P. 1
KRIVICNO_PROCESNO_PRAVO_-_SKRIPTA

KRIVICNO_PROCESNO_PRAVO_-_SKRIPTA

2.0

|Views: 3,275|Likes:
Published by Linda Jelic

More info:

Published by: Linda Jelic on Mar 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/02/2014

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVOD Pojam krivičnog postupka i krivičnog procesnog prava. Pravo izvršenja krivičnih sankcija – 3a Sa aspekta krivičnoprocesnih radnji, krivični postupak je skup normiranih radnji odreĎenih drţavnih organa i nekih lica, koje se izvode u konkretnom slučaju vjerovatnosti da je učinjeno krivično djelo, sa svrhom da se utvrdi da li je djelo učinjeno pa ako jeste da se prema učiniocu primijene krivične sankcije prema propisima materijalnog krivičnog prava. Sa aspekta krivičnopravnih odnosa, krivični postupak je sistem pravno normiranih društvenih odnosa (krivičnoprocesnih odnosa) izmeĎu odreĎenih drţavnih organa i pojedinih pripadnika društva. Ti odnosi nastaju, razvijaju se i prestaju usljed pravno normirane djelatnosti tih organa i drugih lica radi utvrĎivanja postojanja krivičnih djela i primjene krivičnih sankcija na učinioce. Sistem pravnih propisa kojim se ureĎuje (normira) forma radnji u krivičnom postupku, odnonso oblik krivičnoprocesnih odnosa u kojima se te radnje odvijaju naziva se kriviĉno procesno pravo. Pravo izvršenja krivičnih sankcija je sistem pravnih normi koji ima za cilj da se izvršenjem krivičnih sankcija postigne svrha zbog koje su te sankcije i predviĎene. Osim toga, ono normira i pravni poloţaj lica prema kome se sankcija izvršava, njegova prava i duţnosti za vrijeme izvršenja sankcije, odnos prema organima izvršenja itd. Odnos krivičnog procesnog prava prema materijalnom krivičnom pravu – 30a Materijalno krivično pravo odreĎuje pojedina krivična djela, sankcije i načelne uslove pod kojima se prema učiniocima krivičnih djela mogu primijeniti krivične sankcije. Krivično procesno pravo normira formu (oblik, način) radnji koje preduzimaju drţavni organi u slučaju vjerovatnosti da je učinjeno krivično djelo, sa svrhom da se na konkretan slučaj primjene norme materijalnog krivičnog prava. Dakle, krivično procesno pravo ureĎuje postupak primjene propisa materijalnog krivičnog prava na konkretne slučajeve. Krivično procesno pravo ureĎuje krivičnoprocesne odnose, tj.društvene odnose izmeĎu drţavnih organa i odreĎenih lica u kojima se manifestiraju procesne radnje, dok materijalno krivično pravo ureĎuje materijalno-krivične odnose, tj. društvene odnose izmeĎu drţave i izvršioca krivičnog djela. Akuzatorski krivični postupak – 7a Akuzatorski (optuţni) krivični postupak odvija se u obliku spora dvaju ravnopravnih stranaka pred sudom. Odvojene su 3 osnovne funkcije krivičnog postupka: gonjenje, odbrana i presuĎenje. Funkciju krivičnog gonjenja ostvaruje ovlašteni tuţilac, funkciju odbrane optuţenik, a funkciju presuĎenja sud. Postupak ne moţe započeti bez tuţbe ovlaštenog tuţioca (oštećeni, bilo koji graĎanin ili poseban drţavni organ). Teret dokazivanja je na tuţiocu. Optuţeni nije duţan dokazivati svoju nevinost, ali ima pravo da to dokazuje. Dakle, za akuzatorski sistem krivičnog postupka karakteristično je: a. objektivan poloţaj suda - postupak se pokreće samo na inicijativu ovlaštenog tuţioca, a stranke po pravilu iznose dokaze koje sud samo cijeni; b. javnost postupka; c. usmenost i neposrednost - stranke usmeno raspravljaju pred sudom, a svi dokazi se iznose usmeno i neposredno; d. kontradiktornost - krivični postupak je spor (kontradikcija) stranaka pred sudom. Inkvizitorski krivični postupak – 11a

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Inkvizitorski (istraţni) krivični postupak pojavio se u ranom feudalizmu, pri čemu je vaţnu ulogu imala katolička crkva. Postupak se dijeli na 2 glavne faze: istragu i suĎenje. Osnovna faza krivičnog postupka je istraga. Provodi je poseban istraţitelj (inkvizitor), koji svim sredstvima nastoji od okrivljenog dobiti priznanje djela. U tu svrhu često primjenjuje torturu. Po završenoj istrazi inkvizitor je dostavljao spis predmeta sudskom vijeću koje je donosilo presudu na tajnoj raspravi isključivo na osnovu spisa. Suština inkvizitorskog postupka je u tome što su osnovne funkcije (gonjenje, odbrana, presuĎenje) kumulirane. Inkvizitor (inkvirent) u svojim rukama objedinjava različite funkcije krivičnog postupka, a funkcija odbrane je potpuno zakrţljala. Okrivljeni u postupku nije subjekat, već objekat jer nema elementarnih procesnih prava. Faktički je lišen mogućnosti da se brani od optuţbe čiju suštinu po pravilu i ne zna. Pored svih negativnih osobina, inkvizitorski postupak je imao i jednu pozitivnu: načelo da je drţava duţna da se sistematski brine o kaţnjavanju izvršilaca krivičnih djela, odnosno da se to ne prepušta slučaju. Mješoviti (akuzatorsko-inkvizitorski krivični postupak) – 13a Nastaje nakon Francuske revolucije 1789. Ovaj postupak se odvija u 2 faze: prethodni postupak i glavni pretres. Prethodni postupak sadrţi inkvizitorske pravne elemente. U osnovi je tajan, pismen i nekontradiktoran. U toj fazi istraţni sudija vodi istragu i prikuplja dokaze. Samo pokretanje postupka zavisi od drţavnog tuţioca koji ostvaruje funkciju krivičnog gonjenja. Optuţeni od početka ima odreĎena procesna prava. Ima svojstvo stranke, a posebno mu je zagarantirano pravo odbrane. Sud presudu donosi nakon provedenog glavnog pretresa koji se vodi javno, usmeno i kontradiktorno (akuzatorski elementi). Odnos krivičnog postupka prema ostalim kaznenim postupcima – 8b IzmeĎu krivičnog i ostalih kaznenih postupaka (za disciplinska djela, prekršaje i privredne prestupe) postoje odreĎene sličnosti i razlike. Sličnosti se sastoje u jednakim osnovnim principima, istim dokaznim sredstvima, sličan je sadrţaj i oblik procesnih radnji itd. Razlika je u tome što je krivični postupak detaljno regulisan zakonom, a ostali kazneni postupci su po pravilu kraći i jednostavniji. Krivične sankcije za krivična djela mogu izricati samo sudovi. Kazne za prekršaje izriču posebni sudovi za prekršaje, a izuzetno i neki drţavni organ. Disciplinske sankcije izriču posebni pravno odreĎeni disciplinski organi (disciplinske komisije). Odnos krivičnog postupka prema parničnom postupku – 14b Oba procesna prava spadaju u grane sudskog prava jer sud donosi odluke i u krivičnom i u parničnom postupku. Krivični postupak se po pravilu vodi ex officio i sankcije se primjenjuju po sluţbeno duţnosti, bez obzira na volju zainteresirane stranke. Parnični postupak se vodi samo po tuţbenom zahtjevu stranke, koja tokom cijelog postupka ima pravo raspolagati svojim zahtjevom (odustati, sklopiti poravnanje i sl). Postoje 2 izuzetka, kada se i u krivičnom postupku moţe rješavati neko graĎanskopravno pitanje, za koje je inače nadleţan parnični sud: a. Kad oštećeni u krivičnom postupku postavi imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvršenja krivičnog djela. b. U slučaju tzv.prethodnog ili prejudicionog pitanja, kad krivični sud rješava neko pravno pitanje za čije je rješenje inače nadleţan parnični sud. Parnični postupak poznaje ista dokazna sredstva i ista načela kao i krivični postupak - načelo materijalne istine, slobodne ocjene dokaza, načelo usmenosti i neposrednosti.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

krivično procesno pravo FBiH se primjenjuje na cijeloj teritoriji FBiH. Inače. S obzirom na vrijeme . Na teritoriji FBiH se ne moţe primjenjivati nikakav drugi krivični postupak. S obzirom na teritoriju. odgovarajući kantonalni zakoni itd. Dopunski se odnose na regulisanje drugih društvenih odnosa. sudskom medicinom.COM Odnos nauke krivičnog procesnog prava prema drugim naučnim disciplinama – 27a Krivični postupak je nuţno povezan sa kriminalistikom. logičko. otkrivanju učinioca. Unutrašnji se mogu podijeliti na osnovne i dopunske. sudije i sudije porotnici. Svi izvori se mogu podijeliti na unutrašnje i meĎunarodne. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH. Po domaćem pravu imunitet u različitoj mjeri uţivaju zastupnici. sistematsko. Zakon o izručenju okrivljenih osoba po zahtjevu meĎunarodnog suda. Tumačenje krivičnog procesnog prava – 22a Vaţe opća pravila tumačenja pravnih propisa. sudskom psihijatrijom. Neka lica uţivaju krivičnoprocesni imunitet i to po domaćem i po meĎunarodnom pravu.tehnika.BH-PRAVNICI. postoje uglavnom 3 vrste tumačenja: 1.vremenska vaţnost je u svemu regulisana kao i vremenska vaţnost drugih zakona. bez obzira na to gdje je krivično djelo izvršeno i čiji drţavljanin je izvršilac. uključujući i njene brodove i zrakoplove. Zakon o unutrašnjim poslovima FBiH. S obzirom na lica .BH-PRAVNICI. Vaţenje krivičnog procesnog prava FBiH – 9b Vaţenje krivičnog procesnog prava FBiH ogleda se u njegovoj primjeni s obzirom na teritoriju. bez obzira gdje se nalaze.vaţenje krivičnog procesnog prava identično je sa vaţenjem krivičnog zakona. Zakon o Federalnom tuţilaštvu. 2. vrijeme i lica. Zakon o sudijskoj i tuţilačkoj funkciji u FBiH.WWW. Prema metodu ili načinu na koji se zakon tumači – gramatičko. Bitno je napomenuti da je moguće primjenjivati ekstenzivno nasuprot restriktivnom tumačenju koje je svojstveno materijalnom krivičnom pravu. U dopunske spadaju Krivični zakon FBiH. ali se njima rješavaju i neka pitanja iz krivičnog procesnog prava. Osnovni izvori su zakonski propisi koji se potpuno odnose na materiju krivičnog procesnog prava. sudsko i doktrinarno. taktika i metodika) se primjenjuje u otkrivanju i utvrĎivanju krivičnih djela. Izvori krivičnog procesnog prava u FBiH – 6d To su prvenstveno federalni zakoni. Osnovni i najznačajniji izvor krivičnog procesnog prava je Zakon o krivičnom postupku . kantonalni zakoni i meĎunarodni ugovori. 3. Sudska medicina u postupak rasvjetljavanja djela i učinioca unosi sistem medicinskog znanja. komparativno.COM . psihologijom i drugim naukama. pronalaţenju i konzerviranju materijalnih dokaza i sl. 4 WWW.ZKP. Prema subjektu ili organu koji tumači zakon – autentično ili obavezno. historijsko. Prema obimu tumačenja – usko ili restriktivno i široko ili ekstenzivno. dok se kod diplomatskih i konzularnih predstavnika pojavljuju sporna pitanja kad je riječ o njihovim imunitetu. Po meĎunarodnom pravu to su nedvojbeno šefovi stranih drţava. Kriminalistika (krim. Jedinstvenom tumačenju i primjeni doprinosi sudska praksa. Sudska psihijatrija posebno dolazi do izraţaja u slučaju sumnje u uračunljivost učinioca krivičnog djela. Sva ova tumačenja sluţe ciljnom tumačenju. Zakon o Vrhovnom sudu FBiH. MeĎunarodni izvori su različiti meĎunarodni ugovori. Zakon o posebnoj zaštiti identiteta svjedoka u krivičnom postupku u FBiH.

načelo oficijelnosti. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novčana kazna.16 ZKP. raniji ţivot maloljetnika i njegova osobna svojstva.BH-PRAVNICI. 4. Načelo oficijelnosti krivičnog gonjenja – 5a U našem krivičnom postupku postupak za najveći broj krivičnih djela po sluţbenoj duţnosti pokreće nadleţni tuţilac. U našem ZKP prihvaćeno je načelo mutabiliteta. Ako u krivičnom zakonu ništa nije izričito navedeno. po kome je nadleţni tuţilac duţan preduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. već se stvar mora prepustiti odluci suda. 3.WWW.COM OSNOVNA NAĈELA (PRINCIPI) KRIVIĈNOG POSTUPKA Osnovna načela krivičnog postupka u FBiH su: 1. načelo neposrednosti i usmenosti. ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je učinjeno. Izuzeci od načela legaliteta krivičnog gonjenja – 25d Izuzeci od načela legaliteta u našem krivičnom procesnom pravu postoje: a) U slučajevima kad je za pokretanje krivičnog postupka potrebno odobrenje nekog drţavnog organa. konačnu odluku u pogledu preduzimanja krivičnog gonjenja ima vijeće za maloljetnike. ne bi imalo svrhe voĎenje postupka i izricanje krivične sankcije za to djelo. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne pokreće postupak. te kad bi se postupak trebao voditi protiv osobe koja uţiva procesni imunitet. načelo legaliteta u krivičnom gonjenju. 2. načelo javnosti. u pitanju tuţiočevog raspolaganja krivičnoprocesnim zahtjevom teorijski mogu biti zastupljena 2 načela: načelo imutabiliteta i načelo mutabiliteta. U oba slučaja. načelo akuzatornosti. Osim toga.BH-PRAVNICI. kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku. tuţilac ne moţe u toku postupka odustati od krivičnog gonjenja. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika. Po načelu mutabiliteta tuţilac moţe u toku postupka odustati od krivičnog gonjenja kad smatra da više ne postoji neki od zakonskih uslova za to gonjenje. bez obzira na volju lica oštećenog krivičnim djelom ili nekog drugog lica zainteresiranog za krivično gonjenje. a u zakonom predviĎenim slučajevima i pred višim sudom. ukoliko se oštećeni ili organ starateljstva ne sloţe za mišljenjem tuţioca. Ona su izričito navedena u posebnom dijelu KZ FBiH. Načelo legaliteta krivičnog gonjenja – 24a Načelo legaliteta krivičnog gonjenja proizilazi iz čl. iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo. 5 WWW. Postoje izuzeci od ovog načela u pogledu krivičnih djela koja se gone po privatnoj tuţbi. 7. kao i na kaznu odnosno odgojnu mjeru koja se izvršava. nadleţni tuţilac moţe odustati od krivičnog gonjenja samo ako tokom postupka nestane neki od zakonskih uslova krivičnog gonjenja. 6. ako s obzirom na teţinu tog krivičnog dijela. Po načelo imutabiliteta. Isto tako. načelo kontradiktornosti. To su slučajevi kad se gonjenje preduzima po odobrenju federalnog tuţioca. b) U postupku prema maloljetnicima. jer tuţilac moţe odustati od zahtjeva za gonjenje sve do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. vaţi pravilo da se takvo djelo goni po sluţbenoj duţnosti. U okviru načela legaliteta. bez obzira što je tuţilac uvjeren da više nema zakonskog osnova za gonjenje. 5.COM . načelo materijalne istine.

razlozi koji se tiču lažnog dokaza i krivičnog djela sudije. a koja je u odreĎenoj fazi postupka potrebno riješiti hronološki prije glavne stvari (npr. a ne u dispozitiv presude.predsjednik vijeća prije početka glavnog pretresa treba prethodno ustanoviti da li su došli svi pozvani). Svoje uvjerenje koje je stekao na osnovu objektivne i logičke ocjene svih dokaza. da prikrije pravog krivca i sl. Ako to ne učini. a od rješenja takvog stanja zavisi pravilno rješenje konkretne krivične stvari. Osnovne prednosti primjene ovog načela su: 1 kod zahtjeva za ponavljanje postupka. Prethodna (prejudicijalna) pitanja – 28a Sud je u cilju utvrĎivanja materijalne istine ovlašten i da rješava tzv. Organ koji vodi postupak je i pored priznanja okrivljenog zakonom obavezan da prikuplja i druge dokaze. Sud nije vezan za prijedloge stranaka u pogledu provoĎenja dokaza.WWW. te ne umanjuju vrijednost i značaj materijalne istine.COM Načelo materijalne istine (pojam i procesno pravilo o slobodnoj ocjeni dokaza) . To su pravna (a ne činjenična) stanja za čije rješavanje je inače nadleţan sud u drugom.3b Načelo materijalne istine znači da se u svakom konkretnom slučaju ima istraţivati i utvrditi potupna i stvarna istina. izuzeće svjedoka. odbrana i presuĎenje. takvom presudom je počinjena bitna povreda krivičnog postupka što predstavlja osnov za ukidanje presude. To su čista procesna pitanja. Pravo suda i drţavnih organa koji učestvuju u krivičnom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano niti ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima. za čije rješavanje je nadleţan upravo krivični sud. Načelo akuzatornosti – 12b Načelo akuzatornosti znači da se krivični postupak moţe pokrenuti i voditi samo ako postoji zahtjev ovlaštenog tuţioca.incidentna pitanja. sud je duţan logično i realno obrazloţiti u presudi. u praksi se mogu desiti slučajevi da optuţeni prizna izvršenje djela da prikrije neko drugo.prethodna (predjudicijalna) pitanja. Sud je duţan da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima. te da na osnovu takve ocjene izvede zaključak o dokazanosti ili nedokazanosti neke činjenice. predviĎa zabrana reformatio in peius. Od prethodnih treba razlikovati tzv.COM . vezanost presude za optuţbu u pogledu objektivnog identiteta. ne ograničavajući se na dokazni materijal koji su iznijele stranke. da se činjenično stanje na kome se zasniva odluka u krivičnom postupku potpuno rasvijetli i raščisti i da odgovara subjektivnoj stvarnosti. Zato se ono unosi u obrazloţenje. Naime. Takva odstupanja npr. Tim načelom odvojene su osnovne funkcije u krivičnom postupku: gonjenje. tj. Načelo materijalne istine i pravila o priznanju okrivljenog i prikupljanju dokaza – 30b Načelo materijalne istine do izraţaja dolazi i u pravilu da su organi krivičnog postupka u svakom slučaju duţni provjeriti i priznanje okrivljenog. ili je nadleţan neki drugi drţavni organ (upravni organ). Načelo slobodne ocjene dokaza jedno je od najvaţnijih procesnih pravila koja sluţe utvrĎivanju materijalne istine. a ne u krivičnom postupku. Odstupanja od načela materijalne istine – 29a Odstupanja od načela materijalne istine su u krivičnom postupku konstituirana radi zaštite individualnih prava okrivljenog i drugih lica. te zloupotreba položaja tu žioca (str. Rješenje prethodnog pitanja od strane krivičnog suda ima dejstvo samo za krivični predmet koji sud raspravlja. Zasnivanje osuĎujuće presude samo na priznanju optuţenog predstavljalo bi formalizam koji bi ugroţavao saznanje materijalne istine. slučajevi u kojima se izvjesne činjenice mogu dokazivati samo pravosnaţnom presudom kad god takvo dokazivanje nije pravno nemoguće1.BH-PRAVNICI. Sud je ovlašten i duţan da i po vlastitoj inicijativi provodi dokaze kad je to potrebno za utvrĎivanje činjeničnog stanja.BH-PRAVNICI.52) 6 WWW. teţe djelo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. omogućava konstituisanje posebnog drţavnog organa koji ostvaruje funkciju gonjenja; 2. omogućava okrivljenom procesni poloţaj stranke, tj. subjekta koji ostvaruje funkciju odbrane i koji je kao procesualna stranka ravnopravan sa tuţiocem: 3. omogućava objektivnost suda, koji odlučuje u sporu izmeĎu 2 ravnopravne stranke – tuţioca i okrivljenog; ZKP FBiH je u osnovi usvojio načelo akuzatornosti. Sud ne moţe sam pokretati krivični postupak, a tuţilac ne moţe neposredno provoditi dokaze. Okrivljeni je u svim fazama postupka subjekat, a pravo na odbranu mu je zagarantirano. Načelo kontradiktornosti – 10b Ovo načelo sastoji se u tome da krivični postupak dobiva procesni karakter spora izmeĎu 2 procesualno ravnopravne stranke pred objektivnim sudom. Tuţilac i okrivljeni pred sudom iznose 2 suprotne teze – tezu odbrane i tezu optuţbe, a sud je duţan saslušati obe strane, provesti sve potrebne dokaze po prijedlogu stranaka i po sluţbenoj duţnosti, te donijeti odluku o konkretnom krivičnopravnom sporu. Načelo kontradiktornosti je najizraţenije na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom. Primjena ovog načela daje više korisnih rezultata: a) Stvara uslove i omogućava utvrĎivanje materijalne istine; b) Prilikom podvoĎenja činjeničnog stanja pod odgovarajuće odredbe krivičnog zakona, kontradikcija stranaka u odnosu na konkretno pravno pitanje moţe imati veliki značaj za pravilan stav suda, kao i pravilnu primjenu odreĎene pravne norme uopće; c) Iz načela kontradiktornosti rezultira jednak tretman stranaka pred sudom. Okrivljeni dobiva procesni subjektivitet, što je od velikog značaja za zaštitu ljudskih prava. Načelo neposrednosti i usmenosti – 18a Načelo neposrednosti je pravilo po kome sve činjenice i dokazi koji sluţe kao osnov za presudu moraju biti izvedeni pred sudom. Mada su isti dokazi u konkretnom slučaju provedeni u prethodnom postupku, oni se moraju ponovo izvesti neposredno pred sudom, koji će na osnovu vlastite neposredne ocjene tih dokaza donijeti presudu. Iz odredbe čl.342 st.1 ZKP po kojoj sud zasniva presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu vidljiv je značaj ovog načela. Načelo usmenosti znači da se sve činjenice i dokazi na kojima se zasniva presuda moraju usmeno iznijeti na glavnom pretresu i da se sve izjave daju usmeno. Izuzeci od ovog načela, u kojima je na glavnom pretresu dozvoljeno čitati zapisnike o ispitivanju okrivljenog i saslušanju svjedoka i vještaka su: 1. Ako su ispitana lica umrla, duševno oboljela ili se ne mogu pronaći; 2. Ako je dolazak ovih lica pred sud nemoguć ili znatno oteţan zbog starosti, bolesti ili drugih vaţnih uzroka; 3. Ako optuţeni, svjedok ili vještak vještaci bez zakonskih razloga neće da da svoj iskaz na glavnom pretresu ili odstupi od ranijeg iskaza; 4. Ako su stranke saglasne da se umjesto neposrednog saslušanja odsutnog svjedoka odnosno vještaka, pročita zapisnik o njegovom ranijem saslušanju. Načelo javnosti (pojam, vrste, isključenje sa glavnog pretresa) – 2b Javnost u krivičnom postupku znači dvoje: 1. Pravo stranaka da prisustvuju procesnim radnjama u toku postupka – stranačka javnost; 2. Pravo svakog trećeg lica da prisustvuje procesnim radnjama – opća javnost.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kad se govori o načelu javnosti, obično se misli na opću javnost i to javnost glavnog pretresa. Po ZKP, glavnom pretresu mogu prisustvovati sva punoljetna lica, naravno u granicama prostornih mogućnosti sudnice u kojoj se odrţava rasprava. Ako maloljetnik treba prisustvovati pretresu kao svjedok ili oštećeni, on će biti udaljen iz sudnice čim njegovo prisustvo više nije neophodno. Javnost pretresa uključuje i mogućnost praćenja pretresa i presude putem medija. Načelo javnosti vaţi i za pretres pred drugostepenim sudom, ali se ne odnosi na sudske sjednice niti na vijećanje i odlučivanje suda u toku ili nakon provedenog pretresa. Vijeće sa pretresa moţe udaljiti sve osobe koje ometaju red na suĎenju, vrijeĎaju dostojanstvo suda ili nose oruţje odnosno opasno oruĎe. Protivzakonito isključenje javnosti glavnog pretresa predstavlja bitnu povredu odredaba KP i povlači ukidanje prvostepene presude u slučaju ţalbe. ZKP odreĎuje da je moguće isključiti javnost sa glavnog pretresa: ako je to u interesu drţavne sigurnosti; ako je to potrebno radi čuvanja tajne, čuvanja javnog reda, zaštite morala, ličnog i intimnog ţivota optuţenog ili oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka. Isključenje javnosti se ne odnosi na stranke i njihove zastupnike, a vijeće moţe dozvoliti da glavnom pretresu sa kojeg je isključena javnost prisustvuju pojedina sluţbena lica, naučni i javni radnici. Na zahtjev optuţenog, prisustvo se moţe dozvoliti i njegovom bračnom odnosno vanbračnom drugu, te bliskim srodnicima. Predsjednik vijeća će prisutna lica upozoriti na duţnost čuvanja tajnosti onoga što su saznali na pretresu sa kojeg je isključena javnost i ukazati im da povreda tajnosti predstavlja krivično djelo. O isključenju javnosti sudsko vijeće odlučuje rješenjem, koje mora biti obrazloţeno i javno objavljeno. Dispozitiv presude će se uvijek pročitati na javnom zasijedanju, a vijeće odlučuje da li će isključiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. ZKP izričito propisuje isključenje javnosti uvijek kad se sudi maloljetniku. Vijeće moţe dozvoliti da takvom pretresu prisustvuju lica koja se bave zaštitom i vaspitanjem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetničkog kriminaliteta, kao i naučni radnici. Osim tih osoba, pretresu mogu prisustvovati roditelji, odnosno staratelj maloljetnika, te predstavnik organa starateljstva. Pravosnaţna sudska odluka moţe se objeviti bez navoĎenja ličnih podataka maloljetnika iz kojih se moţe utvrditi njegov identitet. Ostali principi. Ovdje spadaju: 1. Princip zakonitosti (15d) – sud krivične sankcije moţe izreći samo u zakonito provedenom postupku; 2. Princip zbornosti (31b) – suĎenje je po pravilu zborno (kolegijalno). Pored stalnih sudija, u prvom stepenu učestvuju i sudije porotnici; 3. Princip višestepenosti (14a)– osuĎeni ima pravo ţalbe protiv prvostepene sudske odluke, a u odreĎenim slučajevima i protiv drugostepene odluke; 4. Princip prezumpcije nevinosti (16a) – svako se smatra nevinim dok se njegova krivnja ne utvrdi pravosnaţnom presudom; 5. Princip upotrebe vlastitog jezika (32a) – učesnici u postupku imaju pravo upotrebljavati svoj jezik. Ako se pretres ne vodi na jeziku te osobe, osiguraće se usmeno prevoĎenje onoga što se iznosi u postupku, kao i pisani prevod pisanog dokaznog materijala. 6. Princip zaštite prava graĎana (34a) od kojih organi unutrašnjih poslova prikupljaju obavještenja u predkrivičnom postupku. ZKP u tom smislu govori o pravu na šutnju, pravu na branioca i pravu na besplatnu pravnu pomoć. Organi unutrašnjih poslova su duţni graĎane upoznati sa ovim pravima. 7. Princip zakonitih dokaza (33a) – zabranjeno je iznuĎivanje priznanja ili neke druge izjave u krivičnom postupku. TakoĎe, sud ne moţe zasnovati svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i meĎunarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni povredama ZKP-a.

PREDMET (OBJEKAT) KRIVIĈNOG POSTUPKA – 23d
Objekat krivičnog postupka je:

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. OdreĊeno kriviĉno djelo (kriviĉna stvar) – Pod krivičnim djelom podrazumijeva se protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija obiljeţja su odreĎena zakonom i za koje je zakonom propisana krivična sankcija. 2. Više kriviĉnih stvari u meĊusobnoj vezi (koneksitet) – da bi krivične stvari u koneksitetu mogle biti predmet jednog postupka, one moraju biti spojene ili vezane kod jednog suda. 3. Imovinskopravni zahtjev – to je graĎanska stvar koja ima isti osnov kao i krivična stvar, tj. učinjeno konkretno krivično djelo. Oštećeni moţe u krivičnom postupku staviti svoj imovinskopravni zahtjev, koji se kao sporedna stvar pridruţuje krivičnoj stvari kao glavnoj i rješava u istom postupku. Zato se taj postupak zove pridruţni ili adhezioni postupak. 4. Troškovi kriviĉnog postupka

Troškovi krivičnog postupka – 29c To su izdaci učinjeni povodom krivičnog postupka i u njih spadaju: - troškovi za svjedoke, vještake i stručna lica, kao i troškovi uviĎaja; - prevozni troškovi okrivljenog; - izdaci za dovoĎenje okrivljenog odnosno lica lišenog slobode; - troškovi liječenja okrivljenog za vrijeme dok se nalazi u pritvoru i troškovi poroĎaja u pritvoru; - paušalni iznos – utvrĎuje se globalno i predstavlja paušalnu naknadu sitnih sudskih izdataka koji se ne mogu evidentirati (izdaci za utrošeni kancelarijski materijal, utrošeno vrijeme sluţbenih lica i sl); - nuţni izdaci branioca, privatnog tuţioca, oštećenog kao tuţioca i njihovih zastupnika, te nagrade advokata kao branilaca ili punomoćnika. Ova nagrada se odmjerava prema advokatskoj tarifi. - nuţni izdaci oštećenog, i to bez obzira da li je postavio imovinskopravni zahtjev; Troškove u principu snosi onaj ko ih je prouzrokovao svojom krivicom. Kao kriterij sluţi ishod postupka. Pritom je dovoljno da je optuţeni proglašen krivim, odnosno nije potrebno da je i osuĎen na kaznu. MeĎutim, bez obzira na konačni ishod postupka, namjerno i neopravdano prouzrokovane troškove naknaĎuje onaj ko ih je izazvao. Samo se nadleţni tuţilac ne moţe osuditi na naknadu troškova krivičnog postupka, jer je to organ koji svoju funkciju ostvaruje po sluţbenoj duţnosti. Ako je više optuţenih oglašeno krivim istom presudom, sud će odrediti koji dio troškova će snositi svaki od optuţenih, a ako to nije moguće, osudiće sve optuţene da solidarno snose troškove. Izuzetno, sud moţe u potpunosti ili djelomično osloboditi okrivljenog od duţnosti naknade troškova, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdrţavanje okrivljenog ili lica koja je on duţan izdrţavati. Ako se krivični postupak okonča drugačije, a ne presudom kojom se optuţeni oglašava krivim, troškovi padaju na teret budţetskih sredstava. Ako se radi o postupku po privatnoj tuţbi, troškovi padaju na teret privatnog tuţioca. Nagradu i troškove branioca i punomoćnika privatnog tuţioca i oštećenog duţno je platiti zastupano lice, bez obzira ko je po odluci suda konačno duţan da snosi troškove krivičnog postupka. O troškovima se odlučuje zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. Izuzetno, ako nedostaju podaci o visini troškova, rješenje će se donijeti kad se podaci pribave. Posebno rješenje o troškovima donosi se uvijek kad se na plaćanje troškova osuĎuju svjedok, vještak, branilac ili punomoćnik.

