Dr Ahmed Colic

ZADACIIOGLEDI
IZ

FIZIKE
za 2. razred tehnickih i srodnih skola

Tuzla, 2000.
 Sadrzaj
Recenzenti:
Predgovor
Dr. Hrustem Smailhodzi6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehnicki skolski centar, Tuzla 1. ZVUK ......................... . .. .. i

2. Elektricitet i magnetizam .. ... 8

2.1. Elektrostatika ........................... .. .. ......... 8
Izdavac 2.2. Elektricna struja .
Harfo-graf, Tuzla
2.3. Elektromagnetizam .... 36
2.4. Elektrodinamika ........ 47
3.0p!ika .. ........ 59
Za izdavaca
Safet Pasi6 3.1. Brzina svjetlasti ..................................... . .. ...... 59
3.2. Geometrijska optika . .. ...... 62

3.3. Talasna optika ..... .. ..... 76

Stampa 4. Osnovi kvantne fizike < ........ 84
Harfo-graf, Tuzla 4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi ..... 84
4.2. Fizika atoma .................. .. .. ...... 91
4.3. T alasi i cestice .. .. .... 100
Za stampariju
5. Fi:zika jezgra atoma. Elementarne cestice .. .. 103
Safe! Pasi6
6. Svemir .. . ..... 115
Rjesenja ........... .. .. .... 119
Tiraz
1. Zvuk ...... 119
1500
2. Elektricitet f magnetizam . .. .. 119

3. Oplika .. .. .... 128

4. Osnovi kvantne fizfke ..................... " ..... 131
5. Fizika jezgra. . ..... 133
Oslobodeno poreza na promet, prema misljenju Federalnog ministarstva 6. Svemir .. .. .... 135
obrazovanja, nauke, kullure i sporta, broj: 03-15-2634/00, od 29. 06. 2000.
godine Dodatak .......... .. .. .... 136

Odobrena upotreba u nastavi tehni6kih i srodnih skala, prema rjesenju

Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzla broj: 10/1·15-6791-
2100, od 20. 06. 2000. godine
 "Priroda je jedna knjiga koju un svim lis/<)vima
!ludi mnogo sudriaja '
Ge/e(1749-1832)

1. ZVUK
Zvuk je takode talasno kretanje. Ljudsko uho moze da cuje frekvencije od 16
Predgovor Hz do 20000 Hz.
Brzina zvuka u gasavima data je izrazom
Zbirka je pisana prema programu fizike za 2. razred tehnickih i srodnih skala,
a takode je pri!agodena i programu fizike za 2. razred gimnazije na padrucju
Sarajevskog kantona. c= G-
Vp
Oat je veliki broj raznovrsnih racunskih zadataka (oznaka T)
demonstraclonlh ogleda i eksperlmentalnlh zadataka (oznaka E). Takode je gdje je: p - pritisk gasa, k - odnos specificnih toplotnih kapaeiteta pri sta!nom
dat i odreden broj laboratorijskih vjeibi (ukupno 7). Preporuceni pribor za pritisku i stalnoj zapremini, p - gustina gasa. Brzina zvuka u gasovima raste sa
demanstraciane og!ede i laboratorijske vjezbe maze se jednostavna sklapiti ad temperaturom,
prirucnog materijala koji uglavnam posjeduje svaka skala.

Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod I nekoliko rljesenlh

racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno davoljno prostora da gdje je: Co - brzlna zvuka na GOG (III 273 K), T-temperatura gasa (u K), T o=273 K.
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
Zategnuta iiea duzine f osciluje frekvencijom

t'=k~
21 '
gdje je b;:1 ,2,3 ... Za k",,1 dobivamo frekvenciju osnovnog tona.
Brzina sirenja longitudinal nih talasa u cvrstim tije!ima ( i tecnostima) je

gdje je: p-gustina sredine, E-modu! e!asticnosti (za tecnosti modul stisljivostl).

Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnutoj zici je,

gdje je: F~si!a zatezanja, l-duiina iice, m~masa ike.

1
 Kod zatvorene sviralena na jednom kraju frekvencija je f ~ (2k -1) .<:. b) Amplituda oscilovanja djelica sredine izracunava S8 prema jednacini
41
gdje je: I· duzina vazdusnog stuba, k~1,2,3.. Za k=1 dobivamo frekvenciju I::::: 2n2pcA 2f2 .
osnovnog ton8.
Jacina zvuka odredena je izrazom Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo da je amplituda oscilovanja

I=2n 2 pcf 1 A 2
A~3,14·10·' m,
2
Jedinica za jaGinu (intenzitet) je W/m . c) Nivo jadne zvuka na toj uda!jenosti je

Snaga zvutnog talasa je

p~ IS,

gdje je S-povrsina koju zahvata zvucni talas.

Primjer 2: !zvor zvuka Ima frekvenciju 260 Hz. Koliku 6e frekvenciju
Nivo jacine zvuka, u decibelima (dB), izrazav8 S8 re!acijom registrovati prijemnika: a) aka S8 izvor zvuka udaljava od prijemnika brzinom
30 mis, a prijemnik miruje, b) prijemnik miruje, a izvor zvuka S8 priblizava istom
I brzinom, c) izvor zvuka miruje, a prijemnik S8 priblizava brzinom 30 m/s. Brzina
L "'-lOlog~
I, zvuka u vazduhu je c=340 m/s.
gdje je: 1- jacina zvuka, 10 - jaCina zvuka (frekvencije 1 kHz) na pragu cujnosti kOja iznosi 10- 12 Wid, Rjesenjs:
10-260 Hz
Kada S8 izvor zvuka krece U odnosu na prijemnik (odnosno prijemnik U odnosu v~30 m/s: c=340 m/s
na izvor zvuka) dolazi do promjene frekvencije (Dopplerov eleka!) prema relaciji f~?

Frekvencija zvuka koju registruje prijemnik data je relacijom

gdje j8 :fo - frekvencija izvora zvuka, f - frekvencija koju registruje prijemnik,

Vi - brzina'izvora zvuka, vp~brzjna prljemnika, C - brzina zvuka. Gomj! predznak je
al\O S8 izvor (odnosno prijemnik) udaljava, donji predznak aka S8 priblizava. a) Prijemnik miruje, vp=O. Izvor zvuka S8 udaljava t8 S8 uzima gornji predznak.:
za brzinu zvuka,
Primjer 1: Snaga tackastog izotropnog izvora zVuka je 10~ W. Odredi:
a) jadnu zvuka na rastojanju R=10 m od izvora zvuka (prigusenjese zanemaruje),
b) amplltudu oscilovanja djelita sredine na toj udaljenosti, aka je frekvencija zvuka f ~ Co ---"-_ ~ 260 S-1 340 m I!._._
f=1000 Hz, brzina zvuka c~340 mis, gustina sredine (vazduha) je 1,2 kg/m 3 . c+Vj 340m/s+30m/s
e) nivo jacine zvuka na loj udaljenosti.
f~239Hz

Rjesenje:
Frekvencija koju registruje prijemnik je smanjenja.
P-l 0" W; R-j 0 m
a) Prijemnik miruje, vp=O. Izver zvuka S8 prib!lzava te S8 uzima donji predznak
a) I~?, b) A~?, c) l=? za brzinu izvora,

, . c _] 340mls
a) Jacrna zvuka je I;;:;;!. Zvucni taias S8 siri na sve strane . Povrsina sfere je ! ~ 10 - - ~ 260 s ----.:..:..::.=:.cc..-c-
S C-Y j 340m/s-30m/s
2
S=4nR te je jacina sfernog talaSB f=285Hz
b) Izvor zvuka miruje, v,=O. Prijemnik se priblizava te se uzima donji predznak
796.10.8 ...':".
za brzinu prijemnika.
, m2

2 3
 1.4. Koje oscilacije nazivamo ultrazvukom? Odredi talasnu duzinu ultrazvuka
f=fo'~~=260s-1340m/s+30111/S
pobudenu u aluminiju pri frekvenciji 10 MHz. Brzina zvuka u aluminiju je 5100
c 340m/s
m/s.
f = 283 Hz
1.5. Za mjerenje dubine mora koristi se ultrazvucni signal. Kada se signal emjtuje
Primjer 3: Iznad eilindricnog suda koji je napunjen vodom nalazi sa breda prema dnu mora on se vrati za 1,2 S. Kolika je dubina mora? e=-1550
se zvucna vHjuska eija je frekvencija 440 Hz, lz suda S8 ispusta m/s?
voda, Pri kojim duiinama vazdusnog stuba ce se zvuk pojacati
1.6. Izracunaj br~inu zvuka u vazduhu prj standardnim us!ovima (po=1,013.10 Pa),
5
(sl.1.1.)? Izracunaj du!'ine za prva dva pojacanja zvuka. Srzina zvuka
je 340 m/s. p=1 ,29 kg/m , k=1,4.
Rjesenje:
1.7. Izracunaj brzlnu zvuka u vazduhu na temperaturl: a) 20'C, b) 30'C. co=331,5
fo=440 Hz
e-340 mls S1. 1. 1. m/s.
I f =?,/2=?, 1.8. Kollka je brzina prostlranja zvuka u gvoldu: gustina gvozda je 7800 kg/m', a
11 2
Zvuk ce se pojaeati kada S8 sopstvena fekvencija oseilovanja v3zdusnog stuba modul eiasticnosti 9.10 N/m .
izjednaei sa frekvencijom zvucne vHjuske, fVIIJ=fvazd=f. Frekveneija oseilovanja
vazdusnog stuba je (svira!a zatvorena na jed nom kraju) 1.9. Brzina prostiranja zvuka u nekom metalu lzn051 4470 m/s. Koliki je modui
elasticnosti metala ako je njegova gustina 7500 kg/m J ?
c
f=(2k-l)--. 1.10. Gl,Jstina nekog gasa lznosi 1,5 kg/m 3 , a brzina zvuka u tom gasu je 432 m/s.
41 Koliki je pritisak tog gasa? k=1,4.

Prvo pojacanje se dobiJ'e za k=1. tJ' f "" ~ 1.11. Zlea mase 1 g, dUline 15 em, zategnuta je sllom F=44 N. a) Kolika je brzlna
. 41 zvuka u zicl? b) Kolika je frekvencija osnovnog tona? e) Kolika je frekvendja
prva dva harmonika? •
I --"- 340m/s 0r
1- 4f _. 4.440Hz ,:Jill. 1.12. Kolikom najmanjom silom treba zategnuti zieu mase 0,2 9 i duzine 60 em da
bi njen osnovni ton imao frekveneiju 440 Hz?

Drugo pojacanje se dobije za k=2, tj f = 3-"- 1.13. Zlea duga 1 m zategnuta je sllom 20 N I pri tome njen osnovni ton Ima
41 frekvenciju 70,7 Hz. Kolika je masa iiee?

T njen osnovni ton u rezonanciji sa tonorn rekvencije 512 Hz.
1.1. Donja graniea kad cujemo zvuk iznosi 16 Hz, a gornja graniea 20 kHz. U
kojem intervalu su talasne duzine zvucnih ta!asa u vazduhu, gdje je brzina
zvuka 340 m/s.
1.2. Zvucna viljuska, kad oseiluje, proizvodi zvuk frekvendje 440 Hz. Kolika je
talasna duzinazvuenih talasa: a) u vazduhu (e=340 m/s), b) U vodl ( e=1450
m/s).
1.14. Ta!asna duzina osnovnog tona, na ziei zategnutoj na dva kraja, iznosi 70 ern.
Odredi·. a) duzlnu ziee, b} masu ziee ako je si!a zatezanja 27 N, a brzina zvuka
250 m/s.
1.15. 2ica mase 0,2 9 zategnuta je sHorn F:::: 30 N j pri tome je
KoUka je duzina zice i taiasna duzina osnovnog tona?
1.16. U eilevi zatvorenoj na jednorn kraju, na sHei 1.2., prikazano
je oscilovanje vazdusnog stuba. evor stoje6eg talasa je na
zatvorenom kraju, a trbuh na otvorenom. Frekvencija talasa
je 280 Hz, a brzlna zvuka 336 m/s. Odredi: a) talasnu duzlnu
talasa, b) udaljenost prvog evora od vrha djevl, c) udaljenost
drugog i tre6e9 tvora od vrha . S1.] .2.

1.3. Covjek moze odvojeno cuti dva tona ako dodu do njegovog uha u intervalu 1.17. Pri mjerenju brzine zvuka u vazduhu pomo6u rezonancije vazdusnog stuba
vecem od 0,1 s. Na kojem najmanjem rastojanju treba da 58 nalazj ad neke (u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju) koristena je zvucna viljuska frekvencije
pregrade (zida ) da bi odvojeno cuo sopstveni ton i reflektovani ton? Za brzinu 440 Hz. Prv! rezonantni maksimum (pojatanje zvuka) javlo se na dubini t 1=19
zvuka uzeti 340 m/s. em. Kolika je brzina zvuka u vazduhu na datoj temperaturi?

4 5
1.18. Frekvencija osnovnog tona zatvorene cijevi na jednom kraju iznosi 150 Hz. b) Kojom brzinom treba da S8 priblizaava zvucni izvor da bi posmatrac
Kolika je duloina cijevi ako je brzina zvuka u vazduhu 338 m/s. registrovao zvuk dva puta veGe frekvencije? c=340 m/s.

1.19. Udaljenost izmedu prvog i lre6eg evora ns sliei 17, iznosi 78 em. Ako je
vazdu;;ni stub pobuden ns oseilovanje zvuenom viljuskom kolika je njena
frekveneija. Za brzinu zvuka uzeti e~343.2 m/s.
1.20. Ova zvucna ta!asa imaju iste frekvenclje i brzine prostiranja. Njihove jacine s'e
odnose kao 4:1. Kako se odnose njihove amplitude?
1.-36. Voz se priblizava stanici brzinom 16 m/s i emituje zvuk frekvencije 300 Hz.
Posmatrae na staniei registruje irekveneiju 314,5 Hz. Kolika je brzina zvuka?
1.37. Frekvencija zvuka sirene automobila u toku priblizavanja slusaoeu je 448 Hz,
a pri udaljavanju 426 Hz. Odredi: a) brzinu automobila, b) frekvenciju zvuka
sirene. c~332 m/s.

1.21. Snaga zvucnog izvora iznosi 0,2 mW. Kolika je jacina zvuka, aka se ta
2
snaga pre nasi okomito kroz povrsinu ad 8 cm ?
E
2
1.22. Jacina zvuka Iznosi 2,6.10.7 W/m • Kolika zvucna snaga ulazl kroz otvor
2 1.38. Demonstriraj rezonanciju kod zvucnih
povrsine S=50 cm ?
talasa.
1.23. Soaga zvucnog izvora iznosl 1,5 mW. Koliko se zvucne energije emituje za
Pribor: Dvije zvuene vilju;;ke jednake
dvije minute?
frekvencije, na rezonatorskim kutijama
2
1.24. Kroz okomito postavljenu povrsinu ad 240 cm , svake minute prode 0,144 J 81.1.3). Sl.l.3
zvucne energije. Kolika je jacina zyuka?
4
1.25. Zvueni talas ima frekveneiju 1kHz i jaeinu 10. W/m2 Koliks je amplituda laboratorijska vjezba 1: Odredivanie brzine zvuka u vazduhu rezonanciio!TJ.
3
zvucnog talasa u vazduhu? c::::340 mis, p=1 ,29 kg/m . vazdusnog stub,!
1.26. Frekvencija zvucnog talasa je 1 kHz, brzina c=340 mis, a gustina sredine Pribor: Menzura od 500 ml, casa s vodom, zvucna
1,2 kg/m 3 i amplituda oscilovanja 3,14 nlTl. Kolika je jacina zvuka? -(~- viljuska poznate frekvencije (preko 300 Hz),
gumeni cekie, lenjiL
12
1.27. Odredi nivo jaCine zvuka (frekvencije 1 kHz) koji odgovara: a) pragu cujnosti 10=10. W/m2,
2
b) granici bola Im=10 W/m . Uputstvo: Udari viljusku gumenim cekieem i stavi
2 je iznad menzure. U lTlenzuru lagano sipaj vodu
1.28. Koliki je nivo jaCine zvuka ako je njegovajacina a) 10 mWfm2, b)10 pW/m ?
sve dok ne cujes pojacanje zvuka. Kad procijenis
1.29. Kolika je jacuna zvuka ako je nivo jacine : a)23 dB. b) 46 dB? rezonantnu duzinu !, postupak ponovi dosipanjem
Hi odlijevanjern vode, sve dok zvuk ne bude
2
1.30. Snaga zvucnog talasa koji ulazi kroz otvor povrsine 1,5 cm iznosi 3 ow. a) Kolika je jacina maksimalno pojaean. U tom trenutku (sl.1.4.) I ~)J4,
zvuka na tom mjestu? b) Koliki je nivo jaCine zvuka na tom mjestu?
S1.1.4.
odnosno l.c/4f;
1.31" Nivo jaCine zvuka pored jedne zgarade iznosi 82 dB. Kolika zvucna snaga uiazi kroz prozor
2
povrsine 1,8 m ?
c~4 If,

1.32. Nivo jai':inc~ zvuka iznosi 50 dB. Kol1ka zvucna energija prolazl okomito kroz povrsinu 0,6 m za
2
gdje je fHfrekvencija zvucne viijuske, !-duzina od povrsine vode do vrha
8 s7 menzure.
1.33. Sirena automobila emituje zvuk trekvenclje fo=800 Hz. Automobi! S8 krece Odredi relativnu gresku mjerenja u odnosu na tabllcnu vrijednosl brzine zvuko na datoj
brzinom v=20 m/s. Koliku frekvenciju ce registrovati nepokretni posmatrac ako temperaturi,
se:a) automobil priblizava, b) udaljava? Brzlna zvuka u vazduhu je c=340 m/s.

1.34. Brod se na pucini javlja sirenom cija je frekvendja 200 Hz. Na obaH se
registruje ton frekvencije 204 Hz. a) Da Ii 5e brod pribHzava iii udaljava?
b) Kolika je brzina broda? c~332 m/s.
C T "" Co rr-,
VT.
gdje je co",,331 mis, T - sobna temperatura, To =273 K.

1.35. a) Kojom brzinom treba zvucni izvor da se udaljava od nepokretnog

posmatraca, da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta manje frekvencije?

6 7.
 "Najvece obilje i VrhUllilC sree<? za (;ovjekaje da Rjesenje:
pogazi poz"d" cia se ville k flcbcsima i prodre u
q,~+ 1 nC~1-1 0'9 C
/ujne prirode"
q,~+2 nC~2·1 0'9 C
Seneka (3 - 65)
r-8 em-0,08 m
a) Fo~? EF1; b) F~?; £,~2,O; e) E~?; r,~0,05 m
a) Istoimeni naboji se odbijaju. Iznos sile medudjelovanja dva naboja u
vazduhu je priblizno jednaka kao i u vakuumu, jer je za vazduh k~ko, odnosno £,~1
(vidi uvod),
2. Elektricitet i magnetizam N 2 1.1O-Oe.2.jQ-'e
F ~ k q 1q 2 ~ 9 . I 0 9 ----"'--. ------:--c----c;---
o 0 ,2 e2 (0,08m)2

2.1.Elektrostatika Fo = 2,8 ·10,·6 N

b) U nekoj sredini vrijednost elektrostaticke konstante je k = -"-"-, te je i sila

Coulombov zakon. Elektricno polje E,
medudjelovanja Er puta manja (sI.1.p.a)
Kolicina elektriciteta (naboj)nekog tijela q:= ne ~ gdje je:n~eio broj (razllka broja 6
F_Fo _2,8:1O- N _Id !(),'N.
protona i elektrona u tomtijelu), e~J1aboj elektrona (elementarni naboj) Er 2,0 ,.
e=: 1,6· 10-19 C. c) Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i usmjerena je ad pozitivnog
Iznos siie meaudjelovanja dva tackasta naboja dat je Cou!ombovim naboja (s1.1.p.b.). Iznos jacine elektritnog polja koja protece od prvog naboja u
(Kulonovim) zakonom: tacki 1 je:

F""k qlq2 =_1_QlQ2,

q,
E j =k o -::;-=9
J09 Nm~. l·lQ-g e ' = 3600 N
r2
4nE r2 r-1 e2 (0,05 m)2 e
gdje je: k-elektrostaticka konstanta, f-permitivnost sredine. Za vakuum (a priblizno [znos jacine elektricnog palja koje patite od naboja 2 j8
2 2
i vazduh) ko::::: 9 ·10'1 Nm . U vakuumu je 2.::::: 80 :::: 8,85 10- 1: C ." au nekoj N
Nm- 20000--
C
sredini 8 = eo 'E r , gdje je Er~relatjvna permitivnast sredine.
Posta vektori imaju isti pravac, anda ih algebarski sabiramo, te j8 rezultuju6a jacina
Aka na naboj qp u nekoj tack] prostora djeluje elektricna slla F, anda je jacina
elektrlcnog naboja u tacki A:
_ N N
elel:tricnog polja u toj tack] E "" F . E=Eo - 10)=20000- - 3600-
q, - C C
Jacina elektricnog polja tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja je
E=16400 N .
E-k-'L C
- r 2 '
Primjer 2: Dva naboja Ql'=+20 nC i q2=~20 nC, nalaze 5e na udaljenostl 3=20 em, u
Primjer 1: Ova tackasta naboja ql",,+1 nC i q2:::+2 nC medusobno su udaljena vazduhu (51.2.2.). Kolika je jaCina
8 em. a) Odredi silu medudjelovanja u vazduhu. b) Koliki 6e biti izn05 sHe elektricnog polja: a) u tacki A koja se
medudjelovanja u petroieju clja je relativna permitivnost 2? c) Odredi jacinu nalazi na sredini izmedu naboja, b) u tacki
elektricnog polja u tacki A, na spojnie; dva naboja, koja je udaljena 5 em od B kOja se nalazi na tjemenu
prvog naboja. Nabaji su u vazduhu. istostranicnog trougla, straniee a?
Rjesenje:
q,=+20 nC=+20'iO,9 C
q2~-20 nC=-20'10,9 e
a=20 em=O.2 m
a) E,=?, b)Eb=?
a) Na slici 2.2. su prlkazani vektori

8 9
 a) Na sliei 2.2. su prlkazanl vektorl jaclne elektricnog polja naboja +q I -g. 2.12.0dredl sllu kojom se prlvlace dva jona, Na+ I c;-: a) u vazduhu, b) u vodl
(£,=81). RastojanJe Izmedu jona je 1 nm, a nabojl su jednakl I Iznose
Njl" h " 't t'
OVI mtenzi e ! SU
E
AI:::::
k q,
0(~ y; E AZ ""
k
"(
q,
~ y. 1,6.10.19 C.
2.13.Dvlje jednake metalne kugle Imaju naboje q,=4 nC I q,=-lnC I medusobno su
l2) (2)
udaljene 1 m. a) Kolika je slla medudjelovanja kugll? b) Kollka 6e bltl slla
S obzirom da vektori imaju isti pravac i smjer, intenzitet rezultuju6eg po!ja je medudjelovanja aka se kugle dodirnu i vrate na istD rastojanje? Kakva je slla u
k" 4 N prvom s!ucaju a kakva u drugom?
EA=E"+EA2=[~)'(q,+q,)=3'6'1O C
2.14.Dvlje jednake lopte Imaju naboje +50 ftC I -10 ftC. a) Kollkl 6e bltl naboj loptl
poslije njihovog spajanja metalnim provodnikom? Koljko 6e elektrona proCi
kroz provodnik u procesu preraspodjele elektrona medu [optama?
b) Vektor rezultuju6e jacine elektricnog polja je Ell =: Em -+ EUe' Na sliei 2.2.
vidimo da su intenziteti vektora jednaki, EJl ;;:;: EE! ::::; EE}' tj. ovi vektori obrazuju 2.15. Dva tackasta naboja, istih dimenzija, od -6 J.1-e i +8).1C nalaze se na izvjesnom
rastojanju. Naboje dovedemo u neposredan kontakt a zatim vratimo na isto
rstostranicni trougao. Ell q, 9 I09.~me 2'lfrgC""4<OO_~.
= k () --:;-::::; " .) rastojanje. Kako se odnose sile medudjelovanja prije i poslije dodira?
2
a- C (O,2mY' C 2.1S.Dva jednaka naboja Imaju jednake mase m=1 9 I nalaze se u vazduhu.
Elektricna sila uravnotezena je gravitacionom sHorn. Koliki je naboj? Potrebn8
T konstante uzeti iz tab lice.
2.17.Kako se odnose elektritna i gravltaciona slla: a) lzmedu dva elektrona, b)
2.1. Moze Ii S8 trenjem naelektrisati metalni stap? izmedu dva protona? Potrebne konstante uzeH lz tablica.
2.2. Zasto S8 benzinska cisterna mora uzemljiti? 2,18.Tackastl nabojl +6 nC I +2 nC medusobno su udaljenl 8=10 em. Odredl
2.3. Kako ce 5e promjenitt sila medudjelovanja dva tackasta naboja aka se polozaj, velitinu j predznak treceg naboja tako da sva tri budu u elektrostatickoj
rastojanje medu njima smanji tri puta. ravnotezl.
2.4. Kolika je si!a medudjelovanja dva tackasta naboja ad 1 C na rastojanju 1 m: 2.1S.Elektrostaticki filtri, koji se koriste za odstranjlvanje tvrdih cestiea lz dima
a) u vakuumu, b) u vazduhu, e) u vodl? predstavljaju metalne cijevi duz clje ose je provodna ziea. Kako dje!uje takav
filter?
2.5. Ova jednaka tackasta naboja, nalaze se na rastojanju 3 m i privlace S8 silom
od 0,4 N u vazduhu. Odredi velicinu svakog nabaja. 2.20.0dredi jacinu eiektricnog polja na rastojanju 30 em ad tackastog naboja +8
nCo
2.6. Na kollkom rastojanju su dva tackasta naboja q,=1, 1 ftC I Q2=2,0 ftC ako je
sila medudjelovanja F=5,5 N. 2.21 .Na kojem rastojanju ad naboja ~2 nC je jacina e!ektricnog polja 9 N/C?
2.7.Dva naboja, od kojlh je jedno trl puta ve6e od drug09, nalaze se u vazduhu na
2.22.Elektrlcno polje obrazuje tackasti naboj q=16 nCo Kollka je jaclna elektrlcnog
rastojanju 0,3 m. Odredl: a)velltlnu naboja ako je slla medudjelovanja 30 N, b)
polja u tackl na udaljenostl 6 em: a) u vazduhu, b) u vodl?
silu medudjeiovanja u vodi?
2.23.0dredl relatlvnu permltlvnost sredlne u kojoj tatkastl naboj 0,45 ftC stvara
2.8.Elektricni nabojkugle je -inC. Odredi: a) broj el8ktrona u vi sku u odnosu na 4
elektrlcno polje jaCine 2.10 N/C na udaljenostl 5 em.
neutralno stanje, b) masu svih elektrona u visku. Potrebne konstante uzmi iz.
tablica. 2.24.a)Odredi veliCinu tackastog naboja, oko je na udaljenosti 9 em jacina polja u
5
vazduhu 4'10 N/C.
2.9. Ova jednaka tackasta naboja od 3nC, nalaze se u petroieju (E-r=2) i medusobno b)Na kojoj udaljenosti ce taj naboj, u sredini cija je relativna permitivnost 2,
djeluju sHorn od 0,01 N. Koliko je rastojanje izmedu njih? obrazovati polje iste jacine.
2010.Dva tatkasta naboja od inC i 2 nC medusobno su udaijeni10 em. a) Kollka je 2.25.Zemlja Je etektricki negativno nabijena. Jaclna eJektricnog polja na njenoj
sila medudjelovanja u vazduhu? b) Na kolikom rastojanju treba da budu naboji povrsini je 200 N/C. lzracunaj naboj Zemlje. Poluprecnik Zem!je je 6400 km.
u transformatorskom utju da bi sila ostala ista kao i u vazduhu? (£r=2,2) 2.26.Atom hidrogena sastoji se od protona j eJektrona kojl su medusobno udaljeni
2.11.0dredi relativnu permitivnost tecnosti ako dva jednaka naboja u vakuumu, na 50 pm. KoHka je jacina elektricnog polja protona na udaJjenosti na kojoj se
rastojanu 20,0 em uzajamno djeluju istom silom kao u tecn05ti na rastojanju 14 nalazi elektron?
em.

10 11
2.27.Metalna lopta poluprecnika 24 em ima naboj q=6,26 nCo Odredi jacinu
Rad u elektricnom polju. Kretanje naelektrisanih cestica u
elektricnog palja: a) u centru lapte, b) na udaJjenasti ad centra jednakoj polovini
poluprecnika, c) na povrsini lopte, d) na udaljenosti 24 em od povrslne lopte. elektricnom polju.
2.28.Dva tackasta naboja 2 nC i 4 nC se nalaze na rastojanju r=O,1 m. Odredi
jacinu poUa u tacki, na spojnici naboja, koja je 0,06 m udaljena od ve6eg Potencijal u polju tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja,
naboja, Zadatak rijesi graficki i racunski!
2.29.Elektricno polje obrazuju dva naboja q,=+2 nC i q2=·1 nC i nalaze se na
udaljenosti 20 em. Odredi jacinu elektrienog polja na sredini izmedu naboja.
Rad sile elektricnog polja naboja q, pri premjestanju nabaja qp.
2.30.U homogenom elektricnom polju, u vazduhu, nalazi se eestica prasine mase
11
4'10.7 9 i naboja +1,6·10· C. Kakav treba da bude smjer i jaCina elektricnog
polja da bi cestica mirovala?
2.31.Kapljica ulja mase 10" 9 miruje u homogenom polju jacine 98 N/C. Odredi
velieinu naboja kapljice.
gdje je: r"pocetno radijalno rastojanje, r,.krajnje radijalno rastojanje, iii
2.32.Elektron se nalazi u homogenom elektricnom polju jaCine 2 N/C. Odredi:
a) silu kojom elektricno polje djeluje na elektron, b) ubrzanje koje ce dobiti A =qp(V I -V2 )=q p U
elektron, c)brzinu koju ce imati elektron poslije 1 ).ls, d) put koji ce preCi
elektron za 1 I-1s. Pocetna brzina elektrona jednaka je nuJi. gdje je : qp-naboj koji se premjesta iz tacke eijl je potencijal V 1 u tacku eijl je
potencijal V 2 ; U=V r V 2 , razlika potencijala Hi napen.
2.33.Proton S8 nalazi II homogenom elektricnom polju jacine 15 N/C. Odredi: a)
ubrzanje koje ce dobitl proton, b) brzinu koju ce imati proton poslije 1 ms. Potencijalna energija sistema od dva naboja q1 i Q2, koja se nalaze na
rastojanju r,
Pocetna brzina je jednaka null.
2.34.Elektron S8 n'alazi u homogenom e!ektricnom poUu. A) Kakav je smjer kretanja W =k qlq2
elektrona u odnosll na smjer linija sile elektricnog polja? B) Kolika je jacona
" r .
elektricnog polja, aka elektron iz stanja mirovanja dabije brzinu 2'10 m/s
5 Promjena knetieke energije naelektrisane cestiee, ubrzane razlikom potencijala
U,
poslije predenog puta od 1 m?
LlEk=qU.
E
Ako je cestica prije toga mirovala, onda jebrzina koju dobije (iz mv' = qU ),
2
2.35.Zadatak: Pokazi da postoje dvije vrste elektricnih naboja, te da se istoimeni
naboji medusobno odbijaju, a raznoimeni privlace.
Pribor: Dvlje staklene I dvije ebonitne (iii polivilinske) sipke, vunena krpa, svila,
v=t!U
zicana kvaCica objesena a konac (s! R.6.).
1 eV (elektronvolt) je energija koju dobije elektron ubrzan razlikom potencija!a
2.36.Zadatak: Pokazi da se tijelo maze nae!ektrisati posredstvom drugog tijela,a 1V.
da se pri tome ne dodirnu (elektrostaticka indukcija). 1 eV=1 ,6'10~'9 J.
Pribor: Elektroskop, naelektrisana stak!ena iii ebonitna sipka. 81 jediniea za napon je volt (V)
2.37.Zadatak:Pokazi da provodnik kaji okruzuje kuglicu e!ektroskopa zasticuje v=2.
elektroskop od spoljasnjih naboja (elektrostaticka zastita). Pokazi da dielektrik c
(izolator) slabi elektricno polje. U homogenom e!ektrienom pefju jacina polja je
Pribor: Elektroskop, ebonitna (iii staklena) sipka, metalna casa, staklena casa. E=U
2.38.Zadatak: Pokazi razliku izmedu provodnika elektriciteta i izo!atora. d
Pribor: Elektroskop, metalne sipke (bakar, aluminij, gvozde ... ), sipke od gdje je: U·razlika potencijala izmedu tacaka Cije je rastojanje d.
izolatora( plastika, guma, staklo .... )
Primjer 1: Na rastojanju d=80 cm u vazduhu, nalaze se dvije metalne lopte
poluprecnika R,=H 2=8 em (sI.2.3.). Odredi: a) potencijal svake lopte ake su
naboji q,=+2 nC i Q2=·1 nC, b) rad sila elektricnog polja da se lopte dodirnu, c)
poteneijal i naboj svake lopte kad se dodirnu.
12 13
Rjesenje: a) Jacina elektricnog polja izmeau ploca je E = U = 20 V = 1000 'i

+q'~_d~q1
R,=R 2 =8 em=0,08 m d 0.02m m"
d=80 em=0,8 m b) Pri premjestanju elektrona, elektricno polje izvrsi rad
q,=+2 nC=+2'1O" C A = cU = 1,6 ·lO-"C· 20V = 3,2 ·10-'" J
£12--1 nC--1-10.9 C
S1.2.3, Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu slle elektritnog polja
a)V,=?, V,=?; b)A=?
c) VI' =?, V:i = '?, qj =? i q2 =? Pretostavljamo da je naboj ql nepokretan, a naba] rnyl
A=AE=E k ;;:;:}eU=-- =>V= - - =
f;eu 112 1,6·10 19C·20V
2,65 l06~
Q2-pod djelovanjem elektricnih sila premjesta ad rastojanja rl;::;d, do rastojanja 2 m'l 9,1'10-"kg s
r2;;:::2R.

a) Poteneijal kugle je V = k '! , te je

T
r
9 2.39. Tackasti-naboj q=+2 nC nalazi se u vazduhu. Odredi:a) elektricni poteneija! u
V =k.'lL=9 10' Nm' . 2.10- C 225V tackama koje su udaljene 5 em i 20 em ad naboja, b) napon izmedu ovih
2
1 R] C O,08m
tacaka.
2.40. Na udaljenosti 30 em od tackastog naboja, u vazduhu, jacina eiektricnog
palja iznasi 5000 N/C. Odredi: a) naboj, b) elektricni potencija: na toi
udaljenosti.
b) Rad koji izvr!;; elektritna sila da se lopte dodirnu je, A = kg,g J~ -~! gdje je
2.41. Naboj metalne kugle je 0,5 nC, a poteneijaJ 50 V. Kollki je poluprecnik kugle?
-(1' 1'2)
J

fl=d=O,8 m i f2=2R=O,16 m. 2.42. Pateneiial metalne kugle, tiji je poluprecnik R=2 em, iznosi -120 V. Odredi:
a) nabaj kugle, b) broj eiektrona koii 6e otici u Zemlju, ako se kugia uzemlji
1O-9C.H)10-~c(_1_---1-L9anJ
2
A _9.10 9 Nm ' 2
la,8m O,l6m) 2.43. Kollko elektrona treba dodati izolovanoj metalnoj kugli da bi nien poteneijal
iznosio 6000 V. Poluprecnik kugle je 7,2 em.
c) Kada S8 lopte dodirnu cnda 6e potencijali biti jednaki. Vi = V 2
2.44. Poteneijal metalne kugle, u vazduhu, iznosi -100 V, a poluprecnik 1 em.
qi Odredi masu svih elektrona koji su u visku u odnosu na braj protona.
k 3L =k
R] R2 2.45.lzolovana provodna kugla ima polupretnik 15 em j naboj 90 nCo Odred~
Posta su dimenzije [epti jednake, RJ=R2:=R, to je q; = qi = q' poteneijal: a) na povrsini kugle, b) u eentru kugle, e) na udaljenosti 15 em od
njegove povrslne.
Posta je ukupna kolicjna naboja 05tala nepromijenjena, CJI + q2 "" qj + qz "" 2q',
2.46. Potencijal metaine lopte na njenoj povrsini iznosi 60 V, a jacina elektrjcnog
q. _q_ I +q
__ 2_ 2nC--lnC O,5nC polja na njoj 1000 N/C. Koliki je poluprecnik lopte?
2 2
Poslije dodira na svakaj ploti je nabo) od 0,5 nC. 2.47. Rastojanje izmedu dvije susjedne ekvipotencijalne povrsine iznosi 2 dm, a
razllka poteneijala 1 kV. Kolika je jatina elektritnog polja?
Potencijali lopti poslije dodira su
_ g' 9 Nm
2
0,5 1O"'9C 2.48. Kolika je razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog polja, ako se pri
V'-~V,~kR ~9·JO 7'
O,08m 56,2 V. premjestanju naboja od 2,5 "C izmedu tih tacaka izvrsi rad od 0,5 rnJ?
2.49. Elektritno polje obrazuje tackasti naboj od 400 nC, koji ie smje"ten u
Primjer 2: Dvije horlzontalne ploce, izmedu kojih je rastojanje 2 em, prikljucene su
transformatorsko u!je (cr"",2,5),Odredi potencljal i jacinu eiektricnog polja na
na napon 20 V. Elektron iz stanja mirovanja prede rastojanje izmedu plata.
udaljenosti 20 em od naboja,
Odredi: a) jacinu homogenog elketritnog polja izmedu plota., b) rad sile
eiektricnog polja pri premjestanju elektrona od jedne do druge pioce, e) brzinu 2.50. Koliki rad treba izvrsiti da bi se tackasti naboj od 7 J.,tC doveo iz
koju dobije elektron ubrzan razlikom poteneijala U. beskonacnostj u tatku polja ciji je potencijal 2 V?
Rjesenje: 2.51. Koliku kineticku energiju dobije naboj od 2 ).lC kada se ubrza razlikom
d=2 em~O,02 m potencijala od 3 kV?
U-20V 2.52. Koliki rad izvrsi sila elektricnog polja da se tackasti naboj Q1;;:;;-1,5 nC priblizi
a) E=?, b)A=?, e)v=?
naboju +7 nC, sa udaljenosti d~20 em do udaljenosti r~8 em.

14 15
2.53. Koliki je rad patrebno izvrsiti da se tackasti naboj qp:;;20 nC iz beskonacnosti
dovede do povrsine kugle ciji ke potencijal 300 V i poluprecnik R=2 em?
E
2.54. Elektricno polje u gHeerinu (E[=39) obrazuje tackasti naboj od 9 nC. Kolika je
razlika potencijala dvije tacke koje su udaljene ad naboja 3 em i 12 em? 2.67. Zadatak: Pokaii da sve tacke
2.55. Koliki rad treba izvrsiti da bi se dva naboja od 31lC, koja se nalate u vazduhu provodnika imaju lsti potencijal.
na rastojanju 60 em, priblizila na rastojanje od 20 em? Pribor: elektroskap, cilindricni provodnik
sa siljkom (51.2.4.), kusal;ca (meta Ina
2.56. Izrazi u dzulima energiju elektrona koji je ubrzan razlikom poteneijala: a) 1
kugla sa drskom od ;zolatora), spajna SI.2.4.
V; b) 80 V.
fica.
2.57, Akcelerator je ubrzao proton do energije 70 MeV. Izrazi energiju protona u
dzuHma.
2.57,b.Elektron se kreoe brzinom 2'10' mls. Kolika mu je kineticka energija u Elektricni kapacitet provodnika
dzu!ima i eV?
Elektricni kapacitet provodnika,
2.58. Izmedu dvije naelektrisane place obrazuje se homogeno e!ektricno polje.
c=..'L
Napon izmedu p!aca je 24 V a rastojanje 2 em. Odredi: a) jacinu elektricnog IJ
polja, b) silu kojom polje djeluje na naboj od 3 nCo c) brzinu koju dobije cestica gdje je: q-kolicina elektriciteta dovedena provodniku, V{U)-eleklricni polencijal (napon) provodnika
ako joj js masa 6'10. 11 kg. prema Zemlji.

2.59. Proton ima kineticku energiju 2 MeV. Kohka mu je brzina? SI jediniea za kapacitet je farad (F): F =..s:.V .
2.60. Elektron pade iz stanja mirovanja u hamagenom elektricnam polju j dobije Kapacitet sfernog provodnoka, -
6
brzinu od 3' 10 m/s. KoHka je razlika potencijala jzmedu tacaka polja koje je
presao eiektron?
gdjEl je: r·polupreCnik. sfere (Iopte).
2.61, Elektron je ubrzan razlikam patencijaia od 220 V. Koliku je brzinu dobio Kapacitet plocastog kondenzatora
e!ektron?
C'" Cf:-~
, 'd
2.62. Koliku kineticku energlju, u dzulima, treba da irna elektron da bi, nasuprot gdje je: S-povrsina ploea kondenzatora, d-razmak izmedu ploca.
djelovanju elektricne sile, presao put izmedu dvije tacke cija je razlika Paralelno vezivanje kondenzatora (U=const; Q=Q,+Q2+Q3+·' +q,,)
potencijala 60 V? C, ""C, +C, +c, +. ·+c"
7 Serijsko vezivanje kondenzatora (q=const; U=Ul+U2+U 3+···+Un )
2.63. KoUka je potrebna ubrzavajuca raz!1ka potencijala da bi dobio brzinu v=3·10
1 1 1 1 1
mls: a) elektron, b) proton? ---=-+--+-+ .. +---
C. C, C, C, C"
2.64. Raz!ika poteneija!a lzmedu anode i katode elektronske lampe iznosi 90 V a J Energija ei('!ktricnog polja kondenzatora
rastojanje 1mm. a) Sa koHkim ubrzanjem se krece elektron od katode prema
anodi? b) Koliku brzinu ce imati u trenutku udara 0 anodu? C) Za koje vrijerne
'W = .!.qO = !.ClJ' '"
2 2
£2C .
prede rastojanje od katode do anode? Polje smatrati hornogenim. Gustinel energije elektricnog pola u kondenzatoru,

2.65. Cestica prasine mase 1 pg, im3 pet efektrona viska i ubrzana je razlikom .~=2-£E'
V 2
potencijala U:::::3 MV. a) Kolika je kineticka energija cestice? b) Koliku je brzinu
dobila cestiea? Primjer 1: PIOC8Stj kondenzator napravljen je od aluminiJske folije cija jedna strana ima duzinu 20 em i
sirinu 10 em. Rastojanje izmedu plata je 1 mm. Odredi: a)elektricni kapacitet kondenzatora,ako je
2.66. Proton pocetne brzine vo=100 km/s u!etio je u hornogeno elektricno polje izmedu piaca vazduh, b)naboj na svakoj ploCi kondenzatora kada se priklju6 na izvor napana 12
jacine E:::::300 Vfem tako sto se smjer brzine poklapa sa smjerom !inija slle V, c} eiektricni kapacitet kondenzatora, ako se izmedu placa stavi parafinski papir (£.-""2), d} kolicinu
elektriciteta koju ee kondenzovati kondenzatar, pri napanu 12 V, kada je izmedu ploca parafinski
elektricnog polja. Odredi: a) ubrzanje koje dobije proton, b) put kaji je prasao papir, e) energiju akumu!iranu na kondenzaloru!
elektron dok je dobio brz;nu 200 kmls.
Rjesenje:
a",,20 cmo::O,2 m
b=-10 cm::::O,1 m
d""l mm""O,001 m
€, 2
a)C o- 7, b)qo=7, C",,? d)q=?, e) W=?

16 17
 a) Za izracunavanje elektricnog kapaciteta kondenzatora koristimo formulu 2.78, Ova kondenzatora od 1 nF i 2 nF vezana su paralelno: Odredi: a) Ukupan kapacitet, b) naboj na
2
C S Z d h' l' S b!' C 885 10-" G 0,2m· a,lm oblogama svakog kondenzatora, kad se prikljuce na napon ad 10 V. c) ukupan naboj.
o=ctlc'd' avazu Jecr"'! ",a',ej8 'c,"'· Nm'--O,QOlm
2,79. Ova kondenzatora su vezana paralelno i prikljucena na napon od 20 V. Naboj na oblogama prvog
Co = 1,77 ·lO-l~F kondenzatora je 1 nC, a drugog 3 nCo Odredi: a) kapacilet prvog i drugog kondenzatora. b)
b) Naboj na plocama kondenzatora je kapacitet baterije.
q" =C,U",,1,77 W-'"P·12Y=2J2,lo-'C 2.80. Ova kondenzatora od 3 [IF i 6 [lFvezana su serijski i prikljucena na napon ad 90 V. Odredi:
c) C "" t,C o "" 2 ·1.77· IO"wP = 3,54 ·lO-LUF. kapacitet baterije, b) naboj na svakom kondenzatoru, c) napon na krajevima svakog kondenzatora

d)q=CU=3,54-1O- Hl P·12Y",,4,251O-"C. 2.81. Tri kondenzatotra od: 0,2 nF, 0,3 nF i 0,4 nF. vezana su redno i prikljucena na napon ad 600 V.
Odredi: a) kapacitet baterije, b) naboj na oblogama svakog kondenzatora, c) napon na krajevima
3,54·JQ-Lr'F·{l2V)'
2,55 ·10-' J. svakog kondenzatora.
2
2,82. Energija kondenzatora je 0.1 mJ, a napon ns plocama kondenzatora 200 V_ Odredi: a) elektricni
Primjer 2: Ova elktricna kondenzalora , C 1",2 pF i C2",,3.uF, vezana su serijski i prikljucena na napon kapadtet kondenzatora, b) naboj na plocama kondenzatora?
U",,110 V. Odredi: a) kapacitet baterije (ukupan kapacitet), b)naboj na oblogama svakog 2.83. Provodna lopta, poluprecnika 1 em, ima ima potencijal 300 V, Kolika koliCina toplote se izdvoji
kondenza!ora, c) napon na krajevima svakog kondenzatora. . kada se lopta spoji sa zemljom?
Rjesenje:
6 2.84. Povrsina svake place ravnog kondenzatora je 300 cm 2 , a debljina izolatora 1 mm (r,=6). Ko!ika jc
C 1=2 f-l F",2'1O- F
blla razlika potencijaia na pio{:ama kondenzalora aka se pri izbijanu kondenzatora izdvojila loplota
C~",3 uF.=3·1 O'oF
ad 0,21 mJ?
a)C",?, b)q=? c) u1=? U2 ",?
2.85. Ova serijski spojena kondezatora. 3pF i 6)JF, vezana su paralelno sa kondenzatorm ad 5 ~lF.
a) Kod serijskog vezivanja ukupan kapacitet je Koliki je kapadtet baterije? Nacrtaj semu!
1 1 I 2·JQ-"F·3-Hr(·p
=~-J' - . odnosno C 1,2·1O-"F 2,86, Ova paralelno vezana kondenzatora od 4 ~lF i 6 )JF, vezana su serijski sa kondenzatorom30 pF.
C C, C, C, +C, 2·j{J i'F+3·1O-"F Odredi kapacitet baterije. Nacrtaj semu!
b) Kod serijskog vezivanja napona nboj na plocama svakog kondenzatora je jednak'
2.87. Imamo dva jednaka kondenzatora od 1 f-lF. Kako ih moramo vezali : a) dva pula veCi kapacitet, b)
q ~CU = 1,2·W'-"F·llOV = 1,32·l(r"c.
dva puta man]! kapacite1?
e) Za serijsku vezu vazi, U",U r l-U 2,
2.88. Koliko kondenzatora treba para!e!no spojiti da bi pri naponu ad 2500 V na bateriji, naboj na bateriji
bio 0,1 C? Kapacitet jednog kondezatora je 2 )IF.

T 2,89. Plocasti kondenzator primi na svaku plocu naboj od 10 mC, pri cemu napan na krajevima
kondenzatora poraste do 200 V. Odredi: a) rad utrosen na naelekirisanje kondenzatora
2.68. IzraCinaj elektricni kapacitet Zemljine kugle. R=6370 km. b) kapacitet kondezatora. c) energlju kondezatora, d) stepen korisnog djelovanja kondezatora

2.69. Koliki poluprecnik treba da ima provodoa iopla da bi njen kapacitet u vazduhu iznosio jedan
farad?
2.70. Provodnoj iopti se dovede naboj od 30 nC i njen poteneijal je lada 6 kV. Odredi: a) nlektricni E
l<apacitet lople, b)poluprecnik lopte.
2.71. Naboj na provodnoj lopli je 4,5 nC, a kapacilet 1,5 pF. Odredi: a)potencijallopte, b)poluprecnik 2.90. Zadatak: Ispitaj kako kapacitet plocastog kondenzatora zavisi ad rastojanja
lopte_ Lopta se nalazi u vazduhu. izmedu ploca, povrsine ploca i vrste dielektrika izmedu ploca.
Pribor:Elektroskop, naelektrisani ebonitoi iii stakleni stap, siaklena placa,
2.72. Odredi eJektricni kapadlet kondenzatora cije obloge imaju povrsinu 47 em?, a izmedu obloga je papir, dvije metalne place (51.2.5.)
parafinisani papir (',,,,2) debljine OA5 mm
2.73. Metalna kugla poluprecnika 9 em u vazduhu ima potencijal 50 V. Odredi: 8) eleklricni kapacitet
Iwgle, b)naboj na kugli, c) povrsinsku gustinu nabaja, d) elektricni kapacitet kugle aka 5e potopi u 2.91. Zadatak: Izracunaj elektricni kapacitet plocastog kondezatora.
ulje (£",,2,2). Pribor: Staklena pravougaona ploca, oblijepljenu s obje strane stanioiom,
2.74. Kapacitet plocastog kondenzatora iznosi 2 nF. rastojanje izmedu ploca 0,5 mm i dielektrik sa lenjir.
Er=2,2. Kolika jo povrsma obloga kondenzatora?
2.75, Izmeou obloga kondenzalora povrsine 30 cm 2 • nalazi se staklena ploca debljine 2 mm ((.,-",7). SI.2.S.
Naboj na plocama je 9,3 nCo Koliki je napon na plocama?
2.76. Najednu plocu kondenzatora dovede so naboj ad 14 nC, dokje druga pioca uzemljena Kapacilet
kondenzatora je 70 pF. Koliki je napon na piocama?

