Romantizam

- 2-

- traje od kraja 18. stoljeda do tridesetih godina 19. stoljeda

- epoha koja predstavlja temelj moderne književnosti
- subjektivnost
Ich-form
lirski subjekt
kult pojedinca – izdvojen i neshvaden, usamljen
autobiografski romani
- romantizam stvara kult umjetnika koji je istovremeno i poštovan i prezren
- uloga pejzaža – funkcionalni pejzaž
- osjedaji - pesimizam, melankolija – no romantičari žele zadržati to raspoloženje
burni, strastveni osjedaji u ekstremima
- povijesne okolnosti – Francuska revolucija, Napoleon, jačanje građanstva
- glavne značajke pokreta
otpor prema racionalizmu prethodne epohe
isticanje vrijednosti osjedaja i unošenje emotivnosti
subjektivizam
miješanje književnih rodova (roman u stihovima, epsko-lirska djela, osobito poema)
individualizam i pjesnička sloboda
zanimanje za egzotiku i mistiku
romantični pesimizam – svjetska bol (tzv. Weltschmerz) – čežnja za slobodom i nedostižnim
zanimanje za povijest, narodne jezike i folklor
- tematika
okultna i mistična – Poe
intimne teme – Goethe
nacionalno-povijesne teme – Hugo
daleki, egzotični krajevi – Byron, Ljermontov
odmetništvo i sukob sa zakonom – Schiller
priroda – Goethe, „jezerski pjesnici“
- likovi – iz građanstva i plemstva – dobrostojedi
- preteča romantizma – francuski prosvjetitelj Jean Jacques Rousseau
nagovještaj subjektivizma
roman Julija ili Nova Eloiza
traktat O odgoju – zagovara slobodan odgoj bez represija
- prvo se javlja u Njemačkoj pod nazivom Sturm und Drang (oluja i nagon)
antiklasicistički pokret koji ističe individualnost
predstavnici – Goethe i Schiller
preziru plemstvo i stare društvene odnose
spoj racionalizma i širokog kozmopolitskog svjetonazora
u vrijeme Francuske revolucije (društvene promjene)
- oblici – subjektivniji, poput epistolarnog ili dnevničkog romana, ponekad romana u stihu
povijesni romani i dalje prisutni – Hugo: Zvonar Crkve Notre-Dame, Jadnici; Scott: Ivanhoe…
 - 3-

Johann Wolfgang von Goethe: Patnje mladog Werthera

- epistolarni roman – Ich-form
- romantičarski junak – sentimentalni junak  (hiper)senzibilan, emotivan, strastven
- dnevnički karakter, nema fabule
- psihološki roman
- Werther ne radi ništa, dobro je materijalno osiguran
- potječe iz nižeg plemstva i prezire više plemstvo kao i ostali iz Sturm und Drang pokreta
- priroda igra ulogu funkcionalnog pejzaža
proljede – zaljubljivanje
ljeto – odnosi s Lottom
jesen – zahladnjivanje
zima - smrt
- Albert, Lottin zaručnik, suprotnost je Wertheru – racionalan, hladan, snalažljiv i realan
- Werther smatra da nije potreban svijetu ako nije voljen i ubija se jer ga (sad ved udana) Lotta ne želi više vidjeti
- 12 sati umire u agoniji

Friedrich Schiller: Razbojnici

- drama sa socijalnom i moralnom društvenom kritikom
- glavni lik – Karl Moor – nakon bratove klevete i očeva odricanja postaje razbojnikom da bi se borio protiv dr. nepravde
- njegov mlađi i ružniji brat Franz je pohlepan i licemjeran, kukavica koji bratu pokušava oteti ljubav Amaliju
- Amalija – vjerna Karlu, ubije ju Karl da se dokaže razbojnicima
- Karl – hipersenzibilan junak – častan, plemenit, ponosan, moralan, užasnut time što razbojnici ubijaju nepravedno
titanski lik – snažan romantičarski pojedinac izdvojen iz sredine
tip junaka buntovnika
- stil i govor – ispreplitanje visokog i niskog stila
pisano u prozi no uz lirske dijelove
bogat i izražajan rječnik
- biblijski motivi – razmetni sin, pokajanje, priča o Josipu
- estetika ružnoga i lijepoga se miješaju
- dramski sukob zasnovan na zavisti Franza
- Franz spletkarenjem i klevetom vodi intrigu u drami
- mistika i tajnovitost – Češke šume, krvoločnost razbojnika
- epizode i digresije narušavaju klasicistički ideal

