-

.,

PROF. DR. ENVER SEHOVIC
PROF. DR. MLADEN TKALIC MR. IVAN FELJA

,:
"

Osnove elektrotehnike zbirka primjera
PRVI DIO
II IZDANJE

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1984

w
j

.. w

,I"'":

Q

I

SADRZAJ
I. ELEKTRICNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 1.1. Uvodni primjeri 1.2. Elemeetarni strujni krugovi 1.2.1. 'Ohmov zakon 1.2.2. Sastavlj~. struj~. ~goyi. 1.2.3. Naponski 1 strujru izvon 1.2.4. Elementami strujni krugovi sa vise izvora 1.2.5. Potencijali i potenciialni dijagraini 1.2.6. Rad, snaga i energija -~~ 1.3. Analiza linearnih mrefa istosmjerne struie c 1.3.1. Direktna primjena Kirchhoffovih zakona 1.3.7. Metoda konturnih struja 1.,J.3. Metoda naponaevorova ......•..................................... SlJ..4. Metoda superpozicije (1.3.5. Theveninov teorem . -'-..J~3:6. Nortonov teorem 1.3.7. Millmanov teorem 1.3.8. Zadaci .' 1.4. Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne sttuje . . , . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 24 24 27 50 59 64 77 88 88 93 100 107 111 120 126 130 155

a
i C

b

b
"j....
C

2. ELEKTROSTATIKA
2.1. Osnovne velicine elektrienog polja 2.1.1. Vektori Ei 2.1.2. Elektriena polja u nekim specijalnim slucaievima 2.1.3. Elektricni potencijal 2.1.4. Polie na granici dvaju dielektrika 2.2. Elektricni kondenzatori 2.2.1. Kapacitet kondenzatora : 2.2.2. Nabijanie, izbijanje i spojevi kondenzatora 2.3. Energija elektrostatskog polja ,

.

177 177 177 191 201 221 226 226 231 247

D

"

. . . . . . .

.

.1:;

L

t...
\

.1. MAGNETIZAM

,'

,

,

,

, " , , , . ,., . . . , . . :

.

253 254 289 289 298 302 312

1 t.
J

.1.1. Uvodni primjeri .....•.......... , .1.2. Magnctsko polie u praznom prostoru 3.2.1. Jakost magnetskog polja. Zakon protiecania ,. , 3.2.2. Jakost magnetskog polia, Biot-Saaartov zakon 3.2.3. Magnetska indukcija. Magnetski tok ,., .1.3. Elektromagnetska sila 3,3,1. Elektromagnetska sila na naboj , , .. , 3.3.2. Elektromagnetska sila oa sttuju ....•. , ....•••.....•...

" i

C

,

,

312

316

h
-r'

7

I

.......

3.4.2. Vodljive konture u vremenski prornjeniivom 3.4.3. Induktivitet i meduinduktivitet 3.5. Materija u magnetskom polju 3.5.1. Feromagnetizam 3.5.2. Magnetski krugovi 3.6. Energija rnagnetskog polja 4. RJESENJA 4.1. Elektrlcni krugovi 4.2. Elektrostatika 4.3. Magnetizam "

3.4. Elektromagnetska indukcija 3.4.1. Kretanje vodica u mirnom magnetskom poliu

magnetskom

polju

. . . . . . .

. .

331 336 341 341 351 365 375

324 324

istosmierne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..................................................

375 379 381

1. .Elektrieni krugovi istosmjerne

struje

....
.... ._

Polazeci od atomisticke koncepcije 0 strukturi materije, elektricki neutralnim nazivamo tijelo s jednakim brojem elektrona 1 protona u niegovim atomima. Pod pojrnom elektricki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narusena; pozitivno nabijeno tijelo ima visak protona (pozitivnih naboia), odnosno manjak elektrona (negativnih naboia), dok je kod negativno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbudena stanje, sto se ocituie djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, nanaboj ne bi djelovala nikakva sila. Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; one prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom

...

F. Tako uzbuden prostor nazivamo elektricnim poliem ientom sile na naboj i samog naboja, dakle kao: ..... P
E=-

E i definiramo

ga kvoci-

Q

Ako se u prostoru s izgradenim elektricnim poljem nade veca kolicina slobodnih naboja, oni ce se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotno od smjera djelovanja polja (negativni naboii), Da bi se kvantitativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih eestica, uvodi se velicina [akosti elektricne struje 1 kao:

1=2..,
t

dakle kao kolicina naboja koia prostruji nekom povrsinom u t sekunda, podijeljena s tih t sekunda, uz uvjet da strujanje tece vrernenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: i (t)= dq (t) .
dt

Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile elektricnog polia obavlja se neki rad. Izracunavanie njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasicnim metodama mehanike, putem urnnoskom sile, puta i kosin usa kuta rnedu njima, odnosno opcenitije integralom: A=)

(....

