 2

-

SN 1

gdje je: S-povrsina presjeka solenoida, I - duzina solenoida, N ~ broj namotaja.

Jedinica za induktivitet je henri (H =~!:-). Aka se u solenoidu m'ljenja jacina
A

Primjer 2: Pravoliniski provodnik duzine 1,2 m i olpora 2,5 Q moze da se krece po glalkim medU5?bno paraieinim sinama zanemarlJivog otpoora. Sine 5U vezane za i:rver slruje ems 12 V i unutr~cnJeg otp?ra 0,5 n. Taj provodnik se krece u magnetnom polju indukcije 0,8 T. Smjer polja je okoml~ prema btaocu. Odredi jacinu struje kroz provodnik aka se on krece brzinom 12,5 m/s, okomito na smJer polja. (s1.2.40.)

struje, cnda se i njemu indukuje elektromotorna sila samoindukcije

E ~ -L ill.
; Lit
Enorgija magnetnog polja data je izrazom

Rjesenje: ! ",,1.2 m R==2,5 Q Ef=18 V r=O,5 Q S",0,8 T v=:i2.5 mfs

~

v

I",,? - - " .
L...~~~'-'~"'I''f~~~~~~-

W""..!..U'.
2

jacinu struje mazema naci iz Omovog zakona

Aka su dvije z.avojniee (solenoida) induktivno vezane , onda 6e promjena jaCine strujlJ U PrJoj zavojnici indukovali ems u drugoj Lavojnici,

gdje je M koeficijent uzajamne indukcije,
M=f-l,).Lu-r-·

II. + r 81.2.40. gdje je E - eleklromolorna sila koja djeluje u kolu struje. Posta se provodnik krece u magnetnom polju, osim ems baterije El u kolu dj~luje i indukovana ems EI:=B I~. Prerna pravilu desnog diana (ako se provodnik krece prema desLlom dlanu, a prsli pokazuJu smJef magnetnog pOlja onda palae pokazuje smjer indukovane ems) je

I"'~

N,N,S

E=E, -. E, "'ISV -O.8T·L2m 12,S":::=(JV.

Nt i N2 brojevi nanlotaja prve i druge zavojnice isle duzine j presjeka.

"
Jacina struje u kolu je

Primjer 1: Kroz solenoid, koji ima 800 namotaja, prolazi struja jacine 2.5 A. U toku 0,15 s jacina struje se poveca na 14,5 A. Pri tome se magnetni fluks poveca za 2,4 mWb. Odredi: a) Srednju vrijednost indukovane ems samoindukcije, b) induktivitet solenoid a, c) energiju ~rnagnetnog palja solenoida u trenutku kada kroz njega
prol8Zi struja jacine 2,5 A.

I-~

6V

_ 2A.

2,5 Sl + 0,5 Q

T
2.270. Provodnik, na slid m.2.41" krece se u magnetnom polju indukcije B. Odredi smjer indukovane struje u provodniku. 2.271. a) Provodnik se krece u homogenom magnetnom polju duz linija sile. Indukuje Ii S8 ems u provodniku? b} Kako ~reba da se krece provodnik u magnetnorn polju da bi mdukovana ems bHa maksima!na? 2.272, Moze Ii bib elektricno polje sa zatvorenim linijarna sHe?
SI.2.41.

Rjesenje
N~800

A A ilt~O, 15 s
12~14,5

1,~2,5

t.dJ-2,4·10· 3 Wb
a)Es~?

b)

L~?c)W~?

a) Indukovana ems samoindukclje moze se nab iz osnovne formula M 2,4·!O-'Wb E ~-N-~-800-------~-13V. s L'll O,15s Znak minus ukazuje da se nastala ems samoindukcije suprostavlja porastu magnetnog polja.

2.27.3. Prema pravHu desnog diana (vidi primjer 2), na slici 2.40_ je prikazan smjer ldukovane ems, u ravni crteza, adole. Kakav ce biti smjer indukovane struje ako ie taj provodnik u zatvorenom kolu struje? 2.274. Okvir ko.ii sadrii 25 namotaja, nalazi se u magnetnom polju. Odredi indukovanu ems koja nastaje u okviru pri promjeni magnetno polja od 0,098 Wb do 0.013 Wb za 0.16 S.

44

45

Odredi energiju magnetnog polja solenoida u kojem bi.74 V? 2. U solenoidu.42.292.8 mWb. KoUka jacina struje prolazi kroz solenoid? 2.2 Q i induktivitet 25 mH d' . je 0. Odredi rnagnetnu indukciju polja ako 58 u provodniku indukuje ems 6.2.) ako koje S8 maze okretati bez trenja. Kolika ce jaCina struJe prolazili kroz kolo na slicl' 2.024 Wb do 0.288.278.289. Elektrodinamika Naizmjenicna struja Trenutna vrijednost naizrnjenicnog napona i struje mijenja S8 po zakonu: 2.284. aka je na njegavim krajevima napon 28 mY? 2.42. Solenoid ima induktivitet 240 mHo ZA koje vrijeme u solenaidu se povecala jacina struje ad nula do 11.. a) Kolika se indukuje ems pri prekidu strujno kola u toku 12 ms? b) Kolika se pn tome IzdvOII energija? 9 2. Prsten se udalji IZ magnetnog polja u toku 0. U solenoidu nastaje magnetni fluks od 0.276. galvanometar. Pri tome nastaje ems samoindukcije od 14 V. priblitavamo magnet? b) Sta ce S8 desiti ako magnet udaljavamo? c) Sta ce se desiti ako magnet priblizavamo iii udaliavamo od aluminijskog poluprstena? Pribor: Lagani aluminijski prsten i poluprsten na osovini (kao na slici 2. koUka 6e bUt! indukovana ems? 2 2. 46 47 . . Zadatak: a) Sta ce se desiti ako metalnom prstenu .280. Odredi induktivitet solenoida.285.::. 2.maksimalne vrijednosti napona.275. Podalke uzmi iz primjera 2. Broj namotaja solenoida je 120. 2.43. Koliko namotaja treba da lma solenosid. okomito na linije slie. Zadatak: a) U kojem smieru ce 2. brzinom 15 mis.015 Wb. okomito na linije sile. Provodni pravougaoni okvir straniea 18 em i 5 em postavljen je u homogeno magnetno polje.293. Kolika je duzrna provodnika.5 A magnetni fluks iznosio 2. pri jadni struje od 7.025 s j pri tome se indukuje ems ad 3.19 J. a U okviru S8 pri tome lndukuje srednja ems 4.40.43. ako C==r==N:J1 sjeverni po! magnetne sipke S priblizavamo jed nom kraju solenoida? b) U kOjem srnjeru ce skrenuti kazaljka SI. Energija magnetnog solenoida. U solenoidu se jatina struje promjeni za 2.012 S1 Induktivitet soienoida je 68 mHo 2. 2. Odredi magnetnu indukciju tog polja aka ana iscezne za 0. tiji induktivitet izn051 0.32 J? u:::.4.v8zni materija!. da bi S8 u solenoidu indukovala ems 0.015 S.2 A njegovo magnetno polje lma energiju 0.5 mY. Odredi induktivitet kruznog provadnika u kajem nastaje magnetni fluks 0.) 2.294.2 mY.43. 0 rzava S8 'k sta Ian raz II a potenellala 55 V. E 2.8 A u toku 62 ms. Kollka je povrsina prstena i precnik prstena? --+ ~ skrenutl kaza!jka galvanometra.277. u toku 0.283..kruzna frekvencija. Pravoliniski provadnik se krece brzinom 25 mis u homogenom magnetnom polju jacine 3025 AIm. Metaini prsten povrsine 20 cm postavljen je okomito na linije sile magnetnog polja jacine 2000 Nm.5mV.095 H.(s1. Automobil se krece brzinom 108 km/h.056 Wb.286. eiji je otpor 8.291. magnetni lIuks iznosi 4.3 mWb. 2. galvanometra ako sjeverni pol magneta udaljavamo? Pribor: Solenoid. na slid 2.32 s.281. aka je pri tome nastala ems sarnoindukcije ad 30V? 2. u njemu se indukovala srednja elektromotorna sila 10 V? 2. okomito na linije sile. 2. aka je njena dutina i. Na krajevima solenoida. ' 2.06 H? 2.2. 2. Kolika je ems samoindukciJe u solenoidu ako struja jacine 3.012 Wb pri proticanju struje jaCine 8. da bi pri promjeni magnetnog fluksa ad 0. Pravoliniski provodnik dutine 120 em kre6e se u homogenom magnetnom polju pod uglom 1r u odnosu na smjer polja. Za koliko vremena treba da iscezne taj fluks.2.290.237.282. Koliki je induktivitet solenoida aka pri struji od 6. i "" Io sinoot gdje su: Uo. koji ima 75 namotaja. kada kroz njegove namotaje prolazi struja jacine 5 A. SL2. Odredi razliku potencijala na krajevima prednje oSQvine.8 A iscezne u toku 0.279.Do sinoot.8 m a vertikalna komponenta jacine Zemljinog magnetnog polja 40 Nm. ak0 se promljene poiovi na bateriJ'l? . a) Aka S8 prsten krece duz linija sile kolika 6e bitl indukovana ems u prstenu? b) Aka magnetno polje iscezne u toku 0. odnosno struje OJ~21tf . KoHko namotaja ima solenoid ako je njegov induktivitet 0. 10 . Metalni prsten postavljen je u magnetno polje indukeije 0.6 A.012 T.4 A.01 5. magnetna sjpka.

je ~(RL-RC) R SL2A4. U =O. . Odredi: a) induktivni i kapacitivni otpor. Primjer 2: Zavojnica omskog o\pora 5 Q i induktiviteta L prikljucena je na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. Aktivna snaga naizmjenicne struje data j8 izrazom.220V·2. b) jacinu struje u kolu. c) jacinu struje u ko!u.7 H (sI. U". d) induktivitet zavojnice. U opcem slucaju u trenutku t=O. a) !nduktivni otpor izracunavamo po relaciji RL=mL. Uc=?. napon U=220 V i frekvencije f=50 Hz. =Ulcoscp"..7H~220Q gdje je : RL=coL . Odredi: a) impedancu kola. Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje.14·S0 s"=314 S·'. . b) impedancu. Faktor snage je Z 140£2 d) Padovi napona na pojedinim dijelovima kola su: U. Re = rotc .10·6 F a} RL=?.2A.7 H C=10 "F-10. nov .. trenutna vrijednost napona i struje mogu blti razliCite od nule. jacina 2 i broj namotaja na primarnoj. kalem induktiviteta L i kondenzator kapaciteta C.45.SQ)' ~]40Q c) Jat-ina struje u ko!u je U 1=--=--=1.2.57 A=500 V U L =Rd=220 Q·1.57 A ·0.714 = 246. -u. UL=?. prikljucen je serijski spoj omskog otpora 100 Q. b) Ukupan otpor je Z' Z=JR2 +(R~':'·Rc)2 =J(JOOQ)' +(220Q-318.kapacitivni otpor. c) I=? d) U R=?.220 V. '. c~. Z lOQ c) P. RL=314s·'·0.=U sin cpo R cos'l'=-=--=0. odnosno sekundarnoj zavojnici.714 Z 140Q Aktivna snaga je Rezonantna frevencija u kolu naizmjenicne struje data je lzrazom P. ..."? Impedanca u kolu naizmjenitne struje u kojem su redno v8zani termogeni (omski) otpor R. b) Z=?.2A·O. Fazni pomak izmedu napona i struje je 60".fazni ugao izmedu napona i struje.2. Rjesenje: U=220 V. kondenzatora kapaciteta 10 IlF i zavojnica induktiviteta 0. e) faktor snage f aktivnu snagu u kolu.)7 A. N2 -napon.5=242Q 48 49 .~uc ~. Fa = Ul cos cp gdje j8 cp .45). b) l_? c) P~_? d) L:=? gdje su U" 1 .induktivni otpor..57 A=345 V e) Faktor snage je R IOO£] coscp = Z Prividna snaga je P=lJl. e) COS'l'=? p.57 A=157 V Uc=Rc1=318. L=0.7071 0 U daljem tekstu (ukotiko nlje posebno istaknuto) pod naponom i jac/nom struje podrazumjeva S8 efektivna vrijednost. L ~- 51. = Ulcos<jl = 220V ·1. 1 N1 j U 2 .707U o .r~l . U '" t:o Sill(wt+tp~). Rc=?. gdje je ipo-pacetna faza Primjer 1: Na gradsku mrezu. c) snagu koju trosi zavojnica. a) Faktor snage je da! izrazom cos cp "" ~ . U 1=gdje je U ~ napon na krajevima kola.odkle je Z = ~ "" ~ = J 0 Q Z cos(jJ cos 60' b) l=~= 220 V =2.[=2·3.=RI=lOOQ·l. 1=50 Hz R=l 00 Q. . f". Rjesenje: R:o:5 Q.Elektivna vrijednost naizmjenicnog napona i struje. gdje je O1=2. .5 Q·l.5 W Dokazi da j0 1 w=-- aktivna snaga Pa =oRI 2 _ JLc Za transformator (bez gubitaka) prenosni odnos je -~-. d) pad napona na svakom dijelu kola. 1=0. 1 .50 Hz Vi U2 Nl N2 (£looeO" a) Z_?. a reaktivna snaga 1'.

5 H i termogenog olpora R=60 fl. Us 6V b) Snaga patrosaca je p=tJs1s odakle je Js ~i-:'" ~ 4~: = 6. Trenutna vrijednost napona gradske mreze mijenja S8 po sinusnom zakonu u=311'8in 3141.. Efektivni napon naizmjenicne struje Iznosi 21. < Up u. Kolika je impedanca? 2. b) Kako se mijenja jaeina struje ako je u kolu samo termogeni otpor R=4 Q. Kad se zavojnica prikljuCi na naizmjenlcni napon 110 V i frekvencije 60 Hz kroz nju protiee struja od 0. ako je frekvencija struje 60 Hz. b) I.82 A.309. Zavojnica induktivitetaO.tOje Us Ip IF=ls Up =6. Frekvencija struje gradske mreze iznosi 50 Hz.. R L ""S.IF vezani su: a)paraielno. iznosi 126 Q.41. Kada se kondenzator kapaciteta 2 MF prikljuci u kolo naizmjeniene struje njegov otpor je 1327 fl< Kolika je frekvencija struje? 2.. Na elektrienoj sijalici stoji oznaka 100W/220 V. b) 5 ms. uklJucenog u naizmjenicnu frekvencije 50 Hz. Odredi: a) mak8imalnu i efekiivnu vrijednost napona . Kako Se mijenja napon na krajevima otpora? S8 po L"'~".RT ' odkle je (lom' ~(5Q)' ".315. Kollki je kapacitet kondenzatora? struju . Kolika je frekvencija i period indukovanog napona? 2.14. Zavojnica induktiviteta 0.305. Koliki je induktivitet zavojnlce? 2._?.300.312. Maksirnalna jaCina naizmjenicne struje iznos! 2..302. Kolika je njena efektivna vrijednost? 2."-~ (J) 2·3. Kondenzator kapaciteta 700 nF prikljueen je na: a) jednosmjerni napon ad 120 V. od a kleJe)N p =1\5--:::.::16. Pri tome j8 napon na krajevima sekundara 6 V. 220V T 2..314. Kolika ce biti jaCina struje ako S8 prikljuce na naizmjenicni napon 220 V. s 2.313.2 V. Efektivna vrijednost napona gradske mreie iznosi 220 V. Izolator je prikljucen na naizmjenicni napon od 1 kV.20-------=7. Kondenzator kapaciteta 250 IIF ukljucen Je u mrezu naizmjenicne struje.301. Termogeni otpor R=200 Q i zavojnica induktlviteta 500 mH vezani su redno i prikljuceni na elektricnu mrezu napona 110 V i 50 Hz. a broj namotaja na sekundaru je 20. b) 50 Hz. biti induktivni otpor zavojnice ked 2.299. Rjesenje: U p=220 V.l8A. 2. a) Napisi jednaeinu po kojoj se mijenja naizmjenieni napon. Kolika jatina struje tece kroz kondenzator? 2. Odredi trenutnu vrijednost napona poslije: a) 3. b) redno. c) 1. 2. Kroz termogeni otpor R=4. maksimalna vrijednost? Kolika je 2.298.P. Odredi njegov otpor ako je irekvencija struje: a) 50 Hz.310.8 Q prolaz] naizmjenicna struja cUi je maksimalni napon 24 V. Kapacitivni otpor kondenzatora.=~. Zicani okvir roUra u homogenom magnetnom polju ugaonom brzinom w=376. 50 51 . Odredi: a) broj namotaja na primaru . ce a) Odnos napona i broja namotaja na primaru j sekundaru je Up 220 V 33 · .7 A . s c) Postoje _lJ.14 V.308. Dva kondenzatora eiji su kapacltei! po 1 ).307.0 Hz. Odredi maksimalnu vrijednost sinusnog napona i jaclne struje? 2. b) frekvenciju i period. mijenja zakonu i=2 sin 3141. a efektivni napon 14.303.7Q. c) 10ms.304.8 rad/s.50s-' 0028H ' Primjer 3: Transformator je prikljucen na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. frekvencije 50 Hz.297..295.=20 P-40W a) Np=?..306. U. frekvencije 50 Hz. Zavojnica ima induktivitet 35 mHo Koliki se prikljuci na naizjenicni napon frekvencije: a) 50 Hz. prikljueena je u kolo naizmjenicne struje frekvencije 60 Hz.7A~6~V~=O. b) jacinu struje kOja protice kroz sekundar kada se prikljuc! na potrosae snage 40 W. a) Koliki je ukupan otpor kola? b) Kolika je lacina struje u kolu? c) Koliki je napon na krajevima zavojnice i termogenog otpora? 2. Hoce Ii dod do proboja izolatora ako je njegov probojni napon 1. c) jacinu struje kroz primar. b) naizmjenicni napon 120 V. Koliki je period i kruzna frekvencija? 2. Kolika je efektivna jacina struje? 2.=5 V.5 A. kroz termogeni otpor R=50 Q.3 kV? 2.3 ms.296.d} lnduktivitet zavojnice temo odrediti iz relacije za impedancu: Z '" [R'. c) 200 kHz. a frekvencija 50 Hz.75Q' R~_ == Z' ~ R" "" 2. Jaeina naizmjeniene struje.-7 2.9 sin 75. N. b) 6.5 H prikljucena je na naizmjenicni napon koji S8 mijenja po zakonu u:.311. a) Koliki je induktivni otpor zavojnice? b) Kako se mijenja jacina struje u kolu? 2. 2.

324. zavojnice i termogenog otpora kad je kola u rezonaciji? d) Koliki je fazni ugao izmedu struje i napona pri rezonancijl? 2.333.0141 sin 628t.339. Odredi: a) jacinu struje u ko!u ako je napon na krajevima kola 110 V. U kolu naizmjenicne struje su zavojnica induktiviteta 0. IzracunaJ R L C impedancu aka je : r~~ I-'0601J61'O . Odredi impedancu grane kola koju cine serijska veza termogenog otpora ad 2 kQ i kondenzatora kapaciteta 2ftF. kondenzator i aktivni atpor. Motor naizmjenicne struje prikljucen je na elektricnu mretu napona V~220 V pri cemu kroz njega protice struja jacine 1=2 A. c) impedancu kola. Pri frekvenciji od f=133 Hz nastupa naponska rezonancija. Fazni ugao izmedu struje i napona u koJu naizmjenicne struje iznosi 25 c . 2.lF vezani su redno i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V. 2. Zavojnica s aktivnim otporom 15 Q i induktiviteta 52 mH redna je vezana sa kondenzatorom kapaciteta 120 IlF. Termogeni otpor jo zanemarljiv. c) aktivni otpor u kolu. b) napon na krajevima zavojnice i kondenzatora. 2. aka impedanca njihove veze sa strujom frekvencije 60 Hz. Zavojnica induktiviteta 0. 52 53 . 2.335. 2.46.328. Kaliki treba da bude kapacitivni otpor da bi kroz kola tekla najjaea struja? 2. b) fazni ugao izmedu struje i napona. Aktivni atpor R:::::60 Q i kondenzator kapaciteta C v8zani su redno u kola naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz.5°. kad kroz njih proti(. Ka!em induktiviteta 220 mH i kondenzator kapaciteta 4 llF vezani su redno i prikljuceni na izvor naizrnjenicnog napona U=80 V j frekvendje f=50 Hz. b) kapacitet kondenzatora. c) Koliki su naponi na krajevima kondenzatora.3. Za koju frekvenciju aktivni otpor imaju isti otpor? R~4 Q i kondenzator kapaciteta 20 nF R~200 Q. Faktor snage motora je SI. 50 Hz). Odredi: a) impedancu kola ako je aktivni otpor 26 n.329. zavojnica induktiviteta L=2 H i kondenzator kapaciteta C=10 J.5 H za naizmjenicnu struju f~50 Hz. b) n.3 kruzna frekvencija 100 rad/s. Odredi: a)jaCinu struje u kolu.50 Hz). Koliki je induktivitet zavojnice koja je vezana sa termogenim otporom ad 30 £1.2 Q. b) jadnu struje u kolu.). a fazni ugao izmedu struje i napona 30 e . Koliki je kapacitet kondenzatora i kapacitivni otpor? 2. Odredi induktivitet z8vojnice. 2. - L RL =94. Elektricna sija!ica. b) impedancu kola. Aka je njegov aktivni otpor 37 Q. kondenzatora j termogenog otpora. b i c (sI. koHka tece struja kroz potrosac kad je naizmjenicni napon na njegovim krajevima 110 V? 2.327.322.325. T --.s struja frekvencije 50 Hz. Zavojnica induktivnog otpora 6 Q.1 H i omskog otpora 10 Q kad se prikljuci na: a) istosmjerni napon od 24 V.318.3 H. Pri tome je fazni ugao izmedu struje i napona 70 e • OdredL a) kapadtivni otpor.330.85. a zatlm prik!jucena na gradsku mrezu. Kroz kondenzator kapaciteta 15 !J-F protice naizrnjenicna struja koja se mijenja po zakonu i~O. Koliki je faktor snage? 2. a) Pri kojoj frekvenciji struje 6e otpor u kolu biti najmanji (U rezonanciji)? b} Ko!ika struja protice kroz kol0 pri rezonanciji.320. 2.2. 2. Odredi: a) impedancu kola. Kolika jacina struje protice kroz zavojnicu induktiviteta 0.4 A.2. Koliki je napon na krajev'lma sijalic8. c) napon na krajevima z8vojnice. a koliki na krajevlma kandenzatora? 2. Koliki je kapacitet kondenzatora? 2. T ermogeni ctpor 2. Odredi napon na krajevima kondenzatora i zavojnice.1 H.331.326. Kondenzator ima isti otpor kao zavojnica induktiviteta 1. Q.338.-1 ~.46. b) naizmjenicni napon od 24 V i frekvencije 50 Hz? 2.6 H i kondenzator kapaciteta 83. Koliki je napon na krajevima kondenzatora? 2. a) R f II c) . zavojnica induktiviteta 0. 2. Aktivna snaga potrosaca u ko!u naizmjenicne struje iznosi 60 W.337.6 mH. na slikama a.316. i termogeni otpor R:::::10 Q vezani su serijski i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V.332. Kad ukljuCimo zavojnicu u kolo naizmjenicne struje na napon od 12 V ampermetar pokazuje jaCinu struje 4 A. Faktor snage potrosaca u kolu naizmjenicne strujeiznosi 0. kondenzator kapaciteta C~4 ftF i zavojnica induktiviteta L=0. Rc~ 199 R~100 n. aktivni otpor R i kondenzator C vezani su serijski i prikljuceni u kola naizrnjeniene struje frelwencije 50 Hz.334. Fazni ugao izmedu napona i struje lznosi 11. iznosi 40 Q. a) KoUka jacina struje protiee kroz kola? b) Ko!iki su naponi na krajevima termogenog otpora i kondenzatora? 2.317. R~45 &2. 1 ___ -. Napisi izraze za irnpedancu. Odredi impedancu aka je 2.336. b) razliku iznosa induktivnog i kapacitivnog otpora. vezani su serijski i prikljueeni na nizmjenicni napon U~220 V. ciji je omsk! otpopr R=484 £2.323. U kolu naizmjenlcne struje redna su vezani aktivni otpor od 86 Q. Odredi: a) impedancu kola. j kondenzator kapaciteta C:::::6 )IF vezani su redna i prikljuceni na gradsku mrezu napona 220 V j frekvencije 50 Hz.21. kondenzator kapacitivnog otpora 4 Q.2.319. Termogeni otpor 2. 2. Termageni otpor R= 200 Q i kondenzator kapaciteta C=10 flF vozani su redno i prikljuceni na izvor naizmjenicnog napona 110 V i frekvencije 50 Hz. c) aktivnu snagu. Pri ukljucenju i8t8 zavojnice u kolo naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz i napona 12 V ampermetar pokazuje struju jacine 2.

Koliki su napon i jacina struje na 1 sekundaru? 2..340. Jacina naizmjenicne struje.50. 2~IJ~~ I~J "~~~I!~ '8~ 31. 2. a sekundara N 2 o:::84. Odredi: a) aktivnu snagu. Primar transformatora lma N 1=1200 namotaja tanke iice.52.2..F.2. Izmjeri pad napona U i jaGinu struje I. mijenja S8 po zakonu i=6.). Izvrsi najmanje tri mjerenja (U. U kolu naizmjenicne struje zavojnica.6 A.5 I. Koliki je fazni napon E 2. za svaki par vrijednosti napona i struje. aka je koficijenttransformatora 4? kakvu struju daje naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju.49. Klizac reostata namjesti na sredinu.4 sin 314t. 2.15 A. a) Kolikom snagom motor opterecuje mrezu? b) Kolika je aktivna snaga motora? c) Kolika je njegova korisna snaga ako je koeficijent korisnog djelovanja motora 11=0. Spoji strujno kolo kao na sliei 2. b) oslobodenu kolicinu toplate u toku jednog perioda.47.R S1.350. galvanometar demonstracioni sa nu!om na sredini skale. 2. transformator 220 V/6 V. Laboratorijska vjezba 2: Odredivanje induktiviteta zavojnice. ukoHko nemas ispravljac.) S1.2. Izracunaj otpor R::::U/1.:30 namotaja debele iicB.344. a sekundar N2 :. (sI. reostat. mazes uzeti dzepnu baterijll (s1.2. Otpor koji izracunavamo je Z "" ~R 2 + Rt .48) KO KO L. b) Za odredivanje impedance kola kao izvor naizmjenicne struje koristi sekundar transformatora 8 V).2.51. transformator (220 V/4 V). prikljucne zice. koliki je maksimalni napon na krajevima otpora? 2. a) Kolika struja prolazi kroz primar ako zvonce ima snagu 5W.346. Jzvrsi najmanje tri mjerenja. b) Posmatraj katakteristike zvucnih oscilacija koje se pomocu mikrofona pretvaraju u elektricne. =24 V.49. u toku 3 s se oslobodi kolitina toplote od 72 J. mikrofon. Podatke unesi u tabelu. prekidac. Kolika je maksimalna jaGina struje.5 V. b) Kolika je jacina struje kroz sekundar? 2.50. 6 Vi otpora pruza i induktivni otpor RL::::WL.52. r---{A)-~-. Kad S8 primar prikljuci na gradsku mrezu napona U 1=220 V kroz njega teee struja 1 ::::0. 2. Zadatak. voltmetar za naizmjenicnu struju (10 V). U2 =6 V. zice za spajanje.345. linijski napon trofazne mreze iznosi 380 V.2.85? transformator (220 V/4 V).47 SI.1). Roz termogeni otpor R= 6 Q prilikom proticanja sinusne struje.51).2.343.2. skolski transformator sa ze!jeznim jezgrom.lspitaj 2.=4 V.) Pribor: Izvor istosmjernog napona Kao izvor jednosmjernog napona. Zadatak: a) Na katodnom oscilografu posmatraj naizmjeniGni napon gradske mreze (sI.2. S1. Uputstvo:a) PNO treba izmjeriti termogeni otpor.347. U(v) I(A) Z (0) Pribor: Katodni oSci!ograf (npr. zavojnica skolskog transformatora (ili prigusnica za rasvjetnu Gijev).:.2. Pribor: Zavojnica nepoznatog induktiviteta (npr. Zadatak: Demonstriraj dobijanje obrtnog magnetnog polja i njegove karakteristike.48. generator za Pribor: Skalski generator za naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju. dva kondenzatora po 60 j1.342. Transformator za elektricno zvonce snlzava naizmjenicnl napon od 220 V na 6 V. 2. ilee za spajanJe. ampermetar za naizmjenicnu strllju (50 mA). pored termogenog (izvode 4 V..2. skolski osci!ograf OES.2.:20.cos'l'=0. UkljuCi kola struje (sI.. zvucna viijuska. 4 V. baterija 4.90. Zatvori kola struje i izmjeri jaCinu struje i napona.). a napon U .348. Nadi srednju vrijednost otpora R. sijalica za dzepnu bateriju. Zadatak:lspitaj kako zavojnica (solenoid) i kondenzator uticu na elektricni otpor u kolu naizmjenicne struje. Broj namotaja primara transformatora je N . Pribor: Magnetna sipka i magnetna igla (sI. Koliki je koeficljent transformacje? . SI. U3 =8 V) i za svako 54 55 .341. 2. kroz otpornik R=4 Q. Koliki su napon i jacina struje na sekundaru. (sI. JaGina struje na primaru transformatora je 1 =1. Podatke unesi u tabelu.349. (iz telefonske slusalice).

3 lO-8 s "" 10m.28~1O-6H' 2.356.brzina talasa.. Na kojoj frekvenciji emituje program? " 2' 2 gdje su E i H..57 . Veza izmedu talasne duzine elektromagnetskih talasa i frekvencije oscilovanja. U .jacina struje u zavojniCi.kapacltel kondonzatorQ. T~21tJLC .mania sredine kroz koju S8 prostire talas .82 . T=l/f. Energija rnagnetnog polja zavojnice aka je kapacltet kondenzatora 12 pF? 2. Energija naelektrisanog kondenzatora je .mjerenje izracunaj impedancu Z=U/I. 3. .358.c=3·1 0 m/s. W"" c .!-l. a induktivitet poveca osam puta? \v = .. jaCine eiektricnog odnosno magnetnog polja.351.65 mH? 2. > gdje je c .354. A = cT = 3 . Zapreminska gustina energije elektricnog i magnetnog polja. Rjesenje: S~100 cm'~0. W 2. Gernu je jednak period sopstvenih oscilacija elektricnog osdlatornog kola sa kondenzatorom kapaciteta 2. Kako ce S8 promijeniti period oscilovanja oScilatornog kola aka se kapacitet paveca dva puta.~Olmz =lln to-III' C""E u€'d". 'l. Talasna duzina je.ui2 gdje je ! .355. Imama na raspolaganju kondenzator kapaciteta 210 IiF. aka j8 induktivitet zavojnice u tom kolu L=12 mHo a kapacitet kondenzatora 0.88 ~F 2.yf. Koliki je induktivitet zavojnice. permeabilnosl sredine !1=f1.f.=.OOJ141ll '" l"~_1_ 2n. Gustina energije elektromagnetnog polja 56 .razlika potencijuta na njegovirn krajevlma. Talasna duzina radio talasa iznosi 60 m.-H. da bi ana rezonjralo na frekvenciji 684 kHz? 2. C .kapacitet kondenzatora.352. Frekvencija sopstvenih oscUacija data je Thomsonovom formulom L -1 ClH-1O· H A~? Talasna duzina talasa je A=cT.. induktivitet zavojnice je L- w ""-(EE' +!J.00314 6 m Elektromagnetne oscilacije i talasi Elektromagnetne oscilacije u LC oscilatornom kolu su harmonijske.induktivitet zavojnice.H2) "" eEt ""/lHz.353. Zavojnica kola 1ma induktivitet L=1 ~H.. Odredi: a) kapacitet kondenzatora ako js maksimalni naboj na kondenzatoru q~2 lie.2 ~F i induktiviteta 0.3 ·10-8 s.2nf. n=--.JLC gdje je : L . Nadi srednju vrijednost. Brzina sirenja elektrornagnetnih talasa u nekoj sfodini je 1 v~ [ . Period oscilovanja oscHatornog kola je 1 !J. Kolika je talasna duzina radiotalasa? 2. Brzina 8 elektromagnetnih talasa u vazduhu je v". b) induktivitet zavojnice. Napon na plocama kondenzatora eiektricnog osci!atornog kola mijenja se po zakonu u=40 8in2000111.\<lBrzina simnja eiektromagnetnih ta!asa u vakuumu je 1 c=-- M Indoks preia. gdje je period talas.\O-lJ F ~ 3.s.14 mm~0. 2 1 _J Z 2_ R 2 2' Ol gdje je (I):::. Radio Tuzla ima frekvenciju 94 MHz. f=50 Hz. s T 2.357. = ££2 • w ""J:. Koliki treba da bude induktivitet zavojnice sa zeljeznim jezgrom da bi period sopstvenih oscHacija oscilatornog kola iznosio T =1 s? 2.H 'm 2.359. Period oscilovanja je T ~ 6.'.14 mm.IOs~"!!. gdje je: permilivnos! sredine £=Erto.H5 III O. Izracunaj frekvenciju oscilovanja elektritnog oscilatornog kola.----- cui- 2 gdje je C . Z i R srednje vrijednosti otpora i impedance. Koliki treba da bude kapacitet kondenzatora oscilatornog kola. Na koju ta!asnu duiinu rezonira oscilatorno kola.01 m' d~3. Kapacitet kondenzatora je s Hru!. Primjer 1: Oscilatorno kolo S8 sastoji ad vazdusnog kondenzatora cija ploca 2 ima povrsinu 100 cm I izmedu ploca rastojanje 3. ciji je induktivitet 22 mH.