2.77. Tri kondenzatora od: 1 j.lF, 2 j.lF i 3 j.lF, vezana su serijski. Koliki je ukupan kapacitet?

19
 2;2. Elektricna struja I 1 +I 2 +1}+"'+I n =iI;=O
;"1
Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir elektromotornih sila u
Elektricna struja u metalima. Ohmov zakon zatvorenom strujnom kolu (konturi) jednak je algebarskom zbiru padova napona u
tom kolu (konturi),
Jacina eiektricne struje je
tE, ~tR,I,
I ~ "''! ;~1 i~1

M Ukupan otpor serijski vezanih otpora (1:::::const; U = U J + U 2 + U 3 + .. + Un)

gdje je "'q-naboj koji protekne kroz presjek provodnika za vrijeme "'I. SI jedinica za
jadnu struje je amper (A). R=R 1 +R2 +R3 +···+Rn
Kod paralelno vezanih alpora (U~eonst; I ~ I, + 12 + I, + .. + I")
1 1 I 1 1
-~-+-+-+ .. ,+--
Ako je jaeina struje stalna, onda je I ~.'! . R Rl R, R3 R"
I
Kod serijskog vezivanja izvora elektricne struje, ukupna e!ektromotorna sila
U metalima su nosioci elektricne struje slobodni elektroni,
izvora je
1 == ncSv E:::::E) +E2 +E3 + "+E"
gdje je: n~broj slobodnih eiektrona u jedinici zapremine, v ~srednja brzina
Primjer 1: Elektricni cajnik je predviden za jabnu struje od 5 A pri naponu 220 V.
elektrona, S-povrsina PJ9sjeka provodnika. Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) duiinu iice grijaca ad nikl-hroma eiji je
Gustina struje je odnos jacine struje i presjeka provodnika presjek 0,3 mm 2 , c) gustinu struje kOja prolazi kroz zicu. Specificni otpor tice
. I na temperaturi grijanja j8 p:::;1 ,3'10.6 Qm.
J~S
Rjesenje:
Elektricni otpor provodnika, duzine I i presjeka S, je 1~5A
£ U~220 V
R=p-, S-0,3 mm'-O,3·10·' m'
S
gdje je p-specifieni otpor provodnika. a) R~?, b) t~?, e) j=?
Elektricni otpor provodnika mijenja se sa temperaturom prema zakonu
a) Koristeci Ohmov zakon za dio strujnog kola 1= ~ , nalazimo da je
R ~ Ro(l+ at)
ee ·• . t porgnjaca
I ktnCnl0 .. - U
R=~=--=44Q.
220V
gdje je : Ro:::::otpor kod DOC, R-otpor kod temperature t, a-temperaturni koeficijent I 4A
alpara.
b) lz relacije za elektricni otpor provodnika, R = pi nalazimo da ie duiina
Ohmov (Omov) zakon za die strujnog kola, S' -
1= U zicegrijaca f~ RS 44,,·O,3·ro-6 m 2 lO,Im
R p 1,3 10 6 Qm
gdje je: U-napon na krajevima provednika, I-jacina struje, R-elektricni otpor
c) Gustina struje je
provodnika. S! jedinica za e!ektricni otpor je om (Q).
V
Q=-
A
Jacina struje u nerazgranatom strujnom kolu je
I~~ Primjer 2: Na sliei p.2. odredi pokazivanje ampermetra pod a), b) i c). Unutrasnji
otpor ampermetra je zanemarljiv.
R+r
gdje je:E-e!ektromotorna sila izvora, R-vanjskf otpor kola, r-unutrasnji otpor kola.
Prvo Kirchoffovo (Kirhofovo) pravilo: Aigebarski zbir jaCina struja u
jed nom evoru strujnog kola jednak je nUli,

20 21
 Rjesenje:

R2-'"",_'_'_~
R A =R v=20.Q
rlL":,oR,,"c:.3,,n-lH ___A_--" a) IA =50 mA=O,05 A
~L------U""!2V- ---J 1",1A
Rs=?
" b) U=50 V
Rp=?

a) Potrebno je da pri jacini struje u kolu 1=1 A kroz ampermetar teee stmja IA=0.05 A (81.2,6.a).
Prema 1, Kirchoffovom pravilu I = I A + Is . Is=0.95 A. .
Ampermetar I sant su vezani paralelno te je pad napona jednak, I AR A "" IAR~

R '""' IARA O.OSA ·20D: 1,OSD:

oj S - Is O,9SA
sLp,2,
b)potrebno je da pri naponu U=50 V {sl.2.6b} kroz instrument lece struje IA ",0,05 A Kad serljske
Rjesenje: vezeJe u=Up+Uv""RpIA+RyIA;
a) Potrebno je nae] ukupan otpor U ovom dijelu kola. Otpori su vezani serijski: u Rv ""- 50~_20Q=980.Q
O,OSA
R=R I + 1'0=3 Q + 6 Q=9 "
Primjer 4: Baterija akumulatora sa elektromotornom silam ad 2.8 V, ukljucena je u kola po semi kao na
Ampermetar rnjeri jacinu struje. Prema Ohmovom zakonu: sllci.2.7. PrJ..tome je R 1 =1,8 Q; R2=2,O Q. R3=3,O n. i jaCina struje u kolu 11 ",0,8 A. Odredi: a) otPOI"
U 12V vanJsk~g .. dIJela kola, b)unutrasnji olpor kola, c) jaCinu struje koju polcazuje ampermetar A 2 .
!=R=-ej-Q =1,33 A • U.nulrasnJI otpor ampermetra zanemariti.
v ~ _. ___ ~J
"--'-~-ll
Ih"
RJ8senJe: 'e
r
~;:~y~
t
b) Otpori su vezani paralelno, te je
1 1 I
- = - - t - - odnosno

3Q,6Q 1,,,,08
R,03,0A[J
9'R
'. _, ' _
1
''''I' .... I,
R 2Q a) R=?, b) r;;;;?, c) h=?
3Q+6Q a} Prema Ohmovom zakonu jaCine struje
"" t' U 12 V u nerazgranalom dijelu kola je
Ampermetar po kazuje J8ClnU s rUj8 1= -, = -_. = 6 A .
l' 2Q Ii ",~.gdjeje R-otpor R3
c) Data je kombinovana veza otpora. Otpori R1 i R2 su vezani para!elnoJ R +r

ekvivalentni otpor (vidi pod b) je spoljasnjeg dijela kola: R = R J + R c,,' SI.2.7.

Otpori RZ,3 su vezani paralelno, Ie je
1', =_I",LR2 =2Q R 2 R, 2Q,311
,.2 R2+R2 R'J =--"-,---=1.211' R ",1 ~Q+12Q=3Q
".- R~ +R, 20.+3&2 ' , ,
T a kombinacija je vezana serijski sa otporom R3 , te je ukupan otpor
b) Koristad reiaciju za Ohmov zakon, unutrasnji otpor je
R=R ,,2 +R}=2Q+IQ=3Q
c) Prema 1. Kirchoffovom pravllu je
Ampermetar pokazuje struju jacine,
U 12V I J =1, +1"
1=,-=-,--=4A Olpori R2 i R3 Sli vezani paralelno te je pad napona jednak
R 3Q
R2Il =R313'
Primjer 3: Mjemi instrument ima utrasnji olpor 20 n. A)Kada se taj instrument koristi za mjerenje jacine Iz gornje dvije jednacine dobivamo: IF-D,671?; 11 =0,48 A
struje, onda kazaljka instrumenta ima pun otkton pri J8cini struje ad 50 mAo Koliki olpor treba da
ima sant (olpor paraielno vezan sa Primjer 5: U strujnom kolu. na slici 2.8 .. nalaze S8 strujni izvori elektromotornih sila E1=1 ,5 V; E2",,2 El i
ampermetrom) da bi pun otklon kazaljke bio R, E3;=~ V, !~ ~.tpori R I =8 Q i Rz",15 Q, Unutrasnji olpori izvora su r~=3,2 0., r22'l i f3",0,12 1:2.
pri struju od 1 A? b) Kad se laj instrument .~,
~-\.Y, Izracunatl Jaclne struJa 11 , 12 i 13
upotnjebi kao voltmetar, odredi veliCinu
predotpora (serijski vezan otpor) da bi i I~ i
Rjesenje;
instrument imao pun alklon kazaljke pr1 ~U---oJ E,-==1 ,5 V; E2",,2 E\ i E3-==6 V
naponu od 50 V: b) Re'S Q i R2=15 n.
SL2.6.
Il-32 Q r~::2rl i f3"'0 12...9...:
If'''?' 12=? i 13=?

22 23
 Ovo slozeno strujno kolo moze da se rijes! R, -E7-E
primjenom Kirchoffovih pravila. Najprije treba !"" ~ -I ~ 2.102.lzracunaj otpor cekasa ike duzine 1=2 m i povrsine presjeka S=0,05 mm 2 .
odrediti smjerove struja i elektromotornih sila.
Uobicajeno je da 58 pozitivan smjer izvora ems Ii
L.~~~ "I ~"i Potrebne konstante uzmi iz tablica.
uzima od negativnog ka pozitivnom polu R2 B *£2 2.103.0dredi otpor grijaca elektricne peel, napravljenog od konstantana precnika
strujnog izvora. Na slid 70 to je obiljezeno A - C 0,8 mm i duzine 24,2 m.
strelicama pored oznake E. Smjerovi struja se u r~
pocetku mogu uzimati proizvoljno, s tim sto 13 ~E3 2.104.Potrebno ie napraviti reostata od 6 £1., od nikelinskog provodnika precnika
treba obratiti paznju da lz tacke grananja mora ~F 0,8 mm. Kolika treba da bude duz.ina provodnika?
bar jedna struja da istiee. Aka S8 rjesenjem <, -
zadatka dobije poz.itivna vrijednost struje, anda SI.2.8. 2,105. Provodnik od nikl-hroma ima otpor ad 24 Q i dutinu 4,8 m. Odredi pretnik
je ana stvarno imala pretpostavljeni smjer. provodnika?
Prema 1. Kirchoffovom pravilu za tacku grananja A vazi
2
11 = I, + IJ (1) 2,106.Elektritni provodnik napravljen je od bakra duz.ine 200 m i presjeka 10 mm .
Prema 2. Kirchoffovom pravilu, za strujni okvir ABCDAje: a) Koliki jenjegov otpor? b) Koliki presjek treba da ima aluminijski provodnik
-E2 + E] = R)z + rzI2';- rjI] + R)j (2) iste duz.ine da bi njegov otpor bio isti?
Za strujni okvir ABCFA vaii
2,107,Kolika je masa bakarnog provodnika dutine 5 km i otpora 5 Q? Potrebne
~·-E2+E; =R)2+rzI2-r3I} (3)
konstante uzeti iz tablica.
Uvrstavanjem pOZflatih vrijednosti u jedllacine (1). (2) i (3) dobivamo
I, "" I, +1, 2.108. Kolika je potrebna masa bakra da 5e napravi provodnik olpora 1,72 Q i
11,21 1+21 .4b=-l ,5 precnika 0,5 mm?
21 ,41 2-0,121 3 ",,3
20109.Elektricni otpor spirale sijalice, kada je uk!jucena iznosi 0,3 k£2. Kolika jacina
Rjesavanjem ovog sistema jednacina dobivarno: struje prolazi kroz spiralu kada se prikljuc[ na gradsku mrezu napona 220 V?
2.110.Napon na krajevima otpornika od 3 Q iznosi 12 V. Ko!iki naboj protekne kroz
Srnjerovi struja I, i 13 suprotni su od onih naznClcenih na slici.
otpornik za pora minute?

T 2.111.Koliki je napon na krajevima provodnika otpora 5 Q ako kreoz njegov presjek

svake sekunde protekne 1,56' 1019 elektrona.
2.92. Ko!iku jacinu struje pokazuje miliampermetar ako kroz njega za dvije minute
protekne naboj od 18 Co 2.112. Elektritni otpor covjecijeg lijela iznosi 20 kQ. Pri kojem naponu 6e kroz tijelo
proCi struja opasna po zivot (10 mAl?
2.93. Galvanomelar pokazuje struju od 1mA. Koliki naboj prode krol galva nome tar:
a) 1 s, b) 5 min? 2.113.Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je razlika potencijala 0,12 kV, a
kroz provodnik tete struja 360 mA?
2.94. Ampermetar pokazuje struje jatinu od 3 A. Koliko elektrona prolekne kroz
presjek provodnika svake sekunde? 2.114.Na krajeve provodnika od volframa precnika 0,5 mm i duz.ine 4,5 m
21 uspostavi se razlika potencijala od 1,2 V. KoUka jaeina struje pro!azi kroz
2.95. Za dvije minute kroz presjek provodnika protekne n:::::3'10 elektrona. KoUka provodnik?
je jacina struje?
2.115.0d generatora do potrosaca je udaljenost 250 m. Potrosae se snabdijeva
2.96. Za vrijeme ad 75 min kroz neki provodnik protekne nabaj ad 55 Ah. Kolika je e!ektricnom strujom preko bakarnog provodnika. a) Ko!iki je gubitak napona
jacina struje u provodniku? na !in!j! ako je jacina struje 5 A, a presjek provodnika 25 mm 2 ? b )Koliki ee biti
2.97. Vozac pri paljenju automobila pokrece an laser 2 s pomocu struje ad 0,3 kA. pad napona ako S8 umjesto bakarnog provodnika koristi aluminijski
Koliki je nabo] prosao kroz eiektropokretac (anlaser)? provodnik?
2.98. Kroz provodnik prolazi struja ad 2 A. ysolika je gustina struje na mjestu gdje je 2.116.0dredi pad napona na aluminijskom provodniku duzine 500 m, pri jaCini
struje od 1,5 A. S~14 mm ,
2
presjek provodnika: a) 1 mm', b) 2 mm'?
2 6 2
2.99. Gustina struje kroz provodnik presjeka 3 mm , iznos! 1,2'10 Alm ! KoUka je 2.117.Reostat je napravljen od nikelin5kog provodnika duzine 15 m i presjeka
2
jacina struje? 1 mm . Odredi jacinu struje kroz reostat aka je na njegovim krajevima napon
2,100.Za 4 s kroz presjek provodnika S~1,5 mm prode 210'9 elektrona. Kolika je
2 12 V.
gustina struje? 2.118. Volframova nit eleklricne sijalice ima otpor na O°C, 42 Q. Koliki je otpor niti
2.101.Gu5tina struje kroz provodnik, presjeka 1,2 mm
2
, iznosi 2 Nmm'. Koliko na temperaturi 2100"C? a~0,005 1rC.
elektrona prade kroz provodnik za 0,4 5?

24 25
2.119.0tpor volframove niti silalice na 20"C iznosi 20 Q. Odredi: a) otpor niti na pokazuje napon U,=1,25 V. Odredi: a) elektromotornu silu elementa, b)
O°C, b) temperaturu niti kada je ukljueena ako je tada otpor 188 Q. unutrasnjhi otpor elementa.
Temperaturni koeficijent otpora iznosi (1=0,005 1/oC.
2.132.Kada se baterija prikljuei na otpor od 1 Q jaeina struje u kolu je 2 A, a kada
2.120.0Ipor niti sijalice pri OPC je deset puta manji nego na temperaturi 1900°C. S8 prikljuci na otpor od 2 Q jacina struje je 1,5 A. Odredi: a) unutrasnji otpor
Odredi ternperalurni koeficijent otpora materijala niti. baterije, b) elektrornotornu silu baterije, c) struju kratkog spoja.
2.121.0tpor volframove niti na O°C iznosi 30 n. Kada sijalica svijetli pri naponu
Vezivanje olpora. Kirchoffova pravila.
220 V, kroz nju tece struja od 0,75 A. Kolika je temperatura niti?
2.122.Koliko puta se poveea otpor bakarnog 2.133.Dva otpornika, R, = 2 Q i R2 = 4 Q, vezana su: a) serijski, b)paralelno. Odredi
provodnika kada se zagrije od OPC do tacke ukupni otpor u aba slucaja.
topljenja 1083"C? ri=0,00371/"C.
2.134.Dva otpornika, od 1 .Q i 2 [1, vezana su redna (serijski) i prikljucena na
2.123.Na slid 2.9. je prikazano kolo struje, pri cemu napon 12 V. Odredi: a) jacinu struje kroz otpornike, b) napon na krajevima
je: eiektromotorna sila izvora E=12V, svakog otpornika.
unutrasnji otpor r=0,1 Q, otpor vanjskog dijela 2.135.Tri provodnika S otporima 10, 20 i 30 oma, vezana su serijski i prikljuceni na
kola R=2£2. Odredi: a)pokazivanje SI.2.9. napon 120 V. Odredi: a) ukupan otpor i jaeinu struje kroz otpore, b) pad
ampermetra, b) pokazivanje voltmelra, c) napona na svakom otporu.
zasto pokazlvanje voltmetra (kojl je V8zan na krajeve izvora struje) nije 2.136. Dvadeset jednakih sijalica vezane su serijski i prikljucene na napon gradske
jednako eiektromotornoj sili izvora. mreze od 220 V. Kroz sijalice teee struja od 0,55 A Koliki je otpor sval<8
2.124.0Iovni akumulator sa elektromotornom silom E=2 V, kada se prikljuci na sijalice?
spoljasnji otpr R=4,8 .n, daje struju jacine !=0,4 A Odredi : a) unutrasnji otpor 2.137.0tpornid R 1;::;: 3 Q i R2 ;::;: 6 Q vezani su paralelno i prikljuceni na napon 6 V.
akumulatora, b)napon na njegpvim krajevima. Odredi: a) ukupan otpor, b) jacinu struje u kolu.
2.125.Unutrasnji otpor generatora struje je r;::;:0,6 Q. Kad S8 prikljuci na vanjski 2.138.Tri otpornika R , = 6 Q, R2 = 8 £2, ~ R,' ~
otpar R=6,O £1 napon na njegovim krajevima je U=120 V. Odredi: a) jacinu R3= 5 Q, vezana su kao na siici e-1r~"'R;;-,~::~'~' "
struje u kolu, b) elektromotornu silu generatora. 2.10. Odredi ekvivalentni olpor l..~""",~~, .

ave veze otpornika. ~~RC",-"',

2.126.Elektromotorna sila izvora struje iznosi 2 V, unutrasnji otpor 0,2 .Q i jacina
struje u kolu 0,5 A. Odredi: a)otpor vanjskog dijela kola, b) pad napona kroz S1.2.1O.
izvor struje, c) napon na krajevima lzvora struje.

ir-~=--.~··,·R~"J ~I
2,127.Kad se izvor elektriene struje prikljuei na zeijezni provodnik duzine 5 m i
povrsine poprecnog presjeka 0,2 mm' kroz kolo teee struja od 0,5 A. Odredi 2.139.Tri otpornika, R,=15 Q, R,=12 Q,
R3;::;:20 n, vezana su kao na slici
elektromotornu sHu izvora ako je unutrasnji otpor 0,25 Q.
2.11. Koliko je ekvivalentni otpor
2.128.lzvor elektricne struje sa unutrasnjirn otporam r=0,5 .Q vezan je sa ave veze otpornika? R2 . -'1 R3
2
nikelinskim provodnikom duzine 12,5 m i presjeka 0,5 mm . Napon na SL2.l L
krajevima izvora iznosl U=5,25 V. Odredi: a) jacinu struje U ko!u, b)
elektromotornu sHu izvora struje. 2.140. Dva serijskl vezana otpora, od 2 .Q i 4 Q vezana su paralelno sa otporom
2.129.Kad se zeljezni provodnik, duzine 5 m, prikljuCi na izvor struje E=1,5 V j R3 ;::;:5 12. Nacrtaj semu! Odredi ukupnj otpor.
unutrasnjeg otpora r~0,2 Q, kroz provodnik teee struja od 0,6 A. Koliki je 2.141.Dva para!e!no vezana otpora R 1=20 Q i R2 =30 n, vezana su serijskl sa
precnik provodnika? otporom R3=10 Q. a) Naertaj semu! b) Odredi ukupan otpor. e) Kolika jaeina
2.130.Kada se alkalni akumulator prikljuGi na vanjski otpor R,~1 ,5 Q struja u kolu je struje teee kroz otpornik R3 aka S8 na krajeve kombinacije otporaprikljuci
11=0,8 A Kada se prik!juci na otpor R2 =3,25 n struja u kolu je b=O,4 A. Odredi: napon od 110 V. d) Koliki je pad napona kroz otpornik R3?
a) elektromotornu silu izvora, b) unutrasnji otpor.
2.131.Prilikom odredivanja elektromotorne sile Leklanseovog elementa UI
metodom (vidi sliku 71) dobijeni su sljedeei podaei. Pri jaGini struje 1,=0,2 A
voltmetar pokazuje napon U,~1,45 V. Pri jaGini struje 12 =0,6 A voltmetar

26 27
 -r ""I;"" 1-
2.142.0dredl ukupan atpor na sllel 2.12., pad a, b, e I d.

{:;J- a)
A

·-1 ~" ~ : . : }b)

-c~::::: J- d)
1:0:
2.149.Trl sljallee jednaklh atpora R,=2 Q, vezane su kao na
sliel 2.16. I prikljucene na napan U=4,5 V. Odredi: a)
ukupan ptpor, b) jaeinu struje kroz svaku sijalieu, c) kako
6e svijetlitl sijalica b kad se isklju6i sijaliea C, d) kako 6e
S1.2.12. svijetliti sijaliea B kad se iskljuei sijaliea A?
2.143.tmamo na raspotaganju sest jednakih sijaliea od kojih svaka ima otpor 2 Q. 2.150.Jacina struje kroz sijalicu 8, na slid 2.16., iznosi 18=1
Kaka ih treba velati da bi dabili: a) maksimalan otpo, b) minimatan otpar. A. Napon U iznasi 12 V. Odredi: a) jaCine struja kraz
Kaliku su ti otpori? R, sijaliee A i C, aka su svi otpori jednaki, b) atpor svake
2.144.Na sliei 2.13. je: U=12 V, R,=1 Q, R2=2 Q. sijalice, c) napon na krajevima svake sijalice.
SL2.16.
Odredi jaeine struja: a) I=?, b) 12=7 c) 1,=7.
3"-
2. i51.0dredi jacine struja na slid .R
2.145.0tpari R, =3 Q i R,=6 Q vezani su paralelna i 2.17. U=9 V, R,=l Q, R2=2 Q i
prikljucen! na napon U kao na slid 2.13 .. Pri tome CE---- u --~"I R3=3Q.
SL2.13.
kroz kola teee struja od 1=3 A. Odredi: a) napon 2.1S2.Tri otpora na sliei 2.17., su
U, b) jacinu struje krpz otpornike Rl i R2 . jednaka i iznase po 11,. Aka je
2.146.Dva jednaka otpora, vezana su paralelno, kao na slid 2.13" i prikljucena na jaCina struje 1::::2 A odredi:
napon U=24 V. Pri tome kroz kolo teee struja ad 4 A. Odredi: a) koliki su ti a)napon U, b) jaeinu struje 1, i 13 ,
otpori?, b) jacine struja kroz otpore. 2.153.Karistenjem 2. Kirehoffovog ptavita odredi
2.147.0dredi ekvivalentni otpor kola i pokazivanje ampermetra, na slid 2.14. Otpori jaeinu struje I u kalu na sliei 2.17. Ee 2 V,
su dati U omima. E2=1,4 V, r,=0.15 Q, r2=0, 10 Q, R=5 Q.
2.154.0dredi napone na krajevima izvora struje
E1 i E2 i napon· na krajevima otpora R, na slid
or 2.17 .. Podatke czeti iz zadatka 2.153. R'"
2.155.Koristenjem 2. Kirehoffovog pravila odredi
HOV jacinu struje u kolu na slici 2.19. E1=12 V,
E2 =9 V, r,=0,5 Q, r2=0,4 £2, R=9,1 Q.
2.156.5est jednakih galvanskih elemenata
e!ektromotorne sile po 1,5 V i unutrasnjih
.3Q SI.2.19 .
S1.2.14. otpora po 0,3 Q, vezani su serijski kao na
shei 2.18, Ta baterija je prikljucena na vanjski otpor R=7,2 ft Odredi: a) jacinu
struje u kolu, b) napon na krajevima vanjskog otpora, c) napon na krajevima
svakog elementa. Nacrtaj semu.
2.148.Na sliei 2.15. prikazana je veza eetiri otpora: R=1,6 Q, R,=4 Q, R,=6 Q i
R3=12 Q. Odredi a) ekvivalentni atpor, b) struju u svakom otporu. Napan
izmedu taeaka A i B je 18 V.

28 29
2.157.Koliku jacinu struje pokazuje Rad i snaga elektricne struje
ampermetar na sliei 2.20. E=1,4
V, r=0,2 Q, R=7,2 Q.
Rad elektriene struje,
2.168.Ampermetar na sliei 2.20,
pokazuje strujeu jacine 3 A. Ako A=UIt
je R=2,8 Q i r=0,2 Q kolika je
e!ektromotorna
izvora?
sila jednog
r:,L_ ~I1: l'
L"
jr r '1 r <-I----'
gdje je:t-vrijeme proticanja struje, U-napon na krajevima posmatranog dijela kola.
8naga elektricne struje,
p= A =Ul=IU'
t
Oslobodena kolicina toplote u provodniku kroz koji prolazi elektricna struja,
SI.2.20.
Q =Rl't
~:J-- Primjer 1: Elektrieni stednjak ima ukupnu snagu P=5 kW kada su ukljuceni svi

L __. r~20 j ~~"C2~QC--­

S1. 2.21.
2.159. Odredi napon na oblogama
kondenzatora na slid 2.21.
grijaei na grad sku mrezu napona 220 V. Odredi: a} jaeinu struje koju vuce
stednjak iz mreze, kada su ukljuceni svi grijaci, b) elektricni otpor svih grijaca u
stednjaku, c) dnevni i mjesecni utrosak elektricne energije aka su svi grijaci
ukljuceni u prosjeku dnevno 2 h, d) mjesecni racun za utrosenu elektricnu
energiju stednjaka.
E Rjesenje: Potrosaei u stanu S8 veiu paralelno. U tom slueaju svi su potrosaci na
istom naponu, a rad jednog potrosaca neovisan je od rada drugih potrosaca.
2.160. Zadatak:Odredi eiektromotornu sHu i unutrasnji a) Snaga elektricne struje je P;:::UT, a jacina struje
otpor dzepne baterije.
Pribor:Dzepna baterija, otpornik sa cepovima, 1 =.l'. = 5000W ~22 7 A
ampermetar, (do 3 A), vezni materijal. (sI.2.22.) U nov '
b) Ako je snaga e!ektricne struje P:::::U1, a jaCina struje data Ohmovim zakonom,
ondaje
2.161. Zadatak:Pokazi da je: a} kod serijskog vezivanja otpora ukupan otpor u2 U2
p=-- odnosno R=-·
jednak zbiru pojedinih atpora, b) kad paralelnog vezivanja reclprocna R ' P
vrijednast ukupnog otpora jednaka zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih
IZ~(220V)2 9,68Q.
otpora.
5000W
Pribor:Dva jednaka otpora (iii otpornik sa cepovima), ampermetar (do 3 A).
voltmetar ( do 3 V), dzepna baterija, vezni materijal.
c) Utrosena elektricna energija jednaka je radu e!ektricne struje. jz reladje
Otpore odredi UI metodom. (sI.2.9.) p =. -~ , rad struje je A """ Pt, odnosno dnevni utrosak eL energije
t
A =5kW· 2h =!OkWh
Mjesecni utrosak elektricne energije je
2.162. Zadatak:Pokazi da otpor provodnika raste A =!OkWh ·30~ 300kWh
sa temperaturom (sI.2.23.). d) Mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka je,
Pribor:Opruga iz hemijske oiovke, dzepna 300 kWh·0,1 KM,"30 KM
baterija (do 3 A), vezni materijal, upaljat
(sibica).
Primjer 2: Dvije sljalice imaju snagu 60 W i 100 W kada se prHcljuce na napon od
SI.2.23. 220 V. a} Koliki su elektricni otpori sijaliea? b} Kolika ce biti snaga sijaliva ako
se vezu serijski i prikljuce na napon ad 220 V? Koja stjalliea 6e jace da svijeUi?

30 31
Rjesenje:
s,
P,=60 W (U , =220 V) 2.170. Kapacitet automobilskog akumulatora iznosi 55 Ah. Kolika je energija
P,=1 00 W (U,=220 V) akumulisana u akumulatoru aka je njegova elektromotorna sila 12 V?
U-220 V
2.171. Otpor niti elektricne sijalice u radnom stanju [znosi 300 n, nominalni napon
a) R , -?, R2-? S1.2.24, je 220 V. Odredi: a) snagu sijalice, b) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu,
b) P,'=?, P;=? c) utrosak elektricne energije za 10 h.
a) Snaga sijalice je P = VI = V' , a elektricni otpor (sI.2.24): 2.172. Sijalica za epidijaskop ima snagu 500 W kad se prikljuci na napon 220 V.
R Odredi: a) otpor sijalice u radnom stanju, b) jatinu struje koja prolazi kroz
V' (220V)' U' (?lOV'
R =~, =-----=~06,7Q: R =--'-=----L=484Q sijalieu u radnom stanju, c) otpor sijaiice na aoe aka je temperatura vlakna
j Pl 60W 2 1\ lOOW sijalice kada radi 2S00'C, a temperaturni koeficijent otpora u=O,005 11'C,
b) Kada se sijalice vefu serijski (sl. 101.) onda kroz njih protice struja d) jacinu struje koja pro!azi kroz sijalicu u trenutku ukljuCivanja (na temperaturi
V 220 V O°C).
t·· ·--=0,17.'1.
R, + R, S06.Hl + 48411 2.173. Snaga reostala je 30 W kad je na njegovim krajevima napon od 15 V.
Odredi duzinu nikelinskog provodnika ad kojeg je napravljen reostat, ako je
Snaga prve sija!ice PI' :=. R 11" ;::: SOb,? Q . (0,17 A)" :;;; 23,3 W .
presjek iiee 0,5 mn-t
Snaga druge sijalice Pl =R2(1 =41';4£2 ·(0,17 A)2 ::::14 W.
2.174. Kol!ka S8 ko!icina toplote oslobodi U reostatu otpora 6 Q za 5 min. aka kroz
Sijalica od 100 W ce s!abije da svijetli od sijalice 60 W, aka S8 vezu serijski. reastat prade za to vrijeme naboj ad q=600 C?
Objasni zasto? 2
2.175. Elektricni grijac je od cekas iiee ciji je presjek 0,4 mm . Snaga grijaca je
1 kW kada se prikljuci na napon 220 V. Kolika je duzina iice grijaca?
T
2.176. Spirala grijaca ima snagu P]=800 W kada 5e prlkljuci na napon od 220 V.
2.163. U TV prijernniku, koji ima snagu 180 W kada S0 prikljuCi n3 gradsku mrezu Aka 5e iiea grijaca prepolovi i ponova prikjuci na i5ti napan kolika ce biti
napona 220 V, pregorio je osigurac, Na raspolaganju su nam osiguraci ad snaga grijaca?
0,5 A j 1 A Koji cema osigurac upotrijebiti? 2.177. Grijac bojlera ima snagu 2 kW. ZA koje vrijeme se zagrije 50 I vode ad
2.164. Na elektricnom bojleri stoji oznaka 2 kW/220 V. a) Hoce Ii pregoriti osigurac temperature 25°C do 60°C?
od 6 A kada S8 bojler ukljuci? b) Koliki je elektricni otpor grijaca? c) Kolika se 2.178. Odredi otpor grijaca koji je prikljucen na napon 220 V ako za 20 min izdvoji
kolieina toplate as!aboti u grijacu za 1 h? d) KoUka se kolicina vade maze 1 kWh toplote.
zagrijati u bojleru za to vrijeme ad 20" do 70"C?
2.179. Elektromotor ima korisnu snagu Pk=2 kW i prikljucen je napon 220 V.
2.165. Na sijalici stoji oznaka 150WI220 v. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi Stepen korisnog dej!ovanja motora je 95%. KoUka jacina struje pro!azi kroz
kroz sijalicu kada radi, b) eI6ktric";ni otpor sijalice kada je ukljucenja, c) naboj elektromotor?
koji prode kroz sijalieu svake sekunde, d)broj elektrone koji produ kroz sijaiicu
svake sekunde. 2.180. Elektricnl grija6 vade za akvarijum snage P=400 W zagrije 10 kg vode, ad
15°C do 25_"C, za 20 min. Odredi: a) korisnu snagu grijaca, b) stepen kor1500g
2.166. Koliki otpor treba de ima elektritni grijat, prikljucen na napon 220 V, de bi dje!ovanja grlja6a.
se u njemu za 10 minute oslobodila koliCina top late od 1 MJ?
2.181. KaHko vremena traje zagrijavanje 31 vade u elektricnom cajniku, ad 1W'C do
2.167. Koliki je dnevni utrosak elektritne energije u stanu sa sljedec':im tacke kljucanja? Snaga cajnika je 800 W, a kaefieijent korisnog dejelovanja
potrosacirna: a) 5 sija!ica snage po 100 W koje dnevno gore po 4 h, b)TV 87%.
aparat snage 200 W koji je dnevno ukljucen 7 h, e) elektricni stednjak snage
2 kW ukljucen dnevno 4 h, d) elektricni bojler snage 2 kW ukljuten dnevno 2 Ir, 2.182. Elektricni cajnik zagrije 1,8 I vode ad 10°C do 100°C za 22,5 min. Cajnik je
e) ves masina snage 2,5 kW ukljucena u prosjeku dnevno 1,5 h? Koiiki je prikljucen ns napon 220 Vilma kaeficijent korisnog dje!ovanja 80 %. Odredi:
ratun za mjesecni utrosak elektricne energije ako cijena 1 kW iznosi 0,1 KM? a) korisnu snagu grijaca, b) snagu grijaca, c) ja6inu struje koja prolazi kroz
9rija6, d) elektricni otpor grijaca.
2.168. Snaga grijaca iznosi 800 W, kada se prikljuci na napon od 220 V. Koiika 6e
biti snaga ako napon opadne na 200 V? 2.183. Iz nikelinskog provodnika duzine 6 m j precnika d=O,4 mm, napravljen je
9rijat. Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) snagu grija6a kad se priklju6i na
2.169. Elektricni patrosae ima snagu 440 W kad se prikljuci na napon 220 V. Koliki gradsku mrezu napona 220 V, e) koliCinu vode koju zagrije 9ri]a6 za 20 min ad
je otpor potrosaca j jacina struje kroz potrosae?
20"C do 50"C.

32 33
 8,314-~.298K
E v"'~ RT '" O,0l6Rg . _ _~m~o~IK",-_ _ .. O,208.1O~!m'.
M p 2~ IO'Pu
mol
2.184. Zadatak: Sastavi strujno kolo kao . _. I
na sliei 2.25. a) Naertaj semu strujnog Iz Jednaclne: H,O ---'I H, + 2"0, vidi se da je zapremina izdvojenog gasa oksigena dva puta manja i
kola. b) Odredi snagu sijaliee kad je iznosi 0,1 04'10- 3 m 3 ,
ukljucena sarno jedna baterija, c)
Odredi snagu sijalice kad su ukljucene T
dvije baterije (vezane serijski). Sta
2.185. Kollko 1e eiektrona pOlrebno za izdvajanje: a) 1 mola srebra iz raslVora srebro-nitrata, b) 1 mola
zapazas? bakra iz rastyora kupri-sulfata?
Pribor: Dylje dzepne baterije, sijalica
za dzepnu bateriju, ampermetar, 2.186. Pri prolasku struje jaCina 1,5 A u toku 30 minuta kroz rastvor soli nekog tl"Ovalenlnog rnetaia, na
katodi S8 izdvoji 1,07 g. Kolika je reiativna atomska masa tog melaia?
voltmetar i vezni materijal.
2.187. Aluminij S8 dobiva elektroiizom A1z.03. Koliki naboj je potreban za dobivanje jedne lone
aluminija?
Elektricna struja u tecnostima i gasovima 2.188. U Leklanseovom elementu jedna elektroda je cink na kojoj se odvija elektrodna reilkciji'J."
Zn --+ Zn" + 2e . Za Iwliko ee se smanjiri masa cinkovog omotata za 1 sat aka daje struju 0,03 A?
Prvi Faraday-ev (Faradejev) zakon elektrolize: Masa izdvojene tvari na elektrodama,
proporcionalna je proteklom naboju, 2.189, Elektrolizom hioridne kiseline nastaje gas hlor i gas hidrogen. Izracunaj zapreminu izdvojenog
m =kq, gasa hlora i hidrogena, ako jo temperatura 32 c C, pritisak 1,1 bar, jacina struje 0,5 A, vrijerno
gdje je k·elektrohemijski ekvivalent za datu tvaL trajanja elektrolize 1 min i 10 s.
Nabaj 510 ga nosi 1 mol elektrona zove se Faraday-eva konslanla
2.190. Pri odredivanju elektrohemijskog ekvivalenta bakra u toku 5 min kroz rastvor je pro!azila struja
F=NA·C=96484~. ad 1,2 A. Za to vrijeme masa katode se povecala Z8 120 mg. Kolika je vrijednost eicktrohemijskog
mol ekvivaienta bakra?
Drugi Faraday-ev zakon,
M 2.191. Koja kolicina dvovalentnog nikla se maze izdvojiti iz rastvorE! za 1 sat pri J8Cini struje od 1.5 A?
m=~q
,F 2.192, Elektrolizom je dobiveno 1 kg bakra. Koliko srebra S8 moie dabit! ako S8 kroz odgovarajuCi
gdje je: M-molarna masa Ivari, z-broj razmjenjenih elektrona na elektrodama. elektrolit propusti isla koliCina elektriciteta (naboja)?
Jonizacija gasa je proces stvaranja jona u gasu pod djelovanjem vanjskog jonizatora
(nesamostalno provodenje) iii pod djelovanjem elektricnog polja izmedu elektroda (samostalno 2.193. Pri elektrollzi rastvora dvovalentnog nikla, nikl 5e izdvaja na povrsini 120 cm 2 Za koje vrijeme ce
provooenje). Energija jonizacije je energija potrebna da se elektron olkine od atoma iii molekula gasa, se obrazovatl sioj debljine 0,03 mm. Napon na eleklrodama je 1,8 V, otpor rastvora je 3,75 Q.
pri standardnim uslovima. KoJika elektricna energija ce biti pri tome utrosena?

Primjer 1: E!ektrolizom vode (kojoj je dodalo nesto sulfatne kiseline da S8 pospjesi provodenje slruje) 2.194. Pri niklovanju se koristi struja gustine 0,4 A/dm 2 . Kolika debljina sloja niida se moze dobiti
nastaje oksigen i hldrogen. Kol"lka je 'I:ldvojena masa i zapremlna gasa hidrogena pri proticanju propustaju6i kroz ras\vor struju u toku 8,9 h?
struje od 0.15 A u loku 3 sala_ Temperalura je 25 9C i pritisak 1 bar. Kolilw S0 pri tome izdvoji gasa
2.195. Pri posrebravanju iz adgovarajuceg rastvora soli izdvojilo se 40,32 9 srebra za 1 h. Otpor
oksigena?
rastvora je 1,2 Q. Odredi jaCinu 5truje, napon na elektrodama i utrosak energije za vrijerne
Rjesenje: posrebrivanja.
Eleklrodna reakcija na katodi je: 2ft· + 2e-- --} fL 2.196. Koliku jaCinu struje treba propustiti kroz gasni voltarnelal' da bi za 10 h dohilj 0,2 n/ gasa
1:=0,15 A hidrogena pri standardnim uslovima?
1=3 h",10S00s
T =(273+25)K=298 K 2.197. Koja kolicina i broj atoma dvavalentnog cinka S8 moze izdvojili na katodi za 5 min pri elektrolizi
p",-1 bar",,105 Pa rastvora cink-sulfata, aka je jaCina struje kroz rastvor 2,5A
z",,2
2,198. Znajuci relativnu atomsku masu i valentnosl natrija, cinka i alurninija odredi njihov clektrohemij:c;ki
M(J--b)=2 g/mol ekvivalent.
m",,?, V=?
Izdvojena mass hidrogena je: 2.199. Energija jonizacije molekula gasa iznosi 12,3 eV. a) Koliku brzinu moraju lma!i oIeklroni da bi
izazva!i samostalno provodenje struje u tom gasu?
2.JL.
2.200. Anodnim kolom elektronske cijevi tete struja od 3,2 mA Koliko eiektrona svake sekunde izleli iz
m=.!v..!.,lt-- mol .O,J5A.10800s=O,OI68g
katode?
zF 2.96484~
mol
Izdvojena zaprernina hidrogena je, korisienjem jednacine pV == nRT

34 35
 E gdje je: I-jabna struje kroz solenoid, N-broj namotaja solenoida, ,duzina solenoida.
Sila kojom magnetno polje djeluje na provodnik duzine 1 kroz koji teee struja
+
jacine I (Ampereova sila) je (512.29.)
2.201. Zadatak: Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektricnu F=IB!sin a
struju. +
Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterija, sijalica za K A I gdje je a ugao izmedu smjera magnetnog polja j smjera struje.
dzepnu bateriju, casa sa vodom, kuhinjska so, vezni
materijal, (sl.2.26.)
':0~;~:' Ako S8 u magnetnom polju krece naboj q brzinom v, onda palje na njega
djeluje silom (Lorentzova sila-sl. 2.30.)
F:::::qvBsina
':=~:j gdje j8 a ugao izmedu smjera magnetnog palja i smjera kretanja cestice
(pozitivnog naboja).
2.202. Zadatak: Pokaii Sl.2.26.
uticaj jonizatora na
provodljivosl gasa.
B) Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterij;J, galvanometar.
sibica, vezni materijal (sI.2.27.).
b) Pribor:Eleidroskop (naelektrisan), sibica.
St.2.27.

S1.2.29. 51.2.30.
2.3. Elektromagnetizam Sila kojom dva provodnika, na medusobnoj udafjenosti 8, djeluju jedan na
drugi je
Mctgnetno polje F~11 1,1,1
Veza izmedu magnetne indukcije B i jacine mahnetnog polja H je 2na
gdje su: 11 i 12 jacine struje u provodnfcima, f--duzina provodnika.
B~flH
Ako tesflca naboja q ufeti u homogeno magnetno polje brzinom v, okomito na smjer tog polja.
gdje je : 11- !loll .. ' Il-magnetna permeabilnost tvari, flo-permeabilnost vakuuma koja
0::: onda CO se kretati po kruznici poluprecnika r,
Tm IIlV
r=-.
iznosl Mo0:::4n'1 0"7 A' j.lr-relativna permeabilnost tvarL qB

Fluks homogenog magnetnog polja kroz ravnu povrsinu S je Q) = BS cos u.. , gdjE:. je Primjer 1: Solenoid ima 369 namotaja i duzinu 30 em. Njegova ukupna otpomos!
a-ugao izmedu norma Ie na povrsinu i vektora B. Kada Ilnlje 81le prolaze okomito iznosi 2,4 Q i krajevi so!enida su prikljuceni na napon 12 V. Odredt: a) jacinu
kroz povrsinu (a~O) fluks je magnetnog polja unutar solenoida, b) magnetnu indukciju unutar solenoida,
2
<p~BS.
c) magnetni f1uks aka je paprecni presjek solenoida 12 cm , d) jacinu
2
magnetnog polja; magnetnu indukciju i magnetni fluks kad se u solenoid uvuce
Jedinica za magnetnu indukciju je tesla (T), a za magnetn'l fluks veber (Wb=Tm ). zeljezna sipka cija je re!ativna permeabilnost 190.
Jacina magnetnog polja na uda!jenosU a od pravolinijskog provodnika je
Rjesenje:
Kroz namotaje solenoida
H~~!-, N~360
2n·a prolazi struja jatine
t~30 em=0,3 m
gdje je I jatina struje kroz provodnlk. Jedlnica za jacinu magnetnog polja je A . R~2,4 Q U 12V
m U~12V 1~-~·--=5A
Jacina magnetnog polja u centru kruznog provodnika poluprecr1ika r je R 2,4A
S~12 cm2~12'10'4 m'
I a) H=?, b) Bo~?, e) <Po=?
H~-·.
2r d)l1c=190; H~?, B~?, <p~?
Jacina magnetnog polja unutar solenoida (zavojnice) je
.. magnetnog po I'ja unutar soIenol
' d a J6
. Ii NI = -
360·5A A
a ) J aClna - - - . = 6000 - .
H~ NI 0::: -
t O,3m ill
1

36 37
 b) Magnetna indukcija unutar solenoida (u vazduhu) je 2.207. Magnetna indukcija u nekoj tacki polja iznosi B~0,6 mT, a jabina magnetnog
-7 Tm A 3 pol)a H=9,55 Aim. Kolika )e permeabilnost sredine u toj tacki? Kolika je
EO ~f1oH~41t·1O -·6000-~7,54·1O- T.
A m relativna permeabilnost?
c) Magnetni fiuks krpz poprebni presjek solenoid a je 2.208. Relativna permeabilnost u nekoj tacki prostora iznosi 70, a magnetna
<Po ~ EnS ~ 7,54 .10-3 T ·12 ·10-' m' ~ 9,05 ·10-" Wb. indukcija 0,02 T. Kolika je jabina magnetog polja u toj tacki?
d)Kad se u solenoid uvube jezgro od mehkog zeljeza jabina magnetnog polja 2
2.209. Koliki je magnetni fluks kroz povrsinu 8=25 em koja je postavljena okomito
se ne mijenja, H=6000 Nm. Magnetna indukeija 6e biti na magnetno polje indukcije 8=4 mT?
B ~ fl,Bo ~ 190·7,54 .1O-3 T ~ 1,43 T. 2.210. Magnetni fluks kroz okomitu povrsinu S=200 em 2 iznosi S·10-4 Wb. Kolika je
Magnetni fluks ce biti <P""~,<1\) ::::1,72·1O- Wb. jaCina magnetnog polja?
3

Primjer 2: E!ektron uleti u homogeno magnetno polje indukcije 2mT brzinom 300 km/s, okornito na 2.211. Pravougaoni ram straniea 3:::20 em i b=15 em postavljen je u homogeno
smjer magnetnog polja. Odredi: a) sHu koja djeluje oa eiektron, b} poluprecnik kruznice koju opisuje magnetno polje jacine 5 Aim. Koliki je magnetni f1uks kroz okvir ako je ugao
elektron, c) vrijeme jednog obiiaska kruznice, koj! zaklapa normala na povrsinu i vektor magnetne indukcije : a) 02 , b) 30 9 ,
Rjesenje: x X X X, X c) 60', d) 90'? Okvir se nalazi u vazduhu.

~
8",2 mT:=2"10-3 T
2.212. Magnetni fluks kroz neku ravnu povrsinu iznosi 60 mWb kad je ugao izmedu
v=:300 km ",,;\. ! 05 2.r:. X X

"ti;
s s normale na tu povrsinu j smjera magnetog polja 30°. Koliki 6e biti fluks kad je
0=6",1 6'10.19 C taj ugao 45"?
~"'9, 1: 10-31 kg X / X X
((_90° 2.213. Kruini provodnik postavljen je okomito na magnetno polje jacine 6 PJm. Pri
a) F=?, b) r=?, c) T=? tome je magnetni fluks 2,37·10"7 Wb. Koliki je poluprebnik kruznog provodnika?
X X X X X 2.214. Kroz pravoliniski provodnik prolazi struja jacine 2 A. Kolika je jaCina
Uobicajeno je da S8 vektor magnetne SL2.31.
indukcije predstavlja znakom X aka su silnice magnetnog polja i magnetna indukeija na udaljenosti 2 em od ase provodnika?
okomite na ravan crteia (ad citaoca). Provodnik S8 nalazi u vazduhu.
a) Na elektron naboja e djeluje Lorentzova sila eiji je iznos (za ugao o==90 Q
) 2.215. Na kojem rastojanju od ose dugackog pravoliniskog provodnika, kroz kaji
F '" evB = L6·1O~19C ·3·10.1 ~·2· 20--'T = 9.6 ·IW N.
I7 prolazi struja jacine 0,5 A, magnetna indukcija iznosi 2!lT?
,
b) Posl0 elektron ima negalivni naboj, smjer LorentzGve sile koja djeluje na elektron je suprotan
2.216. U nekoj tacki jacina magnetnog polja pravoliniskog provodnika iznosi
anom na slid m.2. Lorentzova sila daje elektronu centripetalno ubr.c:anje i prisiljava 9a cia se krece 13,6 Aim. Na kojem rastojanju od pravoliniskog provodnika se nalazi ta tacka i
po kruznid poluprecnika r (sl.m.3.) koji je odreden reladjom kolika je magnetna indukcija u njoj? 1~6 A.
mv"
2.217. Indukcija magnetnog polja u tacki, k~a se nalazi na rastojanju 4,5 em od
evB=--.
, pravohnlskog provodnlka, IznOSI 2,8·10· T. Odredi jacinu polja u toj tacki i
9 1.10-31 kg· 3 10' ~
< jacinu struje u provodniku.
Poiuprecnik kruznice je r = mv "'" ' ". _s 8.53.10- 4 m·
cB 1.6·}0 '''C-2·10 -'1 2.218. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki udaljenoj 10 cm od pravoliniskog
c) Period kretanja elektrona po kruznici je provodnika iznosi 8 Aim. Krajevi provodnika prikljuceni su na napon od 12 V.
T= 2111' "" 2nm =1,7X.1O-Rs.
Koliki je elektricni otpor provodnika?
, qB
2.219. Kruzni provodnik ima poluprecnik 6,4 em i I<roz njega prolazi struja jacine
12,4 A. Nadi jacinu magetnog polja i magnetnu indukciju u eentru kruznog
T provodnika.