SUBJEKTI KRIVIĈNOG POSTUPKA
Subjekti krivičnog postupka (uopšte, stranačka i procesna sposobnost) – 1a

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

načelo učešća graĎana u suĎenju. počev od općinskog. odnosno udaljavanjem (suspenzijom) sa vršenja funkcije. osim stvari za koje je dio izvorne nadleţnosti Ustavom i zakonima prenesen na neki drugi sud. već je to poseban sastav redovnih sudova (Vrhovni. Da bi mogla zasnovati procesni odnos.sposobnost za vršenje radnji u procesu. U inokosnom sastavu pojavljuje se istraţni sudija kantonalnog i općinskog suda. Krivični sud nije poseban sud. stranka mora imati legitimatio ad causam. Okrivljeni koji ima stranačku sposobnost ima i procesnu sposobnost. Prema ustavu FBiH. Tuţilac (nadleţni tuţilac. okrivljeni i sud. pa do Vrhovnog suda FBiH. Osim toga. oštećeni kao tuţilac i privatni tuţilac) i okrivljeni su stranke u kriivčnom postupku. koji je nadleţan da rasvijetli i riješi krivičnu stvar. sudska vijeća) – 21b Osnovna načela na kojima je zasnovano ureĎenje. a postoje izuzeci na osnovu kojih moţe odlučivati i trećestepeni sud. Vrhovni sud ima i izvorne nadleţnosti utvrĎene federalnim zakonima.načelo zbornosti u vršenju sudske funkcije – sudovi po pravilu rješavaju u zbornom sastavu. . predsjednik sudskog vijeća kantonalnog i općinskog suda i sudija pojedinac općinskog suda koji rješava odreĎene krivičnopravne stvari. . drugostepeni i trećestepeni sud. U zbornom sastavu krivični sud se pojavljuje u formi sudskih vijeća koja postoje u svim sudovima. tj. ustavima kantona i zakonima o sudovima.načelo nezavisnosti u radu sudova. u krivičnom postupku postoje i osnovni procesni subjekti koji su nosioci tih funkcija. Izvorna nadleţnost kantonalnih sudova je u stvarima koje ne spadaju u nadleţnost općinskih sudova.COM S obzirom na 3 osnovne procesne funkcije: gonjenje. To su: .BH-PRAVNICI. stranačku sposobnost. kantonalni. ali nema procesnu sposobnost (legitimatio ad processe).COM .načelo višestepenog odlučivanja – u našem krivičnoprocesnom zakonu predviĎeno je načelo dvostepenosti. maloljetnik ispod 14 godina ne moţe se pojaviti kao okrivljeni u procesu itd. Kantonalni sudovi odlučuju i o ţalbama na presude općinskih sudova. Pojam i sastav krivičnog suda. Vrhovni sud FBiH je najviši apelacioni sud. U krivičnim stvarima u FBiH sude općinski sudovi (kao prvostepeni). SUDOVI Pojam i vrste sudova.BH-PRAVNICI. duţnosti okrivljenog u procesu su isključivo lične i niko ih ne mţe vršiti umjesto njega. kantonalni sudovi (kao prvostepeni i drugostepeni sudovi) i Vrhovni sud FBiH (kao prvostepeni. Privatni tuţilac ili oštećeni kao tuţilac koji nemaju procesnu sposobnost (maloljetnici i lica lišena poslovne sposobnosti) dobivaju zastupnika. Krivični sud realizuje svoju funkciju u inokosnom i zbornom sastavu. .a prestaje njegovim smjenjivanjem. Moguće je da stranka ima stranačku. tj. organizacija i rad sudova sadrţani su u Ustavima BiH i FBiH. Općinski sudovi imaju nadleţnost za sve graĎanske i krivične stvari. dakle tuţilac. ako privremeno duševno oboli postupak se prekida. 10 WWW. Stranačka sposobnost je apstraktna pravna mogućnost da se bude tužilac ili okrivljeni u procesu. odbrana i presuĎenje. općinski). postupak se obustavlja. Ako okrivljeni nakon izvršenja krivičnog djela duševno oboli. te kantonalni i općinski sudovi. Pojam i sastav krivičnog suda – 4b Pojam i vrste sudova. osim pitanja iz nadleţnosti Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava.WWW. UreĎenje i organizacija sudova (načela. kao kolegijalna tijela (vijeća). Vrhovni sud i Sud za ljudska prava.načelo izbornosti i razrješivosti sudija – svojstvo sudije moţe se steći izborom i imenovanjem. sudsku funkciju u FBiH vrše sudovi Federacije – Ustavni sud. . Naime.

Ako smatra da postoje drugi razlozi za izuzeće (tačka 6). njegov branilac. Izuzeće sudija i sudija porotnika – 24b Prema ZKP. Ako je u istom krivičnom djelu vršio istraţne radnje. Za krivična djela za koja je propisana blaţa kazna od 15 godina zatvora. a po tazbini do drugog stepena. a u drugom stepenu vijeće od 5 sudija. starinika. branilac. Učešće graĎana u suĎenju – 6b Učešće graĎana u suĎenju zajedno sa pozivnim sudijama. sudija ili sudija porotnik će o tome obavijestiti predsjednika suda. duţan je prekinuti svaki rad na predmetu i o tome obavijesti predsjednika suda koji će mu odrediti zamjenu. Sudska vijeća su mješovita prilikom odlučivanja u krivičnoj stvari u prvom stepenu. zakonski zastupnik ili punomoćnik oštećenog odnosno tuţioca. Za djela za koja je kao glavna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. kao i kad se o krivičnoj stvari raspravlja u drugom stepenu na pretresu. oštećeni. on će sebi odrediti zamjenika meĎu sudijama tog suda. Ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija ţalbom.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. u prvom stepenu sudi vijeće sastavljeno od 1 sudije i dvojice sudija porotnika (malo vijeće). 11 WWW. usvojenika. Postoje 2 osnovna oblika ovog suĎenja: U prvom obliku graĎani obrazuju posebno sudsko vijeće – porotu koja je duţna da utvrdi činjenično stanje i okrivljenog oglasi krivim ili nevinim. zatraţiće od predsjednika neposredno višeg suda da odredi zamjenu. odnosno istraţni sudija. u prvom stepenu sudovi sude u vijećima od dvojice sudija i trojice sudija porotnika (veliko vijeće). Ako mu je okrivljeni. učestvovao u ispitivanju optuţnice. ili je učestvovao u postupku kao tuţilac. hranitelja ili hranjenika. Ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. Prema našem pozitivnom pravu. Ako je sa okrivljenim. U trećem stepenu sudovi sude u vijećima od 5 sudija. njegovim braniocem. O razlozima za izuzeće vodi se računa po sluţbenoj duţnosti. Sudije i graĎani kao sudije porotnici su ravnopravni u rješavanju kako činjeničnih. Ako je oštećen krivičnim djelom. tako i pravnih pitanja. usvojioca. Drugi oblik je kada sudije i graĎani obrazuju jedno jedinstveno vijeće. tuţilac. u pobočnoj liniji do četvrtog. graĎani učestvuju u vršenju sudske funkcije kao sudije porotnici u jedinstvenim vijećima krivičnog suda. tuţiocem ili oštećenim u odnosu staraoca.COM . Radnje u istrazi vrši sudija prvostepenog suda.COM Za krivična djela za koja se prema zakonu moţe izreći kazna zatvora od 15 godina ili teţa kazna. 6. kao i prilikom izricanja krivične sankcije. naziva se porotno suĊenje. Na toj osnovi sudija ili vijeće izriče krivičnu sankciju. 4. a ako to nije moguće. ili je saslušan kao svjedok ili kao vještak. koji moţe odrediti zamjenu (dakle nije obavezan). 2. sudi sudija pojedinac.WWW. njihov zakonski zastupnik odnosno punomoćnik bračni odnosno vanbračni drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena. sudija ili sudija porotnik ne moţe vršiti sudske duţnosti: 1. a u drugom stepenu vijeće od trojice sudija. Ovakvo porotno suĎenje karakteristično je za anglosaksonsko pravo. 5. 3. Sudija ili sudija porotnik čim sazna da postoji neki od taksativno nabrojanih razloga za izuzeće. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda.

Nadleţnost sudova odreĎuje se zakonom. Ponekad za odreĎivanje nadleţnosti ima značaja i svojstvo okrivljenog. Po drugoj vrsti normi.COM Izuzeće moţe traţiti i stranka. U takvim slučajevima govorimo o liĉnoj nadleţnosti (ratione personae). Za djelo učinjeno na domaćem brodu ili avionu nadleţan je sud na čijem području se nalazi matična luka (odnosno zračna luka).COM . kada su za presuĎenje krivičnih djela maloljetnih lica nadleţna posebna vijeća za maloljetnike. Naime. Nadleţnost po mjestu prebivališta ili boravišta – ako mjesto izvršenja krivičnog djela nije poznato. Ova nadleţnost dolazi do izraţaja u postupku prema maloljetnicima. s obzirom na različite stadije postupka. Zahtjev se podnosi odmah po saznanju za postojanje razloga za izuzeće. predaju se na postupanje raznim sudovima ili raznim organima u sudu. Po pravilu. Dakle. Protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće usvaja nije dozvoljena ţalba. zakonski kriterij za odreĎivanje stvarne nadleţnosti su vrsta i visina kazne predviĎene u KZ za pojedino krivično djelo. Zato se ova nadleţnost zove stvarna nadleţnost.WWW. krivična stvar koja je predmet presuĎenja (ratione materiae). koji u tom cilju postavlja 3 vrste normi: Po prvoj vrsti. Pravila o mjesnoj nadleţnosti odreĎuje ZKP. krivična djela se zbog njihove prirode i drugih osobina predaju na presuĎenje odreĎenoj vrsti (kategoriji) sudova. Ako je djelo izvršeno ili pokušano na područjima različitih sudova ili na granici tih područja. Zato se ova nadleţnost naziva funkcionalna nadleţnost. ili domaća luka u kojoj se prvi put zaustavi brod odnosno avion. nadleţan je sud koji je prvi započeo postupak (forum praeventionis). a neka krivična djela su izričitom zakonskom odredbom data u nadleţnost odreĎenoj vrsti sudova. ili se nalazi izvan FBiH. Mjesna nadleţnost – 17b Mjesna nadleţnost je pravo i duţnost stvarno nadleţnog suda da preduzima procesne radnje i da presudi za odreĎeno krivično djelo zbog mjesnog odnosa krivičnog djela i učinioca prema području suda. Nadleţnost po mjestu izvršenja – mjesno je nadleţan sud na čijem području je krivično djelo izvršeno ili pokušano. teritorijalna nadleţnost je nadleţnost suda da postupa na odreĎenom području (teritoriji). Redovne mjesne nadleţnosti su: 1. O zahtjevu rješava predsjednik suda ili predsjednik neposredno višeg suda (ako se radi o izuzeću predsjednika suda). krivično djelo se zbog svoje veze sa odreĎenim mjestom daje u nadleţnost sudu na čijem području se to mjesto nalazi. Pojam mjesne nadleţnosti treba razlikovati od pojma teritorijalne nadleţnosti. ili je neizvjesno na kom je području izvršeno ili pokušano. pojedini dijelovi krivičnog postupka. mada su oni nerazdvojno vezani. 12 WWW.BH-PRAVNICI. Osnov za odreĎivanje nadleţnosti ovdje je krivično djelo. Osnov za odreĎivanje nadleţnosti ovdje je mjesto za koje je je krivično djelo vezano (ratione loci).BH-PRAVNICI. 2. Nadleţnost sudova – 25d Nadleţnost je pravo i duţnost jednog suda da postupa u odreĎenom krivičnom predmetu. odnosno sudskih organa. Zato se ova nadleţnost zove mjesna nadleţnost. nadleţan je sud na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište. Svoj zahtjev treba obrazloţiti i učiniti vjerovatnim postojanje okolnosti koje izazivaju osnovanu sumnju u objektivnost sudije ili sudije porotnika u konkretnom predmetu. zakonskim normama su različite funkcije u krivičnom postupku podijeljene izmeĎu sudova. Stvarna nadleţnost – 26a Stvarna nadleţnost je zakonom odreĎeno pravo i duţnost odrreĎene vrste (kategorije) sudova da u postupku preduzimaju odreĎene procesne radnje i presuĎuju za neka krivična djela s obzirom na njihovu prirodu. Po trećoj vrsti normi.

pojedine istraţne radnje. izvršenje krivičnog djela ili učinioca. a za neka niţi sud. ili je više lica na drugi način u neposrednom odnosu prema jednom krivičnom djelu. Funkcionalna nadleţnost – 18d Funkcionalna nadleţnost je pravo i duţnost suda da vrši procesne radnje u jednom dijelu postupka izvan voĎenja glavnog pretresa i prvostepenog presuĎenja.da odlučuju o ţalbama protiv rješenja istraţnih sudija općinskog suda. Sud koji je nadleţan za izvršioca krivičnog djela po pravilu je nadleţan i za saučesnike. Sud u ovom slučaju moţe odlučiti da se sprovede jedinstveni postupak i donese jedna presuda.BH-PRAVNICI. Nadleţnost po mjestu hvatanja – ako nisu poznati ni mjesto izvršenja krivičnog djela. duţan je da nakon saslušanja stranaka i branioca o tome izvijesti neposredno viši sud koji će odrediti drugi stvarno nadleţni sud na svom području.da rješavaju u posebnim postupcima ako zakonom nije odreĎena nadleţnost drugog suda. . Delegacija stvarne nadleţnosti nije moguća u redovnom krivičnom postupku. Stvarna i mjesna nadleţnost po koneksitetu – 20a Koneksitet postoji kad su više krivičnih predmeta spojeni tako da se u pogledu svih istovremeno vodi krivični postupak i donosi jedna presuda. Ako su nadleţni sudovi iste vrste. .da sprovode istragu. Ako je za neka od ovih djela nadleţan viši. jedinstveni postupak se moţe provesti samo pred višim sudom. nadleţan je sud na čijem području se okrivljeni uhvati ili se sam prijavi. Mješoviti (subjektivno objektivni) koneksitet postoji kad je više lica učestvovalo u izvršenju više krivičnih djela. Objektivni koneksitet (concursus plurium ad delictum) postoji kad je u izvršenju jednog krivičnog djela učestvovalo više lica. a protiv takvih rješenja nije dozvoljena ţalba. Koneksitet je objektivan jere se veza uspostavlja preko krivičnog djela kao objekta postupka. ali samo ako izmeĎu izvršenih krivičnih djela postoji meĎusobna veza i ako postoje isti dokazi. Općinski sudovi su funkcionalno nadleţni naročito: .BH-PRAVNICI.COM 3. Ako je za neka od njih nadleţan viši. lica koja su učiniocu pomogla nakon krivičnog djela. prikrivače. a za neka niţi sud. Vrhovni sud FBiH odrediće jedan od stvarno nadleţnih sudova pred kojim će se provesti postupak. To je nuţna delegacija mjesne nadleţnosti. Na isti način se odreĎuje nadleţnost i u slučaju ako je oštećeni istovremeno učinio KD prema okrivljenom. objektivni i mješoviti (subjektivno-objektivni). onda je za sva djela nadleţan sud koji je prvi započeo postupak.da vrše poslove meĎunarodne pravne pomoći. niti prebivalište odnosno boravište okrivljenog (ili su oba mjesta izvan FBiH). 13 WWW. Nadleţni sud moţe iz vaţnih razloga ili iz obzira cjelishodnosti do završetka glavnog pretresa odlučiti da se postupak za pojedina krivična djela ili protiv pojedinih počinilaca razdvoji i posebno dovrši ili preda drugom nadleţnom sudu. te lica koja nisu prijavila pripremanje krivičnog djela.WWW. ako zakonom nije odreĎena nadleţnost drugog suda. . Rješenja o spajanju i razdvajanju postupaka donosi nadleţni sud. Koneksitet moţe biti subjektivni. Nadleţnost po odluci suda – ako se po prethodnim pravilima o redovnoj mjesnoj nadleţnosti ne moţe ustanoviti koji sud je mjesno nadleţan. kao i pripremni postupak prema maloljetnicima za krivična djela iz svoje nadleţnosti. ZKP predviĎa i poseban slučaj razdvajanja već spojenog krivičnog postupka.COM . Subjektivni koneksitet (concursus delictorum) postoji kad je jedno lice izvršilo više krivičnih djela u sticaju. za sva djela je nadleţan viši sud. Vanredne mjesne nadleţnosti su: 1. Delegirana nadleţnost – kad je nadleţni sud spriječen da postupa iz pravnih ili stvarnih razloga. 2.

WWW. već će sam provesti postupak i donijeti odluku.da odlučuje o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka kantonalnih sudova i svog vijeća donesenih u prvom stepenu. Sukob moţe biti pozitivan i negativan.da odlučuje o vanrednim pravnim sredstvima protiv pravosnaţnih odluka sudova u FBiH kad je to zakonom odreĎeno.da odlučuje u trećem stepenu o redovnim pravnim sredstvima protiv odluka kantonalnih sudova i svog vijeća donesenih u drugom stepenu. sud se ne moţe oglasiti mjesno nenadleţnim. a protiv takve pravosnaţne presude moţe se uloţiti zahtjev za zaštitu zakonitosti. Ispitivanje nadleţnosti. okrivljeni je stranka i u materijalnom i u formalnom smislu jer se pred sudom spori o pitanju svoje vlastite odgovornosti i svog vlastitog prava. . Što se tiće mjesne nadleţnosti. Nadleţni tuţilac u materijalnopravnom smislu nije stranka jer se ne spori u nekom vlastitom materijalnom pravu. Pozitivan sukob postoji kad 2 ili više sudova prisvajaju nadleţnost u konkretnoj stvari. obaveza ili odnos. a Vrhovni sud FBiH ostale moguće sukobe u kojima učestvuju kantonalni i općinski sudovi. .COM .da rješavaju sukobe o mjesnoj nadleţnosti izmeĎu općinskih sudova sa svog područja itd. Kantonalni sudovi su funkcionalno nadleţni naročito: . Postupak za rješavanje pokreću sami sudovi po sluţbenoj duţnosti. S druge strane. a negativan kad odbijaju nadleţnost.da vrši druge poslove odreĎene zakonom. Osim toga. pojedine istraţne radnje.COM da pruţaju pravnu pomoć sudovima Federacije i Kantona. niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadleţnosti. Sukob rješava zajednički neposredno viši sud – kantonalni izmeĎu općinskih sudova svog područja. . Prvostepena presuda koju je donio stvarno nenadleţan sud moţe se pobijati ţalbom zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka. oglasiće se nenadleţnim i predmet uputiti nadleţnom sudu. pravni interes. Od općeg pravila da ne moţe suditi stvarno nadleţan sud postoji jedan izuzetak. STRANKE U KRIVIĈNOM POSTUPKU Uopće .da sprovode istragu. utvrĎuje ili ostvaruje u krivičnom postupku. U praksi je češći slučaj negativnog sukoba nadleţnosti. stranke u svakom stadiju postupka mogu isticati prigovor stvarne nenadleţnosti suda. 14 WWW. nakon što optuţnica stupi na snagu. neće odbiti optuţbu i predmet dostaviti tom sudu. . Čim primijeti da nije nadleţan. Očigledno se materijalnopravni pojam stranke u krivičnom postupku ne moţe koristiti jer društvena zajednica ne moţe biti stranka u postupku.BH-PRAVNICI.22b U formalnom (procesnom) smislu stranke su subjekti koji se u krivičnom postupku spore o suprotnim interesima i zahtjevima pred sudom od kojeg očekuju rješenje spora. Sukob nadleţnosti – 15c Sud po sluţbenoj duţnosti pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadleţnost. . U materijalnopravnom smislu stranka bi bila subjekat čije se vlastito materijalno pravo. već istupa u ime društvene zajednice.BH-PRAVNICI. Ako tokom glavnog pretresa sud ustanovi da je za suĎenje nadleţan niţi sud. Vrhovni sud FBiH je funkcionalno nadleţan naročito: . kao i pripremni postupak prema maloljetnicima za krivična djela iz svoje nadleţnosti. Sukob nadleţnosti je spor izmeĎu 2 ili više sudova o tome koji od njih je stvarno i mjesno nadleţan da postupa u konkretnoj krivičnoj stvari. da vrše i druge poslove odreĎene zakonom.da odlučuju o ţalbama protiv odluka općinskog suda.

4. izjavljuje ţalbe protiv pravosnaţnih sudskih odluka i podnosi vanredne pravne lijekove protiv pravosnaţnih sudskih odluka. a to su: načelo jedinstva i nedjeljivosti. Naĉelo hijerarhijskog ureĊenja znači podreĎenost niţih tuţilaštava višim. odnosno optuţni prijedlog pred nadleţnim sudom.BH-PRAVNICI. Naĉelo monokratskog odluĉivanja u suštini znači da sve poslove iz nadleţnosti tuţilaštva vrši uvijek jedno lice. Tuţilaštvo mora preduzeti krivično gonjenje uvijek kad su ispunjeni zakonski uslovi. tako da ne postoji vršenje poslova i odlučivanje u zbornom sastavu. odnosno da izuzetno predlaţe podizanje neposredne optuţnice. tj. načelo hijerarhijskog ureĎenja iz kojeg proizilaze načela devolucije i supstitucije. tuţilaštvo ima pravo i duţnost izvještavati nadleţna tijela o svom radu. kao i pravo vršenja nadzora nad radom niţih tuţilaca. kad ima dovoljno dokaza da je izvršeno krivično djelo za koje se goin po sluţbenoj duţnosti. Osim toga. Tuţilaštvo je samostalno drţavno tijelo koje vrši funkciju krivičnog gonjenja i druga zakonom odreĎena prava i duţnosti. U odnosu na treća lica uvijek je odgovorno jedno lice iz tuţilaštva. preduzima potrebne mjere u vezi sa otkrivanjem krivičnih djela i pronalaţenjem učinilaca.WWW.BH-PRAVNICI. te nadzire aktivnosti organa unutrašnjih poslova na istom planu. bezi obzira da li se radi o samom nadleţnom tuţiocu ili njegovim zamjenicima. Ovo načelo daje pravo vršenja disciplinske vlasti višeg tuţioca u odnosu na niţe tuţioce. 3. UreĎenje tuţilaštva je zasnovano na odreĎenim posebnim načelima.COM . Sva tuţilaštva čine jedinstvenu organizaciju. Stranka je tuţilac i okrivljeni. privatni tuţilac i oštećeni kao tuţilac. Nadleţni tuţilac (prava i duţnosti) – 33b Za uspješnu realizaciju funkcije krivičnog gonjenja. 2. u kojoj su niţa tuţilaštva neposredno podreĎena višem tuţilaštvu. zahtijeva sprovoĎenje istrage. načelo monokratskog odlučivanja itd. tuţilaštvo putem medija informira javnost o stanju kriminaliteta i drugim pojavama i problemima od općeg značaja koje je zapazilo u svom radu. načela) – 7b Nadleţni tuţilac je subjekat koji vrši funkciju krivičnog gonjenja za krivična djela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti. 15 WWW. te vrši i druge radnje. Nadleţni tuţilac (organizacija. podiţe i zastupa optuţnicu. vidljivo je da se pod pojmom stranke u krivičnom postupku podrazumijeva samo stranka u procesnom (formalnom) smislu. nadleţni tuţilac ima pravo i duţnost da: 1. kao i hijerarhiju izmeĎu pojedinaca unutar tuţilaštva. Naĉelo supstitucije predstavlja pravo višeg tuţioca da vršenje odreĎenih poslova u konkretnoj krivičnoj stvari preuzme od odreĎenog niţeg tuţioca i povjeri ih nekom drugom niţem tuţiocu. Naĉelo jedinstva i nedjeljivosti tuţilaštva znači da tuţilaštvo predstavlja jedinstvenu organizaciju na kojoj se nalaze viša i niţa tuţilaštva. Isto tako. Naĉelo devolucije znači pravo višeg tuţioca da preuzima i neposredno obavlja poslove iz nadleţnosti niţeg tuţioca. primjeni zakona i pojavama koje je uočilo u obavljanju svojih ovlaštenja.COM Dakle. Pod tuţiocem se podrazumijeva nadleţni tuţilac.

Ako je oštećeni neopravdano odsutan sa pretresa ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene boravišta. postaje stranka u postupku i ima sva prava koja u postupku ima nadleţni tuţilac kao stranka. Za maloljetnike i lica lišena poslovne sposobnosti privatnu tuţbu podnosi njihov zakonski zastupnik.COM . a ako to učini tokom glavnog pretresa. opravdanost gonjenja ocjenjuje sudsko vijeće. Odustanak se vrši izjavom. osim prava koja inače pripadaju nadleţnom tuţiocu kao drţavnom organu. Odluku vijeća zatraţiće predsjednik prvostepenog vijeća. Pravo na privatnu tuţbu prelazi i na nasljednike privatnog tuţioca. Kad nadleţni tuţilac naĎe da nema osnova da preduzme gonjenje za krivično djelo koje se goni po sluţbenoj duţnosti. tj. onda je korektiv u tome da se gonjenje prepusti graĎanima. krivična prijava će se smatrati kao blagovremena privatna tuţba ako je podnesena u roku predviĎenom za privatnu tuţbu (3 mjeseca). sud presudom odbija tuţbu. a tokom postupka se utvrdi da se radi o krivičnom djelu za koje se goni po privatnoj tuţbi. Ako tuţilac odustane prije početka glavnog pretresa. smatraće se da neće da produţi gonjenje. bilo pismenom ili usmenom na zapisnik kod suda. Privatni tuţilac moţe odustati od tuţbe do završetka glavnog pretresa.BH-PRAVNICI. Općinsko tuţilaštvo postupa pred općinskim sudom. Ako oštećeni stupi na mjesto nadleţnog tuţioca. postupak se obustavlja rješenjem suda. Ako nadleţni tuţilac odustane od optuţnice na glavnom pretresu. funkciju krivičnog gonjenja ostvaruje privatni tuţilac. sudska kontrola gonjenja otpada i oštećeni kao tuţilac po svojoj slobodnoj dispoziciji moţe nastaviti gonjenje. Ovaj rok je prekluzivan. lice na čiju štetu je takvo krivično djelo učinjeno. ako smatra da nema mjesta krivičnom gonjenju zbog postojanja razloga za obustavu postupka. Oštećeni ima pravo nastaviti gonjenje u roku od 8 dana od prijema obavještenja o obustavi postupka (subjektivni rok). koji ga mogu ostvariti u roku od 3 mjeseca nakon njegove smrti. a federalno pred Vrhovnim sudom FBiH.WWW. kantonalno pred kantonalnim. mada postoje uslovi da se goni za konkretno krivično djelo. Vaţi i obrnuto. odnosno od dana kad je sud donio rješenje o obustavi postupka (objektivni rok). podnesena privatna tuţba će se smatrati kao krivična prijava ako se tokom postupka utvrdi da se radi o krivičnom djelu za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. Sukob nadleţnosti rješava zajednički neposredno viši tuţilac. Kod ovih krivičnih djela nadleţni tuţilac nema ingerencije. Privatni tuţilac – 16b Za krivična djela koja za koja se goni po privatnoj tuţbi. Kad optuţnicu podiţe oštećeni kao tuţilac bez sprovoĎenja istrage. Privatna tuţba podnosi se najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana kad je ovlašteno lice saznalo za krivično djelo i učinioca. duţan je da u roku od 8 dana o tome obavijesti oštećenog i da ga uputi da moţe sam preduzeti gonjenje. odnosno 3 mjeseca od dana kad je nadleţni tuţilac odbacio prijavu. tj. ali samo onda kad je krivičnim djelom povrijeĎeno ili neposredno ugroţeno neko subjektivno (lično ili imovinsko) pravo.COM Pitanje stvarne i mjesne nadleţnosti tuţioca je riješeno gotovo na istovjetan način kao i stvarna i mjesna nadleţnost sudova. oštećeni je duţan da se odmah izjasni da li će produţiti gonjenje. Nakon što optuţnica stupi na pravnu snagu. Prava privatnog tuţioca kao stranke u postupku su obimna. Zakonska norma daje pravo na supsidijarnu tuţbu. U oba slučaja privatni tuţilac gubi pravo da ponovo podnese privatnu tuţbu.BH-PRAVNICI. On ima pravo: 16 WWW. Oštećeni kao tuţilac (supsidijarni tuţilac) – 19b Ako nadleţni tuţilac u nekom slučaju ne preduzme gonjenje ili odustane od gonjenja za krivično djelo. Maloljetnik koji je navršio 16 godina moţe i sam podnijeti privatnu tuţbu. Ako je oštećeni podnio krivičnu prijavu.

