-

.,

PROF. DR. ENVER SEHOVIC
PROF. DR. MLADEN TKALIC MR. IVAN FELJA

,:
"

Osnove elektrotehnike zbirka primjera
PRVI DIO
II IZDANJE

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1984

w
j

.. w

,I"'":

Q

I

SADRZAJ
I. ELEKTRICNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 1.1. Uvodni primjeri 1.2. Elemeetarni strujni krugovi 1.2.1. 'Ohmov zakon 1.2.2. Sastavlj~. struj~. ~goyi. 1.2.3. Naponski 1 strujru izvon 1.2.4. Elementami strujni krugovi sa vise izvora 1.2.5. Potencijali i potenciialni dijagraini 1.2.6. Rad, snaga i energija -~~ 1.3. Analiza linearnih mrefa istosmjerne struie c 1.3.1. Direktna primjena Kirchhoffovih zakona 1.3.7. Metoda konturnih struja 1.,J.3. Metoda naponaevorova ......•..................................... SlJ..4. Metoda superpozicije (1.3.5. Theveninov teorem . -'-..J~3:6. Nortonov teorem 1.3.7. Millmanov teorem 1.3.8. Zadaci .' 1.4. Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne sttuje . . , . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 24 24 27 50 59 64 77 88 88 93 100 107 111 120 126 130 155

a
i C

b

b
"j....
C

2. ELEKTROSTATIKA
2.1. Osnovne velicine elektrienog polja 2.1.1. Vektori Ei 2.1.2. Elektriena polja u nekim specijalnim slucaievima 2.1.3. Elektricni potencijal 2.1.4. Polie na granici dvaju dielektrika 2.2. Elektricni kondenzatori 2.2.1. Kapacitet kondenzatora : 2.2.2. Nabijanie, izbijanje i spojevi kondenzatora 2.3. Energija elektrostatskog polja ,

.

177 177 177 191 201 221 226 226 231 247

D

"

. . . . . . .

.

.1:;

L

t...
\

.1. MAGNETIZAM

,'

,

,

,

, " , , , . ,., . . . , . . :

.

253 254 289 289 298 302 312

1 t.
J

.1.1. Uvodni primjeri .....•.......... , .1.2. Magnctsko polie u praznom prostoru 3.2.1. Jakost magnetskog polja. Zakon protiecania ,. , 3.2.2. Jakost magnetskog polia, Biot-Saaartov zakon 3.2.3. Magnetska indukcija. Magnetski tok ,., .1.3. Elektromagnetska sila 3,3,1. Elektromagnetska sila na naboj , , .. , 3.3.2. Elektromagnetska sila oa sttuju ....•. , ....•••.....•...

" i

C

,

,

312

316

h
-r'

7

I

.......

3.4.2. Vodljive konture u vremenski prornjeniivom 3.4.3. Induktivitet i meduinduktivitet 3.5. Materija u magnetskom polju 3.5.1. Feromagnetizam 3.5.2. Magnetski krugovi 3.6. Energija rnagnetskog polja 4. RJESENJA 4.1. Elektrlcni krugovi 4.2. Elektrostatika 4.3. Magnetizam "

3.4. Elektromagnetska indukcija 3.4.1. Kretanje vodica u mirnom magnetskom poliu

magnetskom

polju

. . . . . . .

. .

331 336 341 341 351 365 375

324 324

istosmierne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..................................................

375 379 381

1. .Elektrieni krugovi istosmjerne

struje

....
.... ._

Polazeci od atomisticke koncepcije 0 strukturi materije, elektricki neutralnim nazivamo tijelo s jednakim brojem elektrona 1 protona u niegovim atomima. Pod pojrnom elektricki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narusena; pozitivno nabijeno tijelo ima visak protona (pozitivnih naboia), odnosno manjak elektrona (negativnih naboia), dok je kod negativno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbudena stanje, sto se ocituie djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, nanaboj ne bi djelovala nikakva sila. Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; one prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom

...

F. Tako uzbuden prostor nazivamo elektricnim poliem ientom sile na naboj i samog naboja, dakle kao: ..... P
E=-

E i definiramo

ga kvoci-

Q

Ako se u prostoru s izgradenim elektricnim poljem nade veca kolicina slobodnih naboja, oni ce se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotno od smjera djelovanja polja (negativni naboii), Da bi se kvantitativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih eestica, uvodi se velicina [akosti elektricne struje 1 kao:

1=2..,
t

dakle kao kolicina naboja koia prostruji nekom povrsinom u t sekunda, podijeljena s tih t sekunda, uz uvjet da strujanje tece vrernenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: i (t)= dq (t) .
dt

Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile elektricnog polia obavlja se neki rad. Izracunavanie njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasicnim metodama mehanike, putem urnnoskom sile, puta i kosin usa kuta rnedu njima, odnosno opcenitije integralom: A=)

(....

P·ds=J

.... f
II

Q·E·ds.

.....

-+

6

1.. velicinu "umjetno« dobivenu dijeljenjem fizikalnih kategorija rada i naboja i neovisnu 0 iznosu pomicanog naboja. ds .. 1.. odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta. duzem iIi kracem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s. . a.J Rjesenje PoznavajuCi izraz za polje tockastog naboja. 10 . Zato je uvedena nova.. . Obavivsi to i orvorivsi mogucnost mjerenja bilo kojeg napona. kao sto vidimo. dakle kao F (ds ... puta i kosinusa kuta medu njima. Razmisljamo: ako u istom vremenski nepromjenljivom polju. Buduci da se u praksi redovno susrecemo s mnogo nab oja. . odnosno 4-1. onda ima Q smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici. Pogledajmo sada sliku l. Taj kvocijent U=A 10-12 As _ apsolutna dielektricka Vm vektor radijalnog smjera. I<akll su ovdjc i sila i put orijentirane velicine.. i to kao umnozak projekcije sile u smieru elementa puta i samog elementa puta (F .. b 10-9 As m Q=5· 10-7 As T1=2m .. Ako se kvocijent!!.. brzo cerno doci do odgovora. obavljeni radovi imat ce razlicire vrijednosti.1. s . obradujemo zapravo. ali ce se zato iznos mijenjati.. . " -. . na primjer.e. Medutim. i to po istom putu. U slucaju kada gibanje tece po pravcu i kada je sila duz citavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru. cos elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima. . ~ ~ ~ z. s=F .ilumim . prvo treba reci nekoliko rijeCi 0 principu kojim cemo se koristiti. ds.. time ce se izbieci slozena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija. .. ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sile.1. Uz dva puta veci naboj. koja omogucuje brze i jednostavnije odredivanje rada.cos oc . a moze se. tu istu relaciju mozemo izraziti sk. Ako se. koji -> -+ -+ . .854' od tog naboja konstanta Skalarnim produktom F· d. Izrazom F· ds uveden je tzv.. razmatranja prebacujemo iz vektorskih velicina polja i sila u skalarne i lako mjerljivc velicine napona i struja... jer je na njima udaljenost od Qo konstantna. dakle umnosku iznosa sile P.=jedinicni Koliki.lb) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim tockama konture 1. dijelovi koncentricnih kruznica sa sredistem u Qo? (s1. pa zbog toga kad god govorimo 0 tockastom naboju dorneni. dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa. gdje su: r=udaljenost Eo=8. izvrsenl rad podijeli s nabojem... .. Na dionicama 1-2 i 3-4 smjer ce biti isti (na svakoj od njih).1a). t. IX. 4·7t·€o·r2 geornetrijskoj . koji u odredenom. Naznacene sile i elementi puta ds daju bazu za izracunavanje trazenog rada.. . rad postaje: A=U' Q=U· I· t~ a snaga: p=A=U' I I Ovim zahvatom. Vektor te sile imat ce razlicite vrijednosti duz putanje 1-2-3-4-1. pornocna velicina. mozemo naci i silu na naboj Q. nabijenu kuglu.. b Q a Zadano: Qo=4' T2=1 nazivamo elektricnim naponom izmedu krajnjih tocaka puta s. cos oc. ova relacija nije najprikladnija za primjenu.2 -: 3 ~4 -I.radizvrienprilikom'pomicanja naboia Q po konturi 1-2-3-4-1.. 1 "-"" 3 . . UVODNI PRIMJERI 1.. dobit cemo konstantnu veliCinu. kao 0 produktom vektora F i s. Analiza strujnih krugova prijeci ce zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima.: 2 . .. dakle kao: A=F· s. i rad ce biti dvostruk. cos «). dakle. Na dionicama 2-3 i 4-1 niegov ce iznos biti konstantan. l.. koja se nalazi u polju naboja Qo i cije su dionice 1-2 i 3-4 dijelovi pravaca sa siecistem u Qo' a 2-3. u realno] F . SI. cos oc) .. rnoze izmjeriti nekim instrumentom.1.?-. i to preko jednog etalona.J a. ie po definiciji jednak: apstrakciji. skalarni produkt vektora site F i vektora eleruenta puta koii je po definiciji jednak F·. ro' Nabiiena kugla ponasa se kao da ioi je sav naboj koncentriran u sredistu. rad je [ednak umnosku sile. Elektricno polje proizvcdeno i mijenja se u zraku po zakonu: E= 1) tockastirn nabojem Qo Qt/ ima radijalan smjer . Sto smo time postigli? Krenemo Ii obrnutim redom.

iii i po iznosu . zbog specificne konfiguraciic. Drukcije receno. put (neka krivulja) bit ce bolje aproksimiran. obicaj je da se jednom radu pridijeli pozitivan. posebno. U ovoj posljednjoj odsjecka relaciji treba imati na umu da se duz puta s od odjecka do '. odnosno i F i cos rt. Na dionicarna 2-3 i 4-1 sila ce biti okomita na svaki odsiecak puta ds. pa cerno ga oznaciti sa dA: dA=F' ds.-.. rad postat ce: =F . :> • Pogledajmo sada sto je s radom na dionici 1. mozerno . A12=-A34• 13 l2 . Kojemu ce se koji predznak pridijeliti.. Kako je polje tockastog nabojaradijalno. Pretpostavliajuci da citateli niie podrobnije upoznat s metodama vise analize. pitanje je od sporednog znacenia. a pogotovo ako jos ni put nije ravan.. rad na tom dijelu dohit cemo kao: A34 = . Na ovom dijelu situacija je nesto drukCija.. Izlaz iz te situacije pruza slijedeci postupak... Izrazimo Ii podrucie integracije 3 -4 zamijenimo u ovom speciialnorn slucaiu AS4 udaljenoscu r1 i r2. Sila elektricnog polia usrnjerena je od 2 prema J. (iznos vektora ~ uvijek je isti). 5to smo time dobili? Dvoje: prvo... . Dok je rad AM izvrsilo elektricno polje svojom silom na naboj Q. . Preostaje jos sarno da se izracuna vrijednost ovog integrala uz zadane konkretne uvjete.. cos mozemo sada pisati: 0'.. cos s ("'-+ (" ex. Taj rad bit ce samo dio ukupnog rada A. Radovi izvrseni na putovima 1-2 i 3-4 imaju. mijenjaju i F i d7.. elektricno polje ovdje nije kadro izvrsiti trazeno pomicanje naboja kao 8tO je to bio slucaj na dijelu 3-4. ako je svaki odsiecak ravan.. a drugome negativan predznak. . bit ce zbog F= -F' i Zaustavimo se na tren pri ovom rezultatu.4·7t'·J. postizemo situaciju u kojoj je moguce naboj transportirati iz I u 2. kad . gdje su se sila i put podudarali. Napominjemo da se to odnosi na svaki odsjecak . jer ni jedna ni druga velicina nisu iednoznacno odredene. i kod infinitezimalnih odnosa izlomIjena i stvarna krivulja s ce sc preklopiti. rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjecaka ds. Ako je rezultantna sila na svakom mjestu jednaka nuli. Prcma tome. Medutim. a to se. Vratimo se nasem problemu. Medutim. oznaku elementa puta ds sa dr.1 --. oznacuie integralorn: A = J F· ds= J F ..una vrije d nost . htjeli smo ilustrirati osnovnu ideju postupka kojim cerno se dalje sluziti.. Ova sila mora biti barem jednaka sili polia u svakoj toeki puta 1-2 i suprotna po smieru.. rad A12 izvrsen je utroskom neke vanjske energije. Ocito je. Mjesto da racunarno s citavirn putom s. dok se kretanje treba obaviti u pravcu od 1 prema 2.. sila nije stigla promijeniti.. relacija A vise ne vodi do . sto su odsiecci manji. I ntegra I· tipa J a b dx . vcktori usmjereni II istorn pravcu. biti iednak nuli. . . uvrstiti u njega. ds > cos rt. da bismo pornakli naboj Q iz 1 u 2. . morali smo izvrsiti rad crpeci za to potrebnu energiju iz nekog vaniskog izvora. tako da je: Na dionici :1-4 bit cc.. Uvodeci tako pojam pozitivnog i negativnog rada. . bilo po iznosu. I drugo. a da pri tome ne dode do niegova S1-2=SS-4: . iste iznose.--- . rid. rjesenja. je rijec 0 sumi infinitezimalnih velicina.-- tako da je onda: Kada sila duz puta nije konstantna. Zbrajanjem samih nula dobiva se opet nula. Rad A12. -+ ubrzavanja. sto ce ga izvrsiti sila F. bilo po smjeru. Time svjesno unosimo odredenu pogresku. Prema tome.o (I I) r2 r1' s: Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo : A34=90' 10-7 VAs. postoji medu njima ipak jedna bitna razlika. sto rnatematika svakako omogucuje. dok je na putu 3 -4 polje tu energiiu "vratilo" vrseci rad A34• Da bi se ova razlika istakla. dakle. i po smjeru.. = 3-1 J Q ..2. da mi izvana nekom silom F' moramo savladati djelovanje elektricnog polja i pomaknuti naboj Q iz 1 u 2.. Ukupni rad dobit cerno zbrajanjem ovih dijelova duz citavog puta s. ds . Kad bisrno. naime. pa ce dijelovi rada dA biti jcdnaki nuli. ga prikazati kao vektor Koristeci se ovim svojstvima zakliucuiemo da duz svakog od njih imamo zapravo iste prilike kao i u slucaju konstatne sile na citavom ravnom putu 7... duz svakog od njih. 3-1 J F . E ds . . u ovom slucaju. a ne na sve njih zajedno. Prema tome. mozerno napisati i izraz za rad izvrsen na putu d7... zbog vrlo sitnih odsjecaka mozemo '"" smatrati da se. pa ce na svakom odsiecku kur (I. . 1 pa ie on d a: x2 a b QQo A34---. htjeIi upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi sc odmah pitanje koju silu F i koji put -.. bitno je sarno da se jedanput usvojene konvencije dosljedno drzimo . dakle da ie Dna ostala konstantna i po iznosu i po smjeru.

smjer kojega je suprotan od E.. dovedemo iz neke referentne tocke u kojo] je bio u stanju mirovanja u promatranu toeku a. totlca a 0 polosaiu tocke a..1 jednak nuIi dade se prosiriti i na konturu proizvoljnog oblika u vremenski nepromjenljivom elektricnom polju. Na koji je nacin to strano polje stvoreno. kao razliku krajnje i pocetne potencijalne energije. vrseci rad na raeun prethodno akumulirane potencijalne energije. ono ce ga vratiti istim putem natrag. Kazimo jos nekoliko rijeci 0 sili F.. Napon Us« mozemo.. (U strujnim krugovima ono nastaje u izvorima elektricne energije kao posljedica odredenih elektromagnetskih. . 1. b a b) a A = J F. ukupni rad u konturi 1.) Potencijalna energija u tocki a bit ce dakle: Ovu nulu treba. cp=-. Izborom neke druge tocke svi ce se potencijali promi15 .ds=~Q'J E· ds ref. t'~ . dakle. Pomaknemo Ii zato naboj iz a u b.:' . bit ce: koji se.. na ovom mjestu necemo ulaziti. toplinskih i drugih pojava. nego sarno to da narn se onoliko rada "vraca" koliko prije toga energije utrosimo na savladavanje siIe elektricnog polja.. r . Promotrimo li sada tocke a i b s potencijalima cpa i CPb. ako naboj zadrfimo u toeki a. i tada c~ biti Uba>O. "" .. ... Uzmemo Ii naboj Q pa ga. iz prethodnog zadatka.. .. napomenimo joil da ce nas u praksi redovito zanimati razlike potencijalnih energija. 1. Uz Uba<O.ds ovisi ref.J ]=Q.3. I ..2a.pa.. Ta narn okolnost dopusta da za referentnu tocku izaberemo bilo koju tocku. U danom elektrienom polju i uz definiranu referentnu tocku iznos odredenog integrala I I I . djelujuci silom P' = -QE. ! I = W p (a) = _ Q )H'~ " " 'j j I ref. koristeci se relaciiom kojom je on uveden. jer zelimo sarno ilustrirati osnovne pojmove. interpretirati i kao kvocijent rada i naboja: Uba Aab Wpb-Wpa Q Q i f«1ca aJ SI. a 'P (a). imat cemo: Wp=Q.. imati potencijalne energiie Wpa=Q .. Zavrsavaiuci ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (u poglavlju 2.pomak ce se oeito izvesti na raeun neke vanjske energiie. sila koja vrsi pomak mora imati takoder elektricki karakter.. kad se nade u svakoj od njih. nairne.Prema tome. To znaei da je ona posljedica postojanja nekog elektricnog polja. Da bismo oznaeili potencijal neke specificirane tocke... on ce biti podrobnije razraden). akljuCit cemo da ce naboj z Q. zbog zakona 0 odrZanju energije. totka ref. medutim.. odnosno Wpb=Q . pretvara u potencijalnu energiju. a ne njihovi apsolutni iznosi. cpb. rnozemo odrediti na svakom mjestu u prostoru..9 " I s I I Wp (a)=A=Q' [- Velicinu q> (a) ref... naboj djelovanju polja.. JCI' iz razlika odredujemo radove. 14 .2..) I konacno. .. )E.. referwtma to&> re_tna at'· . I QE . Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vrsi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim naboiem situacija je obrnuta). u buducim cemo izlaganjima upotrebljavati indeksiranje umjesto oznake za funkcionalnu ovisnost (umjesto cp (a) pisat cemo tpa)... tocka C. PiSuCi opcenito. i to tako da mu ne promijenimo kineticku energiju. a. Uab=CPa-CPb). u sto.. Rjeienje Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje... totka fE' z .. Ako je konacna potencijalna energija pozitivnog naboja Q veca od pocetne (Wpb> Wpa). relacija koja kaze da je ukupan rad u konturi 1-2-3-4-1 sa sIike 1. . u ovom trenutku za nas nije bitno. a to znaci da rad vrsi sila elektricnog polja. . 1-. gdje smo sa Us« oznacili napon izmedu tocaka b i a i definirali ga kao razliku njihovih potencijala (po definiciji je: Uba=CPb-CPa. e Wp Q " s tim da cp. Ako naboj Q povucemo duz konture 1-2-3-4-1 odredite kakve naponske prilike vladaju u njoj. medutim.1.2. kemijskih. potencijalna energija se smanjuje. (Prepustimo Ii. cp. . rad Aab na tom putu moci cemo izracunati. ona ne znaei da nije izvrsen nikakav rad. Da bi doslo do pomicanja nabijene ccstice na putu t -2. tako da svaka toeka u prostoru ima jednu i sarno jednu njoj svojstvenu numerieku velieinu cp (a).J • b Ql~-Qe j !.-izwsit:¢~orad:' Q.2-3-4-1 A=A12+A23+A34+A41=O.. kao sto je to na primjeru polja tockastog naboja Qo naznaceno na s1. dakle: Aab= WpbWpa=Q' (cpb-cpa)=Q' Uw. totka nazivarno potencijalom u tocki a.. u nacelu... znati procitati. u ovom slucaju stranog polia H'. uvedimo prvo pojarn potencijala.

. ' Rjesenje Na dijelu puta 1-2 potrebno je. 2 Osnove elektrotehnlke . Opisani sistem mozemo shematski prikazati kao 8tO je to ucinjeno na sl. T Polazeci od izracunatog napona U21 i struje I.. pre-na definicijskoj relaciji... koia je onda. tako da bi naponi opet imali iste iznose. mislimo na relativno kontinuirano kretanje nabijenih Cestica. kao statistia<:a veliCina... zbog sudara s cesticama rnateriie. Kretanje nab oja Q dut konture mozemo shvatiti kao strujanje naboja. Koliku je energi]u potrebno dovesti iz nekog vanjskog izvora da bi naboj Q=5 to-·? As u 50 sekundi izvrsio 2· 106 obilazaka konture 1-2-3-4-1 iz o .. Rezultat se podudara s onim 8tO smo ranije izracunali. 16 Kada govorimo 0 struii.. ostati nepromijenjene. jednaki nuli. koii. naboj Q razbiien na niz manjih naboja. .. 106 puta. .. Druga napomena odnosi se na brzinu naboja Q.50=18 a A Q VAs.. ukupna utrosena energija bit ce: W=2· 106• W12=18 VAs.3 ..2h). 10-7 VAs da bi se doticni naboj pomakao iz 1 u 2. pa ce pojedine njihove razlike. konstantna. Na dionici 3-4 on ce biti ubrzavan. tocku odabrali. totka 2 VANJSKA w ref. 1. Pri tome treba imati na umu cinjenicu da ovdje. Njezin ce iznos biti: W= U21 • I· t= 18·20· 10-3. prolaze opisani put. tp2= . bit ce : pa je: WP3-WP~=0 'P3='Pz=+24 V Naponi na pojedinim dionicama bit ce tada: Au U21=-='P2-'Pl=+ Q T=_2Q_=25. a ne na jedan naboi u gibanju. Wp i 'I' su. tocku 1..ds....3. irnat cemo: 1 prethodnih zadataka? 1.' ubrzavanje ometano.jeniti za isti iznos. medutim. kao uostalom i u svakom drugom 1) ~U=~ -=0. 1. ref.1.10-6 2. U referentnoj toeki. 8tO se 'P1=9'4=0 V 'P2='Pa= + 18 V. ~to se i inace radi kod strujania u vodieima gdje je. 0 zakona 0 odr- Da smo za referentnu moze Iako provjeriti. Shvatimo Ii. lake odredujemo energiju koju je potrebno dovesti za podrzavanje tog strujanja. dobili bismo. (. dok je na preostalim dijelovima njegova brzina konstantna. jedan za drugim. Uzmemo Ii proizvoljno da se rcferentna tocka nalazi na udalienosti ra=3 m (kao sto je to pokazano na sl.. Kako tim putem u 50 sekundi naboj prolazi 2 .. U takvim shreajevima operin: se sa sredniorn brzinorn kretanja naboja. kazimo ito. Izracunajmo sada ovu energiju na drugi nacin.3. raeunanie energije iz struje ima svoje puno opravdanie.106 tako da ce zbog toga struja II) S biti: I=~=20mA. na primjer. kao sto smo vidjeli... totka £:NERGIJA Zamijenimo opet ds sa dr i oznacirno granice integrala koordinatama rl> r2 i r:l: SI.. Provedenim racunorn za vrijeme TUleta je u obzir prosiecna iii srednja brzina kretanja. Vratimo se sada nasoi konturi 1-2-3-4-1. J edan kompletan krug naboj ce prevaliti u: J 8V - Kako se prilikom pomicanja naboja Q na dionicama 2-3 i 4-1 ne obavlja nikakav rad. utrositi energiiu W12=90 . a to znac] i razlike potcnciialnih energija naboja.zbJrka prfrnjera 17 . Ova posljednja relacija predstavlja zapravo naponsku interpretaciju Zanju energije. tpl= - J Evds ( .jE.. a tako i mora biti jer je rijec 0 istoj stvari izrazeno] na dva nacina.

Neka ono ima smjer od 1 prema 2 (sl. l. odnosno negativnih od 4 prema 3. • IZVOR ELEKrRltN ENERGUE ParRO~A{. . nalazio vodic. kao 8tOje to pokazano na s1. ubrzavan poljem.4 A uz nepromijenjen napon? S polova izvora.. ~o opet znaci da moramo u izvor ~<!~~~tfl:UlO polje E' posredstvom odredenih kemijskih elektromagnetskih. Kako je F: ostalo nepromijenjeno. nakon zatvarania sklopke S.. naime.4a). 2Al . Na osnovi grafickog prikaza navedenih odnosa. prikljucen je preko sklopke S petrosae. Ista je situacija i s negativnim nabojima na drugoj strani.. pa ce i u izvoru dolaziti do ponovnog i neprekidnog stvaranja novih parova pozitivnog i negativnog naboja. dolazi sarno do pretvorbe energije iz [ednog oblika u drugi. dakle. Buduci d) d 10. Say rad utrosen na razdvajanje naboja ostat ce ocuvan u obliku potencijalne energije izvora. 10-3 As u izvoru utroseno 0.4c).. bit ce potrebno obavljati sve vece radove. koje ima smier stvom svojeg polja E djelovaIi i'. Pogledajmo sada 8tOse dog-ada nakon zatvaranja sklopke S. Da bi to mogao. s ciljem da se ona ponovno uspostavi. koji ce biti to veci sto je kolicina vee nagomilanih naboja Q veca. na primjer. biti [ednak povrsini trokuta O-QoU21. Ako je petrosae trajno prikljucen na izvor. u ovom slucaju bez gubitaka.. te ce dalin]e pritiecanie naboja biti onemoguceno. danog na s1. ako ih ima.. .. izvor mora dati upravo onoliko energije koliko se na potrosacu "potrosi". dobiti rad. "Gubitak" kineticke energije naboja pretvarao bi se u topIinu. proces neutralizacije raznoimenih naboja prilikom njihovih susreta. u krugu odrzavati konstantna struja 1=0. jer nema sile koja bi izvrsila potrebno gibanje. Odlaskom stanovite kolicine naboja s krajeva 2 i I na 3 i 4. Da bi se u elektricki neutralnom tijelu izvora razdvojili pozitivni i negativni naboji. Dionice 2-3 i 4-1. Izmedu pozitivnih naboja na jednoj strani izvora postdj~ odbojne sile koje ih nastoje rasporediti po 8tO veco] povrsini. polje Eu njemu slabi. 19 .1"'. doci ce do gibanja pozitivnih nosilaca elektriciteta u smjeru od 3 prema 4. l. _--------_ •• _---_. medusobnu izmjenu energije.. 9braz'it}t1ei i u niemu elektricno polje E. oslobadajuci pri tome energiju (kad bi se na tom rnjestu. Podrijegovim djelovaniem razdvajaju se pozitivni i negativni elektricni naboji i 1& .I sistemu. b._/~·'· -+ . lAd). s1. Izvrseni radovi dA12 podiielieni s pripadnim dQ. Pogledamo Ii sistem kao cjelinu.. ocito je da ce se gomilanje naboja na krajevima I i 2 zaustaviti onog trenutka kada polje E iznosom dostigne Rezultantno polje u izvoru postat ce tada jednako nuli. IZVOR POrROi4C EL£KTRtCNE ENERG/JE £L£KTRitN£ ENERG/J£ EL£KTRCNE £NERGUE 4 . silom prema "dolje". iscrpljuju.4. oni tvore polje E..) Porastom kolicine razdvoje-+ -+-+ nih naboja jaca i intenzitet polja E. . uti 2 prema I. Ne zaboravimo. Na izvor elektricne energije. Da bi se iste kolicine naboja dQ kontinuirano dopremale na krajeve izvora u toku procesa. jasno vidimo da ce ukupni rad Au.72 VAs. dakle: A-odakle proizlazi: U2l~O . na kojima se ne obavlja nikakav rad. dakIe d:~2. pa cemo zato moci izracunati i napon na njegovim krajevima. koja bi se opet mogla iskoristiti na neki drugi nacin._--- IZVOR ELEKTRftN£ £N£RGU£ Q . d da u potrosacu ne postoji ugradeno strano polje if. Zatvaranjem sklopke naboji se prosiruju na krajeve potrosaca 3-4. naboj bi. a. u potrosacu elektricne energiie.4b). Na dijelu puta 3-4 polje obavlja rad. kroz njega ce naboji traino struiati. potrebno je na njih djelovati elektricnom silom. U isto vrijeme i u izvoru nastaju odredene promjene. njegove se zalihe. koliki napon U2l vlada na njegovim steza1jkama? Koliko je energije potrebno dovoditi izvoru ako se zeli. (Na pozitivni pokusni naboj u prostoru izmedu I i 2 oni bi posred- ~()milaju na kraievima 1 i 2. Ako ie za razdvajanje iste kolicine pozitivnih i negativnih naboja Qo= 12 .. ~t=u U21 ---_ a) b) U~1 ==--='1'2-'1'1' Qo 8tOnakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: U21=120 V. Pri tome cemo morati imati na umu i spomenutu Cinjenicu da s gomilanjem razdvojnih naboja raste i polje E od nule do neke maksimalne i ravnotezne vrijednosti. toplinskihilidrugih efekatac.-'. on opet sa svoje strane mora izvana primiti istu kolicinu energije. uocit cemo da u njemu postoji 2· . mozemo shvatiti kao medij kojim je petrosae prikliucen na izvor i koji omogucuie.. U protivnom. l. uz uvjetno shvacen pojam "potrosaca". predstavljat ce stoga nap on izmedu • • • 1.) Zelimo li. 1. kao zbroj svih elementarnih radova dA12 predocenih srafiranim pravokutnicima.. te pod djelovaniern rezultantnog polja dolazi do ponovnog razdvajanja naboja i njihova gomilanja na krajevima I i 2. . da na potr08aeu tece suprotan proces. porernecena je ravnoteza. Ovako razdvojeni._ - c) Rjesenje SI. C. dozivliavao sudare s cesticama materije i gubio brzinu. Kako E i E' imaju suprotan smjer.4. dakIe kineticku energiju.uz zanemarene ostale gubitke.

nacinienog od jedne vrste materijala. b i c. koje se stvara u potrosacu nakon zatvaranja sklopke. r-. prolaskom kroz petrosae.5a). s tim da je /1=0. prema tome.. Kako je rijec 0 metalu s mnostvom slobodnih elektrona. ocito je da u tom slucaju voltrnetar ne bi mjerio nikakav napon.2 V V. 1 . napon na njemu. obavlien na relaciji a-c. doci ce do pomicanja tih negativnih naboja u smjeru suprotnorn od srnjera djelovanja polja. t= 120 . na njemu ne obavlja rad. jedino onda kada kroz petrosae tece struja. tako da je brzina kojom se energiia pretvara urad. 21 . dan jeshernatski prikaz opisanog strujnog kruga. svako tijelo. mozemo. postoie.. u promatranom prostoru nemamo vakuum. b i c. ni na njegovim dijelovima. b i c.J .. koje od slucaja do slucaja imaju razlicite iznose i smjerove. Zbog velikog broja elektrona i relativno velikih dimenzija tijela u kojima se sve to zbiva (velikih u odnosu na dimenzije elektrona). Kada bi prostor u kojem se elektroni nalaze bio bez materije. Sl.6 m. elektronima pripisujemo neku prosiecnu brzinu. Kako. a negativnih suprotno 011 smiera kazaljke na satu. Promotrimo zato malo detaljnije sto se tad a dogada u potrosacu i u vodicirna kojima je on prikljucen na izvor. mozerno pisati: Aab+Abc=Aac Aab: AbC=/I: /2' [1 c I L .4 m..-od-stalriifu djelovanjem elektricnog polja bit ce prisutna tendenciia usmjera20 odakle nakon dijeljenja s Q izlazi: Uba+Udb=Uca Uba: UCb=/l:/Z' Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo: odnosno: Uba=-4. . stvara na njemu pad napona.. Prilikom svako~ sudara elektronicegubiti brzinu. No svima njirna je svojstveno da energiju dobivenu iz izvora prolaskom struje pretvaraju u odredenu vrstu rada.-m:ijenjati smjer kretanja. Koliki bi nap on mjerio voltmetar prikljucen izmedu tocaka a i b. odnosno da ce biti Ue« = 12 V. mozemo odgovoriti na postavljena pitanja . pa se.4 A. kao kvocijent rada i naboja. naime. interpretirati ovako.kontinuirano strujanje naboja.QYIl. : 1 b) vanja gibanja u jednom pravcu. Kad smo tako dobili sliku 0 fizikalnim zbivaniima u vodu i potrosacu. rnedutim.2 Ubc=+7. neki se cak i vracati.8 Uab=+4. Na sl. Tvrdnju da se u vodicu zbog djelovanja elektricnog polja elektroni gibaju konstantnom brzinom (a ne ubrzano) treba. .5. 1. kako bi razmatranja bila jednostavnija. stirn da u njemu postoji polje forrnirano izvorom.. [ednak zbroju radova na dionicama a-b i b=c.~. cvrsto vezane u jezgrama pojedinih atoma. Time zapravo umjesto stvarnih brzina. 1. a. -. do nesmetanog __ ubrzavanja elektrona ne moze doci zbQgnemin. elektricno polje nije kadro pokretati. Da bi se u krugu odrzavala konstantna struja 1=0. . djeluje na naboje u njemu odredenom silom. i to po citavoj njegovoj duzini.ojeje sazdanotijelo potrosaca. kad na njega djeluje sila. morat cemo svake sekunde izvoru dovesti energiiu izvana: W = U21 . dobiva odredeno ubrzanje. Buduci da je po definiciji napon jednak kvocijentu rada i nab oja. . a to opet znaci da ce izmedu njegovih krajeva a i c vladati nap on jednak naponu izvora. V.materije od l<. 1... 0. i cinjenice da je ukupan rad. najcclee toliko maleni da se mogu zanemariti u odnosu na rad izvrsen na samom potrosaeu. bit ce jednak nuli.. 1=48 VAs. i to prosjecnu i po iznosu i po smjeru. Pozitivne naboje. Vodici kojima je petrosae prikljucen na izvor redovito su nacinjeni iz takva materijala i takvih su dimenzija da gubici energije u njirna budu sto manji (iz svega sto je receno.8 V. Buduci da zanemarujemo gubitke energije na vodu. 0) . kao sto vidimo. bez izvoda a. d"lildeikineticku ehergiiu~ odbiiati se. Elektricno polje.---. kroz petrosae ne tece struja. mozemo smatrati da ovaj proces predavanja energije tece kontinuirano po citavoj duzinl i presjeku potrosaca. No zatvaranjem sklopke situacija se rnijenja. Naponi Uab i Uu. Zbog toga ce say rad biti izvrsen na potrosacu. Zbog toga je u praksi udomacena konstatacija da struja. Zbog konstantnosti presjeka potrosaca. b Rjesenje Kada je sklopka S otvorena. zakljuciti da gubici ovise 0 vrsti i dimenzijama materijala). Napominiemo da osim ovakve vrste potrosaca (omski petrosae) postoje i drukciji tipovi.4 . P=-=U21· t odnosno snaga izvora: W 1=48 VA. svakim sudarom oni svoju izgubljenu kineticku energiju predaju objektu s kojim su se sudarili. dakle. i to pozitivnih u smjeru. koji ima stalan napon U= 12 V prikljucen je preko sklopke S petrosae u obliku metalne zice duzine /= 1 ~ k?':lstan~nog p~esjeka i nacinjene od jednog materijala.5.. ni nil citavom potrosacu. Vanjska manifestaciia ovog mehanizma strujanja i predavanja energije bit ce ocito zagrijavanje vodica. Naponi Uab i Ubc ovisit ce 0 duzinarna /1 i /2' Na vecoj duzini izvrsit ce se veci rad prilikom pornicanja naboja. Nairne.5b). kao sto je to pokazano na slid 1. UCb=-7. ··aJii. a /2=0. po II Newtonovom aksionu. Buduci da se energija ne moze niti unistiti mti stvoriti. pa ce i napon biti veci.ih sudara s cesticiiUii. tako da uvijek mozemo govoriti 0 naponu na potrosacu kao 0 kvocijentu rada i naboia. Na izvor elektricne energije. Na potrosacu su napravlieni izvodi za prikliucak voltmetra na mjestima a. tt': Q i c? '''OR n£KTRltNE ENERGIJE 5 t. doslo bi do njihova ubrzavania djelovanjem sile elektrienog polja. koje cesto nazivamo j05i padovima napona.

