P. 1
Burza - Seminarski rad

Burza - Seminarski rad

|Views: 8,373|Likes:
Published by Martina Serfez

More info:

Published by: Martina Serfez on Mar 02, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/14/2014

pdf

text

original

BURZA

Seminarski rad

SADRŽAJ:
1. UVOD ………………………………………………………………………… …4 2. ŠTO JE BURZA I ČEMU SLUŽI ?……………………………………………… 4 3. POVIJEST BURZE ……………………………………………………………… 5 4. POVIJEST NAJVAŽNIJIH SVJETSKIH BURZA……………………………… 6 5. ULOGA BURZE ………………………………………………………………… 8 6. PROMET VRIJEDNOSNIH PAPIRA NA BURZI……………………………… 8 7. DIONICE ………………………………………………………………………… 9 8. TKO SU DIONIČARI ?…………………………………………………………..10 9. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI KRATKOROČNE TENDENCIJE NA BURZI ….10 10. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI ZA SREDNJOROČNU TENDENCIJU BURZE ..12 11. ODLUČUJUČI ČIMBENICI ZA DUGOROČNU TENDENCIJU BURZE…… 12 12. ULOGA MEDIJSKE TEHNIKE NA BURZI ………………………………….. 13 13. SAVIJETI U BURZI ………………………………………………………….. 14 14. TKO JE ŠPEKULANT ? ……………………………………………………….. 14 15. NAJGORE OSOBINE ŠPEKULANTA ……………………………………….. 15 16. KAKO SE MORA PONAŠATI ŠPEKULANT ………………………………. 16 17. VAŽNI ČIMBENICI - ODLUČUJUĆI ZA TENDENCIJU BURZE …………. 18 18. VAŽNOST DIVIDENDE PRI KUPNJI PAPIRA …………………………….. 18 19. TEČAJ …………………………………………………………………………. 19 20. PERMANENTNI KRUŽNI TIJEK BURZE ………………………………….. 22 21. TREBA LI ULAGATI U DIONICE ILI NEKRETNINE ……………………... 23 22. ZAKLJUČAK …..……………………………………………………………… 24 23. LITERATURA ………………………………………………………………… 25

2

Cilj i zadatak našeg istraživanja je pobliže prikazati i objasniti pojam burze. pa i u brokerskim uredima većih gradova Europe. Metodom analize smo se služili za analiziranje pojedinih povijesnih događaja i njihovog utjecaja na daljni razvitak burze. tj. Vrijednosni papiri su. nego se tzv. analize i ekonomske komparacije. tj. a metodom ekonomske komparacije za uspoređivanje. Vidi se to i u povijesnim scenama mnogim američkih filmova.1. na burzi. valeurs mobilieres (pokretnine) za razliku od nekretnina. UVOD Pristup našem seminarskom radu izvršili smo pronalaskom određene stručne literature. preko Broadwaya. te svih termina koji su u posrednoj i neposrednoj vezi sa istom. Tvrtke izdaju dionice na primarno tržište (koje je suprotno sekundarnom. Popularnost osobe određuje se prema tome koliko je tona trake 3 . u bilo kojoj količini. na kojem se dionice i kupuju i prodaju). lakše razumjevanje pojedinog stručnog problema. Na Njujorškoj burzi ponude za kupnju se ne izvikuju. Najzastupljenije metode kojima smo se pri tome služili su metode deskripcije. S prozora nebodera u kojem su smješteni brokerski uredi. namještenici bacaju ticker-tapes na one koji ulaze u grad. ŠTO JE BURZA I ČEMU SLUŽI ? Burza je tržište kapitala. ulazi u New York. uz pomoć bankarskih investitora. konzultirajući školske udžbenike. Potražnja i ponuda obavljaju se javno – glasno se izvikuju. i to po cijeni koja u danom trenutku odgovara ponudi i potražnji.Vrijednosni papiri se mogu kupiti na burzi. Metodom deskripcije pokušali smo opisati zadani nam problem. kada neka poznata ličnost trijumfalno. već to rade novi vlasnici dionica na sekundarnom tržištu. i svatko zainteresiran može to pratiti. sastajalište (simbolično rečeno) onih koji žele uložiti svoj novac u vrijednosne papire ili za njih ponovo dobiti novac. te ga što bolje predstaviti i pojednostaviti. ticker-tapeom (pokretnom trakom) registrira svaka transakcija – cijena i količina. u svako vrijeme. Na primarnom tržištu tvrtke dobivaju kapital od prodaje dionica. iako one ne sudjeluju u trgovanju. enciklopedije i koristeći se internet stranicama pojedinih svijetskih burzi. 2. kako ih Francuzi nazivaju. Ta se pokretna traka vidi u cijeloj Americi.

opcijama. i jedan pita: Što radiš? Prodajem četkice za zube za jednu tvrtku. 3. Burza izaziva ovisnost. POVIJEST BURZE Burze su se po prvi put pojavile u Zapadnoj Europi. Amsterdamska burza u Nizozemskoj. i 1700. U Parizu. mogao pomisliti da se nalazi u ludnici. U vrijednosne papire ubrajaju se sve obveznice (također poznate i kao obligacije i bonovi) tuzemnih ili inozemnih vlada. navodi cijene po kojima je spreman kupiti ili prodati. čak su bili prisiljeni prihvatiti bilo kakav posao. a to su Pariška burza u Francuskoj. no moja žena živi u uvjerenju da sviram klavir u javnoj kući (to je još uvijek bilo bolje nego biti na burzi). godine. Druge su burze u Europi otvorene 1600. Trguje se i zajmovima s promjenjivim uvjetima naplate. Sastali se nekedašnji kolege s burze. kao i dionice najrazličitijih većih privatnih poduzeća koje se naziva dioničarsko društvo. Na mnogim burzama. da bi netko. Neke od najstarijih burza datiraju iz 1100. On neprkidno daje informacije o cijenama svojih specijalnih vrijednosnih papira. a kasnije i u drugim dijelovima svijeta. stroj je obračunavao kupovne i prodajne naloge. tisuće ljudi na burzi je bankrotiralo i morali su početi nešto drugo. Tržište svih tih vrijednosnih papira je burza vrijednosnih papira (ponekad se naziva i burza efekata). Frankfurtu. Londonska burza u Engleskoj i Milanska burza u Italiji. osobito Chicagu. godine. a ti? Reći ću ti u povjerenju -odgovori onaj – ja sam još uvijek na burzi. komuna i zemalja.utrošeno na određenu paradu. tolika je galama. Mnogi ljudi koji su slučajno došli na burzu više se nisu mogli od nje odvojiti. U Stockholmu je burza već prije rata (tridesetih godina) bila opremljena računalima. Zürichu. U Londonu je tiše. 4 . Düsseldorfu. npr. tko ovamo dolazi prvi put. To najbolje ilustrira sljedeća anegdota: Nakon burzovnog kraha u New Yorku 1929 godine. različitim ostalim vrijednosnim papirima koji predstavljju više ili manje mješavinu dionica i obveznica. uključujući i one u Belgiji. kao što to i danas radi određeni broker na Njujorškoj burzi. Tamo je trgovanje vrijednosnim papirima pod kontrolom specijaliste kojeg nazivaju Jobber. Španjolskoj. Njemačka burza u Frankfurtu. i to unosi u svoje bilješke.