P·ds=J

.... f
II

Q·E·ds.

.....

-+

6

.ilumim . Vektor te sile imat ce razlicite vrijednosti duz putanje 1-2-3-4-1. izvrsenl rad podijeli s nabojem. Na dionicama 1-2 i 3-4 smjer ce biti isti (na svakoj od njih). koja omogucuje brze i jednostavnije odredivanje rada..: 2 .1. i to kao umnozak projekcije sile u smieru elementa puta i samog elementa puta (F . . koji u odredenom. ova relacija nije najprikladnija za primjenu.J Rjesenje PoznavajuCi izraz za polje tockastog naboja.. Sto smo time postigli? Krenemo Ii obrnutim redom. jer je na njima udaljenost od Qo konstantna. cos oc... velicinu "umjetno« dobivenu dijeljenjem fizikalnih kategorija rada i naboja i neovisnu 0 iznosu pomicanog naboja. brzo cerno doci do odgovora. .. " -. onda ima Q smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici. UVODNI PRIMJERI 1. dakle. dakle umnosku iznosa sile P. kao 0 produktom vektora F i s. ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sile. puta i kosinusa kuta medu njima. . ie po definiciji jednak: apstrakciji.. pornocna velicina. . Medutim. mozemo naci i silu na naboj Q.. dobit cemo konstantnu veliCinu. duzem iIi kracem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s. tu istu relaciju mozemo izraziti sk. u realno] F . Naznacene sile i elementi puta ds daju bazu za izracunavanje trazenog rada. dakle kao F (ds . ds. I<akll su ovdjc i sila i put orijentirane velicine.J a.e. rnoze izmjeriti nekim instrumentom..1. t. .?-.lb) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim tockama konture 1. SI. a..1a).. Ako se.. Ako se kvocijent!!. 4·7t·€o·r2 geornetrijskoj . gdje su: r=udaljenost Eo=8. koji -> -+ -+ . i to po istom putu. rad je [ednak umnosku sile. prvo treba reci nekoliko rijeCi 0 principu kojim cemo se koristiti.cos oc . b 10-9 As m Q=5· 10-7 As T1=2m .. cos oc) . razmatranja prebacujemo iz vektorskih velicina polja i sila u skalarne i lako mjerljivc velicine napona i struja. Na dionicama 2-3 i 4-1 niegov ce iznos biti konstantan..854' od tog naboja konstanta Skalarnim produktom F· d. .. s . koja se nalazi u polju naboja Qo i cije su dionice 1-2 i 3-4 dijelovi pravaca sa siecistem u Qo' a 2-3. i rad ce biti dvostruk.. U slucaju kada gibanje tece po pravcu i kada je sila duz citavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru. pa zbog toga kad god govorimo 0 tockastom naboju dorneni. l. a moze se. Taj kvocijent U=A 10-12 As _ apsolutna dielektricka Vm vektor radijalnog smjera. rad postaje: A=U' Q=U· I· t~ a snaga: p=A=U' I I Ovim zahvatom. Izrazom F· ds uveden je tzv. odnosno 4-1. Elektricno polje proizvcdeno i mijenja se u zraku po zakonu: E= 1) tockastirn nabojem Qo Qt/ ima radijalan smjer . Buduci da se u praksi redovno susrecemo s mnogo nab oja.. dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa. dijelovi koncentricnih kruznica sa sredistem u Qo? (s1. Zato je uvedena nova. b Q a Zadano: Qo=4' T2=1 nazivamo elektricnim naponom izmedu krajnjih tocaka puta s. time ce se izbieci slozena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija.. kao sto vidimo. ali ce se zato iznos mijenjati. .. ~ ~ ~ z. Obavivsi to i orvorivsi mogucnost mjerenja bilo kojeg napona. IX.=jedinicni Koliki. i to preko jednog etalona.. nabijenu kuglu..2 -: 3 ~4 -I. odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta. ds .. . ..radizvrienprilikom'pomicanja naboia Q po konturi 1-2-3-4-1. . Razmisljamo: ako u istom vremenski nepromjenljivom polju.1. Uz dva puta veci naboj. ro' Nabiiena kugla ponasa se kao da ioi je sav naboj koncentriran u sredistu. Pogledajmo sada sliku l. Analiza strujnih krugova prijeci ce zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima. 1 "-"" 3 .. dakle kao: A=F· s. 1.. . cos elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima. cos «)... s=F . na primjer. 1. obavljeni radovi imat ce razlicire vrijednosti. obradujemo zapravo. skalarni produkt vektora site F i vektora eleruenta puta koii je po definiciji jednak F·. 10 .