tocke a i b nalaze se na potencijalima: 'Pa=+42 V. imat cemo: odnosno: 'Pb. Polazeci od izracunatih 'Pb i 'Pd. . Za koliki ce se iznos pri tome promijeniti napon izmedu dvaiu tijela? . Elektricnom izvoru privodi se izvana svake minute 330000 VAs mehanicke cncrgije. Na kojim se potencijalima nalaze tocke b i c? ..10. jednaka nu1i. Ucd=8 V i UdQ=23 V. Da je kvocijent rada i naboja koji bi se pomicao bas iednak naponu izvora U.proizlazi iz zakona 0 odrzanju energije i definicije napona. 1i SI. izmjereni su padovi napona U1 =29 V i U2=47 V.III trcba.Potpunosti radi napomenimo jos da se i na otvorenoj sklopki S javlja napon U. 0 . Na dva serijski spojena potrosaca.Ubc= +31 V. U odnosu na tocku 0. nagomilani naboii na njezinim krajevima stvaraju elektricno polje u zraku. Tri jednaka potrosaca Tl=T2=T3 spojena su u seriju i prikljucena na izvor U=36 V. Uz struju [=1.5 A i podatak Ta J SI. Da 1i SI. koliki se rad na njemu obavi u tih 10 minuta? (Svaki e1ektron ima naboj qo= 1. kroz kojega u tom slucalu tece struja [=25 A..7. 'Pc i 'Pd glasili bi: 'Pb=+U <pc=<Pb-Ul 'Pd='Pc. pa bismo.9.) " .1.J_ . treba uociti da je rijec 0 radu koji bi se obavio. nejasnoce oko polariteta pojedinih napona iskliucene. c + 1. kada govorimo 0 naponu na otvorenoj sklopki (i opcenito na mjestu prekida nekog strujnog kruga). 1.5 s.. kako bi se dobio podatak i uicgovu poluritetu. . na potrosacu. 'Pb=+Uba=+46 V. 1. dvostruko indeksiranje najcesce se izostavlja.1.6.. . za razliku od rada koji se obavlja. pa ce 'Pc biti:'Pc='Pb. medutim. Prema tome...1020 c1cktrona obavi kompletan obilazak strujnog kruga. Koliki bi napon izmjerio voltmetar kad bismo ga spojili izmedu tocaka bid? Napon U. 1...5' 10-3 As negativnog naboja. odredite kojom brzinom... "utrosena" je energija od 0. . koje je takoder prije toga bilo elektrieki neutralno. Us i U3. Ue« i Ua« bili dani kao UI..54 VAs koja ostaje oCuvana u obliku potencijalne energije sistema razdvojenih naboja. kada bismo htjeli pomaknuti neki naboj od jednog kontakta do drugog.'Pa= Uba.6. koji bi se u njoj nasao.11. izrazi za potencijale 'Ph. kad bi Ubc.U2· . zbog zadane konfiguracije. '" Rjesenje Uzmemo Ii proizvoljno da se tocka a nalazi na potencijalu 'Pa=O. oznaciti sa dva indeksa. + 18 V. Ako je na potrosacu izrnjeren napon U=50 V. S jednog prvotno neutralnog tijela izdvojeno je 4. Da bi se to obavilo. prikliucena na izvor elektricne energije. Uzemlienjem tocke a (vidi sliku!) uzima se da je potencijalna energija naboja.8. Ako krugom tete struja 1=0. dobit cemo Ubd= +23 V..12.vanjska energija pristize u izvor.3 A. ali sarno kroz jedan kratak interval vremena ~t=0. U krugovima u kojima su. rl. Nakon toga prikljucuje se. Na izvor napona U=46 V prikljucena su serijski tri potrosaca T1.6' 10-19 As.1. Koliki napon vlada na njegovim krajevima? ! 1. . petrosae koji ima svoistvo da propusta konstantnu struju [=2 rnA. Pomicanjem naboja kroz petrosae Tl od tocke b do c njegova ce se potencija1na energija smanjiti za iznos izvrsenog rada na T1. 1. samo 80% od tog iznosa dolazi na petrosae.12.. Zbog gubitaka koji se javljaju prilikom pretvorbe.. Nairne.i preneseno na drugo tijelo. U nasem slucaju. koliki rad ce biti izvrsen na potrosacu Ts za jedan sat? <pb= 22 23 . morali obaviti odredeni rad. Analognim razrnislianjem nalazimo: 'Pd='Pc-UCd=+UIla=+23 III' V.11. - 7j .1. Tz i T3 na kojima vladaju padovi napona: Ubc=15 V. U jednostavnom spoju izvor-potrosac svakih 10 minuta ukupno 6. . da se 86% vanjske energije pretvara u elektricnu.

U moze se pisatr R 1 U u 0bl'k U R =----.15. 12 otpora pri nekoi temperaturi {} U ovim dvjema [ednadzbama nepoznanice su R20 i vanjem dobivamo: 0:20. koja se analiticki dade izraziti kao : 1 I=-·U. razlicite oblike spomenutih karakteristika. Razne vrste potrosaca daju. lab i led su u odnosu: a) Ia. + Za orpor R ustanovijeno je (!lto se moze i teorijski dokazati) da vrijedi: Rjesenje R20=iznos otpora kod 20°C p SI..Ol72 n :m2) promjera d) lab: led = I: 2 @Iab:led=1 :4 d= 1 mm da bi njezin otpor pri 20c e bio 1 n? 24 25 ... 1. krugom ce poteci struja...-@----.. tako da je: gdje su: R=R20• R=iznos 1X20 R ({)= 120°C)= U2 =R20 [I +tY-zo (120-20)]..karakteristikom.. Spojirno li isti izvor na toeke c i d.13. tako da njihovirn riesa- =temperaturni koeficijent materiiala -L &=temperatura u °C '" Izraz 1=.20S. 1=2. Koliko mora biti dugacka bakrena zica (P=O. Temperatura ambijenta u kojem se nalazi otpor R podignuta je sa {}1 =70°C na &2=120°C. bit ce uputno izraziti ponasanje potrosaca ovisnoscu struie i napona na njegovim krajevima. a odnos 1. odnoso 12=10. Prikliuckom izvora napona U na tocke a i b otpora prikazanog slikom poteci ce struja lab. odredite R20 i 0:20' . . Buduci da svojstva izvora najprikladnije opisujemo napononi stvorenim na njegovim polovima.1 1. f?.14. ..1.1. U #/ (/) za danu ternperaturu . Potrosaccije je ponasanie uvietovano ovakvim oblikom karakeristike naziva se ornskim potrosacem. Ako su instrumenti na jednoj i drugoj temperaturi izmjeriIi U1=U2=40 V te 11=12.82 rnA. konstanta R-otporom. R P' tome va t· n ja 1. gdje su: =specificni otpor doticnog materijala presjek. p f?.Jt J . vee prema njihovoj unutarnjoj strukturi i zakonitostima koje tu vladaju. Najjednostavnija je linearna ovisnost.99 rnA. U '1' Na osnovi. r-------------. [I +oc20 (&-20)].. OHMOV ZAKON Kada na izvor elektricne energiie prikljucimo petrosae. re I" aCIJeR =~ proiz azi: I l=duzina potrosaca S=njegov poprecni R ({)= 70°C)= U1 =R20 IJ • [I +0:20 (70-20)] Zakljuceno je da i temperatura utiece na iznos R. Ohmovim zakonom. dakle 1=/ (U) .64m.. :L . R gdje su u konstanti R sadrzani svi parametri doticnog potrosaca.:Ica=2:1 b) lab: lea=4: I c) lab: led = 1 :1 uociti cinienicu da R=-=konst . krugom ce poteci struja led. 1.14.2. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI Rjesenje Iz R20 = P • _!__ nalazimo : S 1=--=45. a njezin iznos bit ce odreden osobinama i izvora i potrosaca.2. odnosno 1 1 U =1. .

.15.45 n :m2 __ ) duzina? tako da je struja u krugu opet dana Ohrnovim zakonom 1=-. na osnovi kojega zakljucujemo da vrijedi: .25 rom ( p=0.. Ako je <Xl temperaturni koeficijent vodica veceg presjeka.2. pri kojoj ce temperaturi kroz njih teci jednake struje? cxl<.. moze se nadomjestiti jednim ekvivalentnim otporom R. a CXz manjeg. S2=0.. Kroz srebrni vedic (cx2o=O.xz CX:l=CX:Z c) +1. " . ukupni otpor pri 20°C R=5.2 rom i ako [e njezin. tece srru]a 1=2. 1.=lRt. kroz njegu potece struja 1=1.20. prikljucen na izvor napona U...0041.17. Serijski spoj od n otpora R1. ..25 rnm''. . Aluminijska (r2=0. -. R [Q] . ko1ika je njezina 26 27 . ali su im presieci i temperaturni koeficijenti (oba pozitivna) razliciti.45 n :U 2 )- Ako se kroz kra- . 1.d i 1. -. nju pusti struja od 100 rnA.. U Uz izracunatu promjera d=O.027 ---. R struju I.-' . S] =0. Ako je duzina otpornika /=2 m. Kadu sc na ugljeni otpornik presjeka S= 1 mm'' prikljuci napon U=30 V. iznos kojega ie odreden odnosom: .. d) <XZ=2CXl 2 e) <Xo=-3 -1-1. pad napona na svakom od otpora R. Dva vodica naciniena u ob1iku va1jaka istih visina imaiu priblizno jednake specificne otpore. SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE -.48 ~ :n n rnm'' (PI =0. Rz.. U.0000I5 (xl =0.5 A.:.5 zica mm". Na valiak od izo1acijskog materija1a namotana ie zavojnica kao sto je pokazano na slici.17.22..23. 1. 2 Wc) imaju dimenzi]e: :iJ> b) <Xl><X2 /2=5 m. spojen ria izvor napona. 1. Rn..21. bit ce: U. odredite broj zavoja zavojnice N i njezinu duzinu L. potrebno je da bude: -\ 1.19:)Na keramicki valjak promjera D=5 em i duzina L=30 em gusto je namotan kd.2..004 flOC) i . Ako je otpor cijele spirale R=25 n. .1.. '" '" d) zadatak se ne moze rijesiti.. ko1iki ce se pad napona javiti izmedu njezinih jcva? 1. .57 A kod 20°C.n slo] nikeIinske zice promjera d=O. -.16. . koliki je njegOYspecificni otpor p? SI. U elektricnom grija1u upotrijebljena ClI• je kantal zica (p= 1.. "'=20'C SI. Ako bakrena zica od koje je ona naciniena ima promjer d= 1.18.ltC).35 fl. Ako se one prikljuce na isti izvor napona.. cxz=0.1. da bi se pri nekoj temperaturi & otpori izjednacili.2 rnm.. .. . S porastom temperature iznosi otpora Rl i Rz mijenjaju se kao !lto je pokazano na dijagramu (po para1elnim pravcima).manganinska II = 170 m.. Ko1iko ce e1ektrona proci njegovim poprecnim presjekom pri temperaturi &=90°C u 24 sekunde? . .

Odredite padove napona na svakom od niih.. b U I=-=UG= R ZI=O. .8V U2=I· R2=2· 10-3 • 5. R2 i Ra ekvivalentnim otporom: .. 1=1 n Ovi izrazi dobiveni su na temelju I Kirchhoffova zakona: I=U=2mA. Gornie relaciie ornogucuju izracunavanie struja u svim paralelno spojenim otporima. 1. R2 i Rs biti: U1=!·RI=2 . iznosit ce : .. + U2 R.24a).24. predocenom slikom 1. - + UJ " + .1. za razliku od onih koje iz njega izlaze i koiima pripisujemo negativan predznak. Kako su na lijevim krajevima otpora R1. R.24a). vrijednost ••• . to ce se i lijevi krajevi pojedinih otpora na1aziti na visim potencijalima od desnih.2 V Ua=I: Ra=2' 10-3. u kojem struju I nalazimo ovako: R Uvedemo [~]=[SJ Ii pojam vodljivosti kao reciprocnu vrijednost otpora.. a 0) C) 81.1. poteci ce nepoznata struja I od pola izvora kroz otpore R1. 1.'. Da bi se to naglasilo i na crtezu.8. struja J.24b). + U U 81. Zbog toga ce padovi napona na RI. dok se onom + uz usvojenu konvenciiu da se struje koje ulaze u cvor uzimaju s pozitivnim predznakom.24b). U. obica] je da se uz kra] koji se nalazi na viSem potencijalu stavi oznaka . R Buduci da je otporom R nadomjestena serijska kombinacija otpora R1.10-3. valentnim otporom. R2.3.+" '_ - Paralelni spoj n otpora Ri. Nadomjestimo n serijski spojene otpore R1.9 ·1()3=7. s dimenzijcm (Siemens). kao sto je to pokazano na s1.-" pola. 10a=11.24.. R2 i R3. c 28 29 . i Ra potencijalne energije naboja koji se giba krugom vece nego na desnim.U It=-=UGI. L:It. serijsko-paralelnim spojevima.. teci ce i krugom sa s1. 1. .9 kO. bit ce: - Struja kroz R.6 kG i Ra=8 kO spojeni su u seriju i prikljuceni na izvor napona U=35 V. 1()3=16 V. napone na pojedinim elementima nalazimo koristeci se navedenim odnosima kod seriiskih i paralelnih spojeva. Struje i .24a).---~ U b) 81. odredene grupe otpora nadomjestamo njima ekvivalentnim pojedinacnim otporima.+".6 .1.24.- 1 "1 -=L:-. izracunata za krug sa sl. - _ s tim da vrijedi : Rjesenje U struinom krugu. Za kontrolu pogledajmo cemu je jednak njihov zbroj: Ui+U2+Ua=35 V=U. R« moze se takoder nadomjestiti jednim ekvikojega se izracunava uz pomoc: R=Ri+R2+Rs=17. 1. U kombiniranim.24... 1. R'J. Otperi R1=3. Rl dok ce ukupna struja I biti: ~--+'-1 J. R2=5. R RI 1=1 dobit cemo jednostavniji strujni krug prikazan na sl.5 kO. R2 i Ra do .

. kO i R3=2. . 3 III 1 -=-+-+-=-+-+-=R R1 Rz R3 1 25 1 4 S. u.3 I=U· G=9· 0. u + J J u + R J a) Sl.. . mozemo uociti Cinjenicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi uvijek na visem potencijalu od onog iz kojeg ona izlazi. struje kroz njih bit ce odredene Ohmovim zakonom: U 9 II=-=-=0.7 A.u=9 V (sl. .25 R2 4 U 9 13=-=-=0.26. jer je: a) SI. Tocka b. Koliku struju daje izvor toj kombinaciji? 1-11-12-137='0 struja I biti: I)" 1=2.:J' Potrebno je. ~.24c).25 4 1 S. 1. 8tO je ucinjeno na 81. J tako da je: G=G1+G2+G3=0.04 25 a J Rjesenje Buduci da je svaki od otpora prikljucen izravno na izvor napona U.26. 1.7 kO sa 81. Kolike struje teku kroz otpore Rl =8.J 31 - 30 . G3=-=0.36 .25. R2=4 0 i R3=100 0 prikliucena su usporedno na izvor napona .2Sb. s. 1 100 30 100 istog rezultata mogli smo doci i tako da paralelnu kombinaciju otpora R1.Tri otpora: R1=2S 0.. J 1 S. ako izvor ima napon U=12 V? J U 9 12=-=-=2.: 10 odnosno: R-.24c).7 R 10 U 9 A ..7 A. medutim. dobivamo si. 1.. a I G1=-=0.25. R2 i Ra nadomjestimo ekvivalentnim otporom R. oni ne ponistavaju u tockama b i c._jb) si. 1. 1. pa ce na temelju I Kirchhoffova zakona: zitivne i negativne naboje i da se.-".-~ -_ 0. S. 1.6 1. 3 Racunamo Ii preko vodljivosti. prema tome.25a)..26a. 1. koji je u odnosu na cpa niii za U1 volta... b .25. J u + nnlazimo : 1=--=-=2. Sluzec! se takvom notacijom.3=2.01 100 S. 1. R2=S. dobit cemo opet 1= 2.7 A. dok je od <pc visi za U2 volta. a . Promotrivsi sl. . posebno naglasiti da ovi predznaci ne predstavljaju podrugom pridaje znak .. G2=-=0.09 R3 100 . nalazi se na jednom jedinstvenom potencijalu..2 kO.. na primjer. 25 A A A.

Rjesenje Nacelo rjesavania koje cemo ovdje primijeniti vrijedit ce za sve slicne zadatke. .26c) nasli struju I. 26.l v ••• • kretnorn slucaiu bit ce: tako da je onda: Struja 1bit ce. - u of u + R b) 81. dakle. a Rjesenje Buduci da je vod1jivost po definiciji jednaka reciprocnoj vrijednosti otpora.182mA.. polazeci od spoja sa s1. 1.2 1 U nasern k onx ·Rz sto se lk a v 0 moze provjerrn na osnovi po 1azne re I·· 1 aCIJe--=-+-. c 3 Osnove elelttrotehnilte zbirka prlmjera c) U1 = U2=I . 1.. G4=0. struje II i 12 moci cemo izracunati ako prethodno odredimo napon na paralelno spojenim otporima Rl i Rz. U R Na otporima Rl i R2 vladat ce napon: b) 81.63 V 32 33 .. 1. 1 Rl'l." Taj cemo napon opet dobiti kao urnnozak izracunate struje I i ekvivalentnog otpora Rl'l. b.1... . R. e c) 0) 81. II i 12.27. 1. odnosno serijskog spoja otpora. Ru=6.808 Rl U rnA U2 I2=-=1..26b).. 1. 1. b. Nakon toga vracamo se na sl. morae cemo prvo naci struju I nadomiestanjem kornbinacije otpora R1.27. G7=0.01 S. R2 i Ra ekvivalentnim otporom R. zadovoljen je I Kirchhoffov zakon. 1. 1.26a) izracunati II i 12• Provedimo.025 S. "Buduei da nas zanimaju iznosi struja I. G6=0.02 S. U=50V. U spoju prikazanom slikom 1. pa ce kroz njih teci struje: 1 11=-=0. Primje- . prerna tome: 1=-= 1.99 rnA.. . taj postupak.26a). "'. da bismo nasli napon U1 = U2 uz pomoc kojeg cemo u pocetnoj shemi sa sl. da bismo konacno na osnovi sl. jer je: 1-11-12=0.27a) odredite struju kroz vodljivost G6 ako je zadano: G1=G2=0.27. mi cemo ga prvo zamijeniti onim sa s1. na osnovi ranije spomenutih odnosa mozemo lako konstatirati da se ekvivalentne vod1jivosti serijskog i paralelnog spoja vodljivosti izracunavaju formalno na isti nacin kao i ekvivalentni otpori paralelnog. kojim su nadomjesteni Rl i R2• Prema tome. R2 Kao sto vidimo. '" Za dva paraleIno spojena otpora Rl i R2 ekvivalentni otpor R12 bit ce: R _Rl 12- R1 +R2' R.26b)..05 S G3=G5=0.04 S.

.07 Vodliivost G23456 .. e G23456 e) SI. t.. .' .27b) stvara pad napona: 23456 Us6=--=10V.27d) bit ce: 1 U234567=---=20 G234567 . Zbog toga ce 123456 iznositi: 123456=U23456' G23456=0. ::"'~1. 'sada cemo se postupno vracati prerna polaznoj sherni.. Odredivsi struju 1. 1...../ 5R . u . .27b).07 G56=G5+GlI=0.. ... d.. biti: G . 1. tocka c bit na potencijalu 3U !t~ 16= U56' Gs=O. morut eemo prethodno izracunati struje u krugu.. Napon na G234567 sa s1.. 1.27e poteci struja I=U· G=I..P"~- Uzmerno ..06 S. niujuci metodu 0234 i 056 sa sl. Stoga ce u krugu sa s1. RfJ.28. ..7 A.. - + . 1. G56 koji vodljivoscu G6 sa s1.. Ova ista struja prolaskorn kroz G56 sa s1.27c).. . 1.27d iznositi: G234567=G23456+G7=0..28. opisanu u prethodnom zadatku.. nalazimo najprije vodljivosti S S....27. i . 1. Zlld~lt~k cerno najlakse rijesiti racunaiuci s potencijalirna. " R s prikladnije nacrtane slike 1. 1... 1.2A.. G234=G2+G3+G4=0. 1. '. \_/. Rje!ienje 0) SI.k ion ce vladati i na vodljivosti sa s1.28b) proizlazi da je ukupni otpor: 3R.! /'-.=U-IIR=-.. V.. 1.27a) tiera struju: 1 I U. u G . pa ce G234567 sa s1.024 S. c': pa je ukupna struja: I . vodljivost kornpletne kornbinacije. prikliucena G1• G234567 Gl+G234567 tako da ce konacno nadomjesna na izvor U. 5 35 .. No da bismo se njirna mogli sluziti.. 5R Ruk=-+R=2 2' U 2U 11=-=-.28a) ako je U=80 V? o . b) d) SI. . ". Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u spoju sa sl..27c) bit ce G23456 . 1. I I Na osnovi s1. .- ... ..~iproizvoljno da se tocka d nalazi na potencijalu CPd=O..... a 0. 1.5 A 34 CPc=U-Ur. b .28.. .

34.32.. .l. R3 . Ako na vodljivosti od 0.31.0. ...--.!!.35. 1. postoji pad napona od 6 V. "_ 1. 36 R SI. 1. .=12 n (51...31. \1.-----t--c---i .1..R+2R- 5R SI.34.1.30 iznosi: @Rab=2R b) Rab>2R SI.34._ . c) nadomjesni otpor R . 5 16 V. Odredite -.1 S sa s1. ~-----------------------~ G.V. 3V VCI!=rpc-CPd=-. - + . R I" R 1.J: . R.. i 13 bit ce: G G G 1-~-. U 1. Kroz dva usporedno spojena otpora Rl=4 SI.1. CPb=O. ...30.. r-----------------------QI . a) Gab=G @Gab>G Tocke a i b naci ce se stoga na potencijalima: rpa=cpc. 1.1.. u 37 . 2R• 51. U nekom 'krugu nalaze se serijski vezana tri otpornika namotana zicom iz istog materijala i [ednake duzine. jest: . " 1...33..30. zadatka. at 5 :. 5 Uz izracunati Vcd struje I'}. z. odredite iznos o. a) struju 12 b) ukupnu struju I c) Rab<2R d) Rab=O.32..0 i R'}. rQ \!: .VI =rpc-12R=CPd+ V2= 122R=2V 5 c) Gab<G. Ukupni otpor izmedu tocaka a i b sa s1. a}! . Ako se promjeri otpornika nalaze u odnosu d1: dz: da= 1: 2: 3. SI.. Odredite CPb=rpc-Va=cpc-/32R=rpd+ pa ce izmedu njih vladati napon: V Vab=cpa-cpb=-= 5 napon Vab iz prethodnog V V4= laR=-... uzimajuci R. 1..33) teku struje II =6 A i 12 nepoznata iznosa.31. Ukupna vodljivost izmedu tocaka a i b sa sl.29. 1. koliki je pad napona na Ra uz V=98 V? R. a prvi otpornik irna otpor R1=36 ..tako da ce izmedu c i d vladati napon: 1. ...33.

1. 20Q . . ~--------~~2~O~V~------~ aJ SI. Nova struja l' i napon d bit ce zato: U: .995·16=15. 1. SI.38. U kakvom odnosu moraju biti temperaturni koeficijenti 0(1 i ~ da bi struia I '-'-1.36.? G G . .bila neovisna 0 temperaturi. 1.. R2=12 Rs=80 R.) .Za koji ce se iznos prornijeniti struja I nakon zatvaranja sklopke S sa s1.39a) presijece i u njega ubaci ampermetar otpora R.. 1.995A SI.~~'--------------~ SI. R.. . Rjeienje Izracunajmo prvo struju I i napon Ue« kada ampermetar nije ukljucen u krug: .=O.1=. 39 - .1.1. tece struja 15=8 A. n.1+4+ 20·80 20+80 0. ~20::-:--:-V:-----------l bJ .39.39.l.----'-I _!_ +- .38 . odredite napone na svim otporima....38.35.. -1. 1.995 (0.36. V spoju prikazanom Zadano: Rl=R7=4 R4=R5=20 slikom 1. Odredite napon izvora U i struje kroz sve vodljivosti i izvor. ~-__. n Ra=7 n i U=200 V.. U~d=20-0. + - -1. ~ u + Ued=20-1 ·4=16V. 1. za koji ce se iznos promijeniti struja Ii napon Ued? 20Q R.37.l. ako je temperaturna zavisnost otpora iznosa 2Ro sa s1. Ako se u toeki a krug sa s1.1+4)=0.37.35. I 20 4+ 20·80 20+80 1A . Kroz vodljivost G5 sa s1.9 V. I' 20 0..37. n.38.38. ~.. jer ce se uz postojece otpore u njemu sada naci iRA. n.1 fl. Ukljucivaniern ampermetra prilike ce se u krugu promijeniti. zanemariva? (Sa Ro su oznacene vrijednosti otpora pri 20°C.

vrlo cesro uzima Rv=oo..42. pa struja koju instrument izmjeri (i koja stvarno tece kroz njega) nece biti jednaka pravoj struji.·a. a da se pri tome rnnogo ne pogrijesi. Ako su im otpori zanemarivi.----. Zbog toga se vrlo cesto moze uzeti da je RA 0. 1()3 0. Ako paralelno otporu od 10 kO sa sl.. 1. nalazi i otpor Rv=l00 kG (s1.41? ' IlUed=U:4-Ucd=-0.1= -0. _ 1. SI. Idea1an vo1tmetar ima? bi beskonacan otpor.43.40a). pri odredivaniu struja i napona treba na mjesto instrumenata staviti njihove otpore i zatim uoblcaienirn metodama rijesiti problem. unoseci odgovarajucu pogresku u mjerenje. U realnim instrumentima RA nije nikada jednak nuli. 1..0. i vo1tmetar spojen izrnedu dviju tocaka kruga mijenja naponske i strujne odnose u njemu. doticna se mjesta spa- = jaju kratko. osim ako to nije posebno naglaseno.40a) prikljucimo voltmetar otpora Rv= 100 kO.. struja 1i napon Uea promijenili su se za: Ll1= I' . Pri preciznijim mjerenjima takva aproksimacija ocito ne dolazi u obzir.1.41. Ako voltmetar vrlo ve1ikog otpora prema s1. njegova pri~utnost.. ne postoji. zadatak se rjesava tako da se uracuna i Rv spojen na mjestu voltmetra. o. da bi se odredile struje u pojedinim elementima treba volrmetar zamisliti kao da je iskljucen (~~ Rv= (0) i zatim rijesiti p. Uzrok nastaloj pogresci je otpor ampermetra RA• 2elimo Ii njezin iznos reducirati.10. b ~-----+~ 6V J.. b + L-- _ ____:"'+ 110) 6V SI.. paralelno s otporom od 10 kG.r~blem standardnim postupkom. - Zaustavimo se malo na ovim rezultatima da bismo ih prokomentira1i. . Prema tome.2 V.:.089 V.103 (10+40) . Ubacivanjem ampennetra u krug strujni i naponski odnosi ce se u njemu promi!eniti. Ako je.40. 100 . 1. Idealni ampermetar. .1.. 1()3 Spajanjem voltmetra prilike se u krugu opet mijenjaju.08 V..---'_'_"'[:=:::J a IOkQ . 1 +40) . njegov ce utiecai manje doci do izrazaja. no ako ie on mnogo manji od njemu serijski spojenih ostalih otpora kruga.43.u krugu manje ce se osjetiti.-----b) SI.41. koji. U 41 . jer se -sada. Ako otpor voltmetra nne beskonacan. ' . 6. III V. Ako ampermetri zanemarivog otpora mjere struje hi =5 mA i h2=20 mA ko1iki je otpor R u mrezi prema s1. 1..'b bit ce stoga: 6. 10 . Ko1ike napone mjere voltmetri vrlo velikih i jednakih otpora (Rv ~ R) u mrezi prema s1.1.-0""'00-----. dobit cemo situaciju koja praktieki odgovara idealiziranom slucaju. Sto je otpor voltmetra Rv veci. ko1iki iznos ima struja I? 't' Rjeienje Na osnovi s1. mjeri napon od 4 V. Rv mnogo yeti od njemu paralelno spojenog otpora porrosaca. 1.1255 40 10+100 --1. dakako.Prema tome. 1. na1azimo: _ .43. morat cemo smanjiti RA. medutim. ria kojoj voltmetar jos nije ukliucen. Nade Ii se vo1tmetar u nekom spoju prikliucen izmedu dviju tocaka. irnao bi RA=O. postici cemo opet stanje koje je blisko idea1nom.005 A pa ce promjena napona Ua» iznositi: LlUab=U~b-Uab=-0.. Novi napon U. Sto je RA manji.42? 1.40. Ako su u nekom strujnom krugu spojeni i ampermetri. Il1I0III . za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b? . 103 ( 10+100 + 81.. 1. 1. Zbog toga se u praksi. 1.42. 1.40b).= 1.

1. mjere.45.Ako struje II i If. Ako u spoju prema s1.....46.49. Od~edite napone i struje lito ih mjere idealni instrumenti u mrezi na sl. kroz Rl R. izraeunajte vrijednosti otpora e. Voltmetar u spoju prerna slid 1.l..46. Otpor vo1tmetra koji ima vise mjernih podrueja najcesce se zadaje u kO/V.. . 1. sklopka S nalazi se u pocetku u polozaiu "a" i u tom slucaiu kroz RI =2 R tece struia 11' Prebacimo Ii sklopku u poloza] "b". "" ."J 129V + i~··· " SI.1.48. Pruva vrijednost Rv dobiva se mnozenjern ovog podatka s punim otklonom skale pojcdinog podrucja..1. 1~·47. I. 1. 1.45. koliku struju mjeri ampermetar otpora RA=0..49.46. 2R 109 R I 81.1.l. 42 .44). . 1. .44. uz zatvorenu ce poteci stru]a 12. 81.=2A. kolike ce struje oni mjeriti kad se sklopka otvori? 1.48. voltmetar sa 10 kO/V na podrucju od 30 V mieri naron od 15 V. 81..5 O? .47. 1.50.1.. .. 1. U spoiu prema s1. 43 .. imaju iznose: 11=1A...48.sklopku S. U mrezi na slici 1. sa s1.J . . S1. -}1.45. mjeri napon Uv= 10 V. s1...47.49. ako za struje kroz Rl vrijedi relacija 11:/2=2:3...SO.. Ako ampermetri Al i A2 zanemarivog otpora.44. Odredite napon izvora U.A2=l A.2 n. . struje: hr=lO A. ampennetri AI' Ail i Aa imaiu otpore RA =0. 1. Q0333 S I" I . SI. .. Odredite odnos EIIE2.02 S .1.50. i R2• 1. SI. 0.. If.." .

R4=5 0. porasti.53. pasti iii ostaii nepromijenjen nakon zatvaranja sklopke S? Na koji nacin otpor voltmetra utiece na rezultat mjerenja? G u + R SI. Sto ce se dogoditi s tim otklonima ako se R2 poveca P 1.54.1.. R7=30 0. Odredite funkciju 6 . prikazan je spoj s idealnim instrumentima i izvorom napona.52.51. kako ovog. sl. Ako otpor R3../V na podruciu od 10 V napon Uv=6 V. tece struja II' a uz zatvorenu struja 12... Da Ii je: 12>/1. R R...55. s1. AI' A2 i V imaiu odredene otklone. 1. 1. kolike struje teku kroz ampermetre Al i Aa? -- 1.' 1. SI. 1.. 45 St. Rjesenje 5 Zbog lakseg pracenja i preglednosti. izmjeren je voltmetrom vrlo velikog otpora pad napona U1• Ako dode do kratkog spoja otpora Ra. 1.1. >~ kada se sklopka G sklopke ako Rv nije mnogo veci od ~? G 1. zatvori? Sto ce se dogoditi s mjerenim naponom nakon zatvaranja SI._"-- Ako A2 mjeri struju h2=500 rnA.51. Uz otvorenu sklopku S kroz ampermetar sa sl. ce biti izmjeren napon U2• Odredite odnos U1/U2 ako je Rl=R2=Ra=R4. v .. R SI. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmeter sa Rv S sa sl.51. 1.52.-. R6=60 0. 12=/1 iIi 12<11? RA~R . 1.53. Kod neke vrijednosti otpora R2 kazaljke instrumenata A.. 00.. Kako velicina otpora R4 utiece na raspon unutar kojeg se mijenja Rl? Zadano: R2=20 0.._". 1. Na otporu R4. 1. 1.54. tako i buducih slicnih problema. 44 . ..55.55.. 1. a voltmetar sa 20 ko. Sl. mijenja svoj iznos od 0 do njati R1 da bi napon na Rs ostao konstantan kako ce se morati mije- i jednak !!__. Rs=10 0..56. 1.54. uvodimo slijedecu "stenografiju": u + t ~ -+ ="raste" ="pada" ="slijedi". Na sl. na R.-----IA)------. Hoce Ii napon sto ga rnjeri voltmetar sa sl. . 1.53.52.56.56.'" Rl =f(Ra) za taj uvjet.