Obligatorna formalna odbrana javlja se u slučajevima kad okrivljeni mora imati branioca bilo zbog teţine djela ili posebnih potreba okrivljenog.COM da predloţi sprovoĎenje ili dopunu istrage. ako i za njih postoje razlozi kojima se rukovodio viši sud da izmijeni prvostepenu odluku (tzv.COM . Na taj način se suzbija mogućnost da sud ostane pod utiskom završnog govora tuţioca. Okrivljeni se o pravu da uzme branioca mora poučiti prilikom prvog ispitivanja. a jednom obustavljeni postupak moţe se nastaviti samo ako se podnesu novi dokazi. Kod teških krivičnih djela formalna odbrana okrivljenog je obavezna i ako branioca ne uzme sam okrivljeni.BH-PRAVNICI. na glavnom pretresu ima pravo da zastupa tuţbu. ako okrivljeni sam ne 17 WWW. ZKP posebno zabranjuje primjenu medicinskih intervencija ili davanje bio kakvih sredstava okrivljenom koja bi uticala na njegovu volju. Branilac kojeg izabere okrivljeni je izabrani branilac. te sva druga prava procesne stranke. kada mu se mora i saopštiti da branilac moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. kao i za odluke povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Posebno korisna za okrivljenog je ustanova zabrane reformatio in peius. svjedocima. Nije dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka na štetu osuĎenog ili osloboĎenog lica. a ukoliko se istraţni sudija ne sloţi sa njegovim prijedlogom. a uz odreĎena zakonska ograničenja moţe ga zamijeniti advokatski pripravnik. Svrha je da se okrivljeni kao stranka izjednači sa tuţiocem. da postavlja pitanja svjedocima i vještacima. Okrivljeni ima pravo. ali se na sve to ne prisiljava. postavlja pitanja okrivljenom. okrivljeni ima jasna zakonska prava i duţnosti. Isto vaţi za odluke povodom prigovora protiv optuţnice. ZKP predviĎa da branilac moţe biti samo advokat. Osim što svako iznuĎivanje iskaza od okrivljenog predstavlja krivično djelo. kao i pravo na pravne lijekove. Formalna odbrana se sastoji u tome da okrivljeni u postupku moţe uzeti stručno lice za svog branioca. Materijalna se sastoji u pravu okrivljenog da se brani tokom postupka na prethodno opisani način. da u toku postupka ukazuje na činjenice i dokaze od kojih zavisi utvrĎivanje postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti okrivljenog. Skup svih procesnih prava koja su konstituirana korist okrivljenog. ali ne i duţnost da se brani. vještacima itd. da se izjašnjava o navodima optuţbe i da ih pobija. Okrivljenom pripada zadnja riječ na glavnom pretresu. te da koristi pravne lijekove. što se upravo i postiţe uzimanjem branioca koji je po svojoj stručnosti izjednačen sa tuţiocem. Okrivljeni (prava i duţnosti) – 32b Kao subjekat u krivičnom postupku. Kad viši sud donese odluku u korist jednog od okrivljenih koji se ţalio. kao i garancija njegovog procesnog subjektiviteta naziva se favor defensionis (pogodnost odbrane). postavlja mu ga sud po sluţbenoj duţnosti. što omogućava da se pravo na ţalbu koristi bez straha i u punoj mjeri. Okrivljeni zbog svoje ţalbe ne moţe nikad proći gore nego što bi prošao da se nije ţalio. a odbranu uz pomoć izabranog branioca nazivamo fakulativnom formalnom odbranom. odlučuje vijeće suda.BH-PRAVNICI. Kod ove vrste formalne odbrane. Materijalna i formalna odbrana – 34b Odbrana okrivljenog je materijalna i formalna. On ima pravo da poriče ili priznaje činjenice koje mu se stavljaju na teret.beneficium cohesionis). onda će po sluţbenoj duţnosti postupiti u korist ostalih saokrivljenih koji se nisu ţalili.WWW.

prava i duţnosti) – 21d Oštećeni je osoba kojoj je povrijeĎeno ili ugroţeno neko lično ili imovinsko pravo. Oštećeni (poloţaj u krivičnom postupku. kontaktira sa okrivljenim bez nadzora. To je postavljeni branilac ili branilac po službenoj dužnosti. d) Moţe prisustvovati saslušanju svjedoka. zajedno sa tuţiocem. ali je duţan da sudu iznese i prezentira samo istinito stanje o činjenicama. b) Nakon što je saslušan kao svjedok. Branilac ima pravo da prećuti i ne iznese činjenice koje idu na štetu okrivljenog. predlaţe nove dokaze.COM izabere branioca. Imovinskopravni zahtjev oštećenog – 20b ZKP odreĎuje da će se u krivičnom postupku na prijedlog ovlaštenih lica raspraviti i imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvršenja krivičnog djela. oštećenom se ne moţe uskratiti razmatranje spisa. razmatra krivične spise. Ako okrivljeni po svom imovnom stanju ne moţe snositi troškove odbrane.ako je okrivljeni nijem. c) Moţe prisustvovati uviĎaju i saslušanju vještaka. kao i na nagradu čija je visina odreĎena tzv. O ovom pravu okrivljeni će se poučiti tokom prvog ispitivanja. Branilac (pojam. sve dok pritvor traje. okrivljenim i braniocem. sud ga postavlja po sluţbenoj duţnosti.WWW. predsjednik suda za branioca po sluţbenoj duţnosti postavlja prvenstveno advokata. na zahtjev okrivljenog sud će postaviti branioca. sa odreĎenim procesnim pravima. On nije stranka u postupku (ne pripada mu ni funkcija gonjenja niti odbrane).COM . U slučaju obligatorne formalne odbrane.od trenutka kad je protiv okrivljenog podignuta optuţnica za krivično djelo za koje se po zakonu moţe izreći 10 godina zatvora ili teţa kazna. Ako u sjedištu suda nema dovoljno advokata. za branioca se moţe postaviti i drugo lice sa pravnom spremom koje je sposobno da okrivljenom pruţi pomoć u odbrani. već sporedni procesni subjekt. ali samo ako je vjerovatno da svjedok neće doći na glavni pretres. . .odmah nakon što je okrivljenom odreĎen pritvor. Osim toga sud moţe okrivljenom postaviti branioca iako nisu ispunjeni naprijed navedeni uslovi.formalna odbrana je obavezna i za okrivljenog kome se sudi u odsustvu. . ne postoje uslovi za obaveznu odbranu. a oštećeni u postupku i druga ovlaštenja: a) Moţe stavljati formalne prijedloge za pribavljanje i izvoĎenje dokaza. Osnovna duţnost branioca je da savjesno postupa u zaštiti interesa okrivljenog i da kao tajnu čuva sve što mu je okrivljeni povjerio kao svom braniocu. a postupak se vodi za krivično djelo za koje se moţe izreći kazna zatvora 3 godine ili teţa kazna. a branilac mora biti advokat.BH-PRAVNICI. a postupak se vodi za krivično djelo za koje se moţe izreći kazna zatvora do 5 godina. Maloljetni okrivljenik od početka pripremnog postupka mora imati branioca.BH-PRAVNICI. Najvaţnije pravo oštećenog je imovinskopravni zahtjev nastao usljed izvršenja krivičnog djela. ukoliko ocijeni da to zbog sloţenosti postupka zahtijevaju interesi odbrane.advokatskom tarifom. ako se time ne bi znatno odugovlačio krivični 18 WWW. prisustvuje izvoĎenju dokaza. gluh ili nesposoban da se sam uspješno brani ili ako se postupak vodi zbog krivičnog djela za koje se moţe izreći kazna dugotrajnog zatvora. prava i duţnosti) – 36c Branilac je ovlašten da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moţe preduzimati i okrivljeni – da prisustvuje ispitivanju okrivljenog. Branilac ima pravo na naknadu troškova koje je imao u vršenju odbrane. ZKP normira slučajeve obavezne formalne odbrane: . u ime okrivljenog podnosi pravna sredstva. a zahtjev za postavljanje branioca moţe se staviti u toku cijelog krivičnog postupka.

Danas preovladava stanovište da oštećeni ima pravo traţiti i naknadu neimovinske štete koju je pretrpio. mjesto) – 35d Krivičnoprocesne radnje preduzimaju i osnovni i sporedni subjekti postupka. Forma procesnih radnji.WWW. Mjesto izvršenja procesnih radnji. Po pravilu se radnje vrše u zgradi suda.BH-PRAVNICI. Za krivični postupak se ne moţe reći da je strogo formalno pravo u smislu da će radnja ostati bez ikakvog dejstva ako nije preduzeta u propisanoj formi. ne moţe se traţiti poništavanje braka. Krivičnoprocesne radnje regulisane su u ZKP sa 3 vrste normi. a o zahtjevu odlučuje sud. ili sudu pred kojim se vodi postupak i to najkasnije do okončanja glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. forma ne mora uvijek biti odlučna za vaţnost jedne procesne radnje. Imovinskopravni zahtjev moţe biti i kombinovan: npr. povrat stvari ili poništavanje odreĎenog pravnog posla. razvijaju i završavaju. pretres stana. Na stavljanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku legitimisan je onaj ko je aktivno legitimisan i za pokretanje parnice. saslušanje svjedoka koji ne moţe pristupiti sudu itd). Da bi krivični postupak tekao pravilno i brzo. Poništavanje pravnog posla moţe se traţiti ako se radi o imovniskopravnom poslu (npr. KRIVIĈNOPROCESNA RADNJA Krivičnoprocesne radnje (forma.72-82 ZKP). Zakon za neke procesne radnje predviĎa i rokove. Zahtjev se moţe odnositi na naknadu štete.COM . Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva podnosi se organu kome se dostavlja krivična prijava.da se odnosi istovremeno na naknadu štete. Okrivljenom se daje mogućnost da se izjasni o imovinskopravnom zahtjevu. OslobaĎajuća presuda krivičnog suda ni u kom pogledu ne veţe parnični sud. već mogu i njegovi nasljednici. Najčešće se zahtjev odnosi na naknadu štete prouzrokovane krivičnim djelom.BH-PRAVNICI. S obzirom na značaj načela materijalne istine. ZKP nije izričito regulisao mjesto izvršenja procesnih radnji. U slučaju odustanka. mjesto i vrijeme izvršenja procesnih radnji. povrat stvari i poništavanje pravnog posla. Pravosnaţnu presudu kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu krivični sud moţe izmijeniti samo povodom ponavljanja krivičnog postupka i zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Sud nikad ne moţe imovinskopravni zahtjev odbiti kao neosnovan. U istom roku ovlaštena osoba moţe i odustati od prijedloga. uviĎaj na licu mjesta.COM postupak. Ako nema dovoljno elemenata da usvoji imovinskopravni zahtjev. Rokovi – 31a 19 WWW. krivični sud će oštećenog uputiti na parnicu.ekshumacija i obdukcija leša. osim ako je drugačije zakonom propisanom. Tim radnjama se procesnopravni odnosi zasnivaju. Po pravilu se sve procesne radnje preduzimaju u radno vrijeme nadleţnog organa. često značajnija od imovinske štete. odnosno na svojoj teritoriji. koje se odnose na formu procesnih radnji. b) U obliku propisivanja forme za odreĎenu radnju. Forma procesne radnje je Zakonom normirana na 2 načina: a) U obliku općih pravila o formi (čl. jer to nije imovinskopravni posao). Sudovi i ostali organi preduzimaju procesne radnje u svom sjedištu. ali po prirodi stvari to moţe biti i na drugom mjestu (npr. Vrijeme izvršenja procesnih radnji. jer je ta šteta krupna i značajna za njegovu ličnost. To dakle ne mora biti sam oštećeni. ili ako donese presudu kojom se optuţba odbija ili se optuţeni oslobaĎa od optuţbe. prijedlog se ne moţe ponovo staviti.

Rješenje je odluka kojom se po pravilu ne rješava krivični spor. npr.COM Rok je vrijeme u kome se ima izvršiti odreĎena procesna radnja. a sudske odreĎuje sud u svakom konkretnom slučaju. Povrat u prijašnje stanje – 35a Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) je pravno sredstvo kojim se otklanjaju nepovoljne posljedice koje su za procesnog subjekta nastale usljed propuštanja procesne radnje ili ročišta bez njegove krivice. već eventualno odgovornost sluţbenog lica koje je propustilo rok (npr. a sudski se po pravilu mogu produţavati. a objektivni 3 mjeseca od dana propuštanja. 20 WWW. o vaspitnoj mjeri. odluke u krivičnom postupku dijele se na presude. Povrat u preĊašnje stanje zbog propuštanja roka za ţalbu dozvoljen je samo u korist okrivljenog. ali sud nadleţan za njeno rješavanje moţe odlučiti da se zaustavi izvršenje dok se ne donese odluka po molbi. Procesni rokovi mogu biti: a) Zakonski i sudski – zakonske je odredio zakon.rokovi kojima se nadleţnim organima daje rok za izvoĎenje procesne radnje nisu pravi procesni rokovi i ne povlače procesne posljedice.BH-PRAVNICI. Zakonski rokovi se po pravilu ne mogu produţavati. koji su odreĎeni krivičnim zakonom i koji se odnose na institute materijalnog krivičnog prava (npr. Pitanje opravdanosti razloga je faktičko pitanje. Propuštanjem dilatornog roka ne gubi se pravo na izvršenje procesne radnje.rokovi zastare krivičnog gonjenja). Povrat u preĊašnje stanje zbog propuštenog roĉišta dozvoljen je samo kada privatni tuţilac. Instrukcioni rokovi. Molba za povrat po pravilu nema suspenzivno dejstvo. odnosno predmet krivičnog spora. oštećeni ili oštećeni kao tuţilac iz opravdanih razloga nisu pristupili na ročište za pretres. b) Peremptorni i dilatorni – peremptorni su oni čijim propuštanjem se gubi pravo na preduzimanje procesne radnje. u slučaju propuštanja ročišta. Odluke. Izuzetno. ZKP dozvoljava povrat u preĎašnje stanje izuzetno i to: u slučaju propuštanja roka za ţalbu na presudu ili rješenje o primjeni mjere bezbjednosti. Saopštavanje i dostavljanje odluka – 25a Odluke su izjave volje suda ili drugog drţavnog organa u krivičnom postupku kojima se primjenjuje zakon na konkretnu situaciju ili na konkretne činjenice. c) Strogi i obiĉni – strogi se ne mogu. Obzirom na njihovu formu. već je samo odredio da to mora biti opravdan razlog. Nepoštivanje rokova najčešće povlači gubitak prava na izvoĎenje odreĎene procesne radnje (prekluzija).WWW. a obični se mogu produţiti.COM . ZKP nije konkretizirao razloge zbog kojih se moţe traţiti povrat u preĎašnje stanje zbog propuštanja roka za ţalbu ili ročišta. Rješenjem se po pravilu ne završava krivični postupak.rok za pismenu izradu presude). Protiv rješenja kojim se dozvoljava povrat u prijašnje stanje nije dozvoljena ţalba. Od procesnih rokova treba razlikovati materijalnopravne rokove. o sudskoj opomeni.rješenjem o obustavi istrage. a na osnovu zakonskog ovlaštenja. vaspitne mjere ili mjere oduzimanja imovinske koristi. Presuda je sudska odluka kojom se rješava konkretan krivičnopravni spor. Subjektivni rok za traţenje povrata je 8 dana od prestanka razloga zbog kojeg je rok propušten. rješenja i naredbe. i to moţe biti slučaj. Povrat zbog propuštanja roka za traţenje povrata nije dozvoljen (restitutio restitutionis non datur). već se rješavaju pojedina procesna pitanja u toku krivičnog postupka.BH-PRAVNICI. tj.

Formalno pravosnaţna odluka se ne moţe pobijati redovnim pravnim lijekom. Izvršnost znači da nema zakonskih smetnji za izvršenje odluke. poziv za glavni pretres. uručiti zainteresiranom licu. TakoĎe se moraju dostavljati i odluke pri čijem objavljivanju zainteresirano lice nije bilo prisutno.WWW. U odreĎenim slučajevima dostavljanje se mora izvršiti lično. Pravosnaţnost nastupa samo u pogledu dispozitiva. ovjeren prepis presude sa klauzulom izvršnosti dostaviće na postupanje organu koji je nadleţan za izvršenje. Okrivljenom se lično moraju dostaviti: optuţnica. ZKP predviĎa 2 načina saopštavanja odluka: usmenim objavljivanjem i dostavljanjem odluke u ovjerenom prepisu. presuda je izvršna kad postane pravosnaţna i kad za izvršenje ne postoje zakonske smetnje. privatna tuţba i poziv na glavni pretres. ili neposredno kod tog organa. kao i ţalba protivne strane koja se dostavlja radi odgovora.COM .BH-PRAVNICI. ali se u svakom pojedinom slučaju na osnovu zakonske terminologije moţe vidjeti da li se radi o rješenju ili naredbi. a ne i u pogledu obrazloţenja odluke. kao i ţalba protivne strane koja se dostavlja radi odgovora. U teoriji se razlikuje formalna i materijalna pravosnaţnost. 3. moţe se obnoviiti postupak.naredba za dovoĎenje okrivljenog). Po čl. MeĎutim. Pravosnaţnost znači da se u redovnom postupku više ne moţe staviti u pitanje neki predmet koji je konačno riješen. Principijelna razlika izmeĎu rješenja i naredbe se ne moţe postaviti. Dostavljanje se po pravilu vrši preko pošte. neke odluke se uvijek moraju dostaviti u ovjerenom prepisu. oštećenom kao tuţiocu ili njihovim zakonskim zastupnicima lično se dostavljaju: poziv za podnošenje privatne tuţbe i optuţnice. To su odluke protiv kojih po zakonu ovlašteno lice ima pravo uloţiti redovni pravni lijek. U izuzetnim slučajevima koji su predviĎeni Zakonom. 21 WWW. a moţe se vršiti i preko sluţbenog lica organa koji je donio odluku. odnosno odbijen kao neosnovan. O izvršenom dostavljanju sačinjava se posebna potvrda – dostavnica. ali se u slučaju nezaticanja adresata mogu dostaviti i posredno.125 st. Pravosnaţnost i izvršnost krivične presude obično nastupaju istovremeno. Objavljivanje se sastoji u usmenom saopštavanju sadrţaja odluke zainteresiranim licima. Kad je pravni lijek odbačen kao neblagovremen ili nedopušten. Kad je istekao zakonski rok.BH-PRAVNICI. Izvršenje odluka – 23c Odluka donesena u krivičnom postupku se po pravilu izvršava kad postane pravosnaţna i izvršna. Saopštenje i dostavljanje odluka.COM Naredba je odluka koja se takoĎe donosi u toku krivičnog postupka (npr. zatim sve odluke od čijeg dostavljanja teče rok za ţalbu. 2. što je bitno napomenuti zbog prethodnog pitanja. Ako prvostepeni sud nije nadleţan za izvršenje. Privatnom tuţiocu. U krivičnom postupku formalna pravosnaţnost se poklapa sa materijalnom. Pravosnaţnost presude nastupa: 1. tj. optuţni prijedlog. na Zakonom propisani način. Kad su se stranke odrekle prava na upotrebu pravnog lijeka. Materijalna pravosnaţnost znači da se o istoj stvari više ne moţe voditi redovni postupak jer je stvar materijalnopravno riješena (ne bis in idem). čije rješenje se navodi u obrazloţenju i koje kasnije moţe biti drugačije riješeno u nekom drugom postupku. a pravni lijek nije uloţen.2 ZKP. Ostala pismena se takoĎe po pravilu dostavljaju lično. te odluke za koje od dana dostavljanja teče rok za ţalbu. U takvom slučaju se usmeno objavljivanje konstatuje na zapisnik ili na sam spis.

dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se mogu lako čuvati i unovčiti. 3. kao i da branilac moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. Obećanje okrivljenog da neće napustiti boravište – 19a Obećanje okrivljenog da neće napustiti boravište daje se sudu pred kojim se vodi postupak. ili nakon okončanja krivičnog postupka.WWW. Kad se prvi put poziva. Jemstvo – 5b Jemstvo je mjera koja sluţi kao zamjena za pritvor. jemstvo i pritvor. ako se uredno pozvani okrivljeni neopravdano ne odazove pozivu.COM MJERE ZA OBEZBJEĐENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIĈNOG POSTUPKA (UOPŠTE)– 17d Cjelokupna procesna djelatnost je sredstvo da se potpuno i pravilno utvrde sve relevantne činjenice koje se trebaju supsumirati pod odredbe materijalnog krivičnog prava. Dato obećanje se unosi u zapisnik. ako se uredno dostavljanje poziva nije moglo izvršiti.BH-PRAVNICI. Rješenje o jemstvu tokom istrage donosi istraţni sudija. 2. lične i porodične prilike okrivljenog. a okrivljeni se prilikom davanja obećanja upozorava da se protiv njega moţe odrediti pritvor ako prekrši svoju obavezu. Visina se odreĎuje s obzirom na teţinu krivičnog djela. a drugi dio na stvaranje uslova za utvrĎivanje pravno relevantnih činjenica. Moţe se sastojati i u stavljanju hipoteke na nekretnine do iznosa jemstva. DovoĎenje – 8a DovoĎenje je mjera za obezbjeĎenje prisustva okrivljenog koja se vrši od strane sudske policije. odnosno ako se priprema za bjekstvo ili ako se nakon odreĎivanja jemstva pojavi 22 WWW. Jemstvo će se ukinuti i odrediti pritvor ako se okrivljeni koji se nalazi na slobodi ne odazove na uredan poziv bez opravdanih razloga. Jemstvo se moţe ukinuti tokom krivičnog postupka. Poziv mora biti u zatvorenom omotu. Od okrivljenog se privremeno moţe oduzeti putna isprava. kao i u ličnoj obavezi jednog ili više graĎana da će u slučaju bijega okrivljenog platiti utvrĎeni iznos jemstva. Poziv – 1b Poziv je pismeni nalog okrivljenom od strane suda da u odreĎeno vrijeme doĎe na odreĎeno mjesto sa upozorenjem da će u slučaju nedolaska biti priveden.BH-PRAVNICI. Mjere za obezbjeĎenje upravljene prema ličnosti okrivljenog su: poziv. dovoĎenje. obećanje okrivljenog da neće napustiti boravište. što okrivljenom omogućava da blagovremeno pripremi odbranu. Te mjere se dijele na mjere za obezbjeĎenje upravljene prema ličnosti okrivljenog i mjere za obezbjeĎenje materijalnih dokaza i imovinskih interesa. a nakon podizanja optuţnice vijeće nadleţnog suda. već jednostavno mjere koje sluţe ciljevima uspješnog voĎenja krivičnog postupka. To nisu nikakve sankcije. Mjera se odreĎuje ako postoji bojazan da bi se okrivljeni u toku postupka mogao sakriti ili otići u inostranstvo ili u nepoznato mjesto. U njemu se mora navesti zakonski naziv krivičnog djela (pravna kvalifikacija). okrivljeni će se u pozivu poučiti o pravu da uzme branioca.COM . U ovu drugu vrstu djelatnosti spadaju mjere za obezbjeĎenje prisustva okrivljenog i uspješno voĎenje krivičnog postupka. DovoĎenje moţe biti nareĎeno u 3 slučaja: 1. Dio te djelatnosti je direktno usmjeren na utvrĎivanje činjeničnog stanja. Sastoji se u polaganju gotovog novca. a iz okolnosti očigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva. ako je doneseno rješenje o odreĎivanju pritvora. te imovno stanje lica koje daje jemstvo. hartija od vrijednosti. a na osnovu naredbe koju izdaje sud.

sakriti. 23 WWW. To su krivična djela: terorizam. uzimanje talaca.BH-PRAVNICI. a njegovo trajanje mora biti svedeno na najkraće nuţno vrijeme. ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati krivični postupak uticanjem na svjedoke. a moţe se produţiti ako je istraţni sudija nadleţnog suda donio rješenje o sprovoĎenju istrage i zatraţio od istraţnog sudije niţeg suda da provede pojedine istraţne radnje. pravo na ţalbu) – 27c Pritvor moţe odrediti istraţni sudija nadleţnog suda (mjesec dana). Pritvor (uopće) – 26b Pritvor je preventivno lišenje slobode okrivljenog. Pritvor se moţe odrediti samo pod uslovima predviĎenim u ZKP. Ako je presudom izrečena kazna zatvora. Istraţni sudija moţe odrediti pritvor i u predkrivičnom postupku. Provodi se radi obezbjeĎenja prisustva okrivljenog i uspješnog voĎenja krivičnog postupka. Pritvor se odreĎuje i produţava pismenim rješenjem koje sadrţi: ime i prezime lica koje se pritvara.BH-PRAVNICI.COM neki drugi zakonski razlog za odreĎivanje pritvora. 3. ratni zločini. te ugroţavanje sigurnosti leta zrakoplova. krivična djela protiv ţivota i tijela. meĎunarodni terorizam. saučesnike ili prikrivače (koluzioni pritvor). OdreĎivanje pritvora (ko odreĎuje pritvor. Rješenje se predaje licu u trenutku lišavanja slobode. krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala. 4. odnosno predsjednika vijeća koji odreĎuje pritvor. 2. Ako je odreĎivanje pritvora neophodno za sigurnost graĎana zbog načina izvršenja ili posljedica izvršenog krivičnog djela. a za takvo djelo je predviĎena kazna zatvora od 3 godine ili teţa kazna. krivično djelo za koje se okrivljuje. dovršiti pokušano krivično djelo ili učiniti krivično djelo kojim prijeti. otmica zrakoplova ili broda. s tim što se u spisima mora naznačiti čas lišenja slobode i čas predaje rješenja. Duţnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku je da postupaju sa naročitom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. vrijednost data kao jemstvo oduzima se rješenjem. U takvom slučaju se poloţeni iznos jemstva vraća licu koje je dalo jemstvo. Ako postoji osnovana bojazan da će uništiti. Ako okrivljeni pobjegne tokom krivičnog postupka. Obligatoran je pritvor protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilac krivičnog djela za koje je u KZ predviĎena kazna dugotrajnog zatvora. a najkasnije u roku od 24 sata od trenutka lišavanja slobode. jemstvo će se ukinuti tek kad osuĎeni započne sa izdrţavanjem kazne.WWW. Zakonski osnovi za odreĎivanje pritvora (obligatorni i fakultativni) – 23a Pritvor moţe biti obligatoran i fakultativan. Ovaj pritvor moţe trajati najduţe 3 dana. Fakultativni pritvor se moţe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreĎeno lice učinilo neko drugo krivično djelo i to: 1. kratko obrazloţenje. pouka o pravu na ţalbu. razbojnička kraĎa i razbojništvo. Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost bjekstva. odnosno ukida se čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio odreĎen.COM . a njegovo trajanje moţe produţiti vijeće nadleţnog suda (još 2 mjeseca) i Vrhovni sud FBiH pod uslovima predviĎenim zakonom (još 3 mjeseca). zakonski osnov za pritvor. sluţbeni pečat i potpis istraţnog sudije. Ako posebne okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo. izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vaţne za krivični postupak. odluka.

pritvor “iz vaţnih razloga” moţe produţiti Vrhovni sud FBiH za još 3 mjeseca.BH-PRAVNICI. MJERE ZA OBEZBJEĐENJE MATERIJALNIH DOKAZA I IMOVINSKIH INTERESA 24 WWW. .lica istog pola.ako je donesena presuda kojom se optuţba odbija. a protiv rješenja je dozvoljena ţalba. s tim što su duţna da takvo lice bez odlaganja. a osloboĎen od kazne. Moţe biti produţen za još 2 mjeseca od strane vijeća nadleţnog suda. tj.1 i 3. sve do pravosnaţnosti osuĎujuće presude odnosno do početka njenog izvršenja. Dakle. . a najkasnije u roku od 24 sata sprovedu istraţnom sudiji suda na čijem području je djelo učinjeno. u maksimalnom trajanju do mjesec dana.WWW. U zajedničkoj prostoriji ne mogu biti smještena: .ako je okrivljeni oglašen krivim. Pritvor će se ukinuti: . odnosno predsjednik vijeća. TakoĎe je duţan preduzeti mjere na otklanjanju nedostataka eventualno uočenih prilikom obilaska. pritvor za najteţa krivična djela moţe trajati najviše 6 mjeseci.lica koja su učestvovala u izvršenju istog krivičnog djela. . po potrebi i bez prisustva nadzornika i straţara.COM . Prema pritvoreniku se mogu primjenjivati samo ona ograničenja koja su potrebna da se spriječi bjekstvo i dogovor koji bi mogao biti štetan za uspješno voĎenje postupka. Ako je izrečena manja kazna. Trajanje pritvora u krivičnom postupku.ako je zbog uračunavanja pritvora izrečenu kaznu već izdrţao. Disciplinske kazne izriče istraţni sudija. vijeće će donijeti rješenje o odreĎivanju odnosno produţenju pritvora samo ako postoje razlozi iz čl. Okrivljeni moţe biti zadrţan u pritvoru i nakon okončanja glavnog pretresa.COM Okrivljeni ima pravo ţalbe koja ne odlaţe izvršenje rješenja o pritvoru. kako se snabdijevaju drugim potrebama i kako se sa njima postupa. . Ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova mogu odreĎeno lice lišiti slobode ako postoji bilo koji od razloga predviĎenih za odreĎivanje pritvora.BH-PRAVNICI.lica na izdrţavanju kazne. . s tim što mora odmah obavijestiti istraţnog sudiju ili organ unutrašnjih poslova. Vijeće mora po ţalbi odlučiti u roku od 48 sati od trenutka njenog prijema. . Lice zatečeno u vršenju krivičnog djela za koje se goni po sluţbenoj duţnosti svako moţe lišiti slobode. Ako se postupak vodi za krivično djelo za koje se moţe izreći kazna zatvora preko 5 godina ili teţa kazna.ako je donesena oslobaĎajuća presuda. Predsjednik suda ili sudija koga on odredi duţan je najmanje jednom sedmično obići pritvorenike i da se. Teţa kršenja discipline u pritvoru povlače sankcije koje se sastoje u ograničenju posjeta i prepiske. . Oblici lišenja slobode po ZKP – 29b Od pritvora treba razlikovati lišenje slobode. ako je u presudi izrečena kazna zatvora od 5 godina ili teţa kazna. obavještava o tome kako se pritvorenici hrane. Lice lišeno slobode mora se pustiti ako ne bude dovedeno istraţnom sudiji u roku od 24 sata. Postupak sa pritvorenicima – 20c U izdrţavanju pritvora ne smije se vrijeĎati ličnost i dostojanstvo okrivljenog. Ovo ograničenje se ne odnosi a komuniciranje pritvorenika sa braniocem. osim ako je odbijena zbog nenadleţnosti suda.ako je osuĎen na novčanu kaznu ili mu je izrečena sudska opomena. s tim što je za ovo produţenje potreban obrazloţeni prijedlog istraţnog sudije.maloljetni i punoljetni pritvorenici. Ukidanje pritvora – 28b Pritvor moţe odrediti istraţni sudija nadleţnog suda. Ţalba se podnosi nadleţnom vijeću u roku od 24 sata od časa prijema rješenja. odnosno uslovna kazna.183 st.

a u slučaju daljeg odbijanja moţe se zatvoriti. pismenom obrazloţenom naredbom. duţan je predati ih na zahtjev suda. a novac predati na čuvanje novčanom zavodu. Osoba koja odbije predati predmete moţe se kazniti novčanom kaznom do 500 KM. Preduzete mjere mogu trajati najduţe tri mjeseca. predaju pisma. radi sigurnosti ljudi ili imovine. Mjere za obezbjeĎenje imovinskih interesa – 12c 25 WWW. ako je potrebno uhapsiti učinioca zatečenog u izvršenju krivičnog djela. a iz vaţnih razloga istraţni sudija moţe produţiti trajanje ovih mjera za još tri mjeseca. Pretresanje stana (prostorija) i lica – 36b Pretresanje prostorija i lica moţe se preduzeti ako je vjerovatno da će se pretresanjem uhvatiti okrivljeni ili da će se pronaći tragovi krivičnog djela ili predmeti vaţni za krivični postupak. O ţalbi protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna ili je nareĎen zatvor odlučuje vijeće. kao i slučajeve kad ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova i sudska policija mogu i bez naredbe ući u tuĎi stan odreĎen je Zakonom (čl. Zastara ovog prava počinje teći od objavljivanja oglasa. Način na koji vrši pretresanje. Ţalba protiv rješenja o zatvoru ne zadrţava izvršenje rješenja. Istraţni sudija moţe narediti da poštanska. a o otvaranju se sastavlja zapisnik. Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivičnog postupka. s tim da će se preduzete mjere ukinuti čim prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje. organ koji vodi postupak će opisati tu stvar i opis na odgovarajući način objaviti na području na kome ţivi okrivljeni i na području na kome je učinjeno krivično djelo.BH-PRAVNICI.COM Mjere za obezbjeĎenje materijalnih dokaza Te mjere obuhvataju: pretresanje prostorija i lica.196-199). privremeno oduzimanje predmeta i postupanje sa sumnjivim stvarima.COM . Postupak sa sumnjivim stvarima – 35b Ako se kod okrivljenog naĎe tuĎa stvar. Ove mjere spadaju ustvari u istraţne radnje.WWW. a ne zna se čija je. odnosno osobi kojoj je upućena. Oni se predaju na čuvanje sudu ili se njihovo čuvanje obezbjeĎuje na drugi način. Moţe ga narediti samo sud. Sadrţaj dijela pošiljke ili pošiljke će se saopštiti okrivljenom. ako neko zove u pomoć. ona će se prodati po odredbama izvršnog postupka. ako postoje okolnosti zbog kojih se s osnovom moţe očekivati da će ove pošiljke posluţiti kao dokaz u postupku. Za oduzete predmete se prilikom oduzimanja izdaje potvrda. Ako je stvar podloţna kvarenju ili je njeno čuvanje povezano za znatnim troškovima. Ko drţi ovakve predmete.BH-PRAVNICI. U oglasu će se vlasnik pozvati da se javi u roku od 1 godine. O mjerama zadrţavanja pošiljki okrivljeni se obavještava ukoliko to dozvoljavaju interesi postupka. uz potvrdu prijema. Ulazak bez naredbe moguć je: ako drţalac stana to ţeli. telegrafska i druga prometna preduzeća zadrţe i njemu. Na isti način se postupa i kad stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom učiniocu krivičnog djela. a dio pošiljke ili pošiljka će se toj osobi i predati. osim ako istraţni sudija izuzetno smatra da bi to imalo štetne posljedice za uspješno voĎenje krivičnog postupka. Vlasnik stvari ima pravo da u parnici traţi povrat stvari odnosno novca dobijenog od prodaje stvari. Navedene mjere se ne odnose na prepisku okrivljenog i branioca. Privremeno oduzimanje predmeta i zadrţavanje pošiljki – 10d Privremeno oduzimanje predmeta primjenjuje se za predmete koji se po krivičnom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu posluţiti kao dokaz u krivičnom postupku. te ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi nadleţnog drţavnog organa ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. a najduţe mjesec dana. telegrame i druge pošiljke koje su upućene okrivljenom ili koje on šalje. Izdate pošiljke otvara istraţni sudija u prisutnosti dva svjedoka.