a ne na sve njih zajedno. rad postat ce: =F . Vratimo se nasem problemu. Dok je rad AM izvrsilo elektricno polje svojom silom na naboj Q. . posebno.. kad . mijenjaju i F i d7. bilo po iznosu. naime. = 3-1 J Q . Na ovom dijelu situacija je nesto drukCija.1 --. rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjecaka ds. Ova sila mora biti barem jednaka sili polia u svakoj toeki puta 1-2 i suprotna po smieru. U ovoj posljednjoj odsjecka relaciji treba imati na umu da se duz puta s od odjecka do '. Drukcije receno.. -+ ubrzavanja. jer ni jedna ni druga velicina nisu iednoznacno odredene. put (neka krivulja) bit ce bolje aproksimiran. da mi izvana nekom silom F' moramo savladati djelovanje elektricnog polja i pomaknuti naboj Q iz 1 u 2... u ovom slucaju. postoji medu njima ipak jedna bitna razlika.una vrije d nost .. 3-1 J F . . rad na tom dijelu dohit cemo kao: A34 = . pa cerno ga oznaciti sa dA: dA=F' ds. iii i po iznosu . a to se. obicaj je da se jednom radu pridijeli pozitivan... . pa ce dijelovi rada dA biti jcdnaki nuli. I drugo. i kod infinitezimalnih odnosa izlomIjena i stvarna krivulja s ce sc preklopiti. htjeIi upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi sc odmah pitanje koju silu F i koji put -. Na dionicarna 2-3 i 4-1 sila ce biti okomita na svaki odsiecak puta ds. Sila elektricnog polia usrnjerena je od 2 prema J. :> • Pogledajmo sada sto je s radom na dionici 1. odnosno i F i cos rt. vcktori usmjereni II istorn pravcu. elektricno polje ovdje nije kadro izvrsiti trazeno pomicanje naboja kao 8tO je to bio slucaj na dijelu 3-4. zbog specificne konfiguraciic. sto rnatematika svakako omogucuje. dakle. htjeli smo ilustrirati osnovnu ideju postupka kojim cerno se dalje sluziti. relacija A vise ne vodi do . biti iednak nuli. Time svjesno unosimo odredenu pogresku. Kojemu ce se koji predznak pridijeliti. iste iznose. Kad bisrno. pitanje je od sporednog znacenia. Uvodeci tako pojam pozitivnog i negativnog rada. mozerno .. dakle da ie Dna ostala konstantna i po iznosu i po smjeru. gdje su se sila i put podudarali. 1 pa ie on d a: x2 a b QQo A34---. Pretpostavliajuci da citateli niie podrobnije upoznat s metodama vise analize. sto ce ga izvrsiti sila F. Prema tome..o (I I) r2 r1' s: Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo : A34=90' 10-7 VAs.. sto su odsiecci manji. bilo po smjeru.. Kako je polje tockastog nabojaradijalno. (iznos vektora ~ uvijek je isti). Izrazimo Ii podrucie integracije 3 -4 zamijenimo u ovom speciialnorn slucaiu AS4 udaljenoscu r1 i r2.. Taj rad bit ce samo dio ukupnog rada A. Zbrajanjem samih nula dobiva se opet nula.. Ocito je.. ako je svaki odsiecak ravan. Mjesto da racunarno s citavirn putom s... Radovi izvrseni na putovima 1-2 i 3-4 imaju. tako da je: Na dionici :1-4 bit cc. bit ce zbog F= -F' i Zaustavimo se na tren pri ovom rezultatu. uvrstiti u njega. . cos s ("'-+ (" ex. bitno je sarno da se jedanput usvojene konvencije dosljedno drzimo . duz svakog od njih. a drugome negativan predznak. Preostaje jos sarno da se izracuna vrijednost ovog integrala uz zadane konkretne uvjete. A12=-A34• 13 l2 . .-. Ukupni rad dobit cerno zbrajanjem ovih dijelova duz citavog puta s.. . Napominjemo da se to odnosi na svaki odsjecak . sila nije stigla promijeniti. Medutim. ds > cos rt. Medutim. zbog vrlo sitnih odsjecaka mozemo '"" smatrati da se.. E ds . postizemo situaciju u kojoj je moguce naboj transportirati iz I u 2. oznacuie integralorn: A = J F· ds= J F . 5to smo time dobili? Dvoje: prvo. i po smjeru.--- . a da pri tome ne dode do niegova S1-2=SS-4: . cos mozemo sada pisati: 0'. Prema tome.. Prcma tome. je rijec 0 sumi infinitezimalnih velicina. a pogotovo ako jos ni put nije ravan.4·7t'·J. mozerno napisati i izraz za rad izvrsen na putu d7. oznaku elementa puta ds sa dr. rad A12 izvrsen je utroskom neke vanjske energije. ga prikazati kao vektor Koristeci se ovim svojstvima zakliucuiemo da duz svakog od njih imamo zapravo iste prilike kao i u slucaju konstatne sile na citavom ravnom putu 7. I ntegra I· tipa J a b dx . rid... . ..... pa ce na svakom odsiecku kur (I. morali smo izvrsiti rad crpeci za to potrebnu energiju iz nekog vaniskog izvora. dok je na putu 3 -4 polje tu energiiu "vratilo" vrseci rad A34• Da bi se ova razlika istakla. . da bismo pornakli naboj Q iz 1 u 2. Izlaz iz te situacije pruza slijedeci postupak. dok se kretanje treba obaviti u pravcu od 1 prema 2. Rad A12. Ako je rezultantna sila na svakom mjestu jednaka nuli..-- tako da je onda: Kada sila duz puta nije konstantna. ds .2. rjesenja.