Rl i Rz dodaju konstantni otpori RA. pokazuje nekakav otklon. 1.. 1-----' SI.59.zakljucujemo da: Buduci da voltmetar V mjeri uvijek isti napon U.----------{ v}---------.60. Sto ce se dogoditi s otklonima kazaljki instrumenata sa s1. bez obzira na vrijednost R2. U tom slucaiu: Uvt . 1. ispred ampermetra. . kada Rz stane mijenjati svoj iznos od 0 do 00 ? kada R12vt- ...: R2t - RUkt. " . {llt }_12t.. 1. Kazaljka voltmetra prikliucenog parale1no otporu Rl sa sl.. Ponovite razrnatranje iz prethodnog zadatka za sluea] realnih instrumenata. • .l. . 1..: '-----{ V. sa sl..59.: SI.62.- It.. ukliucen i otpor Ra. Sto ce se dogoditi s tim otklonom a) ako dode do prekida vodica na mjestu a-a? b) ako dode do prekida vodica na mjestu b-b? c) ako dode do kratkog spoja otpora R2? R. 1.. u RJelenje + . . Ponovite razmatranje iz prethodnog zadatka uz pretpostavku da je u seriju s izvorom napona. Ivt 1...: 46 47 .l.. 1. . RAl i RA2.S9. .. .l.61. a u parale1u s granama u kojima se nalaze Rl i R2 jos i otpor voltmetra R»..6(~.58.62.. Sto ce se dogoditi s padom napona na otporu R2 sa s1.61. kada R2 t .. 1. . ako dode do kratkog spoja toeaka a i b? . Sto ce se dogoditi gori? S otklonirna instrumenata ako otpornik R.62. Rs 1. R.UR3t- .57.pre- --lo- } -It {I2t I(=konst 1..61. Rjesenje Realnost instrumenata oeituie se u tome da se u seriju sa R3. SI..

a R R R U. . b 4 Osnove e\ektrotehnike zbirka prtrnjera 48 49 . utjece na napon izmedu tocaka a i b 1.66a) mijenja se od 0 do oo .66. SI.65.. a) b) 81..64. 1.1. A b) B c) C na s1. 81.63. 1.. 1.-----.67.. raste od vrijednosti Rl =R do R. Ovisnost napona U1 0 velicini otpora Rl na s1. . U s IIJed toga dii nagram ---...63.. c) C d) D =.66b).-----")I b) padati R U "2 U. Ako se vrijednost otpora Rl sa s1.-----.64. 1.63... u slucaju kada izrnedu tih tocaka: a) nije prikljueen nikakav otpor b) prikliucen je otpor R.1.1. b b) 1.= f( R1) izgleda kao sto je to prikazano skicom: [12 a) --.64. Vriiednost prornjenljivog otpora Rl iz rnreze sa si.67b) : a) A b) E 2R V.. " U1 .1.66. + U SI.65. 1. ~-----{A\----'"". 1. 1.65. Ako otpor E. povecava od 0 do permetar otpora RA ce : a) rasti R R dijagrarnom 1~~7. a.l sa sl.. Kako promjena otpora Ra sa sl.-. 1. d) D . U + U --. = 00.67a) prikazana je na sl. 1. struia kroz amR c) biti konstantna i razlieita od \) d) biti konstantno [ednaka O. 1. 0) SI. struja kroz ampermetar zanemarivog otpora: a) raste b) pada c) ostaje konstantna. a.

1. tj. 1. d) D v. Na realni naponski izvor sa E= 12 V i R.... R.68b) . - .. Unutamji napon izvora oznacavat cemo slovom E... a) A b) B c) C e) E . Dva realna naponska izvora zadana su vanjskim karakteristikama 1 i 2 prikazanim na s1. Fizikalno tumacen]e te poiave nalazimo u Cinjenici da izvor ima neki vlastiti unutarnji otpor R" na kojem struia stvara odredeni pad napona.. u. 0 struji koju on dostavlja potrosaeu. sa U. 1.. .68.. bez obzira na to sto je na njih prikljuceno (s izuzetkom kratkog poja). - . uz R=R3= 1 Q. ...69. j~ll------------.. otpori: R1=5 n.70. Ako.. Na sl.. 1.= 1 Q prikljucuju se.. (I1E)1 =2 V. Pri tome ie: I} =2 A..v 76 1 I I I I l I R.. 6 8 .. R2 iRa. (I1E)2=4 V.70.2.. ricsenie je potpuno jednoznaeno....68a) prikazana je na sl.68." --------8 -----A R. 1. . koji se javljaju na stezaljkama kada: krugom teku struje II' 12 odnosno 13.. Prema tome.. R2=2 n i Ra=1 Q. a) b) S1. 1.. 1. U1 = 10 V. 12=4 A. Rjesenje Na osnovi s1.. v ----------------------------. so . I I I b) SI. a) SI.69. medutim. odnosno. Ovisnost napona U1 dijagramom: 0 iznosu otpora Rl sa sl.69a) i relacije U =E.£ R ~v jv R E.. R I I I 1 I I I I I I : I : NAPONSKI : IZVOR Rjdenje J L. b 12 13 . . Pri tome ce vrijediti: U=E-I1E=E-I· s. a napon na njegovim stezaljkama. .. najmanji napon U irnat cemo uz najrnanji iznos R.) I1E biti yeti. 1. ...69b) nacrtana je vanjska karakteristika izvora U=f(I)=E-1· Ri i na njoj su naznaceni naponi U1. . U3=6 V.. U2 i Ua. a Spajanjern raznih otpora na izvore moze se postici jednakost napona na neograniecn broj nacina. U kojem ce od ta tri slucaja napon na stezaljkama izvora biti najmanji? r----------. Kako I1E ovisi 0 I. (I1E)a=6 V. b . 13=6 A. Takve izvore nazivamo idealnim naponskim izvorima. Kod realnog naponskog izvora napon na polovima ovisi 0 velicini prikliucenog potrosaca. U2=8 V. . 1. treba prikliueiti isti otpor i na jedan i na drugi izvor... ... jedan po jedan.. 1. a. iii vanjski napon. lako zakliucuiemo da ce napon na stezaljkama biti to manji sto se veci iznos I1E bude oduzirnao od E. NAPONSKI I STRUJNI IZVORI U dosadasnjim prirnjerirna redovito smo promatrali izvore koji na svojirn polovirna daju uvijek isti napon. tocnije..I . 1. . uz prikliucene otpore R1.. a U manji.69. a I 0 ukupnom otporu u krugu. . to ce uz manji R (i pretpostavljen konstantan R. 51 . 1..3... Koliki otpor treba prikljuciti na jedan i drugi izvor da bi naponi na njihovim stezaljkama bili jednaki? .

Koliki _ie unutarnji otpor izvora Rt? 1. ... ~ . kao 8tO smo to ranije pokazali.72.. onda i struje u jednom i u drugom krugu moraju biti iednake. -. 1..------. Rt'l. aJ St. biti prakticki neovisan 0 iznosu njegova otpora. dolazimo do sl. . . 16 Koii je fizikalni smisao ove funkcije? Kako parametar Rt utjece na njezin oblik? Do kakvog zakliucka mozemo doci unaliziraiuci funkciju fl (x) za vrijednosti x~ I? c. Prikljuci li se na realni izvor otpor R1=15 n. Odatle se mogu izracunati vrijednosti otpora R preko: R E1-1· I . Imajuci na umu rjesenja prethodnih zadataka.a :+ T E. l~lu .. . 1. zakliucite u kojim je slucajevirna uputno naponski izvor prikazati ekvivalentnim strujnim izvorom. 1. Odredite i nacrtajte funk"CIJUtl. Do kakvih zakljucaka mozemo doci na osnovi dobivenih rezultata u ova dva zadatka? 1. =r: R .. na kojoj je izvor.78b).--. Od re dite 1 nacrtajte fu n k l:IJU-= f.R --= X.75.. Izvoru sa E= 12 V pao je napon na stezaljkama na II V nakon prikljucivanju otpora R = 1 n. Promijeni Ii se postavljena vrijednost otpora R za iznos 1lR.76.J b .70. zakliucujemo da su: E1=16 V. Buduci da je cian E ~h= konst. st. dakle uz 1=2A. doci ce i do promjene napona Uza iznos AU. Promjenom vrijednosti otpora R iz prethodnog zadatka za iznos fl. R2=45 n. a. " rte i X._ b . 1. n.73? .71. Je . u krugu ce porcci struja 1=7. 1. .04 n prikljucen je petrosae R1=10 n.R doci U E2 10 Ako su prikliuceni-otpori i naponi na njima isti u oba slucaia.1 .78. u odnosu na R. 1. Ponovite prethodni zadatak za sluca] da je Rt=4 kn. . . Na izvor napona E=6 Vi Rt=0. ce i do promjene struje za iznos fl. n.J _________________________ .~ . . Odredite E i RI izvoru.77.U f1 () gdi Je sa x oznacen 0d nos-. 2 u R ~1 STRUJNI IZVOR R. kao fizicka cjelina. shematski prikazan jednim izvorom konstantne struje i njemu paralelno spojenog unutarnjeg otpora.--.73. Struja u krugu bit ce. naprotiv.--- Rt u e. 1.74. 1. b bJ Ako je Rt ~ R..78a). Taj uvjet moze se zadovoljiti jedino rezimom koji odgovara presjecisru karakteristika.73. medutim. jer se u praksi cesto moze 53 52 . Koliko puta ce se promijeniti napon na stezaljkama izvora ako rnjesto otpora Rl na njega spojimo otpor R2=1O· R1=100 n? Koliko puta ce 'se pri tome promijeniti struja? 1.5 Spoji Ii se. E U 1=---. Rh=-=-=5 llel 3. slucaievima zgodniie je raditi s izvororn na sl. fl. na njemu ce se pojaviti pad napona U=145 V. .78a). a + r . tl. Kod neke njegove vrijednosti R napon na stezaljkama bit ce U. vanjske karakteristikc kojih su prikazane na slid 1. odredena u prvorn redu prikliucenim otporom (i vriiednoscu E.. Rt rnozemo postaviti pitanje kako bi morao izgledati izvor kojim bismo opisali ovu potonju relaciju i koji bi nadorniestio onaj sa sl. Na realni izvor prikliueuje se promjenljiv otpor. . .=-=-=2 !"2 5 s.Na osnovi s1..!.R R. . 1. U takvim zanemariti R. v s. dakako). kako se to Iako dade ustanoviti. Rjesenje Krenemo Ii formalno-matematicki odnosno: od izraza: Rtl E2-1· I Rt2 a n. U kakvom odnosu stoje unutarnji otpori izvora I i 2. a napon i struja na potrosacu ujednoj i drugoj interpretaciji moraju ostati isti.2 E2=10 V. 1.2 () g d'JCje opet sa X oznacen 0d nos-.78. onda ce napon na potrosacu.. na isti taj izvor (uz iskljucen R1) otpor A.R tlR Ri 8tO ta funkcija prelazi kad je X ~ I? Sto se iz toga moze zakljuciti? 1. .

Rt=5 n prikljucen je petrosae R=25 n.=oo. Kolika je unutarnja vodljivost Gt izvora i kako izgleda nadomjesni naponski izvor ako je 1. 1. jer bismo tada dobili 1=00. onda je struja kroz petrosae prakticki neovisna 0 iznosu R.+" pol okrenut prema stezaljci a.8 A. Rt Rt+R 1=. kako bi u vanjskom otporu R struja 1 u jednom i u drugom slueaiu imala isti smjer. Odredite struju u krugu. ako izvor ima ..85 A? 0 0 R.=4A. tj.e = 1R..k=0. i R teci struie: 1 =!!_= 1k·R =20A R. Nadomjesni strujni izvor sa s1.. Na paralelnoj kombinaciji Rt i R. Idealni naponski i strujni izvori nisu definirani za slucai kratkog spoja i praznog hoda. stvarnu sliku 0 naponskim i strujnim prilikama dobivamo promatrajuci dio izvan izvora.79. 1. . desno od stezaljki a-b (u ovom konkretnom slucaju). odnosno U=oo. U takvim situaciiama prikladniie je operirati sa strujnim izvororn predoeenim slikom 1. :u kojim ce slucaievima realni naponski i strujni izvori prijeCi.80b) imat ce: h=-=24A. Kako [e sarna pretvorba zapravo jedan formalno-rnatematicki zahvat.1 G. uz veci R bit ce na njemu i veci pad napona. 1. u idealne? Rje~enje Idealni naponski izvor davao bi na svojirn stezaljkama uvijek isti napon. dok napon nije. Nakon toga nadomjestite naponski izvor strujnim i ponovno odredite sve te velicine. No na unutarnjem otporu prilike se mijenjaju..80a).S1. pa 0 toj cinienici treba voditi racuna prilikorn pretvorbe naponskog izvora u strujni i obratno.. I» ee stvoriti pad napona: U=h tako da ce kroz R. b _. .. Na vodljivosti G=20 mS sa s1. treba biti R. I. Idealan strujni izvor davao bi uvijek istu struju bez obzira na to koliki je petrosae na njega spojen..S0.81a) izmjeren je napon Uab= -40 V.81. ~ R.80a) teci ce struja: !=--=4A.. b 1. 1. 1. prolazit ce potroRt saeem.:: . Usporedite rezultate. Ri+R pa ce pad napona na unutamjern tako da je onda: otporu biti: IlE= E 0) • b b b) SI.:: ~ . napon na potrosacu R i struja kroz niega su u jednom i u drugom slucaiu isti.78a). Na realni izvor sa E= 120 V. . Uz Rt'PR skoro sva struia !'e=!i. I» ce teo prema a. R pa [e: . R"R --=100 Rt+R V. a. 55 S4 . kao 8tO je pokazano na s1. Ri Smier struje h bit ce odreden polaritetom napona E. =20 Rjciienje V. I=UlJa' G=O.. .=O (sa s1. b) SI.No ako je R. G SOQ Rjellenje U krugu sa s1. bez obzira na to 8tO je na njega prikliuceno. 1.. m.. 1. + 1.. .78b). a. Kao 8tOvidimo.. Da bi on to mogao..80.. . napon ria potrosaeu R i pad napona na unutarnjem otporu izvora.. Iz Ual) = - 40 V siljedi da struja I naznacenog smjera iznosi: U=E-1·Ri=!·R=lOOV. 1.. 1. U E . Taj uvjet moze se ispuniti jedino uz R. 1..

l.84 • 1. o. izracunaimo struju I i napon Uab: I =E.82? Zadatak riiesite bez pretvorbe strujnog izvora u naponski .86.8 A Gi+G G L-. ~. 1. 3Q a R . 1.. mjere: hI =0. Ako ampermetar i voltrnetar sa s1.84. .2 S sa sl. otpor R=20 Q promijeni iznos na vrijednost 2R.82.83. E=-=680V. Koliki napon vlada na stezaljkama strujnog izvora? 1. Na osnovi ovih podataka zakljucite koliki su elementi struinog izvora I» i R. Ekvivalentan naponski .83.izvor.84. Uab=-_!_=-40V. kad na njih nista niie prikljuceno? Za koliki iznos ce se taj napon promiieniti ako se na a i b prikliuci otpor R=5 Q? Zadatak rijesite sa strujnim izvorom u mrezi.= J=I...1. Odredite pad napona na vodljivosti G=0. .85. stvoriIa na vodljivosti IG..85.!' : lRj:Q) . mora biti: G. SI._ . LrJ b 1.SA a Gt pad napona Uba=40 V. racunajuci sa strujnim izvorom u mrezi. J . 0..... 1.85.l. ~ 1. .86. A.83.25 mS.-- R ~ Na taj izvor prikliucena je u seriju s Gt vodljivost G. Gj s .05 J Da bi struja IG. imat ce stoga: i.<. 1. SI. Ako u spoju prikazanom slikom 1:86.+" polom okrenutim prema toeki b. kazalika vcltmetra vrlo velikog otpora skocit ce sa 80 mV na 160 mV (odnosno na 160mV-x.. 1.. Provjerite rezultat nadomiestaiuci strujni izvor naponskim. prikazan na sl. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b spoja prerna slici 1.82 .. -.tako da je onda: IG. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b sa sl. _____ J SI. 6AI 6Q --------. 2R SI.' __ .4 A i Uv= 8 V.l.. odredite iznos struje Ix idealnog strujnog izvora i vrijednost otpora R. 56 SI. ...=/t-I=O. .. Za kontrolu.. gdje je x zanemariva velicina). 57 . . .55 QI5 . Gi' G =0.9Ib).. . .

U spoju prikazanom slikom 1. R4=150. kao sto je to oznaceno na 51.. b) ostati gotovo nepromijenjen c) pasti na priblizno polovicu prvotnog iznosa. ako je zadano: R1=R2=20 0.... EI~I.. .90.r L~g ~ R.91. R5=350. dana je s : a) h=I-b) h=I 58 E R E c) h=-+I R E d) h=-.1=0 Rr "" "" '£. E.cnja ne predstavlja nikakvu struiu... Napominjemo da strelica kojom je definiran smjer obila>. a one druge s ncgativnim prcdznakom i tako izbieci nejasnoce u postavljanju [ednadzbi.1. Rt je mnogo veci od R. . dozivi neku promjenu !:lX. E2=4 V. 1.91.E~=3V... . 1. b) napon se smanjuje.88. 1.8S. t 81. Ra=lO 0. 81. ' 1. Buduci da u petlji postoji veci broj izvora od kojih bi neki nastojali tjerati struju u smjeru kazaljke na satu. a. promijeni vrijednost sa Rl=R na R~=2R. SIn smo time dobili? Prilikom pisanja [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za doticnu petlju. Ako otpor R. doci ce do promjene 1. a drugi obmuto... 81. 1.. 1.89. U spoju prema s1.. 1. 81. daju I i II Kirchhoffov zakon: '£. Ako se u njima nade nekoliko izvora. kroz sve njih teci c~jedna te ista struja. '" Rs ~E' ~ R ~ 81. 1.8R. . potencijala tocaka a i b.9Ib). To se najlakse postize uvodenjem neke vrste koordinatnog sustava. Na ovom rnjestu mi cemo se ovim zakonima sluziti it relativno jednostavnim konfiguraciiama. odnosno petlju iIi konturu.1. . Osnovu za odredivanje struia u pojedinim elemerrtima... ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI S VISE IZVORA U dosadasniim primjerima obradiIi smo krugove s jednim izvorom elekrricne energije i vecim brojem potrosaca. R -- S9 .1..i .87.89.. E3=12 V. njihova prava primjena doci ce do punog izrazaia u analizi linearnih mreza. . mi cemo izvore koii imaju tendenciju tjeranja struie u smjeru koji se poklupa s pozitivnim smjerom obilazenia petlje uzeti s pozitivnim.E='£.. -..90. koji potpuno proizvoljno definiramo za danu konturu. pa preko njih i napona. b Rjesenje Kako su svi elementi spojeni u zatvorenu pedju. sto je mjeri idealni ampermetar spojen u krug s idealnim naponskim i struinim izvorom.4.. 1.. T ~~~g Rs .87.I·R I. Neka to bude u konkretnom primjeru smjer kazaljke na satu...91a) odredite struju kroz pojedine elemente. E1=5 V.. Taj koordinatni sustav bit ce u ovom slucaiu tzv..2. morat cemo prvo unijeti odredeni red u oznacavanje napona i struja. napon sto ga mjeri voltmetar ce: a) porasti pribliZno dva puta.1. 81. Struja Ls. pisani za pojedini cvor. iznos i smjer koje treba odrediti na osnovi II Kirchhoffova zakona. "pozitivni smjer obilazenia petlje".90.. U kakvom ce odnosu stajati drpA i drpB za odredeni dX? 1. £...~. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmetar V sa sl 1.~ ~ ~ .89 ako kratko spojimo otpor Rl? a) napon se povecava. Ako otpor X sa sl..87.. razmarrania postaju nesto sloZenija. ako smijemo tako reei. c) napon ostaje konstantan.

Ovirn primjerom ilustrirana je cinjenica da se pozitivni smjer obilazenja petlje i smjer struje zaista mogu odabrati proizvoljno. onda struji pripisujemo pozitivan. dakle u smjeru kazaljke na satu.R3+R4+Rs tj.. . bez obzira na to kako smo ih odredili...93. jos otvoreno pitanie struje.93. 1. c) i d) naznaeena su sva cetiri moguca slucaja za koje treba naci trazenu struju. dobivamo: R1+1· R2+1· Ra+1· R4+1· RG. Rl+R2+. negativan predznak.92.Ostaje.1 A ne tece u pretpostavljenom.. d) 1= -El+E2-Ea+E4 1z 1= sliiedi: .R3+~+Rs 1=0. Imajuci. sasvim proizvolino krecemo od pretpostavke da ona ima [edan odredeni smjer (u ovom slucaju odabrali smo smier kazaljke na satu)... b).1.1 A. a ako ne.. Pogledamo Ii sva eetiri rezultata. Podimo redom i Izracunaimo je: a) 1z dobivamo: I b) 1z EI-E3+E3-E4 Rl+~2+JU+~+& =0. 1. Zbog toga. nego u suprotnom pravcu. ne znamo ni njezin smjer. stru]a od 0. i razumljivo. eo d 8V SI.. ni iznos.. 4Q + 1-------' 3. Rl+~3+JU+~+& -0. . .. Rl+Rz+..93. E1-E2+Ea-E4=-I' 1=- (R1+R2+Ra+R4+RJ -- E1-E3+E3-E.1 A tece u smjeru kazaljke na satu..R3+R4+RS sto nas opet navodi na zakljuCak da smo pogresno pretpostavili smjer struje i da ona tete u suprotnom pravcu. medutim.652 . U petlji iz prethodnog zadatka odredite struju uz sve moguce kombinaciie pozitivnog smjera obilazenia i pretpostavljenog smiera struje.. opet. i struje kroz svakog od njih . i '.. vidjet cemo da struia ima isti smjer i iznos. a) -E1+E2-E3+E4 -O. c) Iz sto nakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: Prema tome.~ + . "'" 60 61 . a ne metodologijom naseg raeuna ... '_ +R2+... struja od 0. 1. U trenutku kada pisemo polaznu iednadzbu. . Rezultat svojim predznakom indicira da li je pretpostavljeni smier ispravan (pnzitivan predznak) ili nije (negativan predznak). dakle.IA. Rjesenje . """" . 1.91b) glasit ce: odnosno : E1-E2+E3-E4=1· I ~l Na slikama 1.. u danoj petlji tece struja od 0. smjeru kazaljke proizlazi: -EJ +E2-E3+E4=-I· (R1+R2+Ra+R. i ako se on poklapa s definiranim pozitivnim srnjerom obilazenia petlje... 1. To [e. [ednadzba II Klrchhoffova zukona za petliu sa sl.' d) """ SI. IOV . dakako. Odredite napon na paralelnoj kombinaciji otpora sa s1. ' Prema tome. na umu sve sto je receno.1 A u pretpostavljenom na satu. u smjeru kazaljke na satu..1 A. jer su oni uvjetovani elementima kruga.1 A.92a).92 •.+RIi) 0. b.1 A..

Za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b sa sl.9S. ako mu prilikom spajanja na a i b zamijenimo stezaljke? a JOmS 7. teku naznacene struje.. . 1. 1. -T"______D 120Q b SI.tol:aka a i b sa s1. Ako u granama dijela neke mreze prikazanog na s1. ako kroz otpor od 34 n tece struja 1=40 rnA u naznal:enom smjeru? V. SI..:r 1.97. J 5Q SI. Koliku struju i u kojem smjeru daje strujni izvor Iz.sto ga mjeri voltmetar sa s1.. . Odredite napon izmedu . . 1. 1.l.96. . 1.99.99.5mS 1. napon. lito ce pokazivati voltmetar V 2 nakon zatvaranja sklopke S? . .99. ..94.. mjeri napon Uvl=190 V oznal:enog polariteta. 63 62 . 1.. 1. s1. 1."... . koliki iznos ima otpor R? 1.97..95. ~5V 1.. 1.98. L94.98. kad na njih spojimo izvor sa E=20 V i R(= 10 Q? Za koji ce se iznos promijeniti struja kroz E i R.98. Ako voltmetar VI sa s1. Za koliki ce se iznos promijeniti kad se sklopka S zatvori? 2mS :~.. 81.97.l.96.98.

Rl=l 1. zakljucili smo da. a) otvorenu sklopku S b) zatvorenu sklopku S. kako bi se olaksalo izracunavanje pojedinih napona. u naertanorn poteneijalnom . 1. bilo kojoj SI. onako kako na njih nailazimo kad ga obilazimo. SI.100. n. s tim da je prethodno definirana tocka nultog potencijala..-2 A. Odredite poteneijalnim dijagramom koliki napon vlada izmedu tocaka A i G.102.. 1. 1. Odredimo Ii potencijale pojedinih tocaka kruga prikazemo u obliku dijagrama. r: A~£5 - +I~- ---i J Odreduiuci napone izmedu pojedinih tocaka nekog strujnog kruga.101. Polazeci od ovih napornena.101. te ako poznamo iznose sarno onih elemenata koji su naznaceni na slici. <p=0 pola d) podsjetiti se na to da proizvoljnim pridjeliivaniem potencijala tocki kruga razlika poteneijala dviju tocaka ostaje uvijek ista. E3=Es=15 V.102a). POTENCIJALI I POTENCIJALNI DIJAGRAMI e.. Uv2=80 V i L« -. bit ce potrebno: a) odrediti prethodno se izbjegle evente ih u rnierilu bilo 'kojih dviju dijagramu treba struje u pojedinim elernentima. 1. e) imati na umu da se za iznos od E volta. Dva voltrnetra i [edan ampermetar (idealni) ukljuceni su u rnrczu preiuu pokazuju UV1 =200 V.2. Cesto se potencijalni dijagrarn skicira i za dio neke slozeniie mreze. Ako instrumenti postane slozeni]e. pozeljno je racun uciniti preglednijim.101. R2=R4=R5=2 n i R3=3 n. izracunavanje napona izmedu tocaka postat ce vrlo jednostavno. . Isto tako i u zadaeima u kojima se izricito ne trazi njegovo crtanje. Zadano: E1=lOV. operirajuci pojmom potencijala. kako bi tuaine zabune. Nadite odnos napona UVI/UV2 sto ih mjere voltmetri VI i V2 sa sl. odrcdire struju Ix po iznosu i smjeru. 1. uz: E2=E4=5 V.5.100. baratanje s potencijalima i njihovim razlikarna moze olaks.1.-" .ati racunan]e. Ako se broj elemenata kruga poveca i ako ustrojstvo mreze oj SI. slici 1.l00.l. a 5 Osnove elcktrotehnike zbirka primjera 64 65 .102. 1. .. Da bismo mogli nacrtati dijagram. probleme cesto rnozemo prikladnije obuhvatiti i riiesiri. potencijalni dijagrarn ertat cemo tako da na apscisnu os naneserno pojedine toeke kruga. F i J te HiE petlje prikazane na sl.+" pol izvora nalazi na visem potenciialu od . b) uzeti u obzir cinienicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi na visem potencijalu od onog iz koieg iziazi za iznos pada napona na niemu.. D i I.sarno ocitati razliku njihovih potencijala . a na ordinatnu pripadne potencijale.

.103.. ~~W4-~-t -10 .Rjdenje Prvo nalazimo struju I koja tece petljom: I El+E2-E3-E4+E5 1. Rjesenje Buduci da kroz otpore od 4 n i 7 n ne tece struja.'I--+--+--+-+--ir-!- 0- n I·_ :----:1 : l\ n -2 ::± -a I..102b)....-t--l1 ~::::~:=:_-+r1=.11trf L ' -2 -. 1.. ~ kojega onda proizlazi: UAG='PA -CPG=O-( -6)=6 UDI=<pn-cpI=14-( V . -16 -18 -'-'I·--. Unosenjem dobivenih vrijednosti u koordinatni sustav i spajanjem pojedinih toCaka dobivamo dijagram sa 81.103b). 1. ·t·~.i-~+j_-i f°-itr \! \ I 1-.. \ I !\ 1\ 'f-+--+HO-i-~ -1\+·.. 1. 1. UDB.--ifi-I-r-- - :. i odredujemo potencijale pojedinih tocaka: 'Pn=+E1=+10V 'Pc=''Pn-I ° R1=+9 V aJ CPD=cpc+E2=+14 V itd. 1. • H si. . a Odabravsi tocku A kao referentnu ('PA=O).. UCG.--.. na njima nema ni pada napona.. krecuci iz A.103a) odredite napone UBD.. +8" -6 -" t-I\--f-i-' _12 -10 I I I --l-+-t--+'---+-+-' -t--f---fl-i-'-r' I -~.-t.: b} SI. na temelju kojega nalazimo: if [vi I dobit cemo po- If [vi -76 :. gdje je izvrseno uzemljenje. kao referentnu. Struje II i 12 mozemo izracunati neovisno jednu 0 drugoj: 11=--=3 A 20-5 -13)~27 V 2+3 UFJ ='PF""':CPJ=-3-( -:-15)=12 V UHE='PH-CPE=-1l-12=-23 V. 2Q RI +R2 + R3 +:R4 +J?5 1 A.103.-i·-·--~. Uzmemo li tocku 0.103.D~/~J~_' -10~--t---1. r~ r 11 i ~.I' -'·--·r-I--r·-~··I -··-r" '. U mrcz] prema s1. 2A. b 66 67 . UHA i UJc...H.J__-i--~-_!_. tencijalni dijagram sa s1. t-ld:::+--I I -+-+-+- or-~~G~~bH£~~o4A~B~19d+. obilazimo petlju u smjeru kazaljke na satu.

. r---------~ 200 u. Ako su cvorovi a i b sa sl. + IBV SI.109? 69 . R ___ IE.l. mjeri napon Uv =0. Ako izrnedu rocaka a i b dijela neke mreze sa s1.104..l. idealni arnpermetar i voltmetar mjere Struju h=2 A i napon Uv= 100 V oznacenog smjera.(-12)=14 V 18)=15 V 1... "-------IV}-------' SI.5A. Voltmetar prikljucen na jednu granu elektricne mreze sa sl.104. Struja kroz granu iznosi: ( . 1. 1. =r: S1. 1. odnosno polariteta. U mrezi prikazanoj na slid 1.2> 'OV E SI. nacrtanog za konturu A-B-C-D-E-F -G-H-I.l06.. I. Koliki napon vlada izrnedu rocaka a i b Wheatstoneova mosta sa s1. izraz za struju I naznacenog smjera ima oblik: a) 1= E+ Uab R b) I=E-Uau R .10S..-- 1.. !_.____.J -B.105.107.___. + H a) OA 100 _.l.. lOS..107. odredite napone UFJ. -E-Uab R ----~:. +1 - d) 3. vlada napon Uab= IOV. na potencijalima 'PA=IOV i 'PB=30V.7 A \ . . 1. vlada napon Ua!> >0. -~ 68 b '''''' b _ SI..Unn=-12-2=-14 UCG=-3-9=-12 UHA=-3-(- V V UnB=2_.109.-b) 2A c) 4. Na osnovi potencijalnog dijagrarna. koliki iznos ima struja I? ~ 1.c) I A d) 3 A e) 4 A.. I.109.-!!-. arnpermetar zanemarivog otpora ce mjeriti struju od: a) OA UJc= 1-( -3)=4 V..l06. Ako izmedu tocaka a i b dijela neke mreze sa sl.106. lOS.E-Uab.. V ~+~--------~ _.104.105. . 1. .. - 1.107• oJ 1. 11 . __~15V 3)2 o. 1. b) 2A . UBE i UnR. 5~ lod" -a ~~ b 2~ d) 1=.: c) I = -_-"-'- . SI..105.. 1.

Strujni krug sa slike 1.. t. 1. h2=2 A.) +. R ...113. SI. SI. potencijal toeke A.114.114.5 A i 12=2 A oznaccnog smiera odrcditc napon UAB. odredite vrijednosti otpora R. 1. a) 1=0 b) 1<0 c) 1>0. c SI. 1. rnjere: hI = I A. Uz poznate struje II =0.1. A Struja I u mostu prema slid 1.111. . idealni instrumenti mjere struju lA=1 A i napon Uv=IO V oznacenog smjera... sa s1.l.110. U dijelu neke mreze prikazanom na slici 1.0 1- SI.112. ulazi u sastav slozenije elektricnc mreze. mjeren u odnosu na zemlju: I a) raste b) pada c) ostaje nepromijenjen.112. 1.110. odnosno polariteta. Odredite napon Uca• 1.. i H. 1.115.111. B i C kada otpor Rl. 1. I 10. 1..113. Sto ce se dogadati s potencija1inia toeaka A. Ako idealni instrumenti AI' A2. struju Ix i napon Uab. VI i V2 sa sl. UV1 =9 V i Uv2=20 V. Nakon zatvaranja sklopke S sa sl.110. iznosi: . 70 71 ..l t3. 1. "'IH~'" 5 ERR R SI.115 pocne mijenjati svoj iznos od 0 do oo? (Uzemljene toeke..U4. 81.111. oznacene s nalaze se na potencijalu '1'=0.1..112.115. 1.

I 16. 1. Otpor R3 Wheatstoneova mosta sa s1.. bila na potencijalu <pc=O? . n.. 'PB. B i C nalaze se na fiksnim potencijalima 'PA.116.117. o 1. Kakav mora biti odnos R1: R2 da bi tocka C. nalaze se na fiksnim potencijalima (mjerenim prema zemlii): <pA = 100 V. 'PB i 'Pc. Dio neke slozenije mreze prikazan je na slici l. R3=70 n. Zadano: Rl =50 . 1.. R2=80 n.120. Klizni otpornik sa s1. 1.117. na koju nista nije prikljuceno.. 72 SI. 1. Tocke A.. • + St. 73 . mijenja svoju vrijednost do 00. . 1.120.116.118. SI. Tocke A i B sa s1.120. R4 R2 Kako ce se ocitovati na instrurnentu kratko spajanje poiedinih otpora? 1.1.119. 1. 1.1. ima izmedu krajeva a i b ukupni otpor R=40 ohrna.118. Otpor R3 lZ pret h odnog za da tka i a irna ne ku fiksnu vrue d nost R 3< Rl . Ro=40 n E= 180 V. mjerenim u odnosu na zemlju i neovisnirn o iznosima ostalih elemenata mreze. Kod kojeg ce iznosa biti potrebno zamijeniti stezalike voltmetra? od - -_ Pod kojim ce uvjetom vrijediti - SI.118. UDF= UaF? . Odredite potreban odnos ll:l da bismo dobili 11:10=2.ll7.= -50 V.1.