Iz svega navedenog se moţe zaključiti da u našem krivičnoprocesnom sistemu ustvari nema formalne podjele tereta dokaza. Iz prezumpcije nevinosti proizilazi da je osnovni teret dokazivanja na tuţiocu.BH-PRAVNICI. nakon podignute optuţnice van glavnog pretresa predsjednik sudskog vijeća. Predmet dokaza i teret dokazivanja – 27b ZKP nije precizirao predmet dokaza. MeĎutim. Pronaći dokaze znači ustanoviti da li postoji neki trag krivičnog djela. tj. neophodno je imati u vidu i aktivnu ulogu suda u krivičnom postupku. a činjenica koja je već utvrĎena i iz koje se izvodi zaključak o istinitosti činjenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov ili jednostavno dokaz (argumentum). Treća osoba prema kojoj se ne vodi krivični postupak ne moţe se krivičnom presudom ni u kom slučaju osuditi na naknadu štete ili povrat stvari. koji moţe odlučiti da se na glavnom pretresu izvedu i oni dokazi koje stranke nisu predloţile ili od kojih su odustale. one koje su značajne za pravilno presuĎenje stvari. Procesualno fiksiranje dokaza. iskaz svjedoka koji je okrivljenog zatekao pri uzimanju stvari je dokazni osnov. Rješenje o tim privremenim mjerama u istrazi donosi istraţni sudija. Načelno se moţe reći da je predmet dokaza krivična stvar. predmet koji bi mogao posluţiti kao dokaz. a na glavnom pretresu vijeće. Npr.COM Na prijedlog ovlaštenih lica mogu se u krivičnom postupku odrediti privremene mjere obezbjeĎenja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed izvršenja krivičnog djela. uputiće se na parnicu. vraćaju se oštećenom i prije završetka postupka. već se u krivičnom postupku prema trećem licu mogu narediti samo privremene mjere obezbjeĎenja imovinskopravnog zahtjeva oštećenog. svjedok itd. predmet dokaza je činjenica oduzimanja tuĎe pokretne stvari u cilju sticanja protupravne imovinske koristi. jer je nemoguće postaviti pravilo koje bi preciziralo predmet dokaza. Izvori iz kojih se dobiva dokazni osnov nazivaju se dokazna sredstva (media probandi).COM . Svako krivično djelo ima svoje specifičnosti. MeĎutim. Postupak dokazivanja. Ako se više oštećenih spore o svojini stvari. pa je prema tome i predmet dokaza različit. sačinjava se zapisnik o uviĎaju na licu mjesta itd). Pojam dokaza Dokaz je svaki osnov koji govori o istinitosti neke vaţne činjenice u postupku. Činjenica koju treba dokazivati označava se kao predmet dokaza.BH-PRAVNICI. Fiksiranje se vrši u zakonom propisanim procesnim formama (npr. DOKAZIVANJE I POJAM DOKAZA – 24c Dokazivanje je postupak koji podrazumijeva podnošenje i ocjenu dokaza. 26 WWW. a ne sluţe kao dokaz u krivičnom postupku. Stvari koje nesumnjivo pripadaju oštećenom. Vrši se kad su dokazi pronaĎeni. (thema probandi). pruţanje dokaza od strane okrivljenog je sastavni dio njegovog prava na odbranu. ako se radi o kraĎi. Klasifikacija dokaza – 32c Svaki postupak dokazivanja odvija se u slijedećim fazama: 1. 2. Pod teretom dokazivanja podrazumijeva se duţnost procesnog subjekta da podnosi dokaze kojima se utvrĎuju relevantne činjenice. činjenični opis djela odreĎenog učinioca i sve činjenice i okolnosti koje su vaţne za rasvjetljavanje i pravilno rješavanje krivičnog predmeta. svoje posebne elemente po kojima se razlikuje od drugih krivičnih djela. Pronalaţenje dokaza.svjedoci se saslušavaju na zapisnik. tj. Na kraju. a sam svjedok je dokazno sredstvo. predmet dokaza mogu biti samo pravno relevantne činjenice.WWW.

Po pozitivnoj. 4. Sastoji se u utvrĎivanju istinitosti ili neistinitosti fakata koji se utvrĎuju dokazima. . oštećeni kao tuţilac i privatni tuţilac. Sud dokaze cijeni po slobodnom uvjerenju. negativna dokazna teorija nije potpuno isključivala slobodno sudijsko uvjerenje.COM 3. a) Teorija slobodne ocjene dokaza (slobodnog sudijskog uvjerenja je dokazna teorija po kojoj sud nije vezan unaprijed odreĎenim formalnim dokaznim pravilima. logično i rezultata savjesne i briţljive ocjene kako pojedinih dokaza. a ne iskaz svjedoka. već je samo zabranjivala donošenje osuĎujuće presude bez postojanja dokaza odreĎenih u zakonu.lični i stvarni itd. Ocjena dokaza – 10d Ocjena dokaza se sastoji u u utvrĎivanju istinitosti ili neistinitosti činjenica koje se dokazuju. Od momenta kad je neko lice prestalo biti okrivljeno. sud te dokaze cijeni po svom uvjerenju.indicije). MeĎutim. uzimanje iskaza. svjetovnih lica i ţena. DOKAZNA SREDSTVA Svjedok (pojam. Svjedoci mogu biti i neki procesni subjekti: oštećeni. nije moguće unaprijed predvidjeti dokaznu snagu svakog dokaza i to fiksirati u zakonu. Po toj teoriji sud ne sudi slobodno o činjenicama. te se na taj način ustanovljava njegova vrijednost. 27 WWW. Iskazi bogatih ljudi.optuţujući i opravdavajući.WWW. Ocjena dokaza. tako i svih dokaza ukupno. pa da se po zakonu nešto uzima kao dokazano. Sudija. Provjeravanje dokaza.BH-PRAVNICI.COM . Krug lica koja mogu biti svjedoci vrlo je širok. ako se i ispune zakonom predviĎeni uvjeti u pogledu broja i kvaliteta dokaza. zavisno od kriterija koji se uzima u razmatranje: . sudija porotnik i nadleţni tuţilac ne mogu biti svjedoci ukoliko se u konkretnoj stvari ne izuzmu od suĎenja odnosno zastupanja optuţbe. Njegov iskaz ostaje iskaz okrivljenog. Negativna dokazna teorija sadrţavala je pravila prema kojima sud ne moţe uzeti odreĎenu činjenicu kao utvrĎenu ako ne postoji odreĎeni broj i kvalitet dokaza. Dokazna vrijednost pojedinih dokaza je unaprijed odreĎena zakonom. tako da je priznanje bilo najjači dokaz. ZKP ne pravi razliku meĎu dokazima.BH-PRAVNICI. pa i na ona koja su ranije bila sa njim saoptuţena. mjere zaštite) Svjedok je fizička osoba koja je u krivičnom postupku pozvana od nadleţnog organa i koja je duţna da saopšti svoja čulna saznanja o vaţnim činjenicama. Iz našeg procesnog sistema proizilazi da okrivljeni u istoj krivičnoj stvari ne moţe imati svojstvo svjedoka. Pojedini dokazi bili su klasificirani po svojoj vrijednosti. Po progresivnoj teoriji slobodne ocjene dokaza. Klasifikacija dokaza. . koje mora biti obrazloţeno. Naš ZKP je usvojio progresivnu teoriju slobodne ocjene dokaza. Teorija zakonskih dokaza ima 2 varijante: pozitivnu i negativnu. te prema tome i ne vrši klasifikaciju dokaza. Saglasni iskazi odreĎenog broja svjedoka predstavljali su pun dokaz (probatio plena). U procesnoj teoriji ima različitih klasifikacija.neposredni i posredni (tzv. Kroz historiju su se smjenjivale 2 teorije o ocjeni dokaza: a) Teorija formalnih ili zakonskih dokaza bila je u primjeni u inkvizitorskom postupku. ono moţe biti svjedok u odnosu na sva lica. Vrši se izvoĎenjem drugih dokaza koji potvrĎuju ili pobijaju jedan dokaz. već samo pazi da li postoje formalni uslovi koje zakon predviĎa. duhovnih lica i muškaraca imali su veću dokaznu snagu nego iskazi siromašnih ljudi. kad se ispune odreĎeni zakonom predviĎeni uslovi sud je duţan donijeti osuĎujuću presudu bez obzira na svoje uvjerenje. Prema tome.

COM . Ako uskrati iskaz u glavnom pretresu.COM Svako lice se moţe pojaviti kao svjedok. ali će se o njihovom odbijanju svjedočenja izvijestiti njihova nadleţna komanda radi kaţnjavanja. Svjedok nije obavezan da odgovara na pojedina pitanja. njegov iskaz dat u prethodnom postupku ne moţe posluţiti kao osnov za sudsku odluku. pod uslovom da je duševno zdravo. a ako i nakon novčanog kaţnjavanja svjedok odbije da svjedoči. 2. Navedena lica se moraju odazvati pozivu na svjedočenje. 4. Usvojenik i usvojilac okrivljenog. On moţe u prethodnom postupku dati iskaz. Duţnosti svjedoka i sankcije za njihovu povredu – 26c Duţnost svjedoĉenja. Od duţnosti pristupanja osloboĎena su jedino lica koja se ne mogu odazvati zbog zbog starosti. a ako zakonom nije drugačije odreĎeno. Te sankcije su prinudno dovoĎenje. sve dok ga nadleţni organ ne oslobodi te duţnosti. moţe se zatvoriti. U prvu kategoriju (obligatorno izuzeće) spadaju lica koja se u odreĎenim slučajevima ne mogu saslušati kao svjedoci. 2. Sudska odluka se ne moţe zasnivati na iskazu svjedoka u slijedećim slučajevima: 1. Zatvor traje dok svjedok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno. gluhonijema lica itd). kao i kategorija lica koja su osloboĎena duţnosti svjedočenja. postoji odreĎena kategorija lica koja ne mogu biti svjedoci u odreĎenim stvarima (relativno nesposobni svjedoci). Nakon izricanja prvostepene presude svjedok ne moţe povući svoj iskaz pozivajući se na svoje pravo da ne svjedoči. samovoljno udaljavanje sa mjesta gdje treba biti saslušan i odbijanje svjedočenja bez zakonskog razloga povlače disciplinske sankcije protiv svjedoka. Isključenje i osloboĎenje od duţnosti svjedočenja – 28d Mada je duţnost svjedočenja opća za sve graĎane. znatnoj materijalnoj šteti ili krivičnom gonjenju.BH-PRAVNICI. 3. lice koje bi svojim iskazom povrijedilo duţnost čuvanja sluţbene ili vojne tajne. To su: 1. duţno je i da svjedoči. te srodnici po tazbini zaključno sa drugim stepenom. u pobočnoj zaključno sa trećim. novčana kazna do 500 KM. U drugu kategoriju (fakultativno izuzeće) spadaju: 1. ali im organ koji ih saslušava mora prije saslušanja saopštiti da su osloboĎena od duţnosti svjedočenja. Takva lica se mogu saslušati u njihovom stanu. ako je kao svjedok saslušano lice koje se ne moţe saslušati kao svjedok ili lice koje ne mora svjedočiti. ili dok se krivični postupak ne završi ali najduţe mjesec dana. Ţalba protiv rješenja o zatvoru ne odlaţe izvršenje rješenja. Svako lice koje se poziva kao svjedok duţno je da se odazove pozivu. Protiv rješenja o izricanju novčane kazne ili zatvora dozvoljena je ţalba o kojoj odlučuje vijeće. ZKP ni jednu kategoriju lica nije označio kao apsolutno nesposobnu za svjedočenje (svjedoci mogu biti i djeca. a na glavnom pretresu uskratiti svjedočenje. bolesti ili drugih tjelesnih mana. bračni.BH-PRAVNICI.WWW. ako je vjerovatno da bi sebe ili svog bliskog srodnika izloţio teškoj sramoti. Neodazivanje svjedoka pozivu. 28 WWW. Vjerski ispovjednik o onome što mu je okrivljeni ispovijedio. ako upozorenje i odricanje nije ubiljeţeno u zapisnik 3. Vojna lica i pripadnici policije se ne mogu zatvoriti. branilac okrivljenog o onome što mu okrivljeni kao svom braniocu povjeri. ako je saslušan maloljetnik koji ne moţe shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti. Svjedok koji je osloboĎen od duţnosti svjedočenja to svoje pravo moţe iskoristiti kad god hoće. odnosno vanbračni drug okrivljenog. pa ih moţe saslušati tek ako se ona izričito odreknu benificije da ne svjedoče. a na to nije upozoreno ili se nije odreklo tog prava 2. srodnici okrivljenog u pravoj liniji bez ograničenja.

izuzeće) Vještaci na osnovu svoje stručne spreme i znanja u krivičnom postupku opaţaju izvjesne činjenice i o učinjenom opaţanju daju svoje stručno mišljenje. Nalaz je rezultat neposredno čulnog opaţanja činjenica. Sud je duţan da prethodno opomene svjedoka da je duţan da govori istinu i da ne smije ništa prećutati. Ona je fakultativna i zavisi od ocjene suda. prebivalištu ili boravištu svjedoka sud mora paziti da ti podaci ne budu dostupni okrivljenom i njegovom braniocu ili javnosti. ZKP predviĎa i mogućnost polaganja zakletve. Ako je gluh pitanja će mu se postavljati pismeno.pitanja koja već sadrţe odgovor. Uzimanje iskaza od svjedoka mora biti u zakonom odreĎenoj formi. Zaštita svjedoka predviĎena je ZKP-om (čl. Svjedok saopštava svoje opaţanje o činjenicama iz prošlosti. a mišljenje je izvoĎenje zaključaka iz utvrĎenih činjenica. Po pravilu je asertorna. Vještaku je potrebno posebno stručno znanje. Izuzetno. Istovremeno se mogu suočiti samo 2 svjedoka. svjedok moţe i u istrazi poloţiti zakletvu pred istraţnim sudijom.220 st. kao i Zakonom o posebnoj zaštiti identiteta svjedoka u krivičnom postupku u FBiH (Sl. i to po sluţbenom nalogu. Ocjena iskaza svjedoka vrši se kao i ocjena svih drugih dokaza. Time oni vrše procesnu radnju vještaĉenja. Izuzetno. svjedoci se mogu suočiti. Svjedok se uvijek mora pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči. ako bi otkrivanje ovih podataka ugrozilo ţivot. pa i okrivljenom. O saslušanju svjedoka u prethodnom postupku sačinjava se poseban zapisnik. 2.WWW. tijelo ili slobodu svjedoka ili njegovih bliskih srodnika. Nije dozvoljeno postavljati sugestivna pitanja. koje je opazio slučajno ili samoinicijativno. Ako se njihovi iskazi ne slaţu u pogledu relevantnih činjenica. tj. 29 WWW. Zakletva se po pravilu moţe polagati samo na glavnom pretresu pred sudom. pitanja mu se postavljaju usmeno. Lica koja nisu punoljetna u času saslušanja i lica za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila ili učestvovala u krivičnom djelu ne smiju se zaklinjati.ljekar koji je neposredno nakon izvršenog krivičnog djela primio povrijeĎenog moţe kao stručni svjedok svjedočiti o vrstama povrede). saslušanje se vrši preko tumača koji se sa njim moţe sporazumjeti. Razlike izmeĎu vještaka i svjedoka su slijedeće: 1.COM 4. ako je svjedok nijem.COM . duţnosti i prava.BH-PRAVNICI. koje vještaci provode po pravilima nauke i vještine. nalaz i mišljenje.4). a on odgovara pismeno. ako postoji bojazan da zbog bolesti ili drugih razloga neće moći da doĎe na glavni pretres. polaţe se nakon datog iskaza. tj. a njegov iskaz na glavnom pretresu se unosi u zapisnik o glavnom pretresu i to tako da se u taj zapisnik unese bitna sadrţina svjedokovog iskaza. a zatim će se upozoriti na posljedice davanja laţnog iskaza. Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisustva ostalih svjedoka. Vještaci (pojam. Ako je gluhonijem. tj. prijetnjom ili drugim sličnim zabranjenim sredstvom. Samo saslušanje odvija se na način što se svjedoku najprije postavljaju opća pitanja kojima se utvrĎuje njegov identitet i odnos prema okrivljenom i oštećenom. a svjedoku po pravilu ne. ali po odluci suda moţe biti i promisorna. Duţan je odgovore davati usmeno. Vještak opaţa činjenice u toku postupka.BH-PRAVNICI. Nakon toga svjedok se poziva da iznese sve što mu je poznato o predmetu. ZKP predviĎa da pri otkrivanju podataka o identitetu. a zatim mu se postavljaju pitanja radi provjeravanja. po načelu slobodne ocjene dokaza. dopune i razjašnjenja. Vještačenje se sastoji iz 2 dijela: nalaza i mišljenja. MeĎutim.novine 33/99).stručni svjedoci (npr. ako je iskaz iznuĎen silom. Izuzetak su tzv. sud moţe učiniti dostupnim ove podatke braniocu okrivljenog i zabraniti mu da te podatke otkrije bilo kome.

a izuzetno organi unutrašnjih poslova ako sudija nije u mogućnosti odmah izai na lice mjesta. dok vještak moţe biti zamijenjen drugim vještakom. Do izuzeća vještaka moţe doći iz istih zakonskih osnova zbog kojih dolazi do izuzeća sudija i sudija porotnika. tako da se ova okolnost moţe isticati i u postupku po pravnim lijekovima. .lice prema kome je učinjeno krivično djelo. Organ koji vodi postupak po sluţbenoj duţnosti vodi računa o razlozima za izuzeće vještaka. okrivljenog. a na postojanje osnova za izuzeće mogu ukazivati i procesne stranke. uzroka smrti.lice koje je u istom postupku saslušano kao svjedok. Stranke nemaju učešća u izboru vještaka. uzimanje krvi i druge ljekarske radnje preduzete po pravilima medicinske nauke. Sudskomedicinska vještačenja. UviĎaju uvijek mogu 30 WWW. .WWW.COM 3. 2. uviĎaj se preduzima u prethodnom postupku ili u glavnom postupku i to van glavnog pretresa i na samom glavnom pretresu. . karaktera i teţine povrede. a kad je vještačenje teško i sloţeno mogu se pozvati 2 ili više vještaka. ako su stalni vještaci spriječeni ili kad to zahtijevaju posebne okolnosti. Posebni slučajevi vještačenja – 16c ZKP sadrţi posebne odredbe o nekim vidovima vještačenja koji su u praksi najčešći i obligatorni: 1.lice koje se ne moţe saslušati kao svjedok ili je osloboĎeno od duţnosti svjedočenja. TakoĎe je predviĎeno da ţalba na rješenje kojim se odbija zahtjev za izuzeće vještaka. ili se vještačenje moţe povjeriti nekoj stručnoj ustanovi. koja se odnose na utvrĎivanje smrti. a u slučaju neopravdanog izostanka moţe biti i prinudno doveden. 3. Psihijatrijska vještačenja preduzimaju se ako se pojavi sumnja u uračunljivost okrivljenog. Vještačenje po pravilu vrše stalni sudski vještaci. Toksikološko vještačenje preduzima se u slučaju trovanja. U prethodnom postupku uviĎaj vrši istraţni sudija. U zahtjevima za izuzeće vještaka stranke se ne mogu pozivati na razloge koji dovode u pitanje njegovu stručnu sposobnost.255 ZKP) UviĎaj – 11b UviĎaj je neposredno čulno zapaţanje činjenica od strane organa krivičnog postupka. .BH-PRAVNICI. Pregled drugih lica bez njihovog pristanka moţe se preduzeti samo ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreĎeni trag ili posljedica krivičnog djela. a drugi se mogu odrediti samo ako postoji opasnost od odlaganja. 4.BH-PRAVNICI. Ispitivanje fizičkog stanja nekog lica javlja se kao tjelesni pregled povrijeĎenog. predviĎena je obaveza organa koji vodi postupak da strankama saopšti imena vještaka po pravilu prije izvoĎenja vještačenja.lice koje je zaposleno kod okrivljenog ili oštećenog. kada se vrši pregled pronaĎenih sumnjivih materija ili materija uzetih iz leša. kao i sam vještak. tjelesni pregled okrivljenog preduzeće se i bez njegovog pristanka. Pregled i obdukcija leša poduzima se uvijek kad postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili je u vezi sa izvršenjem krivičnog djela. posljedica povrede. već samo mogu traţiti izuzeće vještaka pod zakonom predviĎenim uslovima. Ako je potrebno da se utvrde činjenice vaţne za krivični postupak. Vještačenje po pravilu vrši jedan vještak. Vještačenje poslovnih knjiga (čl. moţe se kazniti novčano. Svjedok je po pravilu nezamjenjiv. Obzirom na stadije krivičnog postupka. Za vještaka se takoĎe ne moţe imenovati: . Ako se uredno pozvani vještak ne odazove.lice koje je zaposleno kod istog poslodavca kao okrivljeni ili oštećeni. kao i druga ispitivanja fizičkog stanja. odlaţe vršenje vještačenja ako ne postoji opasnost od odlaganja. Da bi stranke mogle ostvariti ovo svoje pravo. Na iskazu vještaka za kojeg su postojali razlozi za izuzeće ne moţe se zasnivati sudska odluka. a izostanak ne opravda ili ako odbije da vještači.COM .

već je to stvar svakog konkretnog slučaja.ako se izričito odrekao prava na branioca a odbrana nije obavezna. ali će se upozoriti da time moţe oteţati prikupljanje podataka za svoju odbranu. . najprije će se pitati za lične i druge podatke. postaviće mu se pitanja ukoliko je potrebno da se popune praznine ili otklone protivrječnosti i nejasnoće u njegovom izlaganju. te se prema njemu ne smije upotrijebiti sila. Iskaz okrivljenog – 6c To je radnja u postupku bez koje se ne moţe okončati krivični postupak. U prethodnom postupku ispitivanje vrši istraţni sudija.materijalno-finansijsko poslovanje). Sudska odluka se ne moţe zasnivati na iskazu okrivljenog u slijedećim slučajevima: .ako je okrivljeni ispitan u odsustvu branioca. Okrivljeni se mora prije svakog ispitivanja poučiti da uzme branioca i da branilac moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. . okrivljeni i branilac i tom prilikom postavljati pitanja vještacima ako se uviĎaj vrši uz učešće vještaka. ZKP i kriminalistika ne odreĎuju u kojim slučajevima je obavezno vršiti uviĎaj.ako je iskaz dobiven silom. prijetnja. obmana i slična sredstva da bi se došlo do njegove izjave ili priznanja. ispitaće se preko prevodioca.ako izjave okrivljenog o prisustvu branioca nisu unesene u zapisnik. odnosno da je istinita činjenica koja mu se stavlja na teret. . Zapisnik o ispitivanju okrivljenog treba sadrţavati vjernu izjavu okrivljenog. a na glavnom pretresu predsjednik vijeća. Ispitivanje okrivljenog vrši se u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. Priznanje se cijeni po načelu slobodne ocjene dokaza i u vezi sa ostalim dokazima. Ako okrivljeni ne zna jezik na kome se vrši ispitivanje.BH-PRAVNICI. Priznanje (conffesio) je dobrovoljno data izjava okrivljenog da je izvršio odreĎeno krivično djelo.kad se okrivljeni koji nije priznao kraĎu pita da li su ukradene stvari još kod njega). te će se pozvati da iznese navode u svoju odbranu. prijetnjom ili drugim sličnim sredstvima. Kapciozna pitanja su ona u kojima se odreĎena neizvjesna činjenica smatra kao već priznata i utvrĎena (npr. Saopštiće mu se da nije duţan da iznese odbranu niti da odgovara na postavljena pitanja. Ispit okrivljenog predstavlja njegovo pravo. Pitanja ne smiju biti kapciozna niti sugestivna. ZKP je odredio način ispitivanja okrivljenog: Ispitivanje se po pravilu vrši usmeno. 31 WWW. U odsustvu branioca okrivljeni moţe biti ispitan: . Kad se okrivljeni prvi put ispituje. oštećeni. sa što manje izraza i rečeničkih konstrukcija svojstvenih organu koji vrši ispitivanje. niti oslobaĎa sud obaveze da izvodi druge dokaze. . a nisu ispunjeni zakonski uslovi za to. Priznanje ne oslobaĎa organ koji vodi prethodni postupak od duţnosti da izvodi i druge dokaze. zatim mu se saopštava zašto se okrivljuje i osnove sumnje protiv njega. a ne i duţnost.BH-PRAVNICI.ako branilac nije prisutan mada je obaviješten. To je garancija protiv eventualne zloupotrebe priznanja.WWW. Kad završi iskaz.ako za prvo ispitivanje okrivljeni nije osigurao prisustvo branioca ni u roku od 24 sata nakon što je poučen o svom pravu. okrivljenom se moţe dozvoliti da se koristi zabilješkama. Cilj ispitivanja je da se okrivljeni upozna sa osnovama optuţbe. da sazna sve što mu se stavlja na teret i da mu se ispitivanjem pruţi mogućnost da se brani. Ako se radi o komplikovanoj stvari (npr.COM prisustvovati tuţilac. Prilikom ispitivanja okrivljenom treba omogućiti da se u neometanom izlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve činjenice koje mu sluţe za odbranu. a ako je gluhonijem preko tumača. osim u slučaju obavezne odbrane.COM . Ispitivanje treba vršiti uz puno poštivanje ličnosti okrivljenog.

.otmica.krivična djela za koja je predviĎena kazna zatvora od 8 godina ili teţa kazna. Naredbu istraţnog sudije izvršavaju organi unutrašnjih poslova. . Nadzor i tehničko snimanje telefonskih i drugih razgovora.primanje i davanje mita.protiv ustavnog poretka BiH i FBiH. opisu mjesta.BH-PRAVNICI.ucjena. Za svako naredno produţenje mora postojati pismena obrazloţena naredba istraţnog sudije. Ne smije se sastojati samo u potvrĎivanju pitanja koja se postavljaju okrivljenom. konkretno i detaljno.COM Priznanje mora biti dato jasno. . prikupljeni materijal se uništava pod nadzorom istraţnog sudije.neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.krivotvorenje novca. vremena.COM .BH-PRAVNICI. Radi se o slijedećim krivičnim djelima: .ugroţavanje sigurnosti nuklearnih materija.otmica zrakoplova ili broda. već treba da je dato u skladnom pripovijedanju cijele stvari. 32 WWW. Mjere se mogu primjenjivati najduţe 6 mjeseci. a PTT preduzeća su duţna omogućiti realizaciju ovih mjera. Materijalni dokazi – 14c Materijalni dokaz moţe biti svaka stvar koja sluţi kao izvor podataka za utvrĎianje činjenica vaţnih za krivični postupak. . . . To su najčešće predmeti koji su upotrijebljeni u izvršenju krivičnog djela. Nadzor i tehničko snimanje telefonskih i drugih razgovora – 13b Ove mjere se mogu primijeniti samo ako je okrivljeni učestvovao u izvršenju taksativno navedenih krivičnih djela. Izvršenje mjera se ukida odmah nakon prestanka razloga zbog kojih su mjere bile nareĎene. Ako nadleţni tuţilac odustane od gonjenja. koji su bili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela.protiv čovječnosti i meĎunarodnog prava za koja je propisana kazna zatvora od 5 godina ili teţa. . O tome se obavještava i okrivljeni. s tim što se najprije odreĎuju u trajanju od 1 mjeseca i mogu se produţavati za još po 1 mjesec iz posebno vaţnih razloga. Primjenu ovih mjera pismenom naredbom odreĎuje nadleţni istraţni sudija na obrazloţeni prijedlog nadleţnog tuţioca. te prisluškivanje se moţe narediti samo ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa nesrazmjerno velikim teškoćama.WWW. Sankcija za slučaj da je postupljeno suprotno zakonskim odredbama sastoji se u nemogućnosti zasnivanja sudske odluke na prikupljenim podacima i dokazima.omogućavanje uţivanja opojnih droga. načina i motiva izvršenja djela i sl. . . .

COM .WWW.COM DRUGI DIO TOK KRIVIĈNOG POSTUPKA 33 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.

COM 34 WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.WWW.COM .

ustanove i graĎani. Poloţaj ovih subjekata je različit. 35 WWW. oblik krivičnog postupka zbog krivičnih djela za koja je propisana kazna zatvora preko 3 godine. optuţivanje. U predkrivičnom postupku se kao subjekti mogu pojaviti nadleţni tuţilac.COM STADIJI KRIVIĈNOG POSTUPKA – 2D Po pravilu. b) Neposredno zapaţanje nadleţnog organa.WWW. Osnov za pokretanje krivičnog postupka je saznanje o izvršenom krivičnom djelu. izvršenje presude. Oblik pod 1. ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova. To je redovni i najčešći način saznanja o izvršenom krivičnom djelu i učiniocu tog djela. tako da se rezultati djelatnosti subjekata po pravilu ne mogu koristiti u krivičnom postupku kao osnova sudskih odluka. oblik krivičnog pstupka zbog krivičnih djela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili zatvor do 3 godine. preduzeća. 5. jer se on vrši uz provoĎenje čitave procedure koju predviĎa ZKP. Krivična prijava – 11c Krivična prijava je akt kojim odreĎeno lice obavještava nadleţnog tuţioca o izvršenom krivičnom djelu i ukazuje na eventualne učinioce. 2. Svrha voĎenja predkrivičnog postupka je omogućavanje uspješnog pokretanja i voĎenja krivičnog postupka. 4. do kojeg se dolazi na 3 osnovna načina: a) Prijavljivanje nadleţnom organu od strane trećih lica. a naročito presude. oblik krivičnog postupka prema maloljetnicima. Stadiji od 1-3 nazivaju se prvostepeni postupak. Ona moţe biti obavezna i fakultativna. što zavisi od konkretnog slučaja. predstavnici drugih drţavnih organa. PREDKRIVIĈNI I PRETHODNI POSTUPAK Predkrivični postupak (uopće. pojam) – 11d Predkrivični postupak predstavlja zakonom predviĎenu djelatnost odreĎenih subjekata čiji rezultat treba omogućiti stvaranje osnovane sumnje da je odreĎeno lice izvršilo krivično djelo.COM . ombudsmena FBiH. javnih preduzeća i javnih ustanova za krivična djela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti. c) Postojanje glasa (fame) o izvršenom krivičnom djelu. a to saznanja formira se na osnovu otkrivenih dokaza i utvrĎenih činjenica. Obaveznu podnose: odgovorni predstavnici drţavnih organa.BH-PRAVNICI. Redovni krivični postupak ne mora uvijek proći kroz svih 5 stadija. glavni pretres sa donošenjem i objavljivanjem presude. istraţni sudija. u zavisnosti od prava i duţnosti koja su im data zakonom. krivični postupak se sastoji iz 5 stadija: 1. prethodni postupak (istraga). 3. (npr. postupak po pravnom lijeku protiv presude.BH-PRAVNICI. 2. krivični postupak moţe biti obustavljen već u prethodnom postupku) Postoje 3 osnovna oblika prvostepenog krivičnog postupka: 1. 3. Osnovana sumnja kao stepen saznanja potrebna je za pokretanje i voĎenje krivičnog postupka. nziva se redovnim krivičnim postupkom. a stadij 5 zapravo spada u krivični postupak u širem smislu.

Moţe se podnijeti i nenadleţnom tuţiocu. ustanove i preduzeća. vaspitači. fotografisanje i uzimanje otisaka prstiju. a ako se saopštava telefonom sačiniće se sluţbena zabilješka. postupak po kriv. za njega odmah postoji obaveza krivičnog gonjenja. koji su duţni da krivičnu prijavu prime i odmah dostave nadleţnom tuţiocu. prijavljivanje krivičnog djela moţe se izvršiti pismenim i usmenim putem. U potraţne radnje konkretno spadaju: pregled odreĎenih objekata i prostorija drţavnih organa i drugih pravnih lica. njena sadrţina treba biti takva da se iz nje moţe saznati o izvršenom krivičnom djelu i po mogućnosti o učiniocu krivičnog djela. identifikacija lica i predmeta. Da bi u takvom slučaju donio konačnu odluku o pokretanju krivičnog postupka. da se učinilac ne sakrije ili ne pobjegne. prijavi) – 4c 36 WWW. Društvenu odnose npr. krivična prijava moţe biti pismena i usmena. kada saznaju i ocijene da postoje osnovi sumnje da je maloljetna osoba oštećena krivičnim djelom za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. Ako nadleţni tuţilac neposredno (svojim čulima) sazna o izvršenom krivičnom djelu. ograničenje kretanja na odreĎenom prostoru.COM . Po sluţbenoj duţnosti ili na prijedlog nadleţnog tuţioca ovlaštena lica organa unutrašnjih poslova mogu preduzimati raznovrsne potraţne radnje za čije izvoĎenje se prvenstveno primjenjuju pravila kriminalističke taktike. da se otkriju ili obezbijede tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu posluţiti kao izvor materijalnih dokaza. kao i da se prikupe sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za uspješno voĎenje krivičnog postupka. bez čekanja da o tome primi krivičnu prijavu. sudu i organu unutrašnjih poslova. Nadleţni tuţilac u predkrivičnom postupku (prikupljanje obavještenja. odnosno posebnog izvještaja kao dopune prijave.BH-PRAVNICI. uz nuţnu primjenu odgovarajućih procesnih odredbi. Po svojoj formi. Fakultativnu krivičnu prijavu podnose graĎani. roditelji. Glas (fama) o izvršenom krivičnom djelu koji je raširen u u manjem ili većem krugu pojedinačno neodreĎenih lica takoĎe je jedan od načina saznanja o izvršenom krivičnom djelu. drţavni organi. Organi unutrašnjih poslova izuzetno mogu izvoditi i pojedine istraţne radnje u predkrivičnom postupku: privremeno oduzimanje predmeta. prikupljanje obavještenja od graĎana i lica u pritvoru (uz odobrenje istraţnog sudije). to je zakon za njih predvidio posebna prava i duţnosti na planu otkrivanja krivičnih djela i pronalaţenja učinilaca. zadrţavanje lica do privoĎenja istraţnom sudiji. Zakonodavac nije predvidio posebnu formu za krivičnu prijavu. MeĎutim. tj. osim odluke o pokretanju krivičnog postupka. Za graĎane postoji obaveza prijavljivanja krivičnih djela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti u slučaju kad neprijavljivanje krivičnog djela predstavlja krivično djelo. nastavnici. staratelji i druga lica koja su duţna da pruţaju pomoć i zaštitu maloljetniku. To znači da se na podacima prikupljenim u predkrivičnom postupku ne mogu zasnivati sudske odluke.COM zdravstveni radnici. krivična prijava moţe biti društvena i lična.WWW. Krivična prijava podnosi se nadleţnom tuţiocu. Uloga organa unutrašnjih poslova u predkrivičnom postupku (potraţne i istraţne radnje) – 15b Pošto je osnovni zadatak organa unutrašnjih poslova borba protiv kriminaliteta. uviĎaj i vještačenja po odobrenju istraţnog sudije (osim ekshumacije i obdukcije). pretresanje stana i lica. U zavisnosti od toga ko je podnosi. Rezultate tih radnji organi unutrašnjih poslova mogu koristiti samo za sastavljanje krivične prijave. nadleţni tuţilac moţe zatraţiti da se izvrši odreĎeno izviĎanje od strane nadleţnog drţavnog organa. O usmenoj krivičnoj prijavi sačinjava se zapisnik.BH-PRAVNICI. raspisivanje potjernice i objave. Organ unutrašnjih poslova duţan je preduzeti mjere da se pronaĎe učinilac krivičnog djela.

ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. a moţe u tu svrhu pozvati i podnosioca krivične prijave.WWW.BH-PRAVNICI. . . sve do donošenja rješenja o zahtjevu. smatra se da je nadleţni tuţilac odustao od gonjenja.pripremno ročište na koje poziva nadleţnog tuţioca i osobu protiv koje se zahtijeva sprovoĎenje istrage. Ova djelatnost sudije u predkrivičnom postupku je izuzetak. Na prijedlog nadleţnog tuţioca moţe preduzeti pojedine istraţne radnje. Ako istraţni sudija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za podizanje optuţnice bez sprovoĎenja istrage. koje moţe rezultirati odbacivanjem. on moţe sam ili preko organa unutrašnjih poslova prikupiti dodatne podatke kako bi donio pravilnu odluku o primljenoj krivičnoj prijavi. prihvatanjem ili preduzimanjem aktivnosti na njenoj dopuni.BH-PRAVNICI.ako je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Postupak podizanja neposredne optuţnice – 33c Podizanje neposredne optuţnice predviĎeno je kao izuzetak. on će podnijeti zahtjev za sprovoĎenje istrage istraţnom sudiji nadleţnog suda. Ovo lice uz ostala procesna prava već u ovoj fazi ima i pravo na branioca koji moţe prisustvovati njegovom ispitivanju. ako smatra da već ima dovoljno dokaza i da nije potrebno sprovoĎenje istrage. 37 WWW. Djelatnost istraţnog sudije u predkrivičnom postupku – 22c Istraţni sudija takoĎe preduzima djelatnost u predkrivičnom postupku. Ako nadleţni tuţilac smatra da su ispunjeni zakonski uslovi za preduzimanje krivičnog gonjenja. jer se njegova djelatnost po praivlu obavlja u istrazi. Ako nadleţni tuţilac iz same krivične prijave i njenih priloga ne moţe donijeti odluku ni da prijavu odbaci niti da predzme krivično gonjenje.COM . u slučajevima kad nadleţni tuţilac ocijeni da je u predkrivičnom postupku prikupljeno dovoljno dokaza i da nije potrebno sprovoĎenje istrage. On moţe traţiti potrebne podatke od drţavnih organa. ali vijeće moţe na zahtjev nadleţnog tuţioca produţiti taj rok. posebno ako se radi o obdukciji i ekshumaciji leša. On po prijemu prijave vrši njeno razmatranje. Ovaj prijedlog se moţe podnijeti i nakon podnošenja zahtjeva za sprovoĎenje istrage. odnosno ako je djelo buhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem. Rok za podizanje optuţnice iznosi osam dana. postupit će kao da je stavljen zahtjev za sprovoĎenje istrage. Istraţni sudija se moţe saglasiti sa tim prijedlogom. Prije donošenja rješenja o sprovoĎenju istrage istraţni sudija je duţan da ispita osobu protiv koje se traţi sprovoĎenje istrage. Ako je za krivično djelo predviĎena kazna zatvora do pet godina. i drugih pravnih osoba i subjekata. Izuzetno. Obavještenje o saglasnosti istraţni sudija će dostaviti nadleţnom tuţiocu i osobi protiv koje treba da se podigne optuţnica. osim ako postoji opasnost od odlaganja. Istraţni sudija moţe zakazati i tzv.COM Nadleţni tuţilac je jedini drţavni organ koji je nadleţan za prijem krivičnih prijava kad se radi o krivičnim djelima za koja se goni po sluţbenoj duţnosti. nadleţni tuţilac moţe. U takvom slučaju nadleţni tuţilac podnosi prijedlog za podizanje neposredne optuţnice. Ako se optuţnica ne podigne niti u roku od tri mjeseca poslije davanja saglasnosti istraţnog sudije da se ne provodi istraga. Nadleţni tuţilac će odbaciti krivičnu prijavu: .ako iz same prijave proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. u slučaju ako je učinilac krivičnog djela nepoznat. nadleţni tuţilac moţe podnijeti prijedlog za podizanje neposredne optuţnice. izvan navedenih uslova podići optuţnicu i bez sprovoĎenja istrage kad prikupljeni podaci koji se odnose na krivično djelo i učinioca pruţaju dovoljno osnova za optuţenje. ali saglasnost moţe dati samo ako je prethodno ispitao osobu protiv koje treba da se podigne optuţnica.

Izuzetno. a njihov rezultat se manifestuje u obliku dokaza ili odluke o pokretanju krivičnog postupka. okrivljeni i branilac mogu prisustvovati uviĎaju i saslušanju vještaka. Izuzetno.COM Istraţni sudija donosi rješenje o sprovoĎenju istrage. Ako navedena lica prisustvuju izvoĎenju pojedinih istraţnih radnji. s tim što po dozvoli istraţnog sudije mogu i neposredno postavljati pitanja. kad rješava sporna pitanja izmeĎu istraţnog sudije i ovlaštenog tuţioca. zatraţiće da o zahtjevu odluči vijeće nadleţnog suda. U istrazi mogu učestvovati i krivičnoprocesne stranke. 38 WWW. svjedoku ili vještaku. postupak pokretanja. Njihova aktivnost se realizuje u formi stavljanja prijedloga za izvoĎenje pojedinih istraţnih radnji ili u neposrednom prisustvu izvoĎenju nekih radnji. U istrazi se ne izvode svi dokazi. a naročito oni dokazi za koje postoji opasnost od odlaganja. Pokreće se protiv odreĎenog lica kad postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo. povjeravanje istraţnih radnji. tuţilac. oštećeni. svrha) – 28c Istraga je prva faza formalnog krivičnog postupka. tuţilac okrivljeni i branilac mogu prisustvovati pretresu stana.BH-PRAVNICI. Istraţni sudija izvodi istraţne radnje po pravilu samo na području svog suda. Ako se istraţni sudija ne slaţe sa zahtjevom nadleţnog tuţioca za sprovoĎenje istrage. istraţni sudija se moţe za pravnu pomoć obratiti istraţnom sudiji na čijem području treba preduzeti odreĎenu radnju. Prema tome. ova lica mogu zahtijevati da se u zapisnik unesu njihove primjedbe u pogledu izvedene istraţne radnje. ako to zahtijeva interes istrage. tj. on moţe istraţne radnje izvoditi i van područja svog suda.BH-PRAVNICI. Isto tako. Protiv rješenja vijeća dozvoljena je ţalba koja ne odlaţe izvršenje rješenja.COM . ona mogu predloţiti istraţnom sudiji da radi razjašnjenja stvari postavi odreĎena pitanja okrivljenom. SprovoĎenje istrage (preduzimanje istraţnih radnji. da se kasnije na glavnom pretresu ne mogu izvesti. U tom trenutku lice protiv kojeg se zahtijeva sprovoĎenje istrage dobiva svojstvo okrivljenog. djelatnost istraţnog sudije u predkrivičnom postupku odvija se samo u formi istraţnih radnji. a o njoj odlučuje vijeće nadleţnog suda. ukoliko se slaţe sa zahtjevom nadleţnog tuţioca. a mogu predlagati izvoĎenje još nekih istraţnih radnji i dokaza. Do pokretanja istrage po pravilu dolazi na zahtjev nadleţnog tuţioca podnesen istraţnom sudiji nadleţnog suda i to donošenjem rješenja o sprovoĎenju istrage. već samo oni na osnovu kojih se moţe odlučiti o podizanju optuţnice. Istraga (pojam. Protiv tog rješenja okrivljeni moţe podnijeti ţalbu koja ne odlaţe izvršenje rješenja. Isto tako.WWW. istraga moţe izostati u slučaju kad istraţni sudija usvoji prijedlog nadleţnog tuţioca za podizanje neposredne optuţnice. Djelatnošću istraţnog sudije čiji rezultat je donošenje odluke o pokretanju krivičnog postupka. Tako ispitivanju okrivljenog mogu prisustvovati tuţilac i branilac. a neke radnje moţe povjeriti i organima unutrašnjih poslova. duţan je da o tome obavijesti nadleţnog tuţioca i lice protiv kojeg se predlaţe podizanje neposredne optuţnice. učešće stranaka) – 35c Kao rukovodilac istrage i lice koje preduzima istraţne radnje pojavljuje se istraţni sudija nadleţnog suda. Ako smatra da nisu ispunjeni uslovi za podizanje neposredne optuţnice. Osnovni zadatak istrage je da se prikupe dokazi i drugi podaci koji su potrebni za odlučivanje o podizanju optuţnice ili obustavi krivičnog postupka. Ako istraţni sudija prihvati prijedlog nadleţnog tuţioca za podizanje neposredne optuţnice. okončava se predkrivični i započinje formalni krivični postupak. Vijeće nadleţnog suda se takoĎe pojavljuje kao rukovodilac istage. s tim što je duţan da o tome obavijesti sud na čijem području vrši istraţne radnje. istraţni sudija će postupiti kao da je stavljen zahtjev za sprovoĎenje istrage. a u odreĎenim slučajevima i saslušanju svjedoka.

kao i kad je boravište okrivljenog nepoznato. vijeće moţe produţiti navedeni rok. Istraţni sudija je duţan da o završetku istrage obavijesti oštećenog kao supsidijarnog tuţioca. Prekid i obustava istrage – 1c Istraga se moţe okončati podizanjem optuţnice ili obustavom krivičnog postupka.COM . smatraće se da je odustao od krivičnog gonjenja.BH-PRAVNICI. sluţbeno lice koje vodi istraţnu radnju će narediti licima koja saslušava ili koja prisustvuju istraţnim radnjama ili razgledaju spise da čuvaju kao tajnu odreĎene činjenice ili podatke koje su tom prilikom saznali i ukazaće im da odavanje tajne predstavlja krivično djelo. uz potpis upozorenog lica. Istraţni sudija će rješenjem prekinuti istragu kad kod okrivljenog nastupi privremeno duševno oboljenje ili privremena duševna poremećenost. Ako nema dokaza da je okrivljeni učinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.WWW. odnosno biljeţi na spisima koji se razgledaju. Ako se ţalio samo oštećeni i ţalba bude usvojena. smatra se da je oštećeni preuzeo krivično gonjenje. te da ih upozori da u roku od 8 dana treba da podnesu optuţnicu odnosno privatnu tuţbu. odnosno do dopune istrage. pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. istraţni sudija će zatraţiti da o obustavi istrage odluči vijeće. Ovo vijeće će rješenjem obustaviti istragu i u slijedećim slučajevima: 1. odnosno privatnog tuţioca ako se istraga vodi po njihovom zahtjevu. Istraţni sudija moţe novčano kazniti svako lice koje i nakon opomene tokom izvoĎenja istraţne radnje narušava red. Ako je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili je djelo obuhvaćeno amnestijom. s tim što moţe doći i do prekida istrage.COM Ako to zahtijevaju interesi krivičnog postupka. Ako nadleţni tuţilac izjavi da odustaje od krivičnog gonjenja. Na prijedlog nadleţnog tuţioca. pa će istraţni sudija rješenjem obustaviti krivični postupak. 4. U suprotnom se smatra da su odustali od krivičnog gonjenja. 39 WWW. Ako ne okonča istragu u ovom roku. čuvanja tajne. Prekinuta istraga se nastavlja čim prestanu razlozi koji su doveli do prekida. Predsjednik suda moţe po potrebi preduzeti potrebne mjere da se istraga okonča. Ova naredba se unosi u zapisnik o istraţnoj radnji. Načini okončanja istrage – 30c Istraţni sudija je po pravilu duţan okončati istragu u roku od 6 mjeseci. niti podnese optuţnicu u roku od 3 mjeseca od dostave spisa ili odluke vijeća. Ako djelo koje se okrivljenom stavlja na teret nije krivično djelo za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. istraţni sudija će o tome obavijestiti nadleţnog tuţioca. a nema uslova za primjenu mjera bezbjednosti. Okrivljeni se ne moţe novčano kazniti. Istraţni sudija završava istragu kad naĎe da je stanje u istrazi dovoljno razjašnjeno. istraţni sudija će obustaviti istragu rješenjem i duţan je o tome obavijestiti oštećenog u roku od 8 dana. a takvo lice moţe i udaljiti sa mjesta izvoĎenja radnje ako njegovo prisustvo nije neophodno. U tom slučaju spise istrage dostavlja nadleţnom tuţiocu. Ako nadleţni tuţilac ne stavi prijedlog za dopunu istrage. koji je duţan da u roku od 15 dana stavi prijedlog za dopunu istrage ili da podigne optuţnicu. Ako tokom sprovoĎenja istrage utvrdi da postoje razlozi za obustavu istrage. Postupak okončanja istrage. 3. odnosno da da izjavu kako odustaje od krivičnog gonjenja. Na rješenje o obustavi istrage mogu izjaviti ţalbu nadleţni tuţilac i oštećeni. interesi javnog reda ili razlozi morala. posebno ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. istraţni sudija je duţan obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga nije okončana. Ako nadleţni tuţilac u roku od 8 dana ne odustane od krivičnog gonjenja. 2.BH-PRAVNICI. Ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost okrivljenog. ali se moţe udaljiti.

5. 2. Rješenje o obustavi donosi predsjednik vijeća. 3. Okrivljeni se moţe po prijemu optuţnice odreći prigovora. 2. već posebno pravo sredstvo. uz naznačenje imena svjedoka i vještaka koje treba pozvati. pravna kvalifikacija djela koja predstavlja podvoĎenje činjeničnog opisa pod odredbe krivičnog zakona. Optuţnica je pismeni i u zakonskoj formi sastavljeni zahtjev nadleţnog tuţioca da se odredi glavni pretres protiv odreĎenog lica kao okrivljenika zbog odreĎenog krivičnog djela. u zavisnosti od propisane kazne.WWW. da sud u optuţnici nije stvarno i mjesno nadleţan. 3. Ako oštećeni kao tuţilac ili privatni tuţilac propusti ovaj rok.BH-PRAVNICI. Sud će svestrano ispitati prigovor i optuţnicu i u slučaju kad prigovor nije obrazloţen. Zahtjev za suĎenje stavlja se u odreĎenoj procesnoj formi i to: . kao i predmeta koji sluţe kao dokaz. spisa koje treba pročitati. Optuţnica nije sudska odluka. bez zahtjeva ovlaštenog tuţioca se nikome ne moţe suditi za krivično djelo.COM . vratiće je tuţiocu da u roku od 3 dana ispravi nedostatke. tj. navesti dokazi kojima se relevantne činjenice utvrĎuju. 40 WWW. To je pravni opis djela ili pravni osnov optuţbe. Obrazloţenje u kome će se opisati stanje stvari. već akt tuţioca. smatraće se da je odustao od gonjenja. subjekti. . konkretizacija krivičnog djela kao činjeničnog stanja. zajedno sa navoĎenjem odredaba krivičnog zakona koje se po prijedlogu tuţioca imaju primijeniti.za krivična djela koja se gone po sluţbenoj duţnosti u formi optuţnice ili optuţnog prijedloga. Nema značaja ako je okrivljeni pogrešno nazvao svoj prigovor protiv optuţnice. 4. predsjednik vijeća pred kojim će se odrţati glavni pretres ispitaće da li je optuţnica propisno sastavljena. Zato prigovor nije pravni lijek. da nema mjesta optuţbi i glavnom pretresu i da postupak treba obustaviti. U prigovoru okrivljeni moţe istaći: 1. Činjenični opis djela ili činjenični osnov optuţbe. Lične i druge podatke o okrivljenom radi njegove identifikacije.BH-PRAVNICI. da stvar treba bolje razjasniti u cilju ispitivanja osnovanosti optuţbe i zbog toga dopuniti istragu ili da ima procesnih nedostataka u prethodnom postupku. i obrnuto. 6.COM OPTUŢIVANJE Optuţnica – 8c Prema akuzatorskom načelu. Zakonski naziv krivičnog djela. Označenje stvarno i mjesno nadleţnog suda pred kojim će se odrţati glavni pretres. Na zahtjev tuţioca vijeće moţe iz opravdanih razloga produţiti ovaj rok. pa će se postupak obustaviti. 4.za krivična djela koja se gone po privatnoj tuţbi. rok. u formi privatne tuţbe. u optuţnici se moţe predloţiti odreĎivanje pritvora. odluke vijeća) – 34c Okrivljeni ima pravo podnošenja prigovora protiv optuţnice u roku od 8 dana od dana njenog prijema. Odmah po prijemu optuţnice. a odricanje se ne moţe opozvati. da u optuţnici ima formalnih grešaka. Prigovor protiv optuţnice (pojam. Ako se okrivljeni nalazi na slobodi. tj. Optuţnica mora sadrţati: 1. iznijeti odbrana okrivljenog i stav tuţioca o navodima odbrane. Prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu. Ako naĎe da nije.

d) da nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optuţbe.WWW. ali tako da se unaprijed ne utiče na rješavanje pitanja koja će biti predmet rasprave na glavnom pretresu. c) da nema zahtjeva ovlaštenog lica ili prijedloga odnosno odobrenja ovlaštenog lica ukoliko je to po zakonu potrebno. Neblagovremen i prigovor izjavljen od neovlaštenog lica rješenjem će odbaciti predsjednik vijeća pred kojim se ima odrţati pretres. Da odbije prigovor kao nesnovan. oštećeni kao tuţilac ili privatni tuţilac propusti taj rok. Taj zahtjev predsjednik vijeća moţe staviti do odreĎivanja glavnog pretresa. O ţalbi protiv ovog rješenja odlučuje vijeće od trojice sudija. Ovo rješenje vijeće će donijeti ako ustanovi: a) da djelo koje je predmet optuţbe nije krivično djelo. 41 WWW. 2. a o blagovremenom i dopuštenom prigovoru rješava vijeće u sjednici). Prema rezultatima ispitivanja prigovora i optuţnice. Ako nadleţni tuţilac. a ne dolazi u obzir primjena mjera bezbjednosti. Tuţilac je duţan da u roku od 15 dana. niti protiv usmene optuţbe protiv trećeg lica koje na glavnom pretresu učini krivično djelo. Ako prigovor protiv optuţnice nije podnesen ili je odbačen kao neblagovremen odnosno nedopušten.ako se okrivljeni izričito odrekao prava na prigovor protiv optuţnice. b) da postoje okolnosti koje isključuju krivično djelo. na zahtjev predsjednika sudskog vijeća pred kojim treba da se odrţi glavni pretres vanraspravno vijeće moţe odlučiti o svakom pitanju o kome se rješava putem prigovora. predsjednik vijeća ga dostavlja sa spisima vijeću koje o prigovoru rješava u sjednici i svoju odluku donosi u formi rješenja.BH-PRAVNICI. Stupanje optuţnice na pravnu snagu Optuţnica stupa na pravnu snagu: . vijeće će postupiti kao da su i oni podnijeli prigovor. ili postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. smatra se da su odustali od gonjenja i postupak se obustavlja. vijeće moţe riješiti: 1. Ako su samo neki od više okrivljenih podnijeli prigovor protiv optuţnice. Vijeće će u rješenju obrazloţiti u kom pravcu treba razjasniti stvar. 3.COM . 4.oficioznog ispitivanja optuţnice. a najkasnije u roku od 2 mjeseca od prijema optuţnice u sudu. a razlozi zbog kojih je sud našao da nema mjesta optuţbi koriste i onima koji nisu podnijeli prigovor. Prigovora nema ni protiv optuţnog prijedloga u skraćenom postupku. . Da se optužnica vrati tužiocu. (okrivljeni ima pravo na podnošenje prigovora protiv optuţnice u roku od 8 dana od dana podnošenja). Sve odluke vijeća donesene povodom prigovora protiv optuţnice moraju biti obrazloţene. Da je za predmetno krivično djelo nadležan neki drugi sud.ako je podneseni prigovor odbačen ili odbijen (prigovor kao neblagovremen ili nedopušten odbacuje predsjednik vijeća. U postupku rješavanja po prigovoru protiv optuţnice vaţi beneficium cohaesionis. Da nema mjesta optužbi i da se postupak obustavlja. Ovakvo rješenje donijeće se u 2 slučaja: ako postoje formalni nedostaci ili nedostaci u samom postupku.BH-PRAVNICI. odnosno koji nedostaci u optuţnici ili postupku treba da se otklone. Oficiozno ispitivanje optuţnice Pojačana kontrola optuţnice ogleda se i u institutu tzv. te kad je potrebno bolje razjasniti stvar. jer to nije optuţnica u formalnom smislu.COM Prigovor protiv optuţnice se ne moţe podnijeti ako je optuţnica izmijenjena ili proširena na glavnom pretresu. Ako ne odbaci prigovor. a najduţe u roku od 3 mjeseca od kad mu je saopštena odluka vijeća podnese ispravljenu optuţnicu ili stavi zahtjev za sprovoĎenje odnosno dopunu istrage.

U tom slučaju će viši sud u istom postupku suditi po oba predmeta.COM ako nije bilo zahtjeva predsjednika vijeća za oficiozno ispitivanje optuţnice. Predsjednik vijeća rukovodi pretresom. GLAVNI PRETRES Glavni pretres (pojam. Ako vijeće dozvoli prekid. a optuţeni učini novo krivično djelo iz stvarne nadleţnosti niţeg suda. Tuţilac nema potrebe mijenjati optuţnicu ako se nije izmijenilo činjenično stanje već samo njegovo pravno shvatanje o neizmijenjenim činjenicama.WWW. Ako tuţilac u ostavljenom roku ne podnese optuţnicu. 42 WWW. predmet u vezi sa ovim djelom mora se dostaviti višem sudu. vijeće nastavlja glavni pretres na osnovu prethodne optuţnice. Presuda se moţe donijeti samo na osnovu činjenica i dokaza iznesenih u glavnom pretresu. viši sud zadrţava nadleţnost za presuĎenje oba djela. a moţe nakon saslušanja stranaka odrediti i da se za novo djelo posebno sudi. odrediće rok u kome tuţilac mora podnijeti novu optuţnicu. a predsjednik vijeća je stavio zahtjev za oficiozno ispitivanje optuţnice. Prema tome. odlučuje vijeće. uloga predsjednika vijeća) – 5d Pojam i značaj glavnog pretresa. optuţnica stupa na pravnu snagu danom kad se vijeće sloţilo sa optuţnicom. Predsjednik vijeća odlučuje o prijedlogu o kome postoji saglasnost stranaka. Vijeće takoĎe odlučuje o prigovoru protiv mjera predsjednika vijeća koje se odnose na rukovoĎenje pretresom.BH-PRAVNICI. U ostalim slučajevima optuţnica stupa na snagu danom kad je predsjednik vijeća odredio glavni pretres. značaj. Proširenje optuţnice od strane ovlaštenog tuţioca moţe biti usmeno. Obrnuto. Ako je prigovor odbačen ili uopće nije podnesen. bez obzira na to da li su oni ranije provedeni ili ne.BH-PRAVNICI. Izmjena optuţnice u glavnom pretresu moţe biti i u korist i na štetu optuţenog. Radi pripremanja odbrane sud moţe prekinuti pretres. kontradiktornosti. Što se tiče rokova. Uloga predsjednika vijeća. Proširenje optuţbe. Izmjena optuţnice znači mijenjanje činjeničnog opisa djela u optuţnici. glavni pretres je stadij krivičnog postupka u kome se primjenom načela javnosti. Pritom se višem sudu moţe dostaviti i prvi predmet po kome je počeo glavni pretres. oštećenom. ispituje optuţeni i saslušava njegova odbrana i izvode svi potrebni dokazi. a o saglasnim prijedlozima stranaka koje ne usvoji predsjednik. Za izmjenu optuţnice nije potreban pristanak optuţenog. zakonskim zastupnicima. odnosno najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana prijema optuţnice u sudu. Prigovor protiv ove optuţnice nije dozvoljen. ali je potrebno ispitivanje optuţenog u vezi sa navodima u izmijenjenoj optuţnici. strankama. Ako je za presuĎenje novog djela stvarno nadleţan viši sud. daje riječ članovima vijeća. Na glavnom pretresu se čita optuţnica. on moţe na glavnom pretresu usmeno izmijeniti optuţnicu. Ako tuţilac tokom glavnog pretresa naĎe da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u optuţnici.COM . a moţe predloţiti da se glavni pretres prekine radi pripremanja nove optuţnice. ako je pretres počeo pred višim sudom. braniocu i vještacima. On saslušava svjedoke i vještake. optuţnica stupa na pravnu snagu kad je prigovor odbijen. Glavni pretres je najvaţniji stadij u krivičnom postupku pred prvostepenim sudom. na što moţe da se nadoveţe i drugačija pravna kvalifikacija djela. Rješenja vijeća se uvijek objavljuju i sa kratkim obrazloţenjem unose u zapisnik o glavnom pretresu. punomoćnicima. usmenosti i neposrednosti pred nadležnim sudom raspravlja po optužbi ovlaštenog tužioca i na osnovu kojeg se donosi presuda. Izmjena i proširenje optuţbe – 21a Izmjena optuţbe. Prema zakonu je dozvoljeno proširiti optuţnicu ako optuţeni tokom glavnog pretresa u zasijedanju učini krivično djelo.

BH-PRAVNICI. objavljuje presudu i poučava stranke o pravu na ţalbu. kao i tumač. Pripreme i pretpostavke za glavni pretres – 33d U pripreme za glavni pretres ulaze sve procesne radnje koje se preduzimaju izmeĎu pravosnaţnog stavljanja pod optuţbu i samog glavnog pretresa. a izostanak nije opravdao. Svjedoka ili vještaka koji je uredno pozvan. vijeće će rješenjem obustaviti postupak. Načelno se glavni pretres odrţava u sjedištu suda i sudskoj zgradi. a moţe narediti i da se na novi pretres prinudno dovede. Na zahtjev stranaka ili po sluţbenoj duţnosti predsjednik vijeća ispravlja greške u imenima i brojevima u presudi.COM . Optuţeni će se upozoriti da će se novi glavni pretres odrţati i bez prisustva branioca. tuţilac i oštećeni. vijeće će narediti da se prinudno dovede. Ako izostane oštećeni kao tuţilac. Ako optuţeni neopravdano izostane sa glavnog pretresa.WWW. Po prijedlogu stranke ili sluţbenoj duţnosti. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju. a najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana prijema optuţnice u sudu. predsjednik vijeća moţe odloţiti dan glavnog pretresa. vijeće moţe kazniti novčano i osuditi da snosi troškove prouzrokovane izostankom. Vijeće moţe narediti da se neki od neopravdano izostalih svjedoka ili vještaka odmah prinudno dovede. osim onih za koje predsjednik vijeća smatra da njihovo saslušanje na glavnom pretresu nije potrebno. Osnovna pretpostavka je prisustvo pozvanih osoba. predsjednik vijeća je duţan da o razlozima obavijesti predsjednika suda. Ako na glavni pretres zakazan na osnovu optuţnice nadleţnog tuţioca ne doĎe nadleţni tuţilac ili lice koje ga zamjenjuje.COM Duţnost predsjednika vijeća je i da se stara o odrţavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. pretres će se odloţiti. Optuţenom se na prijedlog tuţioca moţe suditi u odsustvu samo ako je u bjekstvu ili inače nije dostiţan drţavnim organima ni nakon preduzimanja svih potrebnih mjera da se pronaĎe. predsjednik vijeća moţe narediti da se u zapisnik doslovno unesu izjave koje smatra posebno vaţnim. a na prijedlog stranaka. glavni pretres će se odloţiti. ukoliko nisu izuzetno odobrena za konkretni glavni pretres. “Iz vaţnih razloga”. Ako sa glavnog pretresa izostane uredno pozvani branilac. zatim nedostatke u obliku i saglasnosti prepisa presude sa izvornikom. njihovi zakonski zastupnici i punomoćnici. U sudnici se ne mogu vršiti filmska ili TV snimanja. Dan. Poziv optuţenom mora se dostaviti tako da izmeĎu dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odgovarajuće odbrane. ovaj rok se moţe skratiti. mada su uredno pozvani. ili branilac napusti glavni pretres bez odobrenja. Osim njih. Na glavni pretres se pozivaju: optuţeni i njegov branilac. Na zahtjev optuţenog ili na zahtjev tuţioca uz pristanak optuţenog. osim u slučaju obligatorne odbrane. ako je odlaganje nastalo njegovom krivicom. kao i presudu. branioca ili po sluţbenoj duţnosti.BH-PRAVNICI. Ako se u ovom roku ne odredi glavni pretres. sat i mjesto glavnog pretresa naredbom odreĎuje predsjednik vijeća. Pretpostavke za odrţavanje glavnog pretresa. Glavni pretres moţe započeti i bez prisustva pozvanog svjedoka ili vještaka i u tom slučaju vijeće će u toku pretresa odlučiti da li usljed odsustva svjedoka ili vještaka treba prekinuti ili odloţiti pretres. na glavni pretres pozivaju se svjedoci i vještaci koje su predloţili tuţilac i okrivljeni. privatni tuţilac ili njihov punomoćnik. a postoje naročito vaţni razlozi da mu se sudi mada je odsutan. a vijeće će rješenjem odlučiti da branilac snosi troškove zbog odlaganja. On zajedno sa zapisničarem potpisuje zapisnik o glavnom pretresu. a najmanje osam dana. U opravdanim slučajevima vijeće moţe opozvati odluku o kazni Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa – 19c 43 WWW.

To se ne moţe uvijek postići. po mogućnosti će se odrediti dan i sat nastavka glavnog pretresa. ili ako prekid traje duţe od 8 dana. U rješenju kojim se pretres odlaţe. Prvo govori tuţilac.ako se tokom pretresa utvrdi da je kod optuţenog nakon učinjenog krivičnog djela nastupilo privremeno duševno oboljenje ili privremena duševna poremećenost. te zbog toga ZKP sadrţi posebne odredbe o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa. Ako niko ne stavi prijedlog. Izvan slučajeva posebno predviĎenih u Zakonu.WWW. branioca i oštećenog imaju li prijedloga za dopunu dokaznog postupka. Pretres se odlaţe: . tj.COM . odnosno da se pročita zapisnik o uviĎaju. Ako se ne moţe nastaviti pred istim vijećem. predsjednik vijeća moţe usmeno izloţiti njihov sadrţaj. a vijeće naĎe da je stanje stvari izviĎeno. vijeće će se dopuniti i pretres početi iznova. Istim rješenjem vijeće moţe odrediti da se prikupe dokazi koji bi se vremenom mogli izgubiti. oštećenom i braniocu. predsjednik sudskog vijeća moţe prekinuti glavni pretres radi odmora ili radi isteka radnog vremena ili radi toga da se u kratkom vremenu pribave odreĎeni dokazi ili radi pripremanja optuţbe ili odbrane. Upitaće ga da li je razumio optuţbu. . Ako je oštećeni prisutan moţe obrazloţiti imovinskopravni zahtjev. . Prekinuti pretres uvijek se nastavlja pred istim vijećem.BH-PRAVNICI. Ako je odlaganje trajalo duţe od mjesec dana. ali po saslušanju stranaka vijeće moţe odlučiti da se pročitaju iskazi svjedoka i vještaka dati na ranijem glavnom pretresu. Glavni pretres po pravilu počinje čitanjem optuţnice ili privatne tuţbe od strane tuţioca. a ako nije njegov prijedlog će pročitati predsjednik vijeća. Ako se radi o optuţnici oštećenog kao tuţioca ili o privatnoj tuţbi. ili prijedlog bude odbijen. Završni govor. Tok glavnog pretresa – 32d Početak glavnog pretresa i ispitivanje okrivljenog. Optuţeni nije duţan da to i učini. Ako se uvjeri da optuţeni nije razumio optuţbu. Nakon toga predsjednik vijeća pristupa ispitivanju okrivljenog. ali se o tome kako odgovarati na postavljena pitanja ne moţe ni sa kim savjetovati.COM Za glavni pretres vaţi načelo kontinuiteta. Posljednja riječ uvijek pripada optuţenom. Protiv rješenja nije dozvoljena ţalba. Glavni pretres koji se nastavlja pred istim vijećem mora ponovo započeti ako se izmijenio sastav vijeća. Dokazivanje obuhvata sve činjenice koje sud smatra relevantnim za pravilno presuĎenje. zatim oštećeni. kad je jednom započeo. branilac pa optuţeni. Po završenom dokaznom postupku predsjednik vijeća daje riječ strankama. Dokazni postupak slijedi neposredno iza ispitivanja optuţenog. pretres mora početi iznova i svi dokazi se moraju ponovo izvesti.BH-PRAVNICI. predsjednik vijeća će mu ponovo izloţiti njen sadrţaj na način na koji je optuţeni moţe najlakše razumjeti.ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspješno dovede do kraja. U toku glavnog pretresa optuţeni se moţe dogovarati sa svojim braniocem. Nakon toga će pozvati optuţenog da se izjasni o svakoj tački optuţbe i da iznese svoju odbranu.ako je potrebno pribaviti nove dokaze. postupa se po odredbama koje se odnose na odlaganje pretresa. predsjednik će objaviti da je dokazni postupak završen. Po okončanju dokaznog postupka predsjednik vijeća će upitati stranke. on treba trajati neprekidno do izricanja presude. ili ako se odloţeni glavni pretres drţi pred drugim predsjednikom vijeća. Ako se tokom glavnog pretresa pred malim vijećem pokaţe da je za suĎenje konkretnog krivičnog djela nadleţno veliko vijeće. Skraćeni postupak (tok glavnog pretresa) – 36d 44 WWW.

Glavni pretres će se odrţati bez obzira na odsustvo nadleţnog tuţioca. a najkasnije 3 dana po okončanju glavnog pretresa. Po zaključenju glavnog pretresa sud će odmah izreći presudu i objaviti je s bitnim razlozima. Ako se na pretresu izmijene neke vaţne činjenice. Pitanje subjektivnog identiteta u praksi ne zadaje teškoće. kad se u činjeničnom opisu navodi da je kraĎa izvršena obijanjem. Presuda se mora izraditi pismeno u roku od 8 dana od dana objavljivanja.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Npr. Po svojoj prirodi moţe biti liberatorna i kondemnatorna (oslobaĎajuća i osuĎujuća). kao i vaspitna mjera maloljetniku. na glavnom pretresu ga moţe zastupati oštećeni. PRESUDA Vrste presuda i predmet presude – 6a Presuda je odluka kojom se raspravlja krivičnopravni spor. već presuda ne smije izaći iz granica opisa tog dogaĎaja kako je dat u optuţnici. a sud naĎe da obijanja nije bilo pa optuţenog oglasi krivim za običnu kraĎu. u zavisnosti da li se radi o djelu za koje se goni po sluţbenoj duţnosti ili po privatnoj tuţbi. Osim toga. sudija moţe pozvati samo privatnog tuţioca i okrivljenog da doĎu u sud radi prethodnog razjašnjavanja stvari. Presuda o glavnoj stvari je presuda kojom se rješava sama stvar (meritum). Bitno je napomenuti da nema prekoračenja optuţbe ako se u toku postupka činjenično stanje pokaţe povoljnijim za optuţenog. IzmeĎu presude i optuţbe mora postojati subjektivni i objektivni identitet. privatnog tuţioca.WWW. Krivični postupak pokreće se na osnovu optuţnog prijedloga ili privatne tuţbe. Izuzetno. U slučaju odsustva nadleţnog tuţioca. ako smatra da bi to bilo cjelishodno za brţe okončanje postupka. Ako se stranke i oštećeni odreknu prava na ţalbu i ako niko od njih ne zahtijeva dostavljanje pismeno izraĎene presude. 45 WWW. Ovu presudu sud donosi kad utvrdi da postoje smetnje zbog kojih se ne moţe upuštati u rješavanje glavne stvari. oštećenog kao tuţioca. postupak će biti obustavljen rješenjem ako je optuţeni tokom glavnog pretresa umro ili obolio od nekog trajnog duševnog oboljenja. pismeno izraĎena presuda ne mora sadrţavati obrazloţenje. meĎutim u pitanju shvatanja objektivnog identiteta bilo je mnogo diskusija. skraćeni postupak je nešto drugačiji i kad je u pitanju tog glavnog pretresa. pod uslovom da se radi o bitno istom dogaĎaju. pa čak i u odsustvu okrivljenog. tuţilac mora izmijeniti optužnicu. presuda se moţe odnositi samo na lice koje je optuţeno i samo na djelo koje je predmet optuţbe sadrţan u optuţnici. krivične odgovornosti i krivične sankcije. Formalna ili procesna presuda je presuda kojom se tuţba odbija. U suprotnom sud oslobaĎa optuţenog jer nije utvrĎeno da je on učinio djelo za koje se optuţuje. tj. Presuda moţe biti meritorna (presuda o glavnoj stvari) i procesna (formalna) presuda. tj.COM Skraćeni postupak provodi se za krivična djela za koja je kao glavna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. Prije zakazivanja glavnog pretresa za krivična djela iz nadleţnosti sudije pojedinca za koje se goni po privatnoj tuţbi. pitanje krivičnog djela. a rok za ţalbu protiv presude je 8 dana od dana prijema pismeno izraĎene presude. Optuţba i presuda za svoju osnovicu moraju imati ne samo identičan dogaĎaj iz prošlosti.COM . Privatni tuţilac moţe odsustvovati ako ima prebivalište van područja suda kome je podnesena tuţba i ako je stavio prijedlog da se glavni pretres odrţi u njegovom odsustvu. Po današnjem shvatanju. Sud presudu donosi odmah nakon glavnog pretresa. Uz ostale specifičnosti. sud je vezan za činjenični opis djela izloţen u optuţnici. Ovakvo shvatanje odgovara akuzatorskom načelu. sudska opomena se takoĎe izriče rješenjem. U odsustvu okrivljenog glavni pretres moţe biti odrţan pod uslovom da njegova prisutnost nije nuţna i da je prije toga bio ispitan.

Ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleţni organ odustao od odobrenja. sila i prijetnja. Sud odbija optuţbu po ovom osnovu npr. Kazna na koju se osuĎuje optuţeni ili se po odredbama KZ oslobaĎa od kazne. kad se optuţeni oglašava krivim.BH-PRAVNICI. OslobaĎajuća (liberatorna) presuda – 12d OslobaĎajuću presudu sud će izreći: 1. Ako je optuţeni aktom amnestije ili pomilovanja osloboĎen od gonjenja ili se krivično gonjenje ne moţe preduzeti zbog zastarjelosti. te uvijek kad odredbe KZ predviĎaju da izvršilac “nije krivično odgovoran”). 3. Ako je osloboĎen. Ako je tuţilac od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optuţbe (princip mutabiliteta). podvoĎenja činjeničnog stanja pod odredbe krivičnog zakona. jer zakon izričito predviĎa da sud nije vezan za prijedloge tuţioca u pogledu pravne ocjene djela. već će u presudi kojom optuţenog oglašava krivim navesti svoju kvalifikaciju djela. stvarna zabluda. Činjenični opis djela. . Ako je osuĎen na novčanu kaznu.BH-PRAVNICI. Ako sud djelo drugačije kvalifikuje. a optuţnicu je podigao nadleţni tuţilac ili obrnuto. ali postoji neki osnov isključenja protivpravnosti (opći osnovi su nuţna odbrana. navešće se propisi KZ po kojima se oslobaĎa od kazne. 2. tj. Ako nije dokazano da je optuţeni učinio djelo za koje se optuţuje. Ako nije stvarno nadleţan za presuĎenje. ili je oštećeni podnio optuţnicu a u zakonskom roku nije prihvatio gonjenje itd. Po ZKP.ako djelo sadrţi sva obiljeţja krivičnog djela. sadrţaj presude kojom se optuţeni oglašava krivim je slijedeći: 1. 3. Sud do takvog uvjerenja moţe doći na osnovu slobodne ocjene dokaza. 4. posebni osnovi propisani su u posebnom dijelu KZ za svako KD). Presuda kojom se optuţba odbija – 17a Presudu kojom se optuţba odbija sud će izreći: 1. 5. Ako je optuţeni za isto djelo već pravosnaţno osuĎen. 3. neće optuţenog osloboditi od optuţbe za krivično djelo kvalifikovano u optuţnici. Ako je postupak voĎen bez zahtjeva ovlaštenog tuţioca. 46 WWW. To je zakonski naziv krivičnog djela i odredbe KZ koje su primijenjene u konkretnom slučaju. Od oslobaĎajuće presude treba razlikovati oslobaĎanje od kazne. ali mu se ne izriče kazna. 6. ali ne zbog nenadleţnosti.COM . a to je utvrdio nakon početka glavnog pretresa. Kondemnatorna presuda (presuda kojom se optuţeni oglašava krivim) – 31c Ova presuda se izriče kad su se stekle sve materijalnopravne i procesne pretpostavke za osudu. kad utvrdi da se radi o djelu za koje se goni po privatnoj tuţbi. ili postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Pravni opis i pravna kvalifikacija djela. 2. navodi se rok plaćanja i način zamjene ako se novčana kazna ne moţe naplatiti ni prinudnim putem.WWW. U pogledu pravne kvalifikacije djela sud nije vezan za pravnu osnovu optuţbe. 2. osloboĎen od optuţbe ili je postupak protiv njega pravosnaţno obustavljen.ako se radi o djelu malog značaja. To će biti u slijedećim slučajevima: .COM Pitanje objektivnog identiteta treba razlikovati od pitanja pravne kvalifikacije djela.ako djelo ne sadrţi sva zakonska obiljeţja krivičnog djela. Ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost (neuračunljivost. . Ako djelo za koje se optuţuje po zakonu nije krivično djelo. krajnja nuţda ili posebno zakonsko ovlaštenje.

Pravni lijek ne moţe postojati ako nije donesena odluka koja se njime pobija. predsjednik vijeća ga upozorava na značaj uslovne kazne. Greške u imenima i brojevima. kao i na uslove kojih se mora pridrţavati. a u sloţenim stvarima u roku od 15 dana. kao i druge očigledne greške u pisanju i računanju. pravni lijekovi se mogu podijeliti na: 47 WWW. S obzirom na različite kriterije klasificiranja. To je svako zakonom dopušteno sredstvo koji se namjerava ostvariti ili odbraniti neki zahtjev. 5. zatim odluku kojom se optuţeni oglašava krivim ili oslobaĎa optuţbe ili odluku kojom se optuţba odbija. Dispozitiv sadrţi lične podatke okrivljenog.BH-PRAVNICI. Pismeno izraĎena presuda mora imati 3 dijela: uvod. u obrazloţenju se navodi koje okolnosti je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. oduzimanju imovinske koristi i vraćanju predmeta ako predmeti dotad nisu bili vraćeni vlasniku odnosno drţaocu. Ispravka se vrši posebnim rješenjem i unosi u izvornik presude. nedostatke i obliku i nesaglasnosti prepisa presude sa izvornikom ispravlja predsjednik vijeća na svakodobni zahtjev stranaka ili po sluţbenoj duţnosti. Presudu potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. ali koje ne mora biti upravljeno protiv neke odluke suda. Objavljivanje i pismena izrada presude – 18b Objavljivanje presude vrši predsjednik vijeća tako što javno pročita dispozitiv i ukratko saopšti razloge presude. u obrazloţenju se mora navesti iz kojih zakonskih razloga se to čini. kojim se razlozima rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja itd. Ako je optuţeni uslovno osuĎen.BH-PRAVNICI. 6. Odluka o mjerama bezbjednosti. ispravljeni prepisi dostaviće se svim onim licima kojima se dostavlja presuda. Ako je optuţeni osuĎen na kaznu. U tom smislu pravna sredstva su i prigovor protiv optuţnice. prituţba. Po objavljivanju presude predsjednik vijeća upućuje stranke na ţalbu. zakonskog naziva djela ili odluke o kazni. dajući pritom naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza.WWW. izreku (dispozitiv) i obrazloţenje. Odluka o mjerama bezbjednosti ulazi u presudu samo ako se optuţeni oglašava krivim. Ako se radi o oslobaĎajućoj presudi. Pismena izrada presude. PRAVNI LIJEKOVI Uopće – 23b Pravni lijek je procesno sredstvo kojim stranke i druga ovlaštena lica pobijaju odluku donesenu u krivičnom postupku. U ovom slučaju rok za ţalbu teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude. Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana objavljivanja. o imovinskopravnom zahtjevu. a sa ciljem da se ona ukine ili preinači. mjere bezbjednosti se izriču po prijedlogu nadleţnog tuţioca u posebnom postupku i posebnim rješenjem. Vijeće moţe narediti da optuţenom koji je odsutan presudu usmeno saopšti predsjednik vijeća. 7. U obrazloţenju sud odreĎeno i potpuno iznosi koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane. Ako izmeĎu izvornika i prepisa postoji nesaglasnost u pogledu činjeničnog opisa djela. Odluka o uvjetnoj osudi (precizira se vrijeme na koje je izvršenje kazne odloţeno i uslovi). kao i o tome da se pravosnaţna presuda ima objaviti putem medija.COM . Odluka o troškovima krivičnog postupka. zatim iz kojih razloga nije uvaţio pojedine prijedloge stranaka. Širi pojam od pravnog lijeka je pravno sredstvo. Odluka o uračunavanju pritvora ili kazne koja je već izrečena u posebnim kaznenim postupcima. ili da mu se presuda samo dostavi. Od prijema ovjerenog prepisa presude počinje teći rok za ţalbu protiv presude. molba za povrat u prijašnje stanje itd.COM 4. Ako se optuţeni oslobaĎa od optuţbe.

WWW. Taksativno su nabrojane u zakonu. te protiv bezbjednosti saobraćaja. imovinskopravnom zahtjevu. U korist okrivljenog ţalbu mogu izjaviti njegov bračni odnosno vanbračni drug. 2. a zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka je nedevolutivan. a rok je 15 dana od dana dostavljanja presude. kao i zahtjev za zaštitu zakonitosti. naznačenje presude protiv koje se izjavljuje ţalba. Redovni pravni lijekovi su po pravilu suspenzivni. 3. usvojilac. Apsolutne povrede su uvijek bitne. protiv dostojanstva ličnosti i morala.BH-PRAVNICI. brat. 4. kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem medija. Zbog pogrešno ili nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. Sadrţaj ţalbe – 25c Ţalba treba da sadrţi: 1.BH-PRAVNICI. Ţalbu moţe izjaviti i lice čiji predmet je oduzet. U ţalbi se mogu iznositi nove činjenice i dokazi. a vanredni po pravilu nesuspenzivni. TakoĎe moţe pobijati ţalbu zbog odluke o troškovima krivičnog postupka i o imovinskopravnom zahtjevu. Ako je nadleţni tuţilac preuzeo gonjenje od oštećenog kao tuţioca. branilac i oštećeni. a vanrednim pravosnaţne odluke. Navedena lica i branilac mogu ţalbu izjaviti i bez posebnog ovlaštenja okrivljenog. Redovne i vanredne – redovnim se pobijaju odluke koje još nisu stupile na snagu. Bitne povrede odredaba krivičnog postupka kao ţalbeni razlog – 2c Povrede odredaba krivičnog postupka mogu biti apsolutne i relativne.COM 1. Zbog povrede materijalnog zakona. suspenzivni i devolutivni pravni lijek kojim ovlašteno lice pobija presudu prvostepenog suda. Devolutivne i nedevolutivne – devolutivni karakter pravnog lijeka ogleda se u tome što o krivičnoj stvari povodom pravnog lijeka ne rješava sud koji je donio pobijanu odluku.COM . a postojanje uzročne veze izmeĎu apsolutne povrede i nepravilne 48 WWW. tako i u korist okrivljenog. a vanredni zahtjev za obnovu postupka i zahtjev za zaštitu zakonitosti. prijedlog da se pobijana presuda u potpunosti ili djelomično ukine ili preinači. kao i pravno lice kome je izrečeno oduzimanje imovinske koristi. ali ne i protiv njegove volje. a nesuspenzivni ne. redovni. Redovni pravni lijekovi su po pravilu devolutivnog karaktera. oduzimanju imovinske koristi. Zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka. 4. 3. 2. Suspenzivne i nesuspenzivne – suspenzivni odlaţu izvršenje odluke koja se pobija. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI Ţalba na prvostepenu presudu (uopće) – 24d Ţalba na prvostepenu presudu je potpuni. Ţalbu mogu izjaviti stranke. troškovima krivičnog postupka. 3. srodnik po krvi u pravoj liniji. Osnovi ţalbe. Nadleţni tuţilac ţalbu moţe izjaviti kako na štetu. Presuda se moţe pobijati: 1. Oštećeni presudu moţe pobijati zbog odluke o krivičnim sankcijama samo u slučaju krivičnih djela protiv ţivota i tijela. U našem krivičnom postupku redovni pravni lijekovi su ţalba na presudu i ţalba na rješenje. sestra i hranilac. 2. oštećeni moţe izjaviti ţalbu iz svih razloga iz kojih se presuda moţe pobijati. ali je ţalilac duţan da obrazloţi zašto ih nije ranije iznio. usvojenik. pravni osnov za pobijanje presude. Zbog odluke o krivičnoj sankciji. obrazloţenje.

Optuţbe nema ako ju je podigao neovlašteni tuţilac. Ako je dispozitiv presude nerazumljiv. Ova povreda stoji i kad nema odobrenja nadleţnog organa ako je to odobrenje potrebno.WWW.COM . Ako je presudom povrijeĎena odredba o zabrani reformatio in peius. 6. 2. To se ne prezumira. branilac i tumač/prevodilac).ako je optuţeni oglašen krivim mada djelo nije u zakonu propisano kao krivično djelo. Ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po ZKP ne moţe zasnivati presuda. Dakle. Povrede materijalnog zakona kao ţalbeni razlog – 7c Ove povrede se manifestuju u pogrešnom supsumiranju pod odredbe krivičnog zakona činjeničnog stanja koje je samo po sebi pravilno utvrĎeno. 7. protivrječan samom sebi ili obrazloţenju presude. Ako je presudu donio stvarno nenadleţan sud ili je sud nepravilno odbio optuţbu zbog stvarne nenadleţnosti. Ako je optuţba prekoračena (s obzirom na subjektivni i objektivni identitet). presuda se ne moţe pobijati zbog povrede procesnog zakona učinjene prije stupanja optuţnice na pravnu snagu (u istrazi. osim ako je s obzirom na druge dokaze očito da bi i bez tog dokaza bila donesena ista presuda. (glavnom pretresu moraju prisustvovati tuţilac. Ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija ili sudija porotnik koji nije učestvovao na glavnom pretresu ili je pravosnaţnom odlukom bio izuzet od suĎenja. mada su se ostvarili svi uvjeti da se oglasi (postoje zakonska obiljeţja djela i nema osnova isključenja). 49 WWW. Ova povreda postoji: .BH-PRAVNICI. Ako je glavni pretres odrţan bez prisustva lica koje je po zakonu obavezno prisustvovati ili je stranci uskraćena upotreba vlastitog jezika na glavnom pretresu. Ako je protivzakonito bila isključena javnost glavnog pretresa. Da li je djelo za koje se optuţeni goni krivično djelo. ako je predata po isteku roka ili je postupak nastavljen pošto je tuţilac odustao od optuţbe i sl. . .COM presude se prezumira. 5. 10. već se mora utvrditi u svakom konkretnom slučaju. Apsolutna povreda postoji: 1. Ova povreda stoji ako nema punovaţne tuţbe. a postoji osnov isključenja postojanja krivičnog djela (nuţna odbrana. 2. 9. Ako je sud povrijedio propise krivičnog postupka u pitanju da li postoji optuţba ovlaštenog tuţioca ili odobrenje nadleţnog organa.BH-PRAVNICI. 4. ako presuda nije uopšte obrazloţena ili je obrazloţenje nejasno i kontradiktorno samo po sebi ili u odnosu na izvedene dokaze. a to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito donošenje presude. Ako je sudija ili sudija porotnik koji je morao biti izuzet učestvovao na pretresu. i ova povreda moţe biti učinjena kako osuĎujućom. 11. već su odreĎene putem generalne klauzule. Relativne povrede su bitne samo ako su u konkretnom slučaju uticale na presudu. krajnja nuţda. Relativne povrede nisu taksativno nabrojane. Da li ima okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost – kao i prethodna.ako je optuţeni oglašen krivim. u toku pretresa ili pri donošenju presude nije primijenio ili je pogrešno primijenio neku odredbu ZKP ili je na glavnom pretresu povrijedio pravo odbrane. djelo malog značaja). Po ZKP. u postupku prigovora na optuţnicu). tako i oslobaĎajućom presudom.ako je optuţeni osloboĎen. relativna povreda postoji ako sud za vrijeme pripreme glavnog pretresa. 3. 8. Povreda KZ postoji ako je KZ povrijeĎen u pitanju: 1. Ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optuţbe.

koji po potrebi u kontaktu sa prvostepenim sudom provjerava navode ţalbe. eventualni odgovor i sve spise predmeta dostaviti drugostepenom sudu. Postupak pred drugostepenim sudom. ţalbu izjavljenu od neovlaštenog lica. prvostepeni sud ţalbu dostavlja na odgovor suprotnoj stranci koja moţe svoj odgovor dati u roku od 8 dana od dana prijema ţalbe. Postupak po ţalbi – 21c Postupak se odvija u 2 dijela: pred prvostepenim sudom (iudex a quo) i pred drugostepenim sudom (iudex ad quem). Ovdje u obzir dolaze samo činjenice koje su odlučne za presuĎenje same stvari. pomilovanja ili je stvar već pravosnaţno presuĎena. Da li ima okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. Pobijanje prvostepene presude zbog odluke o krivičnim sankcijama i zbog drugih odluka – 27d Presuda se moţe pobijati zbog odluke o kazni i kad ovom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje. Nakon toga sud će ţalbu. sudija izvjestilac će spise dostaviti nadleţnom tuţiocu. 5. kao i odluka o objavljivanju presude putem medija mogu se pobijati ako su donesene protivno zakonskim odredbama. Odluka o mjeri bezbjednosti i odluka o oduzimanju imovinske koristi mogu se pobijati ako ne postoji povreda zakona. 4. 6.BH-PRAVNICI. Da li su povrijeĎene odredbe o uračunavanju pritvora i izdrţane kazne. ali je sud nepravilno primijenio ovu mjeru ili je nije izrekao mada su postojali zakonski uvjeti. ţalbom po ovom osnovu presuda se moţe pobijati ako sud nije pri odmjeravanju kazne uzeo u obzir olakšavajuće ili oteţavajuće okolnosti. odnosno nepotpuno činjenično stanje postoji kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio. a posebno da li je nastupila zastara krivičnog gonjenja ili je gonjenje isključeno usljed amnestije. umjesto ubistva. Odluka o troškovima krivičnog postupka. koji je duţan da ih razmotri radi davanja svog prijedloga i spise vrati sudu bez odlaganja.BH-PRAVNICI. Ako nema osnova za odbacivanje ţalbe. uvjetnoj osudi ili nije izrekao sudsku opomenu mada su za to postojali zakonski uvjeti.WWW. o imovinskopravnom zahtjevu. djelo je kvalificirano kao teška tjelesna povreda kvalificirana smrću i obrnuto.COM . Dakle. odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu. Ova povreda stoji kad je sud izrekao optuţenom kaznu koja nije za to djelo predviĎena u zakonu ili kad se nije drţao zakonom propisanog kaznenog okvira. osloboĎenju od kazne. Npr. Nakon toga. tj. Da li je odlukom o kazni. Povreda se sastoji u tome da je na stvarne okolnosti djela pogrešno primijenjen krivični zakon (stroţa ili blaţa norma). Predsjednik sudskog vijeća prvostepenog suda će rješenjem odbaciti neblagovremenu i nedozvoljenu. odnosno ako sud nije na odgovarajući način primijenio odredbe o ublaţavanju kazne. Svoj 50 WWW. a predaje prvostepenom sudu. Po prijemu spisa. uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni. ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća. Protiv ovakvog rješenja dozvoljena je posebna ţalba o kojoj rješava drugostepeni sud. Da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optuţbe primijenjen zakon koji se ne moţe primijeniti. Postupak pred prvostepenim sudom. ako se radi o djelu za koje se goni po sluţbenoj duţnosti. predsjednik drugostepenog suda odreĎuje sudiju izvjestioca.COM 3. ZKP se ograničio na jednu sasvim uopštenu formulaciju kojom se samo konstatuje da pogrešno. Pogrešno i nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje (error in facto) kao ţalbeni razlog – 26d Zbog sloţenosti ovog pitanja. Ţalba se izjavljuje drugostepenom.