koja je i do današnjeg dana. Istočnoj Europi. Godine 1817. stoljeću. Nakon Američke Revolucije (1775-1783) broj vrijednosnica postajao je sve veći. Godine 1785. tako su se otvarale i nove burze. a iznad svih se izdigla New York Stock Exchange. Danas je najvažnija burza u svijetu. brokeri iz New Yorka su formirali Njujorkšku burzu. Banka New Yorka je bila prvi trgovac na toj burzi. 4. i 20. godine. godine i druge države su slijedile primjer Amsterdamske burze. je najstarija burza u Americi. te su se brokeri organizirali u udruge. a pridružile su im se i burze Canade i Australije. Godine 1903. te u njima sistemom aukcije trguju vrijednosnicama. gdje se i danas nalazi. Philadelphijski su brokeri izdali Burzovni zakon. Amsterdamska burza je prva počela trgovati vrijednosnicama. te su donijeli zakon i konstituciju burze. stoljeća. dvadeset i četiri poznata brokera i kupaca su se našli na Wall Street-u i potpisali “Buttonwood agreement”.Portugalu i Švedskoj. Godine 1817. Taj povijesni događaj je ujedno i godina osnivanja Njujorkške burze. dijelovima Afrike i u Latinskoj Americi. Konstituciju burze i mjesta na kojima se može trgovati vrijednosnicama. kada se grupe brokera iz Philadelphije i New Yorka počinju okupljati u parkovima i barovima. Burza je samo nekoliko puta bila zatvorena. 5 . Za vrijeme Građanskog rata burza je bila zatvorena. ali je nakon rata ponovo otvorena. njujorkški brokeri su iznajmili sobe na broju 40 Wall Street-a. u kojima se trgovalo. dokument po kojem će vršiti trgovanje vrijednosnicama. za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Philadelphijska burza. te je i prva uvedena u listu kompanija na NYSE-u. POVIJEST NAJVAŽNIJIH SVJETSKIH BURZA NYSE – New York Stock Exchange Godine 1792. Kako je Američka ekonomija rasla u 19. već se na njima trgovalo proizvodima i valutama. Godine 1800. Tu organizaciju koju su osnovali. U Americi povijest burze počinje 1700. one nisu imale neku veliku ulogu. godine. Do sredine 1800. jedna od najvažnijih burza u svijetu. Pošto su burze bile rijetke prije 1800. NYSE je preselila u Broad Street 18. velike burze su se otvorile i u Aziji. Za vrijeme 19.

Londonska burza i Dublinska burza su se spojile u jednu i prozvale Stock Exchange Engleske i Republike Irske. teškom mukom. jedanaest japanskih burza se ujedinilo. otvorene su zvanično tri velike burze: Tokio. zbog posljedica rata.lipnja Godine 1943. Nakon rata. svibnja. Godine 1995.London Stock Exchange Povijest Londonske burze seže do 17. Bila je to glavna hrvatska trgovačka institucija. komunistički je režim zatvorio burzu i zapljenio njenu imovinu. stranom valutom. zakonom EU te su se dvije burze morale odvojiti. stoljeću. Promet burze naglo se povečao i Britanskom industrijskom revolucijom u 19. Godine 1920.kolovoza 1945. sve do kraja Drugog svijetskog rata. te se trgovanje vrijednosnicama ugasilo. stoljeća. Godine 1948. U prosincu 1945. Osaka i Nagoja. godine. godine. ali su se one sve zatvorile 10. brokeri su otvorili svoje sobe u Threadneedle Street-u i godine 1773. ali nezvanično. dogodila se velika depresija. kada ju je osnovala grupica poduzetnika. izglasali naziv ustanove “Stock Exchange”. Trgovanje dionicama je počelo 16. te su postale zasebne burze. Zagrebačka burza ponovno je otvorena u lipnju 1991. Godine 1973. Zagrebačka burza je osnovana kao nevladina i neprofitna organizacija. burze su ponovo otvorile svoja vrata. Danas u Japanu postoji osam burza od kojih je Tokijska najvažnija. koja se bavila trgovinom proizvoda. Tada je otvoreno dvadesetak drugih novih manjih burza. prosinca 1918. a trgovanje je započelo 1.svibnja 1878. godine. kada počinju prva trgovanja vrijednosnicama. kada ju je 25 banaka i osiguravajućih društava obnovilo. vrijednosnica. godine. TSE – Tokyo Stock Exchange Tokijska burza je nastala 15. ZSE – Zagreb Stock Exchange Zagrebačka burza je nastala 3. 6 . ostalo je trgovanje proizvodima. Kako se količina trgovanja i dionica naglo povečala. dragocijenim materijalima i novcem.

Razlika između špekulacije i ulaganja nema jasne granice.. to je veće jamstvo za stvarnog ulagača da svoj novac. Na burzi s velikim prometom mogu se prodati ili kupiti veće količine dionica a da se pri tome bitno ne utječe na cijene. Na burzi s velikim prometom dolazi nova roba na tržište pri svakom povećanju cijena većem od jedne četvrtine poena. to ne bi bilo moguće jer bi se zbog kupnje i prodaje veće količine vrijednosnih papira znatno promijenio i tečaj. ne ovisi o kvaliteti papira. Vrijednosni se papiri ne oglašavaju kao stari automobili u lokalnim novinama ili na plakatima. prodaju – jer što je veći promet. 6. prodalu. Svoj novac nemaju namjeru ulagati u poduzetništvo. Radi li se o špekulaciji ili ulaganju.5. morali bi se izmisliti. Kada ih nebi bilo. dolazi do potražnje za svaki papir pri cijeni nižoj za četvrtinu poena. ili čak samo na 24 sata). želimo kupiti 100 dionica ili prodati 100 dionica. Štediša može dobiti ili upisati dionice već pri osnivanju društva. U velikoj mjeri ovisi o tome koliko je sudionika aktivno na burzi. Na maloj burzi. već i špekulanti i mešetari koji vrijednosne papire ne kupuju dugoročno. već vrlo kratkoročno (ponekad na nekoliko dana. Milanu ili Madridu. ULOGA BURZE Burze omogućuju štedišama kupnju vrijednosnih papira ako imaju višak kapitala i njihovu prodaju ako kapital ponovno zatrebaju. Kada cijene padaju. a špekulacija s gubicima je loše ulaganje. Dobro ulaganje je uspjela špekulacija. Jer na burzi nisu samo ulagači. 7 . U tu svrhu zainteresiranom je na raspolaganju burza. ponekad u 24 sata ili kroz nekoliko mjeseci. nego o relativnoj količini. zaleđen pri kupnji dionice. To je isto kao i kod motora benzinca. Ako to želi učiniti kasnije. može u svakom trenutku odlediti. Oni kupuju. Ti su “paraziti” neopisivo važni za dobro funkcioniranje burze. koji sa 16 cilindara radi mnogo tiše od motora s četiri cilindra. Oni žele samo uzeti dio cijene. PROMET VRIJEDNOSNIH PAPIRA NA BURZI Promet ovisi o određenoj burzi i određenom vremenu. Npr. kupuju. Ove bi špekulante. zapravo. trebali nazvati burzovnim “parazitima”. nakon što su dionice javno plasirane – a to vrijedi i za onoga koji ima dionicu i hoće je prodati – može to učiniti samo putem burze. “Udarci” se amortiziraju. s malim prometom. naravno da je promet na Njujorškoj i Tokijskoj burzi znatno veći nego npr.