124.:::l R~ .'21)..'CPD=fa (x)=? u podruCju od x=O do x".121. Ako na otporu Rl sa sl. 1.. Odredite kako se mijenjaju potencijali tocaka BiD u ovisnosti 0 polozaiu x poprecne iice E-F.. (CPB=f1 (x)=?. postoji pad napona potencijale tocaka A i B.123. CPD=f2 ex) i UBD=fa (x).122.1..124... Tocka A iz mreze sa slike 1.:. koja se moze pomicati paralelno sarnoj sebi iz polozaia A-C (x=O) do B-D (x=21).124.1. -1 St. odredite 1. S1. =f "'iF . .:. 80Q 175V + Rs R. ~ @Q ..l 8 .1. 1.122. tako da uvijek bude AE=CF.121. dok kroz otpor R2 tece struja 12=0. . Na slid 1.:0 7 SI. Tocke E i F kratko su spojene iicom otpora R =0. . Odredite napone UAB i UBC u mrezi prema slid 1. .123.x . 74 75 . prikazane su dvije istovjetne otporne iice AB i CD duzine 21.. 21 'fs .2 Au naznacenom srnjeru. 1.:.122. Nacrtajte na jednom dijagramu CPB=f1 (x).::l . Svaka od njih ima otpor od A ohmapo metru duZine.121. + e 'fo . SI. Odredite napone U AC i UCB.j 1.123 nalazi se na potencijalu CPA=-30 V u odnosu na zemlju. B' Oi :. . 1. Zadano: URi =40 V.

toplina u Joulima SI. odredite iznose nate domjesnih otpora RIO' Rzo i Rao' uz pomoc kojih je provedena transfiguracija trokut-zvijezda. b 1. Polazeci od uvjeta da su potencijali .8kr2 SI.2.. dok ce snaga P biti: P=-=U·I .126. • " 1. SI. Ako voltmetar V sa sl. l.128.127. 1 1.1.Ako su poznati otpori R1O' Rzo i Rao' koliki su onda R12.6. Izraeunajte strujukoju mjeri idealniampermetar ako je E=12 V i R=6 n.125.129. RAD. 1. a. odredite iznos otpora Rx.126.1. SI.129). pisati: P=U·I=-=Iz·R. tako da je koefi5~~*()~ig<:.129.127.211r2 2.1. 1. Odredite odnos napona koji pokazuje voltmetar vrlo velikog otpora prije i poslije zatvaranja sklopke (slika 1.cvorova CPl' cpz i CPa struie 11' 12 i 13 ostali isti U oba slucaja. PI " 77 . b) oj SI. napona.n. '(.12&. 76 u spoju prerna slid 1.. zbog Ohmova zakona. 1. SNAGA I ENERGIJA IzraZeni elektricnim velicinama.128. U2 R Pri izracunavanju gdje je: razvijene topline sluZit cemo se relaciiom Q=U·/·t.126. Prikljuckom omskog potrosaca R na realni naponski izvor dobiva se sarno dio ukupne snage Izvora na potrosacu.. Q . Uz uvjet da se potencijali cvorova 1.l2Sb). mjeri napon od 0 volta. on se moze nadomjestiti ekviva1entnom zvijezdom otpora.128.5k)2 5 b 16. prikazanorn na sl. Ak~ 'p~omatramo omske otpore na kojima se elektricna energija pretvara u toplinsku. Zadan je trokut otpora prema sl. 2 i 3 pri tome ne promijene. Koliki je napon izmedu tocaka a i b u spoiu prerna slici 1.1.127.i~ 1. . energija Wi rad A bit ce jednaki umnosku struje i vremena. 1.1.125a). A _E R mOCI cerno. Rza i Ria? t. Pk '1]=-<1.

_=]. prikljucuje se bakrenim voJom promjera vodica d=2. cime je odreden Rx? 81. Do ovog rezultata mogli smo doci i izrazom: x '7=--.R.s». stici istu ~rijed~ost Pic. kada je R.. a rad koji se za jedan sat stvara na potrosacu: 1 --Rjesenje Odredimo najprije otpor vodica voda: Rv=p-=0.962 e. Na sl. a) Koliki se rad stvara na potrosacu za jedan sat? Napon izvora bit ce: R£ '7=---=0. Ako je zadano RII.. 2Rv E=I . mnozeci ocitane rezultate. Maksimalno iskoristen]e izvora (maksimalan '7) postizemo.131. l. Medutim. . <i. tako da je koeficijent iskoristenjn: Za dani izvor i korisna snagu ovise 0 odnosu Rt Maksimalnu korisnu snagu dobivamo u slucaju prilagoden]a. ali s liieve strane maksimuma.. 2Rv=200 \y. 1.130. Rx nalazimo lijevo od maksnnuma.gdje su Pk-korisna snaga a Pi i ukupna snuga izvora. a. ~.. ako se s vriiednoseu nemoguce je udovoliiti trazenom uvjetu. za !!..130. 1.01745' S Iz zadane snage potrosaca dobivamo: I=-=lOA.. R ---:. .vatmetrom. PA.ll mm i duzine 1=200 m omski petrosae Image Pk= 5 kW.2%. Na izvor konstantnog napona sa s1. E i Ri. 1. Uz poznatu snagu. tj. ili posebnim instrumentom . 1.1. I+x gdje jc: b) S kolikim koeficijentom iskoristenja '7 radi sistem prijenosa energije od izvora do potrosaca? c) Koliki je napon izvora? R x=_1!_... naIazimo se desno od maksimuma krivulje otpora RlJ mozemo poParalelnim spajanjem prikIadno odabranog PTc - Ako je petrosae Rx takav da je Rx>Ri' Pk=f (Rx). U dok je otpor potrosaea: I 1=200m A=Up·/·t=18·103 J. Mjerenje snage rnozemo obaviti voltmetrom i ampermetrorn.. iii 96..13lc) ilustrirane su ove tvrdnje. 78 . medutim. unutarnjeg otpora Rt daje iednaku snagu nekom potrosacu Rx kao i potrosaeu koji nastane kad se otporu Rx prikliuci jos paraielno i otpor RII (sl. (Rp +2Rv) =520V. Rjesenje a) 81.130. b b) .46' 1t n. Analizirajte pod kojim uvjetima izvor napona E. Snaga koja se razvija na vodu bit ce: Pv= [2 .i I 79 . na kojem se javlja napon Up=500 V. Ri ..I31a) i b)).. kod kojeg je multiplikacija izvedena samom konstrukcijom uredaja. 200·4 --=1 4. rad lako izracunavarno koristeci se osnovnom relacijomkoja ga povezuie sa snagom.131.

136. iznosi oko 30 Nm/s.R". Prosiecna snaga fiziekog radnika. 1. iz izlazi: --------r-.134.5 il.Ry odakle se lijepo vidi da sarno uz Rz>Rt sla. Prema tome.. Kantal-zica (p=1.135. c si. Odavde mozemo naci ovisnost Ry=f (Rz): . 1. dok drugi kraj (B) slobodno klizi po spirali. Na mjestu A prikljucu]e se jedan pol izvora E=6 V i unutarnieg otpora Rt=0.lft Nadite: a) iznos tog otpora b) napon na njemu c) snagu izvora. ficijentom 1.135.-------~~----L-----~~~----~~ t R.Rz+Rl .:remenskom . RlI=O. .134.136..132.intervalu. u zatvorenu spiralu (pocetak i kra j zice su spojeni).131.135. U kojem ce polozaju tipke S sa sl. . mierena u duliem . Koliko bi on zaradio radeci 25 radnih dana u mjesecu.Rf ' dobivamo riesenie koje ima fizikalnog srni- 1. unutarnjeg otpora Ri=.1.. .. petrosae raditi s naivecim koeiskoristenja 7J: -a) polozaj I Kako su h=---. su promjenljivi. po osamsati dnevno.1. ! I c) si. s1.45 il mm2/m) duzine 1=1 rn i presjeka S=0. Ry-R~ . 6 Osnove elektrotehnlke zbirka prlmjera 81 .133: Snagu Pk=36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor napona E=20V. ~.5 mms namotana je na keramicki prsten. Otpori Rl i Ra sa s1. . ako bi bio placen po tarifi kojorn se placa elektricna cnergija? 1. .---.Rf+Rz dobivamo: E b) polozai 2 c) polozai 3? 1S? s 1S( 8to sredeno daje: Rf ·. . 1.R~-. Kolika mora A biti duzina dijela spirale LAB (mjerena kracim putem) da bi se citava spirala najjace grijala? SI. 80 1. i. Odredite funkciisku ovisnost Rl =f(Ra) uz uvjet da snaga na Rz=lOO il bude konstantna i jednaka P2=lOO W .134. Sl. 1.136. R1 . . 1..

137. Kroz ampennetar unutarnjeg otpora RA=O. 1.139.141. 1. s1. sr.140. 83 82 . Prilikom pomicanja kratkospojnog klizaca otpora R sa s1.I.140.138..140."<. 1. SI. dok voltmetar pokazuje napon Uv=30 V na podrucju od 30 V. . v + E 4R v .5 W. " 1.141. 1.15 ill. razvija snaga 20Q PR=7.l n. 1. Sto ce biti sa snagama na pojedinim otpornicima kada se temperatura kupke stane dizati? 1. zanemarivog potroska mjere: = 30 n. R2 = Hi n. 1. " St. izracunajre: a) napon izvora E b) iznos otpora R c) snagu u grani a-b. Ako se na otporu R=30 snaga razvija na otporu Rp? n sa s1. 1. Ako u mrez! prema s1.13S. .139. Zadano: Rl 1.139. 1.138 si. R4=50 + n.141. tece struja IA=I. 1. instrumenti h=0. 1. Odredite: a) unutarnji otpor voltmetra b) pokazivanje idealnog vatmetra. kazaljka vatmetra pomice se od vrijednosti 4 kW do 1 kW.OOI A.~/~. a. Otpor R2 negativnog temperaturnog koeficijenta nalazi se u uljnoj kupki. Ra=40. od krajnjeg donjeg do krajnjeg gornjeg polozaja. Odredite iznos Citav:og otpora R._...137. s1.25 A i Uv=3 V.137. kolika se R 30Q E+ f' Sl. 1.

odredite snagu izvora Pi.. ~--------------~ - E + SI. R.. R3=50 0. R je temperaturno ovisan otpor (oc=O.. .144.145.142. U mrezi prema slid 1. i E2 c) rad koji se obavi za jedan sat na svim potrosacima mreze. 1. mjeri struju 14=2. 1. n... 81. a voltmetar V napon Uv=20 V oznacenog polariteta. (iznos otpora R kod 20°C). s1.OO1rC) i nalazi se u posudi u koioi se temperatura povecala sa 20°C na 120°C. 1. 81.1.1. mjere: Uv=15 V. h=2 i P=5 W. Odredite: a) promienu pokazivanja ampermetra: /).144 ampermetar Al zanemarivog otpora mjeri struiu s.4 A. Ampermetar zanemarivog otpora.142 • 1.142. 1.145. U mrezi prema slid 1. odredite: a) struju 12 b) iznos i polaritet napona 1. E=78 V.1. 84 85 .1 A b) promjenu pokazivanja voltmetra: /)"Uv Zadano: 81.. . R4=10 0. Ako voltrnetar ima vrlo velik unutarnji orpor.143. R2=30 n. 11=3 A.. Instrumenti ukliuceni u mrezu prema slid 1. Zadano: Rl=20 R20=20 0. Ako je poznat iznos otpora R2=5 n.145.144.143. Odredite: a) struju 16 kroz nepoznati otpor Rs b) otpor Rs c) snagu na Rs. A '".143.

148.. pao je sa: na 0 volta. 1. 0':2=0.149. 86 87 .149. 1.14~: Koliku struju mjeri ampermetar.uz: raZVIJa na otporu R=40 a) otvorenu sklopku S 1. W t.l. SI..0025 (temp. (Rl =?' ~ I .147.otpora R2 iRa primiti maksimalnu snagu iz izvora E=200 V? Kolika je ta snaga? Zadano : R1=200 Ra=300 ra. koeficijent R2).149. 1.1. mjerc Uv=IO V. 1. Zbog promjena otpora R2 sa s1. nalazi se u posudi u kojoj vlada promjenljiva temperatu- n. Ako instrumenti sa s1. i i~ 1.148. izracunajte: a) iznos otpora R b) napon E c) poloza] klizaca potenciometra R2=?)· Zadano: R1+R2=5R. Kod 00=20°C R2=500 1.147.1.147. 1. mjeren prema zernlji. Otpor R2 sa s1.146. potencijal tocke A. R 81. Kod koje ce temperature (R2 kod 20°C) l/oC paralelna kombinacija s1. Kolika je promjena snage na Ra? . b) zatvorenu sklopku S? 1 R.. SI.146.. h=I Ai P=IOW. Zbog toga promijenila se i snaga na Ra. E + SI.1. R20=500 n n. n koliki napon voltmetar i kolika se snaga 25Q n...146.

Ako je neka struja pozitivna. smjer. Preostalih g-(c-l) [ednadzbi napisat cemo primjenom II Kirchhoffovu zakona na g-(c-l) proizvoljno odabranih. 2 i 3 imat ce oblik: . Potrebno je. 2 i 3 i 6 grana (izrnedu cvorova I i 0. svodi se na odredivanje struja u pojedinim niezinim granama. Ako su.. a) Broj cvorova i grana u mrezi. Za svaku konturu definiramo njezin pozitivni smier obifaZenja-.3. d) Postavljamo iednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. ANALIZA LINEARNIH MREZA ISTOSMJERNE STRUJE s·odabranim smjerom obilazenja konture. 1. odnosno radovi. 3 i 0. 2 i 3 te I i 3)..150. najzgodnije ih je obuhvatiti i obraditi cielovito. U II Kirchhoffovu zakonu u relaciji ~E= ~I . gdje je smjerorn strelice ujedno definiran i pripadni pozitivni smjer obilaZenja.r· o •• " . J cvor za koje cemo postaviti iednadzbc I Kirchhoffova zakona. b) Proizvoljno odabiremoZ-. 1. a one druge s negativnim. . 1. naime. 2 i 0. Prvi Kirchhoffov zakon primijenit cerno na c-l cvor mreze koja ima t cvorova. onda ce kroz tih g grana teci u opcem slucaju g medusobno razlicitih i nepoznatih struia. Same metode izracunavanja mogu biti raznovrsne.-'· d) Postavljamo jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. 1. 1. DIREKTNA PRIM}ENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA 0) Ako neka linearna elektricna mreza ima g grana. imamo 4 cvora. ••• Ig. svi elementi koje su poznati. c) Odabiremo potreban broj medusobno nezavisnih kontura. preostale 3 iednadzbe moramo napisati na temelju II Kirchhoffova zakona. ne praveci pri tome ostrih podiela medu njima. II i III. ••• Is.1. a ako ne. To su: a) direktna primjena Kirchhoffovih zakona b) metoda konturnih struja c) metoda napona cvorova d) metoda superpozicije e) Theveninov teorem f) Nortonov teorem g) Millmanov teorem..._ Problem analize elektricne mreze. oznacena sa 0. odabravsi joj srnjcr po volji. 88 89 . to znaci da ie njezin prvotno pretpostavljeni smjer ispravan.1' l I \_j I 0 1"J " lsi . i to zajednicki za citavo poglavlje analize linearnih mreza istosmjerne struje . 1 i 2._ . R izvore koji imaju tendenciju tierania struje u pozitivnom smjeru obilazenja doticne konture uzimamo s pozitivnim predznakom. Te jednadzbe dat cc 1 i II Kirchhoffov zakon. b Rjesenje Slijedeci upravo izlozeni postupak. mogu se naci i naponi izmedu bilo koiih dviju tocaka.. dakle. Kako se lako razabire. pa je potrebno postaviti sistern od isto toliko iednadzbi da bi se one odredile.-!!_ f!I 2 111 .3. f) Dobivene rezultate interpretiramo. U svakoj grani nacrtamo po jednu struju : 11. Zbog toga cemo najprije svaku od niih ilustrirati riiesenim primjerima i test-pitanjirna za provjeru razurnijevanja. [ednadzbe I Kirchhoffova zakona za cvorove 1. Postupak postavljanja i rjesavanja jednadzbi te interpretacija dobivenih rezultata tcci cc ovako: a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove i granc. pridjeljujemo im pozitivan.. . . ali rnedusobno nezavisnih kontura. negativan predznak. odabravsi im proizvoljno b) Od postojeca 4 evora odabiremo one oznacene sa 1.150a) postavite jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. ako im se srnjer podudara Sl.!5_ :r- 1 b) 1. dok cemo zadatke dati naknadno.. c) Buduci da imamo 6 grana sa 6 nepoznatih struja i da cemo na temelju I Kirchhoff ova zakona dobiti 3 jednadzbe. . Za mrezu prikazanu na s1.150b).. U pojedinim granama ucrtavamo struje II' 12. pa cemo se zato u nasirn razmatranjima ograniciti na one koje imaju vrlo veliko prakticno znacenje. Negativan rezultat za struju znaci da ona tece u srnjeru suprotnom od pretpostavlienog. pa prema tome i snage. 1. e) Riesavamo postavljeni sistem jednadzbi. a da je po iznosu jednaka izracunatoi vrijednosti. Isti je sluca] i sa strujama grana. -. 12. nalazeci kao rezultate struje II' 12.150. 9. one izracunate. cime su obuhvacene sve elektricne velicine zanimljive za tehnicku praksu.. principa. Neka to budu konture I. shernatski prikazane na s1. Kako se ove rnetode u primjeni vrlo cesto medusobno ispreplicu. nalazimo .2 i 3 da bismo za njih postavili jednadzbe I Kirchhoffova zakona.. Ig. izabrati 3 nezavisne konture. ~~ -.

.I1+I3-I6=0 16-1'1. (2). a 12 i Is s negativnim predznakom III : E3 i E4 uzimamo s pozitivnim predznakom.lSl. struje II i 13 dolaze s pozitivnim predznakom. .E=1:. Rs-'-12' R2 R3+16· R6+14. prema tome: zakona (1:... 13..-14=0 14+15-13=0 (I) (2) Rjesenje a) Mreza ima 2 cvora (0 i 1) i 3 grane... .. (2) i (3) prelaze u: (4) (5) (6) . struja 12 dolazi s pozitivnim... i njihovim rjesenjern.151.. . I : E1 i E2 uzimamo s negativnim predznakom.. D= -5 =-63 . napisane za konture I... 1. 14 i Is uzimamo s pozitivnim predznakom.· R4 (I). a izvor od 130 V s negativnim predznakom.151. 11-12-13==0 (30+20) (20+30) (2) (3) E4-Es-E6-E2=14' E3+E4=13' jednadzbe R4-1s .. 14 uzimamo s pozitivnim. II' 12 i 16 uzimamo predzna- a Ez.. Da= 0 3 -1 0 3 -4 19 -1 5 =126 o SI. E5 i E6 s negativnim voditi racuna . (6) potpuno opisuju nacrtanu mrezu.l. 1... 130-30+90=12.. c) Sredene.... iednadzbe II Kirchhoffova zakona za konture I iII imat ce ob1ik: 60+30-130=11. =-63 =-189 -+ D2= -1 -5 . s negativnim predznakom II : E4 uzimamo s pozitivnim. 611 +012+513=-4 011+312-51a=19 iuko da metodom determinanti direktnom vrlo lako na1azimo: Da 13=. a izvor od 30 V s rregativnim predznakom. nalazimo nepoznate struje u pojedinim granama. U mrezi prikazanoj na s1. 91 90 . sto je cisto matematicki problem. 20Q TOQ (1).. b) I Kirchhoffov zakon pisat cemo za cvor 1.. a 13 s negativnim predznakom Prema tome.. c) U konturama I i IIodabrali smo srnjerove obilazenia u smjeru kaza1jke na satu d) jednadzba I Kirchhoffova zakona za cvor 1 glasit ce: 11-12-13=0 Prilikom pisanja jednadzbi II Kirchhoffova zakona moratcemo o cinjenici da u: Konturi (I) (3) Prije postav1janja iednadzbi II Kirchhoffova zakona pogledajmo !lto je s predznacirna pojedinih naponskih izvora i struja. D Dl 11=-' ~dje detcrrninante D1= 90V D' I-~ 19 6 0 I 6 0 I 6 0 I imaju vrijednosti: -I 0 3 0 -4 19 -I -I 5 -5 5 0 . ovisno 0 smjeru obilazenja doticnih kontura: jednadzba II Kirchhoffova III. Kontura kom. pojedine velicine mogu imati isti iii raalicit predznak u raznim konturama. Kao sto vidirno. u kojima smo naznacili struje II' 12 i 13..1· R). odredite struje u svim granama primjenom Kirchhoffovih zakona. glasit ce. Kontura Kontura .. II i • Konturi II: izvori od 130 i 90 V do1aze s pozitivnim... R2-1a· R6 (4) (5) (6) (40+20)+la· (10+20)-13. iednadzbe -E1-E2=-11 RI-12 . I: izvori od 60 i 30 V dolaze s pozitivnim.

I. ovisno 0 njihovu smjeru .. Rnk± .. Rzk± ... odmah pisati na taj nacin. Nakon sredivanja.otpora Rjk (j i'~ >>.. Standardni oblik jednadzbi n konturnih struja glasi: 11' Rll±12· R12± ±h· ±h R1k± " ... 1. odnosno tri..lQ j~dnadzbJl.predZnakom.~Qmh~dGtaze.[ [ 71/ ..3. r:!5' 1. Kin. zbog zgodne definicije tih struja. i ±11. ~1J:- 92 93 ...1ivlje~·s'PQziti. 1.5 A. R1 Rs+/1' R1 .~.~~~esl?~~itivnirnr -.+ [ .• ±In . imat ce oblik: Rs+la ..153. Rzn=EZ2 'L. a to se redovito i radi. izmedu cvorova 1 i 0 vladat ce napon: UIO=30 V ±/1 .~p!l1cQ!l!' ovisno 0 tome da Ii struje /1 i be tekukroi sumami otpor RIJ: u istom iIi suprotiiom srn:jeiif. R4-la Ra-/I .1 A i 12=0. Predznaci pojedinih clanova u jednadzbama (to su [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za n kontura) odreduju se na slijedeci nacin : clanovi hRu. 1..2.. R2Z± 81.l!!!kle clanovi kod kojih se javlja struja one konture za koiu piseI1.153. odnosno razlici. U svojoj osnovi jednadzbe konturnih struja nisu nista drugo nego jednadibe II Kirchhoffova zakona za pojedine konture. c) Postavljarno jednadzbe II Kirchhoffova zakona za odabrane konture. R1 Rs-/6' .152.kprek9 . U granama zajednickirn dvjema konturama stvarna je struja jednaka zbroju. EI-ES+E4=/s' EI-ES+E4=/s' EI+E(=/s' R&-/6' R4-/6· Rs-/s r L d) -E1 +E5-E4=/s / /e) EI-E5+E4+E2=/5' r - t?--1 .Odn_QS_n_QJleg3!iypun. r .viiliii".4hofJ t'OVirz.~!lIn(}yi"~mLkQd ______k2iih. 1. uzimajuci smier konturne struje kao pozitivan smjer obilazenja. R4-la R4-/6' . ampera teci u prerpostavljenom smjeru. Metodom konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c. Navodnike upotrebljavamo zato sto su te struje racunske velicine kojima pridajemo odredena svojstva.. ±h .153..Ako su za struje II i 12 sa sl. dobiveni iznosi: II = -0.. 1.Jednadiba II Kirchhoffova zakona za konturu II sa s1.. koja "teee" duz citave konture. u pojedinim granama teku struje: 1. ujedno sadrzan i I Kirchhoffov zakon. pa se mogu.. R21+ 12. konturnih. pa je zato cesto neprakticna.~ :~J' 4)'.1). u kojirna je. +In . R4+/6 . b) U svakoj konturi ucrtamo po jednu "konturnu struju" proizvolinog smjera. Bit metode je u slijedecem : a) Odaberemo g-(c-I) nezavisnih kontura. Ostali . zbro] otpora u grani zajednickoj j-toj i k-toj konturi. jednadZbe imaju redovito standardiziran oblik. R4-/S' .152. dok ce struia 13 od dva ampera teci od cvora o prema cvoru 1. Rl Rs-/1· R1· .uahuhvac~ne konrure i i . METODA KONTURNIH STRUJA Direktna primjena Kirchhoffovih zakona upucuie na relativno velik broj iednadzbi. ±In· Rln=Ell .Prema tome. Rnl±/z' gdje su: Rnz± . r f) Dobiveni rezultati kazu nam da ce struje II i 12 od jednog. U dijelovima koji pripadaju samo to] konturi konturna struja jednaka je stvarnoj struji. R6-/1 . In:~d. s tim da su uzeti u obzir i njihovi predznaci zbroj otpora u k-toj konturi b) UIO=lOV - c) U10=0 V d) UlO=-IOV e) UlO=-30V 81. dakle na onoliko jednadzbi koliko bi trebalo postaviti za II Kirchhoffov zakon.llJ2.clo. R6-/1 . Rnn=Eml> - It Eu Rklc struja k-te konture zbro] aktivnih napona u k-toj konturi..

154. dakle stvarne struje..J •••J" fa1 =11 . . dobivamo na osnovi onog sto je receno R.. dobiveni rezultati za konturne struje mogu biti pozitivni. RI3+I.154. i.J . se smjer poklapati sa srnierom konturne struje veceg iznosa. 1. onako kako je napisana.. postavite sustav jednadzbi konturnih struja. pretpostavlja se dn tece sliieva nadesno.. R21+12· R32+13· R33+I. i - Rjesenje a) Kad bismo ovu mrezu htjeli rijesiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. R43+14• . Struje u granama izrazene su u ovom primjeru opcim broievima. c) Postavljamo standardni oblik sustava jednadzbi za konture 1...+R. (2). R12+13 . R24=E22 R44=E44 (I) (2) =12-1a IR1O=I3 I&ls=I4· Zaustavimo se na trenutak da bismo neke momente posebno istaknuli. (3) i (4) nasli bismo struje II' 12. trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadzbi s 8 nepoznanica. ]. IR5 =11+14 lR4 =11-12 81. i onda odredimo struiu u zajednicko] grani zbrajanjem odgovarajucih konturnih struja. negativnih konturnih struia. Pri odredivanju struia u granama zaiednickim dvjema konturama treba obaviti zbrajanje. - . U obliku u kojem ic to napisano sadrzan je vee i pretpostavljeni smjer rezultantne struje... Ako su zudane vrijednosti elemenata mreze. II' Rll-I2 -II' II' R31-12• II' R41+12· gdje su: Ru =Rl +Rr. J 95 .2+Ia' (3) (4) R3S=R7+RlS+R12+Rll+RlO 94 Po prvome. R34=E33 R. Da budemo konkretniji: za struju IRr.. a c=5. R23+I..+Ra+R2 R22=R4+Ro+R8+R7+R6 . jer ie g=8..J .J d) Rjesenjem postavljenog sistema iednadzbi nalazimo kontume struje. ali ne i granu) 3 nemaju zajednickih grana) . 1. rezultantna struja imat ce iznos jednak njihovoj razlici. dok se za lR4 pretpostavlja da tece nadolje. ako ih ima..=R14+RlS+R16+Rs+R9+RS R12=R2~=R4 R13=R31=O (konture 1 R14=R41=Rs R23=R32=R7 R24=R42=R9+RS Ra4=R43=O E11=E1-E2+E3 E22=E4-RS-E3 E33=E7+E6 E'4=-E2-E8+E4 d) Riesavaniem [ednadzbi (1). Ako ne teku. Stru]e pojedinih grana. 2. Za mrezu prikazanu na slid 1. prethodno izracunatih konturnih struia.. R22-13 . i I. ako one kroz tu granu teku u istom smjeru. Struje u pojedinim granama (oznacit cemo ih indeksom koji se poklapa s oznakom nekog element a promatrane grane) bit ce: (konture 3 i 4 imaju zajednicki cvor. najprije korigiramo srnjerove. RI4=Ell . b) U 4 odabrane konture ucrtavamo konturne struje II' 12.J .0. Pomocu konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c-I)=4. dok ce .pod b). odnosno odbijanje.154. IRs =12 lR? . 3 i 4: . odnosno negativni. . Ia i I. Stvarnu struju u pojedinoj grani mozemo tada naci na dva nacina. fao =12+1..

5a). 13=-0.22. na prirnjer srnjer kazalike na satu.103+13 sto nakon sredivania prelazi u: ·(2+3+1)· =r: 10· 11-4. h. U tom ce slucaju clanovi sa Rick biti pozitivni. na~in Nakon korigiranja srnjera konturne struje SI. Ilustracije radi. D 0 0. Konaeno. u Ilk ~ I. 7 Osnove elektrotehnllte zblrka SI. 1.155. 13=0. 103+12.k . 1 0.2.08 .155.22 -2 0 6 1=704 I[=-20mA. 0 cernu ce ovisiti predznaci pojedinih clanova U· postavljenim jednadzbama.12-0. najprakticnije je u svim konturama odabrati isti smjer. b) Za odabrane konture (s1.24 ::J 8'l 1': :0 Ibk : --r T •+ / r I 1. Zadana je mreza prikazana slikom struja odredite struje u svim granama. 1. a Rjesenje '. .-~ 'e ~ b) t.24 D = 1.. D 1=-14. 1. I .103=250-60-50 103=60+10+150. Izracunate vriiednosti konturnih struia (uzimaiuci u obzir i predznak) uvrstavaiu se u opceniti izraz za struju u zajednickoj grani.04 3U2 190 V [3 Ikf2 2kQ + =I~~ 24 -0.155. " I'b . 103-13. I - . 1.0-12.. Drugi je nacin cisto formalno-maternaticki.14 DJ '2- r. a svi ostali negativni. . kaZimo jos nekoliko rijeci 0 izboru srnjerova konturnih struja.14 0'11-2.11+14. e) Postavljamo jednadzbe konturnih struja: II' (3+1-f4+2) . 96 [2+6. 155a) uertavamo konturne struje 11. 1.4. 12 i 13.. 3kf2 a) 150 V Sada rnozemo izracunati struje u pojedinim granama.12-2. struje t.14 0. c prlmjera 97 ._L c) -4..13=0. '. . .. 15.155b)). sve u smjeru kazaljke na satu.24 0.:«: I" . -. lQ3-12' 4· lQ3-1a' 0=-190+200-250 (4+5+2+3) .. potrebno ie odabrati 3 nezavisne konture.0.22 -4 14 -2 --4 14 -2 12=10mA metode konturnih D2=1~~ D3=1~~ D tako da su: -2 1=7. to cerno uciniti na oba moguca nacina: 1. a) Buduci da mreza ima 6 grana i 4 cvora.14 =28. b.22 -4 14 -2 -0. 1a=40mA. Buduci da je izbor potpuno slobodan. /sl. -11. sto dodatno olaksava direktno pisanje jednadfbi.16 0.2. -11. Primjenom Rjesavanjern uz pomoc determinanti nalazimo: 11=-.. Rezultat svojim predznakom i iznosom daje podatak o smjeru i velicini trazene struje._D2 D -2 0 6 0 6 gdje su: l D3 13=-.

. nacin Na osnovi sl. II/. e) zadatak je neodreden..k. konturnih struja za konturu sa strujorn 12 sa s1. Iednadzba oblik: smjerovima. .4 A.. .. 1.6 A.. struje la i Ib bit ce: a) Ia= -0. Ako su za konturne struje II' 12 i 13sa s1.=-0.156. zato je smjer struje Ie prema gore) Id = 12= 10 mA (smjer zdesna nalijevo) III III "'I lj= 13=40 mA (smjer kazaljke na satu).. ..=11-12=-30mA I.2 A IIJ= 0..=I2-13=-30mA I~=I3=40mA.3 A i Ia= -0. Korigirane struje I~k' I~k i I..157.. c) Ia= d) 1.1 A 12=0. sto se.1. 1. 1.4 A.. 81. II' (Ra+R4)+I2• (Ra+R4+R6+R7)=Ea+E4-Es b) -II' d) (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+R6+R7)=Es-E4-Ea \.. R. 1. Prema tome. naravno. 81. I~ i I.156.2 A IIJ= 0.=IO mA Id=I~=IOmA Ie= I~k=30 rnA If=I.=I2=IOmA I~=I2=IOmA I. radiIi mi na jedan iIi na drugi nacin. i It bit ~e: od kazalike na satu) Ia=I1k=20 mA (smjer suprotan Ic=I2=IOmA Ie=I3-12=30 I/)= l1k+ 12=30 mA (smjer na gore) (smjer slijeva nadesno) mA (buduci da je 13>12' od Is odbijamo 12.i. e 1. moglo i ocekivati.=40mA u naznacenim 1. [er je E4 idealan naponski izvor bez unutarnjeg otpora. 2.@ II' (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+Rs+R7)=Es-E4-Ea 12' (Ra+R4+Rs+R7)=E6-E4-E3 .) t. .. 'sY . daju konacnu sliku strujnih prilika u mrezi.157.. 0.= -0. r . tako da je potrebno provesti korekciju.155c) nalazimo: •I'=I1=-20mA a I. izracunati iznosi: II =0.4 A.2 A Ib=-0.156.2A...157. Negativni predznaci uz rezultate za stru]e I~. 1.4 A.5 A. uz korektno ucrtane I. J J a) . u granama ce teci struje: Ia=I~k=20mA Ib=I~lc=30mA' Ic=I. imat ce .. b) IIJ= -0.= 0.2A 1tJ= 0. I~ i I~ znace da one teku u suprotnim smjerovima. sliku identienu onoj dobivenoj na prvi nacin. J - J - J .. 1. 7' J- - _J99 9S .