Alphonse de Lamartine: Jezero

- autobiografska intimno refleksivna lirska pjesma Jezero
- razmišlja o prolaznosti vremena (kao kod nas Cesarid)
- nostalgično, sjetno raspoloženje
- pjesma opisuje ljubav jednog para gledana kroz oči propalog čovjeka
- iznimno funkcionalan pejzaž
- zbirke pjesama Meditacije i Nove meditacije su početak francuskog romantizma
 - 4-

Engleski romantizam
- engleski romantizam ima dvije generacije
1. Jezerski pjesnici
- jača nacionalna svijest
- borave oko predjela Jezera u VB
- kraj 18. stoljeda
- utemeljitelji – William Blake, Robert Burns
- William Wordsworth i Samuel Taylor Coleridge pišu Lirske balade koje se smatraju početkom eng. romantizma
- za njih je priroda vrelo životnih spoznaja
2. Byronovo razdoblje
- dominira George Byron
- predstavnici – Byron, Keats, Shellly  nazivani demonskim pjesnicima

George Gordon Byron: Putovanje Childea Harolda

- Byron se sukobljava s konzervatizmom – svojevrsni enfant terrible
- luta po Europi
pridružuje se karbonarima u Italiji
umire u grčko-turskom ratu
- bajronizam – eng. naziv za Weltschmerz – nema lijeka za zlo u svijetu
- (satirična poema Don Juan
majka ga strogo uči – zabranjuje antiku
oštro kritizira društvo – britka satira
prezir svih konvencionalnih oblika življenja i odgoja
zaljubljuje se u maminu prijateljicu)
- Putovanja Childea Harolda – romantična poema u 4 dijela, ali u 5 slika
kroz lik Childea stvara se lik bajronovskog junaka – neke osobine sentimentalnog, neke buntovnog junaka
- bajronovski ili demonski junak – duboko potisnuti osjedaji, prividna emocionalna hladnoda, ne obaziranje na dr. mišljenje
hladan, osamljen, emocionalno zakržljao
žali što nema nikoga za kim bi plakao

Edgar Allan Poe: Gavran; Crni mačak

- američki pjesnik,utemeljitelj horora i fantastike
- njegova djela su spoj racionalnog i iracionalnog
- iskrivljenost, bolna, tragična groteska
- piše lirske pjesme s majstorski dočaranom atmosferom (Gavran)
- Gavran – poema
pratimo njegova lirska stanja i reakcije
gradacija – osnovno stilsko sredstvo tijekom cijele pjesme – do 8. strofe raste napetost
tema – smrt voljene Lenore
mistični gavran se pojavljuje na kipu Palade i govori mu da nede nadi ljubav „nikad više“
na kraju pomirenje sa sudbinom, fatalizam
- Crni mačak – kratka novela
1 fabula, 2 lika, obrat
naturalistički pristup pri opisivanju pojedinih scena (…zabo u mozak…)
mističnost se sugerira ved u prvoj rečenici
radnja – alkoholičar iskrivljene svijesti vješa mačka nakon čega doživljava nevolje, zatim ubije i ženu, koju zazida
uskrsli mačak sablasnim krikom otkriva policiji mjesto i predmet zločina
 - 5-

Mihail Jurjevič Ljermontov: Junak našeg doba

- Ljermontov bio prognan na Kavkaz
- piše osamljeničku, pesimističnu liriku u bajronovskom stilu
- roman Junak našeg doba je prvi ruski psihološki roman u prozi
- kompozicija – 5 zasebnih priča
Bela
Maksim Maksimič
Tamanj
Kneginjica Meri
Fatalist
- Gregorij Aleksandrovič Pečorin
povezuje sve priče, a o njemu saznajemo od 3 pripovjedača
o Maksima Maksimiča (poznanika)
o pripovjedača-pisca (Ljermontova)
o iz dnevničkih zapisa (lirski subjekt)
prvi proslov – pisac se prema Pečorinu predstavlja neutralno (jer je to zapravo on)
spominje se bolest  emocionalno zakinut
o nesposoban voljeti
o ravnodušno nesretan
doživljava se suvišnim  tip suvišnog junaka
o pa ako se mora umrijeti, neka umrem, zašto uopde postojim
intelektualac – još mu je teže pokazati osjedaje i nadi srodnu dušu
prototip čovjeka-apsurda – čovjek kojemu je sve svejedno (usavršio ga Camus)
buntovan, hipersenzibilan, dudljiv, nepredvidiv
pasivna želja za promjenama
osamljen, i što je vrlo bitno – sebičan
u skladu s njegovim osjedajima ponaša se i funkcionalan pejzaž oko njega
fatalist – prepušta se sudbini
iako je jako bogat, nije sretan
protjeran je na surovo područje Kavkaza
otmjen, fin, inteligentan, pristojan i bogat  no weltschmerz i unutarnja nesreda ga sprečavaju u sredi
- žene – Bela, Vera, Meri
Bela – egzotična pa ga privuče, ali mu dosadi
Meri – poigrava se s njenim osjedajima – zanimacija mu je
 - 6-

Aleksandar Sergejevič Puškin: Jevgenij Onjegin

- utemeljitelj romantizma u Rusiji, ali i začetnik realizma
- roman u stihu, možda čak i poema (jer ima i ep. i lir. i dram. obilježja)
- fabula se odvija u svim slojevima  selo i grad
- ima malo pomaknuto viđenje sela – vidi ga idiličnim i bogatijim nego što to zapravo jest jer ne pozna taj milje u stvarnom životu
- likove povezuje autor – tumači, opisuje  lirske digresije – karakteristične za prijelazno razdoblje iz romantizma u realizam
- no najviše ih povezuje lik Onjegin
njegovo viđenje grada i sela - prvo je fasciniran s oboje, kasnije mu je dosadno
u gradu je živio bogato, ali se zasitio
dosada i zasidenost uzrokovani monotonijom
o fali mu rada u životu
o široko, ali površno obrazovan
- na selu susrede Lenskog, Tatjanu i Olgu
- Lenski – zanesenjak, živi u snovima, romantičar
- Tatjana
zaljubljena u Jevgenija, kasnije se udala, a Jevgenij se tek tada zaljubljuje u nju
ona ga još uvijek malo voli, ali ne želi biti s njim jer ju želi sad kad je lijepa i jer je sebičan i zna da de mu dosaditi
vrlo često zamišljena, ne smatra neprimjerenim izredi osjedaje, nespremna na realnost
kao mala živjela u nevinom svijetu bajki, tipična romantičarska duša
- Olga
Onjegin joj se udvara tek tako da pokaže da može sve, jer ne može podnijeti da netko drugi bude bolji
- Onjegin – suvišni junak
nema emocija
egoist
ne poštuje ljubav i prijateljstvo
- elementi
realistični  sredina, društvo, život u gradu…
romantičarsko  likovi, funkcionalni pejzaž…

Romantizam u slavenskim zemljama

- nesređene društveno-političke prilike
- nesređena kulturno-jezična pitanja – germanizacija, mađarizacija, Turci…
- specifična tematika vezana uz to
- razlike postoje i unutar slavenskih naroda (Istok/Zapad)
- politika usko vezana uz književnost  riječju se djeluje na mase  utilitarna književnost
- 30-e godine 19. stoljeda – kod ostalih ved realizam, kod nas romantizam

France Prešeren: Sonetni venec

- otac slovenske književnosti je bio Primož Trubar, reformator iz 16. st. (preveo Bibliju na slovenski)
- France – jedan od najvedih romantičara uopde
- Sonetni vijenac – posveden Juliji Primic, trgovčevoj kderi
- 1830. on i Matija Čop pokredu almanah Kranjska čbelica
- sonetni vijenac – vrhunac pjesničkog umijeda
14 soneta + „magistrale“ = 15 soneta
zadnji stih je prvi stih slijededeg soneta
- tri osnovna motiva
ljubav prema ženi, ljubav prema domovini i jeziku i panslavizam