2.204. Magnetna permeabilnost mehkog zeljeza iznosi 1,5'10.

4
Tm/A, livenog 2.220. Jacina magnetnog polja u eentru I<ruznog provodnika kroz koji prolazi struja
celika 3,14'10"Tm/A i vazduha 1,2567'10"6 Tm/A. Kolika je relativna jacine 11 A lznosi 120 Aim. Odredi precnik kruga i indukeiju magnetnog polja u
eentru.
permeabilnost tih tvari ( supstanci )?
2.221. Kolika jacina struje treba da protice kroz kruzni provodnik precnika 31 em
2.205. Maksimalne vrijednosti re!atlvne permeabilnostl za dinamo lim iznosi 5000,
da bi u njegovom centru magnetna indukeija bila jednaka horizontalnoj
a za kobalt 220. Kolika je maksimalna magnetna permeabilnost tih tvari?
komponenti indukcije magnetnog polja Zemlje koja iznosi 0,02 mT?
2.206. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki u vazduhu iznosi 2 Aim. Kolika je
magnetna indukcija u toj tacki?

38 39
2.222. Krajevi provodnika, savijenog u krug polupreenika 6 em, prikljueeni su na
elektricni izvor. Magnetna indukcija u sredistu provodnika je 0,05 mT, a otpor
provodnika 0,25 Q. Koliki je napon na krajevima provodnika?
6 magnetnog polja.
2.223. Magnetni f1uks kroz kruzni provodnik poluprecnika 18 em iznosi 2-10. Wb.
Kolika jaeina struje pro!azi kroz provodnik?
2.224. Solenoid duzine 85 em ima 750 namotaja kroz kaje protice struja jaCine
5,6 A. Odredi jacinu magnetnog polja i magnetnu indukciju unutar so!enoida.
2.225. Magnetna indukcija unutar solenoida izn05i 1,2 mT. Odredi jaCinu struje
kroz namotaje solenoid a aka on ima 820 namotaja i duzinu 64 em.
2.226. Koliko namotaja po jed nom metru duzine treba da ima solenoid da bi
magnena indukcija unutar njega izn05ila 8,2 mT pri struji jacine 4,3 A?
2.227. Odredi magnetni fluks kroz poprecni presjek solenoid a duzine 1,6 m kroz
cije namotaje prolazi struja jacine 6,3 A. Solenoid ima 1400 namotaja i
poluprecnik 4,8 em.
2.228. Magnetna indukeija u eentru solenoida, koji ima 180 namotaja i duzlnu
30 em, iznosi 2,26 mT. Krajevi solenaida prikljuceni su na napon od 4,5 V.
Koliki je omsk! atpor solenoida?
2.229. Solenoid ima 20 namotaja po centimetru duzine kroz njih prottee struja
j Odredi rastojanje medu provodnicima, ako sila medudjetovanja na dio
jacine 0,2 A. KoUka je jacina magnetnog palja i magnetna indukcija unutar
solenoida ako je solenoid; a) namotan na drveni cilindar, b) namoian na
gvozdenoj sipki Cija je relativna permeabilnost 600?
2
2.230. Elektromagnet ima povrsinu poprecnog presjeka 10 em , duzinu 20 em i
100 namotaja. Kroz namotaje teee struja jaCine 1 A a magnetni fluks iznosi
7,54·10,sWb. Kolika je relativna permeabi!nosl jezgra e!ektromagneta?
2.231. Magnetni f1uks kroz poprecni presjek pre~)ek elektromaneta iznosi
2·10·4 Wb, a povrsina popreenog presjeka 8 em~. Relativna permeabilnost
jezgra elektromagneta iznosi 300, broj namotaja 250, a duzina 0,2 m. Kolika
jacina struje prolazi kroz namotaje elektromagneta?
2.232. Koliko namotaja po jedinici duiine ima elektromagnet ako je magnetna
indukcija unutar elektromagneta1, 1 T, kroz narnotaje prolazi struja jeCine
2,3 A, a reiativna permeabllnost jezgra 190?
2.233. Amperova sUa kojom homogeno magnetno polje djeluje na pravoHnijski
provodnik iznosl 0,226 N. Provodnik ima duzinu 1 m, postavljen je okornito na
smjer rnagnetnog polja i kroz njega protice struja jaCine 9 A. KoUka Je
rnagnetna indukdja i jaCina magnetnag palja?
2.234. U hornogenom magnetnorn poiju indukcijo 2,5 mT nalazi S8 pravolinijski
provodnik duzine 0,8 m. Kroz provodnlk protice struja jacine 7 A. Kolika
Amperova sila djeluje na provodnik ako je ugao izmedu srnjera struje u
provodniku i smjera magnetnog polja: a) 90', b) 45', c) O'?
2.235. Kroz pravol!nijski provodnik duzine 1,4 m protice struja jacine 12 A. Kad S8
provodnik stavi u homogeno magnetno polje indukcije 0,25 T na njega dje!uje
sila od 2,1 N. Odredi ugao izmedu smjera struje u provodniku i smjera
magnetnog polja.
40
2.236. Na pravolinijski provodnik, kroz koji protice struja od 14,5 A i koji se nalazi u
5
homogenom magnetnom polju jaeine 2,7'10 Nm, djeluje sila 1,65 N. Odredi
duzinu provodnika ako je postav!jen pod uglom 38° U odnosu na smjer
2.237. Pravolinijski provodnik duzine 1 m i mase 19 nalazi se u magnetnom polju
jacine 5000 Aim. Smjer e!ektromagnetne sile na provodnik je vertikalno navise.
Koliku jacinu struje moramo propustiti kroz provodnik da bi on mirovao u
magnetnom polju?
2.238. Dva paraieina provodnika jednake duzine 3,2 m, kroz koje prolazi struja
jatine 58 A u suprotnom smjeru nalaze se na rastojanju 8,7 em jedan ad
dru909. Koliki je iznos sile medudjelovanja provodnik? Kakva je ta slla?
2.239. Odredi jacinu struje u provodniku ako ona privlaCi drugi provodnik duzine
2,8 m sa strujom jaCine 26 A, sHom 3,4 mN. Provodnici su u vazduhu, a
rastojanje medu njima 12 em. Kakav je smjer struje u provodnicima?
2.240. Ova paralelena pravolinijska provodnika nalaze se u vazduhu na rastojanju
4 em jed an od drugog. Kroz jedan teee struja od 25 A, a kroz drugi 5 A. Odredi
duzinu dijela provodnika na koji ce djelovati sila 1,2 mN.
2,241. Ova pravolinijska provodnika sa strujama jacine 100 A nalaze se u vazduhu.
provodnika duzine 75 em lznosi 0,05 N.
2.242. Odredi smjer struje u kruznom provodniku (sI.2.33.) ako se on odbija od
manets.
2.243. Na glatkoj ravnoj daski leii
provodnik (sI.2.34.). Kakav te
oblik imati provodnik kad se
kroz njega propusti struja?
2.244. Lagani provodnik. savijen u
spiralu (sI.2.34.). okacen je za
N
nit Sta ce se desitl, ako 58 51.2.33. S1.2.34. S1.2.35.
kroz spiralu propusti struja?
2.245. Ova paralelna pravolinijska provodnika medusobno su udaljena 50 em. Kroz
jedan provodnik protice struja jacine 10 A, drugi 15 A Odredi magnetnu
indukciju polja u tacki kOja se na[az na polovini njihovog razmaka ako struje
teku: a) u istom smjeru, b) u suprotnom smjeru.
2.246. Ova duga pravo!inijska provodnika udaljena su meausobno 12 ern. Kroz pry!
°
provodnik protice struja jaCine 1 A, a kroz drugi 5 A Na kojoj je udaljenosti od
prvog provodnika jacin8 magnetnog polja Jednaka nuli? Struje imaju isti smjer.
2.247. Dva provodnika cine koncentricne krugove sa
polupreenicima 20 em i 10 em, te strujama 10 A i 6 A. Odredi
jacinu magnetnog polja u centru kruznice ako: a) struje imaju
1St! smjer, b) struje imaju suprotan smjer.
2.248. U kojem smjeru ce se otkloniti horizontalni snap (sI.2.36.):
a) pozitivnih jan a b) eleklrona.
S1.2.36.
41
2.249. U homogeno magnetno polje indukcije 20 mT uleti proton brzinom 3'10 4 mis, okomito na smjer
magnetnog polja. a} KoUka Lorentzova sila djeluje na proton? b) Koliki je poluprecnik kruznice koju E
opisuje proton?
2.264. Zadatak: Odredi magnetne polove
2.250. U homogeno magnetno polje jacine 6,77'10 4 Afm uleli eleklron brzinom 4,6'10 7 mis, okomito na solenoida (zavojnice). Ispitaj kako zeljezo
smjer magnetnog polja. Odredi: a) Silu koja djeluje na elektron u magnetnam polju, b) poluprecnik utice na magnetnu indukciju solenoida
kruzne putanje po kojaj se on krece, e) odnos eiektromagmetne sile i sile feze koja djeluje na
elektron. Polrebne konstante uzeti iz lablica.
(sI.2.37.).
Pribor: Solenoid, dzepna baterija,
2.251. Elektron se krece u homogenom magnetnom polju jacine 160 Aim, okomito na smjer magnetnog magnetna igla, provodne zice za spajanje,
polja po kruznid poluprecnika 10 em. Odredi: a) brzinu kretanja eiektrona, b) napon kojim su neki zeljezni predmet (npr. smotak kljuceva).
ubrzani elektroni. 51.2.37.

2.265. Zadatak: Ispitaj magnetna svojstva nekih tvari, npr. vode.

2.252. Kolika je jacina magnetnog polja u kojem S8 elektron krece po kru"lnici poluprecnika 8 em,
brzinom 2'106 mis, okornito na smjer rnagnetnog polja?
Pribor: Libela, jak magnet (elektromagnet), plamen upaljaca.

2.253. Proton i eiektron ulaze u homogeno magnetno polje. islom brzinom, okomito na smjer polja. 2.266. Zadatak: Ispitaj djelovanje elektromagnetne sile Zemljinog magnetnog
Kako S8 odnose poluprecnici kruznih putanja? Naboji protona i elektrona su jednaki po iznosu. pol)a.
Pribo~: D~:pna baterija, traka od aluminiske folije, sirine do
2.254. Period kretanja protona po kruinici poluprecnika r=10 em iznosi T=5,2·10·1}s. Odredi: a) brzinu
profona, b) magnetnu indukciju i jacinu rnagnetnog polja u kojem se proton krece, okomito na
5 mm I duzrne do 30 em, provodne iice. !(7:'~slrrbk
sOljer polja
2.267. Zadatak: Ispitaj uzajamno djelovanje dva pravolinijska ) "'- leak,
2.255. Elektron se ubrzava u elektricnom polju naponorn 12 V i ulazi u homogeno magnetno polje strujna provodnika (sI.2.38.) (
jacine 1000 AIm, okornito nR smjer polja. Odredi: a) brzinu elektrona, b) poluprecnik kruzne Pribor: Kao u zadatku 2.266. .-
putanje, c) period kretanja e!ektrona po kruznici, d) frekvenciju kretanja po kruznici.

4
2.256. U homogeno magnetno polje jacine 8.10 Aim okomito na njegov smjer, uleli proton j(Qji Ima
kineticku energiju 10· 16J. Kolikom silom djeluje rnagnelno polje na proton?

2.257. Naelektrisana cestiea uleti u homogeno rnagnetno polje jacine 4,14'10 5 AIm, brzinom 2 Mmfs.
2.268, Zadatak: Ispitaj djelovanje magnetnog polja na
naelektrisanu testicu koja S8 krec8.
Pribor: Magnetna sipka, katodna cijev.
d+ I I

SI2.38.
Odredi specificni naboj cestiee ak.a se ona u magnetnom polju krece po kruinici poluprecnika
0,04 m. Koja je to cestiea?
2.269. Zadatak: lspitaj djelovanje Lorentzove sile na jone AI.~irka
2.258. Elek.tron sa kinetickom energijom 100 eV krece se u ravni okornitoj na smjer homogenog elektrollta.
magnetnog polja indukcije 3,16'10-~ T. Kolika sila djeluje na elektron? Koliki je poluprecnik kruzne Pribor: Providna eilindricna posuda, razbiazen raslvor +
putanje H2 S04 , sipka ad alurninija (sI.2.39.), aluminijska folija, jac! Al folija
magnet (npr, nekoHko magnelica od vrata ormara). sitni
prah od krede, dvije dzepne baterije.
2.259. Proton se krece u homogenom magnetnom polju indukeije 0,1 T, okomito na srnjer polja po
kruznici poluprecnika 1,6 em. a) Kolika je brzina protona? b) Kolika bi bila brzina alfa ceslice pod
istim uSlovima? rna"" 4 mp; qa",,2qp.
-'[==:=11 :magncr
S!.2.39.
2.260< Elektron se krece u homogenom magnetnom polju Indukcije 8=0.02 T po kruznici poluprecnika
r= 1 em. Odredi kineticku energiju elektrona u dzulima i elektronvoltima.

2.261. Naelektrisana cestiea sa energijom E="1 keV krece se u homogenom magnetno polju po krugu Elektromagnetna indukcija
poluprecnika r-1 mm. Kolikom silom djeuje polje ns Cesticu?

2.262. Elektron se krece po kruzniei u hornogenom magnetnom polju jacine H=10 kAfm. lzracunaj Prema Faraday~evom (Faradej) zakonu, indukovana elektromotorna sila
period T kretanja elektrona. (ems), data je

2.263. Ova jona istih naboja ulete u homogeno magnetno polje islom brzinom, okomito na srnjer polja.
Jedan jon ima m8SU 12 u i opisao je kruznicu poluprecnika f,,,,4 em. Odredi masu drugog jana koji
je opisao kruznicu f2=6 em.
E~_Nli~
lit '
gdje je: N - broj namotaja, M - promjena magnetnog tluksa u vremenskom
intervalu lit. Predznak minus ukazuje na to da je smjer indukovane struje takav da
svojim poljem teii da sprijeei uzrok indukcije (Lencovo pravilo).

42
43
 b) Magnetni fluks kroz jedan namotaj je ~~LI, a kroz N namotaja N~~LI. Posto je
Ako se provodnik duzine I krete brzinom v u magnetnom polju ind"kcije 8, pri
na~a poz~at~ promJena magetnog fluksa, uzrokovana promjenom jacine struje,
cemu vektori v i 8 zaklapaju ugao a, indukovana elektromotorna sila u torn
mozemo plsatl NiI$~Lill, odakle je
provodniku ima vrijednost
L~N~=80() ~016H.
3
E == Bf v sinu. 2,4·1O- Wb
Aka je magnetsko polje kroz neki namotaj uzrokovano strujom jacine I, tada je ill 14,5 A - 2,5 A '
magnetni fluks kroz povrsinu obuhvacenu namotajem c) Energija magnetnog polja je
"'~LI 1 '1 1 -
W ~-Ll" ~-O,l6H(2,5A)" ~O,5J.
gdje je L induktivilet (koeficijent sarnoindukcije). 2 2
Induktivitet solenoida (zavojnice) odreden je izrazom Primjer 2: Pravoliniski provodnik duzine 1,2 m i olpora 2,5 Q moze da se krece po glalkim
SN 1 medU5?bno paraieinim sinama zanemarlJivog otpoora. Sine 5U vezane za i:rver slruje ems 12 V i
L=~,!J.\l~I- unutr~cnJeg otp?ra 0,5 n. Taj provodnik se krece u magnetnom polju indukcije 0,8 T. Smjer polja je
okoml~ prema btaocu. Odredi jacinu struje kroz provodnik aka se on krece brzinom 12,5 m/s, okomito
gdje je: S-povrsina presjeka solenoida, I - duzina solenoida, N ~ broj namotaja. na smJer polja. (s1.2.40.)
Jedinica za induktivitet je henri (H =~!:-). Aka se u solenoidu m'ljenja jacina Rjesenje:
A ! ",,1.2 m
struje, cnda se i njemu indukuje elektromotorna sila samoindukcije R==2,5 Q
Ef=18 V
E ~ -L ill. r=O,5 Q ~ v
; Lit S",0,8 T
Enorgija magnetnog polja data je izrazom v=:i2.5 mfs
I",,? - - " .
W""..!..U'. jacinu struje mazema naci iz Omovog zakona L...~~~'-'~"'I''f~~~~~~-
2
Aka su dvije z.avojniee (solenoida) induktivno vezane , onda 6e promjena jaCine strujlJ U PrJoj I"'~
II. + r 81.2.40.
zavojnici indukovali ems u drugoj Lavojnici,
gdje je E - eleklromolorna sila koja djeluje u kolu
struje. Posta se provodnik krece u magnetnom polju, osim ems baterije El u kolu dj~luje i indukovana
ems EI:=B I~. Prerna pravilu desnog diana (ako se provodnik krece prema desLlom dlanu, a prsli
gdje je M koeficijent uzajamne indukcije, pokazuJu smJef magnetnog pOlja onda palae pokazuje smjer indukovane ems) je
N,N,S
M=f-l,).Lu-r-· E=E, -. E, "'ISV -O.8T·L2m 12,S":::=(JV.
Nt i N2 brojevi nanlotaja prve i druge zavojnice isle duzine j presjeka. "
Primjer 1: Kroz solenoid, koji ima 800 namotaja, prolazi struja jacine 2.5 A. U Jacina struje u kolu je
toku 0,15 s jacina struje se poveca na 14,5 A. Pri tome se magnetni fluks poveca I-~ 6V _ 2A.
za 2,4 mWb. Odredi: a) Srednju vrijednost indukovane ems samoindukcije, 2,5 Sl + 0,5 Q
b) induktivitet solenoid a, c) energiju ~rnagnetnog palja solenoida u trenutku kada kroz njega
prol8Zi struja jacine 2,5 A. T
Rjesenje 2.270. Provodnik, na slid m.2.41" krece se u magnetnom polju
N~800 indukcije B. Odredi smjer indukovane struje u provodniku.
1,~2,5 A
2.271. a) Provodnik se krece u homogenom magnetnom polju
12~14,5 A
duz linija sile. Indukuje Ii S8 ems u provodniku? b} Kako
ilt~O, 15 s
~reba da se krece provodnik u magnetnorn polju da bi
t.dJ-2,4·10· 3 Wb
mdukovana ems bHa maksima!na?
a)Es~? b) L~?c)W~?
2.272, Moze Ii bib elektricno polje sa zatvorenim linijarna sHe? SI.2.41.
a) Indukovana ems samoindukclje moze se nab iz osnovne formula
M 2,4·!O-'Wb 2.27.3. Prema pravHu desnog diana (vidi primjer 2), na slici 2.40_ je prikazan smjer
E ~-N-~-800-------~-13V. ldukovane ems, u ravni crteza, adole. Kakav ce biti smjer indukovane struje
s L'll O,15s
ako ie taj provodnik u zatvorenom kolu struje?
Znak minus ukazuje da se nastala ems samoindukcije suprostavlja porastu
magnetnog polja. 2.274. Okvir ko.ii sadrii 25 namotaja, nalazi se u magnetnom polju. Odredi
indukovanu ems koja nastaje u okviru pri promjeni magnetno polja od
0,098 Wb do 0.013 Wb za 0.16 S.

45
44
2.275. U solenoidu, koji ima 75 namotaja, magnetni lIuks iznosi 4,8 mWb. Za koliko
vremena treba da iscezne taj fluks, da bi S8 u solenoidu indukovala ems 2.291. Na krajevima solenoida, eiji je otpor 8,2 Q i induktivitet 25 mH d'
'k .. , 0 rzava S8
0,74 V? sta Ian raz II a potenellala 55 V. a) Kolika se indukuje ems pri prekidu strujno
kola u toku 12 ms? b) Kolika se pn tome IzdvOII energija? 9
2.276. Koliko namotaja treba da lma solenosid, da bi pri promjeni magnetnog
fluksa ad 0,024 Wb do 0,056 Wb, u toku 0,32 s, u njemu se indukovala srednja 2.292. Kolika ce jaCina struJe prolazili kroz kolo na slicl' 2,40, ak0 se promljene
. poiovi na bateriJ'l?
Podalke uzmi iz primjera 2.
elektromotorna sila 10 V?
2
2.277. Metaini prsten povrsine 20 cm postavljen je okomito na linije sile E
magnetnog polja jacine 2000 Nm. a) Aka S8 prsten krece duz linija sile kolika
6e bitl indukovana ems u prstenu? b) Aka magnetno polje iscezne u toku 2.293. Zadatak: a) U kojem smieru ce --+ ~
0,01 5, koUka 6e bUt! indukovana ems? skrenutl kaza!jka galvanometra, ako C==r==N:J1
sjeverni po! magnetne sipke S
2.278. Provodni pravougaoni okvir straniea 18 em i 5 em postavljen je u homogeno priblizavamo jed nom kraju solenoida?
magnetno polje, okomito na linije sile. Odredi magnetnu indukciju tog polja aka b) U kOjem srnjeru ce skrenuti kazaljka SI.2.42.
ana iscezne za 0,015 S, a U okviru S8 pri tome lndukuje srednja ems 4,5mV. galvanometra ako sjeverni pol magneta
2.279. Metalni prsten postavljen je u magnetno polje indukeije 0,012 T, okomito na udaljavamo?
linije sile. Prsten se udalji IZ magnetnog polja u toku 0,025 s j pri tome se Pribor: Solenoid, magnetna sjpka, galvanometar,v8zni materija!.(s1.2.42.)
indukuje ems ad 3,5 mY, Kollka je povrsina prstena i precnik prstena?
2.280. Automobil se krece brzinom 108 km/h. Odredi razliku potencijala na 2.294. Zadatak: a) Sta ce se desiti ako metalnom
krajevima prednje oSQvine, aka je njena dutina i,8 m a vertikalna komponenta prstenu , na slid 2.43., priblitavamo magnet? b) Sta
jacine Zemljinog magnetnog polja 40 Nm, ce S8 desiti ako magnet udaljavamo? c) Sta ce se
desiti ako magnet priblizavamo iii udaliavamo od
2.281. Pravoliniski provadnik se krece brzinom 25 mis u homogenom magnetnom aluminijskog poluprstena? -
polju jacine 3025 AIm, okomito na linije slie. Kolika je duzrna provodnika, aka
je na njegavim krajevima napon 28 mY? Pribor: Lagani aluminijski prsten i poluprsten na
osovini (kao na slici 2.43.) ako koje S8 maze
2.282. Pravoliniski provodnik dutine 120 em kre6e se u homogenom magnetnom okretati bez trenja, SL2.43.
polju pod uglom 1r u odnosu na smjer polja, brzinom 15 mis. Odredi
rnagnetnu indukciju polja ako 58 u provodniku indukuje ems 6,2 mY.
2.283, Odredi induktivitet kruznog provadnika u kajem nastaje magnetni fluks
0.012 Wb pri proticanju struje jaCine 8,6 A.
2.284. U solenoidu nastaje magnetni fluks od 0,015 Wb, kada kroz njegove
namotaje prolazi struja jacine 5 A. KoHko namotaja ima solenoid ako je njegov
induktivitet 0,06 H?
2.285. Kolika je ems samoindukciJe u solenoidu ako struja jacine 3,8 A iscezne u
toku 0,012 S1 Induktivitet soienoida je 68 mHo
2.286, U solenoidu se jatina struje promjeni za 2,8 A u toku 62 ms. Pri tome 2.4. Elektrodinamika
nastaje ems samoindukcije od 14 V, Odredi induktivitet solenoida.
2.237. Solenoid ima induktivitet 240 mHo ZA koje vrijeme u solenaidu se povecala
jacina struje ad nula do 11,4 A, aka je pri tome nastala ems sarnoindukcije ad Naizmjenicna struja
30V?
2.288. Koliki je induktivitet solenoida aka pri struji od 6,2 A njegovo magnetno polje Trenutna vrijednost naizrnjenicnog napona i struje mijenja S8 po zakonu:
lma energiju 0,32 J?
u:::;::- Do sinoot; i "" Io sinoot
2.289. Energija magnetnog solenoida, tiji induktivitet izn051 0,095 H, je 0,19 J.
KoUka jacina struje prolazi kroz solenoid? gdje su: Uo, 10 - maksimalne vrijednosti napona, odnosno struje OJ~21tf - kruzna
frekvencija, '
2.290. Odredi energiju magnetnog polja solenoida u kojem bi, pri jadni struje od
7,5 A magnetni fluks iznosio 2,3 mWb. Broj namotaja solenoida je 120.

46
47
 Elektivna vrijednost naizmjenicnog napona i struje,
U =O,707U o ; 1=0,7071 0
U daljem tekstu (ukotiko nlje posebno istaknuto) pod naponom i jac/nom struje podrazumjeva S8
efektivna vrijednost. U opcem slucaju u trenutku t=O, trenutna vrijednost napona i struje mogu blti
razliCite od nule, U '" t:o Sill(wt+tp~), gdje je ipo-pacetna faza
Primjer 1: Na gradsku mrezu, napon U=220 V i frekvencije f=50 Hz,
prikljucen je serijski spoj omskog otpora 100 Q, kondenzatora kapaciteta 10 IlF i
zavojnica induktiviteta 0,7 H (sI.2.45). Odredi: a) induktivni i kapacitivni otpor, b)
impedancu, c) jacinu struje u ko!u, d) pad napona na svakom dijelu kola, e) faktor
snage f aktivnu snagu u kolu.
Rjesenje:

~
U=220 V; 1=50 Hz .. c~.
-u,,~uc
- r~l
L
,,

~(RL-RC)
,
Impedanca u kolu naizmjenitne R=l 00 Q; L=0,7 H ,
, '.
struje u kojem su redno v8zani termogeni C=10 "F-10.10·6 F
(omski) otpor R, kalem induktiviteta L i a} RL=?, Rc=?, b) Z=?, c) I=? ~-

51.2.45.
kondenzator kapaciteta C, je d) U R=?, UL=?, Uc=?, e) COS'l'=? p,"?
R a) !nduktivni otpor izracunavamo po relaciji RL=mL, gdje je
SL2A4.
O1=2,,[=2·3,14·S0 s"=314 S·'.
RL=314s·'·0,7H~220Q
gdje je : RL=coL - induktivni otpor; Re = rotc - kapacitivni otpor.

Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje,

b) Ukupan otpor je
U
1=-
Z' Z=JR2 +(R~':'·Rc)2 =J(JOOQ)' +(220Q-318,SQ)' ~]40Q
c) Jat-ina struje u ko!u je
gdje je U ~ napon na krajevima kola.
U nov
1=--=--=1.)7 A.
.
Aktivna snaga naizmjenicne struje data j8 izrazom, Z 140£2
d) Padovi napona na pojedinim dijelovima kola su:
Fa = Ul cos cp U,,=RI=lOOQ·l,57 A=157 V
Uc=Rc1=318,5 Q·l,57 A=500 V
gdje j8 cp - fazni ugao izmedu napona i struje. Faktor snage je
U L =Rd=220 Q·1.57 A=345 V
R e) Faktor snage je
coscp = -
Z R IOO£]
cos'l'=-=--=0,714
Z 140Q
Prividna snaga je P=lJl, a reaktivna snaga 1',=U sin cpo
Aktivna snaga je
Rezonantna frevencija u kolu naizmjenicne struje data je lzrazom P, = Ulcos<jl = 220V ·1,57 A ·0,714 = 246,5 W
Dokazi da j0 aktivna snaga Pa =oRI 2 _
1
w=-- Primjer 2: Zavojnica omskog o\pora 5 Q i induktiviteta L prikljucena je na gradsku mrezu napona
JLc 220 V i frekvencije 50 Hz. Fazni pomak izmedu napona i struje je 60". Odredi: a) impedancu kola. b)
jacinu struje u kolu, c) snagu koju trosi zavojnica. d) induktivitet zavojnice.
Za transformator (bez gubitaka) prenosni odnos je
Rjesenje:
Vi Nl R:o:5 Q; U",220 V, f",,50 Hz
-~-;
(£looeO"
U2 N2 a) Z_?, b) l_? c) P~_? d) L:=?

gdje su U" 11 , N1 j U 2 , 12 , N2 -napon, jacina i broj namotaja na primarnoj, odnosno a) Faktor snage je da! izrazom cos cp "" ~ ,odkle je Z = ~ "" ~ = J 0 Q
sekundarnoj zavojnici, Z cos(jJ cos 60'

b) l=~= 220 V =2,2A.

Z lOQ
c) P, =Ulcoscp",220V·2,2A·O,5=242Q

48 49
 d} lnduktivitet zavojnice temo odrediti iz relacije za impedancu: 2,301. a) Napisi jednaeinu po kojoj se mijenja naizmjenieni napon, ako je
Z '" [R';RT ' odkle je frekvencija struje 60 Hz, a efektivni napon 14,14 V. b) Kako se mijenja jaeina
R~_ == Z' ~ R" "" (lom' ~(5Q)' ",,75Q' struje ako je u kolu samo termogeni otpor R=4 Q.
R L ""S,7Q.
2.302. Jaeina naizmjeniene struje, kroz termogeni otpor R=50 Q, mijenja S8 po
L"'~","-~ 0028H zakonu i=2 sin 3141. Kako Se mijenja napon na krajevima otpora?
(J) 2·3.14,50s-' '
2.303. Izolator je prikljucen na naizmjenicni napon od 1 kV. Hoce Ii dod do proboja
Primjer 3: Transformator je prikljucen na gradsku mrezu napona 220 V i
izolatora ako je njegov probojni napon 1,3 kV?
frekvencije 50 Hz. Pri tome j8 napon na krajevima sekundara 6 V, a broj namotaja
na sekundaru je 20. Odredi: a) broj namotaja na primaru , b) jacinu struje kOja 2.304. Na elektrienoj sijalici stoji oznaka 100W/220 V. Odredi maksimalnu
protice kroz sekundar kada se prikljuc! na potrosae snage 40 W, c) jacinu struje vrijednost sinusnog napona i jaclne struje?
kroz primar.
2.305. Efektivni napon naizmjenicne struje Iznosi 21,2 V, a frekvencija 50 Hz.
Rjesenje:
Odredi trenutnu vrijednost napona poslije: a) 3.3 ms, b) 5 ms, c) 10ms.
U p=220 V, U,=5 V, N,=20
P-40W 2.306. Zavojnica ima induktivitet 35 mHo Koliki ce biti induktivni otpor zavojnice ked
a) Np=?, b) I,_?, c) 1,-7 se prikljuci na naizjenicni napon frekvencije: a) 50 Hz, b) 6.0 Hz.
Up
a) Odnos napona i broja namotaja na primaru j sekundaru je u-s , 2.307. Kad se zavojnica prikljuCi na naizmjenlcni napon 110 V i frekvencije 60 Hz
kroz nju protiee struja od 0,5 A. Koliki je induktivitet zavojnlce?
· . N p =1\5--:::.20-------=7
od a kleJe) Up
< 220 V 33
... 2.308. Zavojnica induktivitetaO,5 H prikljucena je na naizmjenicni napon koji S8
, Us 6V
mijenja po zakonu u:;::16,9 sin 75,41. a) Koliki je induktivni otpor zavojnice?
b) Snaga patrosaca je p=tJs1s odakle je Js ~i-:'" ~ 4~: = 6,7 A . b) Kako se mijenja jacina struje u kolu?
s 2.309. Kondenzator kapaciteta 250 IIF ukljucen Je u mrezu naizmjenicne struje.
c) Postoje _lJ...P..=~,tOje IF=ls =6,7A~6~V~=O.l8A. Odredi njegov otpor ako je irekvencija struje: a) 50 Hz, b) 50 Hz, c) 200 kHz.
Us Ip Up 220V
2.310. Kapacitivni otpor kondenzatora, uklJucenog u naizmjenicnu struju
frekvencije 50 Hz, iznosi 126 Q. Kollki je kapacitet kondenzatora?
T
2.311. Kada se kondenzator kapaciteta 2 MF prikljuci u kolo naizmjeniene struje
2.295. Frekvencija struje gradske mreze iznosi 50 Hz. Koliki je period i kruzna njegov otpor je 1327 fl< Kolika je frekvencija struje?
frekvencija?
2.312. Kondenzator kapaciteta 700 nF prikljueen je na: a) jednosmjerni napon ad
2.296. Zicani okvir roUra u homogenom magnetnom polju ugaonom brzinom 120 V, b) naizmjenicni napon 120 V, frekvencije 50 Hz. Kolika jatina struje
w=376,8 rad/s. Kolika je frekvencija i period indukovanog napona? tece kroz kondenzator?

2.297. Efektivna vrijednost napona gradske mreie iznosi 220 V.
maksimalna vrijednost?
2.298. Maksirnalna jaCina naizmjenicne struje iznos! 2,82 A. Kolika je njena
efektivna vrijednost?
2.299. Kroz termogeni otpor R=4,8 Q prolaz] naizmjenicna struja cUi je maksimalni
napon 24 V. Kolika je efektivna jacina struje?
2.300. Trenutna vrijednost napona gradske mreze mijenja S8 po sinusnom zakonu
u=311'8in 3141. Odredi: a) mak8imalnu i efekiivnu vrijednost napona , b)
frekvenciju i period.
Kolika je 2.313. Dva kondenzatora eiji su kapacltei! po 1 ).IF vezani su: a)paraielno, b) redno.
Kolika ce biti jaCina struje ako S8 prikljuce na naizmjenicni napon 220 V,
frekvencije 50 Hz.
2.314. Zavojnica induktiviteta 0,5 H i termogenog olpora R=60 fl, prikljueena je u
kolo naizmjenicne struje frekvencije 60 Hz. Kolika je impedanca?
2.315. Termogeni otpor R=200 Q i zavojnica induktlviteta 500 mH vezani su redno
i prikljuceni na elektricnu mrezu napona 110 V i 50 Hz. a) Koliki je ukupan
otpor kola? b) Kolika je lacina struje u kolu? c) Koliki je napon na krajevima
zavojnice i termogenog otpora?

50 51
2.316. Kolika jacina struje protice kroz zavojnicu induktiviteta 0,1 H i omskog
otpora 10 Q kad se prikljuci na: a) istosmjerni napon od 24 V, b) naizmjenicni
napon od 24 V i frekvencije 50 Hz?
2.317. Koliki je induktivitet zavojnice koja je vezana sa termogenim otporom ad 30
£1, aka impedanca njihove veze sa strujom frekvencije 60 Hz, iznosi 40 Q.
2.318. Kad ukljuCimo zavojnicu u kolo naizmjenicne struje na napon od 12 V
ampermetar pokazuje jaCinu struje 4 A. Pri ukljucenju i8t8 zavojnice u kolo
naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz i napona 12 V ampermetar pokazuje
struju jacine 2,4 A. Odredi induktivitet z8vojnice.
2.319. Odredi impedancu grane kola koju cine serijska veza termogenog otpora ad
2 kQ i kondenzatora kapaciteta 2ftF, kad kroz njih proti(;s struja frekvencije
50 Hz.
2.320. Termageni otpor R= 200 Q i kondenzator kapaciteta C=10 flF vozani su
redno i prikljuceni na izvor naizmjenicnog napona 110 V i frekvencije 50 Hz.
a) KoUka jacina struje protiee kroz kola? b) Ko!iki su naponi na krajevima
termogenog otpora i kondenzatora?
2.3.21. Elektricna sija!ica, ciji je omsk! otpopr R=484 £2, j kondenzator kapaciteta
C:::::6 )IF vezani su redna i prikljuceni na gradsku mrezu napona 220 V j
frekvencije 50 Hz. Koliki je napon na krajev'lma sijalic8, a koliki na krajevlma
kandenzatora?
2.322. Aktivni atpor R:::::60 Q i kondenzator kapaciteta C v8zani su redno u kola
naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz. Pri tome je fazni ugao izmedu struje i
napona 70 e • OdredL a) kapadtivni otpor; b) kapacitet kondenzatora,
c) impedancu kola.
2.323. Za koju frekvenciju aktivni otpor R~4 Q i kondenzator kapaciteta 20 nF
imaju isti otpor?
2.324. Kroz kondenzator kapaciteta 15 !J-F protice naizrnjenicna struja koja se
mijenja po zakonu i~O,0141 sin 628t. Koliki je napon na krajevima
kondenzatora?
2.325. Ka!em induktiviteta 220 mH i kondenzator kapaciteta 4 llF vezani su redno i
prikljuceni na izvor naizrnjenicnog napona U=80 V j frekvendje f=50 Hz.
Termogeni otpor jo zanemarljiv. Odredi: a) impedancu kola, b) napon na
krajevima zavojnice i kondenzatora.
2.326. Napisi izraze za irnpedancu, na slikama a, b i c (sI.2.46.). IzracunaJ
R L C impedancu aka je :
2.327. Kondenzator ima isti otpor kao zavojnica induktiviteta 1,5 H za naizmjenicnu
struju f~50 Hz. Koliki je kapacitet kondenzatora?
2.328. Zavojnica induktivnog otpora 6 Q, kondenzator kapacitivnog otpora 4 Q. i
termogeni otpor R:::::10 Q vezani su serijski i prikljuceni na gradsku mrezu
(220 V. 50 Hz). Odredi: a) impedancu kola, b) jadnu struje u kolu, c) napon na
krajevima z8vojnice, kondenzatora j termogenog otpora.
2.329. U kolu naizmjenlcne struje redna su vezani aktivni otpor od 86 Q, zavojnica
induktiviteta 0,6 H i kondenzator kapaciteta 83,3 Q. Odredi impedancu aka je
kruzna frekvencija 100 rad/s.
2.330. Fazni ugao izmedu napona i struje lznosi 11,5°. Koliki je faktor snage?
2.331. Faktor snage potrosaca u kolu naizmjenicne strujeiznosi 0,85. Aka je njegov
aktivni otpor 37 Q. koHka tece struja kroz potrosac kad je naizmjenicni napon na
njegovim krajevima 110 V?
2.332. T ermogeni ctpor R~45 &2. zavojnica induktiviteta L=2 H i kondenzator
kapaciteta C=10 J.lF vezani su redno i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V,50
Hz). Odredi napon na krajevima kondenzatora i zavojnice.
2.333. Zavojnica s aktivnim otporom 15 Q i induktiviteta 52 mH redna je vezana sa
kondenzatorom kapaciteta 120 IlF, a zatlm prik!jucena na gradsku mrezu.
Odredi: a)jaCinu struje u kolu, b) fazni ugao izmedu struje i napona, c) aktivnu
snagu.
2.334. Termogeni otpor R~200 Q, kondenzator kapaciteta C~4 ftF i zavojnica
induktiviteta L=0,3 H, vezani su serijski i prikljueeni na nizmjenicni napon
U~220 V. a) Pri kojoj frekvenciji struje 6e otpor u kolu biti najmanji (U
rezonanciji)? b} Ko!ika struja protice kroz kol0 pri rezonanciji, c) Koliki su
naponi na krajevima kondenzatora, zavojnice i termogenog otpora kad je kola
u rezonaciji? d) Koliki je fazni ugao izmedu struje i napona pri rezonancijl?
2.335. U kolu naizmjenicne struje su zavojnica induktiviteta 0,6 mH, kondenzator i
aktivni atpor. Pri frekvenciji od f=133 Hz nastupa naponska rezonancija. Koliki
je kapacitet kondenzatora i kapacitivni otpor?
2.336. Zavojnica induktiviteta 0,1 H, aktivni otpor R i kondenzator C vezani su
serijski i prikljuceni u kola naizrnjeniene struje frelwencije 50 Hz. Kaliki treba da
bude kapacitivni otpor da bi kroz kola tekla najjaea struja?
2.337. Fazni ugao izmedu struje i napona u koJu naizmjenicne struje iznosi 25 c .
Odredi: a) impedancu kola ako je aktivni otpor 26 n, b) razliku iznosa

f
induktivnog i kapacitivnog otpora.

r~~
T --,
I-'0601J61'O. R II ,
-
L R~100 n;
RL =94.2 Q;
2.338. Aktivna snaga potrosaca u ko!u naizmjenicne struje iznosi 60 W, a fazni
ugao izmedu struje i napona 30 e . Odredi: a) jacinu struje u ko!u ako je napon
~.
___ -.-1
a)
1 b) c)
Rc~ 199 n. na krajevima kola 110 V, b) impedancu kola, c) aktivni otpor u kolu.
SI.2.46.
2.339. Motor naizmjenicne struje prikljucen je na elektricnu mretu napona V~220 V
pri cemu kroz njega protice struja jacine 1=2 A. Faktor snage motora je

52 53
 cos'l'=0,90. a) Kolikom snagom motor opterecuje mrezu? b) Kolika je aktivna transformator (220 V/4 V), sijalica za dzepnu bateriju, skolski transformator sa
snaga motora? c) Kolika je njegova korisna snaga ako je koeficijent korisnog ze!jeznim jezgrom, prekidac, ilee za spajanJe, dva kondenzatora po 60 j1.F.
djelovanja motora 11=0,85?
2.349. Zadatak.lspitaj kakvu struju daje generator za
2.340. Roz termogeni otpor R= 6 Q prilikom proticanja sinusne struje, u toku 3 s se naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju.
oslobodi kolitina toplote od 72 J. Kolika je maksimalna jaGina struje, koliki je
maksimalni napon na krajevima otpora? Pribor: Skalski generator za naizmjenicnu struju i
jednosmjernu struju, galvanometar demonstracioni sa
2.341. Jacina naizmjenicne struje, kroz otpornik R=4 Q, mijenja S8 po zakonu nu!om na sredini skale.
i=6,4 sin 314t. Odredi: a) aktivnu snagu, b) oslobodenu kolicinu toplate u toku
2.350. Zadatak: Demonstriraj dobijanje obrtnog magnetnog
jednog perioda.
polja i njegove karakteristike.
2.342. Broj namotaja primara transformatora je N ,;;;:20, a sekundara N 2 o:::84. Koliki S1.2.50.
Pribor: Magnetna sipka i magnetna igla (sI.2.50.)
je koeficljent transformacje?

2.343. JaGina struje na primaru transformatora je 1, =1,6 A, a napon U , =24 V. Koliki

su napon i jacina struje na sekundaru, aka je koficijenttransformatora 4? Laboratorijska vjezba 2: Odredivanje induktiviteta zavojnice.

2.344. Primar transformatora lma N 1=1200 namotaja tanke iice, a sekundar N2 :;:;;:30 Pribor: Zavojnica nepoznatog induktiviteta (npr. zavojnica skolskog
namotaja debele iicB. Kad S8 primar prikljuci na gradsku mrezu napona transformatora (ili prigusnica za rasvjetnu Gijev), ampermetar za naizmjenicnu
U 1=220 V kroz njega teee struja 11::::0,15 A. Koliki su napon i jacina struje na strllju (50 mA), voltmetar za naizmjenicnu struju (10 V), reostat, transformator
sekundaru? (220 V/4 V), zice za spajanje.

2.345. Transformator za elektricno zvonce snlzava naizmjenicnl napon od 220 V Uputstvo:a) PNO treba izmjeriti termogeni otpor.
na 6 V. a) Kolika struja prolazi kroz primar ako zvonce ima snagu 5W, b) Kolika
je jacina struje kroz sekundar? r---{A)-~-,

2.346. linijski napon trofazne mreze iznosi 380 V. Koliki je fazni napon
L,R
E
2.347. Zadatak: a) Na katodnom oscilografu posmatraj naizmjeniGni napon
gradske mreze (sI.2.47.). b) Posmatraj katakteristike zvucnih oscilacija koje se
pomocu mikrofona pretvaraju u elektricne. (sI.2.48) S1.2.5 I. SI.2.52.

KO KO
U(v) I(A) Z (0)

2~IJ~~ I~J "~~~I!~ '8~

31.2.47 SI.2.48. Kao izvor jednosmjernog napona, ukoHko nemas ispravljac, mazes uzeti
dzepnu baterijll (s1.2.51). Spoji strujno kolo kao na sliei 2.51. Klizac reostata
Pribor: Katodni oSci!ograf (npr. skolski osci!ograf namjesti na sredinu. Zatvori kola struje i izmjeri jaCinu struje i napona. Jzvrsi
OES.1), mikrofon, (iz telefonske slusalice). najmanje tri mjerenja. Izracunaj otpor R::::U/1, za svaki par vrijednosti napona i
transformator 220 V/6 V, baterija 4,5 V, zvucna struje. Podatke unesi u tabelu. Nadi srednju vrijednost otpora R. b) Za odredivanje
viijuska, prikljucne zice. impedance kola kao izvor naizmjenicne struje koristi sekundar transformatora
(izvode 4 V, 6 Vi 8 V). U kolu naizmjenicne struje zavojnica, pored termogenog
2.348. Zadatak:lspitaj kako zavojnica (solenoid) i
kondenzator uticu na elektricni otpor u kolu otpora pruza i induktivni otpor RL::::WL. Otpor koji izracunavamo je Z "" ~R 2 + Rt .
naizmjenicne struje. (sI.2.49.)
UkljuCi kola struje (sI.2.52.). Izmjeri pad napona U i jaGinu struje I. Podatke
Pribor: Izvor istosmjernog napona 4 V, unesi u tabelu. Izvrsi najmanje tri mjerenja (U,=4 V, U2 =6 V, U3 =8 V) i za svako
S1.2.49.

54 55
mjerenje izracunaj impedancu Z=U/I. Nadi srednju vrijednost. induktivitet zavojnice 1
w ""-(EE' +!J.H2) "" eEt ""/lHz.
2
je

L-
_J Z 2_ R 2
2'
Primjer 1: Oscilatorno kolo S8 sastoji ad vazdusnog kondenzatora cija ploca
2
ima povrsinu 100 cm I izmedu ploca rastojanje 3,14 mm. Zavojnica kola 1ma
Ol induktivitet L=1 ~H. Na koju ta!asnu duiinu rezonira oscilatorno kola. Brzina
8
elektromagnetnih talasa u vazduhu je v",c=3·1 0 m/s.
gdje je (I):::;;2nf, f=50 Hz, Z i R srednje vrijednosti otpora i impedance.
Rjesenje:
S~100 cm'~0.01 m'
d~3,14 mm~0,00314 m
6
L -1 ClH-1O· H
Elektromagnetne oscilacije i talasi A~?
Talasna duzina talasa je A=cT, gdje je period talas, T=l/f,
Elektromagnetne oscilacije u LC oscilatornom kolu su harmonijske. T~21tJLC .
Frekvencija sopstvenih oscUacija data je Thomsonovom formulom
Kapacitet kondenzatora je
l"~_1_ s Hru!.'. 'l.~Olmz =lln to-III'
2n.JLC C""E u€'d",-H,H5 III O,OOJ141ll '"

gdje je : L - induktivitet zavojnice. C - kapacitet kondenzatora. Period oscilovanja je

Veza izmedu talasne duzine elektromagnetskih talasa i frekvencije
oscilovanja,
T ~ 6,28~1O-6H' 2,82 .\O-lJ F ~ 3,3 ·10-8 s.

Talasna duzina je, A = cT = 3 .IOs~"!!.. 3,3 lO-8 s "" 10m.

>

gdje je c - brzina talasa. s

Brzina sirenja elektrornagnetnih talasa u nekoj sfodini je
T
1
v~ [ , ; 2.351. Izracunaj frekvenciju oscilovanja elektritnog oscilatornog kola, aka j8
induktivitet zavojnice u tom kolu L=12 mHo a kapacitet kondenzatora 0.88 ~F
gdje je: permilivnos! sredine £=Erto; permeabilnosl sredine !1=f1,f.\<l-
2.352. Gernu je jednak period sopstvenih oscilacija elektricnog osdlatornog kola sa
Brzina simnja eiektromagnetnih ta!asa u vakuumu je kondenzatorom kapaciteta 2,2 ~F i induktiviteta 0.65 mH?
1
c=-- 2.353. Imama na raspolaganju kondenzator kapaciteta 210 IiF. Koliki treba da
M bude induktivitet zavojnice sa zeljeznim jezgrom da bi period sopstvenih
Indoks preia.mania sredine kroz koju S8 prostire talas ,
oscHacija oscilatornog kola iznosio T =1 s?
c ,-----
n=--;;=.yf,!-l, 2.354. Koliki treba da bude kapacitet kondenzatora oscilatornog kola, ciji je
Energija naelektrisanog kondenzatora je , induktivitet 22 mH, da bi ana rezonjralo na frekvenciji 684 kHz?
W"" cui- 2.355. Period oscilovanja oscHatornog kola je 1 !J.,s. Koliki je induktivitet zavojnice,
2
aka je kapacltet kondenzatora 12 pF?
gdje je C - kapacltel kondonzatorQ., U - razlika potencijuta na njegovirn krajevlma.
2.356. Kako ce S8 promijeniti period oscilovanja oScilatornog kola aka se kapacitet
Energija rnagnetnog polja zavojnice paveca dva puta, a induktivitet poveca osam puta?
\v = ,ui- 2.357. Napon na plocama kondenzatora eiektricnog osci!atornog kola mijenja se
2 po zakonu u=40 8in2000111. Odredi: a) kapacitet kondenzatora ako js
gdje je ! - jacina struje u zavojniCi.
Zapreminska gustina energije elektricnog i magnetnog polja, maksimalni naboj na kondenzatoru q~2 lie, b) induktivitet zavojnice.
W = ££2 • w ""J:.H '- 2.358. Radio Tuzla ima frekvenciju 94 MHz. Kolika je talasna duzina radiotalasa?
" 2' m 2
2.359. Talasna duzina radio talasa iznosi 60 m. Na kojoj frekvenciji emituje
gdje su E i H, jaCine eiektricnog odnosno magnetnog polja.
Gustina energije elektromagnetnog polja program?