-. c) Postavljamo sustav iednadzbi I Kirchhoffova zakona za cvorove 1.. Struje koje ulaze u taj evor uzimamo dogovorno s pozitivnim..f)\ z. '1'·...j . To nije neophodno.159b).. Rjeienje Pretvorivsi naponske izvore u strujne. Gnl-'Pz . 2.158. dvoini odnos.. a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove.k - zbroj vodljivosti zbroj vodliivosti koje ulaze u k-ti cvor koje direktno povezuju j-ti i k-ti cvor. . E2 -'cpa-=--!t--( -+---+--+-+.159. vrativsi se na prvobitno zadanu rnrezu (ako je izvrsena pretvorba naponskih izvora u strujne). . 1..158.-<pz -+. 2. '+'Pn . METODA NAPONA CVOROVA 1. Gak- ••• -'Pn • Gln=Ill b) Uo. . za koju..3.158..R2 101 . d) Uab= -<PI' G21+<P2.. • -.. a ostale oznacimo sa 1. 70 V. na nacin potpuno analogan metodi konturnih struja. a kod zadaaih vriiednosti elemenata mreze rezultat ce svojim predznakom potvrditi iii pobiti tu postavku. nulti. 1. . n. n . cime zapravo dobivamo napone izrnedu cvorova 1. n. 'Pn.1.R7 R4 RI . formalno gledano. ali se time izbjegavaju zabune do koiih bi moglo doci pri postavljanju i rjesavanju jednadZbi i interpretaciji rezultata..R2 R7.. . - S1. Glck G. . Ucb=-60V Ucb=-60V. 2.. '2. 1. -c-'Plr' Gnk.R4 Rz. -1'1 ~1O I ~..159a).. vrijednosti: I. jednadzbe napona cvorova imat ce analogan i standardiziran oblik. No krenimo redom. . n. lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima. Metodom napona cvorova poetize se analogan rezultat. 'Pn mjerene u odnosu na referentni cvor 0.• .b=-100 c) Uab=-80V. . Sustav jednadzbi koje cemo postaviti bit ce sustav za potencijale cvorova 1. b) Ako se u mrezi nalaze strujni i naponski izvori. dakle za potencijale 'PI' 'P2' . jedan od njih odabiremo kao referentni.. Primjenom rnetode napona cvorova odredite struie kroz otpore R2. R4 i R~ iz rnreze sa sl... a one koji izlaze iz niega s negativnim predznakom. < -. pa ce opet ukupan broj jednadzbi biti smanjen. napona i struje te otpora i vodljivosti postoji tzv. Ucb= Ucb= Ucb= 60V 60V 60V Gll-<pz' G1Z- ••• -'Pic' -'Pk G11c.. U napisanim jednadzbama 1 zakona sadrzan je i II Kirchhoffov zakon.. . . d) Rjesavamo postavljeni sustav jednadzbi i nalazimo iznose 'PI' 'Pa. preporucuje se da se svi naponski izvori pretvore u strujne.. za potencijale pretpostavljamo da su pozitivne velicine. nakon prethodnog odabiranja i numeriranja cvorova. Naponi Uab i Ucb sa s1. 2..i cvora 0 sa 'Po =0. (~)Uab= gdje su: 'Pic potencijal k-tog Cvora zbroj struja sto ih tjeraju strujni izvori u k-ti cvor. II = 1 A i Iz= -1 A. Postavljanje sustava jednadzbi po metodi napona cvorova odvija se.. -<PI . c) lz izracunatih potencijala. jednadzbe dobivaju svoj konacni. Gzn=I22 100 V. standardizirani oblik: <Pl' a) Uab= 100 V.3. dobivamo mrezu prikazanu na sl. G22- . Kako izmedu cvora i petlie.. uz izracunate iznose konturnih struja A (_ I . V. Prikladnom definicijom konturnih struja postignuto je da iednadzbe II Kircnhoffova zakona sadrze u sebi i jednadzbe 1 Kirchhoffova zakona. Gnn=Inn. 1. imat ce. Gn2. 100 1 1 J 1 1) (1 1) l' e... Nakon sredivanja. 1. +sp« . postavljamo sustav jednadzbi: ({II . .. Pisuci jednadzbe s opcim brojevirna.Rl R6 . .

1u R.. Primienommetode sa s1... 1.160. I" i 15 irnaju iznose: Struje kroz R2. b 103 - 102 . Rs=25 n.. na osnovi koje mozemo pisati: IR2 UR2 R2 CPC(CP2-E2) R2 (smjer slijeva nadesno ) b) 51. (smjer nadolie). . b Pretvaranjem naponskih izvora u strujne dobit cemo mrezu sa s1. 1.160b). Navedeni smjerovi struja proizlaze iz pretpostavljenih polariteta napona. 1. a .:. 0) RJe§enJe SI. oj V napona cvorova odredite struje u svim granama mreze E.r Ia5= ~5=!~0 . . R3=80n.159. R4 i R6 dobit cemo tako da se vratimo na prvotno zadanu rnrezu prikazanu na sl. ." - IR4= UR4= CPI-CPS (smjer slijeva nadesno) R4 R4.. R7=200 a. ~ . . u kojoj su umjesto otpora uvedene niihove vodljivosti.. U mrezama sa zadanim elementima rezultati svojim predznacima pokazuju jesu li polariteti napona i smjerovi struja ispravno postavljeni..160. R1=R8=50n R2=20n. 1.159a).160a).. I. R4=100n.=600 V. Zadano: El=E3=150 E2= 100 V. struini izvori II' 12. 1.. .. 1...I £. sadrzanih u izrazima za razlike pojedinih potencijala.1. a.160. 13. . t bJ SI.

'. 1..Gs=I. bit ce: napona cvorova 1. <P3=-loo V.5 I .. sto ie na s1. -12· 'Pz-4 ' 'P3=-50 -3' 'Pl+10· 'P2-7' '1'3=1350 'P1-7. ~:1. 1..1 ~ <. --c) ).161. 'PI' h= ['P1-( -EJ] . na ovim potenciialima: 'P1=-50V.160.160a)..5 A (smjer od .5 'G6=-1 U prema 3) h=('P3+E4-'P2) Ig=['Pa-('P3+Es)) A (smjer od 3 prema 2) A (smjer od 3 prema2).5 I D=I -1 -7 10 I 538.5 A (smjer od ° prema I) -'1'1' Ga1-'1'z' G3Z+'1'3' G33=-I4-15.=('Pl-'P3) . 'P2+20. iz koieg nalazimo potencijale '1'2 i '1'3 kao: Da '1'3=-' D gdje pojedine determinante D1= imaju ove vriiednosti: -1 I -50 1350 -1800 -7 10 -4 -7 =-26925 20. G1=2 A (smjer od 1 prema 0) lC=('PI-Ea-'P?)' G4=-2.~ E1 [1=-=E1.' G13=I2+13-11 . G8=2 A (smjer od 1 prema 3) 1.=(0-'P3) . Prema tome.OI Rl D2=[ ' G23 I " 8 -3 -12 8 -3 -12 8 -3 -12 -50 1350 -1800 -I 10 -7 --4 [ 20.. 'P2=+50 V Stru]e u poiedinim granama mreze sa sl..5 ~ jednadzbe Stika 1. 1.g I I E2 2=---=E2 R2+R3 G4 Gs • D3=1 E3 13=-=E3. u odnosu na ever 0. Iednadzba napona cvora 3 sa s1. 1. 2 i 3 nalazit ce se. Gll=G'23+Gl+GS+G4 G1Z=G21=G4 GI3=G31=GS G22=G~+G5+G6 G23=G3Z=GS+G6 G33=G7+GS+GS+G6 Uvrstavanjern zadanih vrijednosti i sredivanjem izraza dobivamo sustav [ednadzbi: 8 ' 'PI-I. cvorovi 1. koja je zbog preglednosti posebno skicirana na s1.161 imat ce oolik: . G~3= 1... R4 E4 14=-=E4' Rs E5 15=-=E5 -7 -50 1350 =-53850 -1800 -4 -7 20. G7=0.16Oc).· Na osnovi predznaka za struie Ie i Ig zakliucuierno da je potrebno izvrsid korekciju njihova pretpostavlienog smiera.. . 1. 2 i 3 imat ce oblik: 'Pl' Gll-'P2 .. 104 105 .. c Re G6.160c) uCinjeno uvodenjern korigiranih i crtkano oznaeenih struja t. GI2-'P3. - -'1'1' GZ1+'Pz' G2Z-'P3' gdje su: G23=I4+1s-Ia Ia=(Ez-'P1) .5· 'P3=-18oo.5 A (smjer od 2 prema 1) Id.. i Ig".5 - 26925 j.

: .~:.20 V... 2. uzimajuci u obzir i njihove smjerove.4.. 3 - 51. nalaze. Is=2 rnA Is=-2mA Is=-6rnA 15=-6rnA Is=2mA. 9'2= -10 V i 9'3= 30 V. kroz otpore od 10 kQ i 5 kQ teci ce struje 110. nalaze. tako da trazenu struju 51.'prllvo opisana metoda moze se prosiriti i na skupine izvora. r "f R7 _r SI. Ako. izracunamo struju.. 1. napon izmedu tocaka a i b bit ce: a) Uab=13 V b) Uab=33 V (:!f)Uab=-27 d) Uab=27 V e) zadatak je nerjesiv. e) 110=-1 rnA. - 106 107 .. na potencijalima: 9'1= . TOkQ .. b) l]o=5mA. Ako se cvorovi I. Kad smo to obavili. na potencijalima: 9'1=+20V. Nakon toga uzimamo drugi izvor. 9'2=-lOV. . 1. U linearnojmrezi " - nnlazimo J110ZC se upotrijebiti superpozicijom djelovanja pojedinih skupina. 9'3=+50V i 9'6=30V.. .1.3. nairne. u odnosu na nulti cvor.. jer nisu poznati svi e1ementi.!~ 1. 1. . . l. 1. te opet odredujemo struju. nalazimo stvarnu struju u promatranoj grani. a preostale odstranjuiemo. d) 110=1 rnA.. odnosno Is. svi izvori zajedno odreduju iznose struja u elementima mreze.162. uzmemo jedan od izvora.163. jer se oni ponasaju kao piiSivnl elementi. Prakticki. 3 i 6 sa d.162. I tako redom za sve izvore. Metoda superpozicije [edino u linearnim mrezama. struie mozemo naci i metodom superpozicije. a strujne i§kljueirno). onda cemo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora. No niihove unutarnie otpore "ostavljamo" u mrezi.161... u odnosu na nulti cvor. r 1..162.. . a sve ostale odstranirno (naponske izvore kratko spojirno.. Superpozicijom dobivenih parcijalnih struia. V . to znaci slijedece: da bismo odredili struju u promatrano] grani. METODA SUPERPOZICIJE s vecim brojem izvora.163..163. Ako se cvorovi I. @110=5rnA. 2 i 3 sa sl. ovog iznosa: a) 110=5 rnA. 1.

. U mrezi prikazanoj na s1.. rnjenjujuci metodu superpozicije: d) r . b).165a) odredite struju kroz otpor od 30 il.L 1. a. c) i d) nalazimo struje II' 12. b... 1.165.= __ E_2__ .165. 1.. a .164. Rz+R ' R: . b. R2+ Rl·R Rl+R . Uz kratko spojeni izvor E2 struja 1'= '[ E1 Rl + Rz·R Rz+R R2·R 1 . 1...165.. pri ... 13 i 14: 109 SI. 1. d. i . 20f2 [ r L e) SI.. U mrezi prikazanoj na s1.164. Rjesenje Na osnovi slika I. na osnovi sl..1- • R1·R Rl+R 20Q tako da je stvarna struia kroz otpor R: 1=1'-1".164b) je: c} I.I64e) : 1. c.164a) odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije.__!_ R q5A dok za 1" nalazimo..165a). 1. l. 25n [ L 2AI f? R 20>2 r b) 0) b) c) 2Sn L r SI. c tOO>2 r 20n Rje8cnjc I' (81. e [ 108 o} -. 1. 1.

. j j ~ 1 1 I I Prema Theveninovu teoremu. Unutarnji napon i otpor. lkQ i smA J - "'" J J 1. b) 1=15 rnA c) 1=20 lIlA . 1. 110 1/ i j 111 . iznosi: a) p= 12 W b) P= 1200W - . 20V . idealna i suprotno usmjerena naponska izvora U. lkQ Rjdenje Da bismo dokazali ispravnost Thevenincva teorema. Obratno. ~). potpuno su odredeni elementima dijela mreze koii nadomiestamo.167. .6 A 100+75 75 ._j" 150 12 =----:-:=-.)minus"-pol ET bit ce okrenut prema toeki a. . (Napominierno da se napon Uabo razlikuie od napona Uab izmedu tocaka a i b zatvorene mrezel) Taj napon. 1. bilo koji dio aktivne linearne mreze.8A 75 1 a) U(lb=O b) Uab=lO V c) Uab=-50V d) Uab=75 V _/ 50+30+20 0. tj. 1.5 u smieru zdesna nalijevo. iznosi: a) 1=5 rnA \ ! 'I A . ako je Uabo negativan (tocka a "negativnija" od tocke b) . 25·(50+30+20) 25+50+30+20 0. d) 1=25rnA ~ + e) zadatak nije rjesiv. 14= 25 20+30+50+25 1. 1. 100+ 100·75 100+75 13=0. izvorom s unutarnjim naponom i otporom.169a) predocava shematski zadanu mrezu u kojoj je potrebno odrediti nepoznatu struju Ip kroz otpor potrosaca Rp. sto znaci da je tocka a "pozitivnija" od tocke b.r "'" .. jer je naponski izvor idealan. Nadomiesni Theveninov napon ET odredujemo tako da izracunamo iii izmjerimo napon Uabo na otvorenim stezaljkama a-b linearne mreze... oznaceni sa ET i RT (Theveninov napon i otpor). i po polaritetu.I. si.169. ima vrijednost: .. Slika 1.f))p= 144 mW d) p= 144 W e) P= 12mW.2A J SI.····-mo·m izmierimo ukupni otpor izmedu toeaka a i b nadomiestenog dijela mreze kada na njih nije nista prikliuceno izvana.166. tako i po polaritetu (ET).-=_=_ .167. promotrimo slike 1. b) i c).. sa s1.5. dakle mreze u kojoj se naIaze i izvori elektricne energije..168.. 1. Napon izmedu stezaljki a i b idealnog strujnog izvora sa s1. 81.166.3. Ako u granu u kojoj se nalazi Rp ubacimo dva iednaka. Naponi U mogu biti bilo - 1. Iz ovoga odmah zakliucujemo da struju u nekoj grani mreze mozemo odrediti tako da preostaIi dio nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor ET i RT prikliucimo promatranu granu. THEvENINOV TEOREM tako da kroz otpor od 30 n tece struja: 1=/1+/2-/3+/4=1.168.Time se dobiva jednostavan strujni krug u kojem nije tesko naci trazenu struju uz poznate ET i RT. moze se nadomjestiti s obzirom na dvije stezaIjke (a i b) realnim naponskim izvorom. 11=2· 1 _1_+_1_+_!__ 100 100 75 100·75 . Snaga na otporu od 1 kn sa s1... Primjenom metode superpozicije dokazite ispravnost Theveninova teorema kod linearnih mreza istosmjerne struie. Preostaje jos da kaZemo na koji se . struja Ip ostat ce nepromiienjena.168. _!_~0.1 A . 1. Time je ET odreden i po iznosu.. "plus"-pol nadomjesnog izvora ET bit ce okrenut prema tocki a.167.bab=85 V.:.5.169a)..ojene naponske izvore i iskljucene strujne (ostavliajuci pri tome u mrezi"njihove· unutarnje otpore) izracuna. Theveninov otpor RT odredujemo tako da uz kratko ~. 1.166. Struja I. to je upravo napon ET• Ako Uabo ispadne pozitivan. izracunata metodom superpozicije.nacin odreduju elementi Theveninova izvora . -=O. izracunat rnetodom superpozicije. i to kako po iznosu. izracunata metodom superpozicije.

mi sve izvore iz mreze sa s1. e. A i B.. dobit cemo: Rp+Rp . b. Bucuci da smo za vriiednost napona U odabrali upravo Uabo.- kakvi. Na osnovi svega ~to ie receno 0 smislu Ep i Rp. i to tako da prvo djeluju izvori skupine A. izgledati kao sro je to pokazano na s1.169f). 1. a zatim skupine B. c. Tu kombinaciju cemo uvijek moci izraziti nekim ekvivaIentnim otporom.. prema tome: Uabo a stvarna struja Ip: Aktiyna ttoeorno mreio b c) :0 ~ R.169.169a). 1. Da bismo nasli Ep i Rp. 1. odabrat cemo onu vriiednost koja nam najvise odgovara. Zadano: I1=I2=100mA E1=25 V.170. U skupini A neka se nadu svi izvori iz "aktivne linearne mreze" i Iijevi izvor Uabo. pretpostavliamo da je UabO>O. . l. 1.170. koja je preko stezaljki a i b prikljucena na Uabo i R1!' kao Sto je to pokazano na s1.. dakle. Umjesto da stavimo proizvoljan iznos napona U. Ostavljeni unutarnji otpor zaiedno s otporima 112 - - a) Sl. 1.=0. _ __ b eo) SI.. 1. 169b). Opcenito govoreci. E2=10 V._ a PosiYne uneor nc mrrio Rp -. Skupinu B sacinjavat ce.169c) vrijedit ce i za sluca] 1. R1=R2=10n R3=R. nazovimo ga Rp. Buduci da je struja Ip ostala nepromijenjena.=30n R6=40n. trebala bi. Na ta] smo nacin prvotno zadanu mrezu sa s1.. f :W· a f) d) Mreza u kojoj bi kroz Rp tekla izracunata struja Ip. a f Rjeiienje I \ Citavu mrezu. II.l69d). U mrezi prikazanoj na s1.a Akrjy{lo Aktiv(la tineoma o Rp '-- . Promotrirno sada malo poblize s1. Struja I.1. Aktivna lin~orna mreto Uabo Rp Rp+Rp Uvedemo Ii umiesto Uabo oznaku Ep. a) djeluju izvori skupine A: Ova situacija prikazana je na s1. kao i na osnovi izraza za struiu Ip. £3=11 V . To stanje prikazano je na s1. prema tome.169c). _ ..169c) mozemo podijeliti u dvije skupine. U konkremo zadanoj mrezi ti bi izvori bili poznati. b) djeluju izvori skupine B: U ovom slucaiu "aktivna linearna mreza" prelazi u "pasivnu linearnu mrezu". .. 1. samo desni izvor Uabo.16ge). tmeomo mreio mrela b 0) b) :0 +1 - u I---I - J • R. To je napon UabO' napon koji se javlja izmedu toeaka a i b kada na njih nije nista prikliuceno. pod uvietom da su jednaki po iznosu. 1. lako zakljucujemo da smo potvrdili ispravnost prethodno formuliranog Theveninova teorema. 169a) preuredili u mrezu sa sl. 1.. jer su iz nje iskljuceni svi izvori. Primijenirno sada metodu superpozicije. S izuzetkom otpornika R" nadomjestit cemo Theveninovim izvorom. Kako radirno s opcim brojevima. mreze rvore sada neku kombinaciju otpora.170a) odredite struju kroz otpor R7 primjenom Theveninova teorerna. 8 Osnove elcktrotehnlke zb1rka prtmjera 1I3 . a. rezultati dobiveni na osnovi sl. . lako zakljucujemo da je struja 1. 1. jer se neki nalaze i u diielu oznacenom kao "aktivna lineama mreza". Dva ucrtana izvora Uabo nisu [edini izvori.169c). nazovimo je "pasivnom Iinearnom mrezom". bit ce. prekinimo granu u kojoj se naIazi R7 na mjestima a i b.

No da bismo mogli naci i iznos te snage. a.. R6=30 I..171b) otpor Rz odstranjen je iz mreze. nalazile na istom potenciialu.. ilR. a to opet navodi na zakljuCak da R6 ne utjece na ukupni otpor izmedu toeaka a i b. kao sto je poznato.Na osnovi nadomiesne sheme sa s1. _y_ =. Ako je most u ravnotefi.170.. dakle.-:J J "" Pretvorivsi strujne izvore u naponske.. 115 _" -. 1. 1.:- . . Istu mrezu otpora dobili bismo i kratkim spaianiem naponskih izvora i iskljuCivanjem strujnih sa 81. 1. I '.. Na s1.. RT+R7 koja tece u smjeru od a prema b.6'.. f2. 1.J' Do prilagodenja otpora potrosaca na unutarnji otpor izvora dolazi. Ako kratko spojimo naponske izvore i iskljuCimo strujne te dobivenu kombinaciju preglednije nacrtamo. pa zatim na njega ponovno prikljucimo Rz. a.170a)._+ U z t: :" ("-! . 890 =01 A 8900 ' . ) J . Ako je tako. .'. ~ . d 13-"'. R. R7=90 a. c.i. b.l7lc).170b).. -.. .. 1. Pogledajmo prvo koliki je Rp. E3=10V. I' 1/1. Uvrstavanjem zadanih vrijednosti nalazimo: 890 ET=Uabo=V.. R5=10 »: '-\.. pa kroz R6 ne bi tekla struja.170c).+E3+1· ~ (zbog prekida izmedu tocaka 'iz i b kroz R3 ne tec~ struja) gdje je: .'\) . onda R6 mozemo 8· .. 1._ . J "" d) c) SI. \.'. a. 1. - 114 115 . u kojoj su kratko spojeni naponski izvori sa s1.. J "'. 1.=60 a. koja predstavlja mosni spoj otpora. Rz iz mreze i nademo Ii nadomjesni Theveninov izvor. E4=150V /1=12=2 A R1=R2=40a R3=20 III ~C~ b) Rs R. a "" Otpor RT nalazimo na osnovi s1._ . ~. uz doveden napon na a i b. To znaCi da ukupna struja koja bi usia na mjestu a i izasla na b ne hi ovisila 0 R6. iz koje proizlazi: ET=Uabo=-E2+0· &+1. R. Izvadimo Ii. Otpor RT bit ce. R.171./ =. 1.170b). 1.--- oj -.. . kad su oni jednaki. 1. tocke 2 i 3 bi se. dakle: R =R3+ (R2+Rl+Rs) (R6+R4) T . maksimum snage dobit cemo uz uvjet da je Rz=Rp. dobit cemo s1.171a) da bi se na njemu razvila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? Zadano: E1=80V. . I Rjesenje SI. R4-12' R. E2=15V. -: '\~. R2+Rl+Rs+R6+R4' sto nakon uvrstavania i sredivanja daje: . dobit cemo mrezu prikazanu na s1. Koliki mora biti otpor Rz iz mreze sa s1. potrebno je odrediti i Ep.171.170d) nalazimo struju kroz otpor R7: r RJ I!.

171.. 20=30 . . izracunat cemo. R. Numeriramo li cvorove 0.171b).171d). RZ=20 fl.171c) da bismo pojednostavnili raeunanje RT. Da bismo odredili napon Ur. r o e) SI. 1. 1. i iskljuciti iz rnreze sa s1. mozemo pisati: RT=Rab= (R7+R4) (R125+R3). b. R. morali bismo provesti transfiguraciju jednog od njegovih trokuta u zvijezdu i onda naci RT . e c) SI.. 150 4 . e • ... Vrativsi se ponovno na originalnu rnrezu sa sl.. na osnovi poznatih Cf'2 i Cf'3' potencijal tocke b. I. 2 i 3 u odnosu 11areferentnu tocku O. d. Prema tome. gdje je: ET=(~:. a odatle onda i Ua». prvo treba pogledati da Ii je zadovoljen uvjer: Pri trazenju ET krenut cemo opet od sl. morat cemo naci potencijale tocaka a i b. 1. b) Kad most ne bi bio u ravnotezi. R7+R4+R12s+R3 sto nakon uvrstavanja i sredivanja daje: RT=-.. 171b).. Za ET i R'x nalazimo: . 1. • • • e 2 ~ o . I. 116 .~(. R. . b . Uvrstavaniem zadanih vrijednosti nalazimo: 90 . Tako dobivamo jednostavan strujni krug prikazan na sl.' i E..II)' R1+R2 :ll~~:=O 117 R~= Rl . naibrze cemo doci do rezultata ako 12 i R7 pretvorimo u jedan ekvivalentan naponski izvor.-:. 2 i 3 kao ?lto je to ucinjeno na slici. a elemente mreze izmedu Cvorova 1 i 0 te 2 i 3 zamijenimo Theveninovim izvorima (E~. 3 d) G R. . 1.. 60 Buduci da je most u ravnotezi.). 1. u kojem lako odredujemo potencijale tocaka 1.171.

...
dok su E:;' i R'T: Rp=d) Ep=E', 2400. 11 e) Ep=--E, 3 2

R
2 R 2
R

a

b

..
....
R

R;'

(Ra+R4)

Rp=-

. R6 R4+R6 Ra+

Struja I (slika 1.171d) bit ce, dakle: 1= 12R7-E;_ lA, R7 + R;' + R5 + R:;..
U

3 Rp=-R. 4

+E

t

E

+

R

....

St. 1.112.

..
....

pa su potencijali tocaka 1, 2, 3 i a

odnosu na tocku 0:

'Pl=I· R;'=20 V 'P2='Pl+I' }?7-12 R7=-70 'Pa=-I ·R5=-10 V V

1.173. Nadomjesni Theveninov 3 a) RT=-R 2 ,.RRT=2R c) iRp=R

otpor za mrezu sa s1. 1.173. iznosi: R

..
R

'Pa='PI-E2=5 V. Potencijal tocke b bit ce, na osnovi sl, 1.171b): 'Pb='Pa+Ea+I'. Ra, gdje je: I' 'P2+E4-('Pa+Ea). Ra+R4

i

\:j

2 d) _RT=3R e) RT=3R.
R

...
...

..
....

.....

Uvrstavanjem zadanih vrijednosti dobivamo: tako da je: 'Pb=20 V, ET=Uabo='Pa-'Pb=-15 V.
St. 1.113.

Polazeci od nadomiesnog spoja prikazanog na sl. 1.171c) kojim je nadomiestena mreza sa s1. 1.171a) i uzimajuci u obzir Cinjenicu da je R",=RT, odredujemo maksimalnu snagu: Pm=--= 4RT 1.172. Elementi nadomiesnog s1. 1.172. imaju vrijednosti ;

...
....

E~

1,5 W. izvora ET= Uabo RT za mrezu sa RT=R 2
4

...
7

1.174. Nadomjesni

Theveninov

otpor za mrezu sa s1. 1.174. iznosi: a) Rp=-R 5 b) RT=4R ,-,,",:\ 3 IC)IRT=-R
.~!

Theveninova

Rt=2_R lIS

2

....
119

R

2R

b

SI. 1.174.

)
SI. 1.175. a, b

b)

1.3.6. NORTONOV

TEOREM

Rjesenje Nadomiestlvsi strujne izvore naponskima i kratko spojivsi tocke a i b, dobivamo mrezu prikazanu na s1. 1.175b), u kojoj odreduierno struju I» = IN, Zbog kratko spojenih tocakae i b bit ce: Ik= gdje su: l'
4Gc ·i·.~r;__

~

-

Po Theveninovu teoremu, neku Iinearnu mrezu ili neki njezin dio moguce je nadomjestiti, s obzirorn na dvije stezaljke, ekvivalentnim naponskim izvorom. Kako se pak svaki realni naponski izvor moze zamijeniti strujnim, jasno je da je tu istu konfiguraciju moguce prikazati i strujnim izvorom, 0 cemu zapravo govori Nortonov teorem. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora IN i RN (Nortonova struja i Nortonov otpor) mogu se odrediti posredno preko ET i RT, a mogu i neposredno, koristeci se odnosima koji vladaju izmedu naponskog i strujnog izvora. Iz tih odnosa slijedi da je RN=RT, pa se, prema tome, ovai otpor odreduie onako kako je opisano u prethodnim primjerima. Struju IN mozemo izracunati tako da kratko spojimo stezaljke a i b mreze koju zelimo nadomjestiti po Nortonu te da odredimo struju kratkog spoja na tom mjestu. Ova struja, struja It, bit ce jednaka Nortonovoj struji IN. Ako ona kroz kratkospojnu granu tece od a prema b, strelica od IN bit ce u nadomjesnom izvoru okrenuta prema tocki a, odnosno prema tocki b, ako joj ie smjer suprotan. .,

1'+ I",
I ':".

:>

12, R2+E1 R2+Rs+R3

; s:

,IJ

It__

1"=, E2+I1• R1• R4+RI

Nakon uvrstavanja zadanih vrijednosti nalazimo: !t=IN=lO

rnA (smjer od

a prema b).

Ispravnost ovog zakliucivanja mozemo potvrditi kratkim spajanjem stezaliki a .... i b Theveninova izvora kojim je nadomiestena ista mreza, U tom slucaju poteci , . ET .. . ce struja I k=-= I N,sa smierom 0 dre deni emm po lari arrtetorn izvora ET. RT . .... 1.175. Prirnienom Nortonova tcorerna odredite struju kroz otpor R6 iz rnreze sa 81. I. 175a) ako je zadano:

Prekidanjern mreze sa s1. 1.175a) na rnjestima a i b i iskljueivanjem strujnih, odnosno kratkirn spajanjem naponskih, izvora dobivamo kombinaciiu otpora prikazanu .na s1. 1.175c), iz koje odredujemo RN:

_,

o

J20

Rl=R3=3

kn
R4=1 kO, R~=5kn, R6=7kn.
51. 1.175 Co d

d)

R2=4kn,

121

snog spoja sa s1. l.175d):

Struju kroz otpor Re iz prvotno zadane mrezeizracunat

cemo na osnovi nadomje-

R;den;e

....i

Prekinerno li mrezu sa sl. 1.176a) na mjestima a i b i kratko spojimo sve naponske ' izvore, otpor RN odredit cemo preko: . ~ RN=RT J?1·R2 RI +J?2

+J?3+ R4·R6 =150n.
R4+R6

:::J

Njezin je smjer od a prema b. 1.176. U mrezi prikazanoj na slid 1.176a) izracunaite struju kroz granu u kojoj se nalaze R5 i E5 primjenom Nortonova teorema. Zadano:E1=120V, R1 =400 Ra=20 E"z=E4=60V, Ea=18V, 100 n Es=40V

Struju IN mogli bismo naci tako da kratko spojimo tocke a i b iz mreze sa sl. I.l76a) ~ i zatim metodom konturnih struja odredimo struju u srednjoj petlji, To bi nas .:J upucivalo na sustav od 3 [ednadzbe sa 3 nepoznanice. Pretvorimo li naponske izvore u struine, te uz kratko spojene toeke a i b metodom . napona cvorova izracunamo stru]e kroz grane sa E1 i R1, odnosno E2 i R2, moci " cemo naci i struju Ik na osnovi I Kirchhoffova zakona, U ovom slucaiu dobit cemo J sustav od 2 jednadZbe sa 2 nepoznanice, ali cemo zato morati obaviti jo§ i dodatne racune oko pretvaranja naponskih izvora u strujne i konaenog odredivanja struje Ie. Ilustraciie radi, izracunaimo Ik na oba nacina. ..

n, R2=R4=Re= n, Rs=50 n.

.::J'

=r:
R,

1. nacin

1,1
E,
+

I,

!

I,

r
2

f~

Na osnovi s1. I.l76b) proiziazi sustav [ednadzbi kontumih 11,(RI+R2)-Ik' -11, R2+I;t· R2-Ia· 0=-E1+E2 R6=-Ez-Ea (R2+R6+RJ-Ia·

struja:

..

..
..

::J

~
a)

-11, O-h . R6+Ia . (R4+R6)=E4, iz kojeg nakon uvrstenia zadanih vrijednosti dobivamo trazenu struju: Ik=-O,4A, sto znaci da ona ne tece od a prema b, nego od b prema a. 2. nacin

dJ
b

..:J
.J'

a

+«:
R, R.

e,
~E,

e.

~
+

R.

..
2:

~
b)

Polazeci od mreze sa sl. 1.176c), postavljamo [ednadzbe napona cvorova 1
eJ

.:J •

<PI _!_+_!_+_!_)-<P2_!_= (
R1 R2

Ra

Ra
1)

EI + E2 _ E3
RI
R2

Ra

-CPI J?s +<p2 Ra + R4. + R6 = Rs +R4'
odakle proiziazi: IT'1=40V. Struje Ia i Ib u mrezi sa 51. 1.176b), skicirano] na 51. 1.I76d), bit ce:
O-(tjll-E!)

1

(I

1

E3

E4

.:J"

-

_.:r

t;

1!

'··
122

RI

0,2 A (smier na dolje) 0,2 A (smier na dolie)

-

81.1.176. a, b, e, d, e, f

Ib

O-(CPI-Ea)
R2

..
....,j

...:r

123

Elementi Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema sl. E . i i. RN=oo. c) IN=2 A (strelica prema a).. RN=24 t . RN=-R 3 4 RN=-R 3 4 RN=3~ 3/ RN7=-R.4 9'2-E. 1. i R 2: b) IN=(strelica prema b). . 1. na koji su prikljuceni R6 i E6 (s1. 1. n n n n. e) IN= 1 A (strelica prema b). Pretvorivsi Nortonov izvor.-0 c) IN=3__ (strelica prema a).5 A (smjer od b prema a). RN= 100 kO SI.+IN·RN R5+RN 0. e) IN=!i_ (strelica prema a).176e).1.177.1.17S. Odredivsi prethodno iznos: 9'2=50 V. A (smjer na gore) -0.5 A (strelica prema a).177. 2 i 4 [ Da bismo jos [ednom kontrolirali ispravnost rezultata.. 4R Ik=Ia+lb=0. imaju vrijednosti: .178.. .178.176f). odakle proizlazi: Ir..179 irnaju . r--------<>0 A (smjer od b prema a).5 A (strelica prerna b).176d). Elementi Nortonova nadomjesnogizvora vrijednosti : za mrezu prema s1. c) IN= 1 A (strelica prema a).4 A (smjer od b prema a). a) IN =0. . po I Kirchhoffovu zakonu primijenjenom na Cvor 0. a) 124 a) IN=oo (strelica prema a). koju cemo oznaciti sa 15. RN=OO IN=!!_ 4R (strelica prema a).Struja Ik bit ce. Elementl Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema s1.179. RN=12 e) IN=2 A (strelica prema a). -=0.5 Rs Ia tako da je opet: h=Ic+ld=0.1. 1. RN=12 R.. RN= 120 d) IN=0. u naponski. imaju vrijednosti : 24Q fA 1 SI.l..Er. RN=O b) IN= 1 A (strelica prema a).. i to na mjestu spoia s. mozemo pristupiti odredivanju stru]e kroz R" i E5. 1. nalazimo analogriim postupkom struje Ie i Ia: 9'2-0 Ic=-.179. RN= 124 b) IN=2A (strelica prema b). 125 . 1. 6R [ d) IN=!i_ 6R (strelica prema b). SI. 4R . 1.. Posto smo izracunali Ik=IN i RN. 1... dobivamo [ednostavan struini krug sa s1.1 A (smjer na dolje). lzraeunajmo struju Ik preko t. (s1.177.

E2.+ "-pol okrenut prema tocki a. Primjenom metode napona Cvora na mrezu sa slike I. R. J.. Gp=O). Ga bJ Sl. oznacimo ih kao a i b. ••• . J. jednadzba (sada ce se raditi samo 0 jednom cvoru) napona cvora a glasit ce: 126 1. .Ual» .181. Ea=5 V. posebno skicirane zbog pregledno-ss. Gn vodljivosti s njima u seriju spojenih otpora. G2. kU Rje§enje Pretvorivsi naponske izvore u struine. 1. dobivamo mrezu sa sl. 1.5 kU. t. a} (EI-Ual» R] -Ez-Ual> R2 Ea-Ual> Ra (EI .181. izracuna vee izvedenom relacijom: a b J c) Ual> ------=n- '1=1 L Et·Gt t=1 n si. I. Prema tome: - - Ual> _ _J J i uz spomenutu konvenciju 0 predznaku Ei. Primjenom Millmanova teorema izracunaite struje u svim granama mrez] sa sl. G1. 180a) izvedite Millmanov teorem i na osnovi njega napisite izraze za struje u pojedinim granama. U relaciji za Ues. uvodeci vodljivosti: El·GI-Ez·Gz+Ea·Ga GI+G2+GS+Gp sto je ujedno jednako naponu Ual>. 1.. (Ako petrosae nije prikliucen. Uz izraeunati Ue» i poznate elemente mreze moze se naci struja u bilo kojoj njezinoj grani. omogucuie odredivanje napona izmedu dvaju cvorova u kojima se sastaje n para1elno spojenih grana s naponskim izvorima i otporima. R2=1.Ual» .J 1. I 80b).l80c). sti na sl.7. a. a Gp vodljivost omskog potrosaca spojenog izmedu a i b. imat ce iznose: t. 1. .180.Ra=O. napisanoj s opcim brojevima. odnosno s negativnim ako irn je polaritet suprotan. MILLMANOV TEOREM MiUmanov teorem. Obica] je da se u tom slucaiu napon izmedu cvorova.5 kU. b Ual> Id=--=Ual>' Rp Gp. Gp+ L at gdje su E1. Uz referentni evor b (rpl>=O). c -. (Ea. uz zadane elemente: ~1=Re=2 kU.180. pretpostavlja se da je potencijal cvora a visi od potencijala cvora b. kao specija1an sluea] metode napona cvore. I. G1 t. Naponi Et uzimaju se s pozitivnim predznakom ako im je . R4=Rs=5 I E) = 10 V. Struje u pojedinim granama mreze sa s1.3.180a). En naponi u pojedinim granama. 1. (-Ez-Ual»' Gz §1 R. odnosno.180. Ez=50 V. J.zbog g:>l>=~0. . 127 ---. ••• . \ J' .