(cijevi su medusobno spojene sijaiicom za dzepnu bateriju).0 P T I K A 3. a) U v8zduhu.25 mH? 2.368. vidi se iz njenog sredista pod prostornim uglom ffi= 2. Brzina svjetlosti. ugao koji zaklapa sVjetiosni zrak sa okomicom na povrsinu. na rastojanju rod izotropnog tatkastog svjetlosnog izvora. S r2 " Jedinica za prostorni ugao je steradijan (Sf).54). unutar kojih se a.369. Ukupan svjetlosni fluks tackastog izotropog svjetlosnog izvora jaeine I je <Po na povrslnu ! vehclne te povrsine.1).uF.t neke povrsine je kolienik svjetlosnog fluksa koji okomito pada cd~ 1m sr Sf jedinlca za osvijetljenost js luks (Ix). ako je njegova relativna permitivnost 2. a za sVJetiosm fluks lumen (1m). aka je induktlvitet zavojnice 1.366. Pribor: Elektrolit kondenzator kapaciteta 700 .367. ~ A SU. 2.364. Radioprijemnik maze primiti radio talase od 188 m do 545 m. r .32 mH i kondenzator promjenljivog kapaciteta. Kolika 6e talasnu dutinu "hvatati" radioprijemnik dje je oscilatorno kolo ima kondenzator kapaciteta 2 nF i zavojnicu induktiviteta OAmH? "Zil'Ofjc:sanw ljubol''' 2. U kojem intervalu S8 mijenja eiektricni kapacitet kondenzatora? 2. a kapacitet S8 moze mijenjati od 75 pF do 680 pF. nalaze tanje sipke koje se mogu izvlaciti i uvlaciti iz njih.2. . . Kolikace biti talasna duzina talasa. Pun prostorni ugao pod kojim se vidi cijela povrsina sfere je {On "" 4nsr.361. Omcr Hajam (103R _ 1129) Perzijski pjcsnik.2. Na koji dijapazon talasnih duzina je proracunat radioprijemnik.365. je (sI.3.). OS~ijetijeno~. Jacina svjetlosti nekog izotropnog svjetJosnog izvora je I ~ <I> w gdje je W. 2. Na krajevirna kondenzatora u elektricnorn oscilatornorn kolu rnijenja S8 napon prema jednacini u=20 sin 1OOOnt. Fotometrija. 2.363. demonstracioni voltmetar ad 5 V sa nulom skate na sredini (81. Kolika mora bitl duzina iice da bi sijaHea maksimalno svijetlila aka do nje doiaze eiektromagnetni talasi ad UKV ascilatora eija je frekvencija 150 MHz (sI. Zaclalak: Formiraj elektricna Dscilatarna kolo tako da mozes pratiti elektricne osci!acije na voltmetru. Jedinica zajacinu svjetlosti je kandela (cd).1-r=1.362. Zadatak: Pokazi princip elektromagnetnim talasima. Povrsina S na sferi polupretnika r.2.54.5 ml-!. .360.2.1.6. b) papiru clja je relativna permeabilnost jednaka jedinici. Talasna duzina radiotalasa u vazduhu je 32 m. a perrnitivnost 2.53. . Koliki je kapacitet kondenzatora ako je induktivitet zavojnice 0. E 2. gdje je a. Oscilatorno kola emituje u vazduh elektromagnetne talase duzine 150 m. UKV oscilator.370. Dipol (otvoreno oscilatorno kola) napravljen je ad dvije bakarne cijevi kaje su medusobno spojene sijalicom za dzepnu bateriju. aslronom i m~tematitar 3.3. prenosa energije SL2. 58 59 . Odredi brzinu eiektromagnetnih talasa u benzo!u. Odredi talasnu duzinu elektromagnetnog talasa sto ga emituje to kolo. R Pribor: Dvije bakarne cijevi. Frekvencija elektromagnetnih talasa iznos! 1 MHz. Oscilatorno kola radioprijemnika lma zavojnicu induktiviteta 0.). drzac ( 81. ~lr:::::1. Kolika ce biti talasna duzlna u staklu clja je relativna permitivnost 7? Smatrati da je za staklo ). .1. Brzina svjet!osti u vakuumu iznosi c=299 792 458 mls jli priblizno c=3·10'mls. 2. I E =: "2 cos 0:. zavojnica skolskog transformatora od 3600 zavoja na zatvorenoj zeljeznaj jezgri.5:">. lx=:~ 2 m lambertov zakon: Osvijetljenost povrsine u nekoj tackl A. 2. ~41II. svjetlosni fluks.

005 1m. 100 m 2 60 61 . b) Srednja osvijetljenost povrsine je . r 10m 300cd EB~~~.. a) Koliki svjetlosni fluks pada na zastor? b) Kohka Ie srednla 2 osvijetljenost zastora cija je povrsina 2 m ? 3. 3. 3.13. !zotropni svjetlo5ni izvor emituje ukupan svjeUosni f!uks ad 1000 1m. Koliki ce padati svjetlosni fluks na tu knjigu. Na knjigu. a. KoHka ie jacina svjeUosnog izvora? .3.14 sr Osvijetljenost neke tacke izracunavamo prema Lambertovom zakonu Za tacku A je: r:::::h.7 JX h2 (8 m)2 c) OsvijetljenosltackeBje E=~cosa. Centralni prostorni ugao izrezuje na povrsjni kugle povrsinu S=0.11" Na kojem rastojanju ad tackastag izotropnog svjetlosnog izvora. I Rjesenje: h=8 m <po=37681m 3..15.32 1m. jaCine 200 cd. Kugla ima poluprecnik r=1. Koliki ukupan svjetlosni fluks ernituje izotropni svjetlosni izvor jacine 26 cd? 3. Kolika je brzina svjetlosti? . Pun Mjesec osvjetljava 250 cm 2 Zemljine povrsine svjetlosnim fluksom 0.O. Kolika je osvjetljenost Z8mlje? 2 4n 4·3. b) EA=?. := 0 0'1.10.6 rn pada okornito svjetlosni fluks od 150 1m. e' gdjeje [2 =h2+d 2 2 = 100 m . neposredno ispod stuba . . U eentru sfere radijusa 85 em nalazi 5e tackasti svjetlosni izvor taka da na dio 2 povrsine sfere od 1.3.).9.5 m2 . rastojanje koje je jednako oblmu Zemlje.32lm '.)5 Sf .3768 1m == 300 cd 3. Jacina svjetlosnog izvora [znosi 400 cd. 3.-'--.2 m.6.10m.:.T Primjer 1: Izotropni tackasti sjetlosni izvor jacine 150 cd osvjetljavazastor na udaljenosti 7. Jedna svjetlosna godina oznacava udaljenost sto je prede svjetlost u vakuumu za godinu dana.12. <P 5.(7.0025 cd? Povrsina zjenice oka u mraku iznos! 4_10. za 0. _u ? 2 3A.4 m iznosi 160 Ix. 3. SVjetlost prede rastojanje od Zemlje do Mjeseca. c) Kohka J8 osv il'etHenost tacke B na udaljenosti d=4 mod tacke A? . a)Kolika je jacina svjetlosnog Izvora? b) kolika je osvijetljenost tacks A na trotoaru. a) Koliki je taj prostorni ugao? b) Pod kojim prostornim ug!om bi se vidjela ta povrsina na udaljenosti 2 m? 2 emituje svjetiost je (j) == S -----=~:. 2 S8 iz.32. Osvijetljenost okruglog stoia precnika 0.5 m 2 S-2 m a) <P=?. Oio povrsine kugle od 468 cm vidi od 0. u vakuumu.1. Na kolikom rnaksimalnom rastoJanju maze covjek vidjeti upaljenu cigaru koja daje svjeUost jacine 0. B 1== Wo b) = . Odredi jacinu izvora i ukupni svjetlosni fluks koji emituje. 3.. okomito pada svjetlosni fluks od 36 1m.4Ix. =~=~·~-~=4. 3.:. Najmanji svjetlosni fluks koj.288 m . odakle je A d S1. Odredi poluprecnik Zemlje.025 1m kroz povrsinu 500 cm 2 . 0'-:::::0.28 s.8. Prostorni ugao pod kojlm S8 3. Svjeilost prede.5m)2 . E "" =--.2. Koliki svjetlosni fluks emituje tackasti svjetlosni izvor jacine 25 cd unutar prostornog ugla od 0. njenog centra pod prostornim uglom Svjetlosni finks je .14.3. te je I 300 cd . koje iznosi 384000 km/s.~ -'" 2. 13 1m.2. Koiika je osvijetljenost stoIa? 3. <p=150 cd·O. Na sto povrsine 1. h 8m 8 r:. Koliki sVjetlosi fluks pada na povrsinu 2 30 cm koja S8 nalazi na udaljenosti 2 m ad izvora? d-4m a) I=?. za 1. KoUko kilometara iznos! jedna svjetlosna godina? Riesenje: 1=150 cd r=7. C)EB=? a) Ukupan svjetlosni fluks je <po=4nl.7.5.139 s. 56 moze osjetiti okom iznosi 10.75 SL Odredi radijus kugle. . kada zraci padaju pod uglorn 30" U odnosu na okornicu na knjigu? 3.5 m.Pritomeje cosa=·~=-'·'-=O.8~2.n_. Koliki svjeUosni fluks pada na sto? 3. b) E=? a) Svjetlosnifluks koji pada na zastor je <1>=100.0355 sr=5. osvijetljenu suncanirn zracima.5 m emituje svjetlosni f1uks ad 360 1m. coscx=1. prolazi svjetlosni f!uks 0.64 sr? 3.66 J~ S 2 mPrimjer 2: Na stubu visine h=8 m iznad trotoara nalazi 58 sija!ica elji js ukupni svjetlosni fluks 3768 1m (51.

1 ern ~.2 Geometrijska optika Osnovni zakoni geometrijske optike 1. Sljallca koja 58 nalazl na Yisini 2. odl)ijanja (refleksije) svjetlosto prelamanja (refrakcije) svjetlostL gclje je: p . Kolika je osvijetljenost tacaka periferije stoia. 40 Rjesenje: p". flormala n8 povrsinu i odbijeni zrak lezi u istoi ffimL • DgJedalo je uglacana povrsina koja pravilno odbija svjeliost. 3. Ziza konveksnog (ispupcenog) ogledala je lmaglnarna (sl. b . ako je ukupan svjetlosni fluks sijalice 879.19.visina slike (lik8).jaliee od 100 cd i 50 cd udaljene su 204 m jedna od druge.6). Na l<ojoj maksimalnoj visini iznad ravni stoia treba okac'lti sijal'lcu jacine 1=100 cd da bi tacka stoia koja lezi ispod sijalice imala toliku osvjetljenost? Zakon odbljanja svjetlosti..rno ogledaJo J0 dio sleme (kugline) povrsinH.---51. ' 3240 Dv.3.20.ticni ~~~Ct za konst. a ~ udaljenost predmeta ad tjemena ogledaia. a. Osvijetljenost neke tacke.rukciju lika: 1!.16. SVjetlosni izvor jaCine 200 cd udaljen je 2 m od knjige na stolu bja je osvijetljenost 25 ix. 3.~. Ukupni svjetlosni Huks koji emituje sijalica [znos! 1004. Osvijetijenost povrsine Zemlje. Kolika je jatina sijalice? Zraci padaju pod uglom 30°. Sredina kuglo je contar krivine ogied<:lla C.21.3. KoHka je osvijetljenost tacke: a)na sredini siola. Karakteris.7.4. ~ Sfe. Upadni ugao (0:) jednak je odbojnom uglu (0).visina preomela. Udaljenost imaginarnih likova i zizna daljina konk<wnog oglcdaia imajll negalivan prodznai< Primjer 1: Predmet visjne 1 ern lldaljen od tjemona konkavnog og!edala Ciji je poiuprecnik i<rivine 12 em.udalJenosllika pod ljemena ogledala j 1 1 linearno uvecanje ogledala 3. a tacka T j8 Ije~e ogledala ( sl.22.25. b) na udaljenosti 4 m od podnoija stuba? 3.6 . 62 63 . s .. b) pod uglom 60'0 3. Kolika je osvijeUjenost tacke na povrsini Zemlje: a) ispod stuba.. -=_. zakon zakon zakon zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti.5). 3. SI.2 1m. 3.2 m iznad sredine stoia (51. Za norma!no titanje potrebna je osvijetljenost teksta E=60 lx. pri cemu upadni zrak.3. UdalJenost centra krivine od ijemena ogledal3 je poluprecnik krivine ogledala R. iznosi 80000 Ix. kada Suncevi zraci padaju pod uglom 45'.5 m izpad stoIa. 30170 Sijalica ima jadnu 160 cdo Kolika je osvijetijenost tacke na zidu udaljenom 10m ako zracl padaju pod uglom 42°.je s. na koju padaju zraci pod uglom 60°.3. osy'ljetijen je sijalicom koja visi na visini h=1. Ogledala. Odredi osvijetljenost kada zraci padaju: a) okomito na povrsinu Zemlje. 2) zrak kO)1 prolazl kroz ZIZU posllje odblJanja jo paralelan sa OEom 09 1eo ala 3) zrak koji prolnzi kroz centar krivine odblja se sam u sebe.8 em R 12em 'I y. 3:HL Na stubu visine 3 m nalazi se sijalica jacine 300 cd..5. Okrugl'l sto poluprecnika R:::O.3 m iznad stoIa daje osYijetljenost tacke ispod sijallce. nezavisnosti zraka. zrak koji je ~arale!an sa osom ogledala poslije odbijanJa prolazi kroz ZIZU. Gdje treba izmedu njih postaviti neproziran ekran da bi osvijeUjenost bila jednaka 5 obje strane? 3.Odbijanje svjetlosti.). 25 Ix. Kolika je udaijenost sijalice? 2 ~iza ~onkavnog (~dUbljenog) ogiedala je rea Ina (sl. iznosi 10 Ix.T a". Odredi konstrukcijom i racunski po)ozaj i visinu lika.--. Okrugli sto precnika 1 m osvijetljen je sijaHcom koja visi 1._~~""-_+. b) na periferiji stoia? !o::60 cd.3.).8 1m.- 3.+f a b gdje je . 2. Pod kojim uglom padaju zraci na knjigu? Jednacina sfernog ogiodala.23. 2:11:8 ogledala FleD na OSI ogledaJa Udaljenost iiie od tjemena ogledala je iiina daljina f R r".

lileafli. e) 2 ern. Kanst!"ui:!..8. Zizna daljine ogledala Je R r""-".-ooo-. Koliki treba da bude poluprecnik krivine ogledaia d8 01 Ilk autobuScl " a) Gdje treba stavi!i sijalieu kod parabolicnog ogleoal8 da bi se dobio najjfl(~i snap svjetlosli? b) Gdje je najveta koneentracija energije olektromagnetnih talasa kod konkavne satelitske antene? Kada so predmet na!azi na udaljenosti 2 rn od konkavnog sfernog og:edala njegov realWl lik so oobije na udaljenosti 50 em od ogJedala.34.o_.37" Odredi uvel:c1l1je konkavnog ogledn{.41.8 m od konk:wnog sfernog ogledala. nalazi se izvor svjetlosti n<:J .2 m 3.O.111. pOluprecnik~ krivine 90 em. Nadl racunski poloznj lika predmeta? 64 65 .glavnoj optickOJ 051. poJuprecnika krivine 80 em.2 rn od ravnog ogledala? Kolika je udaljenost izmedu predmeta i lika.31. 3. De. Siika auiobusa je umanjena 20 pula.. f=1. Odredi racunski i graficki polozaj i vislnu lik" predmeta visine 2 em koji je udaljen od ogledala: a) 5 em.i lik predmeta p koji coe nalazi na udaljonosti a". Na kojoj udaljenosti so nalazi autabus? T 3.28.6cnl. Konveksno ogledalo ima poluprecnik I<rivine 6 (".9.33 IT! Daljeje Poluprecnik kr'lvine je R=2 f=2. poiuprecnika krivine 0. "" 3 . 3. P Predrnet se nalazi 12 em ispred udubljenog ogiedaia.~1!10 3. f'oluprecniK.12 m u. 3. Uvecanj8 ogledala je 3.j poluprecnika krivine 24 em.Sistcm postav! u vodu? 3.uvod).27.3.35.-. Na rastojnnju 2.26.9).36. Kolika (~e bili visina lika aka ie oglodalo: a) konkavno.43.38. e) 6 em. ~_~c.£.• aka je predmet udaljen: a) 8 em. Gdje eEl S8 nalaziti Ilk ako se predrnet UdHiji jOs L3 '1. Odredi racunski i graficki polozaj i vit\inu like.5 f ad tjemena sfernog ogled8ia. b) 3 cm. 3. Visinan predmeta je 1 em Pomocu korweksnog sfernog ogledala dobije S0 lik umanjen doset pula.44. _ b a oem Rem Konkavno sferno ogledalo daje na ekranu tik uve6an 12 puta Odredi ziznu daljinu i poiuprecnik krivine tog ogledaJa aka je predmet udaljen 45 em od ogledala.7) Oobijeni lik je realan.ij~nog 12 rn bio wnanjon 10 pula? Rjesenje: 8". 3. Uk je realan Za izracunav8nje iizne daijine po\rebno je nad udaijenost lika b. Ii 60 Sf:: prornijeniti polozuj lik. R-? Kod korlVei~snog ogJBdaJa ilk je irnaginaran.. s b U"..anie lika je U .29. Na glavnoj optickoj os! konkavnog ogledala . Predmet visok 30 ern udaljen jo 1. i(rivine kunveksflog ogledala.32. . da je Uve(. b) 8 ern. b) 5 em. Iz jednaCine sfernog ogled31a izvedi jednacinu za ravno ogledalo! Dokazi racunski uvecanje kod ravnog ogfeda!a jednako jedan. 3. hedrnet je uduijer'l 180 em od ogledals. ~ 5!.2 rn? Lid. 3. 3. 51.3. polola) lik8 b naJazimo iz jednaCine og!edaia f I = . Kolika Je zizna daljlna ogledala? b". Odredi: a) udaljenost ogledala od predmeta: b) udaljenost lika od predmeia? b Visinaslikeje s"'p~"'"lcm·3=3cm. Kolika je udaljenost lika akc je visinG lik(l 4 ern.42. Konkavno sfemo ogledalo.jet/osni izvor? Ispred konkavnog ogledala titne daljine f=4 em nalazi se predmet visok 1 em Odredi racunskl i graficki poiozaj i visinu liks akoje predmet udaljen: a) 10 em.3. koie so kodsli n~l raskrsnici.20 em ispred ravnog ogledala (sl. --=--a b I Covjek stoji na udaljenosti 2 m ispred konkavnog ogledala i vidi sebe dva put('l uvecanirn. I 12 m= [. '"' 24C!1"\. Odre(li poluprecnik krivine ogledala. 2 3. Prectmet visok 3 mm postavljen je na udaljenosti 21='1. a Scm 3.) putev2 pDstavija 5e KonveksflO (ispupceno) Ogl~?ClI.O kojs daje unklniene likove predrneta.~ +"b" odakle je 3. Zizna daljina konkavnog ogledala iznosi 2 ern.30. Oupufli crtez.66 m.izvrnut i uvecan. 12m L2m 3. ) konveksno? 3. iznosi 2 Ill.40.U ·aoo. "". daje \ik predmeta na udaljenosti 50 em od ogJedaJa. a iakode i ziia.33..Za konstrukeiju iika koriste S8 karakteristicni uaei : zrak koji ide paralelno sa gl~vnom optickom osorn i zrak koji prolazi kroz tizu (vidi. Gdje se nalazi sv.l nekog predmeta aka se . Pdmjer 2: r'-la rasKr::. a visina predrneta 2 em.39. to stoga ireba u jednacini ogled~112 uzeti negalivne predznake.~ __.6 m nalaz! se tackasti svjetlosni izvor eiji je lik udaljen 70 em od ogledala. Uk (vrh strelic~) je u presjeku reflektovanjh zraka (s1. KoHko jo uvecanje? 3. nko je predmd udaljen 16 em od ogledala. 3.

i upadni i prelomni ugao (sI.12. U odnosu na sredinu u kojoj se nalazj Zakon prelamanja svjetlosti: n 1 SitHt. i fok .Prelamanje svjetlosti.indeks pre!amanja rjede sredine. smug = ". Rl j R2 poluprecnici krivina saciva. zraci padaju na povrsinu vode pod ug!om prelamanja vazduha je 1. n. 2) zrak koji prolazi kroz . Apsolutni indeks prelamanja svjellosli neke sredine (tvari) jednak je odnosu brzine svjellosli u vakuumu (e) i loj sredini (v). vertikalni stap ispod povrsine aka svjetlosni (.1O. 11).prelomni ugao prizme pre!amanja materijala prizme. 1 Rjesenje: h=2 m (X::.. i n2 apsolutni indeks preelamanja prve i druge sredine. Kolika ee bit! duzina njegave sjene d.34°. ll.2 m tako da tTlll jo vrh neposredno vade. I" I 67 66 .ziine daljine obJektiva i oku!m". Pri prelasku svjet!osti U vazduhu (n2=1) Sln<x o =o gdje su a I b udaljenosti predmeta odnosno I!ka od sativa.34° ITl='j. 81 jediniea za oplicku moe je dioptrija (D). f . . a vode 1. gdje j8: 02 .).33. klin (oplicka prizma malog prelomnog ugla) je Omill =(n-1)8 gdje je: e .Ziiu poslije prelamanja je paralelar1.. 1 n P a gdje su sip visina lika odnosno predmetfL Ekvivaientna opticka moe dva sociva koja se dodiruju taka da im poklapaju je Uvecanje lupe je U=-=- s b S8 opUcke ass Ukupno skrelanje svjellosnog zraka kroz oplick. Pri prelasku svjeUosti iz opticki gusts refieksije je U rl - " opticki rjedu sredinu..IL f gdje je d . Ul=f' gdje je f . u=-+l d Indeks prelam"mja sustance od koje je napravljena opticka prizma je foh . 3) zrak koji prolazi kroz centar sativa ne prelama se.1 0. gdje je: a. fok gdje j8 : 1.33 d~? d SL3..zizna daljin2 SO{IVCi Aka su fib imaginarni treba lIzeti predznak minus.! lJ=-~"--. !ndeks 11 Opticka moe Uacina) saciva je Primjer 1 :Na dnu jezera je zaboden visine h::. \ Jednacina tankog sativa je S1. Uvecanje mikroskopa je d.indeks SL3. n .daljina jasnog vida (za normaino aka d~25 em). granicni ugao totalne . linearno uvecanJe sac iva je .3. 112 sin~ Za konstrukciju Hka kod tankog sotiva koriste se karakteristicni zrad: 1) zrak paraleian sa glavnom optickam asom poslije prelamanja prolazi kroz ziiu soCiva.:. (sI. n2=1. Sociva. C U:=:V Oplicka moe sfemog sociva je gdje j8 n re!ativni indeks prelamanja siciva soeivo..3.3.(::. fot.indeks prelamanjagusce sredjne.duzina mikroskopske cijevi.iiina daljina sodva . n. sa asom.

umanjen realan. da bi S8 svjeUosni snap sirio kroz svjetlovod? Rjeseoje: n.13.4.. s''''2cm! f a b .6 f. Uk J8 uspravan uvecan [ imaginaran..15 em p 2 em b_?. Visinalikaje s=~. -=-+ f I 1 a b 1 Opticka mac naocala je (0" '" ll\ "((lei'" . Ispred SQelva.. b) ~r~lomljeni ~~aci s~ ~8 sijeku! lmaginarni lik dabivamo u produzetku zraka sVJetiostl. Kakvo sativo naocala treba da 5e stavi i5pred aka da bt se jasno vidjeli predmeti i r18 udaljenosti jasno[. Svjetiovod (stap) je od prozirnog materijaia eiji je mdeks prelamanja 01=:1.!. C0()""~--I---b S1.).? a) Bez naocala daiekovido ako jasno vid! predmete na daljini <::1"=1. Kakvo soCivo nclocala treba stavili ispred aka da bi vidjeta i veoma udaljene predmete? Rjesenje: a) ao:::1.J vida 8 1". _. A sina n2 .s:::? \ b) Neka kratkovida osoba vidi jasno predmele maksimalno do udaljenosti a=2 m.25 em? - Rjesenje: k2cm a1".93 m .~ociva ima ziznu daljinu 10 em. Ij upadni ugaa (90"Pl mora biti najrnanje jednak granicnom uglu: . w() "'.5m b) a=2 m £1""025 m 81=:= (j)~=? w"". I i sistema oko-naocala " '" 0 b VIslna lika je s = p~ = a 1 em .u karakt. j.l2 oo1 d __ a~? F Da bi stap posluiio kao svjetlovod u tacki 8 mora dcci do totalne refleksije. Presvucen je tankim slojem materijala indeks8 prelamanja n2'" 1. 68 69 .s_? tgl3:= ~. i3 a polozaj fika izracunav8mo iz --=-. Uk vrha predmota je u presjeku ~oblv:ni !ik imaginaran...). Predmet visine 2 em nalazi 5e 15 em ispred soclva.a kod rasipnog soCiva imaginarna ond8 je Jednaema SOClva. Jedan zrak ide od vrtla predmeta do soCiva .1ll(9U fl) "" Lik cemo konstruisati pomocu karakteristicnih zraka. odnosno d = h· tgp = 2m· tg24. Koliki mora bili minimalni upadni ugao u.: 0.=.875 n: 51.3.1.5 em a2=1 em p~1 cm b=?. Odedi: konstrukeijam i racunski polazaj i visinu iika. ~.1. b)1 em. Takav lik se dobiva kod lupe prl eemu je predmet Izmedu soelva I njegove tline daljlne? U tom slueoju Je 1 1 1 -=---. Polozaj lika dobivamo POIllO(.. uspravan i umanjen.. Odredl konstrukcljom i racunski polozaj i visinu fika Rjesenje: b10em a"..775 1 1 i b f 50.p=_6(!t) u 2clIl""08cm 15 (ll) Primjer 5:a) Minimalna daljina na kojoj dalekovido oko vidi jasno predmete je a"..3._- I f a I b j (90-[:1)=6r 0". il: II b f a ---"=03cm2cm Scm " b = 3. h Primjer 2: Svjetlosni snap pada iz vazduha n8 osnovicu svJetiovoda U obliku stapa (::.eristienih zraka (vid] livod) dobijamo lik kao na slici 3.Prema zakonu prelamanja je III sina::: Il2 sint3 ill SHlfJ=- . vazi: 11: ~in(\ (1 "" -..--~ 1·sin34 1..""-+-oo'----T-'" 0.29· .5 m.25 m. s obzirom da je - II] <1.1. Lik je izvrnut.67 em b) Istim postupkorn dobivamo da je opticka moe oka w() == I I + -b '" wn Till" .::U6.U jednacine saeiva Sa naocalama dalekovid8 osoba jasno vidl na daijini aj=O.3. te je ekvivalentna oplicka moc sistema oko-na06ale.14. ako S8 predmet visine 1 em nalazi na udaljenosti od centra soeiva : a) 5 em. 1 1 a) Konstrukcijom !ika s pomo(...~in (X co Za lacku A.~ +.."" 0. Drugi zrak prolazi krozeentar sativa i ne prelama se. I prelama se taKo da njegov produzetak prolazi kroz iizu F (51.33 u sa slike 53 vidimo da j8 . te je opticka moc aka.16. b::::::2cm.9" ::.33cm :::: 0.S" t5cm b=6 em IDem Primjer 3: Sabirno soeiva (bikonveksno) ima zlznu daljinu 2 em.6. paralelno sa optickom osom Sr. Primjer ~:Rasipno .5 m ispred oka. Posta je tii. u kajoj svjetlos! doiazi iz vazduha.!.3.14.~~~cm Scm Opticka moe naocaln je.!.

KoUka je opticka moe bikonveksnog sativa ciji su poluprecnici krivina R.19. -4 D.65. Sunceni zraci padaju na povrsinu vode kad je Sunce 30" nad horizontom. 3. nalazi se tac!<asti svjetlosni fzvor.61. Ukupno skretanje svjeUosnog zraka kroz aptlcki klin Giji je indeks prelamtmja 1.47. Svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 28° ns povrsinu neke teenosti 1preiama se pod uglom 21 c.52. Povrsina iznosi 8::::19. Na dnu bazena napunjenog vodom nalazi se svjetlosnog kruga na povrsini vode bazena? svjetlosni izvor.67. Izracunaj granicni ugao prj preiasku sVjetlosti iz. a indeks prelamanja n=1. 160.59. a) vode u vazduh. a prelama S8 pod uglom 24 0. b) vade u seter. Na dno bazena.63.54. Koliki ce biti ugao skretanja? 3.6 m 2 . b) kvareu. =5 em i R2 =10 em. Covjek pod vodom vidi Sunee pod uglom 28' u odna8u na vertikalu.6 em.3. 3.56.3.69.62.68. Odredi duiinu sjene stapa na dnu jezera ako zrael padaju pod uglom 38"? Stap je u vodi od vrha do dna. Je 3.74.). iznosi 45°. Brzjna prostiranja svjetlosti u nekoj tecnosti izn08i 240000 km/s. Kolika je brzina svjetlosti u vadl? 3.58.60. Izracunaj poluprecnik najmanjeg kruga na povrsini vode kroz kojj ce izlaziti svjetJost iz vade u vazduh (sI. Pod kojim uglom pada svjetlosni zrak iz vazduha na povrsinu vade aka je ugao izmedu preiomnog i odbojnog zraka 90°? 3.46. Koliki je indeks prelamanja te tecnosli? 3. Svjetlost pada na povrsinu razdvajanja dvije prozracne sredine pod uglom 35° i prelamase pod uglom 25'. 3. a prelomni ugao 33°.33. Brzina svjetlosti u staklu iznosi 200000 kmls. Kolika je brzina svjetlosti u: a) dijamantu.49. Tanko bikonveksno (sabirno) soeivo ima ziznu daljinu 66. a u drugoj 200000 km/s.60.73. Granicni ugao pri prelasku svjetlosti jz neke tecnosti u vazduh iznosi 41.)? Saciva 3.50. 3. 3.25 ~m. Koliki je prelomni ugao svjetlost!? SI. Odredi brzinu svjetlosti u tOj tecnosti. iznosi 8°. Brzina prostiranja svjetlosti u prvoj prozracnoj sredini lznosl 225000 km/s.55. Apsolutni indeks prelamanja vade iznosi 1.80.31? 3.57.72.66. b) u zenitu (<1=0')? 3. napunjenog vodom do visine h::::3 m.51. Kolika je brzina svjetJosU kroz opticki klin ciji je prelomni ugao 12°. Pod kojim uglom vidi ronilac pod vodom Sunee koje je: a) na zalasku (a=90').55. a) KoHki su apsolutni indeksi prelamanja u tim sredinama? b) Odredl prelomni ugao svjetlosti. Pod kojim uglom 6e vidjeti Sunce kad izade iz vode (81. Kolika mu js opticka moe? 3. Kolika mu je opticka mac? 3. a indeks prelamanja n=1 . Koliki je prelomni ugao? 3. Koliki je indeks prelamanja stakla? 3. Koliki ce biti granicni ugao totalne refleksije ove supstancije kada se ona potopi u tecnost lndeksa prelamanja 1. e) ledu? Koristi tabliee na kraju knjige! 3.45.71.70. 3. Na povrsinu fe te6n05tl svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 25°.18. Apsolutni indeks prelamanja vazduha iznosi 1. Koliki 6e biti prelomni ugao aka svjetlost pada pod uglom 50'? 3. Svjetlosni zrak pad a iz vazduha nB povrsinu tecnosli pod uglom 40'. SoCivo je u vazduhu. c) etilalkohoia u gHcerin? Koristl tablice na kraju knjlge. :t 70 n 0 71 . Odredi ziznu daljinu svakog od cetiri soeiva cije su opticke moci: 2 0.48. Kolika je dubina 3. Svjetlosni zrak pada na povrsinu razdvajanja pod uglo~ a=30°. dnu jezera za~oden stap visine 1. Koliki je relativni indeks prelamanja svjetlosti pri prelasku iz: a) leda u vodu.64. e) dijamanta u vazduh. 3.00029. Hoce Ii pred laj zrak u vazduh aka pad a na granicnu povrsinu pod ugtom 45°7 3. Tanko bikonkavno (rasipno) soeivo ima ziznu daljinu -50 em.19. SVjetlost pada na oplicki klin ciji je prelomni ugao 8=10'. -12 D.3. a ukupno skretanje 6°7 3.5.53. Granicni ugao totalne refleksije za neku supstaneiju kada se ona nalazi u vazduhu. SvjeUosni zrak prelazi iz giicerina u vadu. Svjetlost prelazi iz etilalkohola u vazduh. Svjetlosni zrak prelazi iz neke tecnosti u vazduh. Kolika je brzina svjetlosti u toj tecnosti? 3. Na. b) lede: u vazduh. 3. Upadni ugao js 22". KoHki 18 prelomni ugao klina? 3. Odredi prelomni ugaa aka je upadni ugao 30". Kolika je brzina prostlranja svjetlosti u toj teenosti? 3. Kolika je brzina svjetlosti u vazduhu? 3.T 3.