56 .57
2.360. Kolika 6e talasnu dutinu "hvatati" radioprijemnik dje je oscilatorno kolo ima "Zil'Ofjc:sanw ljubol'''
kondenzator kapaciteta 2 nF i zavojnicu induktiviteta OAmH? Omcr Hajam (103R _ 1129)
Perzijski pjcsnik, aslronom i m~tematitar
2.361. Oscilatorno kola emituje u vazduh elektromagnetne talase duzine 150 m.
Koliki je kapacitet kondenzatora ako je induktivitet zavojnice 0,25 mH?
2.362. Oscilatorno kola radioprijemnika lma zavojnicu induktiviteta 0,32 mH i
kondenzator promjenljivog kapaciteta. Radioprijemnik maze primiti radio
talase od 188 m do 545 m. U kojem intervalu S8 mijenja eiektricni kapacitet
kondenzatora?
2.363. Na koji dijapazon talasnih duzina je proracunat radioprijemnik, aka je
induktlvitet zavojnice 1,5 ml-!, a kapacitet S8 moze mijenjati od 75 pF do 3.0 P T I K A
680 pF.
2.364. Dipol (otvoreno oscilatorno kola) napravljen je ad dvije bakarne cijevi kaje 3.1. Brzina svjetlosti. Fotometrija.
su medusobno spojene sijalicom za dzepnu bateriju. Kolika mora bitl duzina
Brzina svjet!osti u vakuumu iznosi c=299 792 458 mls jli priblizno
iice da bi sijaHea maksimalno svijetlila aka do nje doiaze eiektromagnetni
talasi ad UKV ascilatora eija je frekvencija 150 MHz (sI.2.54.). c=3·10'mls.
2.365. Na krajevirna kondenzatora u elektricnorn oscilatornorn kolu rnijenja S8 Povrsina S na sferi polupretnika r, vidi se iz njenog sredista pod prostornim
napon prema jednacini u=20 sin 1OOOnt. Odredi talasnu duzinu uglom S
elektromagnetnog talasa sto ga emituje to kolo. ffi= r2 "
2.366. Odredi brzinu eiektromagnetnih talasa u benzo!u, ako je njegova relativna Jedinica za prostorni ugao je steradijan (Sf).
permitivnost 2,3. ~lr:::::1.
Pun prostorni ugao pod kojim se vidi cijela povrsina sfere je {On "" 4nsr.
2.367. Talasna duzina radiotalasa u vazduhu je 32 m. Kolika ce biti talasna duzlna Jacina svjetlosti nekog izotropnog svjetJosnog izvora je
u staklu clja je relativna permitivnost 7? Smatrati da je za staklo ).1-r=1.
I ~ <I>
2.368. Frekvencija elektromagnetnih talasa iznos! 1 MHz. Kolikace biti talasna w
duzina talasa. a) U v8zduhu, b) papiru clja je relativna permeabilnost jednaka gdje je W. svjetlosni fluks. Jedinica zajacinu svjetlosti je kandela (cd), a za
jedinici, a perrnitivnost 2,6. sVJetiosm fluks lumen (1m).
E cd~ 1m
2.369. Zaclalak: Formiraj elektricna Dscilatarna kolo sr
tako da mozes pratiti elektricne osci!acije na Ukupan svjetlosni fluks tackastog izotropog svjetlosnog izvora jaeine I je <Po ~41II.
voltmetru. OS~ijetijeno~.t neke povrsine je kolienik svjetlosnog fluksa koji okomito pada
na povrslnu ! vehclne te povrsine,
Pribor: Elektrolit kondenzator kapaciteta 700 .uF,
zavojnica skolskog transformatora od 3600 zavoja
na zatvorenoj zeljeznaj jezgri, demonstracioni
voltmetar ad 5 V sa nulom skate na sredini Sf jedinlca za osvijetljenost js luks (Ix),
(81.2.53.). lx=:~2
2.370. Zadatak: Pokazi princip prenosa energije SL2.5:">. m
lambertov zakon: Osvijetljenost povrsine u nekoj tackl A, na
elektromagnetnim talasima.
rastojanju rod izotropnog tatkastog svjetlosnog izvora, je R ,,,
(sI.3.1), a,
,,,
Pribor: Dvije bakarne cijevi, unutar kojih se
nalaze tanje sipke koje se mogu izvlaciti I
i uvlaciti iz njih, (cijevi su medusobno E =: "2 cos 0:, ~

r A
spojene sijaiicom za dzepnu bateriju), SU.1.
drzac ( 81.2.54), UKV oscilator. gdje je a. ugao koji zaklapa sVjetiosni zrak sa okomicom na
povrsinu.

58
59
 T
Primjer 1: Izotropni tackasti sjetlosni izvor jacine 150 cd osvjetljavazastor na
udaljenosti 7,5 m. a) Koliki svjetlosni fluks pada na zastor? b) Kohka Ie srednla 3.1. SVjetlost prede rastojanje od Zemlje do Mjeseca, koje iznosi 384000 km/s. za
2
osvijetljenost zastora cija je povrsina 2 m ?
1,28 s. Kolika je brzina svjetlosti? .

Riesenje: 3.2. Svjeilost prede, u vakuumu, rastojanje koje je jednako oblmu Zemlje, za 0,139
1=150 cd s. Odredi poluprecnik Zemlje.
r=7,5 m
2 3.3. a. Jedna svjetlosna godina oznacava udaljenost sto je prede svjetlost u
S-2 m
vakuumu za godinu dana. KoUko kilometara iznos! jedna svjetlosna godina?
a) <P=?, b) E=?
3.3. Kugla ima poluprecnik r=1,2 m. Centralni prostorni ugao izrezuje na povrsjni
a) Svjetlosnifluks koji pada na zastor je <1>=100, Prostorni ugao pod kojlm S8 2
kugle povrsinu S=0,288 m . a) Koliki je taj prostorni ugao? b) Pod kojim
emituje svjetiost je prostornim ug!om bi se vidjela ta povrsina na udaljenosti 2 m?
S ? 2
(j) == _u-----=~:.n_, := 0 0'1,,)5 Sf 3A, Oio povrsine kugle od 468 cm vidi
2
S8 iz. njenog centra pod prostornim uglom
- (7,5m)2 , ..
od 0,75 SL Odredi radijus kugle.
Svjetlosni finks je , <p=150 cd·O,0355 sr=5,32 1m.
b) Srednja osvijetljenost povrsine je 3.5. Koliki ukupan svjetlosni fluks ernituje izotropni svjetlosni izvor jacine 26 cd?
, <P 5,32lm '.
E "" =--.-'--;:;~ -'" 2.66 J~ 3.6. !zotropni svjetlo5ni izvor emituje ukupan svjeUosni f!uks ad 1000 1m. KoHka ie
S 2 m- jacina svjeUosnog izvora? .
Primjer 2: Na stubu visine h=8 m iznad trotoara nalazi 58 sija!ica elji js
ukupni svjetlosni fluks 3768 1m (51.3.2.). a)Kolika je jacina svjetlosnog Izvora? b) 3.7. Koliki svjetlosni fluks emituje tackasti svjetlosni izvor jacine 25 cd unutar
kolika je osvijetljenost tacks A na trotoaru, neposredno ispod stuba ; c) Kohka J8 prostornog ugla od 0,64 sr?
osv il'etHenost
.
tacke B na udaljenosti d=4 mod tacke A? I 3.8. U eentru sfere radijusa 85 em nalazi 5e tackasti svjetlosni izvor taka da na dio
2
Rjesenje: povrsine sfere od 1,5 m emituje svjetlosni f1uks ad 360 1m. Odredi jacinu
h=8 m izvora i ukupni svjetlosni fluks koji emituje.
<po=37681m
3.9. Jacina svjetlosnog izvora [znosi 400 cd. Koliki sVjetlosi fluks pada na povrsinu
d-4m 2
30 cm koja S8 nalazi na udaljenosti 2 m ad izvora?
a) I=?, b) EA=?, C)EB=?
a) Ukupan svjetlosni fluks je <po=4nl, odakle je 3.10. Najmanji svjetlosni fluks koj; 56 moze osjetiti okom iznosi 10. 13 1m. Na kolikom
A d B
S1.32, rnaksimalnom rastoJanju maze covjek vidjeti upaljenu cigaru koja daje svjeUost
1== Wo = .3768 1m == 300 cd jacine 0,0025 cd? Povrsina zjenice oka u mraku iznos! 4_10- 5 m2 .
4n 4·3,14 sr
b) Osvijetljenost neke tacke izracunavamo prema Lambertovom zakonu Za 3.11" Na kojem rastojanju ad tackastag izotropnog svjetlosnog izvora, jaCine 200
tacku A je: r:::::h; 0'-:::::0; coscx=1, te je cd, prolazi svjetlosni f!uks 0,025 1m kroz povrsinu 500 cm 2 .
I 300 cd ,
=~=~·~-~=4,7 JX 3,12. Na knjigu, osvijetljenu suncanirn zracima, okomito pada svjetlosni fluks od 36
h2 (8 m)2 1m. Koliki ce padati svjetlosni fluks na tu knjigu, kada zraci padaju pod uglorn
2 30" U odnosu na okornicu na knjigu?
c) OsvijetljenosltackeBje E=~cosa, gdjeje [2 =h2+d
2
= 100 m ;
2
e' 3.13. Na sto povrsine 1,6 rn pada okornito svjetlosni fluks od 150 1m. Koiika je
h 8m 8 osvijetljenost stoIa?
r:;;:;10m.Pritomeje cosa=·~=-'·'-=O, .
r 10m
300cd 3.14. Osvijetljenost okruglog stoia precnika 0,4 m iznosi 160 Ix. Koliki svjeUosni
EB~~~- O,8~2,4Ix. fluks pada na sto?
100 m 2
3.15. Pun Mjesec osvjetljava 250 cm 2 Zemljine povrsine svjetlosnim fluksom 0,005
1m. Kolika je osvjetljenost Z8mlje?

60 61
 Odbijanje svjetlosti. Ogledala.
3.16. Za norma!no titanje potrebna je osvijetljenost teksta E=60 lx, Na l<ojoj
maksimalnoj visini iznad ravni stoia treba okac'lti sijal'lcu jacine 1=100 cd da bi Zakon odbljanja svjetlosti. Upadni ugao (0:) jednak je odbojnom
tacka stoia koja lezi ispod sijalice imala toliku osvjetljenost? uglu (0),

30170 Sijalica ima jadnu 160 cdo Kolika je osvijetijenost tacke na zidu udaljenom
10m ako zracl padaju pod uglom 42°. pri cemu upadni zrak. flormala n8 povrsinu i odbijeni zrak lezi u istoi
ffimL •
3:HL Na stubu visine 3 m nalazi se sijalica jacine 300 cd. Kolika je osvijeUjenost
SI.3.4. DgJedalo je uglacana povrsina koja pravilno odbija svjeliost.
tacke na povrsini Zemlje: a) ispod stuba, b) na udaljenosti 4 m od podnoija
stuba?

3.19. Sljallca koja 58 nalazl na Yisini 2,3 m iznad stoIa daje osYijetljenost tacke
ispod sijallce, 25 Ix. Kolika je jatina sijalice? Zraci padaju pod uglom 30°.

3.20. Okrugl'l sto poluprecnika R:::O,6 , osy'ljetijen je sijalicom

koja visi na visini h=1,2 m iznad sredine stoia (51.3.3.).
KoHka je osvijetljenost tacke: a)na sredini siola, b) na
periferiji stoia? !o::60 cd.

a,21. Okrugli sto precnika 1 m osvijetljen je sijaHcom koja visi 1,5

m izpad stoIa. Kolika je osvijetljenost tacaka periferije stoia,
ako je ukupan svjetlosni fluks sijalice 879,2 1m.
3.22. Osvijetijenost povrsine Zemlje, kada Suncevi zraci padaju pod uglom 45',
iznosi 80000 Ix. Odredi osvijetljenost kada zraci padaju: a) okomito na
povrsinu Zemlje, b) pod uglom 60'0
3.23, Osvijetljenost neke tacke, na koju padaju zraci pod uglom 60°, iznosi 10 Ix.
Ukupni svjetlosni Huks koji emituje sijalica [znos! 1004,8 1m. Kolika je
udaijenost sijalice?
3240 Dv;je s;jaliee od 100 cd i 50 cd udaljene su 204 m jedna od druge. Gdje treba
izmedu njih postaviti neproziran ekran da bi osvijeUjenost bila jednaka 5 obje
~ Sfe.rno ogledaJo J0 dio sleme (kugline) povrsinH. Sredina kuglo je contar krivine ogied<:lla C, a
tacka T j8 Ije~e ogledala ( sl.~,.5), UdalJenost centra krivine od ijemena ogledal3 je poluprecnik krivine
ogledala R. 2:11:8 ogledala FleD na OSI ogledaJa -
Udaljenost iiie od tjemena ogledala je iiina daljina f
R
r",-
2
~iza ~onkavnog (~dUbljenog) ogiedala je rea Ina (sl.3.5.). Ziza konveksnog (ispupcenog) ogledala je
lmaglnarna (sl.3.6).
Karakteris.ticni ~~~Ct za konst.rukciju lika: 1!. zrak koji je ~arale!an sa osom ogledala poslije
odbijanJa prolazi kroz ZIZU, 2) zrak kO)1 prolazl kroz ZIZU posllje odblJanja jo paralelan sa OEom 09 1eo ala
3) zrak koji prolnzi kroz centar krivine odblja se sam u sebe. '
Jednacina sfernog ogiodala,

strane? j 1 1
-=_.+-
3.25. SVjetlosni izvor jaCine 200 cd udaljen je 2 m od knjige na stolu bja je f a b
osvijetljenost 25 ix. Pod kojim uglom padaju zraci na knjigu? gdje je . a ~ udaljenost predmeta ad tjemena ogledaia, b - udalJenosllika pod ljemena ogledala
linearno uvecanje ogledala

3.2 Geometrijska optika gclje je: p - visina preomela. s - visina slike (lik8).

Osnovni zakoni geometrijske optike Udaljenost imaginarnih likova i zizna daljina konk<wnog oglcdaia imajll negalivan prodznai<

1. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti, Primjer 1: Predmet visjne 1 ern lldaljen od tjemona
konkavnog og!edala Ciji je poiuprecnik i<rivine 12 em. Odredi
2, zakon nezavisnosti zraka, konstrukcijom i racunski po)ozaj i visinu lika.
3. zakon odl)ijanja (refleksije) svjetlosto
40 zakon prelamanja (refrakcije) svjetlostL Rjesenje: ~.--,;_~~""-_+,T
p",,1 ern 'Iy.----
a",,8 em
R 12em

51. 3.7.

62 63
 Za konstrukeiju iika koriste S8 karakteristicni uaei : zrak koji ide paralelno sa gl~vnom optickom
osorn i zrak koji prolazi kroz tizu (vidi.uvod). Uk (vrh strelic~) je u presjeku reflektovanjh zraka (s1.3.7) 3.30. Na glavnoj optickoj os! konkavnog ogledala , poiuprecnika krivine 0,6 m nalaz! se tackasti
svjetlosni izvor eiji je lik udaljen 70 em od ogledala. Gdje se nalazi sv.jet/osni izvor?
Oobijeni lik je realan.izvrnut i uvecan. Zizna daljine ogledala Je
R
r""-",,,6cnl. 3.31. Ispred konkavnog ogledala titne daljine f=4 em nalazi se predmet visok 1 em Odredi racunskl i
2 graficki poiozaj i visinu liks akoje predmet udaljen: a) 10 em, b) 8 ern, e) 6 em.
I
polola) lik8 b naJazimo iz jednaCine og!edaia f = .~ +"b" odakle je 3.32. Konkavno sferno ogledalo daje na ekranu tik uve6an 12 puta Odredi ziznu daljinu i poiuprecnik
krivine tog ogledaJa aka je predmet udaljen 45 em od ogledala.
~_~c.o_.~ __. _
b a oem Rem
3.33. Iz jednaCine sfernog ogled31a izvedi jednacinu za ravno ogledalo! Dokazi racunski da je
uvecanje kod ravnog ogfeda!a jednako jedan.

3.34. Konkavno sfemo ogledalo, poJuprecnika krivine 80 em, daje \ik predmeta na udaljenosti 50 em
Uve(;anie lika je U
.
"".£.a '"' 24C!1"\.
Scm
"" 3 . od ogJedaJa. Odredi: a) udaljenost ogledala od predmeta: b) udaljenost lika od predmeia?

b 3.35. a) Gdje treba stavi!i sijalieu kod parabolicnog ogleoal8 da bi se dobio najjfl(~i snap svjetlosli?
Visinaslikeje s"'p~"'"lcm·3=3cm.
b) Gdje je najveta koneentracija energije olektromagnetnih talasa kod konkavne satelitske
" antene?
Pdmjer 2: r'-la rasKr::;lileafli;) putev2 pDstavija 5e KonveksflO (ispupceno) Ogl~?ClI.O kojs daje
unklniene likove predrneta. Koliki treba da bude poluprecnik krivine ogledaia d8 01 Ilk autobuScl
Lid,-,ij~nog 12 rn bio wnanjon 10 pula? 3.36. Kada so predmet na!azi na udaljenosti 2 rn od konkavnog sfernog og:edala njegov realWl lik so
oobije na udaljenosti 50 em od ogJedala. Gdje eEl S8 nalaziti Ilk ako se predrnet UdHiji jOs L3 '1,2 rn?
Rjesenje:
3.37" Odredi uvel:c1l1je konkavnog ogledn{;j poluprecnika krivine 24 em, nko je predmd udaljen 16 em
8",12 m od ogledala.
u,~1!10
R-? 3.38. Zizna daljina konkavnog ogledala iznosi 2 ern. Odredi racunski i graficki polozaj i vislnu lik"
Kod korlVei~snog ogJBdaJa ilk je irnaginaran, a predmeta visine 2 em koji je udaljen od ogledala: a) 5 em, b) 3 cm.
iakode i ziia, to stoga ireba u jednacini ogled~112 uzeti
negalivne predznake. 3.39. Covjek stoji na udaljenosti 2 m ispred konkavnog ogledala i vidi sebe dva put('l uvecanirn. Odre(li
poluprecnik krivine ogledala,
--=---I 51.3.8.
a b 3.40. Predrnet se nalazi 12 em ispred udubljenog ogiedaia. Kolika je udaljenost lika akc je visinG lik(l
4 ern, a visina predrneta 2 em. Uk je realan
s b
U",,-ooo-.
Za izracunav8nje iizne daijine po\rebno je nad udaijenost lika b. Uvecanj8 ogledala je 3.41. Konveksno ogledalo ima poluprecnik I<rivine 6 ("..111. Odredi racunski i graficki polozaj i vit\inu like.•
P
aka je predmet udaljen: a) 8 em, b) 5 em, e) 2 ern. Visinan predmeta je 1 em
b",.U ·aoo.O, I 12 m= [,2 m 3.42. Pomocu korweksnog sfernog ogledala dobije S0 lik umanjen doset pula. hedrnet je uduijer'l
180 em od ogledals. Kolika Je zizna daljlna ogledala?

Daljeje f=1.33 IT!

12m L2m 3.43. Prectmet visok 3 mm postavljen je na udaljenosti 21='1,5 f ad tjemena sfernog ogled8ia. Kolika (~e
bili visina lika aka ie oglodalo: a) konkavno, ) konveksno?
Poluprecnik kr'lvine je R=2 f=2,66 m.
3.44. f'oluprecniK. i(rivine kunveksflog ogledala. koie so kodsli n~l raskrsnici, iznosi 2 Ill. Siika auiobusa
je umanjena 20 pula. Na kojoj udaljenosti so nalazi autabus?
T
3.26. Kanst!"ui:!;i lik predmeta p koji coe nalazi na udaljonosti a",,20 em ispred ravnog ogledala (sl. 3.9).
Oupufli crtez.

3.27. De. Ii 60 Sf:: prornijeniti polozuj lik,l nekog predmeta aka se .Sistcm

~
postav! u vodu?
3.28. Predmet visok 30 ern udaljen jo 1,2 rn od ravnog ogledala? Kolika je
udaljenost izmedu predmeta i lika. KoHko jo uvecanje?
3.29. Na rastojnnju 2,8 m od konk:wnog sfernog ogledala, pOluprecnik~
krivine 90 em, nalazi se izvor svjetlosti n<:J ,glavnoj optickOJ 051. Nadl
5!.3.9.
racunski poloznj lika predmeta?

64 65
 Oplicka moe sfemog sociva je
Prelamanje svjetlosti. Sociva.

Apsolutni indeks prelamanja svjellosli neke sredine (tvari) jednak je odnosu

brzine svjellosli u vakuumu (e) i loj sredini (v),
gdje j8 n re!ativni indeks prelamanja siciva U odnosu na sredinu u kojoj se nalazj
C soeivo, Rl j R2 poluprecnici krivina saciva,
U:=:-
V
Za konstrukciju Hka kod tankog sotiva koriste se karakteristicni zrad: 1) zrak
Zakon prelamanja svjetlosti: paraleian sa glavnom optickam asom poslije prelamanja prolazi kroz ziiu soCiva,
2) zrak koji prolazi kroz ,Ziiu poslije prelamanja je paralelar1, sa asom, 3) zrak koji
n 1 SitHt;:;;; 112 sin~ prolazi kroz centar sativa ne prelama se. \

gdje je: a, i rl -
upadni i prelomni ugao (sI.3,1 0,), n, i n2 apsolutni Jednacina tankog sativa je "
indeks preelamanja prve i druge sredine. S1.3.1O.

Pri prelasku svjeUosti iz opticki gusts U opticki rjedu sredinu, granicni ugao totalne
refieksije je
gdje su a I b udaljenosti predmeta odnosno I!ka od sativa, f - zizna daljin2 SO{IVCi
, ll,
smug = -
Aka su fib imaginarni treba lIzeti predznak minus.

", linearno uvecanJe sac iva je

s b
gdje j8: 02 - indeks pre!amanja rjede sredine, n, - indeks prelamanjagusce U=-=-
sredjne. Pri prelasku svjet!osti U vazduhu (n2=1)
P a
gdje su sip visina lika odnosno predmetfL
. 1 Ekvivaientna opticka moe dva sociva koja se dodiruju taka da im S8 opUcke ass
Sln<x o =- poklapaju je
o n

Ukupno skrelanje svjellosnog zraka kroz oplick; klin Uvecanje lupe je

(oplicka prizma malog prelomnog ugla) je d
u=-+l
Omill =(n-1)8 f
gdje je d - daljina jasnog vida (za normaino aka d~25 em),
Uvecanje mikroskopa je
gdje je: e - prelomni ugao prizme (sI.3, 11), n - indeks
pre!amanja materijala prizme. SL3,IL d,!
lJ=-~"--,

foh . fok
Indeks prelam"mja sustance od koje je napravljena opticka prizma je
gdje j8 : 1- duzina mikroskopske cijevi, fot, i fok - ziine daljine obJektiva i oku!m".

Primjer 1 :Na dnu jezera je zaboden vertikalni stap

visine h::;.2 m tako da tTlll jo vrh neposredno ispod povrsine
vade. Kolika ee bit! duzina njegave sjene d, aka svjetlosni
Opticka moe Uacina) saciva je zraci padaju na povrsinu vode pod ug!om (.(::;.34°. !ndeks
prelamanja vazduha je 1, a vode 1,33.
11
1
Ul=f' Rjesenje:

gdje je f - iiina daljina sodva , 81 jediniea za oplicku moe je dioptrija (D),

h=2 m
(X::;.34°
d
I"I
ITl='j; n2=1,33 SL3.12.
d~?

66 67
Prema zakonu prelamanja je III sina::: Il2 sint3 , b) ~r~lomljeni ~~aci s~ ~8 sijeku! lmaginarni lik dabivamo u produzetku zraka
. A ill sina 1·sin34
u sVJetiostl, Ispred SQelva. Uk J8 uspravan uvecan [ imaginaran. Takav lik se dobiva
SHlfJ=- ..--~ kod lupe prl eemu je predmet Izmedu soelva I njegove tline daljlne? U tom slueoju
n2 1,33 Je
1 1 1
-=---; b::::::2cm; s''''2cm!
sa slike 53 vidimo da j8 f a b
tgl3:= ~, odnosno d = h· tgp = 2m· tg24,9" ::;: 0,93 m . ., Primjer ~:Rasipno .~ociva ima ziznu daljinu 10 em. Predmet visine 2 em nalazi 5e 15 em ispred
soclva. Odredl konstrukcljom i racunski polozaj i visinu fika
h
Primjer 2: Svjetlosni snap pada iz vazduha n8 osnovicu svJetiovoda U obliku stapa (::;1.3.13.). Rjesenje:
Svjetiovod (stap) je od prozirnog materijaia eiji je mdeks prelamanja 01=:1,6. Presvucen je tankim slojem b10em
materijala indeks8 prelamanja n2'" 1,4. Koliki mora bili minimalni upadni ugao u. da bi S8 svjeUosni snap a",,15 em
sirio kroz svjetlovod? p 2 em
b_?,s_?
Rjeseoje: F
n,,=,1,6
Lik cemo konstruisati pomocu karakteristicnih zraka. Jedan
f.l2 oo1 d __
zrak ide od vrtla predmeta do soCiva , paralelno sa optickom osom Sr.::U6,
a~?
I prelama se taKo da njegov produzetak prolazi kroz iizu F
Da bi stap posluiio kao svjetlovod u tacki 8 mora dcci (51.3.16.). Drugi zrak prolazi krozeentar sativa i ne prelama se. Uk vrha predmota je u presjeku
do totalne refleksije, Ij upadni ugaa (90"Pl mora biti najrnanje
jednak granicnom uglu:
j;
~oblv:ni !ik imaginaran, uspravan i umanjen. Posta je tii.a kod rasipnog soCiva imaginarna ond8 je
Jednaema SOClva,
,1ll(9U fl) "" ~;;- "" 0,875 51.3, i3
I
--=-,._-
n: f a b
(90-[:1)=6r 0",29· a polozaj fika izracunav8mo iz
Za lacku A, u kajoj svjetlos! doiazi iz vazduha, vazi: 1 1 i I j
-.""-+-oo'----T--
.~in (X co 11: ~in(\ '" 0.775 b f t5cm IDem
b=6 em
(1 "" 50,S"
Visinalikaje s=~.p=_6(!t) 2clIl""08cm
Primjer 3: Sabirno soeiva (bikonveksno) ima zlznu daljinu 2 em. Odedi: u 15 (ll)
konstrukeijam i racunski polazaj i visinu iika, ako S8 predmet visine 1 em nalazi na Primjer 5:a) Minimalna daljina na kojoj dalekovido oko vidi jasno predmete je a",1,5 m ispred oka.
udaljenosti od centra soeiva : a) 5 em, b)1 em. Kakvo sativo naocala treba da 5e stavi i5pred aka da bt se jasno vidjeli predmeti i r18 udaljenosti jasno[.J
vida 8 1",,25 em? -
Rjesenje: b) Neka kratkovida osoba vidi jasno predmele maksimalno do udaljenosti a=2 m. Kakvo soCivo
\ nclocala treba stavili ispred aka da bi vidjeta i veoma udaljene predmete?
k2cm
Rjesenje:
a1",,5 em
a) ao:::1,5m b) a=2 m
a2=1 em £1""025 m 81=:=
p~1 cm (j)~=? w"",,?
b=?,s:::? a) Bez naocala daiekovido ako jasno vid! predmete na daljini <::1"=1,5 m, te je opticka moc aka,
1 1
S1.3.14. C0()""~--I---b
a) Konstrukcijom !ika s pomo(;u karakt.eristienih zraka (vid] livod) dobijamo lik Sa naocalama dalekovid8 osoba jasno vidl na daijini aj=O,25 m, te je ekvivalentna oplicka moc
kao na slici 3.14. Lik je izvrnut, umanjen realan. Polozaj lika dobivamo POIllO(;U sistema oko-na06ale,
jednacine saeiva
I 1
-=-+
f a b Opticka mac naocala je (0" '" ll\ "((lei'" ,..!.. _.!.;
il: II
1
- ---"=03cm-
b f a 2cm Scm " b) Istim postupkorn dobivamo da je opticka moe oka w() "'.~ +.!. i sistema oko-naocala
b = 3,33cm " b
I I I
w() == - + -b '" wn Till" . Opticka moe naocaln je, s obzirom da je - '" 0
p~ = .~~~cm
II] <1,
VIslna lika je s = 1 em :::: 0,67 em
a Scm

68
69
 T 3.60. Na. dnu jezera za~oden Je
stap visine 1,25 ~m. Odredi duiinu sjene stapa na
3.45. Apsolutni indeks prelamanja vade iznosi 1.33. Kolika je brzina svjetlosti u dnu jezera ako zrael padaju pod uglom 38"? Stap je u vodi od vrha do dna.
vadl? 3.61. Granicni ugao pri prelasku svjetlosti jz neke tecnosti u vazduh iznosi 41,80.
Odredi brzinu svjetlosti u tOj tecnosti.
3.46. Brzina svjetlosti u staklu iznosi 200000 kmls. Koliki je indeks prelamanja
stakla? 3.62. Izracunaj granicni ugao prj preiasku sVjetlosti iz; a) vode u vazduh, b) lede: u
vazduh, e) dijamanta u vazduh.
3.47. Apsolutni indeks prelamanja vazduha iznosi 1,00029. Kolika je brzina
svjetlosti u vazduhu? 3.63. Svjetlost prelazi iz etilalkohola u vazduh. Hoce Ii pred laj zrak u vazduh aka
3.48. Kolika je brzina svjetlosti u: a) dijamantu, b) kvareu, e) ledu? Koristi tabliee na pad a na granicnu povrsinu pod ugtom 45°7
kraju knjige!
3.64. Granicni ugao totalne refleksije za neku supstaneiju kada se ona nalazi u
3.49. Koliki je relativni indeks prelamanja svjetlosti pri prelasku iz: a) leda u vodu, vazduhu, iznosi 45°. Koliki ce biti granicni ugao totalne refleksije ove
b) vade u seter, c) etilalkohoia u gHcerin? Koristl tablice na kraju knjlge. supstancije kada se ona potopi u tecnost lndeksa
prelamanja 1,31?
3.50, Svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 28° ns povrsinu neke teenosti 1preiama
3.65. Na dno bazena, napunjenog vodom do visine
se pod uglom 21 c. Koliki je indeks prelamanja te tecnosli?
h::::3 m, nalazi se tac!<asti svjetlosni fzvor. Izracunaj
3.51. Brzjna prostiranja svjetlosti u nekoj tecnosti izn08i 240000 km/s. Na povrsinu poluprecnik najmanjeg kruga na povrsini vode
fe te6n05tl svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 25°, Koliki je prelomni ugao kroz kojj ce izlaziti svjetJost iz vade u vazduh
(sI.3.19.). SI.3.19.
svjetlost!?
3.52. Brzina prostiranja svjetlosti u prvoj prozracnoj sredini lznosl 225000 km/s, a u 3.66. Na dnu bazena napunjenog vodom nalazi se svjetlosni izvor. Povrsina
drugoj 200000 km/s. Svjetlosni zrak pada na povrsinu razdvajanja pod uglo~ svjetlosnog kruga na povrsini vode iznosi 8::::19,6 m 2 . Kolika je dubina
a=30°. a) KoHki su apsolutni indeksi prelamanja u tim sredinama? b) Odredl bazena?
prelomni ugao svjetlosti.
3.67. Pod kojim uglom vidi ronilac pod vodom Sunee koje je: a) na zalasku
3.53. Svjetlost pada na povrsinu razdvajanja dvije prozracne sredine pod uglom (a=90'), b) u zenitu (<1=0')?
35° i prelamase pod uglom 25'. Koliki 6e biti prelomni ugao aka svjetlost pada
3.68. SVjetlost pada na oplicki klin ciji je prelomni ugao 8=10', a indeks prelamanja
pod uglom 50'? n=1,60. Koliki ce biti ugao skretanja?
3.54. Svjetlosni zrak pad a iz vazduha nB povrsinu tecnosli pod uglom 40', a
3.69. Ukupno skretanje svjeUosnog zraka kroz aptlcki klin Giji je indeks prelamtmja
prelama S8 pod uglom 24 0. Kolika je brzina svjetlosti u toj tecnosti? 1,55, iznosi 8°. KoHki 18 prelomni ugao klina?
3.55. Sunceni zraci padaju na povrsinu vode kad je Sunce 30" nad horizontom.
3.70. Kolika je brzina svjetJosU kroz opticki klin ciji je prelomni ugao 12°, a ukupno
Koliki je prelomni ugao? skretanje 6°7
3.56. Svjetlosni zrak prelazi iz neke tecnosti u vazduh.
Saciva
Upadni ugao js 22", a prelomni ugao 33°. Kolika je
brzina prostlranja svjetlosti u toj teenosti? 3.71. Tanko bikonveksno (sabirno) soeivo ima ziznu daljinu 66,6 em. Kolika mu js
opticka moe?
3.57. SvjeUosni zrak prelazi iz giicerina u vadu. Odredi
prelomni ugaa aka je upadni ugao 30". 3.72. Tanko bikonkavno (rasipno) soeivo ima ziznu daljinu -50 em. Kolika mu je
opticka mac?
3.58. Pod kojim uglom pada svjetlosni zrak iz vazduha na
povrsinu vade aka je ugao izmedu preiomnog i odbojnog zraka 90°? 3.73. Odredi ziznu daljinu svakog od cetiri soeiva cije su opticke moci: 2 0, 160,
-4 D, -12 D.
3.59. Covjek pod vodom vidi Sunee pod uglom 28' u odna8u na vertikalu. Pod
kojim uglom 6e vidjeti Sunce kad izade iz vode (81.3.18.)? 3.74. KoUka je opticka moe bikonveksnog sativa ciji su poluprecnici krivina
R, =5 em i R2 =10 em, a indeks prelamanja n=1 ,5. SoCivo je u vazduhu.
:t
70
0 71
n

375 Bikankavna saeivo je nacinjeno od stakla indeksa prelamanja n=1,6.
. Poluprecnlci krlvlna soc Iva su 10 em I 20 em. Kolika je oplicka moe soclva?
3.76. Napisi izraze za optieku moe: a) bikonveksnog siciva sa dva jednaka
polupreenika krivina, b) p!ankonveksnog saeiva.
3.77. !zraeunaj ziznu daljinu bikonveksnog saeiva sa jednakim. radiusima krivine po
20 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,5.
3.7B. Odredi optitku moe bikonveksnog saeiva sa jednakim ,radiusima krivine po
25 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,6.
3.79. P!ankonveksno kvareno sativa ima optitku moe 8,2 D. eemu je jednak radius
krivine konveksne povrsine tog soeiva?
3.80. U supljini sa radiusom krivine 12 em nalazi se voda. Poslije z~mrza~anja
vade obrazavalo se ledeno plankonveksno soeivo. Odredi na kOjem ce se
rastojanju ad tog sOelva skup!jati Suneevi zraei
3.81. Bikonveksno soeivo je napravljeno od materijala indeksa prelamanja 1,8 i ima
opticku moc 20 D, Koliki su radiusi krivine, ako su jednaki?
3.82. Odredi opticku moe bikonveksnag sotiva, indeks prelamanja ~.1~1:54: ~ad S8
nalazi: a) u vazduhu, b) u vodL c) u ugljendisulfidu. Po!uprecnlcl knvlne su
r=40 em.
3.83. Odredl iiznu da!jinu plankonveksnog sociva, R:"-25 ern, eiji .. je indeks
prelamanja 1,49, kad S8 nalazi: a) u vazduhu, b) u aeetonu, e) u anillnu.
3.84. Optieka moe tankog bikonveksnog soCiva je 5 D. P~e?met 5e nalazi 60 ern
ispred soeiva. Konstrukcijom i raeunski odredi poloia; Ilka.
3.85. Predmet visak p=1,2 em postavljen je na udaljenostl a~60 em .o~ v
bikonveksnog saeiva cija je ziina daljina f::::50 em. Odredl racunskl !
konstrukcijom palazaj i visinu !ika?
3.86. LJda!Jenost predmeta od optlckog centra sablrnog sociva je 30 em, a
nJegovog Ilka takade 30 em Odredl a) ziznu daljinu sociva, b) uvecanie
sotiva.
3.87. Predrnet visine 5 rnm nalazi se na udaljenosti 20 ern od r.a:;;ipn?9 sociva.
zizne daljina 10 em. Odredi racunski i konstrukdjom palozaj i V1SJnU Ilka.
3.88. Zizna daljina rasipnog sativa j0 12 ern. UK predmeta je udaljen 9 em od
saciva. Kolika je udaljenost predmeta? Koliko je uvecanje?
3.89. Slika na dijapozltivu ima visinu p=2,0 em, a na ekranu 5::::80 em. Odredi
opticku moe objektlva aka je dljapozltlv udaljen ad objektlva 20,5 em.
3.90. Zizna daljina objektiva projekcionog aparata iznos! 15 em. Dijapozitiv je
udalien 15,6 em od objektiva. Koliko je linearno uvecanje aparata?
72
£
3.91. Rastojanje Izmedu svljece I zlda je 2 m.Kada se Izmedu njlh postavi sablrno
soclvo na udatjenosti 40 em od svijece , na zidu S8 dobije ostar Ilk, Kolika je
optitka mot sociva?
3.92. Ko!iko uvecanje daje projekcioni aparat ako njegov objektiv, cija je zi±na
daljina 18 em, stavimo na udaljenost 6 m od ekrana?
3.93. Odredl optlcku moe objektlva projekcionog aparata kojl daje uvetanje slike
24 puta. Dijapozitiv je postav[jen na udaljenosti 20,8 em od objektiva.
3.94. Na kOjoj udaljenosti od sabirnog sotiva, zitne daljine 50 em, treba posta viti
predmet da bi njegov Hk bio uvecan 100 puta?
3.95. Predmet I Ilk sabirnog sativa udaljeni su d=50 em. Uk je cetiri puta veti od
predmeta. Kolika je opticka -moe saciva? Konstruisi lik predmeta.
3.96. Sa udaljenosti 2,1 m ad soc iva fotoaparata snimi se predmet visine 1 rn. Na
fotoploci se dobije sHka vi sine 6 em. Kolika je opticka moe s()civa?
3.97. Fotografski aparat snima covjeka visokog 180 em na udaljenosti 5 m. Socivo
aparata Ima jacinu 18,2 D. Kolika je visina lika na negativu?
3.98. Objektiv fotoaparata lma ±iznu daljinu 5 - em. Sa koHkog rastajanja .lEi
naprav!jen snimak kuce visoke 6 m ako je vis ina lika kuce na negativu 2,4 em?
3.99. Fotografskl aparat daje jasnu sliku predmeta kada je soeiva aparata udaljeno
16 em od ploce. Za koliko treba pomjeriti saciva da se dobijs Jasna slika
predmeta udaljenog 160 em?
3.100. Dva priljubljena tanka sativa Imaju optlcku moc +10 D I ..{j D. Kollka je
opticka mac kambinacije soClva?
3.101.lmamo na raspolaganju sabirno saClvojaeine 2 0, Sa kakvim sot(vom treba
komblnovatal ovo saclvo da bl dobill slstem kojl Ima jaclnu: a)1 D, b) ··3 D?
3.102.0ptlcka moe normalnog oka se mljenja od 58.6 D do 70,6 D. Kako se
mijenja njegova zizna daljina?
3.103. Saeiva tiine daljine 5 em koristi se kao lupa. Koliko je njegovo uvecanje?
3.104. Uveeanje Jupe 1e 9 puta. Kolika je optieka mQ(~ !upe?
3.105. Paluprecniei krivine sociva, koje se koristi kao lupa, su jednakf i iznose po
3 em. Indeks prelamanja materijala lupe 1e n=1 ,6. Ko!iko je uvecanje lupe?
3.106. Uveeanje lupe je 16, a poluprecniei krrvine su jednaki i iznose 1,5 em. KoHki
je indeks prelamanja materijala lupe?
3.107. Mikroskop ima objektiv cUe je uveeanje 60, dok je uvecanie mikroskopa
600. Kollko je uvecanje okulara?
3.108. Duzlna mlkraskopske djevl Iznosl f =20 em. Zlzna daljlna objektlva je
0,2 em, a oku!ar 3 em. Koliko je uveeanje mikroskopa?
 g

3.109. Na kojoj medusobnoj udaljenosti treba postaviti dva sabirna saciva, zlznih
daljina 13 em i 3 em, da bi dobili mikroskop uvecanja 20 puta?

E
Napomena: U predlozenim ogledima , iz geometrijske i talasne optike, koristi se dzepni laser snage
5 mW, Koristenje lasera pojednostavljuje oglede, ali treba strogo vodi!i ratuna da Jaserski snap ne ide
direkino U oei jer moze izazvati ostecenje vida. Ne preporucuje se koristenje laserske svjetlosti kod
proucavanja refleksije.

Opticki elementi iz optike (ukljucujuCi i dzepni laser) mogu se nabaviti kod firme HN-IZOL, Tuzla
A
3.110. Zadatak: a) Odredi iiinu daljinu i poluprecnik B S13.21i
krivine konkavnag ogledala. b) !spitaj prlrodu lika SU.25.
kod konkavnog ogledala u zavisnosti od poloiaja 3,114. Zadatak:a) Demonstriraj prelazak svjetlosti kroz opticki klin.
predmeta, b) Odredi indeks prelamanja materijala optickog klina,
Pribor: Konkavno ogledalo, dlepna svjetiljka , list
Pribor: Opticki klin (opticka prizilla maloo preloillnog ugl8) , dtepn; laser
debljeg papira sa izrezom u obliku strelice, stalak (sl.3,26,) " .
(sI.3.20.),
SI.3.20. 3.115. Zadatak: Odredi ziinu daljinu sabirnog sotiva.
3.111. Zadatak: Demonstriraj refleksiju svjeUosti
prelamanje svjetlostl. . .~ribor: Svijeca (iii dzepna
sVJetIIJka), soeivo, lenjir dug najmanje
Pribor: Siroki providni sud pravougaonog oblika (51.3.21), voda, secer (iii so), 50 ?m, zakJon od bijelog kartona,
dim od cigarete, dzepni laser L. strellca urezana na kartonu i
postavljena ispred svjetiljke
L (sI.3,27.), plastelin,

Laboratorijska vjezba 3: Odredivanje indeksa prelamania : a) stakla,

L (rlr siffoporu),
SU.21. S1.3.22. SU23.
3,112. Zadatak: Demonstriraj totalnu relleksiju svjetiosti,
Pribor: Dzepni laser, a) kao u zadatku 1,156 (sI.3.22,), b) opticka prizma, eiji
je prelomni ugao 45° i veei (51. 3.23. i sL 3.24.)
3.113. Zadatak: Demonstriraj prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.
b) vod~
~~ib?r: a) pJanparaleJna ploca, ciode, ug!omjer, cist papir na mehkom kartonu
• '
SI.3.24.
Uputstvo: Z~.bOdj ciodu u. ~apir u tacki B i povuei horizontalnu jiniju. Posta vi
planparalelnu plocu kao na SJlcl 3.28. Zabodi ciodu u
tacku A taka da pravac AU zaklapa neki ugao 0., sa A
norn: a1om ~a povrsinu. Ucrtaj normalu. Oko drzi u
~~vnl stoia j posmatraj kroz plocu tacku A j B. Pastavi
C!o~U C (na drugoj strani ploce) tako da tacku C vidis
na Isto pravcu kao tacku A i B. Odrnakni pioGU j nacria;
,
pravac zraf(a: Uglomjerom izmjeri uglove a i p.
. n~_. _1

Pribor: Diepni laser, planparalelna ploca (sI.3.25.),

PO.datk~ un~sl .u tabelu. Po!ozaj tacke A pomjeraj za
~aJmanJe tn mJ~renja i izracunaj srednju vrujednost.
mdeks prelamanJa materijala staklene ploce je:

Hr.rnjer.l a
SI.3.28,
'"
sin a.
Xl

B sin a sin B n n~--;

sinB
n:::::!L+ U2 +~:l"
3

74
75
 b) Pribor: casa sa vodom od 1 I , sliropor kao pod a).
Uputstvo: Na ploelcu sliropora naertaj prava,e i pobodi ciodu B na 10m praveu
(sI.3.29.). Uroni plocu u vodu taka da. pravac sa ~Iodom B
lezi u nivou vade, a cioda A u vodl. PosmatraJ odozgo gdje je: a - rastojanje od lzvora do zaklona ,d - udaljenost sVjet!osnih izvora,
cladu A j B. Potrazi smjer u kojem se te tacke poklapaju i 'A - taiasna duzina svjet!osti. Kod Fresnelovog (Frenel) ogled a za interferenciju
na isti pravac zabodi cladu C, iznad vade. Izvadi pIO(;u, svjetlosti a je srednje rastojanje imaginarnih likova od zaklona, d - rastojanje
naertaj pulsvjetlosti I izmjerl uglove a I p. U tackl B naertaj izmedu imaginarnlh Ilkova izvora svjetlosti.
okom[cul Pri interferenciji svjetlosti na tankim providnim listicima, u slucaju kada j8 sa
Ponovi mjerenje nekoliko puta kao pod a!
obje strane oplieki rjeda sredlna (sl. 3.32),
sin fl
n=-"-- A
sin a S1.3,29. 2nd ~ (2k + 1)-, maksimalno pOjacanje
2
2nd~lv, , maksimalno slabljenje
gdje je d - debljina ploclce.
3,3. Talasna optika Ako svjetlost ne pada okornito na piocu, vee pod nekirn uglorn 0::,
ooda je putna raz!ika zraka
AS"" 2ndc()s/3 .
Svjetlost sarno jedne odredene frekvenciJe zove se monohromatska --_ ..a 7
Opticka resetka se sasataji ad velikag broja
(jednobojna). Baja svjetlosti zavisi oq frekvencije.
Talasna duzina svjetlosti u nekoj sredini tiji je indeks prelarnanja n je
paralelnlh otvora (sl.3.30.). Raslojanje izmedu dva
susjedna otvora (pukotine) je konstanta resetke.
.~""",a _.a.L_
, ),,0
I\,=~--

Ii
Po!ozaj difrakcionog maksimuma odreden' je
re!acijom _____J----~>~-d~~i~1~.
SL3.3O.
8 dsino::::::kA,
gdje je Ao - talasna duzlna 5v]etlost u vakuumu (J_o=cJf; c=3·1 0 m/s).
gdje je k~l ,2,3 ... rednl broj difrakcionog maksimuma, a - ugao skretanja zraka.
Opticka duzina puta je
Konstanta resetke je d=1/N, gdje je N brej pukotine po jedinici duzine. Ako se kroz
s=n-d, resetku propusti bijela svjetlost, onda se na zaklonu dobije spektar boja: k~"'1,
spektar prvog reda; za k~2, spektar drugog reda,ltd.
gdje je: n - indeks prelamanja sredine, d ~ geometrijska duzina puta.
Ako su osci/aGije svjetlosnog vektora na bi!o koji naein uredene, onda je
Do interferenci.le svjeUosti ce doti ako su svjetlosni taias! koherentni ti· svjetlost polarizovana. Prirodno svjetlost je nepolarizovana. NajveCi stepen
polarizaclje svjellastl pri refleksljl odnosno prelamanju, doblje se ako upadnl ugao
imaju [stu faznu razliku.
svietlosnog snapa zadovo!java relaclju (Brusterov zakon),
Us!ovi maksimalnog pojacanja i rnaksimalnog slabljenja dva svjeUosna talasa
iste frekvencije:
gdje je n - re!ativnl indeks prelamanja sredine u odnosu na sredinu )z koje svjetlost
.6.cp "" k . 2n (rrlzna razlika) dolazL
maksimaino pojacanje: bs = k.)~ (putna razlika)
Primjer 1; Medusobna udaljenost dvije pukotine u Joungovorn ogledalu iznosi d=O,2 mm,
udaljenost zastora od pukotine 8=100 em, raztna!( izrnedu dvije susjedne pruge 2.9 mm. Izracunaj
",q)~(2k+l)·1t talasnu duzinu svjetlosti.

maksimalno slabljenje: A Rjesenje:

",so (2k + 1)·--
2 d=O,2 rnm",2·10· 4 m
a=100 cm=1 m
ilx-2 9 rnm-2 9·10·3m
gdje je k cio broj: k=O,1 ,2,3 ..
Kod Joungovog (Jang) ogleda (sI.3.31.) za interferenciju svjetlosb iz dva Kada monohromatska svjetlost iz dva
koherentna izvora pada na zastor (sI.3.31.) opazi!
atvara, rastojanje izmedu dvije susjedne svijetle iii tamne pruge na zaklonu Je cerna na zastoru svijetle i tarnne pruge. U sredini 0

77
76
 a .
je svijetia pruga. Rastojanje izmedu dvije svijetle pruge je llX::::'A"d' a talasna duzina svjetlosh, b) Brej olvora na jedinicu duzine je

d· ilx 2,9 ·1O-3 m · 2 ·1O-4 m c} Za odredivanje broja maksimuma koje daje resetka izracunat cerna
A ~-- ~ -------~ vrijenost za maksimalni otklon, a=90°. Iz osnovne relacije, s obzirom da je
a lITI
sin90 G=1, je
)",:;;;:; 5,8.10--7 ill = 580nm

Primjer 2: Paralelan snap syjetlosti koji sadrii talase ialasnih

duzina od 380 om do 760 om (vidljivi die svjetlosti) pada pod Vrijednost za k mora bib cio broj te je brojdifrakcionih maksimuma sa jedne strane
maUm uglom na mjehur sapunice debljine 0,8 ).1.m i indeksa ad centra ekrana
preJamanja 1,35. S obje streHle mjehura je vazduh Giji je indeks
prelamanja jednak jedinicL Kaje boje ovog spektra posmatl'8c
nece vidjeti u reflektovanoj svjetlosti usljed interferencije (51.3.32.). d) Za odredivanje ugla otklona koji odgovara posljednjem difrakcionom
" maksimumu koristimo osnovnu relaeiju
Rjesenje: pa odaUe je sin m::::O.909 i m::::65,4
d=:O,B·10·l;m CZ (J,
n""l~ Sl. 3.32.
),=?
T
S abje strane tankog listica je oplicki rjeda sredina (vazduh). Zrak l' SEl odbija od guste sredine te
mijenja fazu. Zrak 2' S8 odbija od rjede sredine u tacki B i ne mijenja fazu, Uslov za maksimaino 3.116. Talasne duzine vldljive svjetlosti, u vazduhu su u intervalu od 380 nm do
s!abljenje u tacki C je 2nd=kl. Talasne duzme sVJetiosti koje ce biti ponistene mterferencljom su: 760 nm. Kolike frekvencije odgovaraju tim talasnim duzinama?
_ 2nd 2160
A=~·=---Ilm.
k k 3.117. Frekvencija zute !inije natrija iznos! 5,15.10 14 Hz. Kolika je talasna duzina te
Za k=1, 1,,,,,,2160 nm; za k",,2, ),;=1080 nm; za k",-3, /.=720 nm; za k=4, je 540 nm: za k",5 je 432 n~: z,a linije u vazduhu?
)(:=6 je 360 rom itd, U vidljivom dijelu spektara su talasne duzine: 720 nm; 540 nm; 432 nm, One ce bltl 14
ponistene interlerencijom u reflektovanoj svjetlosti. 3.118. Frekvencija crvene laserske linije svjetlosti iznosi 4,74<10Hz. a) Kolika je
talasna duzia laserske syjeUosti u vazduhu? b) KoUka ce bib frekvencija i
Primjer 3: Na opticku resetku R, okomito na njenu povrsinu pad a paralelan
talasna duzina na svijetlosti u vodi? e) Hoee Ii se promjeniti boja svjetlosti u
snap svjetlosti talasne duzine 500 nm. Pomoeu saciva S, postavljenog blizu
vodi?
resetke, projektuje S8 difrakciona slika na ravni ekran E, udaljen od .sotiva a:;::;:1 m.
Udaljenost prve svijetle pruge od centra zaklona x,=10,1 cm. Odredl: a) konstantu 3.119. Brzia svjetlosti u nekoj tetnosti iznosl 220000 km/s, a talasna duzina t8
resetke, b) broj otvora na 1 em duzine, c) broj difrakcionih maksimuma sa Jedne sYjetlosti u vazduhu iznosi 662 nm, Odredi; a) indeks prelamanja tecnosti,
strane od centra ekrana, d) ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem b) talasnu duzinu svjetlasti u loj lecnosti.
difrakeionom maksimumu. E 3.120. Geometrijska duzina puta svjetlosti iznosi 2,0 em. Kolika ce bitl opticka
Rjesenje: duzina pula u: a) vazduhu, b) vodi, c) staklu (n=1 ,5)?
),=500 nm=5·10-7 m
8:;::;:1 m
3.121. Optitka duzina puta u nekoj sredini iznosi 12 em, a geometrijska duzina
7 em. Kolka je brzina prostiranja svjetlosti u toj sredini?
.!S1:;::;:10 1 em; k-1
aJ d~?, b) N=?, c) km =?, d) czm~? 3.122. Geometrijska duzina puta u nekoj sredini je dYa puta manja nego opticka
a) Konstanta resetke , talasna duiina svjetlosti i duzina puta. Kolika je talasna duzina svjetlostl u toj sredini, aka u yazduhu
uaao otklona zraka v8zani su relacijom iznosi 520 nm?
~ dsina=kA .'>1.:U3. 3.123.0pticka razlika duzina inlerferirajucih talasa vidljive svjetlosti iznosi
gdje je k red difrakcionog maksimuma i u nasem .6.s=1 ,8 )Jm. Odredi sye ta\asne duzine vidljive svjetiosti (ad 380 nm - 760 nm).
primjeru k~1. koje 6e biti: a) maksimalno pojacanje, b) maksimaino slabljenje.
Za male uglove sinn"'" tga:;:::2 (s1.81.), te je konstanta resetke 3.124. U neku tacku prostora dolaze koherentni zraci talasne duzine 600 nm, sa
a geometrijskom razlikom puteva 1,2 )Jm. Odredi sta proizHazi u toj tack] usljed
d~ Aa ~ 5·!O-7 m · 1m ~4,9S.1O-6m. interterencije: a) u vazduhu, b) u vodi, c) u slaklu ( n~1 ,5)7
x O,IOlm
3.125. Rastojanje izmedu dva koherentna izvora monohromatske svjetlosti, talasne
dutine 480 nm, iznosi 0,12 mm. Zraci padaju na ekran udaljen a=3,6 m.