1.1 A 12=+0.5 A. [ -I. [ [ [ [ L r: . 1.5 A. Rs Pozitivni predznaci uz sve rezultate potvrduju rova. c) 11=-0. t.183. i b SI. - Tza mrezu na s1.33 mA. 1. Ib Uab-(-EJ Rl E2-U"b +10mA +20mA 1. 1. a r 1.. + E2' G23. I2=+IOmA I2=-IOmA I2=+IOmA I2=-lOmA 12=-IOmA. nadomiestene ekvivalentnim otporom R23=R2+Ra. r . 1. ispravnost pretpostavljenih smjeR.33 rnA. Gl+G23+G4+GS+G6 ' Tteoremom. b SI.1 A 9 Osnove elektrotehnike zbirka SI.5 A 12=-0.181.1 A.· G2 b) TT uab=---=E2 Gz c) Uab R4 Id Uab-( -EJ R6 +3 rnA II+E2' G2~/2 G1+G2+Ga+G4 Uab le=-=+5mA. dobiven Millmanovim 1. Uab sto nakon uvrstavanja daje: Uab=+IOV.182. [ r I -I. -L r e) 11=+0. Izraz za napon Uab.1 A 12=+0. d) 11=-0.El' (h b) I1=-IOmA..184 primjera r 129 ..5 A. imat ce iznose: a) 11=+-A. Struje II i 12sa s1.184..183. Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= -10 V. 6 128 1 12=+0.183.1. Struje II i 12 sa sl. 1. e) I1=+10mA..6A.182~ Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= +50 V. napon Uab bit ce: c) II = +3.a h) Il=+O. Rje§enje Uz R2 i R3. imat ce iznose: a) I1=+10mA. imat ce oblik: a) Uab E2• G2 G2+G4 R23 Ic=-=+2mA Uab E.184. SI.E3' Gs d) II = -3. Struie u granama imatce iznose: .182.. 12=+0.

.. 1. J SI. 1.18S. koja nastupa zatvaranjem sklopke S. 1.0 u mresi prema s1. Direktnom primjenom primjenom Kirchhoffovih Kirchhoffovih zakona odredite struju lk u mrezi ": .. uz zadatke je najcesce postavljen i zahtiev glede nacina kojim treba doci do rezultata.187.188. 'OOQ - - r- - 81.Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje Ii' 12.188.186.1.189.1.1. SI. Ako u mrezi prikazanoj slikom 1.187.8. Preporucu]e se Citatelju da ih nakon prve prorade rijesi i drugim metodarna.189. Direktnom prema s1. 1. 1. mjere: lA=6A - s b) promjenu pokazivanja instrumenata. ..3. 1. 130 i . idealni instrumenti i Uv=O V.• zakona odredite: \ a) snagu na otporu od 120. odredite vrijednost otpora R~ direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. QSkQ 12kQ 1. struja lima iznos od 30 rna i tece u naznacenom smieru. . I v.J . b) napon izmedu tocaka a i b. a) napone izvora El i Ez oznacenog polariteta. Cime mu se fond raspolozivih zadataka bitno prosiruie..1.186. 'kQ - . ZADACI U ovom poglavlju Citate1j ce naci 70 zadataka iz Iinearnih elektricnih rnreza. Uz otvorenu sIdopku S sa sl. 1~18S. Odredite:..185.189. Da bi se osiguralo potrebno uvjezbavanie svih opisanih metoda riesavania. 13 i 14 sa s1. Rezultat kontrolirajte Millmanovim teoremom. ~4 .188. 80Q - 1.

.1. 1. napon sto ga mieri voltmetar ce: a) ostati nepromijenjen . .l. 1. 1. b) I1U=-2E c) I1U=E.191.191..193. 1. u mrezi prema sl. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje II i 12 u mreii e) pasti na cetvrtinu prvotnog iznosa f) stalno biti jednak nuli. a i c te aid u rnrezi prema sl. 1.. b i c te d i b u rnrezi prema s1.1. -SI.191. . 1. 1. PrimjenjujuCi metodu konturnih struja.192 ...I· R d) I1U=E+l.prema 81. Ako dode do prekida vodica na mjestu a-a. R l·R 2 1.192... U mrezi sa s1.195. e) I1U=~.190.. Promjena napona I1U=Uz-U1jednakaje: a) I1U=E SI.193. odredite napone izmedu tocaka a i b.196.193. 1. 133 .....190.193 • 1. . Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite napon izmedu tocaka a i b sa sl. .. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struju kroz izvor od 60 V i otpornik od IO n sa sl. ® porasti na dvostruki iznos c) porasti na cetverostruki iznos d) pasti na polovicu prvotnog iznosa 132 'I 51. SI.196.194. .196. 1. l I \ 1.195... JOQ 20Q 16Q 16Q SI. vladao je na-struinom izvoru prije prekida voda napon U1 a posliie prekida napon Ua.192. ~ '" SI.190. 2 1. 1.195. 1..1. Primjenjujuci rnetodu konturnih struja.l. odredite napone izmedu tocaka a i b.

198. R1=loon. odredite struie u pojedinim granama. 1. prikazanorn na slid 1. I + - SI. 202. t . R4=128n I..200. n... 5Q SL 1. 30Q -.203. metode konturnih struja odredite snagu na otporu R=50 n 1.I99. R=1O n. . R3=60n..197. bio minimalan? 1.200. .203. Rp=20 Provjerite rezultat R:a=120n. a i b te d i a ako je u mrezi prema sl.200. R 10Q R :0 a R 110 V . SI. 1.201.-. I. "" R.. Primienom metode konturnih struia odredite koliko se topline razvije na otporu od 60 0 sa sl. 135 . Primjenom 134 u mrefi prema sI. 1. sto ga mieri voltmetar V unutarnjeg otpora R" ~ R.202.. r--"---......197. Klizna zica· ukupnog otpora R nalazi se u mrefi prikazanoj slikom 1. 1. E=1O V.198. 1..l. Izracunaite iznos otkIona kazalike idealnog vatmetra primjenjujuCi metodu konturnih struja na mrezu sa sl. Primienom metode konturnih u mrezi prema s1.. za 24 sata.1.. . Rg=40 n.201.. 1. ako je zadano: ... Primjenorn metode konturnih struja odredite napone izmedu tocaka a i c. za· struju Ig Nortonovim teoremom. U Wheatstoneovu mostu.197. SI... .202. 1. SI...199. R-R. .. 1..1. struja odredite napon izmedu tocaka a i b .198.201. E=6 V... 1.. Ko1iki mora biti odnos R: RI& da bi napon Vall.

207. SI...izvora od 2 A sa sl. Izracunajte snagu strujnog .205. 2A SI. .204. R3=20 O.l. .205... Ra=R5=40 0.203.206. 130mA 1.206. R1=R4=10 136 Ea=80V. 137 . • 1.206. . Primjenom metode napona cvorova izracunajte struje 11 i 12 sa s1. IOmS 40mS SI. 1.204. .205 •. 81... 70Q JOQ 50Q 40mA SI. l20mS 20mS 80mS 1. I2=2 A 0. o 1. odredite struju kroz izvor od 30 V u mrezi prema s1. ako je zadano: E1=I00V... 1. E3=200V h=40 A. 1. 1.204.l.l. Koristeci se metodom konturnih struja.207. koristeci se pri tome metodom napona evorova. .. - . Primienom metode napona cvora odredite struiu kroz izvor E1 sa sl.l. 1.207.

Eu=7V Rs=R4=10n.. 1 50mA . [edanaestu granu (redni broj grane jednak je indeksu njezinih elemenata)..210. ... Koristeci se metodom.210• "" 6s=50mS G5=G6=G8=20 138 mS. Ako se u mrezi prikazanoj slikom 1. + .. -..8 A i 0.1. R1=I Es=8V..6 0. E3=30V. .=G7=25 rnS 11=1 A 12=2...... ako je zadano: E1=10V. Prirnjenorn rnetode napona Cvorova odredite napone izrnedu toeaka a i b. ..210..: ... te.l.208. 1.5A...209. osmu i Gs '- E10=I2V... izracunajte struje II' 12 i Ia u rnrezi ... l. n. E6=14V i 1.c i b u mrezi prerna s1.napona prcrna sl... .. cvorova. --. t. 1.. Ig=I.5 A Is=3A . ako je zadano: G1=0...odredite struje kroz prvu. . E. . . R7=R10=4 D. 7riiA""' SI.208. petu.. SI. ioooi R5=5 D. 1.. odredite napon izmedu toCaka a i b te c i d.211. Zadatak rijesite rnetodorn napona cvorova. . .208.209.....211. 5kQ . . E7=10V.- R2=R6=Rg=Ru=2D.. "" " . Es=6V..1 S G2=G..209. 1.5 A.. . nalaze idealni strujni izvori od 0.=20V.. - SI. V mrezi prikazanoj na slid 1..

1. SI.1 SI. .l.'0... ..212- SI...6A t -=:0.Z11. 1.. . 100f{ . 1.. 1... 1.215.. razliku potencijala tocaka 4A __. Primjenom rnetode napona evorova odredite a i b u rnrezi prema sl.. i- napona Cvorova. .. !l!5A ~ ¥4 SI. ..tekla struia od 3 rnA u smjeru slijeva nadesno? Zadatak riiesite metodom O... O.. 1. Primjenom metode superpozicije u mrezi prema sl.213. 1. I .213.214. 1.212.. da hi kroz vodliivost 0=0...213.214.. izracunaite snagu na otporu R = 18 Q . Koliki mora hid iznos strujnog izvora Ix sa sl. 1. ISA 1.5 mS.214. '2 L 1. 1.215.... . 140 141 . ""I ~mS SI. 1.. . .212. Primjenom metode napona Cvorova izracunaite napon na stezaljkarna strujnog izvora od 4 A iz mreze prema sl. - 13A SmS lmS ..5mS - ...215..

216. odredite elemente nadomjesnog Theveninova izvora. 20Q a SI. Ea=20 V. 1. po Theveninu.221. s obzirom na toeke a b. nadomiestite. ako je zadano: Rl=R:a=40 0..219. 1.216. . SI.218)..1.. 1. Ra=R.217. 3A odredite napon M otporu R=8 n 11 30Q J III III R III III SI..1. 1. Primjenom metode superpozicije mrezi prema s1. . izracunajte a i b (s1.1. odredite strujukroz IOQ otpor od 20 n u mrezi prerna SI. Mrefu prikazanu slikom 1.218.219. Metodom superpozicije 81. R2=20 0 E1=40V. na1aze se Idealni naponski izvori El i E2• Uz zadane: Bt=E2=12 Rl=R2=Ra=2 ill . :r . 1. 143 142 . . E1=lOO V. 1... ""' 0.1. Zadano: Rl=1O 0.217.219. Ea=60 V..218. • V 1.1.. Metodom prema s1. .. Koristeci se metodom superpozicije.l.220. 1.216.221.. napon izmedu tocaka .220..217. U mrezi prikazanoj slikom 1. na koje nista nije prikljuceno. superpozicije odredite struju IR kroz otpor R=-±- 3 n u mrezi \ 1.=20 SI.220. E2=10V.

0.. Primienom Theveninova teorema odredite struju kroz granu s elementirna Ez i Rz. .1.226. ckvivalcntnim Theveninovim izvorom uz: Rl =R2=R4=20 Ra=Rs=R6=10D . R6=40 R2=Ra=Rs=30D. R4=lOO 81. 1. . 10 Osnove elektrotehnlke zblrka prtmjera n. Rs=IOD. Zadano: E1=E2=30V. Ea=7V.0 E2=7V. E1=36 V. 144 145 .0.0.. Koliki su elementi Theveniizvora ET i RT (izrazeni preko UV1' UV2' R1 i R2)? UV1 . 81. Koristeci se Theveninovim i b u rnrezi prema s1.0. s1. R2=6D.225.224.223. Rs=5D. 1.. 1.224. E1=3V. SI. Rl =40. .0 E=120V. Ra=3D. Zadano: R1=200. a b SI. " b a Akti.223. Rl b - SI. Ra=40 . -.0.. 1. 1.226. 1. Nadornjestivsi oznaceni dio mreze sa s1.222. .225..226.222. odnosno 2.1. R4= 17. 1. R2=20 . E4=25V. mjeri napone i UV2 kada se sklopka S nalazi u poloiaju 1. R4=20 . 1.224. ako je: Rl =30..I.. izracunaite struiu Ix. - Ea=24V. ekvivalentnim Theveninovim izvorom. nadomjestite.225.na mreio v R. Zadanu mrezu.1.222. odredite napon izmedu tocaka a teoremom. E2=32 V. - 1.. s obzirom 'na roeke a i b. R8=8. Voltmetar nova nadomjesnog vrlo velikog unutarnjeg otpora. sl.125 D.. SI.. 1..223 • + E.1. .

232. d) NT je konstantan..229.l. 'Uz zatvorenu sklopku S.::::=:.. + a ET pada a ET raste.229. da bi snaga na njemu bila maksimalna? Kolika je ta snaga? 1. SI.227.227.l. 1.33 V? Zadatak rilesite Theveninovim teoremom. ako je: R1=30n. J 1 1252 J R.230. "'\ .228. 1. voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora 'rnierl napon Uv=80 V.. 1. Koliki mora biti otpor Rz sa s1. s1.l. .231.229.-.227. Rz=20n.l.232.l. SI. .1. Smanjenje napona Ez sa s1. Ea=50V? R3=40n J . 1. b SI. c) RT je konstantan. '1. Koliki je napon baterije Ea..228.. 552 1. 1. Koliki mora biti napon izvora Ez sa sl. 10' J 146 141 .. • :1.228.232.. b SI. Primjenom Theveninova teorema nadite kako ovisi napon Ual. da bi se na njemu dobila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? . .da hi izmedu tocaka a i b vladao napon Uab=+13.-: Koliku vrijednost mora imati otpor R sa s1.230. . 1.231.. 1. - SI. SI.230.cenom otporu R) 1. (na priklju0 naponu baterije Ez u mrezi prema sl. djeluje na elemente nadomjesnog Thevenlnova izvora tako da: a) RT i ET rastu b) RT i ET padaju .231. E1=IOOV.

1.236. 1. nadomjestite ekvivalentnim Nortonovim izvorom.1. 1. Nadomiestivsi mrezu lijevo od tocke Uab (uz prikliucen dio desno od a-b). 1.236. 1.235. I I . 1. I r. prikljucuje se omski potrosac od S kojirn stupnjem iskoristenja 1) radi nadomjesni Nortonov izvor? . nadite d. prikljucen je petrosae Rp ¥=R7" Da li ie ispravno zakljucivanje prema kojem je. I I I I I r-----------------------------.233. Rezultat kontrolirajte Theveninovim teoremom. a i b po Nortonu. za 4 sata? Zadatak .1.236.238. ...235. Mrezu u kojoj je sadrzan i idealan strujni izvor. : I ~---------------------------~ SI. na takvu vrijednost da bude Rp=Rp? napon 1.. 1.. s1. LlNEARNA !-IREtA b ' Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R=7 n sa sl. Izmedu toeaka a i b sa s1. n sa s1. a lA .238.233.237.23i.237.234. za postizanje maksimalne snage na Rp. . 1.233. ~----------~--~b SI..1.:. Koliko se topline razvije na otporu R = 3 riiesite Nortonovim teoremom.234. i 10Q L-----lc=JI------' t b 20Q SI. SI.1.. . re n 149 148 . . 32V + .235.1. 9Q 2A SI.238. s1.. 1.. dovoljno ugoditi promjenliivi otpornik Rtf. Na linearnu mrezu prikazanu slikom 1.

.239.242. dak1e IA=f(n). izmjerena je sn~g~ P=800 W.. . E3=140 V.u mrezi prema sl.243. SI. ". J51 Zndntak rijdiitc Nortonovim teoremom. 1.1. SI. .. Zadatak riiesite Nortonovim teoremom. 1. ~ R. Uz pomoc Nortonova teorema odredite struiu kroz otpor R<r: u mrezi prema sl. prikliucenom izmedu tocaka a i b sa sl. R2=30 fl. ~-------l-+-------~c==J~------~ SI. . Na otporu R. .. 1. E2=E3=2 V. J. R2=lkfl.=R«=50fl.. 1. l. 1. R1=R7=10 Rs=20 fl. . Primienom Nortonova teorema odredite napon baterije B:r...240. R4=40 fl... da bi snaga na njemu bila maksimulna? Koliki su u tom slucaiu napon na R i struja kroz njega? Zudano : R.J . R6=80 n. R3=60 fl.5fl. Ei=100 V.. ~zmedu tocaka a i b mreze sa slike 1. c. ako je . "" . 1.. H j = 10V. Primjenom Nortonova teorema odredite struju Ix kroz otpor od 207 fl R 207Q .241.. E2=250 V..242. ... R R + ~£------------~~ -.239. dok kroz njega protjece struja 18=4 A u naznacenom smieru.240.241..242.241. . 150 R3=2. R . Odredite funkcionalnu ovisnost struje kroz ampermetar 0 broju paralelno spojenih otpora R. I SI. '" 8Q 6Q . nL-6-J R l ' 1. 1.1.243: Koliki iznos mora imati otpor R sa sl.239. 1. dodaje se paralelni spoj od n [ednakih otpora iznosa R.240.

245. _ 1.. SI.ako je: n sa . 1. .:-/1.247..245. Prirnjenom Millmanova teorema odredite koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u mrezi prema s1.1... 1. Millmanovim teoremom... Primjenom Nortonova teorema izracunajte napon izmedu tocaka a .243. . 1.1 u mrezi prema sl.246.248. b b 2A .249? Zadatak rijesite 153 . 1..248. Kolika struja tete kroz idealni amperrnetar sa s1.I. . 1.245.246. 1. 1. Koristeci se Nortonovim teoremom. .249..244.. . SI.249 .247. 1..).I.246. Primienom Nortonova teorema odredite napon na otporu Rp=40 """ s1.l. '0)2 a SI.045 12A SI.. u mrezi prema s1... izracunajte struju kroz otpor R=5 U u mrezi prema s1.1.. ' .1.) ~ SI.OVr .248. .. odredite struju kroz vodljivost G=0.1. 10)2 R R 10)2 S --_ 4A 0. SI. 152 . Koristeci se Nortonovim teoremom.244. \+- mR l r·1' 2A tI SI.247. 1.244. 1. 1.

SI.250. SI. koristeci. U mrefi na slid 1.l.254.. 1.251.ena uzet trenutak t=O? Zadano: Rl=Ra=Ra=R..253. Oni su definirani kao: SI. 1. 2A 1. korisno ie uvesti pojmove statiCkog i dinamiekog iii diferencijaInog otpora. imaju vrijednosri: R1=RIl=R3=R=IOO E. dadu izraziti odredenirn funkcionaInim ovlsnostima. J - . teoremom. Koliku vrijednost ima unutarnji otpor R« strujnog izvora? 1..J - J - J -l ~l4t=-=fl (1) .251..1.J 2A r-------------~c os: 2.250..4. NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE Strujni krugovi u kojima se nadu iedan iIi vise elem. 154 SOQ L--__ .: postupak riesavania moze se izvesti i u analitiCkom obliku. Koliko se top line stvorilo na otporu R za jedan sat.254.J n. U rnreii na slid 1.5A R R .254. Ako elementi mreze-sa s1. I 155 U - J .. . J J SI. s fun da je za poeetak mjerenja vrem.25:1.252. 1. Koristeci se Millmanovim u mrefi prema sl. 1. 1.250. n E2 = 200 V i Es=300V.=R=lO E] ==&=20 V.252. Na otporu R=I00 n sa sl. stvoreno ie za 20 minuta 431 k]. odredite struje u svim njezinirn granama. Nakon 30 minuta zatvara se i sklopka Sz· .1. Na osnovi potendjalnog dijagrama za smjer O-A-B-O-C-D-B-O odredite napone UBD i UDA. Opisuiuci svojstva nekog nelinearnog elementa danog voltamperskom karakteristikom. 1.enata s nelinearnom voltamperskom karakteristikom najce§Ce se riesavaiu grafoanalitiCkiIn metodama koje se temelje na Kirchhoffovim zakonirna.l.252._=100V. nalazi se i [edan strujni izvor.se pri tome Millmanovim teoremom. nadite snagu na otporu R= 10 U 1. Ako se voltamperske karakteristike. iIi njihovi dijelovi.251. sklopke SI i S2 su otvorene. U trenutku t=O zatvara sesklopka SI (S2 i dalje osta]e otvorena).

zbog preglednosti. odnosno 0 struji kroz niega. kroz element ce poteci struja I od a prema b.' (/) za pojedine tocke karakteristike.5 39·1Q-3 RjeSenje Buduci da se na element s dva kraja (tzv. u nasem slucaju pozitivan U tako da bude rpa>rpb..rnA 70 60 SO '0 30 70 +r: u + b) Sl.·. kada su fizikalna svojstva elemenata poznata. 1. b . Buduci da i jedan i drugi ovise 0 naponu na elementu. na primjer. Uz tako uvedene referentne velicine tocke pojedinih kvadranata pravokutnog 1.)" Definiramo Ii. ali uz rpa>rpb. "'" 81. na primjer.. Pogledajmo sada koliki su staticki.. '""'1 Obrne li se polaritet napona U.. voltamperska karakteristika zadanog elementa izgledat ce kao sto je pokazano na sl. kao sto je to uCinjeno na s1.255b). odnosno smjeru..U koordinatnog sustava potpuno iednoznacno odreduju napone i struje.5 I [mAl o o I' 0..31 6.9 6. gdje su. a pod 1>0 struja koja tece od a prema b.255. R8tatA=(~L 0.51 o 5. 1. dakle. Prikljucimo Ii na krajeve a i b nelinearnog elementa N promjenliivi napon U. 1. kako po iznosu.2 V V.. poteci ce struja od b prema a.3 N c) Nacrtajte voltampersku karakteristiku nelinearnog elementa i odredite staticke i dinamicke otpore u toekama karakteristike definiranim sa: .7 5..) Ove napomene 0 pozitivnom smieru struje i polaritetu napona bilo je potrebno istaci jer se cesto. (Kada se. potrebno je uvijek naznaciti tocku karakteristike u kojoj ih odredujemo. l. Rat/=-t=f2 : dl ' __ .2 -21·10-3 2950 157 . Povezanost pojedinih iznosa napona i pripadaiucih struja prikazana je u tom slucaju tablicom: U [V] 0 I I 0.5 b) U=Uab=-6. a pozitivan I struju koja tece od anode prema katodi. oni posebno ne oznacuju . Da bismo ih medusobno razlikovali. dakle s pozitivnim U i I. dajuci pozitivan predznak odabranom polaritetu napona i smjeru struje. 1.2 0. "dvopol") rnoze prikljuciti napon jednog ili drugog polariteta i da struia.1 1 6.6 . no i u tom slucaju oni su implicitno definirani upravo tim svojstvima.255. e a) U=Uab=+0.5 0.8 n R"aeB=(~t -6. uopcem sluca]u. za svaki od tih polariteta moze teci bilo u jednom bilo u drugom smjeru. a pozitivnu struju kao struju koja tece od a prema b. uzeta razlieita mjerila za pozitivne i negativne napone... imat cemo na raspolaganju ukupno 4 156 12.1 0.255. Neka pod pozitivnirn naponom U bude definiran takav napon da je U = Uab>O. dU: . a zatim i dinamicki otpori u tockama A i B. take i po polaritetu. onda pozitivan U oznaeuie pozitivan napon anode prema katodi [rpa>rpk]. 1. kao sto je to shematski prikazano na s1. i tad a ce parovi vrijednosti U i I biti odredeni kao: U[V] -7 L(V o o o 2 5 5. voltamperska karakteristika diode crta u prvom kvadrantu. a. da uz rpa<rpb struja tece od a prema b kao i u cetvrtom.1.25Sc). '.3 0. (Toeka u drugom kvadrantu voltamperske karakteristike znacila hi. I (mA] 0 5 12 22 39 66 a N =rr u + oj I:J' N razlicite kombinaci]e polariteta napona i smjera struje.4 0.255a).. jednu od tih kombinacija odabrat cerno kao referentnu.

. .5 n. "" U=U1+U'l. dobit cemo: . uz f3A=24.. OD i BD (XA i (XB: . 23 ---. odnosno: 1 =-_. .+/3 0 kRA= kUA (u nasem primjeru: kRA=10 n) kI . nagibom tangente u promatranoj tocki A uzimamo f3A)' tocki. Rafl B=I00 Zbog preglednosti. Ratat A=lO· tg 52°=10. Analognim postupkom nalazimo i u toeki B. Prilikom odredivanja dinamickog iii diferencijalnog otpora polazimo od definicijske relacije Raff= dU .~. A= Uz: dobivamo: Jkz:ka (uzet s pozitivnim predznakom). 10-6 A/V'lo . 1. J . dakle. tzTo gdje su: kuA hUB - mjerilo za pozitivne napone (npr.3°=lOO· 0.256..256.. 1. uz f3B=4. dobivamo: 1..3°.28=12.2° Rafl A=lO' !. kI=lOmA/cm) SL 1.: K. ..-~ Rall=kR' . koja u graficko] interpretaciji Ul= gdje je: dl kaZe da je taj otpor odreden r: kl U. kI . bez obzira na to sto je rijee pisati: 11=1". - - .2°=10.95=295 n n.U23=A· .5 tg4. 10-6 A I' IU2 i k 3 =4 . Uzmemo li u obzir i mjerilo.'~._ .. U23.---. A+l A U. KUA =0..~6-5 k 2 = 5 .. AC.A=52° nelinearnimelementima. kRB= huB (u nasem primjeru: kRB=IOO Q).. n.3=100·2. odredite sve struje i napone u rnrezi te sve pripadaiuce staricke i dinamieke otpore.8 11=(k2+ka) odakle slijedi: m3=~' izlazi opet: I4tat Oi:B=71._~nose: k 1-::: I . 4 .6-5 .. I'lo=k'loU~3 i I3=ka ~3' gdje konstante hI> k2 i s. B=lOO tg 71.3' Koristeci se zadanim relacijama. N2 i Na dane u analitickom obliku: II =kl ~.k' U toCki A dobivamo... Rje§enje Za mrezu sa sl. mozemo J . 158 kut f3B nije posebno naznaeen na sl. I. Elf. izrazenim kutorn f3 (na slid 1. U1=-_·U. imaju. A+l J .__ 159 . kUB= 1 V/cm) rnjerilo za struje (npr.0. 1 V/crn) mjerilo za negativne napone (npr. Kako su uz navedena mjerila kutovi: Ot.075=7. tg f3.te kutove Do ovih rezultata moglo bi se doci i graficki. tg 24.AfV2. J i ako je U = V.256..255c) u . mierecl duzine OC..3°.255c).45=4. kI te: - . Ako su voltamperske karakteristike triju nelinearnih elemcnata Nl.

. b b) koje zadovoljavaju I Kirchhoffov zakon: 110=120+130. Polozaj tocaka d dobit cemo..2S7b) prikliucena su na izvor napona U =96 V onako kako je pokazano slikorn 1. . u Rje§enje a) U paralelnom spoju struja kroz nadomiesni element N23 bit ce.. Staticke dinamicke otpore mozemo takoder naci analitickim postupkom : Rstatlo=-=1042 110 U10 r.1.257a).. odnosno 20 rnA.257...) Na osnovi izracunatih vrijednosti jednog i drugog napona lako dolazimo i do struja u rnrezi: 110=k1· Uro=57.. . e 11 Osnove elektrotehnlke . .6 rnA a) SI.u!30=-dIs I .251. .257.6 rnA 120=k2• lao=ka· u + U~30=32mA Uff30=25.. jednaka zbroju struia kroz njih.257c): ad e-ab-l-ac. Odredite: a) napone na pojedinim e1ementima struje kroz njih c) SI. = I1 ==1563 Q . sto ce nam omoguciti da konstruiramo rnenta. . zbraiajuci ordinate tocaka b i c sa s1.rnA 100 (Indeksi ...zbirka primjera b) R8tat=f1 (II) za ekvivalentni element NI23 c) Rdi! za ekvivalentni element N123 kod struja od 55 rnA. Uvrsteniern zadanih vrijednosti nalazirno : U1O=60 V U230=80 V.N23• citavu karakteristiku nadomjesnog e1e- . ka·13O . N2 i N3 s voltamperskim karakteristikama danirn slikom 1. a.-_ ..0" dod ani su da bi se naglasilo da je rijec 0 specificnirn iznosirna opcenito naznacenih napona U1 i U23... Tri nelinearna elementa N1.. uz isti napon na N2 iNs... 1. [. 1. 2. dakle. . 160 161 ... . i.=[.. '" Odnosno: 519 Q 12500 dU23 R.. 1.

Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa moze se izraziti relacijom I=k· US/I• Odredite odnos statickog i dinamiCkog otpora.2 A napon se smanjil 9 V. . Odredite odnos statiekog i dinamiCkog otpora.6 --.258. odabrane su tri toeke. Iz N123 vidimo da je za U=96 V ukupna struja 11=55 mA i da ona.2 V.262.l 1 1 =0. Nz i Na> odrediti sve struje i napone za dani nap on izvora.cemo zbrajajuei napone kod istih struja: eh=ef+eg.258.1. b) Na osnovi definicije statiekog otpora kao kvocijenta napona i struie u neko] tocki karakteristike mozemo odrediti Rstat=f(lt) za N1'}:J iprikazati tabelarno: I[mA] U[V] U 1== t!.257..9 1-20 rnA =13.1. greska ce zbog takva postupka biti mala. Nelinearni element ima voltampersku karakteristiku koja se moze prikazati iednadzbom U =2 . 1..I:~------:_--0.61. 1. kQ Nacrtavsi tim postupkom N123. Koji je odgovor toean? a) Rstat I<Rdt/l 15 I 10 I 151 201 251 30 1 351 40 I 451 12.5=4. 81. Kod struje 1=4. Koja je pribliZna vrijednost dinamiekog otpora kod napona 9.. Kod kojeg ce napona E napon U1 na serijski spojenom elementu iznositi 40 V. a. s1. Iz N2a mozemo nadalje zakljuciti da ce kod napona U'}:J=42 V kroz Nt.zG mA=19-14.. d !"mA .. 1 !..257d). Pri porasm struje za ~I =0.l .262.5 V? 1. U Rdtt2=-- ~U\ t!. 262b)? N . 3 "" nCi\ Dijagram prikazan je na s1.51 6110114.51 2s1 341 421 1500 1600 166617251760 RstlU=f(11) R.260. nl!pona U =0. u 1.tal=-[!l] I 50 I 551 60 551 961 162 1780 1800 1850 1933111001175012700 b) Rstatl=Rdtl" c) Rstat 1=Rdtl d) Rdt/l>Rdtlz e) Rd"s=Rdt/a. U ovom slucaiu.--------• c) Dinamieki iii diferencijalni otpor odredit cemo tako da wnjesto diferencijalnog kvocijenta uzmemo kvocijent diferencija. moci cemo. buduci da je rijee o pribliZno linearnim dijelovima karakteristike u blizini promatranih tocaka.... prolazeci kroz Nl i N'}:J' stvara napone U1 =54 V i U'}:J=42 V.7 A napon na neline60m elementu iznosi lOY. a kroz njemu paralelno prikljueen Na struja la=14mA.2.2kn. 1.259. I.258. pIa. Uz odreden N'}:J i zadan Nt karakteristiku serijskog spoia NI i N23-N123 debit Uz 1=5 rnA. b b) ""' 163 . Odredite staticki i dinamieki otpor nelinearnog elementa kod. ako je karakteristika elementa dana na s1.1. Tri jednaka nelinearna elementa spojena su prema slici 1. Na voltamperskoj karakteristici nelinearnogelementa. 162 ~----~+~~-------~ E I 110 720 IIiO ~V aJ 51.. 1=55 rnA 1. 1. uz prethodno konstruiran N23 i zadane Nt. ""' o to 20 30 40 50 60 d) 51..-----. bit ce: (AU)r.5119123. . teci 12=41 mA.5 pa je: (~U)r-55 mA=162-96=66 Rdtt V V..262a).

.265.267 moze seaproksirnirati funkcijom I=aU+blJ3. 1. 263b)? l. b=5.J /11 /21 i 32 / 46 / 61 177/94 . Elementi N1. 1. 1.268.265 imaju voltamperske karakteristike dane tablicom: 1.266.0 20 30 40 oj bJ SI. Kolika struja tece kroz otpornik Rl =500 iz mreze sa 81.28 W. 1. 1. b :~!' .Koliki je napon izvora E ako je na N izmjerena snaga PN=8.263.~----~ a) o. b u. 20 1 341 561 0 1.268. . .263a) ako nelineami element ima voltampersku karakteristiku danu slikom 1. a. 1.1. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa N iz mreze sa sl..rnA 300 R~' .- ~-----+~~.1. . Kako izgledaju voltamperske karakteristike I =f (U = Uab) za kombinacije elemenata sa sl..._ -- 1...51 .. a..1. Koliki napon vlada na stezaljkama R=5 k!1? 164 idealnog strujnog izvora 1=60 rnA ako je I 0/ 01 0/ 1. Za koliki ce se iznos promijeniti struia kroz ampermetar zanernarivog otpora ako se napon izvora E poveca sa 100 na 120 V? 1... gdje konstante a i b imaju iznose: a=0. a.rnA n R N.. Nelinearni elementi Nl i N2 iz mreze sa s1.v bJ 81.. 1.267. 1.140 1 160 1 I 0 451 531 551 561 571 581 591 60 I 1 86 0 I I 21 41 81 131.267..264b).IO-4mAfV3. 1.. 1.269.v 81. 1..264.5mA/V. N2 i R iz prethodnog zadatka nalaze se u rnrezi prema slid 1.266. Voltamperske karakteristike ne1inearnih elemenata Nl s krajevima a i b i tablicom : I 0 I 1 21 31 41 61 8110 112114116118120 ..264a) kroz otpornik R=200 !1 tece struia IR= 100 mAo Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi Nl i N2 imaju istu voltampersku karakteristiku prikazanu slikom 1.265. U mreZi prema s1.263. 81. 1 I I [rnA] [mA] I I 1 20 I 40 160 1 80 I 100 1 120 I .264.266...1 I /111 165 [-r-mA-]--1'--0--7-1-30-160 16917~ 171 172173174175176177178 I [rnA) .268a) i b) uz naznacen pozitivan smjer struje? N2 s krajevima c i d dane su u prvom kvadrantu U[VJ 1 Nl N2 U[vJ .-_ JO N - . . b .r b) SI. uz R1=200!1 i R2=5 k!1? !. Ri EbT0) SI.