Uveeanje lupe je 16. Kolika je opticka -moe saciva? Konstruisi lik predmeta.92.91. a poluprecniei krrvine su jednaki i iznose 1. R:"-25 ern. je indeks prelamanja 1.95.£ 375 Bikankavna saeivo je nacinjeno od stakla indeksa prelamanja n=1. Mikroskop ima objektiv cUe je uveeanje 60.103.1 m ad soc iva fotoaparata snimi se predmet visine 1 rn.0 em.90. Bikonveksno soeivo je napravljeno od materijala indeksa prelamanja 1. Zlzna daljlna objektlva je 0. Za koliko treba pomjeriti saciva da se dobijs Jasna slika predmeta udaljenog 160 em? 3.6 em od objektiva.2 D. dok je uvecanie mikroskopa 600. 3.. Odredi opticku moe objektlva aka je dljapozltlv udaljen ad objektlva 20.82. Sa udaljenosti 2.1~1:54: ~ad S8 nalazi: a) u vazduhu. Odredl iiznu da!jinu plankonveksnog sociva.4 em? 3.83. Kako se mijenja njegova zizna daljina? 3. eiji .84.107. Konstrukcijom i raeunski odredi poloia. treba posta viti predmet da bi njegov Hk bio uvecan 100 puta? 3.81. 3.87. Odredl racunskl ! konstrukcijom palazaj i visinu !ika? v 3. KoHki je indeks prelamanja materijala lupe? 3. Objektiv fotoaparata lma ±iznu daljinu 5 .102. Odredi racunski i konstrukdjom palozaj i V1SJnU Ilka.8 i ima opticku moc 20 D. e) u anillnu. 3. Koliko je uveeanje mikroskopa? 72 .lEi naprav!jen snimak kuce visoke 6 m ako je vis ina lika kuce na negativu 2. ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1.97. Kolika je optitka mot sociva? 3.94.em. radiusima krivine po 20 em.5. Dijapozitiv je udalien 15.Kada se Izmedu njlh postavi sablrno soclvo na udatjenosti 40 em od svijece .96. Kollko je uvecanje okulara? 3. Optieka moe tankog bikonveksnog soCiva je 5 D. Odredl optlcku moe objektlva projekcionog aparata kojl daje uvetanje slike 24 puta. indeks prelamanja ~.6 D. b) u aeetonu.77. Dva priljubljena tanka sativa Imaju optlcku moc +10 D I opticka mac kambinacije soClva? . Fotografskl aparat daje jasnu sliku predmeta kada je soeiva aparata udaljeno 16 em od ploce. Odredi na kOjem ce se rastojanju ad tog sOelva skup!jati Suneevi zraei 3. U supljini sa radiusom krivine 12 em nalazi se voda.99. LJda!Jenost predmeta od optlckog centra sablrnog sociva je 30 em. Predmet I Ilk sabirnog sativa udaljeni su d=50 em. . Koliko je njegovo uvecanje? 3. 3. b) ··3 D? 3.49. Po!uprecnlcl knvlne su r=40 em.76. Paluprecniei krivine sociva. cija je zi±na daljina 18 em.6 D do 70. Kolika je opticka moe s()civa? 3.89. Kolika je visina lika na negativu? 3. Ko!iko je uvecanje lupe? 3.98. Duzlna mlkraskopske djevl Iznosl f =20 em. Kolika je optieka mQ(~ !upe? 3. UK predmeta je udaljen 9 em od saciva. Na fotoploci se dobije sHka vi sine 6 em.2 D. ako su jednaki? 3. Sa kakvim sot(vom treba komblnovatal ovo saclvo da bl dobill slstem kojl Ima jaclnu: a)1 D. Poslije z~mrza~anja vade obrazavalo se ledeno plankonveksno soeivo.a:.80. 3. na zidu S8 dobije ostar Ilk.101. Saeiva tiine daljine 5 em koristi se kao lupa.93. Kollka je 3. Uk je cetiri puta veti od predmeta.6. Ko!iko uvecanje daje projekcioni aparat ako njegov objektiv..radiusima krivine po 25 em. Sa koHkog rastajanja .6. Na kOjoj udaljenosti od sabirnog sotiva. Predrnet visine 5 rnm nalazi se na udaljenosti 20 ern od r. 3. P~e?met 5e nalazi 60 ern ispred soeiva.{j D. stavimo na udaljenost 6 m od ekrana? 3. Odredi opticku moe bikonveksnag sotiva. eemu je jednak radius krivine konveksne povrsine tog soeiva? 3. Fotografski aparat snima covjeka visokog 180 em na udaljenosti 5 m.8 em od objektiva.lmamo na raspolaganju sabirno saClvojaeine 2 0. koje se koristi kao lupa.5 em.85. Slika na dijapozltivu ima visinu p=2. Indeks prelamanja materijala lupe 1e n=1 . Rastojanje Izmedu svljece I zlda je 2 m.. zitne daljine 50 em. Poluprecnlci krlvlna soc Iva su 10 em I 20 em.2 em. su jednakf i iznose po 3 em. a oku!ar 3 em. Napisi izraze za optieku moe: a) bikonveksnog siciva sa dva jednaka polupreenika krivina. Socivo aparata Ima jacinu 18. a nJegovog Ilka takade 30 em Odredl a) ziznu daljinu sociva.ipn?9 sociva. !zraeunaj ziznu daljinu bikonveksnog saeiva sa jednakim.86. Koliko je linearno uvecanje aparata? 3.104. 3. a na ekranu 5::::80 em.0ptlcka moe normalnog oka se mljenja od 58. 3. Dijapozitiv je postav[jen na udaljenosti 20.100. b) u vodL c) u ugljendisulfidu. Odredi optitku moe bikonveksnog saeiva sa jednakim .o~ bikonveksnog saeiva cija je ziina daljina f::::50 em. 3. b) uvecanie sotiva.88. 3. Koliki su radiusi krivine.6.2 em postavljen je na udaljenostl a~60 em . kad S8 nalazi: a) u vazduhu. Zizna daljina objektiva projekcionog aparata iznos! 15 em. ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1. Zizna daljina rasipnog sativa j0 12 ern. Kolika je udaljenost predmeta? Koliko je uvecanje? 3. Ilka. b) p!ankonveksnog saeiva. P!ankonveksno kvareno sativa ima optitku moe 8.106.79. 3. Uveeanje Jupe 1e 9 puta.5 em. Kolika je oplicka moe soclva? 3.105.7B. zizne daljina 10 em. Predmet visak p=1.108.

secer (iii so). Pribor: Konkavno ogledalo. S1.111. stalak (sI. b) vod~ L SU.3. B S13.23. dlepna svjetiljka . eiji je prelomni ugao 45° i veei (51. i sL 3. Zadatak: Demonstriraj prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu. iz geometrijske i talasne optike. n~_.109.110. Zadatak: a) Odredi iiinu daljinu i poluprecnik krivine konkavnag ogledala. planparalelna ploca (sI. Zadatak:a) Demonstriraj prelazak svjetlosti kroz opticki klin.3. list debljeg papira sa izrezom u obliku strelice.3. Pribor: Opticki klin (opticka prizilla maloo preloillnog ugl8) . b) Odredi indeks prelamanja materijala optickog klina.21. SI.28. Posta vi planparalelnu plocu kao na SJlcl 3.113.115.3.22.~ribor: Svijeca (iii dzepna sVJetIIJka). 3. Uputstvo: Z~.l a B sin a sin B n n~--.28. Pastavi C!o~U C (na drugoj strani ploce) tako da tacku C vidis na Isto pravcu kao tacku A i B. Odrnakni pioGU j nacria. voda. Koristenje lasera pojednostavljuje oglede. dim od cigarete. sinB n:::::!L+ U2 +~:l" 3 74 75 . 3.26. SU. . laser (sl. Zadatak: Odredi ziinu daljinu sabirnog sotiva. ~apir u tacki B i povuei horizontalnu jiniju. ciode. lenjir dug najmanje 50 ?m.20. Ucrtaj normalu. • ' SU23. Pribor: Dzepni laser. strellca urezana na kartonu i ispred svjetiljke postavljena (sI. Na kojoj medusobnoj udaljenosti treba postaviti dva sabirna saciva.25. Tuzla A 3. ali treba strogo vodi!i ratuna da Jaserski snap ne ide direkino U oei jer moze izazvati ostecenje vida. SI.. .).) 3. Opticki elementi iz optike (ukljucujuCi i dzepni laser) mogu se nabaviti kod firme HN-IZOL.112.rnjer.20. ~~ib?r: a) pJanparaleJna ploca.21).) " .22.).3.3. koristi se dzepni laser snage 5 mW. soeivo. Zadatak: Demonstriraj totalnu relleksiju svjetiosti.u tabelu. zlznih daljina 13 em i 3 em. a) kao u zadatku 1.27. zakJon od bijelog kartona. Po!ozaj tacke A pomjeraj za ~aJmanJe tn mJ~renja i izracunaj srednju vrujednost.24. b) !spitaj prlrodu lika kod konkavnog ogledala u zavisnosti od poloiaja predmeta.25. Zabodi ciodu u tacku A taka da pravac AU zaklapa neki ugao 0. PO. plastelin. 3.21i 3. sa A norn: a1om ~a povrsinu. Laboratorijska vjezba 3: Odredivanje indeksa prelamania : a) stakla. _1 Xl '" Hr. ug!omjer.3. dtepn. Pribor: Diepni laser. L .156 (sI.3.). 3. b) opticka prizma.g 3. refleksiju svjeUosti Pribor: Siroki providni sud pravougaonog oblika (51. sin a. cist papir na mehkom kartonu (rlr siffoporu).114. SI. dzepni laser L.3. da bi dobili mikroskop uvecanja 20 puta? E Napomena: U predlozenim ogledima .).datk~ un~sl . mdeks prelamanJa materijala staklene ploce je: . Ne preporucuje se koristenje laserske svjetlosti kod proucavanja refleksije. pravac zraf(a: Uglomjerom izmjeri uglove a i p. Oko drzi u ~~vnl stoia j posmatraj kroz plocu tacku A j B. Zadatak: Demonstriraj prelamanje svjetlostl.24.3.bOdj ciodu u.

a.=~-- Ako svjetlost ne pada okornito na piocu.32). _.3.3.ugao skretanja zraka. 3.3 . maksimalno pOjacanje 2nd~lv..rastojanje od lzvora do zaklona . d ~ geometrijska duzina puta.re!ativnl indeks prelamanja sredine u odnosu na sredinu )z koje svjetlost dolazL Primjer 1.udaljenost sVjet!osnih izvora. Baja svjetlosti zavisi oq frekvencije.so (2k + 1)·-- A 2 gdje je k cio broj: k=O.3 .. rednl broj difrakcionog maksimuma. ). Ako se kroz resetku propusti bijela svjetlost. Raslojanje izmedu dva susjedna otvora (pukotine) je konstanta resetke.le svjeUosti ce doti ako su svjetlosni taias! koherentni imaju [stu faznu razliku. --_ . ooda je putna raz!ika zraka AS"" 2ndc()s/3 .2. doblje se ako upadnl ugao svietlosnog snapa zadovo!java relaclju (Brusterov zakon). naertaj pulsvjetlosti I izmjerl uglove a I p. U tackl B naertaj okom[cul Ponovi mjerenje nekoliko puta kao pod a! n=-"-S1. Uroni plocu u vodu taka da.) opazi! cerna na zastoru svijetle i tarnne pruge.cp "" k . Uputstvo: Na ploelcu sliropora naertaj prava.rastojanje izmedu imaginarnlh Ilkova izvora svjetlosti.9 mm. 8 Opticka resetka se sasataji ad velikag broja paralelnlh otvora (sl. 3. Kod Fresnelovog (Frenel) ogled a za interferenciju svjetlosti a je srednje rastojanje imaginarnih likova od zaklona. a . 2nd ~ (2k + 1)-. Talasna duzina svjetlosti u nekoj sredini tiji je indeks prelarnanja n je . onda se na zaklonu dobije spektar boja: k~"'1.indeks prelamanja sredine. gdje je: n . sliropor kao pod a). Rjesenje: d=O. vee pod nekirn uglorn 0::. Talasna optika Svjetlost sarno jedne odredene frekvenciJe zove se monohromatska (jednobojna). c=3·1 0 m/s). rastojanje izmedu dvije susjedne svijetle iii tamne pruge na zaklonu Je Kada monohromatska svjetlost iz dva koherentna izvora pada na zastor (sI.. gdje je: a . gdje je k~l .29. Potrazi smjer u kojem se te tacke poklapaju i na isti pravac zabodi cladu C. U sredini 0 76 77 . Izvadi pIO(. PosmatraJ odozgo cladu A j B. gdje je N brej pukotine po jedinici duzine. d . 'A .q)~(2k+l)·1t maksimalno slabljenje: ".31. Medusobna udaljenost dvije pukotine u Joungovorn ogledalu iznosi d=O. Konstanta resetke je d=1/N.31.) za interferenciju svjetlosb iz dva atvara.d .e i pobodi ciodu B na 10m praveu (sI.a SL3. 2n maksimaino pojacanje: bs = k.a 7 .3.6.talasna duzlna 5v]etlost u vakuumu (J_o=cJf. sin fl sin a A 2 .0 Ii I\. gdje je Ao .2 mm. maksimalno slabljenje gdje je d .taiasna duzina svjet!osti. Kod Joungovog (Jang) ogleda (sI. udaljenost zastora od pukotine 8=100 em. NajveCi stepen polarizaclje svjellastl pri refleksljl odnosno prelamanju.3.3.ltd. a cioda A u vodl.2. u slucaju kada j8 sa obje strane oplieki rjeda sredlna (sl.30.2 rnm". ti· Ako su osci/aGije svjetlosnog vektora na bi!o koji naein uredene. Prirodno svjetlost je nepolarizovana. Do interferenci..2·10· 4 m a=100 cm=1 m ilx-2 9 rnm-2 9·10·3m ".debljina ploclce. Po!ozaj difrakcionog maksimuma odreden' je re!acijom dsino::::::kA. za k~2. Izracunaj talasnu duzinu svjetlosti.u.b) Pribor: casa sa vodom od 1 I .29. spektar drugog reda. Pri interferenciji svjetlosti na tankim providnim listicima.L_ _____J----~>~-d~~i~1~.). pravac sa ~Iodom B lezi u nivou vade. onda je svjetlost polarizovana. spektar prvog reda.~""".3O. raztna!( izrnedu dvije susjedne pruge 2.1 . iznad vade.).. Us!ovi maksimalnog pojacanja i rnaksimalnog slabljenja dva svjeUosna talasa iste frekvencije: .3.)~ (rrlzna razlika) (putna razlika) gdje je n . Opticka duzina puta je s=n-d.

te je konstanta resetke a d~ Aa ~ 5·!O-7 m · 1m ~4.!S1:.5)7 3.5 je 432 n~: z.:. Frekvencija crvene laserske linije svjetlosti iznosi 4. Geometrijska duzina puta u nekoj sredini je dYa puta manja nego opticka duzina puta.::. je d· ilx 2. Kolika je talasna duzina te linije u vazduhu? k k Za k=1. Zrak 2' S8 odbija od rjede sredine u tacki B i ne mijenja fazu. Talasne duzme sVJetiosti koje ce biti ponistene mterferencljom su: _ 2nd 2160 A=~·=---Ilm. Odredi sta proizHazi u toj tack] usljed interterencije: a) u vazduhu.2 )Jm. U vidljivom dijelu spektara su talasne duzine: 720 nm..a )(:=6 je 360 rom itd.121. Talasne duzine vldljive svjetlosti. a=90°. 540 nm.5)? 3.m n""l~ d) Za odredivanje ugla otklona koji odgovara posljednjem difrakcionom maksimumu koristimo osnovnu relaeiju pa odaUe je sin m::::O. S obje streHle mjehura je vazduh Giji je indeks prelamanja jednak jedinicL Kaje boje ovog spektra posmatl'8c nece vidjeti u reflektovanoj svjetlosti usljed interferencije (51. b) broj otvora na 1 em duzine. k-1 aJ d~?. gdje je k red difrakcionog maksimuma i u nasem primjeru k~1. Rastojanje izmedu dva koherentna izvora monohromatske svjetlosti.IOlm 78 79 . projektuje S8 difrakciona slika na ravni ekran E. b) u vodi. koje 6e biti: a) maksimalno pojacanje. 3. za k". Iz osnovne relacije. Geometrijska duzina puta svjetlosti iznosi 2. aka u yazduhu iznosi 520 nm? Rjesenje: )..0 em.=1080 nm. c) broj difrakcionih maksimuma sa Jedne strane od centra ekrana..125.::. Za male uglove sinn"'" tga:.). iznosi 0. a) Kolika je talasna duzia laserske syjeUosti u vazduhu? b) KoUka ce bib frekvencija i talasna duzina na svijetlosti u vodi? e) Hoee Ii se promjeniti boja svjetlosti u vodi? 14 3. za k". c) u slaklu ( n~1 . Uslov za maksimaino s!abljenje u tacki C je 2nd=kl.1O-6m. Vrijednost za k mora bib cio broj te je brojdifrakcionih maksimuma sa jedne strane ad centra ekrana " Rjesenje: d=:O.0pticka razlika duzina inlerferirajucih talasa vidljive svjetlosti iznosi . U neku tacku prostora dolaze koherentni zraci talasne duzine 600 nm. 3. c) staklu (n=1 . d) czm~? a) Konstanta resetke . Brzia svjetlosti u nekoj tetnosti iznosl 220000 km/s.760 nm).je svijetia pruga.119.=10.-3.~ -------~ a lITI )".12 mm.B·10·l.117. Optitka duzina puta u nekoj sredini iznosi 12 em.116. talasne dutine 480 nm. Rastojanje izmedu dvije svijetle pruge je llX::::'A"d' a talasna duzina svjetlosh.9S. 3...=? S abje strane tankog listica je oplicki rjeda sredina (vazduh).:::2 (s1. talasna duiina svjetlosti i uaao otklona zraka v8zani su relacijom ~ dsina=kA . a . 3. a geometrijska duzina 7 em.'>1.:.=720 nm. Odredl: a) konstantu resetke.. okomito na njenu povrsinu pad a paralelan snap svjetlosti talasne duzine 500 nm. b) Brej olvora na jedinicu duzine je c} Za odredivanje broja maksimuma koje daje resetka izracunat cerna vrijenost za maksimalni otklon.35.::.74<10 Primjer 3: Na opticku resetku R. Kolike frekvencije odgovaraju tim talasnim duzinama? 3.:1 m.118.8 )Jm.:1 m .:U3.909 i m::::65. E Hz. 432 nm.2. sa geometrijskom razlikom puteva 1.1 cm. Udaljenost prve svijetle pruge od centra zaklona x.1.8 ). za k=4. T 3.15. u vazduhu su u intervalu od 380 nm do 760 nm. ).10 14 Hz.2160 nm.124.8.. 1. Kolika je talasna duzina svjetlostl u toj sredini.s=1 .9 ·1O-3 m · 2 ·1O-4 m A ~-.. Pomoeu saciva S. b) vodi. Odredi sye ta\asne duzine vidljive svjetiosti (ad 380 nm ..sotiva a:.3. 3.123.32. c) km =?. udaljen od . a) indeks prelamanja tecnosti.10--7 ill = 580nm Primjer 2: Paralelan snap syjetlosti koji sadrii talase ialasnih duzina od 380 om do 760 om (vidljivi die svjetlosti) pada pod maUm uglom na mjehur sapunice debljine 0. Zraci padaju na ekran udaljen a=3. b) maksimaino slabljenje.122.120. b) N=?. /.6 m. a talasna duzina t8 sYjetlosti u vazduhu iznosi 662 nm. x O. 5. d) ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem difrakeionom maksimumu. Kolika ce bitl opticka duzina pula u: a) vazduhu.32. s obzirom da je sin90 G=1. postavljenog blizu resetke.81. je 540 nm: za k". Kolka je brzina prostiranja svjetlosti u toj sredini? 3. ). One ce bltl ponistene interlerencijom u reflektovanoj svjetlosti. Odredi.=500 nm=5·10-7 m 8:.6.4 CZ (J. Sl. Zrak l' SEl odbija od guste sredine te mijenja fazu.:10 1 em.). Frekvencija zute !inije natrija iznos! 5. b) talasnu duzinu svjetlasti u loj lecnosti.m i indeksa preJamanja 1.

a ekran j8 udaljen 21=3. Odredi: a) ugao skretanja krajnjih zraka vidljivog spektra tija su ta!asne duzine 400 nm j 720 nm.146. Odredi sirinu spektra prvog reda na ekranu udaljenom spektra uzeti 760 nm i 400 nm. druga Hnija se vidi pod uglom15°.. Pri osvjetljavanju difrakeione resetke.142. cija je konstanta d=O. Za granicne lalasne duzine uzeti 380 nm j 760 nm. na ekranu udaljenom 120 em javljaju se crvene linije. 6 3. duzini 5 em.10-6 m.137. uda!jenost od izvora do zaklona a =3.6 mm.135.01 mm.5 m.4 cm. iznosi d=0. 3. 3"134. Ko!iko je rastojanje od izvora do ekrana? 3.Odredi: a) udaljenost izmeau dvije susjedne svijetie pruge. cija je konstanta d=0.. 81je!a svjetlost pad a okomito na resetku. Okomito na difrakcionu resetku.5 mm.1. srnjesteno 10 sVljetlih pruga. Udaljenost izmedu crvene (760 nrn) i Ijubicaste (400 nm) !inije na ekranu.5 m. u .5·10· rn.2°.cu talasne duzine 687 nm. Kolika je talasna dUlina? 3.127. Rastojanje izrnedu ekrana i opticke resetke kOja lma 125 oivora na 1 mm duzine.8 em od centralne hnlje. Indeks prelarnanj3 ploce n::::1 .6 m.m. aka je udaljenost od izvora do ekrana 8".:::1 m.128. 3. 3. pada monohromatska svijeUost talasne duzine 520 nm. 3. b) maksirna!no pojacane? Mjehur je u vazduhu.141.143.1 mm.60. napravljena od materija!a indeksa pre!arnanja 1. b) Koliki je ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem difrakeionom maksimumu? 3.6 m i posmatra se spektar prvog reda. a ekran je udaljen a".145.126. udaljenom a=25 em od difrakcione resetke. 3.) tamna. Na ekranu udaljenom a=1 ...130. t(oHka je talasna duzina rnonohromatske svjetlosti? ::1:129.149. 4 ern.04 mm. aka kaherentni izvori emituju bijeJu svjetlost? 3 .133. 1121 3.32mm. iznosi 5. Kakva ce S8 int8rferenciona sliks na ekranu vidjeti. Difrakciona resetka ima N=100 otvora na 1 mm duzine. srednje rastojanje ovih izvora ad ekrana a=3 m.33 i deb!jine 1 p. t<oherentni izvori bijele svjeUosti medusobno su uda!jeni d:::O.:.0komito na planparalelnu plocu. Opticka resetka Ima konstantu 2. Odredi talasnu duzinu svjeUosti koja pada na resetku.. ako pri njenom osvjetljenju sa svjetioscu talasne duzine 656 nm.149. 3. Odredi konstantu resetke.10. Kolika je minirnalna debljina place da bi u reflektovanoj svjetlosti bi!a tamna? Ploea je u vazduhu.139.2 m. pad a snap bijele svjetlostL Pri tome se posmatra spektar drugog reda na ekranu ko.6 mm. dja je konstanta d=O. b) crvena? 3:! 36. Ova koherentna izvora svjetiosti.a!asne duz. Difrakeiona resetka ima konstantu 2.!i je udaljen 1 m od resetke. Kolika j8 ta!asna duzina sVjet!osti? 3.147. 6 m.138. aka na resetku pada svjetiost talasne duzine 410 nm.ine 540 nm pad a okornito na opticku resetku koja ima 2000 pukotina na 1 em duiine. r\la mjehuru od sapunice. okomito pada bijela svjetlost. Difrakciona resetka. treea !inija S8 vidi pod uglom 10.24 mIT1.jetle pruge kod Joungovog ogleda . Za granteu vidljivog 80 81 .ianje d=O. b) rastojanje izmedu Ijubicaste i crvene !inije na ekranu. Na ekranu. medu kojirna je rasto. Rastojanje izmedu dvije susjedne svi. a.Joungovorn ogledu. u refiektovanoj svjetlosti talasne duzine 589. Koliku najmanju debljinu treba da im3 p!anpara!elna ploea. Prva linija je udaljena 3. da bi osvjetljana svjetloscu ta!asne duzine 750 nm u ref!ektovanoj svjeUosti bila.8 rn druga linija je udeljena od centra x=21. Pri osvjetljenju difrakcione resetke laserskom svijeUoscu talasne duztne 632 nm.148.54. izn081 22 mm. Ko!ika j8 talasna dulina svjetlosti koja pada na ekran? 3.nosi 1 em. talasne duzine 500 nm. indeksa prelamanja 1. 3.184 11m. Odredi udaljenost prve svijetle linije od eentralne tinije kada S8 resetka osvijetli svjetloscu talasne duiine 420 nm. 0. rastojanje izmedu interferentnih pruga na ekranu 3. udaljena su od ekrana 2.131. pri {~emu S8 na e!<ranu posmatraju svijetle i tarnn8 iinije.2. U Fresnelovom ogledu rastojanje imaginarnih !ikova izvora svjetiosti lzn08i d=0. a) Koliki je ugao otklona treee linije ? b) Postoje Ii deseta slika pukotine sa jedne strane od centra? 3. Odredi konstantu opticke resetke. Rastojanje jzmedu dva koherentl1a izvora svjeUosti. cija je konstanta do-:2. Na ekranu je na. Ko!ika talasna duzina rnonohromatske sjetiostJ I<oja pada na planparalel~u plO\~u minima!ne debljine d=80 nm i pri tome je u reflektovanoj svjeUosV rnaksirnalno pojabma. Na kojaj udaljenosti od srednje (bijele) pruge S8 nalaze granice spektra prvog reda. Rastojanje medu intetierencionim prugama iz.5. iznosi a=2. ie 3.. 3. Na difrakdonu resetku cija je konstanta 10-6 m pada bijela svijetJost. lznosl d=O. KoHka j8 ta!asna duzina svjetlosti? 3. Odredi rastojanje izmedu koherentnih izvora svjeUosti. ! 3.01 mm.140.12 mm. Pod kojim se uglom u odnosu na resetku vidi druga svijetra pruga? 3. Odredi rastojanje na ekranu izmedu crV811e hnije (760 nm) i ijubicasle (400 nm) u drugom rnterferencionom spektru. Kaje ce boje. b) udaljenost trece svijetle pruge od centra.2 IT! od resetke. osvijeUjenja je svjeUo. Na resetku okornito pad a svjetlost nepoznate ta!asne duzine. indeksa prelamanja n". 3. a) Koliko linija se moze vid)eU na ekranu s jedne strane ad centralne pruge. iznosi 27. u Joungovom ogledu.ze!ena svjeUast t. udaijenost svjeUosnih izvora d=O. 3. 144. Koliki je indeks prelamanja lislica ? S obje strane je vazduh.132. udaljenost izrnedu treGe linije s desne strane i trece linije s lijeve strane ad centra pruge. u vidliivorn dijelu spektra biU: a) ponistene. Minimalna debljina tamnog providnog listica. Odredi talasnu duzinu trece linlje koja S8 poklapa sa cetvrtom linijorn istoj resetki koju daje svjetlost talasne duiine 490 nm.

34. Oprez: Aparaturu za CD-om. Zadatak. 2 3.159. Izmjeri (sI. i.336.=ka.36. suncane naocale od polaroida). Pribor: Grafoskop. Podatke unesi u tabelu.::::. Laserski zrak treba da pad a nesto iznad sredista CD-a. 51. a(cm) . ~-­ E 3.a). a na drugi kraj pricvrsti zaklon od kartona.b).151. plastelin. Zadatak:lspitaj karakteristike polarizovane svjetlosti. opticka resetka.5 da bi reflektovani zrak bio potpuno polarizovan? Koliki je pri tome prelomni ugao? 3. 3. Koliki j8 najpogodniji ugao zraka nepolarizovane svjetJosti da bi se izvrsila maksimalna plarizacija reflektovanog zraka.36.(em) 1 ~~I 3.--. stalak. kraj karlon ad koriee sveske (sI.). opticka resetka. Izracunaj talasnu duzlnu svjetlosti prema reiaciji dsincx. pomoou plastelina prieYrst.m.tati horizontalan snop laserske svjetiosti. Nadi srednju vrijednost talasne duiine. a(cm) x(cm) propustas lasersku svjetlost.150.3. Zabiljeii poiozaj centralnog rnakslrnuma 0. Izracunaj srednju vrijednost talasne duzine laserske svjetlosti. Pribor: Kompakt disk (CD).t. CD.mj. r=~x2 +a . polaroid (npr.Koliki js upadni ugao i indeks prelamanja sredine? Laboratorijska vjezba 4: Odredivanje talasne duzine svjetlosti pomoGu: a) opticke resetke. 3.157. 82 83 . zaklonom i laserom stavi sto nlze (npr. CD. Poste ugao skretanja nije mali onda je sina=xJr. a) S1. prozorsko staklo.a) udaljenost x do pryog difrakeionog maksimuma ( k=1).3. dya lenjira Uedan od 50 em i jedan od 25 em).. sina=~. Pod kojim uglom treba da pada svjetlosni zrak iz vazduha na staklo indeksa prelamanja 1.3.154.. Konstante resetke je naznacena a d·x na samoj resetki. polaroid. Brusterov ugao pri prelasku svjeUosti iz vazduha u neku sredinu iznosi 58 c . b) kompakt diska (CD): Pribor: dzepni laser. Koliki je granicni ugao totalne refleksije za te dvije sredine? Uputstvo: a) Difrakclonu resetku pritvrsti na jedan kraj lenjira pomoGu piastelina.3.158.6 !J.u grafoskopa: a) optickom prizmom (sl.mj.:13. dugog 25 em. Na korieama napraYi otvor kroz koji ces propu. b) odredi priblizno srednju vrijednost talasne dUline vidljive svjetlosti. Konstanta resetke CD-a je d=1. 3. kao pod a) za nekoliko razlicirith ~daljenosti a. Granicni ugao totalne refleksije pri prelasku svjetlosti jz neke sredine u vazduh Iznosi 60". k=l. L a a) Na jedan kraj lenjira .153. Ponoyi mjerenja za nekoliko razlicitih Yrijednosti udaljenosti a od resetke do zaklona. Na providnu sredinu pada svjetlost pri cemu je prelomni ugao 25°.35. sinn d Br.152. Kolika je brzina svjetlosti u toj sredini? 3. dva kartona ad korica sveske. Pod kojim se uglom u odnosu na horizont nalazi Sunee trenutku kada je reflektovana svijeUost sa povrsine vade potpuno polarizovana? 3.b). Da bi 5to preciznije izmjerio udaijenost prve svijet!e Crvene tacke (k=1) oko otvora nacrtaj koncentritne krugove na svakih pol a catimetrs. kada kroz resetku I Br. A:.160. Zadatak: Demonstriraj polarizaeiju svjetlosti refleksijom (sI. dzepni laser. Pribor: Dzepni racunar.155. Svjetlosni zrak pada na providnu sredinu pri cemu je reflektovani zrak potpuno polarizovan. dva lista papira. Pri tome je svjetlosni zrak potpuno polarizovan. Zadalak: Pomoou kompakt diska (CD): a) demonstriraj disperziju dnsvne svjetlosti.1.. a reflektovani zrak potpuno polarizovan.d ----------1»' h A:. Centralni maksimum na kartonu treba da pad a neposredno pored otyora. Svjetlosni zrak pada na staklo pod uglom 63. b) optickom resetkom (sl.3. a na drug.5 0 u odnosu na normalu.::::. na stolieu) i ne ukljueuj laser dok su oel blizu zaklona! I Pribor: Dzepna svjetiljka. opticka prizma. Sl. a) Koliki je indeks prelamanja stakla? b) Koliki je prelomni ugao? 3.156. Prelomni ugao je 32". Demonstriraj disperziju svjetlosti pomoc.

. SI - jedinica za b) zracenje odgovara nevidljivom infracrvenom (Ie) podrucju.kineticka energija 2 maksimalna brzina fotoelektrona.10 m. /.11 a) Iz Wienovog zakona dobivamo. P .15. Osnovi kvantne fizike 4.626·1W:u Js. SvjeUost moze biti emitovana iii apsorbovana sarno u odredenim diskretnim kolicinama energije-kvantima.60 s~42420]. hfo=A. 4.1O'" 012.frekvencija zracenja. a)T~?. Odredl: a) talasnu duzinu koja odgovara maksimumu zracenja. T '79 LO-3 Km =. b~2.. 10'" m R~7'108 m gdje je: f . A . h £ P~i~. h:::::6. c) P~?.=Ek . K w r=471. gdje je S~4nR2~4'3. Iz Stefan . a-koeficijent apsorpcije. III 'f' gdje je.2 t-1 s b) P~?. gdje je: hf .etaT' ~ 0 9.izlazni rad.9'10'3 K-m. a koeficijenl apsorpcije 0. Ek izbljenog elektrona. 84 85 .~.Boltzmanova konstanta).:.enja.{i drhwj dille koji o~jelim() jeste ol1aj kad slllilemo na pm.1. {)l\'lIranja vraw skrivenug"' Granicna frekvencija je data izrazom.''JIlajljep. Integralna emisiona moe tijela.5111 2 =707 W d) Prema Wienovom zakonu. b) I~?.t~7()7 W. A ~lJ. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodibi Ukupni intenzitet zracenja (integraina emisiona moc) je I Rjesenje: T~273+37~310 et~09 K S~1:5 m' t-1 min·-50 s a) )'m~?. d) E=? b ~In ~!' S .:. Vm - . prema Stefan-Boltzmanovom zakonu. 1m I!!.9.cijel! broj.snaga zr8c. Smatrajuci da Sunce zraCi kao erno tijelo jzracunaj: a) temperaturu na povrsini Sunea .24'(7'108 m)2=6.energija tatana.3~') .povrsina sa koja 2 S8 zrati.Plankova konstata. m' Izracena energija za jednu minutu je E-P. c) p~? a) !z Wienovog zakona izracunavamo ternperaturu.= 9350 am. eU.3~. je I =aaT 4 gdje je:T-apsolutna temperatura Ujela. To 310K gdje je S .. gdje je n . 1. Rjesenje: )"m~480 nm~4. c) 3naga zracenja je W P=IS=471. Primjer 1: Temperatura covjecijeg tijela je 3rC. c) impuls svih lotona koje emituje Sunee u 1 s. Energija zracenja je E=n·hf .1. lUs _\V 4 (310 K)4 m 2 __ . a~5. Za apsolutno erno tijelo 0:=1. Einsteinova formula za fotoeiektricni efekat. h . talasna dui:ina na kojoj je intenzitet zracenja najveci.' .67' 10'8 W/m'K' (Stefan. c) snagu koju zraCi povrsina covjecijeg tijela za jednu minutu. hf=A+Ek . Impuls fotona je. c. b)integralnu emisionu moe.8. Svaki kvant (iii foton) ima energiju £~hf Primjer 2: Intenzltet zracenja Sunca je najvec'l na talasnoj duzini 480 nm. b) fiuks energije (snagu) zracenja Sunea ako je njegov poluprecnik 8 7. b) Snaga zracenja je P ~ aT 4S.' 67. p.Boltzmanovog zakona dobivamo intenzitet zracenja je W/m .: ~!i .: Einstein (J 876 -1955) Zakocni napon za fotoefekat izracunava S8 iz reJacije.

52 .10-. Koliko puta se poveea emisiona moe? 4.3. Rjesenje: A~l . Kolika je snaga zracenja j emisiona moe peCi ako zraCi kao erno tljelo? 19 ). T 4.' 0r = 0. 34 3..62·!O- A 8 Js·3·10 m/s 5·10 7 m Ek ::.1. Kaljeva pet sa povrsine 4 em' izraci svakih pet minuta 4320 J energije.3600s=3.6 ·10-)9 C 2 b) Emitovana energija zracenja u toku jednog sata je E~P.p ~ 5. 'Ao~?.2 m t=l h-3600 s aJ hf=?. hf.Ukupna emisiona moe crnog tljela inosi 5. ~?Ja mO:.=500 nm-5·1 0. Ek=cV.7..02.62·10-]4J8 . a broj 10tona je n:= E hf := 3. 4.67 .6·10"W.~ 2.02·10·19 J ey.:. c) razl!ku potenCljala kOJa zaustavlJa fotoefekat.2-m-'.62.= 3·10 m/s o fo 4.20 1.h 6. hfo=A..89 ?dredi: a) granicnu frekvenciju.6·106 J.02. !().tuje radio tal~s~ talasne duzine 3.6·1026 J.10-8 ~. h 6. Termodinamicka temperatura tije!a se udvostruci.10 J 3·10 8 m!s 26 -A~ 6. 4. Pri otvorenim vratlma peel unutar nje se odriava temperatura ad BOOoe. cija je snaga 1 kW. 86 87 . tala~sn~ duzlnu. Koliko je puta veea emisiona moc ernog tljela na 100 °C nego na O°C? 4. = 9. e 1.67 . emi.6.t~1000W. a) Kolika je energija jednog 10tona?.6. Ukupni 'Impuls je p ~ b) Kineticku energiju izbacenih fotoelektrona izracunavamo formule.15 ·10 18 m 2 m2 K4 p ~ 4. aJ KoJika je emisiona moe ped ako zraci kao erno tijeJo? b)Kolika je snaga zracenja kroz olvar peei cija je povrsina 330 em'? e) Koliko energije izraci za 10 min? f _ A.6·J06 J "". Ukupna emitovana energija je E=n·hf.ti 10 31 6.:o3.:A+Ek> Ek = he Einstelnove E c 4.2. b) Ek~?' e) v m d) U~? =?.89 eV~3.1 .1 s Primjer 4: !zlazni rad za fotoelektritni efekat kod cezij~. b) kinetitku energiju fotoelektrona Izbac~nlh sa po~rsme c~zlja.1O-19 J Primjer 3: Antena . A ~.52~:'2 v m =457·10 ' d) Zaustavni napon izracunavamo iz relacije.8.5.Na svijetloj pozadin] keramitke plaGiee naertan je tamni krug.10 14 Hz 8 ~558 nm jz eJ Ukupna energija zracenja je E=P·t~4.10-34kg1n e) Impuls fotona Je p ~ I: = --3-. Ako tu placicu stavimo u pec sa visokom temperaturom vidimo svijeBi krug na tamnoj pozadin..(6042K)4 ·6.56. aka ~e abasja svjetlosGu talasne duzine 500 nm. Zasto? . 7m a) fo~?. a) Granicna frekvencija -Izracunava se fZ relacije.1O-31 1cg sm S 129. odnosno maksimalnu. 9.56 10 '4 Hz o .59 V . e) p~? a) Energija jednog 10tona je V 9.8 !zazv~tl fotoefekat. b) n=?.52 .104 W/m 2 • Kolika temperatura? je njegova .1O. Koliko puta treba poveeati apsolutna temperatufu tijela da bl mu se emisiona moe pove6aJa 1290 puta? 4. iznosi. b) Kollko fotona emltuJe antena u toku jednog sata? e) Koliki je impuls jednog lotona? 2 C) maksimalnu brzinu fotoelektrona lzracunavamo iz relacije Ek :::: mv m 2 v m Rjesenje: P~l kW=1000 W = 1 m rEI = )'~:. U = E.2 m.5.6·1026 W·l s~.J "4. Kolika je ukupna emisiona moc apsoJutno crnog tijela tija je temperatura 127 7 C? 4.4.2.1.10--"34 Js Granicna talasna duzina je..10-26 J 4."._ 3.

iznosi 3 kW.56 eV. Na kojj taiasnoj duzini S0 emituje maksimum zracenja? 4. lma maksimum zracenja na talasnoj duzini 1020 nm? Odredi: a) temperaturu kugle. Odredi taiasnu duzinu na kojoj S8 zraci maksimum energije. Kolika je talasna dUlina na kojaj pada maksimum zracenja? 4. Izlazni rad e!ektrona iz kadmijuma je 4. Izracunaj i!Tlpuls fotona crvene svjetlosti talasne duzine 750 nm.5 V. c) gama·· zracenja talasne duzine 2 pm? Energiju izmz! u J i eV.9. Odredi:a) izlazni rad elektrona.lzlazni rad elektrona jz cinka iznosi 4.29. Sa meta!ne ploee osvjetljene svjet!osc:u frekvencije f 1::. erno tije!o izraci svake sekunde energlju ad 35 kJ. 4. KoHki je izlazni rad litija? S6 4.31.u talasne duzine 204 nm.39. d) izracenu energiju u toku jednog sata. Koliko fotona emituje za 6 ta!asna duzina 662 nm? 5 ako 1m je 88 89 .10 radio taiasa. 4. Hate Ii dati do fotoefekta na tim metalima.11. Na povrsinu litija pad a monohromatska svjetlost talasne duzine 3'10 nm. Koliki je potreban zaustavni napon da bl zaustavio fotoefekat ako S8 cink obasja svjetlosc:u frekvencije 1.550 nm.12 eV? 4. Odredi maksima!nu kinetieku energiju e!ektrona koji iz!azl lz kalija pri njegovom osvjeUjavanju sa svjetloscu talasne duzine 345 nm.7 V. kugle poluprecnika 20 em. Kolla je energija jednog totona: a) laserskog zraka talasne duzine 632 nrn.40. U korn dijelu spektra je to zracenje? 4. Odredi crvenu granicu (maksimalnu talasnu duzinu kaja maze izazvati fotaefekat) za zlata.28.22. na talasnoj duzini 3 m. 4023. Kolika je talasna duzina fotona eija je energija 2.59 eV. Odredj maksimalnu brzinu fotoelektrona ako je izlazni rad volframa 4. Odredinjenu temperatufu.16.ia napon U 1 =6 V..33.18. smatrati je crnim tijiom. Uzareno tijelo najvise zraci crvenu svijeUost talasne duzine770 nm. 4..4 eV? 4. Kroz otvor povrzine 12 cm 2 svake minute se izraci energija od 4200 J.13. Kolika je bila maksimalna kinetitka energija izbijenih fotoelektrona prije zaustavljanja fotoelekta? 4. Ta!asna duzina koja odgovara crvenoj grants! fotoefekta za natrij iznosi 530 nm. 380 nm? Na kojoj talasnoj duzini 4.73 eV. ako se osvijetli svjetloscu talasne duzine 630 nm? 4. 4.93 eV.53 eV. eiji je poluprecnik R=10 em.24. a litija 2. Izvor zraeenja ima snagu 5 mW. Izlazni rad elektrona iz zive iznosi 4. Foton ima energij~ kaja je jednaka energiji mirovanja eiektrana. Ako se ploca osvijetli svjetlosGu 14 4.32. Energija fotona je 4 eV. 4.21. Kolika treba da bude talasna duzina zracenja koja pad a na kadmij dEl bi pri fatoefektu maksimalna brzina 5 izbijenih fotoelektrona iznosila 7. a masimurn zracenja je na talasnoj dzlni 2000 nm.14. 4. Prilikom osvjetljavanja povrsine platine svjetlos(. Temperatura nitl elektricne sijalice je 2700 K. Izrazi ga u eV.08 eV. Tempertura topljenja gvazaa je 1803 K.2 PHz? 4. jednaka j8 4.27.19. Crvena granica fotoefekta za stroncij iznosi \0::. Kolika je povrsina sa koje zraci Ujelo? 4. Radio stanica emituje svake sekunde 2. Kollka je temperatura tijela? 4. aka je snag8 zracenja 1 kW? 2 1) 4. Uzarena kugia.12. Emisiona moe udaljene svijetlosti iznosi 9.3 eV.20. Zasto se za izradu so!arnih baterija koristi sHicij a ne drugi poluprovodnici? 4. Radio stanica emituje zracenje snage 6 kW. Odredi izlazni rad elektrona za natrij. sa maksimalnom energijom.2·10 Hz emituju S8 fotoe!ektroni kaje zaustavl. 4.. Odredi: a) izlazni rad elektrona iz rubidija. b) emisionu moe. Kolika treba da bude ta!asna duzina svjetlosti koja pada na stroncij da bi maksimalna kineti(~ka energija elektrona iznosila 1.34.38. Maze Ii vidljiva svjetlost izazvati fotoefekat ako je talasna duzina fotona vidljive svjetlostl. 4. Kolika je talasna duzina fotona cUi je impuls jednak jmpu!su elektrona koji krece brzinom 1000 km/s? 4.36. Da fatana.35.41. Covjecije oka je u prosjeku osjetljivo na frekvencije od 380 nm do 760 nm Kolika energija odgovara fotonima te talasne duzine7 Energiju izrazi u eV. Kolika je talasna duzina tog fotona? Potrebne konstante uzeti iz tablica? 4.6 MW/m dalazi maksimum zracenja? 2 ..37. 4. Izlazni rad cezija je 1.30. b) rendgenskog zracenja talasne duzine 0. a) Kolika je energlja jednog fotona zracenja? b) kaliko fotona emituje u toku 5 57 4.8 V. Snaga zracenja. c) snagu zra(~enja.25.1 nm. Maksima!na kineticka energija elektron8 kojl izlaze iz rubidija pri njegavom osvjetljavanju ultraljubicastlm zracima talasne duzine 317 nm.ina 4.26 eV: 4. b) crvenu granicu fotoefekta.17.3.15.4.10. Na povrsinu volfrarna pad a zraeenje sa talasnom duzinom220 nm. napon koji zaustavlja fotoefekat iznosi U=O.26. b) maksirnainu ta!asnu duzinu koja moze izazvatl fotoefekat. 4.2 eV. Koliki je impu!s i talasna duzina fotona7 bi zaustavili emisiju elektrona potrebno je upotrijebiti razliku potencijala U:::1. Da bi zaustavili fotoefekat na nekom metalu upatrijebljen je zaustavni napon od 2. Izlazni rad elektrona kalija je 2. Kalika je talasna duz. Izlazni rad elektrona iz zlata iznosi 4.2-10 m/s? 4.

2 V. sijalica Z8 projekcioni aparat (preko 300 W). elektroni se krecu aka jezgra po stacionarnim orbitama u kojima ne zrace nikakvu energiju. gdje je Ej - energija jonizacije atoma vodika.frekvencijom f. ~~Rl(~I~ . Energija fotona koju emituje atom vodika pri prelazu iz jednog stacionarnog stanja u drugo je hf=E -E n m =E. 14 4. voltmeter (2 V). koju daje fotoelement. Energija kvanta zracenja (fotona) jednaka je razlici energija j2medu pocetnog krajnjeg stanja.1. Ponovi pokus Ijubicastim fillerorn.=8·10 Hz fotoelektrone 6e zaustaviti napon U. Zatvori prekidac~P i po·· mocu potenciometra pove. proporionalna jacini svjetlostL Pribor: fotoe!ement.3 za Pachenovu seriju ' . mikroampermetar (50 . Pribor: Vakuumska fotocelija.. _l_-\ 2 A m n2 / n>m ' 7 K Uputstvo: Vezi strujno kolo kao na slid 4. n-broj orbite (n=1. Katoda fotoceiije je VGzana za pozitivan pol izvora_ Kada se na mikroampermetau dobije najveCi olkloo ( prekidac P je otvoren) stavi ispred foto6elije crvani filter.... vezni materijaL Rydbergova formula za spektralne serije atoma vodika.44.1 h""e(U~-Ul) f" .=5. Polupreenik kruzne orbite je Ovom metodom se maze pribllino odrediti Plankova konstanta za greskorn ad 10% gdje je. eiji je izlazni rad 1. broj orbite. Za izracunavanje Planckove konstante.10· glavni kvantni broj. n . n>m.=8 V.1 m (Bohrov polupreenik)... . Povrsina nekog metala.caj napon na fotoce!iji dok jacina struje ne padnn na nulu.2.42.cijeli brojevi.tAl.097·10 m": m~1 za Lyjmanovu seriju.43. Zabiljezi izmjerene vrijednosH zaustavnih napona U 1 i U2 Za crvenu i Ijubicastu bOju uzmi vrijednost 700 nm.3 .29. obasjana je svjetlosGu talasne duzine 400 nm. Naboj elektrona je poznal. a fotoelektrone zaustav!ja napon ad 1. odnosno 90 91 .. Pribor: Prazna kutija ad kreme za cipele. pogledaj zadatak 4. hf=~E=En -Em j E 4. Na stacionarnim orbitama. Vrijednost Planckove konstante je poznat.fl gdje je: A . odnosno 400 nm. atom emituje iii apsorbuje energiju sarno pri prelasku elektrona sa jedne stacionarne orbite na drugu. v8zni materijal. m-masa elektrona. m:::::. galvanometar demonstracioni. 4.osnovno stanJe) _ . Izracunaj Planckovu konstantu.4.9 eV. tj E j::::13. r. R=1.6 eV.6eV .talasna dutina svjetlosti.[. staklena U cijev.(Za n=:1 . ) Laboratorijska vje2:ba br 4: Odredivanie Planckove konstate pomo(:u vakuumske fotocelfje.1. 2. Izracunaj naboj elektrona.t~-~ I.40. .2. v-brzina elektrona na orbiti. diepna baterija (4. Zadatak: Pokazi da je jaeina fotostruje. Energija elektrona u atomu vodika na n-toj orbiti je ':1 En "" 2 ' El n = -13. za n=1.Fizika atoma Prema Bohrovom modeiu atoma vodika: 1.! 2 2)' III n>m n 51. Ijubicasti i crveni filter (obojeno staklo). depna svjetiljka..5 V). moment kolicine kretanja elektrona jednak je cjelobrojnom umnosku Planckove konstante: lTIVr=n·- It 211: gdje je r-radijus orbite. Snap svjetlosii usmjeri prema fotote!iji. ' J dok su n . voda. klizni otpornik (600 Q). Zadatak: Pokazi da tamne povrine vise apsorbuju energiju zracenja nego syijetle pavrsine. m=2 za Balmerovu seriju. gumena cijev. 4.

3) 4) odnosu b) Pri apsorpciji fotona. Pauiijev princip iskljucenja: U jed nom atomu oi dva elektrona ne mogu imati ista cetiri kvantna broja.75 eV. c) r~?. 10 5 m / s.tu.6 eV a) hf~?. (n·I).( m~2. 1 '\ 4 gdje je v1=2.L. b) energiju jonizacije atoma vodika. n~4.46.3.4cV tOJe E..4eV-f-b. 4..35 nm.6eV 4 . preskociti e!ektron? c) Koliki je po!uprecnik te orblte? d) Kollka je brzina eiektrona na tOj orbiti? Stanje atom a opisano je u cetiri kvantna broja: 1) n-giavni kvantni braj. "'6 02 -3.42 =16r1 1'4 ==-16·5. Energija elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika je E1=-13.5. b n~?. Zbog kretanja e!ektrona ako jezgra atum js mali ma9net sliena kao strujana pellja. odakle rnu i potite ime. U A 9. E j =E= ~El Posta je za n~=.6 eV.. pos!ije apsorpcije.3·10 8 m!s hf==--"" ' 8 2) t. Kvantna fizika odbacuje predslavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetski nivai atoma. ~ 4R6 om Primjer 2: Elektron u nepobudenom stanju atoma vodika aps~rb~je fo~on talasne duzine 97. Npr. b) Energija jonizacije je energija koju treba saopstitl atornu vodika u osnovnom stanju. eV=ll. Ima vrijednost ad -! do +!. da bi elektron napustio atom.5. 5.. 1.937. mn~ n=4. te cemo i mi u daljem tekslu karistiti taj termin..2·10 m/s v 4 =-4-""-' 4 vI Ecx := L\E:= E z -" Ell gdje je P OStOJ8 E" w El=~13li cV. koristimo relaciju ms-magnetni kvantni braj spina ima dvie vrijednosti: +1/2 i -1/2. odreduje glavni nivo energije (po 8ohru. =-=~~-= E] 22 ~i3.!.odnosnon2:::::15. c) talasnu duzinu zracenja koju emituje atom vodika pri prelasku e!ektrona iz cetvrte u drugu orbitu. Posljedica toga je postojaoje. Za isto n energetsko stanje raste sa I.6 eV. to je E j = 13.I.29 ·10'·') 1 m = 8.O. Jpak za slikovito prikazivanje i delje se testo koristi termin "orbita".orbitaini kvantni broj odreduje prostorni oblik orbite i ima vrijednosti /~O. broj orbite). ~ R(. Rjesenje: a) Energija eksitacije je najmanja energija koju maze apsorbovati atom vodika ako se nalazi u osnovnorn stanju: Apsorbovana energija odgavara prelazu izmedu stanja s kvantnim brojevima n::::1 i n:::::2. Ej -13. eV .10 ~ [2. Poluprecnik prve stadonarne orbite u atomu vodika iznosi reO.10·8 m m~1.7 sto odgovara Ijuskama K. =-3. d) v-? a) Energija fotona je he 662·1O-34 Js. Rjesenje: A~97. mc-magnetni kvntni broj odreduje prostmnu orijentaciju orbite na adredeni pravac. U osnovnom stanju ifTlaju elektrone eiji su nivoi energiJe odredeni vrijednoscu glavnog kvantnog broj" n=1 . lzracunaj poluprecnik prve tri orbite. jos dva kvantna broja: orbitaln! kvantni broj I koji odreduje velitinu momenta impulsa elektrona L i magnetni kvantni broj m. !zracunaj energiju e!ektrona na drugoj i trecoj orbiti j u beskonacnostl. -. maksimalan broj elektrona u jednoj Ijusc! N:= 2112 Primjer 1: Odredi: a) energiju eksitacije atoma vodika. pored g!avnog kvantnog broja n.04.0529 nm..6.M. a) Kolika je energija fotona u eV? b) Na kOju ce orb. ~~ T 4.2·10 mis. 2 2 A m n ) gdje je _.35 nm~9. koji odreduje njegavu usmjerenost u prostoru_ Takode postoji i elektronski spin koji. E"~O odnosno E.!.c) Ta!asnu duzinu zracenja izracunat cemo po Rydbergovoj formu!i Brzina elektrona na n-toj orbiti je v n = ~ n !.6eV 92 93 ...P... ).45. radi slikovitosti zamisljarno kao kretnju elektrona aka sopstvene 058.~·13.87. Ona iznosi c) Poluprecnik 4·te orbite je f4 0:::[1. d) Brzina elektrona na 4-toj orbiti je 6 2.N.4. Pomocu Pau!ijevog principa izracunavamo da je odakleje: ~~~:::::O. vjerovatnoca naieienja 6 -~1097·!o m 1 A 7 ' ~-~J 2 1 22 elektrona u datem kV8ntnem stanju n najveca na udaljenosti koja odgovara Bohrovom polupretniku.1018 ) 111 hf ~ 2.375. Kvantni brojevi su odraz eiektricnih i magnetnih sila kOje djeluju unutar atoma. Atomi do sada poznatlh elemenata.2 .. brzina e!ektrona na prvoj orbitL Savremena kvantna fizika ns kaze gdje se tacna nalazi elektron vee samo predvida vjerol(atnocu de 6e se elektron neei oa odredenom mjestu u alomu.46 10-10 Ill.Q.375.2.

obiljezavati oznakama s. b) kovalentna veza . Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!asku iz petog energetskog nivoa na drugi? Nacrtaj semu..2. To su slain! dipoH Ciji je dipotni moment p ~q' f gdje je:t .2.5 eV izbija e!ektron iz nepobudenog stanja atoma vodika.2·10' m/s. b) Uporedi tu frekvenciju sa frekvencijom fotona pri prelasku elektrona sa trete na drugu orbrtu. 1 Najniii iznos energiJH ( nulla energija) je za n=O. Jedinica je (S/m) (simens po metru). Odredi frekvenciju obrtanja elektrona na prvoj Bohrovoj orbiti.. Koliko podljuski ima u M Ijusci? 4.redllkovana mass. 51. b) najmanju taJasnu duzinu i odgovarajucu energiju. Kvant svjeHosti pogodi atom vodika u osnovnorn stanJu pri cemu izbijeni eJektron ima kineticku energiju 3) eV.62. Odredi: a) najvecu talasnu duzinu i odgovarajucu energiju Ijnlje u eV.59.udaijenost izmedu centara pOlitivnog i negalivnog naboja: q.2.48. gdje je x-broj elektrona. E" "'{n+"2)hf: 1l:::o0. 4.3. h' 2I £(1 + 1) gdj8 je moment inercije I=j. Koliko orbitala ima u: a) s .5 eV izbio je elektron iz atoma vodika. Izracunaj brzinu e!ektrona na drugoj j treeoj orbitL 4. Koliki je moment koliCine kretanja elektrona: a) na prvoj Bohrovoj orbltj.podljusci. 4..1. . kovalentno. b) 3pH 4. Odredi talasnu duzjnu.66.65.nab oj.2.atomi pre!aze u pozitivno i nega\ivno nablJene jone koji S8 medusobno privlace. gdje je k-konslanta hemijske veze. a) Odredi frekvenciju obrtanja eiektrana u atomu vodika na drugoj i treceoj orbiti. b) na SO-oj orbit!. ProCitaj oznake: a) 3s'.l:~.p. 4. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!azu iz treteg energetskog nivoa na prvi? 4. 4. ako' prj prelazu u osnovno stanje izraci foton talasne duzlne 97.d. Odredi poluprecnik elektronske orbite pobudenog atoma.38·1 o·n J/K (Boltzmanova Iwnstanta). EJementarna celija kristalne resetke je naimanii dio u kristalnoj strukturi koji se periodicno ponavija duz kristalografske ose. fl. molekulsko i mclalno.Dtom: stvaraju zajednicke elektronske parove. 4. b) orbitala.67. R Jedinica je simens (8).1 . . Izracunaj frekvenciju j energiju fatona koj! ispusta atom vodika pri pre!azu sa tre689 nivoa na prvi.i. Koristeci Paulijev prlncip iskljucenja izracunaj maksimalan braj elektrana u: K. Ko!ika je biJa frekvencija upadnog fatona? 4. p 94 95 . LiM IjuscL 4. Koliku (::e kineticku energiju j brzinu imati izbijeni elektron? 4. Vezivanje u krislalu moze biti jonsko. Dvoatomski mo!ekul oscl!uje frekvencijom .49. Koliko maksimalno u M Ijusci ima: a) podljuski. Neki molekuli imaju nesimeiricnu strukturu i kad njih cenlri pozitivnog i neg8tivnog nabaj.!. a redukovana masa it"" rnllU L . Osnovni tipovi hemijske veze su . 4. frekvenciju i energiju emitovanog fatona.=2. Elektricna vodljivost je 8 =: ~. 4.1.60..53.! hi" . nastaju molekulski spektri. gdje je p specificni otpor..50. 2 . FOIon s energijom 16. Brzina elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika iznosi v. [=0. ~-rjl "-~ . 4.4.25 nm.55.51. ~: f="i. 4. Kolika je kineti6ka energija izbijenog elektrona? Izlazni rad lz atoma brojno je jednak energiji jonizacije.54. 4. U atomsKoj spektroskopiji uobicajeno je stanje sa orbHalnlm kvantinim brojem I =0.63. Koheziona energija (iii energija vezivanja) kristala je razlika izmedu energija slobodnih atoma i prosjecne energije aloma u kristalu. b) P . Foton talasne duzine103. . . . srednja energija linoarnog oscHatora. Na slid 4. 6~ .f. Foton s energijum 14. Specificna vodljivost je y oo. je dvaatomni moiekul koji maze oscHovati oko _spojnice atoma (ako r8vnoteznog rastojanja fo na kojem ima najmanju energiju) i rotirati oka ase okomile na spojnicu Oscilavanjem iii rotiranjem molekui S8 pabuduje u visa stanja energije koja su kvantirana.. U atomu vodika e!ektron izvrsi prelaz sa pete na drugu orbitu. . 4.56.. . Prema klasicnoj statistici.61. na tempomiuri T. .1.4. Atomi S0 medusobno spajaju jer cine energijski slabilniji sistem. a) jonska veza . Kolike su talasne duzine tih Ilnlja? 4.podljusci? 4.64.J . kristali i druge tvorevine Molekuf je kvantnomehanicki sistem sastavljen od dva iii vise aloma. je E=k'f gdjD je k". . Pri prelazu u niza energelska stanjs molekul zraci energiju Ij. Lymanova (Lajmanova) serija S8 nalazj u ultraljubicastom dijelu spektra. Odredi glavni kvantni broj pobudenog stanja atoma vodika. Kolike su vrijednosti orbitalnog magnetnog kvantnog broja ako je glavni kvantni broj n=27 Moiekuli. m!+m l Energija oscilovanja je kvantirana. Eo Energija rotacije molekula je data relacijom E= =. Energetsl<i nivoi se obiljezavaju oznakama nl'.4 nm pogodi atom vodika u osnovnom stanju.:] nisu u istoj tacki.47. Odredi najvecu i najmanju talasnu duzinu spektralne linije u Balmerovoj seriji.52..58.j¥.57.

Molekul HF ima eiektricni moment p=6. c) talasnu duzil1u zracenja pri prelazu molekuia u osnovnO stanje.Koliko se energije oslobodi pri nastajanju jonskog para Na+P. 4. 4. Potrebne konstanle uzeti iz tablica.77. iz jona Na +T.96. 8. Odredi: a) energiju pobudivanja iz osnovnog i prvo pobudeno oscilatorno stanje. 4..1O·3(l C·m. 4.4·H\-19.75.SeV Jonski par je stabilniji energetski sistem od slobodnih atoma. gdje je L ~ srednji slobodni put koji elektron prede za vrijeme je I=!leSv~ JaCina elektricne struje kroz provodnik 4.3.68.71. Za uklanjanje elektrona iz aloma natrija utrasi S8 energija +5. 10 m.10·3°C-m.Molarna masa litija je 520 kJ/mol.0dredi broj atoma u 19: a) AI.3eV =-3.broj slobodnih elektrona u jedinid zapremine.5·10':JO C·m.moe termoelementa. b) energiju rotacije u prvorn pobudenam rotacionom stanju.14 eV. pri vracanju u osnovno stanje. odredi rastojanje izrnedu centara pozitivnog i negativnog naboj. Odredi nabo] takvog dipola i objasni zasto se izracunata vrijednost znatno razlikuje od stvarne vrijednosti? 4.Sopstvena frekvencija osciiovanja molekula CO jznosi f=S.=2. IZ .10 22 atoma. 4.85. Aka pretpostavimo da je naboj q=(2+8)e. c) kOl1stantu hemijske veze.36.. odredi rastojanje izmedu centera pozitivnog i negalivnog nabaja u molekulu.Konstanta hemijske veze u molekulu vodika je k=550 N/m.Za molekul NO odredi: a) moment inercije ako je ravnoteino rastojanje r=115 pm.Za molekul N2 odredi: a) moment inercije ako je rastojanje izmedu centara aloma r=110 pm.79.6. c) konslantu molekula.3 eV Pri nastojanju jonskog para Na+C! (g) iz slobodnitl aloma oslobodi se energija 4.u iz treceg u drugo pobudeno slanje.74. . bE"" 1. Proces nasiajanja slobodnih jona nijs spontan jer jo uloiena energija veca od oslobodene! Medutim nastall joni ne ostaju slobodni vee se zbog suprotnih naboja veiu u joniski par Na·CI. (driftna brzina).lzracunaj masu jednog aloma: a) vodika.Dvoatomni molekul pri prelazu iz sestog u peto vibraciono energetsko stanje emiluje roton energije 0.Molekul NO prelazi iz prvog pobudnog oscilatornog stanja u stanje nulte energije i prj tome emitujo zracenje talasne duzine 5390 nm. llis -.1. 4.76·10' f.Frekvencija oscilovanja molekula vodika je r". T L T 4.10. Odred!: a) energiju zracenja. b) konstatu hemijske veze c} nultu energiju oscilovanja molekula. 4.pri cemu se oslobodi energija E=_8. Vo - gdje js: n .37 eV. ako je rastojanje jona u jonskom paru 5.0dredi energiju disocijacije molekula N2 .7 pm. c) Cu.5·10 Hz. 4.prornjen8 jacine struje baze Primjer 1: Kolika se energija oslobodi pri stvaranju jonskog para NaCI iz aloma natrija (Na) i hlora (CI)? Jonski par i atom! su u gasnom stanju: Na(g)+CligHN. 13 . Elektromotorna sila termoelementa je C = lill1' gdje je: k . Strujno pojacanje tranzistora je f}= Ale .1) je (vidi uvod).E=E j -EI) ""~"hf-!.4 ~imol.10· C. Kolika je energija jonizacije u kJ/mol? 't.84.53eV . elektronski afinitet hlora -3.24. 4. 19 naboji jona jednaki i imase q. c) temperaturu na kojoj bi srednja kineticka enerQija translatornog krelanja molekula imala tu vrijednost. Odredi: a) redukovanu masu molekula.70. LlT . Rastojanje izmedu jezgara je r=92 pm.61 eV.tC \g). h.65 eV (energija vezivanja). l' [:'-0'" n I Ihi +2' 1 . 4.10 jedinki NaC!. Razlika energija je :'lEl=+1.61 eV.Pri vezivanju dva aloma vodika u molekul oslobodi se energija E.4.76.10 13 Hz. Koliko se oslobodi energije pri nastajanju 2 litra gasa vodika prf standardnim uslovima? Vo:=22.. b) redukovanu masu molekula.Dipolni moment moleku!a Hel iznosi (u gasnom stanju ) 3.E -'" 5.Dipolni moment molekula vade {u gasovitom sianju} izoosi p=6. b) talasnu duiinu emiiovanog fotona pri vraeanju molekula u osnovno stanje. b) Fe.14 eV.1. Za vezivanje elektrona u alomu hlora os!obodi 5e energija -3.promjena jacine struje u kolektoru.) u rnolekulu vode.Koiika je masa. Kolika je energija jonizacije atoma litija u eV? 4. je A=~=3348 dE Emltovana linija je u infracrvenom podrucju! nm 96 97 . rastojanje izmedu jona u jonskom paru f=2.86. ako je koefidjent anharmonicnosti "1. Primjer 2: Frekvencija osd!ovanja molekula HC: iznosi 8. a) aluminijske ploce koja sadri.Energija jonizacije natrija je 5.10 13 Hz.1 ".83.93 ·10'"" J = 0.Stvarna brzina elektrona u metalu je v "" . 4.razlika temperatura spojev3. a sopstvena frekvencija 7.hf=hI" 2 2 b. Konstanta hemijske veze iznosi 520 N/m a) Kofika je redukovana musa mo!ekula? b) Kolika je masa jednog atoma ako je molekul ad istih atoma? 4. brzina prernjestanja elektrona dut vodica Elektroni na temperaturi apsolutne nule popunjavaju raspoloziva stanja do neke najvise energije koja S8 zove Fermijeva energija.14 eV. c) talasnu duiinu odgovarajuceg folona.72. b) bakra Cu. 4.73. b) promjenu energije pri prelal.812a molekul HF odredi: a) moment inerdje.5. Energija jonizacije natrija je 1 +5. Izracunaj oscilatornu energiju molekula u desetom pobudenorn stanju.-5. Rjescnje: a) Enerrjija prelaza iz osnovnog (n=O) u prvo pobudeno stanje (n-.78.o.10' 8 . Rjesenje: Prema termodinamickoj konvenciji elektronski afinitet je negalivan ako se oslobada encrgija.=_Q2=1. b) talasnu duzinu emitovanog zracenja pri vracanju LI osnovni nivo.l n gdje je: i\1c .69.m.80. j b. 4.i 4.29·10 14 Hz. b) energijl1 rotacije u prvom pobudenom stanju.37 cY b) Odgovarajuca talasna duzina. Ako pretpostavimo de je naboj dipola q=(h17)e. Odredi: a) energiju prelaza rnolekula iz osnovnog u prvi pobuaeni oscilatorni energetski nivo.82. b) komada kuhinjske soli NaC! koji 24 sadri.53 eV. Potrebne konstante uzeti ii: tablica. ako je ravnotezno rastojanje izmedu centara atoma r=91.

105.. P rema Faraday-evom zakonu eiektrolize.i2 mV/K lermoele~tromotornu sHu ako je temperatura toplijeg spoja 1OO~C. t . galvanometar. AHollja. sijaliea za dzepnu bateriju. Koliki je presjek provodnika ako je jaCina slruje 1A? 4. Zadatak: Oemonstriraj ispravljacko djelovanje poluprovodnlcke diode. vezni materijai. 4. Zadatak: Oakazl da su molekuli vode polarn!. 4.4. Greska mjerenja je do 5%. komadic stare 6V + birete dug 10-tak em.Fermijeva energija u srebrl1 iznosi 5. iznosi k::oO. miliamperme!ar (do 100 mAl. Drugi kraj 21ce SI. Pribor: Bakarna j ze!jezna (iii aluminijska) ziea.naboj elektrona 2N A P V Temperaturu T (u K) proCitaj na termometru. L-~ncl{~ 4. ~ b) Pribor: Po!uprovodnicka dioda.5 mA. sat sa sekundnom kazaljkom.). SI. Kolika je temperatura toplljeg spoja ako je hladniji spoj na 25°C i elel<tromotorna sila 150 mV? 4.106. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektromotorne sile.4.gdj8 JO: I . elektroskop. 4. izvor jednosmjerne struje (6 V). a hladnijeg 20'"C.jacina M. Propustaj struju i0-tak minuta."-_.143 g/mol.52 eV.99. U cjevcicu :>ipaj rastvor soli do vrha Ravnom staklenorn ploCicorn zatvDri slobodan kraj cjevcice. Jacina slruje u toku 09!eda je kons\antana.111.7. promjena kolektorske struje je slrujno pojacanja tranzistora? 2. U casu sa vodom . Koliki je prosjecni razmak izmedu energetskih nivoa u srebrnoj kocki stranice 1 em? 4. 4. Odredi 4. !'iilC! . Na taj natin u cjevcicu no ude ni jed8n mjehur . Pribor: Casa ad 1 {" sa vodom.. Koliko je ..96.97.5. preko ampermetra. voda staklenl stap I krpa (sI.). {:I~IL1 'J SI. ako je gustina kristala 5.ft . M .molarna masa.5.7. ako je brzina najbrzeg elektrona u metalu m/s.4.1. kao i mjerenje vremena proticanja struje. vezl za negativan pol izvora struje (sl.Kolika je energij8 termickog kretanja elektrona na sobnoj lemperaturi (T::0300 K)? Uporedi tu .4.56. SI.lzracunaj brzinu najbrieg elektrona u metail1 (na temperaturi apsolutne nule) ako je Fermijeva energija 5.105. Pribor: Elektrlcna sljallca na postolju. ike za spajanje (sI. staklenl stap sa svilenom krpom. Izmjeri :?:apreminu V izdvojenog gasa u bireti. Ukoliko skola posjeduje tzv. f = N . i izvrni je i stavi u casu sa istim rastvorom. M". 4. stalak za biretu (slA.7. 98 99 . i SI.3.""~+- 6V 61 V I 4. PriCVfsli cjevCicu za stativ (1).Driftna brLina u bakamom vodicu iznosi 1 mm/s.4.0dredi pribiizno rastojanje izmedu centara atoma u kristalnoj resetki Agel. z=2 (braj razmijenjenih eleklrona na elektrodi).4..Pri promjeni jaCine struje baze od 20 iJA.022·1 023 mOrl. b) za izoiatore kod kojih je sirina zabranjene trake 5 eV? 4. onda je relativna greska mjerenja RT II . U rastvoru se nalaze joni (NaCI-)~ll·+Cn. koji S0 rastvara u vodu (hlorna voda) i ne predstavija prekofacenje granico opasne po zdravlje.4. a pritisk p na barometru Ukoliko nemas barometar uzmi 5 vrijednost p=1 0 Pa.Za dijamant je sirina zabranjene energeiske trake 7 eV Koliko je to u kJ/mol? 4.10 3 kg/m 3 .\ ·c .Specificni otpor metala ima red velicine i0-eQrn. ugJjeni stapie lz depne baterije. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektronske emlslje. za pozitivan poJ izvora i okaGi 9a na drugi kraj posude (3).'1.100.0.)..·.101. 4. ('.!zracunaj Fermijevu energiju nekog melala.4. izdvojena masa gasa je ill "" ·iF'.gdje je N A""a.107.6.Ii.Moc lermoeiementa nacinjenog od bakra i aluminija.) Laboratorijska vjefba br 6: Odredivanje elementarnog elektricnog naboja. Izracunaj specificnu provodljivost metala i poluprovodnika. polovina najmanjeg podioka na bircH odnosno ampermetru. UglJeni stap vezi.95.4.vazduha. kuhinjska so. Sve podatke izrazi u Si jedinicama. provodna iiea za spajanje (sl. sipaj i0-13k grama kuhinjske soli i promijesaj. sibiea (sI. dtepna baterija. Na anodi se izdvaja hlor: 2Cr---7Cb + 2e.102.98.87. energiju sa Fermijevom energijom. gdje je tN i . Utlcnieu spojne ZiCB (2) stavi u podrucje bjrete i ona ce sluziti kao katodB. za poluprovodnik 103nm.3.Kolika je potrebna taiasna duzina zracenja da bi prevela eleklrone iz valentne trake u provodnu trakl1: a) za poluprovodnike kod kojih sirina zabranjene trake iznosi 1 eV.1062a termoelement Bi~Sb k=0. struje (A).). E 4.107. Uputstvo: Od jedne stare birete so moze napravi1i nekoliko cjevcica za elektrolizu i svaka ad njih S8 zatvori sa jedne strane komadiCem plastike (sa Ijepkom). 4. e . Na zeljeznoj katodi 5e izdvaja gas vodik.vrijeme proticanja strvje (s). 2l'ia + 2HOH-4H 1+2NaOH Plaslicno posloije veznog materijaia sprjecava odiazak NaOH u anodni proSlor.-.)..6. .1 mViK.44 eV. Hoffmanov aparat postupak mjerenja i proracuna je identican. Ukoliko smatramo da je ocitavanje pritiska i temperature bez uCinjene greske mjorenja.4. Pribor: Blreta.4.

odnosno -'Z-ooeU...6.62. Od tog rastvora pipetom uzmi 0.2.2. Na taj naCin si dobio da u 1 cm rastvora ima S]. plitka posuda dimenzija 40 em. Primjer 2: Elektron . U tu menzuru sipaj alkohol do 100 cd.HO·31 kg ilx-O.62'1~~=:165. mv 1O-3kg.1O'm/s a) A=?. A=~ mv Uvrstavanjem poznatih vrijednosti u relaciju za debroljevsku talasnu duz. ' Dobijena talasna duzina je mjerljiva i ima red ve!icine talasne duzine rendgenskih zraka. b) ).eline Pribor: Pipeta od 1 cm 3 ."".. ubrzan je u e!ektricnom polju razlikom potencijala U.x-om mm-10·5 m a) <:l'. pa ta!asna svojstva makroskopskih tijela mogu zanemariti kao 8to to cini klasicna mehanika. Za cestice u mikro svijetu nije mogu6e tacno odrediti i po!ozaj x i impuls PX' Prema Heisenbergovom principu neodredenosti h t.elacijom I /~~ A=:~=-.8.. UpU1stvo: U p!itku pesudu (visine do 1cm) sipaj vodu.. cnda je zapremina mrlje V=S·d. my' relac!je Ek=U.x·Ap. Odredivanle reda vellcine motekuta oleinske .~2n gdje je Ax-neodredenost polozaja .3· 10'· em'.Laboratorijska vjeiba broj 7.x 2::2n 101 100 . gdje je precnik jednog molekula d~-. 4.in:t maSll(' mrljc.1O-34m.E. Kolika je neodredenost brzine cestice? b) Ako S6 u vodikovom atomu palazaj elektrona moze odrediti s predznos6u reda velicine samog atama.2·10 6 m/s? Posta je impuls cestice px=mvx.. Ponovno dospi alkohola do 100 3 cm 3 .3 mv pm Prirnjer 3: a) Polozaj tezista kugHce mase m:::::1 9 lokalizovan je u prostoru sa neodredenoscu poloiaja ~x:::::O. 4 10.05 nm.izmjcn:ll<1 p0v[-. b) elektrona u atomu vodika na prvoj Bohrovoj orbiti.01 mm. oleinska kiselina.E· M )-.ina mikro cestice koja se krece brzinom v je Rjesenje: a) Os bi izracunaii debroljevsku taiasnu duiinu potrebno je izracunati brzinu eieklrona iz . odnosno ilpx=mAv x .8.na odredena je .~"'J2l. S6 Ako pretpostavimo da se formirao monemolekulski sloj cleinske kiseline.. Talasna duz. b) m=9.3 cm 3 i sipaj na mirnu povrsinu vede u sirokoj posudi.=? a) Oebroljevska talasna du. Uvuci u pipetu 1 cm 3 oleinske kiseline.6. a zatim ispusti u menzuru. sitan prah od krede. gdje je v=2.4.10·31 kg Yr2 . Relacija neodredenosti moze se napisati i u obliku 2n gdje je ilt-vremenski interval nekog stanja u kojem je neodredenost energije 0. preko koje je nasul prah krede.). Reiacija odreduje granice primjenijivosti klasicne rnehanike i posljedica je talasne prirode rnikrocestice. b) Oebro!jevska talasna duzina elektrona u atomu vodika je V S pri cemu j.2·1O'm/s = 3 34 ·lO-IOm. A=~ mv = __6.4. prakticno se ne maze registrovati.4·lOJm/s . Oebroljevska talasna duzina je vrlo mala. cm 3 oleinske kisehne. Nastrugaj prah od krede oa papir i puhni taka da prekrije vodu u posudi. lenjlr.]·1O-31 kg . V=O.!ill!..=9..1. cija se pocotna brzina maze zanemariti. alkohol. prosirio i na cestice. Naslaje 2 masna povrsina S=r n ($1.. 3 Rjesenje: m=10· 3 kg v~4·103 m/s m. APx-neodredenost impulsa. dvije menzure od 100 cm . veda. tj . t.x=O. [).ina: a) tijela mase 1 9 koje se krece brzinom 4 kmfs.05 nm-5·10· t1 m P. kolika je neadredenost brzine elektrona? Rjesenje: a) m=1 g=10· 3 kg ".imjer 1: Kolika je debroUevska talasna du. S . to je iz relacije neodredenosti h milvx . Odredi debroljevsku talasnu duzinu u dva siucaja: al U=102 V.inu dobivamo Ova talasna duzina se zove debrolje:vska talasna duiina . Pr('cilik !l1rijc izmj~l"i lcnjirom. Talasi i cestice Louis de Broglie (Luj de BrolD je dvojnost.3..]O-34]S 9. prema kojoj svjetlost ima i cesticnu (korpuskularnu) i ta!asnu prirodu. Od Ie kolicine pipetom uzmi 1 cm 3 i sipaj u drugu (praznu) meozuru.

7 eV. Brzina e!ektrona iznosi 90% od brzine 8vjetlosti.12. Kolika je debroljevska talasna duzina teniske loptice mase 30 9 koja kreGe brzinom 25 m/s? 4. Kolika je brzina i kinetieka energija elektrona eija je debroljevska talasna duzina 72.126.03 mm. Elektroni su ubrzani razlikom potneijala 12 V. Neodredenost koordinate makrocestice neodredenost njenog impulsa? iznos! 2. Kolika je neodredenost vremena boravka eiektrana U pobudenom stanju? 4. Kolika razlika poteneijala mora bi1i upotrijebljena u elektronskom mikroskopu da bi dobili elektrone debroljevske talasne duzine 120 pm? 102 103 . Kolika je debroljevska ta!asna duzina termainih neutron a cija je kinetilka energija 0.3.124.6.JO 6 . Odredi: a) brzine e!ektrona i protona. Podatak za masu elektrona uzmi iz tabliee. Neodredenost energije gama .130.115. Kalika je neodredenost polozaja elektrona u pravcu kretanja? 4.125.123. onda je maseni braj (zbir protona i neutrona) A=Z+N Atomska jedlnica mase u::::1. KoliI. Kolika su im debroljevske ta[asne duzine? Neodredenost brzine cestiee za makreskopska tijela je zanemarijivo.10. Jezgro atoma obiljezava se 4. U ovom slucaju klasicna slika kretanja eJektrona gubi svaki smisao. Neodredenost koordinate cestice mase 1 mg iznosi 0. Neodredenost vremena boravka eiektrona na orbiti u pobudenom stanju atoma Iznosi 2 ns.maseni broj (bra] nukleona u jezgru). Aka sa N obiljeiimo bro] neutron a u jezgru. 4.275.. b) Neodredenost brzine e!ektrona u atomu vodika le. 4. Odredi: a) impuls elektrona. prema [stal relaciji m _ 11 -7 /lv. Elektron se kreGe u katodnoj cijev! brzinom 1 Mm/s. te je prakticno moguGe istovremeno adrediti vr!a tacno i palaiaj i impu!s tijela. Elementarne cestice.114.122. Odredl debroljevsku talasnu duzinu elektrona i protona.4.. Kolika je debroljevska talasna duzna elektrona na drugoj Bohrovoj orbiti u atomu vodika? Brzina elektrona na prvoj orbiti je 2. 34 m.10-4 eV. b) debro!jevsku talasnu duiinu elektrona i protona. Kineticke energije elektrona i protona sujednake j iznose 100 eV.117.112.fotona. 4.120. Kolika je neodredenost njegove energije? 58 T 4. AX Z gdje je: X . 4. Stoga u klasicnoj fizici Heisenbergov prineip neodredenosti nema onakav znacaj kao u flzici mikrocestiea. Kolika je neodredenost koordinate elektrona aka je neodredenost njegove brzine 1Mm/s? 4. Radijus jezgra odreden je odnosom 4. 4.113.a je 2nnillx s To je vise nego sto je brzina elektrona u atomu vodika koja iznosi 2. Debroljevska talasna duzlna ejektrona Iznos! 0. Puscano zrno mase 5 9 ima debroljovsku talasnu duzinu 1.redni broj elementa (broj protona u jezgru).119.10 6 m/s.41 m. Brzine elektrona i proton a su jednake i iznose 1Mm/s. ko]! emituje pobudeno jezgro nekog atoma iznosi 6.65.127.10 nm. A . Za prib!izno racunanje je Ar=A. b) energiju elek1rona u eV.118.131.116. 4.121.128. Masa atoma svakog elementa je m=Ar·u.10. gdje je Arreiativna atomska masa. Kolika je masa broda? 4.2 mm. Neodredenost energije emitovanog fotona u pobudenom stanju atoma iznosi 4.10.66·10· 21 kg. -----~.2. Kolika je neodredenost brzine? 4. Kolika im je debroljevska talasna duzina? 4.Z.04 eV? Podatke za masu neutrona uzeti iz tablice? 5.106 mis.2. Fizika jezgra atoma. Kolika muu je brzina? 4. pri cemu je ova brzina odredena sa greskom 2%. Proton i elektroni su ubrzani razlikom poteneijala od 220 V. 4.5 nm? Energiju izrazi u J i eV. Odredi vrijeme trajanja pobudenog stanja jezgra..129.simbol hemijskog elementa. Kosmicki bred se kreGe brzinom 8 km/s i ima debroljevsku talasnu duzinu 8. Koiika mu je debroijevska talasna duzina? 4.

::. Osnovni zakon radioaktivnog raspada ima oblik N=N oc-1t Ekvivalen!na doza (ili dozni ekvivalent) je Gdje je Q ~ fsktar kvalitete. gdje je: N-broj jezgara.33·J0 23 c) Ukupan broj neutrona je N(n) = N ·146. Aka je vremenski interval i'it·.m=Zm!J+Nmn-mj. T~ Apsorbovana doza janizirajuceg zracenja je apsorbovana energija po jedinici mase tijela raspadne polovina od Jedinica za apsorbovanu dOIU je grey (Gy)=J/kg.022 ·10" mol-' ~ 2.Defekt mase jezgra je razlika izmedu zbira masa protona i neutrona j stvarne mase jesgra: D. reakcija je egzaterrnna (aslabada se energija). .10 23 . Posta M je A~A" to je M~238 gimol.rn>O. N ~ _..S3·10 2 ! ·92=2.razlika rnasa reaktanata i pradukta reakcije.pocetna aktivnost. Braj protona u jezgru je Z=92.Avogadrova konslanla.J\' "" l'\u(1-c-)·'j. za cx-cestice Q". Stoga mozemo pisati. impulsa.·gimal.rnc2 Energija veze jezgra je Ey =Amc 2 • gdje je I\. linearni koeficijent slabljenja. Energija nuklearne reakcije je Q~Ll. reiativisticke ukupne energije. naboja. Ukupan broj protana je Ncr) ""N·92::::2. X+a-> Y + b iii X(a. I . __1!L__ 6.broj neraspadnutih jezgara posHje vremena t. Aka je I\.::c. N . anda S8 maze piss!i priblizna formula i'iN=)"Nbt. Posta je A:::: T +N. gdje je: m . Primjer 1: Koliko u 1 9 2~~ U ima : a) atoma.b)Y. Vrijeme poluraspada j8 vrijeme za koje se prvobitnog broja radioaktivnih jezgara.konstanta radioaktivnog raspada.'.aktivnost posiije vremena t.pocetni broj radioaktivnih jezgara. Primjer 2: Vodeei racuna s!jedece nuklearne reakcije: 0 zakonu odrzanja naboja i broja nukleona dopuni Prj tome vaze zakoni ocuvanja: broj nukleona. usmjeri cestica (projektit).693 t. . gdje )e: Io-upadni intenzitet. 0.:T.tJ~c+?.intenzitet zracenja poslije prolaska kroz sloj debljino x.. c) neutrona? Rjesenje: Jezgro atoma se obiljezava sa 1X. reakcija je endoterrnna. Jedinica za aktivnost je bekerel (8q): Bq~lIs~s~'. 1) ~Be+icx-----. U nuklearnim reakcijama. Aktivnosl izotopa mijenja se po islam zakonu.53 ~]()"238 g/mol b) 8raj jezgara (aloma) koji se raspadne za vrijeme t je 61\ = r\" _.~238-92~146. NA. A . 2) iCX+?-71~O+:p 105 104 . to je brej neutrona u jezgru N(. gdje je: Au .69.rn . 3. Broj atoma koji sadrzi radioaktivni i2010P a) Ukupan broj atorna u i 9 urana je N ~ ~~ N A' gdje je M~A..rnasa izotopa.1O-20.rn<O. gdje je: No . Aka je I\. Nakon sudara dobiva se jezgro Y i neka nova cestica b. cesto se na mirno jezgro X (meta). a braj nukteona A=238. M-molarna rnasa izotopa (M=Ar g/mol). !l . Za x ~ zracenje 0=1. Zakon slabljenja intenziteta zracenja (X iii y) pri prolasku kraz materijalnu sredinu Aktivnost radioaktivnog izotopa je A~- dN dt -~AN. b) pratona.

zatim prltisni tipku 2 no i posiije toga lipku In Primjer 5: Neki radioaktivni izolop. 'j""lg(l'_C-n.9 ·lO-tJ J = 1R. Na lijevoj strani nedostaje 14 (A=14) nukleona. Posto je Inex '" x.6·10 J3JIMeV 12 Daljeje.>+Nm n-l1lJ Zbir mase protona i neutron a je 2m l.022·J0 23 mo!-J M 27 g I mol Isto toliko ima i jezgara.00151 u i masa neulrona 1. b) Pocetna aktivnost uzorka je Primjer 3: Jezgro iHe (a . Vrijeme poluraspada je 10 min. 10h =23.5 PBq. Masa deuterija je 2.4 . to je In roo 1.4 MeV.693 b) Korlcina raspadnutog izbtopa poslije 11".5 h.I ~ 0.693 t = 1. odnosno 7 protona (Z=7). Na desnoj strani je broj protona 6 a broj nukleona 12.46. No =4. -At c) Aktivnost opada sa vremenomprema jednacini.099 g Primjer 6: Najve6a energija u hidrogenskoj bambi asiobodi se u reakciji nuklearne fuzije: .").030372u ~m.0434·1 0·"kg·(3·1 0" mls)' E~=4. - Ey ~-.007276u+2· J . 27 mo". e) energiju veze po jednom nukleonu. Rjesenje: a) Pri sintezi jednog jezgra helija oslobodi S8 energija Q '" (m.01355u.2h.15 .007276 u' mo=1 . cija je pocelna masa 1 g.?.:2·1..693. T .008665uo=4.008665u.54. Nepoznata cestiea ima maseni broj 1 (A=1) i redni broj nula (Z=O).66-10· kg:::: 5. odnosno ·).04 34·10· 29kg.cestica) ima dva protona i dva neutrona..5 h je c) Posta S8 alfa-cestica sastoji ad 4 nukleona (Ao::A). b) !'1m".Q a) j.1O. Nepoznata cestlca je nitrogen N .--.+:2m..01605u.. masa jezgra heli)a 4.·I. ima vrijeme poluraspada 10 satl. -() 693. -1.1S8 PBq.2.1. Rjesenje: T aj zbir je veei ad mase jezgra Lim=4.2 9 izotopa.5·0.01 9425u c" M=27 g/mol 1=1 h~3600s T=10 min~600 s a) Nc~?. b) Ao=?.' ::.H+~H-7~He+l.Rjesenje: Zbir nukleona sa lijeve i desne strane mora biti jednak: 1) Zbir protona sa lijeve strane je 6.t '" III B. a) Defekt mase izracunavamo po re!aciji L1m=Zm.H +m.5e .?.030372-1 .1 9 T=10 h lIt::Q.4. 0. -At. a} Braj atoma uzorka racunamo prema relaciji m 2. a) "m=?'. nukleon MeV lim "" 0. To je neutron 2) Broj protona na desnoj strani je 9 a broj nukleona 18.2". A : : : A oe E~=?.1·-.4Mc\/ A 4 7.10 19 600 s Bq ~ 51.J =18.54·1O·12 J ffioe-. Odredi: a) vrijeme posiije kojeg 60 ostati neraspa(jnuto 0.1 MeV 107 .!:'_. iii. E~="11lc2=5.5 sali. Odredi: a) broj radlaktivnih jezgara u uzorku.:.!O-3 g No =-N A ·6.n.008665 u. Za dati uzorak masa radioaklivnog izotopa smanjuje se vremenom (vidi uvod) III '" b) Taje ekvivalentno energiji vezivanja.031Bg2u.. Masa jezgra je 4.158. pretvoreno u MeV. a) Kolika se energija oslobodi pri sintezi jednog jezgra helija?...:::O.S05PBq Napomena: Ukoliko ne zilate na dzepnom racinaru izra{':ullati funkciju eX: ukucaj broj -4.609.031882u-4.0015111=O.~ 28.! a) .~- A =51.46·10 J9 . 1.Z-2.609 : ['" 1. to je srednja energija vezivanja po jed nom nukleonu !'Im=m..H -m~He-m/:n)c2 '" 0.00151 u. masa jezgra tricija 3."" C. Rjesenje: m~2 mg=2·1 0·3 g oslobodi pri sintezi 1 kg helija? c) Koliko je polrebno da sagori mrkog IJglja da bi se oslobodila ista kolicina energije? Specificna loplota sagorijevanja uglja 13 MJJkg.OI56PBq O.. I.6il9. poslije 1.IIlW) .10 16 0. b) energija veze jezgra. 0.£.N-2 A -AN _.693 No 0- lO---T-- Ao = 5.--.-m=moi I-e l. mg magnezija-27. b)kolicinu raspadllutog izolopa paslijo 1. an. c) A=? 106 Q '" 2. c) aktivnost uzorka poslije vremena t:::::1 h. Rjesenje: A-4. b) pocetnu radloaktivnost uzorka. Odredi: a) defekt mase jezgra ako je m p=1. b) Kolika se energija Primjer 4: U nekom trenutku radioaktlvni uzorak sadrii 2.5e.0. a zbir nukleona 13. Ev 4.:.:. b) e) EjA=? A=51. 'T =51.

Keji je to element? Pogledaj tab lieu periodnog sistema? 5. U dva razlitita izotopa Na-24 i Ra-226. energiju vezivanja i energiju veze po jednom nukleonu za jezgro V_ Masa jezgra urana-235 je 235.""l1i'. KeHko neutrona imaju izotopi: gel.210 II J E] Tom broju aloma odgovara masa urana In "" N . Aka S8 pri fisiji jednog jezgra oslobodi energija E1. U koji element prelazi pri emisiji jedne alfacestlee? 5. 2. Kolike su Ukupna energija pri ovoj sinlezi j8 E". Jezgro atoma ima 13 protona i 14 neutrona.l12. Koji je to element ako S9 zna da je braj neutron a za 5 veei od broja protona? lie emituje pozitron_ U koji element prelazi? 108 109 .20. NA 6.486. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa u tablici periodnog sisterna poslije alfa-raspada njegovog jezgra? T Sastav jezgra 5.9. Kolika je masa jezgra? Radioaktivnost N =~'" 9M.~~O{)W ". Koliko dnevno nuklearnog gariva U-235 trosi nuklearna elektrana.-'2'.022· [ODmor] -- 5.25 Ek-28 MW-28·106 W m_? Aka je korisna snags elektrane PI.99491 u.14.19. Izotop ugljika 5. Odredi defekt mase . Najmanja energija potrebna da se jezgro razdijeli na pojedine nukleone iznosi 226 MeV.7.lO)· H/' . onda ie snaga. ostale podatke uzeti lz primjera 3! 5.2.)gfmul = lJ8g. b) izotop ugljika l~Ccija je masa p".· M "'. 2~ipb. 11 5.022.u_ KeHka je masa jezgra urana? 5. 2~~ Raj 2~~U '1 5.120lzracunaj defekt mase.6. Koliko protona.11. Kako se mijenja poloiaj hemijskog elementa u tablici period no sistema prilikom W raspada? 5.-. Izotop ugljika 1: c emituje f:r cestieu.200 MeV. l~~Ag? 5.----'---.3. pri standardnim uslovima? Primjer 7: Pri fisiji jednog jezgra urana-235 oslobodi S8 energija E1".200 MeV=3.2·10· J I=:1 dan. Broj nukleona atoma nekog elementa je 59.()8·lO!!.043925 u_ Ostale 2. c) izotop kisika l~O cijaje masa 15.25 Oslobodena energija u toku jednag dana pri fisiji je E. J.6. Koliko atoma ima u 2 g: a) 248 U .llh.15.v. energiju veze i energiju veze po jednom nukleonu za: a) deuterij rHCija je masa 2.17. ima isti broj atoma. Koliko protona l neutrona ima u izotropima: I~ 0.00000 u.. Braj nukleona atoma nepoznatog elementa iznosi 73. KeUka energija odgovara jednoj atemskoj jediniei mase? Podatak za masu uzeti iz tabtiea. NQ = l.5.10.1. b) 131I? 5.4._~012J _ 102 l() 3.. Uran-238 je alfa-radioaktivan. Koliko atoma ima u 2 em 3 plemenitog gasa helija-4.10 mase tih izotopa? 5. Masa atoma je 2i~u 238.1016• 5.5.050812 u. Od tog je 41 neutron. Izotop ugljika uzorak? 22 .10-12 J = 4.35 ·10]41..S . U koji element S8 transformira? 5.01410 u. neutron a i elektrona sadrii taj c) Pri sagorijevanju uglja odgovarajuca masa je 5. odkle j8 broj jezgara 12.25? Korisna snaga elektrane je 28 MW. amasa jednog elektrona 5.9. Rjesenje: E]".=86400 s M=235 g/mol 11". Energiju izraziti u J i eV.10 2('.13. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa pri 13' raspadu? 5.":::'N A = IOOOg M 4 g/mol .6.10D mo!'·] =1. podatke uzeti iz primjera 3: 5.10.2. onda S8 pri fisiji svih jezgara u toku jednog dana oslobodi energija E=NEj. 11 0. lie ima masu 1 g.0.~".8.16.=Pt=9.b) Broj aloma Uezgara) u 1 kg helijaje N". Koliko neutrona sadrii 5 9 izotopa 3~ K ? 5. ako je njen stepen iskorislenja 1}=O.18. 4 5.

poslije vremena: a) 1dan. U trenutku proizvodnje radioaktivni uzorak sadrzi 10 pg izotopa jod-131. Aka je vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa T.5 min. 17 5.5 godina? T =1620 god.4 TBq.38. Kolika je konstanta radioaktivnog raspada? 5. b) 2 dana. Broj raspadnutih radioaktivnih atoma poslije 4 godine iznosi 3. U nekom radioaktivnom preparatu prisutno je 1000 radioaktivnih atoma.23. b) 2~~u~ia+?. 18 atoma? Vrijeme poluraspada 5. Nadopuni sljedece reakcije c) ~~P-->j3+ +? 5.5.82 dana? 5. za vrijeme t=3 dana? Vrijeme poluraspada je T=14. koUko ce procenata prvobitne kolicine radioaktivne tvari ostati neraspadnuto nakon vremena: a) T. Poslije kog vremena ce se aktivnost smanjiti na 0.28.48.. raspada: a) iiNa -> ~. Pocetna aktivnost radioaktivnog izotopa je 5.45. 5. Vrijeme poluraspada stroncija jznosi 28 godina.3 dana..10 atoma njegova aktivnost je A=2. Nekom se radioaktivnom izotopu aktivnost smanji 2 puta u toku 15 dana. Vrijeme po!uraspada je T::. a) Kolika ce biti pocetna aktivnost uzorka? b) Kolika 6e biti masa neraspadnutih radioaktivnih atoma poslije 500 5? 5. Koliki dio (u procentima) od pocetnog broja atoma radioaktivnog lzotopa: a)ostane neraspadnut posHje vremena odi dan. Kolika je 9 aktivnost tog preparata u trenutku kada je prisutno 3. Vrijeme poluraspada izotopa radija -225 iznosi 1520 godina. Koiika je aktivnost aktlnija -225 koji sadrZi 10 je 8.10 god.24.4. Radioaktivna konstanta jednog izotopa iznosi 0. Koliko taj preparat ima atoma u trenutku kada je njegova aktivnost 3 TBq? 5.8 TBq i vrljeme poluraspada 14.32. Aktivnost radioaktivnog ugljika C-14 u svakom zivom organizmu iznosi 250 Bq/kg. d) 4 dana? 5.64.44. Nadopuni sljedece reakcije ~. 4 Kolika mu je aktivnost? 5. Kolika 6e biti masa neraspadnutih atoma poslije 22 sata. Potetna mas a radloaktivnog irldija-192 js 2 g. Vrijeme poluraspada je T =1 dan.105 s. Koliko je vrijeme poluraspada? 18 . Koliko je prisutno radioaktivnih atoma.10 . b) i.a+?.10 min. Kolika je aktivnost tog preparata? 9 5.8 h? ' 5. Ko!iko puta ce mu se aktivnost smanjiti nakon 64 dana? f raspada: a) 1.46. 5.35. Pocetna aktivnost radioaktivnog preparata iznosi 3.34.36.47.30. 5. b) raspadne se za vrijeme 1 dan? T =8 d. Poslije koiiko vremena ce se raspastl 60% aioma radioaktivnog izotopa hroma-51. Koliko je vrijeme poluraspada tog preparata? Vrijeme izrazi u danima. ako je njegovo vrijeme poluraspada 3. KoUka 68 grama i atoma izotopa ostatl neraspadnuto poslije 397.26. 0) 3 dana. Kolika ce biti aktivnost poslije 2 dana.49. lzmjereno je da se u nekom radioaktivnom preparatu svake sekunde raspadne 4.25.39. d) 4 dana? dok je 110 111 .21.0175 8'.4.6 TBq.2d. a) za koje vrijeme ce ostati 20%. Za koje vrijeme cs se raspasti 30 mg izotopa ako je vrijeme poluraspada 75. b) . Na -> ~+ + ? . Koliko je vrijeme poluraspada? 5. Pocetna masa radioaktivnog radija -226 je 1 g.2 TBq. Radioaktivni uzorak sadrzi 20 mg magnezjja-27. Koliko se atoma raspadne u uzorku radioaktivnog fosfora mass m::::1 mg.+? .42. ako je T =27. od ukupne kolicine neraspadnuto? b) Za koje vrijeme ce se raspasti 20% radioaktivnih jezgara? 5. ako je vrijeme poluraspada 15 sati? 5.50.2 d? 5.P -> ~.22. R~dioaktivni plutonij -239 ima masu 21 g i vrijeme poluraspada 2.41. Radioaktivni kobalt-60 ima masu 10 mg i aktivnast 409 GBq. Vrijeme poluraspada je T::. 5. Vrijeme poluraspada radioaktivnog preparata iznosi 11. b)2 dana.44. Kolika je masa radioaktivnih lzotopa radija -226. u trenutl<u kada mu je aktivnost 51 GBq? Vrijeme poluraspada radija -225 je 1620 god.37. 5.27. 5. c)l~:l~u~ia+'! 5.10 radioaktivnih jezgara? 5. a) Koliki je broj radioaktivnih jezgara u ulOrku b) Kolika je aktivnost uzorka ako je T=8 d? Kolika 6e bib aktivnost nakon 40 dana? 5. Odredi masu radioaktivnog fosfora P-32 clja je aktivnost 10.51. 5.40.3 d. c) 3 dana. U nekom radioaktivl1om preperatu prisutno je 10000 radioaktivnih atoma. Vrijeme po!uraspada nekog radioaktivnog preparata iznosi T ::::.43.33. Na -> B+ + ? . Masa radioaktivnog preparataNa-24 iznosi 2 mg. Koliko ce se radioaktivnih atoma raspasti za vrijeme: a) 1 dan. b) 2T? 5.10 jezgara.31. 5.29. U trenutku kada radioaktivni preparat ima 4. Koliko mu je vrijeme poluraspada u godinama? 5. Koliko je star predmet cija je aktivl10st 88 Bq/kg? T=5500 god.. 5.+? .1 dan.4 Bq? T=10 dana? 5.10 18 pocetni broj atoma 8. Nadopuni sljede6e reakcije a-raspada: a) 2~Ra~. c) 1~~Ag~~~+'!.

Prlbor: Oetektor jonizirajuceg zracenja. cestiea 0:0::130 mGy izaziva islo erveniio kaie (eritem) kao i apsorbovana doza 0. Koliki je dopusteni godisnji dozni ekvivalent aka radi 3 sata dnevno i mjesecna 20 dana. tr08i dnevno ako S8 zna da se pri fisiji jednog atoma os!obodi 200 MeV energije? 5.5 ). amasa izotopa ugljika-12 iznosi tacno 12u. a prj fisiji svakog ad njih 0510bodHa se energija ad 200 MeV. Kolika je snaga reaktora aka energija oslobodena fisijom jed nag jezgra izn05i 200 MeV? 5. Kolika se energija oslobodi pri fuziji? Energiju izraziti u J i MeV. Zadatak:lzmjeri aktivnost jonizirajuceg zracenja: a) na otvorenom proston). 5. 5.57. nastaje jezgro helija4. oslabilo pel puts. Aka je tije!o apsorbovala N"..97867u: tTl c .54.62.3 mn) on registruje 300 imp/min.1. a) Kotika se energija oslobodi pri fisiji 1 kg urana? b} Kolika kol1cina uglja odgovara toj energiji aka je specificna toplota sagorijevanja uglja 13 MJ/kg? 5.64. mo~15.5 h. Potetna aktivnost radioaktivnog izotopa iznosi 66.. atoma deuterija 2. koji prolazi ?ama-zracenje. a faktor kvalitete 20. Ako S8 izmedu izvora zracenja i brojaea stavl olovo debljine x=3. energije 6 MeV. KoHko treba da bude minimalna talasna duzina gama-fotona da bl teskog iezgra pretvorio u par pozitron·elektron? u polju Dozimetrija 5.2 cm· • Na kaju dubinu u vodf treba staviti izvor gama zracenja da bi pri iz\asku iz vode to zraeenje bila 1 oSlabljeno 1000 puta? ). Kod mjerenja koeficijenta apsorpdje zracenja pomo(. Smatrati da su S8 raspall svi atomi.4.06 cm· • 5.8 MeV.77.72. Pri tome se oslobodi energija od 19. Ljudsko tij810 mase 80 kg ozraceno je sa alfa-cesticama energije E=9 J.99843u. a) Kolika je masa izotopa? Kolka 6e biti aktivnost poslije 45 min? 5. 5.lGy/h. 5.15 J. A) Koliki je faktor Kvalitete za alfa cestice ako je dozni ekvivalent za x zrake 17 b) lzracunaj dozni ekvivaient. a posHje t. Maksimalno dopustena jaCina doze za profesionalno osoblje kOje radi za x-zraeenjem je D'".67.56. c) u blizini radioaktivnog preparata. Je Ii prekoracena maksimalno dozvoljena godisnja doza za profesionalno osoblje? 5. Koliki je linearni koeficijent slabljenja olova? 5. U nuklearnom reaktoru u toku jednog sata "iz90rl" 0.6 TSq. Koliki]e faktor kvalitete neutrona. a) Odredi apsorbovanu dozu zracenja. Odredi energjju reakcije i~AI+ia-7i~P +~) n. a) Kolika je energlja tih fotona.047 em' . m(P)~29. Covjek mase 75 kg ozracen je a-cesticarna Gila je energija SMeV. a) Koje S8 jos jezgro dobije? b) Kolika se prj tome energija oslobodi? mF~18. c) ~Li+ia--7Jn+'! d) 7jAl+y---)~p+? 5. Potrebne konstante uzeti lz tabhca! 5. odredi a) apsorbovanu dozu. Pri reakciji nuklearne fuzije razlika masa reaktanata i produkata iznosi 0.4.75.79.59.58. 5.002603u.u brojsea registrovano je zracenje fona (u odsustvu izvora) 20 imp/min.016 u. uran-235. b) odredi ekvivalentnu dozu ako je faktar kvalitete za alfa-cestieu jednak 20.78.1=0.00260u. U razlicitim 112 113 . Linearni j koeficijent slabijenja za to zracenje lznosi 0.70. Srednja snaga nuklearne elektrane iznosi 40 MW. 5.66. 5. m(£". Dopuni nuklearnu reakdju: a) 1~ 1'\ + '!-71~B+ia. b) apsorbovanu energiju zracenja.55. E 5. Osoba mase 70 kg ozracena je neutronima prosjecne energije E=1 MeV i faktora kvalitete Q=10.014102u. Koliko se energlje oslobodi u reakciji nUklearne fuzije. atoma helija-3 je 3.63.69.8 PBq. ~H+iH~iHe ? Masa izotopa vodika-1 je 1. Faktor kvalitete za x-zrake je 0".62.99491 u.S1.04 9 urana -235. odredi apsolutnu dozu i dozni ekvivalent.76.65. radioaktivni preparat (uskladisten po propisu).52. mAI""'26.73.68. Kolika se energija oslobodi pri fuziji tri alfa-cestice u jezgro ugljika-12? Masa atoma heHja je 4. Kolika je razlika masa izotopa atoma ugljika i nitrogena? Odredi potrebnu debljinu betona da bi gama-zracenje. Pri fisiji jednog jezgra urana 235 oslobodi se energija od E. 5. aka je energija zracenja 0. Pri reakciji nukleame fuzije izotopa vodika-1 i vodika-3. Kolika je razlika polazne mase mase urana-235 i mase produkta fisije aka S8 zna da je polazna masa iznosila 5 kg.53. KoHka se energija oslobodi pri nastajanju 8 9 He-4? 5. Pri bombardovanju jezgra fluora l~F protonima dobije S8 oksigen I~O.71.016029u. 5.5. Nuklearne reakcije 5. 5. Ako S8 ispod brojacke cijevi stavi izvor gama-zraka brojae registruje 350 imp/min. b) prostorijama skolske zgrade ili stana. Koliko je vrijeme poluraspada izotopa? 5. b) i~AI + ?-----)~i Na+ia .10 min aktivnost je 81. Izracunaj debljinu stoja materijala. Pri beta raspadu ugljika-14. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa berkelija-243 iznosi 4. COVjek mase 75 kg ozracen je sa neutronima i pri tome mu je dozni ekvivalent 10rnSv.~200 MeV.:=2 Gy ad rendgenskih zraka.60. kroz.008665u. Pri interakciji elektrona i pozitrona dolazi do anihilacije .00866u. 5. oslobodi se energija od 155 keV. Unearoi koeilcijent slabljonj8 je 0. KoUka se nuklearnog goriva.74. Apsorbovana doza u. a pocetna aktivnost 21. Ako je dazni ekvivalent H=1 mSv.2 ESq. da bi njegov intenzitet opaa na polovinu. 1: Coo) 1~ N + ~. ako su cestlee prije interakeije imaie zanemarljivu brzinu? KoHka je talasna duzina tih fotona? S8 b) ~Be+ia-7I~C+?. c) brai apsorbavanih neutrona pod pretpostavkom da su ravnomierna rasporedeni po eijeioj masi.1 .98153u.3·10 Hi alfa-cesties. 5. lj l'\+ia--}l~O +? 1 a nastaju dva gamafotona. Odredl nepoznate produkte nuklearne reakcije: a) 5.

u Svedskoj je bila 50 Bqfm3 . pomak spektrainih linija. a profesionalno osoblje 50 mSv.taiasna dU. Aim se izvor sVJetlosti udaljava. AJ . Ukoliko posjeduje jzvor jonizirajuceg zracenja. U nekim zemljama Evrope (Njemacka-1999 god. . d .4959787.6 mSv). Npr.ugao u Za mjerenje velikih udaljenosti u aslronomiji se koriste jedinicc' AJ . Ukupna doza izazvana prisuslVom radona iznosi u prosjeku 1 m8v godisnje.55 ~Sv/h. v>O. Dozi od 5 mSv godisnje odgovara jacina doze 0. AJ=1. gdje je: p . a ad medidnski izvora 0.3 mSv. ako se izvor pnblizava. koja potice cd aktivnosti vode. slo znaci da se galaksije udaljavaju.astronomska jedinica duzine. pc .3 mSv. " Kant (1724 ~ 1804) 6. Spektralne linije udaljenih galaksija uvijek su pomjerene prema crvenom kraju spektra. /'.udaljenost od Zemlje do Sunca.46·10 1s m.zina kOju reglstruje posmatrac.4 mSv. potrebno je prouciti uputstvo za rad. 114 115 . Svemir Paralaksa zvijezde. Tipicna spesificna aktivnost na o'\Vorenom prostoru izno. AJ pc=y Dopplerov efekat u astronomiji: gdje je: 1'>1''''')'~t'lI. n . ukupno zracenje od ZemJje 1. 11 m wade SG . sto je poznato kao HubbloY (Hablov) zakon. Brzina udaljavanja je priblizno srazmjerna sa udaljenoscu galaksije d. Za male uglove (s obzirom na vetiku udaijenost zvijezda). p d d radijanima (rad). Iz prirodnih izvora zracenja covjek se ozraci sa 2 mSv godisnje (kosmicko zracenje 0. Covjek ne smije biii ozracen sa vise od 5mSv godisnje. Neki detektori emituju zvucni signal. udaijenost koju svjetlost u vakuumu za godinu dana d=c·l. je ugao pod kojim bi se sa zvijezde Z vidio polupre.svjetlosna godina. udaljenost zvijezde pri kojoj je zvjezdana paralaksa in. aktivnost vazduha. SG=9.lalasna duiina svjetlosti koju emituje iZVOf.brzina kretanja izvora svjetlostl (duz pravea koji spaja lzvor svjellosti i posmatraca). p. kada se prekoraci granica opasna po zdravlje "Dvije su sNal'i kaje vas vjdilo iSjJUI!javajll divlje!!iem : l110mlni zakoni 11 nanw i zvjezdalJl) lIebo l1ad nama.si ispod 10 Bq/m3 . udaljenost ad Zemlje do Sunca. potrebno se upoznati sa mjerama Z8stite. =~ = AJ . V .10 SU01. Lijeva strana gornje jednacine je retallvni pomak spektrainih linija Za brzine izvora svjetlosti koje su uporedive sa brzinom svjetlosti.Napomena: Ukoliko skola raspolaze sa detektorom jonizirajueeg zracenja. 101). v<O.parsek.cnik r Zemljine putanje oka Sunca (sl. i.15 ~Sv/h. sio odgovara godisnjoj dozi ad 1.udaljenost zvijezde.) prosjecna jacina doze zracenja je bila 0.

Kosmicki brod se udaljava od Zemlje. Nama najbllza zvijezda Proxima Centauri udaljena je 2.7 nm./.].9·10 5 km.08.016%.2. . U spektru zvijezde HO 6497 pomak spektralne linije.35 nm.inom? 6.8 AJ . 1 02)? R=6370 km. b) Kolika je ta udalJenost u parsecima.10 12 km. Godine odredio paralaksu zvijezde 61 Cygni. 6.9k1~1. Odredi talasnu duzinu u posmatranom spektru zvijezde..17.1.26SG = 16. 6. Da Ii so sa planete Pluton SUnce vidi kao svijetli disk iii kao svjetla tacka? d=39.20" ' d=5·2062M.3 SG. Posto je pc=AJ/i' 6. p=AJ/d.10 1B km. ako je udaljenost ad Mjeseca do Zemlje 384 OOOkm? sekundama. Kako S8 kre6e zvijezda i kojom brzinom? 6. Kolik! je pomak spektralne linije.10.1 nm. Odredi njenu udaljenost u parsecima i sVjetlosnim godinama. Svjetlosna godina ima 9.pc .6.3. Odredi linijsku brzinu rotaelje taeaka na Suncevom ekvatoru. Koliko puta je veei poluprecnik Sunca od pOiuprecnika Zemije.9 km/s .. Zemljin poluprecnik vidi se sa Mjeseea pod uglom rpc:=0. 6. Zvijezda Vega je udaljena 26 SG.5. Talasna duzina spektralne linije izmjerena u spektru te zvijezde iznosi 400."'0.05 nm. Gija je talasna duzina 438. b) paralaksu zvijezde. izmjorena na Zemiji. lzrazi udaljenost izmedu Zemlje i Sunea u parsecima i svjeUasnim gadinama.OS·10 13 kill. Metoda paralakse ne moze 58 upatrijebiti aka j udaljenost veta ad 31 pc. to je d "" !'.8.46.24. talasne duzine 422.16. F.005%. Koiika je brzina kosmickag brada? T 6.9. U spektru zvijezde jedna ad spektralnih linija. aka jo udaljenost ad Zemlje do Sunea 150 miliona kilometara? SLI02. Koliki je poluprecnik Sunea. Kako se kre6e zvijezda i kojom brz.52~.137 nm prema Ijubicaslom dijelu spektra.10 1b m:=. tOje H 6. Za koje vrijeme prede svjetlost taj put? 6.03-W" AJ.0035 nm. iznosi 0. astronomskim jedinieama i sVjettosnim godmama? 6. pri cemu je paralaksu p naJpagodnije izraziti u p p 6.18.ad..8 S obzirom da je AJ""". pomjerena 0. a) Kaliki je pomak spektralne linije? b) Kolika je radijalna brzina zvijezde u odnosu na Zemlju? Oa Ii se zvijezda pribHzava iii udaljava? 6. 6. Da Ii se sa Zemlje vidi pjega golim okom: C:ovjecije aka moze razaznati dvije bliske taiSke kOje se vide pod uglom ve6m ad 1".20..26 SG.14.8 AJ=1.soL'. a SunCev poluprecnik sa Zemlje pod uglom 16'? 16. Zernlja se krece po orbiti oka Sunea linijskom brzinom v"'30 km/s i priblizava se zvijezdi. a) Ko!ika paraiaksa odgovara toj udaljenasti?. Pri godisnjem kretanju Zernlje ako Sunea linije u spektru zvijezda proma kojima se krete Zemlja.21.108 km. i AJ".15.5. Nasa galaksija ima precnik 30000 pc.19. R=6370 km Rjesenje: a) Posto j8 d "" AJ . Danas se maze uzeti priblizno H= 16. 116 117 . a. Primjer 3: Aka za Hubblovu konstantu uzmemo vrijednost H = a) km/s na jedan megaparsek udaljenosli (Mpc). gdje je p ugao izrazen u sekllndama. Neka zvijezda se udaljava od nas brzinom v=75 km/s.sto znaCi da S8 na svakih millon svjetlosnih godina (MSG) udaljenosti. 3. pomjerene su prema Ijubicastom dijelu spektra Odredi brzinu kretanja Zemlje. U spektru zvijezde HO 39045 pomak spektralno Hnije. ako zelena linija talasne duZine 500 nm ima doplerovski pomak 0. KoUka je paralaksa zvijezde? 1""" . b) S-1. Kofiki je d = 5. d"'1 . Posmatrac sa Zemlje vidi precnik Mjesecevog diska (pun Mjesec) pod uglom poluprecnik Mjeseea.' . Kolika je udaijenost od Zemlje do Mjeseca (sf. kilometara i svjetlosnih godina. Gija je talasna duzina 1-0=438. pomjerena je prema !jubicastom dije!u spektra za 0. 6.6.46.7.1 % prema crvenom dijelu spektra. Kolika je paralaksa zvijezde? 6.Hubblova konstanta koja se smanjuje s vremenom. Kojom bezinom se galaksija udaljava? 6.13..20". Rjesenje: a) S obzirom da je 1''/lpl:".3 SG.95 c .9 km/s. brzina poveea za MSG 16. Udaijenost zvijezde je 14. a} Kotika je njena para(aksa? b) Kolika je njena uda!jenost u kilometrima? c) Za koje bi vrijeme stigao do zvijezde kosmicki brad ako bi se kretao brzinom 1000 km/s? 6. iznosi 1-.MSG izrazi lu vrijednast u: 6.4959787·10!! m.gdje je: H .4.22. Kolika je udaljenost zvijezde u parsecima. Suncev disk S8 vidi sa Zemlje pOd uglom 2<r=0. Laserski snop poslat za Zem!je kosmonaut registruje sa relativnim pomakom spektralne linije od 0.b) KoUka je ta uda!jenost u svjetlosnim godinama? Rjesenje: Prema definiciji paralakse.74·101~ AJ. to je pc=3. a) Dokazi da se njena udaljenost u parsecima moze izraziti relacijom d=1ip. 6. p('=3. Bessol je 1838. ako se Zemljin poluprecnik vidi sa Sunea pod lIglom 8. iznosi .pc·1'.12. b) 1" 1" ~ d ""-pc =_··_·_pc =:"l pc P 0. Talasna duzina Hnije vOdika.3. Suncev8 pjega ima linearni precnik jednak precniku Zemlje. Udaljenost zvijezde Bernarda je 1. to je b) Postoje MSG". kOja iznosi 0. 6.8". 206264. astronomskim jedinicama i svjetlosnim godmama? 6. 6.26 SG Primjer 2: Paralaksa neke zvijezde iznosi 0.~:l6". Odredi: a) udaljenos! zvijezde u parseeima i svjetlosnim godinama. te je 6.11.9. Paralaks zvijezde Poluks iznosi 0.1 nm.83 pc.1.0'=486. 6.23.1". Primjer 1: Koliko jedan parsek (pc) ima astronomskih jediniea. to je pc=206264. ako je zelena linija ad 500 nm. Relativni pomak spektralne linijo neke galaksije iznosi 0. gdje se p oznacava u radijanima.~~.6 AJ: R=6.146 nm prema ervenom dijelu spek!ra.35 nm.

E::::. v".coo340 mis.3) imas viijuske razliiSitih frekvencija provjeri da Ii ce se energija oscilovanja prve zvucne viljuske prenijeti sarno na onu viljusku koja ima istu frekvenciju! 2 2. P=iS=1. 1.29.1.. p". 1.24.1. 1. a) [=35 cm.4 kmJh.150 GPa 1.c/2i'..S.B. Brzina udaljavanja galaksija proporcionaina je ras\ojanju medu njima. Odredi period rotacije Sunca oka svaje ose. 6..77. U spektru kvazara linlja vodika S8 nalazi na talasnoj duzini 1286.cJ2~170 mJs.161 1. 1.fol2. J..00 BB nm..2. a) 0. Za odvodenje statickog elektriciteta koji nastaje trenjem.3S.1 g. E=P·t.2 m!s.. P". registrovana je razlika talasnih duzina ad 0.10. 1. 6.32. Smatrati da se svemir sirio stalnom brzinom. b) L=10 dB.=28.. u spektru ove magiice. s 7 1.3fJ4=O. Odredi brzinu kOjom se udaljava u pravcu gledanja.1.1.=1. f=0. Ukoliko ne znate. 1=1.1 nm.5 Hz. 6. a) priblizava! b) v=6.5 m. a) 100 dB.23.34. aka je eksperimentalno utvrdena da je linija vodikovog spektra taiasne duzine Nr434 nm.25. 1. 1. c=4.98·1O.346 mrs.1 nm Odredi udaljenos\ ovog kvazara. 1. Izracunaj "starest svemira".. 1. f1/f2=(C+V)/(c-v). Pogledaj primjer 3! a) 0 dB. 1.2d. 1 =813 Hz.56 m. Pogledaj zadalak 1. 9 1. Od 21 .. 1=440 Hz. v". Pogledaj primjer 4! a) f=850 Hz. Prilikom mjerenja talasne duzine iste Unije iz Suncevog zracenjai kaje stize sa dijametralnih krajeva Suncevog diska.14.33.5 N. b) relativistickoj formuii. Talasna duzina jedne od spektralnih linija vodika iznosi 656 nm.2 bara. a) .96·10 8 m 6.-9·10 N.4.9 m. Izracunaj horizon! d metagalaksije. Pogledaj sfiku 17 i zadatak 1 . To moies us/anovi!i taka sto prvu vilju!iku pritisnes rukom. '.38.7 cm 1.4 mIs.27. 1. E=O.. 1.7. c=33'1. c) hk. 1. kOje je izvrseno 1963 godina.36.3. c=s/t.1 c.25 W/m 2 .2 m!s. 1.25.5 mfs=23. 1.=130 nm prema crvenom dijelu spektra? 6.2 m. Za vrijednosti relativne permilivnosli. a) 1=2·10·SWim • b)l=73 dB. Za kvazar 3C9 reiativni pomak spektralnih linija iznosi 2. a) c:::81.19.3·10· W.16. Zvuk 1.kcjcstejednu klljiga.32. 1.0.1. 1.27. v". c) F:::1. c". 6.51 mm.15.110. E".99·10· Wim 2 .3 m.31.3 nm umjesto na 486.5.. P=-2. h=46.16.1=0.4.22.94 km/s. b) f.6. Kolikom brzinom se udaljava od nase gaiaksije neka maglica. 6.20.A/4=0. ustanovljeno je da relativni pomak iznosi 0.12.6·1O· W. 1:llp(A 1/A2)2: Kao 2:1.=c!2f=271 Hz.[=/.15 g. b) fo=437 Hz. b) (1=.1=8'10'8 W/m 2. (3=5).linu kvazara prema: a) nereiativisHckoj lormuli. 2". 118 119 .5 m/s.0.8·10· J.3.17. onda ee paceti oscHovati i druga zvucna viljuska. ):'.! h:::::930 m.542 Hz. 1. b) f=755. c=141.6 cm. d=17 m. 1. b) 130dB. b) 0.1 W/m 2.30. b) c=349.1. pomjerena za ~. c=334 mis. pitajte nastavnika kako 5e izracunava antiiogaritam na dzepnom ra6unaru! a) 10 1=1.34. 1. b) F". "Svaki fistic hif. korisli 9 9 tablice na kraju knjige. KoristeCi Hubblov zakon odredl udaijenost ove galaksije.=76 cm.13.26. b) f=2f u'.18.28. 1.3 m. a) c=343.=78 em. Poveea se 9 pula.. Elektricitet i magnelizam 2.3.25 m do 1.37. Odredl talasnu duzinu svjellosti koju regjstruje spektraini pribor posmatraca. f=c!2r': 2 3 c:=528 mfs.1.11.=2.26. 6. 1.o.85·10·.1. a druga i dalje nastavi oscilovanjo! Aka na desnoj strani (sl. 6.1 'i0 eN.4 m!s: m". Za Hubblovu konstantu uzeti vrijednost kao u uvodu. Horizont metagaiaksije (opservabilne vasione) je rasiojanje na kojem bi brzina udaljavanja bila jednaka brzini svjetlosti. 1. Udari jednu zvucnu viljusku gumenlm cokicem! Ako su zvucne vlljuske postavljene kao na slid 20. b) 3. 1.14.28. 6. b) 1". 1. 1. Izvor monohromatske svjetlosli tafasne duzine 600 nm krece se prema posmatracu brzinom v=O.33. 1.2 nm umjesto na 486. za mudar i prollicljir poglcd" Perzijski pjesnik R J ESE NJ A 1.21. 1 ".1O· 7m. 2.a)f.4.18 J.2.] W. R=6.25 m. k "" ~.9. 1. Pri mjerenju crvenog pomaka u spektru kvazara 3C273. }. Odredi br.1.uWim 2 . Maze aka se drZi ru6kom od izolalora 2. Odredi brzinu kojom se jedna od druge udaljavaju galaksije ako je rastojanje medu njma d:::10 Mpc.3 cm.58·10·4W/m 2 .6../4=1. s". 2. U spektru udaijene galaksije spektralna linija vodika nalazi S8 na taiasnoj duiini 502. Pogledaj UVOdl A=1.29.a) F=9'10 N.30.4 mis.31. c) f 2 ".

2. Ek=1 . Slavi preko kuglice elektroskopa metalni casu taka da ne dodiruje kuglicu. 4 7 e 2..13.-30 ~. E=5000 2. e) 978 Z' d) 245 %. r=9·10 0 km. 2.6.78.3.Q3 F3§.50.39. V?=2 V.=A.64. 2.29.25.2.. A=6'1O· 6 J. V=7200 V.1 cm.60. C=7 ILF.5 V.59.:F~.11 nC. c) Ek=qE=7.42.45.43.. b) F:::2.LLC. Sta zapazas? __ ~9.51.85.83. 2. Posta su !opte istih dimenzija. 2.16. 2. V. b) 0. 2. n".5·10~::':·..-·". a) E. 2.56. qi". Elektron se krece ravnomjerno ubrzano. a) 0.:1 . v". W=4. 8..30.84·10· j2 6 2. b) n=1 .1.5'10 11 2.14. C=1.F.C:=O.34.56.27. b) q= q.245 ~. rFR.=C. 2.53.66. s ~ .360 V.2.4 nC.T. 2. plastike. 2...6 V. Q2-". U". gume .092 nF.H 0.76. S 2. q=O. a) q=50 nC.E 2-E"d250 Z 2.k 0 -. b) v".5 nC. 8:=3.12 S ~ m . 10 2.48.26. E=E 1+E 2". a) 8""1. U".) 2.75. 8".6·10· J. 2. 2.25.2700 ~. 2.62. Metalni omotac eiei(troskopa uzemlji.: q2 '" ql 2.38.35 em. 2. b) C=200 pF. C=1.8·10· N.lC.17'10 . EK=O.3. C= 5 nF. d) 5:::0. E=3. Ponovo naelektrisi elektroskop i dodiruj kuglicu sipkama od stakla. K=-_X C'B a pi 2.ltS.1·105 C.3'1 0 8 22 ~ 11 .175 m. C 1'=2 ilF. b) q:=1 J1.31. q=48 nC. .66. r:=2 mm. c) U 1=277. Dok je u njegovoj btizini nae!ektrisani stap..87·10'4.80.267 nC.54.44. a) 2. 2. Ukupni naboj sistema Zemlja· atmosfera jednak je nuli. 2. e S '" 16~.19. Naelektrisanu sipku priblizi elektroskopu. q 2. C=7. a)q".4). b) v=i . b) E k=80 eV=1. Nacrtajl 2.6·10·e N (privlacna sila).28·10· 17J. c) S=4nr. Kusalicu pomjeraj po povrsini provodnika Elektroskop pokazuje uvijek isti olklon. Listie! se sklope. 2. 2. a)F=eE. 2.11 . Naelektrisi elektroskop tako da su listiei razmaknutL Dodiruj kuglicu elektroskopa metalnim sipkama.2.63. 1 2. EK=4.2.65.2'1Q'w f 10 qE pocetne brzine.5 em. 2. Izrnedu iice i cijevi stvara se elektricno polje pod cijim djelovanjem jonizovane cestice dima padaju na cijev. Naelektrisanu sipku priblizi e!ektroskopu. Kako to objasnjavas? N. a) V1 ". r-·--r.57.11. a krpa negativno. V2 =90 V.79. a) 2. Q2". E=5.O. .3em (sl. R. dodirni kuglicu elektroskopa rukom. m=6.37.:=lO )1F.55... ~ri 2. j. Zasto? Oak je sipka u blizini odmakni ruku od elektroskopa. 2.493. a) Smjer kretanja elektrona S suprotan je smjeru linija sila elektricnag polja. r=6 em.=50 pF. Kuglieu elektroskopa spoji sa kusalicom (sI. Ek". b) U=270 V. Zasto? Prinesi drugu naelektrisanu staklenu sipku. Krpa I stap se privlace.15.U=10 nC. 2. A=O.77. 02 36 2.10. a) F.5 mJ.40. F=3.22.2·1O· J. a) q=-O.2.8 Z' Z' Z· Y.2 mm.73.6-10·G N._~q:'..b.6.2! E=800 ~.02>iO·a N (odbojna sila).q=86nc.18.44-10 g ~.2' odakle je x=6. Listiei eiektroskopa se ne pomjeraju.b)1.49. n".32.17. E.! ___________ A . ListiCi se rasire . ~. --.2.. a) Ei<".!. Listiei se rasire. Vidi primjer 1! A=7. b)4.21. r 2. s 6 .100 V.96'107 lfj '-. Vidi sliku R.84.6. SJ.11 s ~ 2.R. A=1.. b) q:=O. U3=137. 12 e) t"'0.55 2 • ~tF.69. Ponovi ogled sa ebonitnom sipkom koju si protrljao vunenom krpom.35. Vidi shku R. F~=48. ListiCi se skupe.23. a) 8. Provodnik naelektrisi influentnom masinom. R=9 em. Objasni zasto? Kako se ponasa dieiektrik u elektricnom polju? Kako se ponasa provodnik u eiektricnom polju? ~q2 ::: 20 j. 2.24.131 .27 J. 2. 120 121 .71."" eU m~ s 2 16 .2·10· 13 J.0. Ponova prinesi elektroskopu naelektrisanu sipku. 2. b) q:=55.6·10·19 J=1 eV.24'10 . 12 2. a) C:::2I-lF.3 ~. c) U.. bez 2. ~ q2 =1. b) V:=1500 V. ali manje nego kad nema case.=1. 2.70.::::: • 1ng Sl. 2.61. 2. 2.8'10 11 2.1e. a zatim sipku.68. 2. b) a=2·10 c) E=0. m 2. a) W=2CU 2 . U=514 V. Sistem je u ravnoteti kad je F3". a) 5400 V.5J.60 V.a)4. U=220 V. n=1. UstiCi se rasire. $0:0:5.82'1 O-tSJ . 2.200 V. c) 2700 V.82.051 m .b) v=5. One se odbijaju! Trenjem su elektroni presti sa stakla na krpu te je slaklo naelektrisano pozitivno. a) E=4'1Q" " E q~~ _ _.3.72. a) V:=3000 V..3 em. .41.46..94'10 .. b) !\q=ne".69 MV.87·10 2"' b) v =Vo +2as. a) F=1.5 V.36 I-lC.356 ns. b) 5400 V.. 2.O. 52 V.26. F mj-m2 q2.32·1O· kg.5 !-iF. onda je q. 2.71 mF. v:=8.:2. Priblizi krpu.4' 1O. a) F=3. 2. b) E". C="k =0. m 2 2 _ s N. 2.S7. q=9. a) 2. E".. c) q'" 30 nCo 2..69. Zasto? Elektroskop mozes trajno naelektrisati na s!jede6\ nacin.33.%=1.. Napravi kvaCicu ad zice.67. ~ m 2.2. E k=9. Zasto? Siavi preko kuglice staklenu casu i prinesi elektroskopu sipku.52.74.F=qE""mg. rj"'oc. b) r::::2.6·10 ~.1 . a) C". C"'0. a) C:::3 nF.1 A m.55 kV. kao n8 slici R.-. Ako se sipka udalji listiei elektroskopa se skupe. 2. b) r=6. __ ..20.67·1Q' l OC. m 2. U".44.59 nF. 2.9..C.-"=81. Vidl sliku RS! Vertikalno navise E". r". Prolrljaj staklenu sipku sviienorn krpom i stavi je na kvacicu od iice. 2.5 nC.4 eV. 2. b) q. 2. Elektroskop je trajno nae!ektrisan. q=10 nCo 2.18 nF. a}E=1200 Sl.4'iO J..67-1 09 . a) C=5pF.006 J. C.3'1O-10 N.. 2. s c) V""3. U2=185 V.. b) F=3.81.58'10 . b) qo=180 ).1 pF. b) r=1. Visoki slojevi atmosfere naelektrisani su pozitivno. 2.. 2.63'10 6 ~.E k".S'10 6 _ •• m s (sllka RAJ.1.47. 2...10 pF. a) C=O. U2=30 V. b) F""ma.R. F=2.R.2.qU=2.12.2·10·aJ.Jr Sl.36. C=93 pF..20 nC. Listiei se raske. a) C.2. 2. b ) r=4. IT'" - q !:::!. C 2=150 pF.

2.15 kWh.iF.130.149. b) 8=15.1 Q. a) Rma.5 mm 2 .2=6 Q. 1[)". d} 12 Q.3 A. c) 15 Q.5 A. 2.1 m. 2.0047 2.153.143.9 A.33 Q.164.5 A.5 flF.128. Drugu metalnu ploeu drii u ruci (na taj naCin je uzemljena) i priblizavaj je prvoj ploei. Kornbinacija otpora od 20 Q i 30 Q vezana je serijski sa otporima od 3 Q.=1. .45 KM.10 Ro: 0". 2.5 n. 2.2 C.7 Q. R".~\-.105.1. b) r=0.25 V. U=2. R=60. Ukupni oipor je R = : <12 2 2 2. 1=0.97.138. d) n=4.a. b} 30 Q..+RJi 1"-'hR 3 .9 V. 2. a) Duzina u oba pravcaje 21=500 m. a Jaclna struJc.68 c.116. b) C=50 ).136.159..8 n. 1=2.104. b) R". ~~okazivanj~ voltmet. kA A.2 Q.36 V.87.qo=3.1 j =_E_. b) Vezi otpore kao ni1 slid 134.92. ListiCi sa skupa..: Povecaj otpor.3 . Izracunaj E i r (pogledaj zadatak 2.115. 2. R=2 Q.~1: m=34. 2. b) Ukupan otpor je R=6 Q. 2. q". b) U.. 13"'1. c) Ukupan otpor u kolu ce biti 4 Q.145. i53! R=1.2.323 n. S".42 V.25Q..7 V. Mjesecni utrosak je 574. b) k1866 c C.163. c) UA". Dnevni utrosak je 19.:400 Q. Re:. kao na slid 2.120.166. a) 1".1281) 2. a) A.147. UFrl: 1=5. 2. c)U"'1.215 mm 2 . 2.8 rn: m=34 g. 2. a) R=6 Q. R".3.2 V.196 mm 2.168. Povrsina ploca S i njena debljina izmjere se lenjirom. a)R=0. c) h=5 A.156.1:::.1 V. Vidi zadatak 3.2 n.161. a) 1=18 A.7.122.."~3 ~.0. 12=1 A. RZ.89. Up10 V.108. a)R". I""-~ "" 5.i gornju plocu na stalnom rastojanju i pomjera] je horizontalno. Otpor se ne mijenja. 2.. 2..5 A.334 A 2.141.6 A..57 V. 1=3 A 2. Opruga se uSIJa.... 2.4V.124.94.=2 A. R U ~.133. b) R=O.144.126. R2 .=12 ~2.480 C: 1=4 A.0. 8=0. R=110 Q.667 Q.2 V. 8=0. U=1 . E=2 V.2=O. 2.:1 A.25·10 18.196 mm~. R=293. 13=3 A 2. E=1 .87·10 19 • 2. 2.142. c) E.92 v. a) R".95. a) 2·10 """"-2' b) 10 """"-2.. C=40 !!F.O. Hoee! b) R=24.1=7. q=120 C. 2.20 R 1 . a) A=2kWh.23.6 n."" ~ 2 RA=4 n. R".167.5 Iii 50 %.21 rnm.3 Q. 8 . a} ._. U=3.34 5:2. Listi6i elektroskopa se skup\jaju.11! Rt.106. 10::0.2. R j .2.33 Q. 12=~. t=1755~C. 2.0.2 Lt. Izmedu ploca stavi list papira.91. U2 ". 2. 2. q". b) A=1. serijski.7.·j .1 n. R". 2.1n.118.S V. b) Voltmetar je vezan parale!no i mjeri pad napona. Ta kombinacija vezana je paralelno sa kombinacijom otpora od 20 Q kO)1 su takode vezani paralelno.1.9 mm • 4 2.2". 2. dj U=50 V. R2 2.\g+I. n=20. R". gdje je: U-napon na krajevima izvora.7 V. iA""lwi-i. b) 1.:::. U=Rb11. pi R: m=756 kg.109. b) 1.8 A.S V. 2. d".a)E=1.10! 8) Rl. a struja 0.5 V.ra.88. Kako dielektrik utice na kapacitet kondenzatora? Koji dielektrik ima vecu relalivnu permitivnost? 2. a) paralelno.3 C.157. Ui-pada napona kroz izvor struje. 2. R= 483 Q. gdJe su U! 1U 2 padovi napona na krajevlma otpora R.52 mm. 1 . 1. 2. U g =Uco::4 V. 1=44 A.2. Pribliino pel: puta! 2.71 A. 2. 122 123 . a) kO.134.22! ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra I" pri otporu R. R.123. 2.113.=R 2". d) 4 kWh. Kako kapadtet zavisi ad povrsine ploea? Gornju placu ddi u stalnorn polozaju iznad donje.151. kOJu pokazuje ampermelar. c) W"'"2qU =1 J.103.. R=22.667 Q.71 R+r -¥' gdje je A. ListiCi se jos vise skupe. 8=0. Na gom)i kraj eiektroskopa (ill elektrometra) poslav) jednu metalnu plocu preko koje maze da se odvodi naboj do list16a elektroskopa. 2. b) 11=b=2 A 2. Re". 2. U=6 V.93. R".. 2.33 V. R=9. 2. d) 0.162. 2 2. a)I=9. U2=8 V.O.98. bO. U.5 Q.. 2.82 A. R=29 Q. 1=2 A.667 A. R=R A+Fl 13[.=1. 2. bO. + ~ Rl R2 · 2.20 Q. 2. Sada stavi staklenu piocu.. R 1".) uvud uticnice veznog materijala.. 2. a) r".=:3 A. 8=0.1=150 mAo 2.1 . Ui". b) U=7. gdje je po"Qustina materijala provodnika. 2. i R2.53~2.lc"'0. b) E". q=10 )lC.2 Q . Vidi sliku 2. q=oOO C. 5 ~ GA 6A m m 2.131 a) R=2 Q. Masa provodnika je m=po81.146.3 Q. C=C t +C 2 =2 IlF. U". Od 1 A.3 C. a) Vezl I otpore kao na slici R.5 D . 1=3 A. a) 5 Q.10. ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra 12 pri otporu R2 . d) Q=mc.129.137. q=CU 2 .9! Aka su otpori nepoznali izrnjeri ih UI-melodom (R = ~ ).?pruge ~slika.~. 1.110. R=2. j=O. c) 1. I-poka~jvanje ampermetr.102. 1""'.b. a) E=1.3 Q. b) serijski: C".132.75 kWh.:!..90.121. Poveeanjem povrsine lisliCi se skupljaju.2 kWh". b) E=6 V.125.92 Q.O. b) 0.152. P2=661 W.+U 2.52 mm. 2.3'" R ~ ~3 RR z '" 3.89 A 8vljetllce jace l d) Prekmuce se kola struje! 2.2·10 5 J.6 A: (R.O.-I n) sun ~ . 10::.5 Q. taka da Se mijenja povrsina kojom jedna drugu prekrivsju (efektivna povrSina).~: R. VeZi strujno kola kao na slid 2. 1:0::19.5 kWh. 2. Provjeri da Ii je R=R\+R 2 . Upaljac prinesi opruzi. b) U j =4 V.0.165. Na ~r~je~e . 2. 2. b) 11R~=12R2: 1=1 1 +1 2 .33 V. 2. paralelno 2. 8kupljanje Iistic8 ukazuje da se pove6ao kapacitet sistema! (Kako kapacitet zavisi ad rastojanja izmedu ploea?) Ori. Voltmetar prikljuCi na krajeve otpora.3 23 ·R . Podatak za relativnu permitivnost stakla uzeti iz iablica. R=44 D..9 V. Provjeri da Ii vali relaciia -.8! E1+E2=r.114. c) E""Ui+U.9 V. n".0.160. 2. 2"127.34 Q.54 Q.2.132 V.=:.119. R= R Rl + RZ. a) 6 n. 2.155._b) iA =1. U".111. : 8= -Ti: d=O.4 kg.qU=2 J.117.1 A.139. 2.22 Q.2 fl. 2.169. Voltmetar priklJuci n8 krajeve vezel R"'"i· Ukupan otpor treba da bude manji nego sto su pojedini otpori!. 2. R=O. E1-E2=r. b) Rml~".200 V. 1=73 A. naglo se smanji! Zaslo? 2. b) E".65 A.a.i+r21-t f-il. 2.112.1. 1=1 A.107.150. U=12. 2... a) Vidi sliku 2.140.101. 2. Mjesecni racun je 57.4 kWh. R=2. Otpori sijalica su jednaki! a) IB:=lc=1 A. 2. b)U".100.12 A. e) 3. c) q=0.30 Q vezani su para)elno. 1 ". U 1". 8astavi strujno kolo. 6·10 mm t8 .=0. 2..154. c) R=O.68 A. a) 1=4 A.2. 2. '" 10.R 1+Rz. a} 0.75 A.99.47 £2.98·10 C.b)r=0. at Ro=18. 2.E-rk U 2=E-rl2. 2. b) 11=2 A. q=1 . R=333 Q. 1=10 A. a) 1=1 A. Re=11 Q.1+r21+RI. R1 +r R 2 +r 2. U 1 =1.20 A.3=R 2 +R 3 .--c:&J---j--- =. Dokazi da je u-LJ. 2. Vidi sliku 2. b3.6 A. a) 1 mG.5 V. c) O=Ao. 2. Otpori od. U=1.131. a) r=2 n. Otpornik 1 R1 je vezan paralelno sa kornbinadjom otpora i R~.55 V. 2.5. Pogledaj sliku 2. r-i".96.158.. c) A=8 kWh.

216. Kazaljka galvanometra je na nuli jer vaz-duh ne provodi struju.65 kWh. Za 36.025 N.97-10.92 m... n". Ok~ci traku a.3'1O.227.9. c) 6. 8". 2.218.114. Sijatica jaee svijetli.242.76'10. 2. b) H=5 6 2. W=18. 1::0365 min. m".4 kg. z:=2. n=O. 2.3 N.63'10. Izmedu plocs unesi upaljenu sibieu (iii upaljac). 2. U=35. 2. 8=0.9. H=97!:.1 kW. dobivamo: z=3.1 m.=i20. 2. W=Eq. bJ r=1.. b) P=2420 W. a) R".8':8z.205. . a) v=2. s'. 1=0.263.. Sastavi str.1 .194. 2. 2. d) 1 =30. rn:=1 . 4 2.93 mol.8 g. izmedu kojih je razmak nekoliko ern. a) F=9. N=6'10 23 ..237.3.212. 2. 49 mWb.' N. 1::::48 A. a) 8=0. m 8". 2.252.as? Za~t? ~e m.262. kao na slici 2.3'10z. c) (".254.6'1O.27 2. k=3.a= 5 em.259.176.188.5 Q.86 A.219. 2. da S8 rastvori.88'10.3. isti smjer! 28 A.628. povez] sa dzepnom baterijom i gaivanometrorn.225. 2.97·1O.54 m.-8 2=4'10.7 ~.. j. k(Zn}:=3.2 mT.215. 2004. !. 8=0. 2. 2. a) Pogledaj sliku 2. Kazaljka galvanometra pokazuje da teee strujal Kakva je uloga plamena? Sa kakvim jonizatorom je najbrzi efeka! jonizaeije gasa? Pokazuje Ii galvanometar struju kad se siblca ugasi? Je Ii provodijivosl gasa samostalna iii nesamostalna? b) Naelektrisanom elektroskopu prinesi upaljenu sibieu. Sia se dogada sa magnetnom iglom kad promijenis polo~e? Uelai]1 . ZaMo se ~iienja ~ol?zaj mjehura u libeli kad se stavi u jako magnetno polje? Zbog cega so plamen upalJaea pOVIJa IZ magnetnog polja? 2. 2. z=1.192. H=..2 -.+ m 2.226.6 A. 2.183. m=50 kg. Ukljuci kola.232. b) H=400 rn Q• ~.186.y.9 2.. 30 2. 8".s.199. q=zF.161 W. H=2·10· ~.193. Q s 2.207. 2. M=A· ~~gol. 2. Pz P1 ""~. Mazes It predVldjetl kOjl Je pol magnetne igle okrenut solenoidu? Provjeri ogiedom. Koristeci matematicki izmz za drugi Faraday-ev zakon. kao na sllei 2. c) A=W=1 .8::::25.. Sijalica ne sVijetli.8 n.. 8=012 mT.'N m kg Koja je to cestica aim ima jedan elemcnwrni naboj? 2. E=5 63 10 16 J=3. Pk=.181.210. Na udalJenosti 6 crn.230. a) P".197.33 MJ=0.51'10-6 T. P~=502.05'10 ~. 1=9. 2.56 A.241.233. r". 8=0.260.53 A.=696 W.2.9 !2.6 Wb. rastvori kiselna. 1:=3666 5=61 R2 min. 2.. 2.239. 2.236. 18'104 _ .0.SV.6 A. m=17.2110o~ bJ 8=0.85'10. 2.5 ~2. N=2..42'10.266.1C N. a=7 cm. a) 2. m". 2.1=0.258. F".223.. 2.6 mg. 2.I-kdO" A s ' m 8 2.4 Q.0754 T. Sipaj jas soli i promijesaj. 1=5 A. a} 0. A m' 2.6 10 7 ~. Srnjer kazaljke na Si1!U.agl:etnu Igl:1 Iv~klJuCI kola struje. H. ffi=:'pSd. Slana voda provodi struju. 6=1..222. 2.25 T. 2.190. 2.04 T.8 A.4 Q..:. M"'114.56cm..198. B""Bl+8~=2'10'~' Izdvoiene zapremme gasova su jednake! 2. ~ 9.261 v".07'10 iO C.2 '1O. 2. 18 em 3 .h. 2.175.73 A. 2·10 1U C v:d. mol 2. H=222. 2. U=1. 2.. y". 2. a) 1.2. Odakle potieu naboj] u !"<:lstvoru? Kakva je razlik8 izmeou elektrolitiCKe disoeijacije i eleKtrolize? ej T =2. Cista voda no provodi elektricnu struju.2. 6 T. U".2. P=2.7 Wb. a) m mv 2 2 A "'qE.3.ujna ko!o k~o n.125 mm 2 . 2.~ C . 1=5. m m' .= . Ponovi ogled sa rastvorom secera.=y]P. !::.. d) O. 2. Sta ~apazas? Stavi u SOlenoid smotak kljuceva i Uk)!U~~ kolo strUj~.4'10. b) 1.224.235. SIa Z.3. e) Snaga je veca! Napomena: Istim priboram se maze odredili otpor sijaiiee UI-metodom ( R=UlI ) i ispitali karakteristike serijskog i paralelnog vezivanja olpora (npr.27 A. d=O.200. R=48.3 mm.244.2'10.251.. 119.6 m. d) R=:77 Q.96. )=8.2.172.204.0. 11=87.3 ' 46'105 ~. 2. a druglm krajem dodirni drugi pol baterije samo na Iren. R=16. 2. 9 2. a) V""3.180.1 '10 6 ~ . Traka skrene ustranu! Promijeni 124 125 .208. P.196. 1==1. E k"'1. b1 .6 V.0126 T.170. 8".3. N=12·10 2 :.6.9 m. 1:=4.. 250.5'10. . a) Prema posmatracu.253. b) 1'=3. 2. b) z:o.:.0.189. alkohola i jos nekih soh iii kiselina. F=0.195.044 mm.. a::::3 em. P.234. 2.33'10'/ .184.220.. R=1. m re me k(AI)=9. cj m=23.93·1O" 7 .240.014 N. a) 8=8.2.9·10 1(. b) Od posmatraca. U sud naspi Ciste vode i ukljuCi kola struje.5 W.=349 W.87 10~ ~ 8".178. 1=17. H=15. 0 ·5 Tm A A A-: 50. Objasni zasto? Pogledaj sliku 2. k"" ~ . b) P".33·10· 5 2 .7'10'5 T. 2. 2.248.231. 2. 2.257.1 n.53'10 5 ~ b\ s' 'V a ""2' vp 2. m 7 2. )=2 A. V.243.. 2.3N. .255. d)k35.217. 2.74 A 5 1:=24. b) \::::0.1.2. Sija!iea slabo svijetli. V:=:4. Oblik kruga. R=2. 2.-. 2.221. mol A.a sHC~2.84 ns.263.5 T.2 cm.03 MJ.17 N. 2. 2.238.8. z:o:2.1 MHz. e) 9. b) 9. Za izdvajanjG jednog molekula gasa hlara CI2 i gasa hidrogena H2 potrebno je 2 elektrona.245.1 mm. Wb. T.52 10 . 2.9. 2.2: q=zF=Ne. T.'1 mT.209. 2. 8=1.63 A. 227 m' 2. R=7.!.26 .37.=S'd. a) v". c) Ro=7.J.1518. 2.206. e) O.177. . 2. Q::::7200 J. 1.=5. stala~ tako da stoji vertikalno i olabavljena. 0=1. Rastvor alkohola i secera ne provode eleklricnu struju.247. Eleklroskop se brzo razelektrise. b) r". a) H=55 !:. 6.38'1O' 4 ~ G . okomito iz ravni clteza. baza \ soli provode. Podalke za masu i naboj cestiea u2eti iz tabliea na kraju knfige.~~netna dJelovanje povecalo? Zakloni magnetnu iglu i uklJuel kolo struJe.2. M=27-. W:.229..173. 2. 2. H=3. 2. A=216 kJ. k(Na):=2. bJ m 2.2 g. b) 2. b) 1=2..0.9.7 em.39'10' t. U vodu ubaci malo kuhinjske soli.1::::5 A. F 553 10'!'! . 8=6.265. v=-. P2=1600 W..249. Jedan kraj trake prikljuCi na jedan pol batenje. v=2.179.4. Spirala se skuplja! Zaslo? 2.Wb. Vidi primjer 21 T. 2.174. T. 2.28'10'3 T: .113.-.1 kg.15 mT.. z".228.9! b) P::::UI. 2.6 g.-10..2 n. S F=3'1O.2= mp =1836.10·Wb.3. a) H=400 5 R=20 £1. j=' ~.28'10 2. a) Dvije metalne ploce. Met8lne ploce (elektrode) povoti sa dtepnorn baterijom i d~epnom sijalieom.53'106~.211.187.9'10. 2.264...i. NaCI. d=.61 kWh.202. 2.l. 2.201. 2. 2..T: .. q=Ne.52 keV 2..2 V..7.. 2.182.171. 2.246. a) F=6.27.185. rn 60:::300 mT. q::. !:. 2..:1.214.107 T. dvije jednake sijaiiee). 18 u.256. 2.8 W.250.:04900 -~.213.5 mT.9 kJ. Prj islam napanu. (". 2.3%.~:. Treba izmJeriti napon i jaeinu struje.0038 mol.191.7 min.1::::0.

slid 2. 2.. u=20sin376. To je prividna snaga b) Pa".0.53 A.1.. Priblizavanjem magneta svijeUi Irag se pomijera okomilo na osu magnela (smjer polja).335...8.3 )iF. b) LI.283. Objasni rad sinhronog motora! 2. C". 2. 2. a) C". Katodni zrad izazivaju luminescenciju ekrana.292. L.:0.5 mV.. b) prikljuci mikrofon. N¢=LI.0.45sin75. a)12.358.357. L. 2. Na ekranu biramo jednu iii vise sinusoida.7 £1.4 W.R. Sijaiica vrlo slabo svijetli. UL=67. dvije diepne baterije..oBlv 2.25. Sia zapatas? Kako se ponasaju paralelni strujni provodnici'? Kakav smjer imaju s1ruje u provodnidma. Visokonaponsku slranu prikljuci na uiaz Y osciiografa (kao na slid 2. T 2 ". U""Slv:. a) C=2 fiF. b) 13. U2 =96 V.64 A. kO.281.=:2.286.. 2."1 Q.40. 2. 8".271.323.. b} Okomito ns smjer polja. sinu". E". 2. c) 0 V.339. 2.1 n. 2.. 2.023 A.321. okrenutog magnetu. T ". Rc=6369 £1.6 em. Uc".10·B£1 (zanemarljiv otpor).1 .326.282.100. u smjeru kazaljke na satu 2274. c) P. 2. 2.4550. /c".7 £1.1B:::.10·6 Wb.. a) Nula.188.275.4 Q SI.362.376 £1.305. t 2. 2. 3 m 2.308. Z=5 ~~. b) C".41 kV. preke depne balerije. 126 127 . 2. 2.46 pF.333. b) eos<[l=O.091 S.2. R L". 2. Ij olper je najmanji 2. Ukupna duzina dipola mora bili jednaka r=1-J2=1 m. Sipaj razblaienu sumpornu kiselinu H2S0~.330.$:::S. 2.070 H.289..6 A. Rc".352.1592. 2.174.364.318.2 kW. L::.. Okaci traku na stalak kao oa slid 2. L:.02 s: Qoo1. z=~I{T. b) T "...o.49.319. Priblizi jedan pol magneta katodnoj djevi u kojoj se krecu katodni zraci (elektroni).-. L=12. vezane serijski)_ Gitav elektrolit se poene okretali oko eentra!ne elktrode. a) Z""Rc-RL=727.265.5 A. RL=4 £1. b) Z". 2. 2.20. Sekundar transformatora prikljuCi na uiaz Y (kao na slici 2.325.5 MHz 2. a) UQ. Prema Citaocu... Sijalica i daljo svijetli istim sjajem jer u kolu jednosmjerne struje nema induktivnog otpora.344.291. L.. Uc=:300 V (llc.1 A. a) Na slid R.8".354. 1 =6 A. a) P""RI~"'82. Sijalica jace zasvijetlL Povecanjem kapacliela kapacitivni otpor se smanjuje..270.6 V. 2. c) Na.82 A. Uc :::86. f:.7 n.= -Ud. (fI=34°.8 Q. kO. Zeljeznim jezgrom preklopi zavojnicu 5ve dok sijaliea ne zasvijetli punim sjajom..329.0. na sliei 2.396 W: c) Korisna snaga je Pi<=11P~=337 W 2.5 !tF..120 H.OOi s.8 Q.324.11 A. 1=2 A 2. T". 2. Z=100 n.313 Q. !'.li~6.. 1=0.307. L=.29 A. a) Z. 2. 2..2.. C". zatim pada na nulu itd. Q".O. a)u".3. 2.0.304. n. Is "..-12.279.5 Q.83 A.105Hz.314. UF5. h=2. a zalim nakratko ukljuci kola struje. 5ijalica ne svijetli jer kroz kondenzator no proiazi jednosmjerna slruja.21..'''1. a) h12. U R".2.10.306 A. a) 11 . F 2.76 ~LF.267.. b) Prsten se krece za magnetom. 2. C=6. 1 =0. 2. 2. 2. 1:. 2. 2.026A.363.6 V. b) Struja ee imati suprotan smjec Objasni zaslo.0.Uo=1. i[)=2.O. E:.340. E:=:21 .. I :.. Ake se na sekundaru izabere veti napon amplituda sinusoide je veca.302. kada 58 gleda od strane magneta.4 &2. (::..1.2. veii serijski sa zavojnicom.345.. (npr. a) Pribliiavanjem magneta u prstenu se indukuje struja kojoj odgovara istoimeni pol i prsten se udaljava. f::.313.01 A. coscp". 2. 2..32B. Magnetna igl8 so obrte islom brzinom.4 £1.8i.296.~Rz+ J{f: RL".84.O.347. 1". b) 10.278.1685 m.56 J.31 H 2. Uc ". Struja ima smjer suprotno kozaljki na satu. 2.2 m. 2. Sijalica svijetli.337.338... e) U . a) 1:::00. b) RcRI . 2.78.288. 2.7 Q.6 V.034 A.220 V. 2. Zeljezno jezgro uvuei u zavojnicu.009 m 2 .272.355. a} Na kraju solenoida.25.RI 2 t.300 V.332. f". U():::311 V.99 MHz. 2. Vidi primjer 1! a) Z=10. 2.7 mHo 2. 2.o. ako ispod posude stavimo nekoliko magnetica (istog pola). e) U L ". Sijalica svijetli.24 ms. Objasni zasto? c) Prsten se ne pomjera Jef kolo struje nije zatvoreno! i oslrinu slike prema uputstvu za rukovanje. Rc::.284.48). Uc". na niskonaponsku stranu transformalora (6-10 V).4 A.4 Q. Z=18. ako je elektricno polje naslalo od promjenljivog magnetnog polja.6 £1. 10= 5 A. Kako to objasnjavas? U tom slucaju RI.0. 2.349.~'1=8. Z".223 V. U L =440 V.315. Preklopnik je u polozaju 2.smjer struje i ponovo na trenutak ukljuei kolo struje. PrikljuCi galvanometar na krajeve skolskog generatora ZEI naizmjenicnu slruju.162.:311 V: U".280.99 A. 2.D. W". 1".02 s. a) Z".2 Q.5 V.290."..1".. 8:. 2. :::137.+E 2 .306. vezi kondenzator. a u drugoj polovini obrtaja na drugu slranu_ Kad S8 galvanometar prikljuCi na generalor za jednosmjernu slruju kazaijka galvanometra se pokrece sarno u jednu stranu.7. 2.300.5 V.348.8 V.98.. Sta zapaza$? 2. Hote! 2.343. 2.75·10·5 Wb.kO. 2. 2.5 H. 2. Z::..334.293. 2.220 Q. ~R 1 ~ R i. b} Umjesto zavojniee. Ip".085 Wb.60 Hz.8. 2. b) ).02 s. 2.317. 2. 2..254 £1.0.03 H. u=100sin314t. R L=26.2 H. 2.38.148 V.: h. L\l:. 2.311.03 J.90~.. Isti kao i sllljer indukovane ems I Na sliei 2.=Rc i kolo je u rczonanciji..5 mT. 2.346. a) 1=0. fll=314 S·l. U prvoj po!ovini obrtaja kazaljka se pokrete u jednu stranu. a) F=145 Hz.49. Z". L:. c) 3. 1. Prebad preklopnik u polozaj 2.0.9 V.65 J.273. a u sredinu posude stavi stavl aluminijsku sipku. 2.. Q.50 nF..356.303.75·10·5 Wb.70 A. U[. b) C=1 . b) hO."28. a} E".5 V.4 £1.:3140 n.312. b) i=0. 2. Preklopnikom X S8 podesi visina i ostrina slike.301. N:.25.7 mV.:2..9.2 mT. T=0.1550 Hz. R c=164. 2 2. c) UL=129. 2..I=O.4 A.350. Paralelno veii jos jedan kondenzator. 1=0. !!. Na jone djeluje Loreneova sila F=qvB ciji je smjer okomit na smjer polja i smjer kretanja jona te se joni ( a i citav elektrolit) kre6u po kruinld. a) E:e=E.360. b) Rc ". PrikljuCi na jednosmjerni naponod 9 V.:9. 2. R=3 £1..017 H.83. Pri rezonaneiji RL""Rc..d:.4 T 1.s. 2.4 flF. 1 2. Iznad magnetne igle kruino pokreCi magnctnu sipku.sF. c) eos(jl:::R/Z: 2:175. 2.ne~ni pol.56 kQ. 2. 0 2.. U l =7.0. Maze.u=30 sinmt. 1".299. C". Rc=471 Q. Rc=501 2.1 . a) a:.o. Pribliii suprotan pol magneta sipke. U c". e) R=1512 Q.327. .320.269. a) Z= ~R 2 + R~ =222.58 H.336. 1=10 A.295...309. Z==43.294.0.351. a preko nje sitni prah od krede. Na ekranu se vide nepravilne oscilaclje koje potitu od govora. l". 8ijalica slabije svijetli jer se poveca induktivni otpor u kolu naizmjenicne slruje... C::. f=50 Hz. 2..0.2 A. Kad se mikrofonu prinose zvucna viijuska na rezonatorskoj kutiji na ekranu so dobiju pravilne oscilacije.0. b) U -r:=58 V.. a) Motor optere6uje mrezu snagom P"'UI=-440 W. 29 cm. PP"'P s .3.0. a) Neka je u kolu sijalica i zavojnica a preklopnik u polozaju 1 (kao izvor jednosmjernog napona moze posluziti i dzepna baterija). 2.. b.353..6.. L=0.0167 S.7.:.287.6 n. 2. b) Z". u:. e) Z=Rc-RL=104. vidimo da je tg(jl=RJR..1 A. a) UkljuCi oscilograf i podesi jabnu 2. a kakav je smjer sila medudjelovanja? 2. UR=216 V.0. 2. Preklopnik prebaci u polois] 2_ Sijalica svijellL Uvuci zoljeznu jezgru lJ zavojnielJ.331.0. 5".276. Pojaea] zvuk i posmatraj kako se mijenja am[)lituda oscilovanja Eleklrodinamika 2.. kondenzator od 60 IIF.14 V. d) eosljl=1: <[l""O. bi ud:30 V. a) 2". 2.:60 Hz.4L 2. Unutrasnjost posude (omotac) oblijepi aluminijskom folijom. U=:31i V.=86.43 A.3· 10. b} Z=32. E.29B.67 V.47).297.268.13..342.277.1.341.4.4 V.. 2. a) 1=2.1 01 !-l-F. Uc=92 V.3 V.197. indukuje se struja kojoj odgovara istoimeni mag. 2.O. 2..4 mHo 2.316. Od 31 pF do 260 pF. E=O.361.=16.. j. T". b) 1".::.2. N".310.0.63 A.138 A. 220 V. C=2. b)I:=O.322. b} bUfR. b=O.1 . Z. Sia zapatas? Sia znas 0 Zemljinom magnetnom pOlju? 2. Od 630 m do 1900 m.49 s. b:718 n.0.0.4 pF. 2. /"(1):.:0.2.359.73 A.2.O. Dobija se pulsirajuca struja..5 V. a) Rl =37.5. b) )/V.

a) U=b/a=2. 3.78.3 D.31 [.365.88.1 . b) r=1. 5::0:5 mm. b=12 a. s=-6 mm.98.32. (u".10" mls.841 h". 1=80 ed. Uzmi kondenzator od 2 [IF i zavojnieu bez jezgra. 3. r?=1 ITL a. R". c m JC: =1.26. 0. 3. 3. n=1. 3.39.25.59.. b=46 ern. Lik je uvijeK umanjen i uspravan. (D=40 0.. 12 podudarnosti trouglova (51.g=3.2 m.b) 2. 3.6".109. b=6 m.33 rn. Laser prisloni uz tablu tako da ostavija svjetlosni trag na tabli (iii zidu). Postavi sud na skalski sto taka da refiektovani z.12. E 1/E 2 =eosti/eosu2.18.25.111. rl=1.6.25 O. opUcki k!in uz tablu.25.3.50.34 m. . v:o:o2. 1=-. !". b) fh26.54.2.47. b) u""1.53.5 em. {)J=5 D. 321. U jednom trenutku svjetlost vise ne izlaz.86. 3.b) Ukupno skretanje zraka kod optickog kiina je o=O(n-1). 11=1.13.50 em. U=UOb·UCI.(n. o::=S3. ~ 3.5 em.2.9. b". sinu g=1!n.23.10.41. 3..k'J. a) Prisloni. s=2 em.--4. E=93. rl". S".2 em.52. i tabelu na kraju knjige! f=6. 3.37. Zabiljeii tacku A na koju pada zrak. 3.4. 3. TC::::R.1. b) 8.iaj upadni ugao. (i):=12 0. 3.B em.28 O.31 em.38 0. (1".29.5°.50..7 em. r.91.2 em.5·'10·" sr. uza zid iii tablu.. Na krajeve kondenzatera prikljuCi oseilograf (kao u zadatku 2. A b) Priblizavaj i udaljavaj olovku u odnosu na konkavno ogledalo. kao na slici 3.S3.366. v::::2.1G 12 1m. Prije toga vodu treba zaseceriti i prostor iznad vade zadim(ti.11Im. 0F-0.92. 3.1 . (I=60°.10 --. Postavi prizrnu. 3.60. n2".5 D.90. 6.40. c) b=1.6 em. v=-2. zadimi (ad eigarete) proSlor iznad vode. Uocava S6 odbijeni zrak u vodi. a.24·lOe mis.. 3.!: (sI.6 em.=40 em. u g =47.F.:22. Kako se mijenja odbojni ugao a kako prelomni ugaa. a) E=33.79 D. PrimiCi konkavf1a ogiedalo sve dok ne dobijes Jasan fik streliee s na istom papiru. w:o::3. Vidi primjer 1! (~~?". b=2a. Ponovi ogled Opisi put zraka I objasni.2S. s=2m.2 cm:s=O. 14.93.. 3. v=2. 8:.85.2 em.10 3. r=2 !TL 3.r!1.6. 3. a:::60".72. b) sa-r1 0. Da bi zraci u vodi bili vidljivi slav! secera (iii soli) u vodu i promijesaj. b=3. b) b". 3. n h Potrebne veliCine izmjeri ienjirom i izracunaj indeks preiamanja. 3.105.14.80.69. b". Vidl sliku 59! a) 48.6°. b'~·24 em. n:=ndn2: a) n=1 .10.94.7 .26.). Stavi preklopnik u poloiaj 1 (sI.3.! a) n=1 . b". R 3.6''. n=1 .83.::F. 0:·+13". 3.13·10 m/s.70 em.6640 km. w".76.1256 m?.46.+-1\I' b~ 3. Za e male 3. 3.. sliku GO! ~. 3.3.114. Vidi sliku 3.11.28. [".3 m (vidi primjer 2).x: a=-b.BD. 3. km.44.60 ern. b=5 m.. E=0..). No miienjajuCi poloisj lasera stavi na put zraka planparalelnu plocu.R. Bakarnim sipkama mijenjaj duiinu dipola.32 D. 3. Q)=(jJocosc. a) b". 3. 16. a pre!omni ugao O"". -20.-l)2 .27 em. 5=1 . b) n=1. b60 km.3'" 8 3.2 m. a) w. Usmjeri dzepni laser prema zidu. 8=50. U·'=1.7 D.3.vA·10"\r. Vidi uvod! v= 2.23..65 em. (iii tabri). D. b=12.3. 3. 3.lX".90".i olver u obliku streliee i pastavi ispred svjeliljke.833.5 O. aj E". b) 0"..4". 3. d=a+b.2 sr.2 m.84. E-=1. b".0PTIKA 3.b=1. 3. 3. u g=68.67 em.45. uglove ukupno skretanje ( u radijanima) je 0"" ~. 3.112. a) 0.98.5: v=2·10 tl mis. bocnom stranom. a takode i prelomni zrak.43. Laser takode prisioni uz tablu i usmjeri iaserski snap horizantalno taka da pada na vrh klina. 8=36. Oaljinajasnog vida je 25 em (vidi uvod)! u=6.. R=htg(Y..07·10 m/s.85. s=0.31.=1. a) 300 m. Ql=7. Mijen. 1". a·b " 128 129 .25·10 8 m/s.1 .67. B 3A8. FR!2. E".5 D. 10=41. U zizi! 3<36.0.5 m. 3. 3.6. a) Postavi laser kao na slici 3. Pomocu drzaea od izalatora ucvrsti dlpol i drii ga blizu UKV oseilatora. w".107.2!) rn.6 ex. 9.87.70.33 em. a=20.88 em: s:.1 3. 3.4 m 48. Uocava se erveni snop svje\losti koji se totalno reflektovao u priz.3 em.70 3.2 cd.55.3'1.G~.46.63. a) sa -1D.49.75..:o. 3. 2.4a. 3.8" 3.94.98.41.101.77. fl 3. L'. u)=8. Vidi primjer 1! d""..x.27. 3.. 3.26). c) 0. Od 17. Nadi polozaj lika graficki! 3.8'). bAS em. E=29. 3. b=100a. Jedan dio zraka pada u tacku A.79. 3.68.79.51.i iz vode jer je u:?:ug .4 m. w::oO.64.65. 3.57.In.6 em.O.mi i vraca se u ptvobitnorn praveu (sI.000 km/s. a)0.~' 1 km. 3.22.:10 em.072 sr. u". a) 11. Udaljeni predmeti daju lik priblizno u iiii te je b=f"'10 em. 3.100.11=1.7 em.6 [m.106. d=a· b=1.::0. 8=56 em.71. Svijetla mriJa pada u tacku B.81.370. 185 m. 3.108.2. '" . b) 186 m. 3. f=39 em. [gO:=I1.aei idu prems prozoru. U kojem po\ozaju olovke ee njena sllka U ogledalu biti uvecana.54. b) b:=1 .3 lx.a) v=1 . n. Vidi prirnjer 21 a) 0". 3. b=20 em. R=2. n='1.Q04. UJ:=4 D.66. n . u:=S.40. s:=0.'113.. sinO:oonsin[l. 3.2. Izmjeri lenjirom udaljenost R (sL3. a drugi dio prolazi kroz k!in i pada u tacku B. R""""". Vidi primjer 3! b:=3 m. e) n=0. Kako razmak izmedu taeaks A i B zavisi od upadnog ugla? Ponovi ogled sa pravougaonom posudom sa vodom! ~~i~~. 3.89. 3.x.1 mm. b) 0.103. a".38. bocnom stranorn.110. 3.19.41. 13". Vidi zadatak 3. 3.34. e) n=0. Vid! zadatak 3.82.16. n". 3. Il = ~ + 1 . R=8 em.30.32. 3. Na iabli (iii zidu) S8 jasno oertava put zraka (31 3. =~+l. 2.. 3.368.20. 3. a) E".95. a=O.34. r".5 em.5°.f=20em. Nece! 3. 1. a+b=2 m. u=11. 3. 3. 3. 3.5.20b.12.). b) [=56577 (x.102. (JF2..12.0.20).1 .3·. Laser nakratko ukljucuj! 3.54 em.20 em.58.06 mm do 14.>=0..=1. 3.42. u=O. 3. a u kojem umanjena? Moies Ii vidjeti izvrnuti lik olovke? 3.. 3.5 em.33.. 2.4 m. 1=153 ed. 5=1.R~"". i nakratko ukljuci.7. tgl30-0. f=-8. b) U.3. Povecaj upsdni ugao tako sto laser podizes uza zid providnog suda.65. sm[) Il.7 i.. Kad se kondenzator naelektrise prebaci preklopnik u polozaj 2! Posmatraj na voltmetru kako se mijenja napon na p!ocama kondenzatora i opisi to. e) 24.15. b=17.3. U tom slucaju je udaljenost papira ad ljemena ogledala jednaka poluprecniku krivine. 3.33.9.2 ~x..113137 l'x.61.7. Za poluprecnik krivine konkavnih povrsina treba uzeti predznak minus! W"'-9D.".99. a) b". hc'l . 3.'" LJ(i.3.26. u".92.4: s=1.37 em."'O. Izmjeri period oscilovanja.48 em. b=30 em. 3. 3. 3. u".5. u .18.A=v/f:::12.104.94. lJF=-O. r". 3. e". Pogledaj uvod! (u=1S D.. u:=25.6 m. 3. b""O. booO.6 cd.8 em: e) b::::12 em.20 m. 3_35.1.96.8:1.6~'. b".4 SLR. 3. Mijenjaj upadni ugao u.2. u=3.50~.73. 3. Da bi upadni i reflektovani snop laserske svjetlosli L uCinio vidljivlm.2. 3.101.2 lX.9) slijedi da je a=b. 3. sin(~=n2Jn.45.347).1a.99S' JOn m/s.29. (0=60 0. 3. {i)<=+1..5. U drugom slucaju a=160 em. Sijaliea najjace svijetli kad je duZina dipoia jednaka polovini lalasne duzine koju ernituje UKV oscilator. E'=.52. b) Postavi opticku prizmu. a ne prema ucenicima (u ravni table).10 mis... 3.95.=1. \:1". 3.a. odnosno indeks ore!amanJ'a je 3.:"l'''. 3.3.9 m.41. Vidi . R=40 em. 3.49. b) 1 . bj b=6 ern: ~". b) 0.2.19.3. Posmatraj oscilovanje na aseilografu i opisi ga? R (!)""(n"'1)J.~b!a). b) E".95.24.7 em.24. 3. v::::2·1 OHm/so 3.300. em. a) b) 49.5. c) 2. u".367.[2: d=rlH2: r.5 m. f\=38.. R=2.. U siroki sud nalij vodu skoro do vrha.95 m. 32.1 O.6°.17. ('Ill (vidi primjer 2). 3. a) b15 em. b". U=1. 3. 3. -2.3 em. nece! 3. 3. a) Na bijelom kartonu izrei. 8::. w=0. d=2.:<). Q)=20.8 lX. 1=20 em."A8.74. 3. u=40.66 m.62. 3. (j)".1 m. 3.97..09.. s=o6 em. Vidi zadatak 3. b) n=1.25 em. s=0. 3.369.3 i:m. 8=19 m. [:\=33.

15. 3. 4.21.130.154.. E=n·hf. 3. 4. 4.:9. r-polupreenik diska. U jed nom ce polozalu brojke nestali. }. 11=::1. xc ".151.""I..'149.41. Ne postoji! 3. sina=O.144. ui)=38. T=3000 K.).::0223 nm. mv=hll. b) k". Vidi zadatai( 3. n".4. i 3.. p:=8. ~. 2ndoo(2k+1)1J2.. k=3. . 7. 2 Za k:::O. Upali svjetiljku ispred streliee a zatim pomjeraj soeivo duz lenjira (izmedu svjeliljke i zaklona) dok se na zaklonu ne doblje ostar lik strelice. 409 nm 3.178.132. 4.. 4. a) s"./.. d=10· m. n".2..88. /. 3.29. 3.2 mm.119.. b) 0..27! 270 nm. za k=1.6°.=60 0 . Pogledaj zadatak 3..) 3.138.--.6 ~lm. U odredenom polozaju svijetla mrlja nestane..125. Laserski snap usmjeri prema zidu. !l.. xco:=15. U". X'I""S em.5 nm. a) 3.4. a) hl=6. (373/273t".) Reflektovanu svjetlast posmatraj kroz polaroid koji slalno okreees. vo::6. b) 1. 4.pojacanje.8=1.14. b predmeta je Uk uvecan..3 eV.142. 0:=58".. max. to su talasne duzine: 760 nm.49 MJ. }.3.. b) d=121 nm. T=3766 K.76 V.96 eV..13S..=367 nm. Aeflektrovana svjetlost od ogledala grafoskopa daje na zidu(Hi tabU) svijetlu traku.179 1 a) d". 1-=475 nm. hf:003.2.14 m 2 4.3. lzmjeri udaljenosti a i b (s1.6.35.. 3.1..76 em: x. e) 9. 4. E". 4.27 eV. 3.14.118. k".2. no.156. 1.4. n.83·1O·?B kgm/s. a) 1=75160 Wid.76 em. Vidi zadatak 3.3°. 4..17.JO. laserska svjetlost je polarizovana. n".157.6.22.1.5. 4. Na kartonu izrezi olvor oblika strelice i pricvrsti karton plaste!inom na Ijenjir. d=2. max. 3.7 em. 4. 3. 4.13.4. 4.11.. uVidljlvom dijelu spektra to su !alasne duz.98. 4. 4.150! it".18.0. Koja boja najvise skrece? Kako bi eksperimentalno mogao bili odredeni indeks prelamanja za tu bOju? Pogledaj sJiku 3. c) 5=0.30. b) 1-0=235 nm 4..3.40.8.128. k.531l. x'"'13.Elt=14. p=E/e=2. b) Disk okreni prema prozoru! Podesi da Iik glave bude na jednoj strani diska .. "". Drugi kraj gumenog erijeva spoji sa U-cijevi u koju si sipao vodu do polovine visine (otvoreni vodeni manometar). 4.127. a) 632 nm.727 nm.594 nm 3. f'. Kada okre!anjem placiea bude u jednom trenutku potpuno tamna. 450 nm. Frekvencuja se ne mijenja! \=4. a za koje umanjen! Talasna optika 3. onda je upadni ugao jednak Brusterovom uglu. Pogledaj labor. Dzepnu svjetiljku prievrsti na stalak na nekoj visini h iznad stoia tako da mazes mijenjati ugao pod kojim svjetlost pada na plocicu (s1.16. gdje je k=1: d".65 c ..31. ~)=26. Opisi raspored duginih boja.. tga:o:n.4 em.480 nm.115. Na zidu ces dobiti spektar bOja. d". 4.136.a) 0.12.46 MW. a) tg 0. Kutiju premazi sa jedne starane crnom bojom.=56. d""i62. Hz i 3. Svjetiljku okreni prema tamnijoj strani 130 131 .0 em.1 .4. d=8·10·6 m. 4. Tada je reflektovana svijetlost maksimaino polarizovana.3. 4.·260 nm 3. }..97 cV.=2880 nm. 3.x". .124. io su talasne duzine: 3600nm. 600 nm.d/h (vidi sliku 3. Ek:::.10. b) 1=3.26. e) As=1800 nm.x:::36 em. 3.5.:1.3.15.. 582 nrn. 3. d=0. e) E".41 keY. U vidljivom spektru to su talasne duzine: 600 nm.17 mm.. x=5 em.~". . a) n.. a) a c=8.118. Izmjeri lenjiron udaijenost a ad oCiju do diska.3. 160. 360 nm. U sredini ee biti svijetla bijela pruga.25. a) A=5.159. a s desne i s lijeve strane interferencioni spektar.9°.10.36. M.o. n==1017. kroz suncane naocale od polaroida). Svijetlu ervenu mrlju posmatraj kroz polaroid. 3.g J. 1=2. e) s".27. Vidl primjer 1! a) k=1. 450 nm. + 1)~ .71. n".1 em..{J".Svjetlost pomoeu koje vidimo brojeve na dzepnom racunarau je polarizovana.3°: 13=33.. tiznu daljinu izracunaj iz jednacine 2. EI<=eU=2. hf:::1.=1. 1074 nm. a=2 m.53.. k... Mijenjaj udaljenost CO-a dok spektar ne dade na samu periferiju diska. Izmjeri indeks prelamanja stakla. T ". 4. vjei:bu br. 2 ndo.5 .608·1 O·ll1 f2 -fl c.03 J.joo:40 em. 4. 0.502 m 2 ... F 5 4. Greska mjerenja je 10%!.1 .=457 nrn.i.Na povrsinu stoia stavi staklenu plocicu.90°. 400 nm.122.7°. 90-((:36. Nece! 4.1600 nm.pricvfsti plasteHnom kartonsku tablu. 4.1 rim.0..5..0:1= a2.0 em.).1.. b) sinao:=nsin(1. jer te tada polarizator u racunaru i nas polaroid biti ukrsteni. S=O. a) Uzmi CD u ruku i lagano ga pomjeraj.1. 6x=7.6. E=1000 J: hf=S·W?'(i J. n.f. Vidi zadatak 3..63 eV. P.3.2 mm.=18. k=2 drugi inlerferencioni spektar. 3.".r/a. a) !l.::. k=4.s".b! hh"A+Ek.A. d:::S·W'lm.:653 nm.27 eV i 1.. a) h2843 K. 3.129.1200 nm.53·1029 .. a) A=2.131. 4. 3.6. A=2. 327.1450 K. 1=5976 Wim 2 .. 3.5 .2.34. a". Kompakl disk (CD) funkcionise na prineipu interferencije svjetlosti i ponasa se kao vrsta optic:ke resetke cija je konstanta 1..O. n".33. mc7 ".152.".16. Vidi primjer 3! k=2.. OkreCi racunar. x. 3.123.:43. 6 puta. b) lo..10·'5 J:o:12.=df). 600 nm.ine:720 nm. P". 3..42. 240. P".7S·10 8 m/s.s=k/.243 nm. 14 3.32. 4.6".=480 nm.x". b) 486 nm. ((0=49°. tga. b) &s"'" (Zk f.1141 b) Umjesto prizme stavi optieku resetku. Vidi 5 primjer 31 dsina""k). P".95.S.. 3.62·10· 26 J. c) nece! Boja zavisi od frekvendje.38. 514 nm. 2 1=58333 W/m : T=1007 K. x=13.26.43.10. 4. k==3.55...28.6.143.1800 nm. Na drugom kraju lenjira .4 mm.6.141. 3.147.1200 nm.1256 m2 .. 3.=2.. Vid] zadalak 4.1S8.7 MW/m2.3 ern.kA.=1600 nm.)=1.2.20.:3.. Posmatraj brojeve kroz polaroid (npr. Vidi primjer 4. Kod eezija hoee.4. 3. 4 i sliku 3.6 11m: sina".. b) ~\s".10 Hz.2·10 5 m/s.1. h!::::A+eU: A=2.3.35.Na radnu povrsinu grafoskopa stavi dva lisla papira tako da izmedu njih ostane uska pukolina. 3..4.139. . k".35.4.5.. foo:ef).70 W..06.0snovi kvantne fizike 4. Vidi primjer 114.37. koo:1. 4. T=1000 K.2. 4. b) v:o:2.23.4 em.pojacanje.".25 eV. 733 nm.7: slabljenje. Vidi zadalak 3.149a. kod litija nete!.5 eV".6. 4.2.! 3. Vidi primjer 3!. 3.3.=4. 3.147! xl)=38 em.6.145. /. Stl talasne duzine. 3. 665 nm: 532 nm.. 3..176! k:.34 Js .61·1O·1~ J. Silicij je najosjetljiviji na talasne duzine koje odgovaraju maksimalnoj emisionoj moei suncevog spektra.14B. x c".126. 3. k 1/ q = k2A2.19. Izracunaj srednju talasnu duzinu vidljive svjetlosti prema reladj! dSina.137.2 mm. a) no.36.123! a) Za k=4. 3.-. to su ialasne duzine· 1800 nm. a) 6s".3. 1200 nm. 3. 1=36000 W/m 2 .!l. i zadatak 3.=310 nm. 3. 443 nm.o2c.93·1O· H J=O.4. 4.25·10~ m/s. hfo=A. 4.14 eV. Ispitaj za koje polozaje f .oo:.24. Vidi primjer 1! 1.9°.2.2.146. b) P=2480 W.9.3. v. a disk udaljen 20-tak cantimetara ad Deiju..120.A·1 O·. b) E=Pt.89-10 14 3. Povrsine koje imaju vecu apsorpcionu moe imaju i vaeu ernisionu moe 4. b) x 0=14. Na zidu ces dobiti niz spektara sa jedne i druge strane od eentralne svijeUe pruge.". sina'"'-xia.!:"+J. plankonveksno socivo (ispod ogledala) stavl opticku prizmu bocnom stranom tako da vrh prizme bude paraleian pukotini.66 em. ).hf.13·1O· 27 kgm/s.1>=n.o. 4. 4. Za k=1 prvi interferencioni spektar. 4. 589 nm.1..134. ko:=2.2.5.97 m. a) 0..4 W.133.155.150. b) za: k=3.39.14. h e(LJ!-U.27. /q::. 4. all". Na bocnoj strani izrezi otvor kroz koji mozes provuei tanko gumeno erijevo.1=1450 W/m2 4. Dobit ces poiukrui.581 nm. 10 . b) 2.=O. Svjetiljku okreni prema svjeliijoj strani kutije i drzi krate vrijeme.O mrn.0. k=O. xf'''S. 3.. 720 nm. 517 nm. 591 nm.c10. Koja boja ima najvete skretanje? Kakva je razlika izmedu spektra dobijenog optiekom prizmom i oplickom resetkom? Pokusaj odrediti lalasnu duzinu graniea vidljivog spektra (crvena j Ijubieasta boja) u spektru prvog reda (koo:1).) 6.105 W/m~. 3.42 pm.1.62 MeV. k=2.140. 400 nml 3. S=0.121. A. d=2·1O· m. Mijenjaj upadni ugao svjetlosti.14·10·1~ J.117. /'m=967 nm. igo:""n. b) k=3.153. itd.ni spektar na onoj strani gdje je lik glavo.36.:. Nivo tecnostj u manometru S8 nesto pomjeri.7.34 eV. Okreci polaroid.74·10'· Hz. T =570 K. U infracrvenom (IC). 3. (. 484 nm.

93 eV=13 MJ.114. 656 nm.O.=1.=0.84.13.9'10 Hz.25 mm.64.120. 4.10 29 m· 3 .0.60.8 eV. T".1784 MeV.5_10 21 1N". ndO. 4. Okreni foloelement prema prozoru. m". 4.128.10. S~?ji kolo ~truj€l. b) 1 [.. 4. 4 4. 6 linija! Talasne duzine su: 434 nrn.S.=364 nm.95. 4. 4. b) k1. Vidi primjer 313.4 eV. Broj orbitala odrec1en je kVHntnim brojc m.10 0: obis. mo=1. i celicnu z!eu.69.20 kmls.4.548 N/m. a) Vidi zadatak 4. 4.9 €lV. N=4.2 kJimoL 4. 4. 4.=1 . StvarnCl udalJenost)e manja ad navedene! 4. a) llm".p-podljuska 3. a) 1. Za (. b) 1.54·10 .1 . 4. Ev/A=0. p ((.143 nm.69. T". k6.83.9 pm_ 4. 4. 92p. c)k=1515 N/m.1O-1t J=89.51.6 eV. c) obis.56.4 eV.0.105 V.05. PrikljuCi poluprovodnicku diodu kao 34 na silel 4. 4. Na gomji dio sijalie€l zalijepi AHoliju i spoji j€l sa elektroskopom. 4.44.4.21 pm. 15 4.1 €lV. L=8.106.B nm. d (f=2). ~~ (12 . 1 ps_ .65. 4.1".10-:w C.Np.127.37·10· kg.96-10. vd".124.38-. N"=.73 MeV.04 9 i 9.14 eV=49S. ml=26.=O. Nivo vode se pomjeri vi_se ne90 u prvom slucaju.66. Izracunala vriJednost je manja 16 pula od stvarne! Eleklronski oblak blizu protona sarno je djetimicno pomjeren prerna alornu fluora.111.51 eV.1·10 m/s. 4. E v=1. r2 =:. r=:rj·n 2 . 10 S/m. 1.86.". 4.115.5.94). b) U ppodljusci (t:=1) im<1 tri orbitalc S8 tri raziiCile orijenracije u prostoW"_ p" Py. 0.b. G oloktrona...e kJ. Vidi uvod! ). U". a broj elektrona u jedinici zapremine n=2NN=2 pNA/M. 2 .1.94·1 013 Hz: ~l". Npo::2. v=l .54.131.63.44.73.1O-'!I-kg.143n. Pi. E=2. Najmanja energija je jednaka energiji veze jezgra.. 4. b) E"""p2!2m=150.1. Z=42.396 pm.99.106 m/s i 1.1. Broj podljuski je odreden kvantnim brojem fl (':0:00. Kazaljka galvanometra 58 vrati skora na nulu.O(s).9.125.1. }. 4.2.47U. E~"'O.\l".113. 4. Ge (germanij).68.66 nm.NA 5.28 kg. hb10.72 MeV. 4.57. A=91. 1 1=.4 MeV. a) f1=m/2=8. 4. c) ED=hf/2=O.8 Mm/s i 0.0. LlE=N..l eV. '02(d).4 dm 3 . c) 0.7 pm i 1.6) '"' 1. 22 24 5.'4.: slo odgovara m~-­ i . bE-bt".105. Ev=2. C=3.E=5. hbA+Ek. Galvanometar pokazuje izvjesni alklan. taiasna duzina za no=3. ne osnovu ogleda izvestl zakljucak 0 vezi jaCine fotastruje i jaCine svjetlosti? 4.1023.2.38-10.23. 4... E3". c) llm". 5.10· t<gm?.119.87 pm.kgm 4U 2 . A=13.123.10' 10 m 4.76 gl 5.. M"d4 g/mof.84. N""S. Dobar vodic! s 3 4.8 4.27 eV.0. A:::::656 om. 4"02.102 \ b) M".9 aV.8. 4.10 m/s.=0.23 eY.102.238 g/mol.10 22 . E=:10.5 om.65.56. 0=1. b) r".83·10· m. a) E=hf: f=5. vs"..85.::::434 nm.3.75. E=O. d VcF7.7.118. 4.08-10 22 . a) E=E.100. 26 llE=5. Kako to mozes objasniti? U kojem slucaju je veca apsorbovana energiJa zracenja? 4. Ev"'1A3. a) 1l".98-10'" J=123.59.122. a) k1. Olvori biretu tako da voda Istlce u tankom mlazu.121. 5-+2. NajvecB. Mazes Ii.86 MeV.48. 1_106 m/s. Vidi primjer 2. 4. 4.57. E::::13.6 eV/n 2 .108..81. slo znaci da su molekull vade polami.1. ~=27.130.10 29 m·3 • b} bneSv . Objasnl zaSta? Sta se desava kada se vtakno sijaliee zagrij€l? Oa Ii v!akno slJallce emltuJ€l el€lktrone kada nije usijano? 4. Napuni biretu vodom_ Slap naelektrisi krpom.6 eV.7·10·s m/s. a) 1:001.35 6 nm. 4. 5.50. 10.73·1 On mis. 1=1.47·1O· kgm/s. 4. llx=5. b1900 N/m.6.10.. 4. 24 =1. 727 pm.1 eV.NArn/M.72'10 aloma: N"". b) Vidi uvod! 1. Ek=0. 4.109. Am=4.10 .-2 (L-Ijuska) ima 8 elektrona. Ev". Sijaliea svijelli kada je p·poluprovodnik vezan za pozft~v~n pol Izvora struje.13262u.1. <1) in". 4. 5. Co (koball).. 4.03. 13 Hz.55. Braj el€lktrona u V=1 ems je n=5.9 eV.29·10 14 ~l '" 14. 4. N=9. 4. 4. m=M/N =2. 36463 om.62·10-2~ kgmis. b) 0.kulije i drii izvjesno vrijeme.10 '5 Hz. E=O. 4. 5. 4.5. 3-+2. 4---0>3.05·iO·?5 kg. E=22.050471u: mj"'238.10-22 eV.arnu '01(p). 9739u..1.476 nm.10· m.+1 4.5.80_ Vidi prirnjer 2ci Ed".55·10-n J=2. n". Sto zapaias? Objasni.000341 u. 1282 nm. V". m=O.11. 3-+2..86·1022 em· 3 (vidi zadatak 4.02·10. 4.64.2_ Ukupno Iri podljuske i". cj 9. ).4. b) b:1. Vidi uvod! 9. 5.170! N=1! m:=M/N A . /:0::::2.93 g.a! V=:2.91508u.10-4 eV. Ogled mozes izvesti sa tankim mlazom iz cesme i cesljom koji 5i protrijaa.117.06. Ei<Oh=O.70. b6.116.98.12.::4615 nm. 88p.93._ p=qC.=kT (vidi zadatak 4. v2".91.33.Tl_10-23 J. L=mvr. v=2rn!T.m: v=2. ~-=O. Foloelement spoji sa galvanometrom i poslavi ga oa sto.. b) 1.0. a) 2.61.102. Samo stanJa bJiska Fermijevoj energiji prelaze u visa stanja.75·10· J''''1. ('=1. r3==9r. Najmanja talasna duzina za n"'=. a) p=h/).1. Pribt(zi ~azu stakleni stap. a n-poluprovodnik za negativan pol. Vidi primjer 1! E=2. a) U s~podljusci (l"'O) !ma sam~ jedna orbilala. E".1 ob/s. v". 61.1. kao na slici 4.205 Mm/s.00184u. m=1 kg.1(~_1l 14+16 = L24·10 ~I'kg.8.1..96.=8. a) 5. Za (. S!aklenim naeiektrisanim stapom dodirni foliju taka dase i elektroskop naelektrise. c)!1-=. E r =4.5. m=1000 kg.84 rnrn. q=9.2 pm. UkljuCi sijalicu u kolo struje.8 MeV. 6 2~-)i. b) n==.82.3.4·10· m/s.095646u. Pokrij pavrsinu fotoelementa dlanom ruke. Galvanometar pokazuje veGi olklon.1. 5-.13i g/mol. v=10 m/s.10 mis.81m.6 eV.1. 486 nm. t=1.97. E=-13.1 a) [<=8.-1 . v=:1 0 m/s. kao na slici 4.10 19 atoma.. m=-1. 4.6.74. Ev/A=7. 4. i ukljuCi.27·10"1 obis.a 3.. Sta zapazas? Zb09 eega se pokrenula kazaijka galvanornetra? Od cega zavisi veli6na otklona kazaljke? 4.1.1U"7kgm 2. 27 4."10 ..026 eV.~·7 eV=674 kJ/mol. b) 241 nm (ultraljubicasto podrucje).. c) ).494·10. a) 1241 nm (infracrveno podrucje) .. 125n. 4.3. b) E 3 ·E£". b) Svaka pod!juska ima (2(+1) orbitala! s·podljuska jednu. n=3 (M-Ijuska ima 18 elektrona.67. enda je AE=2E F/n=1. 138n. d-podljuska 5! Ukupno 9! 4. !lv". m=pV. ~pOji ba~.19·10~·_ 5.!. f:l=12S. Jedoom kraju spoja prinesi upaljenu sibicu i drzi IzvJesno vnJome. Talasne duiine su 82.8. 4.932 MeV.38.64-1 0·4f. 4.=0.9. 4. m"'2.102 :1.46. N".212 nm. 5~)3. N-Z".76.75·10'· m/s. A 132 133 .1. 4.41:\ H!(~\' . 82p.1475. N"".". 2 eiektrona. n". 4..77.m/s.51·1 O-Hi S.+1.92·10'5 Hz. E k:o::::4.101. 4.86 €lV.2.4 eV. 4. 5.h!2n. Treba uracunati r€liativisticke efekto_ Vidi primjor 2.71. 25 E 2=-3. 9n.kg.65. Llp=4.9 K. Ako racunamo da u svakom energijskom stanju ima dva elektrona sa suprotnim spinom.93 a) broj atoma bakra je N=NAm/M.-Eo'-'-hf. a) n=3. Zm e ""O. 4. Tri linije l 3----'>1. 4. Ei. E=1.10'·"l Hz: E"..16.2.12.96 MeV. Vidi primjer 1! a) M".38·10" m/s. 6 4. E. 8p. c) E:::ok-T.005 eV. a) 0". N".B.. n=3 (M Ijuska). a) f.11~. 5...62. E=mc .62·10 4.l. 4.35·1Q"2E kg.0..6 mV. Ev/A=7.0=3\ a) 3 podJjuske: s (r=Oj.79. E v/A=7. Fizika jezgra 5. 2 j9 5.45 . Eo::5.6 ns.123 nm 12.. b) Am=O.107.39.5..14. ).931 0". E=N-2.:01).59. v=2768 . 5.1.1 nm. 5.129.72.60.b! m=2.69. b) n".3 m o.0.J". r". Pogledaj zadalak 4. N=N AVN A=5. Vidi primjer 31 llm:=1. v=800 m/s. 4. n=3.3·1 0-:'7kg . no=.VoN/N A. 4. 4.10-?·'kg: mco3.=6. a=3.87.27 eV.10. 1. Ek:o-o2. f=2.58. Sia zapazas? Nabijeni stakleni Stap privlaCi mlaz.9.49. T2".1 (K-Ijuska) ima 2 elekltona.92. Vidi zadatak 5.3 " kgm/s.. n=3. 4. N=5. V".-1.7. b) 777 g. 0. E=N·7. b) 1 . Vidi primjer 1! 1.10·.7.. v=6. 4.14.0.2 eV.7u.93 pm. 14 4. 18. 4.58.45 MeV. 25 1D 4.47.m/s.78.83). 11".53.27·10· J.O.4. Vo=22.10 G mls.112.45. 1876 nm. 4.58·10 23 . E=6.. b) (=1.6..3.5 eV.476 nm..52. Potrebna je vrlo mala energija za prelaz lz jednog u druga stanje. E-=0.126.65 eV.=2. ('=0. 5. hO. EF=~ifI2. Eiektroskop s~ ~rzo ra~e!ektris€l.12 kgmls. 4. (".95 u.. 6 4. N+Z". a) Vidi uvod! 34 7 L=1 . Brzine su 8. 4.67.~~u 12+ [6 4. ZanemarlJlva.3·10?2 atoma. gdje je k-8oltzmanov0 konstanta.

6.68.=542.1 01 5. e T+e--t2hf =:2mQc 2 . p+-tn+rr+v.. SG. Reiacija se maze pisatl: i p~ +~ c+ ~ n + v .10 Sq.36. godina. N:::. Vidi zadatak 7.76.50.104 Sq.7%. a) iP.3 %). 5.1.5. 5. a) N=2.49.2. v_2.1000. Aka je vrijeme poiuraspada dato u godinama.55.b) 2500.2N o=0.10"31 kg. z=:300-20=280 imp/min.7. o 20 5. S·1.93.10 . b) v::048kmis. m=2g-0.38. E1Z'3. Redni brej se pavecava za 1..·0. b) H=2 SV.10· 12 l~F+~p-0I~O+iHe. a) 500.6 SG.51.068 nm.S4 g.. N=O.25·1 0 J'. a maseni za 4. 10=1. d=10 pc=32. 135 134 . 6.4 GBq.5. 6.24. T=8437 god. a12i~Rn .0. IISIKU kao'i o.. Pn rotaclJI Sunca jedna od dijametralnih lacaka se emlje. ~=O. 6. A~~47.7.4.:4.72.62.1784 godine. m=1..: A oe -}. E=3.10 10 s.007809u. Jedan proton se pretvorl u neutron. d". No=1 . 5. l!C-7+~e+I~B. a) N/N ""O.5.26\ a) v:=2 c! b) + vic •.9. ~x-+i a+ t=. elektron i antineutrino.30.46.c) l~~Cd . 6.45.10 .9 MeV 9 5.08·1 023.64. b) m". 5.71. 2l.zoe·l"'.40.. 6. c) ~~Si .101 SG. 5.8 c..70.33 d.033 (iii 3.=4. b) NooN o-O.10. ~- A:.0.5.62. . a) H.. a) p=O. Vldi zadatak 6. AN=No-N=O. b) ~~Ne. b) E=D m=O. E=6.10. 12 12 E=3..20. d=1 AJ=4.27..78. N=1 .Gy'' H-O 045 S v.0....39.=0. d 0=2 mGy.. . . h1.02. A. 26 ~n. b) ~is . .4 g.125".}.:'..19. 5. l .=NE. 5.7 em. v=300 km/s.65.OOO1 Gy.m".=2.10. m v. m=6308 t. Relacija se maze pisa!i kae ~n~_~e+~p 5. 8/. + V.78 pC=5.756..65 (Hi 165%). 5.0088 nm.42. Redni broj se smanji za 1.c) !~B. Vidi zadatak 5..75 h. x=14. ).10 Bq:.917 iii 91.66. 5.42. N=1 . 5. . v=2RrrfT.25.4 pm. 15 .486. mo".19.8.23.33. x".69! x=8 cm. • • 2(p=Q. IJ=0. N=3. c) N=E/E.11 11 9 5.6 G8q. T=0.b! 6. 6.37. ).. 1 5. milijard e sVletlasnih 133 . b) 750.T=16 d. N=l .L'lmc2 . E=8.1.58. N:::E/E j =1 . 6. jl=50 m· 5. 13 6.15.9 god. tJ. U relalivistickoj formuli za pomak promijeniti predznake jer S8 izvor pribliza\'a' /.0.101O • ozaJe 5.t .. a)p=O. 5..29 MeV. hf=0. 17 pJ: N". 1S A".. a) i1Mg. simaIno dozvoljena doza je 45 mSv godisnje.10. v~~. Am=O. a druga pnblJzava: 2.48. 5.. L\m=O.iY . 5... 6. Ao::. 5. N·' Maks!ma!na godlsn)a 0344 " .1021 .. 6. " ' .d.. T=5. 5.006738u. 5 5 2~~u~>ia+239tTh.-17 G mli!jardl sVjellosmh godina. joo1:H=o-18 milijardi godina! Vidi primjer 3. 6..23". Udaljava S8! v=99.53. E". a maseni ostaje nepromjenjen.61. . b) H=QD=..c' d=1 67-10 m.591 MSG..64 g.=8.33 pc=4.31. d"".1. d-=1 0 Mpc.:16. .:. pogledaj primjer 4. 5.2 o o mg. c) 1250.3%.524.H .lO l8 .f'J=2.69 g. E=7.16. Vid. 5.3. 6. Pr'lbiizava 5e l d 1"' d Z Is.2.7.59.2·1 0 24 . 15.1=97800 godina.54. i 9 5.26. spc=1 .9 km/s.39. Nakon 1=4T aktivnast 6e se smanjiti 16 pula. sin~f)"'R!d' d=384200 km 611 V'd' r' 1021R-68105km 612 2cp 03' N 'd'1613 ) .29. I)e. v=2 km/s. 1".56. z"-. 19 6.2. l. Alfa cestice moraju imati energiju vecu od 3 MeV.91 MW.51 MeV. pogledaj Relati~ni ~564 n·m.9kms"1fMSG. T=5. 22 5.d=550 'km/s: ~ .6.115 cm. Q=-3 MeV. Treba koristiti reiativislicku formulu (vidi uvod)' I" v=769DO km/s..15.6.. Zvijezda S8 priblizava ' v. b=9 god.14. a) d=1 .007 J.025.34.1=20·3·12=720 O~15. c) ~~U.. Mak· 5. a=H/D=5. b} d=S.29. R] sinCPI 6. 8N=No-N.7.73·10 AJ=9. R=1675 km.30. Ookazl! v-44200 km/s. c) A=1.10'3 J.3 MeV. . .01.46.239 gfmol. 5.10 .\1.6. N=4.6 s. l.58. v""H·d._~e+l~N. h' D=oO'·I-O 045 -. t=1 . 6. 5. 1~-:. a) O-:.102°.. J.1 . v".1 . 5.36. a) SO%. Eo.36.97g. ' -. a) 5. T =1.S.25 Sv. 5. 5. 6.35. b) ~N/No"'i_e'~At =0. 6..Redni brej se smanji za 2.988. 5.::00. M=0.: ~:n/s.2 pm.28.72 mg. E=NE 1=0"J' D=O 46 mGy· H-9 2 mSv. m". ' .oEfm=O. 0 ~"" ~in([l: ~ 10o . .9 TBq.74. 5.32.8 km/s.75".03 min.0032 u.05 nm . 15·1 01"1 Sq. P=Elt=-0.1 . d) 937. 50 S -. d=8 pc. Am". a) No=4. 5.1c/5.0. p".36.4 No: t.29·1 0 .. l:C-+. Svemir 6.02 mg..261. id()e-~x. zo". a) 5000.8' Vidi se kao svijetla tatka.18.21.6.34. 5.2.9 EBq. pozitron i neutrino.17.37.63.b) 5.c! 10030 d. 5.0151.c\ A=3.4.J=O.04~~ nm. 5. 5.9998 km/s.3 (iii 30%). c) t:.31.b) 2~~Th.32. ND".:.. Relatlvni pomak je 1.1 SG. Za male uglove. 6. Vidi primjer 41 M". 5. d=2.. m. E:. 5.4. a) N::. .J=6. N=1 .5.50~. a) N =4.75.56·1024 . Vidi primjer 5! m". E".6. b) ~n.7 nm.6. m/mo= e -At =0. vo.77.73.18. Neutron se raspada na proton. V\di zadatak 627 .20. .8·1 0 J.1016: b) A =46 GBq. e VI !..57. h i . b) q. A="N. N=5.1125 Gy'. ~n.25. 5.39 god. 6.33.43. H-=55kms· 1 /Mpc.92·1 0 5.1 nm.· uvod! 6.456·1 0 J.83. d) i~Mg.54. 5. 5. 6.1 Oe s".1025 .10 '9 .350-20=330 imp/min. n-tp++jr+ V. H::.10s s=:1 .~~o ~:~~' ~~1.11.4 GBq. 6.025. b) 75%.S5".44. !=dc/2._=1.88.v"'~(t.67.. 5.083 iii B. 22 5.2 No: t=65 god.34 SG..2. T=39.14.47. d) 625. hf=2moc2. c} 875. 5. zadatak 6.t~le' ZVijezd·e. l~C . pogledaj prlmjer 4.27. Reakcija se odvija uz utrosak energijE.5.£!m. v-075c .41. b) A=18. a masenibroj se ne mljenja.8N n.1.64 d.Q8. 5.8. a) D=H/O=O.10 . 6. 5.26.17. 5. 5. a) °.47. A=S..22. onda 6e se i vrijeme t dobiti u godinam a. 6.032".v:o:H. Relativni pomak je 0.22. T =25 dana u a Java 0 6. 5. bez dimenzija.03g=1. "" J~j + vi c .693f}. a) Nv=1 . 5.~! . b) d. 6. E=PI::::3. 5.63·10 km.60. ~. 2lp=0. b} p=0.m""NE)e2=3.16. N=1020 aloma..69..39! U trenutku smrti organizma aktivnost se poene smanjivati. p=O. m".52.. 5. pomak je 0.15 MeV.

60-1.2.10 0.207 _ ziva 0.053 cink 0.47 1.o.OQ'151 u -.602.a tera peta eksa B.5.22 dnk srebro standardno ubWlnje slob.42 I iTeiTk· cekas O.092_ 0...39 nikelin 0.486-10"'u.K A.007276 u"."'9.7·K' b".60 1.£ H.36 1. 1 .:5. '"k 1.X '1'.31 1.(fJ oi ksi omikron pi T P E .81 2.101:)25 Pa A(eV) melal A(eV) almosl""k' pritisak 1.O17.022·102~' K.u 11...958 konstantan 0. 11 m natrij J c=1370 W/m? eV=1... litij -Platin'..23 J/K =1 led voda 1.42 Specificna elektricna otpornos(.·10-1~ 2. 10 3i kg mjJ=1.=4.67 495-1 U~·7kg i.27·lO'~" --In 4.' vazduh 1.8066 m!s '---+~. 11 -.10' m-' k.31 olovo ~o-4. 19 C h".S.n p.602_10.63 2.a " .54 1..67-10·(1 W/tr.-I6'.10 0.!L B..DODATAK 2.36 1.15 K PIJ".415 0!P~ olova ..38_10.) w sigma ipsiloll fi hi psi omega I "" 8=1.hE mar' ---I I 3./ 4.t Y.1 .35 4.\JJ Ll.49 tvar n tvar terpentin stal<lo (kron) i .672.4959787·10 gvozde 1.11.51 n R_".47 ma~anin 0.25 4.626-10· 3 t.54 0.gi9.'.89S·lO.50 -1.=6.a.--2.097.-.~.24 Bohrov poluprecnik salama konstanta elektronvolt astronomska jedinica !11.o T.7 .027 I ~am 1 -/ 136 137 .80 1.0 0.t) 1.9. Avogadrova konstanta t.54 4.6 Qm) masa neutronu mass alfa-cestice 1.9.12 zeljeza 0. pada Bohrov magnoton 9".6726·1 o-2'kg m.50 nl. Js N.42 nikal-hrom 0.008665 u"..S.52 J 11 aluminij m volfram ziva AU=1.33 1..-~ BJl r.56 u=c1.8i m/'.314 J/moi·K ~- F::::9. . p(10.85·10· 12 c m 0 10 10 10 10' 10' ~ centi mili mikro n I nano oiko fernlo alo f permilivnosl vakuuma elemen\arni naboj Planckova konstanta F/m - 10 a 10 10 10' 10" 10 10 < 10 ' 10 da h k M G deka hekto kilo mega alfa be/a gama delta N.R!N A . izlaznI rad eiektrona iz metala metal c8zij a!uminH bakar ~andacdni standardna temperatura T o=273..A X.LIo=411:.33 1..292.10·7 Him fli".p L.38 kalij '--- -- 80.----.Y [\.10.3 Km staklo (flint) kamena so kvarc I gravitaciona konstanta atomska jedinica mase masa elektrona masa protona c-' I 2 2 metilalkohoi etilalkohol aceton glicerin kalij-hlorid benzol '(=6.0 n. 1-' 4.66057·10· kg anWn secer ugljik-disulfid dijamant m"=5.E epsilon zeta eta theta iota kapa lambda mi Z.56 1.j .(!) ---..v :::..6484 10'1 C/moi .10._----.0003 1. vaznlle f IZIC e k cnst an t e velicina brzina svjetiosti u vakuumu permeabilnost vakuuma d deci vrijednost konstante 0=299792458 mls .- Nm ikg 21 i. Predmeci decimalnih mjernih jedinica 10 10'~ Grcki alfabet A. 1.06 0.~ 0.1-0. Indeksl prelamanJa neklh tvan Relativna perrnitivnost I malarna gasna konSianta Faradayeva konstunta Rydbergova kanslanta Bollzmanova konslanta Slefan-Boltzmanova konstanla Wienova konstanta R".1 .

53 .. v. 0 Da CI) (fermioni) "C c: » Leptoni elektronski neutrino mionski neutrino C -~ 0 0 +1 ~ il. P-32 natrij. .10.10 god 9 » » ::5e3 '" :£ .$ r ~ 0 -1 -1 ~ I I i 1. Co-60 radij. Co-58 kobalt..7min 5570 god 20..1O-B . N ro Hadroni 0 ±1 615. Ra-226 stroncij .5.." 2 .6 god 15 h 10 min 3.4 min 72 d 5. C-11 kobalt.5.:S c 0 N '" TI" ~ w 264.8.68 273. 0 157700 178300 1 e 0 =1 Vrijeme poluraspada T'I2/s CO .. Svojstva nekih cestica u prirodi Cestica "'''' .10"17 Ejg ~~ . 25 min 14. 0 0 0 's:::.001 s 1620 god 28 god 51 d izotop jod-131 jod-128 foster.1.. U-238 8d T " " ::.1 > 10 39 ~e: da (fermioni) "' "" "" ".000033 <0.3 d 2..9 1.6. (/) :> ::I Kvanti polja I !nlermedijami bozonj W· ZO I Ne (bozoni) (/) > >l: .n ~t::: >=~ 8 . Rn-222 uran. Ra-219 radij.:~ • " " • " 8 0 CC~p. "'"" » c\D "'"" » ~ ~ v" p n proton neutron pioni 0 - 1836..90 stroncij-89 T 11." foton Oznaka y Masa Naboj m. Na-22 natrij.10 god 4. U-235 uran.8 <0..e. " V C.as --Princip iskljucenja c: CI) E CI) CI) CO C\:I <'" :': 2:~ '" ~~ " 6.1 0 ne (bozoni) kaoni K± 966.8·10·a 5. Mg-27 radon. 9 ".5. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izolopa lzotop neutron ugljik.0 ±1 8.3 god 0. 138 > % 0 . 206. C-14 ugljik. Na-24 magnezij..8 d 7.15 1836.:..S._- elektron mi~n e I I ".