tisuće štediša ostaju na cjedilu. Takvom se publikom lako može manipulirati. U današnje vrijeme štediša gubi razum sa svojih prvih 10. kompjutera. U boomu se pojavljuju mnoga nova poduzeća koja nestaju u krahu. DIONICE Sve dionice jednog poduzeća čine kapital dioničarskog društva. Stoljeća: željeznice. On luta naokolo skupljajući prave savjete i preporuke. Ali još više ih se uspije održati i postaju neophodna za gospodarski razvoj. samo da odleđuje taj zamrznuti kapital kada štediši zatreba. ali ne manje važno – kako novac oploditi daljnjim ulaganjem. da dioničar mora biti povezan s dionicama kao da je u neraskidivom braku (nije ni pomišljao na mogućnost razvoda). industrija zrakoplova. elektronike itd. i to stoga jer su one tada u poduzeću zamrznute. to je bolnije nego kupovati papire i gubiti. John Maynard Keynes postavio je čak i teoriju. može je se dovesti do panike. sakriti od poreznika i na kraju. otvaranje rudnika i naftnih nalazišta. Vrag je uvijek prisutan i od homo sapiensa je napravio homo ludensa. ali većina novca uloženog u dionice ipak odlazi u poduzeće. pa i zbog toga što je bilo sve više ljudi koji su raspolagali nekim ušteđenim kapitalom. Nema ništa bolnijega nego promatrati uspon burze a da se u tome ne sudjeljuje. 8 . On postaje histeričan jer ga brine kako taj novac uložiti. plovidbe. zastrašiti. Gubici nastali zbog pada cijena štetni su za gospodarstvo samo do određene mjere. velike moderne industrije – kao autoindustrija. Bez tog se novca na slobodnom tržištu ne bi mogao zamisliti cjelokupni ekonomski razvoj 19. zaštititi od inflacije. i 20. učiniti je gramzljivom i pridobiti za špekulacije dionicama. U povijesti burze izmjenjivali su se usponi i padovi. Burza pri tome služi. Kada na burzi tečaj raste. Dionice bi trebale služiti štedišama kao dugoročan ulog. Ako dođe do kraha. počeo je iz toga izvlačiti profit. Kupnjom dionica štediše stavljaju svoj novac na raspolaganje velikim poduzećima.000 guldena.7.000 DEM. kao što smo već rekli. Tako se burzovna igra sve više razvijala. Kada je homo ludens otkrio da kod dionica ima velikih oscilacija cijena. tisuće ljudi želi uskočiti u jureći vlak da ne bi (Bože sačuvaj!) nešto propustili. Sueski kanal. U davna se vremena govorilo da trgovac gubi razum sa svojih zadnjih 10.

Engleski premijer Chamberlain je u Donjem domu.. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI KRATKOROČNE TENDENCIJE NA BURZI Kratkoročno gledano. jer takve su pretpostavke neutemeljene. Puno više to imaju dnevni događaji. čak trač ... Dioničari IBM-a. Njemački se vođa složio s Müenchenskim sporazumom. Među njima postoje i oni koji iz dana u dan žele načiniti rez i sljediti “vruće” savjete. ustostručili su svoji prvobitni ulog. kratke vijesti i sl. vrlo često prati cijene na duge pruge. več je presudna psihološka reakcija. Tipičan je primjer kada je 1939. TKO SU DIONIČARI ? Dioničari su ljudi koji imaju više ili manje novca na raspolaganju i to žele. iz bilo kojih razloga. zajedno s Pragom. uključujući i Parišku burzu. Svijet je bio zaprepašten. odgovorio da nema razloga sumnjati u gospodina Hitlera. eventualno 5 godina). Hitlerove trupe zaposjele još postojeću malu Čehoslovačku. Među njima ima malih. čime želimo reći da povremeno mijenjaju svoje vrijednosne papire. i da je mir osiguran. koji su izdržali više godina. spreman je zadržati vrijednosne papire godinama. Tada je došlo do velikog iznenađenja kada su. uložiti u vrijednosne papire. Tko dugoročno ulaže. 15. zapravo. Nisu stvarni događaji ti koji utječu na cijene . To znači da nije bilo čudno što je na burzama vladalo dobro raspoloženje. Istodobno ima i špekulanata koji žele oploditi svoj ulog. ovisno o konjunkturi i procjenama oscilacije tečaja u srednjoročnom razdoblju (3. da će Velika Britanija.8. jer mnogi sudionici i po tome zaključuju o daljnjem slijedu događaja. 9. u 9 . srednjih i velikih štediša. na europskim burzama vladalo dobro raspoloženje jer je Hitler svijetu obećao tisuću godina mira. nakon Münchenskog sporazuma i cijepanja Čehoslovačke. znači kapitalista. Njegovi motivi usmjereni su na razdoblje od mnogo godina i nada se stalnom rastu poduzeća. oni hazardiraju. na agresivno pitanje i predbacivanje jednog člana parlamenta za izdaju Čehoslovačke. To je u večini slučajeva pogrešno ili zavarava. Premijer Chamberlain pojavio se ponovo u Donjem domu i smrtno ozbiljno izjavio da se osjeća strašno prevarenim jer je gospodin Hitler prekršio svoju riječ. Izjavio je također. ožujka 1939. sasvim jasno i oštro naglasivši. ekonomsko stanje ili kvaliteta poduzeća uopće nemaju utjecaja na cijenu.