...271a).5 kO na izvor napona E=250 V (s1.5 kO.. I~=5.271.5 9 18 31 48 72 102 b) SI. voltamperska karakteristika kojeg je dana tablicom.271. RJelcn. kada je nelinearni element N prikljucen preko omskog otpora R na izvor konstantnog napona E.. Nelinearni element N.270. a struja tece kroz Nod ce iznosa otpora Rz kroz Nteci struja od 60 rnA? a a prema b). I. 167 . Linearizirajte karakteristike Nl i Nz u podruciu ekvivalentnim spojevima linearnih elemenata. Osnovna je ifleja pri tome slijedeca: strujne i 166 U nasem konkretnom slucaju. ..271.271c). 1. 100 200 U [VJ I[mA] 1 0 11 10 20 1 30 1 40 1 50 1 60 1 70 Iso 1 90 1 100 IlIO 1 120 1 130 I u. . koji je minimalni dopustivi iznos otpora R2 u tom slucaju? mDX .. a. Prema tome.271b). i N2 N ima voltampersku karakteristiku danu u [V] I[mA] 0 5 15 25 35 45 55 65 I 1 75 I E a) u '" '" 0 3. mil ~=10W N \.. a struja tece kroz Nl od a prema b. 1. 1. . . . .270 (za N1: U>O i 1>0 ako je U=Uab>O.. onako kako je prikazano slikom 1.c U specijalnom slucaiu. Kod kojeg naponske prilike u krugu moraju se tako ugoditi da budu zadovoljene istodobno i vanjska karakteristika izvora (ako R shvatimo kao unutamji otpor E) i voltamperska karakteristika nelinearnog elemerrta. 1.. uz nacrtanu voltampersku karakteristiku.UN i Ua. b SI... b (U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. krugom ce. . rnoze se jednostavnim postupkom odrediti struia u krugu i naponi na R i N.. teci struia II =61 mA. 1. . kod Rl =2. . Nelinearni tablicom: element N sa s1. snaga PI bit ce: . Za koliki ce se iznos promijeniti snaga na N ako se paralelno otporu Rl prikliuci jos i otpor R2= 10 kO? Ako ie nelinearni element tako izveden da se na njemu ne smije razviti snaga veca od P = lOW (da se ne bi unistio).270. c .1.v c) SI.1. dok ce na N vladati napon U1=97 V. Prema tome. presiecistem A ovih dviju krivulja bit ce odredeni struia Ii naponi na N i R .92 W.. P1=U1 . prikljueuje se preko otpora R1=2. Ovi podaci odredeni su polozaiem toeke Al na s1. a struia tece kroz Na od c prema d). zo« 760 725 ..N2: U>O i 1>0 ako je U = Ucd>O. za U> IO Vi nadomjestite ». T.

51°.. tako da je: • - E - -.bole.272...3/-6.. b . P2= U2 12=7. SI.' as 0. uzeta razlicita mjerila za pozitivne i negativne iznose napona U ... morarno u 1.51-5 1-11 ° 1°. u kojem su: Er=Uabo=12. Kada se tocka A nalazi..272... ..61 \-35\-7 \ -1 \-0.1 ~od minimalne vrijednosti R2 tocka Aa nade Ispod hiperbole snage.. odnosno u krajnjem slucaju na njoj sarnoj..3 0. n ukupni otpor iznosit ce: ... dobit cemo nadomjesni spoj prikazan slikom I. V -50 c) SI.T -.na kojoj su. Uz: Rmin RI'/?'2 min Rl+R2m1n 250V =25 kO 160mA 16 o -T 50 izlazi: R2 min=4. 0.272c) .avanjska karakteristika izvora leii ispod hiperbole.presjeodredena ie tocka A s koordinatama: cistern vanjske karakteristike izvora i karakteristike elemcnta N u 4.166 kil.. U Rjesenje Primenjujuci Theveninov teorem na mrezu s iskliucenim nelinearnim elementom N.. . R2 R12=---=2 R1+R2 tako da ce u tom slucaju vanjska karakteristika izvora imati na ordinati odsjecak: 1k2=-=125mA.. odredite rad koji se izvrsi na N u 45 minuta.21°. 1. zbog preglednosti.6 W. snaga na N manja je od lOW. 0) b) Snaga na N promijenila se.6 U...11°. kao sto je to u ovom pnrnjeru. 168 169 .. U praksi se cesto postavlja zahtjev da tocka A ni u kojem slucaju ne smije prijeci u podrucie iznad hiperbole snage.. za: _ t1P=P2-Pl = 1. Nairne. a to ce biti zadovoljeno ako Ci~av. - Rl .mA b) . Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u tabelarnom obliku ukliucen je u mrezu prikazanu slikom L272a).71-5.52 W..271c). Prema tome.11-5.3\ 0 \ 0 \ 0 \ 0 \ \s \12\ ~~l~)6 Uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. Da bisrno mogli odgovoriti na pitanie koliku minimalnu vrijednost smile imati otpor R2.31°. Kolike struie teku kroz otpore od 100 i 300 il? V[Vl o. +/. k~~. a pozitivna struja kao struia koja tece kroz njega od a prema b. c [(mAl -60 l-6.41°. s1.5VC+na RT=250il.91-5. kvadrantu . 1. . . otpor R2 mora bhi tolik da se . koja je takoder nacrtana na s1.2 0.i~po~ te hiper. da bismo kod nekog napona U na nelinearnom elementu dobili snagu P max' struja kroz njega bit ce dana hiperbolom: 1= Pmax.U koordinatni sustav ucrtati i krivulju maksirnalne snage P max = 10 W. a. 1. RI2 Tockorn A2 bit ce sada odredeni 12=73 mA i U2= 103 V. ....Doda Ii se paralelno otporu Rl jos i otpor Rz = 10 kO. 1.272.5 1-6. dakle... Ako je pozitivan napon U na elementu definiran kao napon Uab>O.272b). 1.

274b).V 5.21 0. voltamperska karakteristika kojeg je dana' tablicom. ~ paralelnu kombinaciju R i N dolazi konstantna struja 10' tako da ee kroz N teci: 1= 1o-1R= 10--. 1.4mA. sl. Na strujni izvor sa 10=400 rnA i R=50 n.2 V. 1. Do razlike u rezultatu doslo je zbog nedovoljne preciznosti grafiekog postupka. prikljucen _ie nelinearni element N.rnA '" '" till U· 1 U· 10 - =0. Kolika ce biti procentualna promjena napona UM (uz otvorene stezalike a i b) ako se E promijeni za ±20%? Kod kojeg se iznosa prikljucenog otpora Rp gube stabilizacijska svoistva mreie? .3 V.61 2 I \0 1 20 I 30 10 II I[mA] 1 0 1 50 1100 1150 1200 12151220 122212241225123512481 260 . Koristeci se prethodno izracunatim podatkorn da je U=Uab= =-6.. 10 i \ i b) 171 . 1=232mA. U=-6.5 Ws. Za stabilizaciju napona izmedu tocaka a i b mreze prema sl. mA . 1. a 1. s koordinatama: U=8.214. 500 element teci struja: 1=/a-I1=25.2V.273.2mA '" u. . 170 U R a) SI. - I. 1. Da' bismo nasli struje kroz otpore od 100 i 300 ohma. Odredite koeficijent iskoristenja izvora "1. lito predstavlja analitiekl izraz vanjske karakteristike strujnog izvora.273b). Presiecistem tog pravca i voltamperske karakteristike nelineamog elementa dobivamo tocku A.81 1 11. Prema tome. kao 8tO je to i rani]e ustanovljeno. + E=12V 5 Rjc!icnjc PoloZaj toCke A moze se odrediti i bez pretvorbe strujnogizvora u naponski.411.273.272a). vracamo se na prvotno zadanu mrezu sa s1. I I i - u[V] 1 0 1 0.1.6mA 2..211.58. Kocficiient iskoristenia izvora hit ce stoga: 7J =.. 1.273a). N izvrsit ce se u 15 min uta rad: A=U· I· t=418. l. na elementu 1=-25mA. a. b b) u smjeru od b prema a. I·f 0) SI. b b o U. 1.274. mosemo pisati: 13 11 Stoga ce kroz nelinearni Uab+20 200+300 -Uab-5 [00+400 =27.v SI. slika 1..41 0.274a) koristimo se nelineamim elementom s karakteristikom danom slikom 1.61 0.273.

275b).48 10 0...81 +1.v 10 20 +£ a) SI.41-0.61 +1'81~ - I.7 25 0. . 1.28 0.. 1. Odredite snagu izvora E iz mreze prema sl.276 ako su Rl = =R2=R3=2 il. Kod kojeg ce napona E most biti u ravnotezi? 100 .61 +0.67 172 173 . otpori Rl i R2 imaju iznose R1=R2=2.41 +0..31-0.279.3 60 0..21 1 1+0.. Odredite iznose struja kroz nelineami element N iz mreze sa s1.31 +0..55 140 0..62 15 20 0.5 I 1 120 0.280.. 1..7 I ° ° 20 0.275a) nalazi se na fiksnom potencijalu CPA = +20 V.2 40 0.... 1..51 +0. a voltamperska karakteristika nelinearnih elemenata N moze se prikazati relacijom U=280· 10•2. Voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: leAl -. 10=2 A i E=2 V.277.275.218.1. Odredite pad napona na otporu R3 iz mreze prerna 81.6 160 0.9 10 2 1.51 +0. Tocka A u spoju prema s1.217. odnosno 2.mA 140 1.276. a. Zarulja s voltamperskom U[vl I[A] karakteristikom danom tablicom: .2 5 1.276. Alto je voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana slikom 1. '.1 1-51-3. a voltamperska karakteristika nelinearnog elementa dana je tablicorn: U[v] St.8 9 1. 1. 1. 1. 1.64 180 0.. uz U u voltima. u slucaju da se sklopka nalazi u polozaju I.. ~ .278.75 4 1...11 +1.4 J I 6 1.38 80 0.4 kO. a voltamperska karakteristika simetricnog nelinearnog elementa N dana je tablicom: U[V] .280 ako je E = 10 V..7 ° Uab[V] I ° I +0. Kolika ce biti njezina snaga pri smanjenom naponom izvora na 180V? 1. U seriju sa zaruIjom spojen je otpornik s tako izabranim iznosom otpora da uz napon izvora od 220 V na furulji dobivamo nominalan napon. 10=3 A.41 +1. . ..4 1 2 I 1 3 0.. o 2.51-2. 1 If A] I °1 I 0. 1.21 +0. a I u amperima..1 1+0.. b b) 1. R2=60. 1.21-0.. 0.6 7 1 8 1. 1. u. U mostu prema s1.45 100 0. odredite u kojim granicama smijemo mijenjati iznos otpora R a da pri tome struja kroz ampermetar zanemarivog otpora bude priblizno konstantna.2 ° I I 0.277. Rl =4 0.78 I[A] o 0. 1-0.275.278.. SI. SI.67 + izvedena je za nominalni napon U=127 V.

1.. 174 175 i . II' 0 0 10 3 20 8.J 500Q 1 81.. ako su E= 18 V. Koliki iznos otpora treba namjestiti na promjenljivom otporniku R sa s1. 1..8 II' 81. R2=6 n.1. a voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: U[VJ o o S ]. 1.S 3. tece struja It.. Voltamperska karakteristika 1.282.6 30 4 3S II' J[AJ 2. dana je tablicom: U[VJ I[mA] nelinearnog elementa N iz mreze prema slici ..281.. 10=25 mAo Odredite snagu strujnog izvora ako je zadano El=50V. 30 IS ·40 2S SO 4S R2=3 kn.. . 81. 1. R1=2kO.28l.281.1. E2=40V. da bi kroz idealan ampermetar tekla struja IA=50mA? Voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana je tablicom: U[V] 0 0 I I 10 S 20 ]S I 30 30 I I 40 SO I[mA] I I I SO 8S 60 ISO ..1.8 ]0 ]S 3 20 3.283.L . Rl =3 n. 1.Odredite iznos otpora R kod kojeg ce biti 11=2 . 12.3 2S 3.283. "" . a uz zatvorenu struja Is..282. 81..J I .. 1.280.283.282... Uz otvorenu sklopku kroz nelinearni element N iz mreze prema s1...

. Slicne efekte mozemo uociti i u izolatorima.. E preko sile na naboj: -+ -+ E=-. . .. a karakteriziramo ga vektorom jakosti elektricnog polja .. Takvo stanje prostora nazivamo elektricnim poljem.. . iznos i smjer. OSNOVNE VEUCINE ELEKTRICNOG POLJA L r ' 2. u kojima. zbog deformacija putanja elektrona. I1S' a smjer muje okomit na dvoploce i okrenut od ploce s negativnim nabojem prema ono] s pozitivnim.. na metalnim predmetima unesenim u polje doci ce do elektricne influencije.. VEKTORI E I 15 . 12 Osnove elektrotehnlke . koja se manifestira razdvaianiem pozitivnih i negativnih naboja.. kojega se eksperimentalno defintraflniiflueiidrariim nabojern .1..~L .1.... Zbog pojave sile na naboje. Influencirani nabo] na svakoj od ploca bit ce u tom slucaju: .[ L r 2. . Kvantitativno.. pojava se najprildadnije moze obuhvatiti uvodenjem vektora gustoce elektricnog pomaka :5.1Qila Maxwellovim dvoplocama poznate povdinel1S postavlienim u takav poloza] da ie I1Q maksimalan. Tada ie D=I1Q -. . . .. F Q gdje je Q dovoljno malen pokusni naboj uveden u uzbudeni prostor (dovolino malen zato da bi se njegov vlastiti doprinos formiranju elektricnog polja mogao zanemariti). I Kao sto smo vee u prvom poglavlju napomenuli.. Elektrostatika 4 I 2. dolazi do razdvajanja "tezista" pozitivnih i negativnih naboja i do formiranja elektricnih dipola... elektricni naboji dovode prostor u kojem se nalaze u posebno....zblrka prtmjera 177 .1. energetski uzbudeno stanje.

.+Q2 i Qs). izolatoru . 2. doprinos integraciji bit ce jednak nuli..2. zajedno s obuhvacenim _..n~ naboja obuhvacenih plohom S. izmedu tih vektora nije konstantan..i. _.. naderno 15 2. U izrazu )) poznata velicina D. ! ds .. 12' i_~ 178 : \ \~st -.tosunaboji-Ql.i. povrsina naci skalarni produkt D . ova) teorem ornogucu]e da.Q. a dS po smieru. dakako same u tim specijalnim... _.. _..: gu opisati kao vektori dS te zatim na svakoj od tih 81 21 .. dakle.. -------_. znajuci iznos i raspored naboja u prostoru. nazvana dielektricnom konstantom._ gdje je konstanta proporcionalnosti £.. . zbog nepoznatog D nepoznat je i kut or. koja je. mozemo unaprijed.!ce_-:.~ll: _pl. prema tome. \ Q. Da budemo konkretniji: prolazi kroz tocke konstantnog D.-.1.~p.. s tim da elementi dS' budu kolineami da pojedini dijelovi plohe S sa svojim elementima dS budu okomiti na cemo u :5 iIi .1. prijelazom na diferencijale: dQ=D . Zbraianiern ovih skalarnih produkata . po definirana povrsina jedne od ploca i njezina orijentacija u nabojima. Objasnite. sto ce nam omo= or. dS "" javlja se ne- broj. ako plohu S rastavimo na elemente dS iste povrsine. . Odgovor ic poivrdan. bilo potrcbno provesti postupak integradje s nepoznatom podintegralnom funkcijom. Zbog toga i kut or. i po D kao konstantuvuz cos cx=:. 0 teskocama koic se javljaju pri takvom pokusaju racunanja ne treba posebno govoriti.~e~lJ. kako se silnicama rnoze slikovito prikazati elektricno polje.. tako da je }. -+ . "'" Rjeilenje Ako promatramo vektor u raznim toekama plohe S. III dielektricnom £0=8..<?-I~~tdcnil:t. iako i oni.. koji je. .. U praksi najcesce imamo poznate naboje i njihov raspored. pa bi.. mozemo sluziti u praksi..854· 10-12 As. tada: 4. znaiuci i5 i u svakoj tocki zamisliene zatvorene plohe S koja obuhvaca neke odnaboja uprostoru(nas1. primjena Gaussova teorema stvara takve probleme.:::-_. mozemo citavu plohu S aproksimirati mnostvom infinitezimalnih povrsina dS. D "'" - J J 79 ..~~o~e~slj~~~~~ ve. ... eQs \.. U tom slucaju. najprikladnije mo-+ _. a na rnjestima okomitih dS i D.e ! 0 i QJ : e \ \ smjeru. }.. E u istom. koje se..-_. diferencijulni oblik postize se i prakticna univerzalnost teorema. zbog jednostavnosti crteza.odnosno.. i to D po iznosu i smjeru. Objasnite smisao Rje§enje Pretpostavimo mogucnosti Gaussova teorerna.. _ koji kaze da je t_()~ye. _.slucajevima. tada prikladnim izborom plohe S mozemo vrlo lako naci D. ne znajuci kakav je iznos -. polazeci od Gaussova teorema. • r:1""\ o na trenutak da poznamo pojedinoj elektricno polje. . jednak zbroju naboiaobuhvacenih plohom S (na sl. ~ . ali 0 tome na ovorn miestu neccmo govoriti). da znamo u svakoj tocki kakvi su DiE ®fJJ. U nacelu. integrala. U Gaussovu teoremu tad a _. po Gaussovu teoremu. _.i po'iznosu. dS :0 citavo] plohi S (to je smisao dvostrukog integrala) dobiva se konacno neki rezultat. Uocimo da se vektori _. ~1C?ktricIlo~ polja (odnosno vektora mom: 1:5) postoji l]2.()llllS jednak zbr~ju elektric.:l~' opisana Gauss()vim t~ore-:- H D . zbog simetrije.e tok vektora . Na taj nacin racun ce biti bitno pojednostavnjen. .Q= -Ql + Q2+Q3' Naboji Q4 i Qs ne ulaze u racun. formiraju elektricno polje!). gdje je vektorom prostoru. ako da. s D .<!lsll. Obicaj je da se za svaki pojediniizolator' ona izrazi usporedbom s apsolutnom karakteriziran vakuum: Relativna dielektricna konstanta €r \~~_. zakliuciti u kojim ie tockama on konsta~tim (D konako odaberemo plohu S tako da ona s pojedinim tockama. preko njega i E.. kojom je Vm 15 postaje nepoznanica koju valja odrediti. odmah se namece pltunje da Ii se njime i. uzeta tako da joj je naznacen presjek s ravninom crtnje. 2.-. II DdS II DdS cos s s :0. Q21il. dS.::i~~i konstantom tada je neimenovan postoji proporcionalnost: dS mijenjaju od tocke do tocke.pl?:>lj~d..2.re. tj. Ako su naboji u prostoru tako rasporedeni da rni. na koji naein. moci izvuci ispred _. . s odredimo vektor primjene .Q unutar proizvoljno definirane zamisljene plohe S obicno poznat. D .J Du :0. rezultat izjednaciti sa }. Konaeno. Aku. tada guciti da kratkim postupkom..!!~ra:O kroz zatv:0. a ne D!) i kakav rnu je smjer.. . odredena samim dielektrikumom.. i5 j .()ia).Q i iz toga dobiti trazeni D u raznim tockama. dS=}.~/ .. Izmedu vektora _. zbog definiranja njihova polozaia u prostoru. a stantan. ali samo u nekim specijalnim slucaievima (prijelazom na tzv.l. _.•-------\:: 5 . dS.~z:. zbog cos oc=O..

. a potpunije ih izrazavamo vektorom G.2. bez tako da njihova gustoca G (bro] -> . dS=broj nim nabojima ~Q . u tom slucaju. Da bi broj silnica kroz zatvorenu plohu S bio jednak nuli.. Ova situacija prikazana je na slid 2.) Uz !f><0. -+ 1 if-+ JJ G· s dS=+~Q.'G. no u konacnoj tezno je od B prema A. 'vektor A prema strani B. No podimo redom. ili negativan (iIi jednak nuli za ~= ~ ).. tada povrsine dS. Prema tome..dS 8 . nazivamo silnicama.>O) definiciji biti d¢l=DdS..dS=-. D kroz diferencijal plohe dSpo biti pozitivan sl. CiS. orijentiranih u pravcu D. Da bismo niegovu interpretaciju ucinili graficki zornijorn. kroz S. 2. s -+ --+ -+ znaci da su doprinosi DdS pretezno pozitivni i. dakle odnosno: s -+ ii JJ s -+ D· dS=-.. b a:> ~ !) biti jednak broju onih koje r . za kvalitativnu analizu polja. 1:Q) proporcionalan ie obuhvace1 &1 . Ako zatvorena ploha obuhvaca pozitivne naboje. ito take da uvijek bude G=k:5. u infinitezimaInom podruciu oko P) ucrtuti snop paralelnih linija. -+ Ovdje su u konstanti k obuhvaceni rnierilo i transformaciia jedinica. Zbog 7t2~20. -+ dS je ukupan broi silnica koji je prosao kroz S. D "prolazi" kroz S pretezno sa stranc . prikazane na slid 2.! CiS} a) (dl} <0) tok vektora D kroz plohu S nesto je sto je proporcionaIno prosle istom tom plohom. silnica kroz plohu S=+k . (dl.2b)... broju silnica koje su S Pogledajmo sada zatvorenu plohu S koja obuhvaca podrucje bez naboja. d ¢I moze Tok ¢I kroz plohu.. ~Q.dS=r 8 ( i ovako: 1 -'.. Produzujuci lini}e na citav prostor. 2. diskontinuiteta. pa je na njima d !f><0._ - jer na nekim mjestima moze biti . a. 6 b) ~ p - p -: G=kD .' 1 -+ -+ If-+ -+ G. (Kazemo pretezno.mozemo sada interpretirati cJi= Ako G po svom iznosu predstavlja neke tocke.2. mora broj silnica koje udu u plohu (suma svih G . 2.. linija po jedinici povrsinepresieka) bude proporcionalna iznosu vektora D. ito iz nje izadu (a:< ~). imat cemo - -+ vektoru D..>. sumi je !f»0. U tom je slucaju po Gaussovu teoremu: . -+. a to znaci da u tom slucaju silnice jednostavno prolaze. A . orijentacija -+ D pre- a:>_1t .8 ff D· dS= ~ ff G· 8 dS=o. . Velicina !f>=)) D 'dS definira se kao ukupan tok vektora D kroz S. dS kod kojih je SI.. S. d d) Zamislimo da nam je u nekoj tocki P prostora vektor D poznat po iznosu i po smjeru . 180 )) G . kao sto je to naznaceno na 5.I . Ako je !f»O.2c). 2 c) SI. -+" "... uz vektore dS orijentirane prema B-strani prostora.. koji je tada kolinearan i proporcionalan G=k·D.8 broj __ silnica po jedinici povrsine u okolisu G .c. . dobit eemo nove mogucnosti Broj silnica koje izlaze iz S (zbog rezultata +k .2a). dS predstavlja broj silnica koji je prosao kroz djelic plohe ". Ovakvc linije. a))G -+ If-+ -+ : If D. rnozemo u neposredno] okolici tocke P (egzaktnije govoreci.

jer se u tom slucaju mij·erija samo mjerilo. dobit eemo elektricno polje i influeocirane naboje prikazane slikom 2. gdje slabiie.. a povrsina dvoploca je ista. Ako se Maxwellove dvoploce postave jedanput u tocku A... ponovno stvara po jednu silnicu. stvara. prema toj koneepeiji. iznos vektora D na udaljenosti R3 (R3>R2) odsredista bit ce: .3..~~.8 - ~ SI. jer se tada naboj Q rasporeduje po vecoi povrSini. sl. zbog toga ce polje desno od B nestati. polje radijalnog smiera prikazano silnieama na s1. D bu. kakav mu ie smier). A nego b) veci u slucaju kugle B. tada ee: A B te je bro] silniea koje u plohu ulaze proporcionalan naboja ~Q. jer 1:oCka mjestu D=O.9j. cime semoze ilustrirati i pojava elektriene influencije.. 2.B povuci ce s elektrieno neutralne Zernl]e : istu kolieinu megativnih i pozitivnih naboja •.9g_!l!!Jap'-qiIDQy. pa je njegovo djelovanje oslabljeno. 2.4. koje opisuje vektor k· E=__!__D=_I_ G.~-- koristiti i prilikom opisivanja polja E.~~j_~~~~_~ bU~~J:"_?E.g~ J~l!£_e~cijalan ~~. nece doci ni dokakve promienej e) pozitivni i negativni naboji na. Prispjeli negativni naboji neutralizirat ce pozitivne naboje na desnoj strani B. pa je njihov utjeca] jaee lzrazen.4. medutim. Ako umjesto A uzmemo kuglu B polumjera R2 (RlI>R1) s istirn nabojem Q.. onoliko silnica koliko na njemu ima naboja i rasporediti se po okolnom prostoru tako da u svakoj tocki vekt0r.. 2. smatramo da influeneiraju negativne naboje u beskonaenosti. Za silnice koje ne "pogode" ni jedno tijelo nego se gube u daljini. sa zem1je neutralizirat ce pozitivne naboje na B).Zbog· toga rezultantno polje izmedu A i B i polje desno od B postaju jednaki nuli.. tvore polje u okolnom prostoru. 2. pa ie zato pitanje mjerila sporedno. nabijena nabojem Q. £. .. Pozitivni naboji odlaze pri tome na drugi kraj tijela.. sl.5. pozitivni naboji s desne strane B otici u zem1ju (odnosno negativrii naboji . naime. iznosu obuhvacenih negativnih e) moraju opcenito biti razliciti bez obzira na poloiaj dvoploea. 182 D veci u a) manji u slueaiu kugle B.3. a prispjeli pozitivni stvorit ce polje usmjereno od B prema A.5b).. Iz svakog pozitivno nabijenog tije1a izlazit ce.2d). Kugla A polumjera R1.2. a izmedu A i Bono ce ostati nepron>:ijenjeno.J bid jednaki ako se dvoploce postave tako da ih u oba slueaja "pogodi" isti boj silnica. influencirani 2. jer je iznos od u B. samo suprotna smjera. tako da ce se na tijelu influencirati ukupno onoliko negativnih naboja koliko silniea dode nanjega. - B polja prikazanog silnicama sa s1. Ovime ujedno zakljueujemo da silniee uvijek izviru iz naboja ill poniru na njima.~ ·ds=-~Q. jer je tocka na udaljenosti Rs blita naboiima na kugli. 2. . gomje ce relacije i predodzbe biti potpuno zadovoljene ako pozitivne naboje smatramo izvorima. bJ buduci da je Zemlja elektricno neutralna._gu__§J:9_¢'.r .3.. 183 .4. zanimljivi su nam-samo relativni odnosi. Zatvorimo li nakon toga sklopku S kojom seploCa B vodljivo spaja sa zemljom.mogu . Ako u blizinu nabijene metalne elektrode A dovedemo prvotno oeutralnu metalnu plocu B. D. Rezimiramo Ii gornje rezultate. Svaki od niih.J U slueaju negativnih naboja imamo: ffn s .. s tim da u prostoru bez naboja one teku bez prekida. moci cemo na temelju njih izgraditi sliiedecu sliku polia: uzmemo Ii da iz svakog pozitivnog naboja izlazi po jedna silnica te da na svakom negativnom naboju jedna silniea zavrsava. pa u njoj postoji D. dok B nije na silnici izato je na tom J .. svaka silnica koja ga "pogodi" influencijom ce stvoriti i vezati po jedan negativan naboj. . zbog SI. . Kako. a negativne ponorima silnica. istog iznosa kao sto je ono uz otvorenu sklopku. _- ~). koja opet negdje zavrsava influenciranjem negativnog naboja. ffG s 'b) . mogu. a drugi put u tocku naboji na njima: . konacno da se ovako uvedene silnice. zbog kugline simetrije.. 2. K~o ~ . one moraju dati jedino kvalitativan uvid u pfilike u polju (gdje ie ono jace.dS=~. a) ne mogu ni u kojem slucaju biti jednaki.Sa). ako nisu na neki nacin odstranieni. i ramo.inaJom m~~sf!1' Nadeli se u ovakvu polju neki prvotno neutralan rnetalni predmet.2. A leZi na silnicl.

iz rezultata i kao sto je ucrtano na 81. 2.7. odnosno Q2 = .[ .6.8a. Dl>D2 .2.10-6 m . a. Pri tome je na Ql opazena sila FAl = _ ~ =0. pa se pri tome na njirna influenciraju naboji llQa i llQ" dani tabelom. 0. i to u poloZaju okomitom na x-yo Ako rotirajuci oko ishodista one zauzmu 12 razlicitih polozaja.. oznacenih od 1 do 12 na sl. d) <Pl>«l>2..! . irnaju "'" 2. polumjera jer u oba slucaia kroz zamislienu koncentricnu kugJu Ra prolazi jednak broj silnica. i D2 i tokovi <PI i <P2 kroz zamisljene koaksijalne plohe Sl i S2 polumjera Rl i R2 bit ce: EA i EB u tockama A i B: EA=FAl = O.1 Xl N FI1l=EB• Ql=-lO' Site lt2 i F Bl' kao sto se vidi smjerove supreme od . prikazano u presjeku slikom 2. Na udaljenostima Rl i R2 od osi. o. Kolika je relativna dielektricka konstanta izolatora.7.7a). Dl=D2 Dl>D2• 5. odnosno suprotno od:X.103 X.. Ako naboji Ql i Qz zamijene mjesta uprostoru (Ql dode u tocku B.o Uz izracunata polia EA i EB koja. .02x2 N.=-0.05 N u smieru X2 (prema slici 2. Prema tome. 1""'" c) <Pl>«l>2. uz Rl<R2.8.. 2.04 N u smieru Xl' dok ie na Q2 izmierena sila FBa=O.'~"'JJ.5 .1 i X. iznosi vektora D. imaju nepromiienien iznos i smier i u slucaiu premjestania naboja. buduci da po polaznoj pretpostavci ne ovise Q nabojima Ql i Qa. na osnovi tih podataka. polia od 20 i 10 kV 1m djeluju u sm.6. 1O-6)~=-0.eru~. maknuvsi dvoploce i \ r 185 . -5.2. Zadatak cemo rijeSiti tako da prvo odredimo iznose i smjerove vektora elektnicnih polja Gustoca silnica (mjera iznosa vektora i5) bit ce zbog simetrije konstantna u svim tockama kugle polumjera R3 i jednaka ukupnom broju silnica podiielienom s povrsinom te kugle. V m :. . ':"1.10-6 = -I ° . Nabijeni valiak stvara aksijalno simetricno polje. odredite iznose i smjerove sila na njih. I ! / z.05 X. odredite. Medusobno naboja Ql na Q2 i Q2 na Ql zanemarujemo.6. 2. . 10-6 As.7bj: FA2=EA' Q2=20· IQ3·(-5· 108..04'. U toCke A i B nekog vee formiranog elektricnog polja uneseni su naboji Ql =2 . lako nalazimo sile FA2 i F B1 na naboie Q2 i Ql U to~kama A i B (sl.:.». dvoploce su ucrtane u polozaju 1).2.~ ~ (l3) Dl=D2 <Pl=«l>2. Rjelenje djelovanje [ (t~ nepromijenjen. SI.5. J._=20'103"il~ Ql 2. 2. b) a Q2 u tocku A).7b). Maxwellove dvoploce sastavljene od plocica a i b povrsine llS=4 cm2 nalaze se u ishodistuzamisliene x-y ravnine. iznos i smjer vektora D. b aJ SI. 184 - 2. 10-6 As.__i . IO-6:X. . 2..[ ! '" 5 ~fa ~'\Q2_ X2 ~ a) SI. ako. uzrokovan istim nabojem Q.

52 Uocimo da smo za aQ dobill pozitivan naboj i da se na ploci iz koje "izlazl" vektor AS • . EO ·F .851 15. Iznos D je: D= 17.' Rjesenje Po definiciji.--:::.10-6=+19' • L.31 8. O vaj.3 -17.10-5 As -. Ako ne zelimo posebno registrirati kada se na kojoj plocici influencira pojedina vrsta naboja.~~. .82+2. 10-6 -i +2.71 15. u oba slucaja. J l1'li . m2 gdje su sa -i j ".. - D usmjeren u pravcu 7.71-15. ~-. 6 J-a b b x oj bJ a i bJ 81.10-4 i m2.. II) Mogucnost D i as. Iz podataka 0 Huduci da vektor as u ovom slucaju mozemo pisati kao: as=5 cirani naboj aQ bit ce: . vektor l'rilikom postavljanja dvoploCa u toeku M i odabiranja smjera vektora as imamo rnspolaganiu 4 mogucnosti. i to od negativno nabijene prema onoj s pozitivnim nabojem. - . Ako u toj toeki vektor D ima vrijednost: D=3.10-9 4·10--4 4.:=:::::.2. U svakoj ml njih influencirat ce se pozitivan naboj na desnoj ploei.3 17. . t .9.... 2.. iznos i smjer vektora nalazirno tako da odredimo poloza] s rnaksirnalni ill fl uenciramm na bojem te da i .3\-8. a..075 N? stavivsi u ishodiste naboj Q=60 nAs.~ ..71-15.2..85 01 8.5.7.glcdll taj raeun.31-8. maksimum influenciranog naboja dobivamo u polozajima 4 i IO (prikazanim na s1. - 1 1 l--- - . polozaji 4 i 10 potpuno su ekvivalentni.71 15. Pogledajmo sada kako . as.851-15.8· 10-6.318..8 . negativan na lijevoj. 1 sill na naboj Q dobivamo iznos vektora E u ishodistu: E=F =___E_. Q 186 EO' lOr 3.10-4+0.. na osnovi podataka iz tablice.5· 10-6 -As j -. .85 15.. influencira naboj pozitivnog polariteta. a 1111 njcgov iznos bit ce jednak skalarnom produktu il. y as '\_ Y..9. .851 0 I 8.1 -.f. -. 187 1 t ·1 ./ Y Y ii ~ ':":~>.5. .[nAs] Qb [nAs] 1 I 2 1 3 1 4 1 5 1 6 171 8 1 9 I 10 1 11 I 12 o \-8. KS=3. aQ=D. . .=::.85101-8. zakljucimo da na njega djcluje sila iznosa odnosno: Er=--=4.-~:" . Prema tome. b a) mit na dvoploce..: Je .31-17. naci i ka 0 D 1 cos Ct. iznos mog I' smo. koje su shematski prikazane na ."" . Q·D ..3. mZ Uocimo da polozai 10 dobivamo rotacijom plocica iz polozaia 4 za 180·.3117.r Q.85 -15.. 2.. 2.sl.F=O. odredite iznos i polaritet influeneiranog naboja na svakoi od ploea povrsine as=5 em!"!..85 D 2. U x-y ravninu nekog vee formiranog elektrostatskogpolja unesene su U tocku M MaxweIlove dvoploce i postavljene okomito na x-os (s1...8. influen10-10 As.425..8 g di Je cos Ct=-/-.. naravno.. rum a iznosu D (aQ)rnax pn idi lim0 smjer 0k 0IJe oznaceni iedinieni vektori u x i y smieru. a.2.9b).9a). b /0 Rje!lenje 81.8b) te je. u ovom slueaju ploei b..