78 79
 Odredi: a) udaljenost izmeau dvije susjedne svijetie pruge, b) udaljenost trece
svijetle pruge od centra.
3.126. Rastojanje izmedu dvije susjedne svi.jetle pruge kod Joungovog ogleda ,
izn081 22 mm, udaijenost svjeUosnih izvora d=O,12 mm, uda!jenost od izvora
do zaklona a =3,6 m. KoHka j8 ta!asna duzina svjetlosti?
3.127. Rastojanje jzmedu dva koherentl1a izvora svjeUosti, talasne duzine 500 nm,
lznosl d=O,1 mm. Rastojanje medu intetierencionim prugama iz.nosi 1 em,
Ko!iko je rastojanje od izvora do ekrana?
3.128. U Fresnelovom ogledu rastojanje imaginarnih !ikova izvora svjetiosti lzn08i
d=0,5 mm, srednje rastojanje ovih izvora ad ekrana a=3 m, rastojanje izmedu
interferentnih pruga na ekranu 3,6 mm, t(oHka je talasna duzina
rnonohromatske svjetlosti?
::1:129. Ova koherentna izvora svjetiosti, medu kojirna je rasto.ianje d=O,24 mIT1,
udaljena su od ekrana 2,5 m, pri {~emu S8 na e!<ranu posmatraju svijetle i
tarnn8 iinije. Na ekranu je na. duzini 5 em, srnjesteno 10 sVljetlih pruga. Ko!ika
j8 talasna dulina svjetlosti koja pada na ekran?
3.130, Kakva ce S8 int8rferenciona sliks na ekranu vidjeti, u ,Joungovorn ogledu,
aka kaherentni izvori emituju bijeJu svjetlost?
3.131. t<oherentni izvori bijele svjeUosti medusobno su uda!jeni d:::O,32mm, a ekran
j8 udaljen 21=3,2 m. Odredi rastojanje na ekranu izmedu crV811e hnije (760 nm)
i ijubicasle (400 nm) u drugom rnterferencionom spektru.
3.132. Udaljenost izmedu crvene (760 nrn) i Ijubicaste (400 nm) !inije na ekranu, u
Joungovom ogledu, iznosi 5,6 mm. Odredi rastojanje izmedu koherentnih
izvora svjeUosti, aka je udaljenost od izvora do ekrana 8",,2,6 m i posmatra se
spektar prvog reda.
3.133.0komito na planparalelnu plocu, indeksa prelamanja n",,1,60, pada
monohromatska svijeUost talasne duzine 520 nm. Kolika je minirnalna debljina
place da bi u reflektovanoj svjetlosti bi!a tamna? Ploea je u vazduhu.
3"134. Ko!ika ie talasna duzina rnonohromatske sjetiostJ I<oja pada na
planparalel~u plO\~u minima!ne debljine d=80 nm i pri tome je u reflektovanoj
svjeUosV rnaksirnalno pojabma. Indeks prelarnanj3 ploce n::::1 ,5.
3.135. Koliku najmanju debljinu treba da im3 p!anpara!elna ploea, napravljena od
materija!a indeksa pre!arnanja 1,54, da bi osvjetljana svjetloscu ta!asne duzine
750 nm u ref!ektovanoj svjeUosti bila; 0.) tamna, b) crvena?
3:! 36. r\la mjehuru od sapunice, indeksa prelamanja 1.:.33 i deb!jine 1 p.m, okomito
pada bijela svjetlost. Kaje ce boje, u vidliivorn dijelu spektra biU: a) ponistene,
b) maksirna!no pojacane? Mjehur je u vazduhu.
3.137. Minimalna debljina tamnog providnog listica, u refiektovanoj svjetlosti
talasne duzine 589, iznosi d=0,184 11m. Koliki je indeks prelamanja lislica ? S
obje strane je vazduh.
80
3.138. Difrakciona resetka, cija je konstanta d=0,04 mm. osvijeUjenja je
svjeUo;;cu talasne duzine 687 nm. Pod kojim se uglom u odnosu na resetku
vidi druga svijetra pruga?
3.139. Odredi konstantu opticke resetke, ako pri njenom osvjetljenju sa svjetioscu
talasne duzine 656 nm, druga Hnija se vidi pod uglom15°.
3.140. Pri osvjetljavanju difrakeione resetke, cija je konstanta d=O,01 mm, treea
!inija S8 vidi pod uglom 10,2°. Kolika j8 ta!asna duzina sVjet!osti?
3.141. Difrakciona resetka ima N=100 otvora na 1 mm duzine. Na resetku okornito
pad a svjetlost nepoznate ta!asne duzine. Na ekranu udaljenom a=1 ,8 rn druga
linija je udeljena od centra x=21,4 cm. Kolika je talasna dUlina?
3.142. Rastojanje izrnedu ekrana i opticke resetke kOja lma 125 oivora na 1 mm
!
duzine, iznosi a=2,5 m. Odredi udaljenost prve svijetle linije od eentralne tinije
kada S8 resetka osvijetli svjetloscu talasne duiine 420 nm.
3,143. Pri osvjetljenju difrakcione resetke laserskom svijeUoscu talasne duztne
632 nm, na ekranu udaljenom 120 em javljaju se crvene linije. Prva linija je
udaljena 3,8 em od centralne hnlje. Odredi konstantu resetke.
3 .. 144. Na ekranu, udaljenom a=25 em od difrakcione resetke, cija je konstanta
6
do-:2,5·10· rn, udaljenost izrnedu treGe linije s desne strane i trece linije s lijeve
strane ad centra pruge, iznosi 27, 4 ern. Odredi talasnu duzinu svjeUosti koja
pada na resetku.
3.145. Odredi talasnu duzinu trece linlje koja S8 poklapa sa cetvrtom linijorn 1121
istoj resetki koju daje svjetlost talasne duiine 490 nm.
3.146. Difrakeiona resetka ima konstantu 2.10-6 m. a) Koliko linija se moze vid)eU
na ekranu s jedne strane ad centralne pruge, aka na resetku pada svjetiost
talasne duzine 410 nm. b) Koliki je ugao otklona zraka koji odgovara
posljednjem difrakeionom maksimumu?
3.147. Okomito na difrakcionu resetku, dja je konstanta d=O,01 mm, pad a snap
bijele svjetlostL Pri tome se posmatra spektar drugog reda na ekranu ko.!i je
udaljen 1 m od resetke. Odredi: a) ugao skretanja krajnjih zraka vidljivog
spektra tija su ta!asne duzine 400 nm j 720 nm., b) rastojanje izmedu
Ijubicaste i crvene !inije na ekranu.
3.148. Opticka resetka Ima konstantu 2.10. 6 m, 81je!a svjetlost pad a okomito na
resetku, a ekran je udaljen a",,2 IT! od resetke. Na kojaj udaljenosti od srednje
(bijele) pruge S8 nalaze granice spektra prvog reda. Za granicne lalasne
duzine uzeti 380 nm j 760 nm.
3.149. a.ze!ena svjeUast t.a!asne duz.ine 540 nm pad a okornito na opticku resetku
koja ima 2000 pukotina na 1 em duiine. a) Koliki je ugao otklona treee linije ?
b) Postoje Ii deseta slika pukotine sa jedne strane od centra?
3.149. Na difrakdonu resetku cija je konstanta 10-6 m pada bijela svijetJost. Odredi
sirinu spektra prvog reda na ekranu udaljenom 3.:::1 m. Za granteu vidljivog
spektra uzeti 760 nm i 400 nm.
81
3.150. Svjetlosni zrak pada na staklo pod uglom 63,5 0 u odnosu na normalu. Pri Laboratorijska vjezba 4: Odredivanje talasne duzine svjetlosti pomoGu:
tome je svjetlosni zrak potpuno polarizovan. a) Koliki je indeks prelamanja a) opticke resetke, b) kompakt diska (CD):
stakla? b) Koliki je prelomni ugao?
3.151. Pod kojim uglom treba da pada svjetlosni zrak iz vazduha na staklo indeksa Pribor: dzepni laser, dya lenjira Uedan od 50 em i jedan od 25 em). plastelin,
prelamanja 1,5 da bi reflektovani zrak bio potpuno polarizovan? Koliki je pri dva kartona ad korica sveske, opticka resetka, CD.
tome prelomni ugao?
3.152. Pod kojim se uglom u odnosu na horizont nalazi Sunee trenutku kada je
reflektovana svijeUost sa povrsine vade potpuno polarizovana?
3.153. Na providnu sredinu pada svjetlost pri cemu je prelomni ugao 25°, a
reflektovani zrak potpuno polarizovan.Koliki js upadni ugao i indeks a)
S1.336.
prelamanja sredine?
3.154. Svjetlosni zrak pada na providnu sredinu pri cemu je reflektovani zrak Uputstvo: a) Difrakclonu resetku pritvrsti na jedan kraj lenjira pomoGu
potpuno polarizovan. Prelomni ugao je 32". Kolika je brzina svjetlosti u toj piastelina, a na drugi kraj pricvrsti zaklon od kartona. Zabiljeii poiozaj centralnog
rnakslrnuma 0, kada kroz resetku
sredini? I Br.mj. a(cm) x(cm)
propustas lasersku svjetlost. Izmjeri
3.155. Granicni ugao totalne refleksije pri prelasku svjetlosti jz neke sredine u (sI.3.36.a) udaljenost x do pryog
vazduh Iznosi 60". Koliki j8 najpogodniji ugao zraka nepolarizovane svjetJosti difrakeionog maksimuma ( k=1).
da bi se izvrsila maksimalna plarizacija reflektovanog zraka. Ponoyi mjerenja za nekoliko razlicitih
Yrijednosti udaljenosti a od resetke do
3.156. Brusterov ugao pri prelasku svjeUosti iz vazduha u neku sredinu iznosi 58 c . zaklona. Izracunaj talasnu duzlnu
Koliki je granicni ugao totalne refleksije za te dvije sredine?
svjetlosti prema reiaciji dsincx,=ka, sina=~; k=l. Konstante resetke je naznacena
E a
d·x
3.157. Zadalak: Pomoou kompakt diska (CD): a) demonstriraj disperziju dnsvne na samoj resetki. Nadi srednju vrijednost talasne duiine, A:;::::. ~-­
svjetlosti. b) odredi priblizno srednju vrijednost talasne dUline vidljive svjetlosti. a

Pribor: Kompakt disk (CD).
3.158. Zadatak. Demonstriraj disperziju
svjetlosti pomoc.u grafoskopa: a)
optickom prizmom (sl.a). b) optickom
resetkom (sl.b).
Pribor: Grafoskop, dva lista papira,
opticka prizma, opticka resetka.
3.159. Zadatak:lspitaj karakteristike
polarizovane svjetlosti.
a) Na jedan kraj lenjira , dugog 25 em, pomoou plastelina prieYrst; CD, a na drug;
kraj karlon ad koriee sveske (sI.3.36.b). Na korieama napraYi otvor kroz koji ces
propu;;tati horizontalan snop laserske svjetiosti. Laserski zrak treba da pad a nesto
iznad sredista CD-a. Centralni maksimum na kartonu treba da pad a neposredno
pored otyora. Da bi 5to preciznije izmjerio udaijenost prve svijet!e Crvene tacke
(k=1) oko otvora nacrtaj koncentritne krugove na svakih pol a catimetrs. Poste
ugao skretanja nije mali onda je sina=xJr, r=~x2 +a . Podatke unesi u tabelu,
2
Sl.3,34. kao pod a) za nekoliko razlicirith ~daljenosti a. Izracunaj srednju vrijednost talasne
duzine laserske svjetlosti. Konstanta resetke CD-a je d=1,6 !J.m;
L
A:;::::. sinn

Pribor: Dzepni racunar, polaroid (npr. h d Br.mj. a(cm) ,,(em) 1 ~~I

suncane naocale od polaroida), dzepni Oprez: Aparaturu za CD-om,
laser. zaklonom i laserom stavi sto nlze
i..t.--- d ----------1»' (npr. na stolieu) i ne ukljueuj laser
3.160. Zadatak: Demonstriraj polarizaeiju 51.:13.1. dok su oel blizu zaklona! I

svjetlosti refleksijom (sI.3.35.).

Pribor: Dzepna svjetiljka, prozorsko staklo. polaroid, stalak.

82 83
 ''JIlajljep,{i drhwj dille koji o~jelim() jeste ol1aj kad Granicna frekvencija je data izrazom, hfo=A.
slllilemo na pm;; {)l\'lIranja vraw skrivenug"'
Einstein (J 876 -1955) Impuls fotona je,
h £
P~i~;:

Zakocni napon za fotoefekat izracunava S8 iz reJacije, eU,,=Ek .

Primjer 1: Temperatura covjecijeg tijela je 3rC, a koeficijenl apsorpcije 0,9.
Odredl: a) talasnu duzinu koja odgovara maksimumu zracenja, b)integralnu
emisionu moe, c) snagu koju zraCi povrsina covjecijeg tijela za jednu minutu.
4. Osnovi kvantne fizike Rjesenje:
T~273+37~310 K
et~09
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodibi S~1:5 m'
t-1 min·-50 s
a) )'m~?, b) I~?, c) P~?, d) E=?
Ukupni intenzitet zracenja (integraina emisiona moc) je
b '79 LO-3 Km
I ~!' a) Iz Wienovog zakona dobivamo, /,
In
~-
T
=,'
310K
,= 9350 am, To
S
zracenje odgovara nevidljivom infracrvenom (Ie) podrucju.
gdje je S - povrsina sa koja S8 zrati, P - snaga zr8c;enja, p;:;: ~!i . SI - jedinica za b) Iz Stefan - Boltzmanovog zakona dobivamo
,11
intenzitet zracenja je W/m .
2 1- etaT' ~ 0 9,' 67, lUs _\V
,~, m 2 __
4
(310 K)4
Integralna emisiona moe tijela, prema Stefan-Boltzmanovom zakonu, je K
I =aaT 4
w
r=471,3~.
gdje je:T-apsolutna temperatura Ujela, a-koeficijent apsorpcije,
a~5,67' 10'8 W/m'K' (Stefan,Boltzmanova konstanta), c) 3naga zracenja je
W
Za apsolutno erno tijelo 0:=1, P=IS=471,3~') .1,5111 2 =707 W
m'
d) Izracena energija za jednu minutu je
Prema Wienovom zakonu, talasna dui:ina na kojoj je intenzitet zracenja najveci, E-P,t~7()7 W,60 s~42420],
Primjer 2: Intenzltet zracenja Sunca je najvec'l na talasnoj duzini 480 nm.
A ~lJ. Smatrajuci da Sunce zraCi kao erno tijelo jzracunaj: a) temperaturu na povrsini
III 'f'
Sunea , b) fiuks energije (snagu) zracenja Sunea ako je njegov poluprecnik
8
gdje je, b~2,9'10'3 K-m, 7,10 m, c) impuls svih lotona koje emituje Sunee u 1 s,
SvjeUost moze biti emitovana iii apsorbovana sarno u odredenim diskretnim Rjesenje:
kolicinama energije-kvantima. Svaki kvant (iii foton) ima energiju )"m~480 nm~4,8, 10'" m
R~7'108 m
£~hf
t-1 s
gdje je: f - frekvencija zracenja, h - Plankova konstata, h:::::6,626·1W:u Js. a)T~?, b) P~?, c) p~?
Energija zracenja je E=n·hf , gdje je n - cijel! broj. a) !z Wienovog zakona izracunavamo ternperaturu,
Einsteinova formula za fotoeiektricni efekat,
hf=A+Ek
,2
gdje je: hf - energija tatana, A - izlazni rad, Ek - kineticka energija
c;;:; 1m I!!.
2 b) Snaga zracenja je P ~ aT 4S, gdje je S~4nR2~4'3,24'(7'108 m)2=6,15,1O'" 012,
izbljenog elektrona, Vm - maksimalna brzina fotoelektrona.

84 85
 A ~."..= 3·10 m/s ~558
8
p ~ 5,67 .10-8 ~.(6042K)4 ·6,15 ·10 18 m
2
nm
m2 K4 o fo 4,56.10 14 Hz
p ~ 4,6·10"W.
b) Kineticku energiju izbacenih fotoelektrona izracunavamo jz Einstelnove
formule, hf;;;;:A+Ek>
eJ Ukupna energija zracenja je E=P·t~4,6·1026 W·l s~,6·1026 J.
34 8
Ek = he -A~ 6,62·!O- Js·3·10 m/s 3,02.1O-19 J
E 4,6.10 26 J A 5·10 7 m
Ukupni 'Impuls je p ~
c 3·10 8 m!s Ek ::;:; 9,52 .10-- 20 1.
Primjer 3: Antena , cija je snaga 1 kW, emi.tuje radio tal~s~ talasne duzine 2
3,2 m. a) Kolika je energija jednog 10tona?, b) Kollko fotona emltuJe antena u toku C) maksimalnu brzinu fotoelektrona lzracunavamo iz relacije Ek :::: mv m
2
jednog sata? e) Koliki je impuls jednog lotona?
Rjesenje:
P~l kW=1000 W
v
m
= rEI
1 m
= 129,52~:'2
V 9,1.1O-31 1cg
)'~:;:o3,2 m
t=l h-3600 s sm
v m =457·10
'
aJ hf=?, b) n=?, e) p~? S

a) Energija jednog 10tona je d) Zaustavni napon izracunavamo iz relacije. Ek=cV,

2
U = E, = 9,52 . !().' 0r = 0.59 V .
e 1,6 ·10-)9 C

b) Emitovana energija zracenja u toku jednog sata je T

E~P.t~1000W.3600s=3,6·106 J.
4.1.Na svijetloj pozadin] keramitke plaGiee naertan je tamni krug. Ako tu placicu
Ukupna emitovana energija je E=n·hf, a broj 10tona je stavimo u pec sa visokom temperaturom vidimo svijeBi krug na tamnoj
pozadin;, Zasto?
n:= E := 3,6·J06 J "",5,ti 10 31 ,
hf 6,2.10-26 J 4.2. Kolika je ukupna emisiona moc apsoJutno crnog tijela tija je temperatura
127 7 C?
. h 6,62·10-]4J8 .10-34kg1n
e) Impuls fotona Je p ~ I: = --3-,2-m-'- ~ 2,1 s 4.3.Ukupna emisiona moe crnog tljela inosi 5,67 .104 W/m 2 • Kolika je njegova
temperatura?
Primjer 4: !zlazni rad za fotoelektritni efekat kod cezij~. iznosi.1 ,89 ey.
?dredi:
a) granicnu frekvenciju, odnosno maksimalnu, tala~sn~ duzlnu, ~?Ja mO:.8 !zazv~tl 4.4. Koliko je puta veea emisiona moc ernog tljela na 100 °C nego na O°C?
fotoefekat, b) kinetitku energiju fotoelektrona Izbac~nlh sa po~rsme c~zlja, aka ~e
abasja svjetlosGu talasne duzine 500 nm, c) razl!ku potenCljala kOJa zaustavlJa 4.5. Termodinamicka temperatura tije!a se udvostruci. Koliko puta se poveea
emisiona moe?
fotoefekat.
Rjesenje: 4.6. Koliko puta treba poveeati apsolutna temperatufu tijela da bl mu se emisiona
A~l ,89 eV~3,02·10·19 J moe pove6aJa 1290 puta?
),=500 nm-5·1 0. 7m
4.7. Kaljeva pet sa povrsine 4 em' izraci svakih pet minuta 4320 J energije. Kolika
a) fo~?, 'Ao~?, b) Ek~?' e) v m=?, d) U~?
je snaga zracenja j emisiona moe peCi ako zraCi kao erno tljelo?
a) Granicna frekvencija -Izracunava se fZ relacije, hfo=A,
19 4.8. Pri otvorenim vratlma peel unutar nje se odriava temperatura ad BOOoe.
f _ A._ 3,02.1O- J "4,56 10 '4 Hz aJ KoJika je emisiona moe ped ako zraci kao erno tijeJo? b)Kolika je snaga
o - h 6,62.10--"34 Js zracenja kroz olvar peei cija je povrsina 330 em'? e) Koliko energije izraci za
10 min?
Granicna talasna duzina je,

86
87
4.9. Tempertura topljenja gvazaa je 1803 K. Kolika je talasna dUlina na kojaj pada
maksimum zracenja?
4.10. Uzareno tijelo najvise zraci crvenu svijeUost talasne duzine770 nm. Kollka je
temperatura tijela?
4.11. Temperatura nitl elektricne sijalice je 2700 K. Odredi taiasnu duzinu na kojoj
S8 zraci maksimum energije. U korn dijelu spektra je to zracenje?
2 energijom, 380 nm?
4.12. Emisiona moe udaljene svijetlosti iznosi 9,6 MW/m , Na kojoj talasnoj duzini
dalazi maksimum zracenja?
4.13. Uzarena kugia, eiji je poluprecnik R=10 em, lma maksimum zracenja na
talasnoj duzini 1020 nm? Odredi: a) temperaturu kugle, b) emisionu moe, c)
snagu zra(~enja, d) izracenu energiju u toku jednog sata.
4.14. Snaga zracenja, kugle poluprecnika 20 em, iznosi 3 kW. Odredinjenu
temperatufu, smatrati je crnim tijiom.
4.15. erno tije!o izraci svake sekunde energlju ad 35 kJ, a masimurn zracenja je na
talasnoj dzlni 2000 nm. Kolika je povrsina sa koje zraci Ujelo?
4.16. Kroz otvor povrzine 12 cm 2 svake minute se izraci energija od 4200 J. Na kojj
taiasnoj duzini S0 emituje maksimum zracenja?
4.17. Kolla je energija jednog totona: a) laserskog zraka talasne duzine 632 nrn,
b) rendgenskog zracenja talasne duzine 0,1 nm, c) gama·· zracenja talasne
duzine 2 pm? Energiju izmz! u J i eV.
4.18. Kolika je talasna duzina fotona eija je energija 2,4 eV?
4.19. Covjecije oka je u prosjeku osjetljivo na frekvencije od 380 nm do 760 nm
Kolika energija odgovara fotonima te talasne duzine7 Energiju izrazi u eV.
4.20. Radio stanica emituje zracenje snage 6 kW, na talasnoj duzini 3 m. a) Kolika
je energlja jednog fotona zracenja? b) kaliko fotona emituje u toku 5 57
4.21. Radio stanica emituje svake sekunde 2.10
2
1) fatana. Kalika je talasna duz.ina
radio taiasa, aka je snag8 zracenja 1 kW?
4.22. Izracunaj i!Tlpuls fotona crvene svjetlosti talasne duzine 750 nm.
4023. Energija fotona je 4 eV. Koliki je impu!s i talasna duzina fotona7
4.24. Kolika je talasna duzina fotona cUi je impuls jednak jmpu!su elektrona koji S6
krece brzinom 1000 km/s?
4.25. Foton ima energij~ kaja je jednaka energiji mirovanja eiektrana. Kolika je
talasna duzina tog fotona? Potrebne konstante uzeti iz tablica?
4.26. Izvor zraeenja ima snagu 5 mW. Koliko fotona emituje za 6 5 ako 1m je
ta!asna duzina 662 nm?
88
4.27. Ta!asna duzina koja odgovara crvenoj grants! fotoefekta za natrij iznosi
530 nm. Odredi izlazni rad elektrona za natrij. Izrazi ga u eV.
4.28. Izlazni rad elektrona iz zlata iznosi 4,59 eV. Odredi crvenu granicu
(maksimalnu talasnu duzinu kaja maze izazvati fotaefekat) za zlata.
4.29. Izlazni rad elektrona iz zive iznosi 4,53 eV. Maze Ii vidljiva svjetlost izazvati
fotoefekat ako je talasna duzina fotona vidljive svjetlostl, sa maksimalnom
4.30. Izlazni rad cezija je 1,93 eV, a litija 2,3 eV. Hate Ii dati do fotoefekta na tim
metalima, ako se osvijetli svjetloscu talasne duzine 630 nm?
4.31. Odredi maksima!nu kinetieku energiju e!ektrona koji iz!azl lz kalija pri
njegovom osvjeUjavanju sa svjetloscu talasne duzine 345 nm. Izlazni rad
elektrona kalija je 2.26 eV:
4.32. Crvena granica fotoefekta za stroncij iznosi \0::;;;550 nm. Kolika treba da bude
ta!asna duzina svjetlosti koja pada na stroncij da bi maksimalna kineti(~ka
energija elektrona iznosila 1,12 eV?
4.33. Maksima!na kineticka energija elektron8 kojl izlaze iz rubidija pri njegavom
osvjetljavanju ultraljubicastlm zracima talasne duzine 317 nm, jednaka j8
4,73 eV. Odredi: a) izlazni rad elektrona iz rubidija, b) crvenu granicu
fotoefekta.
4.34. Na povrsinu volfrarna pad a zraeenje sa talasnom duzinom220 nm. Odredj
maksimalnu brzinu fotoelektrona ako je izlazni rad volframa 4,56 eV.
4.35. Izlazni rad e!ektrona iz kadmijuma je 4,08 eV. Kolika treba da bude talasna
duzina zracenja koja pad a na kadmij dEl bi pri fatoefektu maksimalna brzina
5
izbijenih fotoelektrona iznosila 7,2-10 m/s?
4.36. Zasto se za izradu so!arnih baterija koristi sHicij a ne drugi poluprovodnici?
4.37. Da bi zaustavili fotoefekat na nekom metalu upatrijebljen je zaustavni napon
od 2,5 V. Kolika je bila maksimalna kinetitka energija izbijenih fotoelektrona
prije zaustavljanja fotoelekta?
4.38. Na povrsinu litija pad a monohromatska svjetlost talasne duzine 3'10 nm. Da
bi zaustavili emisiju elektrona potrebno je upotrijebiti razliku potencijala
U:::1,7 V. KoHki je izlazni rad litija?
4.39. Prilikom osvjetljavanja povrsine platine svjetlos(;u talasne duzine 204 nm,
napon koji zaustavlja fotoefekat iznosi U=O,8 V. Odredi:a) izlazni rad elektrona,
b) maksirnainu ta!asnu duzinu koja moze izazvatl fotoefekat.
4.40.lzlazni rad elektrona jz cinka iznosi 4,2 eV. Koliki je potreban zaustavni
napon da bl zaustavio fotoefekat ako S8 cink obasja svjetlosc:u frekvencije
1,2 PHz?
14
4.41. Sa meta!ne ploee osvjetljene svjet!osc:u frekvencije f 1::;;;3,2·10 Hz emituju S8
fotoe!ektroni kaje zaustavl.ia napon U 1 =6 V. Ako se ploca osvijetli svjetlosGu
89
 14
frekvencijom f,=8·10 Hz fotoelektrone 6e zaustaviti napon U,=8 V. Izracunaj
Planckovu konstantu. Naboj elektrona je poznal.
4.2.Fizika atoma
4.42. Povrsina nekog metala, eiji je izlazni rad 1,9 eV, obasjana je svjetlosGu
Prema Bohrovom modeiu atoma vodika:
talasne duzine 400 nm, a fotoelektrone zaustav!ja napon ad 1,2 V. Izracunaj
naboj elektrona. Vrijednost Planckove konstante je poznat. 1. elektroni se krecu aka jezgra po stacionarnim orbitama u kojima ne
zrace nikakvu energiju,
E 2. atom emituje iii apsorbuje energiju sarno pri prelasku elektrona sa
jedne stacionarne orbite na drugu.
4.43. Zadatak: Pokazi da tamne povrine vise apsorbuju energiju zracenja nego
syijetle pavrsine, Energija kvanta zracenja (fotona) jednaka je razlici energija j2medu pocetnog j
krajnjeg stanja.
Pribor: Prazna kutija ad kreme za cipele, staklena U cijev, voda, gumena cijev,
depna svjetiljka. hf=~E=En -Em

4.44. Zadatak: Pokazi da je jaeina fotostruje, koju daje fotoelement, proporionalna Na stacionarnim orbitama, moment kolicine kretanja elektrona jednak je
jacini svjetlostL cjelobrojnom umnosku Planckove konstante:

Pribor: fotoe!ement, galvanometar demonstracioni, v8zni materijal. It

lTIVr=n·-
211:
gdje je r-radijus orbite, m-masa elektrona, v-brzina elektrona na orbiti, n-broj
orbite (n=1,2,3 ... )
Laboratorijska vje2:ba br 4: Odredivanie Planckove konstate pomo(:u
Rydbergova formula za spektralne serije atoma vodika,
vakuumske fotocelfje.
~~Rl(~I~2 .. _l_-\ n>m
Pribor: Vakuumska fotocelija, sijalica Z8 projekcioni aparat (preko 300 W). mikroampermetar A m n2 / '
(50 ;.tAl, voltmeter (2 V), diepna baterija (4,5 V), klizni otpornik (600 Q), Ijubicasti i crveni filter (obojeno
staklo), vezni materijaL gdje je: A - talasna dutina svjetlosti, R=1,097·10 m": m~1 za Lyjmanovu seriju,
7

Uputstvo: Vezi strujno kolo kao m=2 za Balmerovu seriju, m:::::;3 za Pachenovu seriju ' . ' J dok su n - cijeli brojevi,
na slid 4.1. Snap svjetlosii usmjeri n>m.
prema fotote!iji. Katoda fotoceiije je Energija elektrona u atomu vodika na n-toj orbiti je
K VGzana za pozitivan pol izvora_ Kada se
na mikroampermetau dobije najveCi ':1 _ .
olkloo ( prekidac P je otvoren) stavi En "" 2 ' El = -13,6eV .(Za n=:1 - osnovno stanJe)
ispred foto6elije crvani filter. Zatvori
n
prekidac~P i po·· mocu potenciometra
pove- caj napon na fotoce!iji dok jacina Energija fotona koju emituje atom vodika pri prelazu iz jednog stacionarnog
struje ne padnn na nulu. Ponovi pokus stanja u drugo je
Ijubicastim fillerorn. Zabiljezi izmjerene
vrijednosH zaustavnih napona U 1 i U2
Za crvenu i Ijubicastu bOju uzmi hf=E -E
n m
=E.[....t~-~
.! 2 2)'I. n>m
vrijednost 700 nm, odnosno 400 nm. III n
51.4.1. Za izracunavanje Planckove konstante,
pogledaj zadatak 4.40.1 gdje je Ej - energija jonizacije atoma vodika, tj E j::::13,6 eV.
h""e(U~-Ul) Polupreenik kruzne orbite je
f" - fl

Ovom metodom se maze pribllino odrediti Plankova konstanta za greskorn ad 10%

,1
gdje je, za n=1, r,=5,29.10· m (Bohrov polupreenik); n .. broj orbite, odnosno
glavni kvantni broj.

90 91
 c) Ta!asnu duzinu zracenja izracunat cemo po Rydbergovoj formu!i
Brzina elektrona na n-toj orbiti je v n = ~
n !. ~ R(...!...2 -..!...I,
2
gdje je m~2, n~4.
6 A m n )
gdje je v1=2,2·10 mis, brzina e!ektrona na prvoj orbitL
1 7 _,( 1 1 '\
Savremena kvantna fizika ns kaze gdje se tacna nalazi elektron vee samo predvida -~1097·!o m ~-~J
2
vjerol(atnocu de 6e se elektron neei oa odredenom mjestu u alomu. Npr. vjerovatnoca naieienja A ' 22 4
elektrona u datem kV8ntnem stanju n najveca na udaljenosti koja odgovara Bohrovom polupretniku. ), ~ 4R6 om
Kvantna fizika odbacuje predslavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetski nivai atoma. Jpak
za slikovito prikazivanje i delje se testo koristi termin "orbita", te cemo i mi u daljem tekslu karistiti taj Primjer 2: Elektron u nepobudenom stanju atoma vodika aps~rb~je fo~on
termin.
talasne duzine 97,35 nm. a) Kolika je energija fotona u eV? b) Na kOju ce orb,tu,
Kvantni brojevi su odraz eiektricnih i magnetnih sila kOje djeluju unutar atoma. Zbog kretanja pos!ije apsorpcije, preskociti e!ektron? c) Koliki je po!uprecnik te orblte? d) Kollka je
e!ektrona ako jezgra atum js mali ma9net sliena kao strujana pellja. Posljedica toga je postojaoje, pored
g!avnog kvantnog broja n, jos dva kvantna broja: orbitaln! kvantni broj I koji odreduje velitinu brzina eiektrona na tOj orbiti?
momenta impulsa elektrona L i magnetni kvantni broj m; koji odreduje njegavu usmjerenost u
Rjesenje:
prostoru_ Takode postoji i elektronski spin koji, radi slikovitosti zamisljarno kao kretnju elektrona aka
sopstvene 058, odakle rnu i potite ime. A~97,35 nm~9,375.10·8 m
m~1; Ej -13.6 eV
Stanje atom a opisano je u cetiri kvantna broja:
a) hf~?, b n~?, c) r~?, d) v-?
1) n-giavni kvantni braj, odreduje glavni nivo energije (po 8ohru, broj
orbite). Atomi do sada poznatlh elemenata, U osnovnom stanju ifTlaju a) Energija fotona je
elektrone eiji su nivoi energiJe odredeni vrijednoscu glavnog kvantnog he 662·1O-34 Js,3·10 8 m!s
broj" n=1 ,2,3,4,5,6,7 sto odgovara Ijuskama K,L,M,N,O,P,Q. hf==--"" ' 8
A 9,375.10- 111
2) t- orbitaini kvantni broj odreduje prostorni oblik orbite i ima vrijednosti
/~O, 1,2 ... (n·I). Za isto n energetsko stanje raste sa I.
hf ~ 2,04.10 18
) ~ [2,75 eV.

3) mc-magnetni kvntni broj odreduje prostmnu orijentaciju orbite U odnosu b) Pri apsorpciji fotona, koristimo relaciju
na adredeni pravac. Ima vrijednost ad -! do +!.
4) ms-magnetni kvantni braj spina ima dvie vrijednosti: +1/2 i -1/2,
Pauiijev princip iskljucenja: U jed nom atomu oi dva elektrona ne mogu
imati ista cetiri kvantna broja. Pomocu Pau!ijevog principa izracunavamo da je odakleje: ~~~:::::O,937,odnosnon2:::::15,87, n=4.
maksimalan broj elektrona u jednoj Ijusc! N:= 2112 m- n~

Primjer 1: Odredi: a) energiju eksitacije atoma vodika, b) energiju jonizacije c) Poluprecnik 4·te orbite je
atoma vodika, c) talasnu duzinu zracenja koju emituje atom vodika pri prelasku
e!ektrona iz cetvrte u drugu orbitu. f4 0:::[1.42 =16r1

Rjesenje: 1'4 ==-16·5,29 ·10'·') 1 m = 8,46 10-10 Ill,

a) Energija eksitacije je najmanja energija koju maze apsorbovati atom
vodika ako se nalazi u osnovnorn stanju: Apsorbovana energija odgavara prelazu d) Brzina elektrona na 4-toj orbiti je
izmedu stanja s kvantnim brojevima n::::1 i n:::::2. Ona iznosi 6
2,2·10 m/s
vI 5,5, 10 5 m / s.
Ecx := L\E:= E z -" Ell gdje je El=~13li cV. v 4 =-4-""-' 4

P OStOJ8 E"
w E]
=-=~~-=
~i3,6eV . E,,, =-3,4eV-f-b.
-3,4cV tOJe "'6 eV=ll,
02 eV ,
22 4 ~~ T
b) Energija jonizacije je energija koju treba saopstitl atornu vodika u osnovnom 4.45. Energija elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika je E1=-13,6 eV. !zracunaj
stanju, da bi elektron napustio atom, energiju e!ektrona na drugoj i trecoj orbiti j u beskonacnostl.
E j =E= ~El
4.46. Poluprecnik prve stadonarne orbite u atomu vodika iznosi reO,0529 nm.
Posta je za n~=, E"~O odnosno E,~·13,6 eV, to je
lzracunaj poluprecnik prve tri orbite.
E j = 13,6eV

93
92
4.47. Brzina elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika iznosi v,=2,2·10' m/s.
Izracunaj brzinu e!ektrona na drugoj j treeoj orbitL
4.48. Odredi najvecu i najmanju talasnu duzinu spektralne linije u Balmerovoj seriji,
4.49. Lymanova (Lajmanova) serija S8 nalazj u ultraljubicastom dijelu spektra.
Odredi: a) najvecu talasnu duzinu i odgovarajucu energiju Ijnlje u eV,
b) najmanju taJasnu duzinu i odgovarajucu energiju.
4.50. Izracunaj frekvenciju j energiju fatona koj! ispusta atom vodika pri pre!azu sa
tre689 nivoa na prvi.
4.51. U atomu vodika e!ektron izvrsi prelaz sa pete na drugu orbitu. Odredi talasnu
duzjnu, frekvenciju i energiju emitovanog fatona.
4.52. Foton s energijum 14,5 eV izbio je elektron iz atoma vodika. Kolika je
kineti6ka energija izbijenog elektrona? Izlazni rad lz atoma brojno je jednak
energiji jonizacije.
4.53. Kvant svjeHosti pogodi atom vodika u osnovnorn stanJu pri cemu izbijeni
eJektron ima kineticku energiju 3) eV. Ko!ika je biJa frekvencija upadnog
fatona?
4.64. Koliko podljuski ima u M Ijusci?
4.65. Koliko orbitala ima u: a) s - podljusci, b) P - podljusci?
4.66. Koristeci Paulijev prlncip iskljucenja izracunaj maksimalan braj elektrana u: K,
LiM IjuscL
4.67. Koliko maksimalno u M Ijusci ima: a) podljuski. b) orbitala.
Moiekuli, kristali i druge tvorevine
Molekuf je kvantnomehanicki sistem sastavljen od dva iii vise aloma. Atomi S0 medusobno
spajaju jer cine energijski slabilniji sistem. Osnovni tipovi hemijske veze su . a) jonska veza - atomi
pre!aze u pozitivno i nega\ivno nablJene jone koji S8 medusobno privlace, b) kovalentna veza - Dtom:
stvaraju zajednicke elektronske parove.
Neki molekuli imaju nesimeiricnu strukturu i kad njih cenlri pozitivnog i neg8tivnog nabaj;:] nisu u
istoj tacki. To su slain! dipoH Ciji je dipotni moment
p ~q' f
gdje je:t - udaijenost izmedu centara pOlitivnog i negalivnog naboja: q- nab oj.
Na slid 4.2. je dvaatomni moiekul koji maze oscHovati oko
, _spojnice atoma (ako r8vnoteznog rastojanja fo na kojem ima

"-~
4.54. Koliki je moment koliCine kretanja elektrona: a) na prvoj Bohrovoj orbltj, b) na najmanju energiju) i rotirati oka ase okomile na spojnicu
Oscilavanjem iii rotiranjem molekui S8 pabuduje u visa stanja
SO-oj orbit!.

6~
energije koja su kvantirana. Pri prelazu u niza energelska stanjs
molekul zraci energiju Ij. nastaju molekulski spektri.
4.55. Odredi glavni kvantni broj pobudenog stanja atoma vodika, ako' prj prelazu u Dvoatomski mo!ekul oscl!uje frekvencijom
osnovno stanje izraci foton talasne duzlne 97,25 nm. , , ,
4.56. Foton talasne duzine103,4 nm pogodi atom vodika u osnovnom stanju. . ~-rjl
,, ~:
, f="i;j¥;
Odredi poluprecnik elektronske orbite pobudenog atoma. 51.4.2. gdje je k-konslanta hemijske veze, a redukovana masa
it"" rnllU L .
4.57. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!azu iz treteg energetskog m!+m l
nivoa na prvi? Energija oscilovanja je kvantirana,
1
4.58. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!asku iz petog energetskog E" "'{n+"2)hf: 1l:::o0.i.1.J ...
nivoa na drugi? Nacrtaj semu. Kolike su talasne duzine tih Ilnlja?
Najniii iznos energiJH ( nulla energija) je za n=O; Eo =.!2 hi" .
4.59. FOIon s energijom 16,5 eV izbija e!ektron iz nepobudenog stanja atoma
Energija rotacije molekula je data relacijom
vodika. Koliku (::e kineticku energiju j brzinu imati izbijeni elektron?
h'
E= 2I £(1 + 1) ; [=0,1 ,2, ..
4.60. Odredi frekvenciju obrtanja elektrona na prvoj Bohrovoj orbiti.
gdj8 je moment inercije I=j.l:~; fl- redllkovana mass.
4.61. a) Odredi frekvenciju obrtanja eiektrana u atomu vodika na drugoj i treceoj Prema klasicnoj statistici, srednja energija linoarnog oscHatora, na tempomiuri T, je
E=k'f
orbiti. b) Uporedi tu frekvenciju sa frekvencijom fotona pri prelasku elektrona sa
trete na drugu orbrtu. gdjD je k",,1.38·1 o·n J/K (Boltzmanova Iwnstanta).
EJementarna celija kristalne resetke je naimanii dio u kristalnoj strukturi koji se periodicno
4.62. U atomsKoj spektroskopiji uobicajeno je stanje sa orbHalnlm kvantinim brojem ponavija duz kristalografske ose. Koheziona energija (iii energija vezivanja) kristala je razlika izmedu
energija slobodnih atoma i prosjecne energije aloma u kristalu. Vezivanje u krislalu moze biti jonsko,
I =0,1,2,3, ... obiljezavati oznakama s,p,d,f, ... Energetsl<i nivoi se obiljezavaju kovalentno, molekulsko i mclalno.
oznakama nl', gdje je x-broj elektrona. ProCitaj oznake: a) 3s', b) 3pH

4.63. Kolike su vrijednosti orbitalnog magnetnog kvantnog broja ako je glavni Elektricna vodljivost je 8 =: ~. Jedinica je simens (8).
R
kvantni broj n=27
Specificna vodljivost je y oo.!. , gdje je p specificni otpor. Jedinica je (S/m) (simens po metru).
p

94 95
 L T
Stvarna brzina elektrona u metalu je v "" - ,
T 4.68.Energija jonizacije natrija je 5,14 eV. Kolika je energija jonizacije u kJ/mol?
gdje je L ~ srednji slobodni put koji elektron prede za vrijeme 't, JaCina elektricne struje kroz provodnik
je 4.69.Molarna masa litija je 520 kJ/mol. Kolika je energija jonizacije atoma litija u eV?
I=!leSv~ ,
4.70.Pri vezivanju dva aloma vodika u molekul oslobodi se energija E,=2,65 eV (energija vezivanja).
Koliko se oslobodi energije pri nastajanju 2 litra gasa vodika prf standardnim uslovima?
gdje js: n - broj slobodnih elektrona u jedinid zapremine, Vo - brzina prernjestanja elektrona dut vodica
Vo:=22,4 ~imol.
(driftna brzina).
Elektroni na temperaturi apsolutne nule popunjavaju raspoloziva stanja do neke najvise energije 4.71.Koliko se energije oslobodi pri nastajanju jonskog para Na+P, iz jona Na +T, ako je rastojanje jona
koja S8 zove Fermijeva energija. u jonskom paru 5.10. 10 m,
Elektromotorna sila termoelementa je
4.72.Molekul HF ima eiektricni moment p=6.4.1O·3(l C·m. Rastojanje izmedu jezgara je r=92 pm. Odredi
nabo] takvog dipola i objasni zasto se izracunata vrijednost znatno razlikuje od stvarne vrijednosti?
C = lill1'
4.73.Dipolni moment moleku!a Hel iznosi (u gasnom stanju ) 3,5·10':JO C·m. Ako pretpostavimo de je
gdje je: k - moe termoelementa, LlT - razlika temperatura spojev3. naboj dipola q=(h17)e, odredi rastojanje izmedu centera pozitivnog i negalivnog nabaja u
Strujno pojacanje tranzistora je molekulu.
f}= Ale , 4.74.Dipolni moment molekula vade {u gasovitom sianju} izoosi p=6,24.10·3°C-m. Aka pretpostavimo da
h.l n je naboj q=(2+8)e, odredi rastojanje izrnedu centara pozitivnog i negativnog naboj;) u rnolekulu
gdje je: i\1c - promjena jacine struje u kolektoru, llis -- prornjen8 jacine struje baze vode.

Primjer 1: Kolika se energija oslobodi pri stvaranju jonskog para NaCI iz aloma natrija (Na) i
hlora (CI)? Jonski par i atom! su u gasnom stanju: Na(g)+CligHN,tC \g). Energija jonizacije natrija je
1
+5,14 eV; elektronski afinitet hlora -3,61 eV; rastojanje izmedu jona u jonskom paru f=2,76·10' f- m,
19
naboji jona jednaki i imase q,=_Q2=1,6.10· C.
Rjesenje: Prema termodinamickoj konvenciji elektronski afinitet je negalivan ako se oslobada
encrgija. Za vezivanje elektrona u alomu hlora os!obodi 5e energija -3,61 eV, Za uklanjanje elektrona iz
aloma natrija utrasi S8 energija +5,14 eV. Razlika energija je :'lEl=+1,53 eV. Proces nasiajanja
slobodnih jona nijs spontan jer jo uloiena energija veca od oslobodene! Medutim nastall joni ne ostaju
slobodni vee se zbog suprotnih naboja veiu u joniski par Na·CI- pri cemu se oslobodi energija
4.75.Frekvencija oscilovanja molekula vodika je r",1,29·10 14 Hz, Odredi: a) redukovanu masu molekula,
b) konstatu hemijske veze c} nultu energiju oscilovanja molekula. Potrebne konstante uzeti ii:
tablica.
13
4.76.Sopstvena frekvencija osciiovanja molekula CO jznosi f=S,5·10 Hz. Odredi: a) energiju
pobudivanja iz osnovnog i prvo pobudeno oscilatorno stanje, b) talasnu duiinu emiiovanog fotona
pri vraeanju molekula u osnovno stanje, c) kOl1stantu hemijske veze.
4.77.Molekul NO prelazi iz prvog pobudnog oscilatornog stanja u stanje nulte energije i prj tome emitujo
zracenje talasne duzine 5390 nm. Odred!: a) energiju zracenja, b) redukovanu masu molekula, c)
konslantu molekula.

4.78.Konstanta hemijske veze u molekulu vodika je k=550 N/m. Izracunaj oscilatornu energiju molekula
u desetom pobudenorn stanju.

E=_8,4·H\-19,1 ",,-5,3 eV 4.79.Dvoatomni molekul pri prelazu iz sestog u peto vibraciono energetsko stanje emiluje roton
energije 0,37 eV. Konstanta hemijske veze iznosi 520 N/m a) Kofika je redukovana musa
Pri nastojanju jonskog para Na+C! (g) iz slobodnitl aloma oslobodi se energija mo!ekula? b) Kolika je masa jednog atoma ako je molekul ad istih atoma?
bE"" 1,53eV - 5,3eV =-3,SeV 4.80.0dredi energiju disocijacije molekula N2 , ako je koefidjent anharmonicnosti "1,36.10' 8 , a sopstvena
Jonski par je stabilniji energetski sistem od slobodnih atoma. frekvencija 7,1.10 13 Hz.

Primjer 2: Frekvencija osd!ovanja molekula HC: iznosi 8,96.10 13 Hz. Odredi: a) energiju prelaza 4.812a molekul HF odredi: a) moment inerdje, ako je ravnotezno rastojanje izmedu centara atoma
rnolekula iz osnovnog u prvi pobuaeni oscilatorni energetski nivo, b) talasnu duzinu emitovanog r=91,7 pm, b) energiju rotacije u prvorn pobudenam rotacionom stanju, c) talasnu duzil1u zracenja
zracenja pri vracanju LI osnovni nivo. pri prelazu molekuia u osnovnO stanje.
Rjescnje: a) Enerrjija prelaza iz osnovnog (n=O) u prvo pobudeno stanje (n-;o;1) je (vidi uvod),
4.82.Za molekul N2 odredi: a) moment inercije ako je rastojanje izmedu centara aloma r=110 pm, b)
. . l'
IZ [:'-0'" n +2'I 1Ihi.
j
promjenu energije pri prelal.u iz treceg u drugo pobudeno slanje, c) talasnu duiinu odgovarajuceg
folona.

b.E=E j -EI) ""~"hf-!..hf=hI" 4.83.Za molekul NO odredi: a) moment inercije ako je ravnoteino rastojanje r=115 pm. b) energijl1
2 2 rotacije u prvom pobudenom stanju, c) temperaturu na kojoj bi srednja kineticka enerQija
b.E -'" 5,93 ·10'"" J = 0,37 cY translatornog krelanja molekula imala tu vrijednost.
b) Odgovarajuca talasna duzina, pri vracanju u osnovno stanje, je 4.84.0dredi broj atoma u 19: a) AI, b) Fe, c) Cu, Potrebne konstanle uzeti iz tablica.
A=~=3348 nm 4.85.Koiika je masa; a) aluminijske ploce koja sadri.i 4,3.10 22 atoma, b) komada kuhinjske soli NaC! koji
dE 24
sadri; 8.10 jedinki NaC!.
Emltovana linija je u infracrvenom podrucju! 4.86.lzracunaj masu jednog aloma: a) vodika, b) bakra Cu.

96 97
4.87.0dredi pribiizno rastojanje izmedu centara atoma u kristalnoj resetki Agel. ako je gustina kristala
5,56.10 3 kg/m 3 . M",,143 g/mol.
4.111. Zadatak: Oemonstriraj ispravljacko djelovanje poluprovodnlcke diode.
Pribor: Po!uprovodnicka

{:I~IL1 ~
4.95.Driftna brLina u bakamom vodicu iznosi 1 mm/s. Koliki je presjek provodnika ako je jaCina slruje
1A? dioda, dtepna baterija,
sijaliea za dzepnu bateriju,
4.96.!zracunaj Fermijevu energiju nekog melala, ako je brzina najbrzeg elektrona u metalu
m/s.
ike za spajanje
'J b) (sI.4.6.)
4.97.lzracunaj brzinu najbrieg elektrona u metail1 (na temperaturi apsolutne nule) ako je Fermijeva SI.4.6.
energija 5,52 eV.
4.98.Kolika je energij8 termickog kretanja elektrona na sobnoj lemperaturi (T::0300 K)? Uporedi tu
, energiju sa Fermijevom energijom.
4.99.Fermijeva energija u srebrl1 iznosi 5,44 eV. Koliki je prosjecni razmak izmedu energetskih nivoa u Laboratorijska vjefba br 6: Odredivanje elementarnog elektricnog naboja.
srebrnoj kocki stranice 1 em?

4.100.Specificni otpor metala ima red velicine i0-eQrn, za poluprovodnik 103nm. Izracunaj specificnu Pribor: Casa ad 1 {" sa vodom. kuhinjska so, ugJjeni stapie lz depne baterije, vezni materijai, izvor
provodljivost metala i poluprovodnika. jednosmjerne struje (6 V), miliamperme!ar (do 100 mAl, sat sa sekundnom kazaljkom, komadic stare
6V + birete dug 10-tak em, stalak za biretu (slA,7.).
4.101.Za dijamant je sirina zabranjene energeiske trake 7 eV Koliko je to u kJ/mol?

L-~ncl{~
4.102.Kolika je potrebna taiasna duzina zracenja da bi prevela eleklrone iz valentne trake u provodnu Uputstvo: Od jedne stare birete so moze napravi1i
nekoliko cjevcica za elektrolizu i svaka ad njih S8 zatvori sa

,Ii.
trakl1: a) za poluprovodnike kod kojih sirina zabranjene trake iznosi 1 eV, b) za izoiatore kod kojih
je sirina zabranjene trake 5 eV? jedne strane komadiCem plastike (sa Ijepkom). U casu sa vodom
... sipaj i0-13k grama kuhinjske soli i promijesaj. U cjevcicu :>ipaj
4.105.Moc lermoeiementa nacinjenog od bakra i aluminija, iznosi k::oO,i2 mV/K Odredi rastvor soli do vrha Ravnom staklenorn ploCicorn zatvDri
lermoele~tromotornu sHu ako je temperatura toplijeg spoja 1OO~C. a hladnijeg 20'"C. slobodan kraj cjevcice. i izvrni je i stavi u casu sa istim
rastvorom. Na taj natin u cjevcicu no ude ni jed8n mjehur
4.1062a termoelement Bi~Sb k=0.1 mViK. Kolika je temperatura toplljeg spoja ako je hladniji spoj na ... !'iilC! ..·.-
vazduha. PriCVfsli cjevCicu za stativ (1). Utlcnieu spojne ZiCB (2)
25°C i elel<tromotorna sila 150 mV? stavi u podrucje bjrete i ona ce sluziti kao katodB. Drugi kraj 21ce
SI.4.7.
4.107.Pri promjeni jaCine struje baze od 20 iJA, promjena kolektorske struje je 2,5 mA. Koliko je vezl za negativan pol izvora struje (sl.4.7.). UglJeni stap vezi,
slrujno pojacanja tranzistora? preko ampermetra, za pozitivan poJ izvora i okaGi 9a na drugi kraj posude (3). Propustaj struju i0-tak
minuta. Izmjeri :?:apreminu V izdvojenog gasa u bireti.
E U rastvoru se nalaze joni (NaCI-)~ll·+Cn. Na zeljeznoj katodi 5e izdvaja gas vodik.

4.105. Zadatak: Oakazl da su molekuli vode polarn!. 2l'ia + 2HOH-4H 1+2NaOH

Pribor: Blreta, voda staklenl stap I krpa (sI.4.3.).
4.106. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektronske emlslje.
Pribor: Elektrlcna sljallca na postolju, AHollja, elektroskop, staklenl stap sa
svilenom krpom, provodna iiea za spajanje (sl. 4.4.).
Plaslicno posloije veznog materijaia sprjecava odiazak NaOH u anodni proSlor. Na anodi se
izdvaja hlor: 2Cr---7Cb + 2e, koji S0 rastvara u vodu (hlorna voda) i ne predstavija prekofacenje granico
opasne po zdravlje. Jacina slruje u toku 09!eda je kons\antana.
M. .
P rema Faraday-evom zakonu eiektrolize, izdvojena masa gasa je ill "" ·iF';ft .gdj8 JO: I - jacina
struje (A), t - vrijeme proticanja strvje (s), M - molarna masa, z=2 (braj razmijenjenih eleklrona na

i elektrodi); f = N ,\ ·c ,gdje je N A""a,022·1 023 mOrl, e - naboj elektrona

RT II
,"-_.-.
2N A P V
Temperaturu T (u K) proCitaj na termometru, a pritisk p na barometru Ukoliko nemas barometar uzmi
vrijednost p=1 05 Pa.
Ukoliko smatramo da je ocitavanje pritiska i temperature bez uCinjene greske mjorenja, kao i
mjerenje vremena proticanja struje, onda je relativna greska mjerenja
6V 61
SI.4.3. SI.4.'1, SI.4.5. ('.""~+-
V I
gdje je tN i .0.1, polovina najmanjeg podioka na bircH odnosno ampermetru. Sve podatke izrazi u Si
4.107. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektromotorne sile. jedinicama. Greska mjerenja je do 5%. Ukoliko skola posjeduje tzv. Hoffmanov aparat postupak
mjerenja i proracuna je identican.
Pribor: Bakarna j ze!jezna (iii aluminijska) ziea, galvanometar, sibiea
(sI.4.5.).

98 99
 Laboratorijska vjeiba broj 7. Odredivanle reda vellcine motekuta oleinske
.!ill!.eline Rjesenje:
3 m=10· 3 kg
Pribor: Pipeta od 1 cm 3 , oleinska kiselina, dvije menzure od 100 cm , alkohol, sitan prah od
krede, plitka posuda dimenzija 40 em, veda, lenjlr. v~4·103 m/s
UpU1stvo: U p!itku pesudu (visine do 1cm) sipaj m,=9,1.10·31 kg

/~~
vodu. Nastrugaj prah od krede oa papir i puhni
taka da prekrije vodu u posudi. Uvuci u pipetu 1
Yr2 ,2.1O'm/s
cm 3 oleinske kiseline, a zatim ispusti u menzuru. U a) A=?, b) ),,=?
tu menzuru sipaj alkohol do 100 cd. Od Ie a) Oebroljevska talasna du;;;na odredena je ,elacijom
kolicine pipetom uzmi 1 cm 3 i sipaj u drugu
I (praznu) meozuru. Ponovno dospi alkohola do 100
3
A=:~=-- 6,62'1~~=:165.1O-34m.
S].4.8. cm 3 . Na taj naCin si dobio da u 1 cm rastvora ima mv 1O-3kg.4·lOJm/s ,.
4
10. cm 3 oleinske kisehne. Od tog rastvora pipetom
uzmi 0,3 cm 3 i sipaj na mirnu povrsinu vede u sirokoj posudi, preko koje je nasul prah krede. Naslaje Oebroljevska talasna duzina je vrlo mala, prakticno se ne maze registrovati, pa
2
masna povrsina S=r n ($1.4.8.). S6ta!asna svojstva makroskopskih tijela mogu zanemariti kao 8to to cini klasicna
mehanika.
Ako pretpostavimo da se formirao monemolekulski sloj cleinske kiseline, cnda je zapremina mrlje
b) Oebro!jevska talasna duzina elektrona u atomu vodika je
V=S·d, gdje je precnik jednog molekula

d~-,
V A=~ = __6,62.]O-34]S = 3 34 ·lO-IOm.
S mv 9,]·1O-31 kg .2,2·1O'm/s '
pri cemu j.; V=O,3· 10'· em', S - izmjcn:ll<1 p0v[-;in:t maSll(' mrljc. Pr('cilik !l1rijc izmj~l"i lcnjirom.
Dobijena talasna duzina je mjerljiva i ima red ve!icine talasne duzine
rendgenskih zraka.
Primjer 2: Elektron , cija se pocotna brzina maze zanemariti, ubrzan je u e!ektricnom polju
razlikom potencijala U. Odredi debroljevsku talasnu duzinu u dva siucaja: al U=102 V,

Rjesenje: a) Os bi izracunaii debroljevsku taiasnu duiinu potrebno je izracunati brzinu eieklrona iz

4.3. Talasi i cestice .. my'
relac!je Ek=U, odnosno -'Z-ooeU;

Louis de Broglie (Luj de BrolD je dvojnost, prema kojoj svjetlost ima i cesticnu
(korpuskularnu) i ta!asnu prirodu, prosirio i na cestice. Talasna duz.ina mikro
cestice koja se krece brzinom v je
A=~ Uvrstavanjem poznatih vrijednosti u relaciju za debroljevsku talasnu duz.inu dobivamo
mv
Ova talasna duzina se zove debrolje:vska talasna duiina , )-,"",~"'J2l.3 pm
Za cestice u mikro svijetu nije mogu6e tacno odrediti i po!ozaj x i impuls PX' mv
Prema Heisenbergovom principu neodredenosti
Prirnjer 3: a) Polozaj tezista kugHce mase m:::::1 9 lokalizovan je u prostoru sa
h
t,.x·Ap,,~- neodredenoscu poloiaja ~x:::::O,01 mm. Kolika je neodredenost brzine cestice?
2n b) Ako S6 u vodikovom atomu palazaj elektrona moze odrediti s predznos6u reda
gdje je Ax-neodredenost polozaja , APx-neodredenost impulsa. Reiacija odreduje velicine samog atama, tj .6..x=O,05 nm, kolika je neadredenost brzine elektrona?
granice primjenijivosti klasicne rnehanike i posljedica je talasne prirode
rnikrocestice. Rjesenje:
Relacija neodredenosti moze se napisati i u obliku a) m=1 g=10· 3 kg b) m=9,HO·31 kg
",x-om mm-10·5 m ilx-O,05 nm-5·10· t1 m
t.E· M <:l'..
2n
gdje je ilt-vremenski interval nekog stanja u kojem je neodredenost energije 0,E. a) Posta je impuls cestice px=mvx, odnosno ilpx=mAv x , to je iz relacije
neodredenosti
P,imjer 1: Kolika je debroUevska talasna du;;ina: a) tijela mase 1 9 koje se
krece brzinom 4 kmfs, b) elektrona u atomu vodika na prvoj Bohrovoj orbiti, gdje je h
v=2,2·10 6 m/s? milvx . [),x 2::-
2n

100 101
 4.123. Proton i elektroni su ubrzani razlikom poteneijala od 220 V. Kolika su im
debroljevske ta[asne duzine?

Neodredenost brzine cestiee za makreskopska tijela je zanemarijivo, te je prakticno 4.124. Brzina e!ektrona iznosi 90% od brzine 8vjetlosti. Koiika mu je debroijevska
moguGe istovremeno adrediti vr!a tacno i palaiaj i impu!s tijela, Stoga u klasicnoj talasna duzina?
fizici Heisenbergov prineip neodredenosti nema onakav znacaj kao u flzici
4.125. Neodredenost koordinate cestice mase 1 mg iznosi 0,03 mm. Kolika je
mikrocestiea, neodredenost brzine?
b) Neodredenost brzine e!ektrona u atomu vodika le, prema [stal relaciji 4.126. Neodredenost koordinate makrocestice iznos! 2,2 mm. KoliI.;;a je
neodredenost njenog impulsa?
_ 11 -7 6 m
/lv, -----~,3.JO -.
2nnillx s 4.127. Kolika je neodredenost koordinate elektrona aka je neodredenost njegove
brzine 1Mm/s?
To je vise nego sto je brzina elektrona u atomu vodika koja iznosi 2,2,106 mis, U
ovom slucaju klasicna slika kretanja eJektrona gubi svaki smisao. 4.128. Neodredenost vremena boravka eiektrona na orbiti u pobudenom stanju
atoma Iznosi 2 ns. Kolika je neodredenost njegove energije?
T
4.129. Neodredenost energije emitovanog fotona u pobudenom stanju atoma
4.112. Kolika je debroljevska talasna duzina teniske loptice mase 30 9 koja 58 iznosi 4,12.10- 7 eV. Kolika je neodredenost vremena boravka eiektrana U
kreGe brzinom 25 m/s? pobudenom stanju?
4.113. Puscano zrno mase 5 9 ima debroljovsku talasnu duzinu 1,65.10. 34 m, 4.130. Elektron se kreGe u katodnoj cijev! brzinom 1 Mm/s, pri cemu je ova brzina
Kolika muu je brzina? odredena sa greskom 2%. Kalika je neodredenost polozaja elektrona u pravcu
kretanja?
4.114. Kosmicki bred se kreGe brzinom 8 km/s i ima debroljevsku talasnu duzinu
8,275.10.41 m. Kolika je masa broda? 4.131. Neodredenost energije gama - fotona, ko]! emituje pobudeno jezgro nekog
atoma iznosi 6,6.10-4 eV. Odredi vrijeme trajanja pobudenog stanja jezgra.
4.115. Kolika je brzina i kinetieka energija elektrona eija je debroljevska talasna
duzina 72,5 nm? Energiju izrazi u J i eV. Podatak za masu elektrona uzmi iz
tabliee.

4.116. Kolika je debroljevska talasna duzna elektrona na drugoj Bohrovoj orbiti u

5. Fizika jezgra atoma. Elementarne cestice.
atomu vodika? Brzina elektrona na prvoj orbiti je 2,2.10 6 m/s.

4.117. Kolika je debroljevska ta!asna duzina termainih neutron a cija je kinetilka

Jezgro atoma obiljezava se
energija 0,04 eV? Podatke za masu neutrona uzeti iz tablice?

4.118. Brzine elektrona i proton a su jednake i iznose 1Mm/s. Odredl debroljevsku AX

talasnu duzinu elektrona i protona.
4.119. Kineticke energije elektrona i protona sujednake j iznose 100 eV. Odredi: a)
brzine e!ektrona i protona, b) debro!jevsku talasnu duiinu elektrona i protona.
4.120. Debroljevska talasna duzlna ejektrona Iznos! 0,10 nm. Odredi: a) impuls
elektrona, b) energiju elek1rona u eV.
4.121. Elektroni su ubrzani razlikom potneijala 12 V. Kolika im je debroljevska
talasna duzina?
4.122. Kolika razlika poteneijala mora bi1i upotrijebljena u elektronskom
mikroskopu da bi dobili elektrone debroljevske talasne duzine 120 pm?
Z
gdje je: X - simbol hemijskog elementa.Z- redni broj elementa (broj protona u
jezgru), A - maseni broj (bra] nukleona u jezgru). Aka sa N obiljeiimo bro]
neutron a u jezgru, onda je maseni braj (zbir protona i neutrona)
A=Z+N
Atomska jedlnica mase u::::1,66·10· 21 kg. Masa atoma svakog elementa je
m=Ar·u, gdje je Arreiativna atomska masa. Za prib!izno racunanje je Ar=A.
Radijus jezgra odreden je odnosom

102 103
 Defekt mase jezgra je razlika izmedu zbira masa protona i neutrona j stvarne
Energija nuklearne reakcije je
mase jesgra:
Q~Ll.rnc2
D..m=Zm!J+Nmn-mj.

Energija veze jezgra je gdje je I\.rn - razlika rnasa reaktanata i pradukta reakcije. Aka je I\.rn>O, reakcija je
egzaterrnna (aslabada se energija). Aka je I\.rn<O, reakcija je endoterrnna,
Ey =Amc 2 •
Zakon slabljenja intenziteta zracenja (X iii y) pri prolasku kraz materijalnu sredinu
Aktivnost radioaktivnog izotopa je

dN
A~- -~AN. gdje )e: Io-upadni intenzitet, I - intenzitet zracenja poslije prolaska kroz sloj debljino x, !l . linearni
dt koeficijent slabljenja.

gdje je: N-broj jezgara, ;'. - konstanta radioaktivnog raspada. Jedinica za aktivnost Apsorbovana doza janizirajuceg zracenja je apsorbovana energija po jedinici mase tijela
je bekerel (8q): Bq~lIs~s~'.
Vrijeme poluraspada j8 vrijeme za koje se raspadne polovina od
prvobitnog broja radioaktivnih jezgara,
Jedinica za apsorbovanu dOIU je grey (Gy)=J/kg.
T~ 0,693
Ekvivalen!na doza (ili dozni ekvivalent) je
t.
Osnovni zakon radioaktivnog raspada ima oblik
Gdje je Q ~ fsktar kvalitete. Za x ~ zracenje 0=1, za cx-cestice Q",1O-20.
N=N oc-1t
Primjer 1: Koliko u 1 9 2~~ U ima : a) atoma, b) pratona, c) neutrona?
gdje je: No - pocetni broj radioaktivnih jezgara, N - broj neraspadnutih jezgara
posHje vremena t.
Rjesenje: Jezgro atoma se obiljezava sa 1X. Braj protona u jezgru je Z=92, a
Aktivnosl izotopa mijenja se po islam zakonu,
braj nukteona A=238. Posta je A:::: T +N, to je brej neutrona u jezgru
N(,,~238-92~146.

gdje je: Au - pocetna aktivnost, A - aktivnost posiije vremena t.

a) Ukupan broj atorna u i 9 urana je N ~ ~~ N A' gdje je M~A,·gimal. Posta
Broj atoma koji sadrzi radioaktivni i2010P M
je A~A" to je M~238 gimol.

N ~ _. __1!L__ 6,022 ·10" mol-' ~ 2.53 ~]()"-

gdje je: m - rnasa izotopa, M-molarna rnasa izotopa (M=Ar g/mol), NA.Avogadrova konslanla. Stoga 238 g/mol
mozemo pisati,

b) Ukupan broj protana je

8raj jezgara (aloma) koji se raspadne za vrijeme t je Ncr) ""N·92::::2,S3·10 2 ! ·92=2,33·J0 23

61\ = r\" _.J\' "" l'\u(1-c-)·'j.
c) Ukupan broj neutrona je
Aka je vremenski interval i'it·;::c.:T, anda S8 maze piss!i priblizna formula i'iN=)"Nbt.
23
U nuklearnim reakcijama, cesto se na mirno jezgro X (meta), usmjeri cestica N(n) = N ·146;::;; 3,69.10 .

(projektit). Nakon sudara dobiva se jezgro Y i neka nova cestica b,

Primjer 2: Vodeei racuna 0 zakonu odrzanja naboja i broja nukleona dopuni
X+a-> Y + b iii X(a,b)Y. s!jedece nuklearne reakcije:
Prj tome vaze zakoni ocuvanja: broj nukleona, naboja, impulsa, reiativisticke
ukupne energije. 1) ~Be+icx-----,tJ~c+?; 2) iCX+?-71~O+:p

104 105
 Rjesenje: Zbir nukleona sa lijeve i desne strane mora biti jednak: 1) Zbir a} Braj atoma uzorka racunamo prema relaciji
protona sa lijeve strane je 6, a zbir nukleona 13. Na desnoj strani je broj protona 6 m 2.!O-3 g
No =-N A ·6.022·J0 23 mo!-J
a broj nukleona 12. Nepoznata cestiea ima maseni broj 1 (A=1) i redni broj nula M 27 g I mol Isto toliko ima i jezgara.
(Z=O). To je neutron an.
2) Broj protona na desnoj strani je 9 a broj nukleona 18.
No =4,46·10 J9 .
Na lijevoj strani nedostaje 14 (A=14) nukleona, odnosno 7 protona (Z=7).
Nepoznata cestlca je nitrogen N . I; b) Pocetna aktivnost uzorka je
Primjer 3: Jezgro iHe (a - cestica) ima dva protona i dva neutrona. Masa A -AN _.0,693 No 0,693.4,46.10 19
0- lO---T--
jezgra je 4,00151 u. Odredi: a) defekt mase jezgra ako je m p=1,007276 u' 600 s
mo=1 ,008665 u, b) energija veze jezgra, e) energiju veze po jednom nukleonu. Ao = 5,15 .10 16 Bq ~ 51,5 PBq.
Rjesenje: c) Aktivnost opada sa vremenomprema jednacini,
A-4;Z-2;N-2 -At
A : : : A oe
a) "m=?', b) E~=?; e) EjA=? -() 693.~-
A=51,5e . 'T =51,5e- 4 .1S8 PBq.
a) Defekt mase izracunavamo po re!aciji L1m=Zm;>+Nm n-l1lJ
A =51,5·0,OI56PBq O.S05PBq
Zbir mase protona i neutron a je 2m l,+:2m,,:;;:2·1,007276u+2· J ,008665uo=4.031Bg2u. Napomena: Ukoliko ne zilate na dzepnom racinaru izra{':ullati funkciju eX: ukucaj broj -4,158,
zatim prltisni tipku 2 no i posiije toga lipku In
T aj zbir je veei ad mase jezgra Primjer 5: Neki radioaktivni izolop, cija je pocelna masa 1 g. ima vrijeme poluraspada 10 satl.
Odredi: a) vrijeme posiije kojeg 60 ostati neraspa(jnuto 0.2 9 izotopa. b)kolicinu raspadllutog izolopa
Lim=4,031882u-4.0015111=O,030372u paslijo 1,5 sali.
27 Rjesenje:
~m;:;:::O,030372-1 ,66-10· kg:::: 5,04 34·10· 29kg. mo",1 9
T=10 h
b) Taje ekvivalentno energiji vezivanja, lIt::Q.£..Q
a) j,;:;?, b) !'1m",,?, poslije 1,5 h.
E~="11lc2=5,0434·1 0·"kg·(3·1 0" mls)' Za dati uzorak masa radioaklivnog izotopa smanjuje se vremenom (vidi uvod) III '" ffioe-;.!

E~=4,54·1O·12 J a) .!:'_- "" C,·I.I ~ 0,2. Posto je Inex '" x, to je In 1.").' ::;; -At, odnosno ·),t '" III B.2", -1,6il9.
roo
12
iii, pretvoreno u MeV, Ev 4,54.1O- J =18.4 MeV. Daljeje, 0.693 t = 1.609 : ['" 1,609. 10h =23.2h.
T . 0,693
1,6·10 J3JIMeV
b) Korlcina raspadnutog izbtopa poslije 11",1,5 h je

c) Posta S8 alfa-cestica sastoji ad 4 nukleona (Ao::A), to je srednja energija

vezivanja po jed nom nukleonu !'Im=m,,-m=moi I-e 'j""lg(l'_C-n,IIlW)
l, .
Ey 28,4Mc\/ MeV lim "" 0,099 g
- ~-.--.--- ~ 7.1·-- .
A 4 nukleon Primjer 6: Najve6a energija u hidrogenskoj bambi asiobodi se u reakciji nuklearne fuzije:
;H+~H-7~He+l;n. a) Kolika se energija oslobodi pri sintezi jednog jezgra helija?, b) Kolika se energija
Primjer 4: U nekom trenutku radioaktlvni uzorak sadrii 2. mg magnezija-27.
Odredi: a) broj radlaktivnih jezgara u uzorku, b) pocetnu radloaktivnost uzorka. oslobodi pri sintezi 1 kg helija? c) Koliko je polrebno da sagori mrkog IJglja da bi se oslobodila
ista kolicina energije? Specificna loplota sagorijevanja uglja 13 MJJkg. Masa deuterija je 2,01355u,
c) aktivnost uzorka poslije vremena t:::::1 h, Vrijeme poluraspada je 10 min. masa jezgra tricija 3.01605u. masa jezgra heli)a 4,00151 u i masa neulrona 1,008665u.

Rjesenje: Rjesenje:
m~2 mg=2·1 0·3 g a) Pri sintezi jednog jezgra helija oslobodi S8 energija
M=27 g/mol
Q '" (m;H +m;H -m~He-m/:n)c2 '" 0.01 9425u c"
1=1 h~3600s
T=10 min~600 s Q '" 2,9 ·lO-tJ J = 1R,1 MeV
a) Nc~?, b) Ao=?, c) A=?

106 107
 b) Broj aloma Uezgara) u 1 kg helijaje
5.5. Koliko atoma ima u 2 g: a) 248 U , b) 131I?
N",,":::'N A = IOOOg .6,022.10D mo!'·] =1,5.1016• 22
M 4 g/mol 5.6. U dva razlitita izotopa Na-24 i Ra-226, ima isti broj atoma, 2,6.10 . Kolike su
mase tih izotopa?
Ukupna energija pri ovoj sinlezi j8

E", NQ = l,S .10 2('.2.9.10-12 J = 4,35 ·10]41.

5.7. Izotop ugljika lie ima masu 1 g. Koliko protona, neutron a i elektrona sadrii taj
uzorak?
c) Pri sagorijevanju uglja odgovarajuca masa je
5.8. Koliko neutrona sadrii 5 9 izotopa 3~ K ?

5.9. Koliko atoma ima u 2 em 3 plemenitog gasa helija-4, pri standardnim uslovima?

Primjer 7: Pri fisiji jednog jezgra urana-235 oslobodi S8 energija E1",,200 MeV, Koliko dnevno 5.10. Masa atoma je 2i~u 238,050812 u, amasa jednog elektrona 5,486,10- u_
4
nuklearnog gariva U-235 trosi nuklearna elektrana, ako je njen stepen iskorislenja 1}=O,25? Korisna
snaga elektrane je 28 MW, KeHka je masa jezgra urana?

Rjesenje: 5.11. KeUka energija odgovara jednoj atemskoj jediniei mase? Podatak za masu
E]",200 MeV=3.2·10· J
11 uzeti iz tabtiea. Energiju izraziti u J i eV.
I=:1 dan;=86400 s
M=235 g/mol 5.120lzracunaj defekt mase, energiju vezivanja i energiju veze po jednom
11",0,25
Ek-28 MW-28·106 W
nukleonu za jezgro 2;;
V_ Masa jezgra urana-235 je 235,043925 u_ Ostale
m_? podatke uzeti iz primjera 3:
Aka je korisna snags elektrane PI.""l1i', onda ie snaga.
5.13. Odredi defekt mase , energiju veze i energiju veze po jednom nukleonu za:
p",~",~~O{)W ",l12.llh.v.
11 0,25 a) deuterij rHCija je masa 2,01410 u; b) izotop ugljika l~Ccija je masa
Oslobodena energija u toku jednag dana pri fisiji je E;=Pt=9,()8·lO!!. J.
Aka S8 pri fisiji jednog jezgra oslobodi energija E1, onda S8 pri fisiji svih jezgara u toku jednog
12,00000 u, c) izotop kisika l~O cijaje masa 15,99491 u. ostale podatke uzeti
dana oslobodi energija E=NEj, odkle j8 broj jezgara lz primjera 3!
N =~'" 9M;_~012J _ 102 l()
E] 3.210 II J
5.14. Jezgro atoma ima 13 protona i 14 neutrona. Najmanja energija potrebna da
se jezgro razdijeli na pojedine nukleone iznosi 226 MeV. Kolika je masa
Tom broju aloma odgovara masa urana
jezgra?
N .lO)· H/'
In "" - · M "',-,----'---;-'2';)gfmul = lJ8g. Radioaktivnost
NA 6,022· [ODmor] --

5.15. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa u tablici periodnog sisterna

poslije alfa-raspada njegovog jezgra?
T 5.16. Kako se mijenja poloiaj hemijskog elementa u tablici period no sistema
Sastav jezgra
prilikom W raspada?

5.1. Koliko protona l neutrona ima u izotropima: I~ 0, 2~ipb, 2~~ Raj 2~~U '1
5.2. Braj nukleona atoma nepoznatog elementa iznosi 73. Od tog je 41 neutron.
Keji je to element? Pogledaj tab lieu periodnog sistema?
5.17. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa pri 13' raspadu?
5.18. Uran-238 je alfa-radioaktivan. U koji element prelazi pri emisiji jedne alfa-
cestlee?

5.3. KeHko neutrona imaju izotopi: gel, l~~Ag?

5.19. Izotop ugljika 1: c emituje f:r cestieu. U koji element S8 transformira?

5.4. Broj nukleona atoma nekog elementa je 59. Koji je to element ako S9 zna da je 5.20. Izotop ugljika lie emituje pozitron_ U koji element prelazi?
braj neutron a za 5 veei od broja protona?

108 109
5.21. Nadopuni sljede6e reakcije a-raspada: a) 2~Ra~;a+?, b) 2~~u~ia+?,
c)l~:l~u~ia+'!
5.22. Nadopuni sljedece reakcije ~. raspada: a) iiNa -> ~- +? , b) ;;P -> ~- +? ,
c) 1~~Ag~~~+'!.
5.23. Nadopuni sljedece reakcije f raspada: a) 1; Na -> B+ + ? , b) i; Na -> ~+ + ? ,
c) ~~P-->j3+ +?
5.24, Radioaktivna konstanta jednog izotopa iznosi 0,0175 8'. Koliko je vrijeme
poluraspada?
5.25. Vrijeme poluraspada izotopa radija -225 iznosi 1520 godina, Kolika je
konstanta radioaktivnog raspada?
5.26. lzmjereno je da se u nekom radioaktivnom preparatu svake sekunde
9 Bq/kg, Koliko je star predmet cija je aktivl10st 88 Bq/kg? T=5500 god,
raspadne 4,4.10 jezgara. Kolika je aktivnost tog preparata?
18
5.27. Koiika je aktivnost aktlnija -225 koji sadrZi 10 atoma? Vrijeme poluraspada
je 8,64.105 s.
5.28. Vrijeme po!uraspada nekog radioaktivnog preparata iznosi T ::::.2d. Kolika je
9
aktivnost tog preparata u trenutku kada je prisutno 3,4.10 radioaktivnih
jezgara?
5,29. Vrijeme poluraspada radioaktivnog preparata iznosi 11,5 min. Koliko taj
preparat ima atoma u trenutku kada je njegova aktivnost 3 TBq?
17
5.30, U trenutku kada radioaktivni preparat ima 4,10 atoma njegova aktivnost je
A=2,4 TBq, Koliko je vrijeme poluraspada tog preparata? Vrijeme izrazi u
danima.
5.31. R~dioaktivni plutonij -239 ima masu 21 g i vrijeme poluraspada 2,44.10 god.
4
Kolika mu je aktivnost?
5.32. Kolika je masa radioaktivnih lzotopa radija -226, u trenutl<u kada mu je
aktivnost 51 GBq? Vrijeme poluraspada radija -225 je 1620 god,
5.33. Radioaktivni kobalt-60 ima masu 10 mg i aktivnast 409 GBq. Koliko mu je
vrijeme poluraspada u godinama?
5.34. Odredi masu radioaktivnog fosfora P-32 clja je aktivnost 10,8 TBq i vrljeme
poluraspada 14,3 d,
5.35, U nekom radioaktivl1om preperatu prisutno je 10000 radioaktivnih atoma,
Vrijeme poluraspada je T =1 dan. Koliko je prisutno radioaktivnih atoma, poslije
vremena: a) 1dan, b) 2 dana, c) 3 dana, d) 4 dana?
110
5.36. U nekom radioaktivnom preparatu prisutno je 1000 radioaktivnih atoma,
Vrijeme po!uraspada je T::;;1 dan. Koliko ce se radioaktivnih atoma raspasti za
vrijeme: a) 1 dan, b)2 dana, 0) 3 dana, d) 4 dana?
5.37. Nekom se radioaktivnom izotopu aktivnost smanji 2 puta u toku 15 dana,
Ko!iko puta ce mu se aktivnost smanjiti nakon 64 dana?
5.38. Aka je vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa T, koUko ce
procenata prvobitne kolicine radioaktivne tvari ostati neraspadnuto nakon
vremena: a) T, b) 2T?
5.39. Pocetna aktivnost radioaktivnog preparata iznosi 3,2 TBq. Poslije kog
vremena ce se aktivnost smanjiti na 0,4 Bq? T=10 dana?
5.40. Pocetna aktivnost radioaktivnog izotopa je 5,6 TBq. Kolika ce biti aktivnost
poslije 2 dana, ako je njegovo vrijeme poluraspada 3,82 dana?
5.41. Aktivnost radioaktivnog ugljika C-14 u svakom zivom organizmu iznosi 250
5.42. Vrijeme poluraspada stroncija jznosi 28 godina. a) za koje vrijeme ce ostati
20%, od ukupne kolicine neraspadnuto? b) Za koje vrijeme ce se raspasti 20%
radioaktivnih jezgara?
5.43. Poslije koiiko vremena ce se raspastl 60% aioma radioaktivnog izotopa
hroma-51, ako je T =27,8 h? '
5.44. Masa radioaktivnog preparataNa-24 iznosi 2 mg, Kolika 6e biti masa
neraspadnutih atoma poslije 22 sata, ako je vrijeme poluraspada 15 sati?
5.45. Koliko se atoma raspadne u uzorku radioaktivnog fosfora mass m::::1 mg, za
vrijeme t=3 dana? Vrijeme poluraspada je T=14,3 dana.
5.46. Potetna mas a radloaktivnog irldija-192 js 2 g. Za koje vrijeme cs se raspasti
30 mg izotopa ako je vrijeme poluraspada 75,2 d?
5.47. Koliki dio (u procentima) od pocetnog broja atoma radioaktivnog lzotopa:
a)ostane neraspadnut posHje vremena odi dan, b) raspadne se za vrijeme 1
dan? T =8 d,
5.48. Pocetna masa radioaktivnog radija -226 je 1 g. KoUka 68 grama i atoma
izotopa ostatl neraspadnuto poslije 397,5 godina? T =1620 god.
5.49. U trenutku proizvodnje radioaktivni uzorak sadrzi 10 pg izotopa jod-131. a)
Koliki je broj radioaktivnih jezgara u ulOrku b) Kolika je aktivnost uzorka ako je
T=8 d? Kolika 6e bib aktivnost nakon 40 dana?
5.50. Radioaktivni uzorak sadrzi 20 mg magnezjja-27. Vrijeme poluraspada je
T::;;10 min. a) Kolika ce biti pocetna aktivnost uzorka? b) Kolika 6e biti masa
neraspadnutih radioaktivnih atoma poslije 500 5?
18
5.51. Broj raspadnutih radioaktivnih atoma poslije 4 godine iznosi 3.10 , dok je
18
pocetni broj atoma 8.10 . Koliko je vrijeme poluraspada?
111
 5.52. Potetna aktivnost radioaktivnog izotopa iznosi 66,8 PBq, a posHje t;10 min
aktivnost je 81,6 TSq. Koliko je vrijeme poluraspada izotopa?
5.53. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa berkelija-243 iznosi 4,5 h, a
pocetna aktivnost 21,2 ESq. a) Kolika je masa izotopa? Kolka 6e biti aktivnost
poslije 45 min?
Nuklearne reakcije
5.54. Odredl nepoznate produkte nuklearne reakcije: a) lj l'\+ia--}l~O +?
b) ~Be+ia-7I~C+?, c) ~Li+ia--7Jn+'! d) 7jAl+y---)~p+?
5.55. Dopuni nuklearnu reakdju: a) 1~ 1'\ + '!-71~B+ia, b) i~AI + ?-----)~i Na+ia .
5.56. Odredi energjju reakcije i~AI+ia-7i~P +~) n; mAI""'26,98153u; m(£",,4,00260u,
m(P)~29,97867u: tTl c ;1 ,00866u.
5.57. Pri beta raspadu ugljika-14; 1: Coo) 1~ N + ~- , oslobodi se energija od 155 keV.
Kolika je razlika masa izotopa atoma ugljika i nitrogena?
5.58. Pri bombardovanju jezgra fluora l~F protonima dobije S8 oksigen I~O.
a) Koje S8 jos jezgro dobije? b) Kolika se prj tome energija oslobodi?
mF~18,99843u, mo~15,99491 u.
5.59. Pri reakciji nuklearne fuzije razlika masa reaktanata i produkata iznosi
0,016 u. Kolika se energija oslobodi pri fuziji? Energiju izraziti u J i MeV.
Potrebne konstante uzeti lz tabhca!
5.60. Pri fisiji jednog jezgra urana 235 oslobodi se energija od E,~200 MeV.
a) Kotika se energija oslobodi pri fisiji 1 kg urana? b} Kolika kol1cina uglja
odgovara toj energiji aka je specificna toplota sagorijevanja uglja 13 MJ/kg?
5.S1. U nuklearnom reaktoru u toku jednog sata "iz90rl" 0,04 9 urana -235. Kolika
je snaga reaktora aka energija oslobodena fisijom jed nag jezgra izn05i 200
MeV?
5.62. Kolika je razlika polazne mase mase urana-235 i mase produkta fisije aka S8
zna da je polazna masa iznosila 5 kg. Smatrati da su S8 raspall svi atomi, a prj
fisiji svakog ad njih 0510bodHa se energija ad 200 MeV.
5.63. Srednja snaga nuklearne elektrane iznosi 40 MW. KoUka se nuklearnog
goriva, uran-235, tr08i dnevno ako S8 zna da se pri fisiji jednog atoma os!obodi
200 MeV energije?
5.64. Koliko se energlje oslobodi u reakciji nUklearne fuzije, ~H+iH~iHe ? Masa
izotopa vodika-1 je 1,008665u, atoma deuterija 2,014102u, atoma helija-3 je
3,016029u.
112
5.65. Pri reakciji nukleame fuzije izotopa vodika-1 i vodika-3, nastaje jezgro helija-
4. Pri tome se oslobodi energija od 19,8 MeV. KoHka se energija oslobodi pri
nastajanju 8 9 He-4?
5.66. Kolika se energija oslobodi pri fuziji tri alfa-cestice u jezgro ugljika-12? Masa
atoma heHja je 4,002603u, amasa izotopa ugljika-12 iznosi tacno 12u.
a nastaju dva gama-
5.67. Pri interakciji elektrona i pozitrona dolazi do anihilacije ,
fotona. a) Kolika je energlja tih fotona, ako su cestlee prije interakeije imaie
1 zanemarljivu brzinu? KoHka je talasna duzina tih fotona?
5.68. KoHko treba da bude minimalna talasna duzina gama-fotona da bl S8 u polju
teskog iezgra pretvorio u par pozitron·elektron?
Dozimetrija
5.69. Izracunaj debljinu stoja materijala. kroz. koji prolazi ?ama-zracenje, da bi njegov intenzitet opaa
na polovinu. Unearoi koeilcijent slabljonj8 je 0,047 em' .
5.70. Odredi potrebnu debljinu betona da bi gama-zracenje, energije 6 MeV, oslabilo pel puts. Linearni
j
koeficijent slabijenja za to zracenje lznosi 0.2 cm· •
5.71. Na kaju dubinu u vodf treba staviti izvor gama zracenja da bi pri iz\asku iz vode to zraeenje bila
1
oSlabljeno 1000 puta? ).1=0,06 cm· •
5.72. Kod mjerenja koeficijenta apsorpdje zracenja pomo(;u brojsea registrovano je zracenje fona (u
odsustvu izvora) 20 imp/min. Ako S8 ispod brojacke cijevi stavi izvor gama-zraka brojae registruje
350 imp/min. Ako S8 izmedu izvora zracenja i brojaea stavl olovo debljine x=3,3 mn) on registruje
300 imp/min. Koliki je linearni koeficijent slabljenja olova?
5.73. Ljudsko tij810 mase 80 kg ozraceno je sa alfa-cesticama energije E=9 J. a) Odredi apsorbovanu
dozu zracenja, b) odredi ekvivalentnu dozu ako je faktar kvalitete za alfa-cestieu jednak 20.
5.74. COVjek mase 75 kg ozracen je sa neutronima i pri tome mu je dozni ekvivalent 10rnSv. Koliki]e
faktor kvalitete neutrona, aka je energija zracenja 0,15 J.
5.75. Covjek mase 75 kg ozracen je a-cesticarna Gila je energija SMeV; a faktor kvalitete 20. Aka je
tije!o apsorbovala N",4,3·10 Hi alfa-cesties, odredi apsolutnu dozu i dozni ekvivalent. Je Ii
prekoracena maksimalno dozvoljena godisnja doza za profesionalno osoblje?
5.76. Osoba mase 70 kg ozracena je neutronima prosjecne energije E=1 MeV i faktora kvalitete Q=10.
Ako je dazni ekvivalent H=1 mSv, odredi a) apsorbovanu dozu, b) apsorbovanu energiju zracenja,
c) brai apsorbavanih neutrona pod pretpostavkom da su ravnomierna rasporedeni po eijeioj masi.
5.77. Maksimalno dopustena jaCina doze za profesionalno osoblje kOje radi za x-zraeenjem je D'",62,5
).lGy/h. Koliki je dopusteni godisnji dozni ekvivalent aka radi 3 sata dnevno i mjesecna 20 dana.
Faktor kvalitete za x-zrake je 0",1.
5.78. Apsorbovana doza u. cestiea 0:0::130 mGy izaziva islo erveniio kaie (eritem) kao i apsorbovana
doza 0,:=2 Gy ad rendgenskih zraka. A) Koliki je faktor Kvalitete za alfa cestice ako je dozni
ekvivalent za x zrake 17 b) lzracunaj dozni ekvivaient.
E
5.79. Zadatak:lzmjeri aktivnost jonizirajuceg zracenja: a) na otvorenom proston), b) U razlicitim
prostorijama skolske zgrade ili stana, c) u blizini radioaktivnog preparata.
Prlbor: Oetektor jonizirajuceg zracenja, radioaktivni preparat (uskladisten po propisu).
113
Napomena: Ukoliko skola raspolaze sa detektorom jonizirajueeg zracenja, potrebno je prouciti uputstvo
za rad. Ukoliko posjeduje jzvor jonizirajuceg zracenja, potrebno se upoznati sa mjerama Z8stite. Covjek "Dvije su sNal'i kaje vas vjdilo iSjJUI!javajll divlje!!iem :
ne smije biii ozracen sa vise od 5mSv godisnje, a profesionalno osoblje 50 mSv. Dozi od 5 mSv l110mlni zakoni 11 nanw i zvjezdalJl) lIebo l1ad nama. "
godisnje odgovara jacina doze 0,55 ~Sv/h. U nekim zemljama Evrope (Njemacka-1999 god.) Kant (1724 ~ 1804)
prosjecna jacina doze zracenja je bila 0,15 ~Sv/h, sio odgovara godisnjoj dozi ad 1,3 mSv. Iz prirodnih
izvora zracenja covjek se ozraci sa 2 mSv godisnje (kosmicko zracenje 0,3 mSv, ukupno zracenje od
ZemJje 1,6 mSv), a ad medidnski izvora 0,4 mSv.
Tipicna spesificna aktivnost na o'\Vorenom prostoru izno,si ispod 10 Bq/m3 . Npr. aktivnost
vazduha, koja potice cd aktivnosti vode, u Svedskoj je bila 50 Bqfm3 . Ukupna doza izazvana prisuslVom
radona iznosi u prosjeku 1 m8v godisnje.
Neki detektori emituju zvucni signal, kada se prekoraci granica opasna po zdravlje

6. Svemir
Paralaksa zvijezde, p, je ugao pod kojim bi se sa zvijezde Z vidio polupre- cnik r Zemljine
putanje oka Sunca (sl. 101). Za male uglove (s obzirom na

vetiku udaijenost zvijezda), p =~ = AJ , gdje je: p - ugao u

d d
radijanima (rad), d - udaljenost zvijezde,
AJ - udaljenost od Zemlje do Sunca.

Za mjerenje velikih udaljenosti u aslronomiji se koriste jedinicc'

AJ - astronomska jedinica duzine, udaljenost ad Zemlje do
Sunca,
11
AJ=1,4959787.10 m
SG - svjetlosna godina, udaijenost koju svjetlost wade
SU01.
u vakuumu za godinu dana d=c·l,
SG=9,46·10 1s m,
pc - parsek, udaljenost zvijezde pri kojoj je zvjezdana paralaksa in,

AJ
pc=y
Dopplerov efekat u astronomiji:

gdje je: 1'>1''''')'~t'lI, pomak spektrainih linija, i. n - lalasna duiina svjetlosti koju emituje iZVOf, /'. - taiasna
dU,zina kOju reglstruje posmatrac, V - brzina kretanja izvora svjetlostl (duz pravea koji spaja lzvor
svjellosti i posmatraca). Lijeva strana gornje jednacine je retallvni pomak spektrainih linija
Za brzine izvora svjetlosti koje su uporedive sa brzinom svjetlosti,

Aim se izvor sVJetlosti udaljava, v>O, ako se izvor pnblizava, v<O.

Spektralne linije udaljenih galaksija uvijek su pomjerene prema crvenom kraju spektra, slo znaci
da se galaksije udaljavaju. Brzina udaljavanja je priblizno srazmjerna sa udaljenoscu galaksije d, sto je
poznato kao HubbloY (Hablov) zakon,

114 115
gdje je: H - Hubblova konstanta koja se smanjuje s vremenom. Danas se maze uzeti priblizno
H= 16,9 km/s ,sto znaCi da S8 na svakih millon svjetlosnih godina (MSG) udaljenosti, brzina poveea za
MSG
16,9 km/s.
Primjer 1: Koliko jedan parsek (pc) ima astronomskih jediniea, kilometara i svjetlosnih godina.
Rjesenje: Prema definiciji paralakse, p=AJ/d, gdje se p oznacava u radijanima. Posto je pc=AJ/i'
6.5. Udaljenost zvijezde Bernarda je 1,83 pc. a} Kotika je njena para(aksa? b) Kolika je njena uda!jenost
u kilometrima? c) Za koje bi vrijeme stigao do zvijezde kosmicki brad ako bi se kretao brzinom
1000 km/s?
6.6. Metoda paralakse ne moze 58 upatrijebiti aka j udaljenost veta ad 31 pc. a) Ko!ika paraiaksa
odgovara toj udaljenasti?,b) KoUka je ta uda!jenost u svjetlosnim godinama?
6.7. Nasa galaksija ima precnik 30000 pc. Za koje vrijeme prede svjetlost taj put?

1""" - - ' - - .ad, to je pc=206264,8 AJ . 6.8. Zvijezda Vega je udaljena 26 SG. KoUka je paralaksa zvijezde?
206264,8
6.9. lzrazi udaljenost izmedu Zemlje i Sunea u parsecima i svjeUasnim
S obzirom da je AJ""".1,4959787·10!! m, to je pc=3,08,10 1b m:=;],OS·10 13 kill. gadinama.

Svjetlosna godina ima 9.46.10 12 km, te je 6.10. Zemljin poluprecnik vidi se sa Mjeseea pod uglom rpc:=0,95 c . Kolika
je udaijenost od Zemlje do Mjeseca (sf. 1 02)? R=6370 km.
p('=3,26 SG
6.11. Suncev disk S8 vidi sa Zemlje pOd uglom 2<r=0,52~, Koliki je
Primjer 2: Paralaksa neke zvijezde iznosi 0,20". a) Dokazi da se njena udaljenost u parsecima poluprecnik Sunea, aka jo udaljenost ad Zemlje do Sunea 150
moze izraziti relacijom d=1ip, gdje je p ugao izrazen u sekllndama. b) Kolika je ta udalJenost u miliona kilometara?
parsecima, astronomskim jedinieama i sVjettosnim godmama? SLI02.
6.12. Suncev8 pjega ima linearni precnik jednak precniku Zemlje. Da Ii
Rjesenje: se sa Zemlje vidi pjega golim okom: C:ovjecije aka moze razaznati dvije bliske taiSke kOje se vide
pod uglom ve6m ad 1". d"'1 ,5.108 km; R=6370 km
a) Posto j8 d "" AJ , i AJ",pc·1', to je d "" !'.pc , pri cemu je paralaksu p naJpagodnije izraziti u 6.13. Da Ii so sa planete Pluton SUnce vidi kao svijetli disk iii kao svjetla tacka? d=39,6 AJ:
p p
R=6.9·10 5 km.
sekundama.
b) 1" 1" ~ 6.14. Posmatrac sa Zemlje vidi precnik Mjesecevog diska (pun Mjesec) pod uglom a,soL'. Kofiki je
d ""-pc =_··_·_pc =:"l pc poluprecnik Mjeseea, ako je udaljenost ad Mjeseca do Zemlje 384 OOOkm?
P 0,20" '
d=5·2062M,8 AJ=1,03-W" AJ, 6.15. Koliko puta je veei poluprecnik Sunca od pOiuprecnika Zemije, ako se Zemljin poluprecnik vidi sa
d = 5, 3,26SG = 16,3 SG. Sunea pod lIglom 8,8", a SunCev poluprecnik sa Zemlje pod uglom 16'?

Primjer 3: Aka za Hubblovu konstantu uzmemo vrijednost H = 16,9k1~1.~~., izrazi lu vrijednast u: 6.16. U spektru zvijezde HO 6497 pomak spektralne linije, Gija je talasna duzina 1-0=438,35 nm, iznosi
.MSG .6./."'0,137 nm prema Ijubicaslom dijelu spektra. Kako se kre6e zvijezda i kojom brz.inom?
a) km/s na jedan megaparsek udaljenosli (Mpc). b) S-1.
6.17. U spektru zvijezde HO 39045 pomak spektralno Hnije, Gija je talasna duzina 438,35 nm, iznosi
Rjesenje: 0,146 nm prema ervenom dijelu spek!ra. Kako S8 kre6e zvijezda i kojom brzinom?

a) S obzirom da je 1''/lpl:",3,26 SG, to je 6.18. Relativni pomak spektralne linijo neke galaksije iznosi 0,1 % prema crvenom dijelu spektra. Kojom
bezinom se galaksija udaljava?

6.19. Neka zvijezda se udaljava od nas brzinom v=75 km/s. Talasna duzina spektralne linije izmjerena
u spektru te zvijezde iznosi 400,1 nm. Kolik! je pomak spektralne linije.
1B
b) Postoje MSG",,9,46.10 km, tOje 6.20. Pri godisnjem kretanju Zernlje ako Sunea linije u spektru zvijezda proma kojima se krete Zemlja,
pomjerene su prema Ijubicastom dijelu spektra Odredi brzinu kretanja Zemlje, ako je zelena linija
H ad 500 nm, pomjerena 0,05 nm.

6.21. Talasna duzina Hnije vOdika, izmjorena na Zemiji, iznosi 1-.0'=486,1 nm. Zernlja se krece po orbiti
T oka Sunea linijskom brzinom v"'30 km/s i priblizava se zvijezdi. Odredi talasnu duzinu u
posmatranom spektru zvijezde.
6.1. F. Bessol je 1838. Godine odredio paralaksu zvijezde 61 Cygni, kOja iznosi 0,~:l6". Kolika je
udaljenost zvijezde u parsecima, astronomskim jedinicama i svjetlosnim godmama? 6.22. U spektru zvijezde jedna ad spektralnih linija, talasne duzine 422,7 nm, pomjerena je prema
!jubicastom dije!u spektra za 0,016%. a) Kaliki je pomak spektralne linije? b) Kolika je radijalna
6.2. Paralaks zvijezde Poluks iznosi 0,1", Odredi njenu udaljenost u parsecima i sVjetlosnim godinama. brzina zvijezde u odnosu na Zemlju? Oa Ii se zvijezda pribHzava iii udaljava?

6.3. Udaijenost zvijezde je 14,3 SG. Kolika je paralaksa zvijezde?
6.4. Nama najbllza zvijezda Proxima Centauri udaljena je 2,74·101~ AJ. Odredi: a) udaljenos! zvijezde u
parseeima i svjetlosnim godinama, b) paralaksu zvijezde.
6.23. Kosmicki brod se udaljava od Zemlje. Laserski snop poslat za Zem!je kosmonaut registruje sa
relativnim pomakom spektralne linije od 0,005%. Koiika je brzina kosmickag brada?
6.24. Odredi linijsku brzinu rotaelje taeaka na Suncevom ekvatoru, ako zelena linija talasne duZine 500
nm ima doplerovski pomak 0,0035 nm.

116 117
6.25. Talasna duzina jedne od spektralnih linija vodika iznosi 656 nm. Prilikom mjerenja talasne duzine "Svaki fistic hif;kcjcstejednu klljiga.
iste Unije iz Suncevog zracenjai kaje stize sa dijametralnih krajeva Suncevog diska, registrovana je za mudar i prollicljir poglcd"
razlika talasnih duzina ad 0,00 BB nm. Odredi period rotacije Sunca oka svaje ose. R=6,96·10 8 m Perzijski pjesnik

6.26. Kolikom brzinom se udaljava od nase gaiaksije neka maglica, aka je eksperimentalno utvrdena
da je linija vodikovog spektra taiasne duzine Nr434 nm, u spektru ove magiice, pomjerena za
~;,=130 nm prema crvenom dijelu spektra?

6.27. Pri mjerenju crvenog pomaka u spektru kvazara 3C273, kOje je izvrseno 1963 godina,
ustanovljeno je da relativni pomak iznosi 0,16. Odredi brzinu kOjom se udaljava u pravcu gledanja.

6.28. Za kvazar 3C9 reiativni pomak spektralnih linija iznosi 2. Odredi br.linu kvazara prema:
a) nereiativisHckoj lormuli, b) relativistickoj formuii. R J ESE NJ A
6.29. Izvor monohromatske svjetlosli tafasne duzine 600 nm krece se prema posmatracu brzinom
v=O,1 c. Odredl talasnu duzinu svjellosti koju regjstruje spektraini pribor posmatraca.
1. Zvuk
6.30. Izracunaj "starest svemira". Za Hubblovu konstantu uzeti vrijednost kao u uvodu. Smatrati da se
svemir sirio stalnom brzinom,
1.1. Od 21 ,25 m do 1,7 cm 1.2. a) 0.77, b) 3,3 m. 1.3, c=s/t; s",2d; d=17 m.
6.31. Horizont metagaiaksije (opservabilne vasione) je rasiojanje na kojem bi brzina udaljavanja bila 1.4.0,51 mm. 1.5. Pogledaj zadalak 1.110.! h:::::930 m, 1.6. c=33'1,5 m/s.
jednaka brzini svjetlosti. Izracunaj horizon! d metagalaksije. 1.7. a) c=343,4 mis, b) c=349,2 m!s, 1.B. c=4,94 km/s, 1.9. E",,150 GPa
6.32. Brzina udaljavanja galaksija proporcionaina je ras\ojanju medu njima, Odredi brzinu kojom se 1.10. p",2 bara. 1.11. a) c:::81.2 m!s, b) f,,=c!2f=271 Hz, c) hk,c/2i'; 12",,542 Hz, 13 =813 Hz. 1.12. f=c!2r':
jedna od druge udaljavaju galaksije ako je rastojanje medu njma d:::10 Mpc. c:=528 mfs; h=46,5 N, 1.13. c=141.4 m!s: m",1 g. 1.14. a) [=35 cm, b) 0,15 g. 1.15. 2",14,3 cm;
},,=28,6 cm. 1.16. a) ,,=1,2 m, b) (1=,A/4=0.3 m, c) f 2 ",,3fJ4=O,9 m; (3=5)./4=1,5 m. 1.17. Pogledaj
6.33. U spektru udaijene galaksije spektralna linija vodika nalazi S8 na taiasnoj duiini 502.3 nm
sfiku 17 i zadatak 1 .161 1,=76 cm; c=334 mis.
umjesto na 486,1 nm. KoristeCi Hubblov zakon odredl udaijenost ove galaksije.
1.18. J..=2,25 m; f=0.56 m. 1.19. 6.[=/.=78 em; 1=440 Hz. 1.20. 1:llp(A 1/A2)2: Kao 2:1.1.21.1=0,25 W/m 2 .
9
6.34. U spektru kvazara linlja vodika S8 nalazi na talasnoj duzini 1286,2 nm umjesto na 486,1 nm 1.22. P=iS=1,3·10· W.1.23. E=P·t; E=O,18 J.1.24. ):',,0,1 W/m 2. 1.25. Pogledaj UVOdl A=1,1.1O· 7m.
Odredi udaljenos\ ovog kvazara. 1.26.1=8'10'8 W/m 2.
1.27. Pogledaj primjer 3! a) 0 dB, b) 130dB. 1.28. a) 100 dB, b) L=10 dB.
1.29. Ukoliko ne znate, pitajte nastavnika kako 5e izracunava antiiogaritam na dzepnom ra6unaru! a)
1=1,99·10· Wim 2 , b) 1",,3,98·1O,uWim 2 .
10

2
1.30. a) 1=2·10·SWim • b)l=73 dB.1.31. 1=1.58·10·4W/m 2 ; P=-2,85·10·.] W.
s 7
1.32. P",,6·1O· W; E::::;4,8·10· J. 1.33. Pogledaj primjer 4! a) f=850 Hz,
b) f=755,5 Hz. 1.34. a) priblizava! b) v=6,5 mfs=23,4 kmJh.
1.3S.a)f;o;;fol2; v",coo340 mis, b) f=2f u', v",cJ2~170 mJs.1.36. c",,346 mrs.
1.37. f1/f2=(C+V)/(c-v); v",S,4 mIs, b) fo=437 Hz.
1.38. Udari jednu zvucnu viljusku gumenlm cokicem! Ako su zvucne vlljuske postavljene kao na slid 20,
onda ee paceti oscHovati i druga zvucna viljuska, To moies us/anovi!i taka sto prvu vilju!iku
pritisnes rukom, a druga i dalje nastavi oscilovanjo! Aka na desnoj strani (sl.1.3) imas viijuske
razliiSitih frekvencija provjeri da Ii ce se energija oscilovanja prve zvucne viljuske prenijeti sarno na
onu viljusku koja ima istu frekvenciju!

2. Elektricitet i magnelizam
2.1. Maze aka se drZi ru6kom od izolalora 2.2. Za odvodenje statickog elektriciteta koji nastaje trenjem.
2.3. Poveea se 9 pula.

2.4. k "" ~,a) F=9'10 N, b) F",-9·10 N. c) F:::1.1 'i0 eN. Za vrijednosti relativne permilivnosli, korisli
9 9

'.
tablice na kraju knjige.

118 119
 2.36. Naelektrisanu sipku priblizi e!ektroskopu. Listiei se raske. Ako se sipka udalji listiei elektroskopa se
6
2.9. r:=2 mm. 2.10. a) F=1,8·10· N, b) r::::2,1 cm.2.11. a) skupe. Zasto? Elektroskop mozes trajno naelektrisati na s!jede6\ nacin. Dok je u njegovoj btizini
nae!ektrisani stap, dodirni kuglicu elektroskopa rukom. Listie! se sklope. Zasto? Oak je sipka u
j2
2.12. a) F;;:2,3'1O-10 N, b) F:::2,84·10· N. blizini odmakni ruku od elektroskopa, a zatim sipku. UstiCi se rasire. Elektroskop je trajno
nae!ektrisan. Kako to objasnjavas?

2.13. a) F=3,6·10·e N (privlacna sila), b) q= q, ~ q2 =1,5 nC; F=2,02>iO·a N (odbojna sila).

2.37. Naelektrisanu sipku priblizi elektroskopu. Listiei se rasire. Slavi preko kuglice elektroskopa metalni
casu taka da ne dodiruje kuglicu. Ponova prinesi elektroskopu naelektrisanu sipku. Listiei
2.14. Posta su !opte istih dimenzija, onda je q; ;;: q2 '" ql ~q2 ::: 20 j.1e, b) !\q=ne",-30 ~.C; n=1,87·10'4. eiektroskopa se ne pomjeraju. Zasto? Siavi preko kuglice staklenu casu i prinesi elektroskopu
sipku. ListiCi se rasire , ali manje nego kad nema case, Objasni zasto? Kako se ponasa dieiektrik u
F mj-m2 q2. 02 36 elektricnom polju? Kako se ponasa provodnik u eiektricnom polju?
2.15. qi",,%=1.LLC, F~=48.2.16. r-·--r,-·",k 0 -;T,q=86nc.2.17.a)4,17'10 ;b)1,24'10 .
2.38. Naelektrisi elektroskop tako da su listiei razmaknutL Dodiruj kuglicu elektroskopa metalnim
sipkama, ListiCi se skupe. Ponovo naelektrisi elektroskop i dodiruj kuglicu sipkama od stakla,
2.18. Sistem je u ravnoteti kad je F3",,:F~,2' odakle je plastike, gume ... Sta zapazas?
x=6,3em (sl. R.1.) __ ~9.! ___________ .131 ,Q3 F3§. __ ._~q:'..
2.39. a) V1 ",360 V; V2 =90 V, b) U=270 V. 2.40. a) q=50 nC, b) V:=1500 V. 2.41. R=9 em.
A C'B
2.19. Izrnedu iice i cijevi stvara se elektricno polje
pod cijim djelovanjem jonizovane cestice dima K=-_X a pi ~ 2.42. a) q=-O,267 nC, b) n=1 ,67-1 09 .2.43. q=48 nC; n",3'1 0
11
.
padaju na cijev.
SJ.R.1. 8 22
2.44. q=O,11 nC; n",,6,94'10 ; m=6,32·1O· kg. 2.45. a) 5400 V; b) 5400 V, c) 2700 V.
2.46. r=6 em. 2.47. E=5000 ~. 2.48. U",200 V. 2.49. V=7200 V; E=3,6·10 ~. 4

2.20. Vidi sliku R.2! E=800 ~. 2.21. Vidi shku R.3.!. r",1 A m,
e 2.50. V,,,,,O; V?=2 V; A=1.4' 1O.5J. 2.51. E,=A; EK=O,006 J.2.52. Vidi primjer 1! A=7,H 0. j.
7

q~~ _ _..-,,,;.Jr
E
~ri
2.53. rj"'oc, rFR; Q2-",6,67·1Q' l OC; A=6'1O· 6 J. 2.54, 52 V. 2.55. A=O,27 J.
" 2.56. a) E,=1,6·10·19 J=1 eV, b) E k=80 eV=1,28·10· 17J. 2.57. EK=4,2·1O· J.
12

Sl.R.2. Sl.R.3. 2.S7.b. Ek=1 ,82'1 O-tSJ ;E k",,11 ,4 eV. 2.56. a}E=1200 Y..., b) F=3,6-10·G N, c) Ek=qE=7,2·10·aJ,
m
2.22. a) E=4'1Q" Z' b) E",493,8 Z· 2.23. 8,-"=81.2.24. a)q",O,36 I-lC, b) r=6,3 em.
2.25. q=9.1·105 C. Visoki slojevi atmosfere naelektrisani su pozitivno. Ukupni naboj sistema Zemlja·
atmosfera jednak je nuli. m~
m 2.60. --- 6 m
2.59. Ek",,3,2·10· 13 J; v",,1 ,96'107
2.26. E=5,8'10 11 Z' 2.27. a) 0, b) 0, e) 978 Z' d) 245 %.2.26. E",E 2-E"d250 Z (sllka RAJ. lfj
'-.
s
"" eU
2
; U",25,6 V. 2.61. v:=8,S'10

2.62. E k=9,6·10· J. 2.63. a) 2,55 kV, b)4,69 MV. 2.64. Elektron se krece ravnomjerno ubrzano, bez
_ ••
s

2.29. E=E 1+E 2",2700 ~. Nacrtajl qE

pocetne brzine. a) 8""1,58'10
16
~
S
,b) v=5,63'10
6
~,
,
e) t"'0,356 ns.

2.30. Vidl sliku RS! Vertikalno navise E",245

2.31.F=qE""mg; q=10 nCo 2.32. a)F=eE; F=3,2'1Q'w

~..
f q
.12
2.65. a) Ei<",qU=2,4'iO J, b) v",69,3 ~.
S
m
2.66. a) 2,87·10
12 m 2 2 _
2"' b) v =Vo +2as, $0:0:5,2 mm.
s

N, b) F""ma; 8:=3,5'10 11 ~,
s
c) V""3,5·10~::':·,
s
d) 5:::0,175 m.
1ng 2.67. Metalni omotac eiei(troskopa uzemlji. Kuglieu elektroskopa spoji sa kusalicom (sI.2.4). Provodnik
naelektrisi influentnom masinom. Kusalicu pomjeraj po povrsini provodnika Elektroskop pokazuje
uvijek isti olklon.
2.33. a) 8;;:1 ,44-10
g
~ , b) v=i ,44, 10
6
.::::: • 2.34. a) Smjer kretanja elektrona Sl.ltS.
r =0,71 mF. 2.69. r=9·10 0 km. 2.70. a) C=5pF, b ) r=4,5 em.
2.68. C="k
s S

suprotan je smjeru linija sila elektricnag polja. b) a=2·10

10
~ , 2.71. a) V:=3000 V, b) r=1.35 em, 2.72. C"'0,18 nF. 2.73. a) C",10 pF, b) q:=O,5 nC, c) S=4nr;
s q ~ 2 •
IT'" - '" 16~. 2.74. 8",0,051 m . 2.75. C=93 pF, U",100 V. 2.76. U=220 V. 2.77.C:=O,55 ~tF.
c) E=0,11 !:::!.. S m
e 2.78. a) C:::3 nF, b) q,=C,U=10 nC; Q2",20 nC, c) q'" 30 nCo
2.35. Napravi kvaCicu ad zice, kao n8 slici R.6. Prolrljaj staklenu
sipku sviienorn krpom i stavi je na kvacicu od iice. Priblizi krpu, Krpa 2.79. a) C,=50 pF; C 2=150 pF, b) C=200 pF. 2.80. a) C:::2I-lF, b) qo=180 ).lC, c) U,,,,,60 V; U2=30 V.
I stap se privlace. Zasto? Prinesi drugu naelektrisanu staklenu sipku.
One se odbijaju! Trenjem su elektroni presti sa stakla na krpu te je 2.81. a) C=O,092 nF, b) q:=55,4 nC, c) U 1=277,5 V; U2=185 V; U3=137,5 V.
slaklo naelektrisano pozitivno, a krpa negativno. Ponovi ogled sa 1
ebonitnom sipkom koju si protrljao vunenom krpom. 2.82. a) W=2CU 2 ; C= 5 nF, b) q:=1 J1.F. 2.83. C=1.1 pF; W=4,5 mJ. 2.84. C=1,59 nF; U=514 V.

2.85. C 1'=2 ilF; C=7 ILF. 2.66, C;:=lO )1F; C=7,5 !-iF.

120 121
 RR
2.138, R",R 1+Rz.3 ; RZ.3'" R ~ ~3 '" 3,1n; R=9,1 Q.
2.87. a) paralelno; C=C t +C 2 =2 IlF, b) serijski: C",,0,5 flF. 2.88. C=40 !!F; n=20. z
1 .. 2.139. Otpornik je vezan paralelno sa kornbinadjom otpora i R~. R2 .3=R 2 +R 3 ;
2.89. a) A;;,qU=2 J, b) C=50 ).iF, c) W"'"2qU =1 J, d) 0,5 Iii 50 %. R1 R2

1 23
2.90. Na gom)i kraj eiektroskopa (ill elektrometra) poslav) jednu metalnu plocu preko koje maze da se R= R · R . '" 10,2 Q . 2.140. Vidi sliku 2.11! Rt,2=6 Q; R=2,7 Q.
Rl + RZ,3
odvodi naboj do list16a elektroskopa. Drugu metalnu ploeu drii u ruci (na taj naCin je uzemljena) i
priblizavaj je prvoj ploei. Listi6i elektroskopa se skup\jaju. 8kupljanje Iistic8 ukazuje da se pove6ao 2.141. a) Vidi sliku 2.10! 8) Rl.2",1 n, R",22 Q, c) h=5 A, dj U=50 V.
kapacitet sistema! (Kako kapacitet zavisi ad rastojanja izmedu ploea?) Ori.i gornju plocu na
stalnom rastojanju i pomjera] je horizontalno, taka da Se mijenja povrsina kojom jedna drugu 2.142. a) 5 Q, b} 30 Q, c) 15 Q. d} 12 Q. 2.143. a) Rma,=12 ~2, serijski, b) Rml~",O,33 Q. paralelno
prekrivsju (efektivna povrSina). Poveeanjem povrsine lisliCi se skupljaju. Kako kapadtet zavisi ad
povrsine ploea? 2.144. R j ,2=O,667 Q. a) 1=18 A, b) 11R~=12R2: 1=1 1 +1 2 ; 12",6 A, c) 1,,,,12 A.
Gornju placu ddi u stalnorn polozaju iznad donje. Izmedu ploca stavi list papira. ListiCi sa
skupa. Sada stavi staklenu piocu. ListiCi se jos vise skupe. Kako dielektrik utice na kapacitet 2.145. Vidi sliku 2.131 a) R=2 Q, U=6 V, b) 11=2 A; 12=1 A. 2.146. a) R=6 Q; R,=R 2",,3 Q, b) 11=b=2 A
kondenzatora? Koji dielektrik ima vecu relalivnu permitivnost?
2.91. Povrsina ploca S i njena debljina izmjere se lenjirom. Podatak za relativnu permitivnost stakla 2.147. Otpori od..30 Q vezani su para)elno. Ta kombinacija vezana je paralelno sa kombinacijom otpora
uzeti iz iablica. od 20 Q kO)1 su takode vezani paralelno. Kornbinacija otpora od 20 Q i 30 Q vezana je serijski sa
19
otporima od 3 Q. Re=11 Q; 1=10 A.
2.92.1=150 mAo 2.93. a) 1 mG, b) 0.3 C. 2.94. q",3 C; n",1,87·10 • 2.95. q",480 C: 1=4 A.
5 ~ GA 6A
2.96. q=1 ,98·10 C; 1=44 A. 2.97. q=oOO C. 2.98. a) 2·10 """"-2' b) 10 """"-2.2.99. b3,6 A.
m m
2.149.~: R."~3 ~,_b) iA =1,5 A; iA""lwi-i.:::; 1[)",lc"'0,75 A, c) Ukupan otpor u kolu ce biti 4 Q. a struja 0,89 A
2.100.qo=3,2 C; bO,8 A; j=O,53~2. 2.101. 6·10 t8
. 2.102. R=44 D. 2.103. 8=0.5 mm 2 ; R=22,6 n. 8vljetllce jace l d) Prekmuce se kola struje!
mm
<12 2.150. Otpori sijalica su jednaki! a) IB:=lc=1 A; 1""';\g+I,=2 A, b) Ukupan otpor je R=6 Q; R=R A+Fl 13[;"" ~ :
2 2
2.104.1=7,1 m. 2.105. 8=0,21 rnm. : 8= -Ti: d=O,52 mm. 2,106. a)R=0,34 Q, b) 8=15,9 mm • 2
4 RA=4 n, c) UA",S V; U g =Uco::4 V. 2.151. r-i",,1.5 Q; 10::,6 A: (R,+RJi 1"-'hR 3 ; 1,=:3 A; 13=3 A
pi
2.107. Masa provodnika je m=po81, gdje je po"Qustina materijala provodnika; 8 ,.; R: m=756 kg.
2.152. a)R",,0,667 Q; U=1 ,33 V, b) 1,=0,667 A; 13"'1.334 A
2.108. 8=0,196 mm~; 1:0::19.8 rn: m=34 g. 2.109. 1=73 A. 2.110. kA A; q=120 C.
2.153. Pogledaj sliku 2.8! E1+E2=r,i+r21-t f-il; 10::0,65 A. 2.154. U,=1,9 V; U2 ",·j ,33 V; U=3,25 V.
2.111. 1=2,5 A; U=12,5 V. 2.112. U",,200 V. 2.113. R=333 Q. 2.114. 8=0,196 mm 2; R",1,2 Q; 1=1 A.
2.155. E1-E2=r,1+r21+RI; 1=0,3 A. 2.156. a) 1=1 A. b) U=7,2 V. c) E,=1.S V; U 1=1,2 V.
2.115. a) Duzina u oba pravcaje 21=500 m; R=O,34 5:2; U=1,7 V, b) R=O.54 Q; U",2.7 V. 2.157.1:::.:1 A. 2.158. E=2 V. 2,159. q=CU 2 ; Up10 V; q=10 )lC,
2.160. 8astavi strujno kolo, kao na slid 2.22! ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra I" pri otporu R,: Povecaj
2.116. Vidi zadatak 3. i53! R=1.92 Q; U=2,9 V. 2.117. 1,9 A. 2.118. R= 483 Q. otpor. ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra 12 pri otporu R2 . Izracunaj E i r (pogledaj zadatak 2.1281)

2.161. VeZi strujno kola kao na slid 2.9! Aka su otpori nepoznali izrnjeri ih UI-melodom (R = ~ ). a) Vezl
2.119. at Ro=18.2 Lt, b) k1866 c C. 2.120. R",10 Ro: 0",0,0047 ,~. 2.121. R=293,3 Q; t=1755~C. I
otpore kao na slici R.7.a. Voltmetar prikljuCi na krajeve otpora. Ukupni oipor je R = -¥' gdje je
2.122. Pribliino pel: puta! 2.123. a} I""-~ "" 5,71 A, b) Voltmetar je vezan parale!no i mjeri pad napona;
R+r ~~okazivanj~ voltmet.ra, I-poka~jvanje ampermetr.a. Provjeri da Ii je R=R\+R 2 . Dokazi da je
U=Rb11,42 V, c) E""Ui+U, gdje je: U-napon na krajevima izvora, Ui-pada napona kroz izvor struje; u-LJ,+U 2, gdJe su U! 1U 2 padovi napona na krajevlma otpora R, i R2. b) Vezi otpore kao ni1 slid
UFrl: 1=5,71 A; Ui",O,57 V. 134.b. Voltmetar priklJuci n8 krajeve vezel
U
R"'"i· Ukupan otpor treba da bude manji ~- ~\-._.-I
.--c:&J---j---
2.124. a) r",0,2 fl. b)U",,1 ,92 v. 2.125. a) 1",20 A, b) E",132 V.
nego sto su pojedini otpori!. Provjeri da Ii vali n) ~
2.126. a) R",,3.8 n, b) U,=:.O,1 V, c)U"'1,9 V. 2"127. R",,2,47 £2; E=1 ,36 V.
relaciia -.2.. =....:!... + ~ sun
. R Rl R2 ·
2.128. R",10.5 n, a) kO,5 A, b) E",5,5 V. 2.129. R=2.3 Q; S",0,215 mm 2 ; d",O,52 mm.
2.162. Na ~r~je~e .?pruge ~slika.2.23.) uvud uticnice veznog materijala. Upaljac prinesi opruzi. Opruga
2.130.1 j =_E_, 12=~,a)E=1,4V,b)r=0,25Q.
R1 +r R 2 +r se uSIJa, a Jaclna struJc, kOJu pokazuje ampermelar, naglo se smanji! Zaslo?

2.131. U 1",E-rk U 2=E-rl2, a) E=1.55 V, b) r=0,5 D .. 2.132. a) r=2 n, b) E=6 V. c) R=O, 1=3 A
2.133. a) 6 n, b) 1,33 Q. 2.134, a) 1=4 A, b) U j =4 V, U2=8 V.
2.136. Re:.:400 Q; Re",20 R 1 ; R 1",20 Q. 2.137. R=2 Q; 1=3 A.
2.163. bO,82 A; Od 1 A. 2.164. a)I=9,1 A. Hoee! b) R=24.2 n, c) O=Ao;2 kWh",7,2·10 5 J. d) Q=mc.~1:
m=34,4 kg. 2,165. a} 0,68 A, b) R",323 n, c) q=0,68 c, d) n=4,25·10 18. 2.166. R=29 Q.
2.167. a) A=2kWh, b) A=1.4 kWh, c) A=8 kWh, d) 4 kWh, e) 3,75 kWh. Dnevni utrosak je 19.15 kWh.
Mjesecni utrosak je 574,5 kWh. Mjesecni racun je 57,45 KM.
2.168. Otpor se ne mijenja; R=60,5 Q; P2=661 W. 2.169. 1=2 A; R=110 Q.

122 123
2.170. W=Eq; W:;;;2,33 MJ=0,65 kWh. 2.171. a) P",161 W, b) \::::0,73 A, c) A=W=1 ,61 kWh.
50. 2.208. 227 m' 2.209.10·Wb. 2.210. 8=0,04 T; H=3, 18'104 _ .
·5 Tm A A
2.207.6,28'10 A-:
m
2.172. a) R",96,8 n, b) 1=2,27 A, c) Ro=7,2 n, d) 10 =30,6 A. 2.173. R=7,5 ~2; )=8,9 m. 7
2.211. a) 1,88'10. Wb, b) 1,63'10.7 Wb, e) 9,4'10.6 Wb, d) O.

2.174. )=2 A; Q::::7200 J. 2.175. R=48,4 Q; 1=17,6 m. 2.212. 49 mWb, 2.213. r",0,1 m. 2.214. H=15,9 !::..; 8",,2'10.5 T. 2.215.a= 5 em. 2.216. a=7 cm;
m

2.176. Prj islam napanu, Pz ""~; P2=1600 W. 2,177. m=50 kg; 1:=3666 5=61 min. 2.178. R=16,1 n. 6=1,7'10'5 T. 2.217. H=222,9 !2.. 2.218. 1=5 A; R=2,4 Q. 2.219. H=97!:... 8=012 mT.
P1 R2 m m' ,
2.220. d=,;9,2 cm; 8=0,15 mT. 2.221. 1:=4,8 A.
,
2.179. P,=y]P; P=2,1 kW; 1=9,6 A. 2.180. Pk=.9.=349 W; 11=87,3%. 2.181. P,=696 W; 0=1.03 MJ;
2.222. U=1,2 V. 2.223. 8=1,97-10. T; 1=5,63 A. 2.224. H,,:04900 -~; 8=6,2 mT. 2.225. 1=0,74 A
5
1:=24,7 min. 2.182. a) P~=502,8 W, b) P",,628,5 W, c) (",2,86 A, d) R=:77 Q.+ m
2
2.183. a) 8=0,125 mm ; R=20 £1, b) P=2420 W, cj m=23,1 kg.
2.184. a) Pogledaj sliku 2.9! b) P::::UI. Treba izmJeriti napon i jaeinu struje. e) Snaga je veca! Napomena:
5
2.226.1518.2.227,5'10- Wb. 2.228. R=1,5 Q. 2.229. a) H=400 !:.., 8",0,5 mT, b) H=400 ~.; 60:::300
rn rn
Istim priboram se maze odredili otpor sijaiiee UI-metodom ( R=UlI ) i ispitali karakteristike mT. 2.230. 8=0,0754 T; j..l,=i20, 2.231.1::::0,53 A; 8",0,25 T. 2.232. 2004.
serijskog i paralelnog vezivanja olpora (npr. dvije jednake sijaiiee),
2.185. q=zF; z=1; q=Ne; N=6'10
23
; b) z:o;:;2: q=zF=Ne; N=12·10
2
:;. 2.233.8::::25,'1 mT; H=2·10· ~.. 2.234. a} 0,014 N, b) 9,9'10.3 N, e) O. 2.235. 30 Q• 2.236.1=0,54 m.

2.186. Koristeci matematicki izmz za drugi Faraday-ev zakon, dobivamo: z=3; M"'114,7 ~; A,,,,114,7. 2.237. b1 ,56 A. 2.238. F=0,025 N. 2.239. isti smjer! 28 A. 2.240. 1==1,92 m. 2,241. a::::3 em.
mol

2.187. z",3; M=27-9- ; q::;:1,07'10 iO C. 2.188. Za 36,6 mg. 2.242. Srnjer kazaljke na Si1!U. 2.243. Oblik kruga. 2.244. Spirala se skuplja! Zaslo?
mol

B""Bl+8~=2'10'~'
6
2.189. Za izdvajanjG jednog molekula gasa hlara CI2 i gasa hidrogena H2 potrebno je 2 elektrona, z:o:2; 2.245. a) 8=8,-8 2=4'10. T, b) T. 2.246. Na udalJenosti 6 crn. 2.247. a) H=55 !:..., bJ
m
; V:=:4, 18 em 3
. Izdvoiene zapremme gasova su jednake! 2.190. k=3,33'10'/ .~ . 2.191. rn:=1 ,6 g. A
. C H=5 m' 2.248. a) Prema posmatracu, okomito iz ravni clteza. b) Od posmatraca.
2.192. m",,3,4 kg. 2.193. V;=S'd; m",,3,2 g; 1::0365 min; W=18,9 kJ. 2.194. j=' ~; ffi=:'pSd; d=O,044 mm. 2.249. Podalke za masu i naboj cestiea u2eti iz tabliea na kraju knfige. a) F=9,6'1O,17 N, bJ r=1,56cm.
2.250. a) F=6,3'1O- 1;' N, b) 1'=3,1 mm, c) 6,9·10 1(,.
2.195.1::::5 A; U",,6 V; A=216 kJ. 2.196. n",8,93 mol; m=17,8 g; z:=2; 1::::48 A.

t;
2

2.197. N=2,3'10z,; n=O,0038 mol. 2.198. k"" ~ ; M=A· ~~gol; k(Na):=2,38'1O' 4 !; k(Zn}:=3,39'10'
2.251. a) V""3,53'106~, b)
m
2mv A
"'qE; U=35,SV. 2.252. H=;113.2 -.2.253,2= mp =1836.
m re me

k(AI)=9,33·10· 5 2 .. 2.199. E k"'1.97·1O- J; v=2,1 '10 6 ~ . 2.200. 2·10

1U G 2.254. a) v:d,2110o~ bJ 8=0,0126 T- I-kdO" A 2.255. a) v=2,05'10 ~, b) r",9,3 mm,
Q

C ~
. s ' m s
ej T =2,85'10- s. d)k35,1 MHz. 2.256. y",3 ' 46'105 ~. m ~ 9,6 10 ~.
8
2.201. Met8lne ploce (elektrode) povoti sa dtepnorn baterijom i d~epnom sijalieom, kao na slici 2.26 .. U F 553
s';= N 2.257. ..9.
,- 10'!'!' .
7
kg
sud naspi Ciste vode i ukljuCi kola struje. Sijalica ne sVijetli. Cista voda no provodi elektricnu struju.
U vodu ubaci malo kuhinjske soli, NaCI, da S8 rastvori. Sija!iea slabo svijetli. Sipaj jas soli i Koja je to cestica aim ima jedan elemcnwrni naboj?
promijesaj. Sijatica jaee svijetli. Slana voda provodi struju. Ponovi ogled sa rastvorom secera,
alkohola i jos nekih soh iii kiselina. Rastvor alkohola i secera ne provode eleklricnu struju, rastvori 2.258.y;=5,93·1O" .~:; F=3'1O- 1C N; (",,-10,7 em. 2.259. a) v",i,53'10 5 ~ b\ vp
kiselna, baza \ soli provode. Odakle potieu naboj] u !"<:lstvoru? Kakva je razlik8 izmeou elektrolitiCKe S s' ""2'
'V a
disoeijacije i eleKtrolize?
2.202. a) Dvije metalne ploce, izmedu kojih je razmak nekoliko ern, povez] sa dzepnom baterijom i 2,260. v=-.3,52 10
7
.!..-; E=5 63 10 16 J=3,52 keV 2.261 v",1 ,87 10~ ~ 8",0,107 T; F",3,2 '1O.,3N.
gaivanometrorn, kao na sllei 2.27. Ukljuci kola. Kazaljka galvanometra je na nuli jer vaz-duh ne
provodi struju. Izmedu plocs unesi upaljenu sibieu (iii upaljac). Kazaljka galvanometra pokazuje da 2.262. Vidi primjer 21 T,,-,2,84 ns. 2.263. 18 u. 2.263.h. 8",3,42'10. 6 T.
teee strujal Kakva je uloga plamena? Sa kakvim jonizatorom je najbrzi efeka! jonizaeije gasa?
2.264. Sastavi str.ujna ko!o k~o n.a sHC~2.37. Sia se dogada sa magnetnom iglom kad promijenis
Pokazuje Ii galvanometar struju kad se siblca ugasi? Je Ii provodijivosl gasa samostalna iii
nesamostalna?
polo~e? Uelai]1 ,:,agl:etnu Igl:1 Iv~klJuCI kola struje. Sta ~apazas? Stavi u SOlenoid smotak kljuceva i
Uk)!U~~ kolo strUj~. SIa Z.8':8z.as? Za~t? ~e m.~~netna dJelovanje povecalo? Zakloni magnetnu iglu i
b) Naelektrisanom elektroskopu prinesi upaljenu sibieu. Eleklroskop se brzo razelektrise. Objasni uklJuel kolo struJe. Mazes It predVldjetl kOjl Je pol magnetne igle okrenut solenoidu? Provjeri
zasto? Pogledaj sliku 2.27 ogiedom.

4 2.265. ZaMo se ~iienja ~ol?zaj mjehura u libeli kad se stavi u jako magnetno polje? Zbog cega so
2.204. 119,4; 250; 1. 2.205. 6,28'10'3 T: ; 2,76'10- T: .2.206.2,51'10-6 T. plamen upalJaea pOVIJa IZ magnetnog polja?
2.266. Ok~ci traku a. stala~ tako da stoji vertikalno i olabavljena. Jedan kraj trake prikljuCi na jedan pol
batenje, a druglm krajem dodirni drugi pol baterije samo na Iren, Traka skrene ustranu! Promijeni

124
125
 smjer struje i ponovo na trenutak ukljuei kolo struje. Sia zapatas? Sia znas 0 Zemljinom 2.322. a) Na slid R.8. vidimo da je tg(jl=RJR; R c=164,8 Q.
magnetnom pOlju? b) C=1 ,9.10,sF, c) eos(jl:::R/Z: 2:175,4 Q.
2.267. Okaci traku na stalak kao oa slid 2.38. a zalim nakratko ukljuci kola struje. Sia zapatas? Kako 2.323. f:,,,1 ,99 MHz. 2.324. Uc",,6,67 V;I=O,01 A.
se ponasaju paralelni strujni provodnici'? Kakav smjer imaju s1ruje u provodnidma, a kakav je smjer
sila medudjelovanja? 2.325. a) Z""Rc-RL=727.o, b)I:=O,11 A; U l =7,6 V; U c",,84,6 V.
SI.R.8.
2.268. Priblizi jedan pol magneta katodnoj djevi u kojoj se krecu katodni zraci (elektroni). Katodni zrad 2.326. a) Z= ~R 2 + R~ =222,7 Q, b) Z", ~R 1 ~ R i. :::137,4 Q
izazivaju luminescenciju ekrana. Priblizavanjem magneta svijeUi Irag se pomijera okomilo na osu
magnela (smjer polja). Pribliii suprotan pol magneta sipke. Sta zapaza$? e) Z=Rc-RL=104,8 Q.

2.269. Unutrasnjost posude (omotac) oblijepi aluminijskom folijom, a u sredinu posude stavi stavl 2.327. Rc=471 Q; C=6,76 ~LF. 2.32B. Vidi primjer 1! a) Z=10,2 Q, b) ),:,21.6 A, c) UL=129,6 V;
aluminijsku sipku. Sipaj razblaienu sumpornu kiselinu H2S0~, a preko nje sitni prah od krede. Uc :::86,4 V; UR=216 V. 2.329. Z=100 n. 2.330. coscp",0,98.
PrikljuCi na jednosmjerni naponod 9 V. (npr. dvije diepne baterije. vezane serijski)_ Gitav elektrolit 2.331. Z==43,5 Q; h=2,53 A. 2.332. Z",313 Q; 1=0,70 A; U L =440 V; Uc ",223 V.
se poene okretali oko eentra!ne elktrode, ako ispod posude stavimo nekoliko magnetica (istog
pola). Na jone djeluje Loreneova sila F=qvB ciji je smjer okomit na smjer polja i smjer kretanja 2.333. Z=18,1 n, a) h12,1 A; b) eos<[l=O,83; (fI=34°, c) P,,=:2,2 kW.
jona te se joni ( a i citav elektrolit) kre6u po kruinld.
2.334. Pri rezonaneiji RL""Rc; a) F=145 Hz, b} bUfR,'''1,1 A, e) U L ",300 V, Uc=:300 V (llc- = -Ud,
2.270. Prema Citaocu. 2.271. a) a:;;;O; E=O; b} Okomito ns smjer polja, u:;;;90~, sinu",1; E;;oBlv
d) eosljl=1: <[l""O. 2.335. C=2,4 flF; Rc=501 n.
2.272. Maze, ako je elektricno polje naslalo od promjenljivog magnetnog polja.
2.336. C",1 01 !-l-F; Rc::;:3140 n. 2.337. a) Z,"28,"1 Q. b) RcRI ,,-12, t Q.
2.273. Isti kao i sllljer indukovane ems I Na sliei 2.40, u smjeru kazaljke na satu
2.338. a) 1:::00,63 A, b) Z",174,6 n, e) R=1512 Q.
2274. /"(1):;;;0.085 Wb; E:;;;13,3 V. 2.275. L\l:;;;O,49 s. 2.276. N:;;;100.
2.339. a) Motor optere6uje mrezu snagom P"'UI=-440 W. To je prividna snaga b) Pa",,396 W: c) Korisna
!'.li~6.75·10·5 Wb; 8:;;;7,5 mT.
2
2.277. a) Nula, b) LI.$:::S,1B:::,s,10·6 Wb; E",,0,5 mV. 2.278. 5",,0,009 m ; snaga je Pi<=11P~=337 W
2.279. j,~'1=8,75·10·5 Wb; 8",7,3· 10. 3 m 2;d:;;:9,6 em. 2.280. U""Slv:;;;2,7 mV. 2.281. I :;;; 29 cm. 2.340. Q",RI 2 t; 1",,2 A; i[)=2,82 A; U[,=16,9 V, 2.341. a) P""RI~"'82.4 W, b) T ",,0,02 s: Qoo1.65 J.

2.282.8",1,2 mT. 2.283. l",1,4 mHo 2.284. N¢=LI; N",20. 2.265. E:=:21 ,5 V. 2.286. L:;;;O,31 H 2.342.4,2. 2.343. U2 =96 V; b=O,4 A. 2.344. UF5.5, 12 =6 A.

2.287. !!..kO,091 S. 2.288. L:;;;0,017 H. 2.289. 1=2 A 2.290. L;;:0,03 H; W",1 ,03 J. 2.345. PP"'P s ; Ip",,0,023 A; Is ",0,83 A. 2.346. 220 V.

2.291. a} E",14 V, b) )/V;;:0,56 J. 2.292. a) E:e=E,+E 2 ; 1=10 A. 2.347. a) UkljuCi oscilograf i podesi jabnu i oslrinu slike prema uputstvu za rukovanje. Sekundar
transformatora prikljuCi na uiaz Y (kao na slici 2.47). Preklopnikom X S8 podesi visina i ostrina
2.293. a} Na kraju solenoida, okrenutog magnetu, indukuje se struja kojoj odgovara istoimeni mag.ne~ni slike. Na ekranu biramo jednu iii vise sinusoida. Ake se na sekundaru izabere veti napon
pol. Struja ima smjer suprotno kozaljki na satu. kada 58 gleda od strane magneta. b) Struja ee amplituda sinusoide je veca. b) prikljuci mikrofon, preke depne balerije, na niskonaponsku stranu
imati suprotan smjec Objasni zaslo. transformalora (6-10 V). Visokonaponsku slranu prikljuci na uiaz Y osciiografa (kao na slid 2.48).
Na ekranu se vide nepravilne oscilaclje koje potitu od govora. Kad se mikrofonu prinose zvucna
2.294. a) Pribliiavanjem magneta u prstenu se indukuje struja kojoj odgovara istoimeni pol i prsten se
viijuska na rezonatorskoj kutiji na ekranu so dobiju pravilne oscilacije. Pojaea] zvuk i posmatraj
udaljava. b) Prsten se krece za magnetom. Objasni zasto? c) Prsten se ne pomjera Jef kolo struje
kako se mijenja am[)lituda oscilovanja
nije zatvoreno!
2.348. a) Neka je u kolu sijalica i zavojnica a preklopnik u polozaju 1 (kao izvor jednosmjernog napona
moze posluziti i dzepna baterija). Sijalica svijetli. Zeljezno jezgro uvuei u zavojnicu. Sijalica i daljo
Eleklrodinamika svijetli istim sjajem jer u kolu jednosmjerne struje nema induktivnog otpora.
2.295. T=0,02 s; fll=314 S·l. 2.296. 1",,60 Hz; T",,0,0167 S. 2.297. U=:31i V. 2.29B. 1,99 A. Preklopnik prebaci u polois] 2_ Sijalica svijellL Uvuci zoljeznu jezgru lJ zavojnielJ. 8ijalica slabije
svijetli jer se poveca induktivni otpor u kolu naizmjenicne slruje.
2.299. 10= 5 A; b.3,5 A. 2.300. a) UQ;;:311 V: U",,220 V, f=50 Hz; T ",0,02 s.
b} Umjesto zavojniee. na sliei 2.49. vezi kondenzator. 5ijalica ne svijetli jer kroz kondenzator no proiazi
2.301. u=20sin376.8i. 2.302. u=100sin314t. 2.303.Uo=1.41 kV. Hote!
jednosmjerna slruja. Prebad preklopnik u polozaj 2. Sijalica svijetli. Paralelno veii jos jedan
2.304. U():::311 V; 10 =0,64 A. 2.305.u=30 sinmt; a)u",25,8 V, bi ud:30 V, c) 0 V. kondenzator. Sijalica jace zasvijetlL Povecanjem kapacliela kapacitivni otpor se smanjuje.
2.306. a) 11 .0., b) 13,2.0.,2.307. R L",220 Q; L=0,58 H. 2.308. a) Rl =37,7 n, b) i=0,45sin75.4L c) Na, slid 2.49, veii serijski sa zavojnicom, kondenzator od 60 IIF. Preklopnik je u polozaju 2. Sijaiica
vrlo slabo svijetli. Zeljeznim jezgrom preklopi zavojnicu 5ve dok sijaliea ne zasvijetli punim sjajom.
2.309. a)12,7 £1, b) 10,6 £1, c) 3,2.10·B£1 (zanemarljiv otpor). 2.310. C",25,3 )iF. 2.311. f::;:60 Hz.
Kako to objasnjavas? U tom slucaju RI.=Rc i kolo je u rczonanciji, Ij olper je najmanji
2.312. a) 1=0, b) Rc ",4550.o.; kO,026A. 2.313. a) C=2 fiF, Rc",,1592.o.: h,,0,138 A. b) C",O,5 !tF; Rc=6369 2.349. PrikljuCi galvanometar na krajeve skolskog generatora ZEI naizmjenicnu slruju. U prvoj po!ovini
£1; 1",0,034 A. obrtaja kazaljka se pokrete u jednu stranu, a u drugoj polovini obrtaja na drugu slranu_ Kad S8
galvanometar prikljuCi na generalor za jednosmjernu slruju kazaijka galvanometra se pokrece
2.314. Z::;~Rz+ J{f: RL",188,4 £1; Z",197,7 £1.2.315. a) Z",254 £1; b) 1",,0,43 A, e) U ,=86,5 V; UL=67,5 V.
F
sarno u jednu stranu, zatim pada na nulu itd. Dobija se pulsirajuca struja.
2.316. a) 1=2,4 A, b} Z=32,4 £1; kO,73 A. 2.350. Iznad magnetne igle kruino pokreCi magnctnu sipku. Magnetna igl8 so obrte islom brzinom.
2.317. R L=26,4 &2; L=,D,070 H. 2.318. R=3 £1; Z=5 ~~; RL=4 £1; L=12,7 mHo Objasni rad sinhronog motora!
2.351. f",1550 Hz. 2.352. T",0.24 ms. 2.353. L,,-,120 H. 2.354, C::;;2,46 pF. 2.355. L.",,0,2 H. 2.356. T 2 ",4
2.319. Z;;;:2,56 kQ. z=~I{T. 2.320. a) 2",,376 £1; 1=0,29 A; b) U -r:=58 V; Uc=92 V.
1
T 1. 2.357. a) C",,50 nF, b) hO,OOi s; L::;;O,5 H. 2.358. ;.::;;3,2 m.
2.321. b:718 n; 1:;;;0,306 A; U R",,148 V; Uc",162,5 V. 2.359.1",5 MHz 2.360. (::;;1 ,78.105Hz; /c",1685 m. 2.361. C",25,4 pF. 2.362. Od 31 pF do 260 pF.
2.363. Od 630 m do 1900 m. 2.364. Ukupna duzina dipola mora bili jednaka r=1-J2=1 m.

126 127
 3.68.6°.3.69. 14,5°. 3.70. n=1,5: v=2·10 tl mis, 3.71. {i)<=+1,5 O. 3.72. -20.
2.365. b60 km. 2.366. Vidi uvod! v= JC:
c m ~
=1,98,10 --; 2.367.A=v/f:::12,1 m.
3.73.50 em; 6,25 em; -2,5 em; f=-8,3 em. 3.74. Pogledaj uvod! (u=1S D.
3.75. Za poluprecnik krivine konkavnih povrsina treba uzeti predznak minus! W"'-9D.
2.368. a) 300 m; b) 186 m.
2.369. Stavi preklopnik u poloiaj 1 (sI.2.S3.). Kad se kondenzator naelektrise prebaci preklopnik u 3.76. a) w,",(n.-l)2 ,b) (!)""(n"'1)J...;R~"";:<).3.77.f=20em.3.78.--4,BD.
polozaj 2! Posmatraj na voltmetru kako se mijenja napon na p!ocama kondenzatora i opisi to. R R
Izmjeri period oscilovanja. 3.79. Vid! zadatak 3.95. i tabelu na kraju knjige! f=6,6 em. 3.80. f=39 em.
Na krajeve kondenzatera prikljuCi oseilograf (kao u zadatku 2.347), Uzmi kondenzator od 2 [IF i 3.81. R=8 em. 3.82. n:=ndn2: a) n=1 ,54; (JF2,7 D, b) n=1, 16; w=0,79 D, e) n=0,94; lJF=-O,28 O. 3.83. Vidi
zavojnieu bez jezgra. Posmatraj oscilovanje na aseilografu i opisi ga? zadatak 3.101.! a) n=1 .49; (i):=12 0, b) n=1.09; w::oO,38 0, e) n=0,94; 0F-0,25 O. 3.84. b=30 em.
2.370. Pomocu drzaea od izalatora ucvrsti dlpol i drii ga blizu UKV oseilatora. Bakarnim sipkama 3.85. Vidi primjer 3! b:=3 m; u:=S; s=o6 em. 3.86. a) b15 em, b) u""1.
mijenjaj duiinu dipola. Sijaliea najjace svijetli kad je duZina dipoia jednaka polovini lalasne duzine
koju ernituje UKV oscilator. 3.87, b",,20 em; 5::0:5 mm, 3.88. 8=36; u=O,25. 3.89. a=20,5 em; u=40; b) 8,2 m; {)J=5 D. 3.90. b=3,9 m;
u:=25. 3.91. a+b=2 m; w:o::3,1 O. 3.92. b=6 m; a=O, 185 m; u",32,3.

3.0PTIKA 3.93. b=5 m; w",,5 D. 3.94. b=100a; 8=50,5 em. 3.95. d=a+b; b",,4a; 8::.:10 em; (u",12,5 D. 3.96. b=12,6
em; u)=8,3 D. 3.97. b",,5.5 em; s=2 em.
12
3.1. e",300.000 km/s. 3.2. s=2m; r",6640 km. 3.3. a) 0.2 sr; b) 0,072 sr. 3.3.a. 9,46.10 km.
3.98. 8:;,12,6 m; u",O,Q04, 3,99. Udaljeni predmeti daju lik priblizno u iiii te je b=f"'10 em. U drugom
3.4. r",,0,2!) rn. 3.5. 32.6,6 [m. 3.6. 1",79,6 cd. 3.7. (j)",k'J;:o;1G 1m. slucaju a=160 em; b=17.7 em; L'..b=1,7 em.
3.9. Ql=7,5·'10·" sr; 1.>=0,3 i:m. 3.10. 0.vA·10"\r; r,~' 1 km. 3.11. !",,20 m. 3.100. UJ:=4 D. 3.101. a) sa -1D, b) sa-r1 0.3.102. Od 17,06 mm do 14,1 mm.
3.12. Q)=(jJocosc;.lX",,31 [,In. 3.13. E=93,7 ,x. 3.14. S",0,1256 m?; Q)=20,11Im. 3.103. Oaljinajasnog vida je 25 em (vidi uvod)! u=6.
3.15. E=0,2 ~x. 3.16. 11=1,3 m (vidi primjer 2). 3.17. E-=1,2 ('Ill (vidi primjer 2). 3.104. w",32 D. 3.105, (D=40 0; u=11. 3.106. (0=60 0; n=1 ,25, 3.107. U=UOb·UCI,,,,,10.
3.18. a) E=33,3 lx, b) E",7,2 lX. 3.19. 1=153 ed. 3.20, a) E",,41,7 i,x, b) r=1,34 m; E=29,8 lX. 321, 1=-,70 3.108. u",833. 3.109. [",,31 em.
cd; E",,26,6 ex. 3.110. a) Na bijelom kartonu izrei.i olver u obliku streliee i pastavi ispred svjeliljke. PrimiCi konkavf1a
3.:22. E 1/E 2 =eosti/eosu2. aj E",,113137 l'x, b) [=56577 (x. 3.23. 1=80 ed; r=2 !TL ogiedalo sve dok ne dobijes Jasan fik streliee s na istom papiru. U tom slucaju je udaljenost papira
ad ljemena ogledala jednaka poluprecniku krivine; TC::::R; FR!2. Izmjeri lenjirom udaljenost R
3.24. E'=.[2: d=rlH2: r,=1,4 m; r?=1 ITL a.2S. (I=60°. (sL3.20).
3.26. 12 podudarnosti trouglova (51.R.9) slijedi da je a=b; ,+-1\- b~ b) Priblizavaj i udaljavaj olovku u odnosu na konkavno ogledalo, U kojem po\ozaju olovke ee njena
b=20 em, 3.27. nece! 3.28. d=2,4 m; U·'=1. 3.29. bAS em; b",54 em. sllka U ogledalu biti uvecana, a u kojem umanjena? Moies Ii vidjeti izvrnuti lik olovke?
(~~?";
I'
3.30. b",,70 em; 8=56 em. 3.31. a) b",6,7 em; s=0,67 em, b) b",B em; s=0.8 em: 3.111. U siroki sud nalij vodu skoro do vrha. Da bi zraci u vodi bili vidljivi slav! secera (iii soli) u vodu i
e) b::::12 em; 5=1,2 em, Vidi primjer 1! promijesaj. Da bi upadni i reflektovani snop laserske svjetlosli L uCinio vidljivlm, zadimi (ad
u eigarete) proSlor iznad vode. Postavi sud na skalski sto taka da refiektovani z;aei idu prems
3.32. b=12 a; 10=41,6 em; R",,8:1,2 em. 3.33. R""""",x: a=-b; U=1. 3.34. a",2 m; d=a· , A prozoru, a ne prema ucenicima (u ravni table), Mijenjaj upadni ugao u. Kako se mijenja odbojni
b=1,5 m. 3_35. U zizi! ugao a kako prelomni ugaa. Laser nakratko ukljucuj!
3<36,1;;=40 em; b=46 ern. 3.37. b",48 em; u=3. SLR.9. 3.112. a) Postavi laser kao na slici 3.22. i nakratko ukljuci. Prije toga vodu treba zaseceriti i prostor
3.38. a) b",3,3 em; 5=1 ,33 em, bj b=6 ern: ~",2.4 em. iznad vade zadim(ti. Uocava S6 odbijeni zrak u vodi, a takode i prelomni zrak. Povecaj upsdni
ugao tako sto laser podizes uza zid providnog suda. U jednom trenutku svjetlost vise ne izlaz.i iz
3.39. b=2a; hc'l ,33 rn; R=2,66 m. 3.40. b'~·24 em. 3.41. Vidi prirnjer 21 a) 0",2,2 em; s:=0,27 em, b) b:=1 ,88
vode jer je u:?:ug .
em: s:.::0,37 em, c) b=1.2 cm:s=O.60 ern. Lik je uvijeK umanjen i uspravan. Nadi polozaj lika graficki!
3.42. b""O,1a; 1=20 em; R=40 em. 3.43. a) U=b/a=2; s=-6 mm, b) U,~b!a),"'O.4: s=1,2. 3.44. D,,,,20b; b) Postavi opticku prizmu, bocnom stranom, uza zid iii tablu. Laser prisloni uz tablu tako da
booO,95 m; 8=19 m. ostavija svjetlosni trag na tabli (iii zidu). Uocava se erveni snop svje\losti koji se totalno reflektovao
3.45. a. v:o:o2,25·10 8 m/s. 3.46.11=1,5, 3.47. v=-2,99S' JOn m/s. u priz.mi i vraca se u ptvobitnorn praveu (sI.3.23,). Postavi prizrnu, kao na slici 3.24. Ponovi ogled
Opisi put zraka I objasni.
3A8.a) v=1 ,24·lOe mis, b) 1 ,95.10 mis, c) 2,29,10" mls.
B

3.49. a)0.98. b) 0,85, c) 0,92. 3.50. sinO:oonsin[l; n",1 ,3'1. 3.51. rl",1 ,25; 13",19,8" 3.'113. Usmjeri dzepni laser prema zidu. (iii tabri). Zabiljeii tacku A na koju pada zrak. No miienjajuCi
poloisj lasera stavi na put zraka planparalelnu plocu. Svijetla mriJa pada u tacku B. Mijen.iaj
3.52. a) 11,=1,33; n2",,1 ,50, b) fh26,:"l'''. 3.53. ~~i~~. '" .r!1- '" LJ(i; u",50~; (1",,34,3'" upadni ugao. Kako razmak izmedu taeaks A i B zavisi od upadnog ugla? Ponovi ogled sa
sm[) Il, pravougaonom posudom sa vodom!
fl
3.54. n='1,41; v::::2,13·10 m/s. 3.55. a:::60"; \:1",40,6''. 3.65. rl=1,45; v=2,07·10 m/s.
8 3.114. a) Prisloni, bocnom stranorn, opUcki k!in uz tablu. Laser takode prisioni uz tablu i usmjeri iaserski
snap horizantalno taka da pada na vrh klina. Jedan dio zraka pada u tacku A, a drugi dio prolazi
3.57. [:\=33,5°. 3.58. 0:·+13",,90"; [gO:=I1; o::=S3,F. 3.59. f\=38,6". Vidi sliku 3.18.1 kroz k!in i pada u tacku B. Na iabli (iii zidu) S8 jasno oertava put zraka (31 3.26).b) Ukupno
3.60. Vidi primjer 1! d"".65 em; tgl30-0,52. 3.61. sinu g=1!n; n ,,1 ,5; v::::2·1 OHm/so skretanje zraka kod optickog kiina je o=O(n-1). odnosno indeks ore!amanJ'a je
. Il = ~e + 1 . Za male
3.62. a) 48,6~',
b) 49,8'), e) 24,4". 3.63. u g =47,::F. Nece! 3.64. n,=1,41; sin(~=n2Jn,; u g=68,3·. 3.65. Vidi
sliku GO! ~,"A8,G~; R=htg(Y.g=3,4 m uglove ukupno skretanje ( u radijanima) je 0"" ~, a pre!omni ugao O"".!: (sI.3.26.). n =~+l.
h a·b
3.66. R=2,5 m; Vidi zadatak 3.841 h",,2,2 m. 3.67. Vidl sliku 59! a) 48,6°, b) 0". "
Potrebne veliCine izmjeri ienjirom i izracunaj indeks preiamanja.

128 129
3.115. Na kartonu izrezi olvor oblika strelice i pricvrsti karton plaste!inom na Ijenjir. Na drugom kraju
lenjira .pricvfsti plasteHnom kartonsku tablu. Upali svjetiljku ispred streliee a zatim pomjeraj soeivo
duz lenjira (izmedu svjeliljke i zaklona) dok se na zaklonu ne doblje ostar lik strelice. lzmjeri
udaljenosti a i b (s1.3.27.). tiznu daljinu izracunaj iz jednacine 2.",!:"+J... Ispitaj za koje polozaje
f , b
predmeta je Uk uvecan, a za koje umanjen!
Talasna optika
14 14
3.118. foo:ef)..; 7,89-10 Hz i 3,95.10 Hz. 3.117. 582 nrn.
3.118. a) 632 nm; b) v:o:2,25·10~ m/s; 1-=475 nm; Frekvencuja se ne mijenja! \=4,74·10'· Hz, c) nece!
Boja zavisi od frekvendje.
3.119. a) n,-,,1.36; b) 486 nm. 3.120. d=2.0 em. a) s",,2.0 em, b) 2,66 em, e) s",,3 ern.
3.121. n;;;1,71; v;;;:1,7S·10 8 m/s. 3.122. n",,2; 1.",·260 nm
3.123.!l.s",.1800 nm. a) !l.s=k/,oo:; za k=1,2,3,4,5 ... to su ialasne duzine· 1800 nm, 600 nm. 450 nm, 360
nm.. U vidljivom spektru to su talasne duzine: 600 nm; 450 nm. b) &s"'" (Zk
k:::O,1,2,3,4.5 ... io su talasne duzine: 3600nm, 1200 nm, 720 nm. 514 nm, 400 nm, 327,
uVidljlvom dijelu spektra to su !alasne duz.ine:720 nm, 400 nml
3.124. M;;;1200 nm. a) 6s",1200 nm; k=4; max.pojacanje. b) ~\s",,1600 nm, k=2,7: slabljenje, e) As=1800
nm; k=3; max.pojacanje.
3.125. Vidl primjer 1! a) k=1; !l.x",14,4 mm. b) k=3; x;;;:43.2 mm. 3.126. 733 nm.
3.127. a=2 m. 3.128. 600 nm. 3.129. x=5 em; k",c10; ,~",,480 nm.
3.130. U sredini ee biti svijetla bijela pruga, a s desne i s lijeve strane interferencioni spektar. Za k=1
prvi interferencioni spektar, k=2 drugi inlerferencioni spektar, itd.
3.131. k;:;2; xco:=15,2 mm; xf'''S,O mrn; 6x=7,2 mm.
3.132. Pogledaj zadatak 3.176! k:;=1; d=0,17 mm. 3.133. 2 ndo;o;kA; koo:1; d""i62,5 nm.
3.134. 2ndoo(2k+1)1J2; k=O; ,.=480 nm.3.13S. Vidi zadatak 3.178. i 3.179 1 a) d",,243 nm; b) d=121 nm.
3.136. Vidi zadatak 3.123! a) Za k=4,S.6, Stl talasne duzine; 665 nm: 532 nm; 443 nm, b) za:
k=3,4,5,6, to su talasne duzine: 760 nm, 591 nm, 484 nm, 409 nm 3.137. no;o;1.6. 3.138. Vidi
primjer 31 dsina""k).; ko:=2; ~;;o2c. 3.139. d",5,1 rim. 3.140. 589 nm. 3.141. d=10· m; sina'"'-xia; /,;;;594
5 26
nm
5
3.142. d=8·10·6 m; x=13,1 em. 3.143. d=2·1O· m. 3.144. k==3; x'"'13,7 em; }.=457 nrn.
3.145.0:1= a2; k 1/ q = k2A2; /q::;:653 nm. 3.146.a) 0.",,90°; k,,,A,88; k",=4. Vidi primjer 3!. b) 0.",,,,,55, F
3.147. Vidi primjer 3! k=2; a) a c=8,3°; all",4,6", b) x 0=14,4 em; X'I""S em; f'.x",6,4 em.
3.14B. Vidi zadatai( 3.147! xl)=38 em; xc ",76 em.
3.149a. d:::S·W'lm. a) 0.=18,9°. b) k",=df)..::;:9.2. Ne postoji! 3.'149. x c",76 em: x,joo:40 em; .6.x:::36 em.
3.150. a) tg 0.1>=n; n",,2, b) sinao:=nsin(1; ~)=26.6°. 3.151. 0.=56.3°: 13=33,JO.
3.152. a",,53, P; 90-((:36,9°. 3.153. Vidi zadalak 3.150! it",,65 c ; n",2.i.
3.154. sina=O,531l; igo:""n; 0:=58"; n",,1 ,6. 3.155. (.4;=60 0
; n",1, 15; ((0=49°.3.156. 11=::1,6; ui)=38,7°.
3.157. Kompakl disk (CD) funkcionise na prineipu interferencije svjetlosti i ponasa se kao vrsta optic:ke
resetke cija je konstanta 1,6 ~lm. a) Uzmi CD u ruku i lagano ga pomjeraj. Opisi raspored duginih
boja. b) Disk okreni prema prozoru! Podesi da Iik glave bude na jednoj strani diska . a disk udaljen
20-tak cantimetara ad Deiju. Dobit ces poiukrui.ni spektar na onoj strani gdje je lik glavo. Mijenjaj
udaljenost CO-a dok spektar ne dade na samu periferiju diska. Izmjeri lenjiron udaijenost a ad oCiju
do diska. Izracunaj srednju talasnu duzinu vidljive svjetlosti prema reladj! dSina.""I,f,., gdje je k=1:
d",,1 ,6 11m: sina",r/a; r-polupreenik diska. Greska mjerenja je 10%!.
130
3.1S8.Na radnu povrsinu grafoskopa stavi dva lisla papira tako da izmedu njih ostane uska pukolina.
Aeflektrovana svjetlost od ogledala grafoskopa daje na zidu(Hi tabU) svijetlu traku. a) no.
plankonveksno socivo (ispod ogledala) stavl opticku prizmu bocnom stranom tako da vrh prizme
bude paraleian pukotini. Na zidu ces dobiti spektar bOja. Koja boja najvise skrece? Kako bi
eksperimentalno mogao bili odredeni indeks prelamanja za tu bOju? Pogledaj sJiku 3.26. i zadatak
3.1141 b) Umjesto prizme stavi optieku resetku. Na zidu ces dobiti niz spektara sa jedne i druge
strane od eentralne svijeUe pruge. Koja boja ima najvete skretanje? Kakva je razlika izmedu
spektra dobijenog optiekom prizmom i oplickom resetkom? Pokusaj odrediti lalasnu duzinu graniea
vidljivog spektra (crvena j Ijubieasta boja) u spektru prvog reda (koo:1). Pogledaj labor. vjei:bu br. 4 i
sliku 3.36.!
3.159.Svjetlost pomoeu koje vidimo brojeve na dzepnom racunarau je polarizovana. Posmatraj brojeve
kroz polaroid (npr. kroz suncane naocale od polaroida). OkreCi racunar. U jed nom ce polozalu
brojke nestali, jer te tada polarizator u racunaru i nas polaroid biti ukrsteni.
Laserski snap usmjeri prema zidu. Svijetlu ervenu mrlju posmatraj kroz polaroid. Okreci polaroid.
U odredenom polozaju svijetla mrlja nestane. laserska svjetlost je polarizovana.
3. 160.Na povrsinu stoia stavi staklenu plocicu. Dzepnu svjetiljku prievrsti na stalak na nekoj visini h
iznad stoia tako da mazes mijenjati ugao pod kojim svjetlost pada na plocicu (s1.3.35.)
Reflektovanu svjetlast posmatraj kroz polaroid koji slalno okreees. Mijenjaj upadni ugao svjetlosti.
f,
+ 1)~ . Za Kada okre!anjem placiea bude u jednom trenutku potpuno tamna, onda je upadni ugao jednak
2 Brusterovom uglu, tga:o:n. Tada je reflektovana svijetlost maksimaino polarizovana. Izmjeri indeks
prelamanja stakla. tga;.;;d/h (vidi sliku 3.35.)
4.0snovi kvantne fizike
4.1. Povrsine koje imaju vecu apsorpcionu moe imaju i vaeu ernisionu moe
4.2.1=1450 W/m2 4.3. T=1000 K. 4.4. (373/273t",,3.5. 4.5. 240;;16. 4.6. 6 puta.
2
4.7. P",Elt=14,4 W; 1=36000 W/m , Vidi primjer 114.8. a) 1=75160 Wid, b) P=2480 W, e) E",1,49 MJ.
4.9. Vidi primjer 1! 1,,,,=1600 nm. 4.10. T=3766 K. 4.11. 1074 nm. U infracrvenom (IC).
4.12. T=3000 K; /'m=967 nm. 4.13. a) h2843 K. b) 1=3,7 MW/m2, c) 5=0,1256 m2 ; P",0,46 MW.
4.14. S=0,502 m 2 ; 1=5976 Wim 2 ; T =570 K. 4.15. T ",1450 K; 1=2,5.105 W/m~; S=O,14 m 2 4.16. P",,70 W;
2
1=58333 W/m : T=1007 K; "",=2880 nm.
4.17. a) 3,14.10. 10 ,)=1.96 eV, b) 1,98.10·'5 J:o:12,41 keY, e) 9,93·1O· H J=O,62 MeV. 4.18. 517 nm.
4.19.3,27 eV i 1,63 eV. 4.20. a) hl=6,62·10· J, b) E=Pt; E=n·hf; n,--;;4.53·1029 .
4.21. E=1000 J: hf=S·W?'(i J; ),0;;3,97 m. 4.22. p:=8,83·1O·?B kgm/s.
4.23. p=E/e=2.13·1O· 27 kgm/s,/,=310 nm. 4.24. mv=hll.. ; },=O,727 nm. 4.25. mc7 ",hf; /.=2.42 pm.
4.26. E",O,03 J; n==1017.4.27. hfo=A; A=2,34 eV. 4.28. Vid] zadalak 4.27! 270 nm.
4.29. hf:003.27 eV; Nece! 4.30. hf:::1,97 cV. Kod eezija hoee, kod litija nete!.
4.31. Vidi primjer 4.b! hh"A+Ek; Ek:::;.2,14·10·1~ J. 4.32. A;;;:3.61·1O·1~ J; },=367 nm.
4.33. a) A=2,14 eV. b) lo,{J",,581 nm. 4.34. vo::6,2·10 5 m/s. 4.35.).::0223 nm.
4.36. Silicij je najosjetljiviji na talasne duzine koje odgovaraju maksimalnoj emisionoj moei suncevog
spektra. 4.37. EI<=eU=2,5 eV",A·1 O·,g J.
4.38. h!::::A+eU: A=2,3 eV. 4.39. a) A=5,25 eV, b) 1-0=235 nm 4.40. U",,0,76 V.
e(LJ!-U,)
4.41. h 6,06.10- 34 Js .4.42.8=1,608·1 O·ll1 c.
f2 -fl
4.43. Kutiju premazi sa jedne starane crnom bojom. Na bocnoj strani izrezi otvor kroz koji mozes
provuei tanko gumeno erijevo. Drugi kraj gumenog erijeva spoji sa U-cijevi u koju si sipao vodu do
polovine visine (otvoreni vodeni manometar). Svjetiljku okreni prema svjeliijoj strani kutije i drzi
krate vrijeme. Nivo tecnostj u manometru S8 nesto pomjeri. Svjetiljku okreni prema tamnijoj strani
131
 kulije i drii izvjesno vrijeme, Nivo vode se pomjeri vi_se ne90 u prvom slucaju. Kako to mozes
objasniti? U kojem slucaju je veca apsorbovana energiJa zracenja?
4.44. Foloelement spoji sa galvanometrom i poslavi ga oa sto. Galvanometar pokazuje izvjesni alklan.
Okreni foloelement prema prozoru. Galvanometar pokazuje veGi olklon. Pokrij pavrsinu
fotoelementa dlanom ruke. Kazaljka galvanometra 58 vrati skora na nulu, Mazes Ii, ne osnovu
ogleda izvestl zakljucak 0 vezi jaCine fotastruje i jaCine svjetlosti?
E 2=-3,4 eV; E3",-1 ,51 eV; E~"'O.
2
4.45 .. E=-13,6 eV/n ;
6
4.46. r=:rj·n 2 ; r2 =:.0,212 nm; r3==9r,=0,476 nm. 4.47. v2",,1, 1.10 mis; vs",,0,73·1 On mis,
4.48. m"'2; NajvecB. taiasna duzina za no=3; A:::::656 om. Najmanja talasna duzina za n"'=; ).=364 nm.
4.49. m",,1. a) 0",,2; E=:10,2 eV, b) n==; A=91,1 nm; E::::13,6 eV,
4.50. mo=1; n=3; 1.",,102,5 om; f=2,92·10'5 Hz, E",12,1 €lV. 4.51.1.::::434 nm; b6,9'10
4.52. A=13,6 eV; hbA+Ek; Ek=0,9 €lV. 4.53. hb10,4 eV; /:0::::2,5.10 '5 Hz. 4.54. L=mvr; a) Vidi uvod!
7 34
L=1 ,96-10.3 " kgm/s, b) r",3,38-10- m: v=2,75·10'· m/s; L=8,47·1O· kgm/s.
4,55. n",4. 4.56. n=3; r",,0,476 nm. 4.57. Tri linije l 3----'>1; 3-+2,
2~-)i. 4.58. 5-+2; 5~)3; 5-.4; 4"02; 4---0>3;
3-+2; 6 linija! Talasne duzine su: 434 nrn; 1282 nm; 36463 om; 486 nm; 1876 nm; 656 nm.
6 15
4.59, Ek:o-o2,9 eV; v=:1 0 m/s. 4.60. v=2rn!T; T",1,51·1 O-Hi S, k6,62·10 ob/s.
4.61. a) Vidi zadatak 4.60.1 a) [<=8,27·10"1 obis; b)
1
[;,=2,45."10 ,1 obis; c)
1=.1,57.10 0:
4.62. a) n=3; ('=0; 2 eiektrona, b) n",2; (",1; G oloktrona. 4,63. ~-=O; t=1; Za (.=0; m=O. Za (,=1; m=-1; 0;+1
4.64. n=3 (M Ijuska). Broj podljuski je odreden kvantnim brojem fl (':0:00,1,2_ Ukupno Iri podljuske i",O(s),
'01(p), '02(d).
4.65. Broj orbitala odrec1en je kVHntnim brojc m. a) U s~podljusci (l"'O) !ma sam~ jedna orbilala. b) U p-
podljusci (t:=1) im<1 tri orbitalc S8 tri raziiCile orijenracije u prostoW"_ p" Py, Pi.: slo odgovara m~-­
i ,0,+1.
4.66. n",,1 (K-Ijuska) ima 2 elekltona; no=.-2 (L-Ijuska) ima 8 elektrona; n=3 (M-Ijuska ima 18 elektrona.
4.67.0=3\ a) 3 podJjuske: s (r=Oj, p ((,0;:01), d (f=2). b) Svaka pod!juska ima (2(+1) orbitala! s·podljuska
jednu;p-podljuska 3; d-podljuska 5! Ukupno 9!
4.68. Ei.,\l",NA 5,14 eV=49S,2 kJimoL 4.69.E=5,4 eV. 4.70. E=N-2,65 eV; N=N AVN A=5,38-,e
kJ. 4.71. Vidi primjer 1! E=2,9 aV.
4.72. q=9,65.10-:w C. Izracunala vriJednost je manja 16 pula od stvarne! Eleklronski oblak blizu protona
sarno je djetimicno pomjeren prerna alornu fluora. StvarnCl udalJenost)e manja ad navedene!
4,73._ p=qC; ('=1,21 pm. 4.74. C=3,9 pm_ 4.75. a) f1=m/2=8,35·1Q"2E kg, b) Vidi uvod! 1,,,,548 N/m, c)
ED=hf/2=O,27 eV. 4.76. a) E=E,-Eo'-'-hf; E-=0,27 eV, b) 1.,,::4615 nm,
b1900 N/m.
25
4.91. m=1 kg; N",,1,03.10 ; E=N·7,93 eV=13 MJ. 4.92. Ei<Oh=O,l eV. 4.93 a) broj atoma bakra je
N=NAm/M;, a broj elektrona u jedinici zapremine n=2NN=2 pNA/M; 0=1,69.10 29 m·3 • b} bneSv ;
d
VcF7,4·10· m/s.
4.95, Pogledaj zadalak 4.931 0",,-1,69.10 29 m· 3 ; vd",,3,7·10·s m/s.
4.96. EF=~ifI2; E r =4,1 eV. 4.97. v=l ,39,10 m/s. 4.98. E;;=kT (vidi zadatak 4.83), E=O,026 eV.
6
ZanemarlJlva. Samo stanJa bJiska Fermijevoj energiji prelaze u visa stanja.
4.99. Braj el€lktrona u V=1 ems je n=5,86·1022 em· 3 (vidi zadatak 4.94). Ako racunamo da u svakom
energijskom stanju ima dva elektrona sa suprotnim spinom, enda je AE=2E F/n=1,9.10-22 eV.
Potrebna je vrlo mala energija za prelaz lz jednog u druga stanje. Dobar vodic!
s
4.100. 10 S/m; 10- 81m. 4.101. LlE=N.~·7 eV=674 kJ/mol. 4.102. a) 1241 nm (infracrveno podrucje) ,
3
14 b) 241 nm (ultraljubicasto podrucje).
Hz; E=2,86 €lV.
4.105. Vidi uvod! 9,6 mV, 4.106. T2",,1475, 4.107. f:l=12S.
4.108. Napuni biretu vodom_ Slap naelektrisi krpom. Olvori biretu tako da voda Istlce u tankom mlazu.
Pribt(zi ~azu stakleni stap. Sia zapazas? Nabijeni stakleni Stap privlaCi mlaz, slo znaci da su
molekull vade polami. Ogled mozes izvesti sa tankim mlazom iz cesme i cesljom koji 5i protrijaa,
4.109. Na gomji dio sijalie€l zalijepi AHoliju i spoji j€l sa elektroskopom. S!aklenim naeiektrisanim
stapom dodirni foliju taka dase i elektroskop naelektrise. UkljuCi sijalicu u kolo struje. Eiektroskop
1
obis. s~ ~rzo ra~e!ektris€l. Objasnl zaSta? Sta se desava kada se vtakno sijaliee zagrij€l? Oa Ii v!akno
slJallce emltuJ€l el€lktrone kada nije usijano?
4,11~. ~pOji ba~.arnu i celicnu z!eu, kao na slici 4.5. Jedoom kraju spoja prinesi upaljenu sibicu i drzi
IzvJesno vnJome. Sta zapazas? Zb09 eega se pokrenula kazaijka galvanornetra? Od cega zavisi
veli6na otklona kazaljke?
4.111. S~?ji kolo ~truj€l, kao na slici 4.6.8, i ukljuCi. Sijaliea svijelli kada je p·poluprovodnik vezan za
pozft~v~n pol Izvora struje, a n-poluprovodnik za negativan pol. PrikljuCi poluprovodnicku diodu kao
na silel 4.6.b. Sto zapaias? Objasni.'-
34
4.112. Vidi primjer 1! 1.=8,83·10· m. 4.113. v=800 m/s. 4.114. m=1000 kg.
4.115. v=10 m/s; E k:o::::4,55·10-n J=2,84,10-4 eV. 4.116. v",1, 1_106 m/s; hO,66 nm.
4
2
4.117. v=2768 ,m/s; ).",,0,143 nm. 4.118. 727 pm; 0,396 pm. 4.119. a) 5,93,106 m/s i 1,38·10" m/s; b)
; E=22,8 0,123 nm 12,87 pm.
4.120. a) p=h/).,=6,62·10-2~ kgmis, b) E"""p2!2m=150,5 eV. 4.121. Vidi primjer 2,a! V=:2,05.10 G mls; }.=O,35
6
nm, 4.122, v=6,1·10 m/s; U",,105 V. 4.123. Brzine su 8,8 Mm/s i 0,205 Mm/s. Talasne duiine su
82,7 pm i 1,93 pm.
4.124. Treba uracunati r€liativisticke efekto_ Vidi primjor 2.b! m=2.3 m o,l.=1 ,2 pm.
c)!1-=...!.~~u
12+ [6 =1,14.1O-'!I-kg, 24
4.125. Vidi primjer 313,5,10- m/s. 4.126. Llp=4,B.10·,12 kgmls. 4.127.1,16.10' 10 m 4,128. bE-bt",h!2n;
26
llE=5,27·10· J. 4,129.1,6 ns. 4.130. !lv",20 kmls; llx=5,B nm. 4.131. 1 ps_ .

4.77. a) E=hf: f=5,56.10'·"l Hz: E",O,23 eY, b) ~l '" 14.1(~_1l = L24·10 ~I'kg, c)k=1515 N/m. 4.78. ndO; 5. Fizika jezgra
14+16
k1,29·10 14 Hz; Eo::5,6 eV. 5.1, 8p, 9n; 82p, 125n; 88p, 138n; 92p,143n. 5.2. Z=42; Ge (germanij). 5.3. 18; 61.
4.79. a) f,,;8,94·1 013 Hz: ~l",1 ,65.10-?·'kg: mco3,3·1 0-:'7kg . 4.80_ Vidi prirnjer 2ci Ed",,9,8 eV. 5.4. N+Z",59; N-Z",S; ~=27; Co (koball). 5.5. Vidi primjer 1! a) M",238 g/mol; N""S,06.102 \ b) M",13i
g/mol; N=9,19·10~·_ 5.6.1,04 9 i 9,76 gl
4,81. Vidi uvod! ).1",0,95 u, a) k1,33.1U"7kgm 2, b) (=1; E=O,005 eV. c) 0,25 mm.
5.7. M"d4 g/mof; N=4,3·10?2 atoma; Npo::2,58·10 23 ; N"",3,44.102 :1; N"=;Np,,,,2,58.1023.
4.82. 11",,7u; a) 1:001,64-1 0·4f,kgm
2
, b) E 3 ·E£", ~~ (12 - 6) '"' 1,41:\ H!(~\' , c) ),=0,84 rnrn. 5.8. N",7,72'10
22 24
aloma: N"",1,54·10 . 5.9. V",VoN/N A; Vo=22.4 dm 3 ; N=5,38.10 19 atoma. 5.10.
Zm e ""O,050471u: mj"'238,000341 u.
4U
4.83, a) 1l",7,47U; 1=1,64.10· t<gm?, b) b:1; E=6,Tl_10-23 J, c) E:::ok-T, gdje je k-8oltzmanov0 konstanta; 2 j9
5.11. E=mc ; E=1,494·10- J",932 MeV. 5.12. Vidi primjer 31 llm:=1,91508u; Ev",1784 MeV;
T",4,9 K. 4.84. a) 2,23.10
22
, b) 1,08-10 22 , cj 9,5_10 21 1N",NArn/M. 4.85. <1) in",,1,93 g, b) 777 g. E v/A=7,96 MeV.
27
4.86. Vidi zadatak 5.170! N=1! m:=M/N A ; a) 1,67.10- kg, b) 1 ,05·iO·?5 kg. 13
5.13, a) llm",,0,00184u; Ev=2,75·10· J''''1,72 MeV; Ev/A=0,86 MeV. b) Am=O,095646u; Ev"'1A3.1O-1t
4.87. m=M/N =2,37·10· kg; m=pV; V",a 3; a=3,5.10· m.
25 1D
A J=89,4 MeV; Ev/A=7,45 MeV. c) llm",O,13262u; E v=1,98-10'" J=123,8 MeV; Ev/A=7,73 MeV.
5.14. Najmanja energija je jednaka energiji veze jezgra. Am=4,02·10- 28 kg; ml=26, 9739u.

132 133
 5.74. d0=2 mGy;
50 a=H/D=5.
S D=O 46 mGy· H-9
0344 J'"
5.75. E=NE 1=0" - , 2 mSv. N·'
I)e. Maks!ma!na
. ...
godlsn)a
5.15. ~x-+i a+ t=.iY .Redni brej se smanji za 2, a maseni za 4. ozaJe m v. 5.76. a) D=H/O=O,OOO1 Gy, b) E=D m=O,007 J; c) N=E/E.,=4,37.101O •

5.16. n-tp++jr+ V. Neutron se raspada na proton, elektron i antineutrino. Relacija se maze pisa!i kae 5.78. a) H;:;H ; O~15;
5.77.1=20·3·12=720 h' D=oO'·I-O SV.Gy'' H-O
b) H=2045 - , 045 S v. Mak·
simaIno dozvoljena doza je 45 mSv godisnje.
1
~n~_~e+~p + V. Redni brej se pavecava za 1, a maseni ostaje nepromjenjen.
5.17. p+-tn+rr+v. Jedan proton se pretvorl u neutron, pozitron i neutrino. Reiacija se maze pisatl:
6. Svemir
i p~ +~ c+ ~ n + v . Redni broj se smanji za 1, a masenibroj se ne mljenja. 5
6.1. d=2,78 pC=5,73·10 AJ=9,1 SG. 6.2. d=10 pc=32,6 SG. 6.3. p=O,23".
5.18, 2~~u~>ia+239tTh. 5.19. l:C-+._~e+l~N. 5.20. l!C-7+~e+I~B. 13
6.4. a) d=1 ,33 pc=4,34 SG, b} p=0,75". 6.5. a)p=O,S5", b} d=S,63·10 km, c) t:;;1784 godine.

5.21. a12i~Rn ,b) 2~~Th, c) ~~U. 5.22. a) i1Mg, b) ~is ,c) l~~Cd . 6.6. a) p=O,032", b) d;:;101 SG. 6.7.1=97800 godina.6.8. d=8 pc; p",0,125".
6.9. d=1 AJ=4,8.10, spc=1 ,58.10. SG. 6.10. Za male uglove, sin~f)"'R!d' d=384200 km 611 V'd' r'
5

1021R-68105km 612 2cp 03' N 'd'1613 ) . . , IISIKU

5.23. a) l~C , b) ~~Ne, c) ~~Si .524. T=0,693f},; T=39,6 s. kao'i o;t~le' ZVijezd·e. ' . " ' , . e VI !. • • 2(p=Q,8' Vidi se kao svijetla tatka, bez dimenzija,
9
11
5.25. T=5,1.10 10 s; 10=1,36.10.11 5.26. A;;;;4,4,10 Bq:;:4,4 GBq. 5.27. A="N; A=S,02.10 Sq. 5.28.
S·1.
4
A",1 ,36.10 Sq. 5.29. N=3,01.10 ,
1S 6.14. 2lp=0,50~; R=1675 km. 6.15. ~"" ~in([l: ~ 10o0 . 6.16. Zvijezda S8 priblizava ' v;;;93.8 km/s. Vid,·
R] sinCPI
5.30. T =1, 15.10s s=:1 ,33 d. 5.31. Vidi primjer 41 M",239 gfmol; N:::;5,29·1 0 ; A~~47,6 G8q.
22

15 uvod! 6.17. Udaljava S8! v=99,9 km/s, 6.18. v=300 km/s. 6.19. M=0,1 nm.
5.32. N=4.5.1021 ; m=1,69 g. 6.33. N=1020 aloma; h i ,7,1 Oe s",5,39 god. 5.34. m",1 ,02 mg; N=l ,92·1 0 .
5.35. a) 5000,b) 2500, c) 1250, d) 625. 5.36. 8N=No-N; ND",1000; a) 500, b) 750, c} 875, d) 937. 6.20. ~.~~o ~:~~' ~~1. 8/.=0,04~~ nm; 1~-:;486,05 nm .. 6.22.~! ;\1.::00,068 nm. b) v::048kmis. Pr'lbiizava 5e l
d 1"' d Z Is.. 6.24. v_2,: ~:n/s, 6.25. Pn rotaclJI Sunca jedna od dijametralnih lacaka se
5,37.T=16 d; Nakon 1=4T aktivnast 6e se smanjiti 16 pula. 5,38. a) SO%, b) 75%. u a Java 0 emlje, a druga pnblJzava: 2.:'.1,,,,0,0088 nm; v=2 km/s; v=2RrrfT; T =25 dana
5.39. A:;;: A oe -},t . pogledaj primjer 4.c! 10030 d. 5.40. pogledaj prlmjer 4.c\ A=3,9 TBq. 5.41. pogledaj 6.26. Relati~ni
pomak je 0,3 (iii 30%). Treba koristiti reiativislicku formulu (vidi uvod)' I"
v=769DO km/s. . ~-
~564 n·m,.
zadatak 6.39! U trenutku smrti organizma aktivnost se poene smanjivati. T=8437 god.
5.42. a) N::;;;0,2 No: t=65 god, b) NooN o-O,2N o=0,8N n; b=9 god. Aka je vrijeme poiuraspada dato u 6.27. Vidi zadatak 7.261. tJ.}, "" J~j ++ vi
vicc - 1. Ookazl!
•. v-44200
- . zadatak 6.26\ a) v:=2 c! b)
km/s.6.Q8. Vldi
godinama, onda 6e se i vrijeme t dobiti u godinam a.
'9 19
5.43. AN=No-N=O,6; N=O,4 No: t;;.,36,75 h. 5.44. m",0,72 mg.5.45. No=1 ,88.10 ; N=1 ,62.10 ; ~=O,8 c.6.29. U relalivistickoj formuli za pomak promijeniti predznake jer S8 izvor pribliza\'a'
/.,.=542,7 nm. .
2l.f'J=2,54.1 01 °. 5.46. m=2g-0,03g=1.97g; m/mo= e -At =0,988; ,J=O,0151; t=1 ,64 d. 26
6.30. v~~.d; .v"'~(t; joo1:H=o-18 milijardi godina! Vidi primjer 3.b! 6.31. v""H·d; vo;;c' d=1 67-10 m,..-17 G
5,47. a) N/N ""O,917 iii 91,7%, b) ~N/No"'i_e'~At =0,083 iii B,3%. 5.48, Vidi primjer 5! m",0,S4 g.
o
mli!jardl sVjellosmh godina. 6.32. d-=1 0 Mpc; H-=55kms· 1/Mpc;v:o:H.d=550 'km/s: ~ .
20
5.49. a) N =4,6.1016: b) A =46 GBq, c) A=1,4 GBq. 5,50. a) No=4,46.10 ; Ao::;S, 15·1 01"1 Sq, b) m",11,2 6.33. Relativni pomak je 0,033 (iii 3,3 %); v",9998 km/s; H::;:16,9kms"1fMSG; d",,591 MSG.
o o
mg. 6.34. godina.
Relatlvni pomak je 1.65 (Hi 165%). V\di zadatak 627
. .' v-075c
-, . d"",
133 milijar
.... d e sVletlasnih
.
22
5.51. N=5.lO l8 ; IJ=0,47; T=5,9 god. 5.52. ).J=6,7; h1,03 min. 5.53. a) Nv=1 ,83.10 ; mo",,7,4 g, b)

A=18,9 EBq. 5.54. a) iP,b) ~n,c) !~B, d) i~Mg.

5.55. a) ~n, b) ~n. 5.56. Am",,·0,0032 u; Q=-3 MeV. Reakcija se odvija uz utrosak energijE;. Alfa
cestice moraju imati energiju vecu od 3 MeV.

5.57. E",L'lmc2 ; l;.m",,2,756.10"31 kg. 5.58. l~F+~p-0I~O+iHe; E=8,15 MeV.

12
5.59. Eo;;2,39.10· J; E",14,9 MeV
5.60. a) N=2,56·1024 ; E:.=NE,=8,2.10'3 J, b) q,,;£!m; m=6308 t.
9
5.61. N=1 ,025.102°; E=3,25·1 0 J', P=Elt=-0,91 MW.
12
5.62. N=1 ,025.1025 ; l;,m""NE)e2=3,64 g. 6.63. E=PI::::3,456·1 0 J; N:::E/E j =1 ,08·1 023; m;;;42, i 9
24 12
5.64. Am=O,006738u; E=6,3 MeV. 5.65. E1Z'3, 17 pJ: N",1 ,2·1 0 ; E=3,8·1 0 J. 5.66. L\m=O,007809u;
E=7,29 MeV.
5.67. e T+e--t2hf =:2mQc 2 ; hf=0,51 MeV; )..=2,4 pm. 5,68. hf=2moc2; ,_=1,2 pm.
5.69. id()e-~x; !=dc/2; x=14,7 em. 5.70. Vidi zadatak 5.69! x=8 cm; 1",1c/5,
l
5.71. x",115 cm. 5.72. z"-,,zoe·l"'. zo",,350-20=330 imp/min; z=:300-20=280 imp/min; jl=50 m· .

5.73. a) O-:;oEfm=O,1125 Gy', b) H=QD=.2,25 Sv.

135
134
 2. Predmeci decimalnih mjernih jedinica
DODATAK Grcki alfabet

1. vaznlle
" .. f IZIC
'"ke k cnst an t e 10 d deci 10 da deka
A,a alfa N,v oi
velicina vrijednost konstante
10'~
c centi 10 h hekto BJl be/a :::,-~ ksi
10 m mili 10' k kilo r,Y gama 0,0 omikron
brzina svjetiosti u vakuumu 0=299792458 mls 10 0 mikro 10" M mega
[\,0 delta n,n pi
10 n nano 10 G B,E epsilon p,p w
.gi9..a I
permeabilnost vakuuma .LIo=411:.10·7 Him 10' I oiko 10 < T tera Z.£ zeta L,o sigma
10' ~
f fernlo 10 ' P peta H.'.!L eta T;t
permilivnosl vakuuma fli",a,85·10·
12
F/m
-
10 a alo 10 E eksa B,t) theta Y,u ""
ipsiloll
1,) iota 11,(fJ fi
elemen\arni naboj 8=1,602_10. 19 C
K,K kapa X,X hi
Planckova konstanta h",S,626-10· 3 t. Js A,A lambda '1',\JJ psi
---, t.hE mi Ll.(!) omega
Avogadrova konstanta N;=6,022·102~' mar' 3. Indeksl prelamanJa neklh tvan
--
Relativna perrnitivnost
malarna gasna konSianta R",S,314 J/moi·K
I
~- --I tvar
Faradayeva konstunta F::::9,6484 10'1 C/moi n tvar n
I ._----- j - ' -
Rydbergova kanslanta R_",1 ,097.10' m-' vazduh 1,0003 terpentin i ,51

Bollzmanova konslanta k;o;R!N A=1 ,38_10,23 J/K led 1,31 stal<lo (kron) 1,50 -1,60

Slefan-Boltzmanova konstanla 0,,-,5,67-10·(1 W/tr;7·K' voda 1,33 staklo (flint) 1,60-1,80

Wienova konstanta b",,2.89S·lO,3 Km I metilalkohoi 1,33 kamena so 1,54

c-'
I 11 2 2
etilalkohol
-,-
gravitaciona konstanta '(=6,672.10. Nm ikg 1,36 kvarc i,54
21
atomska jedinica mase u=c1,66057·10· kg aceton 1,36 anWn 1,56
masa elektrona m"=5,486-10"'u,,,9,11, 10 3i kg glicerin 1,47 secer 1,56
Specificna elektricna otpornos(,
masa protona mjJ=1,007276 u",1 ,6726·1 o-2'kg kalij-hlorid 1,49 p(10- 6 Qm)
ugljik-disulfid i,63
masa neutronu m,,~, 1,008665 u", 1 ,67 495-1 U~·7kg benzol 1,50 dijamant 2,42 a!uminH 0,027 I
-
mass alfa-cestice nl,,=4,OQ'151 u
4. izlaznI rad eiektrona iz metala
bakar O,O17,~
1-' -, cekas 1,10
standardna temperatura T o=273,15 K iTeiTk· 0,12
~andacdni
metal A(eV) melal A(eV)
almosl""k' pritisak PIJ",,101:)25 Pa zeljeza 0,092_
c8zij 1.81
~am
dnk 4,24 0,10
standardno ubWlnje slob. pada 9",,9,8066 m!s '---+~,8i m/';/ '---
--- kalij 2,22 4,7 srebro 0,053
Bohrov magnoton !11,"'9,27·lO'~" In - - - - ----, cink 0,06
- litij 2,38 -Platin';-I6';---
0!P~ 0,415
~o--
Bohrov poluprecnik 80;;;:5,292.10. 11 m
-- natrij olova - , - 1-0,207 _
2,35 olovo
salama konstanta J c=1370 W/m? ziva 0,958
aluminij 4,25 volfram 4,54 konstantan 0,47
elektronvolt eV=1,602.·10-1~ J
ma~anin 0,39 1
astronomska jedinica AU=1,4959787·10
11
m
gvozde 4,31 ziva 4,52 nikelin 0,42 -/
nikal-hrom 0,42 I

136
137
 5. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izolopa

lzotop T izotop T ::;

" "
neutron 11.7min jod-131 8d ::5e3
ugljik, C-14 5570 god jod-128 25 min
» '"
~t::: :£
ugljik, C-11 20,4 min foster, P-32 14,3 d »
,n
kobalt, Co-58 72 d natrij. Na-22 2,6 god >=~
kobalt, Co-60 5,3 god natrij, Na-24 15 h

- as
<'" :':
2:~
radij, Ra-219 0,001 s magnezij, Mg-27 10 min CO
radij, Ra-226 1620 god radon, Rn-222 3,8 d
8
C\:I
c:
CI)
'"
stroncij - 90 28 god uran, U-235 7,1.10 god ~~ "
uran, U-238 9 E
stroncij-89 51 d

6. Svojstva nekih cestica u prirodi

4.5.10 god
-CI)
CI) "''''
:>
r
---
Vrijeme
Cestica
." Oznaka
Masa
m. .
Naboj
e poluraspada
T'I2/s
Princip
iskljucenja ....CO
(/)

Kvanti
polja
foton

!nlermedi-
y

W·
0

157700
0

=1
I
Ne
(bozoni)
::I
(/) >>l:
I jami bozonj ZO 178300 0
I ._-
c:
"C ;:;$
I i » ~

I
elektron

mi~n
e

".
1

206,8
-1

-1
~

1,5.1O-B
.-...
0
"'""
CI) » c\D

I Leptoni elektronski
neutrino
v, <0,000033 0 ~
Da
(fermioni) il.
"'""
» ~

mionski
v" <0,53 0 ~

neutrino
39
"' "" ""
~e:
proton p 1836,15 +1 > 10
C -
0
-~
ro neutron
n
1836.68 0 615,9
da
(fermioni) Ejg ",

Hadroni 273,1 ±1 1,8·10·a ~~ N

c0
N
pioni
'"
TI" 264,1 0 5,8.10"17 ne
w (bozoni) ;S;:S
~
9
kaoni K± 966,0 ±1 8,6.10. V
C. 0
2 .e;" 0

" •"
"," • 0
's:::;,,:~
>
" 8 0 0
CC~p.... %

138