nego su također bile slabe i Njujorška i Londonska. a osobito nakon 23. Kupovali su prije svega optimisti. Bilo je institucija koje su ulagale jer su morale plasirati svoju gotovinu. 1. bila likvidna i pri tako niskim cijenama ponovo su kupovala svoje dionice. Stanje na burzi je uz dana u dan bio sve lošiji. Razumljiva i logična reakcija. Bio je rat. Tko bi mogao zamisliti procvat burze kao reakciju na izbijanje rata? A što je bio uzrok? Postoji konkretno objašnjenje koje zvuči sasvim logično. banke. Već se pomišljalo na sve najgore do čega bi došlo u slučaju rata. ako i izbije.. oslabile europske burze. Pri svakoj Hitlerovoj prijetnji cijene su sve više padale. bez obzira na rat. naprotiv. trajati kratko. sa svim gospodarskim posljedicama. Ne samo da je Pariška burza bila slaba. moratorij za sva plačanja itd. a 3.slučaju da gospodin Hitler napadne Daizing ili Poljsku. da Hitler blefira. Kao što smo već rekli. osobito stoga što su im se cijene činile tako povoljne. Činilo se da je rat pred vratima. rujna došlo do napada na Poljsku i Danzig. Bilo je jasno da se ljudi boje. nije došlo do moratorija. No. na burzi uvijek postoje kupci i prodavači. Ljudi su mjesecima strahovali i željeli se dočepati gotovine. Vladalo je mišljenje da je Njemačka gospodarski jako oslabljena. Bilo je i onih koji su mislili da će rat. I tako je započelo novo poglavlje. Strah od rata stalno je rastao. značio 1 Vojnom silom 10 . Rat je. burza je radila čak i što se tiče deviza. Srušena je nada u tisuću godina mira. Cijene su pomalo padale. U svakom slučaju. da će nakon nekoliko mjeseci rata moliti za mir. rujna Francuska i Engleska su objavile rat njemačkoj Vladi. kolovoza kada su ministar vanjskih poslova Molotov i von Ribbentrop potpisali rusko-njemački pakt. radije u rezervi imaju gotovinu. Time su naravno. Je li se moglo zamisliti nešto gore od rata? I tada je. trebalo je skupiti mnogo hrabrosti da se kupe francuske dionice. ljudi su to znali iz iskustva. da pomalo prodaju svoje vrijednosne papire i da. Ta je izjava zvučala gordo. nakon nervoznih dana. priskočiti svim svojim snagama manu militari1 u pomoć. nije uveden fiksni devizni tečaj. Zatvorena burza. Bilo je i onih koji su mislili da su cijene ionako toliko niske da se. Druga su društva. za svaki slučaj. tada je za nas burzovnjake i financijske menadžere došlo do velikog iznenađenja: banke se nisu zatvorile. mora kupovati. koji su bili uvjereni da do rata neće doći i da će se Hitler povući. Mnogi su smatrali da je time zapečaćena sudbina Europe jer su saveznici željeli između sebe podijeliti Poljsku. Razumljivo je bilo pitanje o tome tko su kupci u takvom trenutku. Najveće je iznenađenje bilo to što je na burzi došlo do preokreta i što su cijene vrtoglavo porasle. Takva se tendencija pada nastavila mjesecima .

Bila samo sjena burze. dakle srednjoročno. na tržište dionica dolazi više tekučih sredstava. Šest do dvanaest mjeseci nakon pada na tržištu ulaganja.inflaciju. Najvažniji čimbenik je tehnički ustroj tržišta. ODLUČUJUĆI ČIMBENICI ZA SREDNJOROČNU TENDENCIJU BURZE Kamate i likvidnost na tržištu kapitala imaju velik utjecaj na jačanje ponude ili potražnje dionica u idućim mjesecima. ima izravan utjecaj na tržište obveznica. kao grom iz vedra neba. raspoloženje javnosti može više 11 . Tko može već danas predvidjeti strahove. Ne može se utvrditi vremensko razdoblje između pada tržišta obveznica i dionica jer je ovdje u igri više čimbenika. nade. i to što je brže moguće. osobito dugoročna. ODLUČUJUČI ČIMBENICI ZA DUGOROČNU TENDENCIJU BURZE Psihologija investitora i ulagača nije odlučujuća dugoročno. osobito svakodnevnoj. Znači. zbog euforičnog raspoloženja jedno vrijeme odgađa. naravno. predrasude i reakcije na unutarnjopolitičke i vanjskopolitičke događaje idućih godina? Isto tako. Ako je prihod od kamata manji. podsjećala je na Prvi svjetski rat. čini se suprotno svakoj logici. kada su njemačke trupe zaposjele Pariz. Htjelo se zamijeniti gotovinu za neke vrijednosti. Odjednom je javnosti i burzovnim mešetarima postalo jasno da je počeo pravi rat. Tada je došlo do kraha burze. Inflacija. ali se to djelovanje kamata na dionice primjećuje tek nakon izvjesnog vremena. Burza je zatvorena i iz okupiranog Pariza premještena u Vichy. To je očima ljudi bilo bolje nego gotovina. histerično. Takav vrtoglavi uspon trajao je sve do početka njemačke ofenzive na Nizozemsku. 11. 10. onda do toga dolazi odjednom i iznenada. Kada se to. To je burza! Ona reagira nepredvidivo. To je. nametala se kupnja dionica. dolazi do pada cijene dionica. koja nije identična logici burze. Taj dramatični pad trajao je do sredine lipnja. Kamata. obezvrijeđenje novca. dio Francuske koji nije bio pod okupacijom. Nekretnine se ne mogu kupovati na brzinu. s minimalnim prometom i djelićem prijašnjih tečajeva.

a to je danas najčešći slučaj. Frankfurta i drugih burzi. kako bi imali prednost kod spajanja na centrali. a to znači iskorištavanje razlike cijena na različitim burzama. Mora se moći procijeniti i budući razvoj. od danas do sutra. brzo napredovati. novi trgovački ugovori s inozemstvom. tržište rada. ne obraća pozornost na tečajeve koji eventualno rastu i ponaša se kao igrač ruleta koji trči od stola do stola da bi dobio nekoliko novčića ulažući ih na 2 Središnja američka banka 12 . nije baš slatko”. proročanstva bi. 12. Samo onome tko sam raspolaže brzim informacijama. Vrlo davno. Misli i postupa kratkoročno.godina utjecati na tržište. one su neprocjenjiv kapital. izvodili van. Pariza. Najopasnija je pogrešna interpretacija vijesti. zapravo. Razlike u valuti između dva mjesta bile su 2-3 posto i profitirao je onaj tko je prvi za to saznao. Kod špekulacije je drugo: igrač nema dublju motivaciju. brzo slijedi priče koje kruže. sve se to odražava na poslovanje Federal Reserve Bank2. na jednom je mjestu kupovao. vijesti o događajima koje znaju svi. Mitili su ih parfemima ili bombonima. kao što je to činio entuzijazam u vezi sa zlatom. na burzi su potpuno bezvrijedne. jer to na kraju češće završava loše nego dobro. Danas su burze u stalnoj telefonskoj vezi. Ukratko. Nije dovoljno promatrati ulagače samo u neko određeno vrijeme. Nadobudni arbitražeri tražili su vezu na telefonskoj centrali. Nekada je bila umjetnost dobiti telefonsku vezu s nekim drugim mjestom minutu prije konkurencije. Informacije. Društveni položaj. koji je gotovo potpuno uništila brza telekomunikacija. a to znači pretpostavka pretpostavke. svakako je arbitraža. i zatim se odmah izjednačavaju. arbitražeri su sklapali prijateljstva s telefonisticama. monetarna događanja u drugim zemljama. a na drugom prodavao za 1-3 posto skuplje. Uvijek vrijedi: “Ono što zna svatko. ULOGA MEDIJSKE TEHNIKE U BURZI Medijske tehnike razvijaju transparentnost burze. Jedan sektor burzovnih poslova. bila pretpostavka na kvadrat. Razlike u tečajevima mogu se održati samo nekoliko sekundi. kada telefon još nije bio automatski. Prije 20 godina cvjetao je arbitražni posao između New Yorka. Londona. maksimalno za nekoliko dana ili tjedana. zadovoljavaju ga mali uspjesi. Važno je interpretirati vijesti. To je sve više postajalo igra nego zanimanje. Kretanje kamata također se ne može dugoročno predvidjeti i najviše utječe na tendenciju burze. kao što sam to spomenuo. on želi.

Ta se javnost lako manipulira. takav je postupak bio poznat već u 17. najbolje je okarakterizirao fenomen masovne psihologije: “Mogu na centimetar i sekundu izračunati putanju nebeskih tijela. Ne ponaša se intelektualno. to znači da radi promišljeno a ne emocionalno. Ne mogu se oduprijeti općem raspoloženju jer su i sami djelić mase. sindikat ili novčani institut. TKO JE ŠPEKULANT ? Špekulant radi intelektualno.crveno ili crno. Privlači se sve više kupaca. cijene rastu. 3 bezrazložno naglo kupovanje dionica financijski slabe tvrtke da bi se povisile tržišne cijene 13 . u Amsterdamu. zeca se namamilo u kuću i zatim ga se oderalo. a manipulacije postoje otkad postoji i burza. jer kako ništa nije jednostavnije nego javnosti prodati papire čija vrijednost stalno raste. Osobine koje treba imati dobar špekulant su: -Razboritost → znači razumjeti uzajamne odnose i razlikovati logično od nelogičnog. Bilo koja financijska skupina. Igrača bi prije mogao analizirati stručnjak za psihologiju mase nego gospodarstvenik. strastveni igrač na burzi koji je izgubio cjelokupni imetak u londonskom krahu “South-Sea-Bubble”3. U starom Beču se to nazivalo “cjepidlačenjem”. a ovaj to isto radi jer vidi svog susjeda. 14. -Intuicija → to nije ništa drugo nego podsvjesna logika koja je rezultat dugogodišnjega burzovnog i životnog iskustva. Oni čine masu čije su psihološke reakcije različite od razmišljanja špekulanata. SAVJETI U BURZI Savjeti u burzi su jedan negativan stav. Takvi igrači predstavljaju 90 % ljudi na burzi. čak manipulacija. Gospodin Isaac Newton. Igrači plivaju u masi. Na najstarijoj burzi. slavni fizičar. Dvadeset posto savjeta nije ništa drugo nego reklama. i obrnuto: on prodaje jer susjed prodaje. ali ne mogu izračunati kamo luda masa vodi tečaj na burzi”. 13. Kupuju zato jer kupuje njihov susjed. stoljeću. nego emocionalno. Sve većom kupnjom. pokušavaju nametnuti javnosti određene papire putem tiska ili usmenom reklamom da bi primamili publiku.

kao što to kaže i sama riječ: Heilkunst – umjetnost ozdravljenja. tako su nefleksibilnost i tvrdoglavost loše osobine. Mora se imati i samokontrolu i elastičnost da bi se priznalo. Razmišljanje inženjera ili gospodarstvenika je drugačije: oni su matematički orijentirani. nego na to kada se otkrije pogreška u sustavu argumentacije ili kada se primjeti dramatični neočekivani događaj. Nakon svakog uspjeha ili neuspjeha mora razmisliti čemu mora zahvaliti takav rezultat. Mora se vjerovati.-Mašta → dopušta da se sve uzme u obzir: sve dobro i sve loše. mora najprije postaviti dijagnozu: Zašto je na burzi loše ili dobro? Zašto vrijednost dionice pada ili je stabilna? Iz dijagnoze se zaključuje o terapiji. Medicina i špekulacija nisu znanost. političkom i trgovačkom. Burzovnjak mora poput liječnika korigirati svoje postupke ako vidi da je krenuo pogrešnim smjerom i donijeti nove odluke. NAJGORE OSOBINE ŠPEKULANTA Kao što je fleksibilnost dobra osobina da bi se iz neuspjeha nešto naučilo. Zanimanje špekulanta sliči najviše liječničkom pozivu. kada se zabluda otkrije. pomalo i odvjetničkom. ali u danom trenutku. jer istina je što tvrde iskusni ljudi o burzi: novac dobiven na burzi samo je posuđen novac. Burza je veliki lihvar. već mora ostati ravnodušan i sam sebi priznati da je imao sreću. treba iskočiti iz broda. Uspjeh ili neuspjeh – špekulant. koji se možda već kod idućeg koraka mora otplaćivati uz velike kamate. čak i potrebna. Pod zabludom se ne misli na pad cijene sa 100 na 90. kao i liječnik. Burzovnjak fantazira – inženjer računa. mora iz toga nešto naučiti. Kada uspije. 15. i to često. Njih ni u kom slučaju ne vodi slučajna intuicija. zato dobar špekulant uvijek mora ukalkulirati nepredvidivosti. Uopče ne inženjerskom ili ekonomskom. Sigurno je da svoj uspjeh ne smije razglasiti na sva zvona. u svakom slučaju. ne smije se umisliti. da smo se prevarili i pogrešno razmišljali. Kod odvjetnika je nešto drugačije: on mora imati i fantaziju i intuiciju. no on je ipak okovan čvrstim okvirom zakona. To je umjetnost. prognozi i razmišlja se što dalje. Dobar špekulant mora biti strpljiv i imati živaca dok se ne ostvare njegove pretpostavke. koja je samo u određenoj mjeri dopuštena. U tom slučaju moraju se odmah povući konzekvence. Špekulacija na 14 . Burzovnjak.

Ekonomija i tehnika najveći su neprijatelji burzovne logike. Što je na burzi logično. Rulet je čista igra na sreću i pri tome je isključena bilo kakva špekulacija. bilance su ionako najčešće pogrešne. Događaji za špekulanta mogu biti povoljni ili nepovoljni. ali ne zato što se burza temelji na matematici. prema određenim pretpostavkama mogli biti dobri ili loši. isto kao i karte koje igrač izvuče. a kada bi čak i bile poštene i točne. Papiri ne dobivaju i ne gube na vrijednosti zato što su dobri ili loši. ali nikako na šah ili rulet. one su tempi passati5. kao kod šaha. Samo ovisnici o igri ponekad umišljaju da mogu naći neki sustav. Gospodarstvenik sigurno ima određenu ulogu u analizi nekog poduzeća. i matematički mozak odgovara burzovnoj špekulaciji. nego zato što bi. ako postoje pretpostavke da bi razvoj mogao poći u dobrom smjeru. Dobar špekulant se iz škripca izvlači kao i dobar kartaš: s dobrim kartama dobiva puno. Špekulant na burzi mora stalno prilagođavati svoje poteze situaciji koja se neprekidno mjenja. bridž ili poker. No. kao što to čini kartaš – svoju igru prilagođuje kartama koje trenutačno drži u ruci. tj. Šah je igra čiste kombinatorike. Tko bi dakle. KAKO SE MORA PONAŠATI ŠPEKULANT Špekulacija je vrsta filozofije – stalno vaganje pro i contra4 i eventualno. Pri tome sreća ne igra nikakvu ulogu.burzi bez sumnje. lažne i namještene. skat. najviše podsjeća na kartanje. 16. Špekulacija na burzi mješavina je jednoga i drugoga: pola je sreća. ovisno kako se nižu dogadjaji i dolazi do nepredvidivosti. već zato što je matematika sigurna vježba za logično razmišljanje. procjena i strategija. običnim ljudima čini se nelogično. s lošim gubi malo. a zbog događaja koji su suprotni njegovim interesima gubi što je moguće manje. S povoljnjim događajima burzovnjak profitira mnogo. a pola su kombinacija. mogao kupiti neku dionicu koja je gotovo propala ako se pri razmišljanju služi svakodnevnom logikom? 4 5 Za i Protiv Prošla Vremena 15 . analizira bilancu. koja nije identična sa svakodnevnom logikom. stvaranje točnih zaključaka. Često treba kupiti dionicu zbog loše bilance.

U ekonomskoj konjunkturi dolaze nove dionice na tržište – djelomično zbog povećanja kapitala ili novoosnovanih poduzeća – što čini opasnu konkurenciju starim dionicama na burzi. dionice mogu rasti. Tamo je kao na tržištu rabljenih automobila. odgađaju se mnoge planirane investicije. cijene rabljenih automobila rastu i ponekad premašuju cijene novih. Središnja banka više ne mora kočiti. Događa s da tečajevi na burzi padnu unatoč cvatućoj ekonomiji s rastućim prinosima prije nego li se pokažu njene povoljne osobine. to će se manje očitovati u tečajevima. Od toga se može zaključiti da se mora djelovati anticiklički i ne obazirati se na opće mišljenje publike na burzi. njegove dionice višestruko dobivaju na vrijednosti. tim više što središnja banka uvećava kamate da bi zaustavila eventualno inflatorno djelovanje booma. ali kamate su niže nego prihod od uloženog kapitala ili dividendi dionica. Odjednom ima više novca u optjecaju u bankama. Isto vrijedi i za dionice poduzeća. Ako poduzeće koje stoji jako loše ipak ne bankrotira. jer se kod mlitavih poslovnih i investicijskih ulaganja raspoloživi kapital i novac upotrebljavaju samo djelomično. Ne ostaje puno za ulaganje u vrijednosne papire. Veliki se profiti mogu također ostvariti i neotplaćenim (neamortiziranim) obveznicama (to mogu biti državni dugovi.Pri kupnji niti jedne dionice ne može se tako profitirati kao pri kupnji dionice poduzeća koje je na prekretnici (turn-around) jer je marža između bankrota i solventnosti nekog poduzeća puno veća od one između poduzeća kada stoji dobro i kada stoji nešto bolje. Kada popusti konjunktura zbog pritiska visokih kamata. Povoljne posljedice gospodarske euforije ispoljavaju se tek kasnije. Ako nekom poduzeću nakon dobrog razdoblja ide sve bolje. Može se uložiti na konto. Navedimo primjer jednog naizgled nelogičnog argumenta koji na burzi može postati logičnim: Vlada mišljenje da je veliki gospodarski napredak neminovno povoljan i za tečaj na burzi. i kamate padaju. 16 . Ako tvornica automobila zbog velike potražnje ne mogu na vrijeme isporučivati automobile. tržište rabljenih automobila opada. Pogrešno! Gospodarski boom treba mnogo kapitala za izravne investicije i usisava veliki dio štednih uloga. poput popusta ili poklona. U krizi isto je tako logično i obrnuto. Novac leži u bankama i dosađuje se. dugovi grada ili poduzeća) koje zbog nekog preokreta postaju isplative. U recesiji burza počinje rasti. Ako tvornice ponude osobite pogodnosti. Banke teško udovoljavaju zahtjevima za kreditom.

Ako publika može i želi kupovati papire. gore. moraju biti pozitivna oba najvažnija čimbenika: likvidnost i raspoloženje ulagača. Često dolazi do situacije da je jedan čimbenik pozitivan. Otvoreno je pitanje treba li dobit biti viša ili niža od ugovorenih kamata na dugoročne 17 . Strah od svjetske krize ili od napetosti ima negativan utjecaj na tržište jer interesenti ne ulažu dugoročno.17. vijesti ili događaja i koje poslijedice ti događaji mogu imati. Ako su oba pozitivna. Ako npr. Iz svake se riječi političara može izvući neki zaključak. čak i do euforije: rasta u nebesa. špekulanti koji moraju dugoročno planirati. dolje. padati ili stagnirati. osiguravajuća društva itd.. do panike – razočarani su do smrti. tada kamate rastu kao posljedica straha. Obavijest se mora prihvatiti s određenom skepsom. kao npr. već. najvažnije je pogoditi. zaklade. a to se na burzi lakše slijedi jer je kamatna politika vlade opće poznata. Visina dividende može se uspoređivati s kamatama tržišta kapitala. To bi bilo idealno tržište za dnevne igrače koji trguju od danas do sutra. Apsolutno je nepredvidiva psihološka reakcija. Mirovinska osiguranja. dividenda igra određenu ulogu jer svi oni moraju imati stalan prihod. obveznice radije žele prodavati. ODLUČUJUĆI ZA TENDENCIJU BURZE Da bi burza rasla. Značajniju ulogu ima likvidnost. Ako se oba čimbenika razvijaju u negativnom smjeru. 18. burza opada. Najbitnije za osobu burze su sve vijesti i sve događaji. a drugi negativan. dolje. Likvidnost i raspoloženje mogu djelovati jedan na drugoga: niže kamate mogu poboljšati raspoloženje i obrnuto – loše raspoloženje može ograničiti likvidnost. U tom slučaju ne dolazi do većih promjena. VAŽNOST DIVIDENDE PRI KUPNJI PAPIRA Za mnoge ulagače. No. burza raste. VAŽNI ČIMBENICI. Ako štediše nemaju mnogo novaca niti volje da kupuju papire. prate razvoj poduzeća u odnosu na dobitak i analiziraju njegove daljnje šanse – može li dobitak rasti. razumijeti i pravilno analizirati ono što stoji iza riječi. naprotiv. i tako bi to trajalo dok oba čimbenika ne postanu pozitivna ili negativna. nego samo do manjih oscilacija. dolazi do dramatičnog obrata. dolazi do rasta. gore. Često se mora prepoznati ono što je prešućeno. Nasuprot tome. OSIM RASPOLOŽENJA.

uloge. dobit od dionice je relativno visoka. U održavanju dividende na određenoj razini nisu vidjeli rizik. koji sada drže papire. onda masovno prodaju. osobito ne u nekoj mogućoj ekonomskoj krizi. dokaz je to da su kolebljivi sve prodali. u slučaju kada kamate na tržištu kapitala padaju i istodobno raste dobit poduzeća. Kada tečaj. Bilo je vremena u kojima su ulagači zahtijevali višu dobit od dionica nego što su bile kamate tržišta kapitala. mogu rasti ili padati kada dividenda i dobitak ostaju nepromijenjeni. Oni čvrsti. dividende i tečaja. dakle. a kod ulagača vlada određeni pesimizam u odnosu na gospodarski razvoj i neočekivani dobitak poduzeća. a više od cijena. u budučnosti nisu sigurne. prešli iz ruku kolebljivih u ruke čvrstih. masovno kupuju dionice. kamate tržišta kapitala rastu i usporedno pada dobit poduzeća – dolazi do velikog pada. jer su htjeli sudjelovati u rastu i s optimizmom su procijenili razvoj gospodarstva i poduzeća. TEČAJ Tečajevi se formiraju na sljedeći način:burza je nisko. bilo je vremena u kojima su se ulagači zadovoljavali manjom dobiti od dionica nego što su bile kamate na tržištu kapitala. kada vide opasnost da dobitak. Također nema čvrstog odnosa između dobitka. Pri najnižoj točki tečaja i depresije. To očekivanje većeg dobitka i dividende nazivamo špekulacijom. S druge strane. psihologija i dobit poduzeća. i to uz obrazloženje da dividende dionica. računali sa stalno rastućom dividendom. Dividenda varira manje od dobitka. nego su. pa čak i dividenda padaju. Papiri koji su u posljednje vrijeme. Za razvoj burze presudna su stoga tri čimbenika: kamate. prestane padati. ali kamate na tržištu kapitala mogu padati ili rasti. a svi ostali utjecajni čimbenici ne predstavljaju smetnju – dolazi do uspona. Nema trajnog čvrstog odnosa između dobitka poduzeća i važećih kamata na tržištu kapitala. Znači. Kada javnost i špekulanti očekuju porast dobitka. No. a na vrhu uspona najniža. za razliku od kamata na obveznice. sada su u čvrstim rukama. unatoč lošim vijestima. 19. prilikom padajućeg tečaja. naprotiv. a likvidnost smanjena. tečajevi su nakon prijašnjeg uspona ponovno pali nisko. već su ukalkulirali sve negativne događaje. te očekuju gubitak. Dionice. Ima manje novca na raspolaganju za kupnju dionica. Kada pak. možda čak i bez povećanja dividende. pa i to da može biti 18 . Razlog tome je što su kamate narasle.

Dobit je pri niskim cijenama bila previsoka i do korekcije je moglo doći tako da se smanji dividenda ili da poraste tečaj. Odjednom je optimizam. To nazivamo prvom fazom korekcije. jer dionice inače ne bi izašle iz čvrstih ruku. one daju osobito povoljne uvjete za kredit i time potiču novu kupnju. Osim toga. podgrijavaju uspon. Moguće su čak i vijesti o padu dobitaka i dividendi. No s obzirom da je to već uzeto u obzir. Više se rizici uopće ne vide. To nazivamo popratnom fazom. Tečajevi slijede ovaj noviji optimistički razvoj. Tome pridonosi i činjenica da su ranije cijene. Isprva se kupuje malo i polako. zbog sve nižih kamata i viših dobitaka poduzeća. zbog nižih kamata više je novca na raspolaganju. Pod utjecajem padajučih kamata. Situacija izgleda ovako: čvrsti su 19 . Na tržište dolazi sve više zainteresiranih špekulanata i igrača. No kako rastuće cijene sve više ublažavaju pesimistično raspoloženje. ekonomija dobiva poticaj i stižu nove vijesti o polaganom rastu dobitaka. dolazi do porasta tečaja. Tada to kretanje iz druge prelazi u treću fazu. Nakon izvjesnog vremena ponovno mogu stići vijesti o dobicima koji nisu lošiji od očekivanih. naravno. zahvaljajući velikom pesimizmu. Tržište može ostati na toj niskoj razini jedno određeno vrijeme bez obzira na neka mala kretanja. pioniri koji počinju kupovati. Budući da je ekonomski položaj sada sve bolji. najokorijeliji profesionalci. Tako cijene u prvoj fazi kretanja dosežu realniju razinu nego prije. pale niže negoli je to bilo opravdano. Tako dolaze novi interesenti. Onda dolaze prvi špekulanti. viša dobit i zbog toga puno bolje raspoloženje. banke imaju veće količine papira i žele ih se riješiti. I to ima svoj kraj. i pomalo rastu usporedno s događajima: niže kamate. Mnogi njuše pečenje i lijepe se na igru kao moljci na svjetlo. Budući da je likvidnost banaka vrlo visoka. kupuju na kredit. Optimizam potiče optimizam (die Hausse nährt die Hausse). Svi kolebljivi pretrpani su papirima. tečaj pomalo raste i dolazi do izvjesne lančane reakcije: manje pesimizma – nova kupnja – više cijene – optimizam – daljnji rast cijena itd. Istodobno. koje je zbog visokih kamata na jako niskoj razini. Tečajevi prate ukupni razvoj. koji je i ekonomski osnovan. koja nisu od veće važnosti. kupuje se sve više.još loših vijesti. Dolazi sve više kupaca koji uzrokuju rast tečaja. Tako se odvija prva faza uspona. Središnja banka snizuje kamatu na tržištu novca da bi pomogla gospodarstvu. To nazivam fazom pretjerivanja. i odnos između dividende i kamata tržišta kapitala povoljniji je za dionice. gotovo euforičan. vlada samo neograničeni optimizam. već pri rastućim cijenama. a kada više nemaju novaca. nisu od utjecaja.

središnja banka postaje opreznija i počinje dizati kamate i smanjivati likvidnost. Uvijek se mora računati s time da treća faza uspona može završiti eksplozivno. Budući da takva euforija može imati inflatorno djelovanje. Najveći dio. To stajalište je osobito teško i zahtijeva izuzetnu disciplinu. Zaključak: Kolebljivi prodaju sve povoljnije i povoljnije. 20 . i zato se pojedincu teško oduprijeti općem mišljenju. jer tečajevi pod pritiskom masovne psihologije padaju još niže negoli je to. To je druga faza pada. zapravo. a u jednoj trećini u skladu s njom. Padajući tečajevi i loše vijesti plaše ostale i dolazi do lančane reakcije (ovaj put u suprotnom smjeru): tečajevi su niži – strah – prodaja. Vlasnici papira čekaju novi val kupaca koji će kupiti dionice po višoj cijeni. No. To je prva faza pada. Stari burzovni zakon kaže: Kada najokorijeli medvjedi odjednom postanu optimistično raspoloženi. On počinje kupovati već u trećoj fazi pada. Što je špekulant spretniji. ali žele izići s tržišta ili možda trebaju novac. signal je da se ode s tržišta. Onda pušta da se stvar razvija kako hoće i počinje prodavati kada dođe do euforije uspona. Pri tome je najveći ključ uspjeha anticikličko ponašanje. a čvrsti kupuju. Tečajevi više ne rastu. a isto tako je teško biti pesimist kada svi drugi pjevaju hvalospjeve. čak ni kada su ekonomske vijesti dobre (viša dobit i dividende). kao poslijedica monetarne politike središnje banke. To je treća faza pada. znači suprotno od trenda. S obzirom da pojedini špekulanti ne mogu skuplje prodavati. Njihova bol je velika jer svaki dan izračunavaju propušteni dobitak. Kada se oni koji su prodali ponovno uključuju. Analizom ove tri faze rasta i pada postaje jasno da kod cikličnog kretanja burze treba u dvije trećine slučajeva ići protiv tendencije. to će prije postupiti suprotno od tendencije.na početku sporo i malo – i time uzrokuju negativne reakcije tečaja. eventualno i manja dividenda). treba ući na tržište. faza pretjerivanja. dolazi do preokreta. Za mnoge špekulante opasnost je u tome što vjeruju da su prodajom pogriješili. Isto tako i obrnuto: kada okorijeli optimisti odjednom postanu pesimistično raspoloženi. i kupuje čak i u prvoj fazi uspona. opravdano. tečajevi i dalje padaju i na koncu dolazi do panike. uz totalnu rasprodaju. dakle 90% sudionika na burzi. zaustavljen je dotok svježeg novca. jer kupci spuštaju svoj kupovni limit. Teško je biti optimist kada su svi na smrt prestrašeni.prodali svoje papire i oni se trenutno nalaze kod kolebljivih. a to prati daljnje padanje tečajeva. Polako stižu loše ekonomske vijesti (manja dobit. prodaju . uvijek misli isto.

kao i o nizu drugih nepredvidivih okolnosti. pri padu također sačekati i ne djelovati odmah. već pričekati totalnu rasprodaju. već bi se sada svatko na to pripremio. PERMANENTNI KRUŽNI TIJEK BURZE X A3 prodavati B1 padajući rastući A2 čekati B2 A1 stranici Legenda slijedećoj ! kupovati je na B3 Y 21 . već čak ni sama tendencija ekonomskog razvoja nije na dulje vrijeme predvidiva.Naravno. kao što smo rekli. Zatim ovisi o psihologiji mase. ne uvijek jer. Znalo da će iduće godine doći do gospodarskog procvata. u jednoj se trećini ciklusa treba ponašati u skladu s raspoloženjem: pri usponu pustiti tečajeve da se kreću i ne prodavati odmah. 20. Kada bi se npr. Ne može se utvrditi koliko te faze i ciklična kretanja traju. To ovisi o tome koliko je tržište prije toga bilo “prekupljeno” ili “preprodano”. Ne samo da burza ne prati ekonomsku tendenciju.

broj dioničara pomalo opada) B2 – popratna faza (promet raste. kako tvrdi. broj dioničara je velik. Vlasnik dionica može kod malih iznosa smanjiti rizik tako da kupi mnogo različitih dionica u različitim zemljama. Prednost ulaganja u dionice je apsolutna likvidnost. Svoj ulog može 22 . broj dioničara i dalje pada) B3 – faza pretjerivanja (vrlo veliki promet. zapravo. Svaka stranka navodi samo dobre argumente i ni jedna ne govori o nedostacima jedna i druge vrste ulaganja. stana ili zemljišta s vremenom podložna velikim oscilacijama. Tamo nema vidljivih oscilacija koje se poigravaju sa živcima. svakodnevno prati tečajeve. No ipak je stvarna i potencijalna vrijednost kuće. i to ga navodi na nepromišljene odluke. Uzalud je dionice kupio. za mirovinu ili unuke – znači. čini na vlastitu štetu. ponekad uz dobitak. u svakom slučaju – likvidne su. dnevni tisak. Čak i kada ima samo jednu dionicu. a druga pokretnih dobara (dionica ili obveznica). ponekad uz gubitak. ali se na burzi mogu svakodnevno unovčiti. kod x najveći) B1 – faza korekcije (mali promet. Ako to i ne želi pratiti. Kada se radi o ulaganju u nekretnine. malen broj dioničara. TREBA LI ULAGATI U DIONICE ILI NEKRETNINE Svijet štediša nalikuje demokraciji s dvostranačkim sustavom: jedna stranka je pristaša nekretnina. mali broj dioničara) A2 – popratna faza (promet i broj dioničara raste) A3 – faza pretjerivanja (promet je euforičan. s dugoročnom namjenom. Tako svaki štediša – htio ili ne – svakodnevno radi bilancu. takve napetosti nema. kod y najmanji) Kupovanje u fazi A1 i B3 Čekanje i držanje papira u fazi A2 Prodavanje u fazi A3 i B1 Čekanje i čuvanje gotovine u fazi B2 21. Radi se o gotovo dva različita gledišta i načela koja su duboko ukorijenjena. a to.LEGENDA: A1 – faza korekcije (mali promet. TV i radio guraju mu tečajeve pod nos. Dionice se obrću i penju. Nedostatak kod ulaganja u dionice je taj što ulagač može svakodnevno pratiti tečajeve svojih dionica.

investitora. koji ulažu u dionice. Burze isto tako potiču investiranja i na druge načine. Tvrtke izdaju dionice na primarno tržište (koje je suprotno sekundarnom. brzo i korisno. te povečaju sigurnost investiranja. uz pomoć bankarskih investitora. Kod nekretnina je to moguće učiniti samo s jako velikim iznosima. One zaštičuju investitore svojim propisima i zakonima. 22. već to rade novi vlasnici dionica na sekundarnom tržištu.raspodijeliti u više zemalja. koji isto tako osiguravaju kupce da će biti ravnomjerno tretirani i dobiti ono što su platili. investitori. ne tvrtke. da prodaju i kupuju dionice na lak način. One potiču investitore. prema različitim strukama. upravo gore navedenih. a taj kapital dobivaju od. iako one ne sudjeluju u trgovanju. Burze potiču investiranje dajući sekundarno tržište. dozvoljavajuči investitorima da prodaju svoje dionice. ZAKLJUČAK: Iz analiza izvedenih u seminarskom radu možemo zaključiti slijedeće: Svijetske burze imaju vrlo važnu ulogu u nacionalnim ekonomijama. na kojem se dionice i kupuju i prodaju). obveznice i razne druge financijske instrumente. kako bi dobili kapital za svoja nova ulaganja i proširivanja djelatnosti. Tvrtke izdaju dionice. 23 . Na primarnom tržištu tvrtke dobivaju kapital od prodaje dionica. Na sekundarnom tržištu. zarađuju ili gube profit ovisno o njihovom trgovanju. Burze potiču brokerski biznis. koji pomaže trgovcima.

Firenze Gilbert Alfredo . nyse.1994 . WEB stranice: www.uk. CD-ROM: “ Encarta Encyclopedia 99` “. zse. LITERATURA: 1.1998 . Ariani” e “L’Arte della Stampa” .New York Stock Exchange .23. Zagreb 2. “Principi di Scienza Economica” Tramontana.jp www.London Stock Exchange . “Manuale di economia politica” Lattes. Knjige: Antonino Romeo . Milano Biozzi Donatella & Paoletti Grazia .or. “Economia politica” Stabilimenti Tipolitografici “E. www. 1992 .Tokyo Stock Exchange . Torino Kostolany Andre`.1993 .Zagreb Stock Exchange 24 . www. “Izazov Burze” LMN.hr .co. tse.com. londonstockex. Microsoft 1998 3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->