Primijenimo Ii ova opca nacela niehanike na nas konkretan zadatak. COS a.) sto razbijeno na dionice daje: Rjesenje . .(2~oX-Eo)dX. jer se ne rnoze definirati jedan par vektora F i s za citav put s. ~F(x)... :I:=~ . iznos i polaritet influenciranog naboja ovise 0 fizikalnim prilikama promatranog sustava polie-dvoploce. o SI.s« . . . 10-10 As.f! I 189 . .=F. Eo na dionici od x=o do X=XI..= :1:=0 . =Q E(x)=Q ( -. 2. .10b). KS=D· 60S.: + 19 .8 em. Rezimiramo li rezultate do kojih smo dosli analizirajuci sva cetiri moguca slucaja.dx.. uzmemo jednako dugima). potpuno odreduje i iznos i predznak influenciranog naboja. iznosa influencira na ploci a. gornja relacija ne moze se upotrijebiti. Ako se niegova . odnosno F i cos C( (ako sve zakliucuierno da se opet na ploci iz koje "izlazi" put negativnog polariteta. odredite rad koji ce polie izvrsiti pomicuci naboj Q= +2.kao sto je aproksimativno prikazano na 81. . uzimaiuci u obzir 60S = - 5 . kada je sila promjenljiva ill kada ona djeluje na krivocrtnom putu ili sasvim opcenito.-x-Eo • Smjer sile poklapa se u svim tockama sa srnjerom vektora Rad A bit ce. lOa) prikazane su silnice nekog elektrostatskog polia.I----.. ~S=3.10-9 As po x-osi od miesta x=O Ks. A= ~F(x). t(xl 312. prerna tome: x=2X1 %=2$1 ~=~ u pravcu x-osi.5. . E:. 10-10 As. ako je rI. gornji naboi. U opcenitijem slucaju.. 4 promijeniti.10. za koje se tada rnoze smatrati s dovoljnom tocnoscu till su ravni i da se duz svakog od njih.. 6oQ=D . nacinu naseg racunania ni 0 proizvoljno uvedenim oznakama.10.r .=O..8 ..--------------- ~ ~Q=D . d'S. 10-6• (-5·10-4)=-19·10-1<1 sto se moglo odrediti i kao: ~'-' ..8 '10-6(-5 ~Fds if cos ex.. 2. bJ x 2x.- b) MOgUCDost Sada je KS=-5 2 . velicine koje se mijenjaju duz puta s. COS B=-D· 60S.8 . 2. Predznak rezultata Ks. . skalarnog produkta iii iz koje "izlazi" Kao sto se moglo i ocekivati.. A=f x=o Q·Eo·dx+ J Q. Za svaki ~ rnoci ce se pod tim uvjetima naci diferencijal rada dA na isti nacin kao i za konstantnu silu na ravnom putu.5 . D· 60S odreduje polaritet influenciranog naboja ria ploci dielice d-. Na s1.d. U tom se slucaju put s rastavlja C1. iz koje u ovom na niz vrlo malih djelica ~. 2. Negativan naboj od 19· 10- 10 As influencira se na ploci a. iz koje "izlazi" vektor C) MogUCDost 3 Zbog KS=5· 10-4T bit ce: 6. . buduci da su toliko maleni. :1:=0 do X=2Xl'UZ Eo= 1.4· 1()5VIm i Xl =0. i d-.Q=3. .. dakle iz dA=F ds=F· -+ -+ d) Mogucnost ds cos or. sto daje: A= ~ F ds= Uocimo 6oQ=3. a. odnosno opcenitije :5 . :/ oj . b . pa je: As . njezin rad [e: 1&8 r I X=%l X=9:. da skalarni produkt D .. zakljucit cemo da na putu s uzetorn duz x-osi od x=O do x=2x1 sila ima konstantan iznos Q . dok se od Xl do 2xl mijenja po zakonu F (x)= 2Eo ) . a ne 0 . zakliucuiemo jednoznacno ~S influencira da su u gornjirn integralima vektori . sila ne stigne "izlazi" 60S.. 10-47.10-4)=-19 . Kada na ravnom putu s djeluje konstantna sila pod uvijek istim kutom ocU odnosu na put.... ovaj Ukupan rad dobit cemo zbrajanjern svih dA na cijelom putu s. 10-4 i i: . A=F· s. 10-4= sto znaci da se pozitivan naboj gornjeg slucaju A'7F S cos odnosno. 10-6. -------. kada promjenljiva sila djeluje duj neke krivulje s. jakost rnijenja duz x-osi.

/' "'r\b o X. f. Pomicuci naboi iz tocke Xl u tocku XII (X2>XJ..naboj.~d k<?jimkut?m oc.. gdie ie: (1 - plosna gustoes.. -'. P. vaIjak s bazama paralelnim nabijenoj ravnini za nabijenu ravninu) i primjenom Gaussova teorema uz metodologiju opisanu u zadatku 2.2.::'R. 12 ..-- ------11 B . Eo' xl=S. gdje je k neka konstanta. u podrueiu r2_R. polje vr~i rad Au.4 kV.81. . E=4. 2e: 191 - i X2 su dani...'xo. koja stvara elektrieno polje s obiju svojih strana.35 em) u tocku B (x2=6 em.Q. Zarotiraju Ii se ploee na bilo kojem dijelu spojnice AB u smjeru kazaljke na satu za 30°.r - x -. Translacijom Maxwellovih dvoploca iz tocke A (Xl = I em.. specijalnim slucajevima: a) Polje toikastog naboja ..13. inace usmjerenog u pravcu x. . tockasti nab oj i nabijenu kuglu. 41tr2 r E=----. 41te:r Q-.Y2=1 I em) ravnine X-Y. D=---.treba I?o~taviti ~axwell~:)Ve dvoploce na mjestu Xl da bi se na numa influencirala rsta koIiCina naboia kao 1 na mjestu X2 (XII>X1).. odredite koliko se naboja razdvoji influencijom na koaksijalno postavljenim me)Ak' oJeukonkretnomslueajuonodanozakonomE(r)=A·-osi.ta A ima iznos A = 12... a E(x) iznos vektora tog pol]a. pomicuci daIje naboj iz X2 u Xs (xs>xz). 2.11.14.onstan.' . Konacno. ako je rl=2cm. Q. 2 (1 E=. uzmemo Ii mjesto plocapokusni naboj Qo=+2' 10-10 As. 1. E=---.. u podruciu c) Po/je ravnomjerno nabijene beskonalne ravnine 0' D=-'xo.-. 10-8 VAs . mu je o komi na omn 1.. ."'" Nakon integriranja nalazimo: talnim diielovima valjaka SI i S2. ~o . a je jediniCni vektor radijalnog smjera.. 81.. .3 EO' 1()-SVAs. -\-. Ti izrazi vrijede i za polje nabijene kugle polumjera R. Q. /' .14. Ti izrazi vrijede za sluca] ravnomjemo rasporedenog naboja po zamiSljenoj ravnini. a smjer .--. Y. r2=5cm.12..2. ito tako da one budu staIno okomite na spojnicu AB. YI =2.. ravnomjerno rasporedenog naboja dui vodica.11.ro> . odredite Xa' 2.. ELEKTRICNA POLJA U NEKIM SPECIJALNIM SLUCAJEVlMA Prikladnim izborom plohe integracije S (koncentriena kugla za. naboja na ravnini r. pa pustimo da ga polje pomakne iz A u B. Eo' xl=3 . ono ima isti iznos. x X2 b) Polje orlo dugog ravnog vodica 81. a Xl Ti izrazi vriiede i za polje dugog vaIjka polumjera R.-~a +' -.jedinicni vektor okomit na nabijenu ravninu. 1==75 em.-. U polje iz prethodnog zadatka uveden je pokusni naboj Qo i prepusten njegovu djelovanju. . rad A23• Ako je A12=A23. gdje je: .Odredite konstantu e:r dielektrika i izraz koji opisuje polje u pravokutnom koordinatnom sustavu x-yo y refer@ntno 0$ 2.radijvektor od mjesta rockastog naboja do tocke u koioi promatrarno polje.4· ~.. na njima ce se influencirati maksimalaI?. ito tako da i dalje budu okomite na ravninu X-Y. U nekom prostoru izgradeno je aksijalno jsimetricno elektrostatsko polje (u svim toekama S istom udaljenoscu rod referentne osi.. r-. Zadano je elektrostatsko X polje koje se mijenja u smjeru X po zakonu E (X) = gje je: r. =k . 190 . ustanovljeno je da se na svim mjestima influencira na ploci a povrsine AS=5 emil naboj istog iznosa i predznaka: LlQa=4· 10-8 As. 21tr. r / .--.1. koaksijaIni valjak za ravni vodic i nabijeni vaIjak. 2mr r -. r gdje k.2. s tim da su na miestu X2 ploce postavljene okomito na smjer polja? .2. a zatim. ~=4So. .14. .\ radijvektor okomit na os vodica linijska gustoes. one ce tada izvrsiti rad od 18 . 2. izraZena u As/m.D=---. za praksu posebno zanimIjivim. A=Q· Eo' xI+2. mozemo naci elektricna polja u nekim.1.

d) Polje razmomjerno nabijene beskonacne metalne ploce Il n Rjesenje Dijagram raspodjele elektricnog polja kugle Ek (r) i valjka E" (r) u radiialnom smieru prikazuje slika 2... s tim da tada za a. sile na Qo biti [ednake. odredite rad koji ce se pri tome izvrsiti.. Predznak od a na toi ravnini odredit ce tada da li polje ima smjer od iii suprotan.15. r konstantno i jednako~.. stoje u omieruJ : 1. uz isto znacenje e (koji moze biti pozitivan Hi negativan.. 10-9 As po pravcu koji prolazi kroz srediste kruga i okomit je na njegovu ravninu (a-os). polje bi sa svake njezine strane bilo (Z2-Z1)' o 81.odrediti izraz za polje.. i ro-od miesta Zl 10 em do z2=40 ern. na primjer. Ako sile na naboj Qo tik uz povrsinu kugle.2' 10-6 As/m2 ravnomjerno ie rasporeden po znmisljenom krugu polumiera ro=30 em. tako da bi rad bio jednostavno 2e jednak Qo!!. superpozicijom.. Ii r !~.. uz e=eo' C_". jedinicni vektor Xo postavljamo okomito na jednu od ravnina i usmjerujemo ga prema prostoru izmedu niih.. . z . ovisno I) tome koiu ravninu promatramo). do izraza za to polje mozerno doci i tako da ukupan naboj zamislimo rastavlien na rnnogo malih tockastih naboja. sluzeci se poznatom metodologijom mehanike.. Naboj plosne gustoce (j=+4. e (j-+ gdje.. a.. koji se u torn slucaju mijenja po elektrodi. E=-xo. 192 193 . ..0 - plosna gustoca naboja na jedno] strani ploce s.16. ako je potrebno. Pokusni naboj Qo nalazi se jedanput u polju nabijenekugle.(R) bila beskonacna. (r) Na rniestu r=R imamo: . a zatiin.(ro) 2Aro Sluzeci se tim odnosima nalazimo: ro=3R=9 em.[ r L.. Ako zbog djelovanja sile stvorenog elektricnog polja dode do pomicania naboia Qu= 5. a drugi put u polju nabijenog valjka.15. odnosno osi valjka....16a). morat cemo prvo . 2. [ Gornji izrazi vrijede i za polje u neposrednoj blizini metalne e1ektrodc proizvolinog oblika.) <. e) Polje izmedu dviju ravnomjerno i suprotno . Q Ev(r) =-A-= 2Ar 21ter Q 41ter2 jedinicni vektor okomit na nabijenu plocu i okrenut prema dielektriku. Ek(R)=_JL= Ev(R) 2AR 3.. E(r) a) S1. odredite na kojoj ce udaljenosti ro od sredista kugle. . b b) Rjesenje Kad bi nabiiena ravnina E. 2.. slika 2. za koje jos ne znamo po kojern se zakonu rnijenja duz e-osi. Odnos tih dvaju polja na mjestu r bit ce: t gdje je: (J - [ .16. . (Ako. .. Polazeci od ovih elementarnih izraza i sluzeci se.. mozemo naci i neka slozeniia polja. Kugla i presjek valjka imaju isti polumjer R=3 ern.2 .2. 2. sasvim .15. da zatim od svakog takvog tockastog naboja naderno njegov doprinos ukupnom polju te da zatim sve te doprinose vektorski zbrojimo.. promatramo nabijenu metalnu elektrodu i polje 8to ga ona proizvodi u nekoj tocki prostora. naci rad kao: 13 osnove elektrotehnike zbirka primjera Buduci da polje._ 2e sigurno u ovom sluca]u nije konstantno. . odnosno valjka. treba uzeti vrijednost koju on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu tocku u dielektriku. a na rnjestu r=r(): Ek(ro) _ Q -I --------_ E. nabijenih paraielnili ravnilla . U slucaiu metalne plece sve djelovanje naboja prenosi se na podrucie dielektrika..

ovaj se postupak izraZava u'procesu integracije mijenjanjem varijable p od 0 do roo Uzimajuci u obzir i Cinjenicu da je . sam racun. U slucaiu nabijenog kruga najzgodniie [e. dakako. tako da ce oni dati rezultirajuce polie usmjereno u pravcu z-osi s iznosom: dQ e-p-d p·dljl z dE=dE. uz z ~ roo prelazi u-. Zl ~. kad imamo izracunat E. zatim njihove doprinose vektorr nase vumiesnosti kako naiprikladniie provoditi Na osi z polie iznosi: E=Ez=~(I2e Promatrajuci _:_.~::r5' z .. mozemo lako zakljuciti da on..=2---·cos«=2 -. a zatim se prelazi na slijedeci koncentrieni vijenac. zbog simetrije. dp .t.. racunaiuci kut IjI odneke proizvoljno postavljene referentne osi koja prolazi sredistem kruga. koji proizvode ski zbrojiti. Nakon tog zahvata E se lako izraeunava ~ Pri izracunavanju polja sluzit cemo se metodom superpoziciie. 2e Sada. A= ~F' Zl dZ= ~Q E· rlz.J r=Jp2+z2 .J ovaj izraz. dz=I dx 2 Integral I najlakse cemo izracunati ako opet zamijenimo varijable i granice: Provodeci najprije integraciju po 1jI. najzgodnije 2p dp=du je zamijeniti varijable: 195 i granice: I p. zamisljajuci ukupan naboj ravnine razbijen na mnostvo infinitezimalnih toekastih naboja dQ=a· dS. 47ter2 Stvar je. i Citava se stvar ponavlja. a . svoja polja dE=~. kojih ce se komponente polja u smjeru okomitom na z medusobno ponistiti.i -+ . J z2+r~ Z ). p . mozemo pisati: gdje je: 1= Zt f . U=Z2 tako da je : 13' ... 4 7te r2 4 7te r2 . promatrati kruZne vijence unutarnjeg polumjera p i sirine dp i na na njima uzeti tockaste naboje dQ=a' dS= =a . nalazimo: Z2+rg=X.J - . mozemo prici odredivanju trazenog rada: r Superpozicija djelovanja odvija se tada racunskl tako da se obide kruZni vijenac opisujuci kut IjI od 0 do 7t (time [e uz istodobno promatranje djelovanja para naboja dQ titav vijenac obuhvacen). dp=-du 2 za za 194 p=o.. U tom slucaju uvijek se mogu naci dva aksijalno simetricna toekasta naboja dQ. dljl. Matematicki.. za za x=zr+r5 x=z~+rg Da bismo proveli integraciju po p.

Da li raspodjela elektricnog polja u smieru T..24 prikljuci izvor elektricnog napona.8 .29._f"-J_+! _: +-1 __ :.6·1Q-8As/m... Za stap je pricvrscena preko tanke niti izolatora kuglica tezine G [N] nabijena nabojern Q. .1 m moze se zanemariti. Koliko bi se naboja influencijom razdvoiilo na metalnoj I?l?h~prema slici (dijelu koaksijalno postavljenog valjka) u blizini ravnog vodica nabijenog nabojem Iinijske gustoce . Ql = 2 .i. U slucaiu da se na prethodno neutralne vodice koaksiialnog kabela iz zadatka 2. a= 5 m.. C) ill D)? -+. 10-7 As/m (unutarnja elektroda pozitivno nabiienaj elektricno polje ~omice svojom silom naboje Ql=+4' 10-10 As i Q2=+4· 10-9 As od unutarrue do vanjske elektrode.2. o) SI.b. Qs= .22. B). SI.1 (slika 2. Izmedu njih nalaze se Maxwellove dvoploce povrsine . \0 \ \ \ \ o \ .elektricnom polju naboja Ql i Qz. 0. Odredite iznos influenciranog naboja nil dvoplocarna. "~#:'\ OJ r r d- A) C~ " I )\ /' y (...24.17.25.\=0. --- \ ---. / .72 em. Izracunaite iakosti polja El.27. ~se u prostoru sa Er= I... ' .93' 10-3 As/m. U sustavu dviju koaksijalnih cilindricnih elektroda velike duzine.2. Suplia metalna kugla polumjera R=0.5001 m i r3=2 m "... 2. 2.. ~_Xl __ .. odredite gdje je polje koje oni stvaraju jednako nuli.. .' ." .. cineci time radove Al i A2• Odredite kvocijenteAl/Ql i Az/Qz i usporedite ih. r "'/ --r------. okomitom na os kabela. Ako se u koordinatnom sustavu x-y nalaze naboji +Ql i +Qz. Dvije velike i paralelne metalne ploce u zraku nabijene su nabojem plosne gustoce 0"=5 nAs/m2. ako jc zadano d=3 m.\=3-..-I_.17.23.8 .1 !--=. N .. ...24.. Zadano: R2=2.sto nakon uvrsten]a zadanih vriiednosti daie: A=I. i to razlicita predznaka. r r.1S=4 cm''. b b} __ 2. 10-8 As... Vrlo dug okomito postavlien stap nabijen je nabojem liniiske gusroce . SI.. C : -___L--:-T~-----""'" R.26. 2.23.. a .2..5 m nabijena nabojem Q= 500 nAs . nabijenih raznoimenim nabojima linijske gustoce I A 1= =3. T2=0. R.. Ez i E3 u tockama ko]c se od sredista kugle nalaze na udaljenostima T1=0.2. a njihova normala stoii pod kutom od 60° u odnosu na normalu na metalne ploce. Tezina niti duzine 0.433·1O-4VAs.25. uz 0::=60° i 1=1.pol spoji na unutarnji vodic.8) .2.+" . _\.+ _g G da bi uslijed djelovanja gravitacijske i elektricke sile kut izrnedu stapa i niti bio 45°? 2. -i-W. Na unutarnji vedic prvotno neutralnog koaksijalnog kabela doveden je naboj Q. Koji bi od diiagrama iz prethodnog zadatka prikazivao raspodjelu polja u slucaju uzemljene vanjske elektrode? 2. '"r=2. ito tako da se . D) el--'---~_L.. 10-8 As. 196 197 . Koliki je iznos elektricnog polja izmedu dviju paralelnih ravnina ako su na numa rasporedeni naboji iste plosne gustoce cr=3. Rl =1 em. a. Q. kao sto je prikazano slikom. :\ r.__:..5m? /cL +Q.-"-pol na plast.19... Koliki mora biti odnos - _.... . izmedu kojih se nalazi dielektrik.! iRJ : r .. 1 .: ': :! ' f--- / .24).._'__ ~X~2 ~ C) C--. 2:~1. - 2. SI. koji bi onda dijagram prikazivao raspodjelu elektricnog polja? 2. 2d SI. .20.19. 10-8 As i e:=e:o. Qz= -3 . izgleda kao sto je to prikazano dijagramom A).. Odredite izncs i smier sila koje djeluju na tockasti naboj Q3 koji je smiestcn u.5 .I . 10-7 As/m2 istog predznaka? 2..

AkO se pod djelovanjem polja elektricnog dipola iz prethodnog zadatka cestlca mase m i naboja +Qo stane gibati u smjeru x-osi...2. . nabijena su: a) lijevi vedic linijskim nabojem b) oba vodica nabojem +. do y=O. Na kugli polumjera R=20 em nalazi se naboj Q=5 .!. y II' II' -. koji se nalazi izmedu ploca. gdje je sa x oznacena udaljenost od poloviee njihova razmaka. Dva toekasta naboja istog iznosa Q i razlicita predznaka nalaze se na udaljenosti d. 10-6 As/m. te iznose D na mjestima r1 =0. Ako je razmak ploca 10 em.10-8 As najkraCim putem od lijevog vodiea do desnog. Pozitivni elektrieni naboj prostorne gustoce p=10-6 As/ms rasporeden je 2.35. 2. a izvan 2.£31. odredite rad koji ce polje izvrslti pomicuci Qo od jedne ploce do druge.09m i rs=0. Odredite izraz za polje takva dipola u tockama A i B na x i y osi.33. Zadano: d=40 em. kao §to je prikazano slikom. '" K x • -Q +q r A SI.2 . rz=0.. a desni sa . dok je preostali dio prostora sa er= 1 bez naboja. I 'I 'I T ~ -.2. Dva ravna.1 m. djelovanjem vanjskih izvora elektriene energije. Odredite izraz za jakost elektrienog polja E=f(x). 10-7 As/m.28. 10-8 As. 2.33. Ako se naMaxwellovim dvoplocama postavljenim u ishodiste koordinatnog sustava x-y pod kutom od 45° u odnosu na x-os influencijom razdvoji naboj ~Q.5 eo. elektricni dipol. y .36.. SI. odredite koliko daleko mozemo pomieati dvoploce u srnjeru y-osi. Dvije metalne kugle A i B nabijene su nabojima -QA i +QB.39b). a desni -.. 19& +. koliki bi rad izvrsilo polie prilikom pomicania naboja Qo= +4 .\= -17. a e=2.32.43 .6 em".. 2.\= .. gdje je r udaljenost od sredista kugle. i to za oba slucaja. Elektricni naboj prostome gustoce p= -10-6 As/m3 rasporeden je ravnomjemo izmedu dviju zamiSljenih koncentrienih kugli p'olumjera R1=O.1 m. Odredite ovisnost D=f (r). Na kojem se podruCju. uz IQAI= = IQBI=Q. 10-9 As od njezine povrsine do beskonacnosti u sredstvu sa e=eo? 2..38. Koliki ie naho] Q? .6 . ravnomiemo unutar voJumena zamiSljene kugle polumjera R=O.3 . 10-6 As. i tvore tzv.r= I? 2 2.36. Ro=4 mm. s posebnim osvrtorn na aluca] d~~ .33. +-. do premiestanja ncgativnih naboja s lijeve ploce kroz vanjski krug na desnu. odredite njezinu brzinu na mjestu x=rz (rz>rJ.Olm.05 m i Rz=O.tog podrucia prostor je bez naboja.7 . Izmedu dviju zamiSljenih velikih i paralelnih ravnina razmaknutih za d rnetara ravnomjemo je rasporeden naboj prostorne gustoce p.38..33· 10-9 As. vrlo duga vodica.. polumjera Ro zanemarivo malog u odnosu na njihov medusobni razmak d. I K A . okruglih i prvotno neutralnih metalnih plllen doslo ie.2m. Odredite silu na naboj Qo=+2·1O-8As na mjestima rl=O.7· 10-6 As/m.37.07 m i r2=0.. Ako su oba vodica iz prethodnog zadatka nabiiena nabojem . AkO su vodici iz prethodnih zadataka nabijeni: lijevi nabojem ..34.29. 2.. te d=50 em i ~Q=2..\.3O.39. ako je e. moze podni- .2. Koliki ce rad izvditi 'polje kugle pomieuc! pokusni naboj Qo= 12.\ .2.x r B y . odredite rad koji ce izvrSiti njihovo polje pomieuci naboj Qo=3. SI. II 2. mjerenom od povrsine kugle. '" t' 2. SI. obavlja 90% rada? ~. Zadana [e povrsina dvoploca S=3.30.' Izmedu dviju paralelnih velikih ravnih ploca nabijenih nabojem ploSne gustoce a=5· 10-6 As/m2 (razlicitog predznaka) nalazi se pokusni naboj Qo= =4. paralelnih.08 m. Ako zrak.\=+17. polazeci iz stanja mirovanja s mjesta x=rl (r1)-d). J 2. Odredite zakone po kojima se elektricno polje mijenja u tockama ko]e Ide na y-osi pravokutnog koordinatnog sustava postavlienog kao sto je pokazano na slici 2. cime je stvorena struia i (t) oblika danog slikom 2.\. 10-9 As duz y-osi iz mj~sta y=. uz istodobno prikladno zakretanje. tako da iznos ~Q bude konstantan. U sustavu dviju jednakih.. 199 .

). ••••.45)..1.. Na kojoj udaljenosti XO' mjerenoj s jedne i druge strane osi prema slici.potenciial .. l- ..~ojem ~a tock~~tl naboi fornu:a u okolnom prostoru. po danom prostoru. problem cemo zaista moci rijesiti potpuno. i ... ! ..39. I • I.. rnozerno presieci ravnomierno nabijeni vrlo dugi stap i odbaciti krajeve.to od mjesta Z= -10 em do z= + 15 em.arno l~.. -. naci potencijal svakog od njih u promatranoi tocki i zatim sve teo iznose superponirati.t.3. a da se pri tom iznos polja .4 . daje 99% doprinosa iznosu polja Ez na miestu z? U okolici '~ .43.. I . Buduci da 1 potenciial 1 vektor elektricnog polja u svakoj tocki ovise 0 istirn naboiima rasporedenirn.40.. I jeti maksimalno elektricno polje od 3 . 2... -r-" " . Odredite izraz za iakost elektricnog polja na simetrali stapa...ms b) SI. a) ..44. OS I POTENCIJAL ~ f . . 201 -+ -+ 200 . iducirn primjerirna nastoiat cemo najprije podrobnije razjasniti osnovne pojmove vezane za potencijal. Ravni stap konacne duzine d i zanernarive debljine ravnomjerno ie nabijen nab ojem linijske gustoce A. nam.ep~~enciJ~1 jcdna od najtezih tematskih jedinica u nastavi osnova elektrotehnike.. uvedena je skalarna racunska velicina ..45.. . prvo pojarn potencijala i odredimo Ii zakon po . Usporedite dobiveni rezultat s izrazom za polje vrlo dugog ravnog vodica i ustanovite pod kojim ce uvjetima ta dva izraza postati jednaka.koia omogucuie znatno jednostavniji pristup problemu.. ~. koji lezi u ravnini x-y.: z z os . us~ano':lffio Ii oblik te veze.41.2._.. I . Uz Q= + 1.... odredite. 106 Vim. Defini.. Da bi se postupak odredivanja polja ucinio laksim. . . . trenutak u kojem ce polje doseci taj iznos. da bismo kasnije mogli prikazati i nacin njegove upotrebe.42. jer je upravo na osnovi energetskih ruzmatrania on i definiran. ocito je da i izmedu njih mora postojati cvrsta veza. nabijen je ukupnim nabojem Q. preostaje nam jos sarno da u posliednjem koraku odredimo i vcktor E.: z Ah-jr ! : x... Odredite mjesto na z-osi prstena u kojem ce pol]e imati maksimalan iznos. r.. 2." 2~42.. uz R=20 em. ...i postaviti zahtjev da ona bude ovisna 0 nabojirna koii proizvode polje i 0 njih?vu rasp?. 2. ..41 • Sl.. 2.J a SI. uzet ishodista z-osi. a da se u promatranoj tocki moze dobiti superponiranjern (sk~larrnI?-) parcIJ~ID1~ doprinosa pojedinih naboia njezinu ukupnom iznosu.. y S1. 2....E u tocki A ne prornijeni za vise od 1% od pocetne vrijednosti? Zadano: r~5em. . ~· \.. moci cemo svaku konfiguraciju naboia razbiti na niz-tockasrih naboja. 'i- i0 ! . Na temelju tako izracunatog potencijala i koristeci se vezom lZm~du njcga i elektricnog polja.••• .. ELEKTRICNI 2. b 2 t. '.2.e. Konacno. Provedite energetsku analizu slucaja u kojem se naboj +Qo mase m pomice zbog kombiniranog djelovanja mehanicke sile F i sile elektrostatskog polja Qo E od tocke c preko b do tocke a u tom polju (sl. 2. (mA 2.. . Kruzni prsten polumjera ro..._. -. Buduci da nam visegodisnje iskustvo u radu sa studentima pukazuje: da j. x Kao sto smo vidjeli u prethodnom odjeljku. racunanie polja pos~aj: ~nog. cirri se malo udaljirno od naijednostavnijih oblika rasporeda nab oja u prostoru. ._.... 2. a.. napomenimo jos da se potenciialom mogu vr~o pregled~o prikazati i odredeni energetski odnosi u polju. i.? sl~zenije i zahtijeva vektorsku superpoziciju parcijalnih doprinosa pojedinih tockasrih naboja rezultantnom elektricnorn polju. Rad koji vrsi sila elektricnog polja racunajte s pozitivnirn predznakorn.. a irna zanemarivu debljinu. Koji kruzni dio beskonacne i ravnomjerno nabiiene ravnine.ed~. 10-7 As i ro=25 em}e <'="0 ~dredite ukupan rad izv~sen pri pomicanju naboja Qo=3. Osnovna idejapri uvodenju potencijala jest: u svako] tocki prostora u kojern postoji elektricno polie definirat cemo novu skalarnu velicinu .6· 10-9 Asduz a-osi lZ prethodnog zadatka.44.. 1 .}.elektricni potencijal ..

. Edana u indirektnom jednakosti integrala. r !"" Uz granice.. Prerna tome: mv2 mv2 mvdv= mvdv= 2a--f=Wka-WkC=IlWk. Kao ~to se potencijalna energija utega dobiva transformacijom rada koji je potrebno izvriiti dovodeci uteg uz pomoc vanjske mehanicke sile iz neke referentne tocke u onu u kojoj promatramo potencijalnu energiju. Ta energua naziva se potencijalnom energijom naboja u elektrostatskom polju.. . E .. cos f3 . zbog AWk=O. a ~m . ~naka jednakost~ de facto proveli supstituciju varijabIi. dt -e E dan u svakoj sto prosireno faktorom d s i sredeno daje·: ds . V • d V= 88. preko Po ovom izrazu promjena kinetieke energiie naboja na djelicu puta ds jednaka je radu sto ga obie sile zajedno izvrSe na toj dionici. RJeienJe Ako slobodan naboj +Qo dovedemo u neku toeku prostora u kojem postoji elektrostatsko polje. a po karakteru je analogna potencijalnoj energiji utega u gravitacijskom polju. . -=m dt ds ds dV . tako se i potencijalna energija naboja dobiva na raeun rada izvrsenog prilikom pomicanja naboia od referentne toeke do tdcke u kojoj promatramo njegovu potencijalnu energiju.. sile Ii i Q moraju biti tako uskladene da eventualno povecanie brzine naboja na jednom dilelu puta bude kompenzirano ekvivalentnim smanjenjem na drugom dijelu. • ds-]. . tangencijalna komponenta (u smieru gibanja ds) rezultantne Newtonovu aksiomu: sile bit ce. dV ds FIl=m . c { 81. nego brzinama Ve i Va U tim tockama. integraclie integrala s desne strane znaka jednakosti oznacene sa cia mozemo pisatr: ' a a IX. dtds dV ds IX. cos IX..v u integralu . ~ Qo . ds= odnosno: e ~ Qo . dobit cemo: 203 ]- . Promotrimo sada poseban.. -+ ~ocimo. obliku. s f "c razliku kinetickih energija naboja u krajnjim toekama pro- f ". __ .~ Qo E COS e ds+ ~ F COS e f3 ds. naravno. Da bi energiie na pocetku i na kraju puta bile jednake.45. prema drugom - E . __ . cos IX. . Prilikom pomicanja vrii se. ir IlWk= . pa ga prepustimo njegovu utjecaju. ~a.~F . Ako je morati prilagoditi sili QoE. u kojem su sile F i QoE tako medusobno ugodenena putu s da prilikom pomicanja naboja od c do a ne dolazi do promiene kinetieke energije. da je veza izmedu Ii i Qo . cos f3 • ds. . BUd UCI d a smo ramje prove d enom racunskom manipulacijom oko.. . morat cemo gornji i E ds i pri tome. . -·-=mv-. sila F nece moo biti bilo kakva._ ..' toeki prostora. prema pravilima integral- nog racuna. (~2 c )=Fs. tellino Ii izvriiti energetsku bilancu citavog puta s izraz integrirati: 202 }_ Zadrzimo se malo na ovom mjestu da bismo neke stvari bolje istaknuli. Prema sl. a ~o je...ds=j F· e J r -- Qo' E· ds.. a prilikom kojeg pornicanja se svladava djelovanje sile elektricnogpolja. ona ce se d·v Fs=Qo' E· cos «+F' cos {3=ma=m '-. odnosno AWk=O. . ds-l-F ~F . a to znaci da nabo] doveden u bilo koju toeku polja ima odredenu akumuliranu poeetnu energiiu na racun koje se rad obavlja. E . ds=QoE cos cos f3 ds. . Zamijenimo 04 n granice a e integracije u Qo c do a.45. ds. dakako.2.. ono ce na naboj djelovati silom i pomicati ga u skladu sa smjerom djelovanja polja.. a ne podintegralnih funkcija. i odgovaraiuci rad.k1e. 2. Tada je Wka= Wke. njegove gramce nece biti odredene sa Cia.. u potpunom skladu sa zakonom 0 odrianju energije... "'" i odnosno: mv dv=d 'f-. i to taka da. d " dt s 1IJ7ve strane... pa prerna tome i QoE.. ~ gdje AWkoznaeuje matranog puta. v . a za nas osobito zanimljiv. bude: a a Nakon ovih uvodnih napomena prijedimo na nas zadatak. sluca]. promijenimo predznak integrala.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful