P. 1
Zadaci_i_ogledi_iz_fizike

Zadaci_i_ogledi_iz_fizike

|Views: 6,493|Likes:
Published by pooliglota

More info:

Published by: pooliglota on Mar 12, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/07/2014

pdf

text

original

Dr Ahmed Colic

ZADACIIOGLEDI
IZ
FIZIKE
za 2. razred tehnickih i srodnih skola
Tuzla, 2000.
Recenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodzi6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehnicki skolski centar, Tuzla
Izdavac
Harfo-graf, Tuzla
Za izdavaca
Safet Pasi6
Stampa
Harfo-graf, Tuzla
Za stampariju
Safe! Pasi6
Tiraz
1500
Oslobodeno poreza na promet, prema misljenju Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kullure i sporta, broj: 03-15-2634/00, od 29. 06. 2000.
godine
Odobrena upotreba u nastavi tehni6kih i srodnih skala, prema rjesenju
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzla broj: 10/1·15-6791-
2100, od 20. 06. 2000. godine
Sadrzaj
Predgovor
1. ZVUK ......................... .
2. Elektricitet i magnetizam ..
2.1. Elektrostatika ........................... ..
2.2. Elektricna struja .
2.3. Elektromagnetizam
2.4. Elektrodinamika
3.0p!ika ..
3.1. Brzina svjetlasti ..................................... .
3.2. Geometrijska optika .
3.3. Talasna optika .....
4. Osnovi kvantne fizike <
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
4.2. Fizika atoma .................. ..
4.3. T alasi i cestice ..
5. Fi:zika jezgra atoma. Elementarne cestice ..
6. Svemir ..
Rjesenja ........... ..
1. Zvuk
2. Elektricitet f magnetizam .
3. Oplika ..
4. Osnovi kvantne fizfke ..................... "
5. Fizika jezgra.
6. Svemir ..
Dodatak .......... ..
.. .. i
... 8
.. ......... 8
.... 36
........ 47
........ 59
.. ...... 59
.. ...... 62
.. ..... 76
........ 84
..... 84
.. ...... 91
.. .... 100
.. 103
. ..... 115
.. .... 119
...... 119
.. .. 119
.. .... 128
..... 131
. ..... 133
.. .... 135
.. .... 136
Predgovor
Zbirka je pisana prema programu fizike za 2. razred tehnickih i srodnih skala,
a takode je pri!agodena i programu fizike za 2. razred gimnazije na padrucju
Sarajevskog kantona.
Oat je veliki broj raznovrsnih racunskih zadataka (oznaka T)
demonstraclonlh ogleda i eksperlmentalnlh zadataka (oznaka E). Takode je
dat i odreden broj laboratorijskih vjeibi (ukupno 7). Preporuceni pribor za
demanstraciane og!ede i laboratorijske vjezbe maze se jednostavna sklapiti ad
prirucnog materijala koji uglavnam posjeduje svaka skala.
Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod I nekoliko rljesenlh
racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za
slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno davoljno prostora da
ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja.
"Priroda je jedna knjiga koju un svim lis/<)vima
!ludi mnogo sudriaja '
Ge/e(1749-1832)
1. ZVUK
Zvuk je takode talasno kretanje. Ljudsko uho moze da cuje frekvencije od 16
Hz do 20000 Hz.
Brzina zvuka u gasavima data je izrazom
c= G-
V p
gdje je: p - pritisk gasa, k - odnos specificnih toplotnih kapaeiteta pri sta!nom
pritisku i stalnoj zapremini, p - gustina gasa. Brzina zvuka u gasovima raste sa
temperaturom,
gdje je: Co - brzlna zvuka na GOG (III 273 K), T-temperatura gasa (u K), To=273 K.
Zategnuta iiea duzine f osciluje frekvencijom

21 '
gdje je b;:1 ,2,3 ... Za k",,1 dobivamo frekvenciju osnovnog tona.
Brzina sirenja longitudinal nih talasa u cvrstim tije!ima ( i tecnostima) je
gdje je: p-gustina sredine, E-modu! e!asticnosti (za tecnosti modul stisljivostl).
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnutoj zici je,
gdje je: zatezanja, l-duiina iice, ike.
1
Kod zatvorene sviralena na jednom kraju frekvencija je f (2k -1) .<: ..
41
gdje je: I· duzina vazdusnog stuba, Za k=1 dobivamo frekvenciju
osnovnog ton8.
Jacina zvuka odredena je izrazom
I=2n
2
pcf
1
A
2
Jedinica za jaGinu (intenzitet) je W/m
2
.
Snaga zvutnog talasa je
IS,
gdje je S-povrsina koju zahvata zvucni talas.
Nivo jacine zvuka, u decibelima (dB), izrazav8 S8 re!acijom
I
L
I,
gdje je: 1 - jacina zvuka, 10 - jaCina zvuka (frekvencije 1 kHz) na pragu cujnosti kOja iznosi 10-
12
Wid,
Kada S8 izvor zvuka krece U odnosu na prijemnik (odnosno prijemnik U odnosu
na izvor zvuka) dolazi do promjene frekvencije (Dopplerov eleka!) prema relaciji
gdje j8 :fo - frekvencija izvora zvuka, f - frekvencija koju registruje prijemnik,
Vi - brzina'izvora zvuka, prljemnika, C - brzina zvuka. Gomj! predznak je
al\O S8 izvor (odnosno prijemnik) udaljava, donji predznak aka S8 priblizava.
Primjer 1: Snaga tackastog izotropnog izvora zVuka je W. Odredi:
a) jadnu zvuka na rastojanju R=10 m od izvora zvuka (prigusenjese zanemaruje),
b) amplltudu oscilovanja djelita sredine na toj udaljenosti, aka je frekvencija zvuka
f=1000 Hz, brzina zvuka mis, gustina sredine (vazduha) je 1,2 kg/m
3
.
e) nivo jacine zvuka na loj udaljenosti.
Rjesenje:
P-l 0" W; R-j 0 m
a) b) c) l=?
a) Jacrna zvuka je I;;:;;!. Zvucni taias S8 siri na sve strane . Povrsina sfere je
S
S=4nR
2
te je jacina sfernog talaSB
796.10.
8
...':".
, m2
2
b) Amplituda oscilovanja djelica sredine izracunava S8 prema jednacini
I::::: 2n2pcA 2f2 .
Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo da je amplituda oscilovanja
m,
c) Nivo jadne zvuka na toj uda!jenosti je
Primjer 2: !zvor zvuka Ima frekvenciju 260 Hz. Koliku 6e frekvenciju
registrovati prijemnika: a) aka S8 izvor zvuka udaljava od prijemnika brzinom
30 mis, a prijemnik miruje, b) prijemnik miruje, a izvor zvuka S8 priblizava istom
brzinom, c) izvor zvuka miruje, a prijemnik S8 priblizava brzinom 30 m/s. Brzina
zvuka u vazduhu je c=340 m/s.
Rjesenjs:
10-260 Hz
m/s: c=340 m/s

Frekvencija zvuka koju registruje prijemnik data je relacijom
a) Prijemnik miruje, vp=O. Izvor zvuka S8 udaljava t8 S8 uzima gornji predznak.:
za brzinu zvuka,
f Co ---"-_ 260 S-1 340 m I !._._
c+Vj 340m/s+30m/s

Frekvencija koju registruje prijemnik je smanjenja.
a) Prijemnik miruje, vp=O. Izver zvuka S8 prib!lzava te S8 uzima donji predznak
za brzinu izvora,
, . c _] 340mls
! 10 -- 260 s ----.:..:..::.=:.cc..-c-
C-Y
j
340m/s-30m/s
f=285Hz
b) Izvor zvuka miruje, v,=O. Prijemnik se priblizava te se uzima donji predznak
za brzinu prijemnika.
3

c 340m/s
f = 283 Hz
Primjer 3: Iznad eilindricnog suda koji je napunjen vodom nalazi
se zvucna vHjuska eija je frekvencija 440 Hz, lz suda S8 ispusta
voda, Pri kojim duiinama vazdusnog stuba ce se zvuk pojacati
(sl.1.1.)? Izracunaj du!'ine za prva dva pojacanja zvuka. Srzina zvuka
je 340 m/s.
Rjesenje:
fo=440 Hz
e-340 mls
I f =?,/
2
=?,
S1. 1. 1.
Zvuk ce se pojaeati kada S8 sopstvena fekvencija oseilovanja v3zdusnog stuba
izjednaei sa frekvencijom zvucne vHjuske, fVIIJ=fvazd=f. Frekveneija oseilovanja
vazdusnog stuba je (svira!a zatvorena na jed nom kraju)
c
f=(2k-l)--.
41
Prvo pojacanje se dobiJ'e za k=1. tJ' f ""
. 41
I --"- 340m/s 0 r
1- 4f _. 4.440Hz ,:Jill.
Drugo pojacanje se dobije za k=2, tj f = 3-"-
41
T
1.1. Donja graniea kad cujemo zvuk iznosi 16 Hz, a gornja graniea 20 kHz. U
kojem intervalu su talasne duzine zvucnih ta!asa u vazduhu, gdje je brzina
zvuka 340 m/s.
1.2. Zvucna viljuska, kad oseiluje, proizvodi zvuk frekvendje 440 Hz. Kolika je
talasna duzinazvuenih talasa: a) u vazduhu (e=340 m/s), b) U vodl ( e=1450
m/s).
1.3. Covjek moze odvojeno cuti dva tona ako dodu do njegovog uha u intervalu
vecem od 0,1 s. Na kojem najmanjem rastojanju treba da 58 nalazj ad neke
pregrade (zida ) da bi odvojeno cuo sopstveni ton i reflektovani ton? Za brzinu
zvuka uzeti 340 m/s.
4
1.4. Koje oscilacije nazivamo ultrazvukom? Odredi talasnu duzinu ultrazvuka
pobudenu u aluminiju pri frekvenciji 10 MHz. Brzina zvuka u aluminiju je 5100
m/s.
1.5. Za mjerenje dubine mora koristi se ultrazvucni signal. Kada se signal emjtuje
sa breda prema dnu mora on se vrati za 1,2 S. Kolika je dubina mora? e=-1550
m/s?
1.6. Izracunaj zvuka u vazduhu prj standardnim us!ovima (po=1,013.10
5
Pa),
p=1 ,29 kg/m , k=1,4.
1.7. Izracunaj brzlnu zvuka u vazduhu na temperaturl: a) 20'C, b) 30'C. co=331,5
m/s.
1.8. Kollka je brzina prostlranja zvuka u gvoldu: gustina gvozda je 7800 kg/m', a
modul eiasticnosti 9.10
11
N/m
2
.
1.9. Brzina prostiranja zvuka u nekom metalu lzn051 4470 m/s. Koliki je modui
elasticnosti metala ako je njegova gustina 7500 kg/m
J
?
1.10. Gl,Jstina nekog gasa lznosi 1,5 kg/m
3
, a brzina zvuka u tom gasu je 432 m/s.
Koliki je pritisak tog gasa? k=1,4.
1.11. Zlea mase 1 g, dUline 15 em, zategnuta je sllom F=44 N. a) Kolika je brzlna
zvuka u zicl? b) Kolika je frekvencija osnovnog tona? e) Kolika je frekvendja
prva dva harmonika? •
1.12. Kolikom najmanjom silom treba zategnuti zieu mase 0,2 9 i duzine 60 em da
bi njen osnovni ton imao frekveneiju 440 Hz?
1.13. Zlea duga 1 m zategnuta je sllom 20 N I pri tome njen osnovni ton Ima
frekvenciju 70,7 Hz. Kolika je masa iiee?
1.14. Ta!asna duzina osnovnog tona, na ziei zategnutoj na dva kraja, iznosi 70 ern.
Odredi·. a) duzlnu ziee, b} masu ziee ako je si!a zatezanja 27 N, a brzina zvuka
250 m/s.
1.15. 2ica mase 0,2 9 zategnuta je sHorn F:::: 30 N j pri tome je
njen osnovni ton u rezonanciji sa tonorn rekvencije 512 Hz.
KoUka je duzina zice i taiasna duzina osnovnog tona?
1.16. U eilevi zatvorenoj na jednorn kraju, na sHei 1.2., prikazano
je oscilovanje vazdusnog stuba. evor stoje6eg talasa je na
zatvorenom kraju, a trbuh na otvorenom. Frekvencija talasa
je 280 Hz, a brzlna zvuka 336 m/s. Odredi: a) talasnu duzlnu
talasa, b) udaljenost prvog evora od vrha djevl, c) udaljenost
drugog i tre6e9 tvora od vrha .
S1.] .2.
1.17. Pri mjerenju brzine zvuka u vazduhu pomo6u rezonancije vazdusnog stuba
(u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju) koristena je zvucna viljuska frekvencije
440 Hz. Prv! rezonantni maksimum (pojatanje zvuka) javlo se na dubini t1=19
em. Kolika je brzina zvuka u vazduhu na datoj temperaturi?
5
1.18. Frekvencija osnovnog tona zatvorene cijevi na jednom kraju iznosi 150 Hz.
Kolika je duloina cijevi ako je brzina zvuka u vazduhu 338 m/s.
1.19. Udaljenost izmedu prvog i lre6eg evora ns sliei 17, iznosi 78 em. Ako je
vazdu;;ni stub pobuden ns oseilovanje zvuenom viljuskom kolika je njena
frekveneija. Za brzinu zvuka uzeti m/s.
1.20. Ova zvucna ta!asa imaju iste frekvenclje i brzine prostiranja. Njihove jacine s'e
odnose kao 4:1. Kako se odnose njihove amplitude?
1.21. Snaga zvucnog izvora iznosi 0,2 mW. Kolika je jacina zvuka, aka se ta
snaga pre nasi okomito kroz povrsinu ad 8 cm
2
?
1.22. Jacina zvuka Iznosi 2,6.10.
7
W/m
2
• Kolika zvucna snaga ulazl kroz otvor
povrsine S=50 cm
2
?
1.23. Soaga zvucnog izvora iznosl 1,5 mW. Koliko se zvucne energije emituje za
dvije minute?
1.24. Kroz okomito postavljenu povrsinu ad 240 cm
2
, svake minute prode 0,144 J
zvucne energije. Kolika je jacina zyuka?
1.25. Zvueni talas ima frekveneiju 1kHz i jaeinu 10.
4
W/m2 Koliks je amplituda
zvucnog talasa u vazduhu? c::::340 mis, p=1 ,29 kg/m
3
.
1.26. Frekvencija zvucnog talasa je 1 kHz, brzina c=340 mis, a gustina sredine
1,2 kg/m
3
i amplituda oscilovanja 3,14 nlTl. Kolika je jacina zvuka?
1.27. Odredi nivo jaCine zvuka (frekvencije 1 kHz) koji odgovara: a) pragu cujnosti 10=10.
12
W/m2,
b) granici bola Im=10 W/m
2
.
1.28. Koliki je nivo jaCine zvuka ako je njegovajacina a) 10 mWfm2, b)10 pW/m
2
?
1.29. Kolika je jacuna zvuka ako je nivo jacine : a)23 dB. b) 46 dB?
1.30. Snaga zvucnog talasa koji ulazi kroz otvor povrsine 1,5 cm
2
iznosi 3 ow. a) Kolika je jacina
zvuka na tom mjestu? b) Koliki je nivo jaCine zvuka na tom mjestu?
1.31" Nivo jaCine zvuka pored jedne zgarade iznosi 82 dB. Kolika zvucna snaga uiazi kroz prozor
povrsine 1,8 m
2
?
1.32. Nivo zvuka iznosi 50 dB. Kol1ka zvucna energija prolazl okomito kroz povrsinu 0,6 m
2
za
8 s7
1.33. Sirena automobila emituje zvuk trekvenclje fo=800 Hz. Automobi! S8 krece
brzinom v=20 m/s. Koliku frekvenciju ce registrovati nepokretni posmatrac ako
se:a) automobil priblizava, b) udaljava? Brzlna zvuka u vazduhu je c=340 m/s.
1.34. Brod se na pucini javlja sirenom cija je frekvendja 200 Hz. Na obaH se
registruje ton frekvencije 204 Hz. a) Da Ii 5e brod pribHzava iii udaljava?
b) Kolika je brzina broda? m/s.
1.35. a) Kojom brzinom treba zvucni izvor da se udaljava od nepokretnog
posmatraca, da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta manje frekvencije?
6
b) Kojom brzinom treba da S8 priblizaava zvucni izvor da bi posmatrac
registrovao zvuk dva puta veGe frekvencije? c=340 m/s.
1.-36. Voz se priblizava stanici brzinom 16 m/s i emituje zvuk frekvencije 300 Hz.
Posmatrae na staniei registruje irekveneiju 314,5 Hz. Kolika je brzina zvuka?
1.37. Frekvencija zvuka sirene automobila u toku priblizavanja slusaoeu je 448 Hz,
a pri udaljavanju 426 Hz. Odredi: a) brzinu automobila, b) frekvenciju zvuka
sirene. m/s.
E
1.38. Demonstriraj rezonanciju kod zvucnih
talasa.
Pribor: Dvije zvuene vilju;;ke jednake
frekvencije, na rezonatorskim kutijama
81.1.3). Sl.l.3
laboratorijska vjezba 1: Odredivanie brzine zvuka u vazduhu rezonanciio!TJ.
vazdusnog stub,!

S1.1.4.
Pribor: Menzura od 500 ml, casa s vodom, zvucna
viljuska poznate frekvencije (preko 300 Hz),
gumeni cekie, lenjiL
Uputstvo: Udari viljusku gumenim cekieem i stavi
je iznad menzure. U lTlenzuru lagano sipaj vodu
sve dok ne cujes pojacanje zvuka. Kad procijenis
rezonantnu duzinu !, postupak ponovi dosipanjem
Hi odlijevanjern vode, sve dok zvuk ne bude
maksimalno pojaean. U tom trenutku (sl.1.4.) I
odnosno l.c/4f;
If,
gdje je fHfrekvencija zvucne viijuske, !-duzina od povrsine vode do vrha
menzure.
Odredi relativnu gresku mjerenja u odnosu na tabllcnu vrijednosl brzine zvuko na datoj
temperaturi,
C
T
"" Co rr- , gdje je co",,331 mis, T - sobna temperatura, To =273 K.
VT.
7.
"Najvece obilje i VrhUllilC sree<? za (;ovjekaje da
pogazi poz"d" cia se ville k flcbcsima i prodre u
/ujne prirode"
Seneka (3 - 65)
2. Elektricitet i magnetizam
2.1.Elektrostatika
Coulombov zakon. Elektricno polje
Kolicina elektriciteta (naboj)nekog tijela q:= ne gdje broj (razllka broja
protona i elektrona u tomtijelu), elektrona (elementarni naboj)
e=: 1,6· 10-
19
C.
Iznos siie meaudjelovanja dva tackasta naboja dat je Cou!ombovim
(Kulonovim) zakonom:
F""k qlq2 =_1_QlQ2,
r2 4nE r2
gdje je: k-elektrostaticka konstanta, f-permitivnost sredine. Za vakuum (a priblizno
i vazduh) ko::::: 9 ·10'1 Nm
2
. U vakuumu je 2.::::: 8
0
:::: 8,85 10-
1
: C
2
." au nekoj
Nm-
sredini 8 = eo 'E
r
, gdje je permitivnast sredine.
Aka na naboj qp u nekoj tack] prostora djeluje elektricna slla F, anda je jacina
elel:tricnog polja u toj tack] E "" F .
q,
Jacina elektricnog polja tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja je
E-k-'L
- r 2 '
Primjer 1: Ova tackasta naboja ql",,+1 nC i q2:::+2 nC medusobno su udaljena
8 em. a) Odredi silu medudjelovanja u vazduhu. b) Koliki 6e biti izn05 sHe
medudjelovanja u petroieju clja je relativna permitivnost 2? c) Odredi jacinu
elektricnog polja u tacki A, na spojnie; dva naboja, koja je udaljena 5 em od
prvog naboja. Nabaji su u vazduhu.
8
Rjesenje:
1 0'9 C
0'9 C
r-8 em-0,08 m
a) EF1; b) e) m
a) Istoimeni naboji se odbijaju. Iznos sile medudjelovanja dva naboja u
vazduhu je priblizno jednaka kao i u vakuumu, jer je za vazduh odnosno
(vidi uvod),
N 2 1.1O-
O
e.2.jQ-'e
F k q 1 q 2 9 . I 0
9
----"'--. ------:--c----c;---
o 0 ,2 e
2
(0,08m)2
Fo = 2,8 ·10,·6 N
b) U nekoj sredini vrijednost elektrostaticke konstante je k = -"-"-, te je i sila
E,
medudjelovanja Er puta manja (sI.1.p.a)
F_Fo _2,8:1O-
6
N _Id !(),'N.
Er 2,0 ,.
c) Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i usmjerena je ad pozitivnog
naboja (s1.1.p.b.). Iznos jacine elektritnog polja koja protece od prvog naboja u
tacki 1 je:
q,
E
j
=k
o
-::;-=9
r-
1
J09 l·lQ-g
e
' = 3600 N
e
2
(0,05 m)2 e
[znos jacine elektricnog palja koje patite od naboja 2 j8
N
20000--
C
Posta vektori imaju isti pravac, anda ih algebarski sabiramo, te j8 rezultuju6a jacina
elektrlcnog naboja u tacki A:
_ N N
E=Eo - 10)=20000- - 3600-
- C C
E=16400 N .
C
Primjer 2: Dva naboja Ql'=+20 nC i nC, nalaze 5e na udaljenostl 3=20 em, u
vazduhu (51.2.2.). Kolika je jaCina
elektricnog polja: a) u tacki A koja se
nalazi na sredini izmedu naboja, b) u tacki
B kOja se nalazi na tjemenu
istostranicnog trougla, straniee a?
Rjesenje:
q,=+20 nC=+20'iO,9 C
nC=-20'10,9 e
a=20 em=O.2 m
a) E,=?, b)Eb=?
a) Na slici 2.2. su prlkazani vektori
9
a) Na sliei 2.2. su prlkazanl vektorl jaclne elektricnog polja naboja +q I -g.
N
"h" 't t' E k q, E k q,
jl OVI mtenzi e ! SU AI::::: 0 ( y; AZ "" "( y .
l2) (2)
S obzirom da vektori imaju isti pravac i smjer, intenzitet rezultuju6eg po!ja je
k" 4 N
C
b) Vektor rezultuju6e jacine elektricnog polja je Ell =: Em -+ EUe' Na sliei 2.2.
vidimo da su intenziteti vektora jednaki, EJl ;;:;: EE! ::::; EE}' tj. ovi vektori obrazuju
q,
rstostranicni trougao. Ell = k () --:;-::::; 9 " .)
a - C
2
(O,2mY' C
T
2.1. Moze Ii S8 trenjem naelektrisati metalni stap?
2.2. Zasto S8 benzinska cisterna mora uzemljiti?
2.3. Kako ce 5e promjenitt sila medudjelovanja dva tackasta naboja aka se
rastojanje medu njima smanji tri puta.
2.4. Kolika je si!a medudjelovanja dva tackasta naboja ad 1 C na rastojanju 1 m:
a) u vakuumu, b) u vazduhu, e) u vodl?
2.5. Ova jednaka tackasta naboja, nalaze se na rastojanju 3 m i privlace S8 silom
od 0,4 N u vazduhu. Odredi velicinu svakog nabaja.
2.6. Na kollkom rastojanju su dva tackasta naboja q,=1, 1 ftC I Q2=2,0 ftC ako je
sila medudjelovanja F=5,5 N.
2.7.Dva naboja, od kojlh je jedno trl puta ve6e od drug09, nalaze se u vazduhu na
rastojanju 0,3 m. Odredl: a)velltlnu naboja ako je slla medudjelovanja 30 N, b)
silu medudjeiovanja u vodi?
2.8.Elektricni nabojkugle je -inC. Odredi: a) broj el8ktrona u vi sku u odnosu na
neutralno stanje, b) masu svih elektrona u visku. Potrebne konstante uzmi iz.
tablica.
2.9. Ova jednaka tackasta naboja od 3nC, nalaze se u petroieju (E-r=2) i medusobno
djeluju sHorn od 0,01 N. Koliko je rastojanje izmedu njih?
2010.Dva tatkasta naboja od inC i 2 nC medusobno su udaijeni10 em. a) Kollka je
sila medudjelovanja u vazduhu? b) Na kolikom rastojanju treba da budu naboji
u transformatorskom utju da bi sila ostala ista kao i u vazduhu? (£r=2,2)
2.11.0dredi relativnu permitivnost tecnosti ako dva jednaka naboja u vakuumu, na
rastojanu 20,0 em uzajamno djeluju istom silom kao u tecn05ti na rastojanju 14
em.
10
2.12.0dredl sllu kojom se prlvlace dva jona, Na+ I c;-: a) u vazduhu, b) u vodl
(£,=81). RastojanJe Izmedu jona je 1 nm, a nabojl su jednakl I Iznose
1,6.10.
19
C.
2.13.Dvlje jednake metalne kugle Imaju naboje q,=4 nC I q,=-lnC I medusobno su
udaljene 1 m. a) Kolika je slla medudjelovanja kugll? b) Kollka 6e bltl slla
medudjelovanja aka se kugle dodirnu i vrate na istD rastojanje? Kakva je slla u
prvom s!ucaju a kakva u drugom?
2.14.Dvlje jednake lopte Imaju naboje +50 ftC I -10 ftC. a) Kollkl 6e bltl naboj loptl
poslije njihovog spajanja metalnim provodnikom? Koljko 6e elektrona proCi
kroz provodnik u procesu preraspodjele elektrona medu [optama?
2.15. Dva tackasta naboja, istih dimenzija, od -6 J.1-e i +8).1C nalaze se na izvjesnom
rastojanju. Naboje dovedemo u neposredan kontakt a zatim vratimo na isto
rastojanje. Kako se odnose sile medudjelovanja prije i poslije dodira?
2.1S.Dva jednaka naboja Imaju jednake mase m=1 9 I nalaze se u vazduhu.
Elektricna sila uravnotezena je gravitacionom sHorn. Koliki je naboj? Potrebn8
konstante uzeti iz tab lice.
2.17.Kako se odnose elektritna i gravltaciona slla: a) lzmedu dva elektrona, b)
izmedu dva protona? Potrebne konstante uzeH lz tablica.
2,18.Tackastl nabojl +6 nC I +2 nC medusobno su udaljenl 8=10 em. Odredl
polozaj, velitinu j predznak treceg naboja tako da sva tri budu u elektrostatickoj
ravnotezl.
2.1S.Elektrostaticki filtri, koji se koriste za odstranjlvanje tvrdih cestiea lz dima
predstavljaju metalne cijevi duz clje ose je provodna ziea. Kako dje!uje takav
filter?
2.20.0dredi jacinu eiektricnog polja na rastojanju 30 em ad tackastog naboja +8
nCo
2.21 .Na kojem rastojanju ad naboja nC je jacina e!ektricnog polja 9 N/C?
2.22.Elektrlcno polje obrazuje tackasti naboj q=16 nCo Kollka je jaclna elektrlcnog
polja u tackl na udaljenostl 6 em: a) u vazduhu, b) u vodl?
2.23.0dredl relatlvnu permltlvnost sredlne u kojoj tatkastl naboj 0,45 ftC stvara
elektrlcno polje jaCine 2.10
4
N/C na udaljenostl 5 em.
2.24.a)Odredi veliCinu tackastog naboja, oko je na udaljenosti 9 em jacina polja u
vazduhu 4'10
5
N/C.
b)Na kojoj udaljenosti ce taj naboj, u sredini cija je relativna permitivnost 2,
obrazovati polje iste jacine.
2.25.Zemlja Je etektricki negativno nabijena. Jaclna eJektricnog polja na njenoj
povrsini je 200 N/C. lzracunaj naboj Zemlje. Poluprecnik Zem!je je 6400 km.
2.26.Atom hidrogena sastoji se od protona j eJektrona kojl su medusobno udaljeni
50 pm. KoHka je jacina elektricnog polja protona na udaJjenosti na kojoj se
nalazi elektron?
11
2.27.Metalna lopta poluprecnika 24 em ima naboj q=6,26 nCo Odredi jacinu
elektricnog palja: a) u centru lapte, b) na udaJjenasti ad centra jednakoj polovini
poluprecnika, c) na povrsini lopte, d) na udaljenosti 24 em od povrslne lopte.
2.28.Dva tackasta naboja 2 nC i 4 nC se nalaze na rastojanju r=O,1 m. Odredi
jacinu poUa u tacki, na spojnici naboja, koja je 0,06 m udaljena od ve6eg
naboja, Zadatak rijesi graficki i racunski!
2.29.Elektricno polje obrazuju dva naboja q,=+2 nC i q2=·1 nC i nalaze se na
udaljenosti 20 em. Odredi jacinu elektrienog polja na sredini izmedu naboja.
2.30.U homogenom elektricnom polju, u vazduhu, nalazi se eestica prasine mase
4'10.
7
9 i naboja +1,6·10·
11
C. Kakav treba da bude smjer i jaCina elektricnog
polja da bi cestica mirovala?
2.31.Kapljica ulja mase 10" 9 miruje u homogenom polju jacine 98 N/C. Odredi
velieinu naboja kapljice.
2.32.Elektron se nalazi u homogenom elektricnom polju jaCine 2 N/C. Odredi:
a) silu kojom elektricno polje djeluje na elektron, b) ubrzanje koje ce dobiti
elektron, c)brzinu koju ce imati elektron poslije 1 ).ls, d) put koji ce preCi
elektron za 1 I-1s. Pocetna brzina elektrona jednaka je nuJi.
2.33.Proton S8 nalazi II homogenom elektricnom polju jacine 15 N/C. Odredi: a)
ubrzanje koje ce dobitl proton, b) brzinu koju ce imati proton poslije 1 ms.
Pocetna brzina je jednaka null.
2.34.Elektron S8 n'alazi u homogenom e!ektricnom poUu. A) Kakav je smjer kretanja
elektrona u odnosll na smjer linija sile elektricnog polja? B) Kolika je jacona
elektricnog polja, aka elektron iz stanja mirovanja dabije brzinu 2'10
5
m/s
poslije predenog puta od 1 m?
E
2.35.Zadatak: Pokazi da postoje dvije vrste elektricnih naboja, te da se istoimeni
naboji medusobno odbijaju, a raznoimeni privlace.
Pribor: Dvlje staklene I dvije ebonitne (iii polivilinske) sipke, vunena krpa, svila,
zicana kvaCica objesena a konac (s! R.6.).
2.36.Zadatak: Pokazi da se tijelo maze nae!ektrisati posredstvom drugog tijela,a
da se pri tome ne dodirnu (elektrostaticka indukcija).
Pribor: Elektroskop, naelektrisana stak!ena iii ebonitna sipka.
2.37.Zadatak:Pokazi da provodnik kaji okruzuje kuglicu e!ektroskopa zasticuje
elektroskop od spoljasnjih naboja (elektrostaticka zastita). Pokazi da dielektrik
(izolator) slabi elektricno polje.
Pribor: Elektroskop, ebonitna (iii staklena) sipka, metalna casa, staklena casa.
2.38.Zadatak: Pokazi razliku izmedu provodnika elektriciteta i izo!atora.
12
Pribor: Elektroskop, metalne sipke (bakar, aluminij, gvozde ... ), sipke od
izolatora( plastika, guma, staklo .... )
Rad u elektricnom polju. Kretanje naelektrisanih cestica u
elektricnom polju.
Potencijal u polju tackastog naboja q, na udaljenosti rod naboja,
Rad sile elektricnog polja naboja q, pri premjestanju nabaja qp.
gdje je: r"pocetno radijalno rastojanje, r,.krajnje radijalno rastojanje, iii
A =qp(V
I
-V
2
)=q
p
U
gdje je : qp-naboj koji se premjesta iz tacke eijl je potencijal V
1
u tacku eijl je
potencijal V
2
; U=V
r
V
2
, razlika potencijala Hi napen.
Potencijalna energija sistema od dva naboja q1 i Q2, koja se nalaze na
rastojanju r,
W =k qlq2
" .
r
Promjena knetieke energije naelektrisane cestiee, ubrzane razlikom potencijala
U,
LlEk=qU.
Ako je cestica prije toga mirovala, onda jebrzina koju dobije (iz mv' = qU ),
2
v=t!U
1 eV (elektronvolt) je energija koju dobije elektron ubrzan razlikom potencija!a
1V.
1 eV=1 , 6 ' 1 0 ~ ' 9 J.
81 jediniea za napon je volt (V)
v=2.
c
U homogenom e!ektrienom pefju jacina polja je
E=U
d
gdje je: U·razlika potencijala izmedu tacaka Cije je rastojanje d.
Primjer 1: Na rastojanju d=80 cm u vazduhu, nalaze se dvije metalne lopte
poluprecnika R,=H
2
=8 em (sI.2.3.). Odredi: a) potencijal svake lopte ake su
naboji q,=+2 nC i Q2=·1 nC, b) rad sila elektricnog polja da se lopte dodirnu, c)
poteneijal i naboj svake lopte kad se dodirnu.
13
Rjesenje:

R,=R
2
=8 em=0,08 m
d=80 em=0,8 m
q,=+2 nC=+2'1O" C
£12--1 nC--1-10.
9
C
a)V,=?, V,=?; b)A=?
S1.2.3,
c) VI' =?, V:i = '?, qj =? i q2 =? Pretostavljamo da je naboj ql nepokretan, a naba]
Q2-pod djelovanjem elektricnih sila premjesta ad rastojanja rl;::;d, do rastojanja
r2;;:::2R.
a) Poteneijal kugle je V = k '! , te je
r
V =k.'lL=9 10' Nm' . 2.10-
9
C 225V
1 R] C
2
O,08m
b) Rad koji izvr!;; elektritna sila da se lopte dodirnu je, A = kg,g gdje je
-(1'
J
1'2)
fl=d=O,8 m i f2=2R=O,16 m.
A _9.10
9
Nm
2
'
2

la,8m O,l6m)
c) Kada S8 lopte dodirnu cnda 6e potencijali biti jednaki. Vi = V
2
k
3L
=k
qi
R] R2
Posta su dimenzije [epti jednake, RJ=R2:=R, to je q; = qi = q'
Posta je ukupna kolicjna naboja 05tala nepromijenjena, CJI + q2 "" qj + qz "" 2q',
q +q 2nC--lnC
q. __ I __ 2_ O,5nC
2 2
Poslije dodira na svakaj ploti je nabo) od 0,5 nC.
Potencijali lopti poslije dodira su
_ g' 9 Nm
2
0,5 1O"'9C
7' O,08m
56,2 V.
Primjer 2: Dvije horlzontalne ploce, izmedu kojih je rastojanje 2 em, prikljucene su
na napon 20 V. Elektron iz stanja mirovanja prede rastojanje izmedu plata.
Odredi: a) jacinu homogenog elketritnog polja izmedu plota., b) rad sile
eiektricnog polja pri premjestanju elektrona od jedne do druge pioce, e) brzinu
koju dobije elektron ubrzan razlikom poteneijala U.
Rjesenje:
14
d=2 m
U-20V
a) E=?, b)A=?, e)v=?
a) Jacina elektricnog polja izmeau ploca je E = U = 20 V = 1000 'i
d 0.02m m"
b) Pri premjestanju elektrona, elektricno polje izvrsi rad
A = cU = 1,6 ·lO-"C· 20V = 3,2 ·10-'" J
Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu slle elektritnog polja
rnyl f;eu 112 1,6·10 19C·20V
A=AE=E
k
;;:;:}eU=-- =>V= --= 2,65
2 m'l 9,1'10-"kg s
T
2.39. Tackasti-naboj q=+2 nC nalazi se u vazduhu. Odredi:a) elektricni poteneija! u
tackama koje su udaljene 5 em i 20 em ad naboja, b) napon izmedu ovih
tacaka.
2.40. Na udaljenosti 30 em od tackastog naboja, u vazduhu, jacina eiektricnog
palja iznasi 5000 N/C. Odredi: a) naboj, b) elektricni potencija: na toi
udaljenosti.
2.41. Naboj metalne kugle je 0,5 nC, a poteneijaJ 50 V. Kollki je poluprecnik kugle?
2.42. Pateneiial metalne kugle, tiji je poluprecnik R=2 em, iznosi -120 V. Odredi:
a) nabaj kugle, b) broj eiektrona koii 6e otici u Zemlju, ako se kugia uzemlji
2.43. Kollko elektrona treba dodati izolovanoj metalnoj kugli da bi nien poteneijal
iznosio 6000 V. Poluprecnik kugle je 7,2 em.
2.44. Poteneijal metalne kugle, u vazduhu, iznosi -100 V, a poluprecnik 1 em.
Odredi masu svih elektrona koji su u visku u odnosu na braj protona.
2.45.lzolovana provodna kugla ima polupretnik 15 em j naboj 90 nCo
poteneijal: a) na povrsini kugle, b) u eentru kugle, e) na udaljenosti 15 em od
njegove povrslne.
2.46. Potencijal metaine lopte na njenoj povrsini iznosi 60 V, a jacina elektrjcnog
polja na njoj 1000 N/C. Koliki je poluprecnik lopte?
2.47. Rastojanje izmedu dvije susjedne ekvipotencijalne povrsine iznosi 2 dm, a
razllka poteneijala 1 kV. Kolika je jatina elektritnog polja?
2.48. Kolika je razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog polja, ako se pri
premjestanju naboja od 2,5 "C izmedu tih tacaka izvrsi rad od 0,5 rnJ?
2.49. Elektritno polje obrazuje tackasti naboj od 400 nC, koji ie smje"ten u
transformatorsko u!je (cr"",2,5),Odredi potencljal i jacinu eiektricnog polja na
udaljenosti 20 em od naboja,
2.50. Koliki rad treba izvrsiti da bi se tackasti naboj od 7 J.,tC doveo iz
beskonacnostj u tatku polja ciji je potencijal 2 V?
2.51. Koliku kineticku energiju dobije naboj od 2 ).lC kada se ubrza razlikom
potencijala od 3 kV?
2.52. Koliki rad izvrsi sila elektricnog polja da se tackasti naboj Q1;;:;;-1,5 nC priblizi
naboju +7 nC, sa udaljenosti em do udaljenosti em.
15
2.53. Koliki je rad patrebno izvrsiti da se tackasti naboj qp:;;20 nC iz beskonacnosti
dovede do povrsine kugle ciji ke potencijal 300 V i poluprecnik R=2 em?
2.54. Elektricno polje u gHeerinu (E[=39) obrazuje tackasti naboj od 9 nC. Kolika je
razlika potencijala dvije tacke koje su udaljene ad naboja 3 em i 12 em?
2.55. Koliki rad treba izvrsiti da bi se dva naboja od 31lC, koja se nalate u vazduhu
na rastojanju 60 em, priblizila na rastojanje od 20 em?
2.56. Izrazi u dzulima energiju elektrona koji je ubrzan razlikom poteneijala: a) 1
V; b) 80 V.
2.57, Akcelerator je ubrzao proton do energije 70 MeV. Izrazi energiju protona u
dzuHma.
2.57,b.Elektron se kreoe brzinom 2'10' mls. Kolika mu je kineticka energija u
dzu!ima i eV?
2.58. Izmedu dvije naelektrisane place obrazuje se homogeno e!ektricno polje.
Napon izmedu p!aca je 24 V a rastojanje 2 em. Odredi: a) jacinu elektricnog
polja, b) silu kojom polje djeluje na naboj od 3 nCo c) brzinu koju dobije cestica
ako joj js masa 6'10.
11
kg.
2.59. Proton ima kineticku energiju 2 MeV. Kohka mu je brzina?
2.60. Elektron pade iz stanja mirovanja u hamagenom elektricnam polju j dobije
brzinu od 3' 1 0
6
m/s. KoHka je razlika potencijala jzmedu tacaka polja koje je
presao eiektron?
2.61, Elektron je ubrzan razlikam patencijaia od 220 V. Koliku je brzinu dobio
e!ektron?
2.62. Koliku kineticku energlju, u dzulima, treba da irna elektron da bi, nasuprot
djelovanju elektricne sile, presao put izmedu dvije tacke cija je razlika
potencijala 60 V?
2.63. KoUka je potrebna ubrzavajuca raz!1ka potencijala da bi dobio brzinu v=3·10
7
mls: a) elektron, b) proton?
2.64. Raz!ika poteneija!a lzmedu anode i katode elektronske lampe iznosi 90 V J a
rastojanje 1mm. a) Sa koHkim ubrzanjem se krece elektron od katode prema
anodi? b) Koliku brzinu ce imati u trenutku udara 0 anodu? C) Za koje vrijerne
prede rastojanje od katode do anode? Polje smatrati hornogenim.
2.65. Cestica prasine mase 1 pg, im3 pet efektrona viska i ubrzana je razlikom
potencijala U:::::3 MV. a) Kolika je kineticka energija cestice? b) Koliku je brzinu
dobila cestiea?
2.66. Proton pocetne brzine vo=100 km/s u!etio je u hornogeno elektricno polje
jacine E:::::300 Vfem tako sto se smjer brzine poklapa sa smjerom !inija slle
elektricnog polja. Odredi: a) ubrzanje koje dobije proton, b) put kaji je prasao
elektron dok je dobio brz;nu 200 kmls.
16
E
2.67. Zadatak: Pokaii da sve tacke
provodnika imaju lsti potencijal.
Pribor: elektroskap, cilindricni provodnik
sa siljkom (51.2.4.), kusal;ca (meta Ina
kugla sa drskom od ;zolatora), spajna
fica.
Elektricni kapacitet provodnika
Elektricni kapacitet provodnika,
c=..'L
IJ
SI.2.4.
gdje je: q-kolicina elektriciteta dovedena provodniku, V{U)-eleklricni polencijal (napon) provodnika
prema Zemlji.
SI jediniea za kapacitet je farad (F): F =..s:. .
V
Kapacitet sfernog provodnoka, -
gdjEl je: r·polupreCnik. sfere (Iopte).
Kapacitet plocastog kondenzatora
C'"
, 'd
gdje je: S-povrsina ploea kondenzatora, d-razmak izmedu ploca.
Paralelno vezivanje kondenzatora (U=const; Q=Q,+Q2+Q3+·' +q,,)
C, ""C, +C, +c, +. ·+c"
Serijsko vezivanje kondenzatora (q=const; U=Ul+U2+U3+···+Un)
1 1 1 1 1
---=-+--+-+ .. +---
C. C, C, C, C"
Energija ei('!ktricnog polja kondenzatora
'W = .!.qO = !.ClJ' '" £ .
2 2 2C
Gustinel energije elektricnog pola u kondenzatoru,

V 2
Primjer 1: PIOC8Stj kondenzator napravljen je od aluminiJske folije cija jedna strana ima duzinu 20 em i
sirinu 10 em. Rastojanje izmedu plata je 1 mm. Odredi: a)elektricni kapacitet kondenzatora,ako je
izmedu piaca vazduh, b)naboj na svakoj ploCi kondenzatora kada se priklju6 na izvor napana 12
V, c} eiektricni kapacitet kondenzatora, ako se izmedu placa stavi parafinski papir (£.-""2), d} kolicinu
elektriciteta koju ee kondenzovati kondenzatar, pri napanu 12 V, kada je izmedu ploca parafinski
papir, e) energiju akumu!iranu na kondenzaloru!
Rjesenje:
a",,20 cmo::O,2 m
b=-10 cm::::O,1 m
d""l mm""O,001 m
€, 2
a)Co- 7, b)qo=7, C",,? d)q=?, e) W=?
17
a) Za izracunavanje elektricnog kapaciteta kondenzatora koristimo formulu
C S Z d h' l' S b!' C 885 10-" G
2
0,2m· a,lm
o=ctlc'd' avazu Jecr"'! ",a',ej8 'c,"'· Nm'--O,QOlm
Co = 1,77
b) Naboj na plocama kondenzatora je
q" =C,U",,1,77 W-'"P·12Y=2J2,lo-'C
c) C "" t,C
o
"" 2 ·1.77· IO"wP = 3,54 ·lO-LUF.
d)q=CU=3,54-1O-
Hl
P·12Y",,4,251O-"C.
3,54·JQ-Lr'F·{l2V)'
2
2,55 ·10-' J.
Primjer 2: Ova elktricna kondenzalora , C1",2 pF i C
2
",,3.uF, vezana su serijski i prikljucena na napon
U",,110 V. Odredi: a) kapacitet baterije (ukupan kapacitet), b)naboj na oblogama svakog
kondenza!ora, c) napon na krajevima svakog kondenzatora.
Rjesenje:
C1=2 f-l F",2'1O-
6
F
uF.=3·1 O'oF
a)C",?, b)q=? c) u
1
=? U
2
",?
a) Kod serijskog vezivanja ukupan kapacitet je
1 1 I 2·JQ-"F·3-Hr(·p
-. odnosno C 1,2·1O-"F
C C, C, C, +C, 2·j{J i'F+3·1O-"F
b) Kod serijskog vezivanja napona nboj na plocama svakog kondenzatora je jednak'
q = 1,2·W'-"F·llOV = 1,32·l(r"c.
e) Za serijsku vezu vazi, U",U
r
l-U
2
,
T
2.68. IzraCinaj elektricni kapacitet Zemljine kugle. R=6370 km.
2.69. Koliki poluprecnik treba da ima provodoa iopla da bi njen kapacitet u vazduhu iznosio jedan
farad?
2.70. Provodnoj iopti se dovede naboj od 30 nC i njen poteneijal je lada 6 kV. Odredi: a) nlektricni
l<apacitet lople, b)poluprecnik lopte.
2.71. Naboj na provodnoj lopli je 4,5 nC, a kapacilet 1,5 pF. Odredi: a)potencijallopte, b)poluprecnik
lopte_ Lopta se nalazi u vazduhu.
2.72. Odredi eJektricni kapadlet kondenzatora cije obloge imaju povrsinu 47 em?, a izmedu obloga je
parafinisani papir (',,,,2) debljine OA5 mm
2.73. Metalna kugla poluprecnika 9 em u vazduhu ima potencijal 50 V. Odredi: 8) eleklricni kapacitet
Iwgle, b)naboj na kugli, c) povrsinsku gustinu nabaja, d) elektricni kapacitet kugle aka 5e potopi u
ulje (£",,2,2).
2.74. Kapacitet plocastog kondenzatora iznosi 2 nF. rastojanje izmedu ploca 0,5 mm i dielektrik sa
Er=2,2. Kolika jo povrsma obloga kondenzatora?
2.75, Izmeou obloga kondenzalora povrsine 30 cm
2
• nalazi se staklena ploca debljine 2 mm ((.,-",7).
Naboj na plocama je 9,3 nCo Koliki je napon na plocama?
2.76. Najednu plocu kondenzatora dovede so naboj ad 14 nC, dokje druga pioca uzemljena Kapacilet
kondenzatora je 70 pF. Koliki je napon na piocama?
2.77. Tri kondenzatora od: 1 j.lF, 2 j.lF i 3 j.lF, vezana su serijski. Koliki je ukupan kapacitet?
2.78, Ova kondenzatora od 1 nF i 2 nF vezana su paralelno: Odredi: a) Ukupan kapacitet, b) naboj na
oblogama svakog kondenzatora, kad se prikljuce na napon ad 10 V. c) ukupan naboj.
2,79. Ova kondenzatora su vezana paralelno i prikljucena na napon od 20 V. Naboj na oblogama prvog
kondenzatora je 1 nC, a drugog 3 nCo Odredi: a) kapacilet prvog i drugog kondenzatora. b)
kapacitet baterije.
2.80. Ova kondenzatora od 3 [IF i 6 [lFvezana su serijski i prikljucena na napon ad 90 V. Odredi:
kapacitet baterije, b) naboj na svakom kondenzatoru, c) napon na krajevima svakog kondenzatora
2.81. Tri kondenzatotra od: 0,2 nF, 0,3 nF i 0,4 nF. vezana su redno i prikljucena na napon ad 600 V.
Odredi: a) kapacitet baterije, b) naboj na oblogama svakog kondenzatora, c) napon na krajevima
svakog kondenzatora.
2,82. Energija kondenzatora je 0.1 mJ, a napon ns plocama kondenzatora 200 V_ Odredi: a) elektricni
kapadtet kondenzatora, b) naboj na plocama kondenzatora?
2.83. Provodna lopta, poluprecnika 1 em, ima ima potencijal 300 V, Kolika koliCina toplote se izdvoji
. kada se lopta spoji sa zemljom?
2.84. Povrsina svake place ravnog kondenzatora je 300 cm
2
, a debljina izolatora 1 mm (r,=6). Ko!ika jc
blla razlika potencijaia na pio{:ama kondenzalora aka se pri izbijanu kondenzatora izdvojila loplota
ad 0,21 mJ?
2.85. Ova serijski spojena kondezatora. 3pF i 6)JF, vezana su paralelno sa kondenzatorm ad 5
Koliki je kapadtet baterije? Nacrtaj semu!
2,86, Ova paralelno vezana kondenzatora od 4 i 6 )JF, vezana su serijski sa kondenzatorom30 pF.
Odredi kapacitet baterije. Nacrtaj semu!
2.87. Imamo dva jednaka kondenzatora od 1 f-lF. Kako ih moramo vezali : a) dva pula veCi kapacitet, b)
dva puta man]! kapacite1?
2.88. Koliko kondenzatora treba para!e!no spojiti da bi pri naponu ad 2500 V na bateriji, naboj na bateriji
bio 0,1 C? Kapacitet jednog kondezatora je 2 )IF.
2,89. Plocasti kondenzator primi na svaku plocu naboj od 10 mC, pri cemu napan na krajevima
kondenzatora poraste do 200 V. Odredi: a) rad utrosen na naelekirisanje kondenzatora
b) kapacitet kondezatora. c) energlju kondezatora, d) stepen korisnog djelovanja kondezatora
E
2.90. Zadatak: Ispitaj kako kapacitet plocastog kondenzatora zavisi ad rastojanja
izmedu ploca, povrsine ploca i vrste dielektrika izmedu ploca.
Pribor:Elektroskop, naelektrisani ebonitoi iii stakleni stap, siaklena placa,
papir, dvije metalne place (51.2.5.)
2.91. Zadatak: Izracunaj elektricni kapacitet plocastog kondezatora.
Pribor: Staklena pravougaona ploca, oblijepljenu s obje strane stanioiom,
lenjir.
SI.2.S.
19
2;2. Elektricna struja
Elektricna struja u metalima. Ohmov zakon
Jacina eiektricne struje je
I "''!
M
gdje je "'q-naboj koji protekne kroz presjek provodnika za vrijeme "'I. SI jedinica za
jadnu struje je amper (A).
Ako je jaeina struje stalna, onda je I .
I
U metalima su nosioci elektricne struje slobodni elektroni,
1 == ncSv
gdje je: slobodnih eiektrona u jedinici zapremine, v brzina
elektrona, S-povrsina PJ9sjeka provodnika.
Gustina struje je odnos jacine struje i presjeka provodnika
. I

Elektricni otpor provodnika, duzine I i presjeka S, je
£
R=p-,
S
gdje je p-specifieni otpor provodnika.
Elektricni otpor provodnika mijenja se sa temperaturom prema zakonu
R Ro(l+ at)
gdje je : Ro:::::otpor kod DOC, R-otpor kod temperature t, a-temperaturni koeficijent
alpara.
Ohmov (Omov) zakon za die strujnog kola,
1= U
R
gdje je: U-napon na krajevima provednika, I-jacina struje, R-elektricni otpor
provodnika. S! jedinica za e!ektricni otpor je om (Q).
V
Q=-
A
Jacina struje u nerazgranatom strujnom kolu je

R+r
gdje je:E-e!ektromotorna sila izvora, R-vanjskf otpor kola, r-unutrasnji otpor kola.
Prvo Kirchoffovo (Kirhofovo) pravilo: Aigebarski zbir jaCina struja u
jed nom evoru strujnog kola jednak je nUli,
20
I
1
+I
2
+1}+"'+I
n
=iI;=O
;"1
Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir elektromotornih sila u
zatvorenom strujnom kolu (konturi) jednak je algebarskom zbiru padova napona u
tom kolu (konturi),
tE,

Ukupan otpor serijski vezanih otpora (1:::::const; U = U J + U 2 + U 3 + .. + Un)
R=R
1
+R2 +R3 +···+Rn
Kod paralelno vezanih alpora I I, + 12 + I, + .. + I")
1 1 I 1 1
.. ,+--
R Rl R, R3 R"
Kod serijskog vezivanja izvora elektricne struje, ukupna e!ektromotorna sila
izvora je
E:::::E) +E2 +E3 + "+E"
Primjer 1: Elektricni cajnik je predviden za jabnu struje od 5 A pri naponu 220 V.
Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) duiinu iice grijaca ad nikl-hroma eiji je
presjek 0,3 mm
2
, c) gustinu struje kOja prolazi kroz zicu. Specificni otpor tice
na temperaturi grijanja j8 p:::;1 ,3'10.
6
Qm.
Rjesenje:

V
S-0,3 mm'-O,3·10·' m'
a) b) e) j=?
a) Koristeci Ohmov zakon za dio strujnog kola 1= , nalazimo da je
I kt
·• . t .. - U 220V
ee nCnl0 porgnjaca
I 4A
b) lz relacije za elektricni otpor provodnika, R = pi nalazimo da ie duiina
S' -
zicegrijaca RS 44,,·O,3·ro-6
m
2 lO,Im
p 1,3 10 6 Qm
c) Gustina struje je
Primjer 2: Na sliei p.2. odredi pokazivanje ampermetra pod a), b) i c). Unutrasnji
otpor ampermetra je zanemarljiv.
21
rlL":,oR,,"c:.3,,n-lH ___ A_--"
---J
"
oj
sLp,2,
Rjesenje:
a) Potrebno je nae] ukupan otpor U ovom dijelu kola. Otpori su vezani serijski:
R=R I + 1'0=3 Q + 6 Q=9 "
Ampermetar rnjeri jacinu struje. Prema Ohmovom zakonu:
U 12V
!=R=-ej-Q =1,33 A
b) Otpori su vezani paralelno, te je
1 1 I
-=-- t-- odnosno
R
3Q,6Q
3Q+6Q
2Q
A k
"" t' U 12 V
mpermetar po azuje J8ClnU s rUj8 1= -, = -_. = 6 A .
l' 2Q
c) Data je kombinovana veza otpora. Otpori R1 i R2 su vezani para!elno
J
ekvivalentni otpor (vidi pod b) je
1', =_I",LR2 =2Q
,.2 R2+R2
T a kombinacija je vezana serijski sa otporom R3, te je ukupan otpor
R=R,,2 +R}=2Q+IQ=3Q
Ampermetar pokazuje struju jacine,
U 12V
1=,-=-,--=4A
R 3Q
Primjer 3: Mjemi instrument ima utrasnji olpor 20 n. A)Kada se taj instrument koristi za mjerenje jacine
struje, onda kazaljka instrumenta ima pun otkton pri J8cini struje ad 50 mAo Koliki olpor treba da
22
ima sant (olpor paraielno vezan sa
ampermetrom) da bi pun otklon kazaljke bio
pri struju od 1 A? b) Kad se laj instrument
upotnjebi kao voltmetar, odredi veliCinu
predotpora (serijski vezan otpor) da bi
instrument imao pun alklon kazaljke pr1
naponu od 50 V:
R,


i i

b)
SL2.6.
Rjesenje:
RA=Rv=20.Q
a) IA=50 mA=O,05 A
1",1A
Rs=?
b) U=50 V
Rp=?
a) Potrebno je da pri jacini struje u kolu 1=1 A kroz ampermetar teee stmja IA=0.05 A (81.2,6.a).
Prema 1, Kirchoffovom pravilu I = I A + Is . Is=0.95 A. .
Ampermetar I sant su vezani paralelno te je pad napona jednak, I A R A ""
R '""' IARA O.OSA ·20D: 1,OSD:
S - Is O,9SA
b)potrebno je da pri naponu U=50 V {sl.2.6b} kroz instrument lece struje IA",0,05 A Kad serljske
vezeJe u=Up+Uv""RpIA+RyIA;
u
Rv ""-
O,OSA
Primjer 4: Baterija akumulatora sa elektromotornom silam ad 2.8 V, ukljucena je u kola po semi kao na
sllci.2.7. PrJ ..tome je R1=1,8 Q; R2=2,O Q. R3=3,O n. i jaCina struje u kolu 11",0,8 A. Odredi: a) otPOI"
.. dIJela kola, b)unutrasnji olpor kola, c) jaCinu struje koju polcazuje ampermetar A
2
.
• v U.nulrasnJI otpor ampermetra zanemariti. _. ___ I "
RJ8senJe: t 'e h
9'R
r
1
R,03,0 [J '. _' , _ ''''I' .... I,
1,,,,08 A
a) R=?, b) r;;;;?, c) h=?
a} Prema Ohmovom zakonu jaCine struje
u nerazgranalom dijelu kola je
Ii R-otpor R3
R +r
spoljasnjeg dijela kola: R = R J + R c,,'
Otpori RZ,3 su vezani paralelno, Ie je
R
2
R, 2Q,311
R'J =--"-,---=1.211' R ",1
".- +R, 20.+3&2 ' , ,
b) Koristad reiaciju za Ohmov zakon, unutrasnji otpor je
c) Prema 1. Kirchoffovom pravllu je
IJ =1, +1"
Olpori R2 i R3 Sli vezani paralelno te je pad napona jednak
R2Il =R313'
Iz gornje dvije jednacine dobivamo: IF-D,671?; 11=0,48 A
SI.2.7.
Primjer 5: U strujnom kolu. na slici 2.8 .. nalaze S8 strujni izvori elektromotornih sila E1=1 ,5 V; E
2
",,2 El i
V, RI =8 Q i Rz",15 Q, Unutrasnji olpori izvora su 0., r
2
2'l i f3",0,12 1:2.
Izracunatl Jaclne struJa 11, 12 i 13
Rjesenje;
E,-==1 ,5 V; E2",,2 E\ i E3-==6 V
Re'S Q i R2=15 n.
Il-32 Q i f3"'0 12...9...:
If'''?' 12=? i 13=?
23
Ovo slozeno strujno kolo moze da se rijes! R, -E7-E
primjenom Kirchoffovih pravila. Najprije treba !"" -I
odrediti smjerove struja i elektromotornih sila. L. "I
Uobicajeno je da 58 pozitivan smjer izvora ems Ii
uzima od negativnog ka pozitivnom polu R2 B *£2
strujnog izvora. Na slid 70 to je obiljezeno A - C
strelicama pored oznake E. Smjerovi struja se u
pocetku mogu uzimati proizvoljno, s tim sto 13
treba obratiti paznju da lz tacke grananja mora
bar jedna struja da istiee. Aka S8 rjesenjem <, -
zadatka dobije poz.itivna vrijednost struje, anda
je ana stvarno imala pretpostavljeni smjer.
Prema 1. Kirchoffovom pravilu za tacku grananja A vazi
11 = I, + I
J
(1)
Prema 2. Kirchoffovom pravilu, za strujni okvir ABCDAje:
-E2 + E] = R)z + rzI2';- rjI] + R)j (2)
Za strujni okvir ABCFA vaii
=R)2+rzI2-r3I} (3)
Uvrstavanjem pOZflatih vrijednosti u jedllacine (1). (2) i (3) dobivamo
I, "" I, +1,
11,211+21 .4b=-l ,5
21 ,41
2
-0,121
3
",,3
Rjesavanjem ovog sistema jednacina dobivarno:
Srnjerovi struja I, i 13 suprotni su od onih naznClcenih na slici.
T
SI.2.8.
2.92. Ko!iku jacinu struje pokazuje miliampermetar ako kroz njega za dvije minute
protekne naboj od 18 Co
2.93. Galvanomelar pokazuje struju od 1 mA. Koliki naboj prode krol galva nome tar:
a) 1 s, b) 5 min?
2.94. Ampermetar pokazuje struje jatinu od 3 A. Koliko elektrona prolekne kroz
presjek provodnika svake sekunde?
2.95. Za dvije minute kroz presjek provodnika protekne n:::::3'10
21
elektrona. KoUka
je jacina struje?
2.96. Za vrijeme ad 75 min kroz neki provodnik protekne nabaj ad 55 Ah. Kolika je
jacina struje u provodniku?
2.97. Vozac pri paljenju automobila pokrece an laser 2 s pomocu struje ad 0,3 kA.
Koliki je nabo] prosao kroz eiektropokretac (anlaser)?
2.98. Kroz provodnik prolazi struja ad 2 A. ysolika je gustina struje na mjestu gdje je
presjek provodnika: a) 1 mm', b) 2 mm'?
2.99. Gustina struje kroz provodnik presjeka 3 mm
2
, iznos! 1,2'10
6
Alm
2
! KoUka je
jacina struje?
2,100.Za 4 s kroz presjek provodnika mm
2
prode 210'9 elektrona. Kolika je
gustina struje?
2.101.Gu5tina struje kroz provodnik, presjeka 1,2 mm
2
, iznosi 2 Nmm'. Koliko
elektrona prade kroz provodnik za 0,4 5?
24
2.102.lzracunaj otpor cekasa ike duzine 1=2 m i povrsine presjeka S=0,05 mm
2
.
Potrebne konstante uzmi iz tablica.
2.103.0dredi otpor grijaca elektricne peel, napravljenog od konstantana precnika
0,8 mm i duzine 24,2 m.
2.104.Potrebno ie napraviti reostata od 6 £1., od nikelinskog provodnika precnika
0,8 mm. Kolika treba da bude duz.ina provodnika?
2,105. Provodnik od nikl-hroma ima otpor ad 24 Q i dutinu 4,8 m. Odredi pretnik
provodnika?
2,106.Elektritni provodnik napravljen je od bakra duz.ine 200 m i presjeka 10 mm
2
.
a) Koliki jenjegov otpor? b) Koliki presjek treba da ima aluminijski provodnik
iste duz.ine da bi njegov otpor bio isti?
2,107,Kolika je masa bakarnog provodnika dutine 5 km i otpora 5 Q? Potrebne
konstante uzeti iz tablica.
2.108. Kolika je potrebna masa bakra da 5e napravi provodnik olpora 1,72 Q i
precnika 0,5 mm?
20109.Elektricni otpor spirale sijalice, kada je uk!jucena iznosi 0,3 k£2. Kolika jacina
struje prolazi kroz spiralu kada se prikljuc[ na gradsku mrezu napona 220 V?
2.110.Napon na krajevima otpornika od 3 Q iznosi 12 V. Ko!iki naboj protekne kroz
otpornik za pora minute?
2.111.Koliki je napon na krajevima provodnika otpora 5 Q ako kreoz njegov presjek
svake sekunde protekne 1,56' 1 019 elektrona.
2.112. Elektritni otpor covjecijeg lijela iznosi 20 kQ. Pri kojem naponu 6e kroz tijelo
proCi struja opasna po zivot (10 mAl?
2.113.Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je razlika potencijala 0,12 kV, a
kroz provodnik tete struja 360 mA?
2.114.Na krajeve provodnika od volframa precnika 0,5 mm i duz.ine 4,5 m
uspostavi se razlika potencijala od 1,2 V. KoUka jaeina struje pro!azi kroz
provodnik?
2.115.0d generatora do potrosaca je udaljenost 250 m. Potrosae se snabdijeva
e!ektricnom strujom preko bakarnog provodnika. a) Ko!iki je gubitak napona
na !in!j! ako je jacina struje 5 A, a presjek provodnika 25 mm
2
? b )Koliki ee biti
pad napona ako S8 umjesto bakarnog provodnika koristi aluminijski
provodnik?
2.116.0dredi pad napona na aluminijskom provodniku duzine 500 m, pri jaCini
struje od 1,5 A. mm
2
,
2.117.Reostat je napravljen od nikelin5kog provodnika duzine 15 m i presjeka
1 mm
2
. Odredi jacinu struje kroz reostat aka je na njegovim krajevima napon
12 V.
2.118. Volframova nit eleklricne sijalice ima otpor na O°C, 42 Q. Koliki je otpor niti
na temperaturi 2100"C? 1rC.
25
2.119.0tpor volframove niti silalice na 20"C iznosi 20 Q. Odredi: a) otpor niti na
O°C, b) temperaturu niti kada je ukljueena ako je tada otpor 188 Q.
Temperaturni koeficijent otpora iznosi (1=0,005 1/oC.
2.120.0Ipor niti sijalice pri OPC je deset puta manji nego na temperaturi 1900°C.
Odredi ternperalurni koeficijent otpora materijala niti.
2.121.0tpor volframove niti na O°C iznosi 30 n. Kada sijalica svijetli pri naponu
220 V, kroz nju tece struja od 0,75 A. Kolika je temperatura niti?
2.122.Koliko puta se poveea otpor bakarnog
provodnika kada se zagrije od OPC do tacke
topljenja 1083"C? ri=0,00371/"C.
2.123.Na slid 2.9. je prikazano kolo struje, pri cemu
je: eiektromotorna sila izvora E=12V,
unutrasnji otpor r=0,1 Q, otpor vanjskog dijela
kola R=2£2. Odredi: a)pokazivanje
ampermetra, b) pokazivanje voltmelra, c)
zasto pokazlvanje voltmetra (kojl je V8zan na
jednako eiektromotornoj sili izvora.
SI.2.9.
krajeve izvora struje) nije
2.124.0Iovni akumulator sa elektromotornom silom E=2 V, kada se prikljuci na
spoljasnji otpr R=4,8 .n, daje struju jacine !=0,4 A Odredi : a) unutrasnji otpor
akumulatora, b)napon na njegpvim krajevima.
2.125.Unutrasnji otpor generatora struje je r;::;:0,6 Q. Kad S8 prikljuci na vanjski
otpar R=6,O £1 napon na njegovim krajevima je U=120 V. Odredi: a) jacinu
struje u kolu, b) elektromotornu silu generatora.
2.126.Elektromotorna sila izvora struje iznosi 2 V, unutrasnji otpor 0,2 .Q i jacina
struje u kolu 0,5 A. Odredi: a)otpor vanjskog dijela kola, b) pad napona kroz
izvor struje, c) napon na krajevima lzvora struje.
2,127.Kad se izvor elektriene struje prikljuei na zeijezni provodnik duzine 5 m i
povrsine poprecnog presjeka 0,2 mm' kroz kolo teee struja od 0,5 A. Odredi
elektromotornu sHu izvora ako je unutrasnji otpor 0,25 Q.
2.128.lzvor elektricne struje sa unutrasnjirn otporam r=0,5 .Q vezan je sa
nikelinskim provodnikom duzine 12,5 m i presjeka 0,5 mm
2
. Napon na
krajevima izvora iznosl U=5,25 V. Odredi: a) jacinu struje U ko!u, b)
elektromotornu sHu izvora struje.
2.129.Kad se zeljezni provodnik, duzine 5 m, prikljuCi na izvor struje E=1,5 V j
unutrasnjeg otpora Q, kroz provodnik teee struja od 0,6 A. Koliki je
precnik provodnika?
2.130.Kada se alkalni akumulator prikljuGi na vanjski otpor ,5 Q struja u kolu je
11=0,8 A Kada se prik!juci na otpor R
2
=3,25 n struja u kolu je b=O,4 A. Odredi:
a) elektromotornu silu izvora, b) unutrasnji otpor.
2.131.Prilikom odredivanja elektromotorne sile Leklanseovog elementa UI
metodom (vidi sliku 71) dobijeni su sljedeei podaei. Pri jaGini struje 1,=0,2 A
voltmetar pokazuje napon V. Pri jaGini struje 1
2
=0,6 A voltmetar
26
pokazuje napon U,=1,25 V. Odredi: a) elektromotornu silu elementa, b)
unutrasnjhi otpor elementa.
2.132.Kada se baterija prikljuei na otpor od 1 Q jaeina struje u kolu je 2 A, a kada
S8 prikljuci na otpor od 2 Q jacina struje je 1,5 A. Odredi: a) unutrasnji otpor
baterije, b) elektrornotornu silu baterije, c) struju kratkog spoja.
Vezivanje olpora. Kirchoffova pravila.
2.133.Dva otpornika, R, = 2 Q i R
2
= 4 Q, vezana su: a) serijski, b)paralelno. Odredi
ukupni otpor u aba slucaja.
2.134.Dva otpornika, od 1 .Q i 2 [1, vezana su redna (serijski) i prikljucena na
napon 12 V. Odredi: a) jacinu struje kroz otpornike, b) napon na krajevima
svakog otpornika.
2.135.Tri provodnika S otporima 10, 20 i 30 oma, vezana su serijski i prikljuceni na
napon 120 V. Odredi: a) ukupan otpor i jaeinu struje kroz otpore, b) pad
napona na svakom otporu.
2.136. Dvadeset jednakih sijalica vezane su serijski i prikljucene na napon gradske
mreze od 220 V. Kroz sijalice teee struja od 0,55 A Koliki je otpor sval<8
sijalice?
2.137.0tpornid R
1
;::;: 3 Q i R
2
;::;: 6 Q vezani su paralelno i prikljuceni na napon 6 V.
Odredi: a) ukupan otpor, b) jacinu struje u kolu.
2.138.Tri otpornika R
,
= 6 Q, R2= 8 £2, R,'
R3= 5 Q, vezana su kao na siici "
2.10. Odredi ekvivalentni olpor .
ave veze otpornika. -"',
S1.2.1O.
2.139.Tri otpornika, R,=15 Q, R,=12 Q,
R
3
;::;:20 n, vezana su kao na slici
2.11. Koliko je ekvivalentni otpor
ave veze otpornika? R2 . -'1 R3
SL2.l L
2.140. Dva serijskl vezana otpora, od 2 .Q i 4 Q vezana su paralelno sa otporom
R
3
;::;:5 12. Nacrtaj semu! Odredi ukupnj otpor.
2.141.Dva para!e!no vezana otpora R1=20 Q i R
2
=30 n, vezana su serijskl sa
otporom R3=10 Q. a) Naertaj semu! b) Odredi ukupan otpor. e) Kolika jaeina
struje teee kroz otpornik R3 aka S8 na krajeve kombinacije otporaprikljuci
napon od 110 V. d) Koliki je pad napona kroz otpornik R3?
27
2.142.0dredl ukupan atpor na sllel 2.12., pad a, b, e I d.
{:;J- -r ""I;"" 1-
a)
·-1 ~ " ~ :.:} - c ~ : : : :: 1:
0
: J-
d)
b)
S1.2.12.
2.143.tmamo na raspotaganju sest jednakih sijaliea od kojih svaka ima otpor 2 Q.
Kaka ih treba velati da bi dabili: a) maksimalan otpo, b) minimatan otpar.
Kaliku su ti otpori?
2.144.Na sliei 2.13. je: U=12 V, R,=1 Q, R2=2 Q.
Odredi jaeine struja: a) I=?, b) 12=7 c) 1,=7.
2.145.0tpari R, =3 Q i R,=6 Q vezani su paralelna i
prikljucen! na napon U kao na slid 2.13 .. Pri tome
kroz kola teee struja od 1=3 A. Odredi: a) napon
U, b) jacinu struje krpz otpornike Rl i R2 .
R,
CE---- u - - ~ " I
SL2.13.
2.146.Dva jednaka otpora, vezana su paralelno, kao na slid 2.13" i prikljucena na
napon U=24 V. Pri tome kroz kolo teee struja ad 4 A. Odredi: a) koliki su ti
otpori?, b) jacine struja kroz otpore.
2.147.0dredi ekvivalentni otpor kola i pokazivanje ampermetra, na slid 2.14. Otpori
su dati U omima.
or
HOV
. 3Q
S1.2.14.
2.148.Na sliei 2.15. prikazana je veza eetiri otpora: R=1,6 Q, R,=4 Q, R,=6 Q i
R3=12 Q. Odredi a) ekvivalentni atpor, b) struju u svakom otporu. Napan
izmedu taeaka A i B je 18 V.
28
A
2.149.Trl sljallee jednaklh atpora R,=2 Q, vezane su kao na
sliel 2.16. I prikljucene na napan U=4,5 V. Odredi: a)
ukupan ptpor, b) jaeinu struje kroz svaku sijalieu, c) kako
6e svijetlitl sijalica b kad se isklju6i sijaliea C, d) kako 6e
svijetliti sijaliea B kad se iskljuei sijaliea A?
2.150.Jacina struje kroz sijalicu 8, na slid 2.16., iznosi 18=1
A. Napon U iznasi 12 V. Odredi: a) jaCine struja kraz
sijaliee A i C, aka su svi otpori jednaki, b) atpor svake
sijalice, c) napon na krajevima svake sijalice.
2. i51.0dredi jacine struja na slid
2.17. U=9 V, R,=l Q, R2=2 Q i
R3=3Q.
2.1S2.Tri otpora na sliei 2.17., su
jednaka i iznase po 11,. Aka je
jaCina struje 1::::2 A odredi:
a)napon U, b) jaeinu struje 1, i 1
3
,
2.153.Karistenjem 2. Kirehoffovog ptavita odredi
jaeinu struje I u kalu na sliei 2.17. Ee 2 V,
E2=1,4 V, r,=0.15 Q, r2=0, 10 Q, R=5 Q.
2.154.0dredi napone na krajevima izvora struje
E1 i E2 i napon· na krajevima otpora R, na slid
2.17 .. Podatke czeti iz zadatka 2.153.
2.155.Koristenjem 2. Kirehoffovog pravila odredi
jacinu struje u kolu na slici 2.19. E1=12 V,
E
2
=9 V, r,=0,5 Q, r2=0,4 £2, R=9,1 Q.
2.156.5est jednakih galvanskih elemenata
e!ektromotorne sile po 1,5 V i unutrasnjih
otpora po 0,3 Q, vezani su serijski kao na
. R
3
"-
SL2.16.
R'"
SI.2.19 .
shei 2.18, Ta baterija je prikljucena na vanjski otpor R=7,2 ft Odredi: a) jacinu
struje u kolu, b) napon na krajevima vanjskog otpora, c) napon na krajevima
svakog elementa. Nacrtaj semu.
29
2.157.Koliku jacinu struje pokazuje
ampermetar na sliei 2.20. E=1,4
V, r=0,2 Q, R=7,2 Q.
2.168.Ampermetar na sliei 2.20,
pokazuje strujeu jacine 3 A. Ako
je R=2,8 Q i r=0,2 Q kolika je
e!ektromotorna sila jednog
izvora? r:, L" 1: l'
L_
j
'1 <-I ----'
r r r
SI.2.20.

L __ . j
S1. 2.21.
2.159. Odredi napon na oblogama
kondenzatora na slid 2.21.
E
2.160. Zadatak:Odredi eiektromotornu sHu i unutrasnji
otpor dzepne baterije.
Pribor:Dzepna baterija, otpornik sa cepovima,
ampermetar, (do 3 A), vezni materijal. (sI.2.22.)
2.161. Zadatak:Pokazi da je: a} kod serijskog vezivanja otpora ukupan otpor
jednak zbiru pojedinih atpora, b) kad paralelnog vezivanja reclprocna
vrijednast ukupnog otpora jednaka zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih
otpora.
Pribor:Dva jednaka otpora (iii otpornik sa cepovima), ampermetar (do 3 A).
voltmetar ( do 3 V), dzepna baterija, vezni materijal.
Otpore odredi UI metodom. (sI.2.9.)
2.162. Zadatak:Pokazi da otpor provodnika raste
sa temperaturom (sI.2.23.).
30
Pribor:Opruga iz hemijske oiovke, dzepna
baterija (do 3 A), vezni materijal, upaljat
(sibica).
SI.2.23.
Rad i snaga elektricne struje
Rad elektriene struje,
A=UIt
gdje je:t-vrijeme proticanja struje, U-napon na krajevima posmatranog dijela kola.
8naga elektricne struje,
p= A =Ul=IU'
t
Oslobodena kolicina toplote u provodniku kroz koji prolazi elektricna struja,
Q =Rl't
Primjer 1: Elektrieni stednjak ima ukupnu snagu P=5 kW kada su ukljuceni svi
grijaei na grad sku mrezu napona 220 V. Odredi: a} jaeinu struje koju vuce
stednjak iz mreze, kada su ukljuceni svi grijaci, b) elektricni otpor svih grijaca u
stednjaku, c) dnevni i mjesecni utrosak elektricne energije aka su svi grijaci
ukljuceni u prosjeku dnevno 2 h, d) mjesecni racun za utrosenu elektricnu
energiju stednjaka.
Rjesenje: Potrosaei u stanu S8 veiu paralelno. U tom slueaju svi su potrosaci na
istom naponu, a rad jednog potrosaca neovisan je od rada drugih potrosaca.
a) Snaga elektricne struje je P;:::UT, a jacina struje
1 =.l'. = 5000W 7 A
U nov '
b) Ako je snaga e!ektricne struje P:::::U1, a jaCina struje data Ohmovim zakonom,
ondaje
u
2
U
2
p=-- odnosno R=-·
R ' P

5000W
9,68Q.
c) Utrosena elektricna energija jednaka je radu e!ektricne struje. jz reladje
p =. , rad struje je A """ Pt, odnosno dnevni utrosak eL energije
t
A =5kW· 2h =!OkWh
Mjesecni utrosak elektricne energije je
A =!OkWh 300kWh
d) Mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka je,
300 kWh·0,1 KM,"30 KM
Primjer 2: Dvije sljalice imaju snagu 60 W i 100 W kada se prHcljuce na napon od
220 V. a} Koliki su elektricni otpori sijaliea? b} Kolika ce biti snaga sijaliva ako
se vezu serijski i prikljuce na napon ad 220 V? Koja stjalliea 6e jace da svijeUi?
31
Rjesenje:
s,
P,=60 W (U, =220 V)
P,=1 00 W (U,=220 V)
U-220 V
a) R,-?, R2-?
b) P,'=?, P;=?
S1.2.24,
a) Snaga sijalice je P = VI = V' , a elektricni otpor (sI.2.24):
R
V' (220V)' U' (?lOV'
R R =--'-=----L=484Q
j P
l
60W 2 1\ lOOW
b) Kada se sijalice vefu serijski (sl. 101.) onda kroz njih protice struja
V 220 V
t·· ·--=0,17.'1.
R, + R, S06.Hl + 48411
Snaga prve sija!ice PI' :=. R 11" ;::: SOb,? Q . (0,17 A)" :;;; 23,3 W .
Snaga druge sijalice Pl =R2(1 =41';4£2 ·(0,17 A)2 ::::14 W.
Sijalica od 100 W ce s!abije da svijetli od sijalice 60 W, aka S8 vezu serijski.
Objasni zasto?
T
2.163. U TV prijernniku, koji ima snagu 180 W kada S0 prikljuCi n3 gradsku mrezu
napona 220 V, pregorio je osigurac, Na raspolaganju su nam osiguraci ad
0,5 A j 1 A Koji cema osigurac upotrijebiti?
2.164. Na elektricnom bojleri stoji oznaka 2 kW/220 V. a) Hoce Ii pregoriti osigurac
od 6 A kada S8 bojler ukljuci? b) Koliki je elektricni otpor grijaca? c) Kolika se
kolieina toplate as!aboti u grijacu za 1 h? d) KoUka se kolicina vade maze
zagrijati u bojleru za to vrijeme ad 20" do 70"C?
2.165. Na sijalici stoji oznaka 150WI220 v. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi
kroz sijalicu kada radi, b) eI6ktric";ni otpor sijalice kada je ukljucenja, c) naboj
koji prode kroz sijalieu svake sekunde, d)broj elektrone koji produ kroz sijaiicu
svake sekunde.
2.166. Koliki otpor treba de ima elektritni grijat, prikljucen na napon 220 V, de bi
se u njemu za 10 minute oslobodila koliCina top late od 1 MJ?
2.167. Koliki je dnevni utrosak elektritne energije u stanu sa sljedec':im
potrosacirna: a) 5 sija!ica snage po 100 W koje dnevno gore po 4 h, b)TV
aparat snage 200 W koji je dnevno ukljucen 7 h, e) elektricni stednjak snage
2 kW ukljucen dnevno 4 h, d) elektricni bojler snage 2 kW ukljuten dnevno 2 Ir,
e) ves masina snage 2,5 kW ukljucena u prosjeku dnevno 1,5 h? Koiiki je
ratun za mjesecni utrosak elektricne energije ako cijena 1 kW iznosi 0,1 KM?
2.168. Snaga grijaca iznosi 800 W, kada se prikljuci na napon od 220 V. Koiika 6e
biti snaga ako napon opadne na 200 V?
2.169. Elektricni patrosae ima snagu 440 W kad se prikljuci na napon 220 V. Koliki
je otpor potrosaca j jacina struje kroz potrosae?
32
2.170. Kapacitet automobilskog akumulatora iznosi 55 Ah. Kolika je energija
akumulisana u akumulatoru aka je njegova elektromotorna sila 12 V?
2.171. Otpor niti elektricne sijalice u radnom stanju [znosi 300 n, nominalni napon
je 220 V. Odredi: a) snagu sijalice, b) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu,
c) utrosak elektricne energije za 10 h.
2.172. Sijalica za epidijaskop ima snagu 500 W kad se prikljuci na napon 220 V.
Odredi: a) otpor sijalice u radnom stanju, b) jatinu struje koja prolazi kroz
sijalieu u radnom stanju, c) otpor sijaiice na aoe aka je temperatura vlakna
sijalice kada radi 2S00'C, a temperaturni koeficijent otpora u=O,005 11'C,
d) jacinu struje koja pro!azi kroz sijalicu u trenutku ukljuCivanja (na temperaturi
O°C).
2.173. Snaga reostala je 30 W kad je na njegovim krajevima napon od 15 V.
Odredi duzinu nikelinskog provodnika ad kojeg je napravljen reostat, ako je
presjek iiee 0,5 mn-t
2.174. Kol!ka S8 ko!icina toplote oslobodi U reostatu otpora 6 Q za 5 min. aka kroz
reastat prade za to vrijeme naboj ad q=600 C?
2.175. Elektricni grijac je od cekas iiee ciji je presjek 0,4 mm
2
. Snaga grijaca je
1 kW kada se prikljuci na napon 220 V. Kolika je duzina iice grijaca?
2.176. Spirala grijaca ima snagu P]=800 W kada 5e prlkljuci na napon od 220 V.
Aka 5e iiea grijaca prepolovi i ponova prikjuci na i5ti napan kolika ce biti
snaga grijaca?
2.177. Grijac bojlera ima snagu 2 kW. ZA koje vrijeme se zagrije 50 I vode ad
temperature 25°C do 60°C?
2.178. Odredi otpor grijaca koji je prikljucen na napon 220 V ako za 20 min izdvoji
1 kWh toplote.
2.179. Elektromotor ima korisnu snagu Pk=2 kW i prikljucen je napon 220 V.
Stepen korisnog dej!ovanja motora je 95%. KoUka jacina struje pro!azi kroz
elektromotor?
2.180. Elektricnl grija6 vade za akvarijum snage P=400 W zagrije 10 kg vode, ad
15°C do 25_"C, za 20 min. Odredi: a) korisnu snagu grijaca, b) stepen kor1500g
dje!ovanja grlja6a.
2.181. KaHko vremena traje zagrijavanje 31 vade u elektricnom cajniku, ad 1W'C do
tacke kljucanja? Snaga cajnika je 800 W, a kaefieijent korisnog dejelovanja
87%.
2.182. Elektricni cajnik zagrije 1,8 I vode ad 10°C do 100°C za 22,5 min. Cajnik je
prikljucen ns napon 220 Vilma kaeficijent korisnog dje!ovanja 80 %. Odredi:
a) korisnu snagu grijaca, b) snagu grijaca, c) ja6inu struje koja prolazi kroz
9rija6, d) elektricni otpor grijaca.
2.183. Iz nikelinskog provodnika duzine 6 m j precnika d=O,4 mm, napravljen je
9rijat. Odredi: a) elektricni otpor grija6a, b) snagu grija6a kad se priklju6i na
gradsku mrezu napona 220 V, e) koliCinu vode koju zagrije 9ri]a6 za 20 min ad
20"C do 50"C.
33
E
2.184. Zadatak: Sastavi strujno kolo kao
na sliei 2.25. a) Naertaj semu strujnog
kola. b) Odredi snagu sijaliee kad je
ukljucena sarno jedna baterija, c)
Odredi snagu sijalice kad su ukljucene
dvije baterije (vezane serijski). Sta
zapazas?
Pribor: Dylje dzepne baterije, sijalica
za dzepnu bateriju, ampermetar,
voltmetar i vezni materijal.
Elektricna struja u tecnostima i gasovima
Prvi Faraday-ev (Faradejev) zakon elektrolize: Masa izdvojene tvari na elektrodama,
proporcionalna je proteklom naboju,
m =kq,
gdje je k·elektrohemijski ekvivalent za datu tvaL
Nabaj 510 ga nosi 1 mol elektrona zove se Faraday-eva konslanla
Drugi Faraday-ev zakon,

mol
M

,F
gdje je: M-molarna masa Ivari, z-broj razmjenjenih elektrona na elektrodama.
Jonizacija gasa je proces stvaranja jona u gasu pod djelovanjem vanjskog jonizatora
(nesamostalno provodenje) iii pod djelovanjem elektricnog polja izmedu elektroda (samostalno
provooenje). Energija jonizacije je energija potrebna da se elektron olkine od atoma iii molekula gasa,
pri standardnim uslovima.
Primjer 1: E!ektrolizom vode (kojoj je dodalo nesto sulfatne kiseline da S8 pospjesi provodenje slruje)
nastaje oksigen i hldrogen. Kol"lka je 'I:ldvojena masa i zapremlna gasa hidrogena pri proticanju
struje od 0.15 A u loku 3 sala_ Temperalura je 25
9
C i pritisak 1 bar. Kolilw S0 pri tome izdvoji gasa
oksigena?
Rjesenje:
34
Eleklrodna reakcija na katodi je: 2ft· + 2e-- --} fL
1:=0,15 A
1=3 h",10S00s
T =(273+25)K=298 K
p",-1 bar",,10
5
Pa
z",,2
M(J--b)=2 g/mol
m",,?, V=?
Izdvojena mass hidrogena je:
2.JL.
m=.!v..!.,lt-- mol .O,J5A.10800s=O,OI68g
zF
mol
Izdvojena zaprernina hidrogena je, korisienjem jednacine pV == nRT

RT '" O,0l6Rg . __ __ ..
M p IO'Pu
mol
. _. I
Iz Jednaclne: H,O ---'I H, + 2"0, vidi se da je zapremina izdvojenog gasa oksigena dva puta manja i
iznosi 0,1 04'10-
3
m
3
,
T
2.185. Kollko 1e eiektrona pOlrebno za izdvajanje: a) 1 mola srebra iz raslVora srebro-nitrata, b) 1 mola
bakra iz rastyora kupri-sulfata?
2.186. Pri prolasku struje jaCina 1,5 A u toku 30 minuta kroz rastvor soli nekog tl"Ovalenlnog rnetaia, na
katodi S8 izdvoji 1,07 g. Kolika je reiativna atomska masa tog melaia?
2.187. Aluminij S8 dobiva elektroiizom A1z.03. Koliki naboj je potreban za dobivanje jedne lone
aluminija?
2.188. U Leklanseovom elementu jedna elektroda je cink na kojoj se odvija elektrodna reilkciji'J."
Zn --+ Zn" + 2e . Za Iwliko ee se smanjiri masa cinkovog omotata za 1 sat aka daje struju 0,03 A?
2.189, Elektrolizom hioridne kiseline nastaje gas hlor i gas hidrogen. Izracunaj zapreminu izdvojenog
gasa hlora i hidrogena, ako jo temperatura 32
c
C, pritisak 1,1 bar, jacina struje 0,5 A, vrijerno
trajanja elektrolize 1 min i 10 s.
2.190. Pri odredivanju elektrohemijskog ekvivalenta bakra u toku 5 min kroz rastvor je pro!azila struja
ad 1,2 A. Za to vrijeme masa katode se povecala Z8 120 mg. Kolika je vrijednost eicktrohemijskog
ekvivaienta bakra?
2.191. Koja kolicina dvovalentnog nikla se maze izdvojiti iz rastvorE! za 1 sat pri J8Cini struje od 1.5 A?
2.192, Elektrolizom je dobiveno 1 kg bakra. Koliko srebra S8 moie dabit! ako S8 kroz odgovarajuCi
elektrolit propusti isla koliCina elektriciteta (naboja)?
2.193. Pri elektrollzi rastvora dvovalentnog nikla, nikl 5e izdvaja na povrsini 120 cm
2
Za koje vrijeme ce
se obrazovatl sioj debljine 0,03 mm. Napon na eleklrodama je 1,8 V, otpor rastvora je 3,75 Q.
KoJika elektricna energija ce biti pri tome utrosena?
2.194. Pri niklovanju se koristi struja gustine 0,4 A/dm
2
. Kolika debljina sloja niida se moze dobiti
propustaju6i kroz ras\vor struju u toku 8,9 h?
2.195. Pri posrebravanju iz adgovarajuceg rastvora soli izdvojilo se 40,32 9 srebra za 1 h. Otpor
rastvora je 1,2 Q. Odredi jaCinu 5truje, napon na elektrodama i utrosak energije za vrijerne
posrebrivanja.
2.196. Koliku jaCinu struje treba propustiti kroz gasni voltarnelal' da bi za 10 h dohilj 0,2 n/ gasa
hidrogena pri standardnim uslovima?
2.197. Koja kolicina i broj atoma dvavalentnog cinka S8 moze izdvojili na katodi za 5 min pri elektrolizi
rastvora cink-sulfata, aka je jaCina struje kroz rastvor 2,5A
2,198. Znajuci relativnu atomsku masu i valentnosl natrija, cinka i alurninija odredi njihov clektrohemij:c;ki
ekvivalent.
2.199. Energija jonizacije molekula gasa iznosi 12,3 eV. a) Koliku brzinu moraju lma!i oIeklroni da bi
izazva!i samostalno provodenje struje u tom gasu?
2.200. Anodnim kolom elektronske cijevi tete struja od 3,2 mA Koliko eiektrona svake sekunde izleli iz
katode?
35
E
+
2.201. Zadatak: Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektricnu
struju.
+
K A I
Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterija, sijalica za
dzepnu bateriju, casa sa vodom, kuhinjska so, vezni
materijal, (sl.2.26.)

St.2.27.
2.202. Zadatak: Pokaii
uticaj jonizatora na
provodljivosl gasa.

Sl.2.26.
B) Pribor: Dvije metalne ploce, dzepna baterij;J, galvanometar.
sibica, vezni materijal (sI.2.27.).
b) Pribor:Eleidroskop (naelektrisan), sibica.
2.3. Elektromagnetizam
Mctgnetno polje
Veza izmedu magnetne indukcije B i jacine mahnetnog polja H je

gdje je : 11- 0::: !loll .. ' Il-magnetna permeabilnost tvari, flo-permeabilnost vakuuma koja
Tm
iznosl Mo0:::4n'1 0"7 A' j.lr-relativna permeabilnost tvarL
Fluks homogenog magnetnog polja kroz ravnu povrsinu S je Q) = BS cos u.. , gdjE:. je
a-ugao izmedu norma Ie na povrsinu i vektora B. Kada Ilnlje 81le prolaze okomito
kroz povrsinu fluks je

Jedinica za magnetnu indukciju je tesla (T), a za magnetn'l fluks veber (Wb= Tm
2
).
Jacina magnetnog polja na uda!jenosU a od pravolinijskog provodnika je

2n·a
gdje je I jatina struje kroz provodnlk. Jedlnica za jacinu magnetnog polja je A .
m
Jacina magnetnog polja u centru kruznog provodnika poluprecr1ika r je
I

2r
Jacina magnetnog polja unutar solenoida (zavojnice) je
NI
1
36
gdje je: I-jabna struje kroz solenoid, N-broj namotaja solenoida, ,duzina solenoida.
Sila kojom magnetno polje djeluje na provodnik duzine 1 kroz koji teee struja
jacine I (Ampereova sila) je (512.29.)
F=IB!sin a
gdje je a ugao izmedu smjera magnetnog polja j smjera struje.
Ako S8 u magnetnom polju krece naboj q brzinom v, onda palje na njega
djeluje silom (Lorentzova sila-sl. 2.30.)
F:::::qvBsina
gdje j8 a ugao izmedu smjera magnetnog palja i smjera kretanja cestice
(pozitivnog naboja).
S1.2.29.
51.2.30.
Sila kojom dva provodnika, na medusobnoj udafjenosti 8, djeluju jedan na
drugi je
1,1,1
2na
gdje su: 11 i 12 jacine struje u provodnfcima, f--duzina provodnika.
Ako tesflca naboja q ufeti u homogeno magnetno polje brzinom v, okomito na smjer tog polja.
onda CO se kretati po kruznici poluprecnika r,
IIlV
r=-.
qB
Primjer 1: Solenoid ima 369 namotaja i duzinu 30 em. Njegova ukupna otpomos!
iznosi 2,4 Q i krajevi so!enida su prikljuceni na napon 12 V. Odredt: a) jacinu
magnetnog polja unutar solenoida, b) magnetnu indukciju unutar solenoida,
c) magnetni f1uks aka je paprecni presjek solenoida 12 cm
2
, d) jacinu
magnetnog polja; magnetnu indukciju i magnetni fluks kad se u solenoid uvuce
zeljezna sipka cija je re!ativna permeabilnost 190.
Rjesenje:

em=0,3 m
Q

m'
a) H=?, b) e) <Po=?
d)l1c=190;
Kroz namotaje solenoida
prolazi struja jatine
U 12V

R 2,4A
) J
.. I' I'd . I NI 360·5A 6000
A
a aClna magnetnog po ja unutar so enol a J6 i 0::: - = ----. = - .
t O,3m ill
37
b) Magnetna indukcija unutar solenoida (u vazduhu) je
-7 Tm A 3
EO T.
A m
c) Magnetni fiuks krpz poprebni presjek solenoid a je
<Po EnS 7,54 .10-
3
T ·12 ·10-' m' 9,05 ·10-" Wb.
d)Kad se u solenoid uvube jezgro od mehkog zeljeza jabina magnetnog polja
se ne mijenja, H=6000 Nm. Magnetna indukeija 6e biti
B fl,Bo 190·7,54 .1O-
3
T 1,43 T.
Magnetni fluks ce biti ::::1,72·1O-
3
Wb.
Primjer 2: E!ektron uleti u homogeno magnetno polje indukcije 2mT brzinom 300 km/s, okornito na
smjer magnetnog polja. Odredi: a) sHu koja djeluje oa eiektron, b} poluprecnik kruznice koju opisuje
elektron, c) vrijeme jednog obiiaska kruznice,
Rjesenje: x X X X,

X
8",2 mT :=2"10-
3
T
v=:300 km ",,;\. ! 0
5
2.r:.
s s
0=6",1 6'10.
19
C
1: 10-
31
kg
((_90°
a) F=?, b) r=?, c) T=?
Uobicajeno je da S8 vektor magnetne
indukcije predstavlja znakom X aka su silnice
okomite na ravan crteia (ad citaoca).
X
X
X
"ti;
/ X
X X X
SL2.31.
a) Na elektron naboja e djeluje Lorentzova sila eiji je iznos (za ugao o==90
Q
)
F '" evB = ·3·10.1 20--'T = 9.6 ·IW
I7
N.
,
X
X
X
b) Posl0 elektron ima negalivni naboj, smjer LorentzGve sile koja djeluje na elektron je suprotan
anom na slid m.2. Lorentzova sila daje elektronu centripetalno ubr.c:anje i prisiljava 9a cia se krece
po kruznid poluprecnika r (sl.m.3.) koji je odreden reladjom
mv"
evB=--.
,
9 1.10-
31
kg· 3 < 10'
Poiuprecnik kruznice je r = mv "'" ' ". _ s 8.53.10-
4

cB 1.6·}0 '''C-2·10 -'1
c) Period kretanja elektrona po kruznici je
T= 2111' "" 2nm =1,7X.1O-Rs.
, qB
T
2.204. Magnetna permeabilnost mehkog zeljeza iznosi 1,5'10.
4
Tm/A, livenog
celika 3,14'10"Tm/A i vazduha 1,2567'10"6 Tm/A. Kolika je relativna
permeabilnost tih tvari ( supstanci )?
2.205. Maksimalne vrijednosti re!atlvne permeabilnostl za dinamo lim iznosi 5000,
a za kobalt 220. Kolika je maksimalna magnetna permeabilnost tih tvari?
2.206. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki u vazduhu iznosi 2 Aim. Kolika je
magnetna indukcija u toj tacki?
38
2.207. Magnetna indukcija u nekoj tacki polja iznosi mT, a jabina magnetnog
pol)a H=9,55 Aim. Kolika )e permeabilnost sredine u toj tacki? Kolika je
relativna permeabilnost?
2.208. Relativna permeabilnost u nekoj tacki prostora iznosi 70, a magnetna
indukcija 0,02 T. Kolika je jabina magnetog polja u toj tacki?
2.209. Koliki je magnetni fluks kroz povrsinu 8=25 em
2
koja je postavljena okomito
na magnetno polje indukcije 8=4 mT?
2.210. Magnetni fluks kroz okomitu povrsinu S=200 em
2
iznosi S·10-
4
Wb. Kolika je
jaCina magnetnog polja?
2.211. Pravougaoni ram straniea 3:::20 em i b=15 em postavljen je u homogeno
magnetno polje jacine 5 Aim. Koliki je magnetni f1uks kroz okvir ako je ugao
koj! zaklapa normala na povrsinu i vektor magnetne indukcije : a) 0
2
, b) 30
9
,
c) 60', d) 90'? Okvir se nalazi u vazduhu.
2.212. Magnetni fluks kroz neku ravnu povrsinu iznosi 60 mWb kad je ugao izmedu
normale na tu povrsinu j smjera magnetog polja 30°. Koliki 6e biti fluks kad je
taj ugao 45"?
2.213. Kruini provodnik postavljen je okomito na magnetno polje jacine 6 PJm. Pri
tome je magnetni fluks 2,37·10"7 Wb. Koliki je poluprebnik kruznog provodnika?
2.214. Kroz pravoliniski provodnik prolazi struja jacine 2 A. Kolika je jaCina
magnetnog polja i magnetna indukeija na udaljenosti 2 em od ase provodnika?
Provodnik S8 nalazi u vazduhu.
2.215. Na kojem rastojanju od ose dugackog pravoliniskog provodnika, kroz kaji
prolazi struja jacine 0,5 A, magnetna indukcija iznosi 2!lT?
2.216. U nekoj tacki jacina magnetnog polja pravoliniskog provodnika iznosi
13,6 Aim. Na kojem rastojanju od pravoliniskog provodnika se nalazi ta tacka i
kolika je magnetna indukcija u njoj? A.
2.217. Indukcija magnetnog polja u tacki, se nalazi na rastojanju 4,5 em od
pravohnlskog provodnlka, IznOSI 2,8·10· T. Odredi jacinu polja u toj tacki i
jacinu struje u provodniku.
2.218. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki udaljenoj 10 cm od pravoliniskog
provodnika iznosi 8 Aim. Krajevi provodnika prikljuceni su na napon od 12 V.
Koliki je elektricni otpor provodnika?
2.219. Kruzni provodnik ima poluprecnik 6,4 em i I<roz njega prolazi struja jacine
12,4 A. Nadi jacinu magetnog polja i magnetnu indukciju u eentru kruznog
provodnika.
2.220. Jacina magnetnog polja u eentru I<ruznog provodnika kroz koji prolazi struja
jacine 11 A lznosi 120 Aim. Odredi precnik kruga i indukeiju magnetnog polja u
eentru.
2.221. Kolika jacina struje treba da protice kroz kruzni provodnik precnika 31 em
da bi u njegovom centru magnetna indukeija bila jednaka horizontalnoj
komponenti indukcije magnetnog polja Zemlje koja iznosi 0,02 mT?
39
2.222. Krajevi provodnika, savijenog u krug polupreenika 6 em, prikljueeni su na
elektricni izvor. Magnetna indukcija u sredistu provodnika je 0,05 mT, a otpor
provodnika 0,25 Q. Koliki je napon na krajevima provodnika?
2.223. Magnetni f1uks kroz kruzni provodnik poluprecnika 18 em iznosi 2-10.
6
Wb.
Kolika jaeina struje pro!azi kroz provodnik?
2.224. Solenoid duzine 85 em ima 750 namotaja kroz kaje protice struja jaCine
5,6 A. Odredi jacinu magnetnog polja i magnetnu indukciju unutar so!enoida.
2.225. Magnetna indukcija unutar solenoida izn05i 1,2 mT. Odredi jaCinu struje
kroz namotaje solenoid a aka on ima 820 namotaja i duzinu 64 em.
2.226. Koliko namotaja po jed nom metru duzine treba da ima solenoid da bi
magnena indukcija unutar njega izn05ila 8,2 mT pri struji jacine 4,3 A?
2.227. Odredi magnetni fluks kroz poprecni presjek solenoid a duzine 1,6 m kroz
cije namotaje prolazi struja jacine 6,3 A. Solenoid ima 1400 namotaja i
poluprecnik 4,8 em.
2.228. Magnetna indukeija u eentru solenoida, koji ima 180 namotaja i duzlnu
30 em, iznosi 2,26 mT. Krajevi solenaida prikljuceni su na napon od 4,5 V.
Koliki je omsk! atpor solenoida?
2.229. Solenoid ima 20 namotaja po centimetru duzine j kroz njih prottee struja
jacine 0,2 A. KoUka je jacina magnetnog palja i magnetna indukcija unutar
solenoida ako je solenoid; a) namotan na drveni cilindar, b) namoian na
gvozdenoj sipki Cija je relativna permeabilnost 600?
2.230. Elektromagnet ima povrsinu poprecnog presjeka 10 em
2
, duzinu 20 em i
100 namotaja. Kroz namotaje teee struja jaCine 1 A a magnetni fluks iznosi
7,54·10,
s
Wb. Kolika je relativna permeabi!nosl jezgra e!ektromagneta?
2.231. Magnetni f1uks kroz poprecni presjek elektromaneta iznosi
2·10·
4
Wb, a povrsina popreenog presjeka 8 Relativna permeabilnost
jezgra elektromagneta iznosi 300, broj namotaja 250, a duzina 0,2 m. Kolika
jacina struje prolazi kroz namotaje elektromagneta?
2.232. Koliko namotaja po jedinici duiine ima elektromagnet ako je magnetna
indukcija unutar elektromagneta1, 1 T, kroz narnotaje prolazi struja jeCine
2,3 A, a reiativna permeabllnost jezgra 190?
2.233. Amperova sUa kojom homogeno magnetno polje djeluje na pravoHnijski
provodnik iznosl 0,226 N. Provodnik ima duzinu 1 m, postavljen je okornito na
smjer rnagnetnog polja i kroz njega protice struja jaCine 9 A. KoUka Je
rnagnetna indukdja i jaCina magnetnag palja?
2.234. U hornogenom magnetnorn poiju indukcijo 2,5 mT nalazi S8 pravolinijski
provodnik duzine 0,8 m. Kroz provodnlk protice struja jacine 7 A. Kolika
Amperova sila djeluje na provodnik ako je ugao izmedu srnjera struje u
provodniku i smjera magnetnog polja: a) 90', b) 45', c) O'?
2.235. Kroz pravol!nijski provodnik duzine 1,4 m protice struja jacine 12 A. Kad S8
provodnik stavi u homogeno magnetno polje indukcije 0,25 T na njega dje!uje
sila od 2,1 N. Odredi ugao izmedu smjera struje u provodniku i smjera
magnetnog polja.
40
2.236. Na pravolinijski provodnik, kroz koji protice struja od 14,5 A i koji se nalazi u
homogenom magnetnom polju jaeine 2,7'10
5
Nm, djeluje sila 1,65 N. Odredi
duzinu provodnika ako je postav!jen pod uglom 38° U odnosu na smjer
magnetnog polja.
2.237. Pravolinijski provodnik duzine 1 m i mase 19 nalazi se u magnetnom polju
jacine 5000 Aim. Smjer e!ektromagnetne sile na provodnik je vertikalno navise.
Koliku jacinu struje moramo propustiti kroz provodnik da bi on mirovao u
magnetnom polju?
2.238. Dva paraieina provodnika jednake duzine 3,2 m, kroz koje prolazi struja
jatine 58 A u suprotnom smjeru nalaze se na rastojanju 8,7 em jedan ad
dru909. Koliki je iznos sile medudjelovanja provodnik? Kakva je ta slla?
2.239. Odredi jacinu struje u provodniku ako ona privlaCi drugi provodnik duzine
2,8 m sa strujom jaCine 26 A, sHom 3,4 mN. Provodnici su u vazduhu, a
rastojanje medu njima 12 em. Kakav je smjer struje u provodnicima?
2.240. Ova paralelena pravolinijska provodnika nalaze se u vazduhu na rastojanju
4 em jed an od drugog. Kroz jedan teee struja od 25 A, a kroz drugi 5 A. Odredi
duzinu dijela provodnika na koji ce djelovati sila 1,2 mN.
2,241. Ova pravolinijska provodnika sa strujama jacine 100 A nalaze se u vazduhu.
Odredi rastojanje medu provodnicima, ako sila medudjetovanja na dio
provodnika duzine 75 em lznosi 0,05 N.
2.242. Odredi smjer struje u kruznom provodniku (sI.2.33.) ako se on odbija od
manets.
2.243. Na glatkoj ravnoj daski leii
provodnik (sI.2.34.). Kakav te
oblik imati provodnik kad se
kroz njega propusti struja?
2.244. Lagani provodnik. savijen u
spiralu (sI.2.34.). okacen je za
nit Sta ce se desitl, ako 58
kroz spiralu propusti struja?
N
51.2.33. S1.2.34.
S1.2.35.
2.245. Ova paralelna pravolinijska provodnika medusobno su udaljena 50 em. Kroz
jedan provodnik protice struja jacine 10 A, drugi 15 A Odredi magnetnu
indukciju polja u tacki kOja se na[az na polovini njihovog razmaka ako struje
teku: a) u istom smjeru, b) u suprotnom smjeru.
2.246. Ova duga pravo!inijska provodnika udaljena su meausobno 12 ern. Kroz pry!
provodnik protice struja jaCine 1 ° A, a kroz drugi 5 A Na kojoj je udaljenosti od
prvog provodnika jacin8 magnetnog polja Jednaka nuli? Struje imaju isti smjer.
2.247. Dva provodnika cine koncentricne krugove sa
polupreenicima 20 em i 10 em, te strujama 10 A i 6 A. Odredi
jacinu magnetnog polja u centru kruznice ako: a) struje imaju
1St! smjer, b) struje imaju suprotan smjer.
2.248. U kojem smjeru ce se otkloniti horizontalni snap (sI.2.36.):
a) pozitivnih jan a b) eleklrona.
S1.2.36.
41
2.249. U homogeno magnetno polje indukcije 20 mT uleti proton brzinom 3'10
4
mis, okomito na smjer
magnetnog polja. a} KoUka Lorentzova sila djeluje na proton? b) Koliki je poluprecnik kruznice koju
opisuje proton?
2.250. U homogeno magnetno polje jacine 6,77'10
4
Afm uleli eleklron brzinom 4,6'10
7
mis, okomito na
smjer magnetnog polja. Odredi: a) Silu koja djeluje na elektron u magnetnam polju, b) poluprecnik
kruzne putanje po kojaj se on krece, e) odnos eiektromagmetne sile i sile feze koja djeluje na
elektron. Polrebne konstante uzeti iz lablica.
2.251. Elektron se krece u homogenom magnetnom polju jacine 160 Aim, okomito na smjer magnetnog
polja po kruznid poluprecnika 10 em. Odredi: a) brzinu kretanja eiektrona, b) napon kojim su
ubrzani elektroni.
2.252. Kolika je jacina magnetnog polja u kojem S8 elektron krece po kru"lnici poluprecnika 8 em,
brzinom 2'10
6
mis, okornito na smjer rnagnetnog polja?
2.253. Proton i eiektron ulaze u homogeno magnetno polje. islom brzinom, okomito na smjer polja.
Kako S8 odnose poluprecnici kruznih putanja? Naboji protona i elektrona su jednaki po iznosu.
2.254. Period kretanja protona po kruinici poluprecnika r=10 em iznosi T=5,2·10·1}s. Odredi: a) brzinu
profona, b) magnetnu indukciju i jacinu rnagnetnog polja u kojem se proton krece, okomito na
sOljer polja
2.255. Elektron se ubrzava u elektricnom polju naponorn 12 V i ulazi u homogeno magnetno polje
jacine 1000 AIm, okornito nR smjer polja. Odredi: a) brzinu elektrona, b) poluprecnik kruzne
putanje, c) period kretanja e!ektrona po kruznici, d) frekvenciju kretanja po kruznici.
2.256. U homogeno magnetno polje jacine 8.10
4
Aim okomito na njegov smjer, uleli proton j(Qji Ima
kineticku energiju 10·
16
J. Kolikom silom djeluje rnagnelno polje na proton?
2.257. Naelektrisana cestiea uleti u homogeno rnagnetno polje jacine 4,14'10
5
AIm, brzinom 2 Mmfs.
Odredi specificni naboj cestiee ak.a se ona u magnetnom polju krece po kruinici poluprecnika
0,04 m. Koja je to cestiea?
2.258. Elek.tron sa kinetickom energijom 100 eV krece se u ravni okornitoj na smjer homogenog
magnetnog polja indukcije T. Kolika sila djeluje na elektron? Koliki je poluprecnik kruzne
putanje
2.259. Proton se krece u homogenom magnetnom polju indukeije 0,1 T, okomito na srnjer polja po
kruznici poluprecnika 1,6 em. a) Kolika je brzina protona? b) Kolika bi bila brzina alfa ceslice pod
istim uSlovima? rna"" 4 mp; qa",,2qp.
2.260< Elektron se krece u homogenom magnetnom polju Indukcije 8=0.02 T po kruznici poluprecnika
r= 1 em. Odredi kineticku energiju elektrona u dzulima i elektronvoltima.
2.261. Naelektrisana cestiea sa energijom E="1 keV krece se u homogenom magnetno polju po krugu
poluprecnika r-1 mm. Kolikom silom djeuje polje ns Cesticu?
2.262. Elektron se krece po kruzniei u hornogenom magnetnom polju jacine H=10 kAfm. lzracunaj
period T kretanja elektrona.
2.263. Ova jona istih naboja ulete u homogeno magnetno polje islom brzinom, okomito na srnjer polja.
42
Jedan jon ima m8SU 12 u i opisao je kruznicu poluprecnika f,,,,4 em. Odredi masu drugog jana koji
je opisao kruznicu f2=6 em.
E
2.264. Zadatak: Odredi magnetne polove
solenoida (zavojnice). Ispitaj kako zeljezo
utice na magnetnu indukciju solenoida
(sI.2.37.).
Pribor: Solenoid, dzepna baterija,
magnetna igla, provodne zice za spajanje,
neki zeljezni predmet (npr. smotak kljuceva).
2.265. Zadatak: Ispitaj magnetna svojstva nekih tvari, npr. vode.
Pribor: Libela, jak magnet (elektromagnet), plamen upaljaca.
51.2.37.
2.266. Zadatak: Ispitaj djelovanje elektromagnetne sile Zemljinog magnetnog
pol)a.
baterija, traka od aluminiske folije, sirine do slrrbk
5 mm I duzrne do 30 em, provodne iice. !
2.267. Zadatak: Ispitaj uzajamno djelovanje dva pravolinijska ) "'- leak,
strujna provodnika (sI.2.38.) (
Pribor: Kao u zadatku 2.266. . -
2.268, Zadatak: Ispitaj djelovanje magnetnog polja na
naelektrisanu testicu koja S8 krec8.
Pribor: Magnetna sipka, katodna cijev.
2.269. Zadatak: lspitaj djelovanje Lorentzove sile na jone
elektrollta.
Pribor: Providna eilindricna posuda, razbiazen raslvor +
H2S04, sipka ad alurninija (sI.2.39.), aluminijska folija, jac!
magnet (npr, nekoHko magnelica od vrata ormara). sitni
prah od krede, dvije dzepne baterije.
I I
d+
SI2.38.

Al folija
-'[==:=11 :magncr
S!.2.39.
Elektromagnetna indukcija
Prema (Faradej) zakonu, indukovana elektromotorna sila
(ems), data je

lit '
gdje je: N - broj namotaja, M - promjena magnetnog tluksa u vremenskom
intervalu lit. Predznak minus ukazuje na to da je smjer indukovane struje takav da
svojim poljem teii da sprijeei uzrok indukcije (Lencovo pravilo).
43
Ako se provodnik duzine I krete brzinom v u magnetnom polju ind"kcije 8, pri
cemu vektori v i 8 zaklapaju ugao a, indukovana elektromotorna sila u torn
provodniku ima vrijednost
E == Bf v sinu.
Aka je magnetsko polje kroz neki namotaj uzrokovano strujom jacine I, tada je
magnetni fluks kroz povrsinu obuhvacenu namotajem

gdje je L induktivilet (koeficijent sarnoindukcije).
Induktivitet solenoida (zavojnice) odreden je izrazom
SN
1

gdje je: S-povrsina presjeka solenoida, I - duzina solenoida, N broj namotaja.
Jedinica za induktivitet je henri (H Aka se u solenoidu m'ljenja jacina
A
struje, cnda se i njemu indukuje elektromotorna sila samoindukcije
E -L ill.
; Lit
Enorgija magnetnog polja data je izrazom
W""..!..U'.
2
Aka su dvije z.avojniee (solenoida) induktivno vezane , onda 6e promjena jaCine strujlJ U PrJoj
zavojnici indukovali ems u drugoj Lavojnici,
gdje je M koeficijent uzajamne indukcije,
N,N,S
M=f-l,).Lu-r-·
Nt i N2 brojevi nanlotaja prve i druge zavojnice isle duzine j presjeka.
Primjer 1: Kroz solenoid, koji ima 800 namotaja, prolazi struja jacine 2.5 A. U
toku 0,15 s jacina struje se poveca na 14,5 A. Pri tome se magnetni fluks poveca
za 2,4 mWb. Odredi: a) Srednju vrijednost indukovane ems samoindukcije,
b) induktivitet solenoid a, c) energiju palja solenoida u trenutku kada kroz njega
prol8Zi struja jacine 2,5 A.
Rjesenje

A
A
15 s
t.dJ-2,4·10·
3
Wb
b)
a) Indukovana ems samoindukclje moze se nab iz osnovne formula
M 2,4·!O-'Wb
E
s L'll O,15s
Znak minus ukazuje da se nastala ems samoindukcije suprostavlja porastu
magnetnog polja.
44
b) Magnetni fluks kroz jedan namotaj je a kroz N namotaja Posto je
promJena magetnog fluksa, uzrokovana promjenom jacine struje,
mozemo plsatl odakle je
2,4·1O-
3
Wb
ill 14,5 A - 2,5 A '
c) Energija magnetnog polja je
1 '1 1 -
W
2 2
Primjer 2: Pravoliniski provodnik duzine 1,2 m i olpora 2,5 Q moze da se krece po glalkim
medU5?bno paraieinim sinama zanemarlJivog otpoora. Sine 5U vezane za i:rver slruje ems 12 V i
otp?ra 0,5 n. Taj provodnik se krece u magnetnom polju indukcije 0,8 T. Smjer polja je
prema btaocu. Odredi jacinu struje kroz provodnik aka se on krece brzinom 12,5 m/s, okomito
na smJer polja. (s1.2.40.)
Rjesenje:
! ",,1.2 m
R==2,5 Q
Ef=18 V
r=O,5 Q
S",0,8 T
v=:i2.5 mfs
I",,? --".
v
jacinu struje mazema naci iz Omovog zakona

II. + r 81.2.40.
gdje je E - eleklromolorna sila koja djeluje u kolu
struje. Posta se provodnik krece u magnetnom polju, osim ems baterije El u kolu i indukovana
ems EI:=B Prerna pravilu desnog diana (ako se provodnik krece prema desLlom dlanu, a prsli
pokazuJu smJef magnetnog pOlja onda palae pokazuje smjer indukovane ems) je
Jacina struje u kolu je
E=E, -. E, "'ISV -O.8T·L2m 12,S":::=(JV.
"
6V _ 2A.
2,5 Sl + 0,5 Q
T
2.270. Provodnik, na slid m.2.41" krece se u magnetnom polju
indukcije B. Odredi smjer indukovane struje u provodniku.
2.271. a) Provodnik se krece u homogenom magnetnom polju
duz linija sile. Indukuje Ii S8 ems u provodniku? b} Kako
da se krece provodnik u magnetnorn polju da bi
mdukovana ems bHa maksima!na?
2.272, Moze Ii bib elektricno polje sa zatvorenim linijarna sHe? SI.2.41.
2.27.3. Prema pravHu desnog diana (vidi primjer 2), na slici 2.40_ je prikazan smjer
ldukovane ems, u ravni crteza, adole. Kakav ce biti smjer indukovane struje
ako ie taj provodnik u zatvorenom kolu struje?
2.274. Okvir ko.ii sadrii 25 namotaja, nalazi se u magnetnom polju. Odredi
indukovanu ems koja nastaje u okviru pri promjeni magnetno polja od
0,098 Wb do 0.013 Wb za 0.16 S.
45
2.275. U solenoidu, koji ima 75 namotaja, magnetni lIuks iznosi 4,8 mWb. Za koliko
vremena treba da iscezne taj fluks, da bi S8 u solenoidu indukovala ems
0,74 V?
2.276. Koliko namotaja treba da lma solenosid, da bi pri promjeni magnetnog
fluksa ad 0,024 Wb do 0,056 Wb, u toku 0,32 s, u njemu se indukovala srednja
elektromotorna sila 10 V?
2.277. Metaini prsten povrsine 20 cm
2
postavljen je okomito na linije sile
magnetnog polja jacine 2000 Nm. a) Aka S8 prsten krece duz linija sile kolika
6e bitl indukovana ems u prstenu? b) Aka magnetno polje iscezne u toku
0,01 5, koUka 6e bUt! indukovana ems?
2.278. Provodni pravougaoni okvir straniea 18 em i 5 em postavljen je u homogeno
magnetno polje, okomito na linije sile. Odredi magnetnu indukciju tog polja aka
ana iscezne za 0,015 S, a U okviru S8 pri tome lndukuje srednja ems 4,5mV.
2.279. Metalni prsten postavljen je u magnetno polje indukeije 0,012 T, okomito na
linije sile. Prsten se udalji IZ magnetnog polja u toku 0,025 s j pri tome se
indukuje ems ad 3,5 mY, Kollka je povrsina prstena i precnik prstena?
2.280. Automobil se krece brzinom 108 km/h. Odredi razliku potencijala na
krajevima prednje oSQvine, aka je njena dutina i,8 m a vertikalna komponenta
jacine Zemljinog magnetnog polja 40 Nm,
2.281. Pravoliniski provadnik se krece brzinom 25 mis u homogenom magnetnom
polju jacine 3025 AIm, okomito na linije slie. Kolika je duzrna provodnika, aka
je na njegavim krajevima napon 28 mY?
2.282. Pravoliniski provodnik dutine 120 em kre6e se u homogenom magnetnom
polju pod uglom 1 r u odnosu na smjer polja, brzinom 15 mis. Odredi
rnagnetnu indukciju polja ako 58 u provodniku indukuje ems 6,2 mY.
2.283, Odredi induktivitet kruznog provadnika u kajem nastaje magnetni fluks
0.012 Wb pri proticanju struje jaCine 8,6 A.
2.284. U solenoidu nastaje magnetni fluks od 0,015 Wb, kada kroz njegove
namotaje prolazi struja jacine 5 A. KoHko namotaja ima solenoid ako je njegov
induktivitet 0,06 H?
2.285. Kolika je ems samoindukciJe u solenoidu ako struja jacine 3,8 A iscezne u
toku 0,012 S1 Induktivitet soienoida je 68 mHo
2.286, U solenoidu se jatina struje promjeni za 2,8 A u toku 62 ms. Pri tome
nastaje ems samoindukcije od 14 V, Odredi induktivitet solenoida.
2.237. Solenoid ima induktivitet 240 mHo ZA koje vrijeme u solenaidu se povecala
jacina struje ad nula do 11,4 A, aka je pri tome nastala ems sarnoindukcije ad
30V?
2.288. Koliki je induktivitet solenoida aka pri struji od 6,2 A njegovo magnetno polje
lma energiju 0,32 J?
2.289. Energija magnetnog solenoida, tiji induktivitet izn051 0,095 H, je 0,19 J.
KoUka jacina struje prolazi kroz solenoid?
2.290. Odredi energiju magnetnog polja solenoida u kojem bi, pri jadni struje od
7,5 A magnetni fluks iznosio 2,3 mWb. Broj namotaja solenoida je 120.
46
2.291. Na krajevima solenoida, eiji je otpor 8,2 Q i induktivitet 25 mH d'
t I I
'k .. , 0 rzava S8
s a an raz I a potenellala 55 V. a) Kolika se indukuje ems pri prekidu strujno
kola u toku 12 ms? b) Kolika se pn tome IzdvOII energija? 9
2.292. Kolika ce jaCina struJe prolazili kroz kolo na slicl' 2,40, k .
a 0 se promljene poiovi na bateriJ'l?
Podalke uzmi iz primjera 2.
E
2.293. Zadatak: a) U kojem smieru ce --+ ~
skrenutl kaza!jka galvanometra, ako C==r==N:J1
sjeverni po! magnetne sipke S
priblizavamo jed nom kraju solenoida?
b) U kOjem srnjeru ce skrenuti kazaljka
galvanometra ako sjeverni pol magneta
udaljavamo?
SI.2.42.
Pribor: Solenoid, magnetna sjpka, galvanometar,v8zni materija!.(s1.2.42.)
2.294. Zadatak: a) Sta ce se desiti ako metalnom
prstenu , na slid 2.43., priblitavamo magnet? b) Sta
ce S8 desiti ako magnet udaljavamo? c) Sta ce se
desiti ako magnet priblizavamo iii udaliavamo od
aluminijskog poluprstena? -
Pribor: Lagani aluminijski prsten i poluprsten na
osovini (kao na slici 2.43.) ako koje S8 maze
okretati bez trenja,
2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja
SL2.43.
Trenutna vrijednost naizrnjenicnog napona i struje mijenja S8 po zakonu:
u:::;::- Do sinoot; i "" Io sinoot
gdje su: Uo, 10 - maksimalne vrijednosti napona, odnosno struje O J ~ 2 1 t f - kruzna
frekvencija, '
47
Elektivna vrijednost naizmjenicnog napona i struje,
U =O,707U
o
; 1=0,7071
0
U daljem tekstu (ukotiko nlje posebno istaknuto) pod naponom i jac/nom struje podrazumjeva S8
efektivna vrijednost. U opcem slucaju u trenutku t=O, trenutna vrijednost napona i struje mogu blti
razliCite od nule, U '" t:o gdje je ipo-pacetna faza
Impedanca u kolu naizmjenitne
struje u kojem su redno v8zani termogeni
(omski) otpor R, kalem induktiviteta L i
kondenzator kapaciteta C, je

R
SL2A4.
gdje je : RL=coL - induktivni otpor; Re = rotc - kapacitivni otpor.
Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje,
U
1=-
Z'
gdje je U napon na krajevima kola.
Aktivna snaga naizmjenicne struje data j8 izrazom,
Fa = Ul cos cp
gdje j8 cp - fazni ugao izmedu napona i struje. Faktor snage je
R
coscp =-
Z
Prividna snaga je P=lJl, a reaktivna snaga 1',=U sin cpo
Rezonantna frevencija u kolu naizmjenicne struje data je lzrazom
1
w=--
JLc
Za transformator (bez gubitaka) prenosni odnos je
Vi Nl

U
2
N2
gdje su U" 1
1
, N1 j U
2
, 1
2
, N2 -napon, jacina i broj namotaja na primarnoj, odnosno
sekundarnoj zavojnici,
48
Primjer 1: Na gradsku mrezu, napon U=220 V i frekvencije f=50 Hz,
prikljucen je serijski spoj omskog otpora 100 Q, kondenzatora kapaciteta 10 IlF i
zavojnica induktiviteta 0,7 H (sI.2.45). Odredi: a) induktivni i kapacitivni otpor, b)
impedancu, c) jacinu struje u ko!u, d) pad napona na svakom dijelu kola, e) faktor
snage f aktivnu snagu u kolu.
Rjesenje:
U=220 V; 1=50 Hz
R=l 00 Q; L=0,7 H
C=10 "F-10.10·
6
F
a} RL=?, Rc=?, b) Z=?, c) I=?

.. L
, ,
, ,
, '.

-
d) UR=?, UL=?, Uc=?, e) COS'l'=? p,"?
51.2.45.
a) !nduktivni otpor izracunavamo po relaciji RL=mL, gdje je
O1=2,,[=2·3,14·S0 s"=314 S·'.

b) Ukupan otpor je
Z=JR2 =J(JOOQ)' +(220Q-318,SQ)'
c) Jat-ina struje u ko!u je
U nov .
1=--=--=1.)7 A.
Z 140£2
d) Padovi napona na pojedinim dijelovima kola su:
U,,=RI=lOOQ·l,57 A=157 V
Uc=Rc1=318,5 Q·l,57 A=500 V
U
L
=Rd=220 Q·1.57 A=345 V
e) Faktor snage je
R IOO£]
cos'l'=-=--=0,714
Z 140Q
Aktivna snaga je
P, = Ulcos<jl = 220V ·1,57 A ·0,714 = 246,5 W
Dokazi da j0 aktivna snaga P
a
=oRI
2
_
Primjer 2: Zavojnica omskog o\pora 5 Q i induktiviteta L prikljucena je na gradsku mrezu napona
220 V i frekvencije 50 Hz. Fazni pomak izmedu napona i struje je 60". Odredi: a) impedancu kola. b)
jacinu struje u kolu, c) snagu koju trosi zavojnica. d) induktivitet zavojnice.
Rjesenje:
R:o:5 Q; U",220 V, f",,50 Hz
(£looeO"
a) Z_?, b) l_? c) d) L:=?
a) Faktor snage je da! izrazom cos cp "" ,odkle je Z = "" = J 0 Q
Z cos(jJ cos 60'
b) 220 V =2,2A.
Z lOQ
c) P, =Ulcoscp",220V·2,2A·O,5=242Q
49
d} lnduktivitet zavojnice temo odrediti iz relacije za impedancu:
Z '" [R';RT ' odkle je
== Z' R" "" (lom' ",,75Q'
R
L
""S,7Q.
0028H
(J) 2·3.14,50s-' '
Primjer 3: Transformator je prikljucen na gradsku mrezu napona 220 V i
frekvencije 50 Hz. Pri tome j8 napon na krajevima sekundara 6 V, a broj namotaja
na sekundaru je 20. Odredi: a) broj namotaja na primaru , b) jacinu struje kOja
protice kroz sekundar kada se prikljuc! na potrosae snage 40 W, c) jacinu struje
kroz primar.
Rjesenje:
U
p
=220 V, U,=5 V, N,=20
P-40W
a) Np=?, b) I,_?, c) 1,-7
a) Odnos napona i broja namotaja na primaru j sekundaru je
d k
· . N < Up 220 V 33
o a leJe) p =1\5--:::.20-------=7 ...
, Us 6V
b) Snaga patrosaca je p=tJs1s odakle je J s = 6,7 A .
s
c) Postoje IF=ls
Us Ip Up 220V
T
Up
u- ,
s
2.295. Frekvencija struje gradske mreze iznosi 50 Hz. Koliki je period i kruzna
frekvencija?
2.296. Zicani okvir roUra u homogenom magnetnom polju ugaonom brzinom
w=376,8 rad/s. Kolika je frekvencija i period indukovanog napona?
2.297. Efektivna vrijednost napona gradske mreie iznosi 220 V. Kolika je
maksimalna vrijednost?
2.298. Maksirnalna jaCina naizmjenicne struje iznos! 2,82 A. Kolika je njena
efektivna vrijednost?
2.299. Kroz termogeni otpor R=4,8 Q prolaz] naizmjenicna struja cUi je maksimalni
napon 24 V. Kolika je efektivna jacina struje?
2.300. Trenutna vrijednost napona gradske mreze mijenja S8 po sinusnom zakonu
u=311'8in 3141. Odredi: a) mak8imalnu i efekiivnu vrijednost napona , b)
frekvenciju i period.
50
2,301. a) Napisi jednaeinu po kojoj se mijenja naizmjenieni napon, ako je
frekvencija struje 60 Hz, a efektivni napon 14,14 V. b) Kako se mijenja jaeina
struje ako je u kolu samo termogeni otpor R=4 Q.
2.302. Jaeina naizmjeniene struje, kroz termogeni otpor R=50 Q, mijenja S8 po
zakonu i=2 sin 3141. Kako Se mijenja napon na krajevima otpora?
2.303. Izolator je prikljucen na naizmjenicni napon od 1 kV. Hoce Ii dod do proboja
izolatora ako je njegov probojni napon 1,3 kV?
2.304. Na elektrienoj sijalici stoji oznaka 100W/220 V. Odredi maksimalnu
vrijednost sinusnog napona i jaclne struje?
2.305. Efektivni napon naizmjenicne struje Iznosi 21,2 V, a frekvencija 50 Hz.
Odredi trenutnu vrijednost napona poslije: a) 3.3 ms, b) 5 ms, c) 10ms.
2.306. Zavojnica ima induktivitet 35 mHo Koliki ce biti induktivni otpor zavojnice ked
se prikljuci na naizjenicni napon frekvencije: a) 50 Hz, b) 6.0 Hz.
2.307. Kad se zavojnica prikljuCi na naizmjenlcni napon 110 V i frekvencije 60 Hz
kroz nju protiee struja od 0,5 A. Koliki je induktivitet zavojnlce?
2.308. Zavojnica induktivitetaO,5 H prikljucena je na naizmjenicni napon koji S8
mijenja po zakonu u:;::16,9 sin 75,41. a) Koliki je induktivni otpor zavojnice?
b) Kako se mijenja jacina struje u kolu?
2.309. Kondenzator kapaciteta 250 IIF ukljucen Je u mrezu naizmjenicne struje.
Odredi njegov otpor ako je irekvencija struje: a) 50 Hz, b) 50 Hz, c) 200 kHz.
2.310. Kapacitivni otpor kondenzatora, uklJucenog u naizmjenicnu struju
frekvencije 50 Hz, iznosi 126 Q. Kollki je kapacitet kondenzatora?
2.311. Kada se kondenzator kapaciteta 2 MF prikljuci u kolo naizmjeniene struje
njegov otpor je 1327 fl< Kolika je frekvencija struje?
2.312. Kondenzator kapaciteta 700 nF prikljueen je na: a) jednosmjerni napon ad
120 V, b) naizmjenicni napon 120 V, frekvencije 50 Hz. Kolika jatina struje
tece kroz kondenzator?
2.313. Dva kondenzatora eiji su kapacltei! po 1 ).IF vezani su: a)paraielno, b) redno.
Kolika ce biti jaCina struje ako S8 prikljuce na naizmjenicni napon 220 V,
frekvencije 50 Hz.
2.314. Zavojnica induktiviteta 0,5 H i termogenog olpora R=60 fl, prikljueena je u
kolo naizmjenicne struje frekvencije 60 Hz. Kolika je impedanca?
2.315. Termogeni otpor R=200 Q i zavojnica induktlviteta 500 mH vezani su redno
i prikljuceni na elektricnu mrezu napona 110 V i 50 Hz. a) Koliki je ukupan
otpor kola? b) Kolika je lacina struje u kolu? c) Koliki je napon na krajevima
zavojnice i termogenog otpora?
51
2.316. Kolika jacina struje protice kroz zavojnicu induktiviteta 0,1 H i omskog
otpora 10 Q kad se prikljuci na: a) istosmjerni napon od 24 V, b) naizmjenicni
napon od 24 V i frekvencije 50 Hz?
2.317. Koliki je induktivitet zavojnice koja je vezana sa termogenim otporom ad 30
£1, aka impedanca njihove veze sa strujom frekvencije 60 Hz, iznosi 40 Q.
2.318. Kad ukljuCimo zavojnicu u kolo naizmjenicne struje na napon od 12 V
ampermetar pokazuje jaCinu struje 4 A. Pri ukljucenju i8t8 zavojnice u kolo
naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz i napona 12 V ampermetar pokazuje
struju jacine 2,4 A. Odredi induktivitet z8vojnice.
2.319. Odredi impedancu grane kola koju cine serijska veza termogenog otpora ad
2 kQ i kondenzatora kapaciteta 2ftF, kad kroz njih proti(;s struja frekvencije
50 Hz.
2.320. Termageni otpor R= 200 Q i kondenzator kapaciteta C=10 flF vozani su
redno i prikljuceni na izvor naizmjenicnog napona 110 V i frekvencije 50 Hz.
a) KoUka jacina struje protiee kroz kola? b) Ko!iki su naponi na krajevima
termogenog otpora i kondenzatora?
2.3.21. Elektricna sija!ica, ciji je omsk! otpopr R=484 £2, j kondenzator kapaciteta
C:::::6 )IF vezani su redna i prikljuceni na gradsku mrezu napona 220 V j
frekvencije 50 Hz. Koliki je napon na krajev'lma sijalic8, a koliki na krajevlma
kandenzatora?
2.322. Aktivni atpor R:::::60 Q i kondenzator kapaciteta C v8zani su redno u kola
naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz. Pri tome je fazni ugao izmedu struje i
napona 70
e
• OdredL a) kapadtivni otpor; b) kapacitet kondenzatora,
c) impedancu kola.
2.323. Za koju frekvenciju aktivni otpor Q i kondenzator kapaciteta 20 nF
imaju isti otpor?
2.324. Kroz kondenzator kapaciteta 15 !J-F protice naizrnjenicna struja koja se
mijenja po zakonu sin 628t. Koliki je napon na krajevima
kondenzatora?
2.325. Ka!em induktiviteta 220 mH i kondenzator kapaciteta 4 llF vezani su redno i
prikljuceni na izvor naizrnjenicnog napona U=80 V j frekvendje f=50 Hz.
Termogeni otpor jo zanemarljiv. Odredi: a) impedancu kola, b) napon na
krajevima zavojnice i kondenzatora.
2.326. Napisi izraze za irnpedancu, na slikama a, b i c (sI.2.46.). IzracunaJ
52
R L C impedancu aka je :
I
1
-'0601J61'O ... R f II , L n;
T --, - RL =94.2 Q;
___ -.-1 199 n.
a) b) c)
SI.2.46.
2.327. Kondenzator ima isti otpor kao zavojnica induktiviteta 1,5 H za naizmjenicnu
struju Hz. Koliki je kapacitet kondenzatora?
2.328. Zavojnica induktivnog otpora 6 Q, kondenzator kapacitivnog otpora 4 Q. i
termogeni otpor R:::::10 Q vezani su serijski i prikljuceni na gradsku mrezu
(220 V. 50 Hz). Odredi: a) impedancu kola, b) jadnu struje u kolu, c) napon na
krajevima z8vojnice, kondenzatora j termogenog otpora.
2.329. U kolu naizmjenlcne struje redna su vezani aktivni otpor od 86 Q, zavojnica
induktiviteta 0,6 H i kondenzator kapaciteta 83,3 Q. Odredi impedancu aka je
kruzna frekvencija 100 rad/s.
2.330. Fazni ugao izmedu napona i struje lznosi 11,5°. Koliki je faktor snage?
2.331. Faktor snage potrosaca u kolu naizmjenicne strujeiznosi 0,85. Aka je njegov
aktivni otpor 37 Q. koHka tece struja kroz potrosac kad je naizmjenicni napon na
njegovim krajevima 110 V?
2.332. T ermogeni ctpor &2. zavojnica induktiviteta L=2 H i kondenzator
kapaciteta C=10 J.lF vezani su redno i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V,50
Hz). Odredi napon na krajevima kondenzatora i zavojnice.
2.333. Zavojnica s aktivnim otporom 15 Q i induktiviteta 52 mH redna je vezana sa
kondenzatorom kapaciteta 120 IlF, a zatlm prik!jucena na gradsku mrezu.
Odredi: a)jaCinu struje u kolu, b) fazni ugao izmedu struje i napona, c) aktivnu
snagu.
2.334. Termogeni otpor Q, kondenzator kapaciteta ftF i zavojnica
induktiviteta L=0,3 H, vezani su serijski i prikljueeni na nizmjenicni napon
V. a) Pri kojoj frekvenciji struje 6e otpor u kolu biti najmanji (U
rezonanciji)? b} Ko!ika struja protice kroz kol0 pri rezonanciji, c) Koliki su
naponi na krajevima kondenzatora, zavojnice i termogenog otpora kad je kola
u rezonaciji? d) Koliki je fazni ugao izmedu struje i napona pri rezonancijl?
2.335. U kolu naizmjenicne struje su zavojnica induktiviteta 0,6 mH, kondenzator i
aktivni atpor. Pri frekvenciji od f=133 Hz nastupa naponska rezonancija. Koliki
je kapacitet kondenzatora i kapacitivni otpor?
2.336. Zavojnica induktiviteta 0,1 H, aktivni otpor R i kondenzator C vezani su
serijski i prikljuceni u kola naizrnjeniene struje frelwencije 50 Hz. Kaliki treba da
bude kapacitivni otpor da bi kroz kola tekla najjaea struja?
2.337. Fazni ugao izmedu struje i napona u koJu naizmjenicne struje iznosi 25
c
.
Odredi: a) impedancu kola ako je aktivni otpor 26 n, b) razliku iznosa
induktivnog i kapacitivnog otpora.
2.338. Aktivna snaga potrosaca u ko!u naizmjenicne struje iznosi 60 W, a fazni
ugao izmedu struje i napona 30
e
. Odredi: a) jacinu struje u ko!u ako je napon
na krajevima kola 110 V, b) impedancu kola, c) aktivni otpor u kolu.
2.339. Motor naizmjenicne struje prikljucen je na elektricnu mretu napona V
pri cemu kroz njega protice struja jacine 1=2 A. Faktor snage motora je
53
cos'l'=0,90. a) Kolikom snagom motor opterecuje mrezu? b) Kolika je aktivna
snaga motora? c) Kolika je njegova korisna snaga ako je koeficijent korisnog
djelovanja motora 11=0,85?
2.340. Roz termogeni otpor R= 6 Q prilikom proticanja sinusne struje, u toku 3 s se
oslobodi kolitina toplote od 72 J. Kolika je maksimalna jaGina struje, koliki je
maksimalni napon na krajevima otpora?
2.341. Jacina naizmjenicne struje, kroz otpornik R=4 Q, mijenja S8 po zakonu
i=6,4 sin 314t. Odredi: a) aktivnu snagu, b) oslobodenu kolicinu toplate u toku
jednog perioda.
2.342. Broj namotaja primara transformatora je N,;;;:20, a sekundara N
2
o:::84. Koliki
je koeficljent transformacje?
2.343. JaGina struje na primaru transformatora je 1, =1,6 A, a napon U,=24 V. Koliki
su napon i jacina struje na sekundaru, aka je koficijenttransformatora 4?
2.344. Primar transformatora lma N
1
=1200 namotaja tanke iice, a sekundar N
2
:;:;;:30
namotaja debele iicB. Kad S8 primar prikljuci na gradsku mrezu napona
U
1
=220 V kroz njega teee struja 1
1
::::0,15 A. Koliki su napon i jacina struje na
sekundaru?
2.345. Transformator za elektricno zvonce snlzava naizmjenicnl napon od 220 V
na 6 V. a) Kolika struja prolazi kroz primar ako zvonce ima snagu 5W, b) Kolika
je jacina struje kroz sekundar?
2.346. linijski napon trofazne mreze iznosi 380 V. Koliki je fazni napon
E
2.347. Zadatak: a) Na katodnom oscilografu posmatraj naizmjeniGni napon
gradske mreze (sI.2.47.). b) Posmatraj katakteristike zvucnih oscilacija koje se
pomocu mikrofona pretvaraju u elektricne. (sI.2.48)
KO KO

31.2.47 SI.2.48.
Pribor: Katodni oSci!ograf (npr. skolski osci!ograf
OES.1), mikrofon, (iz telefonske slusalice).
transformator 220 V/6 V, baterija 4,5 V, zvucna
viijuska, prikljucne zice.
2.348. Zadatak:lspitaj kako zavojnica (solenoid) i
kondenzator uticu na elektricni otpor u kolu
naizmjenicne struje. (sI.2.49.)
Pribor: Izvor istosmjernog napona 4 V,
54
S1.2.49.
transformator (220 V/4 V), sijalica za dzepnu bateriju, skolski transformator sa
ze!jeznim jezgrom, prekidac, ilee za spajanJe, dva kondenzatora po 60 j1.F.
2.349. Zadatak.lspitaj kakvu struju daje generator za
naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju.
Pribor: Skalski generator za naizmjenicnu struju i
jednosmjernu struju, galvanometar demonstracioni sa
nu!om na sredini skale.
2.350. Zadatak: Demonstriraj dobijanje obrtnog magnetnog
polja i njegove karakteristike.
Pribor: Magnetna sipka i magnetna igla (sI.2.50.)
Laboratorijska vjezba 2: Odredivanje induktiviteta zavojnice.
S1.2.50.
Pribor: Zavojnica nepoznatog induktiviteta (npr. zavojnica skolskog
transformatora (ili prigusnica za rasvjetnu Gijev), ampermetar za naizmjenicnu
strllju (50 mA), voltmetar za naizmjenicnu struju (10 V), reostat, transformator
(220 V/4 V), zice za spajanje.
Uputstvo:a) PNO treba izmjeriti termogeni otpor.

L,R
S1.2.5 I. SI.2.52.
U(v) I(A) Z (0)
Kao izvor jednosmjernog napona, ukoHko nemas ispravljac, mazes uzeti
dzepnu baterijll (s1.2.51). Spoji strujno kolo kao na sliei 2.51. Klizac reostata
namjesti na sredinu. Zatvori kola struje i izmjeri jaCinu struje i napona. Jzvrsi
najmanje tri mjerenja. Izracunaj otpor R::::U/1, za svaki par vrijednosti napona i
struje. Podatke unesi u tabelu. Nadi srednju vrijednost otpora R. b) Za odredivanje
impedance kola kao izvor naizmjenicne struje koristi sekundar transformatora
(izvode 4 V, 6 Vi 8 V). U kolu naizmjenicne struje zavojnica, pored termogenog
otpora pruza i induktivni otpor RL::::WL. Otpor koji izracunavamo je Z "" 2 + Rt .
UkljuCi kola struje (sI.2.52.). Izmjeri pad napona U i jaGinu struje I. Podatke
unesi u tabelu. Izvrsi najmanje tri mjerenja (U,=4 V, U
2
=6 V, U
3
=8 V) i za svako
55
mjerenje izracunaj impedancu Z=U/I. Nadi srednju vrijednost. induktivitet zavojnice
je
_JZ2_ R 2
L- 2'
Ol
gdje je (I):::;;2nf, f=50 Hz, Z i R srednje vrijednosti otpora i impedance.
Elektromagnetne oscilacije i talasi
Elektromagnetne oscilacije u LC oscilatornom kolu su harmonijske.
Frekvencija sopstvenih oscUacija data je Thomsonovom formulom

2n.JLC
gdje je : L - induktivitet zavojnice. C - kapacitet kondenzatora.
Veza izmedu talasne duzine elektromagnetskih talasa i frekvencije
oscilovanja,
gdje je c - brzina talasa.
Brzina sirenja elektrornagnetnih talasa u nekoj sfodini je
1
[,;
gdje je: permilivnos! sredine £=Erto; permeabilnosl sredine !1=f1,f.\<l-
Brzina simnja eiektromagnetnih ta!asa u vakuumu je
1
c=--
M
Indoks preia.mania sredine kroz koju S8 prostire talas ,
c ,-----
n=--;;=.yf,!-l,
Energija naelektrisanog kondenzatora je ,
W"" cui-
2
gdje je C - kapacltel kondonzatorQ., U - razlika potencijuta na njegovirn krajevlma.
Energija rnagnetnog polja zavojnice
\v = ,ui-
2
gdje je ! - jacina struje u zavojniCi.
Zapreminska gustina energije elektricnog i magnetnog polja,
W = ££2 • w ""J:.
H
'-
" 2' m 2
gdje su E i H, jaCine eiektricnog odnosno magnetnog polja.
Gustina energije elektromagnetnog polja
56
1
w ""-(EE' + !J.H2) "" eEt ""/lHz.
2
Primjer 1: Oscilatorno kolo S8 sastoji ad vazdusnog kondenzatora cija ploca
ima povrsinu 100 cm
2
I izmedu ploca rastojanje 3,14 mm. Zavojnica kola 1ma
induktivitet L=1 Na koju ta!asnu duiinu rezonira oscilatorno kola. Brzina
elektromagnetnih talasa u vazduhu je v",c=3·1 0
8
m/s.
Rjesenje:
m'
m
L -1 ClH-1O·
6
H

Talasna duzina talasa je A=cT, gdje je period talas, T=l/f,
.
Kapacitet kondenzatora je
s Hru!.'. =lln to-III'
C""Eu€'d",-H,H5 III O,OOJ141ll '"
Period oscilovanja je
T 2,82 .\O-lJ F 3,3 ·10-
8
s.
Talasna duzina je, A = cT = 3 3,3 > lO-8 s "" 10m.
s
T
2.351. Izracunaj frekvenciju oscilovanja elektritnog oscilatornog kola, aka j8
induktivitet zavojnice u tom kolu L=12 mHo a kapacitet kondenzatora 0.88
2.352. Gernu je jednak period sopstvenih oscilacija elektricnog osdlatornog kola sa
kondenzatorom kapaciteta 2,2 i induktiviteta 0.65 mH?
2.353. Imama na raspolaganju kondenzator kapaciteta 210 IiF. Koliki treba da
bude induktivitet zavojnice sa zeljeznim jezgrom da bi period sopstvenih
oscHacija oscilatornog kola iznosio T =1 s?
2.354. Koliki treba da bude kapacitet kondenzatora oscilatornog kola, ciji je
induktivitet 22 mH, da bi ana rezonjralo na frekvenciji 684 kHz?
2.355. Period oscilovanja oscHatornog kola je 1 !J.,s. Koliki je induktivitet zavojnice,
aka je kapacltet kondenzatora 12 pF?
2.356. Kako ce S8 promijeniti period oscilovanja oScilatornog kola aka se kapacitet
paveca dva puta, a induktivitet poveca osam puta?
2.357. Napon na plocama kondenzatora eiektricnog osci!atornog kola mijenja se
po zakonu u=40 8in2000111. Odredi: a) kapacitet kondenzatora ako js
maksimalni naboj na kondenzatoru lie, b) induktivitet zavojnice.
2.358. Radio Tuzla ima frekvenciju 94 MHz. Kolika je talasna duzina radiotalasa?
2.359. Talasna duzina radio talasa iznosi 60 m. Na kojoj frekvenciji emituje
program?
.57
2.360. Kolika 6e talasnu dutinu "hvatati" radioprijemnik dje je oscilatorno kolo ima
kondenzator kapaciteta 2 nF i zavojnicu induktiviteta OAmH?
2.361. Oscilatorno kola emituje u vazduh elektromagnetne talase duzine 150 m.
Koliki je kapacitet kondenzatora ako je induktivitet zavojnice 0,25 mH?
2.362. Oscilatorno kola radioprijemnika lma zavojnicu induktiviteta 0,32 mH i
kondenzator promjenljivog kapaciteta. Radioprijemnik maze primiti radio
talase od 188 m do 545 m. U kojem intervalu S8 mijenja eiektricni kapacitet
kondenzatora?
2.363. Na koji dijapazon talasnih duzina je proracunat radioprijemnik, aka je
induktlvitet zavojnice 1,5 ml-!, a kapacitet S8 moze mijenjati od 75 pF do
680 pF.
2.364. Dipol (otvoreno oscilatorno kola) napravljen je ad dvije bakarne cijevi kaje
su medusobno spojene sijalicom za dzepnu bateriju. Kolika mora bitl duzina
iice da bi sijaHea maksimalno svijetlila aka do nje doiaze eiektromagnetni
talasi ad UKV ascilatora eija je frekvencija 150 MHz (sI.2.54.).
2.365. Na krajevirna kondenzatora u elektricnorn oscilatornorn kolu rnijenja S8
napon prema jednacini u=20 sin 1 OOOnt. Odredi talasnu duzinu
elektromagnetnog talasa sto ga emituje to kolo.
2.366. Odredi brzinu eiektromagnetnih talasa u benzo!u, ako je njegova relativna
permitivnost 2,3.
2.367. Talasna duzina radiotalasa u vazduhu je 32 m. Kolika ce biti talasna duzlna
u staklu clja je relativna permitivnost 7? Smatrati da je za staklo ).1-r=1.
2.368. Frekvencija elektromagnetnih talasa iznos! 1 MHz. Kolikace biti talasna
duzina talasa. a) U v8zduhu, b) papiru clja je relativna permeabilnost jednaka
jedinici, a perrnitivnost 2,6.
E
2.369. Zaclalak: Formiraj elektricna Dscilatarna kolo
tako da mozes pratiti elektricne osci!acije na
voltmetru.
Pribor: Elektrolit kondenzator kapaciteta 700 .uF,
zavojnica skolskog transformatora od 3600 zavoja
na zatvorenoj zeljeznaj jezgri, demonstracioni
voltmetar ad 5 V sa nulom skate na sredini
(81.2.53.).
2.370. Zadatak: Pokazi princip prenosa energije
elektromagnetnim talasima.
Pribor: Dvije bakarne cijevi, unutar kojih se
nalaze tanje sipke koje se mogu izvlaciti
i uvlaciti iz njih, (cijevi su medusobno
spojene sijaiicom za dzepnu bateriju),
drzac ( 81.2.54), UKV oscilator.
58
SL2.5:">.
"Zil'Ofjc:sanw ljubol'''
Omcr Hajam (103R _ 1129)
Perzijski pjcsnik, aslronom i
3.0 P T I K A
3.1. Brzina svjetlosti. Fotometrija.
Brzina svjet!osti u vakuumu iznosi c=299 792 458 mls jli priblizno
c=3·10'mls.
Povrsina S na sferi polupretnika r, vidi se iz njenog sredista pod prostornim
S
ffi= r2 "
uglom
Jedinica za prostorni ugao je steradijan (Sf).
Pun prostorni ugao pod kojim se vidi cijela povrsina sfere je {On "" 4nsr.
Jacina svjetlosti nekog izotropnog svjetJosnog izvora je
I <I>
w
gdje je W. svjetlosni fluks. Jedinica zajacinu svjetlosti je kandela (cd), a za
sVJetiosm fluks lumen (1m).
1m
sr
Ukupan svjetlosni fluks tackastog izotropog svjetlosnog izvora jaeine I je <Po
neke povrsine je kolienik svjetlosnog fluksa koji okomito pada
na povrslnu ! vehclne te povrsine,
Sf jedinlca za osvijetljenost js luks (Ix),

m
2
lambertov zakon: Osvijetljenost povrsine u nekoj tackl A, na
rastojanju rod izotropnog tatkastog svjetlosnog izvora, je
(sI.3.1),
I
E =: "2 cos 0:,
r
gdje je a. ugao koji zaklapa sVjetiosni zrak sa okomicom na
povrsinu.
R
,
,
,
a,
,
,
,

A
SU.1.
59
Primjer 1: Izotropni tackasti sjetlosni izvor jacine 150 cd osvjetljavazastor na
udaljenosti 7,5 m. a) Koliki svjetlosni fluks pada na zastor? b) Kohka Ie srednla
osvijetljenost zastora cija je povrsina 2 m
2
?
Riesenje:
1=150 cd
r=7,5 m
S-2 m
2
a) <P=?, b) E=?
a) Svjetlosnifluks koji pada na zastor je <1>=100, Prostorni ugao pod kojlm S8
emituje svjetiost je
S ? 2
(j) == _u := 0 0'1,,)5 Sf
- (7,5m)2 , ..
Svjetlosni finks je , <p=150 cd·O,0355 sr=5,32 1m.
b) Srednja osvijetljenost povrsine je
, <P 5,32lm '.
E "" -'" 2.66
S 2 m-
Primjer 2: Na stubu visine h=8 m iznad trotoara nalazi 58 sija!ica elji js
ukupni svjetlosni fluks 3768 1m (51.3.2.). a)Kolika je jacina svjetlosnog Izvora? b)
kolika je osvijetljenost tacks A na trotoaru, neposredno ispod stuba ; c) Kohka J8
os
v
il'etHenost tacke B na udaljenosti d=4 mod tacke A?
. I
60
Rjesenje:
h=8 m
<po=37681m
d-4m
a) I=?, b) EA=?, C)EB=?
a) Ukupan svjetlosni fluks je <po=4nl, odakle je
1== Wo = .3768 1m == 300 cd
4n 4·3,14 sr
A d B
S1.32,
b) Osvijetljenost neke tacke izracunavamo prema Lambertovom zakonu Za
tacku A je: r:::::h; 0'-:::::0; coscx=1, te je
I 300 cd ,
JX
h
2
(8 m)2
c) OsvijetljenosltackeBje gdjeje [2 =h2+d
2
= 100 m
2
;
e'
h 8m 8
r:;;:;10m.Pritomeje .
r 10m
300cd

100 m
2
T
3.1. SVjetlost prede rastojanje od Zemlje do Mjeseca, koje iznosi 384000 km/s. za
1,28 s. Kolika je brzina svjetlosti? .
3.2. Svjeilost prede, u vakuumu, rastojanje koje je jednako oblmu Zemlje, za 0,139
s. Odredi poluprecnik Zemlje.
3.3. a. Jedna svjetlosna godina oznacava udaljenost sto je prede svjetlost u
vakuumu za godinu dana. KoUko kilometara iznos! jedna svjetlosna godina?
3.3. Kugla ima poluprecnik r=1,2 m. Centralni prostorni ugao izrezuje na povrsjni
kugle povrsinu S=0,288 m
2
. a) Koliki je taj prostorni ugao? b) Pod kojim
prostornim ug!om bi se vidjela ta povrsina na udaljenosti 2 m?
3A, Oio povrsine kugle od 468 cm
2
vidi S8 iz. njenog centra pod prostornim uglom
od 0,75 SL Odredi radijus kugle.
3.5. Koliki ukupan svjetlosni fluks ernituje izotropni svjetlosni izvor jacine 26 cd?
3.6. !zotropni svjetlo5ni izvor emituje ukupan svjeUosni f!uks ad 1000 1m. KoHka ie
jacina svjeUosnog izvora? .
3.7. Koliki svjetlosni fluks emituje tackasti svjetlosni izvor jacine 25 cd unutar
prostornog ugla od 0,64 sr?
3.8. U eentru sfere radijusa 85 em nalazi 5e tackasti svjetlosni izvor taka da na dio
povrsine sfere od 1,5 m
2
emituje svjetlosni f1uks ad 360 1m. Odredi jacinu
izvora i ukupni svjetlosni fluks koji emituje.
3.9. Jacina svjetlosnog izvora [znosi 400 cd. Koliki sVjetlosi fluks pada na povrsinu
30 cm
2
koja S8 nalazi na udaljenosti 2 m ad izvora?
3.10. Najmanji svjetlosni fluks koj; 56 moze osjetiti okom iznosi 10.
13
1m. Na kolikom
rnaksimalnom rastoJanju maze covjek vidjeti upaljenu cigaru koja daje svjeUost
jacine 0,0025 cd? Povrsina zjenice oka u mraku iznos! 4_10-
5
m
2
.
3.11" Na kojem rastojanju ad tackastag izotropnog svjetlosnog izvora, jaCine 200
cd, prolazi svjetlosni f!uks 0,025 1m kroz povrsinu 500 cm
2
.
3,12. Na knjigu, osvijetljenu suncanirn zracima, okomito pada svjetlosni fluks od 36
1m. Koliki ce padati svjetlosni fluks na tu knjigu, kada zraci padaju pod uglorn
30" U odnosu na okornicu na knjigu?
3.13. Na sto povrsine 1,6 rn
2
pada okornito svjetlosni fluks od 150 1m. Koiika je
osvijetljenost stoIa?
3.14. Osvijetljenost okruglog stoia precnika 0,4 m iznosi 160 Ix. Koliki svjeUosni
fluks pada na sto?
3.15. Pun Mjesec osvjetljava 250 cm
2
Zemljine povrsine svjetlosnim fluksom 0,005
1m. Kolika je osvjetljenost Z8mlje?
61
3.16. Za norma!no titanje potrebna je osvijetljenost teksta E=60 lx, Na l<ojoj
maksimalnoj visini iznad ravni stoia treba okac'lti sijal'lcu jacine 1=100 cd da bi
tacka stoia koja lezi ispod sijalice imala toliku osvjetljenost?
30170 Sijalica ima jadnu 160 cdo Kolika je osvijetijenost tacke na zidu udaljenom
10m ako zracl padaju pod uglom 42°.
3:HL Na stubu visine 3 m nalazi se sijalica jacine 300 cd. Kolika je osvijeUjenost
tacke na povrsini Zemlje: a) ispod stuba, b) na udaljenosti 4 m od podnoija
stuba?
3.19. Sljallca koja 58 nalazl na Yisini 2,3 m iznad stoIa daje osYijetljenost tacke
ispod sijallce, 25 Ix. Kolika je jatina sijalice? Zraci padaju pod uglom 30°.
3.20. Okrugl'l sto poluprecnika R:::O,6 , osy'ljetijen je sijalicom
koja visi na visini h=1,2 m iznad sredine stoia (51.3.3.).
KoHka je osvijetljenost tacke: a)na sredini siola, b) na
periferiji stoia? !o::60 cd.
a,21. Okrugli sto precnika 1 m osvijetljen je sijaHcom koja visi 1,5
m izpad stoIa. Kolika je osvijetljenost tacaka periferije stoia,
ako je ukupan svjetlosni fluks sijalice 879,2 1m.
3.22. Osvijetijenost povrsine Zemlje, kada Suncevi zraci padaju
iznosi 80000 Ix. Odredi osvijetljenost kada zraci padaju:
povrsinu Zemlje, b) pod uglom 60'0
pod uglom 45',
a) okomito na
3.23, Osvijetljenost neke tacke, na koju padaju zraci pod uglom 60°, iznosi 10 Ix.
Ukupni svjetlosni Huks koji emituje sijalica [znos! 1004,8 1m. Kolika je
udaijenost sijalice?
3240 Dv;je s;jaliee od 100 cd i 50 cd udaljene su 204 m jedna od druge. Gdje treba
izmedu njih postaviti neproziran ekran da bi osvijeUjenost bila jednaka 5 obje
strane?
3.25. SVjetlosni izvor jaCine 200 cd udaljen je 2 m od knjige na stolu bja je
osvijetljenost 25 ix. Pod kojim uglom padaju zraci na knjigu?
62
3.2 Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike
1. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti,
2, zakon nezavisnosti zraka,
3. zakon odl)ijanja (refleksije) svjetlosto
40 zakon prelamanja (refrakcije) svjetlostL
Odbijanje svjetlosti. Ogledala.
Zakon odbljanja svjetlosti. Upadni ugao (0:) jednak je odbojnom
uglu (0),
SI.3.4.
pri cemu upadni zrak. flormala n8 povrsinu i odbijeni zrak lezi u istoi
ffimL •
DgJedalo je uglacana povrsina koja pravilno odbija svjeliost.
Sfe.rno ogledaJo J0 dio sleme (kugline) povrsinH. Sredina kuglo je contar krivine ogied<:lla C, a
tacka T j8 ogledala ( UdalJenost centra krivine od ijemena ogledal3 je poluprecnik krivine
ogledala R. 2:11:8 ogledala FleD na OSI ogledaJa -
Udaljenost iiie od tjemena ogledala je iiina daljina f
R
r",-
2
ogiedala je rea Ina (sl.3.5.). Ziza konveksnog (ispupcenog) ogledala je
lmaglnarna (sl.3.6).
Karakteris.ticni za konst.rukciju lika: 1!. zrak koji je sa osom ogledala poslije
odbijanJa prolazi kroz ZIZU, 2) zrak kO)1 prolazl kroz ZIZU posllje odblJanja jo paralelan sa OEom 09
1eo
ala
3) zrak koji prolnzi kroz centar krivine odblja se sam u sebe. '
Jednacina sfernog ogiodala,
j 1 1
-=_.+-
f a b
gdje je . a udaljenost predmeta ad tjemena ogledaia, b - udalJenosllika pod ljemena ogledala
linearno uvecanje ogledala
gclje je: p - visina preomela. s - visina slike (lik8).
Udaljenost imaginarnih likova i zizna daljina konk<wnog oglcdaia imajll negalivan prodznai<
Primjer 1: Predmet visjne 1 ern lldaljen od tjemona
konkavnog og!edala Ciji je poiuprecnik i<rivine 12 em. Odredi
konstrukcijom i racunski po)ozaj i visinu lika.
Rjesenje:
p",,1 ern
a",,8 em

'I
y.----
R 12em
51. 3.7.
63
Za konstrukeiju iika koriste S8 karakteristicni uaei : zrak koji ide paralelno sa optickom
osorn i zrak koji prolazi kroz tizu (vidi.uvod). Uk (vrh je u presjeku reflektovanjh zraka (s1.3.7)
Oobijeni lik je realan.izvrnut i uvecan. Zizna daljine ogledala Je
R
r""-",,,6cnl.
2
I
polola) lik8 b naJazimo iz jednaCine og!edaia f = +"b" odakle je
__ ._
b a oem Rem
Uve(;anie lika je U "".£. '"' 24C!1"\. "" 3 .
. a Scm
b
Visinaslikeje
"
Pdmjer 2: r'-la rasKr::;lileafli;) putev2 pDstavija 5e KonveksflO (ispupceno) kojs daje
unklniene likove predrneta. Koliki treba da bude poluprecnik krivine ogledaia d8 01 Ilk autobuScl
12 rn bio wnanjon 10 pula?
Rjesenje:
8",12 m

R-?
Kod
iakode i ziia, to stoga
negalivne predznake.
ogJBdaJa ilk je irnaginaran, a
ireba u jednacini uzeti
I
--=--- 51.3.8.
a b
Za izracunav8nje iizne daijine po\rebno je nad udaijenost lika b. Uvecanj8 ogledala je
s b
U",,-ooo-.
P
b",.U·aoo.O, I 12 m= [,2 m
Daljeje
f=1.33 IT!
12m L2m
Poluprecnik kr'lvine je R=2 f=2,66 m.
T
3.26. Kanst!"ui:!;i lik predmeta p koji coe nalazi na udaljonosti a",,20 em ispred ravnog ogledala (sl. 3.9).

5!.3.9.
64
Oupufli crtez.
3.27. De. Ii 60 Sf:: prornijeniti polozuj lik,l nekog predmeta aka se .Sistcm
postav! u vodu?
3.28. Predmet visok 30 ern udaljen jo 1,2 rn od ravnog ogledala? Kolika je
udaljenost izmedu predmeta i lika. KoHko jo uvecanje?
3.29. Na rastojnnju 2,8 m od konk:wnog sfernog ogledala,
krivine 90 em, nalazi se izvor svjetlosti n<:J ,glavnoj optickOJ 051. Nadl
racunski poloznj lika predmeta?
3.30. Na glavnoj optickoj os! konkavnog ogledala , poiuprecnika krivine 0,6 m nalaz! se tackasti
svjetlosni izvor eiji je lik udaljen 70 em od ogledala. Gdje se nalazi sv.jet/osni izvor?
3.31. Ispred konkavnog ogledala titne daljine f=4 em nalazi se predmet visok 1 em Odredi racunskl i
graficki poiozaj i visinu liks akoje predmet udaljen: a) 10 em, b) 8 ern, e) 6 em.
3.32. Konkavno sferno ogledalo daje na ekranu tik uve6an 12 puta Odredi ziznu daljinu i poiuprecnik
krivine tog ogledaJa aka je predmet udaljen 45 em od ogledala.
3.33. Iz jednaCine sfernog ogled31a izvedi jednacinu za ravno ogledalo! Dokazi racunski da je
uvecanje kod ravnog ogfeda!a jednako jedan.
3.34. Konkavno sfemo ogledalo, poJuprecnika krivine 80 em, daje \ik predmeta na udaljenosti 50 em
od ogJedaJa. Odredi: a) udaljenost ogledala od predmeta: b) udaljenost lika od predmeia?
3.35. a) Gdje treba stavi!i sijalieu kod parabolicnog ogleoal8 da bi se dobio snap svjetlosli?
b) Gdje je najveta koneentracija energije olektromagnetnih talasa kod konkavne satelitske
antene?
3.36. Kada so predmet na!azi na udaljenosti 2 rn od konkavnog sfernog og:edala njegov realWl lik so
oobije na udaljenosti 50 em od ogJedala. Gdje eEl S8 nalaziti Ilk ako se predrnet UdHiji jOs L3 '1,2 rn?
3.37" Odredi uvel:c1l1je konkavnog ogledn{;j poluprecnika krivine 24 em, nko je predmd udaljen 16 em
od ogledala.
3.38. Zizna daljina konkavnog ogledala iznosi 2 ern. Odredi racunski i graficki polozaj i vislnu lik"
predmeta visine 2 em koji je udaljen od ogledala: a) 5 em, b) 3 cm.
3.39. Covjek stoji na udaljenosti 2 m ispred konkavnog ogledala i vidi sebe dva put('l uvecanirn. Odre(li
poluprecnik krivine ogledala,
3.40. Predrnet se nalazi 12 em ispred udubljenog ogiedaia. Kolika je udaljenost lika akc je visinG lik(l
4 ern, a visina predrneta 2 em. Uk je realan
3.41. Konveksno ogledalo ima poluprecnik I<rivine 6 (". .111. Odredi racunski i graficki polozaj i vit\inu like .•
aka je predmet udaljen: a) 8 em, b) 5 em, e) 2 ern. Visinan predmeta je 1 em
3.42. Pomocu korweksnog sfernog ogledala dobije S0 lik umanjen doset pula. hedrnet je uduijer'l
180 em od ogledals. Kolika Je zizna daljlna ogledala?
3.43. Prectmet visok 3 mm postavljen je na udaljenosti 21='1,5 f ad tjemena sfernog ogled8ia. Kolika
bili visina lika aka ie oglodalo: a) konkavno, ) konveksno?
3.44. f'oluprecniK. i(rivine kunveksflog ogledala. koie so kodsli raskrsnici, iznosi 2 Ill. Siika auiobusa
je umanjena 20 pula. Na kojoj udaljenosti so nalazi autabus?
65
Prelamanje svjetlosti. Sociva.
Apsolutni indeks prelamanja svjellosli neke sredine (tvari) jednak je odnosu
brzine svjellosli u vakuumu (e) i loj sredini (v),
Zakon prelamanja svjetlosti:
C
U:=:-
V
n
1
SitHt;:;;; 112
gdje je: a, i rl - upadni i prelomni ugao (sI.3,1 0,), n, i n
2
apsolutni
indeks preelamanja prve i druge sredine. S1.3.1O.
Pri prelasku svjeUosti iz opticki gusts U opticki rjedu sredinu, granicni ugao totalne
refieksije je
, ll,
smug =-
",
gdje j8: 02 - indeks pre!amanja rjede sredine, n, - indeks prelamanjagusce
sredjne. Pri prelasku svjet!osti U vazduhu (n2=1)
. 1
Sln<x
o
=-
o n
Ukupno skrelanje svjellosnog zraka kroz oplick; klin
(oplicka prizma malog prelomnog ugla) je
Omill =(n-1)8
gdje je: e - prelomni ugao prizme (sI.3, 11), n - indeks
pre!amanja materijala prizme.
Indeks prelam"mja sustance od koje je napravljena opticka prizma je
Opticka moe Uacina) saciva je
1
Ul=f'
SL3,IL
gdje je f - iiina daljina sodva , 81 jediniea za oplicku moe je dioptrija (D),
66
Oplicka moe sfemog sociva je
gdje j8 n re!ativni indeks prelamanja siciva U odnosu na sredinu u kojoj se nalazj
soeivo, Rl j R2 poluprecnici krivina saciva,
Za konstrukciju Hka kod tankog sotiva koriste se karakteristicni zrad: 1) zrak
paraleian sa glavnom optickam asom poslije prelamanja prolazi kroz ziiu soCiva,
2) zrak koji prolazi kroz ,Ziiu poslije prelamanja je paralelar1, sa asom, 3) zrak koji
prolazi kroz centar sativa ne prelama se. \
"
Jednacina tankog sativa je
gdje su a I b udaljenosti predmeta odnosno I!ka od sativa, f - zizna daljin2 SO{IVCi
Aka su fib imaginarni treba lIzeti predznak minus.
linearno uvecanJe sac iva je
s b
U=-=-
P a
gdje su sip visina lika odnosno predmetfL
Ekvivaientna opticka moe dva sociva koja se dodiruju taka da im S8 opUcke ass
poklapaju je
Uvecanje lupe je
d
u=-+l
f
gdje je d - daljina jasnog vida (za normaino aka em),
Uvecanje mikroskopa je
d,!

foh . fok
gdje j8 : 1- duzina mikroskopske cijevi, fot, i fok - ziine daljine obJektiva i oku!m".
Primjer 1 :Na dnu jezera je zaboden vertikalni stap
visine h::;.2 m tako da tTlll jo vrh neposredno ispod povrsine
vade. Kolika ee bit! duzina njegave sjene d, aka svjetlosni
zraci padaju na povrsinu vode pod ug!om (.(::;.34°. !ndeks
prelamanja vazduha je 1, a vode 1,33.
Rjesenje:
h=2 m
(X::;.34°
ITl='j; n2=1,33

11
d
I"
I
SL3.12.
67
Prema zakonu prelamanja je III sina::: Il2 sint3
. A ill sina 1·sin34
u
SHlfJ=- ..
n 2 1,33
sa slike 53 vidimo da j8
tgl3:= odnosno d = h· tgp = 2m· tg24,9" ::;: 0,93 m .
h
Primjer 2: Svjetlosni snap pada iz vazduha n8 osnovicu svJetiovoda U obliku stapa (::;1.3.13.).
Svjetiovod (stap) je od prozirnog materijaia eiji je mdeks prelamanja 01=:1,6. Presvucen je tankim slojem
materijala indeks8 prelamanja n2'" 1,4. Koliki mora bili minimalni upadni ugao u. da bi S8 svjeUosni snap
sirio kroz svjetlovod?
Rjeseoje:
n,,=,1,6
f.l2oo1 d __

Da bi stap posluiio kao svjetlovod u tacki 8 mora dcci
do totalne refleksije, Ij upadni ugaa (90"Pl mora biti najrnanje
jednak granicnom uglu:
,1ll(9U fl) "" "" 0,875
n:
(90-[:1)=6r 0",29·
Za lacku A, u kajoj svjetlos! doiazi iz vazduha, vazi:
(X co 11: '" 0.775
(1 "" 50,S"
51.3, i3
Primjer 3: Sabirno soeiva (bikonveksno) ima zlznu daljinu 2 em. Odedi:
konstrukeijam i racunski polazaj i visinu iika, ako S8 predmet visine 1 em nalazi na
udaljenosti od centra soeiva : a) 5 em, b)1 em.
Rjesenje:
k2cm
a1",,5 em
a2=1 em
cm
b=?,s:::?
\
S1.3.14.
a) Konstrukcijom !ika s pomo(;u karakt.eristienih zraka (vid] livod) dobijamo lik
kao na slici 3.14. Lik je izvrnut, umanjen realan. Polozaj lika dobivamo POIllO(;U
jednacine saeiva
I 1
-=-+
f a b
b f
- ---"=03cm-
1
a 2cm Scm "
b = 3,33cm
VIslna lika je s = = 1 em :::: 0,67 em
a Scm
68
, b) sijeku! lmaginarni lik dabivamo u produzetku zraka
sVJetiostl, Ispred SQelva. Uk J8 uspravan uvecan [ imaginaran. Takav lik se dobiva
kod lupe prl eemu je predmet Izmedu soelva I njegove tline daljlne? U tom slueoju
Je
1 1 1
-=---; b::::::2cm; s''''2cm!
f a b
., Primjer ima ziznu daljinu 10 em. Predmet visine 2 em nalazi 5e 15 em ispred
soclva. Odredl konstrukcljom i racunski polozaj i visinu fika
Rjesenje:
b10em
a",,15 em
p 2 em
b_?,s_?
Lik cemo konstruisati pomocu karakteristicnih zraka. Jedan
F
zrak ide od vrtla predmeta do soCiva , paralelno sa optickom osom Sr.::U6,
I prelama se taKo da njegov produzetak prolazi kroz iizu F
(51.3.16.). Drugi zrak prolazi krozeentar sativa i ne prelama se. Uk vrha predmota je u presjeku
!ik j; imaginaran, uspravan i umanjen. Posta je tii.a kod rasipnog soCiva imaginarna ond8 je
Jednaema SOClva,
I
--=-,._-
f a b
a polozaj fika izracunav8mo iz
1 1 i I j
-.""-+-oo'----T--
b f t5cm IDem
b=6 em
Visinalikaje 2clIl""08cm
u 15 (ll)
Primjer 5:a) Minimalna daljina na kojoj dalekovido oko vidi jasno predmete je a",1,5 m ispred oka.
Kakvo sativo naocala treba da 5e stavi i5pred aka da bt se jasno vidjeli predmeti i r18 udaljenosti jasno[.J
vida 8 1",,25 em? -
b) Neka kratkovida osoba vidi jasno predmele maksimalno do udaljenosti a=2 m. Kakvo soCivo
nclocala treba stavili ispred aka da bi vidjeta i veoma udaljene predmete?
Rjesenje:
a) ao:::1,5m b) a=2 m
£1""025 m 81=:=
w"",,?
a) Bez naocala daiekovido ako jasno vid! predmete na daljini <::1"=1,5 m, te je opticka moc aka,
1 1

Sa naocalama dalekovid8 osoba jasno vidl na daijini aj=O,25 m, te je ekvivalentna oplicka moc
sistema oko-na06ale,
Opticka mac naocala je (0" '" ll\ "((lei'" ,..!.. _.!.;
il: II
b) Istim postupkorn dobivamo da je opticka moe oka w() +.!.
" b
I I I
w() == - + -b '" wn Till" . Opticka moe naocaln je, s obzirom da je - '" 0
II] <1,
i sistema oko-naocala
69
T
3.45. Apsolutni indeks prelamanja vade iznosi 1.33. Kolika je brzina svjetlosti u
vadl?
3.46. Brzina svjetlosti u staklu iznosi 200000 kmls. Koliki je indeks prelamanja
stakla?
3.47. Apsolutni indeks prelamanja vazduha iznosi 1,00029. Kolika je brzina
svjetlosti u vazduhu?
3.48. Kolika je brzina svjetlosti u: a) dijamantu, b) kvareu, e) ledu? Koristi tabliee na
kraju knjige!
3.49. Koliki je relativni indeks prelamanja svjetlosti pri prelasku iz: a) leda u vodu,
b) vade u seter, c) etilalkohoia u gHcerin? Koristl tablice na kraju knjlge.
3.50, Svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 28° ns povrsinu neke teenosti 1 preiama
se pod uglom 21 c. Koliki je indeks prelamanja te tecnosli?
3.51. Brzjna prostiranja svjetlosti u nekoj tecnosti izn08i 240000 km/s. Na povrsinu
fe te6n05tl svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 25°, Koliki je prelomni ugao
svjetlost!?
3.52. Brzina prostiranja svjetlosti u prvoj prozracnoj sredini lznosl 225000 km/s, a u
drugoj 200000 km/s. Svjetlosni zrak pada na povrsinu razdvajanja pod
a=30°. a) KoHki su apsolutni indeksi prelamanja u tim sredinama? b) Odredl
prelomni ugao svjetlosti.
3.53. Svjetlost pada na povrsinu razdvajanja dvije prozracne sredine pod uglom
35° i prelamase pod uglom 25'. Koliki 6e biti prelomni ugao aka svjetlost pada
pod uglom 50'?
3.54. Svjetlosni zrak pad a iz vazduha nB povrsinu tecnosli pod uglom 40', a
prelama S8 pod uglom 24 0. Kolika je brzina svjetlosti u toj tecnosti?
3.55. Sunceni zraci padaju na povrsinu vode kad je Sunce 30" nad horizontom.
Koliki je prelomni ugao?
3.56. Svjetlosni zrak prelazi iz neke tecnosti u vazduh.
Upadni ugao js 22", a prelomni ugao 33°. Kolika je
brzina prostlranja svjetlosti u toj teenosti?
3.57. SvjeUosni zrak prelazi iz giicerina u vadu. Odredi
prelomni ugaa aka je upadni ugao 30".
3.58. Pod kojim uglom pada svjetlosni zrak iz vazduha na
povrsinu vade aka je ugao izmedu preiomnog i odbojnog zraka 90°?
3.59. Covjek pod vodom vidi Sunee pod uglom 28' u odna8u na vertikalu. Pod
kojim uglom 6e vidjeti Sunce kad izade iz vode (81.3.18.)?
70
:t
0
n
3.60. Na. dnu jezera Je stap visine 1 ,25 Odredi duiinu sjene stapa na
dnu jezera ako zrael padaju pod uglom 38"? Stap je u vodi od vrha do dna.
3.61. Granicni ugao pri prelasku svjetlosti jz neke tecnosti u vazduh iznosi 41,80.
Odredi brzinu svjetlosti u tOj tecnosti.
3.62. Izracunaj granicni ugao prj preiasku sVjetlosti iz; a) vode u vazduh, b) lede: u
vazduh, e) dijamanta u vazduh.
3.63. Svjetlost prelazi iz etilalkohola u vazduh. Hoce Ii pred laj zrak u vazduh aka
pad a na granicnu povrsinu pod ugtom 45°7
3.64. Granicni ugao totalne refleksije za neku supstaneiju kada se ona nalazi u
vazduhu, iznosi 45°. Koliki ce biti granicni ugao totalne refleksije ove
supstancije kada se ona potopi u tecnost lndeksa
prelamanja 1,31?
3.65. Na dno bazena, napunjenog vodom do visine
h::::3 m, nalazi se tac!<asti svjetlosni fzvor. Izracunaj
poluprecnik najmanjeg kruga na povrsini vode
kroz kojj ce izlaziti svjetJost iz vade u vazduh
(sI.3.19.).
SI.3.19.
3.66. Na dnu bazena napunjenog vodom
svjetlosnog kruga na povrsini vode
bazena?
nalazi se svjetlosni izvor. Povrsina
iznosi 8::::19,6 m
2
. Kolika je dubina
3.67. Pod kojim uglom vidi ronilac pod vodom Sunee koje je: a) na zalasku
(a=90'), b) u zenitu (<1=0')?
3.68. SVjetlost pada na oplicki klin ciji je prelomni ugao 8=10', a indeks prelamanja
n=1,60. Koliki ce biti ugao skretanja?
3.69. Ukupno skretanje svjeUosnog zraka kroz aptlcki klin Giji je indeks prelamtmja
1,55, iznosi 8°. KoHki 18 prelomni ugao klina?
3.70. Kolika je brzina svjetJosU kroz opticki klin ciji je prelomni ugao 12°, a ukupno
skretanje 6°7
Saciva
3.71. Tanko bikonveksno (sabirno) soeivo ima ziznu daljinu 66,6 em. Kolika mu js
opticka moe?
3.72. Tanko bikonkavno (rasipno) soeivo ima ziznu daljinu -50 em. Kolika mu je
opticka mac?
3.73. Odredi ziznu daljinu svakog od cetiri soeiva cije su opticke moci: 2 0, 160,
-4 D, -12 D.
3.74. KoUka je opticka moe bikonveksnog sativa ciji su poluprecnici krivina
R
,
=5 em i R2=10 em, a indeks prelamanja n=1 ,5. SoCivo je u vazduhu.
71
375 Bikankavna saeivo je nacinjeno od stakla indeksa prelamanja n=1,6.
. Poluprecnlci krlvlna soc Iva su 10 em I 20 em. Kolika je oplicka moe soclva?
3.76. Napisi izraze za optieku moe: a) bikonveksnog siciva sa dva jednaka
polupreenika krivina, b) p!ankonveksnog saeiva.
3.77. !zraeunaj ziznu daljinu bikonveksnog saeiva sa jednakim. radiusima krivine po
20 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,5.
3.7B. Odredi optitku moe bikonveksnog saeiva sa jednakim ,radiusima krivine po
25 em, ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1,6.
3.79. P!ankonveksno kvareno sativa ima optitku moe 8,2 D. eemu je jednak radius
krivine konveksne povrsine tog soeiva?
3.80. U supljini sa radiusom krivine 12 em nalazi se voda. Poslije
vade obrazavalo se ledeno plankonveksno soeivo. Odredi na kOjem ce se
rastojanju ad tog sOelva skup!jati Suneevi zraei
3.81. Bikonveksno soeivo je napravljeno od materijala indeksa prelamanja 1,8 i ima
opticku moc 20 D, Koliki su radiusi krivine, ako su jednaki?
3.82. Odredi opticku moe bikonveksnag sotiva, indeks prelamanja S8
nalazi: a) u vazduhu, b) u vodL c) u ugljendisulfidu. Po!uprecnlcl knvlne su
r=40 em.
3.83. Odredl iiznu da!jinu plankonveksnog sociva, R:"-25 ern, eiji .. je indeks
prelamanja 1,49, kad S8 nalazi: a) u vazduhu, b) u aeetonu, e) u anillnu.
3.84. Optieka moe tankog bikonveksnog soCiva je 5 D. 5e nalazi 60 ern
ispred soeiva. Konstrukcijom i raeunski odredi poloia; Ilka.
3.85. Predmet visak p=1,2 em postavljen je na udaljenostl v em
bikonveksnog saeiva cija je ziina daljina f::::50 em. Odredl racunskl !
konstrukcijom palazaj i visinu !ika?
3.86. LJda!Jenost predmeta od optlckog centra sablrnog sociva je 30 em, a
nJegovog Ilka takade 30 em Odredl a) ziznu daljinu sociva, b) uvecanie
sotiva.
3.87. Predrnet visine 5 rnm nalazi se na udaljenosti 20 ern od r.a:;;ipn?9 sociva.
zizne daljina 10 em. Odredi racunski i konstrukdjom palozaj i V1SJnU Ilka.
3.88. Zizna daljina rasipnog sativa j0 12 ern. UK predmeta je udaljen 9 em od
saciva. Kolika je udaljenost predmeta? Koliko je uvecanje?
3.89. Slika na dijapozltivu ima visinu p=2,0 em, a na ekranu 5::::80 em. Odredi
opticku moe objektlva aka je dljapozltlv udaljen ad objektlva 20,5 em.
3.90. Zizna daljina objektiva projekcionog aparata iznos! 15 em. Dijapozitiv je
udalien 15,6 em od objektiva. Koliko je linearno uvecanje aparata?
72
3.91. Rastojanje Izmedu svljece I zlda je 2 m.Kada se Izmedu njlh postavi sablrno
soclvo na udatjenosti 40 em od svijece , na zidu S8 dobije ostar Ilk, Kolika je
optitka mot sociva?
3.92. Ko!iko uvecanje daje projekcioni aparat ako njegov objektiv, cija je zi±na
daljina 18 em, stavimo na udaljenost 6 m od ekrana?
3.93. Odredl optlcku moe objektlva projekcionog aparata kojl daje uvetanje slike
24 puta. Dijapozitiv je postav[jen na udaljenosti 20,8 em od objektiva.
3.94. Na kOjoj udaljenosti od sabirnog sotiva, zitne daljine 50 em, treba posta viti
predmet da bi njegov Hk bio uvecan 100 puta?
3.95. Predmet I Ilk sabirnog sativa udaljeni su d=50 em. Uk je cetiri puta veti od
predmeta. Kolika je opticka -moe saciva? Konstruisi lik predmeta.
3.96. Sa udaljenosti 2,1 m ad soc iva fotoaparata snimi se predmet visine 1 rn. Na
fotoploci se dobije sHka vi sine 6 em. Kolika je opticka moe s()civa?
3.97. Fotografski aparat snima covjeka visokog 180 em na udaljenosti 5 m. Socivo
aparata Ima jacinu 18,2 D. Kolika je visina lika na negativu?
3.98. Objektiv fotoaparata lma ±iznu daljinu 5 - em. Sa koHkog rastajanja .lEi
naprav!jen snimak kuce visoke 6 m ako je vis ina lika kuce na negativu 2,4 em?
3.99. Fotografskl aparat daje jasnu sliku predmeta kada je soeiva aparata udaljeno
16 em od ploce. Za koliko treba pomjeriti saciva da se dobijs Jasna slika
predmeta udaljenog 160 em?
3.100. Dva priljubljena tanka sativa Imaju optlcku moc +10 D I ..{j D. Kollka je
opticka mac kambinacije soClva?
3.101.lmamo na raspolaganju sabirno saClvojaeine 2 0, Sa kakvim sot(vom treba
komblnovatal ovo saclvo da bl dobill slstem kojl Ima jaclnu: a)1 D, b) ··3 D?
3.102.0ptlcka moe normalnog oka se mljenja od 58.6 D do 70,6 D. Kako se
mijenja njegova zizna daljina?
3.103. Saeiva tiine daljine 5 em koristi se kao lupa. Koliko je njegovo uvecanje?
3.104. Uveeanje Jupe 1e 9 puta. Kolika je optieka !upe?
3.105. Paluprecniei krivine sociva, koje se koristi kao lupa, su jednakf i iznose po
3 em. Indeks prelamanja materijala lupe 1e n=1 ,6. Ko!iko je uvecanje lupe?
3.106. Uveeanje lupe je 16, a poluprecniei krrvine su jednaki i iznose 1,5 em. KoHki
je indeks prelamanja materijala lupe?
3.107. Mikroskop ima objektiv cUe je uveeanje 60, dok je uvecanie mikroskopa
600. Kollko je uvecanje okulara?
3.108. Duzlna mlkraskopske djevl Iznosl f =20 em. Zlzna daljlna objektlva je
0,2 em, a oku!ar 3 em. Koliko je uveeanje mikroskopa?
£
3.109. Na kojoj medusobnoj udaljenosti treba postaviti dva sabirna saciva, zlznih
daljina 13 em i 3 em, da bi dobili mikroskop uvecanja 20 puta?
E
Napomena: U predlozenim ogledima , iz geometrijske i talasne optike, koristi se dzepni laser snage
5 mW, Koristenje lasera pojednostavljuje oglede, ali treba strogo vodi!i ratuna da Jaserski snap ne ide
direkino U oei jer moze izazvati ostecenje vida. Ne preporucuje se koristenje laserske svjetlosti kod
proucavanja refleksije.
Opticki elementi iz optike (ukljucujuCi i dzepni laser) mogu se nabaviti kod firme HN-IZOL, Tuzla
3.110. Zadatak: a) Odredi iiinu daljinu i poluprecnik
krivine konkavnag ogledala. b) !spitaj prlrodu lika
kod konkavnog ogledala u zavisnosti od poloiaja
predmeta,
Pribor: Konkavno ogledalo, dlepna svjetiljka , list
debljeg papira sa izrezom u obliku strelice, stalak
(sI.3.20.),
3.111. Zadatak: Demonstriraj refleksiju svjeUosti
prelamanje svjetlostl.
SI.3.20.
Pribor: Siroki providni sud pravougaonog oblika (51.3.21), voda, secer (iii so),
dim od cigarete, dzepni laser L.
L
L
SU.21. S1.3.22. SU23. SI.3.24.
3,112. Zadatak: Demonstriraj totalnu relleksiju svjetiosti,
Pribor: Dzepni laser, a) kao u zadatku 1,156 (sI.3.22,), b) opticka prizma, eiji
je prelomni ugao 45° i veei (51. 3.23. i sL 3.24.)
3.113. Zadatak: Demonstriraj prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.
Pribor: Diepni laser, planparalelna ploca (sI.3.25.),
74
A
B
S13.21i
SU.25.
3,114. Zadatak:a) Demonstriraj prelazak svjetlosti kroz opticki klin.
b) Odredi indeks prelamanja materijala optickog klina,
Pribor: Opticki klin (opticka prizilla maloo preloillnog ugl8) , dtepn; laser
(sl.3,26,) ".
3.115. Zadatak: Odredi ziinu daljinu sabirnog sotiva.
. Svijeca (iii dzepna
sVJetIIJka), soeivo, lenjir dug najmanje
50 ?m, zakJon od bijelog kartona,
strellca urezana na kartonu i
postavljena ispred svjetiljke
(sI.3,27.), plastelin,
Laboratorijska vjezba 3: Odredivanje indeksa prelamania : a) stakla,
b)
a) pJanparaleJna ploca, ciode, ug!omjer, cist papir na mehkom kartonu
(rlr siffoporu), • '
Uputstvo: ciodu u. u tacki B i povuei horizontalnu jiniju. Posta vi
planparalelnu plocu kao na SJlcl 3.28. Zabodi ciodu u
tacku A taka da pravac AU zaklapa neki ugao 0., sa A
norn:
a1om
povrsinu. Ucrtaj normalu. Oko drzi u
stoia j posmatraj kroz plocu tacku A j B. Pastavi
C (na drugoj strani ploce) tako da tacku C vidis
na Isto pravcu kao tacku A i B. Odrnakni pioGU j nacria;
, .
pravac zraf(a: Uglomjerom izmjeri uglove a i p.
.u tabelu. Po!ozaj tacke A pomjeraj za
tn i izracunaj srednju vrujednost.
mdeks prelamanJa materijala staklene ploce je:
Hr.rnjer.l a
B sin a sin B n
_1
'"
Xl
SI.3.28,
sin a.

sinB
n:::::!L+
U2

3
75
g
b) Pribor: casa sa vodom od 1 I , sliropor kao pod a).
Uputstvo: Na ploelcu sliropora naertaj prava,e i pobodi ciodu B na 10m praveu
(sI.3.29.). Uroni plocu u vodu taka da. pravac sa B
lezi u nivou vade, a cioda A u vodl. PosmatraJ odozgo
cladu A j B. Potrazi smjer u kojem se te tacke poklapaju i
na isti pravac zabodi cladu C, iznad vade. Izvadi pIO(;u,
naertaj pulsvjetlosti I izmjerl uglove a I p. U tackl B naertaj
okom[cul
Ponovi mjerenje nekoliko puta kao pod a!
sin fl
n=-"--
sin a
3,3. Talasna optika
S1.3,29.
Svjetlost sarno jedne odredene frekvenciJe zove se monohromatska
(jednobojna). Baja svjetlosti zavisi oq frekvencije.
Talasna duzina svjetlosti u nekoj sredini tiji je indeks prelarnanja n je
, ),,0

Ii
gdje je Ao - talasna duzlna 5v]etlost u vakuumu (J_o=cJf; c=3·1 0
8
m/s).
Opticka duzina puta je
s=n-d,
gdje je: n - indeks prelamanja sredine, d geometrijska duzina puta.
Do interferenci.le svjeUosti ce doti ako su svjetlosni taias! koherentni ti·
imaju [stu faznu razliku.
Us!ovi maksimalnog pojacanja i rnaksimalnog slabljenja dva svjeUosna talasa
iste frekvencije:
.6.cp "" k . 2n (rrlzna razlika)
maksimaino pojacanje: bs = (putna razlika)
maksimalno slabljenje:
gdje je k cio broj: k=O,1 ,2,3 ..

A
",so (2k + 1)·--
2
Kod Joungovog (Jang) ogleda (sI.3.31.) za interferenciju svjetlosb iz
atvara, rastojanje izmedu dvije susjedne svijetle iii tamne pruge na zaklonu Je
76
dva
gdje je: a - rastojanje od lzvora do zaklona ,d - udaljenost sVjet!osnih izvora,
'A - taiasna duzina svjet!osti. Kod Fresnelovog (Frenel) ogled a za interferenciju
svjetlosti a je srednje rastojanje imaginarnih likova od zaklona, d - rastojanje
izmedu imaginarnlh Ilkova izvora svjetlosti.
Pri interferenciji svjetlosti na tankim providnim listicima, u slucaju kada j8 sa
obje strane oplieki rjeda sredlna (sl. 3.32),
A
2nd (2k + 1)-, maksimalno pOjacanje
2
,
gdje je d - debljina ploclce.
maksimalno slabljenje
Ako svjetlost ne pada okornito na piocu, vee pod nekirn uglorn 0::,
ooda je putna raz!ika zraka
AS"" 2ndc()s/3 .
a
Opticka resetka se sasataji ad velikag broja
paralelnlh otvora (sl.3.30.). Raslojanje izmedu dva
susjedna otvora (pukotine) je konstanta resetke.
Po!ozaj difrakcionog maksimuma odreden' je
re!acijom
--_ .. 7
_.a.L_
_____
dsino::::::kA,
SL3.3O.
gdje je ,2,3 ... rednl broj difrakcionog maksimuma, a - ugao skretanja zraka.
Konstanta resetke je d=1/N, gdje je N brej pukotine po jedinici duzine. Ako se kroz
resetku propusti bijela svjetlost, onda se na zaklonu dobije spektar boja:
spektar prvog reda; za spektar drugog reda,ltd.
Ako su osci/aGije svjetlosnog vektora na bi!o koji naein uredene, onda je
svjetlost polarizovana. Prirodno svjetlost je nepolarizovana. NajveCi stepen
polarizaclje svjellastl pri refleksljl odnosno prelamanju, doblje se ako upadnl ugao
svietlosnog snapa zadovo!java relaclju (Brusterov zakon),
gdje je n - re!ativnl indeks prelamanja sredine u odnosu na sredinu )z koje svjetlost
dolazL
Primjer 1; Medusobna udaljenost dvije pukotine u Joungovorn ogledalu iznosi d=O,2 mm,
udaljenost zastora od pukotine 8=100 em, raztna!( izrnedu dvije susjedne pruge 2.9 mm. Izracunaj
talasnu duzinu svjetlosti.
Rjesenje:
d=O,2 rnm",2·10·
4
m
a=100 cm=1 m
ilx-2 9 rnm-2 9·10·
3
m
Kada monohromatska svjetlost iz dva
koherentna izvora pada na zastor (sI.3.31.) opazi!
cerna na zastoru svijetle i tarnne pruge. U sredini 0
77
a .
je svijetia pruga. Rastojanje izmedu dvije svijetle pruge je llX::::'A"d' a talasna duzina svjetlosh,
d· ilx 2,9 ·1O-3 m · 2 ·1O-4 m
A
a lITI
)",:;;;:; 5,8.10--
7
ill = 580nm
Primjer 2: Paralelan snap syjetlosti koji sadrii talase ialasnih
duzina od 380 om do 760 om (vidljivi die svjetlosti) pada pod
maUm uglom na mjehur sapunice debljine 0,8 ).1.m i indeksa
preJamanja 1,35. S obje streHle mjehura je vazduh Giji je indeks
prelamanja jednak jedinicL Kaje boje ovog spektra posmatl'8c
nece vidjeti u reflektovanoj svjetlosti usljed interferencije (51.3.32.).
Rjesenje:
d=:O,B·10·l;m

),=?
Sl. 3.32.
"
S abje strane tankog listica je oplicki rjeda sredina (vazduh). Zrak l' SEl odbija od guste sredine te
mijenja fazu. Zrak 2' S8 odbija od rjede sredine u tacki B i ne mijenja fazu, Uslov za maksimaino
s!abljenje u tacki C je 2nd=kl. Talasne duzme sVJetiosti koje ce biti ponistene mterferencljom su:
_ 2nd 2160

k k
Za k=1, 1,,,,,,2160 nm; za k",,2, ),;=1080 nm; za k",-3, /.=720 nm; za k=4, je 540 nm: za k",5 je 432 z,a
)(:=6 je 360 rom itd, U vidljivom dijelu spektara su talasne duzine: 720 nm; 540 nm; 432 nm, One ce bltl
ponistene interlerencijom u reflektovanoj svjetlosti.
Primjer 3: Na opticku resetku R, okomito na njenu povrsinu pad a paralelan
snap svjetlosti talasne duzine 500 nm. Pomoeu saciva S, postavljenog blizu
resetke, projektuje S8 difrakciona slika na ravni ekran E, udaljen od .sotiva a:;::;:1 m.
Udaljenost prve svijetle pruge od centra zaklona x,=10,1 cm. Odredl: a) konstantu
resetke, b) broj otvora na 1 em duzine, c) broj difrakcionih maksimuma sa Jedne
strane od centra ekrana, d) ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem
difrakeionom maksimumu.
Rjesenje:
),=500 nm=5·10-
7
m
8:;::;:1 m
.!S1:;::;:10 1 em; k-1
aJ b) N=?, c) km=?, d)
a) Konstanta resetke , talasna duiina svjetlosti i
uaao otklona zraka v8zani su relacijom
dsina=kA
gdje je k red difrakcionog maksimuma i u nasem
primjeru
Za male uglove
78
sinn"'" tga:;:::2 (s1.81.), te je konstanta resetke
a
Aa 5·!O-7
m
·
1m

x O,IOlm
E
.'>1.:U3.
b) Brej olvora na jedinicu duzine je
c} Za odredivanje broja maksimuma koje daje resetka izracunat cerna
vrijenost za maksimalni otklon, a=90°. Iz osnovne relacije, s obzirom da je
sin90
G
=1, je
Vrijednost za k mora bib cio broj te je brojdifrakcionih maksimuma sa jedne strane
ad centra ekrana
d) Za odredivanje ugla otklona koji odgovara posljednjem difrakcionom
maksimumu koristimo osnovnu relaeiju
pa odaUe je sin m::::O.909 i m::::65,4
CZ (J,
T
3.116. Talasne duzine vldljive svjetlosti, u vazduhu su u intervalu od 380 nm do
760 nm. Kolike frekvencije odgovaraju tim talasnim duzinama?
3.117. Frekvencija zute !inije natrija iznos! 5,15.10
14
Hz. Kolika je talasna duzina te
linije u vazduhu?
3.118. Frekvencija crvene laserske linije svjetlosti iznosi 4,74<10
14
Hz. a) Kolika je
talasna duzia laserske syjeUosti u vazduhu? b) KoUka ce bib frekvencija i
talasna duzina na svijetlosti u vodi? e) Hoee Ii se promjeniti boja svjetlosti u
vodi?
3.119. Brzia svjetlosti u nekoj tetnosti iznosl 220000 km/s, a talasna duzina t8
sYjetlosti u vazduhu iznosi 662 nm, Odredi; a) indeks prelamanja tecnosti,
b) talasnu duzinu svjetlasti u loj lecnosti.
3.120. Geometrijska duzina puta svjetlosti iznosi 2,0 em. Kolika ce bitl opticka
duzina pula u: a) vazduhu, b) vodi, c) staklu (n=1 ,5)?
3.121. Optitka duzina puta u nekoj sredini iznosi 12 em, a geometrijska duzina
7 em. Kolka je brzina prostiranja svjetlosti u toj sredini?
3.122. Geometrijska duzina puta u nekoj sredini je dYa puta manja nego opticka
duzina puta. Kolika je talasna duzina svjetlostl u toj sredini, aka u yazduhu
iznosi 520 nm?
3.123.0pticka razlika duzina inlerferirajucih talasa vidljive svjetlosti iznosi
.6.s=1 ,8 )Jm. Odredi sye ta\asne duzine vidljive svjetiosti (ad 380 nm - 760 nm).
koje 6e biti: a) maksimalno pojacanje, b) maksimaino slabljenje.
3.124. U neku tacku prostora dolaze koherentni zraci talasne duzine 600 nm, sa
geometrijskom razlikom puteva 1,2 )Jm. Odredi sta proizHazi u toj tack] usljed
interterencije: a) u vazduhu, b) u vodi, c) u slaklu ( ,5)7
3.125. Rastojanje izmedu dva koherentna izvora monohromatske svjetlosti, talasne
dutine 480 nm, iznosi 0,12 mm. Zraci padaju na ekran udaljen a=3,6 m.
79
Odredi: a) udaljenost izmeau dvije susjedne svijetie pruge, b) udaljenost trece
svijetle pruge od centra.
3.126. Rastojanje izmedu dvije susjedne svi.jetle pruge kod Joungovog ogleda ,
izn081 22 mm, udaijenost svjeUosnih izvora d=O,12 mm, uda!jenost od izvora
do zaklona a =3,6 m. KoHka j8 ta!asna duzina svjetlosti?
3.127. Rastojanje jzmedu dva koherentl1a izvora svjeUosti, talasne duzine 500 nm,
lznosl d=O,1 mm. Rastojanje medu intetierencionim prugama iz.nosi 1 em,
Ko!iko je rastojanje od izvora do ekrana?
3.128. U Fresnelovom ogledu rastojanje imaginarnih !ikova izvora svjetiosti lzn08i
d=0,5 mm, srednje rastojanje ovih izvora ad ekrana a=3 m, rastojanje izmedu
interferentnih pruga na ekranu 3,6 mm, t(oHka je talasna duzina
rnonohromatske svjetlosti?
::1:129. Ova koherentna izvora svjetiosti, medu kojirna je rasto.ianje d=O,24 mIT1,
udaljena su od ekrana 2,5 m, pri S8 na e!<ranu posmatraju svijetle i
tarnn8 iinije. Na ekranu je na. duzini 5 em, srnjesteno 10 sVljetlih pruga. Ko!ika
j8 talasna dulina svjetlosti koja pada na ekran?
3.130, Kakva ce S8 int8rferenciona sliks na ekranu vidjeti, u ,Joungovorn ogledu,
aka kaherentni izvori emituju bijeJu svjetlost?
3.131. t<oherentni izvori bijele svjeUosti medusobno su uda!jeni d:::O,32mm, a ekran
j8 udaljen 21=3,2 m. Odredi rastojanje na ekranu izmedu crV811e hnije (760 nm)
i ijubicasle (400 nm) u drugom rnterferencionom spektru.
3.132. Udaljenost izmedu crvene (760 nrn) i Ijubicaste (400 nm) !inije na ekranu, u
Joungovom ogledu, iznosi 5,6 mm. Odredi rastojanje izmedu koherentnih
izvora svjeUosti, aka je udaljenost od izvora do ekrana 8",,2,6 m i posmatra se
spektar prvog reda.
3.133.0komito na planparalelnu plocu, indeksa prelamanja n",,1,60, pada
monohromatska svijeUost talasne duzine 520 nm. Kolika je minirnalna debljina
place da bi u reflektovanoj svjetlosti bi!a tamna? Ploea je u vazduhu.
3"134. Ko!ika ie talasna duzina rnonohromatske sjetiostJ I<oja pada na
minima!ne debljine d=80 nm i pri tome je u reflektovanoj
svjeUosV rnaksirnalno pojabma. Indeks prelarnanj3 ploce n::::1 ,5.
3.135. Koliku najmanju debljinu treba da im3 p!anpara!elna ploea, napravljena od
materija!a indeksa pre!arnanja 1,54, da bi osvjetljana svjetloscu ta!asne duzine
750 nm u ref!ektovanoj svjeUosti bila; 0.) tamna, b) crvena?
3:! 36. r\la mjehuru od sapunice, indeksa prelamanja 1.:.33 i deb!jine 1 p.m, okomito
pada bijela svjetlost. Kaje ce boje, u vidliivorn dijelu spektra biU: a) ponistene,
b) maksirna!no pojacane? Mjehur je u vazduhu.
3.137. Minimalna debljina tamnog providnog listica, u refiektovanoj svjetlosti
talasne duzine 589, iznosi d=0,184 11m. Koliki je indeks prelamanja lislica ? S
obje strane je vazduh.
80
3.138. Difrakciona resetka, cija je konstanta d=0,04 mm. osvijeUjenja je
svjeUo;;cu talasne duzine 687 nm. Pod kojim se uglom u odnosu na resetku
vidi druga svijetra pruga?
3.139. Odredi konstantu opticke resetke, ako pri njenom osvjetljenju sa svjetioscu
talasne duzine 656 nm, druga Hnija se vidi pod uglom15°.
3.140. Pri osvjetljavanju difrakeione resetke, cija je konstanta d=O,01 mm, treea
!inija S8 vidi pod uglom 10,2°. Kolika j8 ta!asna duzina sVjet!osti?
3.141. Difrakciona resetka ima N=100 otvora na 1 mm duzine. Na resetku okornito
pad a svjetlost nepoznate ta!asne duzine. Na ekranu udaljenom a=1 ,8 rn druga
linija je udeljena od centra x=21,4 cm. Kolika je talasna dUlina?
3.142. Rastojanje izrnedu ekrana i opticke resetke ! kOja lma 125 oivora na 1 mm
duzine, iznosi a=2,5 m. Odredi udaljenost prve svijetle linije od eentralne tinije
kada S8 resetka osvijetli svjetloscu talasne duiine 420 nm.
3,143. Pri osvjetljenju difrakcione resetke laserskom svijeUoscu talasne duztne
632 nm, na ekranu udaljenom 120 em javljaju se crvene linije. Prva linija je
udaljena 3,8 em od centralne hnlje. Odredi konstantu resetke.
3 .. 144. Na ekranu, udaljenom a=25 em od difrakcione resetke, cija je konstanta
do-:2,5·10·
6
rn, udaljenost izrnedu treGe linije s desne strane i trece linije s lijeve
strane ad centra pruge, iznosi 27, 4 ern. Odredi talasnu duzinu svjeUosti koja
pada na resetku.
3.145. Odredi talasnu duzinu trece linlje koja S8 poklapa sa cetvrtom linijorn 1121
istoj resetki koju daje svjetlost talasne duiine 490 nm.
3.146. Difrakeiona resetka ima konstantu 2.10-
6
m. a) Koliko linija se moze vid)eU
na ekranu s jedne strane ad centralne pruge, aka na resetku pada svjetiost
talasne duzine 410 nm. b) Koliki je ugao otklona zraka koji odgovara
posljednjem difrakeionom maksimumu?
3.147. Okomito na difrakcionu resetku, dja je konstanta d=O,01 mm, pad a snap
bijele svjetlostL Pri tome se posmatra spektar drugog reda na ekranu ko.!i je
udaljen 1 m od resetke. Odredi: a) ugao skretanja krajnjih zraka vidljivog
spektra tija su ta!asne duzine 400 nm j 720 nm., b) rastojanje izmedu
Ijubicaste i crvene !inije na ekranu.
3.148. Opticka resetka Ima konstantu 2.10.
6
m, 81je!a svjetlost pad a okomito na
resetku, a ekran je udaljen a",,2 IT! od resetke. Na kojaj udaljenosti od srednje
(bijele) pruge S8 nalaze granice spektra prvog reda. Za granicne lalasne
duzine uzeti 380 nm j 760 nm.
3.149. a.ze!ena svjeUast t.a!asne duz.ine 540 nm pad a okornito na opticku resetku
koja ima 2000 pukotina na 1 em duiine. a) Koliki je ugao otklona treee linije ?
b) Postoje Ii deseta slika pukotine sa jedne strane od centra?
3.149. Na difrakdonu resetku cija je konstanta 10-
6
m pada bijela svijetJost. Odredi
sirinu spektra prvog reda na ekranu udaljenom 3.:::1 m. Za granteu vidljivog
spektra uzeti 760 nm i 400 nm.
81
3.150. Svjetlosni zrak pada na staklo pod uglom 63,5
0
u odnosu na normalu. Pri
tome je svjetlosni zrak potpuno polarizovan. a) Koliki je indeks prelamanja
stakla? b) Koliki je prelomni ugao?
3.151. Pod kojim uglom treba da pada svjetlosni zrak iz vazduha na staklo indeksa
prelamanja 1,5 da bi reflektovani zrak bio potpuno polarizovan? Koliki je pri
tome prelomni ugao?
3.152. Pod kojim se uglom u odnosu na horizont nalazi Sunee trenutku kada je
reflektovana svijeUost sa povrsine vade potpuno polarizovana?
3.153. Na providnu sredinu pada svjetlost pri cemu je prelomni ugao 25°, a
reflektovani zrak potpuno polarizovan.Koliki js upadni ugao i indeks
prelamanja sredine?
3.154. Svjetlosni zrak pada na providnu sredinu pri cemu je reflektovani zrak
potpuno polarizovan. Prelomni ugao je 32". Kolika je brzina svjetlosti u toj
sredini?
3.155. Granicni ugao totalne refleksije pri prelasku svjetlosti jz neke sredine u
vazduh Iznosi 60". Koliki j8 najpogodniji ugao zraka nepolarizovane svjetJosti
da bi se izvrsila maksimalna plarizacija reflektovanog zraka.
3.156. Brusterov ugao pri prelasku svjeUosti iz vazduha u neku sredinu iznosi 58
c
.
Koliki je granicni ugao totalne refleksije za te dvije sredine?
E
3.157. Zadalak: Pomoou kompakt diska (CD): a) demonstriraj disperziju dnsvne
svjetlosti. b) odredi priblizno srednju vrijednost talasne dUline vidljive svjetlosti.
Pribor: Kompakt disk (CD).
3.158. Zadatak. Demonstriraj disperziju
svjetlosti pomoc.u grafoskopa: a)
optickom prizmom (sl.a). b) optickom
resetkom (sl.b).
Pribor: Grafoskop, dva lista papira,
opticka prizma, opticka resetka.
3.159. Zadatak:lspitaj karakteristike
polarizovane svjetlosti.
Pribor: Dzepni racunar, polaroid (npr.
suncane naocale od polaroida), dzepni
laser.
3.160. Zadatak: Demonstriraj polarizaeiju
svjetlosti refleksijom (sI.3.35.).
Sl.3,34.
L
i..t.--- d ----------1»'
51.:13.1.
Pribor: Dzepna svjetiljka, prozorsko staklo. polaroid, stalak.
82
h
Laboratorijska vjezba 4: Odredivanje talasne duzine svjetlosti pomoGu:
a) opticke resetke, b) kompakt diska (CD):
Pribor: dzepni laser, dya lenjira Uedan od 50 em i jedan od 25 em). plastelin,
dva kartona ad korica sveske, opticka resetka, CD.
a)
S1.336.
Uputstvo: a) Difrakclonu resetku pritvrsti na jedan kraj lenjira pomoGu
piastelina, a na drugi kraj pricvrsti zaklon od kartona. Zabiljeii poiozaj centralnog
I Br.mj. a(cm) x(cm)
rnakslrnuma 0, kada kroz resetku
propustas lasersku svjetlost. Izmjeri
(sI.3.36.a) udaljenost x do pryog
difrakeionog maksimuma ( k=1).
Ponoyi mjerenja za nekoliko razlicitih
Yrijednosti udaljenosti a od resetke do
zaklona. Izracunaj talasnu duzlnu
svjetlosti prema reiaciji dsincx,=ka, k=l. Konstante resetke je naznacena
a
d·x
na samoj resetki. Nadi srednju vrijednost talasne duiine, A:;::::.
a
a) Na jedan kraj lenjira , dugog 25 em, pomoou plastelina prieYrst; CD, a na drug;
kraj karlon ad koriee sveske (sI.3.36.b). Na korieama napraYi otvor kroz koji ces
propu;;tati horizontalan snop laserske svjetiosti. Laserski zrak treba da pad a nesto
iznad sredista CD-a. Centralni maksimum na kartonu treba da pad a neposredno
pored otyora. Da bi 5to preciznije izmjerio udaijenost prve svijet!e Crvene tacke
(k=1) oko otvora nacrtaj koncentritne krugove na svakih pol a catimetrs. Poste
ugao skretanja nije mali onda je sina=xJr, +a
2
. Podatke unesi u tabelu,
kao pod a) za nekoliko razlicirith a. Izracunaj srednju vrijednost talasne
duzine laserske svjetlosti. Konstanta resetke CD-a je d=1,6 !J.m;
A:;::::. sinn
d
Oprez: Aparaturu za CD-om,
zaklonom i laserom stavi sto nlze
(npr. na stolieu) i ne ukljueuj laser
dok su oel blizu zaklona!
Br.mj. a(cm)
,,(em) 1
I
83
''JIlajljep,{i drhwj dille koji jeste ol1aj kad
slllilemo na pm;; {)l\'lIranja vraw skrivenug"'
Einstein (J 876 -1955)
4. Osnovi kvantne fizike
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodibi
Ukupni intenzitet zracenja (integraina emisiona moc) je
I
S
gdje je S - povrsina sa koja S8 zrati, P - snaga zr8c;enja, p;:;: . SI - jedinica za
,11
intenzitet zracenja je W/m
2
.
Integralna emisiona moe tijela, prema Stefan-Boltzmanovom zakonu, je
I =aaT
4
gdje je:T -apsolutna temperatura Ujela, a-koeficijent apsorpcije,
1 0'8 W/m'K' (Stefan,Boltzmanova konstanta),
Za apsolutno erno tijelo 0:=1,
Prema Wienovom zakonu, talasna dui:ina na kojoj je intenzitet zracenja najveci,
A
III 'f'
gdje je, K-m,
SvjeUost moze biti emitovana iii apsorbovana sarno u odredenim diskretnim
kolicinama energije-kvantima. Svaki kvant (iii foton) ima energiju

gdje je: f - frekvencija zracenja, h - Plankova konstata, h:::::6,626·1W:
u
Js.
Energija zracenja je E=n·hf , gdje je n - cijel! broj.
Einsteinova formula za fotoeiektricni efekat,
hf=A+Ek
,2
gdje je: hf - energija tatana, A - izlazni rad, Ek c;;:; 1m I!!. - kineticka energija
2
izbljenog elektrona, Vm - maksimalna brzina fotoelektrona.
84
Granicna frekvencija je data izrazom, hfo=A.
Impuls fotona je,
h £

Zakocni napon za fotoefekat izracunava S8 iz reJacije, eU,,=E
k
.
Primjer 1: Temperatura covjecijeg tijela je 3rC, a koeficijenl apsorpcije 0,9.
Odredl: a) talasnu duzinu koja odgovara maksimumu zracenja, b)integralnu
emisionu moe, c) snagu koju zraCi povrsina covjecijeg tijela za jednu minutu.
Rjesenje:
K

m'
t-1 min·-50 s
a) b) c) d) E=?
b '79 LO-
3
Km
a) Iz Wienovog zakona dobivamo, /, - =,' ,= 9350 am, To
In T 310K
zracenje odgovara nevidljivom infracrvenom (Ie) podrucju.
b) Iz Stefan - Boltzmanovog zakona dobivamo
1- etaT' 0 9,' 67, lUs _\V __ (310 K)4
m
2
K
4
c) 3naga zracenja je
w

W
.1,5111
2
=707 W
m'
d) Izracena energija za jednu minutu je
W,60
Primjer 2: Intenzltet zracenja Sunca je najvec'l na talasnoj duzini 480 nm.
Smatrajuci da Sunce zraCi kao erno tijelo jzracunaj: a) temperaturu na povrsini
Sunea , b) fiuks energije (snagu) zracenja Sunea ako je njegov poluprecnik
7,10
8
m, c) impuls svih lotona koje emituje Sunee u 1 s,
Rjesenje:
10'" m
m
t-1 s
b) c)
a) !z Wienovog zakona izracunavamo ternperaturu,
b) Snaga zracenja je P aT
4
S, gdje je m)2=6,15,1O'" 01
2
,
85
p 5,67 .10-
8
·6,15 ·10
18
m
2
m
2
K
4
p 4,6·10"W.
eJ Ukupna energija zracenja je W·l J.
E
Ukupni 'Impuls je p
c
4,6.10
26
J
3·10
8
m!s
Primjer 3: Antena , cija je snaga 1 kW, emi.tuje radio talasne duzine
3,2 m. a) Kolika je energija jednog 10tona?, b) Kollko fotona emltuJe antena u toku
jednog sata? e) Koliki je impuls jednog lotona?
Rjesenje:
kW=1000 W
m
t=l h-3600 s
aJ hf=?, b) n=?, e)
a) Energija jednog 10tona je
b) Emitovana energija zracenja u toku jednog sata je
J.
Ukupna emitovana energija je E=n·hf, a broj 10tona je
n:= E := 3,6·J06
J
"",5,ti 10
31
,
hf 6,2.10-
26
J
. h 6,62·10-]4J8 .10-34kg1n
e) Impuls fotona Je p I: = --3-,2-m-'- 2,1 s
Primjer 4: !zlazni rad za fotoelektritni efekat kod iznosi.1 ,89 ey. ?dredi:
a) granicnu frekvenciju, odnosno maksimalnu, duzlnu, mO:.8
fotoefekat, b) kinetitku energiju fotoelektrona sa aka
abasja svjetlosGu talasne duzine 500 nm, c) razl!ku potenCljala kOJa zaustavlJa
fotoefekat.
86
Rjesenje:
,89 J
),=500 nm-5·1 0.
7
m
a) b) e) vm=?, d)
a) Granicna frekvencija -Izracunava se fZ relacije, hfo=A,
f _ A._ 3,02.1O-
19
J "4,56 10'4 Hz
o - h 6,62.10--"34 Js
Granicna talasna duzina je,
A 3·10
8
m/s nm
o fo 4,56.10
14
Hz
b) Kineticku energiju izbacenih fotoelektrona izracunavamo jz Einstelnove
formule, hf;;;;:A+Ek>
Ek = he 6,62·!O-
34
Js·3·10
8
m/s 3,02.1O-19 J
A 5·10 7m
Ek ::;:; 9,52 .10--
20
1.
2
C) maksimalnu brzinu fotoelektrona lzracunavamo iz relacije Ek :::: mv m
2
v = rEI =
m 1 m V 9,1.1O-31
1cg
v =457·10
sm
m '
S
d) Zaustavni napon izracunavamo iz relacije. Ek=cV,
U = E, = 9,52 . !().'
2
0r = 0.59 V .
e 1,6 ·10-)9 C
T
4.1.Na svijetloj pozadin] keramitke plaGiee naertan je tamni krug. Ako tu placicu
stavimo u pec sa visokom temperaturom vidimo svijeBi krug na tamnoj
pozadin;, Zasto?
4.2. Kolika je ukupna emisiona moc apsoJutno crnog tijela tija je temperatura
127
7
C?
4.3.Ukupna emisiona moe crnog tljela inosi 5,67 .10
4
W/m
2
• Kolika je njegova
temperatura?
4.4. Koliko je puta veea emisiona moc ernog tljela na 100 °C nego na O°C?
4.5. Termodinamicka temperatura tije!a se udvostruci. Koliko puta se poveea
emisiona moe?
4.6. Koliko puta treba poveeati apsolutna temperatufu tijela da bl mu se emisiona
moe pove6aJa 1290 puta?
4.7. Kaljeva pet sa povrsine 4 em' izraci svakih pet minuta 4320 J energije. Kolika
je snaga zracenja j emisiona moe peCi ako zraCi kao erno tljelo?
4.8. Pri otvorenim vratlma peel unutar nje se odriava temperatura ad BOOoe.
aJ KoJika je emisiona moe ped ako zraci kao erno tijeJo? b)Kolika je snaga
zracenja kroz olvar peei cija je povrsina 330 em'? e) Koliko energije izraci za
10 min?
87
4.9. Tempertura topljenja gvazaa je 1803 K. Kolika je talasna dUlina na kojaj pada
maksimum zracenja?
4.10. Uzareno tijelo najvise zraci crvenu svijeUost talasne duzine770 nm. Kollka je
temperatura tijela?
4.11. Temperatura nitl elektricne sijalice je 2700 K. Odredi taiasnu duzinu na kojoj
S8 zraci maksimum energije. U korn dijelu spektra je to zracenje?
4.12. Emisiona moe udaljene svijetlosti iznosi 9,6 MW/m
2
, Na kojoj talasnoj duzini
dalazi maksimum zracenja?
4.13. Uzarena kugia, eiji je poluprecnik R=10 em, lma maksimum zracenja na
talasnoj duzini 1020 nm? Odredi: a) temperaturu kugle, b) emisionu moe, c)
snagu d) izracenu energiju u toku jednog sata.
4.14. Snaga zracenja, kugle poluprecnika 20 em, iznosi 3 kW. Odredinjenu
temperatufu, smatrati je crnim tijiom.
4.15. erno tije!o izraci svake sekunde energlju ad 35 kJ, a masimurn zracenja je na
talasnoj dzlni 2000 nm. Kolika je povrsina sa koje zraci Ujelo?
4.16. Kroz otvor povrzine 12 cm
2
svake minute se izraci energija od 4200 J. Na kojj
taiasnoj duzini S0 emituje maksimum zracenja?
4.17. Kolla je energija jednog totona: a) laserskog zraka talasne duzine 632 nrn,
b) rendgenskog zracenja talasne duzine 0,1 nm, c) gama·· zracenja talasne
duzine 2 pm? Energiju izmz! u J i eV.
4.18. Kolika je talasna duzina fotona eija je energija 2,4 eV?
4.19. Covjecije oka je u prosjeku osjetljivo na frekvencije od 380 nm do 760 nm
Kolika energija odgovara fotonima te talasne duzine7 Energiju izrazi u eV.
4.20. Radio stanica emituje zracenje snage 6 kW, na talasnoj duzini 3 m. a) Kolika
je energlja jednog fotona zracenja? b) kaliko fotona emituje u toku 5 57
4.21. Radio stanica emituje svake sekunde 2.10
2
1) fatana. Kalika je talasna duz.ina
radio taiasa, aka je snag8 zracenja 1 kW?
4.22. Izracunaj i!Tlpuls fotona crvene svjetlosti talasne duzine 750 nm.
4023. Energija fotona je 4 eV. Koliki je impu!s i talasna duzina fotona7
4.24. Kolika je talasna duzina fotona cUi je impuls jednak jmpu!su elektrona koji S6
krece brzinom 1000 km/s?
4.25. Foton ima kaja je jednaka energiji mirovanja eiektrana. Kolika je
talasna duzina tog fotona? Potrebne konstante uzeti iz tablica?
4.26. Izvor zraeenja ima snagu 5 mW. Koliko fotona emituje za 6 5 ako 1m je
ta!asna duzina 662 nm?
88
4.27. T a!asna duzina koja odgovara crvenoj grants! fotoefekta za natrij iznosi
530 nm. Odredi izlazni rad elektrona za natrij. Izrazi ga u eV.
4.28. Izlazni rad elektrona iz zlata iznosi 4,59 eV. Odredi crvenu granicu
(maksimalnu talasnu duzinu kaja maze izazvati fotaefekat) za zlata.
4.29. Izlazni rad elektrona iz zive iznosi 4,53 eV. Maze Ii vidljiva svjetlost izazvati
fotoefekat ako je talasna duzina fotona vidljive svjetlostl, sa maksimalnom
energijom, 380 nm?
4.30. Izlazni rad cezija je 1,93 eV, a litija 2,3 eV. Hate Ii dati do fotoefekta na tim
metalima, ako se osvijetli svjetloscu talasne duzine 630 nm?
4.31. Odredi maksima!nu kinetieku energiju e!ektrona koji iz!azl lz kalija pri
njegovom osvjeUjavanju sa svjetloscu talasne duzine 345 nm. Izlazni rad
elektrona kalija je 2.26 eV:
4.32. Crvena granica fotoefekta za stroncij iznosi \0::;;;550 nm. Kolika treba da bude
ta!asna duzina svjetlosti koja pada na stroncij da bi maksimalna
energija elektrona iznosila 1,12 eV?
4.33. Maksima!na kineticka energija elektron8 kojl izlaze iz rubidija pri njegavom
osvjetljavanju ultraljubicastlm zracima talasne duzine 317 nm, jednaka j8
4,73 eV. Odredi: a) izlazni rad elektrona iz rubidija, b) crvenu granicu
fotoefekta.
4.34. Na povrsinu volfrarna pad a zraeenje sa talasnom duzinom220 nm. Odredj
maksimalnu brzinu fotoelektrona ako je izlazni rad volframa 4,56 eV.
4.35. Izlazni rad e!ektrona iz kadmijuma je 4,08 eV. Kolika treba da bude talasna
duzina zracenja koja pad a na kadmij dEl bi pri fatoefektu maksimalna brzina
izbijenih fotoelektrona iznosila 7,2-10
5
m/s?
4.36. Zasto se za izradu so!arnih baterija koristi sHicij a ne drugi poluprovodnici?
4.37. Da bi zaustavili fotoefekat na nekom metalu upatrijebljen je zaustavni napon
od 2,5 V. Kolika je bila maksimalna kinetitka energija izbijenih fotoelektrona
prije zaustavljanja fotoelekta?
4.38. Na povrsinu litija pad a monohromatska svjetlost talasne duzine 3'10 nm. Da
bi zaustavili emisiju elektrona potrebno je upotrijebiti razliku potencijala
U:::1,7 V. KoHki je izlazni rad litija?
4.39. Prilikom osvjetljavanja povrsine platine svjetlos(;u talasne duzine 204 nm,
napon koji zaustavlja fotoefekat iznosi U=O,8 V. Odredi:a) izlazni rad elektrona,
b) maksirnainu ta!asnu duzinu koja moze izazvatl fotoefekat.
4.40.lzlazni rad elektrona jz cinka iznosi 4,2 eV. Koliki je potreban zaustavni
napon da bl zaustavio fotoefekat ako S8 cink obasja svjetlosc:u frekvencije
1,2 PHz?
4.41. Sa meta!ne ploee osvjetljene svjet!osc:u frekvencije f
1
::;;;3,2·10
14
Hz emituju S8
fotoe!ektroni kaje zaustavl.ia napon U
1
=6 V. Ako se ploca osvijetli svjetlosGu
89
frekvencijom f,=8·10
14
Hz fotoelektrone 6e zaustaviti napon U,=8 V. Izracunaj
Planckovu konstantu. Naboj elektrona je poznal.
4.42. Povrsina nekog metala, eiji je izlazni rad 1,9 eV, obasjana je svjetlosGu
talasne duzine 400 nm, a fotoelektrone zaustav!ja napon ad 1,2 V. Izracunaj
naboj elektrona. Vrijednost Planckove konstante je poznat.
E
4.43. Zadatak: Pokazi da tamne povrine vise apsorbuju energiju zracenja nego
syijetle pavrsine,
Pribor: Prazna kutija ad kreme za cipele, staklena U cijev, voda, gumena cijev,
depna svjetiljka.
4.44. Zadatak: Pokazi da je jaeina fotostruje, koju daje fotoelement, proporionalna
jacini svjetlostL
Pribor: fotoe!ement, galvanometar demonstracioni, v8zni materijal.
Laboratorijska vje2:ba br 4: Odredivanie Planckove konstate pomo(:u
vakuumske fotocelfje.
Pribor: Vakuumska fotocelija, sijalica Z8 projekcioni aparat (preko 300 W). mikroampermetar
(50 ;.tAl, voltmeter (2 V), diepna baterija (4,5 V), klizni otpornik (600 Q), Ijubicasti i crveni filter (obojeno
staklo), vezni materijaL
90
K
51.4.1.

f" - fl
Uputstvo: Vezi strujno kolo kao
na slid 4.1. Snap svjetlosii usmjeri
prema fotote!iji. Katoda fotoceiije je
VGzana za pozitivan pol izvora_ Kada se
na mikroampermetau dobije najveCi
olkloo ( prekidac P je otvoren) stavi
ispred foto6elije crvani filter. Zatvori
i po·· mocu potenciometra
pove- caj napon na fotoce!iji dok jacina
struje ne padnn na nulu. Ponovi pokus
Ijubicastim fillerorn. Zabiljezi izmjerene
vrijednosH zaustavnih napona U1 i U2
Za crvenu i Ijubicastu bOju uzmi
vrijednost 700 nm, odnosno 400 nm.
Za izracunavanje Planckove konstante,
pogledaj zadatak 4.40.1
Ovom metodom se maze pribllino odrediti Plankova konstanta za greskorn ad 10%
4.2.Fizika atoma
Prema Bohrovom modeiu atoma vodika:
1. elektroni se krecu aka jezgra po stacionarnim orbitama u kojima ne
zrace nikakvu energiju,
2. atom emituje iii apsorbuje energiju sarno pri prelasku elektrona sa
jedne stacionarne orbite na drugu.
Energija kvanta zracenja (fotona) jednaka je razlici energija j2medu pocetnog j
krajnjeg stanja.
-Em
Na stacionarnim orbitama, moment kolicine kretanja elektrona jednak je
cjelobrojnom umnosku Planckove konstante:
It
lTIVr=n·-
211:
gdje je r-radijus orbite, m-masa elektrona, v-brzina elektrona na orbiti, n-broj
orbite (n=1,2,3 ... )
Rydbergova formula za spektralne serije atoma vodika,
.. _l_-\ n>m
A m
2
n
2
/ '
gdje je: A - talasna dutina svjetlosti, R=1,097·10
7
m": za Lyjmanovu seriju,
m=2 za Balmerovu seriju, m:::::;3 za Pachenovu seriju '.'J dok su n - cijeli brojevi,
n>m.
Energija elektrona u atomu vodika na n-toj orbiti je
':1 _ .
En "" 2' El = -13,6eV .(Za n=:1 - osnovno stanJe)
n
Energija fotona koju emituje atom vodika pri prelazu iz jednog stacionarnog
stanja u drugo je
hf=E -E I. n>m
n m .! 2 2)'
III n
gdje je Ej - energija jonizacije atoma vodika, tj E
j
::::13,6 eV.
Polupreenik kruzne orbite je
gdje je, za n=1, r,=5,29.10·
,1
m (Bohrov polupreenik); n .. broj orbite, odnosno
glavni kvantni broj.
91
Brzina elektrona na n-toj orbiti je v n =
n
gdje je v1=2,2·10
6
mis, brzina e!ektrona na prvoj orbitL
Savremena kvantna fizika ns kaze gdje se tacna nalazi elektron vee samo predvida
vjerol(atnocu de 6e se elektron neei oa odredenom mjestu u alomu. Npr. vjerovatnoca naieienja
elektrona u datem kV8ntnem stanju n najveca na udaljenosti koja odgovara Bohrovom polupretniku.
Kvantna fizika odbacuje predslavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetski nivai atoma. Jpak
za slikovito prikazivanje i delje se testo koristi termin "orbita", te cemo i mi u daljem tekslu karistiti taj
termin.
Kvantni brojevi su odraz eiektricnih i magnetnih sila kOje djeluju unutar atoma. Zbog kretanja
e!ektrona ako jezgra atum js mali ma9net sliena kao strujana pellja. Posljedica toga je postojaoje, pored
g!avnog kvantnog broja n, jos dva kvantna broja: orbitaln! kvantni broj I koji odreduje velitinu
momenta impulsa elektrona L i magnetni kvantni broj m; koji odreduje njegavu usmjerenost u
prostoru_ Takode postoji i elektronski spin koji, radi slikovitosti zamisljarno kao kretnju elektrona aka
sopstvene 058, odakle rnu i potite ime.
Stanje atom a opisano je u cetiri kvantna broja:
1) n-giavni kvantni braj, odreduje glavni nivo energije (po 8ohru, broj
orbite). Atomi do sada poznatlh elemenata, U osnovnom stanju ifTlaju
elektrone eiji su nivoi energiJe odredeni vrijednoscu glavnog kvantnog
broj" n=1 ,2,3,4,5,6,7 sto odgovara Ijuskama K,L,M,N,O,P,Q.
2) t- orbitaini kvantni broj odreduje prostorni oblik orbite i ima vrijednosti
1 ,2 ... (n·I). Za isto n energetsko stanje raste sa I.
3) mc-magnetni kvntni broj odreduje prostmnu orijentaciju orbite U odnosu
na adredeni pravac. Ima vrijednost ad -! do +!.
4) ms-magnetni kvantni braj spina ima dvie vrijednosti: +1/2 i -1/2,
Pauiijev princip iskljucenja: U jed nom atomu oi dva elektrona ne mogu
imati ista cetiri kvantna broja. Pomocu Pau!ijevog principa izracunavamo da je
maksimalan broj elektrona u jednoj Ijusc! N:= 2112
Primjer 1: Odredi: a) energiju eksitacije atoma vodika, b) energiju jonizacije
atoma vodika, c) talasnu duzinu zracenja koju emituje atom vodika pri prelasku
e!ektrona iz cetvrte u drugu orbitu.
Rjesenje:
a) Energija eksitacije je najmanja energija koju maze apsorbovati atom
vodika ako se nalazi u osnovnorn stanju: Apsorbovana energija odgavara prelazu
izmedu stanja s kvantnim brojevima n::::1 i n:::::2. Ona iznosi
Ecx := L\E:= E
z
-" Ell gdje je cV.
P
w E] . "'6 02 V
OStOJ8 E" -3,4cV tOJe E,,, =-3,4eV-f-b. eV=ll, e ,
22 4
b) Energija jonizacije je energija koju treba saopstitl atornu vodika u osnovnom
stanju, da bi elektron napustio atom,
E
j
=E=
Posta je za odnosno eV, to je
E
j
= 13,6eV
92
c) Ta!asnu duzinu zracenja izracunat cemo po Rydbergovoj formu!i
!. R(...!... -..!...I, gdje je
A m
2
n
2
)
1 7 _,( 1 1 '\
m
A ' 22 4
2
), 4R6 om
Primjer 2: Elektron u nepobudenom stanju atoma vodika
talasne duzine 97,35 nm. a) Kolika je energija fotona u eV? b) Na kOju ce orb,tu,
pos!ije apsorpcije, preskociti e!ektron? c) Koliki je po!uprecnik te orblte? d) Kollka je
brzina eiektrona na tOj orbiti?
Rjesenje:
m
E
j
-13.6 eV
a) b c) d) v-?
a) Energija fotona je
he 662·1O-
34
Js,3·10
8
m!s
hf==--"" '
A 9,375.10-
8
111
hf 2,04.10
18
) [2,75 eV.
b) Pri apsorpciji fotona, koristimo relaciju
odakleje: n=4.
m-
c) Poluprecnik 4·te orbite je
f4 0:::[1.42 =16r
1
1'4 ==-16·5,29 ·10'·') 1 m = 8,46 10-
10
Ill,
d) Brzina elektrona na 4-toj orbiti je
vI 2,2·10
6
m/s 5,5,
10
5
m
/
s
.
v 4 =-4-""-' 4
T
4.45. Energija elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika je E1=-13,6 eV. !zracunaj
energiju e!ektrona na drugoj i trecoj orbiti j u beskonacnostl.
4.46. Poluprecnik prve stadonarne orbite u atomu vodika iznosi reO,0529 nm.
lzracunaj poluprecnik prve tri orbite.
93
4.47. Brzina elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika iznosi v,=2,2·10' m/s.
Izracunaj brzinu e!ektrona na drugoj j treeoj orbitL
4.48. Odredi najvecu i najmanju talasnu duzinu spektralne linije u Balmerovoj seriji,
4.49. Lymanova (Lajmanova) serija S8 nalazj u ultraljubicastom dijelu spektra.
Odredi: a) najvecu talasnu duzinu i odgovarajucu energiju Ijnlje u eV,
b) najmanju taJasnu duzinu i odgovarajucu energiju.
4.50. Izracunaj frekvenciju j energiju fatona koj! ispusta atom vodika pri pre!azu sa
tre689 nivoa na prvi.
4.51. U atomu vodika e!ektron izvrsi prelaz sa pete na drugu orbitu. Odredi talasnu
duzjnu, frekvenciju i energiju emitovanog fatona.
4.52. Foton s energijum 14,5 eV izbio je elektron iz atoma vodika. Kolika je
kineti6ka energija izbijenog elektrona? Izlazni rad lz atoma brojno je jednak
energiji jonizacije.
4.53. Kvant svjeHosti pogodi atom vodika u osnovnorn stanJu pri cemu izbijeni
eJektron ima kineticku energiju 3) eV. Ko!ika je biJa frekvencija upadnog
fatona?
4.54. Koliki je moment koliCine kretanja elektrona: a) na prvoj Bohrovoj orbltj, b) na
SO-oj orbit!.
4.55. Odredi glavni kvantni broj pobudenog stanja atoma vodika, ako' prj prelazu u
osnovno stanje izraci foton talasne duzlne 97,25 nm.
4.56. Foton talasne duzine103,4 nm pogodi atom vodika u osnovnom stanju.
Odredi poluprecnik elektronske orbite pobudenog atoma.
4.57. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!azu iz treteg energetskog
nivoa na prvi?
4.58. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!asku iz petog energetskog
nivoa na drugi? Nacrtaj semu. Kolike su talasne duzine tih Ilnlja?
4.59. FOIon s energijom 16,5 eV izbija e!ektron iz nepobudenog stanja atoma
vodika. Koliku (::e kineticku energiju j brzinu imati izbijeni elektron?
4.60. Odredi frekvenciju obrtanja elektrona na prvoj Bohrovoj orbiti.
4.61. a) Odredi frekvenciju obrtanja eiektrana u atomu vodika na drugoj i treceoj
orbiti. b) Uporedi tu frekvenciju sa frekvencijom fotona pri prelasku elektrona sa
trete na drugu orbrtu.
4.62. U atomsKoj spektroskopiji uobicajeno je stanje sa orbHalnlm kvantinim brojem
I =0,1,2,3, ... obiljezavati oznakama s,p,d,f, ... Energetsl<i nivoi se obiljezavaju
oznakama nl', gdje je x-broj elektrona. ProCitaj oznake: a) 3s', b) 3pH
4.63. Kolike su vrijednosti orbitalnog magnetnog kvantnog broja ako je glavni
kvantni broj n=27
94
4.64. Koliko podljuski ima u M Ijusci?
4.65. Koliko orbitala ima u: a) s - podljusci, b) P - podljusci?
4.66. Koristeci Paulijev prlncip iskljucenja izracunaj maksimalan braj elektrana u: K,
LiM IjuscL
4.67. Koliko maksimalno u M Ijusci ima: a) podljuski. b) orbitala.
Moiekuli, kristali i druge tvorevine
Molekuf je kvantnomehanicki sistem sastavljen od dva iii vise aloma. Atomi S0 medusobno
spajaju jer cine energijski slabilniji sistem. Osnovni tipovi hemijske veze su . a) jonska veza - atomi
pre!aze u pozitivno i nega\ivno nablJene jone koji S8 medusobno privlace, b) kovalentna veza - Dtom:
stvaraju zajednicke elektronske parove.
Neki molekuli imaju nesimeiricnu strukturu i kad njih cenlri pozitivnog i neg8tivnog nabaj;:] nisu u
istoj tacki. To su slain! dipoH Ciji je dipotni moment
p f
gdje je:t - udaijenost izmedu centara pOlitivnog i negalivnog naboja: q- nab oj.
Na slid 4.2. je dvaatomni moiekul koji maze oscHovati oko
,


_spojnice atoma (ako r8vnoteznog rastojanja fo na kojem ima
najmanju energiju) i rotirati oka ase okomile na spojnicu
Oscilavanjem iii rotiranjem molekui S8 pabuduje u visa stanja
energije koja su kvantirana. Pri prelazu u niza energelska stanjs
molekul zraci energiju Ij. nastaju molekulski spektri.
Dvoatomski mo!ekul oscl!uje frekvencijom
f="i;j¥;
, , ,

. , ,
,
51.4.2.
gdje je k-konslanta hemijske veze, a redukovana masa
it"" rnllUL .
Energija oscilovanja je kvantirana,
1
E" "'{n+"2)hf: 1l:::o0.i.1.J ...
Najniii iznos energiJH ( nulla energija) je za n=O; Eo =.! hi" .
2
Energija rotacije molekula je data relacijom
h'
E = 2I £(1 + 1) ; [=0,1 ,2, ..
gdj8 je moment inercije fl- redllkovana mass.
m!+m
l
Prema klasicnoj statistici, srednja energija linoarnog oscHatora, na tempomiuri T, je
E=k'f
gdjD je k",,1.38·1 o·n J/K (Boltzmanova Iwnstanta).
EJementarna celija kristalne resetke je naimanii dio u kristalnoj strukturi koji se periodicno
ponavija duz kristalografske ose. Koheziona energija (iii energija vezivanja) kristala je razlika izmedu
energija slobodnih atoma i prosjecne energije aloma u kristalu. Vezivanje u krislalu moze biti jonsko,
kovalentno, molekulsko i mclalno.
Elektricna vodljivost je 8 =: Jedinica je simens (8).
R
Specificna vodljivost je y oo.!. , gdje je p specificni otpor. Jedinica je (S/m) (simens po metru).
p
95
L
Stvarna brzina elektrona u metalu je v "" - ,
T
gdje je L srednji slobodni put koji elektron prede za vrijeme 't, JaCina elektricne struje kroz provodnik
je
,
gdje js: n - broj slobodnih elektrona u jedinid zapremine, Vo - brzina prernjestanja elektrona dut vodica
(driftna brzina).
Elektroni na temperaturi apsolutne nule popunjavaju raspoloziva stanja do neke najvise energije
koja S8 zove Fermijeva energija.
Elektromotorna sila termoelementa je
C = lill1'
gdje je: k - moe termoelementa, LlT - razlika temperatura spojev3.
Strujno pojacanje tranzistora je
f}= Ale ,
h.l
n
gdje je: i\1c - promjena jacine struje u kolektoru, llis -- prornjen8 jacine struje baze
Primjer 1: Kolika se energija oslobodi pri stvaranju jonskog para NaCI iz aloma natrija (Na) i
hlora (CI)? Jonski par i atom! su u gasnom stanju: Na(g)+CligHN,tC \g). Energija jonizacije natrija je
+5,14 eV; elektronski afinitet hlora -3,61 eV; rastojanje izmedu jona u jonskom paru f=2,76·10'
1
f- m,
naboji jona jednaki i imase q,=_Q2=1,6.10·
19
C.
Rjesenje: Prema termodinamickoj konvenciji elektronski afinitet je negalivan ako se oslobada
encrgija. Za vezivanje elektrona u alomu hlora os!obodi 5e energija -3,61 eV, Za uklanjanje elektrona iz
aloma natrija utrasi S8 energija +5,14 eV. Razlika energija je :'lEl=+1,53 eV. Proces nasiajanja
slobodnih jona nijs spontan jer jo uloiena energija veca od oslobodene! Medutim nastall joni ne ostaju
slobodni vee se zbog suprotnih naboja veiu u joniski par Na·CI- pri cemu se oslobodi energija
E=_8,4·H\-19,1 ",,-5,3 eV
Pri nastojanju jonskog para Na+C! (g) iz slobodnitl aloma oslobodi se energija
bE"" 1,53eV - 5,3eV =-3,SeV
Jonski par je stabilniji energetski sistem od slobodnih atoma.
Primjer 2: Frekvencija osd!ovanja molekula HC: iznosi 8,96.10
13
Hz. Odredi: a) energiju prelaza
rnolekula iz osnovnog u prvi pobuaeni oscilatorni energetski nivo, b) talasnu duzinu emitovanog
zracenja pri vracanju LI osnovni nivo.
Rjescnje: a) Enerrjija prelaza iz osnovnog (n=O) u prvo pobudeno stanje (n-;o;1) je (vidi uvod),
. . l' I 1 .
IZ [:'-0'" n +2' Ihi
j
96
b.E=E
j
-EI)
2 2
b.E -'" 5,93 ·10'"" J = 0,37 cY
b) Odgovarajuca talasna duzina, pri vracanju u osnovno stanje, je
nm
dE
Emltovana linija je u infracrvenom podrucju!
T
4.68.Energija jonizacije natrija je 5,14 eV. Kolika je energija jonizacije u kJ/mol?
4.69.Molarna masa litija je 520 kJ/mol. Kolika je energija jonizacije atoma litija u eV?
4.70.Pri vezivanju dva aloma vodika u molekul oslobodi se energija E,=2,65 eV (energija vezivanja).
Koliko se oslobodi energije pri nastajanju 2 litra gasa vodika prf standardnim uslovima?
Vo:=22,4
4.71.Koliko se energije oslobodi pri nastajanju jonskog para Na +P, iz jona Na + T, ako je rastojanje jona
u jonskom paru 5.10.
10
m,
4.72.Molekul HF ima eiektricni moment p=6.4.1O·3(l C·m. Rastojanje izmedu jezgara je r=92 pm. Odredi
nabo] takvog dipola i objasni zasto se izracunata vrijednost znatno razlikuje od stvarne vrijednosti?
4.73.Dipolni moment moleku!a Hel iznosi (u gasnom stanju ) 3,5·10':JO C·m. Ako pretpostavimo de je
naboj dipola q=(h17)e, odredi rastojanje izmedu centera pozitivnog i negalivnog nabaja u
molekulu.
4.74.Dipolni moment molekula vade {u gasovitom sianju} izoosi p=6,24.10·
3
°C-m. Aka pretpostavimo da
je naboj q=(2+8)e, odredi rastojanje izrnedu centara pozitivnog i negativnog naboj;) u rnolekulu
vode.
4.75.Frekvencija oscilovanja molekula vodika je r",1,29·10
14
Hz, Odredi: a) redukovanu masu molekula,
b) konstatu hemijske veze c} nultu energiju oscilovanja molekula. Potrebne konstante uzeti ii:
tablica.
4.76.Sopstvena frekvencija osciiovanja molekula CO jznosi f=S,5·10
13
Hz. Odredi: a) energiju
pobudivanja iz osnovnog i prvo pobudeno oscilatorno stanje, b) talasnu duiinu emiiovanog fotona
pri vraeanju molekula u osnovno stanje, c) kOl1stantu hemijske veze.
4.77.Molekul NO prelazi iz prvog pobudnog oscilatornog stanja u stanje nulte energije i prj tome emitujo
zracenje talasne duzine 5390 nm. Odred!: a) energiju zracenja, b) redukovanu masu molekula, c)
konslantu molekula.
4.78.Konstanta hemijske veze u molekulu vodika je k=550 N/m. Izracunaj oscilatornu energiju molekula
u desetom pobudenorn stanju.
4.79.Dvoatomni molekul pri prelazu iz sestog u peto vibraciono energetsko stanje emiluje roton
energije 0,37 eV. Konstanta hemijske veze iznosi 520 N/m a) Kofika je redukovana musa
mo!ekula? b) Kolika je masa jednog atoma ako je molekul ad istih atoma?
4.80.0dredi energiju disocijacije molekula N2 , ako je koefidjent anharmonicnosti "1,36.10'
8
, a sopstvena
frekvencija 7,1.10
13
Hz.
4.812a molekul HF odredi: a) moment inerdje, ako je ravnotezno rastojanje izmedu centara atoma
r=91,7 pm, b) energiju rotacije u prvorn pobudenam rotacionom stanju, c) talasnu duzil1u zracenja
pri prelazu molekuia u osnovnO stanje.
4.82.Za molekul N2 odredi: a) moment inercije ako je rastojanje izmedu centara aloma r=110 pm, b)
promjenu energije pri prelal.u iz treceg u drugo pobudeno slanje, c) talasnu duiinu odgovarajuceg
folona.
4.83.Za molekul NO odredi: a) moment inercije ako je ravnoteino rastojanje r=115 pm. b) energijl1
rotacije u prvom pobudenom stanju, c) temperaturu na kojoj bi srednja kineticka enerQija
translatornog krelanja molekula imala tu vrijednost.
4.84.0dredi broj atoma u 19: a) AI, b) Fe, c) Cu, Potrebne konstanle uzeti iz tablica.
4.85.Koiika je masa; a) aluminijske ploce koja sadri.i 4,3.10
22
atoma, b) komada kuhinjske soli NaC! koji
sadri; 8.10
24
jedinki NaC!.
4.86.lzracunaj masu jednog aloma: a) vodika, b) bakra Cu.
97
4.87.0dredi pribiizno rastojanje izmedu centara atoma u kristalnoj resetki Agel. ako je gustina kristala
5,56.10
3
kg/m
3
. M",,143 g/mol.
4.95.Driftna brLina u bakamom vodicu iznosi 1 mm/s. Koliki je presjek provodnika ako je jaCina slruje
1A?
4.96.!zracunaj Fermijevu energiju nekog melala, ako je brzina najbrzeg elektrona u metalu
m/s.
4.97.lzracunaj brzinu najbrieg elektrona u metail1 (na temperaturi apsolutne nule) ako je Fermijeva
energija 5,52 eV.
4.98.Kolika je energij8 termickog kretanja elektrona na sobnoj lemperaturi (T::0300 K)? Uporedi tu
, energiju sa Fermijevom energijom.
4.99.Fermijeva energija u srebrl1 iznosi 5,44 eV. Koliki je prosjecni razmak izmedu energetskih nivoa u
srebrnoj kocki stranice 1 em?
4.100.Specificni otpor metala ima red velicine i0-
e
Qrn, za poluprovodnik 10
3
nm. Izracunaj specificnu
provodljivost metala i poluprovodnika.
4.101.Za dijamant je sirina zabranjene energeiske trake 7 eV Koliko je to u kJ/mol?
4.102.Kolika je potrebna taiasna duzina zracenja da bi prevela eleklrone iz valentne trake u provodnu
trakl1: a) za poluprovodnike kod kojih sirina zabranjene trake iznosi 1 eV, b) za izoiatore kod kojih
je sirina zabranjene trake 5 eV?
4.105.Moc lermoeiementa nacinjenog od bakra i aluminija, iznosi k::oO,i2 mV/K Odredi
sHu ako je temperatura toplijeg spoja 1 a hladnijeg 20'"C.
4.1062a termoelement k=0.1 mViK. Kolika je temperatura toplljeg spoja ako je hladniji spoj na
25°C i elel<tromotorna sila 150 mV?
4.107.Pri promjeni jaCine struje baze od 20 iJA, promjena kolektorske struje je 2,5 mA. Koliko je
slrujno pojacanja tranzistora?
E
4.105. Zadatak: Oakazl da su molekuli vode polarn!.
Pribor: Blreta, voda staklenl stap I krpa (sI.4.3.).
4.106. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektronske emlslje.
Pribor: Elektrlcna sljallca na postolju, AHollja, elektroskop, staklenl stap sa
svilenom krpom, provodna iiea za spajanje (sl. 4.4.).
i
SI.4.3. SI.4.'1, SI.4.5.
4.107. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektromotorne sile.
Pribor: Bakarna j ze!jezna (iii aluminijska) ziea, galvanometar, sibiea
(sI.4.5.).
98
4.111. Zadatak: Oemonstriraj ispravljacko djelovanje poluprovodnlcke diode.

'J

b)
Pribor: Po!uprovodnicka
dioda, dtepna baterija,
sijaliea za dzepnu bateriju,
ike za spajanje
(sI.4.6.)
SI.4.6.
Laboratorijska vjefba br 6: Odredivanje elementarnog elektricnog naboja.
Pribor: Casa ad 1 {" sa vodom. kuhinjska so, ugJjeni stapie lz depne baterije, vezni materijai, izvor
jednosmjerne struje (6 V), miliamperme!ar (do 100 mAl, sat sa sekundnom kazaljkom, komadic stare
6 V + birete dug 10-tak em, stalak za biretu (slA,7.).
...
,Ii.
... !'iilC! ..·.-
SI.4.7.
Uputstvo: Od jedne stare birete so moze napravi1i
nekoliko cjevcica za elektrolizu i svaka ad njih S8 zatvori sa
jedne strane komadiCem plastike (sa Ijepkom). U casu sa vodom
sipaj i0-13k grama kuhinjske soli i promijesaj. U cjevcicu :>ipaj
rastvor soli do vrha Ravnom staklenorn ploCicorn zatvDri
slobodan kraj cjevcice. i izvrni je i stavi u casu sa istim
rastvorom. Na taj natin u cjevcicu no ude ni jed8n mjehur
vazduha. PriCVfsli cjevCicu za stativ (1). Utlcnieu spojne ZiCB (2)
stavi u podrucje bjrete i ona ce sluziti kao katodB. Drugi kraj 21ce
vezl za negativan pol izvora struje (sl.4.7.). UglJeni stap vezi,
preko ampermetra, za pozitivan poJ izvora i okaGi 9a na drugi kraj posude (3). Propustaj struju i0-tak
minuta. Izmjeri :?:apreminu V izdvojenog gasa u bireti.
U rastvoru se nalaze joni Na zeljeznoj katodi 5e izdvaja gas vodik.
2l'ia + 2HOH-4H1+2NaOH
Plaslicno posloije veznog materijaia sprjecava odiazak NaOH u anodni proSlor. Na anodi se
izdvaja hlor: 2Cr---7Cb + 2e, koji S0 rastvara u vodu (hlorna voda) i ne predstavija prekofacenje granico
opasne po zdravlje. Jacina slruje u toku 09!eda je kons\antana.
P
M. .
rema Faraday-evom zakonu eiektrolize, izdvojena masa gasa je ill "" ·iF';ft .gdj8 JO: I - jacina
struje (A), t - vrijeme proticanja strvje (s), M - molarna masa, z=2 (braj razmijenjenih eleklrona na
elektrodi); f = N ,\ ·c ,gdje je NA""a,022·1 023 mOrl, e - naboj elektrona
RT II
,"-_.-.
2N
A
P V
Temperaturu T (u K) proCitaj na termometru, a pritisk p na barometru Ukoliko nemas barometar uzmi
vrijednost p=1 0
5
Pa.
Ukoliko smatramo da je ocitavanje pritiska i temperature bez uCinjene greske mjorenja, kao i
mjerenje vremena proticanja struje, onda je relativna greska mjerenja
6V 61

V I
gdje je tN i .0.1, polovina najmanjeg podioka na bircH odnosno ampermetru. Sve podatke izrazi u Si
jedinicama. Greska mjerenja je do 5%. Ukoliko skola posjeduje tzv. Hoffmanov aparat postupak
mjerenja i proracuna je identican.
99
Laboratorijska vjeiba broj 7. Odredivanle reda vellcine motekuta oleinske
.!ill!.eline
Pribor: Pipeta od 1 cm
3
, oleinska kiselina, dvije menzure od 100 cm
3
, alkohol, sitan prah od
krede, plitka posuda dimenzija 40 em, veda, lenjlr.

I
S].4.8.
UpU1stvo: U p!itku pesudu (visine do 1cm) sipaj
vodu. Nastrugaj prah od krede oa papir i puhni
taka da prekrije vodu u posudi. Uvuci u pipetu 1
cm
3
oleinske kiseline, a zatim ispusti u menzuru. U
tu menzuru sipaj alkohol do 100 cd. Od Ie
kolicine pipetom uzmi 1 cm
3
i sipaj u drugu
(praznu) meozuru. Ponovno dospi alkohola do 100
cm
3
. Na taj naCin si dobio da u 1 cm
3
rastvora ima
10.
4
cm
3
oleinske kisehne. Od tog rastvora pipetom
uzmi 0,3 cm
3
i sipaj na mirnu povrsinu vede u sirokoj posudi, preko koje je nasul prah krede. Naslaje
masna povrsina S=r
2
n ($1.4.8.).
Ako pretpostavimo da se formirao monemolekulski sloj cleinske kiseline, cnda je zapremina mrlje
V=S·d, gdje je precnik jednog molekula
V

S
pri cemu j.; V=O,3· 10'· em', S - izmjcn:ll<1 p0v[-;in:t maSll(' mrljc. Pr('cilik !l1rijc lcnjirom.
4.3. Talasi i cestice
Louis de Broglie (Luj de BrolD je dvojnost, prema kojoj svjetlost ima i cesticnu
(korpuskularnu) i ta!asnu prirodu, prosirio i na cestice. Talasna duz.ina mikro
cestice koja se krece brzinom v je

mv
Ova talasna duzina se zove debrolje:vska talasna duiina ,
Za cestice u mikro svijetu nije mogu6e tacno odrediti i po!ozaj x i impuls PX'
Prema Heisenbergovom principu neodredenosti
h

2n
gdje je Ax-neodredenost polozaja , APx-neodredenost impulsa. Reiacija odreduje
granice primjenijivosti klasicne rnehanike i posljedica je talasne prirode
rnikrocestice.
Relacija neodredenosti moze se napisati i u obliku
t.E· M <:l'..
2n
gdje je ilt-vremenski interval nekog stanja u kojem je neodredenost energije 0,E.
P,imjer 1: Kolika je debroUevska talasna du;;ina: a) tijela mase 1 9 koje se
krece brzinom 4 kmfs, b) elektrona u atomu vodika na prvoj Bohrovoj orbiti, gdje je
v=2,2·10
6
m/s?
100
Rjesenje:
m=10·
3
kg
m/s
m,=9,1.10·
31
kg
Yr2,2.1O'm/s
a) A=?, b) ),,=?
a) Oebroljevska talasna du;;;na odredena je ,elacijom

mv 1O-3kg.4·lOJm/s ,.
Oebroljevska talasna duzina je vrlo mala, prakticno se ne maze registrovati, pa
S6 ta!asna svojstva makroskopskih tijela mogu zanemariti kao 8to to cini klasicna
mehanika.
b) Oebro!jevska talasna duzina elektrona u atomu vodika je
A = = __ 6,62.]O-34]S = 3 34 ·lO-IOm.
mv 9,]·1O-31kg .2,2·1O'm/s '
Dobijena talasna duzina je mjerljiva i ima red ve!icine talasne duzine
rendgenskih zraka.
Primjer 2: Elektron , cija se pocotna brzina maze zanemariti, ubrzan je u e!ektricnom polju
razlikom potencijala U. Odredi debroljevsku talasnu duzinu u dva siucaja: al U=102 V,
Rjesenje: a) Os bi izracunaii debroljevsku taiasnu duiinu potrebno je izracunati brzinu eieklrona iz
.. my'
relac!je Ek=U, odnosno -'Z-ooeU;
Uvrstavanjem poznatih vrijednosti u relaciju za debroljevsku talasnu duz.inu dobivamo
pm
mv
Prirnjer 3: a) Polozaj tezista kugHce mase m:::::1 9 lokalizovan je u prostoru sa
neodredenoscu poloiaja mm. Kolika je neodredenost brzine cestice?
b) Ako S6 u vodikovom atomu palazaj elektrona moze odrediti s predznos6u reda
velicine samog atama, tj .6..x=O,05 nm, kolika je neadredenost brzine elektrona?
Rjesenje:
a) m=1 g=10·
3
kg
",x-om mm-10·
5
m
b) m=9,HO·
31
kg
ilx-O,05 nm-5·10·
t1
m
a) Posta je impuls cestice px=mv
x
, odnosno ilpx=mAv
x
, to je iz relacije
neodredenosti
h
milvx . [),x 2::-
2n
101
Neodredenost brzine cestiee za makreskopska tijela je zanemarijivo, te je prakticno
moguGe istovremeno adrediti vr!a tacno i palaiaj i impu!s tijela, Stoga u klasicnoj
fizici Heisenbergov prineip neodredenosti nema onakav znacaj kao u flzici
mikrocestiea,
b) Neodredenost brzine e!ektrona u atomu vodika le, prema [stal relaciji
_ 11 -7 6
m
/lv, - - - - - ~ , 3 . J O -.
2nnillx s
To je vise nego sto je brzina elektrona u atomu vodika koja iznosi 2,2,10
6
mis, U
ovom slucaju klasicna slika kretanja eJektrona gubi svaki smisao.
T
4.112. Kolika je debroljevska talasna duzina teniske loptice mase 30 9 koja 58
kreGe brzinom 25 m/s?
4.113. Puscano zrno mase 5 9 ima debroljovsku talasnu duzinu 1,65.10.
34
m,
Kolika muu je brzina?
4.114. Kosmicki bred se kreGe brzinom 8 km/s i ima debroljevsku talasnu duzinu
8,275.10.
41
m. Kolika je masa broda?
4.115. Kolika je brzina i kinetieka energija elektrona eija je debroljevska talasna
duzina 72,5 nm? Energiju izrazi u J i eV. Podatak za masu elektrona uzmi iz
tabliee.
4.116. Kolika je debroljevska talasna duzna elektrona na drugoj Bohrovoj orbiti u
atomu vodika? Brzina elektrona na prvoj orbiti je 2,2.10
6
m/s.
4.117. Kolika je debroljevska ta!asna duzina termainih neutron a cija je kinetilka
energija 0,04 eV? Podatke za masu neutrona uzeti iz tablice?
4.118. Brzine elektrona i proton a su jednake i iznose 1Mm/s. Odredl debroljevsku
talasnu duzinu elektrona i protona.
4.119. Kineticke energije elektrona i protona sujednake j iznose 100 eV. Odredi: a)
brzine e!ektrona i protona, b) debro!jevsku talasnu duiinu elektrona i protona.
4.120. Debroljevska talasna duzlna ejektrona Iznos! 0,10 nm. Odredi: a) impuls
elektrona, b) energiju elek1rona u eV.
4.121. Elektroni su ubrzani razlikom potneijala 12 V. Kolika im je debroljevska
talasna duzina?
4.122. Kolika razlika poteneijala mora bi1i upotrijebljena u elektronskom
mikroskopu da bi dobili elektrone debroljevske talasne duzine 120 pm?
102
4.123. Proton i elektroni su ubrzani razlikom poteneijala od 220 V. Kolika su im
debroljevske ta[asne duzine?
4.124. Brzina e!ektrona iznosi 90% od brzine 8vjetlosti. Koiika mu je debroijevska
talasna duzina?
4.125. Neodredenost koordinate cestice mase 1 mg iznosi 0,03 mm. Kolika je
neodredenost brzine?
4.126. Neodredenost koordinate makrocestice iznos! 2,2 mm. KoliI.;;a je
neodredenost njenog impulsa?
4.127. Kolika je neodredenost koordinate elektrona aka je neodredenost njegove
brzine 1 Mm/s?
4.128. Neodredenost vremena boravka eiektrona na orbiti u pobudenom stanju
atoma Iznosi 2 ns. Kolika je neodredenost njegove energije?
4.129. Neodredenost energije emitovanog fotona u pobudenom stanju atoma
iznosi 4,12.10-
7
eV. Kolika je neodredenost vremena boravka eiektrana U
pobudenom stanju?
4.130. Elektron se kreGe u katodnoj cijev! brzinom 1 Mm/s, pri cemu je ova brzina
odredena sa greskom 2%. Kalika je neodredenost polozaja elektrona u pravcu
kretanja?
4.131. Neodredenost energije gama - fotona, ko]! emituje pobudeno jezgro nekog
atoma iznosi 6,6.10-
4
eV. Odredi vrijeme trajanja pobudenog stanja jezgra.
5. Fizika jezgra atoma. Elementarne cestice.
Jezgro atoma obiljezava se
AX
Z
gdje je: X - simbol hemijskog elementa.Z- redni broj elementa (broj protona u
jezgru), A - maseni broj (bra] nukleona u jezgru). Aka sa N obiljeiimo bro]
neutron a u jezgru, onda je maseni braj (zbir protona i neutrona)
A=Z+N
Atomska jedlnica mase u::::1,66·10·
21
kg. Masa atoma svakog elementa je
m=Ar·u, gdje je Arreiativna atomska masa. Za prib!izno racunanje je Ar=A.
Radijus jezgra odreden je odnosom
103
Defekt mase jezgra je razlika izmedu zbira masa protona i neutrona j stvarne
mase jesgra:
D..m=Zm!J+Nmn-mj.
Energija veze jezgra je
Ey =Amc
2

Aktivnost radioaktivnog izotopa je
dN

dt
gdje je: N-broj jezgara, ;'. - konstanta radioaktivnog raspada. Jedinica za aktivnost
je bekerel (8q):
Vrijeme poluraspada j8 vrijeme za koje se raspadne polovina od
prvobitnog broja radioaktivnih jezgara,
0,693
t.
Osnovni zakon radioaktivnog raspada ima oblik
N=N
o
c-
1t
gdje je: No - pocetni broj radioaktivnih jezgara, N - broj neraspadnutih jezgara
posHje vremena t.
Aktivnosl izotopa mijenja se po islam zakonu,
gdje je: Au - pocetna aktivnost, A - aktivnost posiije vremena t.
Broj atoma koji sadrzi radioaktivni i2010P
gdje je: m - rnasa izotopa, M-molarna rnasa izotopa (M=Ar g/mol), NA.Avogadrova konslanla. Stoga
mozemo pisati,
8raj jezgara (aloma) koji se raspadne za vrijeme t je
61\ = r\" _.J\' "" l'\u(1-c-)·'j.
Aka je vremenski interval i'it·;::c.:T, anda S8 maze piss!i priblizna formula i'iN=)"Nbt.
U nuklearnim reakcijama, cesto se na mirno jezgro X (meta), usmjeri cestica
(projektit). Nakon sudara dobiva se jezgro Y i neka nova cestica b,
X+a-> Y + b iii X(a,b)Y.
Prj tome vaze zakoni ocuvanja: broj nukleona, naboja, impulsa, reiativisticke
ukupne energije.
104
Energija nuklearne reakcije je

gdje je I\.rn - razlika rnasa reaktanata i pradukta reakcije. Aka je I\.rn>O, reakcija je
egzaterrnna (aslabada se energija). Aka je I\.rn<O, reakcija je endoterrnna,
Zakon slabljenja intenziteta zracenja (X iii y) pri prolasku kraz materijalnu sredinu
gdje )e: Io-upadni intenzitet, I - intenzitet zracenja poslije prolaska kroz sloj debljino x, !l . linearni
koeficijent slabljenja.
Apsorbovana doza janizirajuceg zracenja je apsorbovana energija po jedinici mase tijela
Jedinica za apsorbovanu dOIU je grey (Gy)=J/kg.
Ekvivalen!na doza (ili dozni ekvivalent) je
Gdje je Q fsktar kvalitete. Za x zracenje 0=1, za cx-cestice Q",1O-20.
Primjer 1: Koliko u 1 9 U ima : a) atoma, b) pratona, c) neutrona?
Rjesenje: Jezgro atoma se obiljezava sa 1 X. Braj protona u jezgru je Z=92, a
braj nukteona A=238. Posta je A:::: T +N, to je brej neutrona u jezgru

a) Ukupan broj atorna u i 9 urana je N N A' gdje je Posta
M
je to je gimol.
N _. __ 1!L __ 6,022 ·10" mol-' 2.53
238 g/mol
b) Ukupan broj protana je
Ncr) ""N·92::::2,S3·10
2
! ·92=2,33·J0
23
c) Ukupan broj neutrona je
N(n) = N ·146;::;; 3,69.10
23
.
Primjer 2: Vodeei racuna 0 zakonu odrzanja naboja i broja nukleona dopuni
s!jedece nuklearne reakcije:
1) 2)
105
Rjesenje: Zbir nukleona sa lijeve i desne strane mora biti jednak: 1) Zbir
protona sa lijeve strane je 6, a zbir nukleona 13. Na desnoj strani je broj protona 6
a broj nukleona 12. Nepoznata cestiea ima maseni broj 1 (A=1) i redni broj nula
(Z=O). To je neutron an. 2) Broj protona na desnoj strani je 9 a broj nukleona 18.
Na lijevoj strani nedostaje 14 (A=14) nukleona, odnosno 7 protona (Z=7).
Nepoznata cestlca je nitrogen I; N .
Primjer 3: Jezgro iHe (a - cestica) ima dva protona i dva neutrona. Masa
jezgra je 4,00151 u. Odredi: a) defekt mase jezgra ako je mp=1,007276 u'
mo=1 ,008665 u, b) energija veze jezgra, e) energiju veze po jednom nukleonu.
Rjesenje:
A-4;Z-2;N-2
a) "m=?', b) e) EjA=?
a) Defekt mase izracunavamo po re!aciji L1m=Zm;>+Nm
n
-l1l
J
Zbir mase protona i neutron a je 2m
l
,+:2m,,:;;:2·1,007276u+2· J ,008665uo=4.031Bg2u.
T aj zbir je veei ad mase jezgra
Lim=4,031882u-4.0015111=O,030372u
,66-10·
27
kg:::: 5,04 34·10·
29
kg.
b) Taje ekvivalentno energiji vezivanja,
0·"kg·(3·1 0" mls)'
J
iii, pretvoreno u MeV, Ev
4,54.1O-
12
J =18.4 MeV.
1,6·10 J3JIMeV
c) Posta S8 alfa-cestica sastoji ad 4 nukleona (Ao::A), to je srednja energija
vezivanja po jed nom nukleonu
Ey 28,4Mc\/ MeV
- 7.1·-- .
A 4 nukleon
Primjer 4: U nekom trenutku radioaktlvni uzorak sadrii 2. mg magnezija-27.
Odredi: a) broj radlaktivnih jezgara u uzorku, b) pocetnu radloaktivnost uzorka.
c) aktivnost uzorka poslije vremena t:::::1 h, Vrijeme poluraspada je 10 min.
106
Rjesenje:
mg=2·1 0·3g
M=27 g/mol
1=1
T=10 s
a) b) Ao=?, c) A=?
a} Braj atoma uzorka racunamo prema relaciji
m 2.!O-3
g
No =-N
A
·6.022·J0
23
mo!-J
M 27 g I mol Isto toliko ima i jezgara.
No =4,46·10
J9
.
b) Pocetna aktivnost uzorka je
0,693.4,46.10
19
A -AN _.0,693 No
0- lO---T--
600 s
Ao = 5,15 .10
16
Bq 51,5 PBq.
c) Aktivnost opada sa vremenomprema jednacini,
A A
-At
::::: oe
-()
A=51,5e . 'T =51,5e-
4
.
1S8
PBq.
A =51,5·0,OI56PBq O.S05PBq
Napomena: Ukoliko ne zilate na dzepnom racinaru izra{':ullati funkciju eX: ukucaj broj -4,158,
zatim prltisni tipku 2
no
i posiije toga lipku In
Primjer 5: Neki radioaktivni izolop, cija je pocelna masa 1 g. ima vrijeme poluraspada 10 satl.
Odredi: a) vrijeme posiije kojeg 60 ostati neraspa(jnuto 0.2 9 izotopa. b)kolicinu raspadllutog izolopa
paslijo 1,5 sali.
Rjesenje:
mo",1 9
T=10 h
lIt::Q.£..Q
a) j,;:;?, b) !'1m",,?, poslije 1,5 h.
Za dati uzorak masa radioaklivnog izotopa smanjuje se vremenom (vidi uvod) III '" ffioe-;.!
a) .!:'_- "" C,·I.I 0,2. Posto je Ine
x
'" x, to je In 1.").' ::;; -At, odnosno ·),t '" III B.2", -1,6il9.
roo
Daljeje, 0.693
t
= 1.609 : ['" 1,609.
10h
=23.2h.
T . 0,693
b) Korlcina raspadnutog izbtopa poslije 1
1
",1,5 h je
!'Im=m,,-m=moi I-e 'j""lg(l'_C-n,IIlW)
l, .
lim "" 0,099 g
Primjer 6: Najve6a energija u hidrogenskoj bambi asiobodi se u reakciji nuklearne fuzije:
a) Kolika se energija oslobodi pri sintezi jednog jezgra helija?, b) Kolika se energija
oslobodi pri sintezi 1 kg helija? c) Koliko je polrebno da sagori mrkog IJglja da bi se oslobodila
ista kolicina energije? Specificna loplota sagorijevanja uglja 13 MJJkg. Masa deuterija je 2,01355u,
masa jezgra tricija 3.01605u. masa jezgra heli)a 4,00151 u i masa neulrona 1,008665u.
Rjesenje:
a) Pri sintezi jednog jezgra helija oslobodi S8 energija
Q '" (m;H +m;H '" 0.01 9425u c"
Q '" 2,9 ·lO-tJ J = 1R,1 MeV
107
b) Broj aloma Uezgara) u 1 kg helijaje
N",,":::'N
A
= IOOOg .6,022.10
D
mo!'·] =1,5.10
16

M 4 g/mol
Ukupna energija pri ovoj sinlezi j8
E", NQ = l,S .10
2
('.2.9.10-
12
J = 4,35 ·10]41.
c) Pri sagorijevanju uglja odgovarajuca masa je
Primjer 7: Pri fisiji jednog jezgra urana-235 oslobodi S8 energija E1",,200 MeV, Koliko dnevno
nuklearnog gariva U-235 trosi nuklearna elektrana, ako je njen stepen iskorislenja 1}=O,25? Korisna
snaga elektrane je 28 MW,
Rjesenje:
E]",200 MeV=3.2·10·
11
J
I=:1 dan;=86400 s
M=235 g/mol
11",0,25
Ek-28 MW-28·10
6
W
m_?
Aka je korisna snags elektrane PI.""l1i', onda ie snaga.
",l12.llh.v.
11 0,25
Oslobodena energija u toku jednag dana pri fisiji je E;=Pt=9,()8·lO!!. J.
Aka S8 pri fisiji jednog jezgra oslobodi energija E1, onda S8 pri fisiji svih jezgara u toku jednog
dana oslobodi energija E=NEj, odkle j8 broj jezgara
N _ 102 l()
E] 3.210 II J
Tom broju aloma odgovara masa urana
N .lO)· H/'
In "" -·M "',-,----'---;-'2';)gfmul = lJ8g.
NA 6,022· [ODmor] --
T
Sastav jezgra
5.1. Koliko protona l neutrona ima u izotropima: 0, Raj '1
5.2. Braj nukleona atoma nepoznatog elementa iznosi 73. Od tog je 41 neutron.
Keji je to element? Pogledaj tab lieu periodnog sistema?
5.3. KeHko neutrona imaju izotopi: gel,
5.4. Broj nukleona atoma nekog elementa je 59. Koji je to element ako S9 zna da je
braj neutron a za 5 veei od broja protona?
108
5.5. Koliko atoma ima u 2 g: a) 248 U , b) 131I?
5.6. U dva razlitita izotopa Na-24 i Ra-226, ima isti broj atoma, 2,6.10
22
. Kolike su
mase tih izotopa?
5.7. Izotop ugljika lie ima masu 1 g. Koliko protona, neutron a i elektrona sadrii taj
uzorak?
5.8. Koliko neutrona sadrii 5 9 izotopa K ?
5.9. Koliko atoma ima u 2 em
3
plemenitog gasa helija-4, pri standardnim uslovima?
5.10. Masa atoma je 238,050812 u, amasa jednog elektrona 5,486,10-
4
u_
KeHka je masa jezgra urana?
5.11. KeUka energija odgovara jednoj atemskoj jediniei mase? Podatak za masu
uzeti iz tabtiea. Energiju izraziti u J i eV.
5.120lzracunaj defekt mase, energiju vezivanja i energiju veze po jednom
nukleonu za jezgro 2;; V_ Masa jezgra urana-235 je 235,043925 u_ Ostale
podatke uzeti iz primjera 3:
5.13. Odredi defekt mase , energiju veze i energiju veze po jednom nukleonu za:
a) deuterij rHCija je masa 2,01410 u; b) izotop ugljika je masa
12,00000 u, c) izotop kisika cijaje masa 15,99491 u. ostale podatke uzeti
lz primjera 3!
5.14. Jezgro atoma ima 13 protona i 14 neutrona. Najmanja energija potrebna da
se jezgro razdijeli na pojedine nukleone iznosi 226 MeV. Kolika je masa
jezgra?
Radioaktivnost
5.15. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa u tablici periodnog sisterna
poslije alfa-raspada njegovog jezgra?
5.16. Kako se mijenja poloiaj hemijskog elementa u tablici period no sistema
prilikom W raspada?
5.17. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa pri 13' raspadu?
5.18. Uran-238 je alfa-radioaktivan. U koji element prelazi pri emisiji jedne alfa-
cestlee?
5.19. Izotop ugljika 1: c emituje f:r cestieu. U koji element S8 transformira?
5.20. Izotop ugljika lie emituje pozitron_ U koji element prelazi?
109
5.21. Nadopuni sljede6e reakcije a-raspada: a) b)

5.22. Nadopuni sljedece reakcije raspada: a) iiNa -> +? , b) ;;P -> +? ,
c)
5.23. Nadopuni sljedece reakcije f raspada: a) 1; Na -> B + + ? , b) i; Na -> + ? ,
c) +?
5.24, Radioaktivna konstanta jednog izotopa iznosi 0,0175 8'. Koliko je vrijeme
poluraspada?
5.25. Vrijeme poluraspada izotopa radija -225 iznosi 1520 godina, Kolika je
konstanta radioaktivnog raspada?
5.26. lzmjereno je da se u nekom radioaktivnom preparatu svake sekunde
raspadne 4,4.10
9
jezgara. Kolika je aktivnost tog preparata?
5.27. Koiika je aktivnost aktlnija -225 koji sadrZi 10
18
atoma? Vrijeme poluraspada
je 8,64.10
5
s.
5.28. Vrijeme po!uraspada nekog radioaktivnog preparata iznosi T ::::.2d. Kolika je
aktivnost tog preparata u trenutku kada je prisutno 3,4.10
9
radioaktivnih
jezgara?
5,29. Vrijeme poluraspada radioaktivnog preparata iznosi 11,5 min. Koliko taj
preparat ima atoma u trenutku kada je njegova aktivnost 3 TBq?
5.30, U trenutku kada radioaktivni preparat ima 4,10
17
atoma njegova aktivnost je
A=2,4 TBq, Koliko je vrijeme poluraspada tog preparata? Vrijeme izrazi u
danima.
5.31. plutonij -239 ima masu 21 g i vrijeme poluraspada 2,44.10
4
god.
Kolika mu je aktivnost?
5.32. Kolika je masa radioaktivnih lzotopa radija -226, u trenutl<u kada mu je
aktivnost 51 GBq? Vrijeme poluraspada radija -225 je 1620 god,
5.33. Radioaktivni kobalt-60 ima masu 10 mg i aktivnast 409 GBq. Koliko mu je
vrijeme poluraspada u godinama?
5.34. Odredi masu radioaktivnog fosfora P-32 clja je aktivnost 10,8 TBq i vrljeme
poluraspada 14,3 d,
5.35, U nekom radioaktivl1om preperatu prisutno je 10000 radioaktivnih atoma,
Vrijeme poluraspada je T =1 dan. Koliko je prisutno radioaktivnih atoma, poslije
vremena: a) 1 dan, b) 2 dana, c) 3 dana, d) 4 dana?
110
5.36. U nekom radioaktivnom preparatu prisutno je 1000 radioaktivnih atoma,
Vrijeme po!uraspada je T::;;1 dan. Koliko ce se radioaktivnih atoma raspasti za
vrijeme: a) 1 dan, b)2 dana, 0) 3 dana, d) 4 dana?
5.37. Nekom se radioaktivnom izotopu aktivnost smanji 2 puta u toku 15 dana,
Ko!iko puta ce mu se aktivnost smanjiti nakon 64 dana?
5.38. Aka je vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa T, koUko ce
procenata prvobitne kolicine radioaktivne tvari ostati neraspadnuto nakon
vremena: a) T, b) 2T?
5.39. Pocetna aktivnost radioaktivnog preparata iznosi 3,2 TBq. Poslije kog
vremena ce se aktivnost smanjiti na 0,4 Bq? T=10 dana?
5.40. Pocetna aktivnost radioaktivnog izotopa je 5,6 TBq. Kolika ce biti aktivnost
poslije 2 dana, ako je njegovo vrijeme poluraspada 3,82 dana?
5.41. Aktivnost radioaktivnog ugljika C-14 u svakom zivom organizmu iznosi 250
Bq/kg, Koliko je star predmet cija je aktivl10st 88 Bq/kg? T=5500 god,
5.42. Vrijeme poluraspada stroncija jznosi 28 godina. a) za koje vrijeme ce ostati
20%, od ukupne kolicine neraspadnuto? b) Za koje vrijeme ce se raspasti 20%
radioaktivnih jezgara?
5.43. Poslije koiiko vremena ce se raspastl 60% aioma radioaktivnog izotopa
hroma-51, ako je T =27,8 h? '
5.44. Masa radioaktivnog preparataNa-24 iznosi 2 mg, Kolika 6e biti masa
neraspadnutih atoma poslije 22 sata, ako je vrijeme poluraspada 15 sati?
5.45. Koliko se atoma raspadne u uzorku radioaktivnog fosfora mass m::::1 mg, za
vrijeme t=3 dana? Vrijeme poluraspada je T =14,3 dana.
5.46. Potetna mas a radloaktivnog irldija-192 js 2 g. Za koje vrijeme cs se raspasti
30 mg izotopa ako je vrijeme poluraspada 75,2 d?
5.47. Koliki dio (u procentima) od pocetnog broja atoma radioaktivnog lzotopa:
a)ostane neraspadnut posHje vremena odi dan, b) raspadne se za vrijeme 1
dan? T =8 d,
5.48. Pocetna masa radioaktivnog radija -226 je 1 g. KoUka 68 grama i atoma
izotopa ostatl neraspadnuto poslije 397,5 godina? T =1620 god.
5.49. U trenutku proizvodnje radioaktivni uzorak sadrzi 10 pg izotopa jod-131. a)
Koliki je broj radioaktivnih jezgara u ulOrku b) Kolika je aktivnost uzorka ako je
T=8 d? Kolika 6e bib aktivnost nakon 40 dana?
5.50. Radioaktivni uzorak sadrzi 20 mg magnezjja-27. Vrijeme poluraspada je
T::;;10 min. a) Kolika ce biti pocetna aktivnost uzorka? b) Kolika 6e biti masa
neraspadnutih radioaktivnih atoma poslije 500 5?
5.51. Broj raspadnutih radioaktivnih atoma poslije 4 godine iznosi 3.10
18
, dok je
pocetni broj atoma 8.10
18
. Koliko je vrijeme poluraspada?
111
5.52. Potetna aktivnost radioaktivnog izotopa iznosi 66,8 PBq, a posHje t;10 min
aktivnost je 81,6 TSq. Koliko je vrijeme poluraspada izotopa?
5.53. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa berkelija-243 iznosi 4,5 h, a
pocetna aktivnost 21,2 ESq. a) Kolika je masa izotopa? Kolka 6e biti aktivnost
poslije 45 min?
Nuklearne reakcije
5.54. Odredl nepoznate produkte nuklearne reakcije: a) lj +? 1
b) c) d)
5.55. Dopuni nuklearnu reakdju: a) 1'\ + b) + Na+ia .
5.56. Odredi energjju reakcije n; mAI""'26,98153u; m(£",,4,00260u,
tTl
c
;1 ,00866u.
5.57. Pri beta raspadu ugljika-14; 1: Coo) N + , oslobodi se energija od 155 keV.
Kolika je razlika masa izotopa atoma ugljika i nitrogena?
5.58. Pri bombardovanju jezgra fluora protonima dobije S8 oksigen
a) Koje S8 jos jezgro dobije? b) Kolika se prj tome energija oslobodi?
u.
5.59. Pri reakciji nuklearne fuzije razlika masa reaktanata i produkata iznosi
0,016 u. Kolika se energija oslobodi pri fuziji? Energiju izraziti u J i MeV.
Potrebne konstante uzeti lz tabhca!
5.60. Pri fisiji jednog jezgra urana 235 oslobodi se energija od MeV.
a) Kotika se energija oslobodi pri fisiji 1 kg urana? b} Kolika kol1cina uglja
odgovara toj energiji aka je specificna toplota sagorijevanja uglja 13 MJ/kg?
5.S1. U nuklearnom reaktoru u toku jednog sata "iz90rl" 0,04 9 urana -235. Kolika
je snaga reaktora aka energija oslobodena fisijom jed nag jezgra izn05i 200
MeV?
5.62. Kolika je razlika polazne mase mase urana-235 i mase produkta fisije aka S8
zna da je polazna masa iznosila 5 kg. Smatrati da su S8 raspall svi atomi, a prj
fisiji svakog ad njih 0510bodHa se energija ad 200 MeV.
5.63. Srednja snaga nuklearne elektrane iznosi 40 MW. KoUka se nuklearnog
goriva, uran-235, tr08i dnevno ako S8 zna da se pri fisiji jednog atoma os!obodi
200 MeV energije?
5.64. Koliko se energlje oslobodi u reakciji nUklearne fuzije, ? Masa
izotopa vodika-1 je 1,008665u, atoma deuterija 2,014102u, atoma helija-3 je
3,016029u.
112
5.65. Pri reakciji nukleame fuzije izotopa vodika-1 i vodika-3, nastaje jezgro helija-
4. Pri tome se oslobodi energija od 19,8 MeV. KoHka se energija oslobodi pri
nastajanju 8 9 He-4?
5.66. Kolika se energija oslobodi pri fuziji tri alfa-cestice u jezgro ugljika-12? Masa
atoma heHja je 4,002603u, amasa izotopa ugljika-12 iznosi tacno 12u.
5.67. Pri interakciji elektrona i pozitrona dolazi do anihilacije , a nastaju dva gama-
fotona. a) Kolika je energlja tih fotona, ako su cestlee prije interakeije imaie
zanemarljivu brzinu? KoHka je talasna duzina tih fotona?
5.68. KoHko treba da bude minimalna talasna duzina gama-fotona da bl S8 u polju
teskog iezgra pretvorio u par pozitron·elektron?
Dozimetrija
5.69. Izracunaj debljinu stoja materijala. kroz. koji prolazi ?ama-zracenje, da bi njegov intenzitet opaa
na polovinu. Unearoi koeilcijent slabljonj8 je 0,047 em' .
5.70. Odredi potrebnu debljinu betona da bi gama-zracenje, energije 6 MeV, oslabilo pel puts. Linearni
koeficijent slabijenja za to zracenje lznosi 0.2 cm·
j

5.71. Na kaju dubinu u vodf treba staviti izvor gama zracenja da bi pri iz\asku iz vode to zraeenje bila
oSlabljeno 1000 puta? ).1=0,06 cm·
1

5.72. Kod mjerenja koeficijenta apsorpdje zracenja pomo(;u brojsea registrovano je zracenje fona (u
odsustvu izvora) 20 imp/min. Ako S8 ispod brojacke cijevi stavi izvor gama-zraka brojae registruje
350 imp/min. Ako S8 izmedu izvora zracenja i brojaea stavl olovo debljine x=3,3 mn) on registruje
300 imp/min. Koliki je linearni koeficijent slabljenja olova?
5.73. Ljudsko tij810 mase 80 kg ozraceno je sa alfa-cesticama energije E=9 J. a) Odredi apsorbovanu
dozu zracenja, b) odredi ekvivalentnu dozu ako je faktar kvalitete za alfa-cestieu jednak 20.
5.74. COVjek mase 75 kg ozracen je sa neutronima i pri tome mu je dozni ekvivalent 10rnSv. Koliki]e
faktor kvalitete neutrona, aka je energija zracenja 0,15 J.
5.75. Covjek mase 75 kg ozracen je a-cesticarna Gila je energija SMeV; a faktor kvalitete 20. Aka je
tije!o apsorbovala N",4,3·10
Hi
alfa-cesties, odredi apsolutnu dozu i dozni ekvivalent. Je Ii
prekoracena maksimalno dozvoljena godisnja doza za profesionalno osoblje?
5.76. Osoba mase 70 kg ozracena je neutronima prosjecne energije E=1 MeV i faktora kvalitete Q=10.
Ako je dazni ekvivalent H=1 mSv, odredi a) apsorbovanu dozu, b) apsorbovanu energiju zracenja,
c) brai apsorbavanih neutrona pod pretpostavkom da su ravnomierna rasporedeni po eijeioj masi.
5.77. Maksimalno dopustena jaCina doze za profesionalno osoblje kOje radi za x-zraeenjem je D'",62,5
).lGy/h. Koliki je dopusteni godisnji dozni ekvivalent aka radi 3 sata dnevno i mjesecna 20 dana.
Faktor kvalitete za x-zrake je 0",1.
5.78. Apsorbovana doza u. cestiea 0:0::130 mGy izaziva islo erveniio kaie (eritem) kao i apsorbovana
doza 0,:=2 Gy ad rendgenskih zraka. A) Koliki je faktor Kvalitete za alfa cestice ako je dozni
ekvivalent za x zrake 17 b) lzracunaj dozni ekvivaient.
E
5.79. Zadatak:lzmjeri aktivnost jonizirajuceg zracenja: a) na otvorenom proston), b) U razlicitim
prostorijama skolske zgrade ili stana, c) u blizini radioaktivnog preparata.
Prlbor: Oetektor jonizirajuceg zracenja, radioaktivni preparat (uskladisten po propisu).
113
Napomena: Ukoliko skola raspolaze sa detektorom jonizirajueeg zracenja, potrebno je prouciti uputstvo
za rad. Ukoliko posjeduje jzvor jonizirajuceg zracenja, potrebno se upoznati sa mjerama Z8stite. Covjek
ne smije biii ozracen sa vise od 5mSv godisnje, a profesionalno osoblje 50 mSv. Dozi od 5 mSv
godisnje odgovara jacina doze 0,55 U nekim zemljama Evrope (Njemacka-1999 god.)
prosjecna jacina doze zracenja je bila 0,15 sio odgovara godisnjoj dozi ad 1,3 mSv. Iz prirodnih
izvora zracenja covjek se ozraci sa 2 mSv godisnje (kosmicko zracenje 0,3 mSv, ukupno zracenje od
ZemJje 1,6 mSv), a ad medidnski izvora 0,4 mSv.
Tipicna spesificna aktivnost na o'\Vorenom prostoru izno,si ispod 10 Bq/m
3
. Npr. aktivnost
vazduha, koja potice cd aktivnosti vode, u Svedskoj je bila 50 Bqfm
3
. Ukupna doza izazvana prisuslVom
radona iznosi u prosjeku 1 m8v godisnje.
Neki detektori emituju zvucni signal, kada se prekoraci granica opasna po zdravlje
114
"Dvije su sNal'i kaje vas vjdilo iSjJUI!javajll divlje!!iem :
l110mlni zakoni 11 nanw i zvjezdalJl) lIebo l1ad nama. "
Kant (1724 1804)
6. Svemir
Paralaksa zvijezde, p, je ugao pod kojim bi se sa zvijezde Z vidio polupre- cnik r Zemljine
SU01.
putanje oka Sunca (sl. 101). Za male uglove (s obzirom na
vetiku udaijenost zvijezda), p = = AJ , gdje je: p - ugao u
d d
radijanima (rad), d - udaljenost zvijezde,
AJ - udaljenost od Zemlje do Sunca.
Za mjerenje velikih udaljenosti u aslronomiji se koriste jedinicc'
AJ - astronomska jedinica duzine, udaljenost ad Zemlje do
Sunca,
AJ=1,4959787.10
11
m
SG - svjetlosna godina, udaijenost koju svjetlost wade
u vakuumu za godinu dana d=c·l,
SG=9,46·10
1s
m,
pc - parsek, udaljenost zvijezde pri kojoj je zvjezdana paralaksa in,
Dopplerov efekat u astronomiji:
AJ
pc=y
gdje je: pomak spektrainih linija, i.n - lalasna duiina svjetlosti koju emituje iZVOf, /'. - taiasna
dU,zina kOju reglstruje posmatrac, V - brzina kretanja izvora svjetlostl (duz pravea koji spaja lzvor
svjellosti i posmatraca). Lijeva strana gornje jednacine je retallvni pomak spektrainih linija
Za brzine izvora svjetlosti koje su uporedive sa brzinom svjetlosti,
Aim se izvor sVJetlosti udaljava, v>O, ako se izvor pnblizava, v<O.
Spektralne linije udaljenih galaksija uvijek su pomjerene prema crvenom kraju spektra, slo znaci
da se galaksije udaljavaju. Brzina udaljavanja je priblizno srazmjerna sa udaljenoscu galaksije d, sto je
poznato kao HubbloY (Hablov) zakon,
115
gdje je: H - Hubblova konstanta koja se smanjuje s vremenom. Danas se maze uzeti priblizno
H= 16,9 km/s ,sto znaCi da S8 na svakih millon svjetlosnih godina (MSG) udaljenosti, brzina poveea za
MSG
16,9 km/s.
Primjer 1: Koliko jedan parsek (pc) ima astronomskih jediniea, kilometara i svjetlosnih godina.
Rjesenje: Prema definiciji paralakse, p=AJ/d, gdje se p oznacava u radijanima. Posto je pc=AJ/i'
1""" --'--.ad, to je pc=206264,8 AJ .
206264,8
S obzirom da je AJ""".1,4959787·10!! m, to je pc=3,08,10
1b
m:=;],OS·10
13
kill.
Svjetlosna godina ima 9.46.10
12
km, te je
p('=3,26 SG
Primjer 2: Paralaksa neke zvijezde iznosi 0,20". a) Dokazi da se njena udaljenost u parsecima
moze izraziti relacijom d=1ip, gdje je p ugao izrazen u sekllndama. b) Kolika je ta udalJenost u
parsecima, astronomskim jedinieama i sVjettosnim godmama?
Rjesenje:
a) Posto j8 d "" AJ ,
p
i AJ",pc·1', to je d "" !'.pc , pri cemu je paralaksu p naJpagodnije izraziti u
p
sekundama.
b) 1" 1"
d ""-pc =_··_·_pc =:"l pc
P 0,20" '
d=5·2062M,8 AJ=1,03-W" AJ,
d = 5, 3,26SG = 16,3 SG.
Primjer 3: Aka za Hubblovu konstantu uzmemo vrijednost H = izrazi lu vrijednast u:
.MSG
a) km/s na jedan megaparsek udaljenosli (Mpc). b) S-1.
Rjesenje:
a) S obzirom da je 1''/lpl:",3,26 SG, to je
b) Postoje MSG",,9,46.10
1B
km, tOje
H
T
6.1. F. Bessol je 1838. Godine odredio paralaksu zvijezde 61 Cygni, kOja iznosi Kolika je
udaljenost zvijezde u parsecima, astronomskim jedinicama i svjetlosnim godmama?
6.2. Paralaks zvijezde Poluks iznosi 0,1", Odredi njenu udaljenost u parsecima i sVjetlosnim godinama.
6.3. Udaijenost zvijezde je 14,3 SG. Kolika je paralaksa zvijezde?
6.4. Nama najbllza zvijezda Proxima Centauri udaljena je AJ. Odredi: a) udaljenos! zvijezde u
parseeima i svjetlosnim godinama, b) paralaksu zvijezde.
116
6.5. Udaljenost zvijezde Bernarda je 1,83 pc. a} Kotika je njena para(aksa? b) Kolika je njena uda!jenost
u kilometrima? c) Za koje bi vrijeme stigao do zvijezde kosmicki brad ako bi se kretao brzinom
1000 km/s?
6.6. Metoda paralakse ne moze 58 upatrijebiti aka j udaljenost veta ad 31 pc. a) Ko!ika paraiaksa
odgovara toj udaljenasti?,b) KoUka je ta uda!jenost u svjetlosnim godinama?
6.7. Nasa galaksija ima precnik 30000 pc. Za koje vrijeme prede svjetlost taj put?
6.8. Zvijezda Vega je udaljena 26 SG. KoUka je paralaksa zvijezde?
6.9. lzrazi udaljenost izmedu Zemlje i Sunea u parsecima i svjeUasnim
gadinama.
6.10. Zemljin poluprecnik vidi se sa Mjeseea pod uglom rpc:=0,95
c
. Kolika
je udaijenost od Zemlje do Mjeseca (sf. 1 02)? R=6370 km.
6.11. Suncev disk S8 vidi sa Zemlje pOd uglom Koliki je
poluprecnik Sunea, aka jo udaljenost ad Zemlje do Sunea 150
miliona kilometara?
6.12. Suncev8 pjega ima linearni precnik jednak precniku Zemlje. Da Ii
SLI02.
se sa Zemlje vidi pjega golim okom: C:ovjecije aka moze razaznati dvije bliske taiSke kOje se vide
pod uglom ve6m ad 1 ". d"'1 ,5.10
8
km; R=6370 km
6.13. Da Ii so sa planete Pluton SUnce vidi kao svijetli disk iii kao svjetla tacka? d=39,6 AJ:
R=6.9·10
5
km.
6.14. Posmatrac sa Zemlje vidi precnik Mjesecevog diska (pun Mjesec) pod uglom a,soL'. Kofiki je
poluprecnik Mjeseea, ako je udaljenost ad Mjeseca do Zemlje 384 OOOkm?
6.15. Koliko puta je veei poluprecnik Sunca od pOiuprecnika Zemije, ako se Zemljin poluprecnik vidi sa
Sunea pod lIglom 8,8", a SunCev poluprecnik sa Zemlje pod uglom 16'?
6.16. U spektru zvijezde HO 6497 pomak spektralne linije, Gija je talasna duzina 1-0=438,35 nm, iznosi
.6./."'0,137 nm prema Ijubicaslom dijelu spektra. Kako se kre6e zvijezda i kojom brz.inom?
6.17. U spektru zvijezde HO 39045 pomak spektralno Hnije, Gija je talasna duzina 438,35 nm, iznosi
0,146 nm prema ervenom dijelu spek!ra. Kako S8 kre6e zvijezda i kojom brzinom?
6.18. Relativni pomak spektralne linijo neke galaksije iznosi 0,1 % prema crvenom dijelu spektra. Kojom
bezinom se galaksija udaljava?
6.19. Neka zvijezda se udaljava od nas brzinom v=75 km/s. Talasna duzina spektralne linije izmjerena
u spektru te zvijezde iznosi 400,1 nm. Kolik! je pomak spektralne linije.
6.20. Pri godisnjem kretanju Zernlje ako Sunea linije u spektru zvijezda proma kojima se krete Zemlja,
pomjerene su prema Ijubicastom dijelu spektra Odredi brzinu kretanja Zemlje, ako je zelena linija
ad 500 nm, pomjerena 0,05 nm.
6.21. Talasna duzina Hnije vOdika, izmjorena na Zemiji, iznosi 1-.0'=486,1 nm. Zernlja se krece po orbiti
oka Sunea linijskom brzinom v"'30 km/s i priblizava se zvijezdi. Odredi talasnu duzinu u
posmatranom spektru zvijezde.
6.22. U spektru zvijezde jedna ad spektralnih linija, talasne duzine 422,7 nm, pomjerena je prema
!jubicastom dije!u spektra za 0,016%. a) Kaliki je pomak spektralne linije? b) Kolika je radijalna
brzina zvijezde u odnosu na Zemlju? Oa Ii se zvijezda pribHzava iii udaljava?
6.23. Kosmicki brod se udaljava od Zemlje. Laserski snop poslat za Zem!je kosmonaut registruje sa
relativnim pomakom spektralne linije od 0,005%. Koiika je brzina kosmickag brada?
6.24. Odredi linijsku brzinu rotaelje taeaka na Suncevom ekvatoru, ako zelena linija talasne duZine 500
nm ima doplerovski pomak 0,0035 nm.
117
6.25. Talasna duzina jedne od spektralnih linija vodika iznosi 656 nm. Prilikom mjerenja talasne duzine
iste Unije iz Suncevog zracenjai kaje stize sa dijametralnih krajeva Suncevog diska, registrovana je
razlika talasnih duzina ad 0,00 BB nm. Odredi period rotacije Sunca oka svaje ose. R=6,96·10
8
m
6.26. Kolikom brzinom se udaljava od nase gaiaksije neka maglica, aka je eksperimentalno utvrdena
da je linija vodikovog spektra taiasne duzine Nr434 nm, u spektru ove magiice, pomjerena za
nm prema crvenom dijelu spektra?
6.27. Pri mjerenju crvenog pomaka u spektru kvazara 3C273, kOje je izvrseno 1963 godina,
ustanovljeno je da relativni pomak iznosi 0,16. Odredi brzinu kOjom se udaljava u pravcu gledanja.
6.28. Za kvazar 3C9 reiativni pomak spektralnih linija iznosi 2. Odredi br.linu kvazara prema:
a) nereiativisHckoj lormuli, b) relativistickoj formuii.
6.29. Izvor monohromatske svjetlosli tafasne duzine 600 nm krece se prema posmatracu brzinom
v=O,1 c. Odredl talasnu duzinu svjellosti koju regjstruje spektraini pribor posmatraca.
6.30. Izracunaj "starest svemira". Za Hubblovu konstantu uzeti vrijednost kao u uvodu. Smatrati da se
svemir sirio stalnom brzinom,
6.31. Horizont metagaiaksije (opservabilne vasione) je rasiojanje na kojem bi brzina udaljavanja bila
jednaka brzini svjetlosti. Izracunaj horizon! d metagalaksije.
6.32. Brzina udaljavanja galaksija proporcionaina je ras\ojanju medu njima, Odredi brzinu kojom se
jedna od druge udaljavaju galaksije ako je rastojanje medu njma d:::10 Mpc.
6.33. U spektru udaijene galaksije spektralna linija vodika nalazi S8 na taiasnoj duiini 502.3 nm
umjesto na 486,1 nm. KoristeCi Hubblov zakon odredl udaijenost ove galaksije.
6.34. U spektru kvazara linlja vodika S8 nalazi na talasnoj duzini 1286,2 nm umjesto na 486,1 nm
Odredi udaljenos\ ovog kvazara.
118
"Svaki fistic hif;kcjcstejednu klljiga.
za mudar i prollicljir poglcd"
Perzijski pjesnik
R J ESE NJ A
1. Zvuk
1.1. Od 21 ,25 m do 1,7 cm 1.2. a) 0.77, b) 3,3 m. 1.3, c=s/t; s",2d; d=17 m.
1.4.0,51 mm. 1.5. Pogledaj zadalak 1.110.! h:::::930 m, 1.6. c=33'1,5 m/s.
1.7. a) c=343,4 mis, b) c=349,2 m!s, 1.B. c=4,94 km/s, 1.9. E",,150 GPa
1.10. p",2 bara. 1.11. a) c:::81.2 m!s, b) f,,=c!2f=271 Hz, c) hk,c/2i'; 1
2
",,542 Hz, 1
3
=813 Hz. 1.12. f=c!2r':
c:=528 mfs; h=46,5 N, 1.13. c=141.4 m!s: m",1 g. 1.14. a) [=35 cm, b) 0,15 g. 1.15. 2",14,3 cm;
},,=28,6 cm. 1.16. a) ,,=1,2 m, b) (1=,A/4=0.3 m, c) f2",,3fJ4=O,9 m; (3=5)./4=1,5 m. 1.17. Pogledaj
sfiku 17 i zadatak 1 .161 1,=76 cm; c=334 mis.
1.18. J..=2,25 m; f=0.56 m. 1.19. 6.[=/.=78 em; 1=440 Hz. 1.20. 1:llp(A
1
/A2)2: Kao 2:1.1.21.1=0,25 W/m
2
.
1.22. P=iS=1,3·10·
9
W.1.23. E=P·t; E=O,18 J.1.24. ):',,0,1 W/m
2
. 1.25. Pogledaj UVOdl A=1,1.1O·
7
m.
1.26.1=8'10'8 W/m
2
.
1.27. Pogledaj primjer 3! a) 0 dB, b) 130dB. 1.28. a) 100 dB, b) L=10 dB.
1.29. Ukoliko ne znate, pitajte nastavnika kako 5e izracunava antiiogaritam na dzepnom ra6unaru! a)
1=1,99·10·
10
Wim
2
, b) 1",,3,98·1O,
u
Wim
2
.
1.30. a) 1=2·10·SWim
2
• b)l=73 dB.1.31. 1=1.58·10·
4
W/m
2
; P=-2,85·10·.] W.
1.32. P",,6·1O·
s
W; E::::;4,8·10·
7
J. 1.33. Pogledaj primjer 4! a) f=850 Hz,
b) f=755,5 Hz. 1.34. a) priblizava! b) v=6,5 mfs=23,4 kmJh.
1.3S.a)f;o;;fol2; v",coo340 mis, b) f=2fu', mJs.1.36. c",,346 mrs.
1.37. f1/f2=(C+V)/(c-v); v",S,4 mIs, b) fo=437 Hz.
1.38. Udari jednu zvucnu viljusku gumenlm cokicem! Ako su zvucne vlljuske postavljene kao na slid 20,
onda ee paceti oscHovati i druga zvucna viljuska, To moies us/anovi!i taka sto prvu vilju!iku
pritisnes rukom, a druga i dalje nastavi oscilovanjo! Aka na desnoj strani (sl.1.3) imas viijuske
razliiSitih frekvencija provjeri da Ii ce se energija oscilovanja prve zvucne viljuske prenijeti sarno na
onu viljusku koja ima istu frekvenciju!
2. Elektricitet i magnelizam
2.1. Maze aka se drZi ru6kom od izolalora 2.2. Za odvodenje statickog elektriciteta koji nastaje trenjem.
2.3. Poveea se 9 pula.
2.4. k "" F=9'10
9
N, b) F",-9·10
9
N. c) F:::1.1 'i0
e
N. Za vrijednosti relativne permilivnosli, korisli
'.
tablice na kraju knjige.
119
2.9. r:=2 mm. 2.10. a) F=1,8·10·
6
N, b) r::::2,1 cm.2.11. a)
2.12. a) F;;:2,3'1O-
10
N, b) F:::2,84·10·
j2
N.
2.13. a) F=3,6·10·
e
N (privlacna sila), b) q= q, q2 =1,5 nC; F=2,02>iO·
a
N (odbojna sila).
2.14. Posta su !opte istih dimenzija, onda je q; ;;: q2 '" ql ::: 20 j.1e, b) !\q=ne",-30 n=1,87·10'4.
F mj-m2 q2. 02 36
2.15. qi",,%=1.LLC, r-·--r,-·",k
0
-;T,q=86nc.2.17.a)4,17'10 ;b)1,24'10 .
2.18. Sistem je u ravnoteti kad je odakle je
x=6,3em (sl. R.1.) __ ___________ .131 ,Q3 F3§. __
A C'B
2.19. Izrnedu iice i cijevi stvara se elektricno polje
pod cijim djelovanjem jonizovane cestice dima
padaju na cijev.
K=-_X a pi
2.20. Vidi sliku R.2! E=800 2.21. Vidi shku R.3.!. r",1 A m,
e
SJ.R.1.

E
" __ ..-,,,;.Jr
Sl.R.2. Sl.R.3.
2.22. a) E=4'1Q" Z' b) E",493,8 Z· 2.23. 8,-"=81.2.24. a)q",O,36 I-lC, b) r=6,3 em.
2.25. q=9.1·10
5
C. Visoki slojevi atmosfere naelektrisani su pozitivno. Ukupni naboj sistema Zemlja·
atmosfera jednak je nuli.
2.26. E=5,8'10
11
Z' 2.27. a) 0, b) 0, e) 978 Z' d) 245 %.2.26. E",E2-E"d250 Z (sllka RAJ.
2.29. E=E1+E2",2700 Nacrtajl
2.30. Vidl sliku RS! Vertikalno navise E",245 ..
2.31.F=qE""mg; q=10 nCo 2.32. a)F=eE; F=3,2'1Q'w
N, b) F""ma; 8:=3,5'10
11
c) d) 5:::0,175 m.
s s
2.33. a) 8;;:1 ,44-10
g
, b) v=i ,44, 10
6
.::::: • 2.34. a) Smjer kretanja elektrona
s S
suprotan je smjeru linija sila elektricnag polja. b) a=2·10
10
,
s
c) E=0,11 !:::!..
e
2.35. Napravi kvaCicu ad zice, kao n8 slici R.6. Prolrljaj staklenu
sipku sviienorn krpom i stavi je na kvacicu od iice. Priblizi krpu, Krpa
I stap se privlace. Zasto? Prinesi drugu naelektrisanu staklenu sipku.
One se odbijaju! Trenjem su elektroni presti sa stakla na krpu te je
slaklo naelektrisano pozitivno, a krpa negativno. Ponovi ogled sa
ebonitnom sipkom koju si protrljao vunenom krpom.
120
f
q
qE
1ng
Sl.ltS.
2.36. Naelektrisanu sipku priblizi e!ektroskopu. Listiei se raske. Ako se sipka udalji listiei elektroskopa se
skupe. Zasto? Elektroskop mozes trajno naelektrisati na s!jede6\ nacin. Dok je u njegovoj btizini
nae!ektrisani stap, dodirni kuglicu elektroskopa rukom. Listie! se sklope. Zasto? Oak je sipka u
blizini odmakni ruku od elektroskopa, a zatim sipku. UstiCi se rasire. Elektroskop je trajno
nae!ektrisan. Kako to objasnjavas?
2.37. Naelektrisanu sipku priblizi elektroskopu. Listiei se rasire. Slavi preko kuglice elektroskopa metalni
casu taka da ne dodiruje kuglicu. Ponova prinesi elektroskopu naelektrisanu sipku. Listiei
eiektroskopa se ne pomjeraju. Zasto? Siavi preko kuglice staklenu casu i prinesi elektroskopu
sipku. ListiCi se rasire , ali manje nego kad nema case, Objasni zasto? Kako se ponasa dieiektrik u
elektricnom polju? Kako se ponasa provodnik u eiektricnom polju?
2.38. Naelektrisi elektroskop tako da su listiei razmaknutL Dodiruj kuglicu elektroskopa metalnim
sipkama, ListiCi se skupe. Ponovo naelektrisi elektroskop i dodiruj kuglicu sipkama od stakla,
plastike, gume ... Sta zapazas?
2.39. a) V1",360 V; V2=90 V, b) U=270 V. 2.40. a) q=50 nC, b) V:=1500 V. 2.41. R=9 em.
2.42. a) q=-O,267 nC, b) n=1 ,67-1 0
9
.2.43. q=48 nC; n",3'1 0
11
.
2.44. q=O,11 nC; n",,6,94'10
8
; m=6,32·1O·
22
kg. 2.45. a) 5400 V; b) 5400 V, c) 2700 V.
2.46. r=6 em. 2.47. E=5000 2.48. U",200 V. 2.49. V=7200 V; E=3,6·10
4

2.50. V,,,,,O; V?=2 V; A=1.4' 1O.
5
J. 2.51. E,=A; E
K
=O,006 J.2.52. Vidi primjer 1! A=7,H 0.
7
j.
2.53. rj"'oc, rFR; Q2-",6,67·1Q'
l
OC; A=6'1O·
6
J. 2.54, 52 V. 2.55. A=O,27 J.
2.56. a) E,=1,6·10·
19
J=1 eV, b) E
k
=80 eV=1,28·10·
17
J. 2.57. EK=4,2·1O·
12
J.
2.S7.b. Ek=1 ,82'1 O-tSJ ;E
k
",,11 ,4 eV. 2.56. a}E=1200 Y..., b) F=3,6-10·
G
N, c) Ek=qE=7,2·10·
a
J,
m
m m
2.59. Ek",,3,2·10·
13
J; v",,1 ,96'10
7
'-. 2.60. --- "" eU ; U",25,6 V. 2.61. v:=8,S'10
6
_ ••
s 2 s
2.62. Ek=9,6·10·
lfj
J. 2.63. a) 2,55 kV, b)4,69 MV. 2.64. Elektron se krece ravnomjerno ubrzano, bez
pocetne brzine. a) 8""1,58'10
16
,b) v=5,63'10
6
e) t"'0,356 ns.
S ,
.12 m 12 m 2 2 _
2.65. a) Ei<",qU=2,4'iO J, b) v",69,3 2.66. a) 2,87·10 2"' b) v =Vo +2as, $0:0:5,2 mm.
S s
2.67. Metalni omotac eiei(troskopa uzemlji. Kuglieu elektroskopa spoji sa kusalicom (sI.2.4). Provodnik
naelektrisi influentnom masinom. Kusalicu pomjeraj po povrsini provodnika Elektroskop pokazuje
uvijek isti olklon.
r 0 )
2.68. C="k =0,71 mF. 2.69. r=9·10 km. 2.70. a) C=5pF, b r=4,5 em.
2.71. a) V:=3000 V, b) r=1.35 em, 2.72. C"'0,18 nF. 2.73. a) C",10 pF, b) q:=O,5 nC, c) S=4nr;
q 2 •
IT'" - '" 2.74. 8",0,051 m . 2.75. C=93 pF, U",100 V. 2.76. U=220 V. 2.77.C:=O,55
S m
2.78. a) C:::3 nF, b) q,=C,U=10 nC; Q2",20 nC, c) q'" 30 nCo
2.79. a) C,=50 pF; C2=150 pF, b) C=200 pF. 2.80. a) C:::2I-lF, b) qo=180 ).lC, c) U,,,,,60 V; U2=30 V.
2.81. a) C=O,092 nF, b) q:=55,4 nC, c) U1=277,5 V; U2=185 V; U3=137,5 V.
1
2.82. a) W=2CU
2
; C= 5 nF, b) q:=1 J1.F. 2.83. C=1.1 pF; W=4,5 mJ. 2.84. C=1,59 nF; U=514 V.
2.85. C1'=2 ilF; C=7 ILF. 2.66, C;:=lO )1F; C=7,5 !-iF.
121
2.87. a) paralelno; C=Ct +C2=2 IlF, b) serijski: C",,0,5 flF. 2.88. C=40 !!F; n=20.
1 . .
2.89. a) A;;,qU=2 J, b) C=50 ).iF, c) W"'"2qU =1 J, d) 0,5 Iii 50 %.
2.90. Na gom)i kraj eiektroskopa (ill elektrometra) poslav) jednu metalnu plocu preko koje maze da se
odvodi naboj do list16a elektroskopa. Drugu metalnu ploeu drii u ruci (na taj naCin je uzemljena) i
priblizavaj je prvoj ploei. Listi6i elektroskopa se skup\jaju. 8kupljanje Iistic8 ukazuje da se pove6ao
kapacitet sistema! (Kako kapacitet zavisi ad rastojanja izmedu ploea?) Ori.i gornju plocu na
stalnom rastojanju i pomjera] je horizontalno, taka da Se mijenja povrsina kojom jedna drugu
prekrivsju (efektivna povrSina). Poveeanjem povrsine lisliCi se skupljaju. Kako kapadtet zavisi ad
povrsine ploea?
Gornju placu ddi u stalnorn polozaju iznad donje. Izmedu ploca stavi list papira. ListiCi sa
skupa. Sada stavi staklenu piocu. ListiCi se jos vise skupe. Kako dielektrik utice na kapacitet
kondenzatora? Koji dielektrik ima vecu relalivnu permitivnost?
2.91. Povrsina ploca S i njena debljina izmjere se lenjirom. Podatak za relativnu permitivnost stakla
uzeti iz iablica.
2.92.1=150 mAo 2.93. a) 1 mG, b) 0.3 C. 2.94. q",3 C; n",1,87·10
19
• 2.95. q",480 C: 1=4 A.
5 GA 6A
2.96. q=1 ,98·10 C; 1=44 A. 2.97. q=oOO C. 2.98. a) 2·10 """"-2' b) 10 """"-2.2.99. b3,6 A.
m m
2.100.qo=3,2 C; bO,8 A; 2.101. 6·10
t8
. 2.102. R=44 D. 2.103. 8=0.5 mm
2
; R=22,6 n.
mm
<12
2.104.1=7,1 m. 2.105. 8=0,21 rnm.
2
: 8= -Ti: d=O,52 mm. 2,106. a)R=0,34 Q, b) 8=15,9 mm
2

4
pi
2.107. Masa provodnika je m=po81, gdje je po"Qustina materijala provodnika; 8 ,.; R: m=756 kg.
2.108. 8=0,196 1:0::19.8 rn: m=34 g. 2.109. 1=73 A. 2.110. kA A; q=120 C.
2.111. 1=2,5 A; U=12,5 V. 2.112. U",,200 V. 2.113. R=333 Q. 2.114. 8=0,196 mm
2
; R",1,2 Q; 1=1 A.
2.115. a) Duzina u oba pravcaje 21=500 m; R=O,34 5:2; U=1,7 V, b) R=O.54 Q; U",2.7 V.
2.116. Vidi zadatak 3. i53! R=1.92 Q; U=2,9 V. 2.117. 1,9 A. 2.118. R= 483 Q.
2.119. at Ro=18.2 Lt, b) k1866
c
C. 2.120. R",10 Ro: 0",0,0047 2.121. R=293,3 Q;
2.122. Pribliino pel: puta! 2.123. a} "" 5,71 A, b) Voltmetar je vezan parale!no i mjeri pad napona;
R+r
U=Rb11,42 V, c) E""Ui+U, gdje je: U-napon na krajevima izvora, Ui-pada napona kroz izvor struje;
UFrl: 1=5,71 A; Ui",O,57 V.
2.124. a) r",0,2 fl. b)U",,1 ,92 v. 2.125. a) 1",20 A, b) E",132 V.
2.126. a) R",,3.8 n, b) U,=:.O,1 V, c)U"'1,9 V. 2"127. R",,2,47 £2; E=1 ,36 V.
2.128. R",10.5 n, a) kO,5 A, b) E",5,5 V. 2.129. R=2.3 Q; S",0,215 mm
2
; d",O,52 mm.
2.130.1
j
=_E_,
R
1
+r R
2
+r
2.131. U1",E-rk U2=E-rl2, a) E=1.55 V, b) r=0,5 D .. 2.132. a) r=2 n, b) E=6 V. c) R=O, 1=3 A
2.133. a) 6 n, b) 1,33 Q. 2.134, a) 1=4 A, b) Uj =4 V, U2=8 V.
2.136. Re:.:400 Q; Re",20 R
1
; R1",20 Q. 2.137. R=2 Q; 1=3 A.
122
RR
2.138, R",R1+Rz.3; RZ.3'" R
z
'" 3,1n; R=9,1 Q.
2.139. Otpornik R1 je vezan paralelno sa kornbinadjom otpora R2 i R
2
.
3
=R
2
+R
3
;
R= R
1
· R
2
.
3
'" 10,2 Q . 2.140. Vidi sliku 2.11! Rt,2=6 Q; R=2,7 Q.
Rl + RZ,3
2.141. a) Vidi sliku 2.10! 8) Rl.2",1 n, R",22 Q, c) h=5 A, dj U=50 V.
2.142. a) 5 Q, b} 30 Q, c) 15 Q. d} 12 Q. 2.143. a) R
ma
,=12 serijski, b) Q. paralelno
2.144. Rj ,2=O,667 Q. a) 1=18 A, b) 1=11+1
2
; 1
2
",6 A, c) 1,,,,12 A.
2.145. Vidi sliku 2.131 a) R=2 Q, U=6 V, b) 11=2 A; 12=1 A. 2.146. a) R=6 Q; R,=R
2
",,3 Q, b) 11=b=2 A
2.147. Otpori od ..30 Q vezani su para)elno. Ta kombinacija vezana je paralelno sa kombinacijom otpora
od 20 Q kO)1 su takode vezani paralelno. Kornbinacija otpora od 20 Q i 30 Q vezana je serijski sa
otporima od 3 Q. Re=11 Q; 1=10 A.
iA=1,5 A; iA""lwi-i.:::; 1[)",lc"'0,75 A, c) Ukupan otpor u kolu ce biti 4 Q. a struja 0,89 A
8vljetllce jace
l
d) Prekmuce se kola struje!
2.150. Otpori sijalica su jednaki! a) IB:=lc=1 A; 1""';\g+I,=2 A, b) Ukupan otpor je R=6 Q; R=R
A
+Fl
13
[;"" :
2
RA=4 n, c) UA",S V; Ug=Uco::4 V. 2.151. r-i",,1.5 Q; 10::,6 A: (R,+RJi
1
"-'hR
3
; 1,=:3 A; 13=3 A
2.152. a)R",,0,667 Q; U=1 ,33 V, b) 1,=0,667 A; 13"'1.334 A
2.153. Pogledaj sliku 2.8! E1+E2=r,i+r21-t f-il; 10::0,65 A. 2.154. U,=1,9 V; U
2
",·j ,33 V; U=3,25 V.
2.155. E1-E2=r,1+r21+RI; 1=0,3 A. 2.156. a) 1=1 A. b) U=7,2 V. c) E,=1.S V; U
1
=1,2 V.
2.157.1:::.:1 A. 2.158. E=2 V. 2,159. q=CU
2
; Up10 V; q=10 )lC,
2.160. 8astavi strujno kolo, kao na slid 2.22! ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra I" pri otporu R,: Povecaj
otpor. ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra 12 pri otporu R2. Izracunaj E i r (pogledaj zadatak 2.1281)
2.161. VeZi strujno kola kao na slid 2.9! Aka su otpori nepoznali izrnjeri ih UI-melodom (R = ). a) Vezl
I
otpore kao na slici R.7.a. Voltmetar prikljuCi na krajeve otpora. Ukupni oipor je R = -¥' gdje je
voltmet.ra, ampermetr.a. Provjeri da Ii je R=R\+R
2
. Dokazi da je
u-LJ,+U2, gdJe su U! 1 U 2 padovi napona na krajevlma otpora R, i R
2
. b) Vezi otpore kao ni1 slid
134.b. Voltmetar priklJuci n8 krajeve vezel
U .--c:&J---j---
R"'"i· Ukupan otpor treba da bude manji
nego sto su pojedini otpori!. Provjeri da Ii vali n)
relaciia -.2.. =....:!... + sun
. R Rl R
2
·
2.162. Na .?pruge uvud uticnice veznog materijala. Upaljac prinesi opruzi. Opruga
se uSIJa, a Jaclna struJc, kOJu pokazuje ampermelar, naglo se smanji! Zaslo?
2.163. bO,82 A; Od 1 A. 2.164. a)I=9,1 A. Hoee! b) R=24.2 n, c) O=Ao;2 kWh",7,2·10
5
J. d)
m=34,4 kg. 2,165. a} 0,68 A, b) R",323 n, c) q=0,68 c, d) n=4,25·10
18
. 2.166. R=29 Q.
2.167. a) A=2kWh, b) A=1.4 kWh, c) A=8 kWh, d) 4 kWh, e) 3,75 kWh. Dnevni utrosak je 19.15 kWh.
Mjesecni utrosak je 574,5 kWh. Mjesecni racun je 57,45 KM.
2.168. Otpor se ne mijenja; R=60,5 Q; P2=661 W. 2.169. 1=2 A; R=110 Q.
123
2.170. W=Eq; W:;;;2,33 MJ=0,65 kWh. 2.171. a) P",161 W, b) \::::0,73 A, c) A=W=1 ,61 kWh.
2.172. a) R",96,8 n, b) 1=2,27 A, c) Ro=7,2 n, d) 10=30,6 A. 2.173. R=7,5 )=8,9 m.
2.174. )=2 A; Q::::7200 J. 2.175. R=48,4 Q; 1=17,6 m.
2.176. Prj islam napanu, P
z
P2=1600 W. 2,177. m=50 kg; 1:=3666 5=61 min. 2.178. R=16,1 n.
P1 R2
2.179. P,=y]P; P=2,1 kW; 1=9,6 A. 2.180. Pk=.9.=349 W; 11=87,3%. 2.181. P,=696 W; 0=1.03 MJ;
,
1:=24,7 min. 2.182. a) W, b) P",,628,5 W, c) (",2,86 A, d) R=:77 Q.+
2.183. a) 8=0,125 mm
2
; R=20 £1, b) P=2420 W, cj m=23,1 kg.
2.184. a) Pogledaj sliku 2.9! b) P::::UI. Treba izmJeriti napon i jaeinu struje. e) Snaga je veca! Napomena:
Istim priboram se maze odredili otpor sijaiiee UI-metodom ( R=UlI ) i ispitali karakteristike
serijskog i paralelnog vezivanja olpora (npr. dvije jednake sijaiiee),
2.185. q=zF; z=1; q=Ne; N=6'10
23
; b) z:o;:;2: q=zF=Ne; N=12·10
2
:;.
2.186. Koristeci matematicki izmz za drugi Faraday-ev zakon, dobivamo: z=3; M"'114,7 A,,,,114,7.
mol
2.187. z",3; M=27-
9
-; q::;:1,07'10
iO
C. 2.188. Za 36,6 mg.
mol
2.189. Za izdvajanjG jednog molekula gasa hlara CI2 i gasa hidrogena H2 potrebno je 2 elektrona, z:o:2;
; V:=:4, 18 em
3
. Izdvoiene zapremme gasova su jednake! 2.190. k=3,33'10'/ . 2.191. rn:=1 ,6 g.
. C
2.192. m",,3,4 kg. 2.193. V;=S'd; m",,3,2 g; 1::0365 min; W=18,9 kJ. 2.194. j=' ffi=:'pSd; d=O,044 mm.
2.195.1::::5 A; U",,6 V; A=216 kJ. 2.196. n",8,93 mol; m=17,8 g; z:=2; 1::::48 A.
2.197. N=2,3'10
z
,; n=O,0038 mol. 2.198. k"" ; M=A· k(Na):=2,38'1O'
4
!; k(Zn}:=3,39'10' t;
k(AI)=9,33·10·
5
2 .. 2.199. Ek"'1.97·1O-
1U
J; v=2,1 '10
6
. 2.200. 2·10
G
.
C
2.201. Met8lne ploce (elektrode) povoti sa dtepnorn baterijom i sijalieom, kao na slici 2.26 .. U
sud naspi Ciste vode i ukljuCi kola struje. Sijalica ne sVijetli. Cista voda no provodi elektricnu struju.
U vodu ubaci malo kuhinjske soli, NaCI, da S8 rastvori. Sija!iea slabo svijetli. Sipaj jas soli i
promijesaj. Sijatica jaee svijetli. Slana voda provodi struju. Ponovi ogled sa rastvorom secera,
alkohola i jos nekih soh iii kiselina. Rastvor alkohola i secera ne provode eleklricnu struju, rastvori
kiselna, baza \ soli provode. Odakle potieu naboj] u !"<:lstvoru? Kakva je razlik8 izmeou elektrolitiCKe
disoeijacije i eleKtrolize?
2.202. a) Dvije metalne ploce, izmedu kojih je razmak nekoliko ern, povez] sa dzepnom baterijom i
gaivanometrorn, kao na sllei 2.27. Ukljuci kola. Kazaljka galvanometra je na nuli jer vaz-duh ne
provodi struju. Izmedu plocs unesi upaljenu sibieu (iii upaljac). Kazaljka galvanometra pokazuje da
teee strujal Kakva je uloga plamena? Sa kakvim jonizatorom je najbrzi efeka! jonizaeije gasa?
Pokazuje Ii galvanometar struju kad se siblca ugasi? Je Ii provodijivosl gasa samostalna iii
nesamostalna?
b) Naelektrisanom elektroskopu prinesi upaljenu sibieu. Eleklroskop se brzo razelektrise. Objasni
zasto? Pogledaj sliku 2.27
2.204. 119,4; 250; 1. 2.205. 6,28'10'
3
T: ; 2,76'10-
4
T: .2.206.2,51'10-6 T.
124
·5 Tm A A
2.207.6,28'10 A-: 50. 2.208. 227 m' 2.209.10·Wb. 2.210. 8=0,04 T; H=3, 18'10
4
_.
m
2.211. a) 1,88'10.
7
Wb, b) 1,63'10.
7
Wb, e) 9,4'10.
6
Wb, d) O.
2.212. 49 mWb, 2.213. r",0,1 m. 2.214. H=15,9 !::..; 8",,2'10.
5
T. 2.215.a= 5 em. 2.216. a=7 cm;
m
6=1,7'10'5 T. 2.217. H=222,9 !2.. 2.218. 1=5 A; R=2,4 Q. 2.219. H=97!:... 8=012 mT.
m m' ,
2.220. d=,;9,2 cm; 8=0,15 mT. 2.221. 1:=4,8 A.
2.222. U=1,2 V. 2.223. 8=1,97-10.
5
T; 1=5,63 A. 2.224. H,,:04900 8=6,2 mT. 2.225. 1=0,74 A
m
2.226.1518.2.227,5'10-
5
Wb. 2.228. R=1,5 Q. 2.229. a) H=400 !:.., 8",0,5 mT, b) H=400 60:::300
rn rn
mT. 2.230. 8=0,0754 T; j..l,=i20, 2.231.1::::0,53 A; 8",0,25 T. 2.232. 2004.
2.233.8::::25,'1 mT; H=2·10· .. 2.234. a} 0,014 N, b) 9,9'10.
3
N, e) O. 2.235. 30Q• 2.236.1=0,54 m.
2.237. b1 ,56 A. 2.238. F=0,025 N. 2.239. isti smjer! 28 A. 2.240. 1==1,92 m. 2,241. a::::3 em.
2.242. Srnjer kazaljke na Si1!U. 2.243. Oblik kruga. 2.244. Spirala se skuplja! Zaslo?
2.245. a) 8=8,-82=4'10.
6
T, b) T. 2.246. Na udalJenosti 6 crn. 2.247. a) H=55 !:..., bJ
m
A
H=5 m' 2.248. a) Prema posmatracu, okomito iz ravni clteza. b) Od posmatraca.
2.249. Podalke za masu i naboj cestiea u2eti iz tabliea na kraju knfige. a) F=9,6'1O,17 N, bJ r=1,56cm.
2.250. a) F=6,3'1O-
1
;' N, b) 1'=3,1 mm, c) 6,9·10
1
(,.
m mv
2
A
2.251. a) b) 2 "'qE; U=35,SV. 2.252. H=;113.2 -.2.253,2= mp =1836.
m re me
2.254. a) bJ 8=0,0126 T- I-kdO"
s '
A
m
2.255. a) v=2,05'10
Q
b) r",9,3 mm,
s
ej T =2,85'10-
8
s. d)k35,1 MHz. 2.256. y",3 46'10
5
F 553 10'!'! N ..9. 9,6 107
' s';= ,- '. 2.257. m kg
Koja je to cestica aim ima jedan elemcnwrni naboj?
2.258.y;=5,93·1O" F=3'1O-
1C
N; (",,-10,7 em. 2.259. a) v",i,53'10
5
b\ vp
S s' 'V
a
""2'
2,260. v=-.3,52 10
7
.!..-; E=5 63 10 16 J=3,52 keV 2.261 v",1 ,87 8",0,107 T; F",3,2 '1O.,3N.
2.262. Vidi primjer 21 T ,,-,2,84 ns. 2.263. 18 u. 2.263.h. 8",3,42'10.
6
T.
2.264. Sastavi str.ujna ko!o n.a Sia se dogada sa magnetnom iglom kad promijenis
Uelai]1 ,:,agl:etnu Igl:1 kola struje. Sta Stavi u SOlenoid smotak kljuceva i
kolo SIa Z.8':8z.as? dJelovanje povecalo? Zakloni magnetnu iglu i
uklJuel kolo struJe. Mazes It predVldjetl kOjl Je pol magnetne igle okrenut solenoidu? Provjeri
ogiedom.
2.265. ZaMo se mjehura u libeli kad se stavi u jako magnetno polje? Zbog cega so
plamen upalJaea pOVIJa IZ magnetnog polja?
2.266. traku a. tako da stoji vertikalno i olabavljena. Jedan kraj trake prikljuCi na jedan pol
batenje, a druglm krajem dodirni drugi pol baterije samo na Iren, Traka skrene ustranu! Promijeni
125
smjer struje i ponovo na trenutak ukljuei kolo struje. Sia zapatas? Sia znas 0 Zemljinom
magnetnom pOlju?
2.267. Okaci traku na stalak kao oa slid 2.38. a zalim nakratko ukljuci kola struje. Sia zapatas? Kako
se ponasaju paralelni strujni provodnici'? Kakav smjer imaju s1ruje u provodnidma, a kakav je smjer
sila medudjelovanja?
2.268. Priblizi jedan pol magneta katodnoj djevi u kojoj se krecu katodni zraci (elektroni). Katodni zrad
izazivaju luminescenciju ekrana. Priblizavanjem magneta svijeUi Irag se pomijera okomilo na osu
magnela (smjer polja). Pribliii suprotan pol magneta sipke. Sta zapaza$?
2.269. Unutrasnjost posude (omotac) oblijepi aluminijskom folijom, a u sredinu posude stavi stavl
aluminijsku sipku. Sipaj razblaienu sumpornu kiselinu a preko nje sitni prah od krede.
PrikljuCi na jednosmjerni naponod 9 V. (npr. dvije diepne baterije. vezane serijski)_ Gitav elektrolit
se poene okretali oko eentra!ne elktrode, ako ispod posude stavimo nekoliko magnetica (istog
pola). Na jone djeluje Loreneova sila F=qvB ciji je smjer okomit na smjer polja i smjer kretanja
jona te se joni ( a i citav elektrolit) kre6u po kruinld.
2.270. Prema Citaocu. 2.271. a) a:;;;O; E=O; b} Okomito ns smjer polja, sinu",1; E;;oBlv
2.272. Maze, ako je elektricno polje naslalo od promjenljivog magnetnog polja.
2.273. Isti kao i sllljer indukovane ems I Na sliei 2.40, u smjeru kazaljke na satu
2274. /"(1):;;;0.085 Wb; E:;;;13,3 V. 2.275. L\l:;;;O,49 s. 2.276. N:;;;100.
2.277. a) Nula, b) LI.$:::S,1B:::,s,10·
6
Wb; E",,0,5 mV. 2.278. 5",,0,009 m
2
; Wb; 8:;;;7,5 mT.
2.279. Wb; 8",7,3· 10.
3
m
2
;d:;;:9,6 em. 2.280. U""Slv:;;;2,7 mV. 2.281. I :;;; 29 cm.
2.282.8",1,2 mT. 2.283. l",1,4 mHo 2.284. N¢=LI; N",20. 2.265. E:=:21 ,5 V. 2.286. L:;;;O,31 H
2.287. !!..kO,091 S. 2.288. L:;;;0,017 H. 2.289. 1=2 A 2.290. L;;:0,03 H; W",1 ,03 J.
2.291. a} E",14 V, b) )/V;;:0,56 J. 2.292. a) E:e=E,+E2; 1=10 A.
2.293. a} Na kraju solenoida, okrenutog magnetu, indukuje se struja kojoj odgovara istoimeni
pol. Struja ima smjer suprotno kozaljki na satu. kada 58 gleda od strane magneta. b) Struja ee
imati suprotan smjec Objasni zaslo.
2.294. a) Pribliiavanjem magneta u prstenu se indukuje struja kojoj odgovara istoimeni pol i prsten se
udaljava. b) Prsten se krece za magnetom. Objasni zasto? c) Prsten se ne pomjera Jef kolo struje
nije zatvoreno!
Eleklrodinamika
2.295. T=0,02 s; fll=314 S·l. 2.296. 1",,60 Hz; T",,0,0167 S. 2.297. U=:31i V. 2.29B. 1,99 A.
2.299. 10= 5 A; b.3,5 A. 2.300. a) UQ;;:311 V: U",,220 V, f=50 Hz; T ",0,02 s.
2.301. u=20sin376.8i. 2.302. u=100sin314t. 2.303.Uo=1.41 kV. Hote!
2.304. U():::311 V; 1
0
=0,64 A. 2.305.u=30 sinmt; a)u",25,8 V, bi ud:30 V, c) 0 V.
2.306. a) 11 .0., b) 13,2.0.,2.307. R
L
",220 Q; L=0,58 H. 2.308. a) Rl =37,7 n, b) i=0,45sin75.4L
2.309. a)12,7 £1, b) 10,6 £1, c) 3,2.10·
B
£1 (zanemarljiv otpor). 2.310. C",25,3 )iF. 2.311. f::;:60 Hz.
2.312. a) 1=0, b) R
c
",4550.o.; kO,026A. 2.313. a) C=2 fiF, Rc",,1592.o.: h,,0,138 A. b) C",O,5 !tF; Rc=6369
£1; 1",0,034 A.
2.314. J{f: R
L
",188,4 £1; Z",197,7 £1.2.315. a) Z",254 £1; b) 1",,0,43 A, e) UF,=86,5 V; UL=67,5 V.
2.316. a) 1=2,4 A, b} Z=32,4 £1; kO,73 A.
2.317. R
L
=26,4 &2; L=,D,070 H. 2.318. R=3 £1; Z=5 RL=4 £1; L=12,7 mHo
2.319. Z;;;:2,56 kQ. 2.320. a) 2",,376 £1; 1=0,29 A; b) U1-r:=58 V; Uc=92 V.
2.321. b:718 n; 1:;;;0,306 A; UR",,148 V; Uc",162,5 V.
126
2.322. a) Na slid R.8. vidimo da je tg(jl=RJR; Rc=164,8 Q.
b) C=1 ,9.10,
s
F, c) eos(jl:::R/Z: 2:175,4 Q.
2.323. f:,,,1 ,99 MHz. 2.324. Uc",,6,67 V;I=O,01 A.
2.325. a) Z""Rc-RL=727.o, b)I:=O,11 A; Ul =7,6 V; Uc",,84,6 V.
2.326. a) Z= 2 + =222,7 Q, b) Z", 1 R i. :::137,4 Q
SI.R.8.
e) Z=Rc-RL=104,8 Q.
2.327. Rc=471 Q; C=6,76 2.32B. Vidi primjer 1! a) Z=10,2 Q, b) ),:,21.6 A, c) UL=129,6 V;
Uc:::86,4 V; UR=216 V. 2.329. Z=100 n. 2.330. coscp",0,98.
2.331. Z==43,5 Q; h=2,53 A. 2.332. Z",313 Q; 1=0,70 A; UL=440 V; Uc",223 V.
2.333. Z=18,1 n, a) h12,1 A; b) eos<[l=O,83; (fI=34°, c) P,,=:2,2 kW.
2.334. Pri rezonaneiji RL""Rc; a) F=145 Hz, b} bUfR,'''1,1 A, e) UL ",300 V, Uc=:300 V (llc- = -Ud,
d) eosljl=1: <[l""O. 2.335. C=2,4 flF; Rc=501 n.
2.336. C",1 01 !-l-F; Rc::;:3140 n. 2.337. a) Z,"28,"1 Q. b) RcRI ,,-12, t Q.
2.338. a) 1:::00,63 A, b) Z",174,6 n, e) R=1512 Q.
2.339. a) Motor optere6uje mrezu snagom P"'UI=-440 W. To je prividna snaga b) Pa",,396 W: c) Korisna
snaga je W
2.340. Q",RI
2
t; 1",,2 A; i[)=2,82 A; U[,=16,9 V, 2.341. a) W, b) T ",,0,02 s: Qoo1.65 J.
2.342.4,2. 2.343. U2=96 V; b=O,4 A. 2.344. UF5.5, 12 =6 A.
2.345. PP"'Ps ; Ip",,0,023 A; Is ",0,83 A. 2.346. 220 V.
2.347. a) UkljuCi oscilograf i podesi jabnu i oslrinu slike prema uputstvu za rukovanje. Sekundar
transformatora prikljuCi na uiaz Y (kao na slici 2.47). Preklopnikom X S8 podesi visina i ostrina
slike. Na ekranu biramo jednu iii vise sinusoida. Ake se na sekundaru izabere veti napon
amplituda sinusoide je veca. b) prikljuci mikrofon, preke depne balerije, na niskonaponsku stranu
transformalora (6-10 V). Visokonaponsku slranu prikljuci na uiaz Y osciiografa (kao na slid 2.48).
Na ekranu se vide nepravilne oscilaclje koje potitu od govora. Kad se mikrofonu prinose zvucna
viijuska na rezonatorskoj kutiji na ekranu so dobiju pravilne oscilacije. Pojaea] zvuk i posmatraj
kako se mijenja am[)lituda oscilovanja
2.348. a) Neka je u kolu sijalica i zavojnica a preklopnik u polozaju 1 (kao izvor jednosmjernog napona
moze posluziti i dzepna baterija). Sijalica svijetli. Zeljezno jezgro uvuei u zavojnicu. Sijalica i daljo
svijetli istim sjajem jer u kolu jednosmjerne struje nema induktivnog otpora.
Preklopnik prebaci u polois] 2_ Sijalica svijellL Uvuci zoljeznu jezgru lJ zavojnielJ. 8ijalica slabije
svijetli jer se poveca induktivni otpor u kolu naizmjenicne slruje.
b} Umjesto zavojniee. na sliei 2.49. vezi kondenzator. 5ijalica ne svijetli jer kroz kondenzator no proiazi
jednosmjerna slruja. Prebad preklopnik u polozaj 2. Sijalica svijetli. Paralelno veii jos jedan
kondenzator. Sijalica jace zasvijetlL Povecanjem kapacliela kapacitivni otpor se smanjuje.
c) Na, slid 2.49, veii serijski sa zavojnicom, kondenzator od 60 IIF. Preklopnik je u polozaju 2. Sijaiica
vrlo slabo svijetli. Zeljeznim jezgrom preklopi zavojnicu 5ve dok sijaliea ne zasvijetli punim sjajom.
Kako to objasnjavas? U tom slucaju RI.=Rc i kolo je u rczonanciji, Ij olper je najmanji
2.349. PrikljuCi galvanometar na krajeve skolskog generatora ZEI naizmjenicnu slruju. U prvoj po!ovini
obrtaja kazaljka se pokrete u jednu stranu, a u drugoj polovini obrtaja na drugu slranu_ Kad S8
galvanometar prikljuCi na generalor za jednosmjernu slruju kazaijka galvanometra se pokrece
sarno u jednu stranu, zatim pada na nulu itd. Dobija se pulsirajuca struja.
2.350. Iznad magnetne igle kruino pokreCi magnctnu sipku. Magnetna igl8 so obrte islom brzinom.
Objasni rad sinhronog motora!
2.351. f",1550 Hz. 2.352. T",0.24 ms. 2.353. L,,-,120 H. 2.354, C::;;2,46 pF. 2.355. L.",,0,2 H. 2.356. T
2
",4
T1. 2.357. a) C",,50 nF, b) hO,OOi s; L::;;O,5 H. 2.358. ;.::;;3,2 m.
2.359.1",5 MHz 2.360. (::;;1 ,78.10
5
Hz; /c",1685 m. 2.361. C",25,4 pF. 2.362. Od 31 pF do 260 pF.
2.363. Od 630 m do 1900 m. 2.364. Ukupna duzina dipola mora bili jednaka r=1-J2=1 m.
127
2.365. b60 km. 2.366. Vidi uvod!
c m
v= JC: =1,98,10 --; 2.367.A=v/f:::12,1 m.
2.368. a) 300 m; b) 186 m.
2.369. Stavi preklopnik u poloiaj 1 (sI.2.S3.). Kad se kondenzator naelektrise prebaci preklopnik u
polozaj 2! Posmatraj na voltmetru kako se mijenja napon na p!ocama kondenzatora i opisi to.
Izmjeri period oscilovanja.
Na krajeve kondenzatera prikljuCi oseilograf (kao u zadatku 2.347), Uzmi kondenzator od 2 [IF i
zavojnieu bez jezgra. Posmatraj oscilovanje na aseilografu i opisi ga?
2.370. Pomocu drzaea od izalatora ucvrsti dlpol i drii ga blizu UKV oseilatora. Bakarnim sipkama
mijenjaj duiinu dipola. Sijaliea najjace svijetli kad je duZina dipoia jednaka polovini lalasne duzine
koju ernituje UKV oscilator.
3.0PTIKA
3.1. e",300.000 km/s. 3.2. s=2m; r",6640 km. 3.3. a) 0.2 sr; b) 0,072 sr. 3.3.a. 9,46.10
12
km.
3.4. r",,0,2!) rn. 3.5. 32.6,6 [m. 3.6. 1",79,6 cd. 3.7. (j)",k'J;:o;1G 1m.
3.9. Ql=7,5·'10·" sr; 1.>=0,3 i:m. 3.10. 0.vA·10"\r; 1 km. 3.11. !",,20 m.
3.12. Q)=(jJocosc;.lX",,31 [,In. 3.13. E=93,7 ,x. 3.14. S",0,1256 m?; Q)=20,11Im.
3.15. E=0,2 3.16. 11=1,3 m (vidi primjer 2). 3.17. E-=1,2 ('Ill (vidi primjer 2).
3.18. a) E=33,3 lx, b) E",7,2 lX. 3.19. 1=153 ed. 3.20, a) E",,41,7 i,x, b) r=1,34 m; E=29,8 lX. 321, 1=-,70
cd; E",,26,6 ex.
3.:22. E1/E
2
=eosti/eosu2. aj E",,113137 l'x, b) [=56577 (x. 3.23. 1=80 ed; r=2 !TL
3.24. E'=.[2: d=rlH2: r,=1,4 m; r?=1 ITL a.2S. (I=60°.
3.26. 12 podudarnosti trouglova (51.R.9) slijedi da je a=b;
b=20 em, 3.27. nece! 3.28. d=2,4 m; U·'=1. 3.29. bAS em; b",54 em.
3.30. b",,70 em; 8=56 em. 3.31. a) b",6,7 em; s=0,67 em, b) b",B em; s=0.8 em:
e) b::::12 em; 5=1,2 em, Vidi primjer 1!
3.32. b=12 a; 10=41,6 em; R",,8:1,2 em. 3.33. R""""",x: a=-b; U=1. 3.34. a",2 m; d=a·
b=1,5 m. 3_35. U zizi!
3<36,1;;=40 em; b=46 ern. 3.37. b",48 em; u=3.
3.38. a) b",3,3 em; 5=1 ,33 em, bj b=6 ern: em.
I'
,+-1\-
u

, A
SLR.9.
3.39. b=2a; hc'l ,33 rn; R=2,66 m. 3.40. em. 3.41. Vidi prirnjer 21 a) 0",2,2 em; s:=0,27 em, b) b:=1 ,88
em: s:.::0,37 em, c) b=1.2 cm:s=O.60 ern. Lik je uvijeK umanjen i uspravan. Nadi polozaj lika graficki!
3.42. b""O,1a; 1=20 em; R=40 em. 3.43. a) U=b/a=2; s=-6 mm, b) s=1,2. 3.44. D,,,,20b;
booO,95 m; 8=19 m.
3.45. a. v:o:o2,25·10
8
m/s. 3.46.11=1,5, 3.47. v=-2,99S' JOn m/s.
3A8.a) v=1 ,24·lO
e
mis, b) 1 ,95.10
B
mis, c) 2,29,10" mls.
3.49. a)0.98. b) 0,85, c) 0,92. 3.50. sinO:oonsin[l; n",1 ,3'1. 3.51. rl",1 ,25; 13",19,8"
3.52. a) 11,=1,33; n2",,1 ,50, b) fh26,:"l'''. 3.53. '" .r!1- '" LJ(i; (1",,34,3'"
sm[) Il,
3.54. n='1,41; v::::2,13·10
fl
m/s. 3.55. a:::60"; \:1",40,6''. 3.65. rl=1,45; v=2,07·10
8
m/s.
3.57. [:\=33,5°. 3.58. 0:·+13",,90"; [gO:=I1; o::=S3,F. 3.59. f\=38,6". Vidi sliku 3.18.1
3.60. Vidi primjer 1! d"".65 em; tgl30-0,52. 3.61. sinu
g
=1!n; n ,,1 ,5; v::::2·1 OHm/so
3.62. a) b) 49,8'), e) 24,4". 3.63. u
g
=47,::F. Nece! 3.64. n,=1,41; u
g
=68,3·. 3.65. Vidi
sliku GO! R=htg(Y.g=3,4 m
3.66. R=2,5 m; Vidi zadatak 3.841 h",,2,2 m. 3.67. Vidl sliku 59! a) 48,6°, b) 0".
128
3.68.6°.3.69. 14,5°. 3.70. n=1,5: v=2·10
tl
mis, 3.71. {i)<=+1,5 O. 3.72. -20.
3.73.50 em; 6,25 em; -2,5 em; f=-8,3 em. 3.74. Pogledaj uvod! (u=1S D.
3.75. Za poluprecnik krivine konkavnih povrsina treba uzeti predznak minus! W"'-9D.
3.76. a) w,",(n.-l)2 ,b)
R R
3.79. Vid! zadatak 3.95. i tabelu na kraju knjige! f=6,6 em. 3.80. f=39 em.
3.81. R=8 em. 3.82. n:=ndn2: a) n=1 ,54; (JF2,7 D, b) n=1, 16; w=0,79 D, e) n=0,94; lJF=-O,28 O. 3.83. Vidi
zadatak 3.101.! a) n=1 .49; (i):=12 0, b) n=1.09; w::oO,38 0, e) n=0,94; 0F-0,25 O. 3.84. b=30 em.
3.85. Vidi primjer 3! b:=3 m; u:=S; s=o6 em. 3.86. a) b15 em, b) u""1.
3.87, b",,20 em; 5::0:5 mm, 3.88. 8=36; u=O,25. 3.89. a=20,5 em; u=40; b) 8,2 m; {)J=5 D. 3.90. b=3,9 m;
u:=25. 3.91. a+b=2 m; w:o::3,1 O. 3.92. b=6 m; a=O, 185 m; u",32,3.
3.93. b=5 m; w",,5 D. 3.94. b=100a; 8=50,5 em. 3.95. d=a+b; b",,4a; 8::.:10 em; (u",12,5 D. 3.96. b=12,6
em; u)=8,3 D. 3.97. b",,5.5 em; s=2 em.
3.98. 8:;,12,6 m; u",O,Q04, 3,99. Udaljeni predmeti daju lik priblizno u iiii te je b=f"'10 em. U drugom
slucaju a=160 em; b=17.7 em; L'..b=1,7 em.
3.100. UJ:=4 D. 3.101. a) sa -1D, b) sa-r1 0.3.102. Od 17,06 mm do 14,1 mm.
3.103. Oaljinajasnog vida je 25 em (vidi uvod)! u=6.
3.104. w",32 D. 3.105, (D=40 0; u=11. 3.106. (0=60 0; n=1 ,25, 3.107. U=UOb·UCI,,,,,10.
3.108. u",833. 3.109. [",,31 em.
3.110. a) Na bijelom kartonu izrei.i olver u obliku streliee i pastavi ispred svjeliljke. PrimiCi konkavf1a
ogiedalo sve dok ne dobijes Jasan fik streliee s na istom papiru. U tom slucaju je udaljenost papira
ad ljemena ogledala jednaka poluprecniku krivine; TC::::R; FR!2. Izmjeri lenjirom udaljenost R
(sL3.20).
b) Priblizavaj i udaljavaj olovku u odnosu na konkavno ogledalo, U kojem po\ozaju olovke ee njena
sllka U ogledalu biti uvecana, a u kojem umanjena? Moies Ii vidjeti izvrnuti lik olovke?
3.111. U siroki sud nalij vodu skoro do vrha. Da bi zraci u vodi bili vidljivi slav! secera (iii soli) u vodu i
promijesaj. Da bi upadni i reflektovani snop laserske svjetlosli L uCinio vidljivlm, zadimi (ad
eigarete) proSlor iznad vode. Postavi sud na skalski sto taka da refiektovani z;aei idu prems
prozoru, a ne prema ucenicima (u ravni table), Mijenjaj upadni ugao u. Kako se mijenja odbojni
ugao a kako prelomni ugaa. Laser nakratko ukljucuj!
3.112. a) Postavi laser kao na slici 3.22. i nakratko ukljuci. Prije toga vodu treba zaseceriti i prostor
iznad vade zadim(ti. Uocava S6 odbijeni zrak u vodi, a takode i prelomni zrak. Povecaj upsdni
ugao tako sto laser podizes uza zid providnog suda. U jednom trenutku svjetlost vise ne izlaz.i iz
vode jer je u:?:u
g
.
b) Postavi opticku prizmu, bocnom stranom, uza zid iii tablu. Laser prisloni uz tablu tako da
ostavija svjetlosni trag na tabli (iii zidu). Uocava se erveni snop svje\losti koji se totalno reflektovao
u priz.mi i vraca se u ptvobitnorn praveu (sI.3.23,). Postavi prizrnu, kao na slici 3.24. Ponovi ogled
Opisi put zraka I objasni.
3.'113. Usmjeri dzepni laser prema zidu. (iii tabri). Zabiljeii tacku A na koju pada zrak. No miienjajuCi
poloisj lasera stavi na put zraka planparalelnu plocu. Svijetla mriJa pada u tacku B. Mijen.iaj
upadni ugao. Kako razmak izmedu taeaks A i B zavisi od upadnog ugla? Ponovi ogled sa
pravougaonom posudom sa vodom!
3.114. a) Prisloni, bocnom stranorn, opUcki k!in uz tablu. Laser takode prisioni uz tablu i usmjeri iaserski
snap horizantalno taka da pada na vrh klina. Jedan dio zraka pada u tacku A, a drugi dio prolazi
kroz k!in i pada u tacku B. Na iabli (iii zidu) S8 jasno oertava put zraka (31 3.26).b) Ukupno
skretanje zraka kod optickog kiina je o=O(n-1). odnosno indeks ore!amanJ'a je Il = + 1 . Za male
. e
uglove ukupno skretanje ( u radijanima) je 0"" a pre!omni ugao
"
Potrebne veliCine izmjeri ienjirom i izracunaj indeks preiamanja.
O"".!: (sI.3.26.). n
h a·b
129
3.115. Na kartonu izrezi olvor oblika strelice i pricvrsti karton plaste!inom na Ijenjir. Na drugom kraju
lenjira .pricvfsti plasteHnom kartonsku tablu. Upali svjetiljku ispred streliee a zatim pomjeraj soeivo
duz lenjira (izmedu svjeliljke i zaklona) dok se na zaklonu ne doblje ostar lik strelice. lzmjeri
udaljenosti a i b (s1.3.27.). tiznu daljinu izracunaj iz jednacine 2.",!:"+J... Ispitaj za koje polozaje
f , b
predmeta je Uk uvecan, a za koje umanjen!
Talasna optika
3.118. foo:ef)..; 7,89-10
14
Hz i 3,95.10
14
Hz. 3.117. 582 nrn.
3.118. a) 632 nm; b) m/s; 1-=475 nm; Frekvencuja se ne mijenja! \=4,74·10'· Hz, c) nece!
Boja zavisi od frekvendje.
3.119. a) n,-,,1.36; b) 486 nm. 3.120. d=2.0 em. a) s",,2.0 em, b) 2,66 em, e) s",,3 ern.
3.121. n;;;1,71; v;;;:1,7S·10
8
m/s. 3.122. n",,2; 1.",·260 nm
3.123.!l.s",.1800 nm. a) !l.s=k/,oo:; za k=1,2,3,4,5 ... to su ialasne duzine· 1800 nm, 600 nm. 450 nm, 360
f,
nm.. U vidljivom spektru to su talasne duzine: 600 nm; 450 nm. b) &s"'" (Zk + . Za
2
k:::O,1,2,3,4.5 ... io su talasne duzine: 3600nm, 1200 nm, 720 nm. 514 nm, 400 nm, 327,
uVidljlvom dijelu spektra to su !alasne duz.ine:720 nm, 400 nml
3.124. M;;;1200 nm. a) 6s",1200 nm; k=4; max.pojacanje. b) nm, k=2,7: slabljenje, e) As=1800
nm; k=3; max.pojacanje.
3.125. Vidl primjer 1! a) k=1; !l.x",14,4 mm. b) k=3; x;;;:43.2 mm. 3.126. 733 nm.
3.127. a=2 m. 3.128. 600 nm. 3.129. x=5 em; k",c10; nm.
3.130. U sredini ee biti svijetla bijela pruga, a s desne i s lijeve strane interferencioni spektar. Za k=1
prvi interferencioni spektar, k=2 drugi inlerferencioni spektar, itd.
3.131. k;:;2; xco:=15,2 mm; xf'''S,O mrn; 6x=7,2 mm.
3.132. Pogledaj zadatak 3.176! k:;=1; d=0,17 mm. 3.133. 2 ndo;o;kA; koo:1; d""i62,5 nm.
3.134. 2ndoo(2k+1)1J2; k=O; ,.=480 nm.3.13S. Vidi zadatak 3.178. i 3.179
1
a) d",,243 nm; b) d=121 nm.
3.136. Vidi zadatak 3.123! a) Za k=4,S.6, Stl talasne duzine; 665 nm: 532 nm; 443 nm, b) za:
k=3,4,5,6, to su talasne duzine: 760 nm, 591 nm, 484 nm, 409 nm 3.137. no;o;1.6. 3.138. Vidi
primjer 31 dsina""k).; ko:=2; 3.139. d",5,1 rim. 3.140. 589 nm. 3.141. d=10·
5
m; sina'"'-xia; /,;;;594
nm
3.142. d=8·10·
6
m; x=13,1 em. 3.143. d=2·1O·
5
m. 3.144. k==3; x'"'13,7 em; }.=457 nrn.
3.145.0:1= a2; k
1
/ q = k2A2; /q::;:653 nm. 3.146.a) 0.",,90°; k,,,A,88; k",=4. Vidi primjer 3!. b) 0.",,,,,55, F
3.147. Vidi primjer 3! k=2; a) a
c
=8,3°; al
l
",4,6", b) x 0=14,4 em; X'I""S em; f'.x",6,4 em.
3.14B. Vidi zadatai( 3.147! xl)=38 em; xc",76 em.
3.149a. d:::S·W'lm. a) 0.=18,9°. b) k",=df)..::;:9.2. Ne postoji! 3.'149. xc",76 em: x,joo:40 em; .6.x:::36 em.
3.150. a) tg 0.1>=n; n",,2, b) sinao:=nsin(1; 3.151. 0.=56.3°: 13=33,JO.
3.152. a",,53, P; 90-((:36,9°. 3.153. Vidi zadalak 3.150! it",,65
c
; n",2.i.
3.154. sina=O,531l; igo:""n; 0:=58"; n",,1 ,6. 3.155. (.4;=60
0
; n",1, 15; ((0=49°.3.156. 11=::1,6; ui)=38,7°.
3.157. Kompakl disk (CD) funkcionise na prineipu interferencije svjetlosti i ponasa se kao vrsta optic:ke
resetke cija je konstanta 1 ,6 a) Uzmi CD u ruku i lagano ga pomjeraj. Opisi raspored duginih
boja. b) Disk okreni prema prozoru! Podesi da Iik glave bude na jednoj strani diska . a disk udaljen
20-tak cantimetara ad Deiju. Dobit ces poiukrui.ni spektar na onoj strani gdje je lik glavo. Mijenjaj
udaljenost CO-a dok spektar ne dade na samu periferiju diska. Izmjeri lenjiron udaijenost a ad oCiju
do diska. Izracunaj srednju talasnu duzinu vidljive svjetlosti prema reladj! dSina.""I,f,., gdje je k=1:
d",,1 ,6 11m: sina",r/a; r-polupreenik diska. Greska mjerenja je 10%!.
130
3.1S8.Na radnu povrsinu grafoskopa stavi dva lisla papira tako da izmedu njih ostane uska pukolina.
Aeflektrovana svjetlost od ogledala grafoskopa daje na zidu(Hi tabU) svijetlu traku. a) no.
plankonveksno socivo (ispod ogledala) stavl opticku prizmu bocnom stranom tako da vrh prizme
bude paraleian pukotini. Na zidu ces dobiti spektar bOja. Koja boja najvise skrece? Kako bi
eksperimentalno mogao bili odredeni indeks prelamanja za tu bOju? Pogledaj sJiku 3.26. i zadatak
3.1141 b) Umjesto prizme stavi optieku resetku. Na zidu ces dobiti niz spektara sa jedne i druge
strane od eentralne svijeUe pruge. Koja boja ima najvete skretanje? Kakva je razlika izmedu
spektra dobijenog optiekom prizmom i oplickom resetkom? Pokusaj odrediti lalasnu duzinu graniea
vidljivog spektra (crvena j Ijubieasta boja) u spektru prvog reda (koo:1). Pogledaj labor. vjei:bu br. 4 i
sliku 3.36.!
3.159.Svjetlost pomoeu koje vidimo brojeve na dzepnom racunarau je polarizovana. Posmatraj brojeve
kroz polaroid (npr. kroz suncane naocale od polaroida). OkreCi racunar. U jed nom ce polozalu
brojke nestali, jer te tada polarizator u racunaru i nas polaroid biti ukrsteni.
Laserski snap usmjeri prema zidu. Svijetlu ervenu mrlju posmatraj kroz polaroid. Okreci polaroid.
U odredenom polozaju svijetla mrlja nestane. laserska svjetlost je polarizovana.
3. 160.Na povrsinu stoia stavi staklenu plocicu. Dzepnu svjetiljku prievrsti na stalak na nekoj visini h
iznad stoia tako da mazes mijenjati ugao pod kojim svjetlost pada na plocicu (s1.3.35.)
Reflektovanu svjetlast posmatraj kroz polaroid koji slalno okreees. Mijenjaj upadni ugao svjetlosti.
Kada okre!anjem placiea bude u jednom trenutku potpuno tamna, onda je upadni ugao jednak
Brusterovom uglu, tga:o:n. Tada je reflektovana svijetlost maksimaino polarizovana. Izmjeri indeks
prelamanja stakla. tga;.;;d/h (vidi sliku 3.35.)
4.0snovi kvantne fizike
4.1. Povrsine koje imaju vecu apsorpcionu moe imaju i vaeu ernisionu moe
4.2.1=1450 W/m2 4.3. T=1000 K. 4.4. (373/273t",,3.5. 4.5. 240;;16. 4.6. 6 puta.
4.7. P",Elt=14,4 W; 1=36000 W/m
2
, Vidi primjer 114.8. a) 1=75160 Wid, b) P=2480 W, e) E",1,49 MJ.
4.9. Vidi primjer 1! 1,,,,=1600 nm. 4.10. T=3766 K. 4.11. 1074 nm. U infracrvenom (IC).
4.12. T=3000 K; /'m=967 nm. 4.13. a) h2843 K. b) 1=3,7 MW/m2, c) 5=0,1256 m
2
; P",0,46 MW.
4.14. S=0,502 m
2
; 1=5976 Wim
2
; T =570 K. 4.15. T ",1450 K; 1=2,5.10
5
S=O,14 m
2
4.16. P",,70 W;
1=58333 W/m
2
: T=1007 K; "",=2880 nm.
4.17. a) 3,14.10.
10
,)=1.96 eV, b) 1,98.10·'5 J:o:12,41 keY, e) 9,93·1O·
H
J=O,62 MeV. 4.18. 517 nm.
4.19.3,27 eV i 1,63 eV. 4.20. a) hl=6,62·10·
26
J, b) E=Pt; E=n·hf; n,--;;4.53·10
29
.
4.21. E=1000 J: hf=S·W?'(i J; ),0;;3,97 m. 4.22. p:=8,83·1O·?B kgm/s.
4.23. p=E/e=2.13·1O·
27
kgm/s,/,=310 nm. 4.24. mv=hll .. ; },=O,727 nm. 4.25. mc
7
",hf; /.=2.42 pm.
4.26. E",O,03 J; n==1017.4.27. hfo=A; A=2,34 eV. 4.28. Vid] zadalak 4.27! 270 nm.
4.29. hf:003.27 eV; Nece! 4.30. hf:::1,97 cV. Kod eezija hoee, kod litija nete!.
4.31. Vidi primjer 4.b! hh"A+Ek; J. 4.32. J; },=367 nm.
4.33. a) A=2,14 eV. b) lo,{J",,581 nm. 4.34. vo::6,2·10
5
m/s. 4.35.).::0223 nm.
4.36. Silicij je najosjetljiviji na talasne duzine koje odgovaraju maksimalnoj emisionoj moei suncevog
spektra. 4.37. EI<=eU=2,5 eV",A·1 O·,g J.
4.38. h!::::A+eU: A=2,3 eV. 4.39. a) A=5,25 eV, b) 1-0=235 nm 4.40. U",,0,76 V.
4.41. h
e(LJ!-U,)
f2 -fl
6,06.10-
34
Js .4.42.8=1,608·1 O·ll1 c.
4.43. Kutiju premazi sa jedne starane crnom bojom. Na bocnoj strani izrezi otvor kroz koji mozes
provuei tanko gumeno erijevo. Drugi kraj gumenog erijeva spoji sa U-cijevi u koju si sipao vodu do
polovine visine (otvoreni vodeni manometar). Svjetiljku okreni prema svjeliijoj strani kutije i drzi
krate vrijeme. Nivo tecnostj u manometru S8 nesto pomjeri. Svjetiljku okreni prema tamnijoj strani
131
kulije i drii izvjesno vrijeme, Nivo vode se pomjeri vi_se ne90 u prvom slucaju. Kako to mozes
objasniti? U kojem slucaju je veca apsorbovana energiJa zracenja?
4.44. Foloelement spoji sa galvanometrom i poslavi ga oa sto. Galvanometar pokazuje izvjesni alklan.
Okreni foloelement prema prozoru. Galvanometar pokazuje veGi olklon. Pokrij pavrsinu
fotoelementa dlanom ruke. Kazaljka galvanometra 58 vrati skora na nulu, Mazes Ii, ne osnovu
ogleda izvestl zakljucak 0 vezi jaCine fotastruje i jaCine svjetlosti?
4.45 .. E=-13,6 eV/n
2
; E2=-3,4 eV; E3",-1 ,51 eV;
4.46. r=:rj·n
2
; r
2
=:.0,212 nm; r3==9r,=0,476 nm. 4.47. v2",,1, 1.10
6
mis; vs",,0,73·1 On mis,
4.48. m"'2; NajvecB. taiasna duzina za no=3; A:::::656 om. Najmanja talasna duzina za n"'=; ).=364 nm.
4.49. m",,1. a) 0",,2; E=:10,2 eV, b) n==; A=91,1 nm; E::::13,6 eV,
4.50. mo=1; n=3; 1.",,102,5 om; f=2,92·10'5 Hz, E",12,1 €lV. 4.51.1.::::434 nm; b6,9'10
14
Hz; E=2,86 €lV.
4.52. A=13,6 eV; hbA+Ek; Ek=0,9 €lV. 4.53. hb10,4 eV; /:0::::2,5.10
'5
Hz. 4.54. L=mvr; a) Vidi uvod!
L=1 ,96-10.
3
" kgm/s, b) r",3,38-10-
7
m: v=2,75·10'· m/s; L=8,47·1O·
34
kgm/s.
4,55. n",4. 4.56. n=3; r",,0,476 nm. 4.57. Tri linijel 3----'>1; 3-+2, 4.58. 5-+2; 5-.4; 4"02; 4---0>3;
3-+2; 6 linija! Talasne duzine su: 434 nrn; 1282 nm; 36463 om; 486 nm; 1876 nm; 656 nm.
4.59, Ek:o-o2,9 eV; v=:1 0
6
m/s. 4.60. v=2rn!T; T ",1,51·1 O-Hi S, k6,62·10
15
ob/s.
4.61. a) Vidi zadatak 4.60.1 a) [<=8,27·10"1 obis; b) [;,=2,45."10
1
,1 obis; c) 1=.1,57.10
1
0: obis.
4.62. a) n=3; ('=0; 2 eiektrona, b) n",2; (",1; G oloktrona. 4,63. t=1; Za (.=0; m=O. Za (,=1; m=-1; 0;+1
4.64. n=3 (M Ijuska). Broj podljuski je odreden kvantnim brojem fl (':0:00,1,2_ Ukupno Iri podljuske i",O(s),
'01(p), '02(d).
4.65. Broj orbitala odrec1en je kVHntnim brojc m. a) U (l"'O) !ma jedna orbilala. b) U p-
podljusci (t:=1) im<1 tri orbitalc S8 tri raziiCile orijenracije u prostoW"_ p" Py, Pi.: slo odgovara
i ,0,+1.
4.66. n",,1 (K-Ijuska) ima 2 elekltona; no=.-2 (L-Ijuska) ima 8 elektrona; n=3 (M-Ijuska ima 18 elektrona.
4.67.0=3\ a) 3 podJjuske: s (r=Oj, p ((,0;:01), d (f=2). b) Svaka pod!juska ima (2(+1) orbitala! s·podljuska
jednu;p-podljuska 3; d-podljuska 5! Ukupno 9!
4.68. E
i
.,\l",N
A
5,14 eV=49S,2 kJimoL 4.69.E=5,4 eV. 4.70. E=N-2,65 eV; N=NAVNA=5,38-,e
2
; E=22,8
kJ. 4.71. Vidi primjer 1! E=2,9 aV.
4.72. q=9,65.10-:
w
C. Izracunala vriJednost je manja 16 pula od stvarne! Eleklronski oblak blizu protona
sarno je djetimicno pomjeren prerna alornu fluora. StvarnCl udalJenost)e manja ad navedene!
4,73._ p=qC; ('=1,21 pm. 4.74. C=3,9 pm_ 4.75. a) f1=m/2=8,35·1Q"2E kg, b) Vidi uvod! 1,,,,548 N/m, c)
=1,14.1O-'!I-kg,
ED=hf/2=O,27 eV. 4.76. a) E=E,-Eo'-'-hf; E-=0,27 eV, b) 1.,,::4615 nm, 12+ [6
b1900 N/m.
4.77. a) E=hf: f=5,56.10'·"l Hz: E",O,23 eY, b) '" = L24·10 c)k=1515 N/m. 4.78. ndO;
14+16
k1,29·10
14
Hz; Eo::5,6 eV.
4.79. a) f,,;8,94·1 013 Hz: ,65.10-?·'kg: mco3,3·1 0-:'7kg. 4.80_ Vidi prirnjer 2ci Ed",,9,8 eV.
4,81. Vidi uvod! ).1",0,95 u, a) k1,33.1U"7kgm2, b) (=1; E=O,005 eV. c) 0,25 mm.
4.82. 11",,7u; a) 1:001,64-1 0·4f,kgm
2
, b) E3·E£", (12 - 6) '"' 1,41:\ , c) ),=0,84 rnrn.
4.83, a) 1l",7,47U; 1=1,64.10·
4U
t<gm?, b) b:1; E=6,Tl_10-
23
J, c) E:::ok-T, gdje je k-8oltzmanov0 konstanta;
T",4,9 K. 4.84. a) 2,23.10
22
, b) 1,08-10
22
, cj 9,5_10
21
1 N",NArn/M. 4.85. <1) in",,1,93 g, b) 777 g.
4.86. Vidi zadatak 5.170! N=1! m:=M/NA; a) 1,67.10-
27
kg, b) 1 ,05·iO·?5 kg.
4.87. m=M/N
A
=2,37·10·
25
kg; m=pV; V",a
3
; a=3,5.10·
1D
m.
4.91. m=1 kg; N",,1,03.10
25
; E=N·7,93 eV=13 MJ. 4.92. Ei<Oh=O,l eV. 4.93 a) broj atoma bakra je
N=NAm/M;, a broj elektrona u jedinici zapremine n=2NN=2 pNA/M; 0=1,69.10
29

3
• b} bneSv
d
;
VcF7,4·10· m/s.
4.95, Pogledaj zadalak 4.931 0",,-1,69.10
29

3
; vd",,3,7·10·
s
m/s.
4.96. Er=4,1 eV. 4.97. v=l ,39,10
6
m/s. 4.98. E;;=kT (vidi zadatak 4.83), E=O,026 eV.
ZanemarlJlva. Samo stanJa bJiska Fermijevoj energiji prelaze u visa stanja.
4.99. Braj el€lktrona u V=1 ems je n=5,86·10
22
em·
3
(vidi zadatak 4.94). Ako racunamo da u svakom
energijskom stanju ima dva elektrona sa suprotnim spinom, enda je AE=2E
F
/n=1,9.10-22 eV.
Potrebna je vrlo mala energija za prelaz lz jednog u druga stanje. Dobar vodic!
4.100. 10
s
S/m; 10-
3
81m. 4.101. eV=674 kJ/mol. 4.102. a) 1241 nm (infracrveno podrucje) ,
b) 241 nm (ultraljubicasto podrucje).
4.105. Vidi uvod! 9,6 mV, 4.106. T
2
",,1475, 4.107. f:l=12S.
4.108. Napuni biretu vodom_ Slap naelektrisi krpom. Olvori biretu tako da voda Istlce u tankom mlazu.
Pribt(zi stakleni stap. Sia zapazas? Nabijeni stakleni Stap privlaCi mlaz, slo znaci da su
molekull vade polami. Ogled mozes izvesti sa tankim mlazom iz cesme i cesljom koji 5i protrijaa,
4.109. Na gomji dio sijalie€l zalijepi AHoliju i spoji j€l sa elektroskopom. S!aklenim naeiektrisanim
stapom dodirni foliju taka dase i elektroskop naelektrise. UkljuCi sijalicu u kolo struje. Eiektroskop
€ Objasnl zaSta? Sta se desava kada se vtakno sijaliee zagrij€l? Oa Ii v!akno
slJallce emltuJ€l el€lktrone kada nije usijano?
i celicnu z!eu, kao na slici 4.5. Jedoom kraju spoja prinesi upaljenu sibicu i drzi
IzvJesno vnJome. Sta zapazas? Zb09 eega se pokrenula kazaijka galvanornetra? Od cega zavisi
veli6na otklona kazaljke?
4.111. kolo € kao na slici 4.6.8, i ukljuCi. Sijaliea svijelli kada je p·poluprovodnik vezan za
pol Izvora struje, a n-poluprovodnik za negativan pol. PrikljuCi poluprovodnicku diodu kao
na silel 4.6.b. Sto zapaias? Objasni.'-
4.112. Vidi primjer 1! 1.=8,83·10·
34
m. 4.113. v=800 m/s. 4.114. m=1000 kg.
4.115. v=10
4
m/s; Ek:o::::4,55·10-
n
J=2,84,10-4 eV. 4.116. v",1, 1_10
6
m/s; hO,66 nm.
4.117. v=2768 ,m/s; ).",,0,143 nm. 4.118. 727 pm; 0,396 pm. 4.119. a) 5,93,10
6
m/s i 1,38·10" m/s; b)
0,123 nm 12,87 pm.
4.120. a) kgmis, b) E"""p2!2m=150,5 eV. 4.121. Vidi primjer 2,a! V=:2,05.10G mls; }.=O,35
nm, 4.122, v=6,1·10
6
m/s; U",,105 V. 4.123. Brzine su 8,8 Mm/s i 0,205 Mm/s. Talasne duiine su
82,7 pm i 1,93 pm.
4.124. Treba uracunati r€liativisticke efekto_ Vidi primjor 2.b! m=2.3 m
o
,l.=1 ,2 pm.
4.125. Vidi primjer 313,5,10-
24
m/s. 4.126. Llp=4,B.10·,12 kgmls. 4.127.1,16.10'
10
m 4,128. bE-bt",h!2n;
llE=5,27·10·
26
J. 4,129.1,6 ns. 4.130. !lv",20 kmls; llx=5,B nm. 4.131. 1 ps_ .
5. Fizika jezgra
5.1, 8p, 9n; 82p, 125n; 88p, 138n; 92p,143n. 5.2. Z=42; Ge (germanij). 5.3. 18; 61.
5.4. N+Z",59; N-Z",S; Co (koball). 5.5. Vidi primjer 1! a) M",238 g/mol; N""S,06.102\ b) M",13i
g/mol; 5.6.1,04 9 i 9,76 gl
5.7. M"d4 g/mof; N=4,3·10?2 atoma; Npo::2,58·10
23
; N"",3,44.10
2
:
1
; N"=;Np,,,,2,58.1023.
5.8. N",7,72'10
22
aloma: N"",1,54·10
24
. 5.9. V",VoN/N
A
; Vo=22.4 dm
3
; N=5,38.10
19
atoma. 5.10.
Zme""O,050471u: mj"'238,000341 u.
5.11. E=mc
2
; E=1,494·10-
j9
J",932 MeV. 5.12. Vidi primjer 31 llm:=1,91508u; E
v
",1784 MeV;
Ev/A=7,96 MeV.
5.13, a) llm",,0,00184u; Ev=2,75·10·
13
J''''1,72 MeV; Ev/A=0,86 MeV. b) Am=O,095646u; Ev"'1A3.1O-1t
J=89,4 MeV; Ev/A=7,45 MeV. c) llm",O,13262u; E
v
=1,98-10'" J=123,8 MeV; Ev/A=7,73 MeV.
5.14. Najmanja energija je jednaka energiji veze jezgra. Am=4,02·10-
28
kg; ml=26, 9739u.
132 133
5.15. a+ t=.iY . Redni brej se smanji za 2, a maseni za 4.
5.16. n-tp++jr+ V. Neutron se raspada na proton, elektron i antineutrino. Relacija se maze pisa!i kae
+ V. Redni brej se pavecava za 1, a maseni ostaje nepromjenjen.
5.17. p+-tn+rr+v. Jedan proton se pretvorl u neutron, pozitron i neutrino. Reiacija se maze pisatl:
i + c+ n + v . Redni broj se smanji za 1, a masenibroj se ne mljenja.
5.18, 5.19. 5.20.
5.21. ,b) c) 5.22. a) i1Mg, b) ,c) .
5.23. a) , b) c) .524. T=0,693f},; T=39,6 s.
5.25. T=5,1.1010 s; 10=1,36.10.
11
S·1. 5.26. A;;;;4,4,10
9
Bq:;:4,4 GBq. 5.27. A="N; A=S,02.10
11
Sq. 5.28.
A",1 ,36.10
4
Sq. 5.29. N=3,01.10
1S
,
5.30. T =1, 15.10s s=:1 ,33 d. 5.31. Vidi primjer 41 M",239 gfmol; N:::;5,29·1 0
22
; G8q.
5.32. N=4.5.1021 ; m=1,69 g. 6.33. N=10
20
aloma; hi ,7,1 Oe s",5,39 god. 5.34. m",1 ,02 mg; N=l ,92·1 0
15
.
5.35. a) 5000,b) 2500, c) 1250, d) 625. 5.36. 8N=No-N; ND",1000; a) 500, b) 750, c} 875, d) 937.
5,37.T=16 d; Nakon 1=4T aktivnast 6e se smanjiti 16 pula. 5,38. a) SO%, b) 75%.
5.39. A:;;: A oe -},t . pogledaj primjer 4.c! 10030 d. 5.40. pogledaj prlmjer 4.c\ A=3,9 TBq. 5.41. pogledaj
zadatak 6.39! U trenutku smrti organizma aktivnost se poene smanjivati. T=8437 god.
5.42. a) N::;;;0,2 No: t=65 god, b) NooN
o
-O,2N
o
=0,8Nn; b=9 god. Aka je vrijeme poiuraspada dato u
godinama, onda 6e se i vrijeme t dobiti u godinam
a
.
5.43. AN=No-N=O,6; N=O,4 No: t;;.,36,75 h. 5.44. m",0,72 mg.5.45. No=1 ,88.10
'9
; N=1 ,62.10
19
;
2l.f'J=2,54.1 01°. 5.46. m=2g-0,03g=1.97g; m/mo= e -At =0,988; ,J=O,0151; t=1 ,64 d.
5,47. a) N/N
o
""O,917 iii 91,7%, b) =0,083 iii B,3%. 5.48, Vidi primjer 5! m",0,S4 g.
5.49. a) N
o
=4,6.1016: b) A
o
=46 GBq, c) A=1,4 GBq. 5,50. a) No=4,46.10
20
; Ao::;S, 15·1 01"1 Sq, b) m",11,2
mg.
5.51. N=5.lOl8 ; IJ=0,47; T=5,9 god. 5.52. ).J=6,7; h1,03 min. 5.53. a) Nv=1 ,83.10
22
; mo",,7,4 g, b)
A=18,9 EBq. 5.54. a) iP,b) d)
5.55. a) b) 5.56. Am",,·0,0032 u; Q=-3 MeV. Reakcija se odvija uz utrosak energijE;. Alfa
cestice moraju imati energiju vecu od 3 MeV.
5.57. E",L'lmc2 ; l;.m",,2,756.10"31 kg. 5.58. E=8,15 MeV.
5.59. Eo;;2,39.10·
12
J; E",14,9 MeV
5.60. a) N=2,56·10
24
; E:.=NE,=8,2.10'3 J, b) q,,;£!m; m=6308 t.
5.61. N=1 ,025.10
2
°; E=3,25·1 0
9
J', P=Elt=-0,91 MW.
5.62. N=1 ,025.1025; l;,m""NE)e
2
=3,64 g. 6.63. E=PI::::3,456·1 0
12
J; N:::E/E
j
=1 ,08·1 023; m;;;42, i 9
5.64. Am=O,006738u; E=6,3 MeV. 5.65. E1Z'3, 17 pJ: N",1 ,2·1 0
24
; E=3,8·1 0
12
J. 5.66. L\m=O,007809u;
E=7,29 MeV.
5.67. eT +e--t2hf =:2mQc
2
; hf=0,51 MeV; )..=2,4 pm. 5,68. hf=2moc2; ,_=1,2 pm.
5.69. !=dc/2; x=14,7 em. 5.70. Vidi zadatak 5.69! x=8 cm; 1",1c/5,
5.71. x",115 cm. 5.72. z"-,,zoe·l"'. zo",,350-20=330 imp/min; z=:300-20=280 imp/min; jl=50 m·
l
.
5.73. a) O-:;oEfm=O,1125 Gy', b) H=QD=.2,25 Sv.
134
5.74. 0=2 mGy; a=H/D=5. 5.75. E=NE1=0 0344 J' D=O 46 mGy· H-9 2 mS N·' M k . . ..
d 50 S "" -, v. I)e. a s!ma!na godlsn)a
ozaJe m v. 5.76. a) D=H/O=O,OOO1 Gy, b) E=D m=O,007 J; c) N=E/E.,=4,37.10
1O

5.77.1=20·3·12=720 h' D=oO'·I-O 045 Gy' H-O 045 S M k· I
5.78. a) H;:;H
1
; b) H=2 SV. ' -, v. a sima no dozvoljena doza je 45 mSv godisnje.
6. Svemir
6.1. d=2,78 pC=5,73·10
5
AJ=9,1 SG. 6.2. d=10 pc=32,6 SG. 6.3. p=O,23".
6.4. a) d=1 ,33 pc=4,34 SG, b} p=0,75". 6.5. a)p=O,S5", b} d=S,63·10
13
km, c) t:;;1784 godine.
6.6. a) p=O,032", b) d;:;101 SG. 6.7.1=97800 godina.6.8. d=8 pc; p",0,125".
6.9. d=1 AJ=4,8.10,
s
pc=1 ,58.10.
5
SG. 6.10. Za male uglove, d=384200 km 611 V'd' r'
1021R-68105km 612 2cp 03' N 'd'1613 ) .. , IISIKU
kao'i ZVijezd·e. ' . "',. e VI !. • • 2(p=Q,8' Vidi se kao svijetla tatka, bez dimenzija,
6.14. R=1675 km. 6.15. 10
0
. o 6.16. Zvijezda S8 priblizava
'
v;;;93.8 km/s. Vid,·
R] sinCPI
uvod! 6.17. Udaljava S8! v=99,9 km/s, 6.18. v=300 km/s. 6.19. M=0,1 nm.
6.20. nm; nm .. ;\1.::00,068 nm. b) v::048kmis. Pr'lbiizava 5e
l
d 1"' d Z Is.. 6.24. v_2,: 6.25. Pn rotaclJI Sunca jedna od dijametralnih lacaka se
u a Java 0 emlje, a druga pnblJzava: 2.:'.1,,,,0,0088 nm; v=2 km/s; v=2RrrfT; T =25 dana
6.26. pomak je 0,3 (iii 30%). Treba koristiti reiativislicku formulu (vidi uvod)' I" n· .
v=769DO km/s. . m,
6.27. Vidi zadatak 7.261 tJ.}, "" + vic - •. - .
. j + vi c 1. Ookazl! v-44200 km/s.6.Q8. Vldi zadatak 6.26\ a) v:=2 c! b)
c.6.29. U relalivistickoj formuli za pomak promijeniti predznake jer S8 izvor pribliza\'a'
/.,.=542,7 nm. .
6.30. joo1:H=o-18 milijardi godina! Vidi primjer 3.b! 6.31. v""H·d; vo;;c' d=1 67-10
26
m,..-17 G
mli!jardl sVjellosmh godina. 6.32. d-=1 0 Mpc; H-=55kms·
1
/Mpc;v:o:H.d=550 'km/s: .
6.33. Relativni pomak je 0,033 (iii 3,3 %); v",9998 km/s; H::;:16,9kms"1fMSG; d",,591 MSG.
6.34. Relatlvni pomak je 1.65 (Hi 165%). V\di zadatak 627
'
v-075c . d 133 .... d .
godina. . . -, "", milijar e sVletlasnih
135
DODATAK
2. Predmeci decimalnih mjernih jedinica
10 d deci 10 da deka
A,a

c centi 10 h hekto
BJl
10 m mili 10' k kilo
r,Y
v " .. f '"k k
t t 1. aznlle IZIC e cns an e
velicina vrijednost konstante
10
0
mikro 10" M mega
[\,0
10 n nano 10 G
.gi9..a
B,E
10'
I oiko 10 <
T tera
Z.£
10'
f fernlo 10 ' P peta H.'.!L
10 a alo 10 E eksa
B,t)
brzina svjetiosti u vakuumu 0=299792458 mls
permeabilnost vakuuma .LIo=411:.10·
7
Him
permilivnosl vakuuma fli",a,85·10·
12
F/m
-
1,)
K,K
elemen\arni naboj 8=1,602_10.
19
C
Planckova konstanta h",S,626-10·
3
t. Js
A,A
---,
t.hE
Avogadrova konstanta mar'
3. Indeksl prelamanJa neklh tvan
--
I
malarna gasna konSianta R",S,314 J/moi·K

F::::9,6484 10'1 C/moi
--I
Faradayeva konstunta
I
tvar
n tvar n
._-----
j-'-
Rydbergova kanslanta R_",1 ,097.10' m-'
vazduh
1,0003 terpentin i ,51
Bollzmanova konslanta k;o;R!N
A
=1 ,38_10,23 J/K
led
1,31 stal<lo (kron) 1,50 -1,60
Slefan-Boltzmanova konstanla 0,,-,5,67-10·(1 W/tr;7·K'
voda
1,33 staklo (flint) 1,60-1,80
Wienova konstanta b",,2.89S·lO,3 Km I
metilalkohoi 1,33 kamena so 1,54
c-'
-,-
I gravitaciona konstanta '(=6,672.10.
11
Nm
2
ikg
2
etilalkohol 1,36 kvarc i,54
atomska jedinica mase u=c1,66057·10·
21
kg aceton 1,36 anWn 1,56
masa elektrona m"=5,486-10"'u,,,9,11, 10 3i kg glicerin 1,47 secer 1,56
masa protona mjJ=1,007276 u",1 ,6726·1 o-2'kg kalij-hlorid 1,49
ugljik-disulfid i,63
masa neutronu 1,008665 u", 1 ,67 495-1
benzol
-
1,50 dijamant 2,42
mass alfa-cestice nl,,=4,OQ'151 u
1-'
-,
4. izlaznI rad eiektrona iz metala
standardna temperatura To=273,15 K
almosl""k' pritisak
PIJ",,101:)25 Pa
standardno ubWlnje slob. pada 9",,9,8066 m!s m/';/
---
metal A(eV) melal A(eV)
c8zij 1.81 dnk 4,24
kalij 2,22 srebro
'---
4,7
Bohrov magnoton In
-
Bohrov poluprecnik 80;;;:5,292.10.
11
m
--
salama konstanta J
c
=1370 W/m?
---- ----,
-Platin';-I6';--- litij 2,38
natrij 2,35 olovo
elektronvolt J
aluminij 4,25
volfram 4,54
astronomska jedinica AU=1,4959787·10
11
m
gvozde 4,31 ziva 4,52
136
Grcki alfabet
alfa
N,v oi
be/a ksi
gama
0,0 omikron
delta
n,n pi
epsilon p,p w
zeta
L,o sigma
eta
T;t
"" theta
Y,u ipsiloll
iota
11,(fJ fi
kapa
X,X hi
lambda
'1',\JJ psi
mi Ll.(!) omega
Relativna perrnitivnost
Specificna elektricna otpornos(,
p(10-
6
Qm)
a!uminH 0,027 I
bakar

cekas
1,10
iTeiTk·
0,12
zeljeza
0,092_

0,10
0,053
cink
0,06

0,415
olova
1-0,207 _
ziva
-,-
0,958
konstantan 0,47
1 0,39
nikelin
0,42 -/
nikal-hrom 0,42
I
137
I
5. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izolopa
lzotop T izotop T
" "
::;
neutron 11.7min jod-131 8d
::5e3
'"
»
ugljik, C-14 5570 god jod-128 25 min
ugljik, C-11 20,4 min foster, P-32 14,3 d


»
kobalt, Co-58 72 d natrij. Na-22 2,6 god

,n
kobalt, Co-60 5,3 god natrij, Na-24 15 h
<'"
:':

radij, Ra-219 0,001 s magnezij, Mg-27 10 min
radij, Ra-226 1620 god radon, Rn-222 3,8 d
CO
- as
C\:I
'" c:
stroncij - 90 28 god uran, U-235 7,1.10
8
god
stroncij-89 51 d uran, U-238 4.5.10
9
god
CI)
"
E
CI)
"''''
-
CI)
:>
r
CO
....
(/)
> >l:
::I
(/)
c:
"C
;:;$

0
»
.-
...
"'""
c\D
CI)
»
il.
"'""

»
6. Svojstva nekih cestica u prirodi
Vrijeme
---
Cestica Oznaka
Masa Naboj
poluraspada
Princip
." m. e iskljucenja
. T'I2/s
foton y 0 0
Kvanti
W· 157700 =1
Ne
polja !nlermedi- I (bozoni)
I
jami bozonj
ZO
178300 0
I
I i
._-
I
elektron e 1 -1

".
206,8 -1 1,5.1O-
B
I
Leptoni elektronski
Da
neutrino
v, <0,000033 0 (fermioni)
"'
"" ""
mionski
<0,53 0
neutrino
v"

Ejg ",
C
proton p 1836,15 +1 > 10
39
0
- da

n
1836.68 0 615,9
(fermioni)
ro neutron
Hadroni
pioni
'"
273,1 ±1 1,8·10·
a

N
c
;S;:S
V
0
C.
"
2 .e;
0
"
","

"
• 0

>
" 8 0
0
%
0
TI" 264,1 0 5,8.10"17
ne
N
w (bozoni)

kaoni K±
966,0 ±1 8,6.10.
9
138

Sadrzaj Recenzenti: Dr. Hrustem Smailhodzi6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehnicki skolski centar, Tuzla Predgovor

1. ZVUK ......................... .

.. .. i

2. Elektricitet i magnetizam ..
2.1. Elektrostatika ........................... ..
Izdavac Harfo-graf, Tuzla 2.2. Elektricna struja .

... 8
.. ......... 8

2.3. Elektromagnetizam 2.4. Elektrodinamika

.... 36

........ 47
........ 59

Za izdavaca Safet Pasi6

3.0p!ika .. 3.1. Brzina svjetlasti ..................................... . 3.2. Geometrijska optika .

.. ...... 59
.. ...... 62 .. ..... 76

3.3. Talasna optika .....
Stampa Harfo-graf, Tuzla 4. Osnovi kvantne fizike
<

........ 84 ..... 84 .. ...... 91 .. .... 100

4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
4.2. Fizika atoma .................. ..

Za stampariju Safe! Pasi6

4.3. T alasi i cestice .. 5. Fi:zika jezgra atoma. Elementarne cestice .. 6. Svemir .. Rjesenja ........... ..

.. 103
. ..... 115 .. .... 119 ...... 119 .. .. 119 .. .... 128 ..... 131

Tiraz

1.

Zvuk Elektricitet f magnetizam . Oplika ..

1500

2.
3.

4. 5.
Oslobodeno poreza na promet, prema misljenju Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kullure i sporta, broj: 03-15-2634/00, od 29. 06. 2000. godine Odobrena upotreba u nastavi tehni6kih i srodnih skala, prema rjesenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzla broj: 10/1·15-67912100, od 20. 06. 2000. godine

Osnovi kvantne fizfke ..................... " Fizika jezgra.
Svemir ..

. ..... 133
.. .... 135 .. .... 136

6.

Dodatak .......... ..

"Priroda je jedna knjiga koju un svim lis/<)vima !ludi mnogo sudriaja '

Ge/e(1749-1832)

1. ZVUK
Predgovor
Zbirka je pisana prema programu fizike za 2. razred tehnickih i srodnih skala, a takode je pri!agodena i programu fizike za 2. razred gimnazije na padrucju Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih racunskih zadataka (oznaka T) demonstraclonlh ogleda i eksperlmentalnlh zadataka (oznaka E). Takode je dat i odreden broj laboratorijskih vjeibi (ukupno 7). Preporuceni pribor za demanstraciane og!ede i laboratorijske vjezbe maze se jednostavna sklapiti ad prirucnog materijala koji uglavnam posjeduje svaka skala. Na pocetku svakog poglavlja dat je teoretski uvod I nekoliko rljesenlh racunskih primjera. Za jednostavnije zadatke dat je samo krajnji rezultat, a za slozenije zadatke i uputstvo za rjesavanje, ali je ostavljeno davoljno prostora da ucenici samostalno iznalaze put do rjesenja. Zvuk je takode talasno kretanje. Ljudsko uho moze da cuje frekvencije od 16 Hz do 20000 Hz. Brzina zvuka u gasavima data je izrazom
c=

Vp

G-

gdje je: p - pritisk gasa, k - odnos specificnih toplotnih kapaeiteta pri sta!nom pritisku i stalnoj zapremini, p - gustina gasa. Brzina zvuka u gasovima raste sa temperaturom,

gdje je: Co - brzlna zvuka na GOG (III 273 K), T-temperatura gasa (u K), T o=273 K. Zategnuta iiea duzine f osciluje frekvencijom

t'=k~ 21 '
gdje je b;:1 ,2,3 ... Za k",,1 dobivamo frekvenciju osnovnog tona.
Brzina sirenja longitudinal nih talasa u cvrstim tije!ima ( i tecnostima) je

gdje je: p-gustina sredine, E-modu! e!asticnosti (za tecnosti modul stisljivostl). Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnutoj zici je,

gdje je:

F~si!a

zatezanja, l-duiina iice,

m~masa

ike.
1

8 . c) izvor zvuka miruje.!. ~ . gdje je: I· duzina vazdusnog stuba.frekvencija koju registruje prijemnik. a prijemnik S8 priblizava brzinom 30 m/s. C .. Rjesenje: P-l 0" W.:.::. vp=O.Kod zatvorene sviralena na jednom kraju frekvencija je f ~ (2k -1) . c) Nivo jadne zvuka na toj uda!jenosti je I=2n 2 pcf 1 A 2 Jedinica za jaGinu (intenzitet) je W/m 2 . Odredi: a) jadnu zvuka na rastojanju R=10 m od izvora zvuka (prigusenjese zanemaruje). b) amplltudu oscilovanja djelita sredine na toj udaljenosti. Vi .10.<:.=:.':".14·10·' m.:...-cC-Y j 340m/s-30m/s f=285Hz 796. gdje je: 1. Izver zvuka za brzinu izvora. f . S8 S8 prib!lzava te S8 uzima donji predznak b) A~?. Gomj! predznak je al\O S8 izvor (odnosno prijemnik) udaljava. izrazav8 S8 re!acijom L "'-lOlog~ I I. a) Prijemnik miruje.: f ~ Co ---"-_ ~ 260 S-1 c+Vj 340 m I!. Kada S8 izvor zvuka krece U odnosu na prijemnik (odnosno prijemnik U odnosu na izvor zvuka) dolazi do promjene frekvencije (Dopplerov eleka!) prema relaciji 10-260 Hz v~30 f~? m/s: c=340 m/s Frekvencija zvuka koju registruje prijemnik data je relacijom gdje j8 :fo .. e) nivo jacine zvuka na loj udaljenosti. gustina sredine (vazduha) je 1.brzina zvuka. aka je frekvencija zvuka f=1000 Hz. donji predznak aka S8 priblizava. Brzina zvuka u vazduhu je c=340 m/s. Jacina zvuka odredena je izrazom b) Amplituda oscilovanja djelica sredine izracunava S8 prema jednacini 41 Za k=1 dobivamo frekvenciju I::::: 2n2pcA 2f2 . k~1.frekvencija izvora zvuka. Zvucni taias S 2 S=4nR te je jacina sfernog talaSB ! .~ 260 s ----.2 kg/m 3 . Nivo jacine zvuka. Rjesenjs: gdje je S-povrsina koju zahvata zvucni talas. vp~brzjna prljemnika. Primjer 1: Snaga tackastog izotropnog izvora zVuka je 10~ W..jacina zvuka. a) Prijemnik miruje. vp=O. S8 udaljava t8 S8 uzima gornji predznak. . c _] 340mls 10 .cc. brzina zvuka c~340 mis. 10 . a izvor zvuka S8 priblizava istom brzinom. a prijemnik miruje.3. 2 3 ._ 340m/s+30m/s f~239Hz Frekvencija koju registruje prijemnik je smanjenja.:. R-j 0 m a) I~?. u decibelima (dB). Koliku 6e frekvenciju registrovati prijemnika: a) aka S8 izvor zvuka udaljava od prijemnika brzinom 30 mis.. Povrsina sfere je a) Jacrna zvuka je I. Primjer 2: !zvor zvuka Ima frekvenciju 260 Hz. Prijemnik se priblizava te se uzima donji predznak za brzinu prijemnika._...2.12 Wid. osnovnog ton8.brzina'izvora zvuka. Izvor zvuka za brzinu zvuka. Snaga zvutnog talasa je p~ IS. b) prijemnik miruje. Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo da je amplituda oscilovanja A~3. c) l=? siri na sve strane .jaCina zvuka (frekvencije 1 kHz) na pragu cujnosti kOja iznosi 10.=O. v.. m2 b) Izvor zvuka miruje.

Frekveneija oseilovanja vazdusnog stuba je (svira!a zatvorena na jed nom kraju) c f=(2k-l)--.6.] .Jstina nekog gasa lznosi 1. fVIIJ=fvazd=f. Koliki je pritisak tog gasa? k=1. a) Kolika je brzlna zvuka u zicl? b) Kolika je frekvencija osnovnog tona? e) Kolika je frekvendja • prva dva harmonika? 41 Prvo pojacanje se dobiJ'e za k=1. Kollka je brzina prostlranja zvuka u gvoldu: gustina gvozda je 7800 kg/m'.15. 1. Zlea duga 1 m zategnuta je sllom 20 N I pri tome njen osnovni ton Ima frekvenciju 70.16.5 m/s. a 11 2 modul eiasticnosti 9. kad oseiluje./2=?. 1.1.12. proizvodi zvuk frekvendje 440 Hz. a) duzlnu ziee.:Jill. 4 1. Kolikom najmanjom silom treba zategnuti zieu mase 0. 1. lz suda S8 ispusta voda. Drugo pojacanje se dobije za k=2. Kolika je brzina zvuka u vazduhu na datoj temperaturi? 5 .13. U eilevi zatvorenoj na jednorn kraju.9. 4. a brzina zvuka 250 m/s. Pri kojim duiinama vazdusnog stuba ce se zvuk pojacati (sl.f=fo'~~=260s-1340m/s+30111/S c 340m/s f = 283 Hz 1. a gornja graniea 20 kHz. gdje je brzina zvuka 340 m/s.3. Prv! rezonantni maksimum (pojatanje zvuka) javlo se na dubini t 1=19 em. b) udaljenost prvog evora od vrha djevl. Zvuk ce se pojaeati kada S8 sopstvena fekvencija oseilovanja v3zdusnog stuba izjednaei sa frekvencijom zvucne vHjuske. 1.11. 1.2 9 i duzine 60 em da bi njen osnovni ton imao frekveneiju 440 Hz? 1. Koje oscilacije nazivamo ultrazvukom? Odredi talasnu duzinu ultrazvuka pobudenu u aluminiju pri frekvenciji 10 MHz. c) udaljenost drugog i tre6e9 tvora od vrha .013.5 kg/m 3 .4.10 N/m . Donja graniea kad cujemo zvuk iznosi 16 Hz. dUline 15 em. S1.1. 2ica mase 0.17. Zvucna viljuska. a brzina zvuka u tom gasu je 432 m/s.14. Na kojem najmanjem rastojanju treba da 58 nalazj ad neke pregrade (zida ) da bi odvojeno cuo sopstveni ton i reflektovani ton? Za brzinu zvuka uzeti 340 m/s. Kolika je masa iiee? 1. Ta!asna duzina osnovnog tona.440Hz 0r . Pri mjerenju brzine zvuka u vazduhu pomo6u rezonancije vazdusnog stuba (u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju) koristena je zvucna viljuska frekvencije 440 Hz. p=1 . b} masu ziee ako je si!a zatezanja 27 N. 41 I --"1- 340m/s 4f _.2.2 S. U kojem intervalu su talasne duzine zvucnih ta!asa u vazduhu..4. Rjesenje: fo=440 Hz e-340 mls I f =?. Izracunaj br~inu zvuka u vazduhu prj standardnim us!ovima (po=1.8. Gl. prikazano je oscilovanje vazdusnog stuba. Kada se signal emjtuje sa breda prema dnu mora on se vrati za 1.4.7 Hz. Izracunaj brzlnu zvuka u vazduhu na temperaturl: a) 20'C.2 9 zategnuta je sHorn F:::: 30 N j pri tome je njen osnovni ton u rezonanciji sa tonorn rekvencije 512 Hz. 1. tJ' f "" ~ .5.7. a trbuh na otvorenom. 1. zategnuta je sllom F=44 N. tj f = 3-"- 41 T 1. Kolika je dubina mora? e=-1550 m/s? 1. 1. na ziei zategnutoj na dva kraja.2. Frekvencija talasa je 280 Hz. Odredi·.29 kg/m . 5 S1. b) U vodl ( e=1450 m/s).)? Izracunaj du!'ine za prva dva pojacanja zvuka. Za mjerenje dubine mora koristi se ultrazvucni signal. iznosi 70 ern. b) 30'C.10.1. 1. Primjer 3: Iznad eilindricnog suda koji je napunjen vodom nalazi se zvucna vHjuska eija je frekvencija 440 Hz. Zlea mase 1 g.10 Pa). KoUka je duzina zice i taiasna duzina osnovnog tona? 1. 1. Brzina zvuka u aluminiju je 5100 m/s. Covjek moze odvojeno cuti dva tona ako dodu do njegovog uha u intervalu vecem od 0. Kolika je talasna duzinazvuenih talasa: a) u vazduhu (e=340 m/s).2. evor stoje6eg talasa je na zatvorenom kraju. Srzina zvuka je 340 m/s. Koliki je modui elasticnosti metala ako je njegova gustina 7500 kg/m J ? 1. 1.1 s. k=1. na sHei 1. Odredi: a) talasnu duzlnu talasa. co=331. Brzina prostiranja zvuka u nekom metalu lzn051 4470 m/s. a brzlna zvuka 336 m/s.

34. c~4 W/m2. 1. 1. Kolika je duloina cijevi ako je brzina zvuka u vazduhu 338 m/s. Automobi! S8 krece brzinom v=20 m/s.3 1. vazdusnog stub. Kolika je brzina zvuka? 1.ke jednake frekvencije.8 m ? 2 If. b) frekvenciju zvuka sirene. Demonstriraj rezonanciju kod zvucnih talasa.4.1. .6.32. Sirena automobila emituje zvuk trekvenclje fo=800 Hz. 1. a gustina sredine 1. Kroz okomito postavljenu povrsinu ad 240 cm zvucne energije.5 cm iznosi 3 ow.4. Ako je vazdu.5 Hz.25. Frekvencija zvuka sirene automobila u toku priblizavanja slusaoeu je 448 Hz. 1. Frekvencija osnovnog tona zatvorene cijevi na jednom kraju iznosi 150 Hz. Kol1ka zvucna energija prolazl okomito kroz povrsinu 0. 1. Kolika je jacina zvuka? 1.23. sve dok zvuk ne bude maksimalno pojaean. b)10 pW/m ? 1. Zvueni talas ima frekveneiju 1kHz i jaeinu 10. a) Kolika je jacina zvuka na tom mjestu? b) Koliki je nivo jaCine zvuka na tom mjestu? 2 S1. da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta manje frekvencije? C T "" Co VT.2 mW.33.26. 1. Udaljenost izmedu prvog i lre6eg evora ns sliei 17. zvucna viljuska poznate frekvencije (preko 300 Hz). 2 12 laboratorijska vjezba 1: Odredivanie brzine zvuka u vazduhu rezonanciio!TJ. iznosi 78 em.14 nlTl.24. Odredi nivo jaCine zvuka (frekvencije 1 kHz) koji odgovara: a) pragu cujnosti 1 =10.21. svake minute prode 0. a) Kojom brzinom treba zvucni izvor da se udaljava od nepokretnog posmatraca. Voz se priblizava stanici brzinom 16 m/s i emituje zvuk frekvencije 300 Hz.6 m za 8 s7 2 gdje je fHfrekvencija zvucne viijuske. Za brzinu zvuka uzeti e~343.27.7 W/m 2 povrsine S=50 cm ? 2 • E Kolika zvucna snaga ulazl kroz otvor 1. Snaga zvucnog talasa koji ulazi kroz otvor povrsine 1. Kolika zvucna snaga uiazi kroz prozor povrsine 1. na rezonatorskim kutijama 81. Frekvencija zvucnog talasa je 1 kHz. 6 7. lenjiL Uputstvo: Udari viljusku gumenim cekieem i stavi je iznad menzure.19. a) Da Ii 5e brod pribHzava iii udaljava? b) Kolika je brzina broda? c~332 m/s. odnosno l.2 m/s.1. Nivo jai':inc~ zvuka iznosi 50 dB. 1.37.) I ~)J4. 1.c/4f. Koliko se zvucne energije emituje za dvije minute? 1. Kako se odnose njihove amplitude? b) Kojom brzinom treba da S8 priblizaava zvucni izvor da bi posmatrac registrovao zvuk dva puta veGe frekvencije? c=340 m/s. Kolika je jacuna zvuka ako je nivo jacine : a)23 dB.. To =273 K. casa s vodom. postupak ponovi dosipanjem Hi odlijevanjern vode. rr-.1.10.31" Nivo jaCine zvuka pored jedne zgarade iznosi 82 dB.38. Odredi: a) brzinu automobila.sobna temperatura.331 mis. W/m2 Koliks je amplituda 3 zvucnog talasa u vazduhu? c::::340 mis. 1. U lTlenzuru lagano sipaj vodu sve dok ne cujes pojacanje zvuka.-36.35. 0 b) granici bola Im=10 W/m 2 .! -(~- Pribor: Menzura od 500 ml. Kolika je jacina zvuka.144 J 4 Pribor: Dvije zvuene vilju. gdje je co". Na obaH se registruje ton frekvencije 204 Hz. !-duzina od povrsine vode do vrha menzure. Kad procijenis rezonantnu duzinu !.29.22. 1. Snaga zvucnog izvora iznosi 0. Sl.3). Kolika je jacina zyuka? 2 . b) 46 dB? 1.1. aka se ta 2 snaga pre nasi okomito kroz povrsinu ad 8 cm ? 1.28. Jacina zvuka Iznosi 2.18. gumeni cekie. Odredi relativnu gresku mjerenja u odnosu na tabllcnu vrijednosl brzine zvuko na datoj temperaturi. Koliki je nivo jaCine zvuka ako je njegovajacina a) 10 mWfm2.5 mW.2 kg/m 3 i amplituda oscilovanja 3. T . Soaga zvucnog izvora iznosl 1.29 kg/m . 1. Ova zvucna ta!asa imaju iste frekvenclje i brzine prostiranja. Brod se na pucini javlja sirenom cija je frekvendja 200 Hz. p=1 .30. Koliku frekvenciju ce registrovati nepokretni posmatrac ako se:a) automobil priblizava. b) udaljava? Brzlna zvuka u vazduhu je c=340 m/s. a pri udaljavanju 426 Hz.l.ni stub pobuden ns oseilovanje zvuenom viljuskom kolika je njena frekveneija. 1.. U tom trenutku (sl. c~332 m/s. brzina c=340 mis.20.. Posmatrae na staniei registruje irekveneiju 314. Njihove jacine s'e odnose kao 4:1.

nalaze 5e na udaljenostl 3=20 em. e~J1aboj je:n~eio a) Istoimeni naboji se odbijaju.b. £. ------:--c----c. na spojnie. b) u tacki B kOja se nalazi na tjemenu istostranicnog trougla.05 m)2 e [znos jacine elektricnog palja koje patite od naboja 2 j8 i vazduh) ko::::: 9 ·10'1 Nm U vakuumu je 2. jer je za vazduh k~ko.N _Id !(). Jacina elektricnog polja tackastog naboja q. Iznos jacine elektritnog polja koja protece od prvog naboja u tacki 1 je: E j =k o -::. I 0 9 ----"'--.8:1O.2 e2 (0.08m)2 Fo = 2.~2.'N. dva naboja.jQ-'e F ~ k q 1q 2 ~ 9 . Iznos sile medudjelovanja dva naboja u vazduhu je priblizno jednaka kao i u vakuumu.05 m 2. Rjesenje: q. Aka na naboj qp u nekoj tack] prostora djeluje elektricna slla F. Kolika je jaCina elektricnog polja: a) u tacki A koja se nalazi na sredini izmedu naboja.1O-Oe.10)=20000.85 10. straniee a? Primjer 1: Ova tackasta naboja ql". Za vakuum (a priblizno 2 2 .--o 0 .8 ·10.~1 (vidi uvod). b) e) E~?. te je i sila E.08 m a) Fo~? EF1.O. b) Koliki 6e biti izn05 sHe medudjelovanja u petroieju clja je relativna permitivnost 2? c) Odredi jacinu elektricnog polja u tacki A. te j8 rezultuju6a jacina elektrlcnog naboja u tacki A: q. Er 2.1.2 m a) E. Iznos siie meaudjelovanja dva tackasta naboja dat je Cou!ombovim (Kulonovim) zakonom: F""k qlq2 =_1_QlQ2."Najvece obilje i VrhUllilC sree<? za (.~+2 nC~2·1 0'9 Seneka (3 .2. r-8 em-0.p. Elektricitet i magnetizam 2. Elektricno polje Kolicina elektriciteta (naboj)nekog tijela q:= ne ~ gdje protona i elektrona u tomtijelu).~+ 1 nC~1-1 0'9 q.::::: 80 :::: 8.+1 nC i q2:::+2 nC medusobno su udaljena 8 em.1.=?.p. su prlkazani vektori 8 9 . J09 Nm~. N 2 1. C Primjer 2: Dva naboja Ql'=+20 nC i q2=~20 nC. broj (razllka broja medudjelovanja Er puta manja (sI.2.2. a) Odredi silu medudjelovanja u vazduhu.. Nabaji su u vazduhu.ovjekaje da pogazi poz"d" cia se ville k flcbcsima i prodre u /ujne prirode" Rjesenje: q. r2 4nE r2 gdje je: k-elektrostaticka konstanta. e2 l·lQ-g e ' = 3600 N (0.~0. f-permitivnost sredine.1.0 .2. odnosno £.3600- _ N N - C C E=16400 N .6· 10-19 C.9 e a=20 em=O." Nm- au nekoj sredini 8 = eo 'E r . E=Eo .).·6 N b) U nekoj sredini vrijednost elektrostaticke konstante je k = -"-"-. anda je jacina elel:tricnog polja u toj tack] N 20000-C Posta vektori imaju isti pravac.-=9 r1 q. r.9 C q2~-20 nC=-20'10. u vazduhu (51. gdje je Er~relatjvna permitivnast sredine.Elektrostatika Coulombov zakon.a) elektrona (elementarni naboj) F_Fo _2.1: C .=+20 nC=+20'iO. 6 e=: 1. koja je udaljena 5 em od prvog naboja.65) C C F~?.. c) Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i usmjerena je ad pozitivnog naboja (s1. na udaljenosti rod naboja je E-k-'L r 2 ' E "" F . anda ih algebarski sabiramo..). b)Eb=? a) Na slici 2.

2mY' C T 2.0dredl sllu kojom se prlvlace dva jona. EE}' tj.=-lnC I medusobno su udaljene 1 m.4 N u vazduhu.8.10 N/C na udaljenostl 5 em. ovi vektori obrazuju rstostranicni trougao. koji se koriste za odstranjlvanje tvrdih cestiea lz dima predstavljaju metalne cijevi duz clje ose je provodna ziea. b) silu medudjeiovanja u vodi? 2. Odredi: a) broj el8ktrona u vi sku u odnosu na neutralno stanje.Dvlje jednake metalne kugle Imaju naboje q. Kako ce 5e promjenitt sila medudjelovanja dva tackasta naboja aka se rastojanje medu njima smanji tri puta. Njl h "mtenzi'tet'! SU E AI::::: k 0 ( ~ OVI y. b) u vodl? 2. y.2) 2.10.0 ftC ako je sila medudjelovanja F=5. 2.2.24. a) Kolika je slla medudjelovanja kugll? b) Kollka 6e bltl slla medudjelovanja aka se kugle dodirnu i vrate na istD rastojanje? Kakva je slla u prvom s!ucaju a kakva u drugom? 2. 2. intenzitet rezultuju6eg po!ja je EA=E"+EA2=[~)'(q.1S. nC je jacina e!ektricnog polja 9 N/C? 2. Ova jednaka tackasta naboja od 3nC. 2.+q. Na+ I c. RastojanJe Izmedu jona je 1 nm.=4 nC I q.4.20. 1 ftC I Q2=2.Elektrostaticki filtri. tablica. Kolika je si!a medudjelovanja dva tackasta naboja ad 1 C na rastojanju 1 m: a) u vakuumu. oko je na udaljenosti 9 em jacina polja u 5 vazduhu 4'10 N/C. 2. Ell q.Atom hidrogena sastoji se od protona j eJektrona kojl su medusobno udaljeni 50 pm.6. Zasto S8 benzinska cisterna mora uzemljiti? 2. velitinu j predznak treceg naboja tako da sva tri budu u elektrostatickoj ravnotezl. Odredl polozaj. EJl . Koliko je rastojanje izmedu njih? 2010. od -6 J.26. 9 I09.Kako se odnose elektritna i gravltaciona slla: a) lzmedu dva elektrona. 2.0dredi jacinu eiektricnog polja na rastojanju 30 em ad tackastog naboja +8 nCo 2.3 m.17.Dva jednaka naboja Imaju jednake mase m=1 9 I nalaze se u vazduhu.: EE! ::::.Tackastl nabojl +6 nC I +2 nC medusobno su udaljenl 8=10 em. Ova jednaka tackasta naboja.-: a) u vazduhu.25. nalaze se u petroieju (E-r=2) i medusobno djeluju sHorn od 0.7. a nabojl su jednakl I Iznose 1.0dredi relativnu permitivnost tecnosti ako dva jednaka naboja u vakuumu. Poluprecnik Zem!je je 6400 km.1.1C nalaze se na izvjesnom rastojanju. 2. b) u vodl (£.13. b) masu svih elektrona u visku. b) izmedu dva protona? Potrebne konstante uzeH lz tablica.14.1S. 2. e) u vodl? 2.9.11.6. Koliki je naboj? Potrebn8 konstante uzeti iz tab lice. Kako se odnose sile medudjelovanja prije i poslije dodira? 2. Jaclna eJektricnog polja na njenoj povrsini je 200 N/C. " q. nalaze se na rastojanju 3 m i privlace S8 silom od 0.0 em uzajamno djeluju istom silom kao u tecn05ti na rastojanju 14 em.23. Na kollkom rastojanju su dva tackasta naboja q. N =: Em vidimo da su intenziteti vektora jednaki. Dva tackasta naboja. u sredini cija je relativna permitivnost 2. 2. 2. 2.:.5.15. od kojlh je jedno trl puta ve6e od drug09. a) Kollkl 6e bltl naboj loptl poslije njihovog spajanja metalnim provodnikom? Koljko 6e elektrona proCi kroz provodnik u procesu preraspodjele elektrona medu [optama? 2. Odredi velicinu svakog nabaja.45 ftC stvara 4 elektrlcno polje jaCine 2.21 .Elektrlcno polje obrazuje tackasti naboj q=16 nCo Kollka je jaclna elektrlcnog polja u tackl na udaljenostl 6 em: a) u vazduhu. b) u vazduhu.18.12.) 2 aC (O.~me 2'lfrgC""4<OO_~. obrazovati polje iste jacine.2.=1.2. Odredl: a)velltlnu naboja ako je slla medudjelovanja 30 N.22.a) Na sliei 2.1-e i +8). = k () --:.5 N.Elektricni nabojkugle je -inC.01 N.Dva naboja. na rastojanu 20. KoHka je jacina elektricnog polja protona na udaJjenosti na kojoj se nalazi elektron? 10 11 . E AZ "" k "( ~ q. su prlkazanl vektorl jaclne elektricnog polja naboja +q I -g.19 C. Elektricna sila uravnotezena je gravitacionom sHorn. " .Dva tatkasta naboja od inC i 2 nC medusobno su udaijeni10 em. istih dimenzija. nalaze se u vazduhu na rastojanju 0. Kako dje!uje takav filter? 2. b)Na kojoj udaljenosti ce taj naboj.Dvlje jednake lopte Imaju naboje +50 ftC I -10 ftC.a)Odredi veliCinu tackastog naboja.)=3'6'1O b) Vektor rezultuju6e jacine elektricnog polja je Ell C -+ EUe' Na sliei 2. Potrebne konstante uzmi iz.Na kojem rastojanju ad naboja ~2 2.0dredl relatlvnu permltlvnost sredlne u kojoj tatkastl naboj 0. Naboje dovedemo u neposredan kontakt a zatim vratimo na isto rastojanje.3. Moze Ii S8 trenjem naelektrisati metalni stap? 2.-::::.=81). lzracunaj naboj Zemlje. a) Kollka je sila medudjelovanja u vazduhu? b) Na kolikom rastojanju treba da budu naboji u transformatorskom utju da bi sila ostala ista kao i u vazduhu? (£r=2. l2) k" (2) S obzirom da vektori imaju isti pravac i smjer.Zemlja Je etektricki negativno nabijena. 4 2..

Odredi velieinu naboja kapljice.29.Elektron se nalazi u homogenom elektricnom polju jaCine 2 N/C. guma.06 m udaljena od ve6eg naboja. LlEk=qU. b) na udaJjenasti ad centra jednakoj polovini poluprecnika. b) ubrzanje koje ce dobiti elektron. W =k qlq2 " ms.27. razlika potencijala Hi napen. gvozde .3. Pokazi da dielektrik (izolator) slabi elektricno polje. 2. U=V r V 2 . Zadatak rijesi graficki i racunski! Rad u elektricnom polju. c) na povrsini lopte.30. Odredi: a) potencijal svake lopte ake su naboji q. staklo . d) put koji ce preCi elektron za 1 I-1s.7 9 i naboja +1. te da se istoimeni naboji medusobno odbijaju. 2. pri premjestanju nabaja qp.Kapljica ulja mase 10" 9 miruje u homogenom polju jacine 98 N/C. 2. a raznoimeni privlace. 2. Odredi: a) ubrzanje koje ce dobitl proton.35. na spojnici naboja. 2. c) poteneijal i naboj svake lopte kad se dodirnu. d) na udaljenosti 24 em od povrslne lopte. Odredi: a) silu kojom elektricno polje djeluje na elektron.33. u vazduhu.Zadatak:Pokazi da provodnik kaji okruzuje kuglicu e!ektroskopa zasticuje elektroskop od spoljasnjih naboja (elektrostaticka zastita).38. staklena casa.. c)brzinu koju ce imati elektron poslije 1 ). 2. Odredi jacinu poUa u tacki. ) Ako je cestica prije toga mirovala.. Pribor: Elektroskop. b) brzinu koju ce imati proton poslije 1 Pocetna brzina je jednaka null.U homogenom elektricnom polju. nalazi se eestica prasine mase 11 4'10.28. 12 13 .).26 nCo Odredi jacinu elektricnog palja: a) u centru lapte. 2. koja je 0. Pribor: Dvlje staklene I dvije ebonitne (iii polivilinske) sipke. aluminij. 2.ls. c U homogenom e!ektrienom pefju jacina polja je E=U d gdje je: U·razlika potencijala izmedu tacaka Cije je rastojanje d.=+2 nC i q2=·1 nC i nalaze se na udaljenosti 20 em.=H 2=8 em (sI.a da se pri tome ne dodirnu (elektrostaticka indukcija). koja se nalaze na rastojanju r.31.32. zicana kvaCica objesena a konac (s! R. ebonitna (iii staklena) sipka. gdje je : qp-naboj koji se premjesta iz tacke eijl je potencijal V 1 u tacku eijl je potencijal V 2 . Promjena knetieke energije naelektrisane cestiee. r.36.Metalna lopta poluprecnika 24 em ima naboj q=6. b) rad sila elektricnog polja da se lopte dodirnu. vunena krpa. sipke od izolatora( plastika. A) Kakav je smjer kretanja elektrona u odnosll na smjer linija sile elektricnog polja? B) Kolika je jacona 5 elektricnog polja. E 2.34. Pribor: Elektroskop. 2.6·10· C. Potencijal u polju tackastog naboja q. Pribor: Elektroskop.Elektricno polje obrazuju dva naboja q. svila.1 m. gdje je: r"pocetno radijalno rastojanje.Proton S8 nalazi II homogenom elektricnom polju jacine 15 N/C.Elektron S8 n'alazi u homogenom e!ektricnom poUu. Odredi jacinu elektrienog polja na sredini izmedu naboja.).. ubrzane razlikom potencijala U. iii A =qp(V I -V2 )=q p U 2.37. 81 jediniea za napon je volt (V) v=2. 1 eV=1 .Zadatak: Pokazi razliku izmedu provodnika elektriciteta i izo!atora.2.6'10~'9 J.. nalaze se dvije metalne lopte poluprecnika R.6. Kakav treba da bude smjer i jaCina elektricnog polja da bi cestica mirovala? Rad sile elektricnog polja naboja q. naelektrisana stak!ena iii ebonitna sipka.Dva tackasta naboja 2 nC i 4 nC se nalaze na rastojanju r=O. aka elektron iz stanja mirovanja dabije brzinu 2'10 m/s poslije predenog puta od 1 m? r .2. Kretanje naelektrisanih cestica u elektricnom polju.=+2 nC i Q2=·1 nC. metalne sipke (bakar. metalna casa. Primjer 1: Na rastojanju d=80 cm u vazduhu. )..Zadatak: Pokazi da postoje dvije vrste elektricnih naboja. Pocetna brzina elektrona jednaka je nuJi. onda jebrzina koju dobije (iz mv' = qU ).krajnje radijalno rastojanje. 2 v=t!U 1 eV (elektronvolt) je energija koju dobije elektron ubrzan razlikom potencija!a 1V..Zadatak: Pokazi da se tijelo maze nae!ektrisati posredstvom drugog tijela. na udaljenosti rod naboja. Potencijalna energija sistema od dva naboja q1 i Q2.

2. Odredi: a) naboj.l6m) 2. 2. 15 14 .. a)V. Odredi masu svih elektrona koji su u visku u odnosu na braj protona.'lL=9 10' Nm' . V'-~V.2 V.8 m i f2=2R=O.5 nC priblizi naboju +7 nC. b)A=? c) VI' =?.08m 2. e) na udaljenosti 15 em od njegove povrslne. Odredi: a) nabaj kugle.1'10-"kg m'l T 2. sa udaljenosti d~20 em do udaljenosti r~8 em. Poteneijal metalne kugle.=R 2 =8 em=0. ako se pri premjestanju naboja od 2. to je q. Tackasti-naboj q=+2 nC nalazi se u vazduhu..45. Rjesenje: d=2 em~O.::.39. V. CJI + q2 "" qj + qz "" 2q'.=>V= . Elektron iz stanja mirovanja prede rastojanje izmedu plata.5).:.40.C 1 9 225V R] C 2 O.Odredi potencljal i jacinu eiektricnog polja na udaljenosti 20 em od naboja.~kR ~9·JO O.:.=?.eu 112 1. a jacina elektrjcnog polja na njoj 1000 N/C. a naba] +q'~_d~q1 Jacina elektricnog polja izmeau ploca je E = U = 20 V = 1000 'i d 0. A=AE=E k . Naboj metalne kugle je 0.5 nC.02m m" b) Pri premjestanju elektrona.. b) rad sile eiektricnog polja pri premjestanju elektrona od jedne do druge pioce.. 2. izmedu kojih je rastojanje 2 em.. Koliki rad izvrsi sila elektricnog polja da se tackasti naboj Q1. u vazduhu. q.02 m U-20V a) E=?. Koliki rad treba izvrsiti da bi se tackasti naboj od 7 J. b)A=?. do rastojanja r2.=+2 nC=+2'1O" C £12--1 nC--1-10.50. Na udaljenosti 30 em od tackastog naboja. Koliki je poluprecnik lopte? 2.= 2 rnyl f.d. koji ie smje"ten u transformatorsko u!je (cr"". A = kg.5 1O"'9C 56. Kolika je razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog polja. Elektritno polje obrazuje tackasti naboj od 400 nC.lzolovana provodna kugla ima polupretnik 15 em j naboj 90 nCo Odred~ poteneijal: a) na povrsini kugle. 2. RJ=R2:=R.5 rnJ? 7' Primjer 2: Dvije horlzontalne ploce. gdje je 2. jacina eiektricnog palja iznasi 5000 N/C. J~ -~! -(1' 1'2) J udaljenosti. V:i = '?. Kolika je jatina elektritnog polja? 2.08 m d=80 em=0.:::2R.08m 2.9 C S1.3.2. a poluprecnik 1 em. tiji je poluprecnik R=2 em.42.8m O. te je r V =k.5 "C izmedu tih tacaka izvrsi rad od 0.8 m q. Vi = V 2 k 3L =k R] qi R2 2.g fl=d=O. Poluprecnik kugle je 7.10. a razllka poteneijala 1 kV.. prikljucene su na napon 20 V.H)10-~c(_1_---1-L9anJ la.16 m. Rastojanje izmedu dvije susjedne ekvipotencijalne povrsine iznosi 2 dm. Odredi:a) elektricni poteneija! u tackama koje su udaljene 5 em i 20 em ad naboja. e) brzinu koju dobije elektron ubrzan razlikom poteneijala U.43.10 9 Nm 2 ' 2 1O-9C. e)v=? 2.51.65 l06~ s a) Poteneijal kugle je V = k '! .. b) napon izmedu ovih tacaka.6·10 19C·20V 9. elektricno polje izvrsi rad A = cU = 1. b) broj eiektrona koii 6e otici u Zemlju.6 ·lO-"C· 20V = 3. qj =? i q2 =? Pretostavljamo da je naboj ql nepokretan.tC doveo iz beskonacnostj u tatku polja ciji je potencijal 2 V? 2. Kollko elektrona treba dodati izolovanoj metalnoj kugli da bi nien poteneijal iznosio 6000 V.5nC __ _ 2 2 Poslije dodira na svakaj ploti je nabo) od 0. elektritna sila da se lopte dodirnu je.48. 2. u vazduhu..=?. b) u eentru kugle. Posta su dimenzije [epti jednake.5 nC.46.2 ·10-'" J Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu slle elektritnog polja a) Q2-pod djelovanjem elektricnih sila premjesta ad rastojanja rl. Potencijali lopti poslije dodira su 2 _ g' 9 Nm 0.-1. Pateneiial metalne kugle.Rjesenje: R. Odredi: a) jacinu homogenog elketritnog polja izmedu plota.2 em.47. iznosi -100 V.49.:}eU=-. Kollki je poluprecnik kugle? 2. b) elektricni potencija: na toi b) Rad koji izvr!. _q I +q 2_ 2nC--lnC O. Potencijal metaine lopte na njenoj povrsini iznosi 60 V. a poteneijaJ 50 V.lC kada se ubrza razlikom potencijala od 3 kV? 2. Koliku kineticku energiju dobije naboj od 2 ). c) Kada S8 lopte dodirnu cnda 6e potencijali biti jednaki. ako se kugia uzemlji A _9.41.44. = qi = q' Posta je ukupna kolicjna naboja 05tala nepromijenjena.52. iznosi -120 V.

53.s:.-""2). 11 kg. C" Energija ei('!ktricnog polja kondenzatora 2. Napon izmedu p!aca je 24 V a rastojanje 2 em. priblizila na rastojanje od 20 em? 2.67. Koliku je brzinu dobio e!ektron? 2. Zadatak: Pokaii da sve tacke provodnika imaju lsti potencijal. Q=Q.2.) C. 'W = .57. b) silu kojom polje djeluje na naboj od 3 nCo c) brzinu koju dobije cestica ako joj js masa 6'10. C. 2. 2 2 Gustinel energije elektricnog pola u kondenzatoru. . ako se izmedu placa stavi parafinski papir (£. im3 pet efektrona viska i ubrzana je razlikom potencijala U:::::3 MV.+Q2+Q3+·' +q. pri napanu 12 V. spajna fica. +C. C.. a) Sa koHkim ubrzanjem se krece elektron od katode prema anodi? b) Koliku brzinu ce imati u trenutku udara 0 anodu? C) Za koje vrijerne prede rastojanje od katode do anode? Polje smatrati hornogenim.Elektron se kreoe brzinom 2'10' mls.58. 2. SI.nu 200 kmls.55. d-razmak izmedu ploca. koja se nalate u vazduhu na rastojanju 60 em.. C. Proton ima kineticku energiju 2 MeV.qO = !..65. u dzulima.56.ako je izmedu piaca vazduh. b) put kaji je prasao elektron dok je dobio brz. 2C .? d)q=?. - c=. Proton pocetne brzine vo=100 km/s u!etio je u hornogeno elektricno polje jacine E:::::300 Vfem tako sto se smjer brzine poklapa sa smjerom !inija slle elektricnog polja. Koliki rad treba izvrsiti da bi se dva naboja od 31lC. Koliku kineticku energlju.20 nC iz beskonacnosti dovede do povrsine kugle ciji ke potencijal 300 V i poluprecnik R=2 em? 2. Izmedu dvije naelektrisane place obrazuje se homogeno e!ektricno polje..20 cmo::O. Koliki je rad patrebno izvrsiti da se tackasti naboj qp:. U=Ul+U2 3 +U +···+Un ) 1 1 1 1 1 ---=-+--+-+ .4. cilindricni provodnik sa siljkom (51. 'd +c. c} eiektricni kapacitet kondenzatora.63.zolatora).. SI jediniea za kapacitet je farad (F): F Kapacitet sfernog provodnoka.1 m d""l mm""O. Izrazi u dzulima energiju elektrona koji je ubrzan razlikom poteneijala: a) 1 V. +--C.'L =. 2. C". Kapacitet plocastog kondenzatora C'" Cf:-~ . b)qo=7.2. Paralelno vezivanje kondenzatora (U=const.60. Odredi: a) ubrzanje koje dobije proton. Elektricno polje u gHeerinu (E[=39) obrazuje tackasti naboj od 9 nC.54. treba da irna elektron da bi. b) 80 V. kusal. ""C. 2. a) Kolika je kineticka energija cestice? b) Koliku je brzinu dobila cestiea? 2.ca (meta Ina kugla sa drskom od . IJ gdje je: q-kolicina elektriciteta dovedena provodniku. KoHka je razlika potencijala jzmedu tacaka polja koje je presao eiektron? 2. nasuprot djelovanju elektricne sile.64.66. 2 a)C o. Odredi: a) jacinu elektricnog polja. V{U)-eleklricni polencijal (napon) provodnika prema Zemlji. Elektron pade iz stanja mirovanja u hamagenom elektricnam polju j dobije 6 brzinu od 3' 10 m/s. Kohka mu je brzina? 2.ClJ' '" £ . Elektricni kapacitet provodnika Elektricni kapacitet provodnika. b) proton? J E 2. Akcelerator je ubrzao proton do energije 70 MeV. Raz!ika poteneija!a lzmedu anode i katode elektronske lampe iznosi 90 V a rastojanje 1mm. presao put izmedu dvije tacke cija je razlika potencijala 60 V? 2.57.61. Kolika mu je kineticka energija u dzu!ima i eV? 2. KoUka je potrebna ubrzavajuca raz!1ka potencijala da bi dobio brzinu v=3·10 mls: a) elektron.59.2. Pribor: elektroskap.62. V gdjEl je: r·polupreCnik. ·+c" gdje je: S-povrsina ploea kondenzatora.~=2-£E' V 2 Primjer 1: PIOC8Stj kondenzator napravljen je od aluminiJske folije cija jedna strana ima duzinu 20 em i sirinu 10 em. Odredi: a)elektricni kapacitet kondenzatora.). e) W=? 16 17 . sfere (Iopte).2 m b=-10 cm::::O. +.b. e) energiju akumu!iranu na kondenzaloru! Rjesenje: a". b)naboj na svakoj ploCi kondenzatora kada se priklju6 na izvor napana 12 V. Elektron je ubrzan razlikam patencijaia od 220 V. Izrazi energiju protona u dzuHma. Cestica prasine mase 1 pg..001 m €. Rastojanje izmedu plata je 1 mm.. kada je izmedu ploca parafinski papir. Kolika je razlika potencijala dvije tacke koje su udaljene ad naboja 3 em i 12 em? 2.7.!.4. d} kolicinu elektriciteta koju ee kondenzovati kondenzatar. 7 Serijsko vezivanje kondenzatora (q=const.

F C~". poluprecnika 1 em. b)poluprecnik lopte_ Lopta se nalazi u vazduhu.=6)..a'.81.79.. c) napon na krajevima svakog kondenzatora. IzraCinaj elektricni kapacitet Zemljine kugle. Naboj na provodnoj lopli je 4. C 1". Imamo dva jednaka kondenzatora od 1 f-lF.3 nCo Koliki je napon na plocama? 2. 19 . Ova serijski spojena kondezatora.a) Za izracunavanje elektricnog kapaciteta kondenzatora koristimo formulu 2 2.2 pF i C2". C o=ctlc'd' S Z avazu Jecr"'! d h' l' S ". 3pF i 6)JF. d) stepen korisnog djelovanja kondezatora 2.lm Nm'--O. vezana su redno i prikljucena na napon ad 600 V. b)naboj na oblogama svakog kondenza!ora. odnosno C C. 2·j{J i'F+3·1O-"F C C. vezana su serijski i prikljucena na napon U". E 2..80. Ova kondenzatora od 3 [IF i 6 [lFvezana su serijski i prikljucena na napon ad 90 V.54·JQ-Lr'F·{l2V)' 2 Primjer 2: Ova elktricna kondenzalora .110 V.72.77 W-'"P·12Y=2J2.? 2. Kako ih moramo vezali : a) dva pula veCi kapacitet. Odredi: a) nlektricni l<apacitet lople. C.lF.75. Koliki poluprecnik treba da ima provodoa iopla da bi njen kapacitet u vazduhu iznosio jedan farad? 2. b) naboj na svakom kondenzatoru. Tri kondenzatotra od: 0. Ko!ika jc a) Kod serijskog vezivanja ukupan kapacitet je 1 1 I 2·JQ-"F·3-Hr(·p =~-J' .90.ej8 'c.. 2 j.5. c) energlju kondezatora. oblijepljenu s obje strane stanioiom.76. 0. Zadatak: Ispitaj kako kapacitet plocastog kondenzatora zavisi ad rastojanja izmedu ploca.C o "" 2. b) kapacitet baterije.77· IO"wP = 3.251O-"C. Odredi: kapacitet baterije. Odredi: 8) eleklricni kapacitet Iwgle. 2.2. Nacrtaj semu! ~lF i 6 )JF.7). 2. 2. vezana su paralelno sa kondenzatorm ad 5 Koliki je kapadtet baterije? Nacrtaj semu! ~lF. rastojanje izmedu ploca 0. a napon ns plocama kondenzatora 200 V_ Odredi: a) elektricni kapadtet kondenzatora.84. Odredi eJektricni kapadlet kondenzatora cije obloge imaju povrsinu 47 em?.77 ·lO-l~F b) Naboj na plocama kondenzatora je q" =C.74.U". 2."'· b!' C 885 10-" G 0.5 nC. c) napon na krajevima svakog kondenzatora 2 ·1. 2.Hl P·12Y". Provodna lopta.71.2·1O-"F 2. a drugog 3 nCo Odredi: a) kapacilet prvog i drugog kondenzatora. Pribor:Elektroskop.77. Tri kondenzatora od: 1 j. a debljina izolatora 1 mm (r. Provodnoj iopti se dovede naboj od 30 nC i njen poteneijal je lada 6 kV.lF i 3 j.2m· a. d)q=CU=3. b)poluprecnik lopte.1 C? Kapacitet jednog kondezatora je 2 )IF. 2.5 pF. b) naboj na plocama kondenzatora? 2..2). 2.89.?. ima ima potencijal 300 V. b) naboj na oblogama svakog kondenzatora.55 ·10-' J. 1. Kolika koliCina toplote se izdvoji .82. b) naboj na oblogama svakog kondenzatora.54-1O.1.5 mm i dielektrik sa Er=2..4.87. Odredi: a) rad utrosen na naelekirisanje kondenzatora b) kapacitet kondezatora. Koliki je ukupan kapacitet? 2. +C. b) dva puta man]! kapacite1? 2. Odredi: a) kapacitet baterije (ukupan kapacitet). kada se lopta spoji sa zemljom? blla razlika potencijaia na pio{:ama kondenzalora aka se pri izbijanu kondenzatora izdvojila loplota ad 0. 2.2.32·l(r"c. c) povrsinsku gustinu nabaja. naboj na bateriji bio 0.3 nF i 0. R=6370 km. U".70. povrsine ploca i vrste dielektrika izmedu ploca.) 2. b)naboj na kugli. siaklena placa.54 ·lO-LUF.2) debljine OA5 mm 2.lo-'C c) C "" t. dokje druga pioca uzemljena Kapacilet kondenzatora je 70 pF.-".4 nF.69. Odredi: a) kapacitet baterije. dvije metalne place (51.uF.QOlm Co = 1.2·W'-"F·llOV = 1. b) Kod serijskog vezivanja napona nboj na plocama svakog kondenzatora je jednak' q ~CU = 1. Ova paralelno vezana kondenzatora od 4 Odredi kapacitet baterije. lenjir.U r l-U 2..2. Ova kondenzatora su vezana paralelno i prikljucena na napon od 20 V. a kapacilet 1. Najednu plocu kondenzatora dovede so naboj ad 14 nC.1 mJ. d) elektricni kapacitet kugle aka 5e potopi u ulje (£". Rjesenje: 6 C 1=2 f-l F".S. Koliko kondenzatora treba para!e!no spojiti da bi pri naponu ad 2500 V na bateriji.91. kad se prikljuce na napon ad 10 V.2 nF. Naboj na plocama je 9. naelektrisani ebonitoi iii stakleni stap. Plocasti kondenzator primi na svaku plocu naboj od 10 mC. Zadatak: Izracunaj elektricni kapacitet plocastog kondezatora.lF.83.86. Povrsina svake place ravnog kondenzatora je 300 cm 2 . Koliki je napon na piocama? 2.78. pri cemu napan na krajevima kondenzatora poraste do 200 V..21 mJ? 2. papir. Naboj na oblogama prvog kondenzatora je 1 nC.3 uF. vezana su serijski.2'1O. c) napon na krajevima svakog kondenzatora.. Ova kondenzatora od 1 nF i 2 nF vezana su paralelno: Odredi: a) Ukupan kapacitet.3. vezana su serijski sa kondenzatorom30 pF. T 2. Izmeou obloga kondenzalora povrsine 30 cm 2 • nalazi se staklena ploca debljine 2 mm ((. c) ukupan naboj. SI. a izmedu obloga je parafinisani papir ('.85. Metalna kugla poluprecnika 9 em u vazduhu ima potencijal 50 V. b)q=? c) u1=? U2 ".73. Energija kondenzatora je 0..88.68.2.=3·1 O'oF a)C". Kolika jo povrsma obloga kondenzatora? 2. Kapacitet plocastog kondenzatora iznosi 2 nF. Pribor: Staklena pravougaona ploca. e) Za serijsku vezu vazi. Odredi: a)potencijallopte. 3.

onda je I ~. S-povrsina PJ9sjeka provodnika.. U I 220V 4A Ohmov (Omov) zakon za die strujnog kola.I. e) j=? a) Koristeci Ohmov zakon za dio strujnog kola 1= ·• ."1 Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir elektromotornih sila u zatvorenom strujnom kolu (konturi) jednak je algebarskom zbiru padova napona u tom kolu (konturi).·O. Prvo Kirchoffovo (Kirhofovo) pravilo: Aigebarski zbir jaCina struja u jed nom evoru strujnog kola jednak je nUli. + .1 . Specificni otpor tice na temperaturi grijanja j8 p:::.3·10·' m' a) R~?. SI jedinica za jadnu struje je amper (A). odredi pokazivanje ampermetra pod a). b) t~?. b) duiinu iice grijaca ad nikl-hroma eiji je presjek 0. Unutrasnji otpor ampermetra je zanemarljiv. + 12 + I. 20 21 .. ~ "''! tE.+-- R Rl R. I-jacina struje. nalazimo da je Ro(l+ at) gdje je : Ro:::::otpor kod DOC. ee ktnCnl0t porgnjaca I b) R=~=--=44Q..Im Qm Q=A V Jacina struje u nerazgranatom strujnom kolu je R+r gdje je:E-e!ektromotorna sila izvora. + Un) R=R 1 +R2 +R3 +···+Rn Kod paralelno vezanih alpora (U~eonst. R3 R" U metalima su nosioci elektricne struje slobodni elektroni. R = pi nalazimo da ie duiina S' - 1= U R gdje je: U-napon na krajevima provednika.=O . I 1 +I 2 +1}+"'+I n =iI. ~tR.2. Rjesenje: 1~5A Elektricni otpor provodnika. r-unutrasnji otpor kola.. duzine I i presjeka S. je £ R=p-. .'! . + I") Ako je jaeina struje stalna.. Elektricna struja Elektricna struja u metalima. I -~-+-+-+ 1 1 I 1 1 . c) gustinu struje kOja prolazi kroz zicu. Kod serijskog vezivanja izvora elektricne struje.3 10 6 lO. Elektricni otpor provodnika mijenja se sa temperaturom prema zakonu R ~ S-0.~1 i~1 Ukupan otpor serijski vezanih otpora (1:::::const. . R-vanjskf otpor kola. S! jedinica za e!ektricni otpor je om (Q).2. Gustina struje je odnos jacine struje i presjeka provodnika . I~~ Primjer 2: Na sliei p. Ohmov zakon Jacina eiektricne struje je I M gdje je "'q-naboj koji protekne kroz presjek provodnika za vrijeme "'I.6 Qm. ukupna e!ektromotorna sila izvora je 1 == ncSv gdje je: n~broj slobodnih eiektrona u jedinici zapremine.3'10. R-otpor kod temperature t. lz relacije za elektricni otpor provodnika. ~ . I J~S E:::::E) +E2 +E3 + "+E" Primjer 1: Elektricni cajnik je predviden za jabnu struje od 5 A pri naponu 220 V. Odredi: a) elektricni otpor grija6a. v ~srednja brzina elektrona.3·ro-6 m 2 1.2.3 mm'-O. b) i c). R-elektricni otpor provodnika. U = U J + U 2 + U 3 + . a-temperaturni koeficijent alpara. .3 mm 2 . I ~ I. zicegrijaca c) RS p Gustina struje je f~ 44. U~220 V S gdje je p-specifieni otpor provodnika.

~-\. .05 A Kad serljske vezeJe u=Up+Uv""RpIA+RyIA. ''''I' R3 1 .OSA ·20D: 1. 1.. te je 1 1 I .Q a) IA =50 mA=O. E2". r22'l i f3".. Kirchoffovom pravllu je Olpori R2 i R3 Sli I J =1. ___ ~J RJ8senJe: t 'e • v 3Q. Izracunatl Jaclne struJa 1 .gdjeje R +r R-otpor spoljasnjeg dijela kola: R = R J + R c.n-lH ~L------U""!2V" R2-'"". Odredi: a) otPOI" vanJsk~g . 20.O Q..0....+3&2 ' .2.OSA U 12V b) Otpori su vezani paralelno. U 12V 1=.Y. ukljucena je u kola po semi kao na sllci.2 +R}=2Q+IQ=3Q Ampermetar pokazuje struju jacine.0... Otpori su vezani serijski: u Rv "". c) jaCinu struje koju polcazuje ampermetar A 2 .2.1A Rs=? b) U=50 V Rp=? a) Potrebno je da pri jacini struje u kolu 1=1 A kroz ampermetar teee stmja IA=0. na slici 2. R2=2.--=4A R 3Q Primjer 3: Mjemi instrument ima utrasnji olpor 20 n. i jaCina struje u kolu 11 "..50~_20Q=980.671?. Kirchoffovom pravilu I = I A + Is . = -_.: If'''?' 12=? i 13=? 22 23 . +1" vezani paralelno te je pad napona jednak R2Il =R313' Iz gornje dvije jednacine dobivamo: IF-D. A)Kada se taj instrument koristi za mjerenje jacine struje.Q R=R I + 1'0=3 Q + 6 Q=9 " Ampermetar rnjeri jacinu struje.8 A. PrJ.OSD: O.0... b)unutrasnji olpor kola.tpori R I =8 Q i Rz"..2 El i E3.tome je R 1 =1. U. b) r. _ ' _ .. T a kombinacija je vezana serijski sa otporom R3 .nulrasnJI otpor ampermetra zanemariti. = 6 A . l' 2Q c) Data je kombinovana veza otpora..' Otpori RZ.3 su vezani paralelno. upotnjebi kao voltmetar.2 E\ i E3-==6 V Re'S Q i R2=15 n..~. !~ ~.6b} kroz instrument lece struje IA ".t . 2Q.9SA sLp.---=1._'_'_~ ___A_--" ---J R A =R v=20.12 1:2. ~ _. E2".05 A 1".R~ +R.8 . dIJela kola.211' R ".2 R2+R2 ". U ovom dijelu kola.8 Q...?.3. Prema 1..9.05 A (81.Is O.2.6.-=-. I A A R oj R '""' IARA S ..5 V. Il-32 Q r~::2rl i f3"'0 12."c:. R3=3.=~ V.~.2.2.. unutrasnji otpor je SI.0 [J a) R=?.LR2 =2Q ...oR.:~y~ r "--'-~-ll Ih" 9'R '.. I.O n. nalaze S8 strujni izvori elektromotornih sila E1=1 .1 ~Q+12Q=3Q ".48 A 1 Primjer 5: U strujnom kolu.-==1 . te je ukupan otpor R=R . Ie je R 2 R. Unutrasnji olpori izvora su r~=3.311 R'J =--"-. =_I".8 V. onda kazaljka instrumenta ima pun otkton pri J8cini struje ad 50 mAo Koliki olpor treba da ima sant (olpor paraielno vezan sa ampermetrom) da bi pun otklon kazaljke bio R. b) Koristad reiaciju za Ohmov zakon. Prema Ohmovom zakonu: !=R=-ej-Q =1.95 A. Otpori R1 i R2 su vezani para!elnoJ ekvivalentni otpor (vidi pod b) je 1'. pri struju od 1 A? b) Kad se laj instrument .6. 12 i 13 1 Rjesenje. Rjesenje: a) Potrebno je nae] ukupan otpor b)potrebno je da pri naponu U=50 V {sl.33 A O. odredi veliCinu I~ predotpora (serijski vezan otpor) da bi instrument imao pun alklon kazaljke pr1 ~U---oJ naponu od 50 V: b) c) Prema 1..Rjesenje: rlL":.7.03. c) h=? a} Prema Ohmovom zakonu jaCine struje u nerazgranalom dijelu kola je Ii ~. i i SL2.5 V.odnosno R Primjer 4: Baterija akumulatora sa elektromotornom silam ad 2.7.2 0. 1 =0..a). Is=0..= . E. IAR~ Ampermetar I sant su vezani paralelno te je pad napona jednak.15 Q. "" .6Q 3Q+6Q 2Q "" t' U 12 V Ampermetar po kazuje J8ClnU s rUj8 1= -.08 A R.

ine 200 m i presjeka 10 mm .100.2 V.12 kV.111.113. Odredi pretnik provodnika? 2. 2.4 5? 2 .106.ina provodnika? 2. a kroz provodnik tete struja 360 mA? 2.103.05 mm 2 . Za vrijeme ad 75 min kroz neki provodnik protekne nabaj ad 55 Ah. Gustina struje kroz provodnik presjeka 3 mm jacina struje? 2 2 . Kolika je jacina struje u provodniku? 2.92.Na krajeve provodnika od volframa precnika 0.108. s tim sto 13 treba obratiti paznju da lz tacke grananja mora bar jedna struja da istiee.0d generatora do potrosaca je udaljenost 250 m. 2. anda je ana stvarno imala pretpostavljeni smjer.Koliki je napon na krajevima provodnika otpora 5 Q ako kreoz njegov presjek svake sekunde protekne 1. Uobicajeno je da 58 pozitivan smjer izvora ems uzima od negativnog ka pozitivnom polu strujnog izvora.8 mm i duzine 24.121 3 ".72 Q i precnika 0.5 A. Prema 1.0dredi pad napona na aluminijskom provodniku duzine 500 m..4b=-l . Koliki naboj prode krol galva nome tar: a) 1 s.8. Ko!iki naboj protekne kroz otpornik za pora minute? 2. +1.97. Za dvije minute kroz presjek provodnika protekne n:::::3'10 je jacina struje? 21 elektrona. pri jaCini 2 struje od 1. b) 5 min? 2. Kirchoffovom pravilu. (2) i (3) dobivamo I. - SI. Potrosae se snabdijeva e!ektricnom strujom preko bakarnog provodnika.Elektricni otpor spirale sijalice. Kirchoffovom pravilu za tacku grananja A vazi 11 = I.93. Koliki je otpor niti na temperaturi 2100"C? a~0.117.Potrebno ie napraviti reostata od 6 £1.5 mm? 20109. Potrebne konstante uzmi iz tablica.3 k£2. =R)2+rzI2-r3I} (2) ~F <. Na slid 70 to je obiljezeno Ii L. Aka S8 rjesenjem zadatka dobije poz. 2. iznos! 1. Pri kojem naponu 6e kroz tijelo proCi struja opasna po zivot (10 mAl? 2. Kroz provodnik prolazi struja ad 2 A. 42 Q.101.96.0dredi otpor grijaca elektricne peel.8 m.102. od nikelinskog provodnika precnika 0.Za 4 s kroz presjek provodnika S~1. Elektritni otpor covjecijeg lijela iznosi 20 kQ.ine 4. + IJ (1) Prema 2.105. Galvanomelar pokazuje struju od 1mA. "" I. napravljenog od konstantana precnika 0. za strujni okvir ABCDAje: -E2 + E] = R)z + rzI2'.itivna vrijednost struje.107.104.ine da bi njegov otpor bio isti? 2.116.118.Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je razlika potencijala 0. Najprije treba odrediti smjerove struja i elektromotornih sila.112.Gu5tina struje kroz provodnik. Koliki je nabo] prosao kroz eiektropokretac (anlaser)? 2.94. a presjek provodnika 25 mm 2 ? b )Koliki ee biti pad napona ako S8 umjesto bakarnog provodnika koristi aluminijski provodnik? 2. ysolika je gustina struje na mjestu gdje je presjek provodnika: a) 1 mm'.2 mm elektrona prade kroz provodnik za 0.5 21 . Kolika je gustina struje? 2. Ampermetar pokazuje struje jatinu od 3 A. 2. iznosi 2 Nmm'.99.Ovo slozeno strujno kolo moze da se rijes! primjenom Kirchoffovih pravila.Napon na krajevima otpornika od 3 Q iznosi 12 V.114. kada je uk!jucena iznosi 0.98.~~~ !"" R. a) Ko!iki je gubitak napona na !in!j! ako je jacina struje 5 A.8 mm.Kolika je masa bakarnog provodnika dutine 5 km i otpora 5 Q? Potrebne konstante uzeti iz tablica.3 kA. S~14 mm .rjI] + R)j Za strujni okvir ABCFA vaii ~·-E2+E.lzracunaj otpor cekasa ike duzine 1=2 m i povrsine presjeka S=0.2'10 Alm ! KoUka je 6 2 2.005 1rC.Reostat je napravljen od nikelin5kog provodnika duzine 15 m i presjeka 2 1 mm .2.41 2-0. a) Koliki jenjegov otpor? b) Koliki presjek treba da ima aluminijski provodnik iste duz.95.. KoUka 2.. Kolika je potrebna masa bakra da 5e napravi provodnik olpora 1. presjeka 1. Volframova nit eleklricne sijalice ima otpor na O°C. Kolika jacina struje prolazi kroz spiralu kada se prikljuc[ na gradsku mrezu napona 220 V? 2.21 1+21 . Kolika treba da bude duz.5 m uspostavi se razlika potencijala od 1. Koliko 2.115. Vozac pri paljenju automobila pokrece an laser 2 s pomocu struje ad 0. ~ -I ~ "I ~"i C r~ -E7-E 2. (3) Uvrstavanjem pOZflatih vrijednosti u jedllacine (1).5 mm i duz.Elektritni provodnik napravljen je od bakra duz. Smjerovi struja se u pocetku mogu uzimati proizvoljno. 2 R2 B *£2 A ~E3 strelicama pored oznake E. 2.56' 1019 elektrona. Provodnik od nikl-hroma ima otpor ad 24 Q i dutinu 4.5 mm prode 210'9 elektrona. i 13 suprotni su od onih naznClcenih na slici. b) 2 mm'? 2. 11.2 m. T 2.3 Rjesavanjem ovog sistema jednacina dobivarno: Srnjerovi struja I. Koliko elektrona prolekne kroz presjek provodnika svake sekunde? 2.110. Ko!iku jacinu struje pokazuje miliampermetar ako kroz njega za dvije minute protekne naboj od 18 Co 2. KoUka jaeina struje pro!azi kroz provodnik? 2. 24 25 . Odredi jacinu struje kroz reostat aka je na njegovim krajevima napon 12 V.

0Iovni akumulator sa elektromotornom silom E=2 V. a kada S8 prikljuci na otpor od 2 Q jacina struje je 1. 2. od 2 . Odredi: a) elektromotornu silu izvora.::.135. otpor vanjskog dijela R=2£2.136.2 mm' kroz kolo teee struja od 0. Koliki je precnik provodnika? 2. 2. Odredi: a)otpor vanjskog dijela kola.5 A. b) napon na krajevima svakog otpornika.5 A.~1. 2.141. b)napon na njegpvim krajevima. 2.::. Temperaturni koeficijent otpora iznosi (1=0.121.137.129.2 .00371/"C.Kada se baterija prikljuei na otpor od 1 Q jaeina struje u kolu je 2 A.2.2 Q.5 m i presjeka 0. b) unutrasnjhi otpor elementa.5 Q struja u kolu je 11=0. vezana su serijski i prikljuceni na napon 120 V. je prikazano kolo struje. 2. unutrasnji otpor 0.Q i 2 [1.O £1 napon na njegovim krajevima je U=120 V.Tri provodnika S otporima 10. 2.2 A metodom (vidi sliku 71) dobijeni su sljedeei podaei. prikljuCi na izvor struje E=1.Q i 4 Q vezana su paralelno sa otporom R3 .Na slid 2. 2. Kroz sijalice teee struja od 0. l. ampermetra. duzine 5 m.123. Dvadeset jednakih sijalica vezane su serijski i prikljucene na napon gradske mreze od 220 V. kroz provodnik teee struja od 0. vezana su kao na slici 2. Pri jaGini struje 1 voltmetar pokazuje napon U.-.9. pri cemu je: eiektromotorna sila izvora E=12V. d) Koliki je pad napona kroz otpornik R3? 26 27 . 2.Kada se alkalni akumulator prikljuGi na vanjski otpor R. S1. Odredi: a) ukupan otpor.6 A voltmetar 2 2.0tpor volframove niti silalice na 20"C iznosi 20 Q. Koliko je ekvivalentni otpor ave veze otpornika? ir-~=--.=0. Pri jaGini struje 1 =0. daje struju jacine !=0. e) Kolika jaeina struje teee kroz otpornik R3 aka S8 na krajeve kombinacije otporaprikljuci napon od 110 V.~··. b) pad napona na svakom otporu.Tri otpornika.138.134.-"'.5 V j unutrasnjeg otpora r~0. Kolika je temperatura niti? 2.Elektromotorna sila izvora struje iznosi 2 V. R3. 2.120.5 . b) unutrasnji otpor.. R.:20 n.Unutrasnji otpor generatora struje je r.Kad se zeljezni provodnik. 2. 2.' ~ ~~RC".=12 Q.133.=1.=15 Q.131. = 2 Q i R2 = 4 Q.75 A.2. ~I R3 -'1 SL2.: 6 Q vezani su paralelno i prikljuceni na napon 6 V. R3= 5 Q. pokazuje napon U. vezana su kao na siici 2. Odredi: a) ukupan otpor i jaeinu struje kroz otpore.6 A.0tpornid R 1.0tpor volframove niti na O°C iznosi 30 n. 2. Kad S8 prikljuci na vanjski otpar R=6.5 A. kroz nju tece struja od 0.5 mm . kada se prikljuci na spoljasnji otpr R=4. c) struju kratkog spoja. 2.::.9. Kada sijalica svijetli pri naponu 220 V. b) temperaturu niti kada je ukljueena ako je tada otpor 188 Q.~""".25 n struja u kolu je b=O. b) elektrornotornu silu baterije.122. b) elektromotornu silu generatora. Odredi: a) jacinu struje kroz otpornike. Nacrtaj semu! Odredi ukupnj otpor.130. b) struje.124. 2. Odredi: a)pokazivanje kola SI.125.Dva otpornika. b) pokazivanje voltmelra. vezana su serijskl sa otporom R3=10 Q. Odredi: a) otpor niti na O°C.Q vezan je sa 2 duzine 12. Odredi: a) jacinu struje U ko!u. a) Naertaj semu! b) Odredi ukupan otpor.11. = 6 Q.6 Q. R2 = 8 £2.1O. Napon na U=5. b) jacinu struje u kolu. 2. Dva serijskl vezana otpora.::.55 A Koliki je otpor sval<8 sijalice? 2.Dva para!e!no vezana otpora R 1=20 Q i R2 =30 n. Kirchoffova pravila.n. Odredi ukupni otpor u aba slucaja.119.1 Q. od 1 .127. b)paralelno. Odredi: a) unutrasnji otpor baterije. 2. R. R.Prilikom odredivanja elektromotorne sile Leklanseovog elementa UI .25 V. unutrasnji otpor r=0.45 V..:5 12. Odredi ekvivalentni olpor ave veze otpornika.132. vezana su: a) serijski.Q i jacina struje u kolu 0. b) pad napona kroz izvor struje. Odredi: a) elektromotornu silu elementa.4 A Odredi : a) unutrasnji otpor akumulatora.l L 2.Dva otpornika.126. Odredi ternperalurni koeficijent otpora materijala niti.10.~~. c) zasto pokazlvanje voltmetra (kojl je V8zan na krajeve izvora struje) nije jednako eiektromotornoj sili izvora.25 Q.8 . Odredi: a) jacinu struje u kolu.0Ipor niti sijalice pri OPC je deset puta manji nego na temperaturi 1900°C. c) napon na krajevima lzvora struje. Vezivanje olpora.Koliko puta se poveea otpor bakarnog provodnika kada se zagrije od OPC do tacke topljenja 1083"C? ri=0.Kad se izvor elektriene struje prikljuei na zeijezni provodnik duzine 5 m i povrsine poprecnog presjeka 0. vezana su redna (serijski) i prikljucena na napon 12 V.25 V.139.~1 .128.2.005 1/oC.: 3 Q i R2 . 20 i 30 oma.8 A Kada se prik!juci na otpor R2 =3.:0. e-1r~"'R. " R. Odredi elektromotornu sHu izvora ako je unutrasnji otpor 0.140.lzvor elektricne struje nikelinskim provodnikom krajevima izvora iznosl elektromotornu sHu izvora sa unutrasnjirn otporam r=0.Tri otpornika R .::.4 A.~::~'~' ~ . 2.· R~"J R2 .

R2=2 Q i R3=3Q.tmamo na raspotaganju sest jednakih sijaliea od kojih svaka ima otpor 2 Q.19.5 V i unutrasnjih SI. kao na slid 2. vezani su serijski kao na shei 2. r. su jednaka i iznase po 11. Kirehoffovog pravila odredi jacinu struje u kolu na slici 2. r2=0. : } b) -r ""I.147. 2. Podatke czeti iz zadatka 2. b.. prikazana je veza eetiri otpora: R=1.18. Pri tome kroz kolo teee struja ad 4 A. 2.Na sliei 2. 2.3 Q.13.13 .16. E2=1. Ee 2 V. I prikljucene na napan U=4.14.=0. U=9 V. b) jacine struja kroz otpore.156. Otpori su dati U omima. E2 =9 V.12.2.0dredi napone na krajevima izvora struje E1 i E2 i napon· na krajevima otpora R. Aka je jaCina struje 1::::2 A odredi: a)napon U.6 Q. =3 Q i R. 2. E1=12 V.. b) napon na krajevima vanjskog otpora.17.153. b) atpor svake sijalice.=6 Q i R3=12 Q. b) jaeinu struje kroz svaku sijalieu.Trl sljallee jednaklh atpora R.143. Kirehoffovog ptavita odredi jaeinu struje I u kalu na sliei 2. b) jacinu struje krpz otpornike Rl i R2 . Odredi: a) koliki su ti otpori?.15.13.. 2. or HOV R'" . R=9.17. R. 2.150. b) jaeinu struje 1. Odredi a) ekvivalentni atpor.2. na slid 2. 2. i51. i 1 . r. R..=1 Q. 2. r2=0.155. CE---. d) kako 6e svijetliti sijaliea B kad se iskljuei sijaliea A? 2. R2=2 Q.142.15 Q.1S2. b) 12=7 c) 1. 3"- SL2.. Odredi jaeine struja: a) I=?.5est jednakih galvanskih elemenata e!ektromotorne sile po 1. 10 Q.19 .=0. R.2.=l Q. Ta baterija je prikljucena na vanjski otpor R=7.Dva jednaka otpora. vezana su paralelno.16. Nacrtaj semu. 2.4 V.Na sliei 2. Odredi: a) napon U. Odredi: a) ukupan ptpor. pad a.13" i prikljucena na napon U=24 V.2.=6 Q vezani su paralelna i prikljucen! na napon U kao na slid 2. otpora po 0.153. je: U=12 V. vezane su kao na sliel 2.17.16.3Q S1. c) napon na krajevima svakog elementa. 2. 2.Tri otpora na sliei 2. {:.R 2. 2.0tpari R.1 Q.Koristenjem 2.17 ..0dredi ekvivalentni otpor kola i pokazivanje ampermetra.u --~"I SL2.4 £2.5 V. na slid 2. Napan izmedu taeaka A i B je 18 V. iznosi 18=1 A.146. 3 ."" 1-c~::::: J: 1:0 d) A S1.148.Ja) ·-1 ~" ~ : .154.0dredl ukupan atpor na sllel 2.144. na slid 2. b) struju u svakom otporu. Kaka ih treba velati da bi dabili: a) maksimalan otpo.=4 Q.2 ft Odredi: a) jacinu struje u kolu.Jacina struje kroz sijalicu 8. R. b) minimatan otpar. Kaliku su ti otpori? R.12.0dredi jacine struja na slid 2. R=5 Q.14.Karistenjem 2. c) kako 6e svijetlitl sijalica b kad se isklju6i sijaliea C. aka su svi otpori jednaki.145. c) napon na krajevima svake sijalice. Odredi: a) jaCine struja kraz sijaliee A i C. 28 29 . Pri tome kroz kola teee struja od 1=3 A.=2 Q. Napon U iznasi 12 V. e I d.149.=7.5 Q.

d) mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka. L __. r~20 j ~~"C2~QC--­ S1. Odredi: a} jaeinu struje koju vuce stednjak iz mreze. r:. kada su ukljuceni svi grijaci.161. 5000W c) Utrosena elektricna energija jednaka je radu e!ektricne struje. Zadatak:Odredi eiektromotornu sHu i unutrasnji otpor dzepne baterije. b) elektricni otpor svih grijaca u stednjaku. a) Snaga elektricne struje je P.2 Q kolika je e!ektromotorna sila jednog izvora? Rad i snaga elektricne struje Rad elektriene struje. U tom slueaju svi su potrosaci na istom naponu. vezni materijal.:::UT. dzepna baterija (do 3 A). ~:J-- 2.20.2. vezni materijal. Rjesenje: Potrosaei u stanu S8 veiu paralelno. c) dnevni i mjesecni utrosak elektricne energije aka su svi grijaci ukljuceni u prosjeku dnevno 2 h.21.2 Q.22.2.23. Zadatak:Pokazi da je: a} kod serijskog vezivanja otpora ukupan otpor jednak zbiru pojedinih atpora.68Q.1 KM. A=UIt gdje je:t-vrijeme proticanja struje.8 Q i r=0. upaljat (sibica). jz reladje IZ~(220V)2 p =. (do 3 A). a rad jednog potrosaca neovisan je od rada drugih potrosaca. voltmetar ( do 3 V). 8naga elektricne struje. ampermetar.Ampermetar na sliei 2. a jacina struje E 2. SI.l'.9."30 KM Primjer 2: Dvije sljalice imaju snagu 60 W i 100 W kada se prHcljuce na napon od 220 V.) 1 =. U-napon na krajevima posmatranog dijela kola. r=0. pokazuje strujeu jacine 3 A.4 V.2.Koliku jacinu struje pokazuje ampermetar na sliei 2. E=1. = 5000W ~22 7 A U nov ' b) Ako je snaga e!ektricne struje P:::::U1. ondaje 2.23.2. 2. ~I1: l' L_ L" SI. Pribor:Dzepna baterija. Ako je R=2. Pribor:Opruga iz hemijske oiovke. a jaCina struje data Ohmovim zakonom.168. Odredi napon na oblogama kondenzatora na slid 2. -~ .160.159. b) kad paralelnog vezivanja reclprocna vrijednast ukupnog otpora jednaka zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.odnosno R=-· u2 U2 P R ' 9. Pribor:Dva jednaka otpora (iii otpornik sa cepovima).21. odnosno dnevni utrosak eL energije t 2.157.20.2 Q.20.2. Otpore odredi UI metodom. otpornik sa cepovima. A =5kW· 2h =!OkWh Mjesecni utrosak elektricne energije je A =!OkWh ·30~ 300kWh d) Mjesecni racun za utrosenu elektricnu energiju stednjaka je.2. 300 kWh·0. dzepna baterija. vezni materijal. 2. Q =Rl't Primjer 1: Elektrieni stednjak ima ukupnu snagu P=5 kW kada su ukljuceni svi grijaei na grad sku mrezu napona 220 V. (sI. rad struje je A """ Pt. a} Koliki su elektricni otpori sijaliea? b} Kolika ce biti snaga sijaliva ako se vezu serijski i prikljuce na napon ad 220 V? Koja stjalliea 6e jace da svijeUi? 30 31 .). (sI. jr r '1 r <-I----' p= A =Ul=IU' t Oslobodena kolicina toplote u provodniku kroz koji prolazi elektricna struja.162. Zadatak:Pokazi da otpor provodnika raste sa temperaturom (sI.) p=-. ampermetar (do 3 A). R=7.

=60 W (U .'1.17 A)2 ::::14 W. Na raspolaganju su nam osiguraci ad 0.179. koji ima snagu 180 W kada S0 prikljuCi n3 gradsku mrezu napona 220 V.3 W . Snaga druge sijalice Pl =R2(1 =41'. Snaga prve sija!ice PI' R 11" .. KoUka jacina struje pro!azi kroz elektromotor? 2. d) elektricni bojler snage 2 kW ukljuten dnevno 2 Ir. c) utrosak elektricne energije za 10 h. b) jatinu struje koja prolazi kroz sijalieu u radnom stanju. 32 33 .177.5 kW ukljucena u prosjeku dnevno 1. Kapacitet automobilskog akumulatora iznosi 55 Ah.174. Stepen korisnog dej!ovanja motora je 95%. Odredi: a) elektricni otpor grija6a. d)broj elektrone koji produ kroz sijaiicu svake sekunde.=1 00 W (U. e) ves masina snage 2. Koliki je dnevni utrosak elektritne energije u stanu sa sljedec':im potrosacirna: a) 5 sija!ica snage po 100 W koje dnevno gore po 4 h. e) koliCinu vode koju zagrije 9ri]a6 za 20 min ad 20"C do 50"C. Elektricni grijac je od cekas iiee ciji je presjek 0.169. Elektricnl grija6 vade za akvarijum snage P=400 W zagrije 10 kg vode. Odredi: a) snagu sijalice.17 A)" :. de bi se u njemu za 10 minute oslobodila koliCina top late od 1 MJ? 2.4 mm .172.183. b)TV aparat snage 200 W koji je dnevno ukljucen 7 h. b) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu. KaHko vremena traje zagrijavanje 31 vade u elektricnom cajniku. Koliki je otpor potrosaca j jacina struje kroz potrosae? 2. napravljen je 9rijat. e) elektricni stednjak snage 2 kW ukljucen dnevno 4 h. b) snagu grija6a kad se priklju6i na gradsku mrezu napona 220 V.5 mn-t 2.170. S06. Sijalica za epidijaskop ima snagu 500 W kad se prikljuci na napon 220 V.::: SOb.175. T 2. R2-? b) P. Na elektricnom bojleri stoji oznaka 2 kW/220 V. d) elektricni otpor grijaca.7Q: R =--'-=----L=484Q j Pl 60W 2 1\ lOOW b) Kada se sijalice vefu serijski (sl. =-----=~06. 2. a elektricni otpor (sI. c) otpor sijaiice na aoe aka je temperatura vlakna sijalice kada radi 2S00'C. Odredi duzinu nikelinskog provodnika ad kojeg je napravljen reostat. 2. Snaga grijaca iznosi 800 W. b) stepen kor1500g dje!ovanja grlja6a. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu kada radi. Aka 5e iiea grijaca prepolovi i ponova prikjuci na i5ti napan kolika ce biti snaga grijaca? 2. b) snagu grijaca. Cajnik je prikljucen ns napon 220 Vilma kaeficijent korisnog dje!ovanja 80 %.163. d) jacinu struje koja pro!azi kroz sijalicu u trenutku ukljuCivanja (na temperaturi O°C). ad 1W'C do tacke kljucanja? Snaga cajnika je 800 W. aka kroz reastat prade za to vrijeme naboj ad q=600 C? 2. Na sijalici stoji oznaka 150WI220 v. 101. ad 15°C do 25_"C. a kaefieijent korisnog dejelovanja 87%.180.168. aka S8 vezu serijski. (0. Odredi: a) korisnu snagu grijaca. Koiika 6e biti snaga ako napon opadne na 200 V? 2.167. + R. b) eI6ktric".Hl + 48411 :=. 2. Iz nikelinskog provodnika duzine 6 m j precnika d=O.24): V' (220V)' U' (?lOV' R =~.2.171.5 h? Koiiki je ratun za mjesecni utrosak elektricne energije ako cijena 1 kW iznosi 0. Snaga reostala je 30 W kad je na njegovim krajevima napon od 15 V..8 I vode ad 10°C do 100°C za 22. =220 V) P. 2.181. c) naboj koji prode kroz sijalieu svake sekunde. prikljucen na napon 220 V. 2. Elektricni cajnik zagrije 1. 23. Sijalica od 100 W Objasni zasto? ce s!abije da svijetli od sijalice 60 W.164.=? a) R s.Rjesenje: P. 2. nominalni napon je 220 V. Grijac bojlera ima snagu 2 kW.24. 2.17.005 11'C. Odredi: a) otpor sijalice u radnom stanju.4£2 ·(0. Kolika je duzina iice grijaca? 2 Snaga sijalice je P = VI = V' . pregorio je osigurac. Kolika je energija akumulisana u akumulatoru aka je njegova elektromotorna sila 12 V? S1.176. 2.2. Odredi: a) korisnu snagu grijaca.ni otpor sijalice kada je ukljucenja.166. a temperaturni koeficijent otpora u=O.'=?. Snaga grijaca je 1 kW kada se prikljuci na napon 220 V. Odredi otpor grijaca koji je prikljucen na napon 220 V ako za 20 min izdvoji 1 kWh toplote. -?.182.4 mm. Elektricni patrosae ima snagu 440 W kad se prikljuci na napon 220 V.? Q .165.5 min.178. Kol!ka S8 ko!icina toplote oslobodi U reostatu otpora 6 Q za 5 min.) onda kroz njih protice struja V 220 V t·· ·--=0.173. za 20 min. P. Spirala grijaca ima snagu P]=800 W kada 5e prlkljuci na napon od 220 V. 2. Otpor niti elektricne sijalice u radnom stanju [znosi 300 n. Elektromotor ima korisnu snagu Pk=2 kW i prikljucen je napon 220 V. Koliki otpor treba de ima elektritni grijat. kada se prikljuci na napon od 220 V. ZA koje vrijeme se zagrije 50 I vode ad temperature 25°C do 60°C? 2. c) ja6inu struje koja prolazi kroz 9rija6.5 A j 1 A Koji cema osigurac upotrijebiti? 2.=220 V) U-220 V a) R . ako je presjek iiee 0. a) Hoce Ii pregoriti osigurac od 6 A kada S8 bojler ukljuci? b) Koliki je elektricni otpor grijaca? c) Kolika se kolieina toplate as!aboti u grijacu za 1 h? d) KoUka se kolicina vade maze zagrijati u bojleru za to vrijeme ad 20" do 70"C? 2. U TV prijernniku.1 KM? 2. R.

O ---'I H.15 A u loku 3 sala_ Temperalura je 25 9C i pritisak 1 bar.96484~ mol . 2.32 9 srebra za 1 h. Odredi jaCinu 5truje. KoJika elektricna energija ce biti pri tome utrosena? 2.J5A.193. Elektrolizom hioridne kiseline nastaje gas hlor i gas hidrogen. v"'~ RT '" O.298K IO'Pu mol + 2"0. 2.1 bar.190. cinka i alurninija odredi njihov clektrohemij:c..3 m 3 . pri standardnim uslovima.07 g.5 A? 2. m =kq. otpor rastvora je 3. Koliko srebra S8 moie dabit! ako S8 kroz odgovarajuCi elektrolit propusti isla koliCina elektriciteta (naboja)? ..105 Pa z". b) Odredi snagu sijaliee kad je ukljucena sarno jedna baterija.9 h? Primjer 1: E!ektrolizom vode (kojoj je dodalo nesto sulfatne kiseline da S8 pospjesi provodenje slruje) nastaje oksigen i hldrogen.F gdje je: M-molarna masa Ivari. Koliki naboj je potreban za dobivanje jedne lone 2. 2. Jonizacija gasa je proces stvaranja jona u gasu pod djelovanjem vanjskog jonizatora (nesamostalno provodenje) iii pod djelovanjem elektricnog polja izmedu elektroda (samostalno provooenje).?. Pri niklovanju se koristi struja gustine 0.187.ki ekvivalent." Zn --+ Zn" + 2e . Koja kolicina i broj atoma dvavalentnog cinka S8 moze izdvojili na katodi za 5 min pri elektrolizi rastvora cink-sulfata.188.200.03 A? 2.189.4 A/dm 2 . Pri odredivanju elektrohemijskog ekvivalenta bakra u toku 5 min kroz rastvor je pro!azila struja ad 1. Energija jonizacije je energija potrebna da se elektron olkine od atoma iii molekula gasa.!.3 eV.. gdje je k·elektrohemijski ekvivalent za datu tvaL Nabaj 510 ga nosi 1 mol elektrona zove se Faraday-eva konslanla S8 dobiva elektroiizom A1z. ako jo temperatura 32 c C.10800s=O. _.25. Napon na eleklrodama je 1.-_ _ . Aluminij aluminija? Elektricna struja u tecnostima i gasovima Prvi Faraday-ev (Faradejev) zakon elektrolize: Masa izdvojene tvari na elektrodama. Iz Jednaclne: H.197.--} fL 2. Sta zapazas? Pribor: Dylje dzepne baterije.OI68g 2.JL. na katodi S8 izdvoji 1. voltmetar i vezni materijal. a) Koliku brzinu moraju lma!i oIeklroni da bi izazva!i samostalno provodenje struje u tom gasu? mol 2.10S00s T =(273+25)K=298 K p". Kolika debljina sloja niida se moze dobiti propustaju6i kroz ras\vor struju u toku 8. Kollko 1e eiektrona pOlrebno za izdvajanje: a) 1 mola srebra iz raslVora srebro-nitrata.0l6Rg .03.2 2.2 A. b) 1 mola bakra iz rastyora kupri-sulfata? 2.8 V.O. mol Drugi Faraday-ev zakon. U Leklanseovom elementu jedna elektroda je cink na kojoj se odvija elektrodna reilkciji'J.5 A u toku 30 minuta kroz rastvor soli nekog tl"Ovalenlnog rnetaia. O.E 2. Koliku jaCinu struje treba propustiti kroz gasni voltarnelal' da bi za 10 h dohilj 0. 2~ 8.208. Pri prolasku struje jaCina 1.196. Pri elektrollzi rastvora dvovalentnog nikla. V=? Izdvojena mass hidrogena je: 2. Kolilw S0 pri tome izdvoji gasa oksigena? Rjesenje: Eleklrodna reakcija na katodi 1:=0.!v.185. Koja kolicina dvovalentnog nikla se maze izdvojiti iz rastvorE! za 1 sat pri J8Cini struje od 1. Elektrolizom je dobiveno 1 kg bakra. Pri posrebravanju iz adgovarajuceg rastvora soli izdvojilo se 40.5 A. proporcionalna je proteklom naboju. Kol"lka je 'I:ldvojena masa i zapremlna gasa hidrogena pri proticanju struje od 0.198. m=. Znajuci relativnu atomsku masu i valentnosl natrija. ampermetar.186.2 n/ gasa hidrogena pri standardnim uslovima? 2. iznosi 0. Anodnim kolom elektronske cijevi tete struja od 3. sijalica za dzepnu bateriju. pritisak 1.75 Q.2 Q. vrijerno trajanja elektrolize 1 min i 10 s.191.15 A 1=3 h". napon na elektrodama i utrosak energije za vrijerne posrebrivanja. Za Iwliko ee se smanjiri masa cinkovog omotata za 1 sat aka daje struju 0. Zadatak: Sastavi strujno kolo kao na sliei 2.192. Kolika je reiativna atomska masa tog melaia? 2. jacina struje 0. nikl 5e izdvaja na povrsini 120 cm 2 Za koje vrijeme ce se obrazovatl sioj debljine 0. _ _~m~o~IK". z-broj razmjenjenih elektrona na elektrodama.. c) Odredi snagu sijalice kad su ukljucene dvije baterije (vezane serijski)..lt-- zF 2. Energija jonizacije molekula gasa iznosi 12. m=~q M 2. M p .184.314-~.1 04'10.2 mA Koliko eiektrona svake sekunde izleli iz katode? Izdvojena zaprernina hidrogena je. a) Naertaj semu strujnog kola.. je: 2ft· + 2e-. korisienjem jednacine pV == nRT 34 35 .199.-1 bar". Otpor rastvora je 1.03 mm.195.1O~!m'.194. vidi se da je zapremina izdvojenog gasa oksigena dva puta manja i I T 2.5A M(J--b)=2 g/mol m". aka je jaCina struje kroz rastvor 2. Izracunaj zapreminu izdvojenog gasa hlora i hidrogena. Za to vrijeme masa katode se povecala Z8 120 mg. Kolika je vrijednost eicktrohemijskog ekvivaienta bakra? F=NA·C=96484~.

2. Q) = BS cos u. magnetnu indukciju i magnetni fluks kad se u solenoid uvuce zeljezna sipka cija je re!ativna permeabilnost 190.3m ill 2r Jacina magnetnog polja unutar solenoida (zavojnice) je d)l1c=190. e) <Po=? NI = . m Jacina magnetnog polja u centru kruznog provodnika poluprecr1ika r je I H~-·. b) Bo~?. Rjesenje: N~360 H~~!-. t~30 em=0. uticaj jonizatora na provodljivosl gasa. S1.4 Q Kroz namotaje solenoida prolazi struja jatine 1~-~·--=5A U~12V U 12V S~12 cm2~12'10'4 m' R 2.202. B) Pribor: Dvije metalne ploce. ' Il-magnetna permeabilnost tvari. Zadatak: Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektricnu struju.29. . (sl. Sila kojom dva provodnika.lr-relativna permeabilnost tvarL 0::: gdje je : 11- qB Fluks homogenog magnetnog polja kroz ravnu povrsinu S je a-ugao izmedu norma Ie na povrsinu i vektora kroz povrsinu (a~O) fluks je <p~BS. na medusobnoj udafjenosti 8. Ako S8 u magnetnom polju krece naboj q brzinom v.) F:::::qvBsina ':0~.201. sijalica za dzepnu bateriju.26. galvanometar. 2 c) magnetni f1uks aka je paprecni presjek solenoida 12 cm . H~?..29..3 m R~2. r=-.. Kada Ilnlje 81le prolaze okomito 2 Jedinica za magnetnu indukciju je tesla (T). gdjE:.27.duzina solenoida.. b) magnetnu indukciju unutar solenoida. vezni materijal.2. Sila kojom magnetno polje djeluje na provodnik duzine 1 kroz koji teee struja jacine I (Ampereova sila) je (512. dzepna baterija. sibica.) + 2. IIlV !loll .2.) F=IB!sin a gdje je a ugao izmedu smjera magnetnog polja j smjera struje.30. St.1 2na gdje su: 11 i 12 jacine struje u provodnfcima. gdje j8 a ugao izmedu smjera magnetnog palja i smjera kretanja cestice (pozitivnog naboja). = 6000 -A ..2.).27. a za magnetn'l fluks veber (Wb=Tm Jacina magnetnog polja na uda!jenosU a od pravolinijskog provodnika je ).30. okomito na smjer tog polja. Odredt: a) jacinu magnetnog polja unutar solenoida. onda CO se kretati po kruznici poluprecnika r.2. Zadatak: Pokaii Sl. Ako tesflca naboja q ufeti u homogeno magnetno polje brzinom v. .4 Q i krajevi so!enida su prikljuceni na napon 12 V.26. flo-permeabilnost vakuuma koja Tm iznosl Mo0:::4n'1 0"7 A' j. Jedlnica za jacinu magnetnog polja je A .J.1. 2. onda palje na njega djeluje silom (Lorentzova sila-sl. Elektromagnetizam Mctgnetno polje Veza izmedu magnetne indukcije B i jacine mahnetnog polja H je B~flH 51. vezni materijal (sI. . djeluju jedan na drugi je F~11 1. B~?. d) jacinu magnetnog polja.3. je B. dzepna baterij. 2n·a gdje je I jatina struje kroz provodnlk.2. Njegova ukupna otpomos! iznosi 2. N-broj namotaja solenoida.~:' K A I ':=~:j 2..E + gdje je: I-jabna struje kroz solenoid. f--duzina provodnika. <p~? H~ NI 1 36 . Primjer 1: Solenoid ima 369 namotaja i duzinu 30 em. casa sa vodom.. kuhinjska so. Pribor: Dvije metalne ploce. sibica. 360·5A t O. b) Pribor:Eleidroskop (naelektrisan).2. a ) J aClna magnetnog po I' unutar soI ' d a J6 Ii ja enol 0::: - 37 .4A a) H=?.

5 A.6 ·IW N. b) 30 9 . IznOSI 2. U nekoj tacki jacina magnetnog polja pravoliniskog provodnika iznosi 13. Koliki je poluprebnik kruznog provodnika? Uobicajeno je da S8 vektor magnetne indukcije predstavlja znakom X aka su silnice okomite na ravan crteia (ad citaoca). Kolika je jaCina magnetnog polja i magnetna indukeija na udaljenosti 2 em od ase provodnika? Provodnik S8 nalazi u vazduhu.54 .2 mT:=2"10-3 T x X X X X v=:300 km ".205.37·10"7 Wb.5 em od pravohnlskog provodnlka. celika 3. Magnetna permeabilnost mehkog zeljeza iznosi 1. Kolika jacina struje treba da protice kroz kruzni provodnik precnika 31 em da bi u njegovom centru magnetna indukeija bila jednaka horizontalnoj komponenti indukcije magnetnog polja Zemlje koja iznosi 0. Koliki 6e biti fluks kad je taj ugao 45"? 2. Indukcija magnetnog polja u tacki.6·}0 '''C-2·10 -'1 ' ".211. Odredi: a) sHu koja djeluje oa eiektron. Odredi jacinu polja u toj tacki i jacinu struje u provodniku. Nadi jacinu magetnog polja i magnetnu indukciju u eentru kruznog provodnika.7X.55 Aim.c:anje i prisiljava 9a cia se krece po kruznid poluprecnika r (sl.14'10"Tm/A i vazduha 1.<1\) ::::1. ! 05 2. Kroz pravoliniski provodnik prolazi struja jacine 2 A. _s 8.2567'10"6 Tm/A.r:.210. a magnetna indukcija 0. Pravougaoni ram straniea 3:::20 em i b=15 em postavljen je u homogeno magnetno polje jacine 5 Aim.212.214. Magnetni fluks kroz neku ravnu povrsinu iznosi 60 mWb kad je ugao izmedu normale na tu povrsinu j smjera magnetog polja 30°. A m 2. Odredi precnik kruga i indukeiju magnetnog polja u eentru.1 ~·2· 20--'T = 9. H=6000 Nm. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki u vazduhu iznosi 2 Aim.02 T. 2.215. 1: 10-31 kg ((_90° a) F=?. Kolika je jaCina magnetnog polja? 2 c) Magnetni fiuks krpz poprebni presjek solenoid a je <Po ~ EnS ~ 7.72·1O. k~a se nalazi na rastojanju 4.43 T. Magnetni fluks kroz okomitu povrsinu S=200 em 2 iznosi S·10-4 Wb. Rjesenje: 8". a za kobalt 220. s s 0=6".221.4 em i I<roz njega prolazi struja jacine 12. 2. Krajevi provodnika prikljuceni su na napon od 12 V. smjer LorentzGve sile koja djeluje na elektron je suprotan anom na slid m.19 C ~"'9.1O-Rs. Kruini provodnik postavljen je okomito na magnetno polje jacine 6 PJm. Kolika je magnetna indukcija u toj tacki? 38 39 . Lorentzova sila daje elektronu centripetalno ubr.) koji je odreden reladjom mv" 2.1 6'10. a) Na elektron naboja e djeluje Lorentzova sila eiji je iznos (za ugao o==90 Q ) F '" evB = L6·1O~19C ·3·10.4 m· c) Period kretanja elektrona po kruznici je T= 2111' "" 2nm =1. okornito na smjer magnetnog polja.b) Magnetna indukcija unutar solenoida (u vazduhu) je -7 Tm A 3 EO ~f1oH~41t·1O -·6000-~7.53. 2. Magnetna indukeija 6e biti B ~ fl. c) vrijeme jednog obiiaska kruznice.4 A.54·1O. kroz kaji prolazi struja jacine 0. magnetna indukcija iznosi 2!lT? b) Posl0 elektron ima negalivni naboj.6 mT. b} poluprecnik kruznice koju opisuje elektron. b) r=?. Jacina magnetnog polja u eentru I<ruznog provodnika kroz koji prolazi struja jacine 11 A lznosi 120 Aim. X X X X 2.54 . d) 90'? Okvir se nalazi u vazduhu. Koliki je magnetni fluks kroz povrsinu 8=25 em koja je postavljena okomito na magnetno polje indukcije 8=4 mT? 2.m.207.1O-3 T ~ 1.02 mT? 2.220.219.209. ~ X X X X. evB=--. Kolika je jabina magnetog polja u toj tacki? 2. a jabina magnetnog pol)a H=9.31.3. 9 1. Jacina magnetnog polja u nekoj tacki udaljenoj 10 cm od pravoliniskog provodnika iznosi 8 Aim.217. c) T=? "ti. / X X SL2.204. . c) 60'. Na kojem rastojanju od ose dugackog pravoliniskog provodnika. livenog relativna Kolika je 2.05 ·10-" Wb.. 3 Primjer 2: E!ektron uleti u homogeno magnetno polje indukcije 2mT brzinom 300 km/s.208. Na kojem rastojanju od pravoliniskog provodnika se nalazi ta tacka i kolika je magnetna indukcija u njoj? 1~6 A. Kolika je maksimalna magnetna permeabilnost tih tvari? 2. Relativna permeabilnost u nekoj tacki prostora iznosi 70.5'10. . Koliki je magnetni f1uks kroz okvir ako je ugao koj! zaklapa normala na povrsinu i vektor magnetne indukcije : a) 02 . Kolika )e permeabilnost sredine u toj tacki? Kolika je relativna permeabilnost? 2. permeabilnost tih tvari ( supstanci )? 4 Tm/A.206.10-31 kg· 3 10' ~ Poiuprecnik kruznice je r = mv "'" 2. I7 2.Wb.Bo ~ 190·7. cB 1. Magnetni fluks ce biti <P""~.T.10-3 T ·12 ·10-' m' ~ 9.. < . Pri tome je magnetni fluks 2.216. d)Kad se u solenoid uvube jezgro od mehkog zeljeza jabina magnetnog polja se ne mijenja.\.2. Kruzni provodnik ima poluprecnik 6. Koliki je elektricni otpor provodnika? 2. Magnetna indukcija u nekoj tacki polja iznosi B~0.8·10· T. 2.10.213. Maksimalne vrijednosti re!atlvne permeabilnostl za dinamo lim iznosi 5000. qB T 2.218.6 Aim.

2.222. Krajevi provodnika, savijenog u krug polupreenika 6 em, prikljueeni su na
elektricni izvor. Magnetna indukcija u sredistu provodnika je 0,05 mT, a otpor
provodnika 0,25 Q. Koliki je napon na krajevima provodnika?

2.223. Magnetni f1uks kroz kruzni provodnik poluprecnika 18 em iznosi 2-10. Wb. Kolika jaeina struje pro!azi kroz provodnik?
2.224. Solenoid duzine 85 em ima 750 namotaja kroz kaje protice struja jaCine 5,6 A. Odredi jacinu magnetnog polja i magnetnu indukciju unutar so!enoida. 2.225. Magnetna indukcija unutar solenoida izn05i 1,2 mT. Odredi jaCinu struje kroz namotaje solenoid a aka on ima 820 namotaja i duzinu 64 em.

6

2.236. Na pravolinijski provodnik, kroz koji protice struja od 14,5 A i koji se nalazi u 5 homogenom magnetnom polju jaeine 2,7'10 Nm, djeluje sila 1,65 N. Odredi duzinu provodnika ako je postav!jen pod uglom 38° U odnosu na smjer magnetnog polja.

2.237. Pravolinijski provodnik duzine 1 m i mase 19 nalazi se u magnetnom polju jacine 5000 Aim. Smjer e!ektromagnetne sile na provodnik je vertikalno navise.
Koliku jacinu struje moramo propustiti kroz provodnik da bi on mirovao u magnetnom polju?

2.226. Koliko namotaja po jed nom metru duzine treba da ima solenoid da bi magnena indukcija unutar njega izn05ila 8,2 mT pri struji jacine 4,3 A?

2.238. Dva paraieina provodnika jednake duzine 3,2 m, kroz koje prolazi struja jatine 58 A u suprotnom smjeru nalaze se na rastojanju 8,7 em jedan ad dru909. Koliki je iznos sile medudjelovanja provodnik? Kakva je ta slla?

2.227. Odredi magnetni fluks kroz poprecni presjek solenoid a duzine 1,6 m kroz cije namotaje prolazi struja jacine 6,3 A. Solenoid ima 1400 namotaja i
poluprecnik 4,8 em.

2.239. Odredi jacinu struje u provodniku ako ona privlaCi drugi provodnik duzine
2,8 m sa strujom jaCine 26 A, sHom 3,4 mN. Provodnici su u vazduhu, a rastojanje medu njima 12 em. Kakav je smjer struje u provodnicima?

2.228. Magnetna indukeija u eentru solenoida, koji ima 180 namotaja i duzlnu
30 em, iznosi 2,26 mT. Krajevi solenaida prikljuceni su na napon od 4,5 V. Koliki je omsk! atpor solenoida?

2.240. Ova paralelena pravolinijska provodnika nalaze se u vazduhu na rastojanju
4 em jed an od drugog. Kroz jedan teee struja od 25 A, a kroz drugi 5 A. Odredi duzinu dijela provodnika na koji ce djelovati sila 1,2 mN.

2,241. Ova pravolinijska provodnika sa strujama jacine 100 A nalaze se u vazduhu.
Odredi rastojanje medu provodnicima, ako sila medudjetovanja na dio provodnika duzine 75 em lznosi 0,05 N.

2.229. Solenoid ima 20 namotaja po centimetru duzine

kroz njih prottee struja jacine 0,2 A. KoUka je jacina magnetnog palja i magnetna indukcija unutar solenoida ako je solenoid; a) namotan na drveni cilindar, b) namoian na gvozdenoj sipki Cija je relativna permeabilnost 600?
j
2

2.242. Odredi smjer struje u kruznom provodniku (sI.2.33.) ako se on odbija od
manets.

2.230. Elektromagnet ima povrsinu poprecnog presjeka 10 em , duzinu 20 em i 100 namotaja. Kroz namotaje teee struja jaCine 1 A a magnetni fluks iznosi
7,54·10,sWb. Kolika je relativna permeabi!nosl jezgra e!ektromagneta?

2.243. Na glatkoj ravnoj daski leii
provodnik (sI.2.34.). Kakav te oblik imati provodnik kad se kroz njega propusti struja?

2.231. Magnetni f1uks kroz poprecni presjek pre~)ek elektromaneta iznosi 2·10·4 Wb, a povrsina popreenog presjeka 8 em~. Relativna permeabilnost jezgra elektromagneta iznosi 300, broj namotaja 250, a duzina 0,2 m. Kolika
jacina struje prolazi kroz namotaje elektromagneta?

2.244. Lagani provodnik. savijen u spiralu (sI.2.34.). okacen je za
nit Sta ce se desitl, ako 58 kroz spiralu propusti struja?

N
51.2.33. S1.2.34.

2.232. Koliko namotaja po jedinici duiine ima elektromagnet ako je magnetna
indukcija unutar elektromagneta1, 1 T, kroz narnotaje prolazi struja jeCine 2,3 A, a reiativna permeabllnost jezgra 190? 2.233. Amperova sUa kojom homogeno magnetno polje djeluje na pravoHnijski provodnik iznosl 0,226 N. Provodnik ima duzinu 1 m, postavljen je okornito na smjer rnagnetnog polja i kroz njega protice struja jaCine 9 A. KoUka Je rnagnetna indukdja i jaCina magnetnag palja? 2.234. U hornogenom magnetnorn poiju indukcijo 2,5 mT nalazi S8 pravolinijski provodnik duzine 0,8 m. Kroz provodnlk protice struja jacine 7 A. Kolika Amperova sila djeluje na provodnik ako je ugao izmedu srnjera struje u provodniku i smjera magnetnog polja: a) 90', b) 45', c) O'? 2.235. Kroz pravol!nijski provodnik duzine 1,4 m protice struja jacine 12 A. Kad S8 provodnik stavi u homogeno magnetno polje indukcije 0,25 T na njega dje!uje sila od 2,1 N. Odredi ugao izmedu smjera struje u provodniku i smjera magnetnog polja.

S1.2.35.

2.245. Ova paralelna pravolinijska provodnika medusobno su udaljena 50 em. Kroz jedan provodnik protice struja jacine 10 A, drugi 15 A Odredi magnetnu indukciju polja u tacki kOja se na[az na polovini njihovog razmaka ako struje teku: a) u istom smjeru, b) u suprotnom smjeru. 2.246. Ova duga pravo!inijska provodnika udaljena su meausobno 12 ern. Kroz pry! provodnik protice struja jaCine 1 A, a kroz drugi 5 A Na kojoj je udaljenosti od prvog provodnika jacin8 magnetnog polja Jednaka nuli? Struje imaju isti smjer.

°

cine koncentricne krugove sa 2.247. Dva provodnika polupreenicima 20 em i 10 em, te strujama 10 A i 6 A. Odredi jacinu magnetnog polja u centru kruznice ako: a) struje imaju 1St! smjer, b) struje imaju suprotan smjer.

2.248. U kojem smjeru ce se otkloniti horizontalni snap (sI.2.36.): a) pozitivnih jan a b) eleklrona.

S1.2.36.

40

41

2.249. U homogeno magnetno polje indukcije 20 mT uleti proton brzinom 3'10 4 mis, okomito na smjer magnetnog polja. a} KoUka Lorentzova sila djeluje na proton? b) Koliki je poluprecnik kruznice koju opisuje proton?

E
2.264. Zadatak: Odredi magnetne polove solenoida (zavojnice). Ispitaj kako zeljezo utice na magnetnu indukciju solenoida (sI.2.37.). Pribor: Solenoid, dzepna baterija, magnetna igla, provodne zice za spajanje, neki zeljezni predmet (npr. smotak kljuceva).
51.2.37.

2.250. U homogeno magnetno polje jacine 6,77'10 4 Afm uleli eleklron brzinom 4,6'10 7 mis, okomito na smjer magnetnog polja. Odredi: a) Silu koja djeluje na elektron u magnetnam polju, b) poluprecnik
kruzne putanje po kojaj se on krece, e) odnos eiektromagmetne sile i sile feze koja djeluje na elektron. Polrebne konstante uzeti iz lablica.

2.251. Elektron se krece u homogenom magnetnom polju jacine 160 Aim, okomito na smjer magnetnog polja po kruznid poluprecnika 10 em. Odredi: a) brzinu kretanja eiektrona, b) napon kojim su ubrzani elektroni.

2.252. Kolika je jacina magnetnog polja u kojem S8 elektron krece po kru"lnici poluprecnika 8 em,
brzinom 2'106 mis, okornito na smjer rnagnetnog polja?

2.265. Zadatak: Ispitaj magnetna svojstva nekih tvari, npr. vode. Pribor: Libela, jak magnet (elektromagnet), plamen upaljaca.

2.253. Proton i eiektron ulaze u homogeno magnetno polje. islom brzinom, okomito na smjer polja.
Kako S8 odnose poluprecnici kruznih putanja? Naboji protona i elektrona su jednaki po iznosu.

2.266. Zadatak: Ispitaj djelovanje elektromagnetne sile Zemljinog magnetnog
pol)a.

2.254. Period kretanja protona po kruinici poluprecnika r=10 em iznosi T=5,2·10·1}s. Odredi: a) brzinu
profona, b) magnetnu indukciju i jacinu rnagnetnog sOljer polja polja u kojem se proton krece, okomito na

Pribo~: D~:pna baterija, traka od aluminiske folije, sirine do 5 mm I duzrne do 30 em, provodne iice.
2.267. Zadatak: Ispitaj uzajamno djelovanje dva pravolinijska strujna provodnika (sI.2.38.) Pribor: Kao u zadatku 2.266.

(7:'~ slrrbk !
) ( ."'- leak,

2.255. Elektron se ubrzava u elektricnom polju naponorn 12 V i ulazi u homogeno magnetno polje
jacine 1000 AIm, okornito nR smjer polja. Odredi: a) brzinu elektrona, b) poluprecnik kruzne putanje, c) period kretanja e!ektrona po kruznici, d) frekvenciju kretanja po kruznici.

2.256. U homogeno magnetno polje jacine 8.10 Aim okomito na njegov smjer, uleli proton j(Qji Ima kineticku energiju 10· 16J. Kolikom silom djeluje rnagnelno polje na proton? 2.257. Naelektrisana cestiea uleti u homogeno rnagnetno polje jacine 4,14'10 5 AIm, brzinom 2 Mmfs.
Odredi specificni naboj cestiee ak.a se ona u magnetnom polju krece po kruinici poluprecnika 0,04 m. Koja je to cestiea?

4

2.268, Zadatak: Ispitaj djelovanje magnetnog polja na
naelektrisanu testicu koja S8 krec8. Pribor: Magnetna sipka, katodna cijev.

d+
I

I

SI2.38.

2.269. Zadatak: lspitaj djelovanje Lorentzove sile na jone
2.258. Elek.tron sa kinetickom energijom 100 eV krece se u ravni okornitoj na smjer homogenog magnetnog polja indukcije 3,16'10-~ T. Kolika sila djeluje na elektron? Koliki je poluprecnik kruzne
putanje 2.259. Proton se krece u homogenom magnetnom polju indukeije 0,1 T, okomito na srnjer polja po kruznici poluprecnika 1,6 em. a) Kolika je brzina protona? b) Kolika bi bila brzina alfa ceslice pod istim uSlovima? rna"" 4 mp; qa",,2qp. 2.260< Elektron se krece u homogenom magnetnom polju Indukcije 8=0.02 T po kruznici poluprecnika r= 1 em. Odredi kineticku energiju elektrona u dzulima i elektronvoltima. 2.261. Naelektrisana cestiea sa energijom E="1 keV krece se u homogenom magnetno polju po krugu poluprecnika r-1 mm. Kolikom silom djeuje polje ns Cesticu? 2.262. Elektron se krece po kruzniei u hornogenom magnetnom polju jacine H=10 kAfm. lzracunaj period T kretanja elektrona. 2.263. Ova jona istih naboja ulete u homogeno magnetno polje islom brzinom, okomito na srnjer polja. Jedan jon ima m8SU 12 u i opisao je kruznicu poluprecnika f,,,,4 em. Odredi masu drugog jana koji je opisao kruznicu f2=6 em. elektrollta. Pribor: Providna eilindricna posuda, razbiazen raslvor H2 S04 , sipka ad alurninija (sI.2.39.), aluminijska folija, jac! magnet (npr, nekoHko magnelica od vrata ormara). sitni prah od krede, dvije dzepne baterije.

AI.~irka

+
Al folija

-'[==:=11
Elektromagnetna indukcija

:magncr

S!.2.39.

Prema Faraday~evom (Faradej) zakonu, indukovana elektromotorna sila (ems), data je

E~_Nli~ lit ' gdje je: N - broj namotaja, M - promjena magnetnog tluksa u vremenskom intervalu lit. Predznak minus ukazuje na to da je smjer indukovane struje takav da svojim poljem teii da sprijeei uzrok indukcije (Lencovo pravilo). 43

42

Ako se provodnik duzine I krete brzinom v u magnetnom polju ind"kcije 8, pri cemu vektori v i 8 zaklapaju ugao a, indukovana elektromotorna sila u torn
provodniku ima vrijednost

b) Magnetni fluks kroz jedan namotaj je ~~LI, a kroz N namotaja N~~LI. Posto je na~a poz~at~ promJena magetnog fluksa, uzrokovana promjenom jacine struje, mozemo plsatl NiI$~Lill, odakle je

E == Bf v sinu. Aka je magnetsko polje kroz neki namotaj uzrokovano strujom jacine I, tada je magnetni fluks kroz povrsinu obuhvacenu namotajem
"'~LI

L~N~=80()
ill
c) Energija magnetnog polja je

2,4·1O- Wb 14,5 A - 2,5 A

3

~016H.
'

gdje je L induktivilet (koeficijent sarnoindukcije).
Induktivitet solenoida (zavojnice) odreden je izrazom
L=~,!J.\l~I-

W

~-Ll" ~-O,l6H(2,5A)" ~O,5J.

1 2

'1

1 2

-

SN 1

gdje je: S-povrsina presjeka solenoida, I - duzina solenoida, N ~ broj namotaja.

Jedinica za induktivitet je henri (H =~!:-). Aka se u solenoidu m'ljenja jacina
A

Primjer 2: Pravoliniski provodnik duzine 1,2 m i olpora 2,5 Q moze da se krece po glalkim medU5?bno paraieinim sinama zanemarlJivog otpoora. Sine 5U vezane za i:rver slruje ems 12 V i unutr~cnJeg otp?ra 0,5 n. Taj provodnik se krece u magnetnom polju indukcije 0,8 T. Smjer polja je okoml~ prema btaocu. Odredi jacinu struje kroz provodnik aka se on krece brzinom 12,5 m/s, okomito na smJer polja. (s1.2.40.)

struje, cnda se i njemu indukuje elektromotorna sila samoindukcije

E ~ -L ill.
; Lit
Enorgija magnetnog polja data je izrazom

Rjesenje: ! ",,1.2 m R==2,5 Q Ef=18 V r=O,5 Q S",0,8 T v=:i2.5 mfs

~

v

I",,? - - " .
L...~~~'-'~"'I''f~~~~~~-

W""..!..U'.
2

jacinu struje mazema naci iz Omovog zakona

Aka su dvije z.avojniee (solenoida) induktivno vezane , onda 6e promjena jaCine strujlJ U PrJoj zavojnici indukovali ems u drugoj Lavojnici,

gdje je M koeficijent uzajamne indukcije,
M=f-l,).Lu-r-·

II. + r 81.2.40. gdje je E - eleklromolorna sila koja djeluje u kolu struje. Posta se provodnik krece u magnetnom polju, osim ems baterije El u kolu dj~luje i indukovana ems EI:=B I~. Prerna pravilu desnog diana (ako se provodnik krece prema desLlom dlanu, a prsli pokazuJu smJef magnetnog pOlja onda palae pokazuje smjer indukovane ems) je

I"'~

N,N,S

E=E, -. E, "'ISV -O.8T·L2m 12,S":::=(JV.

Nt i N2 brojevi nanlotaja prve i druge zavojnice isle duzine j presjeka.

"
Jacina struje u kolu je

Primjer 1: Kroz solenoid, koji ima 800 namotaja, prolazi struja jacine 2.5 A. U toku 0,15 s jacina struje se poveca na 14,5 A. Pri tome se magnetni fluks poveca za 2,4 mWb. Odredi: a) Srednju vrijednost indukovane ems samoindukcije, b) induktivitet solenoid a, c) energiju ~rnagnetnog palja solenoida u trenutku kada kroz njega
prol8Zi struja jacine 2,5 A.

I-~

6V

_ 2A.

2,5 Sl + 0,5 Q

T
2.270. Provodnik, na slid m.2.41" krece se u magnetnom polju indukcije B. Odredi smjer indukovane struje u provodniku. 2.271. a) Provodnik se krece u homogenom magnetnom polju duz linija sile. Indukuje Ii S8 ems u provodniku? b} Kako ~reba da se krece provodnik u magnetnorn polju da bi mdukovana ems bHa maksima!na? 2.272, Moze Ii bib elektricno polje sa zatvorenim linijarna sHe?
SI.2.41.

Rjesenje
N~800

A A ilt~O, 15 s
12~14,5

1,~2,5

t.dJ-2,4·10· 3 Wb
a)Es~?

b)

L~?c)W~?

a) Indukovana ems samoindukclje moze se nab iz osnovne formula M 2,4·!O-'Wb E ~-N-~-800-------~-13V. s L'll O,15s Znak minus ukazuje da se nastala ems samoindukcije suprostavlja porastu magnetnog polja.

2.27.3. Prema pravHu desnog diana (vidi primjer 2), na slici 2.40_ je prikazan smjer ldukovane ems, u ravni crteza, adole. Kakav ce biti smjer indukovane struje ako ie taj provodnik u zatvorenom kolu struje? 2.274. Okvir ko.ii sadrii 25 namotaja, nalazi se u magnetnom polju. Odredi indukovanu ems koja nastaje u okviru pri promjeni magnetno polja od 0,098 Wb do 0.013 Wb za 0.16 S.

44

45

278.kruzna frekvencija. Prsten se udalji IZ magnetnog polja u toku 0.6 A. 2. U solenoidu. i "" Io sinoot gdje su: Uo. galvanometar.06 H? 2. ak0 se promljene poiovi na bateriJ'l? .maksimalne vrijednosti napona.025 s j pri tome se indukuje ems ad 3.8 mWb.(s1. Kolika je duzrna provodnika.024 Wb do 0. Zadatak: a) Sta ce se desiti ako metalnom prstenu .5mV. galvanometra ako sjeverni pol magneta udaljavamo? Pribor: Solenoid. Pravoliniski provodnik dutine 120 em kre6e se u homogenom magnetnom polju pod uglom 1r u odnosu na smjer polja. Kolika je ems samoindukciJe u solenoidu ako struja jacine 3. 2. priblitavamo magnet? b) Sta ce S8 desiti ako magnet udaljavamo? c) Sta ce se desiti ako magnet priblizavamo iii udaliavamo od aluminijskog poluprstena? Pribor: Lagani aluminijski prsten i poluprsten na osovini (kao na slici 2. magnetni lIuks iznosi 4. KoUka jacina struje prolazi kroz solenoid? 2. a) Kolika se indukuje ems pri prekidu strujno kola u toku 12 ms? b) Kolika se pn tome IzdvOII energija? 9 2. na slid 2. Elektrodinamika Naizmjenicna struja Trenutna vrijednost naizrnjenicnog napona i struje mijenja S8 po zakonu: 2.279. 10 .4. aka je pri tome nastala ems sarnoindukcije ad 30V? 2..74 V? 2. brzinom 15 mis.282.277.2.012 S1 Induktivitet soienoida je 68 mHo 2.01 5. Odredi razliku potencijala na krajevima prednje oSQvine.2 Q i induktivitet 25 mH d' . Odredi rnagnetnu indukciju polja ako 58 u provodniku indukuje ems 6.284. magnetna sjpka.292.290. Kolika ce jaCina struJe prolazili kroz kolo na slicl' 2.289. Podalke uzmi iz primjera 2.v8zni materija!. Na krajevima solenoida.291. aka je njena dutina i. a) Aka S8 prsten krece duz linija sile kolika 6e bitl indukovana ems u prstenu? b) Aka magnetno polje iscezne u toku 0. 2.275. Kollka je povrsina prstena i precnik prstena? --+ ~ skrenutl kaza!jka galvanometra.5 A magnetni fluks iznosio 2. Pravoliniski provadnik se krece brzinom 25 mis u homogenom magnetnom polju jacine 3025 AIm. Zadatak: a) U kojem smieru ce 2. 2. Broj namotaja solenoida je 120. Za koliko vremena treba da iscezne taj fluks. da bi pri promjeni magnetnog fluksa ad 0. Solenoid ima induktivitet 240 mHo ZA koje vrijeme u solenaidu se povecala jacina struje ad nula do 11.056 Wb. odnosno struje OJ~21tf . koji ima 75 namotaja. u njemu se indukovala srednja elektromotorna sila 10 V? 2.237.43. Odredi magnetnu indukciju tog polja aka ana iscezne za 0.286.012 Wb pri proticanju struje jaCine 8. Provodni pravougaoni okvir straniea 18 em i 5 em postavljen je u homogeno magnetno polje.40.8 m a vertikalna komponenta jacine Zemljinog magnetnog polja 40 Nm. E 2. U solenoidu se jatina struje promjeni za 2. u toku 0. 2.5 mY.095 H. koUka 6e bUt! indukovana ems? 2 2.43. eiji je otpor 8.43. Odredi induktivitet solenoida. ako C==r==N:J1 sjeverni po! magnetne sipke S priblizavamo jed nom kraju solenoida? b) U kOjem srnjeru ce skrenuti kazaljka SI. je 0.280. kada kroz njegove namotaje prolazi struja jacine 5 A. Koliko namotaja treba da lma solenosid. tiji induktivitet izn051 0.::.015 S.) ako koje S8 maze okretati bez trenja.42.288..012 T.285. okomito na linije sile. da bi S8 u solenoidu indukovala ems 0. Pri tome nastaje ems samoindukcije od 14 V. Energija magnetnog solenoida.32 s. 46 47 . Metaini prsten povrsine 20 cm postavljen je okomito na linije sile magnetnog polja jacine 2000 Nm. Koliki je induktivitet solenoida aka pri struji od 6.2.015 Wb. Odredi induktivitet kruznog provadnika u kajem nastaje magnetni fluks 0.283. pri jadni struje od 7.19 J.293. okomito na linije sile.2 mY. Automobil se krece brzinom 108 km/h. Odredi energiju magnetnog polja solenoida u kojem bi. ' 2.2.3 mWb. Metalni prsten postavljen je u magnetno polje indukeije 0. .294.8 A iscezne u toku 0.4 A.281. SL2.32 J? u:::. aka je na njegavim krajevima napon 28 mY? 2.276. okomito na linije slie. KoHko namotaja ima solenoid ako je njegov induktivitet 0. 0 rzava S8 'k sta Ian raz II a potenellala 55 V.Do sinoot. a U okviru S8 pri tome lndukuje srednja ems 4.2 A njegovo magnetno polje lma energiju 0. U solenoidu nastaje magnetni fluks od 0.8 A u toku 62 ms.) 2. 2.42.

.5=242Q 48 49 . b) Z=?.2A·O. Primjer 2: Zavojnica omskog o\pora 5 Q i induktiviteta L prikljucena je na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz.7071 0 U daljem tekstu (ukotiko nlje posebno istaknuto) pod naponom i jac/nom struje podrazumjeva S8 efektivna vrijednost.57 A=345 V e) Faktor snage je R IOO£] coscp = Z Prividna snaga je P=lJl. '. UL=?.. U 1=gdje je U ~ napon na krajevima kola. je ~(RL-RC) R SL2A4. prikljucen je serijski spoj omskog otpora 100 Q. Odredi: a) impedancu kola.. Rjesenje: R:o:5 Q. a) !nduktivni otpor izracunavamo po relaciji RL=mL. L ~- 51. trenutna vrijednost napona i struje mogu blti razliCite od nule.SQ)' ~]40Q c) Jat-ina struje u ko!u je U 1=--=--=1.220 V. f". Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje.~uc ~. U opcem slucaju u trenutku t=O. c) I=? d) U R=?.57 A=157 V Uc=Rc1=318. U".[=2·3. RL=314s·'·0. 1 N1 j U 2 ....14·S0 s"=314 S·'. c) snagu koju trosi zavojnica.5 Q·l. b) l_? c) P~_? d) L:=? gdje su U" 1 . a) Faktor snage je da! izrazom cos cp "" ~ . . Odredi: a) induktivni i kapacitivni otpor. b) jacinu struje u kolu. gdje je ipo-pacetna faza Primjer 1: Na gradsku mrezu.57 A=500 V U L =Rd=220 Q·1. Rjesenje: U=220 V. kondenzatora kapaciteta 10 IlF i zavojnica induktiviteta 0.=U sin cpo R cos'l'=-=--=0.220V·2. kalem induktiviteta L i kondenzator kapaciteta C. e) faktor snage f aktivnu snagu u kolu. Faktor snage je Z 140£2 d) Padovi napona na pojedinim dijelovima kola su: U. . =Ulcoscp".induktivni otpor.10·6 F a} RL=?. c) jacinu struje u ko!u. b) impedancu. e) COS'l'=? p. Rc=?.45). 1=50 Hz R=l 00 Q. odnosno sekundarnoj zavojnici.r~l . jacina 2 i broj namotaja na primarnoj. nov . c~. Z lOQ c) P. U '" t:o Sill(wt+tp~). L=0. .fazni ugao izmedu napona i struje. = Ulcos<jl = 220V ·1.2A.7 H (sI. U =O.Elektivna vrijednost naizmjenicnog napona i struje. N2 -napon. a reaktivna snaga 1'. d) induktivitet zavojnice.7H~220Q gdje je : RL=coL .5 W Dokazi da j0 1 w=-- aktivna snaga Pa =oRI 2 _ JLc Za transformator (bez gubitaka) prenosni odnos je -~-.57 A ·0. .)7 A. Aktivna snaga naizmjenicne struje data j8 izrazom.707U o .45.2.714 Z 140Q Aktivna snaga je Rezonantna frevencija u kolu naizmjenicne struje data je lzrazom P."? Impedanca u kolu naizmjenitne struje u kojem su redno v8zani termogeni (omski) otpor R.50 Hz Vi U2 Nl N2 (£looeO" a) Z_?. Uc=?. Fa = Ul cos cp gdje j8 cp . 1 . Fazni pomak izmedu napona i struje je 60". Re = rotc .odkle je Z = ~ "" ~ = J 0 Q Z cos(jJ cos 60' b) l=~= 220 V =2.kapacitivni otpor. d) pad napona na svakom dijelu kola. napon U=220 V i frekvencije f=50 Hz. -u. 1=0.7 H C=10 "F-10.=RI=lOOQ·l.714 = 246. gdje je O1=2. b) Ukupan otpor je Z' Z=JR2 +(R~':'·Rc)2 =J(JOOQ)' +(220Q-318.2.

301.304.313.=5 V. b) I. Odredi trenutnu vrijednost napona poslije: a) 3. 2. 50 51 . ce a) Odnos napona i broja namotaja na primaru j sekundaru je Up 220 V 33 · . maksimalna vrijednost? Kolika je 2.5 H prikljucena je na naizmjenicni napon koji S8 mijenja po zakonu u:.297. Kako Se mijenja napon na krajevima otpora? S8 po L"'~".298. Zavojnica induktiviteta 0. R L ""S.5 A. a) Koliki je induktivni otpor zavojnice? b) Kako se mijenja jacina struje u kolu? 2.14 V. Odredi maksimalnu vrijednost sinusnog napona i jaclne struje? 2. Kondenzator kapaciteta 700 nF prikljueen je na: a) jednosmjerni napon ad 120 V.315.l8A.8 Q prolaz] naizmjenicna struja cUi je maksimalni napon 24 V. Kad se zavojnica prikljuCi na naizmjenlcni napon 110 V i frekvencije 60 Hz kroz nju protiee struja od 0. Na elektrienoj sijalici stoji oznaka 100W/220 V. Jaeina naizmjeniene struje. Odredi: a) broj namotaja na primaru . Kolika jatina struje tece kroz kondenzator? 2. 2. Zavojnica induktivitetaO.305. od a kleJe)N p =1\5--:::.::16. U."-~ (J) 2·3.9 sin 75.14. Kada se kondenzator kapaciteta 2 MF prikljuci u kolo naizmjeniene struje njegov otpor je 1327 fl< Kolika je frekvencija struje? 2. Efektivna vrijednost napona gradske mreie iznosi 220 V.P.=20 P-40W a) Np=?.d} lnduktivitet zavojnice temo odrediti iz relacije za impedancu: Z '" [R'._?.7Q. Kolika je efektivna jacina struje? 2. < Up u. Kolika je impedanca? 2. frekvencije 50 Hz.2 V.. Kollki je kapacitet kondenzatora? struju . N. s 2.312.307. Izolator je prikljucen na naizmjenicni napon od 1 kV. Termogeni otpor R=200 Q i zavojnica induktlviteta 500 mH vezani su redno i prikljuceni na elektricnu mrezu napona 110 V i 50 Hz.. biti induktivni otpor zavojnice ked 2.303. Kolika ce biti jaCina struje ako S8 prikljuce na naizmjenicni napon 220 V. Zavojnica ima induktivitet 35 mHo Koliki se prikljuci na naizjenicni napon frekvencije: a) 50 Hz.RT ' odkle je (lom' ~(5Q)' ". a efektivni napon 14.. s c) Postoje _lJ.50s-' 0028H ' Primjer 3: Transformator je prikljucen na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. c) jacinu struje kroz primar.0 Hz.. Kapacitivni otpor kondenzatora..3 ms. c) 200 kHz.-7 2. a frekvencija 50 Hz.IF vezani su: a)paraielno. Hoce Ii dod do proboja izolatora ako je njegov probojni napon 1. Pri tome j8 napon na krajevima sekundara 6 V. frekvencije 50 Hz. b) jacinu struje kOja protice kroz sekundar kada se prikljuc! na potrosae snage 40 W. b) redno. 220V T 2.75Q' R~_ == Z' ~ R" "" 2.300. prikljueena je u kolo naizmjenicne struje frekvencije 60 Hz. a broj namotaja na sekundaru je 20. b) 50 Hz.296.20-------=7.295. Kolika je njena efektivna vrijednost? 2.310. 2. Odredi njegov otpor ako je irekvencija struje: a) 50 Hz. mijenja zakonu i=2 sin 3141. Koliki je period i kruzna frekvencija? 2.314. Dva kondenzatora eiji su kapacltei! po 1 ).5 H i termogenog olpora R=60 fl.=~. Frekvencija struje gradske mreze iznosi 50 Hz.7 A . Maksirnalna jaCina naizmjenicne struje iznos! 2. b) naizmjenicni napon 120 V. Efektivni napon naizmjenicne struje Iznosi 21. a) Koliki je ukupan otpor kola? b) Kolika je lacina struje u kolu? c) Koliki je napon na krajevima zavojnice i termogenog otpora? 2.tOje Us Ip IF=ls Up =6.309. Zicani okvir roUra u homogenom magnetnom polju ugaonom brzinom w=376. Kroz termogeni otpor R=4.302. b) 5 ms.7A~6~V~=O. Kondenzator kapaciteta 250 IIF ukljucen Je u mrezu naizmjenicne struje.299.41. c) 1. b) Kako se mijenja jaeina struje ako je u kolu samo termogeni otpor R=4 Q. iznosi 126 Q. kroz termogeni otpor R=50 Q. Koliki je induktivitet zavojnlce? 2. a) Napisi jednaeinu po kojoj se mijenja naizmjenieni napon.308. uklJucenog u naizmjenicnu frekvencije 50 Hz. Rjesenje: U p=220 V. Odredi: a) mak8imalnu i efekiivnu vrijednost napona .8 rad/s.. b) frekvenciju i period. c) 10ms. b) 6.82 A.306.3 kV? 2. ako je frekvencija struje 60 Hz. Kolika je frekvencija i period indukovanog napona? 2. Trenutna vrijednost napona gradske mreze mijenja S8 po sinusnom zakonu u=311'8in 3141. Us 6V b) Snaga patrosaca je p=tJs1s odakle je Js ~i-:'" ~ 4~: = 6..311.

kad kroz njih proti(. a zatlm prik!jucena na gradsku mrezu. Fazni ugao izmedu struje i napona u koJu naizmjenicne struje iznosi 25 c .3 kruzna frekvencija 100 rad/s. Odredi: a) jacinu struje u ko!u ako je napon na krajevima kola 110 V. Koliki je kapacitet kondenzatora i kapacitivni otpor? 2. Elektricna sija!ica.331.329.318. c) aktivni otpor u kolu. Kroz kondenzator kapaciteta 15 !J-F protice naizrnjenicna struja koja se mijenja po zakonu i~O. IzracunaJ R L C impedancu aka je : r~~ I-'0601J61'O .2. Napisi izraze za irnpedancu. na slikama a. b) kapacitet kondenzatora. a) R f II c) .326.316. Termogeni otpor jo zanemarljiv. Kad ukljuCimo zavojnicu u kolo naizmjenicne struje na napon od 12 V ampermetar pokazuje jaCinu struje 4 A.327.-1 ~.2 Q. i termogeni otpor R:::::10 Q vezani su serijski i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V.46. T ermogeni ctpor 2.323. - L RL =94.3. Zavojnica induktivnog otpora 6 Q.3 H. b) naizmjenicni napon od 24 V i frekvencije 50 Hz? 2. b) n. ciji je omsk! otpopr R=484 £2. kondenzator kapaciteta C~4 ftF i zavojnica induktiviteta L=0.1 H. U kolu naizmjenicne struje su zavojnica induktiviteta 0. Rc~ 199 R~100 n.2.330. zavojnica induktiviteta 0. Odredi: a) impedancu kola.4 A. Pri frekvenciji od f=133 Hz nastupa naponska rezonancija. aka impedanca njihove veze sa strujom frekvencije 60 Hz. 2. 2.6 mH. Odredi: a) impedancu kola. 2. 2. Pri ukljucenju i8t8 zavojnice u kolo naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz i napona 12 V ampermetar pokazuje struju jacine 2.334.332. Zavojnica induktiviteta 0. c) impedancu kola. 2.325. 2. 2. Zavojnica s aktivnim otporom 15 Q i induktiviteta 52 mH redna je vezana sa kondenzatorom kapaciteta 120 IlF. kondenzator i aktivni atpor. b) fazni ugao izmedu struje i napona. b) napon na krajevima zavojnice i kondenzatora.21. b) jadnu struje u kolu. Odredi: a) impedancu kola ako je aktivni otpor 26 n. c) Koliki su naponi na krajevima kondenzatora.s struja frekvencije 50 Hz. T --.). zavojnice i termogenog otpora kad je kola u rezonaciji? d) Koliki je fazni ugao izmedu struje i napona pri rezonancijl? 2.335. zavojnica induktiviteta L=2 H i kondenzator kapaciteta C=10 J. c) napon na krajevima z8vojnice.320.2. Koliki je induktivitet zavojnice koja je vezana sa termogenim otporom ad 30 £1. Kolika jacina struje protice kroz zavojnicu induktiviteta 0. a) Pri kojoj frekvenciji struje 6e otpor u kolu biti najmanji (U rezonanciji)? b} Ko!ika struja protice kroz kol0 pri rezonanciji. Fazni ugao izmedu napona i struje lznosi 11. 1 ___ -. Odredi: a)jaCinu struje u kolu. Faktor snage motora je SI. a) KoUka jacina struje protiee kroz kola? b) Ko!iki su naponi na krajevima termogenog otpora i kondenzatora? 2.50 Hz).5 H za naizmjenicnu struju f~50 Hz. aktivni otpor R i kondenzator C vezani su serijski i prikljuceni u kola naizrnjeniene struje frelwencije 50 Hz. Aktivni atpor R:::::60 Q i kondenzator kapaciteta C v8zani su redno u kola naizmjenicne struje frekvencije 50 Hz. 2. Odredi induktivitet z8vojnice. Faktor snage potrosaca u kolu naizmjenicne strujeiznosi 0. Koliki je napon na krajev'lma sijalic8. iznosi 40 Q. Za koju frekvenciju aktivni otpor imaju isti otpor? R~4 Q i kondenzator kapaciteta 20 nF R~200 Q. a fazni ugao izmedu struje i napona 30 e . b) razliku iznosa induktivnog i kapacitivnog otpora. Odredi impedancu grane kola koju cine serijska veza termogenog otpora ad 2 kQ i kondenzatora kapaciteta 2ftF.5°.6 H i kondenzator kapaciteta 83. Ka!em induktiviteta 220 mH i kondenzator kapaciteta 4 llF vezani su redno i prikljuceni na izvor naizrnjenicnog napona U=80 V j frekvendje f=50 Hz. b i c (sI. Motor naizmjenicne struje prikljucen je na elektricnu mretu napona V~220 V pri cemu kroz njega protice struja jacine 1=2 A.324. Koliki je kapacitet kondenzatora? 2. Odredi impedancu aka je 2. Koliki je faktor snage? 2. Aka je njegov aktivni otpor 37 Q. U kolu naizmjenlcne struje redna su vezani aktivni otpor od 86 Q. Kondenzator ima isti otpor kao zavojnica induktiviteta 1. 52 53 . Kaliki treba da bude kapacitivni otpor da bi kroz kola tekla najjaea struja? 2.317.322.85. Pri tome je fazni ugao izmedu struje i napona 70 e • OdredL a) kapadtivni otpor. vezani su serijski i prikljueeni na nizmjenicni napon U~220 V. R~45 &2.46.339.333.0141 sin 628t. j kondenzator kapaciteta C:::::6 )IF vezani su redna i prikljuceni na gradsku mrezu napona 220 V j frekvencije 50 Hz. Aktivna snaga potrosaca u ko!u naizmjenicne struje iznosi 60 W. kondenzator kapacitivnog otpora 4 Q. Termageni otpor R= 200 Q i kondenzator kapaciteta C=10 flF vozani su redno i prikljuceni na izvor naizmjenicnog napona 110 V i frekvencije 50 Hz. 2.336. kondenzatora j termogenog otpora. Odredi napon na krajevima kondenzatora i zavojnice. 2. 50 Hz).1 H i omskog otpora 10 Q kad se prikljuci na: a) istosmjerni napon od 24 V. Termogeni otpor 2. b) impedancu kola.338.328.lF vezani su redno i prikljuceni na gradsku mrezu (220 V. c) aktivnu snagu. a koliki na krajevlma kandenzatora? 2.337.319. koHka tece struja kroz potrosac kad je naizmjenicni napon na njegovim krajevima 110 V? 2. Koliki je napon na krajevima kondenzatora? 2. Q.

R S1..2.:20.) Pribor: Izvor istosmjernog napona Kao izvor jednosmjernog napona.cos'l'=0. a) Kolikom snagom motor opterecuje mrezu? b) Kolika je aktivna snaga motora? c) Kolika je njegova korisna snaga ako je koeficijent korisnog djelovanja motora 11=0.2. Odredi: a) aktivnu snagu. Primar transformatora lma N 1=1200 namotaja tanke iice. Podatke unesi u tabelu.344.349.2.4 sin 314t. Izvrsi najmanje tri mjerenja (U. prekidac. Uputstvo:a) PNO treba izmjeriti termogeni otpor. U3 =8 V) i za svako 54 55 .. dva kondenzatora po 60 j1. Izmjeri pad napona U i jaGinu struje I.49. a sekundar N2 :.15 A.348. mikrofon. Izracunaj otpor R::::U/1. zvucna viijuska. Pribor: Magnetna sipka i magnetna igla (sI. 2. Spoji strujno kolo kao na sliei 2. 2. skolski osci!ograf OES. Broj namotaja primara transformatora je N .2.=4 V. sijalica za dzepnu bateriju. linijski napon trofazne mreze iznosi 380 V. Zadatak: a) Na katodnom oscilografu posmatraj naizmjeniGni napon gradske mreze (sI. Zatvori kola struje i izmjeri jaCinu struje i napona. UkljuCi kola struje (sI. Zadatak:lspitaj kako zavojnica (solenoid) i kondenzator uticu na elektricni otpor u kolu naizmjenicne struje. Podatke unesi u tabelu. koliki je maksimalni napon na krajevima otpora? 2. b) oslobodenu kolicinu toplate u toku jednog perioda. mijenja S8 po zakonu i=6.5 I. 6 Vi otpora pruza i induktivni otpor RL::::WL.48) KO KO L.52.48.2. b) Za odredivanje impedance kola kao izvor naizmjenicne struje koristi sekundar transformatora 8 V). zice za spajanje. zavojnica skolskog transformatora (ili prigusnica za rasvjetnu Gijev). 2~IJ~~ I~J "~~~I!~ '8~ 31.90.50. transformator (220 V/4 V).342. Nadi srednju vrijednost otpora R. r---{A)-~-. (sI..) S1. a napon U .2. a sekundara N 2 o:::84. ampermetar za naizmjenicnu strllju (50 mA). JaGina struje na primaru transformatora je 1 =1. voltmetar za naizmjenicnu struju (10 V).341.2. 2.49. U(v) I(A) Z (0) Pribor: Katodni oSci!ograf (npr. Transformator za elektricno zvonce snlzava naizmjenicnl napon od 220 V na 6 V. ukoHko nemas ispravljac. SI. skolski transformator sa ze!jeznim jezgrom. baterija 4.51). Zadatak. =24 V. galvanometar demonstracioni sa nu!om na sredini skale. reostat. Kad S8 primar prikljuci na gradsku mrezu napona U 1=220 V kroz njega teee struja 1 ::::0. Koliki su napon i jacina struje na 1 sekundaru? 2. Laboratorijska vjezba 2: Odredivanje induktiviteta zavojnice. S1.2. Kolika je maksimalna jaGina struje.343. Zadatak: Demonstriraj dobijanje obrtnog magnetnog polja i njegove karakteristike. (sI.:30 namotaja debele iicB.F. Jzvrsi najmanje tri mjerenja. 2. kroz otpornik R=4 Q.6 A. Koliki su napon i jacina struje na sekundaru. b) Posmatraj katakteristike zvucnih oscilacija koje se pomocu mikrofona pretvaraju u elektricne.345.). Klizac reostata namjesti na sredinu. aka je koficijenttransformatora 4? kakvu struju daje naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju. a) Kolika struja prolazi kroz primar ako zvonce ima snagu 5W. ilee za spajanJe. transformator 220 V/6 V. U kolu naizmjenicne struje zavojnica.2. za svaki par vrijednosti napona i struje. U2 =6 V.47 SI. b) Kolika je jacina struje kroz sekundar? 2. (iz telefonske slusalice).47. 2.2.350. Roz termogeni otpor R= 6 Q prilikom proticanja sinusne struje.52.85? transformator (220 V/4 V).1). Koliki je koeficljent transformacje? . Otpor koji izracunavamo je Z "" ~R 2 + Rt . generator za Pribor: Skalski generator za naizmjenicnu struju i jednosmjernu struju.340. prikljucne zice.2. Pribor: Zavojnica nepoznatog induktiviteta (npr. mazes uzeti dzepnu baterijll (s1.346. Koliki je fazni napon E 2.lspitaj 2.51. 4 V. Jacina naizmjenicne struje.50.:. 2.2.). u toku 3 s se oslobodi kolitina toplote od 72 J.5 V. pored termogenog (izvode 4 V.347..

82 . T=l/f.induktivitet zavojnice.OOJ141ll '" l"~_1_ 2n.yf. Izracunaj frekvenciju oscilovanja elektritnog oscilatornog kola.'. f=50 Hz. s T 2. Odredi: a) kapacitet kondenzatora ako js maksimalni naboj na kondenzatoru q~2 lie. b) induktivitet zavojnice. Veza izmedu talasne duzine elektromagnetskih talasa i frekvencije oscilovanja. Talasna duzina radio talasa iznosi 60 m.01 m' d~3. 3.----- cui- 2 gdje je C . Brzina sirenja elektrornagnetnih talasa u nekoj sfodini je 1 v~ [ . permeabilnosl sredine !1=f1. W 2. U .358.88 ~F 2. Rjesenje: S~100 cm'~0.-H.14 mm. Kolika je talasna duzina radiotalasa? 2. Primjer 1: Oscilatorno kolo S8 sastoji ad vazdusnog kondenzatora cija ploca 2 ima povrsinu 100 cm I izmedu ploca rastojanje 3. induktivitet zavojnice je L- w ""-(EE' +!J..s. T~21tJLC .kapacltel kondonzatorQ. Radio Tuzla ima frekvenciju 94 MHz.mania sredine kroz koju S8 prostire talas .!-l.~Olmz =lln to-III' C""E u€'d". Napon na plocama kondenzatora eiektricnog osci!atornog kola mijenja se po zakonu u=40 8in2000111. Koliki je induktivitet zavojnice.14 mm~0.\<lBrzina simnja eiektromagnetnih ta!asa u vakuumu je 1 c=-- M Indoks preia.359.=. A = cT = 3 . Kapacitet kondenzatora je s Hru!. gdje je: permilivnos! sredine £=Erto. > gdje je c . Frekvencija sopstvenih oscUacija data je Thomsonovom formulom L -1 ClH-1O· H A~? Talasna duzina talasa je A=cT. jaCine eiektricnog odnosno magnetnog polja. aka j8 induktivitet zavojnice u tom kolu L=12 mHo a kapacitet kondenzatora 0.H2) "" eEt ""/lHz. W"" c .356..ui2 gdje je ! .brzina talasa. Zapreminska gustina energije elektricnog i magnetnog polja.. Imama na raspolaganju kondenzator kapaciteta 210 IiF. Talasna duzina je. Brzina 8 elektromagnetnih talasa u vazduhu je v".IOs~"!!. gdje je period talas.H5 III O. n=--. Gernu je jednak period sopstvenih oscilacija elektricnog osdlatornog kola sa kondenzatorom kapaciteta 2.355. Z i R srednje vrijednosti otpora i impedance. C .351.mjerenje izracunaj impedancu Z=U/I.2 ~F i induktiviteta 0.2nf. a induktivitet poveca osam puta? \v = .H 'm 2. Nadi srednju vrijednost.65 mH? 2. da bi ana rezonjralo na frekvenciji 684 kHz? 2.3 ·10-8 s.c=3·1 0 m/s. Zavojnica kola 1ma induktivitet L=1 ~H.razlika potencijuta na njegovirn krajevlma.357. Koliki treba da bude kapacitet kondenzatora oscilatornog kola.3 lO-8 s "" 10m.00314 6 m Elektromagnetne oscilacije i talasi Elektromagnetne oscilacije u LC oscilatornom kolu su harmonijske.57 .. Energija naelektrisanog kondenzatora je . ciji je induktivitet 22 mH. Kako ce S8 promijeniti period oscilovanja oScilatornog kola aka se kapacitet paveca dva puta.\O-lJ F ~ 3. Na koju ta!asnu duiinu rezonira oscilatorno kola. Period oscilovanja oscHatornog kola je 1 !J.352.. Energija rnagnetnog polja zavojnice aka je kapacltet kondenzatora 12 pF? 2. Gustina energije elektromagnetnog polja 56 .28~1O-6H' 2.jacina struje u zavojniCi.f.kapacitet kondenzatora. 'l. 2 1 _J Z 2_ R 2 2' Ol gdje je (I):::. Na kojoj frekvenciji emituje program? " 2' 2 gdje su E i H.354.353. Koliki treba da bude induktivitet zavojnice sa zeljeznim jezgrom da bi period sopstvenih oscHacija oscilatornog kola iznosio T =1 s? 2. .JLC gdje je : L . Period oscilovanja je T ~ 6. = ££2 • w ""J:.

I E =: "2 cos 0:. Dipol (otvoreno oscilatorno kola) napravljen je ad dvije bakarne cijevi kaje su medusobno spojene sijalicom za dzepnu bateriju.54). Talasna duzina radiotalasa u vazduhu je 32 m.361. Kolikace biti talasna duzina talasa. unutar kojih se a. gdje je a.365. UKV oscilator. Odredi brzinu eiektromagnetnih talasa u benzo!u.364.53.uF.6. Ukupan svjetlosni fluks tackastog izotropog svjetlosnog izvora jaeine I je <Po na povrslnu ! vehclne te povrsine.2.25 mH? 2. aslronom i m~tematitar 3. ~41II.362.3. (cijevi su medusobno spojene sijaiicom za dzepnu bateriju).1. prenosa energije SL2. ugao koji zaklapa sVjetiosni zrak sa okomicom na povrsinu. Kolika 6e talasnu dutinu "hvatati" radioprijemnik dje je oscilatorno kolo ima kondenzator kapaciteta 2 nF i zavojnicu induktiviteta OAmH? "Zil'Ofjc:sanw ljubol''' 2. E 2.). demonstracioni voltmetar ad 5 V sa nulom skate na sredini (81. 2.5 ml-!.54.3.1. . aka je induktlvitet zavojnice 1. Zadatak: Pokazi princip elektromagnetnim talasima.369. Pribor: Elektrolit kondenzator kapaciteta 700 . a perrnitivnost 2.2. a) U v8zduhu.366. Jedinica zajacinu svjetlosti je kandela (cd). lx=:~ 2 m lambertov zakon: Osvijetljenost povrsine u nekoj tackl A. Fotometrija. . zavojnica skolskog transformatora od 3600 zavoja na zatvorenoj zeljeznaj jezgri. OS~ijetijeno~. nalaze tanje sipke koje se mogu izvlaciti i uvlaciti iz njih. Na koji dijapazon talasnih duzina je proracunat radioprijemnik. S r2 " Jedinica za prostorni ugao je steradijan (Sf). Zaclalak: Formiraj elektricna Dscilatarna kolo tako da mozes pratiti elektricne osci!acije na voltmetru. Brzina svjet!osti u vakuumu iznosi c=299 792 458 mls jli priblizno c=3·10'mls.t neke povrsine je kolienik svjetlosnog fluksa koji okomito pada cd~ 1m sr Sf jedinlca za osvijetljenost js luks (Ix).1-r=1.).2. Oscilatorno kola radioprijemnika lma zavojnicu induktiviteta 0. R Pribor: Dvije bakarne cijevi. Odredi talasnu duzinu elektromagnetnog talasa sto ga emituje to kolo.370. 2. Pun prostorni ugao pod kojim se vidi cijela povrsina sfere je {On "" 4nsr. Frekvencija elektromagnetnih talasa iznos! 1 MHz. 2. Kolika ce biti talasna duzlna u staklu clja je relativna permitivnost 7? Smatrati da je za staklo ). b) papiru clja je relativna permeabilnost jednaka jedinici. Na krajevirna kondenzatora u elektricnorn oscilatornorn kolu rnijenja S8 napon prema jednacini u=20 sin 1OOOnt. . 2. Kolika mora bitl duzina iice da bi sijaHea maksimalno svijetlila aka do nje doiaze eiektromagnetni talasi ad UKV ascilatora eija je frekvencija 150 MHz (sI.0 P T I K A 3.367. a kapacitet S8 moze mijenjati od 75 pF do 680 pF.363. .360. Oscilatorno kola emituje u vazduh elektromagnetne talase duzine 150 m. a za sVJetiosm fluks lumen (1m). 2. . ako je njegova relativna permitivnost 2. drzac ( 81. svjetlosni fluks.5:">. na rastojanju rod izotropnog tatkastog svjetlosnog izvora. 58 59 .368. vidi se iz njenog sredista pod prostornim uglom ffi= 2. Povrsina S na sferi polupretnika r.2. Koliki je kapacitet kondenzatora ako je induktivitet zavojnice 0. ~ A SU. ~lr:::::1. je (sI. Radioprijemnik maze primiti radio talase od 188 m do 545 m. Omcr Hajam (103R _ 1129) Perzijski pjcsnik. Brzina svjetlosti. Jacina svjetlosti nekog izotropnog svjetJosnog izvora je I ~ <I> w gdje je W.1).32 mH i kondenzator promjenljivog kapaciteta. U kojem intervalu S8 mijenja eiektricni kapacitet kondenzatora? 2. r .

2. 0'-:::::0. B 1== Wo b) = . =~=~·~-~=4.11" Na kojem rastojanju ad tackastag izotropnog svjetlosnog izvora. u vakuumu. b) EA=?.)5 Sf ..6.4 m iznosi 160 Ix.3. Osvijetljenost okruglog stoia precnika 0. odakle je A d S1. Jacina svjetlosnog izvora [znosi 400 cd.5 m emituje svjetlosni f1uks ad 360 1m. Kugla ima poluprecnik r=1. := 0 0'1.Pritomeje cosa=·~=-'·'-=O.:.75 SL Odredi radijus kugle.32lm '.28 s.5m)2 . za 0. Centralni prostorni ugao izrezuje na povrsjni kugle povrsinu S=0.5 m 2 S-2 m a) <P=?. r 10m 300cd EB~~~.14. b) E=? a) Svjetlosnifluks koji pada na zastor je <1>=100. Koliki ce padati svjetlosni fluks na tu knjigu.3. Koliki ukupan svjetlosni fluks ernituje izotropni svjetlosni izvor jacine 26 cd? 3. <p=150 cd·O. 100 m 2 60 61 . SVjetlost prede rastojanje od Zemlje do Mjeseca. . 3. 3. Na sto povrsine 1.n_. KoHka ie jacina svjeUosnog izvora? .5 m.32.0025 cd? Povrsina zjenice oka u mraku iznos! 4_10. C)EB=? a) Ukupan svjetlosni fluks je <po=4nl. KoUko kilometara iznos! jedna svjetlosna godina? Riesenje: 1=150 cd r=7.. Na kolikom rnaksimalnom rastoJanju maze covjek vidjeti upaljenu cigaru koja daje svjeUost jacine 0.2. 3. 2 S8 iz.6 rn pada okornito svjetlosni fluks od 150 1m.8. a.3.66 J~ S 2 mPrimjer 2: Na stubu visine h=8 m iznad trotoara nalazi 58 sija!ica elji js ukupni svjetlosni fluks 3768 1m (51.3768 1m == 300 cd 3. 3. Koliki svjeUosni fluks pada na sto? 3. . te je I 300 cd .~ -'" 2. njenog centra pod prostornim uglom Svjetlosni finks je .10.2 m. a) Koliki je taj prostorni ugao? b) Pod kojim prostornim ug!om bi se vidjela ta povrsina na udaljenosti 2 m? 2 emituje svjetiost je (j) == S -----=~:.13. Koiika je osvijetljenost stoIa? 3. 3. 56 moze osjetiti okom iznosi 10. koje iznosi 384000 km/s. !zotropni svjetlo5ni izvor emituje ukupan svjeUosni f!uks ad 1000 1m.(7.025 1m kroz povrsinu 500 cm 2 . a)Kolika je jacina svjetlosnog Izvora? b) kolika je osvijetljenost tacks A na trotoaru.10m. Koliki svjetlosni fluks emituje tackasti svjetlosni izvor jacine 25 cd unutar prostornog ugla od 0. jaCine 200 cd.5 m2 .5. 13 1m. okomito pada svjetlosni fluks od 36 1m. Odredi poluprecnik Zemlje. _u ? 2 3A. Jedna svjetlosna godina oznacava udaljenost sto je prede svjetlost u vakuumu za godinu dana.-'--. osvijetljenu suncanirn zracima.139 s. Prostorni ugao pod kojlm S8 3.T Primjer 1: Izotropni tackasti sjetlosni izvor jacine 150 cd osvjetljavazastor na udaljenosti 7. Na knjigu.288 m . za 1. E "" =--. Svjeilost prede. h 8m 8 r:. I Rjesenje: h=8 m <po=37681m 3. <P 5. b) Srednja osvijetljenost povrsine je .).8~2. rastojanje koje je jednako oblmu Zemlje.15. Kolika je osvjetljenost Z8mlje? 2 4n 4·3..1.64 sr? 3. Pun Mjesec osvjetljava 250 cm 2 Zemljine povrsine svjetlosnim fluksom 0. Oio povrsine kugle od 468 cm vidi od 0.32 1m.14 sr Osvijetljenost neke tacke izracunavamo prema Lambertovom zakonu Za tacku A je: r:::::h. prolazi svjetlosni f!uks 0.005 1m. Koliki sVjetlosi fluks pada na povrsinu 2 30 cm koja S8 nalazi na udaljenosti 2 m ad izvora? d-4m a) I=?.4Ix. coscx=1.0355 sr=5. Najmanji svjetlosni fluks koj. 3. kada zraci padaju pod uglorn 30" U odnosu na okornicu na knjigu? 3.O.7.:.9. e' gdjeje [2 =h2+d 2 2 = 100 m . Odredi jacinu izvora i ukupni svjetlosni fluks koji emituje. a) Koliki svjetlosni fluks pada na zastor? b) Kohka Ie srednla 2 osvijetljenost zastora cija je povrsina 2 m ? 3. neposredno ispod stuba .12. U eentru sfere radijusa 85 em nalazi 5e tackasti svjetlosni izvor taka da na dio 2 povrsine sfere od 1. Kolika je brzina svjetlosti? .7 JX h2 (8 m)2 c) OsvijetljenosltackeBje E=~cosa. c) Kohka J8 osv il'etHenost tacke B na udaljenosti d=4 mod tacke A? .

jaliee od 100 cd i 50 cd udaljene su 204 m jedna od druge. Odredi osvijetljenost kada zraci padaju: a) okomito na povrsinu Zemlje. KoHka je osvijetljenost tacke: a)na sredini siola.). SI. nezavisnosti zraka. ' 3240 Dv.20. Udaljenost imaginarnih likova i zizna daljina konk<wnog oglcdaia imajll negalivan prodznai< Primjer 1: Predmet visjne 1 ern lldaljen od tjemona konkavnog og!edala Ciji je poiuprecnik i<rivine 12 em. flormala n8 povrsinu i odbijeni zrak lezi u istoi ffimL • DgJedalo je uglacana povrsina koja pravilno odbija svjeliost.6).3. b . Upadni ugao (0:) jednak je odbojnom uglu (0).8 em R 12em 'I y. osy'ljetijen je sijalicom koja visi na visini h=1. zrak koji je ~arale!an sa osom ogledala poslije odbijanJa prolazi kroz ZIZU. iznosi 10 Ix. a tacka T j8 Ije~e ogledala ( sl. Karakteris.je s.25.+f a b gdje je . 62 63 .Odbijanje svjetlosti.udalJenosllika pod ljemena ogledala j 1 1 linearno uvecanje ogledala 3.22. Sljallca koja 58 nalazl na Yisini 2.23. na koju padaju zraci pod uglom 60°. Gdje treba izmedu njih postaviti neproziran ekran da bi osvijeUjenost bila jednaka 5 obje strane? 3. 3:HL Na stubu visine 3 m nalazi se sijalica jacine 300 cd.. 3.16. zakon zakon zakon zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti. Kolika je jatina sijalice? Zraci padaju pod uglom 30°. Okrugl'l sto poluprecnika R:::O.19.3. b) na periferiji stoia? !o::60 cd. Ukupni svjetlosni Huks koji emituje sijalica [znos! 1004._~~""-_+. 3. Za norma!no titanje potrebna je osvijetljenost teksta E=60 lx.3. odl)ijanja (refleksije) svjetlosto prelamanja (refrakcije) svjetlostL gclje je: p . a ~ udaljenost predmeta ad tjemena ogledaia. b) pod uglom 60'0 3. ~ Sfe. 30170 Sijalica ima jadnu 160 cdo Kolika je osvijetijenost tacke na zidu udaljenom 10m ako zracl padaju pod uglom 42°. b) na udaljenosti 4 m od podnoija stuba? 3. iznosi 80000 Ix. Ogledala.4. 2. Sredina kuglo je contar krivine ogied<:lla C.visina slike (lik8). Kolika je osvijetljenost tacaka periferije stoia.2 Geometrijska optika Osnovni zakoni geometrijske optike 1.2 m iznad sredine stoia (51. -=_. SVjetlosni izvor jaCine 200 cd udaljen je 2 m od knjige na stolu bja je osvijetljenost 25 ix. s .7.3...5). pri cemu upadni zrak. 25 Ix.ticni ~~~Ct za konst.T a".5.visina preomela. 3. ako je ukupan svjetlosni fluks sijalice 879.5 m izpad stoIa. 40 Rjesenje: p". 3.. Na l<ojoj maksimalnoj visini iznad ravni stoia treba okac'lti sijal'lcu jacine 1=100 cd da bi tacka stoia koja lezi ispod sijalice imala toliku osvjetljenost? Zakon odbljanja svjetlosti. Pod kojim uglom padaju zraci na knjigu? Jednacina sfernog ogiodala. Osvijetijenost povrsine Zemlje.2 1m. 2:11:8 ogledala FleD na OSI ogledaJa Udaljenost iiie od tjemena ogledala je iiina daljina f R r". Okrugli sto precnika 1 m osvijetljen je sijaHcom koja visi 1.- 3. 2) zrak kO)1 prolazl kroz ZIZU posllje odblJanja jo paralelan sa OEom 09 1eo ala 3) zrak koji prolnzi kroz centar krivine odblja se sam u sebe.8 1m.1 ern ~. Kolika je udaijenost sijalice? 2 ~iza ~onkavnog (~dUbljenog) ogiedala je rea Ina (sl.~. kada Suncevi zraci padaju pod uglom 45'. Osvijetljenost neke tacke.6 . UdalJenost centra krivine od ijemena ogledal3 je poluprecnik krivine ogledala R.3.rno ogledaJo J0 dio sleme (kugline) povrsinH. Ziza konveksnog (ispupcenog) ogledala je lmaglnarna (sl.21.---51. Odredi konstrukcijom i racunski po)ozaj i visinu lika. Kolika je osvijeUjenost tacke na povrsini Zemlje: a) ispod stuba.--.). a.3 m iznad stoIa daje osYijetljenost tacke ispod sijallce.rukciju lika: 1!.

a Scm 3. Visinan predmeta je 1 em Pomocu korweksnog sfernog ogledala dobije S0 lik umanjen doset pula.anie lika je U .O. Gdje eEl S8 nalaziti Ilk ako se predrnet UdHiji jOs L3 '1. Odredi racunski i graficki polozaj i vislnu lik" predmeta visine 2 em koji je udaljen od ogledala: a) 5 em. a iakode i ziia. e) 6 em. Na rastojnnju 2.34. Gdje se nalazi sv.~ __. ~ 5!.37" Odredi uvel:c1l1je konkavnog ogledn{.35.2 rn od ravnog ogledala? Kolika je udaljenost izmedu predmeta i lika. Koliki treba da bude poluprecnik krivine ogledaia d8 01 Ilk autobuScl " a) Gdje treba stavi!i sijalieu kod parabolicnog ogleoal8 da bi se dobio najjfl(~i snap svjetlosli? b) Gdje je najveta koneentracija energije olektromagnetnih talasa kod konkavne satelitske antene? Kada so predmet na!azi na udaljenosti 2 rn od konkavnog sfernog og:edala njegov realWl lik so oobije na udaljenosti 50 em od ogJedala.7) Oobijeni lik je realan.5 f ad tjemena sfernog ogled8ia. b) 5 em.glavnoj optickOJ 051.~1!10 3. a visina predrneta 2 em.41. R-? Kod korlVei~snog ogJBdaJa ilk je irnaginaran. 12m L2m 3. f=1. i(rivine kunveksflog ogledala.i lik predmeta p koji coe nalazi na udaljonosti a". Zizna daljine ogledala Je R r""-". Na glavnoj optickoj os! konkavnog ogledala .. De. hedrnet je uduijer'l 180 em od ogledals.jet/osni izvor? Ispred konkavnog ogledala titne daljine f=4 em nalazi se predmet visok 1 em Odredi racunskl i graficki poiozaj i visinu liks akoje predmet udaljen: a) 10 em. '"' 24C!1"\. Uk je realan Za izracunav8nje iizne daijine po\rebno je nad udaijenost lika b.2 m 3. Zizna daljina konkavnog ogledala iznosi 2 ern.uvod).12 m u. 3. Odredi: a) udaljenost ogledala od predmeta: b) udaljenost lika od predmeia? b Visinaslikeje s"'p~"'"lcm·3=3cm.-. f'oluprecniK. Konkavno sfemo ogledalo. 3. to stoga ireba u jednacini ogled~112 uzeti negalivne predznake.£. Iz jednaCine sfernog ogled31a izvedi jednacinu za ravno ogledalo! Dokazi racunski uvecanje kod ravnog ogfeda!a jednako jedan. "". .36.111.6cnl. Prectmet visok 3 mm postavljen je na udaljenosti 21='1.• aka je predmet udaljen: a) 8 em.8 m od konk:wnog sfernog ogledala. _ b a oem Rem Konkavno sferno ogledalo daje na ekranu tik uve6an 12 puta Odredi ziznu daljinu i poiuprecnik krivine tog ogledaJa aka je predmet udaljen 45 em od ogledala. P Predrnet se nalazi 12 em ispred udubljenog ogiedaia.43. Na kojoj udaljenosti so nalazi autabus? T 3. koie so kodsli n~l raskrsnici. 3.6 m nalaz! se tackasti svjetlosni izvor eiji je lik udaljen 70 em od ogledala. Pdmjer 2: r'-la rasKr::.38. 51.lileafli. "" 3 .40.27. ) konveksno? 3.3. 3.31. poJuprecnika krivine 80 em. Predmet visok 30 ern udaljen jo 1.33.~ +"b" odakle je 3.-ooo-.9). Uvecanj8 ogledala je 3.ij~nog 12 rn bio wnanjon 10 pula? Rjesenje: 8". Uk (vrh strelic~) je u presjeku reflektovanjh zraka (s1. Kolika (~e bili visina lika aka ie oglodalo: a) konkavno. polola) lik8 b naJazimo iz jednaCine og!edaia f I = . 3.26.. Ii 60 Sf:: prornijeniti polozuj lik. 3.izvrnut i uvecan.30.Sistcm postav! u vodu? 3. Siika auiobusa je umanjena 20 pula. 3. Oupufli crtez.44.U ·aoo. pOluprecnik~ krivine 90 em. e) 2 ern.2 rn? Lid.66 m. Kolika je udaljenost lika akc je visinG lik(l 4 ern..20 em ispred ravnog ogledala (sl. Odredi racunski i graficki polozaj i vit\inu like. poiuprecnika krivine 0. Konveksno ogledalo ima poluprecnik I<rivine 6 (".O kojs daje unklniene likove predrneta..3. Nadl racunski poloznj lika predmeta? 64 65 .o_.. 3. daje \ik predmeta na udaljenosti 50 em od ogJedaJa. nko je predmd udaljen 16 em od ogledala.39.32. 2 3. b) 8 ern.28.3.29.) putev2 pDstavija 5e KonveksflO (ispupceno) Ogl~?ClI. s b U".l nekog predmeta aka se .8. 3. Odre(li poluprecnik krivine ogledala. Kolika Je zizna daljlna ogledala? b".Za konstrukeiju iika koriste S8 karakteristicni uaei : zrak koji ide paralelno sa gl~vnom optickom osorn i zrak koji prolazi kroz tizu (vidi.42. b) 3 cm. ~_~c. --=--a b I Covjek stoji na udaljenosti 2 m ispred konkavnog ogledala i vidi sebe dva put('l uvecanirn. da je Uve(.33 IT! Daljeje Poluprecnik kr'lvine je R=2 f=2. Kanst!"ui:!. nalazi se izvor svjetlosti n<:J .9. KoHko jo uvecanje? 3.j poluprecnika krivine 24 em. I 12 m= [. iznosi 2 Ill.

fok gdje j8 : 1. granicni ugao totalne .:. !ndeks 11 Opticka moe Uacina) saciva je Primjer 1 :Na dnu jezera je zaboden visine h::. 11). 112 sin~ Za konstrukciju Hka kod tankog sotiva koriste se karakteristicni zrad: 1) zrak paraleian sa glavnom optickam asom poslije prelamanja prolazi kroz ziiu soCiva.Prelamanje svjetlosti. I" I 67 66 . vertikalni stap ispod povrsine aka svjetlosni (. gdje je: a. (sI.! lJ=-~"--. sa asom. n . 1 Rjesenje: h=2 m (X::.33.34°. i fok .3. 1 n P a gdje su sip visina lika odnosno predmetfL Ekvivaientna opticka moe dva sociva koja se dodiruju taka da im poklapaju je Uvecanje lupe je U=-=- s b S8 opUcke ass Ukupno skrelanje svjellosnog zraka kroz oplick.zizna daljin2 SO{IVCi Aka su fib imaginarni treba lIzeti predznak minus. 3) zrak koji prolazi kroz centar sativa ne prelama se.daljina jasnog vida (za normaino aka d~25 em). a vode 1.2 m tako da tTlll jo vrh neposredno vade.indeks prelamanjagusce sredjne. Sociva. n.3.. 2) zrak koji prolazi kroz . i upadni i prelomni ugao (sI. Kolika ee bit! duzina njegave sjene d.duzina mikroskopske cijevi. n2=1.33 d~? d SL3. C U:=:V Oplicka moe sfemog sociva je gdje j8 n re!ativni indeks prelamanja siciva soeivo. \ Jednacina tankog sativa je S1. i n2 apsolutni indeks preelamanja prve i druge sredine. Apsolutni indeks prelamanja svjellosli neke sredine (tvari) jednak je odnosu brzine svjellosli u vakuumu (e) i loj sredini (v). zraci padaju na povrsinu vode pod ug!om prelamanja vazduha je 1. Rl j R2 poluprecnici krivina saciva.indeks pre!amanja rjede sredine.indeks SL3.. Uvecanje mikroskopa je d.1O. n. ll.iiina daljina sodva . .3.. Pri prelasku svjeUosti iz opticki gusts refieksije je U rl - " opticki rjedu sredinu.prelomni ugao prizme pre!amanja materijala prizme.Ziiu poslije prelamanja je paralelar1. linearno uvecanJe sac iva je .IL f gdje je d ..34° ITl='j. U odnosu na sredinu u kojoj se nalazj Zakon prelamanja svjetlosti: n 1 SitHt.1 0.(::.12.ziine daljine obJektiva i oku!m". gdje j8: 02 .).. Ul=f' gdje je f . Pri prelasku svjet!osti U vazduhu (n2=1) Sln<x o =o gdje su a I b udaljenosti predmeta odnosno I!ka od sativa. u=-+l d Indeks prelam"mja sustance od koje je napravljena opticka prizma je foh . klin (oplicka prizma malog prelomnog ugla) je Omill =(n-1)8 gdje je: e . f . fot. 81 jediniea za oplicku moe je dioptrija (D). smug = ".

6.25 em? - Rjesenje: k2cm a1".3..15 em p 2 em b_?.a kod rasipnog soCiva imaginarna ond8 je Jednaema SOClva. Polozaj lika dobivamo POIllO(.=..~~~cm Scm Opticka moe naocaln je. Lik je izvrnut.::U6. Koliki mora bili minimalni upadni ugao u.. Presvucen je tankim slojem materijala indeks8 prelamanja n2'" 1.5 em a2=1 em p~1 cm b=?. paralelno sa optickom osom Sr.).14.. Predmet visine 2 em nalazi 5e 15 em ispred soclva. s''''2cm! f a b .J vida 8 1".5m b) a=2 m £1""025 m 81=:= (j)~=? w"".3. I i sistema oko-naocala " '" 0 b VIslna lika je s = p~ = a 1 em .~ +.).33cm :::: 0.~in (X co Za lacku A. A sina n2 .U jednacine saeiva Sa naocalama dalekovid8 osoba jasno vidl na daijini aj=O. b)1 em.9" ::. s obzirom da je - II] <1.S" t5cm b=6 em IDem Primjer 3: Sabirno soeiva (bikonveksno) ima zlznu daljinu 2 em.: 0.3.s:::? \ b) Neka kratkovida osoba vidi jasno predmele maksimalno do udaljenosti a=2 m.1ll(9U fl) "" Lik cemo konstruisati pomocu karakteristicnih zraka. Uk J8 uspravan uvecan [ imaginaran. ako S8 predmet visine 1 em nalazi na udaljenosti od centra soeiva : a) 5 em. i3 a polozaj fika izracunav8mo iz --=-.67 em b) Istim postupkorn dobivamo da je opticka moe oka w() == I I + -b '" wn Till" . b) ~r~lomljeni ~~aci s~ ~8 sijeku! lmaginarni lik dabivamo u produzetku zraka sVJetiostl.875 n: 51.5 m ispred oka.3. Ij upadni ugaa (90"Pl mora biti najrnanje jednak granicnom uglu: . da bi S8 svjeUosni snap sirio kroz svjetlovod? Rjeseoje: n. Svjetiovod (stap) je od prozirnog materijaia eiji je mdeks prelamanja 01=:1.4.93 m .1. Odredl konstrukcljom i racunski polozaj i visinu fika Rjesenje: b10em a".. C0()""~--I---b S1.."" 0. Drugi zrak prolazi krozeentar sativa i ne prelama se.""-+-oo'----T-'" 0.16.25 m.eristienih zraka (vid] livod) dobijamo lik kao na slici 3.1..._- I f a I b j (90-[:1)=6r 0". ~.775 1 1 i b f 50. 68 69 .u karakt. uspravan i umanjen.s_? tgl3:= ~. j. Kakvo soCivo nclocala treba stavili ispred aka da bi vidjeta i veoma udaljene predmete? Rjesenje: a) ao:::1. umanjen realan.29· . odnosno d = h· tgp = 2m· tg24. te je opticka moc aka. Takav lik se dobiva kod lupe prl eemu je predmet Izmedu soelva I njegove tline daljlne? U tom slueoju Je 1 1 1 -=---.6 f. Posta je tii. te je ekvivalentna oplicka moc sistema oko-na06ale.13.. h Primjer 2: Svjetlosni snap pada iz vazduha n8 osnovicu svJetiovoda U obliku stapa (::.l2 oo1 d __ a~? F Da bi stap posluiio kao svjetlovod u tacki 8 mora dcci do totalne refleksije.Prema zakonu prelamanja je III sina::: Il2 sint3 ill SHlfJ=- . w() "'. b::::::2cm. il: II b f a ---"=03cm2cm Scm " b = 3.!.? a) Bez naocala daiekovido ako jasno vid! predmete na daljini <::1"=1.... Kakvo sativo naocala treba da 5e stavi i5pred aka da bt se jasno vidjeli predmeti i r18 udaljenosti jasno[.14. I prelama se taKo da njegov produzetak prolazi kroz iizu F (51. -=-+ f I 1 a b 1 Opticka mac naocala je (0" '" ll\ "((lei'" . Odedi: konstrukeijam i racunski polazaj i visinu iika. vazi: 11: ~in(\ (1 "" -.!. Uk vrha predmota je u presjeku ~oblv:ni !ik imaginaran.5 m.~ociva ima ziznu daljinu 10 em. _..33 u sa slike 53 vidimo da j8 .!.p=_6(!t) u 2clIl""08cm 15 (ll) Primjer 5:a) Minimalna daljina na kojoj dalekovido oko vidi jasno predmete je a". Visinalikaje s=~.. Primjer ~:Rasipno . 1 1 a) Konstrukcijom !ika s pomo(.--~ 1·sin34 1. Jedan zrak ide od vrtla predmeta do soCiva .1. u kajoj svjetlos! doiazi iz vazduha. Ispred SQelva.

66.59.74. Koliki ce biti granicni ugao totalne refleksije ove supstancije kada se ona potopi u tecnost lndeksa prelamanja 1.56.67. 3.3. Koliki je relativni indeks prelamanja svjetlosti pri prelasku iz: a) leda u vodu. Tanko bikonkavno (rasipno) soeivo ima ziznu daljinu -50 em.80.18. Sunceni zraci padaju na povrsinu vode kad je Sunce 30" nad horizontom. Kolika je dubina 3.71. Kolika je brzina svjetlosti u vadl? 3. Na povrsinu fe te6n05tl svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 25°.25 ~m. =5 em i R2 =10 em.48. Kolika je brzina svjetlosti u toj tecnosti? 3. Izracunaj granicni ugao prj preiasku sVjetlosti iz.)? Saciva 3. Pod kojim uglom vidi ronilac pod vodom Sunee koje je: a) na zalasku (a=90').53. Koliki ce biti ugao skretanja? 3. e) dijamanta u vazduh.69.19. 3. Svjetlosni zrak pad a iz vazduha nB povrsinu tecnosli pod uglom 40'.6 m 2 .3.62. KoHki 18 prelomni ugao klina? 3. b) vade u seter. 3. Na. b) lede: u vazduh.5. nalazi se tac!<asti svjetlosni fzvor.60.19. 160.65. Svjetlost prelazi iz etilalkohola u vazduh. Svjetlosni zrak pada na povrsinu razdvajanja pod uglo~ a=30°. Upadni ugao js 22". Kolika je brzina svjetlosti u: a) dijamantu. SoCivo je u vazduhu. e) ledu? Koristi tabliee na kraju knjige! 3. Ukupno skretanje svjeUosnog zraka kroz aptlcki klin Giji je indeks prelamtmja 1. Kolika mu je opticka mac? 3. b) kvareu. SvjeUosni zrak prelazi iz giicerina u vadu. Tanko bikonveksno (sabirno) soeivo ima ziznu daljinu 66.63. Covjek pod vodom vidi Sunee pod uglom 28' u odna8u na vertikalu.3. iznosi 45°.55.49.68. napunjenog vodom do visine h::::3 m. Koliki 6e biti prelomni ugao aka svjetlost pada pod uglom 50'? 3. Kolika mu js opticka moe? 3. Koliki je prelomni ugao svjetlost!? SI. 3. Je 3. Svjetlosni zrak prelazi iz neke tecnosti u vazduh. Svjetlost pad a iz vazduha pod uglom 28° ns povrsinu neke teenosti 1preiama se pod uglom 21 c.).58. -12 D. Brzina prostiranja svjetlosti u prvoj prozracnoj sredini lznosl 225000 km/s. a) KoHki su apsolutni indeksi prelamanja u tim sredinama? b) Odredl prelomni ugao svjetlosti. Koliki je indeks prelamanja stakla? 3. 3. Kolika je brzina svjetlosti u vazduhu? 3. Brzina svjetlosti u staklu iznosi 200000 kmls. Brzjna prostiranja svjetlosti u nekoj tecnosti izn08i 240000 km/s. Izracunaj poluprecnik najmanjeg kruga na povrsini vode kroz kojj ce izlaziti svjetJost iz vade u vazduh (sI. c) etilalkohoia u gHcerin? Koristl tablice na kraju knjlge. Kolika je brzina prostlranja svjetlosti u toj teenosti? 3.73.33. Apsolutni indeks prelamanja vazduha iznosi 1. a indeks prelamanja n=1 .60. -4 D. Na dno bazena. a indeks prelamanja n=1. SVjetlost pada na oplicki klin ciji je prelomni ugao 8=10'. Odredi brzinu svjetlosti u tOj tecnosti.72. Odredi duiinu sjene stapa na dnu jezera ako zrael padaju pod uglom 38"? Stap je u vodi od vrha do dna.51. dnu jezera za~oden stap visine 1.31? 3. Pod kojim uglom 6e vidjeti Sunce kad izade iz vode (81. Koliki je prelomni ugao? 3. Na dnu bazena napunjenog vodom nalazi se svjetlosnog kruga na povrsini vode bazena? svjetlosni izvor. Pod kojim uglom pada svjetlosni zrak iz vazduha na povrsinu vade aka je ugao izmedu preiomnog i odbojnog zraka 90°? 3.55. 3. Povrsina iznosi 8::::19. iznosi 8°. Svjetlost pada na povrsinu razdvajanja dvije prozracne sredine pod uglom 35° i prelamase pod uglom 25'. 3.6 em. a prelama S8 pod uglom 24 0.61. Odredi ziznu daljinu svakog od cetiri soeiva cije su opticke moci: 2 0. Hoce Ii pred laj zrak u vazduh aka pad a na granicnu povrsinu pod ugtom 45°7 3.47.57.70. a u drugoj 200000 km/s.64. a) vode u vazduh. a ukupno skretanje 6°7 3.00029.46.45. :t 70 n 0 71 .54. Kolika je brzina svjetJosU kroz opticki klin ciji je prelomni ugao 12°.50. 3.52. Odredi prelomni ugaa aka je upadni ugao 30". b) u zenitu (<1=0')? 3. Apsolutni indeks prelamanja vade iznosi 1. a prelomni ugao 33°.T 3. Granicni ugao pri prelasku svjetlosti jz neke tecnosti u vazduh iznosi 41. Koliki je indeks prelamanja te tecnosli? 3. Granicni ugao totalne refleksije za neku supstaneiju kada se ona nalazi u vazduhu. KoUka je opticka moe bikonveksnog sativa ciji su poluprecnici krivina R.

zitne daljine 50 em.97.2 em postavljen je na udaljenostl a~60 em . Odredi racunski i konstrukdjom palozaj i V1SJnU Ilka.89.1~1:54: ~ad S8 nalazi: a) u vazduhu. Kolika je optitka mot sociva? 3. Odredl iiznu da!jinu plankonveksnog sociva. b) u aeetonu. Uk je cetiri puta veti od predmeta.90. b) ··3 D? 3. Uveeanje Jupe 1e 9 puta. 3. Indeks prelamanja materijala lupe 1e n=1 . eiji .6. KoHki je indeks prelamanja materijala lupe? 3.. a nJegovog Ilka takade 30 em Odredl a) ziznu daljinu sociva. Poluprecnlci krlvlna soc Iva su 10 em I 20 em.77.96.92. Kolika je udaljenost predmeta? Koliko je uvecanje? 3. Predmet I Ilk sabirnog sativa udaljeni su d=50 em.49. Konstrukcijom i raeunski odredi poloia.o~ bikonveksnog saeiva cija je ziina daljina f::::50 em.6 D do 70.99. treba posta viti predmet da bi njegov Hk bio uvecan 100 puta? 3. eemu je jednak radius krivine konveksne povrsine tog soeiva? 3.5. dok je uvecanie mikroskopa 600. kad S8 nalazi: a) u vazduhu. Odredi optitku moe bikonveksnog saeiva sa jednakim . 3. Ilka. Kako se mijenja njegova zizna daljina? 3.101. a na ekranu 5::::80 em. b) u vodL c) u ugljendisulfidu.4 em? 3. Kolika je oplicka moe soclva? 3. Na fotoploci se dobije sHka vi sine 6 em. Sa kakvim sot(vom treba komblnovatal ovo saclvo da bl dobill slstem kojl Ima jaclnu: a)1 D.8 em od objektiva.1 m ad soc iva fotoaparata snimi se predmet visine 1 rn. 3.83. e) u anillnu. cija je zi±na daljina 18 em. Odredi opticku moe objektlva aka je dljapozltlv udaljen ad objektlva 20. Predrnet visine 5 rnm nalazi se na udaljenosti 20 ern od r.106.0ptlcka moe normalnog oka se mljenja od 58.91.104. LJda!Jenost predmeta od optlckog centra sablrnog sociva je 30 em. U supljini sa radiusom krivine 12 em nalazi se voda.103. Kolika je opticka moe s()civa? 3. 3. Dva priljubljena tanka sativa Imaju optlcku moc +10 D I opticka mac kambinacije soClva? ..102. zizne daljina 10 em.98. Paluprecniei krivine sociva.108..85. Kollko je uvecanje okulara? 3. Na kOjoj udaljenosti od sabirnog sotiva. ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1. Zlzna daljlna objektlva je 0.94.100.95. Optieka moe tankog bikonveksnog soCiva je 5 D.lmamo na raspolaganju sabirno saClvojaeine 2 0. Ko!iko je uvecanje lupe? 3.105. 3.76. Saeiva tiine daljine 5 em koristi se kao lupa.6 D. Mikroskop ima objektiv cUe je uveeanje 60. b) uvecanie sotiva. Kollka je 3. Kolika je optieka mQ(~ !upe? 3.5 em. R:"-25 ern. Predmet visak p=1. Sa koHkog rastajanja . Poslije z~mrza~anja vade obrazavalo se ledeno plankonveksno soeivo.2 em. Koliko je njegovo uvecanje? 3.Kada se Izmedu njlh postavi sablrno soclvo na udatjenosti 40 em od svijece .6.88. Bikonveksno soeivo je napravljeno od materijala indeksa prelamanja 1. stavimo na udaljenost 6 m od ekrana? 3. Dijapozitiv je postav[jen na udaljenosti 20. koje se koristi kao lupa. Fotografski aparat snima covjeka visokog 180 em na udaljenosti 5 m. a oku!ar 3 em. Po!uprecnlcl knvlne su r=40 em. ako su jednaki? 3. 3.6.81. Objektiv fotoaparata lma ±iznu daljinu 5 . Odredi na kOjem ce se rastojanju ad tog sOelva skup!jati Suneevi zraei 3. Fotografskl aparat daje jasnu sliku predmeta kada je soeiva aparata udaljeno 16 em od ploce. !zraeunaj ziznu daljinu bikonveksnog saeiva sa jednakim. 3. Odredl racunskl ! konstrukcijom palazaj i visinu !ika? v 3. na zidu S8 dobije ostar Ilk. 3.5 em.{j D. 3. 3.radiusima krivine po 25 em.84. P~e?met 5e nalazi 60 ern ispred soeiva.6 em od objektiva.2 D. P!ankonveksno kvareno sativa ima optitku moe 8. UK predmeta je udaljen 9 em od saciva.107. Duzlna mlkraskopske djevl Iznosl f =20 em. Zizna daljina rasipnog sativa j0 12 ern.0 em. a poluprecniei krrvine su jednaki i iznose 1. radiusima krivine po 20 em. ako je napravljeno ad materijala indeksa prelamanja 1. Zizna daljina objektiva projekcionog aparata iznos! 15 em. . Kolika je visina lika na negativu? 3. Kolika je opticka -moe saciva? Konstruisi lik predmeta. Za koliko treba pomjeriti saciva da se dobijs Jasna slika predmeta udaljenog 160 em? 3. Rastojanje Izmedu svljece I zlda je 2 m. Dijapozitiv je udalien 15. Koliko je linearno uvecanje aparata? 3.82. Uveeanje lupe je 16.£ 375 Bikankavna saeivo je nacinjeno od stakla indeksa prelamanja n=1. Koliki su radiusi krivine.80. 3.8 i ima opticku moc 20 D. b) p!ankonveksnog saeiva.79.87.86.7B.2 D. je indeks prelamanja 1.a:. Odredi opticku moe bikonveksnag sotiva. Socivo aparata Ima jacinu 18.ipn?9 sociva.em. Napisi izraze za optieku moe: a) bikonveksnog siciva sa dva jednaka polupreenika krivina. su jednakf i iznose po 3 em.93. Odredl optlcku moe objektlva projekcionog aparata kojl daje uvetanje slike 24 puta. Sa udaljenosti 2. Koliko je uveeanje mikroskopa? 72 . indeks prelamanja ~.lEi naprav!jen snimak kuce visoke 6 m ako je vis ina lika kuce na negativu 2. Ko!iko uvecanje daje projekcioni aparat ako njegov objektiv. Slika na dijapozltivu ima visinu p=2.

Zabodi ciodu u tacku A taka da pravac AU zaklapa neki ugao 0.25.21. .24. ~~ib?r: a) pJanparaleJna ploca. dlepna svjetiljka . Pribor: Dzepni laser. L . eiji je prelomni ugao 45° i veei (51. b) !spitaj prlrodu lika kod konkavnog ogledala u zavisnosti od poloiaja predmeta. secer (iii so). voda.bOdj ciodu u. stalak (sI.27. ~apir u tacki B i povuei horizontalnu jiniju.3. SI.).rnjer. dtepn. soeivo.3. mdeks prelamanJa materijala staklene ploce je: .3.) " .3. b) Odredi indeks prelamanja materijala optickog klina. _1 Xl '" Hr. SU.22. Pribor: Konkavno ogledalo. zakJon od bijelog kartona. 3. iz geometrijske i talasne optike. PO. planparalelna ploca (sI. plastelin. Zadatak: Demonstriraj prelamanje svjetlostl.21i 3.112. SI. i sL 3. b) vod~ L SU. Po!ozaj tacke A pomjeraj za ~aJmanJe tn mJ~renja i izracunaj srednju vrujednost. Zadatak: Odredi ziinu daljinu sabirnog sotiva. Zadatak: Demonstriraj totalnu relleksiju svjetiosti. sinB n:::::!L+ U2 +~:l" 3 74 75 .23.28. strellca urezana na kartonu i ispred svjetiljke postavljena (sI. Pribor: Opticki klin (opticka prizilla maloo preloillnog ugl8) .26. ali treba strogo vodi!i ratuna da Jaserski snap ne ide direkino U oei jer moze izazvati ostecenje vida.. • ' SU23.).20.3.21). Zadatak: Demonstriraj prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu. B S13.3.g 3. sa A norn: a1om ~a povrsinu.25. ug!omjer.156 (sI.24. ciode. Odrnakni pioGU j nacria. Pastavi C!o~U C (na drugoj strani ploce) tako da tacku C vidis na Isto pravcu kao tacku A i B. Zadatak: a) Odredi iiinu daljinu i poluprecnik krivine konkavnag ogledala. Koristenje lasera pojednostavljuje oglede.3.u tabelu. a) kao u zadatku 1. da bi dobili mikroskop uvecanja 20 puta? E Napomena: U predlozenim ogledima . Zadatak:a) Demonstriraj prelazak svjetlosti kroz opticki klin. Tuzla A 3.109. Ucrtaj normalu. dzepni laser L.).l a B sin a sin B n n~--.22. koristi se dzepni laser snage 5 mW. lenjir dug najmanje 50 ?m.3.113. Uputstvo: Z~. Ne preporucuje se koristenje laserske svjetlosti kod proucavanja refleksije.3.) 3.~ribor: Svijeca (iii dzepna sVJetIIJka). 3.111. Opticki elementi iz optike (ukljucujuCi i dzepni laser) mogu se nabaviti kod firme HN-IZOL.3.28.). list debljeg papira sa izrezom u obliku strelice. Oko drzi u ~~vnl stoia j posmatraj kroz plocu tacku A j B.datk~ un~sl . . laser (sl.110. sin a. Na kojoj medusobnoj udaljenosti treba postaviti dva sabirna saciva. dim od cigarete. pravac zraf(a: Uglomjerom izmjeri uglove a i p.114. 3. Posta vi planparalelnu plocu kao na SJlcl 3. cist papir na mehkom kartonu (rlr siffoporu). 3. Laboratorijska vjezba 3: Odredivanje indeksa prelamania : a) stakla.115.20. S1. n~_. b) opticka prizma. zlznih daljina 13 em i 3 em. SI. Pribor: Diepni laser. refleksiju svjeUosti Pribor: Siroki providni sud pravougaonog oblika (51.

le svjeUosti ce doti ako su svjetlosni taias! koherentni imaju [stu faznu razliku. rednl broj difrakcionog maksimuma. ti· Ako su osci/aGije svjetlosnog vektora na bi!o koji naein uredene. U tackl B naertaj okom[cul Ponovi mjerenje nekoliko puta kao pod a! n=-"-S1.31. za k~2.ugao skretanja zraka. --_ .. ooda je putna raz!ika zraka AS"" 2ndc()s/3 . 2n maksimaino pojacanje: bs = k.3O.indeks prelamanja sredine.2.32). onda je svjetlost polarizovana. gdje je k~l .ltd.0 Ii I\.30. Kod Joungovog (Jang) ogleda (sI. sliropor kao pod a).=~-- Ako svjetlost ne pada okornito na piocu. 2nd ~ (2k + 1)-.so (2k + 1)·-- A 2 gdje je k cio broj: k=O. u slucaju kada j8 sa obje strane oplieki rjeda sredlna (sl. iznad vade.2·10· 4 m a=100 cm=1 m ilx-2 9 rnm-2 9·10·3m ". vee pod nekirn uglorn 0::.~""".3.29. Uputstvo: Na ploelcu sliropora naertaj prava. maksimalno pOjacanje 2nd~lv. Kod Fresnelovog (Frenel) ogled a za interferenciju svjetlosti a je srednje rastojanje imaginarnih likova od zaklona. Talasna duzina svjetlosti u nekoj sredini tiji je indeks prelarnanja n je . Opticka duzina puta je s=n-d.L_ _____J----~>~-d~~i~1~. a . 8 Opticka resetka se sasataji ad velikag broja paralelnlh otvora (sl. Potrazi smjer u kojem se te tacke poklapaju i na isti pravac zabodi cladu C.a 7 .a SL3.9 mm.). 3.1 . Konstanta resetke je d=1/N.cp "" k .b) Pribor: casa sa vodom od 1 I .u. udaljenost zastora od pukotine 8=100 em. _. c=3·1 0 m/s). Medusobna udaljenost dvije pukotine u Joungovorn ogledalu iznosi d=O.talasna duzlna 5v]etlost u vakuumu (J_o=cJf. doblje se ako upadnl ugao svietlosnog snapa zadovo!java relaclju (Brusterov zakon).e i pobodi ciodu B na 10m praveu (sI.udaljenost sVjet!osnih izvora. NajveCi stepen polarizaclje svjellastl pri refleksljl odnosno prelamanju. a cioda A u vodl. pravac sa ~Iodom B lezi u nivou vade. gdje je Ao . 'A .6.3 .debljina ploclce.rastojanje izmedu imaginarnlh Ilkova izvora svjetlosti.rastojanje od lzvora do zaklona .3. Raslojanje izmedu dva susjedna otvora (pukotine) je konstanta resetke. rastojanje izmedu dvije susjedne svijetle iii tamne pruge na zaklonu Je Kada monohromatska svjetlost iz dva koherentna izvora pada na zastor (sI. naertaj pulsvjetlosti I izmjerl uglove a I p. Ako se kroz resetku propusti bijela svjetlost. gdje je: n .3.) opazi! cerna na zastoru svijetle i tarnne pruge.3 . Rjesenje: d=O. gdje je N brej pukotine po jedinici duzine.2 mm. Po!ozaj difrakcionog maksimuma odreden' je re!acijom dsino::::::kA.31. spektar drugog reda. Pri interferenciji svjetlosti na tankim providnim listicima..a. d . Baja svjetlosti zavisi oq frekvencije. raztna!( izrnedu dvije susjedne pruge 2.3. U sredini 0 76 77 . Uroni plocu u vodu taka da.re!ativnl indeks prelamanja sredine u odnosu na sredinu )z koje svjetlost dolazL Primjer 1.taiasna duzina svjet!osti.) za interferenciju svjetlosb iz dva atvara. gdje je: a .3.q)~(2k+l)·1t maksimalno slabljenje: ". Talasna optika Svjetlost sarno jedne odredene frekvenciJe zove se monohromatska (jednobojna).. Izracunaj talasnu duzinu svjetlosti. onda se na zaklonu dobije spektar boja: k~"'1.). ). PosmatraJ odozgo cladu A j B.. d ~ geometrijska duzina puta. 3.2.29. spektar prvog reda.d .3. sin fl sin a A 2 .)~ (rrlzna razlika) (putna razlika) gdje je n . Us!ovi maksimalnog pojacanja i rnaksimalnog slabljenja dva svjeUosna talasa iste frekvencije: . Do interferenci. Izvadi pIO(.2 rnm".. maksimalno slabljenje gdje je d . Prirodno svjetlost je nepolarizovana.

). gdje je k red difrakcionog maksimuma i u nasem primjeru k~1.32. 5.2 )Jm.5)7 3. Optitka duzina puta u nekoj sredini iznosi 12 em. Kolika ce bitl opticka duzina pula u: a) vazduhu. k-1 aJ d~?.:. S obje streHle mjehura je vazduh Giji je indeks prelamanja jednak jedinicL Kaje boje ovog spektra posmatl'8c nece vidjeti u reflektovanoj svjetlosti usljed interferencije (51.1O-6m. za k". Sl. 3. Za male uglove sinn"'" tga:.5)? 3.121.'>1. c) u slaklu ( n~1 .4 CZ (J. Talasne duzme sVJetiosti koje ce biti ponistene mterferencljom su: _ 2nd 2160 A=~·=---Ilm. Zrak l' SEl odbija od guste sredine te mijenja fazu.1.6 m.B·10·l. x O. aka u yazduhu iznosi 520 nm? Rjesenje: ).:U3. Frekvencija zute !inije natrija iznos! 5. okomito na njenu povrsinu pad a paralelan snap svjetlosti talasne duzine 500 nm.116.m n""l~ d) Za odredivanje ugla otklona koji odgovara posljednjem difrakcionom maksimumu koristimo osnovnu relaeiju pa odaUe je sin m::::O. b) maksimaino slabljenje. d) ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem difrakeionom maksimumu. 3. je d· ilx 2.m i indeksa preJamanja 1. je 540 nm: za k".je svijetia pruga.9 ·1O-3 m · 2 ·1O-4 m A ~-. koje 6e biti: a) maksimalno pojacanje. E Hz. Zraci padaju na ekran udaljen a=3. b) talasnu duzinu svjetlasti u loj lecnosti.32. c) broj difrakcionih maksimuma sa Jedne strane od centra ekrana. s obzirom da je sin90 G=1.!S1:.. b) broj otvora na 1 em duzine.8.=720 nm.2. d) czm~? a) Konstanta resetke . talasne dutine 480 nm.10--7 ill = 580nm Primjer 2: Paralelan snap syjetlosti koji sadrii talase ialasnih duzina od 380 om do 760 om (vidljivi die svjetlosti) pada pod maUm uglom na mjehur sapunice debljine 0.sotiva a:. /. Geometrijska duzina puta u nekoj sredini je dYa puta manja nego opticka duzina puta. T 3. U vidljivom dijelu spektara su talasne duzine: 720 nm. c) staklu (n=1 . a) indeks prelamanja tecnosti.:10 1 em. Udaljenost prve svijetle pruge od centra zaklona x..125.118. Kolike frekvencije odgovaraju tim talasnim duzinama? 3. 540 nm. b) vodi. za k=4. Iz osnovne relacije. Pomoeu saciva S. a talasna duzina t8 sYjetlosti u vazduhu iznosi 662 nm. c) km =?.120.:. Zrak 2' S8 odbija od rjede sredine u tacki B i ne mijenja fazu. Rastojanje izmedu dva koherentna izvora monohromatske svjetlosti. 432 nm. b) Brej olvora na jedinicu duzine je c} Za odredivanje broja maksimuma koje daje resetka izracunat cerna vrijenost za maksimalni otklon.12 mm. b) u vodi. Kolika je talasna duzina te linije u vazduhu? k k Za k=1. 3.119.35. 1. Kolika je talasna duzina svjetlostl u toj sredini.3.. Talasne duzine vldljive svjetlosti.=500 nm=5·10-7 m 8:.6. Frekvencija crvene laserske linije svjetlosti iznosi 4. 3.9S.123. 3. Vrijednost za k mora bib cio broj te je brojdifrakcionih maksimuma sa jedne strane ad centra ekrana " Rjesenje: d=:O.15. iznosi 0.:::2 (s1.).~ -------~ a lITI )". a geometrijska duzina 7 em.2160 nm.=? S abje strane tankog listica je oplicki rjeda sredina (vazduh).a )(:=6 je 360 rom itd.74<10 Primjer 3: Na opticku resetku R.124.-3.::.::.. Odredl: a) konstantu resetke.=1080 nm.1 cm.5 je 432 n~: z. Geometrijska duzina puta svjetlosti iznosi 2.s=1 . za k".0pticka razlika duzina inlerferirajucih talasa vidljive svjetlosti iznosi . sa geometrijskom razlikom puteva 1.8 )Jm.:1 m.0 em. a . te je konstanta resetke a d~ Aa ~ 5·!O-7 m · 1m ~4.909 i m::::65..:1 m . ). Odredi sta proizHazi u toj tack] usljed interterencije: a) u vazduhu.IOlm 78 79 . U neku tacku prostora dolaze koherentni zraci talasne duzine 600 nm.117..760 nm). One ce bltl ponistene interlerencijom u reflektovanoj svjetlosti. Uslov za maksimaino s!abljenje u tacki C je 2nd=kl. Odredi. a) Kolika je talasna duzia laserske syjeUosti u vazduhu? b) KoUka ce bib frekvencija i talasna duzina na svijetlosti u vodi? e) Hoee Ii se promjeniti boja svjetlosti u vodi? 14 3.. a=90°. udaljen od . b) N=?. Rastojanje izmedu dvije svijetle pruge je llX::::'A"d' a talasna duzina svjetlosh. Brzia svjetlosti u nekoj tetnosti iznosl 220000 km/s. projektuje S8 difrakciona slika na ravni ekran E.::.8 ).. Odredi sye ta\asne duzine vidljive svjetiosti (ad 380 nm . talasna duiina svjetlosti i uaao otklona zraka v8zani su relacijom ~ dsina=kA .. postavljenog blizu resetke. Kolka je brzina prostiranja svjetlosti u toj sredini? 3. u vazduhu su u intervalu od 380 nm do 760 nm.=10.10 14 Hz.122.81. ).

Na ekranu udaljenom a=1 . ie 3.01 mm. Odredi konstantu opticke resetke. b) maksirna!no pojacane? Mjehur je u vazduhu. 1121 3. b) rastojanje izmedu Ijubicaste i crvene !inije na ekranu.5 m.2. Rastojanje izrnedu ekrana i opticke resetke kOja lma 125 oivora na 1 mm duzine. Opticka resetka Ima konstantu 2.148.140.60.cu talasne duzine 687 nm.1 mm.ze!ena svjeUast t. indeksa prelamanja 1. 3. iznosi 5.. 4 ern.04 mm. Za granicne lalasne duzine uzeti 380 nm j 760 nm.0komito na planparalelnu plocu. Ko!ika j8 talasna dulina svjetlosti koja pada na ekran? 3. uda!jenost od izvora do zaklona a =3. 3. t<oherentni izvori bijele svjeUosti medusobno su uda!jeni d:::O. Odredi konstantu resetke.146. r\la mjehuru od sapunice.149.6 m i posmatra se spektar prvog reda. Ko!ika talasna duzina rnonohromatske sjetiostJ I<oja pada na planparalel~u plO\~u minima!ne debljine d=80 nm i pri tome je u reflektovanoj svjeUosV rnaksirnalno pojabma. Na ekranu. 0. Na resetku okornito pad a svjetlost nepoznate ta!asne duzine. Koliki je indeks prelamanja lislica ? S obje strane je vazduh. lznosl d=O. izn081 22 mm. pada monohromatska svijeUost talasne duzine 520 nm. Na ekranu je na.137. srednje rastojanje ovih izvora ad ekrana a=3 m. u Joungovom ogledu.6 mm. okomito pada bijela svjetlost. a ekran j8 udaljen 21=3.149..12 mm. Difrakciona resetka ima N=100 otvora na 1 mm duzine.. cija je konstanta d=0.24 mIT1.33 i deb!jine 1 p. Minimalna debljina tamnog providnog listica.147. udaijenost svjeUosnih izvora d=O.) tamna.2°.127. 3.10-6 m. iznosi 27. ako pri njenom osvjetljenju sa svjetioscu talasne duzine 656 nm. Odredi sirinu spektra prvog reda na ekranu udaljenom spektra uzeti 760 nm i 400 nm. udaljenost izrnedu treGe linije s desne strane i trece linije s lijeve strane ad centra pruge.01 mm. Kaje ce boje. 3"134. Na kojaj udaljenosti od srednje (bijele) pruge S8 nalaze granice spektra prvog reda. Ko!iko je rastojanje od izvora do ekrana? 3. iznosi a=2.131. Udaljenost izmedu crvene (760 nrn) i Ijubicaste (400 nm) !inije na ekranu. KoHka j8 ta!asna duzina svjetlosti? 3.10. 3.128. ! 3.a!asne duz.. Rastojanje jzmedu dva koherentl1a izvora svjeUosti.6 mm. Difrakciona resetka. Kakva ce S8 int8rferenciona sliks na ekranu vidjeti. Na difrakdonu resetku cija je konstanta 10-6 m pada bijela svijetJost. U Fresnelovom ogledu rastojanje imaginarnih !ikova izvora svjetiosti lzn08i d=0. druga Hnija se vidi pod uglom15°. Prva linija je udaljena 3. 144. Ova koherentna izvora svjetiosti.142. Difrakeiona resetka ima konstantu 2.ine 540 nm pad a okornito na opticku resetku koja ima 2000 pukotina na 1 em duiine.1.4 cm.!i je udaljen 1 m od resetke.5.54. Kolika j8 ta!asna duzina sVjet!osti? 3.6 m. a) Koliko linija se moze vid)eU na ekranu s jedne strane ad centralne pruge. Odredi: a) ugao skretanja krajnjih zraka vidljivog spektra tija su ta!asne duzine 400 nm j 720 nm. 3. Pri osvjetljavanju difrakeione resetke.8 rn druga linija je udeljena od centra x=21. 3.143. a ekran je udaljen a". rastojanje izmedu interferentnih pruga na ekranu 3. napravljena od materija!a indeksa pre!arnanja 1. pad a snap bijele svjetlostL Pri tome se posmatra spektar drugog reda na ekranu ko.145. Okomito na difrakcionu resetku. u refiektovanoj svjetlosti talasne duzine 589. Odredi udaljenost prve svijetle linije od eentralne tinije kada S8 resetka osvijetli svjetloscu talasne duiine 420 nm. b) Koliki je ugao otklona zraka koji odgovara posljednjem difrakeionom maksimumu? 3. b) crvena? 3:! 36. medu kojirna je rasto.8 em od centralne hnlje.32mm. u . a..5·10· rn.184 11m.Joungovorn ogledu. b) udaljenost trece svijetle pruge od centra. aka je udaljenost od izvora do ekrana 8". dja je konstanta d=O.133. Kolika je talasna dUlina? 3.141. Indeks prelarnanj3 ploce n::::1 . cija je konstanta d=O. talasne duzine 500 nm. 3.:::1 m.130. aka na resetku pada svjetiost talasne duzine 410 nm.139. Koliku najmanju debljinu treba da im3 p!anpara!elna ploea. srnjesteno 10 sVljetlih pruga. 6 3.jetle pruge kod Joungovog ogleda .nosi 1 em. udaljena su od ekrana 2.m. Odredi talasnu duzinu svjeUosti koja pada na resetku.132.:.126. Pri osvjetljenju difrakcione resetke laserskom svijeUoscu talasne duztne 632 nm. pri {~emu S8 na e!<ranu posmatraju svijetle i tarnn8 iinije. osvijeUjenja je svjeUo. 3. 3. da bi osvjetljana svjetloscu ta!asne duzine 750 nm u ref!ektovanoj svjeUosti bila.. 6 m. t(oHka je talasna duzina rnonohromatske svjetlosti? ::1:129.ianje d=O. Odredi talasnu duzinu trece linlje koja S8 poklapa sa cetvrtom linijorn istoj resetki koju daje svjetlost talasne duiine 490 nm.Odredi: a) udaljenost izmeau dvije susjedne svijetie pruge. u vidliivorn dijelu spektra biU: a) ponistene. duzini 5 em.5 mm. 3. iznosi d=0. a) Koliki je ugao otklona treee linije ? b) Postoje Ii deseta slika pukotine sa jedne strane od centra? 3. indeksa prelamanja n". Odredi rastojanje izmedu koherentnih izvora svjeUosti.2 m. Rastojanje medu intetierencionim prugama iz. Kolika je minirnalna debljina place da bi u reflektovanoj svjetlosti bi!a tamna? Ploea je u vazduhu.135. udaljenom a=25 em od difrakcione resetke. na ekranu udaljenom 120 em javljaju se crvene linije. treea !inija S8 vidi pod uglom 10. Pod kojim se uglom u odnosu na resetku vidi druga svijetra pruga? 3. 81je!a svjetlost pad a okomito na resetku.5 m. Rastojanje izmedu dvije susjedne svi. Odredi rastojanje na ekranu izmedu crV811e hnije (760 nm) i ijubicasle (400 nm) u drugom rnterferencionom spektru. cija je konstanta do-:2. Za granteu vidljivog 80 81 . aka kaherentni izvori emituju bijeJu svjetlost? 3 .2 IT! od resetke.138.

3.36.b).u grafoskopa: a) optickom prizmom (sl. dzepni laser. Podatke unesi u tabelu. opticka prizma. Na providnu sredinu pada svjetlost pri cemu je prelomni ugao 25°.159. Na korieama napraYi otvor kroz koji ces propu.. Oprez: Aparaturu za CD-om. kao pod a) za nekoliko razlicirith ~daljenosti a.3. polaroid. L a a) Na jedan kraj lenjira . zaklonom i laserom stavi sto nlze (npr.156. Ponoyi mjerenja za nekoliko razlicitih Yrijednosti udaljenosti a od resetke do zaklona. suncane naocale od polaroida). kraj karlon ad koriee sveske (sI. 3. 3. Konstanta resetke CD-a je d=1.152. Zadatak: Demonstriraj polarizaeiju svjetlosti refleksijom (sI. a) S1.a).b). Pri tome je svjetlosni zrak potpuno polarizovan. Konstante resetke je naznacena a d·x na samoj resetki. Prelomni ugao je 32". opticka resetka. b) odredi priblizno srednju vrijednost talasne dUline vidljive svjetlosti..a) udaljenost x do pryog difrakeionog maksimuma ( k=1). a) Koliki je indeks prelamanja stakla? b) Koliki je prelomni ugao? 3. na stolieu) i ne ukljueuj laser dok su oel blizu zaklona! I Pribor: Dzepna svjetiljka. Pribor: Kompakt disk (CD).6 !J. b) optickom resetkom (sl.=ka.1. Granicni ugao totalne refleksije pri prelasku svjetlosti jz neke sredine u vazduh Iznosi 60". stalak. dya lenjira Uedan od 50 em i jedan od 25 em). Zadatak:lspitaj karakteristike polarizovane svjetlosti. sinn d Br. ~-­ E 3. dva kartona ad korica sveske. opticka resetka. polaroid (npr.150. Zadalak: Pomoou kompakt diska (CD): a) demonstriraj disperziju dnsvne svjetlosti. kada kroz resetku I Br. Pod kojim se uglom u odnosu na horizont nalazi Sunee trenutku kada je reflektovana svijeUost sa povrsine vade potpuno polarizovana? 3.5 0 u odnosu na normalu. a reflektovani zrak potpuno polarizovan. Demonstriraj disperziju svjetlosti pomoc.158.157.3.::::.34. pomoou plastelina prieYrst. Kolika je brzina svjetlosti u toj sredini? 3. Laserski zrak treba da pad a nesto iznad sredista CD-a. b) kompakt diska (CD): Pribor: dzepni laser. Pribor: Dzepni racunar.m.mj. i. Zadatak. Centralni maksimum na kartonu treba da pad a neposredno pored otyora. 82 83 .Koliki js upadni ugao i indeks prelamanja sredine? Laboratorijska vjezba 4: Odredivanje talasne duzine svjetlosti pomoGu: a) opticke resetke.). Nadi srednju vrijednost talasne duiine. Izracunaj talasnu duzlnu svjetlosti prema reiaciji dsincx.t.mj. Poste ugao skretanja nije mali onda je sina=xJr. Svjetlosni zrak pada na staklo pod uglom 63. Svjetlosni zrak pada na providnu sredinu pri cemu je reflektovani zrak potpuno polarizovan. Pod kojim uglom treba da pada svjetlosni zrak iz vazduha na staklo indeksa prelamanja 1.5 da bi reflektovani zrak bio potpuno polarizovan? Koliki je pri tome prelomni ugao? 3. Koliki j8 najpogodniji ugao zraka nepolarizovane svjetJosti da bi se izvrsila maksimalna plarizacija reflektovanog zraka.155. Zabiljeii poiozaj centralnog rnakslrnuma 0. 51.3. a na drugi kraj pricvrsti zaklon od kartona.::::. dva lista papira. Pribor: Grafoskop. 2 3.160. 3. Da bi 5to preciznije izmjerio udaijenost prve svijet!e Crvene tacke (k=1) oko otvora nacrtaj koncentritne krugove na svakih pol a catimetrs. dugog 25 em.154. CD.36. A:.d ----------1»' h A:. sina=~.35.tati horizontalan snop laserske svjetiosti. plastelin. Izmjeri (sI. k=l.(em) 1 ~~I 3.. r=~x2 +a .336. Sl. CD. Izracunaj srednju vrijednost talasne duzine laserske svjetlosti. Brusterov ugao pri prelasku svjeUosti iz vazduha u neku sredinu iznosi 58 c . a(cm) . a na drug. a(cm) x(cm) propustas lasersku svjetlost.--.151.3. Koliki je granicni ugao totalne refleksije za te dvije sredine? Uputstvo: a) Difrakclonu resetku pritvrsti na jedan kraj lenjira pomoGu piastelina. prozorsko staklo.153.:13.

m' Izracena energija za jednu minutu je E-P. 10'" m R~7'108 m gdje je: f .10 m.24'(7'108 m)2=6. A ~lJ.3~..2 t-1 s b) P~?.9'10'3 K-m.5111 2 =707 W d) Prema Wienovom zakonu.povrsina sa koja 2 S8 zrati.15.energija tatana. Iz Stefan . K w r=471.. gdje je S~4nR2~4'3. Einsteinova formula za fotoeiektricni efekat. SvjeUost moze biti emitovana iii apsorbovana sarno u odredenim diskretnim kolicinama energije-kvantima. Primjer 1: Temperatura covjecijeg tijela je 3rC.enja. talasna dui:ina na kojoj je intenzitet zracenja najveci. Osnovi kvantne fizike 4.=Ek .etaT' ~ 0 9. b) Snaga zracenja je P ~ aT 4S. Svaki kvant (iii foton) ima energiju £~hf Primjer 2: Intenzltet zracenja Sunca je najvec'l na talasnoj duzini 480 nm. c) p~? a) !z Wienovog zakona izracunavamo ternperaturu. 1. Ek izbljenog elektrona.= 9350 am. a)T~?.' 67. III 'f' gdje je. eU. je I =aaT 4 gdje je:T-apsolutna temperatura Ujela. P .. c.snaga zr8c. Odredl: a) talasnu duzinu koja odgovara maksimumu zracenja.9. c) P~?. h £ P~i~.11 a) Iz Wienovog zakona dobivamo. 1m I!!. b~2. d) E=? b ~In ~!' S . hf=A+Ek . Vm - . Rjesenje: )"m~480 nm~4. c) snagu koju zraCi povrsina covjecijeg tijela za jednu minutu.t~7()7 W. lUs _\V 4 (310 K)4 m 2 __ . c) impuls svih lotona koje emituje Sunee u 1 s.67' 10'8 W/m'K' (Stefan. To 310K gdje je S . hfo=A. Impuls fotona je.' . Energija zracenja je E=n·hf .626·1W:u Js.kineticka energija 2 maksimalna brzina fotoelektrona. /.:. h . b) I~?. T '79 LO-3 Km =. c) 3naga zracenja je W P=IS=471.: Einstein (J 876 -1955) Zakocni napon za fotoefekat izracunava S8 iz reJacije.Plankova konstata.60 s~42420]. b) fiuks energije (snagu) zracenja Sunea ako je njegov poluprecnik 8 7. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodibi Ukupni intenzitet zracenja (integraina emisiona moc) je I Rjesenje: T~273+37~310 et~09 K S~1:5 m' t-1 min·-50 s a) )'m~?.Boltzmanova konstanta).: ~!i . {)l\'lIranja vraw skrivenug"' Granicna frekvencija je data izrazom. prema Stefan-Boltzmanovom zakonu.izlazni rad.8.1. p. b)integralnu emisionu moe. gdje je: hf .~. A . h:::::6. 84 85 . Za apsolutno erno tijelo 0:=1. Integralna emisiona moe tijela.Boltzmanovog zakona dobivamo intenzitet zracenja je W/m .:.frekvencija zracenja. a~5.''JIlajljep.3~') . a-koeficijent apsorpcije.1. gdje je n .cijel! broj. SI - jedinica za b) zracenje odgovara nevidljivom infracrvenom (Ie) podrucju. a koeficijenl apsorpcije 0.{i drhwj dille koji o~jelim() jeste ol1aj kad slllilemo na pm. Smatrajuci da Sunce zraCi kao erno tijelo jzracunaj: a) temperaturu na povrsini Sunea . 4.1O'" 012.

. aJ KoJika je emisiona moe ped ako zraci kao erno tijeJo? b)Kolika je snaga zracenja kroz olvar peei cija je povrsina 330 em'? e) Koliko energije izraci za 10 min? f _ A.10--"34 Js Granicna talasna duzina je.6·1026 J.56 10 '4 Hz o .52~:'2 v m =457·10 ' d) Zaustavni napon izracunavamo iz relacije. aka ~e abasja svjetlosGu talasne duzine 500 nm. b) kinetitku energiju fotoelektrona Izbac~nlh sa po~rsme c~zlja.02.t~1000W. 4. Zasto? .h 6. Ukupni 'Impuls je p ~ b) Kineticku energiju izbacenih fotoelektrona izracunavamo formule.02·10·19 J ey. cija je snaga 1 kW. c) razl!ku potenCljala kOJa zaustavlJa fotoefekat. 34 3. Koliko puta se poveea emisiona moe? 4.15 ·10 18 m 2 m2 K4 p ~ 4. A ~. e) p~? a) Energija jednog 10tona je V 9.2-m-'.ti 10 31 6.1.10 14 Hz 8 ~558 nm jz eJ Ukupna energija zracenja je E=P·t~4.56.".1O-31 1cg sm S 129. Termodinamicka temperatura tije!a se udvostruci. odnosno maksimalnu.p ~ 5. U = E. Koliko je puta veea emisiona moc ernog tljela na 100 °C nego na O°C? 4. !().=500 nm-5·1 0. hfo=A. 'Ao~?.5.2.10-26 J 4.62·!O- A 8 Js·3·10 m/s 5·10 7 m Ek ::.59 V .89 eV~3.1 .3600s=3.:A+Ek> Ek = he Einstelnove E c 4. h 6.= 3·10 m/s o fo 4.10-8 ~.6·1026 W·l s~.10-34kg1n e) Impuls fotona Je p ~ I: = --3-.62.5. Rjesenje: A~l . e 1..:o3.6.67 ...10-. b) n=?. tala~sn~ duzlnu.8 !zazv~tl fotoefekat. ~?Ja mO:. a) Kolika je energija jednog 10tona?.tuje radio tal~s~ talasne duzine 3.6 ·10-)9 C 2 b) Emitovana energija zracenja u toku jednog sata je E~P.62·10-]4J8 .52 .' 0r = 0.2 m. Koliko puta treba poveeati apsolutna temperatufu tijela da bl mu se emisiona moe pove6aJa 1290 puta? 4. = 9.67 . a broj 10tona je n:= E hf := 3.6·106 J.89 ?dredi: a) granicnu frekvenciju.Na svijetloj pozadin] keramitke plaGiee naertan je tamni krug. b) Ek~?' e) v m d) U~? =?.6. 7m a) fo~?. 4.1 s Primjer 4: !zlazni rad za fotoelektritni efekat kod cezij~. Kaljeva pet sa povrsine 4 em' izraci svakih pet minuta 4320 J energije.10 J 3·10 8 m!s 26 -A~ 6. T 4. Ako tu placicu stavimo u pec sa visokom temperaturom vidimo svijeBi krug na tamnoj pozadin. emi.6·10"W. Kolika je ukupna emisiona moc apsoJutno crnog tijela tija je temperatura 127 7 C? 4._ 3.7.02. hf.3.(6042K)4 ·6. 86 87 .4.J "4.8.20 1. Ek=cV. Pri otvorenim vratlma peel unutar nje se odriava temperatura ad BOOoe. Kolika je snaga zracenja j emisiona moe peCi ako zraCi kao erno tljelo? 19 ).2 m t=l h-3600 s aJ hf=?.2.1O-19 J Primjer 3: Antena .52 .. 9.:.104 W/m 2 • Kolika temperatura? je njegova .~ 2.1. a) Granicna frekvencija -Izracunava se fZ relacije. b) Kollko fotona emltuJe antena u toku jednog sata? e) Koliki je impuls jednog lotona? 2 C) maksimalnu brzinu fotoelektrona lzracunavamo iz relacije Ek :::: mv m 2 v m Rjesenje: P~l kW=1000 W = 1 m rEI = )'~:.6·J06 J "". Ukupna emitovana energija je E=n·hf. iznosi.Ukupna emisiona moe crnog tljela inosi 5.1O.

33. ako se osvijetli svjetloscu talasne duzine 630 nm? 4.73 eV. a litija 2.3 eV. 4. Hate Ii dati do fotoefekta na tim metalima. Radio stanica emituje svake sekunde 2. Odredi:a) izlazni rad elektrona. Prilikom osvjetljavanja povrsine platine svjetlos(. Odredinjenu temperatufu. Izracunaj i!Tlpuls fotona crvene svjetlosti talasne duzine 750 nm. Da bi zaustavili fotoefekat na nekom metalu upatrijebljen je zaustavni napon od 2. a) Kolika je energlja jednog fotona zracenja? b) kaliko fotona emituje u toku 5 57 4.18. U korn dijelu spektra je to zracenje? 4. Maksima!na kineticka energija elektron8 kojl izlaze iz rubidija pri njegavom osvjetljavanju ultraljubicastlm zracima talasne duzine 317 nm. Odredi crvenu granicu (maksimalnu talasnu duzinu kaja maze izazvati fotaefekat) za zlata.7 V.59 eV.6 MW/m dalazi maksimum zracenja? 2 .32. Snaga zracenja. Kolika je talasna duzina fotona cUi je impuls jednak jmpu!su elektrona koji krece brzinom 1000 km/s? 4.12. aka je snag8 zracenja 1 kW? 2 1) 4.2·10 Hz emituju S8 fotoe!ektroni kaje zaustavl. jednaka j8 4.20. Zasto se za izradu so!arnih baterija koristi sHicij a ne drugi poluprovodnici? 4. erno tije!o izraci svake sekunde energlju ad 35 kJ. Kolika je talasna duzina fotona eija je energija 2. Odredj maksimalnu brzinu fotoelektrona ako je izlazni rad volframa 4. Kolika je talasna duzina tog fotona? Potrebne konstante uzeti iz tablica? 4. Na povrsinu litija pad a monohromatska svjetlost talasne duzine 3'10 nm.19. a masimurn zracenja je na talasnoj dzlni 2000 nm.11. kugle poluprecnika 20 em. Kolika je talasna dUlina na kojaj pada maksimum zracenja? 4.40. 4.22. napon koji zaustavlja fotoefekat iznosi U=O. Uzarena kugia.31.13. Izlazni rad elektrona iz zlata iznosi 4. KoHki je izlazni rad litija? S6 4.2 PHz? 4. Kolika treba da bude ta!asna duzina svjetlosti koja pada na stroncij da bi maksimalna kineti(~ka energija elektrona iznosila 1. Na kojj taiasnoj duzini S0 emituje maksimum zracenja? 4. smatrati je crnim tijiom.21.2 eV.12 eV? 4. Temperatura nitl elektricne sijalice je 2700 K. Kroz otvor povrzine 12 cm 2 svake minute se izraci energija od 4200 J.25.28. 4. 4. b) crvenu granicu fotoefekta. Izrazi ga u eV.30.ia napon U 1 =6 V. sa maksimalnom energijom.36. Da fatana.26 eV: 4.5 V. 380 nm? Na kojoj talasnoj duzini 4.35. Izlazni rad elektrona iz zive iznosi 4.37. 4.550 nm. Uzareno tijelo najvise zraci crvenu svijeUost talasne duzine770 nm. Ta!asna duzina koja odgovara crvenoj grants! fotoefekta za natrij iznosi 530 nm.10 radio taiasa. c) snagu zra(~enja.56 eV.2-10 m/s? 4.08 eV. Kalika je talasna duz.24. Izlazni rad cezija je 1. na talasnoj duzini 3 m.34. Radio stanica emituje zracenje snage 6 kW. Izlazni rad elektrona kalija je 2. 4.15.ina 4..14.. Foton ima energij~ kaja je jednaka energiji mirovanja eiektrana. Odredi: a) izlazni rad elektrona iz rubidija.10. 4. Izvor zraeenja ima snagu 5 mW. Kolika treba da bude talasna duzina zracenja koja pad a na kadmij dEl bi pri fatoefektu maksimalna brzina 5 izbijenih fotoelektrona iznosila 7.26. Emisiona moe udaljene svijetlosti iznosi 9. b) maksirnainu ta!asnu duzinu koja moze izazvatl fotoefekat. Kollka je temperatura tijela? 4.53 eV.8 V.39.27. Crvena granica fotoefekta za stroncij iznosi \0::. Maze Ii vidljiva svjetlost izazvati fotoefekat ako je talasna duzina fotona vidljive svjetlostl.3.17. Covjecije oka je u prosjeku osjetljivo na frekvencije od 380 nm do 760 nm Kolika energija odgovara fotonima te talasne duzine7 Energiju izrazi u eV.41.16. Na povrsinu volfrarna pad a zraeenje sa talasnom duzinom220 nm. Kolla je energija jednog totona: a) laserskog zraka talasne duzine 632 nrn. Koliki je potreban zaustavni napon da bl zaustavio fotoefekat ako S8 cink obasja svjetlosc:u frekvencije 1. lma maksimum zracenja na talasnoj duzini 1020 nm? Odredi: a) temperaturu kugle. Sa meta!ne ploee osvjetljene svjet!osc:u frekvencije f 1::. eiji je poluprecnik R=10 em. Tempertura topljenja gvazaa je 1803 K.. 4.9. Energija fotona je 4 eV.lzlazni rad elektrona jz cinka iznosi 4.. Odredi taiasnu duzinu na kojoj S8 zraci maksimum energije. b) emisionu moe.u talasne duzine 204 nm.29.4 eV? 4. Ako se ploca osvijetli svjetlosGu 14 4. c) gama·· zracenja talasne duzine 2 pm? Energiju izmz! u J i eV. 4.93 eV. Kolika je povrsina sa koje zraci Ujelo? 4. d) izracenu energiju u toku jednog sata.4. Kolika je bila maksimalna kinetitka energija izbijenih fotoelektrona prije zaustavljanja fotoelekta? 4. Odredi maksima!nu kinetieku energiju e!ektrona koji iz!azl lz kalija pri njegovom osvjeUjavanju sa svjetloscu talasne duzine 345 nm. 4023. 4. Koliko fotona emituje za 6 ta!asna duzina 662 nm? 5 ako 1m je 88 89 . b) rendgenskog zracenja talasne duzine 0. iznosi 3 kW.1 nm. Koliki je impu!s i talasna duzina fotona7 bi zaustavili emisiju elektrona potrebno je upotrijebiti razliku potencijala U:::1. Izlazni rad e!ektrona iz kadmijuma je 4.38. Odredi izlazni rad elektrona za natrij.

voda. Energija elektrona u atomu vodika na n-toj orbiti je ':1 En "" 2 ' El n = -13. Zadatak: Pokazi da je jaeina fotostruje. Izracunaj naboj elektrona.9 eV. Ponovi pokus Ijubicastim fillerorn. Zadatak: Pokazi da tamne povrine vise apsorbuju energiju zracenja nego syijetle pavrsine. Na stacionarnim orbitama. voltmeter (2 V). koju daje fotoelement.1 m (Bohrov polupreenik). 14 4. Za izracunavanje Planckove konstante.3 . tj E j::::13..2.caj napon na fotoce!iji dok jacina struje ne padnn na nulu.=8 V. broj orbite. gumena cijev. Energija kvanta zracenja (fotona) jednaka je razlici energija j2medu pocetnog krajnjeg stanja. obasjana je svjetlosGu talasne duzine 400 nm.frekvencijom f. ) Laboratorijska vje2:ba br 4: Odredivanie Planckove konstate pomo(:u vakuumske fotocelfje. Pribor: Prazna kutija ad kreme za cipele. gdje je Ej - energija jonizacije atoma vodika. hf=~E=En -Em j E 4. moment kolicine kretanja elektrona jednak je cjelobrojnom umnosku Planckove konstante: lTIVr=n·- It 211: gdje je r-radijus orbite. Snap svjetlosii usmjeri prema fotote!iji. ~~Rl(~I~ . pogledaj zadatak 4. .=5.Fizika atoma Prema Bohrovom modeiu atoma vodika: 1. m-masa elektrona.10· glavni kvantni broj. Ijubicasti i crveni filter (obojeno staklo). Povrsina nekog metala. .42. depna svjetiljka. sijalica Z8 projekcioni aparat (preko 300 W).1 h""e(U~-Ul) f" .! 2 2)' III n>m n 51.40.2. mikroampermetar (50 .osnovno stanJe) _ .5 V). n>m. ' J dok su n .fl gdje je: A .097·10 m": m~1 za Lyjmanovu seriju. Izracunaj Planckovu konstantu.29. Energija fotona koju emituje atom vodika pri prelazu iz jednog stacionarnog stanja u drugo je hf=E -E n m =E.. v8zni materijal. vezni materijaL Rydbergova formula za spektralne serije atoma vodika. Polupreenik kruzne orbite je Ovom metodom se maze pribllino odrediti Plankova konstanta za greskorn ad 10% gdje je.6eV .1.1. odnosno 400 nm. 4. Katoda fotoceiije je VGzana za pozitivan pol izvora_ Kada se na mikroampermetau dobije najveCi olkloo ( prekidac P je otvoren) stavi ispred foto6elije crvani filter. r. diepna baterija (4. proporionalna jacini svjetlostL Pribor: fotoe!ement. eiji je izlazni rad 1..4.t~-~ I. m:::::.. Naboj elektrona je poznal.44.[.(Za n=:1 .. elektroni se krecu aka jezgra po stacionarnim orbitama u kojima ne zrace nikakvu energiju. Zabiljezi izmjerene vrijednosH zaustavnih napona U 1 i U2 Za crvenu i Ijubicastu bOju uzmi vrijednost 700 nm. n .=8·10 Hz fotoelektrone 6e zaustaviti napon U. Pribor: Vakuumska fotocelija. _l_-\ 2 A m n2 / n>m ' 7 K Uputstvo: Vezi strujno kolo kao na slid 4.. m=2 za Balmerovu seriju.cijeli brojevi.talasna dutina svjetlosti. za n=1. 4.3 za Pachenovu seriju ' . v-brzina elektrona na orbiti. galvanometar demonstracioni.6 eV. 2.2 V. R=1. Zatvori prekidac~P i po·· mocu potenciometra pove. klizni otpornik (600 Q). n-broj orbite (n=1.43. Vrijednost Planckove konstante je poznat...tAl. odnosno 90 91 . atom emituje iii apsorbuje energiju sarno pri prelasku elektrona sa jedne stacionarne orbite na drugu. a fotoelektrone zaustav!ja napon ad 1. staklena U cijev.

4. b) energiju jonizacije atoma vodika. !zracunaj energiju e!ektrona na drugoj i trecoj orbiti j u beskonacnostl. pos!ije apsorpcije. 5.~·13.87. (n·I). vjerovatnoca naieienja 6 -~1097·!o m 1 A 7 ' ~-~J 2 1 22 elektrona u datem kV8ntnem stanju n najveca na udaljenosti koja odgovara Bohrovom polupretniku. -.L. mn~ n=4. Rjesenje: A~97. eV .04. to je E j = 13.. 1.0529 nm.937.375. odakle rnu i potite ime. pored g!avnog kvantnog broja n. odreduje glavni nivo energije (po 8ohru. Poluprecnik prve stadonarne orbite u atomu vodika iznosi reO.tu.. Zbog kretanja e!ektrona ako jezgra atum js mali ma9net sliena kao strujana pellja.4cV tOJe E. E j =E= ~El Posta je za n~=.6 eV. jos dva kvantna broja: orbitaln! kvantni broj I koji odreduje velitinu momenta impulsa elektrona L i magnetni kvantni broj m. 2 2 A m n ) gdje je _.. da bi elektron napustio atom..46.M. maksimalan broj elektrona u jednoj Ijusc! N:= 2112 Primjer 1: Odredi: a) energiju eksitacije atoma vodika. U A 9..42 =16r1 1'4 ==-16·5. c) r~?.6 eV a) hf~?....6. d) Brzina elektrona na 4-toj orbiti je 6 2.1018 ) 111 hf ~ 2. preskociti e!ektron? c) Koliki je po!uprecnik te orblte? d) Kollka je brzina eiektrona na tOj orbiti? Stanje atom a opisano je u cetiri kvantna broja: 1) n-giavni kvantni braj.10·8 m m~1.odnosnon2:::::15.I. Kvantni brojevi su odraz eiektricnih i magnetnih sila kOje djeluju unutar atoma. Ima vrijednost ad -! do +!. b) Energija jonizacije je energija koju treba saopstitl atornu vodika u osnovnom stanju. a) Kolika je energija fotona u eV? b) Na kOju ce orb.35 nm~9. 1 '\ 4 gdje je v1=2. =-=~~-= E] 22 ~i3.7 sto odgovara Ijuskama K.3. Ona iznosi c) Poluprecnik 4·te orbite je f4 0:::[1. Za isto n energetsko stanje raste sa I. E"~O odnosno E.O.5. te cemo i mi u daljem tekslu karistiti taj termin.( m~2. koji odreduje njegavu usmjerenost u prostoru_ Takode postoji i elektronski spin koji.c) Ta!asnu duzinu zracenja izracunat cemo po Rydbergovoj formu!i Brzina elektrona na n-toj orbiti je v n = ~ n !.29 ·10'·') 1 m = 8. Kvantna fizika odbacuje predslavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetski nivai atoma. Rjesenje: a) Energija eksitacije je najmanja energija koju maze apsorbovati atom vodika ako se nalazi u osnovnorn stanju: Apsorbovana energija odgavara prelazu izmedu stanja s kvantnim brojevima n::::1 i n:::::2.!.6eV 4 .. ~ 4R6 om Primjer 2: Elektron u nepobudenom stanju atoma vodika aps~rb~je fo~on talasne duzine 97.2. ).3·10 8 m!s hf==--"" ' 8 2) t.6eV 92 93 .75 eV. eV=ll. Pomocu Pau!ijevog principa izracunavamo da je odakleje: ~~~:::::O.!. n~4.45.Q. 3) 4) odnosu b) Pri apsorpciji fotona.375.35 nm. d) v-? a) Energija fotona je he 662·1O-34 Js.5. "'6 02 -3. ~~ T 4. Jpak za slikovito prikazivanje i delje se testo koristi termin "orbita".N. 10 5 m / s.2·10 mis.10 ~ [2. c) talasnu duzinu zracenja koju emituje atom vodika pri prelasku e!ektrona iz cetvrte u drugu orbitu. lzracunaj poluprecnik prve tri orbite. radi slikovitosti zamisljarno kao kretnju elektrona aka sopstvene 058. b n~?. Energija elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika je E1=-13. Posljedica toga je postojaoje. U osnovnom stanju ifTlaju elektrone eiji su nivoi energiJe odredeni vrijednoscu glavnog kvantnog broj" n=1 . Npr.. brzina e!ektrona na prvoj orbitL Savremena kvantna fizika ns kaze gdje se tacna nalazi elektron vee samo predvida vjerol(atnocu de 6e se elektron neei oa odredenom mjestu u alomu. koristimo relaciju ms-magnetni kvantni braj spina ima dvie vrijednosti: +1/2 i -1/2.2 .. Pauiijev princip iskljucenja: U jed nom atomu oi dva elektrona ne mogu imati ista cetiri kvantna broja. mc-magnetni kvntni broj odreduje prostmnu orijentaciju orbite na adredeni pravac.P.4eV-f-b.4. Ej -13.orbitaini kvantni broj odreduje prostorni oblik orbite i ima vrijednosti /~O. =-3.6 eV.46 10-10 Ill. ~ R(. broj orbite). Atomi do sada poznatlh elemenata.2·10 m/s v 4 =-4-""-' 4 vI Ecx := L\E:= E z -" Ell gdje je P OStOJ8 E" w El=~13li cV.

Neki molekuli imaju nesimeiricnu strukturu i kad njih cenlri pozitivnog i neg8tivnog nabaj.2. 4. Odredi poluprecnik elektronske orbite pobudenog atoma. Osnovni tipovi hemijske veze su . 4. obiljezavati oznakama s. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!asku iz petog energetskog nivoa na drugi? Nacrtaj semu.j¥. Odredi talasnu duzjnu. m!+m l Energija oscilovanja je kvantirana. 4. Foton s energijum 14. Odredi glavni kvantni broj pobudenog stanja atoma vodika.. Foton talasne duzine103. ~-rjl "-~ .65. b) na SO-oj orbit!. Koristeci Paulijev prlncip iskljucenja izracunaj maksimalan braj elektrana u: K.63.52.50.62. 51.59.J . 2 .47.5 eV izbija e!ektron iz nepobudenog stanja atoma vodika. Jedinica je (S/m) (simens po metru). Odredi frekvenciju obrtanja elektrona na prvoj Bohrovoj orbiti. Na slid 4. Kvant svjeHosti pogodi atom vodika u osnovnorn stanJu pri cemu izbijeni eJektron ima kineticku energiju 3) eV. Koliko podljuski ima u M Ijusci? 4. U atomu vodika e!ektron izvrsi prelaz sa pete na drugu orbitu. Kolike su vrijednosti orbitalnog magnetnog kvantnog broja ako je glavni kvantni broj n=27 Moiekuli. Kolike su talasne duzine tih Ilnlja? 4.54.25 nm. [=0.4 nm pogodi atom vodika u osnovnom stanju.64. Koliki je moment koliCine kretanja elektrona: a) na prvoj Bohrovoj orbltj.Dtom: stvaraju zajednicke elektronske parove. b) kovalentna veza . na tempomiuri T.57. Koliko maksimalno u M Ijusci ima: a) podljuski.atomi pre!aze u pozitivno i nega\ivno nablJene jone koji S8 medusobno privlace.!. Ko!ika je biJa frekvencija upadnog fatona? 4.. kovalentno. Izracunaj frekvenciju j energiju fatona koj! ispusta atom vodika pri pre!azu sa tre689 nivoa na prvi.! hi" . . a) Odredi frekvenciju obrtanja eiektrana u atomu vodika na drugoj i treceoj orbiti. Koliku (::e kineticku energiju j brzinu imati izbijeni elektron? 4. p 94 95 . b) 3pH 4. gdje je p specificni otpor. frekvenciju i energiju emitovanog fatona. . Lymanova (Lajmanova) serija S8 nalazj u ultraljubicastom dijelu spektra.61. LiM IjuscL 4.=2..redllkovana mass. R Jedinica je simens (8).2. a redukovana masa it"" rnllU L .55. Eo Energija rotacije molekula je data relacijom E= =. Odredi: a) najvecu talasnu duzinu i odgovarajucu energiju Ijnlje u eV.53. .58. Koliko linija moze emitovati atom vodika pri pre!azu iz treteg energetskog nivoa na prvi? 4. To su slain! dipoH Ciji je dipotni moment p ~q' f gdje je:t . Energetsl<i nivoi se obiljezavaju oznakama nl'. Brzina elektrona na prvoj orbiti u atomu vodika iznosi v. Dvoatomski mo!ekul oscl!uje frekvencijom .d. a) jonska veza . 6~ . 4.48.38·1 o·n J/K (Boltzmanova Iwnstanta). Koliko orbitala ima u: a) s .f.56. 4. 4.2. 4. Elektricna vodljivost je 8 =: ~. fl. je dvaatomni moiekul koji maze oscHovati oko _spojnice atoma (ako r8vnoteznog rastojanja fo na kojem ima najmanju energiju) i rotirati oka ase okomile na spojnicu Oscilavanjem iii rotiranjem molekui S8 pabuduje u visa stanja energije koja su kvantirana.. gdje je k-konslanta hemijske veze. ProCitaj oznake: a) 3s'. 4. FOIon s energijom 16. Atomi S0 medusobno spajaju jer cine energijski slabilniji sistem.1.nab oj. je E=k'f gdjD je k".1.2·10' m/s. b) Uporedi tu frekvenciju sa frekvencijom fotona pri prelasku elektrona sa trete na drugu orbrtu. E" "'{n+"2)hf: 1l:::o0.podljusci. .. 1 Najniii iznos energiJH ( nulla energija) je za n=O.5 eV izbio je elektron iz atoma vodika.p.60. Odredi najvecu i najmanju talasnu duzinu spektralne linije u Balmerovoj seriji. Izracunaj brzinu e!ektrona na drugoj j treeoj orbitL 4. . ako' prj prelazu u osnovno stanje izraci foton talasne duzlne 97.66. b) orbitala. Kolika je kineti6ka energija izbijenog elektrona? Izlazni rad lz atoma brojno je jednak energiji jonizacije.4.:] nisu u istoj tacki.49.l:~. srednja energija linoarnog oscHatora. 4. Pri prelazu u niza energelska stanjs molekul zraci energiju Ij.i. gdje je x-broj elektrona.3.67. Vezivanje u krislalu moze biti jonsko.1 . nastaju molekulski spektri.1. Koheziona energija (iii energija vezivanja) kristala je razlika izmedu energija slobodnih atoma i prosjecne energije aloma u kristalu. Prema klasicnoj statistici.4. b) P .podljusci? 4.. EJementarna celija kristalne resetke je naimanii dio u kristalnoj strukturi koji se periodicno ponavija duz kristalografske ose. . ~: f="i. molekulsko i mclalno. 4. h' 2I £(1 + 1) gdj8 je moment inercije I=j.. . kristali i druge tvorevine Molekuf je kvantnomehanicki sistem sastavljen od dva iii vise aloma. U atomsKoj spektroskopiji uobicajeno je stanje sa orbHalnlm kvantinim brojem I =0. Specificna vodljivost je y oo.2. 4..51. . . b) najmanju taJasnu duzinu i odgovarajucu energiju.udaijenost izmedu centara pOlitivnog i negalivnog naboja: q.

75. b) promjenu energije pri prelal.pri cemu se oslobodi energija E=_8.7 pm.10· C.82. Odredi nabo] takvog dipola i objasni zasto se izracunata vrijednost znatno razlikuje od stvarne vrijednosti? 4.76. Za vezivanje elektrona u alomu hlora os!obodi 5e energija -3. 4. b) bakra Cu.79.u iz treceg u drugo pobudeno slanje. Primjer 2: Frekvencija osd!ovanja molekula HC: iznosi 8.Za molekul NO odredi: a) moment inercije ako je ravnoteino rastojanje r=115 pm. Konstanta hemijske veze iznosi 520 N/m a) Kofika je redukovana musa mo!ekula? b) Kolika je masa jednog atoma ako je molekul ad istih atoma? 4. Energija jonizacije natrija je 1 +5.10 jedinki NaC!. 10 m. LlT .l n gdje je: i\1c .razlika temperatura spojev3.68.=2.72.Sopstvena frekvencija osciiovanja molekula CO jznosi f=S. Elektromotorna sila termoelementa je C = lill1' gdje je: k .Frekvencija oscilovanja molekula vodika je r".61 eV.86.36.=_Q2=1.14 eV. Potrebne konstanle uzeti iz tablica. Rjescnje: a) Enerrjija prelaza iz osnovnog (n=O) u prvo pobudeno stanje (n-.10·3°C-m.96. Kolika je energija jonizacije u kJ/mol? 't.Molekul NO prelazi iz prvog pobudnog oscilatornog stanja u stanje nulte energije i prj tome emitujo zracenje talasne duzine 5390 nm.10.3eV =-3.o.E=E j -EI) ""~"hf-!.Dipolni moment moleku!a Hel iznosi (u gasnom stanju ) 3. Vo - gdje js: n .77. Odredi: a) redukovanu masu molekula. Ako pretpostavimo de je naboj dipola q=(h17)e.69.6. odredi rastojanje izmedu centera pozitivnog i negalivnog nabaja u molekulu. b) komada kuhinjske soli NaC! koji 24 sadri. a) aluminijske ploce koja sadri.Konstanta hemijske veze u molekulu vodika je k=550 N/m. gdje je L ~ srednji slobodni put koji elektron prede za vrijeme je I=!leSv~ JaCina elektricne struje kroz provodnik 4. c) konslantu molekula.Dvoatomni molekul pri prelazu iz sestog u peto vibraciono energetsko stanje emiluje roton energije 0..65 eV (energija vezivanja).61 eV. ako je koefidjent anharmonicnosti "1.Za molekul N2 odredi: a) moment inercije ako je rastojanje izmedu centara aloma r=110 pm.Pri vezivanju dva aloma vodika u molekul oslobodi se energija E.10 22 atoma. Izracunaj oscilatornu energiju molekula u desetom pobudenorn stanju. 4. Proces nasiajanja slobodnih jona nijs spontan jer jo uloiena energija veca od oslobodene! Medutim nastall joni ne ostaju slobodni vee se zbog suprotnih naboja veiu u joniski par Na·CI.Koiika je masa.73.14 eV.5. IZ . Kolika je energija jonizacije atoma litija u eV? 4.71. rastojanje izmedu jona u jonskom paru f=2.tC \g).10 13 Hz. c) talasnu duzil1u zracenja pri prelazu molekuia u osnovnO stanje. pri vracanju u osnovno stanje.m.80. 4.4.3 eV Pri nastojanju jonskog para Na+C! (g) iz slobodnitl aloma oslobodi se energija 4.) u rnolekulu vode. 4. c) kOl1stantu hemijske veze.24. Strujno pojacanje tranzistora je f}= Ale .4·H\-19.83.10 13 Hz. llis -. je A=~=3348 dE Emltovana linija je u infracrvenom podrucju! nm 96 97 .0dredi energiju disocijacije molekula N2 . bE"" 1. b) energijl1 rotacije u prvom pobudenom stanju. 13 .1.4 ~imol.moe termoelementa. 4.78.Dipolni moment molekula vade {u gasovitom sianju} izoosi p=6.37 eV. brzina prernjestanja elektrona dut vodica Elektroni na temperaturi apsolutne nule popunjavaju raspoloziva stanja do neke najvise energije koja S8 zove Fermijeva energija. Koliko se oslobodi energije pri nastajanju 2 litra gasa vodika prf standardnim uslovima? Vo:=22. b) talasnu duiinu emiiovanog fotona pri vraeanju molekula u osnovno stanje.53eV . Odred!: a) energiju zracenja. Rjesenje: Prema termodinamickoj konvenciji elektronski afinitet je negalivan ako se oslobada encrgija. b) konstatu hemijske veze c} nultu energiju oscilovanja molekula. 4..lzracunaj masu jednog aloma: a) vodika. 4. l' [:'-0'" n I Ihi +2' 1 . .29·10 14 Hz.E -'" 5.Molekul HF ima eiektricni moment p=6. Potrebne konstante uzeti ii: tablica.93 ·10'"" J = 0. 4. (driftna brzina).1 ". 4. b) Fe.Energija jonizacije natrija je 5.SeV Jonski par je stabilniji energetski sistem od slobodnih atoma.14 eV. b) energiju rotacije u prvorn pobudenam rotacionom stanju.hf=hI" 2 2 b. 4.0dredi broj atoma u 19: a) AI. h.1O·3(l C·m.1. Aka pretpostavimo da je naboj q=(2+8)e. Za uklanjanje elektrona iz aloma natrija utrasi S8 energija +5.prornjen8 jacine struje baze Primjer 1: Kolika se energija oslobodi pri stvaranju jonskog para NaCI iz aloma natrija (Na) i hlora (CI)? Jonski par i atom! su u gasnom stanju: Na(g)+CligHN.1) je (vidi uvod).812a molekul HF odredi: a) moment inerdje. Odredi: a) energiju pobudivanja iz osnovnog i prvo pobudeno oscilatorno stanje. Razlika energija je :'lEl=+1.promjena jacine struje u kolektoru. 4. 4. b) talasnu duzinu emitovanog zracenja pri vracanju LI osnovni nivo.37 cY b) Odgovarajuca talasna duzina. ako je rastojanje jona u jonskom paru 5.70.3.76·10' f.broj slobodnih elektrona u jedinid zapremine.Molarna masa litija je 520 kJ/mol. elektronski afinitet hlora -3. Rastojanje izmedu jezgara je r=92 pm.5·10':JO C·m.85.-5. iz jona Na +T. ako je ravnotezno rastojanje izmedu centara atoma r=91. 4. 8.10' 8 . j b.. c) talasnu duiinu odgovarajuceg folona.53 eV. Odredi: a) energiju prelaza rnolekula iz osnovnog u prvi pobuaeni oscilatorni energetski nivo.84.Stvarna brzina elektrona u metalu je v "" . a sopstvena frekvencija 7.74. T L T 4.5·10 Hz. c) Cu. c) temperaturu na kojoj bi srednja kineticka enerQija translatornog krelanja molekula imala tu vrijednost.Koliko se energije oslobodi pri nastajanju jonskog para Na+P. b) redukovanu masu molekula. 19 naboji jona jednaki i imase q. odredi rastojanje izrnedu centara pozitivnog i negativnog naboj.i 4.

Kolika je energij8 termickog kretanja elektrona na sobnoj lemperaturi (T::0300 K)? Uporedi tu .naboj elektrona 2N A P V Temperaturu T (u K) proCitaj na termometru. f = N . !'iilC! .4. a hladnijeg 20'"C.100.1 mViK. 4. 4. Utlcnieu spojne ZiCB (2) stavi u podrucje bjrete i ona ce sluziti kao katodB. ~ b) Pribor: Po!uprovodnicka dioda.3. Zadatak: Oemonstriraj ispravljacko djelovanje poluprovodnlcke diode.'1.44 eV.5. PriCVfsli cjevCicu za stativ (1)..4. Odredi 4.102.i2 mV/K lermoele~tromotornu sHu ako je temperatura toplijeg spoja 1OO~C.107.5 mA. Uputstvo: Od jedne stare birete so moze napravi1i nekoliko cjevcica za elektrolizu i svaka ad njih S8 zatvori sa jedne strane komadiCem plastike (sa Ijepkom). ugJjeni stapie lz depne baterije.105. Drugi kraj 21ce SI. Propustaj struju i0-tak minuta. Zadatak: Oakazl da su molekuli vode polarn!. i SI. Ukoliko smatramo da je ocitavanje pritiska i temperature bez uCinjene greske mjorenja. sibiea (sI. 4. Ukoliko skola posjeduje tzv. koji S0 rastvara u vodu (hlorna voda) i ne predstavija prekofacenje granico opasne po zdravlje. Na anodi se izdvaja hlor: 2Cr---7Cb + 2e.gdj8 JO: I .!zracunaj Fermijevu energiju nekog melala. voda staklenl stap I krpa (sI.gdje je N A""a. kuhinjska so. Pribor: Elektrlcna sljallca na postolju. za pozitivan poJ izvora i okaGi 9a na drugi kraj posude (3).6.6..ft . Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektromotorne sile. M".Pri promjeni jaCine struje baze od 20 iJA.Kolika je potrebna taiasna duzina zracenja da bi prevela eleklrone iz valentne trake u provodnu trakl1: a) za poluprovodnike kod kojih sirina zabranjene trake iznosi 1 eV. 4. gdje je tN i . Kolika je temperatura toplljeg spoja ako je hladniji spoj na 25°C i elel<tromotorna sila 150 mV? 4.52 eV. 4. Greska mjerenja je do 5%.143 g/mol. Koliki je presjek provodnika ako je jaCina slruje 1A? 4.1.0.107.""~+- 6V 61 V I 4. Hoffmanov aparat postupak mjerenja i proracuna je identican.98. ako je gustina kristala 5. E 4. polovina najmanjeg podioka na bircH odnosno ampermetru. dtepna baterija. ike za spajanje (sI. z=2 (braj razmijenjenih eleklrona na elektrodi).4. a pritisk p na barometru Ukoliko nemas barometar uzmi 5 vrijednost p=1 0 Pa. b) za izoiatore kod kojih je sirina zabranjene trake 5 eV? 4. miliamperme!ar (do 100 mAl..106. iznosi k::oO.\ ·c . izvor jednosmjerne struje (6 V).4. L-~ncl{~ 4.1062a termoelement Bi~Sb k=0. Zadatak: Oemonstrlraj pojavu termoelektronske emlslje. 4.101. 2l'ia + 2HOH-4H 1+2NaOH Plaslicno posloije veznog materijaia sprjecava odiazak NaOH u anodni proSlor. struje (A). ('. e . SI.4. promjena kolektorske struje je slrujno pojacanja tranzistora? 2.87.Driftna brLina u bakamom vodicu iznosi 1 mm/s.4.10 3 kg/m 3 . Koliko je . 98 99 . kao i mjerenje vremena proticanja struje.7.96. preko ampermetra. 4. sat sa sekundnom kazaljkom.4. sipaj i0-13k grama kuhinjske soli i promijesaj.Za dijamant je sirina zabranjene energeiske trake 7 eV Koliko je to u kJ/mol? 4. M . UglJeni stap vezi. stalak za biretu (slA.jacina M. t . galvanometar. Izmjeri :?:apreminu V izdvojenog gasa u bireti.vrijeme proticanja strvje (s). izdvojena masa gasa je ill "" ·iF'. ako je brzina najbrzeg elektrona u metalu m/s.·. U cjevcicu :>ipaj rastvor soli do vrha Ravnom staklenorn ploCicorn zatvDri slobodan kraj cjevcice. Pribor: Blreta. i izvrni je i stavi u casu sa istim rastvorom.4. onda je relativna greska mjerenja RT II .97.Ii.5. staklenl stap sa svilenom krpom. Sve podatke izrazi u Si jedinicama. vezl za negativan pol izvora struje (sl.molarna masa.56. U casu sa vodom . Na taj natin u cjevcicu no ude ni jed8n mjehur . energiju sa Fermijevom energijom. SI. Jacina slruje u toku 09!eda je kons\antana.95. {:I~IL1 'J SI. P rema Faraday-evom zakonu eiektrolize. Pribor: Bakarna j ze!jezna (iii aluminijska) ziea."-_.3.4.Specificni otpor metala ima red velicine i0-eQrn.111.Moc lermoeiementa nacinjenog od bakra i aluminija..7.99. Koliki je prosjecni razmak izmedu energetskih nivoa u srebrnoj kocki stranice 1 em? 4.. za poluprovodnik 103nm.0dredi pribiizno rastojanje izmedu centara atoma u kristalnoj resetki Agel. elektroskop.).vazduha.. Pribor: Casa ad 1 {" sa vodom. provodna iiea za spajanje (sl.Fermijeva energija u srebrl1 iznosi 5.4. Izracunaj specificnu provodljivost metala i poluprovodnika.). U rastvoru se nalaze joni (NaCI-)~ll·+Cn.-.105.022·1 023 mOrl.). sijaliea za dzepnu bateriju.4.) Laboratorijska vjefba br 6: Odredivanje elementarnog elektricnog naboja. . komadic stare 6V + birete dug 10-tak em.). vezni materijai.).lzracunaj brzinu najbrieg elektrona u metail1 (na temperaturi apsolutne nule) ako je Fermijeva energija 5. AHollja. Na zeljeznoj katodi 5e izdvaja gas vodik.7.

UpU1stvo: U p!itku pesudu (visine do 1cm) sipaj vodu. Uvuci u pipetu 1 cm 3 oleinske kiseline. Na taj naCin si dobio da u 1 cm rastvora ima S].]O-34]S 9. Talasi i cestice Louis de Broglie (Luj de BrolD je dvojnost. 4 10. lenjlr.na odredena je . veda. to je iz relacije neodredenosti h milvx . A=~ mv Uvrstavanjem poznatih vrijednosti u relaciju za debroljevsku talasnu duz. [). Primjer 2: Elektron . Oebroljevska talasna duzina je vrlo mala. Nastrugaj prah od krede oa papir i puhni taka da prekrije vodu u posudi. Reiacija odreduje granice primjenijivosti klasicne rnehanike i posljedica je talasne prirode rnikrocestice..x 2::2n 101 100 . mv 1O-3kg.05 nm-5·10· t1 m P.6.ina: a) tijela mase 1 9 koje se krece brzinom 4 kmfs. 4. pa ta!asna svojstva makroskopskih tijela mogu zanemariti kao 8to to cini klasicna mehanika.~"'J2l.eline Pribor: Pipeta od 1 cm 3 .62.HO·31 kg ilx-O.elacijom I /~~ A=:~=-. gdje je precnik jednog molekula d~-.2·10 6 m/s? Posta je impuls cestice px=mvx. U tu menzuru sipaj alkohol do 100 cd.. Relacija neodredenosti moze se napisati i u obliku 2n gdje je ilt-vremenski interval nekog stanja u kojem je neodredenost energije 0.10·31 kg Yr2 .). V=O.!ill!. Talasna duz. alkohol. Odredivanle reda vellcine motekuta oleinske . 3 Rjesenje: m=10· 3 kg v~4·103 m/s m. S . Od tog rastvora pipetom uzmi 0.. cija se pocotna brzina maze zanemariti.E.4·lOJm/s . prakticno se ne maze registrovati.1O-34m. Naslaje 2 masna povrsina S=r n ($1. dvije menzure od 100 cm .izmjcn:ll<1 p0v[-. cnda je zapremina mrlje V=S·d.E· M )-.=? a) Oebroljevska talasna du.x=O. cm 3 oleinske kisehne. APx-neodredenost impulsa..imjer 1: Kolika je debroUevska talasna du. odnosno ilpx=mAv x . b) elektrona u atomu vodika na prvoj Bohrovoj orbiti. ' Dobijena talasna duzina je mjerljiva i ima red ve!icine talasne duzine rendgenskih zraka. gdje je v=2.4. oleinska kiselina. sitan prah od krede..62'1~~=:165. S6 Ako pretpostavimo da se formirao monemolekulski sloj cleinske kiseline. Kolika je neodredenost brzine cestice? b) Ako S6 u vodikovom atomu palazaj elektrona moze odrediti s predznos6u reda velicine samog atama.x-om mm-10·5 m a) <:l'. b) Oebro!jevska talasna duzina elektrona u atomu vodika je V S pri cemu j.2.inu dobivamo Ova talasna duzina se zove debrolje:vska talasna duiina . a zatim ispusti u menzuru.x·Ap.2·1O'm/s = 3 34 ·lO-IOm.4. prosirio i na cestice.8.1.3 mv pm Prirnjer 3: a) Polozaj tezista kugHce mase m:::::1 9 lokalizovan je u prostoru sa neodredenoscu poloiaja ~x:::::O.. kolika je neadredenost brzine elektrona? Rjesenje: a) m=1 g=10· 3 kg ". odnosno -'Z-ooeU. my' relac!je Ek=U.05 nm. Pr('cilik !l1rijc izmj~l"i lcnjirom.in:t maSll(' mrljc.6. tj . t.8.01 mm. b) ).3 cm 3 i sipaj na mirnu povrsinu vede u sirokoj posudi. b) m=9.1O'm/s a) A=?...~2n gdje je Ax-neodredenost polozaja . preko koje je nasul prah krede. Odredi debroljevsku talasnu duzinu u dva siucaja: al U=102 V.. Ponovno dospi alkohola do 100 3 cm 3 . Od Ie kolicine pipetom uzmi 1 cm 3 i sipaj u drugu (praznu) meozuru..=9..3.ina mikro cestice koja se krece brzinom v je Rjesenje: a) Os bi izracunaii debroljevsku taiasnu duiinu potrebno je izracunati brzinu eieklrona iz . plitka posuda dimenzija 40 em.Laboratorijska vjeiba broj 7. prema kojoj svjetlost ima i cesticnu (korpuskularnu) i ta!asnu prirodu.]·1O-31 kg . A=~ mv = __6. Za cestice u mikro svijetu nije mogu6e tacno odrediti i po!ozaj x i impuls PX' Prema Heisenbergovom principu neodredenosti h t. ubrzan je u e!ektricnom polju razlikom potencijala U."".3· 10'· em'.2.

Kolika muu je brzina? 4. A . ko]! emituje pobudeno jezgro nekog atoma iznosi 6.10.117. Elektroni su ubrzani razlikom potneijala 12 V. Podatak za masu elektrona uzmi iz tabliee. te je prakticno moguGe istovremeno adrediti vr!a tacno i palaiaj i impu!s tijela.2.125.106 mis.127. AX Z gdje je: X .130. Brzine elektrona i proton a su jednake i iznose 1Mm/s.maseni broj (bra] nukleona u jezgru). Elementarne cestice. Proton i elektroni su ubrzani razlikom poteneijala od 220 V.114.2. Odredl debroljevsku talasnu duzinu elektrona i protona.65. Kolika je brzina i kinetieka energija elektrona eija je debroljevska talasna duzina 72.10. Brzina e!ektrona iznosi 90% od brzine 8vjetlosti. 4.112. Kolika je neodredenost brzine? 4.04 eV? Podatke za masu neutrona uzeti iz tablice? 5.redni broj elementa (broj protona u jezgru). Kolika je debroljevska ta!asna duzina termainih neutron a cija je kinetilka energija 0.JO 6 . 4.131. b) Neodredenost brzine e!ektrona u atomu vodika le. Kolika su im debroljevske ta[asne duzine? Neodredenost brzine cestiee za makreskopska tijela je zanemarijivo.113.123. 4.115.Z.66·10· 21 kg.118. Kolika je neodredenost vremena boravka eiektrana U pobudenom stanju? 4..116. Neodredenost energije gama . Kolika je masa broda? 4. b) energiju elek1rona u eV. Kolika razlika poteneijala mora bi1i upotrijebljena u elektronskom mikroskopu da bi dobili elektrone debroljevske talasne duzine 120 pm? 102 103 .121. 4.10 6 m/s.2 mm. Neodredenost vremena boravka eiektrona na orbiti u pobudenom stanju atoma Iznosi 2 ns. 4. -----~. Kineticke energije elektrona i protona sujednake j iznose 100 eV.a je 2nnillx s To je vise nego sto je brzina elektrona u atomu vodika koja iznosi 2. Kalika je neodredenost polozaja elektrona u pravcu kretanja? 4. Neodredenost energije emitovanog fotona u pobudenom stanju atoma iznosi 4. onda je maseni braj (zbir protona i neutrona) A=Z+N Atomska jedlnica mase u::::1.6. Za prib!izno racunanje je Ar=A. Odredi vrijeme trajanja pobudenog stanja jezgra. 4. Kolika je neodredenost koordinate elektrona aka je neodredenost njegove brzine 1Mm/s? 4. Radijus jezgra odreden je odnosom 4. Koiika mu je debroijevska talasna duzina? 4.124.128.10.120. Elektron se kreGe u katodnoj cijev! brzinom 1 Mm/s.. 34 m.12. Kolika je debroljevska talasna duzina teniske loptice mase 30 9 koja kreGe brzinom 25 m/s? 4.5 nm? Energiju izrazi u J i eV. Aka sa N obiljeiimo bro] neutron a u jezgru.4.10 nm.41 m.simbol hemijskog elementa. 4.03 mm. Masa atoma svakog elementa je m=Ar·u.fotona. pri cemu je ova brzina odredena sa greskom 2%. Debroljevska talasna duzlna ejektrona Iznos! 0. Kolika je neodredenost njegove energije? 58 T 4.129.3. Neodredenost koordinate makrocestice neodredenost njenog impulsa? iznos! 2. Kolika je debroljevska talasna duzna elektrona na drugoj Bohrovoj orbiti u atomu vodika? Brzina elektrona na prvoj orbiti je 2.7 eV. Puscano zrno mase 5 9 ima debroljovsku talasnu duzinu 1. prema [stal relaciji m _ 11 -7 /lv. Jezgro atoma obiljezava se 4. Odredi: a) impuls elektrona. Odredi: a) brzine e!ektrona i protona. Kosmicki bred se kreGe brzinom 8 km/s i ima debroljevsku talasnu duzinu 8. U ovom slucaju klasicna slika kretanja eJektrona gubi svaki smisao. b) debro!jevsku talasnu duiinu elektrona i protona.119. KoliI. Neodredenost koordinate cestice mase 1 mg iznosi 0. gdje je Arreiativna atomska masa. Kolika im je debroljevska talasna duzina? 4..275. Fizika jezgra atoma.126. Stoga u klasicnoj fizici Heisenbergov prineip neodredenosti nema onakav znacaj kao u flzici mikrocestiea.122.10-4 eV.

naboja. to je brej neutrona u jezgru N(. A . Aka je I\. gdje je: No . a braj nukteona A=238.J\' "" l'\u(1-c-)·'j. gdje je: N-broj jezgara.b)Y. reiativisticke ukupne energije. c) neutrona? Rjesenje: Jezgro atoma se obiljezava sa 1X.rn .rnc2 Energija veze jezgra je Ey =Amc 2 • gdje je I\. Aktivnosl izotopa mijenja se po islam zakonu. N ~ _.rn<O.1O-20. Za x ~ zracenje 0=1. I . N .aktivnost posiije vremena t. Aka je vremenski interval i'it·.rn>O. reakcija je endoterrnna.S3·10 2 ! ·92=2.::.razlika rnasa reaktanata i pradukta reakcije. .tJ~c+?.:T. Aka je I\. Nakon sudara dobiva se jezgro Y i neka nova cestica b. !l . Ukupan broj protana je Ncr) ""N·92::::2. linearni koeficijent slabljenja. cesto se na mirno jezgro X (meta).10 23 . Stoga mozemo pisati.33·J0 23 c) Ukupan broj neutrona je N(n) = N ·146. b) pratona. impulsa.pocetni broj radioaktivnih jezgara.'. Primjer 1: Koliko u 1 9 2~~ U ima : a) atoma. Jedinica za aktivnost je bekerel (8q): Bq~lIs~s~'. Braj protona u jezgru je Z=92.::c. __1!L__ 6.Avogadrova konslanla. gdje je: Au .intenzitet zracenja poslije prolaska kroz sloj debljino x. reakcija je egzaterrnna (aslabada se energija). Posta je A:::: T +N.. 1) ~Be+icx-----.69. Posta M je A~A" to je M~238 gimol.Defekt mase jezgra je razlika izmedu zbira masa protona i neutrona j stvarne mase jesgra: D. T~ Apsorbovana doza janizirajuceg zracenja je apsorbovana energija po jedinici mase tijela raspadne polovina od Jedinica za apsorbovanu dOIU je grey (Gy)=J/kg. gdje )e: Io-upadni intenzitet. X+a-> Y + b iii X(a..53 ~]()"238 g/mol b) 8raj jezgara (aloma) koji se raspadne za vrijeme t je 61\ = r\" _. Broj atoma koji sadrzi radioaktivni i2010P a) Ukupan broj atorna u i 9 urana je N ~ ~~ N A' gdje je M~A.~238-92~146.·gimal. Osnovni zakon radioaktivnog raspada ima oblik N=N oc-1t Ekvivalen!na doza (ili dozni ekvivalent) je Gdje je Q ~ fsktar kvalitete.konstanta radioaktivnog raspada. U nuklearnim reakcijama. Vrijeme poluraspada j8 vrijeme za koje se prvobitnog broja radioaktivnih jezgara.693 t. za cx-cestice Q".broj neraspadnutih jezgara posHje vremena t. anda S8 maze piss!i priblizna formula i'iN=)"Nbt.rnasa izotopa. NA.m=Zm!J+Nmn-mj. M-molarna rnasa izotopa (M=Ar g/mol).pocetna aktivnost. 2) iCX+?-71~O+:p 105 104 . 3. . 0.022 ·10" mol-' ~ 2. Energija nuklearne reakcije je Q~Ll. usmjeri cestica (projektit). Primjer 2: Vodeei racuna s!jedece nuklearne reakcije: 0 zakonu odrzanja naboja i broja nukleona dopuni Prj tome vaze zakoni ocuvanja: broj nukleona.. Zakon slabljenja intenziteta zracenja (X iii y) pri prolasku kraz materijalnu sredinu Aktivnost radioaktivnog izotopa je A~- dN dt -~AN. gdje je: m .

b) pocetnu radloaktivnost uzorka. E~="11lc2=5.9 ·lO-tJ J = 1R.£. e) energiju veze po jednom nukleonu. to je srednja energija vezivanja po jed nom nukleonu !'Im=m. b) Kolika se energija Primjer 4: U nekom trenutku radioaktlvni uzorak sadrii 2.. a) "m=?'.Q a) j.-m=moi I-e l.1S8 PBq. Rjesenje: T aj zbir je veei ad mase jezgra Lim=4.030372-1 .t '" III B.6·10 J3JIMeV 12 Daljeje. Rjesenje: a) Pri sintezi jednog jezgra helija oslobodi S8 energija Q '" (m.030372u ~m.>+Nm n-l1lJ Zbir mase protona i neutron a je 2m l.H +m. masa jezgra heli)a 4.--. a) Kolika se energija oslobodi pri sintezi jednog jezgra helija?.54·1O·12 J ffioe-.5 h.6il9. b) Ao=?."). Rjesenje: m~2 mg=2·1 0·3 g oslobodi pri sintezi 1 kg helija? c) Koliko je polrebno da sagori mrkog IJglja da bi se oslobodila ista kolicina energije? Specificna loplota sagorijevanja uglja 13 MJJkg.2.--. mg magnezija-27.. b) !'1m".2". -1.:::O.. Odredi: a) defekt mase jezgra ako je m p=1. I.5 PBq.5e ..66-10· kg:::: 5.10 16 0. ima vrijeme poluraspada 10 satl.cestica) ima dva protona i dva neutrona. Odredi: a) vrijeme posiije kojeg 60 ostati neraspa(jnuto 0.+:2m.. b) Pocetna aktivnost uzorka je Primjer 3: Jezgro iHe (a .4 MeV. 0.158.031882u-4.Z-2.~ 28.01605u.!:'_. Odredi: a) broj radlaktivnih jezgara u uzorku. zatim prltisni tipku 2 no i posiije toga lipku In Primjer 5: Neki radioaktivni izolop.099 g Primjer 6: Najve6a energija u hidrogenskoj bambi asiobodi se u reakciji nuklearne fuzije: . -At.693 b) Korlcina raspadnutog izbtopa poslije 11". T .H+~H-7~He+l..5e.N-2 A -AN _.008665uo=4.693 t = 1.! a) . a) Defekt mase izracunavamo po re!aciji L1m=Zm.04 34·10· 29kg.01 9425u c" M=27 g/mol 1=1 h~3600s T=10 min~600 s a) Nc~?."" C.!O-3 g No =-N A ·6.15 .609.n. 10h =23.5·0.IIlW) .5 h je c) Posta S8 alfa-cestica sastoji ad 4 nukleona (Ao::A). b) e) EjA=? A=51. poslije 1. iii.:..J =18.46·10 J9 .693.022·J0 23 mo!-J M 27 g I mol Isto toliko ima i jezgara.0434·1 0·"kg·(3·1 0" mls)' E~=4.031Bg2u. a} Braj atoma uzorka racunamo prema relaciji m 2.' ::. c) A=? 106 Q '" 2. 27 mo". odnosno ·).?.1 9 T=10 h lIt::Q. Vrijeme poluraspada je 10 min. an. 'j""lg(l'_C-n. c) aktivnost uzorka poslije vremena t:::::1 h.0015111=O. b) energija veze jezgra.4Mc\/ A 4 7. Posto je Inex '" x.:2·1.. 1.10 19 600 s Bq ~ 51. Na desnoj strani je broj protona 6 a broj nukleona 12.:..54. -() 693.2 9 izotopa.609 : ['" 1.693 No 0- lO---T-- Ao = 5.S05PBq Napomena: Ukoliko ne zilate na dzepnom racinaru izra{':ullati funkciju eX: ukucaj broj -4.~- A =51. Nepoznata cestlca je nitrogen N . Masa jezgra je 4. pretvoreno u MeV. To je neutron 2) Broj protona na desnoj strani je 9 a broj nukleona 18.?.H -m~He-m/:n)c2 '" 0. A : : : A oe E~=?.5 sali.4.007276 u' mo=1 .008665u. nukleon MeV lim "" 0. 'T =51. a zbir nukleona 13.I ~ 0. to je In roo 1. 0.1 MeV 107 .1. Nepoznata cestiea ima maseni broj 1 (A=1) i redni broj nula (Z=O). Masa deuterija je 2. Na lijevoj strani nedostaje 14 (A=14) nukleona. cija je pocelna masa 1 g. odnosno 7 protona (Z=7).2h.1·-.·I.00151 u i masa neulrona 1. b)kolicinu raspadllutog izolopa paslijo 1.0.4 .:.007276u+2· J . Ev 4.01355u.008665 u. -At c) Aktivnost opada sa vremenomprema jednacini.46.OI56PBq O. No =4. Rjesenje: A-4.00151 u.1O. masa jezgra tricija 3. Za dati uzorak masa radioaklivnog izotopa smanjuje se vremenom (vidi uvod) III '" b) Taje ekvivalentno energiji vezivanja. - Ey ~-.Rjesenje: Zbir nukleona sa lijeve i desne strane mora biti jednak: 1) Zbir protona sa lijeve strane je 6.

7.10-12 J = 4.35 ·10]41.17.14. Keji je to element? Pogledaj tab lieu periodnog sistema? 5. KeUka energija odgovara jednoj atemskoj jediniei mase? Podatak za masu uzeti iz tabtiea.486.01410 u.25 Oslobodena energija u toku jednag dana pri fisiji je E. Izotop ugljika uzorak? 22 .120lzracunaj defekt mase. b) izotop ugljika l~Ccija je masa p". Od tog je 41 neutron..8.----'---.25 Ek-28 MW-28·106 W m_? Aka je korisna snags elektrane PI.10. odkle j8 broj jezgara 12. b) 131I? 5.050812 u. Masa atoma je 2i~u 238. Braj nukleona atoma nepoznatog elementa iznosi 73. Koliko atoma ima u 2 g: a) 248 U . energiju veze i energiju veze po jednom nukleonu za: a) deuterij rHCija je masa 2.3.4. U dva razlitita izotopa Na-24 i Ra-226.v. U koji element prelazi pri emisiji jedne alfacestlee? 5. Koliko protona. onda S8 pri fisiji svih jezgara u toku jednog dana oslobodi energija E=NEj.=Pt=9. Kolike su Ukupna energija pri ovoj sinlezi j8 E". energiju vezivanja i energiju veze po jednom nukleonu za jezgro V_ Masa jezgra urana-235 je 235.""l1i'. U koji element S8 transformira? 5. pri standardnim uslovima? Primjer 7: Pri fisiji jednog jezgra urana-235 oslobodi S8 energija E1".u_ KeHka je masa jezgra urana? 5.-'2'.9.15.2.18. Broj nukleona atoma nekog elementa je 59.200 MeV=3. NA 6. podatke uzeti iz primjera 3: 5. onda ie snaga.5.10D mo!'·] =1.6. ostale podatke uzeti lz primjera 3! 5.20.2·10· J I=:1 dan. Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa u tablici periodnog sisterna poslije alfa-raspada njegovog jezgra? T Sastav jezgra 5.13._~012J _ 102 l() 3.210 II J E] Tom broju aloma odgovara masa urana In "" N .~~O{)W ".6.200 MeV. Aka S8 pri fisiji jednog jezgra oslobodi energija E1.2. Uran-238 je alfa-radioaktivan.l12. Koliko dnevno nuklearnog gariva U-235 trosi nuklearna elektrana. lie ima masu 1 g. ima isti broj atoma. 2~~ Raj 2~~U '1 5. KeHko neutrona imaju izotopi: gel.9. 4 5.10 mase tih izotopa? 5. Kolika je masa jezgra? Radioaktivnost N =~'" 9M.25? Korisna snaga elektrane je 28 MW. amasa jednog elektrona 5. Koliko atoma ima u 2 em 3 plemenitog gasa helija-4. Jezgro atoma ima 13 protona i 14 neutrona. Kako se mijenja poloiaj hemijskog elementa u tablici period no sistema prilikom W raspada? 5.5. neutron a i elektrona sadrii taj c) Pri sagorijevanju uglja odgovarajuca masa je 5. Najmanja energija potrebna da se jezgro razdijeli na pojedine nukleone iznosi 226 MeV.lO)· H/' . Izotop ugljika 1: c emituje f:r cestieu.0.":::'N A = IOOOg M 4 g/mol .· M "'..~". Energiju izraziti u J i eV.1016• 5.-.S .10 2('.=86400 s M=235 g/mol 11".022. 2~ipb. 11 5.6. Izotop ugljika 5.043925 u_ Ostale 2.()8·lO!!.99491 u.b) Broj aloma Uezgara) u 1 kg helijaje N". NQ = l. c) izotop kisika l~O cijaje masa 15.16. ako je njen stepen iskorislenja 1}=O. Koliko protona l neutrona ima u izotropima: I~ 0. Koji je to element ako S9 zna da je braj neutron a za 5 veei od broja protona? lie emituje pozitron_ U koji element prelazi? 108 109 . l~~Ag? 5.)gfmul = lJ8g. Rjesenje: E]". Kako se mijenja polozaj hemijskog elementa pri 13' raspadu? 5. 2.1.19.llh.. 11 0. Koliko neutrona sadrii 5 9 izotopa 3~ K ? 5. J. Odredi defekt mase .11.00000 u.022· [ODmor] -- 5.10.

3 dana.4. Nadopuni sljedece reakcije ~.a+?. u trenutl<u kada mu je aktivnost 51 GBq? Vrijeme poluraspada radija -225 je 1620 god.2 d? 5.37..4 TBq.50.33. 5.82 dana? 5. a) Kolika ce biti pocetna aktivnost uzorka? b) Kolika 6e biti masa neraspadnutih radioaktivnih atoma poslije 500 5? 5.47.43. U trenutku kada radioaktivni preparat ima 4.45. Aka je vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa T. Vrijeme po!uraspada je T::. Koliko ce se radioaktivnih atoma raspasti za vrijeme: a) 1 dan. Koliko je vrijeme poluraspada? 5.38. Pocetna aktivnost radioaktivnog izotopa je 5.27. R~dioaktivni plutonij -239 ima masu 21 g i vrijeme poluraspada 2. poslije vremena: a) 1dan.10 18 pocetni broj atoma 8. Koliko je vrijeme poluraspada tog preparata? Vrijeme izrazi u danima.105 s.21.8 h? ' 5. KoUka 68 grama i atoma izotopa ostatl neraspadnuto poslije 397. 5. Poslije koiiko vremena ce se raspastl 60% aioma radioaktivnog izotopa hroma-51.23. Nadopuni sljedece reakcije c) ~~P-->j3+ +? 5.64. Koliki dio (u procentima) od pocetnog broja atoma radioaktivnog lzotopa: a)ostane neraspadnut posHje vremena odi dan.10 .10 radioaktivnih jezgara? 5. a) za koje vrijeme ce ostati 20%.49. 5.26. d) 4 dana? 5. lzmjereno je da se u nekom radioaktivnom preparatu svake sekunde raspadne 4. 4 Kolika mu je aktivnost? 5. b) . Odredi masu radioaktivnog fosfora P-32 clja je aktivnost 10.36. a) Koliki je broj radioaktivnih jezgara u ulOrku b) Kolika je aktivnost uzorka ako je T=8 d? Kolika 6e bib aktivnost nakon 40 dana? 5. Na -> B+ + ? . Poslije kog vremena ce se aktivnost smanjiti na 0.10 atoma njegova aktivnost je A=2.10 god. ako je njegovo vrijeme poluraspada 3.10 jezgara. Vrijeme poluraspada izotopa radija -225 iznosi 1520 godina. b) 2T? 5.6 TBq. U nekom radioaktivnom preparatu prisutno je 1000 radioaktivnih atoma. Kolika je konstanta radioaktivnog raspada? 5. Koliko mu je vrijeme poluraspada u godinama? 5.24.5 min.4. 0) 3 dana. d) 4 dana? dok je 110 111 . c) 3 dana..3 d. Pocetna masa radioaktivnog radija -226 je 1 g. Nadopuni sljede6e reakcije a-raspada: a) 2~Ra~.2 TBq.22.39. 5. 18 atoma? Vrijeme poluraspada 5.42. Pocetna aktivnost radioaktivnog preparata iznosi 3. Ko!iko puta ce mu se aktivnost smanjiti nakon 64 dana? f raspada: a) 1.4 Bq? T=10 dana? 5.. za vrijeme t=3 dana? Vrijeme poluraspada je T=14. ako je T =27. Kolika ce biti aktivnost poslije 2 dana. 17 5.31. Koiika je aktivnost aktlnija -225 koji sadrZi 10 je 8. b) 2~~u~ia+?.51. raspada: a) iiNa -> ~. Koliko je vrijeme poluraspada? 18 .48.2d. 5. c) 1~~Ag~~~+'!. Vrijeme poluraspada je T::.30. Vrijeme poluraspada je T =1 dan. 5. Masa radioaktivnog preparataNa-24 iznosi 2 mg. Kolika je aktivnost tog preparata? 9 5.1 dan. ako je vrijeme poluraspada 15 sati? 5. Vrijeme poluraspada radioaktivnog preparata iznosi 11. Nekom se radioaktivnom izotopu aktivnost smanji 2 puta u toku 15 dana.5. koUko ce procenata prvobitne kolicine radioaktivne tvari ostati neraspadnuto nakon vremena: a) T.10 min.44. b) 2 dana.+? . b) i.32.+? . Za koje vrijeme cs se raspasti 30 mg izotopa ako je vrijeme poluraspada 75. Broj raspadnutih radioaktivnih atoma poslije 4 godine iznosi 3. 5.0175 8'.46. Na -> ~+ + ? . Aktivnost radioaktivnog ugljika C-14 u svakom zivom organizmu iznosi 250 Bq/kg. Radioaktivni uzorak sadrzi 20 mg magnezjja-27. Kolika 6e biti masa neraspadnutih atoma poslije 22 sata.44. Vrijeme poluraspada stroncija jznosi 28 godina. 5. Koliko je prisutno radioaktivnih atoma.P -> ~. Kolika je 9 aktivnost tog preparata u trenutku kada je prisutno 3.8 TBq i vrljeme poluraspada 14.5 godina? T =1620 god. c)l~:l~u~ia+'! 5.34. Vrijeme po!uraspada nekog radioaktivnog preparata iznosi T ::::.28. Kolika je masa radioaktivnih lzotopa radija -226. b)2 dana. U trenutku proizvodnje radioaktivni uzorak sadrzi 10 pg izotopa jod-131. 5.29.35.40. b) raspadne se za vrijeme 1 dan? T =8 d. Radioaktivni kobalt-60 ima masu 10 mg i aktivnast 409 GBq. Koliko se atoma raspadne u uzorku radioaktivnog fosfora mass m::::1 mg. Radioaktivna konstanta jednog izotopa iznosi 0. od ukupne kolicine neraspadnuto? b) Za koje vrijeme ce se raspasti 20% radioaktivnih jezgara? 5. Koliko je star predmet cija je aktivl10st 88 Bq/kg? T=5500 god.25. Potetna mas a radloaktivnog irldija-192 js 2 g. Koliko taj preparat ima atoma u trenutku kada je njegova aktivnost 3 TBq? 5.41. U nekom radioaktivl1om preperatu prisutno je 10000 radioaktivnih atoma.

Dopuni nuklearnu reakdju: a) 1~ 1'\ + '!-71~B+ia.74. KoHko treba da bude minimalna talasna duzina gama-fotona da bl teskog iezgra pretvorio u par pozitron·elektron? u polju Dozimetrija 5. Smatrati da su S8 raspall svi atomi.S1.76. Apsorbovana doza u.79. Kolika je razlika masa izotopa atoma ugljika i nitrogena? Odredi potrebnu debljinu betona da bi gama-zracenje.99843u.008665u. Koliki je linearni koeficijent slabljenja olova? 5.57. Faktor kvalitete za x-zrake je 0". Unearoi koeilcijent slabljonj8 je 0. Koliki]e faktor kvalitete neutrona. Koliko se energlje oslobodi u reakciji nUklearne fuzije. 5. nastaje jezgro helija4. Koliko je vrijeme poluraspada izotopa? 5. Kolika se energija oslobodi pri fuziji tri alfa-cestice u jezgro ugljika-12? Masa atoma heHja je 4. a pocetna aktivnost 21.56.73.1. atoma helija-3 je 3.1 . 5. 5. Izracunaj debljinu stoja materijala. oslabilo pel puts. 5. m(P)~29. Odredi energjju reakcije i~AI+ia-7i~P +~) n. a) Kolika je masa izotopa? Kolka 6e biti aktivnost poslije 45 min? 5.65.54.5.62. Linearni j koeficijent slabijenja za to zracenje lznosi 0.55. lj l'\+ia--}l~O +? 1 a nastaju dva gamafotona. ako su cestlee prije interakeije imaie zanemarljivu brzinu? KoHka je talasna duzina tih fotona? S8 b) ~Be+ia-7I~C+?.047 em' .8 MeV.69.98153u. 5. Covjek mase 75 kg ozracen je a-cesticarna Gila je energija SMeV. Potrebne konstante uzeti lz tabhca! 5. c) u blizini radioaktivnog preparata. U razlicitim 112 113 . ~H+iH~iHe ? Masa izotopa vodika-1 je 1. cestiea 0:0::130 mGy izaziva islo erveniio kaie (eritem) kao i apsorbovana doza 0.70. koji prolazi ?ama-zracenje. amasa izotopa ugljika-12 iznosi tacno 12u. b) i~AI + ?-----)~i Na+ia . 5.64..4. Kolika je razlika polazne mase mase urana-235 i mase produkta fisije aka S8 zna da je polazna masa iznosila 5 kg. odredi a) apsorbovanu dozu. mAI""'26. Maksimalno dopustena jaCina doze za profesionalno osoblje kOje radi za x-zraeenjem je D'". 5.u brojsea registrovano je zracenje fona (u odsustvu izvora) 20 imp/min. U nuklearnom reaktoru u toku jednog sata "iz90rl" 0. c) ~Li+ia--7Jn+'! d) 7jAl+y---)~p+? 5. Pri reakciji nukleame fuzije izotopa vodika-1 i vodika-3. a) Kolika je energlja tih fotona. Kolika je snaga reaktora aka energija oslobodena fisijom jed nag jezgra izn05i 200 MeV? 5.2 cm· • Na kaju dubinu u vodf treba staviti izvor gama zracenja da bi pri iz\asku iz vode to zraeenje bila 1 oSlabljeno 1000 puta? ).60.2 ESq.lGy/h. KoUka se nuklearnog goriva. a) Koje S8 jos jezgro dobije? b) Kolika se prj tome energija oslobodi? mF~18. a faktor kvalitete 20.4. a) Kotika se energija oslobodi pri fisiji 1 kg urana? b} Kolika kol1cina uglja odgovara toj energiji aka je specificna toplota sagorijevanja uglja 13 MJ/kg? 5.014102u.04 9 urana -235. radioaktivni preparat (uskladisten po propisu). odredi apsolutnu dozu i dozni ekvivalent. Ako je dazni ekvivalent H=1 mSv. 5.3·10 Hi alfa-cesties.016 u. COVjek mase 75 kg ozracen je sa neutronima i pri tome mu je dozni ekvivalent 10rnSv.10 min aktivnost je 81. Pri tome se oslobodi energija od 19. a) Odredi apsorbovanu dozu zracenja. 5. 5. a posHje t.97867u: tTl c .63.68.8 PBq. Osoba mase 70 kg ozracena je neutronima prosjecne energije E=1 MeV i faktora kvalitete Q=10.~200 MeV.67. m(£".1=0.58. Ljudsko tij810 mase 80 kg ozraceno je sa alfa-cesticama energije E=9 J. 5.00260u.77. Je Ii prekoracena maksimalno dozvoljena godisnja doza za profesionalno osoblje? 5. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa berkelija-243 iznosi 4.5 ). Pri reakciji nuklearne fuzije razlika masa reaktanata i produkata iznosi 0.. b) apsorbovanu energiju zracenja.016029u.53.002603u. tr08i dnevno ako S8 zna da se pri fisiji jednog atoma os!obodi 200 MeV energije? 5. Potetna aktivnost radioaktivnog izotopa iznosi 66. uran-235. KoHka se energija oslobodi pri nastajanju 8 9 He-4? 5.5 h. 5.3 mn) on registruje 300 imp/min. Ako S8 ispod brojacke cijevi stavi izvor gama-zraka brojae registruje 350 imp/min.71. mo~15. Odredl nepoznate produkte nuklearne reakcije: a) 5. Kolika se energija oslobodi pri fuziji? Energiju izraziti u J i MeV.66.06 cm· • 5.6 TSq.72.00866u. aka je energija zracenja 0. oslobodi se energija od 155 keV.75. Nuklearne reakcije 5. Ako S8 izmedu izvora zracenja i brojaea stavl olovo debljine x=3. A) Koliki je faktor Kvalitete za alfa cestice ako je dozni ekvivalent za x zrake 17 b) lzracunaj dozni ekvivaient. kroz. Aka je tije!o apsorbovala N". da bi njegov intenzitet opaa na polovinu. Srednja snaga nuklearne elektrane iznosi 40 MW. a prj fisiji svakog ad njih 0510bodHa se energija ad 200 MeV. Koliki je dopusteni godisnji dozni ekvivalent aka radi 3 sata dnevno i mjesecna 20 dana.78. Pri fisiji jednog jezgra urana 235 oslobodi se energija od E. Zadatak:lzmjeri aktivnost jonizirajuceg zracenja: a) na otvorenom proston).:=2 Gy ad rendgenskih zraka. c) brai apsorbavanih neutrona pod pretpostavkom da su ravnomierna rasporedeni po eijeioj masi. Prlbor: Oetektor jonizirajuceg zracenja. Pri bombardovanju jezgra fluora l~F protonima dobije S8 oksigen I~O. E 5.52. 1: Coo) 1~ N + ~.15 J. Kod mjerenja koeficijenta apsorpdje zracenja pomo(.62. Pri beta raspadu ugljika-14. b) prostorijama skolske zgrade ili stana. Pri interakciji elektrona i pozitrona dolazi do anihilacije . atoma deuterija 2. energije 6 MeV.99491 u.59. b) odredi ekvivalentnu dozu ako je faktar kvalitete za alfa-cestieu jednak 20.

Npr. 11 m wade SG .udaljenost zvijezde. Aim se izvor sVJetlosti udaljava.brzina kretanja izvora svjetlostl (duz pravea koji spaja lzvor svjellosti i posmatraca). koja potice cd aktivnosti vode. Za male uglove (s obzirom na vetiku udaijenost zvijezda). a profesionalno osoblje 50 mSv. U nekim zemljama Evrope (Njemacka-1999 god.cnik r Zemljine putanje oka Sunca (sl. 114 115 . pc . AJ pc=y Dopplerov efekat u astronomiji: gdje je: 1'>1''''')'~t'lI. Lijeva strana gornje jednacine je retallvni pomak spektrainih linija Za brzine izvora svjetlosti koje su uporedive sa brzinom svjetlosti. je ugao pod kojim bi se sa zvijezde Z vidio polupre. potrebno se upoznati sa mjerama Z8stite. Spektralne linije udaljenih galaksija uvijek su pomjerene prema crvenom kraju spektra. ukupno zracenje od ZemJje 1.zina kOju reglstruje posmatrac.3 mSv.3 mSv.46·10 1s m. d . V .15 ~Sv/h. Dozi od 5 mSv godisnje odgovara jacina doze 0. u Svedskoj je bila 50 Bqfm3 .taiasna dU. udaijenost koju svjetlost u vakuumu za godinu dana d=c·l. ako se izvor pnblizava. sto je poznato kao HubbloY (Hablov) zakon.svjetlosna godina.4959787.6 mSv). AJ=1. a ad medidnski izvora 0. slo znaci da se galaksije udaljavaju. /'. Tipicna spesificna aktivnost na o'\Vorenom prostoru izno. p. i.parsek.4 mSv. n .astronomska jedinica duzine. Svemir Paralaksa zvijezde. SG=9. . Iz prirodnih izvora zracenja covjek se ozraci sa 2 mSv godisnje (kosmicko zracenje 0. Covjek ne smije biii ozracen sa vise od 5mSv godisnje.10 SU01.) prosjecna jacina doze zracenja je bila 0.55 ~Sv/h. aktivnost vazduha. " Kant (1724 ~ 1804) 6.Napomena: Ukoliko skola raspolaze sa detektorom jonizirajueeg zracenja. potrebno je prouciti uputstvo za rad. sio odgovara godisnjoj dozi ad 1. =~ = AJ . gdje je: p . Neki detektori emituju zvucni signal. kada se prekoraci granica opasna po zdravlje "Dvije su sNal'i kaje vas vjdilo iSjJUI!javajll divlje!!iem : l110mlni zakoni 11 nanw i zvjezdalJl) lIebo l1ad nama. Ukoliko posjeduje jzvor jonizirajuceg zracenja. Ukupna doza izazvana prisuslVom radona iznosi u prosjeku 1 m8v godisnje. v<O.ugao u Za mjerenje velikih udaljenosti u aslronomiji se koriste jedinicc' AJ . p d d radijanima (rad). v>O.lalasna duiina svjetlosti koju emituje iZVOf.si ispod 10 Bq/m3 . udaljenost ad Zemlje do Sunca. Brzina udaljavanja je priblizno srazmjerna sa udaljenoscu galaksije d. AJ . pomak spektrainih linija.udaljenost od Zemlje do Sunca. 101). udaljenost zvijezde pri kojoj je zvjezdana paralaksa in.

b) Kolika je ta udalJenost u parsecima. U spektru zvijezde HO 39045 pomak spektralno Hnije.soL'.3 SG. p=AJ/d. U spektru zvijezde HO 6497 pomak spektralne linije.23.0035 nm. Gija je talasna duzina 438.12.9. brzina poveea za MSG 16. Kolika je udaijenost od Zemlje do Mjeseca (sf. a) Ko!ika paraiaksa odgovara toj udaljenasti?.1 % prema crvenom dijelu spektra..6.15. Danas se maze uzeti priblizno H= 16. 6.20.95 c .18. iznosi 1-. to je pc=3."'0. Kolik! je pomak spektralne linije. Odredi: a) udaljenos! zvijezde u parseeima i svjetlosnim godinama.3. astronomskim jedinieama i sVjettosnim godmama? 6.~~.26 SG Primjer 2: Paralaksa neke zvijezde iznosi 0. 6.1". astronomskim jedinicama i svjetlosnim godmama? 6. KoUka je paralaksa zvijezde? 1""" .20". a) Kaliki je pomak spektralne linije? b) Kolika je radijalna brzina zvijezde u odnosu na Zemlju? Oa Ii se zvijezda pribHzava iii udaljava? 6.35 nm. Udaijenost zvijezde je 14. a.ad. Da Ii so sa planete Pluton SUnce vidi kao svijetli disk iii kao svjetla tacka? d=39.8 AJ=1.pc . talasne duzine 422. Da Ii se sa Zemlje vidi pjega golim okom: C:ovjecije aka moze razaznati dvije bliske taiSke kOje se vide pod uglom ve6m ad 1".46.9·10 5 km.10 1B km. Kosmicki brod se udaljava od Zemlje. Metoda paralakse ne moze 58 upatrijebiti aka j udaljenost veta ad 31 pc.17. Talasna duzina spektralne linije izmjerena u spektru te zvijezde iznosi 400. b) S-1. 6.6 AJ: R=6. . b) 1" 1" ~ d ""-pc =_··_·_pc =:"l pc P 0.03-W" AJ. Relativni pomak spektralne linijo neke galaksije iznosi 0. pomjerena je prema !jubicastom dije!u spektra za 0.inom? 6.pc·1'. 6. U spektru zvijezde jedna ad spektralnih linija. ako zelena linija talasne duZine 500 nm ima doplerovski pomak 0. p('=3.74·101~ AJ.13.OS·10 13 kill.19.14. to je d "" !'. pri cemu je paralaksu p naJpagodnije izraziti u p p 6. lzrazi udaljenost izmedu Zemlje i Sunea u parsecima i svjeUasnim gadinama.7 nm. Svjetlosna godina ima 9.005%. Odredi talasnu duzinu u posmatranom spektru zvijezde. a} Kotika je njena para(aksa? b) Kolika je njena uda!jenost u kilometrima? c) Za koje bi vrijeme stigao do zvijezde kosmicki brad ako bi se kretao brzinom 1000 km/s? 6. Odredi njenu udaljenost u parsecima i sVjetlosnim godinama. Koliko puta je veei poluprecnik Sunca od pOiuprecnika Zemije. gdje je p ugao izrazen u sekllndama. Kolika je paralaksa zvijezde? 6.' . te je 6.22. pomjerene su prema Ijubicastom dijelu spektra Odredi brzinu kretanja Zemlje.8. izmjorena na Zemiji. Posmatrac sa Zemlje vidi precnik Mjesecevog diska (pun Mjesec) pod uglom poluprecnik Mjeseea. to je pc=206264./.gdje je: H . 1 02)? R=6370 km. 6. i AJ".10 1b m:=.24.08. gdje se p oznacava u radijanima. aka jo udaljenost ad Zemlje do Sunea 150 miliona kilometara? SLI02. 6. 6.16.~:l6". 6.2. Talasna duzina Hnije vOdika.146 nm prema ervenom dijelu spek!ra. Rjesenje: a) S obzirom da je 1''/lpl:". Zemljin poluprecnik vidi se sa Mjeseea pod uglom rpc:=0. Nama najbllza zvijezda Proxima Centauri udaljena je 2.3.8 AJ . Paralaks zvijezde Poluks iznosi 0. Zvijezda Vega je udaljena 26 SG.sto znaCi da S8 na svakih millon svjetlosnih godina (MSG) udaljenosti. Primjer 1: Koliko jedan parsek (pc) ima astronomskih jediniea. ako je zelena linija ad 500 nm. pomjerena 0. Bessol je 1838.8". Posto je pc=AJ/i' 6. Kolika je udaljenost zvijezde u parsecima.26SG = 16. Suncev8 pjega ima linearni precnik jednak precniku Zemlje.05 nm. a) Dokazi da se njena udaljenost u parsecima moze izraziti relacijom d=1ip. ako se Zemljin poluprecnik vidi sa Sunea pod lIglom 8. Odredi linijsku brzinu rotaelje taeaka na Suncevom ekvatoru.1. Udaljenost zvijezde Bernarda je 1.4. Pri godisnjem kretanju Zernlje ako Sunea linije u spektru zvijezda proma kojima se krete Zemlja. iznosi .3 SG.1. Gija je talasna duzina 1-0=438.46.5. tOje H 6.26 SG. ako je udaljenost ad Mjeseca do Zemlje 384 OOOkm? sekundama.5. F.b) KoUka je ta uda!jenost u svjetlosnim godinama? Rjesenje: Prema definiciji paralakse. to je b) Postoje MSG". 206264.9k1~1.016%. Godine odredio paralaksu zvijezde 61 Cygni. Koliki je poluprecnik Sunea.0'=486.52~. R=6370 km Rjesenje: a) Posto j8 d "" AJ . kOja iznosi 0.9 km/s. 6. d"'1 .21. kilometara i svjetlosnih godina.35 nm..1 nm. Nasa galaksija ima precnik 30000 pc. 3. Koiika je brzina kosmickag brada? T 6. Kako se kre6e zvijezda i kojom brz. Suncev disk S8 vidi sa Zemlje pOd uglom 2<r=0.11.108 km.8 S obzirom da je AJ""". Kofiki je d = 5..7.9 km/s .9.].6.20" ' d=5·2062M.10.1 nm. Zernlja se krece po orbiti oka Sunea linijskom brzinom v"'30 km/s i priblizava se zvijezdi. Primjer 3: Aka za Hubblovu konstantu uzmemo vrijednost H = a) km/s na jedan megaparsek udaljenosli (Mpc).. a SunCev poluprecnik sa Zemlje pod uglom 16'? 16. 116 117 .83 pc.137 nm prema Ijubicaslom dijelu spektra. Kako S8 kre6e zvijezda i kojom brzinom? 6.Hubblova konstanta koja se smanjuje s vremenom.MSG izrazi lu vrijednast u: 6. Neka zvijezda se udaljava od nas brzinom v=75 km/s. iznosi 0. b) paralaksu zvijezde.10 12 km. Za koje vrijeme prede svjetlost taj put? 6. Kojom bezinom se galaksija udaljava? 6. Laserski snop poslat za Zem!je kosmonaut registruje sa relativnim pomakom spektralne linije od 0..4959787·10!! m.

b) 0.4.2 m!s. za mudar i prollicljir poglcd" Perzijski pjesnik R J ESE NJ A 1. pomjerena za ~. 1. Izracunaj "starest svemira". Za vrijednosti relativne permilivnosli. d=17 m. 6. c) F:::1...fol2. 1 ".5 mfs=23.96·10 8 m 6. Za kvazar 3C9 reiativni pomak spektralnih linija iznosi 2.8·10· J.25 m do 1. Pogledaj UVOdl A=1.22. h=46. KoristeCi Hubblov zakon odredl udaijenost ove galaksije. onda ee paceti oscHovati i druga zvucna viljuska.32. 1. 6. 1. 1. 1. 2". Horizont metagaiaksije (opservabilne vasione) je rasiojanje na kojem bi brzina udaljavanja bila jednaka brzini svjetlosti. Smatrati da se svemir sirio stalnom brzinom.. 1.1 nm.5 m.29.A/4=0. Odredi brzinu kOjom se udaljava u pravcu gledanja.18 J.14. 1. 9 1.=2. Maze aka se drZi ru6kom od izolalora 2.1. a) . 1. Od 21 . Pri mjerenju crvenog pomaka u spektru kvazara 3C273.37..=76 cm. b) 1".3·10· W. Odredi period rotacije Sunca oka svaje ose.! h:::::930 m. U spektru udaijene galaksije spektralna linija vodika nalazi S8 na taiasnoj duiini 502..24.12. Talasna duzina jedne od spektralnih linija vodika iznosi 656 nm. Odredl talasnu duzinu svjellosti koju regjstruje spektraini pribor posmatraca.. 1. b) L=10 dB. c) hk.1=0.3 nm umjesto na 486.c/2i'. Poveea se 9 pula.23.10.25 m.346 mrs. 1. 1. c) f 2 ". E::::. E". Pogledaj primjer 4! a) f=850 Hz. 1=440 Hz. a) 1=2·10·SWim • b)l=73 dB.. c=141. Pogledaj zadalak 1. Izracunaj horizon! d metagalaksije. 1. Zvuk 1. 1.1 W/m 2.27.26. f=c!2r': 2 3 c:=528 mfs. b) c=349.1.1. Odredi br.20. a) c:::81.161 1. P=-2... v". b) f=2f u'. 1. To moies us/anovi!i taka sto prvu vilju!iku pritisnes rukom. 1.. Brzina udaljavanja galaksija proporcionaina je ras\ojanju medu njima. korisli 9 9 tablice na kraju knjige.[=/.3S.1. 6.16.coo340 mis. u spektru ove magiice.33.2. f1/f2=(C+V)/(c-v).a)f. a druga i dalje nastavi oscilovanjo! Aka na desnoj strani (sl.2 m..150 GPa 1.1. aka je eksperimentalno utvrdena da je linija vodikovog spektra taiasne duzine Nr434 nm.4.27.3 m.3.85·10·. v". Pogledaj sfiku 17 i zadatak 1 . b) f.5 m/s. a) [=35 cm. 1=1. ):'. 1.S. 1.36. pitajte nastavnika kako 5e izracunava antiiogaritam na dzepnom ra6unaru! a) 10 1=1. kOje je izvrseno 1963 godina. 118 119 .linu kvazara prema: a) nereiativisHckoj lormuli.3) imas viijuske razliiSitih frekvencija provjeri da Ii ce se energija oscilovanja prve zvucne viljuske prenijeti sarno na onu viljusku koja ima istu frekvenciju! 2 2. Elektricitet i magnelizam 2.1. 1.4 kmJh.2 bara. k "" ~.33.25. 2.4 m!s: m".6 cm.1 c. v".31.6. b) relativistickoj formuii.58·10·4W/m 2 .16.00 BB nm. Udari jednu zvucnu viljusku gumenlm cokicem! Ako su zvucne vlljuske postavljene kao na slid 20.4 mis. b) 3.9.7 cm 1.4. b) F".=c!2f=271 Hz.15.94 km/s. p".14. b) 130dB.30. P=iS=1.25.1. 1:llp(A 1/A2)2: Kao 2:1.1 'i0 eN. 6.=78 em. Odredi brzinu kojom se jedna od druge udaljavaju galaksije ako je rastojanje medu njma d:::10 Mpc. Za odvodenje statickog elektriciteta koji nastaje trenjem. 1.3 cm. 1. 1.1=8'10'8 W/m 2. b) (1=. U spektru kvazara linlja vodika S8 nalazi na talasnoj duzini 1286.=28. 6. Kolikom brzinom se udaljava od nase gaiaksije neka maglica. 1.] W. J.77. c=33'1.1O· 7m. b) f=755.7.34.38. P".5 N. a) 100 dB.a) F=9'10 N.o.31.19.2 nm umjesto na 486. registrovana je razlika talasnih duzina ad 0.30.26.99·10· Wim 2 .29.0.11.1.542 Hz. 1.3fJ4=O. 1.4 mIs.15 g.5. 6. 6. c=s/t.13./4=1. Ukoliko ne znate.. s". 6.2d. 1.uWim 2 .cJ2~170 mJs.=130 nm prema crvenom dijelu spektra? 6.=1.28. f=0.18. "Svaki fistic hif. (3=5).. ustanovljeno je da relativni pomak iznosi 0. Pogledaj primjer 3! a) 0 dB.3.28. }.6. a) 0. a) priblizava! b) v=6. Za Hubblovu konstantu uzeti vrijednost kao u uvodu. 1. a) c=343. R=6. b) fo=437 Hz. 1.9 m.25 W/m 2 . Prilikom mjerenja talasne duzine iste Unije iz Suncevog zracenjai kaje stize sa dijametralnih krajeva Suncevog diska. s 7 1. c=4.51 mm.2.56 m.6·1O· W.110.5 Hz.21.34.98·1O.32. 1.1.0.1 nm Odredi udaljenos\ ovog kvazara. '.1 g.kcjcstejednu klljiga.17. 2. E=P·t.-9·10 N. c=334 mis. E=O.3. Izvor monohromatske svjetlosli tafasne duzine 600 nm krece se prema posmatracu brzinom v=O.B.3 m.2 m!s. c". 1 =813 Hz.

3 ~. 2. Q2-".5 mJ.6 V. gume .41. q=O. a zatim sipku. a}E=1200 Sl.:F~. c) U 1=277.27 J.092 nF. 2. U=514 V.5 em.11 nC.. 2. R. .. Objasni zasto? Kako se ponasa dieiektrik u elektricnom polju? Kako se ponasa provodnik u eiektricnom polju? ~q2 ::: 20 j. Slavi preko kuglice elektroskopa metalni casu taka da ne dodiruje kuglicu. 2. b) E k=80 eV=1..6·10· J.4'iO J. C="k =0.-. 2.24. Ek". m 2.2. a) 0.12. 2. Napravi kvaCicu ad zice. 2.a)4. 2. Listie! se sklope..26.0.E k".66.k 0 -. ~ q2 =1..69 MV.6.1. 2.5 nC...16. 2. a) C=5pF.2·1O· J.34. 12 e) t"'0.87·10 2"' b) v =Vo +2as. b) r=6..55.Jr Sl. b) F""ma. a) C=O. 2. a) q=50 nC. Sistem je u ravnoteti kad je F3".96'107 lfj '-. rj"'oc.20.131 . b) 5400 V. n".44. A=O. dodirni kuglicu elektroskopa rukom.69..18.2 mm.3. 2.. a) F...6·10 ~..2'1Q'w f 10 qE pocetne brzine.11 s ~ 2. b) !\q=ne". a) C:::2I-lF.2! E=800 ~. 2. C=1.1 pF. s c) V""3. V?=2 V. Listiei se rasire.67·1Q' l OC.5'10 11 2. W=4. b ) r=4.56. e S '" 16~.57.21.94'10 . 2. Dok je u njegovoj btizini nae!ektrisani stap.80. c) U. a) C". e) 978 Z' d) 245 %. U2=185 V. r 2.20 nC.1·105 C. Krpa I stap se privlace.60. U". Ponovo naelektrisi elektroskop i dodiruj kuglicu sipkama od stakla.2. F=2.2. A=1. a) 8""1.LLC. Vidl sliku RS! Vertikalno navise E".60 V. 2. Posta su !opte istih dimenzija.52. V. bez 2. s 6 . b) q:=1 J1. b) a=2·10 c) E=0. 2. n=1.051 m .: q2 '" ql 2.3.1.42. b) F:::2.R.77. Vidi primjer 1! A=7.. 2.38. b) 0. 2.2' odakle je x=6. 2.53. ali manje nego kad nema case.ltS.25.:1 .36. Q2".2. b) C=200 pF. a) V:=3000 V. ~ m 2. Ako se sipka udalji listiei elektroskopa se skupe.44.85. 2.46. Naelektrisanu sipku priblizi elektroskopu.=1.Q3 F3§..3. Izrnedu iice i cijevi stvara se elektricno polje pod cijim djelovanjem jonizovane cestice dima padaju na cijev.10 pF. b) v=i . 4 7 e 2.82'1 O-tSJ .50..48. Zasto? Elektroskop mozes trajno naelektrisati na s!jede6\ nacin. 2.6·10·19 J=1 eV. q=10 nCo 2.5 nC.. Listiei se raske.O.63.63'10 6 ~. E. Ek=1 .qU=2. v:=8. Kusalicu pomjeraj po povrsini provodnika Elektroskop pokazuje uvijek isti olklon. E=3. 2.28·10· 17J. F=3. E=5000 2.b. .267 nC. Provodnik naelektrisi influentnom masinom.b) v=5.73. r=9·10 0 km.11 .59.30. Vidi shku R. EK=4. Prolrljaj staklenu sipku sviienorn krpom i stavi je na kvacicu od iice.245 ~. a) W=2CU 2 . a)q".32.35 em... C= 5 nF. m 2. a) V1 ". EK=O.55 kV.1e.87·10'4.8 Z' Z' Z· Y. One se odbijaju! Trenjem su elektroni presti sa stakla na krpu te je slaklo naelektrisano pozitivno. a) 2. b) r::::2.6-10·G N.2. b) E".2·10· 13 J. 52 V. .71 mF.39. 2. Vidi sliku R.R.3 em. Ponova prinesi elektroskopu naelektrisanu sipku.13. qi". b) q= q.006 J. b) U=270 V.5 V.31.76. 02 36 2. b) r=1.=50 pF.14. b) n=1 .F. 8". U2=30 V. 12 2.200 V.25. q=9.4 eV.47.4' 1O. q=48 nC. j."" eU m~ s 2 16 . 8.78. r:=2 mm. 2. ~. a) F=3. rFR. b) q:=55. Nacrtajl 2.3'1O-10 N.3'1 0 8 22 ~ 11 .5J..5 !-iF.5·10~::':·.02>iO·a N (odbojna sila).U=10 nC.493.36 I-lC. 2.56. ~ri 2. Visoki slojevi atmosfere naelektrisani su pozitivno. Kuglieu elektroskopa spoji sa kusalicom (sI.15. a) Ei<". 10 2. Priblizi krpu.-"=81.79. Naelektrisi elektroskop tako da su listiei razmaknutL Dodiruj kuglicu elektroskopa metalnim sipkama. --.. 8:=3. Naelektrisanu sipku priblizi e!ektroskopu. c) 2700 V. 2. 2.::::: • 1ng Sl. __ .61. onda je q.40..2·10·aJ. 2.2. K=-_X C'B a pi 2.6. 2.70. a) E=4'1Q" " E q~~ _ _.67-1 09 . s ~ .2.b)1. 2.2. m=6. Kako to objasnjavas? N. 2.C:=O.:=lO )1F.29.75.1 cm. Elektron se krece ravnomjerno ubrzano.. Zasto? Oak je sipka u blizini odmakni ruku od elektroskopa. F mj-m2 q2.S7.R.43.11. q 2.22.4). a) 5400 V.51.27. C=93 pF. 2.18 nF.1 A m. C=7 ILF. r=6 em.q=86nc.. R=9 em.-·"..66.10. 120 121 . n". a) 2. 2.. U". Metalni omotac eiei(troskopa uzemlji.84. a krpa negativno. E=5.%=1.lC.58'10 . 2. m 2 2 _ s N.360 V. V2 =90 V.8'10 11 2.54. a) Smjer kretanja elektrona S suprotan je smjeru linija sila elektricnag polja. a) F=1. C=1. Elektroskop je trajno nae!ektrisan. 2.=C. a)F=eE. UstiCi se rasire.T. V=7200 V..74. 2. c) S=4nr. c) Ek=qE=7. $0:0:5. U=220 V. S 2.8·10· N.175 m.64. a) 8. b) qo=180 ).33.55 2 • ~tF.=A. 2. Ukupni naboj sistema Zemlja· atmosfera jednak je nuli.. a) C:::3 nF.71.356 ns.100 V.!.65.81. Zasto? Prinesi drugu naelektrisanu staklenu sipku. b) q:=O.23. A=6'1O· 6 J. r-·--r. U3=137.35.69. b) q. 2. v".62.49.4 nC. C 1'=2 ilF. 2.6.2.84·10· j2 6 2. IT'" - q !:::!. 2. b)4.H 0. b) V:=1500 V..E 2-E"d250 Z 2.83.37..59 nF. 2.82. Listiei eiektroskopa se ne pomjeraju.26.72. a) 2.-30 ~. a) C.32·1O· kg.17. SJ. E". a) q=-O. a) E.19. d) 5:::0.:2. 2. 1 2. C=7. U".68.45.C.24'10 .67. kao n8 slici R. E=E 1+E 2". b) v".12 S ~ m .2700 ~.17'10 . C 2=150 pF. 2._~q:'. Zasto? Siavi preko kuglice staklenu casu i prinesi elektroskopu sipku. ListiCi se skupe. b) F=3. ListiCi se rasire . r".F=qE""mg.O. C.2. 2.S'10 6 _ •• m s (sllka RAJ. F~=48.9.! ___________ A . C"'0. plastike.3em (sl. Sta zapazas? __ ~9.5 V. E k=9.6·10·e N (privlacna sila). c) q'" 30 nCo 2.44-10 g ~. 2.1 .) 2. Ponovi ogled sa ebonitnom sipkom koju si protrljao vunenom krpom.

2 n.129.6 n. a)R=0.R 1+Rz. 2.1 j =_E_.3 Q. 2.. U=1 .5 D . R". 2. 10::0. Otpor se ne mijenja. a) 1=1 A. R".34 Q..101. a) A.8! E1+E2=r. UFrl: 1=5. c) W"'"2qU =1 J. Ta kombinacija vezana je paralelno sa kombinacijom otpora od 20 Q kO)1 su takode vezani paralelno.. U=2. 2.2 V. U 1".\g+I. naglo se smanji! Zaslo? 2. I-poka~jvanje ampermetr.20 A.480 C: 1=4 A. 1. 2. gdJe su U! 1U 2 padovi napona na krajevlma otpora R. 2. Ui".33 Q.. Na ~r~je~e . 2.2 Q .103.2.9 V..45 KM. q=oOO C. Kako dielektrik utice na kapacitet kondenzatora? Koji dielektrik ima vecu relalivnu permitivnost? 2. b) r=0.108.8 rn: m=34 g. b) E".6 A. 2.O. Poveeanjem povrsine lisliCi se skupljaju. 1. c) UA". U=3.52 mm. a} ..47 £2.=12 ~2. 5 ~ GA 6A m m 2. 2.57 V.71 R+r -¥' gdje je A.120.33 V. C=40 !!F.7. Listi6i elektroskopa se skup\jaju.132 V.qU=2 J. 2.3 C. paralelno 2.7 Q. 2.89. dj U=50 V. Otpornik 1 R1 je vezan paralelno sa kornbinadjom otpora i R~.. d) Q=mc. Kako kapadtet zavisi ad povrsine ploea? Gornju placu ddi u stalnorn polozaju iznad donje.167.163.102. n".141.107.119. pi R: m=756 kg.1 Q.1:::.111.15 kWh. 1 . U 1 =1.90.3 A.?pruge ~slika.~1: m=34..5 Q.qo=3.30 Q vezani su para)elno.146.. Dokazi da je u-LJ. R=2."~3 ~. a) R=6 Q.151. 2.2". q". b) serijski: C". Drugu metalnu ploeu drii u ruci (na taj naCin je uzemljena) i priblizavaj je prvoj ploei. 13"'1.137.11! Rt. Otpori sijalica su jednaki! a) IB:=lc=1 A. d) 0. bO.65 A. .667 A. gdje je: U-napon na krajevima izvora.1 A..134. 1=2.2 fl. R1 +r R 2 +r 2. Povrsina ploca S i njena debljina izmjere se lenjirom."" ~ 2 RA=4 n. E1-E2=r.99. 8astavi strujno kolo.6 A: (R.--c:&J---j--- =.105.. q=CU 2 . 1[)". ListiCi se jos vise skupe. b) Rml~".89 A 8vljetllce jace l d) Prekmuce se kola struje! 2. 2. a Jaclna struJc. a) 1 mG.155. 2. b) Voltmetar je vezan parale!no i mjeri pad napona. R". b) 1.113.147.87. 2.1. Up10 V.133.2 kWh".33 V.25 V. R2 .3 . R".93. r-i". R=9..165. 2. S". 6·10 mm t8 .3 23 ·R . ~~okazivanj~ voltmet. q=1 .667 Q.. 2.. R j .lc"'0. Sada stavi staklenu piocu. 2.323 n.2.106.=R 2".. + ~ Rl R2 · 2.130.20 R 1 .iF. e) 3. b) E=6 V. 2"127. a) 1". R=333 Q. P2=661 W.a)E=1.1=7.5 Iii 50 %.5 Q.157. Upaljac prinesi opruzi. I""-~ "" 5. b) 8=15. b)U".5 mm 2 . 8=0.55 V. 2. a) Duzina u oba pravcaje 21=500 m.2·10 5 J..ra. R 1". Voltmetar priklJuci n8 krajeve vezel R"'"i· Ukupan otpor treba da bude manji nego sto su pojedini otpori!.75 A.7 V.3 Q.114.b.153.104. 1=0.8 n.2 Lt. Ukupni oipor je R = : <12 2 2 2.. 1=3 A. b3. a) R". b) 11=b=2 A 2. 2. 1=10 A.96.O. U g =Uco::4 V. a) r". b) A=1.68 A. Re=11 Q. R2 2.126. Izracunaj E i r (pogledaj zadatak 2.=1.88.7.O.36 V. 2. 2.10! 8) Rl.138.0047 2. a) 5 Q.9 A.144.123. b) 1.1 V.S V.23.142. a) Vezl I otpore kao na slici R. 8kupljanje Iistic8 ukazuje da se pove6ao kapacitet sistema! (Kako kapacitet zavisi ad rastojanja izmedu ploea?) Ori.i gornju plocu na stalnom rastojanju i pomjera] je horizontalno. 12=~.2 Q.3.125. i R2.1 .91.22! ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra I" pri otporu R. a) 6 n..6 A.5 A. Mjesecni racun je 57. 12=1 A. R=60. a) kO. RZ. VeZi strujno kola kao na slid 2.E-rk U 2=E-rl2. Provjeri da Ii vali relaciia -. U2 ". U=6 V.1.98. 1=73 A.a.-I n) sun ~ . c) 15 Q. 2.128. ZabilJ8zi pokazivanje arnpermetra 12 pri otporu R2 .140. R=R A+Fl 13[. R U ~. c) R=O.) uvud uticnice veznog materijala.97.=0. 2. t=1755~C. a) Vidi sliku 2.92 v.75 kWh.3=R 2 +R 3 . q=10 )lC. a) E=1. Hoee! b) R=24.161. Voltmetar prikljuCi na krajeve otpora. j=O.2 V.2=O.25Q.10.=:3 A.124. R=293.0._.92 Q.121.2.2=6 Q.2. b) 11R~=12R2: 1=1 1 +1 2 . R=22. 2. U=12.100. Na gom)i kraj eiektroskopa (ill elektrometra) poslav) jednu metalnu plocu preko koje maze da se odvodi naboj do list16a elektroskopa. c) Ukupan otpor u kolu ce biti 4 Q.82 A.667 Q.0.O. b) U.196 mm 2. 2. 1=2 A. Vidi sliku 2. d) 4 kWh. Pribliino pel: puta! 2. U=Rb11.0.3 Q. a) r=2 n. a} 0. 2. b) R". U. R=44 D. R= R Rl + RZ.b)r=0. R=O. c) O=Ao. 2. 2. b) C=50 ).1. 2. 2.1 m.34 5:2. 2. E=1 . a) 1=4 A. R=2 Q.:1 A.5 kWh. c) q=0.95.9 V. R".~. iA""lwi-i.=:. Otpori od.a.33 Q. 2.0.. R=29 Q.9 mm • 4 2. Kornbinacija otpora od 20 Q i 30 Q vezana je serijski sa otporima od 3 Q. 1=44 A. b) U j =4 V.1281) 2.5 n.10 Ro: 0". U=1. b) k1866 c C. c) E""Ui+U.94.5.152.3 C.42 V. b) 0.:::.+U 2. 1=1 A.S V. R..164.215 mm 2 . 8 . i53! R=1. serijski. 2. c) 1.. 2. R=2. a) paralelno. b) Vezi otpore kao ni1 slid 134.162.115.136.166. a) 2·10 """"-2' b) 10 """"-2. 2. Dnevni utrosak je 19. Mjesecni utrosak je 574. 2.160. 2.5 flF. a) A=2kWh. U2=8 V.7 V.~\-. 2.9! Aka su otpori nepoznali izrnjeri ih UI-melodom (R = ~ ).3'" R ~ ~3 RR z '" 3. 2. 2.168. 8=0. b) R=O. 2. 2.1+r21+RI. Re:. Provjeri da Ii je R=R\+R 2 . U". bO.122. b) U=7.68 c.5 V.20 Q.150. Vidi zadatak 3. 8=0. Od 1 A. 2.1 n.156.131. 1:0::19.200 V. 2.116.5 V.2. 8=0.109. 2. R=110 Q..53~2.=2 A. 2. a) Rma.110. 13=3 A 2.139.5 A. U". Opruga se uSIJa. q".149.112.196 mm~. Izmedu ploca stavi list papira.·j .131 a) R=2 Q. n=20._b) iA =1.. 2. kA A. d". 2. a)R".132. Podatak za relativnu permitivnost stakla uzeti iz iablica. gdje je po"Qustina materijala provodnika. b) 11=2 A.5 A. R= 483 Q. c) A=8 kWh. c) h=5 A. a)I=9. 2.158. at Ro=18. Masa provodnika je m=po81.98·10 C. q=120 C. 10::.92.~: R.: Povecaj otpor. 1 ".2 C.:400 Q. R". 122 123 .22 Q. 2. c)U"'1. 1=3 A 2.169. kao na slid 2. c) E. C=C t +C 2 =2 IlF. ListiCi sa skupa. '" 10. d) n=4. 2.159.8 A.12 A. Ui-pada napona kroz izvor struje. kOJu pokazuje ampermelar. : 8= -Ti: d=O. Vidi sliku 2. b} 30 Q. 2.25·10 18.. 2.1=150 mAo 2. 2.i+r21-t f-il. 2.4 kWh. 1""'. a) 1=18 A.2.9 V.117.1n.4 kg.54 Q.=1.87·10 19 • 2.334 A 2. taka da Se mijenja povrsina kojom jedna drugu prekrivsju (efektivna povrSina). b) Ukupan otpor je R=6 Q. b) E".+RJi 1"-'hR 3 . 2. a struja 0.52 mm. 2 2. d} 12 Q.4V. E=2 V.21 rnm.71 A.154.145. Pogledaj sliku 2. 2. Re".0.143.:!.118.

. 2.249. !::.214. 2.113..223.182.= . W=18. 2. R=48. B""Bl+8~=2'10'~' Izdvoiene zapremme gasova su jednake! 2. a) P".207. 2.a= 5 em.190. a) v".52 keV 2. Sta ~apazas? Stavi u SOlenoid smotak kljuceva i Uk)!U~~ kolo strUj~. b) r".96.263. 2.263.265.174.9 m.3 ' 46'105 ~.2 V.239. 2.0. P=2. b1 . 8=0. Kazaljka galvanometra je na nuli jer vaz-duh ne provodi struju.Wb.0754 T. H=2·10· ~.I-kdO" A s ' m 8 2.=349 W.87 10~ ~ 8"..9.8':8z. 2.6 10 7 ~.. 250. ~ 9. )=8.51'10-6 T.5'10.243.044 mm. U=1.9 kJ. q::. b) P=2420 W. n=O.8 g.=696 W.' N. a) Pogledaj sliku 2. 2.9 2. 2.17 N.205. 8=012 mT.261 v".244. 2. 2.3N.'N m kg Koja je to cestica aim ima jedan elemcnwrni naboj? 2. Pk=. b) 2. 2.28'10'3 T: . Koristeci matematicki izmz za drugi Faraday-ev zakon. Ponovi ogled sa rastvorom secera.. E=5 63 10 16 J=3. P. A=216 kJ.3.25 T. a=7 cm. 1.247. 2. kao na sllei 2. c) Ro=7. 6=1. a) 1.-.188. Sia se dogada sa magnetnom iglom kad promijenis polo~e? Uelai]1 . 1=5 A. z:=2. r". stala~ tako da stoji vertikalno i olabavljena.3'10z. Vidi primjer 21 T.0.206.175. . cj m=23.170. 2. 2.~ C . a) 2.52 10 . 2. 2. H=.258. P2=1600 W. Izmedu plocs unesi upaljenu sibieu (iii upaljac). m".216..177..=y]P.-10.86 A.3. U sud naspi Ciste vode i ukljuCi kola struje.172. Ok~ci traku a. 119. Sastavi str.107 T. a::::3 em.8::::25.33'10'/ .240. 8". Sipaj jas soli i promijesaj. v=-.4 kg. m 7 2. 6 T. NaCI. k(Zn}:=3. 8=6. T. 18 u. 1=17.. 1=9. R=1. 2. d=.4'10. T. z:o:2. Oblik kruga. rn 60:::300 mT.231.025 N.259.04 T. 2.3. 2004. 2. Q s 2. 2. 2. 2.200. rastvori kiselna. M=27-.1=0.9·10 1(.53'10 5 ~ b\ s' 'V a ""2' vp 2.5 T. Q::::7200 J.93 mol.as? Za~t? ~e m.257.74 A 5 1:=24. Treba izmJeriti napon i jaeinu struje. U".014 N.6. a) F=6. H=97!:.1518.225.220..97·1O.7 min. . bJ m 2. Wb. a) H=55 !:. Mazes It predVldjetl kOjl Je pol magnetne igle okrenut solenoidu? Provjeri ogiedom. a) V""3.42'10.... 2. Slana voda provodi struju. H=3. F 553 10'!'! . E k"'1.=5. Sija!iea slabo svijetli. a) 8=0. 2.191.7 em.. 2. 2.217.173. m=50 kg.228..2.~~netna dJelovanje povecalo? Zakloni magnetnu iglu i uklJuel kolo struJe. k=3. b) 1'=3. d) O. mol 2.85'10.2: q=zF=Ne. Podalke za masu i naboj cestiea u2eti iz tabliea na kraju knfige.248.221. 6. ZaMo se ~iienja ~ol?zaj mjehura u libeli kad se stavi u jako magnetno polje? Zbog cega so plamen upalJaea pOVIJa IZ magnetnog polja? 2. ffi=:'pSd.6 A. m=17. b) H=400 rn Q• ~. Ukljuci kola.-8 2=4'10.2.a sHC~2. 2. SIa Z.. )=2 A. b) P".4.189.3'1O.1. 2.232. U=35. bJ r=1.7.. 2.61 kWh.4 Q.SV. Objasni zasto? Pogledaj sliku 2. R=7. 0 ·5 Tm A A A-: 50.2.s. H=15.. s'. okomito iz ravni clteza. (".65 kWh.5 W. d=O..7'10'5 T.255. z=1. isti smjer! 28 A. a) Dvije metalne ploce. dvije jednake sijaiiee).63'10.114.192.9.=i20. Prj islam napanu.204.. 8=0.209. Spirala se skuplja! Zaslo? 2. 2.'1 mT.241. W=Eq. . W:.224. b) 1=2. 2.3. Eleklroskop se brzo razelektrise. 2. baza \ soli provode. 8".6 A.234. S F=3'1O. 1=5. 2. rn:=1 .2 mT.2. Sijalica ne sVijetli. v=2.260. 2.219. b) H=5 6 2. U vodu ubaci malo kuhinjske soli. a) 8=8. F=0. c) 6. b) 1. d) 1 =30. dobivamo: z=3. m 8". 2. 1:=4. 2.8 W. 2.6 g. 18 em 3 . Sijatica jaee svijetli. a) H=400 5 R=20 £1.251. M=A· ~~gol. !.9'10.264.0126 T.2.222. m re me k(AI)=9. a) m mv 2 2 A "'qE.3.246. k"" ~ .179.2= mp =1836. 2.0. 2·10 1U C v:d.9. 2.. q=zF. y". 2.. 2.!. povez] sa dzepnom baterijom i gaivanometrorn.53'106~. 1::0365 min. 1::::48 A. 1:=3666 5=61 R2 min. Cista voda no provodi elektricnu struju. a) Prema posmatracu.178. q=Ne. Traka skrene ustranu! Promijeni 124 125 .h..9! b) P::::UI.1::::0. 2.37.202. 2.. Odakle potieu naboj] u !"<:lstvoru? Kakva je razlik8 izmeou elektrolitiCKe disoeijacije i eleKtrolize? ej T =2.=S'd.88'10. kao na slici 2. 2. 2.:1..2. 2. 2.27.161 W.. 2.J. 1==1. R=2.245.197. R=16. P. 2.. a) v=2. 2.242.:.27 2. Na udalJenosti 6 crn.:.238. Za 36.1 mm.235. H.76'10.54 m.27 A. V.-.176. da S8 rastvori.187. Za izdvajanjG jednog molekula gasa hlara CI2 i gasa hidrogena H2 potrebno je 2 elektrona. 2.8.183.2 '1O. 0=1. b) Od posmatraca.2. a} 0.185.2 cm. 30 2. N=12·10 2 :. c) A=W=1 .6 m.208.33·10· 5 2 . 8=1.1 . b) \::::0..9.8 A.4 Q.7 ~.39'10' t. mol A. b) 9. N=6'10 23 .97-10.38'1O' 4 ~ G . 2. Rastvor alkohola i secera ne provode eleklricnu struju.184. 2. m m' .236. 2. c) (".6 Wb. T.628. 4 2.211..y..252.0. 2. 2.227. izmedu kojih je razmak nekoliko ern. .2 n.56cm. 2.33 MJ=0.53 A.6'1O. 1=0.3 N. Jedan kraj trake prikljuCi na jedan pol batenje.3 mm. N=2.253. 2.213. z". A m' 2.1 MHz. F". 49 mWb.171. !:.03 MJ.5 mT.196. 2. 2.212. Kazaljka galvanometra pokazuje da teee strujal Kakva je uloga plamena? Sa kakvim jonizatorom je najbrzi efeka! jonizaeije gasa? Pokazuje Ii galvanometar struju kad se siblca ugasi? Je Ii provodijivosl gasa samostalna iii nesamostalna? b) Naelektrisanom elektroskopu prinesi upaljenu sibieu.230. e) Snaga je veca! Napomena: Istim priboram se maze odredili otpor sijaiiee UI-metodom ( R=UlI ) i ispitali karakteristike serijskog i paralelnog vezivanja olpora (npr.agl:etnu Igl:1 Iv~klJuCI kola struje. a) F=9. a) R". 2. b) z:o. 2.0038 mol.180.218. 2.210. e) O. 2.215. 2. Met8lne ploce (elektrode) povoti sa dtepnorn baterijom i d~epnom sijalieom. 227 m' 2.2110o~ bJ 8=0.262. k(Na):=2.ujna ko!o k~o n.9 !2.28'10 2. e) 9.i..186.7 Wb.93·1O" 7 . 2. 2.233. 9 2.1::::5 A. 2. 18'104 _ .2 g.198.3%.26 .73 A.195.1 n.05'10 ~.l. n"..84 ns.237.1C N.181.07'10 iO C.229.~:.1 m. H=222.199... d) R=:77 Q. Srnjer kazaljke na Si1!U. 11=87..5 Q..:04900 -~.254.8 n.256..56 A. Pz P1 ""~. 2.15 mT. d)k35.194.T: . j=' ~. m".1 kW.125 mm 2 .201.+ m 2. 8".193. 2.6 V. 8=0.5 ~2.1 kg.3.10·Wb.226. V:=:4.2.2 -. P~=502.63 A.266.92 m.2'10.250. M"'114.6 mg. alkohola i jos nekih soh iii kiselina.1 '10 6 ~ . j. a druglm krajem dodirni drugi pol baterije samo na Iren.

2.01 A.7 Q. 2.56 J. 1. a) Na slid R.OOi s.. U c". 2.4.'''1. N".306.220 V.. Q. f". f:. b) 1".294. Sipaj razblaienu sumpornu kiselinu H2S0~. L.9 V."1 Q. Kako to objasnjavas? U tom slucaju RI. veii serijski sa zavojnicom..64 A.349.308."28. 2. na niskonaponsku stranu transformalora (6-10 V). Sekundar transformatora prikljuCi na uiaz Y (kao na slici 2.342.360. 2. /"(1):. t 2.2 m. b:718 n. Uc :::86.. 2.017 H.315.4 £1. N:. Ukupna duzina dipola mora bili jednaka r=1-J2=1 m. 2.4 &2. 2.2. kO.267.32B.= -Ud..300 V.0.6 V. 1=10 A. a) P""RI~"'82.". 2.4 pF.148 V. Pribliii suprotan pol magneta sipke. 2.:2. j.034 A.=:2.0167 S.:. c) eos(jl:::R/Z: 2:175. E=O.376 £1.u=30 sinmt.smjer struje i ponovo na trenutak ukljuei kolo struje.292. 2.2 kW.0. Rc=471 Q.7 £1.:0.5 MHz 2. L.10. W". 2.361.: h.D.309.O. Preklopnikom X S8 podesi visina i ostrina slike. 2.49 s.56 kQ.289. 1". Priblizavanjem magneta svijeUi Irag se pomijera okomilo na osu magnela (smjer polja).120 H. Z=100 n..341. Uc=:300 V (llc.7 n. 2.99 MHz. a) 1=2. kO.. 2.4 A.8i. Z::.307. b} Okomito ns smjer polja. b) LI.. Z=18.2.. a) Z".. L=.13. C=6. Vidi primjer 1! a) Z=10. 2. U[.358. bi ud:30 V.220 Q..314. a) 11 . kada 58 gleda od strane magneta.. c) 3. Zeljeznim jezgrom preklopi zavojnicu 5ve dok sijaliea ne zasvijetli punim sjajom. 2. Sijalica svijetli. 2. 0 2. 1". preke depne balerije.0. b) 13. 2.0. e) Z=Rc-RL=104.25.275. 1 2. 2.331. Is ". 2.o.329. a)u". coscp".8 Q.293.76 ~LF. u=20sin376.295.4550. U2 =96 V.9. b) T ".396 W: c) Korisna snaga je Pi<=11P~=337 W 2. b)I:=O. okrenutog magnetu.5 V..2 A. 2..359. Sta zapaza$? 2..6.4 T 1.319. i[)=2. b} Umjesto zavojniee.5 A. Uc=92 V.1592. 2.6 V.300. Q".357. 2.2 H.355. Z"..332.279. R L". 2. d) eosljl=1: <[l""O.0. 2.4 W. 2.321.4 Q.. T ". 2 2. 2. Struja ima smjer suprotno kozaljki na satu.1.45sin75. e) R=1512 Q.49. a) 1=0. Prema Citaocu. b) Rc ". Ij olper je najmanji 2.sF.. a zalim nakratko ukljuci kola struje. Sia zapatas? Sia znas 0 Zemljinom magnetnom pOlju? 2. a) a:.73 A.. Visokonaponsku slranu prikljuci na uiaz Y osciiografa (kao na slid 2.1685 m.99 A. Dobija se pulsirajuca struja. 2. 2.5 Q.273.272. 2. 2.29 A.023 A.277. .353.304. Magnetna igl8 so obrte islom brzinom. b) Z".0. c) 0 V.. 2. fll=314 S·l.=Rc i kolo je u rczonanciji. L=12.340..1 01 !-l-F. U l =7. c) UL=129.085 Wb.0.:311 V: U".162.268. Z.10·6 Wb. 2.7 £1.O. 29 cm.02 s. 1=0..24 ms.362. 2.46 pF. b) prikljuci mikrofon.138 A.5 V.5 V.R. 2.0.1 ... 1=2 A 2. 2.4 mHo 2.. Uc".o. Zeljezno jezgro uvuei u zavojnicu. Objasni rad sinhronog motora! 2.5 mV.53 A. 2. vidimo da je tg(jl=RJR.. PrikljuCi galvanometar na krajeve skolskog generatora ZEI naizmjenicnu slruju. Sijalica jace zasvijetlL Povecanjem kapacliela kapacitivni otpor se smanjuje.. 2. Pri rezonaneiji RL""Rc.. C".299.1B:::. a) UkljuCi oscilograf i podesi jabnu 2. a) F=145 Hz.38. a) Pribliiavanjem magneta u prstenu se indukuje struja kojoj odgovara istoimeni pol i prsten se udaljava. E:=:21 .Uo=1. Od 31 pF do 260 pF. (fI=34°.5 !tF.6 A.7 mV. b) 10.311. Paralelno veii jos jedan kondenzator.283.3 )iF.O.21. a) C"..2.0. C". Z=5 ~~.2 Q.. 1 =0. 1:.. b=O. C::.320.-12. 2. 8ijalica slabije svijetli jer se poveca induktivni otpor u kolu naizmjenicne slruje. /c".336.6 n.RI 2 t. z=~I{T. 220 V. U prvoj po!ovini obrtaja kazaljka se pokrete u jednu stranu.0.0.I=O.. Pojaea] zvuk i posmatraj kako se mijenja am[)lituda oscilovanja Eleklrodinamika 2. u:. (npr.25.1". 2. Unutrasnjost posude (omotac) oblijepi aluminijskom folijom. e) U .5 mT. a) Z= ~R 2 + R~ =222.302. a) Z""Rc-RL=727. R c=164. 2.296.4 V. U R". Sijalica i daljo svijetli istim sjajem jer u kolu jednosmjerne struje nema induktivnog otpora. 2.313 Q. Rc::.301. 5".197. E"..0. Na jone djeluje Loreneova sila F=qvB ciji je smjer okomit na smjer polja i smjer kretanja jona te se joni ( a i citav elektrolit) kre6u po kruinld.29B.50 nF. b) )/V.339.2.84.d:.026A.0. 2.4 Q SI. Priblizi jedan pol magneta katodnoj djevi u kojoj se krecu katodni zraci (elektroni).63 A.8. a) Rl =37. 2. !'. b) )..98. 126 127 . L:..82 A. 2.6 em. 2.363.. Objasni zasto? c) Prsten se ne pomjera Jef kolo struje nije zatvoreno! i oslrinu slike prema uputstvu za rukovanje. a} E".0. a) 2".3· 10.6 V.:3140 n.. n. l".47).1 .271. a) Neka je u kolu sijalica i zavojnica a preklopnik u polozaju 1 (kao izvor jednosmjernog napona moze posluziti i dzepna baterija). 1 =6 A. To je prividna snaga b) Pa". e) U L ".105Hz. 2.. 2. 2.7 mHo 2. na sliei 2.. U=:31i V. b) Prsten se krece za magnetom.1 ... c) P. b} Z=32..6 £1.347. dvije diepne baterije. 2. a u sredinu posude stavi stavl aluminijsku sipku..286.. 2.25.188. 2.323.270..338. Od 630 m do 1900 m.0.281.344.65 J.31 H 2. C". Kad se mikrofonu prinose zvucna viijuska na rezonatorskoj kutiji na ekranu so dobiju pravilne oscilacije. 2. PP"'P s . Uc".$:::S.1.333.269.li~6.335.83. Maze.343. b) C=1 .8 Q.4 A.1 n. Hote! 2. vezi kondenzator. vezane serijski)_ Gitav elektrolit se poene okretali oko eentra!ne elktrode.ne~ni pol. Na ekranu biramo jednu iii vise sinusoida. R L=26.3.::.326..1. 2. b) i=0. C=2.4 flF.278.316. E. Rc".O.49.40. Okaci traku na stalak kao oa slid 2.1 A. c) Na.313.. Ake se na sekundaru izabere veti napon amplituda sinusoide je veca. b) U -r:=58 V.350.305. 1=0. Sijalica svijetli.346.58 H. L. f=50 Hz. a) C=2 fiF.318. R=3 £1. T". 3 m 2.O. a) 1:::00. PrikljuCi na jednosmjerni naponod 9 V. b) C".43 A. UR=216 V. L\l:.83 A.20.354. a) Motor optere6uje mrezu snagom P"'UI=-440 W.348. N¢=LI. a} Na kraju solenoida.78.=86. kondenzator od 60 IIF.356. 2.5. b) eos<[l=O. 1".75·10·5 Wb. 2.297.1 A.265.288.287.3. 2. Na ekranu se vide nepravilne oscilaclje koje potitu od govora.306 A. 2..02 s: Qoo1. 2. U():::311 V.-. a) UQ. b} bUfR. indukuje se struja kojoj odgovara istoimeni mag.330.:0.=16.223 V.. a u drugoj polovini obrtaja na drugu slranu_ Kad S8 galvanometar prikljuCi na generalor za jednosmjernu slruju kazaijka galvanometra se pokrece sarno u jednu stranu. 2. zatim pada na nulu itd. U""Slv:.0.3 V. Preklopnik prebaci u polois] 2_ Sijalica svijellL Uvuci zoljeznu jezgru lJ zavojnielJ... 2. 2. !!. Iznad magnetne igle kruino pokreCi magnctnu sipku.5 V.009 m 2 .0.2. 2.290. T=0. 2. a) E:e=E. 2. E:. b) hO.091 S. ako ispod posude stavimo nekoliko magnetica (istog pola). Katodni zrad izazivaju luminescenciju ekrana.5 H. 5ijalica ne svijetli jer kroz kondenzator no proiazi jednosmjerna slruja.284..345. ako je elektricno polje naslalo od promjenljivog magnetnog polja. L=0.kO.351. L::.70 A. b) Struja ee imati suprotan smjec Objasni zaslo.90~.48). F 2. a)12. 2.310. Uc ".75·10·5 Wb. I :.364.325.070 H.100.4L 2. Rc=6369 £1... T 2 ".+E 2 .352.312.11 A.. 2.4 £1. Sijaiica vrlo slabo svijetli.8.8".7..~'1=8.10·B£1 (zanemarljiv otpor). u=100sin314t.03 H.282. Prebad preklopnik u polozaj 2. 2. T".337. a) h12. 2. a) Nula.. :::137.1550 Hz. a kakav je smjer sila medudjelovanja? 2. sinu".7.. 2.317.s.02 s.2.o. U L =440 V. b) Z".2. 2. Z". 8".174.41 kV..2 mT..67 V.334. Sia zapatas? Kako se ponasaju paralelni strujni provodnici'? Kakav smjer imaju s1ruje u provodnidma. UF5.254 £1.. L:.324.280.60 Hz.327..322. RL=4 £1. u smjeru kazaljke na satu 2274. b.14 V. ~R 1 ~ R i.8 V.03 J..oBlv 2. h=2.:60 Hz. a preko nje sitni prah od krede.276. 2. 8:.:9. 10= 5 A. Rc=501 2. Preklopnik je u polozaju 2. UL=67. a) Z. slid 2. Isti kao i sllljer indukovane ems I Na sliei 2. f::. Z==43.~Rz+ J{f: RL".303. Ip".291.0. (::. b) RcRI .

. b) 0.63. Izmjeri lenjirom udaljenost R (sL3. 3.!: (sI. Uzmi kondenzator od 2 [IF i zavojnieu bez jezgra.6 em. a u kojem umanjena? Moies Ii vidjeti izvrnuti lik olovke? 3.9. U kojem po\ozaju olovke ee njena sllka U ogledalu biti uvecana.55. hc'l . PrimiCi konkavf1a ogiedalo sve dok ne dobijes Jasan fik streliee s na istom papiru. 185 m. 3.=1. \:1". 3. sliku GO! ~. d=a· b=1. 3.101.26. 11=1. -20.10 mis. 3. u:=25.(n.61.7 i.5 em. Oaljinajasnog vida je 25 em (vidi uvod)! u=6.4: s=1.24.G~.3. Posmatraj oscilovanje na aseilografu i opisi ga? R (!)""(n"'1)J. a) 0. kao na slici 3. 3.25·10 8 m/s. b".7 em."'O. e) n=0. 3. Povecaj upsdni ugao tako sto laser podizes uza zid providnog suda. 3.65.0.. u".88.07·10 m/s. 3.24·lOe mis. 3.6.13·10 m/s. ('Ill (vidi primjer 2).2 ~x.34.5.41. b) n=1. f\=38. rl". FR!2. 3.67.lX".38 0. 3.x: a=-b.41. b=12 a.x. (i):=12 0..84. b=20 em.[2: d=rlH2: r.6°.25 em.19..b) Ukupno skretanje zraka kod optickog kiina je o=O(n-1). Kako se mijenja odbojni ugao a kako prelomni ugaa.1 .aei idu prems prozoru. Uocava S6 odbijeni zrak u vodi.25 O. 3.29.54. 3.109. a) w. 3. b) b:=1 .369.5 m.106.94.70. e". 3.5 em.98. Ponovi ogled Opisi put zraka I objasni.2.4 m.3 m (vidi primjer 2). u=11.49.94. 3. 3. w". rl=1.108. R".46.25. E-=1. 0:·+13".f=20em.3 em.3. a=O. Kad se kondenzator naelektrise prebaci preklopnik u polozaj 2! Posmatraj na voltmetru kako se mijenja napon na p!ocama kondenzatora i opisi to.10 --. E 1/E 2 =eosti/eosu2. [". b=6 m. b) 186 m.6 em.6.20..mi i vraca se u ptvobitnorn praveu (sI.0PTIKA 3. Vidi zadatak 3. 3. zadimi (ad eigarete) proSlor iznad vode. u=3.b=1. 3. 3_35. 3. 1=20 em. Prije toga vodu treba zaseceriti i prostor iznad vade zadim(ti. 3.23. a drugi dio prolazi kroz k!in i pada u tacku B.33. b) b". b=12.5 m. 3. 3. R 3. 3. 8=56 em.66. 8::.24.5°. b".79.347).59.5.37. b) r=1. u .19. s=-6 mm.0.9.i olver u obliku streliee i pastavi ispred svjeliljke.46.45.::F.. d=2..4".841 h". 3. 1=153 ed.). a) 300 m. Il = ~ + 1 ..9) slijedi da je a=b.4 m. bj b=6 ern: ~". Pomocu drzaea od izalatora ucvrsti dlpol i drii ga blizu UKV oseilatora.27.4a. 3.. n=1. a=20. (u". =~+l.6640 km. {i)<=+1.6''.47.5 em.B em. 3.3'" 8 3.06 mm do 14.33 rn. 3. 3. R=8 em. r=2 !TL 3.60 ern. 3.96.58.91.14. u". 3.54 em. 3.60. E=0. b) sa-r1 0.6 em. 3. d=a+b. a) E".12.2 sr.11Im. v=2.31 [. a) Postavi laser kao na slici 3. 3. 3.2 cd.51. w::oO.4 SLR..90".79.1256 m?. Za poluprecnik krivine konkavnih povrsina treba uzeti predznak minus! W"'-9D.62.1 m.72. 3.2S. w".8:1. (iii tabri).-l)2 . Da bi upadni i reflektovani snop laserske svjetlosli L uCinio vidljivlm. 8:. 8=36. 3.3. c) 0. Vidl sliku 59! a) 48. b) Postavi opticku prizmu. 3.+-1\I' b~ 3. 3. U jednom trenutku svjetlost vise ne izlaz.2!) rn. 3. 3.102.10 3. b) [=56577 (x.114.5 O.37 em.43. n:=ndn2: a) n=1 . 3.100.). Vidi uvod! v= 2. (D=40 0. 3.365. -2.87. a) b".1 O. Sijaliea najjace svijetli kad je duZina dipoia jednaka polovini lalasne duzine koju ernituje UKV oscilator. w:o::3.".~' 1 km. v=-2.7. n=1 . 3. !". 3. b=46 ern.10.107. b) 1 .18.368. a)0. Izmjeri period oscilovanja.95. 3.072 sr.85.32.:"l'''.BD.k'J...2 m.12.2 cm:s=O. 3. ~ 3.a) v=1 .5·'10·" sr. opUcki k!in uz tablu. u)=8.45. 3. Udaljeni predmeti daju lik priblizno u iiii te je b=f"'10 em. Nece! 3.89. [:\=33.2. 3.95.3. r".17.'" LJ(i. 12 podudarnosti trouglova (51. 3.53.. 1=80 ed..2 m. tgl30-0. Jedan dio zraka pada u tacku A.2.3.2 lX.'113.40. 3. o::=S3. b=3.g=3.833. a) 11.25. i tabelu na kraju knjige! f=6. Za e male 3. 3. [gO:=I1.R~""..39. 3. n2".42. 3. (1". 3.366.b) 2. 3. 3. Bakarnim sipkama mijenjaj duiinu dipola. odnosno indeks ore!amanJ'a je 3. 3.66 m. 6..7 .vA·10"\r. km.50 em.88 em: s:. n='1. E=29.... Laser prisloni uz tablu tako da ostavija svjetlosni trag na tabli (iii zidu).F. n". 13". Od 17. D.85. a·b " 128 129 .70 em.iaj upadni ugao.9 m.26. s:=0. b". 3. R=htg(Y.).99. a) Prisloni. 8=50. UJ:=4 D. U tom slucaju je udaljenost papira ad ljemena ogledala jednaka poluprecniku krivine."A8. e) n=0. u g=68. Na krajeve kondenzatera prikljuCi oseilograf (kao u zadatku 2. lJF=-O. (I=60°.31 em.6 ex.=40 em. Mijenjaj upadni ugao u.28.98...3.. v::::2.8 lX.370.:22. 3.3...30.82. 3. 321. U siroki sud nalij vodu skoro do vrha. em. 3.A=v/f:::12.3'1. R=2.98. aj E". Laser takode prisioni uz tablu i usmjeri iaserski snap horizantalno taka da pada na vrh klina.3.1G 12 1m. b=100a. u g =47.50~.6 cd. a+b=2 m.2 m. Postavi sud na skalski sto taka da refiektovani z. s=0. Da bi zraci u vodi bili vidljivi slav! secera (iii soli) u vodu i promijesaj.75. u". sin(~=n2Jn.5°. No miienjajuCi poloisj lasera stavi na put zraka planparalelnu plocu.1 . fl 3.20). sm[) Il.300. 1=-. v:o:o2.:o. bocnom stranom.:<). R=40 em. a ne prema ucenicima (u ravni table). 3.93. nece! 3.>=0.2.1. a) U=b/a=2. b". n h Potrebne veliCine izmjeri ienjirom i izracunaj indeks preiamanja. Mijen.8" 3. Lik je uvijeK umanjen i uspravan.48 em.73.40.r!1.1 . 3.25. s=o6 em.2 em.09.41..79 D.10" mls. bocnom stranorn.95. 3.~b!a).3 lx.4 m 48.26. 16. 3.5 D.! a) n=1 .7 D. Nadi polozaj lika graficki! 3.49.33.68. u".8 em: e) b::::12 em. b60 km.95 m. f=-8. E=93. Vidi primjer 1! (~~?". 3.32 D.Q04. Zabiljeii tacku A na koju pada zrak. 3. Ql=7. b". 3. 3. Uocava se erveni snop svje\losti koji se totalno reflektovao u priz.92.3.67 em. U·'=1. b""O. 3. U=1. Vidi .50.31. b". b=5 m.70 3.103.. b) U.83. r".64. (JF2.S3. c) 2.2.--4. .22. R=2. 5=1 . TC::::R.50. b) n=1. U drugom slucaju a=160 em. b) u""1. 3. 1".:10 em.4.34..2 em.15.28 O. Pogledaj uvod! (u=1S D.80.11=1.5 em. R""""".23.i iz vode jer je u:?:ug .105. 3. Postavi prizrnu. 0F-0. 3.65. i nakratko ukljuci. Vidi primjer 1! d"".77. Stavi preklopnik u poloiaj 1 (sI. a) b".5: v=2·10 tl mis. Usmjeri dzepni laser prema zidu.=1. '" . c) b=1.3. Vidi primjer 3! b:=3 m.7 em. s=2m.65 em.69.2 em.52.113137 l'x. a) E=33. a) b15 em. c m JC: =1. u=O.1 . 3.7. s=0..29. u:=S.92.34 m.101..3 i:m. b) 8.1 mm.a. sinu g=1!n.6. B 3A8. a:::60".6". Q)=20. Vid! zadatak 3. e) 24. 3. 3.3·. 3. 3. 0. A b) Priblizavaj i udaljavaj olovku u odnosu na konkavno ogledalo.000 km/s. (j)". 32.367. 9. sinO:oonsin[l.110.33 em.6 m.76. 3.In. 3. Kako razmak izmedu taeaks A i B zavisi od upadnog ugla? Ponovi ogled sa pravougaonom posudom sa vodom! ~~i~~.90.111. u=40.1a. b=30 em.20 m.6 [m.52.94. Vidi zadatak 3. a) Na bijelom kartonu izrei.78.32. U zizi! 3<36.7 em.=1. s=2 em. f=39 em. 3. 10=41. b) 0.R.11.54. 3.71. Vidi prirnjer 21 a) 0".74.104.41. v::::2·1 OHm/so 3.5. 14. uglove ukupno skretanje ( u radijanima) je 0"" ~. Q)=(jJocosc. S". 3.O.1 3.x.44. n. E'=. 5::0:5 mm. a. U=UOb·UCI.8'). Na iabli (iii zidu) S8 jasno oertava put zraka (31 3. a pre!omni ugao O"".16. b) fh26. a".18.1.112. b) E". Laser nakratko ukljucuj! 3.2. 2. 5=1. w=0. r?=1 ITL a.5.5 D.57. 2.81.20 em. r. b) 0". 1.. a) b) 49.3 em. booO.10. L'.20b. 3. uza zid iii tablu. 2.2.3 D.38. a) sa -1D.. Svijetla mriJa pada u tacku B. 8=19 m.86.::0. b=2a.13.27 em.26). 3.99S' JOn m/s.97.12. n .. (0=60 0..6°. {)J=5 D. E".6~'. bAS em. b=17. Vidi sliku 3. b'~·24 em. a takode i prelomni zrak.

d=2·1O· m.2.::.137. 4. 4. 3. T ".1600 nm.25 eV..9.! 3. k. Svjetiljku okreni prema tamnijoj strani 130 131 .. b) k".62 MeV.2.134. hf:::1.. 514 nm.ine:720 nm. 591 nm.7: slabljenje.27.35. 3. e) E".128. to su talasne duzine: 760 nm. Okreci polaroid.83·1O·?B kgm/s.x:::36 em. b) ~\s". ko:=2. 4.176! k:. za k=1. Ne postoji! 3.3.. b) 1=3.49 MJ.2.oo:.14. ui)=38.3 ern. 3. a disk udaljen 20-tak cantimetara ad Deiju. 589 nm.s=k/.3 eV. 4.10.40. 0. b) sinao:=nsin(1. vo::6. 4.3. Na zidu ces dobiti niz spektara sa jedne i druge strane od eentralne svijeUe pruge.4. a) 0. 4.=1.d/h (vidi sliku 3. 4.37. io su talasne duzine: 3600nm.'149.13. Dzepnu svjetiljku prievrsti na stalak na nekoj visini h iznad stoia tako da mazes mijenjati ugao pod kojim svjetlost pada na plocicu (s1..55.1. b) &s"'" (Zk f.r/a. tga:o:n..3°.Na radnu povrsinu grafoskopa stavi dva lisla papira tako da izmedu njih ostane uska pukolina. kod litija nete!. c) 5=0.. 3. i 3.121.7 em. 4.1 . 3. b predmeta je Uk uvecan. p:=8.4 W.502 m 2 . 600 nm.16. p=E/e=2..14B.2. 0:=58". a) A=2. 409 nm 3.) 3.4. i zadatak 3.41. 3.6.4 em. Koja boja ima najvete skretanje? Kakva je razlika izmedu spektra dobijenog optiekom prizmom i oplickom resetkom? Pokusaj odrediti lalasnu duzinu graniea vidljivog spektra (crvena j Ijubieasta boja) u spektru prvog reda (koo:1). e) s". r-polupreenik diska. k=2. 90-((:36.8=1.0 em. X'I""S em. 4. mc7 ".9°.4. 4 i sliku 3.25.5 . 582 nrn. laserska svjetlost je polarizovana.17 mm. Vidi 5 primjer 31 dsina""k).0:1= a2. 3. U sredini ee biti svijetla bijela pruga.S.:9. 2 Za k:::O.147! xl)=38 em. mv=hll. 15. k=2 drugi inlerferencioni spektar.0snovi kvantne fizike 4. 4. all".65 c .97 m. b) 1.Elt=14.6".17.Svjetlost pomoeu koje vidimo brojeve na dzepnom racunarau je polarizovana..132.1450 K.152.19. foo:ef). }. a". Izracunaj srednju talasnu duzinu vidljive svjetlosti prema reladj! dSina. sina'"'-xia. a) s".118. 665 nm: 532 nm. 6x=7.03 J.O mrn.3. 3.130. x=13.3..=56. 4.o. 3. 4. a) 3.3.76 em. b) 2. 360 nm.127.. b) E=Pt. ((0=49°. b) 1-0=235 nm 4.13S. 3.. Posmatraj brojeve kroz polaroid (npr.... P".27 eV. T=1000 K. U infracrvenom (IC). gdje je k=1: d". xco:=15. 3.ni spektar na onoj strani gdje je lik glavo..39. Vidi primjer 114. max. itd.93·1O· H J=O.3°: 13=33.~"..9°..1200 nm.-...6.=18.g J. U vidljivom spektru to su talasne duzine: 600 nm.10. x=5 em. Vidl primjer 1! a) k=1. 3. Tada je reflektovana svijetlost maksimaino polarizovana.28.1. 4. 3.26.14 m 2 4. 3. 240..1=1450 W/m2 4. x c"..:653 nm.36. Stl talasne duzine.:. d".Na povrsinu stoia stavi staklenu plocicu.157.b! hh"A+Ek. b) 0.4. Mijenjaj udaljenost CO-a dok spektar ne dade na samu periferiju diska.66 em. 3.117.34. P. x.98.34 Js .150! it".119. to su ialasne duzine· 1800 nm.7S·10 8 m/s.14·10·1~ J.14. 4.125. Na bocnoj strani izrezi otvor kroz koji mozes provuei tanko gumeno erijevo. E=1000 J: hf=S·W?'(i J. 4.. n". 1=5976 Wim 2 .136.18. S=O.=O. 160.23. xc ". k=O.97 cV. E=n·hf.88. n==1017. v.1200 nm.581 nm.6 11m: sina".62·10· 26 J.149a.35. 450 nm. 4. 11=::1. Hz i 3. Za k=1 prvi interferencioni spektar.4 em.31. Ispitaj za koje polozaje f .74·10'· Hz. /.14 eV. /. Kod eezija hoee. 1. d=0.35. Izmjeri lenjiron udaijenost a ad oCiju do diska./.=4.2.2.155.30..33. Vidi zadatak 3. a) tg 0.6.. x'"'13. 1074 nm. 2 ndo. a) no.x".36.2 mm..139. 4. A=2. EI<=eU=2. Ek:::. b) d=121 nm. tga. Vidi primjer 4.2. 1200 nm.. a=2 m. Nece! 4. n. 1=36000 W/m 2 .133.. 4.4.3. 3.1. 517 nm.f. 443 nm.608·1 O·ll1 f2 -fl c. 4.63 eV.2·10 5 m/s. . a) Uzmi CD u ruku i lagano ga pomjeraj. 3. 3.153. kroz suncane naocale od polaroida). U odredenom polozaju svijetla mrlja nestane. b) za: k=3..53.O.145.118.3.29. Koja boja najvise skrece? Kako bi eksperimentalno mogao bili odredeni indeks prelamanja za tu bOju? Pogledaj sJiku 3. uVidljlvom dijelu spektra to su !alasne duz.43. 600 nm. Silicij je najosjetljiviji na talasne duzine koje odgovaraju maksimalnoj emisionoj moei suncevog spektra. 4. 3.144. hfo=A.14.42. 3.96 eV.2. 4.. 4. T =570 K.129.76 V. Pogledaj labor.5 eV". max. . 10 .7.1800 nm. Vidi zadatak 3. 3.7 MW/m2. n". a) hl=6.61·1O·1~ J.178..5.124.1256 m2 .6°.27! 270 nm.a) 0.42 pm. b) lo.6.26.105 W/m~.=2.x". Svjetiljku okreni prema svjeliijoj strani kutije i drzi krate vrijeme.i.. a) 6s". xf'''S. 4. 3.{J"..) 6. a) A=5. b) Disk okreni prema prozoru! Podesi da Iik glave bude na jednoj strani diska .6.06.A·1 O·..).141.2 mm. 14 3.10. a za koje umanjen! Talasna optika 3. U jed nom ce polozalu brojke nestali. ).1..53·1029 . 733 nm.6 ~lm. Vidi primjer 1! 1.1141 b) Umjesto prizme stavi optieku resetku. 720 nm.25·10~ m/s. igo:""n. U"..115.s". n".=367 nm. Kompakl disk (CD) funkcionise na prineipu interferencije svjetlosti i ponasa se kao vrsta optic:ke resetke cija je konstanta 1.32. n".2 mm.24.146. sina=O.pojacanje.95.531l.6. 4.1 rim.3. 4.. P". 7. koo:1.150.27.1. 4.pricvfsti plasteHnom kartonsku tablu.".10 Hz. 4. Upali svjetiljku ispred streliee a zatim pomjeraj soeivo duz lenjira (izmedu svjeliljke i zaklona) dok se na zaklonu ne doblje ostar lik strelice.480 nm.138. Na zidu ces dobiti spektar bOja. M. 1-=475 nm..2. 4.140. Vidi primjer 3! k=2.1.2... Povrsine koje imaju vecu apsorpcionu moe imaju i vaeu ernisionu moe 4. 3.1>=n. }. P"..7°.147....0. k". /'m=967 nm.) Reflektovanu svjetlast posmatraj kroz polaroid koji slalno okreees. d=10· m.6.3. a s desne i s lijeve strane interferencioni spektar.5 .22. d:::S·W'lm.5. Frekvencuja se ne mijenja! \=4..4.90°. 484 nm.. b) k=3. 3. 1=2.::0223 nm. T=3000 K.243 nm. Drugi kraj gumenog erijeva spoji sa U-cijevi u koju si sipao vodu do polovine visine (otvoreni vodeni manometar).6. 4. plankonveksno socivo (ispod ogledala) stavl opticku prizmu bocnom stranom tako da vrh prizme bude paraleian pukotini. e) As=1800 nm.o2c. a) a c=8. Vidi zadatai( 3.:1.10·'5 J:o:12.A. 400 nml 3.89-10 14 3. !l.)=1. d""i62."..38.142. 3.!:"+J. Opisi raspored duginih boja. F 5 4.3. "".4. jer te tada polarizator u racunaru i nas polaroid biti ukrsteni.. 4.151.).JO..36.131. a) 1=75160 Wid. ~)=26.=310 nm.120. (. b) v:o:2.594 nm 3.0 em.8. b) P=2480 W.1. Kutiju premazi sa jedne starane crnom bojom. c) nece! Boja zavisi od frekvendje.c10.""I. Na kartonu izrezi olvor oblika strelice i pricvrsti karton plaste!inom na Ijenjir..:3. 3.=2880 nm. vjei:bu br. k=3. no. d=8·10·6 m.--.122.154. /q::.71.13·1O· 27 kgm/s.joo:40 em. k=4.. 327. f'. OkreCi racunar. a) n...76 em: x. + 1)~ .1 .11. Mijenjaj upadni ugao svjetlosti.126. a) h2843 K.·260 nm 3. 3. (373/273t".:43. 4. 2ndoo(2k+1)1J2.123.3.179 1 a) d".0..kA.. n.4 mm..1S8. b) 486 nm.. 3. 3.159. }. S=0.o. Aeflektrovana svjetlost od ogledala grafoskopa daje na zidu(Hi tabU) svijetlu traku. Dobit ces poiukrui.hf. Kada okre!anjem placiea bude u jednom trenutku potpuno tamna.5..=df)..16. h!::::A+eU: A=2.. Izmjeri indeks prelamanja stakla. . a) !l.46 MW.5.4.15. b) x 0=14.27 eV i 1. E". 3. 6 puta. 4.20. tiznu daljinu izracunaj iz jednacine 2. 3. 4. d=2. Greska mjerenja je 10%!. n".!l. A..=60 0 . k. Laserski snap usmjeri prema zidu. Vid] zadalak 4.. k==3. e) 9.".".1 em. Vidi primjer 3!. 450 nm.70 W.=1600 nm.156.41 keY. Pogledaj zadatak 3.34 eV. Vidi zadalak 3.pojacanje. Na drugom kraju lenjira .. Svijetlu ervenu mrlju posmatraj kroz polaroid.4. 4.5 nm.=480 nm.727 nm.143. onda je upadni ugao jednak Brusterovom uglu. 400 nm. k". Nivo tecnostj u manometru S8 nesto pomjeri. 3.5. ~.123! a) Za k=4. 3.12. lzmjeri udaljenosti a i b (s1. h e(LJ!-U. . k 1/ q = k2A2.=457 nrn. a) 632 nm. 3.21.0. T=3766 K. 2 1=58333 W/m : T=1007 K. hf:003.

4. E=1. b) 1.96. a) n=3. v=:1 0 m/s. L=mvr.10. 0.0.87. Na gomji dio sijalie€l zalijepi AHoliju i spoji j€l sa elektroskopom.06. b) n".1784 MeV. 6 4. 4. d-podljuska 5! Ukupno 9! 4.83.12.1.125.2 pm. no=. 4. 1=1. 5. b) E"""p2!2m=150. Ev=2..005 eV. ~pOji ba~.35·1Q"2E kg. 4. a) p=h/).56. Vo=22. t=1. 10. ('=0. 5~)3. Vidi primjer 313. 4.64-1 0·4f. A=13.2_ Ukupno Iri podljuske i".86·1022 em· 3 (vidi zadatak 4.548 N/m. 4.0=3\ a) 3 podJjuske: s (r=Oj.9.3 m o.74. v=800 m/s. 1876 nm. ).b! m=2. 4. E v=1.:01). 1_106 m/s.102 :1.1O-'!I-kg.205 Mm/s. Sta zapazas? Zb09 eega se pokrenula kazaijka galvanornetra? Od cega zavisi veli6na otklona kazaljke? 4. b) Svaka pod!juska ima (2(+1) orbitala! s·podljuska jednu. 4. 10 S/m. 4 4.102.10· t<gm?.45 MeV. 4.92. Broj orbitala odrec1en je kVHntnim brojc m.86.000341 u. E v/A=7. m"'2. n".. 1. 4.23. C=3.a! V=:2.83·10· m. 61. 4. V".1". 92p. 4.83). Kako to mozes objasniti? U kojem slucaju je veca apsorbovana energiJa zracenja? 4. U".73 MeV.1 €lV. Ge (germanij). hO. E. 5. b) r". 0=1. Najmanja talasna duzina za n"'=.72 MeV. q=9.73. bE-bt". 5. 15 4.9.109. enda je AE=2E F/n=1. Ei<Oh=O.54.4·10· m/s.b. a) Vidi uvod! 34 7 L=1 . ~=27.45.=0.m: v=2. 4. n=3. (". Jedoom kraju spoja prinesi upaljenu sibicu i drzi IzvJesno vnJome. 4.122. b) 241 nm (ultraljubicasto podrucje).kg. 22 24 5.O(s).10.100..5. 4. }. a broj elektrona u jedinici zapremine n=2NN=2 pNA/M..0.10-4 eV.1 eV.60. 9n. T2".38-10. b) b:1.Np.B.VoN/N A. Ek=0.116.66 nm..65 eV. a) 5. Treba uracunati r€liativisticke efekto_ Vidi primjor 2.47. 14 4.55. r3==9r. d (f=2).10·.: slo odgovara m~-­ i . M"d4 g/mof..76.94·1 013 Hz: ~l".91. 4. m=1 kg.h!2n.=8. 4.. E=22. b) 777 g. Mazes Ii. 4.91508u.79.8 MeV.=1 . c) 0.99.10 m/s.1 .4 eV.3. a) llm".29·10 14 ~l '" 14.494·10. Llp=4. Galvanometar pokazuje izvjesni alklan. b6. 5. 4. hb10.=2.102.8.~·7 eV=674 kJ/mol.13i g/mol.0.1. 4. 4.170! N=1! m:=M/N A .14.-1.8.113.6 eV. 5.105 V.37·10· kg.27·10"1 obis.48. Ev/A=7.1475. v=2rn!T.62·10 4.. ne osnovu ogleda izvestl zakljucak 0 vezi jaCine fotastruje i jaCine svjetlosti? 4.04 9 i 9.61. Npo::2.3.28 kg. Broj podljuski je odreden kvantnim brojem fl (':0:00.10 '5 Hz. Vidi uvod! )... c) llm".1.~~u 12+ [6 4.2.68. c) ).23 eY. Vidi uvod! 9.10 19 atoma. A:::::656 om. E=mc . Vidi primjer 1! E=2.20 kmls.63.=6..41:\ H!(~\' . ). E=2. Potrebna je vrlo mala energija za prelaz lz jednog u druga stanje.64. N".9 aV. Pi.94).65.p-podljuska 3. 6 linija! Talasne duzine su: 434 nrn.1.O. 5.5. E r =4.NArn/M. Foloelement spoji sa galvanometrom i poslavi ga oa sto. /:0::::2.97.. EF=~ifI2. a) 1l".108. vd". v=l .1.69. a=3.6) '"' 1. Pokrij pavrsinu fotoelementa dlanom ruke.5.93 a) broj atoma bakra je N=NAm/M. Za (. b) 1 .51 eV.B nm.38·10" m/s. N". k6. n". E=6.1 nm.47·1O· kgm/s.53. E-=0. kao na slici 4. Zm e ""O.115. hbA+Ek. Brzine su 8. 4. f:l=12S. Okreni foloelement prema prozoru. v2".4 dm 3 . 4. 4.6 eV/n 2 .60. Talasne duiine su 82.33. n=3 (M Ijuska).21 pm."10 .62·10-2~ kgmis. Sto zapaias? Objasni. 4. r".95 u.114. f=2. m"...27 eV.64.. llx=5. 4.5_10 21 1N". a) U s~podljusci (l"'O) !ma sam~ jedna orbilala.45 . ~~ (12 .1023.=1.118. 4. Izracunala vriJednost je manja 16 pula od stvarne! Eleklronski oblak blizu protona sarno je djetimicno pomjeren prerna alornu fluora.S.=0. 4.66.46. 727 pm.. Za (.55·10-n J=2.8. 4.62. 4.476 nm.l.111.82.2.10 29 m· 3 . n=3.2 kJimoL 4.=O.\l". c) ED=hf/2=O.4.59. 4. T".10. N=9. E=O. E=O.95. 25 1D 4. N=5.1(~_1l 14+16 = L24·10 ~I'kg.58·10 23 .1 (K-Ijuska) ima 2 elekltona. N=4.O.65. r=:rj·n 2 . m=1000 kg.6.65. 4.5 eV. b) k1.9.1.70.4. Fizika jezgra 5. Vidi primjer 2..127..57.212 nm. PrikljuCi poluprovodnicku diodu kao 34 na silel 4.3·1 0-:'7kg . a) 2.". ('=1. 8p.10· m.. b) 0. E=N-2.8 Mm/s i 0. S!aklenim naeiektrisanim stapom dodirni foliju taka dase i elektroskop naelektrise.=kT (vidi zadatak 4..6 eV.14 eV=49S.75·10'· m/s.4 eV.59.0..396 pm. 4.5. 4..m/s.6 mV.e kJ.25 mm.050471u: mj"'238. E k:o::::4.38.123.10 mis. 1 1=.9'10 Hz.123 nm 12. 5-+2. LlE=N. <1) in". 11". Samo stanJa bJiska Fermijevoj energiji prelaze u visa stanja. Galvanometar pokazuje veGi olklon. v=2768 .98.. NajvecB. 82p.NA 5.. Ako racunamo da u svakom energijskom stanju ima dva elektrona sa suprotnim spinom..1.m/s.76 gl 5. 36463 om.1. v". 6 2~-)i.12 kgmls. Z=42. Eiektroskop s~ ~rzo ra~e!ektris€l. Ogled mozes izvesti sa tankim mlazom iz cesme i cesljom koji 5i protrijaa. Braj el€lktrona u V=1 ems je n=5.11. a) k1.75.129. 4.=0.2. a) E=hf: f=5.6. 4. vs".10-?·'kg: mco3.143 nm. 4"02.86 MeV. a) 1.!. Nivo vode se pomjeri vi_se ne90 u prvom slucaju. taiasna duzina za no=3.2.93 eV=13 MJ. Kazaljka galvanometra 58 vrati skora na nulu.10 0: obis.0._ p=qC.kulije i drii izvjesno vrijeme. 3-+2. E::::13. 5..5 om. A 132 133 .131.44.10 G mls.5.84.81m. Ev".931 0". 4. 2 . a) f.1 a) [<=8.119.Tl_10-23 J.39.6 eV.8 eV.10 29 m·3 • b} bneSv .96-10. 486 nm. 4---0>3.0. 4.10'·"l Hz: E". 5. 1282 nm.101.38-. n=3 (M-Ijuska ima 18 elektrona. gdje je k-8oltzmanov0 konstanta. 4.1. Vidi primjer 1! 1.6.1. 4.1. Am=4.7.107.72.476 nm. a) E=E.72'10 aloma: N"".095646u. 4. 2 eiektrona.58..9 pm_ 4.3·10?2 atoma..69.4. ~-=O. b) Vidi uvod! 1.026 eV. E=:10. 1.". b) (=1.932 MeV.10 22 . 138n.1.6 ns. b1900 N/m.arnu '01(p).-1 .10-:w C.102 \ b) M".l eV. i celicnu z!eu.117. N-Z". Eo::5. L=8.121. Ev"'1A3.03.. a n-poluprovodnik za negativan pol. Ei.9 €lV.7 pm i 1.4 MeV. 656 nm. Vidi primjer 31 llm:=1. Pribt(zi ~azu stakleni stap.98-10'" J=123. ZanemarlJlva.120. Ev/A=7. 5-. 4.12.3. 4.27 eV. A=91.35 6 nm... a) Vidi zadatak 4. c)!1-=. Dobar vodic! s 3 4.7.=364 nm. 0. 88p.10' 10 m 4. m=M/N =2. E=-13. m=pV. b) 1. Pogledaj zadalak 4.51·1 O-Hi S.+1.'4.69. 4. 5.58. 4. mo=1.9 eV.4. 4.05. Najmanja energija je jednaka energiji veze jezgra. V".1O-1t J=89. N"". Tri linije l 3----'>1. G oloktrona. Co (koball).7u. 1 ps_ . ndO. a) 1:001.51. b) U ppodljusci (t:=1) im<1 tri orbitalc S8 tri raziiCile orijenracije u prostoW"_ p" Py.10 . '02(d).4 eV. m=O.93 pm. b) 1 [.3 " kgm/s. Ek:o-o2. 25 E 2=-3.54·10 . 9739u.57. 13 Hz.19·10~·_ 5.00184u.1.13. p ((. 18.1 ob/s.93.71. T".73·1 On mis. a) 0".50. 4.106 m/s i 1.84 rnrn. Olvori biretu tako da voda Istlce u tankom mlazu.02·10.1.77.112.-2 (L-Ijuska) ima 8 elektrona. Napuni biretu vodom_ Slap naelektrisi krpom.+1 4. !lv"..128.13262u. 26 llE=5.81. slo znaci da su molekull vade polami. StvarnCl udalJenost)e manja ad navedene! 4. N""S. 4.27·10· J. N=N AVN A=5.86 €lV.106.8 4. 4.67.143n. 6 4.-Eo'-'-hf..1.10-22 eV. E=N·7. S~?ji kolo ~truj€l. i ukljuCi. ml=26.9 K. UkljuCi sijalicu u kolo struje. 3-+2.0. Ev/A=0. v=10 m/s.49.08-10 22 .1U"7kgm 2.::::434 nm.11~.kgm 4U 2 .::4615 nm.3. E".16. 4.J".7·10·s m/s.a 3.92·10'5 Hz. a) f1=m/2=8. 4.96 MeV. 4. 4. Sia zapazas? Nabijeni stakleni Stap privlaCi mlaz.75·10· J''''1.47U. a) 1241 nm (infracrveno podrucje) ..124. d VcF7. 4.238 g/mol. r2 =:. c) E:::ok-T. 2 j9 5.87 pm. m=-1. 4.85.93 g. Sijaliea svijelli kada je p·poluprovodnik vezan za pozft~v~n pol Izvora struje. 125n.84.105. N"=.1·10 m/s.52.130.E=5.0. kao na slici 4. b) E 3 ·E£".7.. b) Am=O. 4.80_ Vidi prirnjer 2ci Ed". 4. 24 =1. c) obis.126.44. 27 4. E3". 4.56.67. N+Z". b) n==. v=6. 5. 4. Objasnl zaSta? Sta se desava kada se vtakno sijaliee zagrij€l? Oa Ii v!akno slJallce emltuJ€l el€lktrone kada nije usijano? 4. cj 9. Vidi primjer 1! a) M".78. E~"'O.14. c)k=1515 N/m.05·iO·?5 kg. Vidi zadatak 5.2 eV. 4.

Redni broj se smanji za 1.23.4. 5. b) NooN o-O.\1. E1Z'3.7 em. d=8 pc.0.:16.5..1 SG.c! 10030 d.33.15. v=300 km/s. ~=O..26. Vidi primjer 41 M". Udaljava S8! v=99. pomak je 0.2 o o mg. 5.. V\di zadatak 627 . pogledaj Relati~ni ~564 n·m. h i .29·1 0 .6 SG. a) No=4.J=6.20. 5. x".56.39._=1.~! .7%.7. T=5.33.6 s.55.4.=0.2·1 0 24 . 6. 5. b=9 god.: ~:n/s. 0 ~"" ~in([l: ~ 10o . 10=1. P=Elt=-0. 5.19. d=1 AJ=4. d) i~Mg. E=6. E=8. 5. a) N =4. a) D=H/O=O. 5.. b) E=D m=O.102°.36.35.. b} p=0. a) Nv=1 . T=39.51 MeV.9. bez dimenzija.125". 5 5 2~~u~>ia+239tTh.56·1024 .02.4. elektron i antineutrino. 22 5. N:::.65 (Hi 165%).3 %).10"31 kg.27. 6. b) m".50. Am"..b) 2500.11. .. d=2.6.1 . v=2 km/s. b) ~is . v". 5. N:::E/E j =1 . N=1 . b) ~N/No"'i_e'~At =0. a maseni ostaje nepromjenjen.. x=14.101 SG. pogledaj prlmjer 4. m=6308 t.37.068 nm.46.3%.33 pc=4. 12 12 E=3. m.9kms"1fMSG. m/mo= e -At =0.61. E". Aka je vrijeme poiuraspada dato u godinama. b) H=2 SV.2 No: t=65 god. a) d=1 .. a) N/N ""O. 6. 15. pogledaj primjer 4. 5. 1~-:. onda 6e se i vrijeme t dobiti u godinam a.78.2. Svemir 6.54. Vidi zadatak 7.486.-17 G mli!jardl sVjellosmh godina.23".:4. Pn rotaclJI Sunca jedna od dijametralnih lacaka se emlje. l.1000.10.25·1 0 J'.10. mo".L'lmc2 .64 d..08·1 023. a) O-:. Q=-3 MeV..350-20=330 imp/min. a)p=O.51. 6.16. Relativni pomak je 0. m". v=2RrrfT. Vldi zadatak 6.1 .29 MeV. Pr'lbiizava 5e l d 1"' d Z Is. c} 875.26. 135 134 .693f}.. 5.8. b) 750.1..3.16.10 Sq. 2lp=0. a masenibroj se ne mljenja.29.03g=1. T =25 dana u a Java 0 6.S.15.1=97800 godina.34.10. 5.006738u. v_2.8' Vidi se kao svijetla tatka.18.36. 15·1 01"1 Sq.39 god.0151. ND". 5.62. . ~x-+i a+ t=. l .2. 5. m v. d"".7.59.lO l8 ..25.0. 8/.8·1 0 J.39. 26 ~n. 6.18. n-tp++jr+ V.:'.91 MW. i 9 5.9 TBq.1c/5. Vidi zadatak 5. S·1. c) 1250. Neutron se raspada na proton. 6.032".31.21.20.. 5. A.47.02 mg.. T=8437 god.42.104 Sq. 5. b) A=18.. spc=1 .1 nm. N·' Maks!ma!na godlsn)a 0344 " . b) ~n.=542. T =1.2N o=0.24. 6.9 EBq. ~- A:.=2. m=2g-0. 5.60.10 . 6. p+-tn+rr+v.37.756.b) 2~~Th.. 6.78 pC=5. Ao::.30. .6. a maseni za 4. e T+e--t2hf =:2mQc 2 .S4 g. .49. 5.1=20·3·12=720 O~15. d=10 pc=32.c\ A=3. z"-. 6.. b} d=S. 5. SG.. N=3. c) ~~U.1. a) iP. 8N=No-N. 50 S -. 6.Redni brej se smanji za 2. Eo.. hf=0.47..d. 5. " ' . d". .1 Oe s".10 . v-075c . 6. 6.40.b! 6.43.1021 . + V.=4.b) 5.22.Gy'' H-O 045 S v.:. a) 5. b) H=QD=.8 c. a) 500.0.76. 5.14.m""NE)e2=3.66.10s s=:1 . N=5. p=O. E:. .34 SG. 1 5.=NE. Reakcija se odvija uz utrosak energijE. Mak· 5.524. 1". Vidi primjer 5! m".69.10 .9 MeV 9 5. h1. 2l.v"'~(t. IJ=0.33 d.456·1 0 J. 6.239 gfmol. 5.m". a) 5000. 6. l!C-7+~e+I~B. 5.58.77. pozitron i neutrino.1.·0.. d) 625.3 (iii 30%)._~e+l~N. a) p=O. 6. 17 pJ: N".38.9 km/s. 6.261. a) N::.9 god.29. Reiacija se maze pisatl: i p~ +~ c+ ~ n + v .68.. 5..0032 u. ~n.93. 5.}. jl=50 m· 5.. o 20 5.7.. • • 2(p=Q. 5.101O • ozaJe 5. b) d. b) 75%. l~C . N=l .::00.10'3 J.t~le' ZVijezd·e. L\m=O.36.t .. joo1:H=o-18 milijardi godina! Vidi primjer 3. v~~. a) SO%. 5. Ookazl! v-44200 km/s. Zvijezda S8 priblizava ' v.22.~~o ~:~~' ~~1. 5. E=NE 1=0"J' D=O 46 mGy· H-9 2 mSv.69 g.v:o:H. 5. R=1675 km. c) N=E/E.64.50~.6.67.75 h. m". m=1. a) H.4 pm. 5. l:C-+. Vid.10· 12 l~F+~p-0I~O+iHe.. 15 ..04~~ nm.03 min.48.10. b) v::048kmis. sin~f)"'R!d' d=384200 km 611 V'd' r' 1021R-68105km 612 2cp 03' N 'd'1613 ) . . I)e.2. H::.17.65.4 GBq. a=H/D=5.zoe·l"'.70.2. 19 6.115 cm..45. 5. 6.8 km/s. ' -. Za male uglove. d 0=2 mGy. 5.19. ' . .17.oEfm=O. U relalivistickoj formuli za pomak promijeniti predznake jer S8 izvor pribliza\'a' /.6.97g.1 .72 mg.1784 godine.31.Q8.083 iii B.6 G8q.0.=8.3 MeV..025. H-=55kms· 1 /Mpc.73.73·10 AJ=9.7. .4 No: t.iY .05 nm .58.007 J. z=:300-20=280 imp/min.28.88. 5. 6.1 01 5.25. 22 5.92·1 0 5.988. 6. 5.2. 5.25 Sv.27.34. tJ.46.6. 5. 5.T=16 d. N=4. . ).75".39! U trenutku smrti organizma aktivnost se poene smanjivati.10 '9 . .917 iii 91.53. a) °. ). J. a12i~Rn .63·10 km. T=5. v""H·d. zadatak 6.8. 5. E=7. c) A=1...64 g. e VI !.6..32.7 nm.. vo. zo".36..J=O. Am=O.c) l~~Cd . A~~47..c) !~B. godina.54.62.2 pm.15 MeV. IISIKU kao'i o. hf=2moc2.. 6.83.1016: b) A =46 GBq.52.:. N=1 ..1025 .. A=S. Relatlvni pomak je 1. 5. id()e-~x. Redni brej se pavecava za 1.5.d=550 'km/s: ~ . !=dc/2.£!m.: A oe -}..75. 5.01.32.14.5. E".025. b) q.H .5. Relacija se maze pisa!i kae ~n~_~e+~p 5. c) ~~Si .S5". 5. 1S A". 6.c' d=1 67-10 m.42. Treba koristiti reiativislicku formulu (vidi uvod)' I" v=769DO km/s. Nakon 1=4T aktivnast 6e se smanjiti 16 pula.74.591 MSG. d) 937. h' D=oO'·I-O 045 -.10 10 s. milijard e sVletlasnih 133 .033 (iii 3. c) t:.11 11 9 5.57. 5.0. A="N.72. 5.4 g.1.· uvod! 6. E=3. a) i1Mg. Alfa cestice moraju imati energiju vecu od 3 MeV. Jedan proton se pretvorl u neutron.OOO1 Gy.71.69! x=8 cm. l. T=0. No=1 .26\ a) v:=2 c! b) + vic •. N=1 .10 Bq:. R] sinCPI 6.44. b) ~~Ne. AN=No-N=O. d-=1 0 Mpc. 5.4 GBq.007809u. N=O.1125 Gy'.30. simaIno dozvoljena doza je 45 mSv godisnje.8N n.63. t=1 .0088 nm.. 13 6.10 . .. a druga pnblJzava: 2. E=PI::::3..9998 km/s. "" J~j + vi c . N=1020 aloma. a) N=2.f'J=2. 5.5.5.41. M=0. p". ~.

63 2.v :::.gi9.'.25 4.a. '"k 1.49 tvar n tvar terpentin stal<lo (kron) i . 10 3i kg mjJ=1.1 .008665 u".10 0.11.----.67 495-1 U~·7kg i.42 I iTeiTk· cekas O.n p. Avogadrova konstanta t..A X.- Nm ikg 21 i.7 ..27·lO'~" --In 4.R!N A .66057·10· kg anWn secer ugljik-disulfid dijamant m"=5.007276 u".23 J/K =1 led voda 1.~.38 kalij '--- -- 80.0 0.DODATAK 2.Y [\.60 1. litij -Platin'._----.602. 11 m natrij J c=1370 W/m? eV=1.80 1.(fJ oi ksi omikron pi T P E . pada Bohrov magnoton 9".602_10.4959787·10 gvozde 1.42 nikal-hrom 0..a tera peta eksa B..p L.12 zeljeza 0..31 1.5.672.958 konstantan 0.31 olovo ~o-4.292.~ 0.35 4.51 n R_".9.1 .X '1'.7·K' b"./ 4.06 0.10' m-' k.E epsilon zeta eta theta iota kapa lambda mi Z.67-10·(1 W/tr.) w sigma ipsiloll fi hi psi omega I "" 8=1.LIo=411:.022·102~' K.33 1.42 Specificna elektricna otpornos(. 1 .50 nl.hE mar' ---I I 3.--2.-I6'..u 11. .·10-1~ 2.092_ 0.486-10"'u.50 -1.2.j .38_10... 11 -.097.S.=6. p(10.a " .52 J 11 aluminij m volfram ziva AU=1..314 J/moi·K ~- F::::9.o T.S..:5.54 1.36 1.24 Bohrov poluprecnik salama konstanta elektronvolt astronomska jedinica !11.K A..10.' vazduh 1.415 0!P~ olova .t Y.10.O17.(!) ---.£ H.6 Qm) masa neutronu mass alfa-cestice 1.54 0.0003 1.81 2. 1.56 u=c1.6484 10'1 C/moi .OQ'151 u -. vaznlle f IZIC e k cnst an t e velicina brzina svjetiosti u vakuumu permeabilnost vakuuma d deci vrijednost konstante 0=299792458 mls .6726·1 o-2'kg m..47 1.10·7 Him fli".-~ BJl r.!L B.10 0.\JJ Ll.027 I ~am 1 -/ 136 137 .1-0.33 1.54 4.101:)25 Pa A(eV) melal A(eV) almosl""k' pritisak 1.56 1. izlaznI rad eiektrona iz metala metal c8zij a!uminH bakar ~andacdni standardna temperatura T o=273...8066 m!s '---+~.053 cink 0."'9.15 K PIJ".-. Predmeci decimalnih mjernih jedinica 10 10'~ Grcki alfabet A..t) 1. Js N.=4.36 1.39 nikelin 0.85·10· 12 c m 0 10 10 10 10' 10' ~ centi mili mikro n I nano oiko fernlo alo f permilivnosl vakuuma elemen\arni naboj Planckova konstanta F/m - 10 a 10 10 10' 10" 10 10 < 10 ' 10 da h k M G deka hekto kilo mega alfa be/a gama delta N.o.9.207 _ ziva 0.89S·lO.0 n.3 Km staklo (flint) kamena so kvarc I gravitaciona konstanta atomska jedinica mase masa elektrona masa protona c-' I 2 2 metilalkohoi etilalkohol aceton glicerin kalij-hlorid benzol '(=6. 1-' 4.47 ma~anin 0.60-1.626-10· 3 t.. 19 C h".22 dnk srebro standardno ubWlnje slob.8i m/'. Indeksl prelamanJa neklh tvan Relativna perrnitivnost I malarna gasna konSianta Faradayeva konstunta Rydbergova kanslanta Bollzmanova konslanta Slefan-Boltzmanova konstanla Wienova konstanta R".

.10 god 9 » » ::5e3 '" :£ . v.000033 <0. U-235 uran.5. C-14 ugljik.5. Co-58 kobalt.3 d 2.10.68 273. Svojstva nekih cestica u prirodi Cestica "'''' .8. Na-22 natrij. " V C..$ r ~ 0 -1 -1 ~ I I i 1.53 . Mg-27 radon.1 0 ne (bozoni) kaoni K± 966.9 1. Na-24 magnezij..8·10·a 5." foton Oznaka y Masa Naboj m.. 206... Rn-222 uran.15 1836.001 s 1620 god 28 god 51 d izotop jod-131 jod-128 foster. Co-60 radij. N ro Hadroni 0 ±1 615. 0 157700 178300 1 e 0 =1 Vrijeme poluraspada T'I2/s CO . Ra-226 stroncij . 0 Da CI) (fermioni) "C c: » Leptoni elektronski neutrino mionski neutrino C -~ 0 0 +1 ~ il..8 d 7.6.5.0 ±1 8..7min 5570 god 20..as --Princip iskljucenja c: CI) E CI) CI) CO C\:I <'" :': 2:~ '" ~~ " 6.10"17 Ejg ~~ ..." 2 .3 god 0._- elektron mi~n e I I ". Ra-219 radij.8 <0.:.1O-B . C-11 kobalt. 138 > % 0 . U-238 8d T " " ::.6 god 15 h 10 min 3. P-32 natrij. 25 min 14.1. (/) :> ::I Kvanti polja I !nlermedijami bozonj W· ZO I Ne (bozoni) (/) > >l: .:~ • " " • " 8 0 CC~p. 0 0 0 's:::. 9 ". .90 stroncij-89 T 11. "'"" » c\D "'"" » ~ ~ v" p n proton neutron pioni 0 - 1836.S.10 god 4.1 > 10 39 ~e: da (fermioni) "' "" "" ".e.:S c 0 N '" TI" ~ w 264.4 min 72 d 5. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izolopa lzotop neutron ugljik.n ~t::: >=~ 8 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->