Drugostepeni sud će presudu preinačiti kad naĎe da u prvostepenoj presudi treba izmijeniti odluku o kazni ili neku drugu odluku zbog kojih se ona moţe pobijati ţalbom.BH-PRAVNICI. Odluke drugostepenog suda po ţalbi – 22d Postupajući po ţalbi. . drugostepeni sud postupa samo po ţalbi tuţioca uloţenoj na štetu optuţenog i to ako je takva ţalba uloţena upravo iz tog razloga. kao i optuţenog i njegovog branioca. osim onih koji se mogu sanirati preinačenjem presude. 3. kao i to da li je krivični zakon povrijeĎen na štetu optuţenog. Kad nadleţni tuţilac vrati spise. b) Kad preinačuje prvostepenu presudu. bez obzira na granice i obim u kojima se ona pobija. Drugostepeni sud će predmet vratiti prvostepenom sudu iz 2 razloga: 1. Drugostepeni sud će preinačiti presudu ako utvrdi da je pravilno i potpuno utvrĎeno činjenično stanje. U formi rješenja sud odlučuje u 2 slučaja: kad odbacuje ţalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu i kad ukida prvostepenu presudu i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno rješavanje. dakle drugostepeni sud načelno ispituje presudu u onom dijelu i obimu u kome se ona pobija ţalbom. ako su blagovremeno zahtijevali da budu obaviješteni o sjednici ili ako sud smatra da bi njihovo prisustvo bilo korisno za razjašnjenje stvari. a od tog općeg pravila postoje izuzeci. o čemu obavještava nadleţnog tuţioca. U savremenoj krivičnoj proceduri u vezi ovog pitanja moguća su 3 sistema: 1.COM .BH-PRAVNICI.odbaciti ţalbu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu.preinačiti prvostepenu presudu. . a drugostepeni sud odluči da sam ne provodi pretres. 2. Granice ispitivanja prvostepene presude. oštećenog kao tuţioca ili privatnog tuţioca. . 2. Ako drugostepeni sud naĎe da postoje zakonski uvjeti za izricanje sudske opomene. Ove odluke sud donosi u formi rješenja ili u formi presude. pogrešno ili nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje.COM prijedlog nadleţni tuţilac moţe staviti vraćajući spise.WWW. Drugostepeni sud pobijanu presudu načelno ispituje u granicama pravnog lijeka. Sjednica je u načelu javna. U formi presude drugostepeni sud odlučuje: a) Kad odbija ţalbu kao neosnovanu i potvrĎuje prvostepenu presudu. presdjednik drugostepenog vijeća zakazuje sjednicu vijeća. 51 WWW.odbiti ţalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu prvostepenog suda. Naš ZKP primjenjuje treći navedeni sistem. ili moţe izvijestiti da će prijedlog staviti na sjednici vijeća. Ako je krivični zakon prvostepenom presudom povrijeĎen u korist optuţenog. data amnestija nakon prvostepene presude). S tim u vezi drugostepeni sud po sluţbenoj duţnosti ispituje apsolutne povrede procesnog zakona. Nedolazak uredno obaviještenih lica ne sprečava odrţavanje sjednice vijeća.ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti na ponovni pretres i odluku prvostepenom sudu. Striktna primjena principa tantum devolutum quantum apellatum. prema kome drugostepeni sud postupa samo u granicama ţalbe. ali se to načelo dopunjava nizom posebnih odredaba. Drugostepeni sud ispituje pravilnost cijele prvostepene presude. To će se desiti kad drugostepeni sud utvrdi da ne postoje osnovi za pobijanje presude niti povrede zakona na koje se pazi po sluţbenoj duţnosti. povreda odredaba krivičnog postupka. drugostepeni sud moţe: . ali je prvostepenom presudom povrijeĎen materijalni zakon ili je poslije izricanja prvostepene presude nastupila neka okolnost usljed koje treba preinačiti prvostepenu presudu primjenom drugih materijalnopravnih propisa (npr. preinačiće prvostepenu presudu rješenjem i izreći sudsku opomenu.

Nadleţni sud trećeg stepena uvijek odlučuje u sjednici vijeća i shodno se primjenjuju odredbe koje vaţe za drugostepeni postupak. kod ponavljanja krivičnog postupka i kod zahtjeva za zaštitu zakonitosti uloţenog u korist osuĎenog. Ako je drugostepeni sud preinačio presudu prvostepenog suda kojom je optuţeni osloboĎen od optuţbe i izrekao presudu kojom se optuţeni oglašava krivim.BH-PRAVNICI. Načelno je rok za ţalbu 3 dana od dana usmenog saopštenja. Ţalba na presudu drugostepenog suda – 9d Izuzetno. Zabrana preinačenja presude na gore (zabrana reformatio in peius) – 13d Prema čl. drugostepeni sud treba da ocijeni ţalbene navode i iznese povrede zakona koje je uzeo u obzir po sluţbenoj duţnosti. Rješenja koja donosi vijeće nadleţnog prvostepenog suda prije i u toku istrage. a odluke koje moţe donijeti su identične sa odlukama drugostepenog suda. Rješenja koja donosi istraţni sudija i prvostepeni sudovi. Rješenja koja se donose u cilju pripremanja glavnog pretresa i presude. odnosno od dana dostavljanja rješenja. presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.rješenje o odlaganju glavnog pretresa. 2. O tome koji je krivični zakon stroţiji. rješenje kojim se na glavnom pretresu odbija prijedlog za izvoĎenje novih dokaza i sl).384 ZKP): 1. Načelo zabrane reformatio in peius vaţi i kod ţalbe na rješenje.COM U obrazloţenju presude odnosno rješenja. protiv rješenja o izricanju vaspitne mjere maloljetniku 8 dana itd). ako je izjavljena samo ţalba u korist optuţenog. Protiv tih rješenja ţalba načelno nije dozvoljena. tako i stroţija pravna kvalifikacija djela.COM .371 ZKP. Ako je drugostepeni sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio takvu prvostepenu kaznu. Ova rješenja se uopće ne mogu pobijati posebnom ţalbom. Dakle. kao redovni pravni lijek dopuštena je i ţalba protiv drugostepene presude. već samo u ţalbi na presudu (npr. sva rješenja u našem krivičnom postupku se mogu podijeliti na 3 kategorije: 1. Zabrana reformatio in peius se ne primjenjuje ako istovremeno postoje ţalbe i u korist i na štetu optuţenog. 3. To su slijedeći slučajevi (čl. 52 WWW.WWW. i svoju presudu zasnovao na tako utvrĎenom činjeničnom stanju. U takvom slučaju drugostepeni sud moţe ţalbu optuţenog odbiti kao neosnovanu. tj. Izuzeci su izričito odobreni zakonom. Svoju odluku drugostepeni sud dostavlja prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem prepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. a uvaţiti ţalbu tuţioca i stroţije osuditi. Ţalba na rješenje – 4d Sa aspekta dopuštenosti ţalbe. Protiv tih rješenja načelno je dozvoljena ţalba. 2. odnosno koja sankcija je stroţija cijeni se po propisima materijalnog krivičnog prava. Ako je drugostepeni sud na osnovu odrţanog pretresa utvrdio činjenično stanje drugačije nego prvostepeni sud. protiv rješenja o sudskoj opomeni rok za ţalbu je 15 dana. isključena je kako stroţija sankcija.BH-PRAVNICI. a u izuzetnim slučajevima zakon je izričito zabranjuje. kod donošenja nove presude pred prvostepenim sudom nakon ukidanja ranije prvostepene presude. 3. Od ovog pravila nema izuzetaka. Izuzetno se zakonom predviĎaju i drugi rokovi (npr. sud ne smije optuţenog osuditi po stroţem krivičnom zakonu niti na stroţu sankciju nego što je bio osuĎen prvostepenom presudom.

Ako je postupak obustavljen zbog postojanja neke formalne smetnje. autoritet suda se podiţe njegovim djelovanjem na otklanjanju nepravdi i nezakonitosti. 3. a razlozi pobijanja su isti. tako i na štetu zajednice u slučaju da je nezakonito osloboĎen učinilac krivičnog djela. Kod ţalbe na rješenje takoĎe vrijedi zabrana reformatio in peius. a ZKP izričito predviĎa izuzetke od ovih načela. To se odnosi na slijedeće slučajeve: ako je postupak obustavljen rješenjem istraţnog sudije jer je nadleţni tuţilac izjavio da odustaje od gonjenja.WWW. sudije porotnika ili lica koje je vršilo istraţne radnje. prinudno odrţavanje na snazi nezakonite i pogrešne presude ne moţe sluţiti očuvanju autoriteta suda. Oštećeni kao tuţilac ne moţe traţiti ponavljanje postupka koji je obustavljen zbog njegovog odustanka od krivičnog gonjenja. a pod uslovima predviĎenim u ZKP. PONAVLJANJE KRIVIČNOG POSTUPKA Krivični postupak koji je dovršen pravosnaţnim rješenjem ili pravosnaţnom presudom moţe se obnoviti na zahtjev ovlaštenog lica. Ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji su sami za sebe.395 ZKP. Sadrţaj ţalbe na rješenje analogan je sadrţaju ţalbe na presudu. pravosnaţno okončani krivični postupak moţe se ponoviti u slijedećim slučajevima: 1.COM . Stabilnost poretka i teţnja da se završene stvari ne pokreću ponovo ne mogu biti razlog da se nepravde i nezakonitosti ostave neispravljene. 2. Ponavljanje krivičnog postupka završenog pravosnaţnim rješenjem – 8d Ako je krivični postupak bio obustavljen rješenjem ili dovršen formalnom presudom kojom se optuţba odbija zbog postojanja procesnih smetnji za dalje voĎenje postupka.COM Ţalba po pravilu ima suspenzivno i devolutivno dejstvo. treba razlikovati razloge iz kojih je došlo do obustave postupka.BH-PRAVNICI. 53 WWW. Ako se dokaţe da je presuda zasnovana na laţnoj ispravi ili na laţnom iskazu svjedoka. iako je stekla pravnu snagu. onda se po nestanku takve smetnje postupak samo nastavlja tamo gdje se stalo. ili njegovu osudu po blaţem krivičnom zakonu. i to kako nezakonitosti i nepravde na štetu osuĎenih. vještaka ili tumača. ako je postupak obustavljen rješenjem vijeća zbog toga što je sud utvrdio da nema krivičnog djela ili krivične odgovornosti okrivljenog ili naročito zbog toga što nema dokaza da je okrivljeni učinio krivično djelo. Prije svega. Ponavljanje krivičnog postupka okončanog pravosnaţnom presudom – 34d Po čl. kao i načelo beneficium cohaesionis. Postupak koji je obustavljen iz drugih razloga moţe se ponoviti na zahtjev ovlaštenog tuţioca samo ako se podnesu novi dokazi. Rješavajući po ţalbi na rješenje sud moţe postupati na iste načine kao i kod rješavanja po ţalbi na presudu. Naprotiv. Ako se dokaţe da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije. ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaĎanje lica koje je bilo osuĎeno. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Smisao i značaj vanrednih pravnih lijekova – 20d Postoje opravdani razlozi da se naknadno u sudskom postupku moţe izmijeniti nepravedna i nezakonita sudska odluka.BH-PRAVNICI.

ali sud će po prijedlog nadleţnog tuţioca odrediti pritvor ako postoje zakonski uslovi za to. pomilovanje i sl. na osnovu rezultata izviĎaja zahtjev uvaţiti ili će ga odbiti ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja postupka. sud će rješenjem odlučiti o zahtjevu. Najčešći razlog za ponavljanje postupka je iznošenje novih činjenica i dokaza. sud će ukoliko ne odredi da se izviĎaj dopuni. ukoliko se krivični postupak ne moţe pokrenuti zbog smrti ili drugih okolnosti. 5. Postojanje razloga pod 1 i 2 načelno se dokazuje pravosnaţnom sudskom presudom. amnestiju. Sud će rješenjem odbaciti zahtjev ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi: da je zahtjev podnijelo neovlašteno lice. Nepravo ponavljanje krivičnog postupka – 16d 54 WWW. U suprotnom će odbaciti zahtjev. Ako ne odbaci zahtjev. Podnošenje zahtjeva nije vezano rokom. postupak odlučivanja) – 29d Na ulaganje zahjeva za ponavljanje postupka imaju pravo stranke i branilac. ako je krivični postupak bio obustavljen rješenjem. Kad rješenje kojim se dozvoljava ponavljanje postupka postane pravosnaţno. predsjednik vijeća odreĎuje da se izvide činjenice i prikupe dokazi na koje se poziva u zahtjevu i odgovoru na zahtjev. Kad nadleţni tuţilac vrati spise. koji će ih bez odlaganja vratiti sa svojim mišljenjem.BH-PRAVNICI. Ako zahtjev ne sadrţi ove podatke. Po isteku ovog roka ili po prijemu odgovora na zahtjev. u zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu traţi ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. izvršenje kazne će se obustaviti. a nakon smrti osuĎenog zahjev u njegovu korist mogu podnijeti nadleţni tuţilac i lica ovlaštena na ţalbu u redovnom postupku. a naknadno se dokaţe da je do odustanka došlo usljed krivičnog djela zloupotrebe sluţbenog ovlaštenja nadleţnog tuţioca (načelno se dokazuje pravosnaţnom presudom).BH-PRAVNICI. rok. U ostalim slučajevima sud će odrediti da se spisi pošalju nadleţnom tuţiocu. da podnosilac zahtjeva nije postupio po čl. Prema tom članu. Ako se u slučaju osude za produţeno krivično djelo ili za drugo krivično djelo koje po zakonu obuhvata više istovrsnih ili raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osuĎeni nije učinio radnju koja je obuhvaćena djelom iz osude. u vijeću sastavljenom od trojice stalnih sudija. sud prepis zahtjeva dostavlja suprotnoj stranci na odgovor.COM 4.COM . O zahtjevu odlučuje prvostepeni sud. a postojanje ovih činjenica bi bio od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne. Zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka (subjekti. Nakon toga. da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka. Za novi postupak vaţe iste odredbe kao i za prvi postupak. Suprotna stranka ima pravo na odgovor u roku od 8 dana. bez obzira na zastaru.398 st. a samo izuzetno ostalim dokaznim sredstvima. Sud moţe zahtjev odbaciti ili uvaţiti i dozvoliti ponavljanje.WWW.2 ZKP. Krivični postupak se moţe ponoviti na štetu osuĎenog samo ako je presuda kojom se optuţba odbija donesena zbog odustajanja nadleţnog tuţioca od optuţbe. Ako je neko lice za isto djelo više puta suĎeno ili ako je više lica osuĎeno zbog istog djela koje je moglo da učini samo jedno lice. da činjenice i dokazi očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje. sud će pozvati podnosioca da ga u odreĎenom roku dopuni. da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva već bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnaţnim rješenjem suda.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti je vanredni pravni lijek kojim se napada povreda zakona u pravosnaţnoj presudi. 55 WWW. a da za to nije potrebno ponavljanje postupka. odnosno vanbračni drug. Pri donošenju odluke sud je vezan zabranom reformatio in peius. a podiţe ga federalni tuţilac. KRIVIĈNI POSTUPAK PRED OPĆINSKIM SUDOM Skraćeni postupak pred općinskim sudom (pojam. a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedne kazne za djela u sticaju. U suprotnom ga prosljeĎuje Vrhovnom sudu FBiH. srodnik po krvi u prvoj liniji. brat.COM .zbog kršenja krivičnog zakona. sud moţe donijeti konstitutivnu i deklarativnu presudu. utvrĎuje samo da postoji povreda zakona. federalni tuţilac moţe uloţiti zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog svake povrede zakona. osuĎeni i branilac. Bez obzira na navedeno.1 ZKP).COM Tzv. pomilovanja ili drugih razloga. osim krivičnih djela koja su izuzeta od općinskog suda i predata višem sudu na suĎenje. Vrhovni sud FBiH se u postupku ograničava samo na ispitivanje povreda zakona na koje se podnosilac poziva u zahtjevu. Ako je prilikom izricanja jedinstvene kazne primjenom odredaba o sticaju kao utvrĎena uzeta i kazna koja je u nekoj ranijoj presudi već obuhvaćena u kazni izrečenoj po odredbama o sticaju. pokretanje i prethodni postupak. 2.BH-PRAVNICI. Zahtjev se predaje prvostepenom sudu. 3. Prostija procedura od one koja vaţi za redovno ponavljanje postupka u ovim slučajevima je opravdana jer se de facto ne radi o suĎenju. ako su te povrede uticale na zakonitost sudske odluke.WWW. Ako je u 2 ili više presuda protiv istog osuĎenog pravosnaţno izrečeno više kazni. i to u slijedećim slučajevima: . U ovim slučajevima prvostepeni sud će preinačiti svoju presudu. već samo o odmjeravanju nove kazne primjenom odreĎenih pravila predviĎenih u krivičnom zakonu. presudu koja se pobija ukinuti ili preinačiti. nepravo ponavljanje krivičnog postupka postoji u slučajevima kad je pravosnaţnu presudu potrebno zamijeniti drugom. Ovom prilikom sud. usvojitelj. Moţe se podnijeti protiv pravosnaţne sudske odluke i protiv sudskog postupka koji je prethodio toj odluci. . pritvor) – 7d Općinski sud je u većini kantona FBiH stvarno nadleţan za krivična djela za koja je zakonom kao glavna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Ako se pravosnaţna presuda kojom je za više krivičnih djela izrečena jedna kazna u jednom dijelu ne bi mogla izvršiti zbog amnestije. . O zahtjevu rješava Vrhovni sud FBiH. Deklarativna presuda je izuzetak i donosi se prvenstveno ako je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnesen na štetu osuĎenog. usvojenik. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko 3 godine sprovodi se redovni postupak. Rješavajući po zahtjevu. ne dirajući pravosnaţnu presudu (zabrana reformatio in peius). To su slijedeći slučajevi: 1. Konstitutivnom presudom moţe odbiti zahtjev kao neosnovan. a za ostala krivična djela skraćeni (sumarni) postupak. nedopušten i zahtjev podnesen protiv odluke Vrhovnog suda FBiH.358 st. Predsjednik vijeća prvostepenog suda će rješenjem odbaciti neblagovremen. s tim što po sluţbenoj duţnosti vodi računa o ustanovi beneficium coahesionis. Nakon smrti osuĎenog zahtjev mogu podići njegov bračni. Postupak po zahtjevu. sestra i hranitelj. ako naĎe da je zahtjev osnovan.BH-PRAVNICI.zbog drugih povreda odredaba krivičnog postupka.zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka (predviĎenih u čl. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI – 11d Pojam i sadrţina.

izreku i obrazloţenje. .WWW. Pismeno izraĎeno rješenje sadrţi uvod. U takvom slučaju prepis rješenja će se stranci dostaviti samo ako ona to zahtijeva. s tim što je vijeće duţno da svakih mjesec dana ispita da li i dalje postoje razlozi za pritvor.ako nema dovoljno dokaza protiv okrivljenog. Ako sudija (sudija pojedinac) smatra da je potrebno sprovesti pojedine istraţne radnje. pogrešno ili nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja. uvijek izostaje faza istrage.COM Skraćeni (sumarni) postupak se dakle sprovodi za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. odnosno odobrenja nadleţnog drţavnog organa. tj. predmet će ustupiti nadleţnom tuţiocu koji će zatraţiti odluku vijeća sudija tog suda. Uvod sadrţi sve podatke koje sadrţi i uvod presude. Pritvor moţe trajati i poslije predaje optuţnog prijedloga do završetka glavnog pretresa. Rješenje se objavljuje odmah po završetku glavnog pretresa s bitnim razlozima.ako postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. . Ako sudija naĎe da je za suĎenje nadleţan drugi općinski sud.BH-PRAVNICI. Kad sudija primi optuţni prijedlog. Stranke se mogu odreći prava na ţalbu odmah po objavljivanju rješenja. rješenjem će se oglasiti nenadleţnim i po pravosnaţnosti rješenja predmet ustupiti tom sudu.ako nema zahtjeva ovlaštenog tuţioca. s tim što se mogu preduzeti odreĎene istraţne radnje. Izreka rješenja sadrţi lične podatke optuţenog i navod da se optuţenom izriče sudska opomena za djelo koje je predmet optuţbe i zakonski naziv krivičnog djela – dakle u rješenju se optuţeni ne oglašava krivim.COM . a posebne okolnosti opravdavaju bojazan da će optuţeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti. Posebne odredbe o izricanju sudske opomene – 3d Sudska opomena izriče se rješenjem. on će ih sprovesti sam ili će zatraţiti da ih izvede istraţni sudija tog suda. Na navedeni način sudija vrši sudsku kontrolu podnesenih optuţnih akata po sluţbenoj duţnosti. . Rješenje o sudskoj opomeni moţe se pobijati zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka. ali ne duţe od 8 dana. odnosno privatne tuţbe.ako utvrdi da djelo nije krivično djelo. Optuţni prijedlog i privatna tuţba podnose se u zakonom predviĎenoj formi. povrede krivičnog zakona. kao i zbog toga što nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene. pa i do pravosnaţnosti presude. Sudija će optuţni akt odbaciti rješenjem: . Prethodni postupak se odlikuje sumarnošću.BH-PRAVNICI. a kraći su i jednostavniji od optuţnice. Pritvor se u ovom postupku moţe odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo: 1. a privatnu tuţbu privatni tuţilac. Subjekti ţalbe su isti kao i kod ţalbe na presudu. Prije podnošenja optuţnog prijedloga pritvor moţe trajati samo onoliko koliko je potrebno da se sprovedu istraţne radnje. Pokreće se na osnovu optuţnog prijedloga ili privatne tuţbe.ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost. odnosno privatnu tuţbu. 56 WWW. ako je u pitanju krivično djelo protiv javnog reda ili morala za koje se moţe izreći kazna zatvora od 3 godine. on prethodno ispituje da li je sud nadleţan i da li postoje zakonski uslovi za odbacivanje optuţnog prijedloga. ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje očito ukazuju na opasnost od bjekstva. O ţalbi protiv rješenja o pritvoru odlučuje vijeće općinskog suda. Optuţni prijedlog podnosi nadleţni tuţilac ili oštećeni kao tuţilac. U obrazloţenju sud treba da iznese kojim razlozima se rukovodio pri izricanju sudske opomene. 2. . Ako utvrdi da je za suĎenje nadleţan viši sud.

BH-PRAVNICI. vodeći računa o duševnoj razvijenosti. On ima pravo da se upozna sa tokom postupka i da ukazuje na činjenice i dokaze značajne za pravilno donošenje odluke. Opća pravila – 9a Iskustva pokazuju da se maloljetnici ne mogu tretirati kao odrasli učinioci krivičnih djela s obzirom na njihov nepotpun duševni razvoj i kritički period uzrasta koji je praćen fiziološkim promjenama i psihičkobiološkim reakcijama. staratelja. a do tog vremena on nije navršio 21 godinu. Rješenje o tome donosi vijeće za maloljetnike na obrazloţeni prijedlog nadleţnog tuţioca. ako se do početka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da mu se izrekne vaspitna mjera. a naročito pri njegovom ispitivanju. kako voĎenje krivičnog postupka ne bi štetno utjecalo na njegov razvoj. vjerskog ispovjednika i branioca. Kompletan postupak prema maloljetniku provodi se uz isključenje javnosti. Niko ne moţe biti osloboĎen od duţnosti da svjedoči o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duševne razvijenosti maloljetnika. Ako maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi postupak. Od početka pripremnog postupka maloljetnik mora imati branioca. socijalnog djelatnika. Da bi organ starateljstva mogao izvršiti svoja prava i obaveze. nadleţni tuţilac ga je duţan obavijestiti o svakom pokretanju postupka prema maloljetniku. Pravosnaţna sudska odluka se moţe objaviti. upoznavanje njegove ličnosti i prilika u kojima ţivi. Istovremeno su ovi organi duţni “pogodnim mjerama” sprečavati svako nedisciplinirano ponašanje maloljetnika. Branilac moţe biti samo advokat. Dio odredaba primjenjuje se i u postupku prema mlaĎem punoljetniku. odnosno suĎenja nisu navršile dvadeset jednu godinu. izuzev roditelja.S druge strane. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Smisao posebnih odredaba za postupak prema maloljetnicima. mjeri sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu. Ako je maloljetnik učestvovao u izvršenju krivičnog djela zajedno sa punoljetnom osobom. sud će mu odrediti tumača. a u vrijeme pokretanja postupka. Pri preduzimanju radnji kojima je maloljetnik prisutan. osjetljivosti i ličnim osobinama maloljetnika. Organ starateljstva ima značajnu ulogu u postupku prema maloljetnicima. Maloljetniku se ne moţe suditi u odsustvu. osim po navedenim pitanjima. Sastav i nadleţnost suda u postupku prema maloljetnicima – 30d 57 WWW. organi koji učestvuju u postupku duţni su postupati obazrivo. Maloljetnik mlaĎi od 14 godina smatra se djetetom i protiv njega se ne moţe voditi krivični postupak. sudija za maloljetnike će mu postaviti branioca po sluţbenoj duţnosti. Smisao postojanja posebnih odredaba za postupak prema maloljetnicima prvenstveno proizilazi iz potrebe njihovog prevaspitavanja i nadoknaĎivanja onoga što je bilo propušteno u njihovom vaspitanju. a protiv rješenja nije dopuštena ţalba. postupak prema maloljetniku moţe se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po općim odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjašnjenje stvari. Kad je osoba izvršila neko krivično djelo kao maloljetna. sprovest će se jedinstven postupak pred vijećem koje sudi punoljetnim osobama. postupak prema njemu će se izdvojiti i posebno provesti. i kad je odlukom o sudskoj opomeni. a neka kao punoljetna. usvojitelja.COM . Posebni postupak prema maloljetnicima primjenjuje se prema osobama koje su počinile krivično djelo kao maloljetnici.COM Povreda krivičnog zakona u slučaju izricanja sudske opomene postoji.BH-PRAVNICI.WWW. Ako ga ne izabere sam maloljetnik odnosno njegov zastupnik ili srodnici. ali bez navoĎenja ličnih podataka maloljetnika iz kojih se moţe utvrditi njegov identitet.

COM . odnosno ne moţe podnijeti privatnu tuţbu sudu. vijeće je sastavljeno od dvojice sudija i trojice sudija-porotnika. 58 WWW. Oštećeni ne moţe preuzeti postupak. postupak se moţe pokrenuti ako je oštećeni u zakonskom roku stavio prijedlog za pokretanje postupka nadleţnom tuţiocu. U oba prethodno navedena slučaja nadleţni tuţilac će obavijestiti organ starateljstva i oštećenog. ne bi imalo svrhe voĎenje postupka i izricanje krivične sankcije za to djelo. Protiv rješenja sudije za maloljetnike nije dopuštena ţalba. U ostalim sudovima vijeće za maloljetnike sastoji se od sudije za maloljetnike i dvojice sudija-porotnika. Ako nadleţni tuţilac ne stavi zahtjev za pokretanje postupka prema maloljetniku. Protiv rješenja vijeća za maloljetnike nije dopuštena ţalba. obavijestit će o tome oštećenog. Nadleţni kantonalni organ moţe odrediti jedan sud koji će u prvom stepenu biti nadleţan za krivične predmete maloljetnika za područje više sudova u kantonu. Kad je izvršenje kazne ili odgojne mjere u toku. Za krivična dijela za koja se goni po privatnoj tuţbi. Pokretanje postupka prema maloljetnicima – 18c Krivični postupak prema maloljetniku pokreće se za sva krivična djela samo po zahtjevu nadleţnog tuţioca. kao i kad odluči da izrekne odgojnu preporuku. kao i na kaznu. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novčana kazna. Izvan slučajeva iz stava 1. U Vrhovnom sudu FBiH vijeće za maloljetnike odreĎuje se rasporedom poslova i sastoji se od trojice sudija. po pravilu. Pripremni postupak prema maloljetnicima – 36a Nadleţni tuţilac podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike nadleţnog suda. Postupak se moţe provesti pred sudom boravišta maloljetnika koji ima prebivalište ili pred sudom mjesta izvršenja krivičnog djela. raniji ţivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. sudija će odlučiti da se postupak protiv maloljetnika ne pokreće. ako je očigledno da će se kod tog suda lakše provesti postupak. Za postupak prema maloljetniku mjesno nadleţan je. ako se sudija za maloljetnike ne sloţi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka zatraţit će da o tome odluči vijeće za maloljetnike višeg suda. Kad sudi na pretresu. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika. ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je učinjeno. Sudije porotnici biraju se iz redova profesora. vaspitača i drugih osoba koje imaju iskustvo u odgajanju maloljetnika.BH-PRAVNICI. koji mogu u roku od osam dana zahtijevati od vijeća za maloljetnike da odluči o pokretanju postupka. odnosno odgojnu mjeru koja se izvršava. Sudija za maloljetnike je duţan razmotriti mogućnosti i opravdanost izricanja odgojne preporuke i ako odluči da je izrekne. a ako maloljetnik nema prebivalište ili ono nije poznato . Sudija za maloljetnike višeg suda moţe povjeriti voĎenje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike niţeg suda na čijem području maloljetnik boravi ako je niţi sud izvan sjedišta tog višeg suda.sud boravišta maloljetnika.WWW. ovog člana. sud njegovog prebivališta. nadleţni tuţilac moţe odlučiti da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo.COM U sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje vijeća za maloljetnike. ali moţe u roku od osam dana od prijema obavještenja nadleţnog tuţioca zahtijevati da vijeće za maloljetnike nadleţnog suda odluči o pokretanju postupka. ako s obzirom na teţinu tog krivičnog djela. učitelja.BH-PRAVNICI.

Vijeće za maloljetnike moţe produţiti pritvor za još 2 mjeseca. Izuzetno. sudija za maloljetnike moţe odrediti da se maloljetnik stavi u pritvor kad za to postoje razlozi iz člana 183. Odredbe zakona o izmjeni i proširenju optuţbe primjenjuju se i u postupku prema maloljetniku. U sjednici vijeća moţe se odlučiti da se odrţi glavni pretres. Na osnovu rješenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike. Osim maloljetnika. odnosno staratelj. odnosno staratelj maloljetnika.BH-PRAVNICI. Nakon što ispita sve okolnosti koje se odnose na izvršenje krivičnog djela i na osobu maloljetnika. sudija za maloljetnike zakazuje sjednicu vijeća ili glavni pretres. branioca i predstavnika organa starateljstva. tač. osim nadleţnog tuţioca. a duţno je obavljati kontrolu neophodnosti pritvora svakih 10 dana. smatra se da je odustao od krivičnog gonjenja. iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe. Kad su navedene osobe prisutne tim radnjama. maloljetnik i njegovi roditelji. Troškovi smještaja maloljetnika isplaćuju se unaprijed iz budţetskih sredstava i ulaze u troškove krivičnog postupka. Sudija za maloljetnike će saopštiti maloljetniku vaspitnu mjeru koja je prema njemu izrečena u sjednici vijeća. posebno se utvrĎuju godine maloljetnika. s tim što je vijeće za maloljetnike ovlašteno da i bez prijedloga nadleţnog tuţioca donese odluku na osnovu činjeničnog stanja koje je izmijenjeno na glavnom pretresu. uvijek se isključuje javnost.COM . odnosno saslušava. mogućnost ponavljanja djela. Vijeće moţe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zaštitom i odgojem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetničkog kriminaliteta. pritvor moţe trajati najviše mjesec dana.BH-PRAVNICI. Sudija za maloljetnike moţe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilište. 1. odgojnu ili sličnu ustanovu. odnosno staratelj i organ starateljstva. Ako tako ne postupi najkasnije u roku od 3 mjeseca.WWW. Pravni lijekovi – 14d Kad primi prijedlog nadleţnog tuţioca. Ispitivanje maloljetne osobe. ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ţivio ili radi pruţanja pomoći. kad je to potrebno. glavnom pretresu moraju prisustvovati nadleţni tuţilac i branilac. O sjednici vijeća obavještavaju se i njoj mogu biti prisutni nadleţni tuţilac. Postupak pred vijećem za maloljetnike. 59 WWW. ZKP (opasnost od bjekstva. Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni nadleţni tuţilac i branilac. Kad se sudi maloljetniku. ali njihov izostanak ne sprečava sud da odrţi glavni pretres. odnosno za primjenjivanje odgojne mjere. kao i kad se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleţnog tuţioca. sudija za maloljetnike dostavlja spise nadleţnom tuţiocu koji je duţan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili staviti obrazloţeni prijedlog vijeću za maloljetnike za kaţnjavanje. Na glavni pretres pozivaju se i roditelji maloljetnika. zaštite ili smještaja maloljetnika. branilac i predstavnik organa starateljstva. da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji. izmjena dokaza i uticaj na svjedoke). mogu stavljati prijedloge i upućivati pitanja osobi koja se ispituje. kao i naučni radnici. Sudija za maloljetnike moţe odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj.COM U pripremnom postupku prema maloljetniku. ispituje se sredina i prilike pod kojima maloljetnik ţivi i druge okolnosti koje se tiču njegove osobe. okolnosti potrebne za ocjenu njegove duševne razvijenosti. obavit će se uz pomoć pedagoga ili druge stručne osobe. pored činjenica koje se odnose na krivično djelo. do 3. stav 2. Za vrijeme izvoĎenja pojedinih dokaza ili govora stranaka vijeće moţe narediti da se maloljetnik udalji iz zasjedanja. U toku glavnog pretresa vijeće moţe narediti da se.

Drugostepeno vijeće moţe preinačiti prvostepenu odluku izricanjem teţe mjere prema maloljetniku samo ako je to predloţeno u ţalbi. ali ako se postupak prema maloljetniku vodi bez prijedloga nadleţnog tuţioca. u saglasnosti s roditeljima maloljetnika. Sud moţe maloljetnika osuditi na plaćanje troškova krivičnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnih zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu. srodnik po krvi u pravoj liniji. sestra i hranitelj maloljetnika. Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa vrši se samo izuzetno. Maloljetnički zatvor u duţem trajanju ili teţa zavodska mjera od one izrečene prvostepenom odlukom. Ţalba protiv rješenja kojim se izriče odgojna mjera koja se izdrţava u ustanovi zadrţava izvršenje rješenja ako sud. bračni odnosno vanbračni drug. Ako prvostepenom odlukom nije izrečena kazna maloljetničkog zatvora ili zavodska mjera. Presuda kojom se maloljetniku izriče kazna donosi se u formi propisanoj članom 346 ZKP (koja vaţi i za punoljetne učinioce KD). Ako je prema maloljetniku primijenjena odgojna mjera. ili ako je nadleţni tuţilac odustao od prijedloga.COM Sudija za maloljetnike duţan je zakazati glavni pretres ili sjednicu vijeća u roku od osam dana od dana prijema prijedloga nadleţnog tuţioca ili od dana završetka pripremnog postupka ili od dana kad je u jednici vijeća odlučeno da se odrţi glavni pretres. U obrazloţenju rješenja navest će se opis djela i okolnosti koje pravdaju primjenu izrečene odgojne mjere. protiv rješenja kojim je maloljetniku izrečena odgojna mjera i protiv rješenja o obustavljanju postupka ţalbu mogu izjaviti sve osobe koje imaju pravo na ţalbu protiv presude. vijeće ne moţe maloljetniku izreći kaznu nego samo odgojnu mjeru. brat. Vijeće za maloljetnike nije vezano za prijedlog nadleţnog tuţioca pri odlučivanju hoće li prema maloljetniku izreći kaznu ili će primijeniti odgojnu mjeru. U izreci rješenja navodi se samo koja se mjera izriče. Zahtjev za zaštitu zakonitosti moţe se podići kako u slučaju kad je sudskom odlukom povrijeĎen zakon tako i u slučaju kad je prema maloljetniku nepravilno primijenjena kazna ili neka vaspitna mjera. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog pretresa sudija za maloljetnike obavijestit će predsjednika suda i iznijet će razloge za odlaganje. Ţalbu u korist maloljetnika i protiv njegove volje mogu izjaviti branilac. odnosno rješenje. ali se maloljetnik neće oglašavati krivim za krivično djelo koje mu se stavlja na teret. odnosno prekidanje. i to u roku od osam dana od dana prijema presude. a oštećeni se radi ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva upućuje na parnicu. Nadzor nad sprovoĎenjem vaspitnih mjera. i po saslušanju maloljetnika.WWW.BH-PRAVNICI. usvojitelj. troškovi postupka padaju na teret budţetskih sredstava. Protiv presude kojom je maloljetniku izrečena kazna. Za svako produţenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika suda. Sudija za maloljetnike tog suda moţe i sam obilaziti maloljetnike smještene u ustanovi. Obustava izvršenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama – 15a Uprava ustanove u kojoj se izvršava vaspitna mjera prema maloljetniku duţna je da svakih šest mjeseci dostavi sudu koji je izrekao mjeru izvještaj o vladanju maloljetnika.BH-PRAVNICI. 60 WWW. ne odluči drugačije. odnosno rješenja. staratelj. Sudija za maloljetnike duţan je da u roku od tri dana od dana objavljivanja pismeno izradi presudu. moţe se izreći i u sjednici drugostepenog vijeća. Odredbe o ponavljanju krivičnog postupka primjenjuju se i na ponavljanje postupka završenog pravosnaţnim rješenjem o primjeni vaspitne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku. drugostepeno vijeće moţe tu kaznu odnosno mjeru izreći samo ako odrţi pretres.COM . nadleţni tuţilac.

odnosno obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi. donijeće odluku na osnovu saslušanja pozvanih lica i mišljenja vještaka da li će prema okrivljenom izreći mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.WWW. sud će rješenjem o otpuštanju odlučiti hoće li ta osoba izdrţati ostatak kazne ili će biti puštena na uslovni otpust. odluku o tome donosi prvostepeni sud ako sam naĎe da je to potrebno. odnosno staratelj. sud nije vezan za prijedlog nadleţnog tuţioca. a moţe odrediti da to učini i odreĎeni stručni radnik (socijalni radnik.COM Sudija za maloljetnike moţe preko organa starateljstva pribaviti obavještenje o izvršenju ostalih vaspitnih mjera. odnosno na slobodi. roditelja ili staratelja maloljetnika ili druge osobe. a pribavit će i potrebne izviještaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrţava zavodsku mjeru. Učiniocu koji se pušta na uslovni otpust moţe se izreći i mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi ako za to postoje zakonski uvjeti. nadleţni tuţilac će podnijeti sudu prijedlog da izrekne mjeru bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. defektolog i dr. izreći će istom presudom i mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. pozvat će se kao vještaci i liječnici psihijatri iz zdravstvene ustanove kojoj je bilo povjereno vještačenje u pogledu uračunljivosti okrivljenog. Ako sud naĎe da okrivljeni nije bio neuračunljiv. Sud koji je u prvom stepenu izrekao mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi duţan je svakih šest mjeseci po prethodno pribavljenom mišljenju zdravstvene ustanove u kojoj se učinitelj liječi i čuva odlučiti o potrebi daljeg trajanja ove mjere sigurnosti.BH-PRAVNICI. ili na prijedlog nadleţnog tuţioca. Odlučujuća okolnost je da li je okrivljeni opasan po okolinu ili ne. 61 WWW. rješenjem će obustaviti postupak za primjenu mjera sigurnosti. O glavnom pretresu se obavještava bračni.). Pri odlučivanju koju će od tih mjera sigurnosti izreći. Ako sud na osnovu dokaza izvedenih na pretresu utvrdi da je okrivljeni učinio odreĎeno krivično djelo i da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio neuračunljiv. POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA BEZBJEDNOSTI I ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Postupak za primjenu mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Okrivljeni će se pozvati ako je njegovo stanje takvo da moţe biti prisutan glavnom pretresu. Odluku o obustavljanju ili izmjeni odgojne mjere donosi vijeće za maloljetnike.COM . ako utvrdi da zato postoje zakonski uvjeti. Kad su ispunjeni uvjeti predviĎeni u zakonu za izmjenu odluke o izrečenoj vaspitnoj mjeri.BH-PRAVNICI. ako ga ima u sudu. Prije donošenja odluke sud će saslušati nadleţnog tuţioca. Protiv rješenja mogu u roku od osam dana od dana prijema rješenja izjaviti ţalbu sve osobe koje imaju pravo da se ţale protiv presude. odnosno vanbračni drug okrivljenog i njegovi roditelji. maloljetnika. a prema okolnostima i drugi bliski srodnici. a u toj ustanovi je proveo manje vremena nego što iznosi kazna zatvora na koju je osuĎen. Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana – 10a Ako je okrivljeni učinio krivično djelo u stanju neuračunljivosti. Pored osoba koje se moraju pozvati na glavni pretres. Kad se iz zdravstvene ustanove otpušta učinilacčija je uračunljivost bila bitno smanjena. od organa starateljstva ili drugih organa i ustanova. upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom. osim oštećenog. O primjeni ovih mjera odlučuje prvostepeni sud nakon odrţanog glavnog pretresa. Kad sud izrekne kaznu osobi koja je izvršila krivično djelo u stanju bitno smanjene uračunljivosti. odnosno obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi.

odnosno oslobaĎajuća presuda ili ako je postupak obustavljen rješenjem.BH-PRAVNICI. tj. Protiv odluke vlasnik ima pravo ţalbe. sud moţe po sluţbenoj duţnosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se učinitelj liječio ili je trebalo da se liječi. Ako je donesena presuda kojom se optuţba odbija.a moţe staviti i zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi. POSTUPAK ZA PRUŢANJE MEĐUNARODNE KRIVIĈNOPRAVNE POMOĆI – 1d ZKP predviĎa supsidijarnu primjenu vlastitih odredaba u ovom postupku. u rješenju o sudskoj opomeni ili u rješenju o primjeni vaspitne mjere. Oduzimanje imovinske koristi sud moţe izreći u presudi kojom se optuţeni oglašava krivim.COM O primjeni mjere bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana sud odlučuje pošto pribavi nalaz i mišljenje vještaka. u kojoj moţe isticati da nisu postojali zakonski osnovi za oduzimanje predmeta. mada se mjera moţe primijeniti i u drugim slučajevima akko to zahtijevaju interesi opće sigurnosti. odnosno u pogledu iznosa koji odgovara vrijednosti stvari. svjedocima i vještacima. ukoliko je on poznat. po ovlaštenju predsjednika vijeća. na isti način kao i kod obezbjeĎenja imovinskopravnog zahtjeva. oduzima. odnosno drugog pravnog lica. odnosno novčani iznos.COM . Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi. Zbog toga se na njega ne odnosi isključenje javnosti na glavnom pretresu.WWW. kao i u rješenju kojim se izriče mjera bezbjednosti medicinskog karaktera. Ima pravo da u vezi s utvrĎivanjem imovinske koristi predlaţe dokaze i da. Vještak treba da se izjasni i o mogućnostima za liječenje okrivljenog. Ako je pri izricanju uslovne osude učiniocu naloţeno liječenje na slobodi. primjena ove mjere bezbjednosti odreĎuje se posebnim rješenjem. Ako je potrebno da se imovinska korist oduzme od preduzeća. Protiv ove presude odnosno rješenja predstavnik preduzeća odnosno pravnog lica moţe izjaviti ţalbu. predstavnik tog pravnog lica saslušaće se u prethodnom postupku i na glavnom pretresu. U izreci presude ili rješenja sud će navesti koji se predmet. a po saslušanju nadleţnog tuţioca i učinitelja odrediti opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvršenje izrečene mjere obaveznog liječenja alkoholičara ili narkomana u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi. s tim što će se u pozivu upozoriti da će se postupak provesti i bez njegovog prisustva. 62 WWW. Postupak za primjenu mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta – 17c Odluku o primjeni ove mjere donosi sud po pravilu u okviru osuĎujuće presude. Ako je oštećeni stavio imovinskopravni zahtjev u pogledu povrata stvari pribavljenih krivičnim djelom. Ovjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavlja se vlasniku predmeta. Ovaj predstavnik se na glavnom pretresu saslušava nakon okrivljenog. Postupak za oduzimanje imovinske koristi – 19d Imovinska korist postignuta izvršenjem krivičnog djela utvrĎuje se po sluţbenoj duţnosti.BH-PRAVNICI. Sud će visinu iznosa imovinske korist odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njeno utvrĎivanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka. sud će po sluţbenoj duţnosti po odredbama koje vaţe za izvršni postupak odrediti privremene mjere obezbjeĎenja. da se meĎunarodna krivičnopravna pomoć vrši po odredbama ZKP ako zakonom BiH ili meĎunarodnim ugovorom nije drugačije odreĎeno. postavlja pitanja okrivljenom. imovinska korist će se utvrĎivati samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom. a on se nije podvrgao liječenju ili ga je samovoljno napustio.

Ministarstvo pravde FBiH zahtjev sa spisima dostavlja nadleţnom tuţiocu na čijem području ta osoba ima prebivalište. Domaći sudovi neće postupiti po molbi inozemnog organa kojim se traţi izvršenje krivične presude inozemnog suda. da djelo zbog koga se traţi izručenje nije izvršeno na teritoriji FBiH. obavijestit će se strana drţava koja je uputila zahtjev. da osoba čije se izručenje traţi ne uţiva pravo azila u BiH 3. 7.COM Osnov za pokretanje ovog postupka je molba za pravnu pomoć stranih organa našoj drţavi. u toku istrage istraţni sudija na prijedlog nadleţnog tuţioca. a do početka glavnog pretresa .BH-PRAVNICI. Odluku o ustupanju prije donošenja rješenja o provoĎenju istrage donosi nadleţni tuţilac. ako se strana drţava tome ne protivi. ili da protiv stranca nije u Federaciji zbog istog djela učinjenog prema Federaciji 63 WWW. Ako je na teritoriji FBiH krivično djelo izvršio stranac koji ima prebivalište u stranoj drţavi. Vrhovni sud Federacije će odrediti jedan od stvarno nadleţnih sudova u Federaciji pred kojim će se provesti postupak. osim ako se stiču zakonski uvjeti za ponavljanje krivičnog postupka. a ako osuĎena osoba nije imala prebivalište u Federaciji . Izuzetno. prvostepeni sud će postupiti po meĎunarodnom ugovoru. da osoba čije se izručenje traţi nije drţavljanin BiH. 5.WWW. Te molbe se razmjenjuju diplomatskim putem. POSTUPAK ZA IZRUĈENJE OKRIVLJENIH I OSUĐENIH LICA – 4A Zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenih i osuĎenih lica su: 1. da po domaćem zakonu nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja kazne prije nego što je stranac pritvoren ili kao okrivljeni ispitan. 6.BH-PRAVNICI. Ako je oštećeni drţavljanin BiH. domaći sud će izvršiti pravosnaţnu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao inozemni sud pod uslovom da je to predviĎeno meĎunarodnim ugovorom.vijeće. toj drţavi se mogu ustupiti svi krivični spisi radi krivičnog gonjenja i suĎenja. Ako osuĎena osoba nije imala prebivalište niti je roĎena u Federaciji. kao i o pravnomoćnoj odluci donesenoj u krivičnom postupku. 2. Pritom se mjesna nadleţnost suda odreĎuje prema posljednjem prebivalištu osuĎene osobe u Federaciji. odnosno molba naših sudova upućena stranoj drţavi. kao i za krivična dijela ugroţavanja javnog prometa. Federalno ministarstvo pravde primljenu molbu inozemnog organa dostavlja na postupak sudu na čijem području treba izvršiti traţenu istraţnu radnju. 4. Ustupanje se moţe dopustiti za krivična dijela za koja je predviĎena kazna zatvora do deset godina. O odluci kojom se odbija da se preduzme krivično gonjenje. da djelo za koje se traţi izručenje nije političko ili vojno krivično djelo. osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. podnese molbu prvostepenom sudu da osuĎeni izdrţava kaznu u svojoj zemlji. posredstvom Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH. O dozvoljenosti i načinu izvršenja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa odlučuje nadleţni sud po domaćim propisima. da stranac čije se izručenje traţi nije zbog istog djela od domaćeg suda već osuĎen ili da za isto djelo nije od domaćeg suda pravomoćno osloboĎen.prema mjestu roĎenja. protiv nje ili njenog drţavljanina. U slučaju zahtjeva strane drţave da se u FBiH preduzme gonjenje drţavljanina BiH ili osobe koja ima prebivalište u FBiH za krivično djelo izvršeno u inozemstvu. Ako strani drţavljanin osuĎen od domaćeg suda ili osoba ovlaštena ugovorom.COM . da djelo zbog koga se traţi izručenje predstavlja krivično djelo i po domaćem zakonu i po zakonu drţave u kojoj je izvršeno. ustupanje nije dopušteno ako se on tome protivi. i da je sankciju izrekao i domaći sud prema krivičnom zakonodavstvu FBiH.

da jamstvo da se neće izreći ili izvršiti smrtna kazna. U hitnim slučajevima.BH-PRAVNICI. bez obzira na to kako je upućena. po saslušanju federalnog tuţioca. ovom bez odlaganja saopćiti zbog čega se i na osnovu kojih dokaza traţi njegovo izručenje i pozvat će ga da navede šta ima u svoju odbranu. ako je u pitanju krivično djelo za koje je odbrana po ovom zakonu obavezna. Ako su spomenuti prilozi sastavljeni na stranom jeziku. optuţnica ili presuda ili odluka o pritvoru ili koji drugi akt ravan ovoj odluci. u izvorniku ili ovjerenom prepisu. odnosno za predaju predmeta na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo. izvod iz teksta krivičnog zakona strane drţave koji se ima primijeniti ili je primijenjen prema okrivljenom zbog djela pvodom koga se traţi izručenje. potvrditi. opis djela. zakonski naziv krivičnog djela i dokazi za osnovanu sumnju. ukinuti ili preinačiti rješenje. sa svojim mišljenjem. Istraţni sudija će. Na molbu strane drţave vijeće nadleţnog suda moţe produţiti ovaj rok u opravdanim slučajevima najviše još za dva mjeseca. Ako vijeće naĎe da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje. 64 WWW. Istraţni sudija uputit će stranca da moţe uzeti branioca ili će mu ga postaviti po sluţbenoj duţnosti. 2.COM . 8. a strana drţava je zatraţila privremeno pritvaranje stranca. donijet će rješenje da se molba za izručenje odbija. a koji ne moţe biti duţi od tri mjeseca od dana pritvaranja stranca. 4. nadleţni organ unutrašnjih poslova moţe stranca lišiti slobode radi privoĎenja istraţnom sudiji nadleţnog suda na osnovu molbe nadleţnog inozemnog organa. otisci prstiju i sl. 5. Istraţni sudija će nakon njegovog ispitivanja o pritvoru obavijestit MVP BiH preko Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH. Nakon toga on spise izviĎaja. i ako se izručenje ne traţi za krivično djelo za koje je propisana smrtna kazna prema zakonu drţave koja traţi izručenje. sredstva za utvrĎivanje istovjetnosti okrivljenog. onda i izvod iz teksta krivičnog zakona te drţave. odnosno osuĎenog (tačan opis.). ako su ti predmeti oduzeti od stranca.WWW. fotografije. osim ako drţava koja traţi izručenje. nacionalnog i etničkog porijekla.COM odnosno Bosni i Hercegovini pokrenut krivični postupak. Ovo rješenje dostavit će taj sud po sluţbenoj duţnosti Vrhovnom sudu Federacije koji će. u kome treba da je naznačeno ime i prezime osobe čije se izručenje traţi i ostali podaci potrebni za utvrĎivanje njegove istovjetnosti. O ovom roku obavijestit će se strana drţava. dostavlja na odluku vijeću nadleţnog suda. kad postoji opasnost da će stranac pobjeći ili da će se sakriti. O ispitivanju i odbrani stranca sastavit će se zapisnik.BH-PRAVNICI. Istraţni sudija će pustiti na slobodu stranca kad prestanu razlozi za pritvor ili ako molba za izručenje ne bude podnesena u roku koji je on odredio vodeći računa o udaljenosti drţave koja traţi izručenje. a ako je djelo izvršeno na teritoriju treće drţave. religijskog uvjerenja i političkih stavova. treba da je priloţen i ovjeren prijevod na jednom od sluţbenih jezika u FBiH. 3. pola. da ima dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je stranac čije se izručenje traţi učinio odreĎeno krivično djelo ili da postoji pravosnaţna presuda. a ako je pokrenut postupak zbog djela učinjenog prema drţavljaninu BiH da je poloţeno osiguranje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva oštećenog. da se izručenje stranca ne traţi radi: krivičnog gonjenja ili kaţnjavanja zbog njegove rase. Postupak se pokreće po molbi strane drţave koja se podnosi diplomatskim putem. pošto ustanovi istovjetnost stranca. 9. Istraţni sudija u postupku provodi izviĎajne radnje radi utvrĎivanja postoje li pretpostavke za izručenje stranca. 10. Uz molbu se moraju priloţiti: 1. da je utvrĎena istovjetnost osobe čije se izručenje traţi. uvjerenje ili drugi podaci o drţavljanstvu stranca.

Ako izručenje iste osobe traţi više stranih drţava zbog različitih krivičnih djela. dat će se prvenstvo molbi one drţave čiji je drţavljanin ta osoba.molbi drţave koja je prva traţila izručenje. da se on ne smije izručiti trećoj drţavi radi gonjenja za krivično djelo učinjeno prije dopuštenog izručenja. a ako ta drţava ne traţi izručenje. Osim navedenih. da se on ne moţe goniti za drugo krivično djelo prije izručenja za učinjeno krivično djelo. Ako vijeće nadleţnog suda naĎe da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje stranca. REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA NEOPRAVDANO OSUĐENIH I NEOSNOVANO LIŠENIH SLOBODE – 5c Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravosnaţno izrečena krivična sankcija ili koja je oglašena krivom. odustao od gonjenja. O rješenju kojim je odlučeno o izručenju obavijestit će se strana drţava diplomatskim putem. Postupak je sličan prethodno opisanom postupku za slučaj izručenja stranoj drţavi. Izuzeci od ovog pravila su: ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuţba odbija došlo zbog toga što je u novom postupku oštećeni kao tuţilac. Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija na zahtjev Federalnog ministarstva pravde moţe podnijeti molbu za izručenje. onda molbi drţave na čijem području je izvršeno najteţe krivično djelo. Ako izručenje iste osobe traţi više stranih drţava zbog istog krivičnog djela. 65 WWW. 3. 2. Federalno ministarstvo pravde moţe postaviti i druge uvjete za izručenje. onda molbi drţave na čijoj teritoriji je krivično djelo izvršeno Ako je djelo izvršeno na teritoriju više drţava ili se ne zna gdje je izvršeno.WWW. dat će se prvenstvo molbi drţave čiji je drţavljanin ta osoba. Federalno ministarstvo pravde donosi rješenje kojim izručenje dopušta ili ne dopušta. Federalno ministarstvo pravde će navesti: 1. U rješenju kojim dopušta izručenje stranca. da se prema njemu ne moţe izvršiti kazna za drugo krivično djelo prije izručenja za učinjeno krivično djelo. Federalno ministarstvo pravde moţe odbiti izručenje ako su u pitanju krivična djela za koja je u domaćem zakonu predviĎena kazna zatvora do tri godine. ili ako je inozemni sud izrekao kaznu lišenja slobode do jedne godine. Ovo ministarstvo moţe donijeti rješenje da se izručenje odloţi zato što je zbog drugog krivičnog djela kod domaćeg suda u toku krivični postupak protiv stranca čije se izručenje traţi ili što se stranac nalazi na izdrţavanju kazne u Federaciji. da se prema njemu ne moţe primijeniti teţa kazna od one na koju je osuĎen. a do odustanka je došlo na osnovu sporazuma s okrivljenim. 4. prednost se daje molbi drţave koja je prva traţila izručenje. a ako su djela iste teţine .BH-PRAVNICI. utvrdit će to rješenjem. ili je optuţba odbijena. POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE. protiv kojeg stranac ima pravo ţalbe Vrhovnom sudu FBiH.BH-PRAVNICI. a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka novi postupak pravosnaţno obustavljen ili je pravosnaţnom presudom osloboĎena od optuţbe.COM . Bitno je napomenuti da se potupak izručenja ICTY-u ureĎuje posebnim zakonom. Radi se o Zakonu o izručenju okrivljenih osoba po zahtjevu MeĎunarodnog suda. a osloboĎena od kazne. Ako ova drţava ne traţi izručenje. odnosno privatni tuţilac. Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj drţavi kod nadleţnog suda u Federaciji vodi krivični postupak ili ako je osobu koja se nalazi u stranoj drţavi domaći sud kaznio.COM Pravosnaţno rješenje kojim dostavlja se preko Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva civilnih poslova i komunikacija Ministarstvu vanjskih poslova BiH koje o tome obavještava stranu drţavu. što je navedeno i u ZKP.

Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišenje slobode neke osobe prikazivan u javnom sredstvu informisanja i time bio povrijeĎen ugled te osobe. ili je oglašena krivom a osloboĎena od kazne. ili je zadrţana duţe u pritvoru ili ustanovi za izdrţavanje kazne ili mjere. ili je pravomosnaţnom presudom osloboĎena od optuţbe ili je optuţba odbijena. U slučaju osude za krivična djela u sticaju. Ako slučaj nije prikazivan u javnom sredstvu informiranja. oštećeni moţe kod nadleţnog suda podnijeti tuţbu za naknadu štete.WWW. Ako je oštećeni već stavio zahtjev.COM . 5. Nasljednici oštećenog mogu poslije njegove smrti pokrenuti postupak ako je oštećeni umro prije isteka roka zastarjelosti. Ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili. ovakvo priopćenje će se. a ako je to za njegovu rehabilitaciju potrebno . radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade. a nije se odrekao zahtjeva. zakonitosti izrečena joj je kazna lišenja slobode u kraćem trajanju od kazne koju je izdrţala. ili je izrečena krivična sankcija koja se ne sastoji u lišenju slobode.političkoj stranci ili udruţenju graĎana. na zahtjev te osobe.BH-PRAVNICI. a povodom ponavljanja krivičnog postupka ili zahtjeva za zaštitu 3. odnosno neosnovanost lišenja slobode. Poslije smrti osuĎene osobe pravo na podnošenje ovog zahtjeva pripada njenom bračnom 66 WWW. preduzeću ili drugoj pravnoj osobi u kojoj osoba radi. sud će. oštećeni moţe tuţbu podnijeti u pogledu ostatka zahtjeva. Nasljednici nasljeĎuju pravo oštećene osobe na naknadu štete. dostaviti organu. koja je uslijed pogreške ili nezakonitog rada organa neosnovano lišena slobode. ako je u novom postupku presudom optuţba odbijena zbog nenadleţnosti suda. Tuţba za naknadu štete podnosi se protiv Federacije. na njen zahtjev. a ovlašteni tuţilac je poduzeo gonjenje pred nadleţnim sudom. Pravo na naknadu štete zastarijeva za pet godina od dana pravosnaţnosti odgovarajuće prvostepene sudske odluke a ako je povodom ţalbe rješavao viši sud . koja je izdrţavala kaznu lišenja slobode.od dana prijema odluke višeg suda. koja je bila u pritvoru a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen pravosnaţnim rješenjem. pravo na naknadu štete moţe se odnositi i na pojedina krivična dijela u pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade. oštećeni je duţan da se sa svojim zahtjevom obrati federalnom ministarstvu nadleţnom za poslove pravosuĎa. koja je u pritvoru provela duţe vremena nego što traje kazna zatvora na koju je osuĎena. 2. osim ako je na to bio prinuĎen. nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postavljenog zahtjeva za naknadu štete. objaviti u novinama ili drugom javnom sredstvu informisanja saopštenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude. Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedopuštenim postupcima izazvala lišenje slobode. po njemu federalno ministarstvo nadleţno za poslove pravosuĎa ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Prije podnošenja sudu tuţbe za naknadu štete. 4. Pravo na naknadu štete pripada i osobi: 1. Ako je postignut sporazum samo u pogledu dijela zahtjeva.BH-PRAVNICI. OsuĎeni nema pravo na naknadu štete ako je svojim laţnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokova svoju osudu.COM ako je povodom zahtjeva za ponavljanje postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen zbog smrti ili duševne bolesti okrivljenog.

Izdavanje potjernice nareĎuje sud pred kojim se vodi krivični postupak. O zahtjevu odlučuje vijeće. ako je u molbi data izjava da će se u slučaju pronalaţenja te osobe zatraţiti njeno izručenje.COM . Zahtjev se podnosi u roku od 6 mjeseci. roditeljima.BH-PRAVNICI. Zahtjev se moţe podnijeti i ako nije stavljen zahtjev za naknadu štete. braći i sestrama. POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE – 31d Izdavanje potjernice moţe se narediti kad se okrivljeni protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se goni po sluţbenoj duţnosti i za koje se po zakonu moţe izreći kazna zatvora od tri godine ili teţa kazna nalazi u bijegu.BH-PRAVNICI. ili ove predmete treba pronaći. i to će se zabiljeţiti na spisu uz potpis te osobe. U staţ se uračunava i vrijeme nezaposlenosti do koje je došlo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode. ministarstvo nadleţno za poslove Interpola moţe raspisati i meĎunarodnu potjernicu. došlo uslijed krivičnog djela. djeci. ne moţe upotrijebiti podatke iz tih spisa na način koji bi bio od štete za rehabilitaciju osobe protiv koje je voĎen krivični postupak. Rješenje se dostavlja organu nadleţnom za voĎenje kaznene evidencije. Sud koji je u krivičnom postupku sudio u prvom stepenu donijet će po sluţbenoj duţnosti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. O poništenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije. Naredbe izvršavaju organi unutrašnjih poslova. Organi unutrašnjih poslova mogu objavljivati i fotografije leševa i nestalih osoba ako postoje osnovi sumnje da je do smrti. a koja nije nastala krivicom te osobe. 67 WWW. a naročito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronaĎenog nepoznatog leša. Na molbu inozemnog organa ministarstvo nadleţno za poslove Interpola moţe raspisati potjernicu i za osobu za koju se sumnja da se nalazi u Federaciji. sudu koji je u krivičnom postupku sudio u prvom stepenu. Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duţan je da je odmah povuče kad se pronaĎe traţenu osobu ili predmet. odnosno staţ osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode staţ izgubila. Naredbu u takvom slučaju izdaje upravnik ustanove. ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrţava zavodsku mjeru vezanu sa lišenjem slobode. Osoba kojoj je dopušteno razmatranje i prepisivanje spisa koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lišenje slobode. Ako je vjerojatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inozemstvu.COM odnosno vanbračnom drugu. Izdavanje objave nareĎuje se ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivičnim djelom. odnosno nestanka tih osoba. Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lišenja slobode prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja. a postoji naredba za njegovo dovoĎenje ili rješenje o odreĎivanju pritvora.WWW. Potjernicu i objavu raspisuje organ unutrašnjih poslova nadleţan po mjestu onog organa pred kojim se vodi krivični postupak. Izdavanje potjernice naredit će se i u slučaju bjekstva okrivljenog iz ustanove u kojoj izdrţava kaznu. odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdrţavanju kazne ili zavodske mjere. Predsjednik suda je duţan da na ovo upozori osobu kojoj je dopušteno razmatranje. bez obzira na visinu kazne. priznaje se radni staţ. ili kad nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili izvršenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije više potrebna.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->