ukupni rad u konturi 1.. totlca a 0 polosaiu tocke a. ! I = W p (a) = _ Q )H'~ " " 'j j I ref. Ako naboj Q povucemo duz konture 1-2-3-4-1 odredite kakve naponske prilike vladaju u njoj.1 jednak nuIi dade se prosiriti i na konturu proizvoljnog oblika u vremenski nepromjenljivom elektricnom polju. Kazimo jos nekoliko rijeci 0 sili F.) Potencijalna energija u tocki a bit ce dakle: Ovu nulu treba. nego sarno to da narn se onoliko rada "vraca" koliko prije toga energije utrosimo na savladavanje siIe elektricnog polja. . na ovom mjestu necemo ulaziti. I . on ce biti podrobnije razraden).:' .2-3-4-1 A=A12+A23+A34+A41=O. u ovom trenutku za nas nije bitno.. "" . 1-. Zavrsavaiuci ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (u poglavlju 2. Napon Us« mozemo. cp=-. rnozemo odrediti na svakom mjestu u prostoru. Uzmemo Ii naboj Q pa ga.J ]=Q.ds=~Q'J E· ds ref.2. Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vrsi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim naboiem situacija je obrnuta). t'~ .2a. imati potencijalne energiie Wpa=Q . vrseci rad na raeun prethodno akumulirane potencijalne energije. naboj djelovanju polja.... tako da svaka toeka u prostoru ima jednu i sarno jednu njoj svojstvenu numerieku velieinu cp (a).. dakle. medutim. ona ne znaei da nije izvrsen nikakav rad. Da bi doslo do pomicanja nabijene ccstice na putu t -2. 1. nairne.pa. Na koji je nacin to strano polje stvoreno. Promotrimo li sada tocke a i b s potencijalima cpa i CPb. ako naboj zadrfimo u toeki a. Uab=CPa-CPb). rad Aab na tom putu moci cemo izracunati. U danom elektrienom polju i uz definiranu referentnu tocku iznos odredenog integrala I I I ... imat cemo: Wp=Q. totka fE' z . kad se nade u svakoj od njih. kao razliku krajnje i pocetne potencijalne energije. dovedemo iz neke referentne tocke u kojo] je bio u stanju mirovanja u promatranu toeku a.. 1.. ... u ovom slucaju stranog polia H'. Uz Uba<O. I QE . referwtma to&> re_tna at'· . i tada c~ biti Uba>O..pomak ce se oeito izvesti na raeun neke vanjske energiie. e Wp Q " s tim da cp.. . PiSuCi opcenito. Ta narn okolnost dopusta da za referentnu tocku izaberemo bilo koju tocku. u sto. .. )E.) I konacno. tocka C. cpb.3. koristeci se relaciiom kojom je on uveden. To znaei da je ona posljedica postojanja nekog elektricnog polja.. r .. akljuCit cemo da ce naboj z Q.2. smjer kojega je suprotan od E. Rjeienje Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje. . uvedimo prvo pojarn potencijala. (Prepustimo Ii. zbog zakona 0 odrZanju energije. b a b) a A = J F.. . . cp... Pomaknemo Ii zato naboj iz a u b. Ako je konacna potencijalna energija pozitivnog naboja Q veca od pocetne (Wpb> Wpa). interpretirati i kao kvocijent rada i naboja: Uba Aab Wpb-Wpa Q Q i f«1ca aJ SI. a 'P (a). toplinskih i drugih pojava.. znati procitati.. odnosno Wpb=Q . gdje smo sa Us« oznacili napon izmedu tocaka b i a i definirali ga kao razliku njihovih potencijala (po definiciji je: Uba=CPb-CPa. ono ce ga vratiti istim putem natrag.. (U strujnim krugovima ono nastaje u izvorima elektricne energije kao posljedica odredenih elektromagnetskih.. pretvara u potencijalnu energiju. totka ref. a. kao sto je to na primjeru polja tockastog naboja Qo naznaceno na s1.1. totka nazivarno potencijalom u tocki a... potencijalna energija se smanjuje. dakle: Aab= WpbWpa=Q' (cpb-cpa)=Q' Uw. sila koja vrsi pomak mora imati takoder elektricki karakter.. relacija koja kaze da je ukupan rad u konturi 1-2-3-4-1 sa sIike 1. medutim... a ne njihovi apsolutni iznosi.9 " I s I I Wp (a)=A=Q' [- Velicinu q> (a) ref. a to znaci da rad vrsi sila elektricnog polja..ds ovisi ref.J • b Ql~-Qe j !. iz prethodnog zadatka. Da bismo oznaeili potencijal neke specificirane tocke.-izwsit:¢~orad:' Q. i to tako da mu ne promijenimo kineticku energiju.. Izborom neke druge tocke svi ce se potencijali promi15 .. 14 . JCI' iz razlika odredujemo radove.. napomenimo joil da ce nas u praksi redovito zanimati razlike potencijalnih energija. u buducim cemo izlaganjima upotrebljavati indeksiranje umjesto oznake za funkcionalnu ovisnost (umjesto cp (a) pisat cemo tpa). u nacelu.. kemijskih. jer zelimo sarno ilustrirati osnovne pojmove.. djelujuci silom P' = -QE..Prema tome. bit ce: koji se.

tocku 1..3. (.ds.. 1. pa ce pojedine njihove razlike. tpl= - J Evds ( . jednaki nuli. lake odredujemo energiju koju je potrebno dovesti za podrzavanje tog strujanja. Wp i 'I' su. J edan kompletan krug naboj ce prevaliti u: J 8V - Kako se prilikom pomicanja naboja Q na dionicama 2-3 i 4-1 ne obavlja nikakav rad. tocku odabrali. . tako da bi naponi opet imali iste iznose. jedan za drugim. T Polazeci od izracunatog napona U21 i struje I.... Ova posljednja relacija predstavlja zapravo naponsku interpretaciju Zanju energije. kazimo ito. Koliku je energi]u potrebno dovesti iz nekog vanjskog izvora da bi naboj Q=5 to-·? As u 50 sekundi izvrsio 2· 106 obilazaka konture 1-2-3-4-1 iz o ..jeniti za isti iznos. 106 puta. ' Rjesenje Na dijelu puta 1-2 potrebno je. kao sto smo vidjeli. dobili bismo. Druga napomena odnosi se na brzinu naboja Q. irnat cemo: 1 prethodnih zadataka? 1. 8tO se 'P1=9'4=0 V 'P2='Pa= + 18 V. ukupna utrosena energija bit ce: W=2· 106• W12=18 VAs. zbog sudara s cesticama rnateriie. Uzmemo Ii proizvoljno da se rcferentna tocka nalazi na udalienosti ra=3 m (kao sto je to pokazano na sl.1.. 1. . Na dionici 3-4 on ce biti ubrzavan. ~to se i inace radi kod strujania u vodieima gdje je. Shvatimo Ii. na primjer. Kako tim putem u 50 sekundi naboj prolazi 2 .zbJrka prfrnjera 17 . Vratimo se sada nasoi konturi 1-2-3-4-1.3 . Pri tome treba imati na umu cinjenicu da ovdje. kao statistia<:a veliCina. Njezin ce iznos biti: W= U21 • I· t= 18·20· 10-3. pre-na definicijskoj relaciji.. a ne na jedan naboi u gibanju. dok je na preostalim dijelovima njegova brzina konstantna. U referentnoj toeki. a to znac] i razlike potcnciialnih energija naboja.106 tako da ce zbog toga struja II) S biti: I=~=20mA.. mislimo na relativno kontinuirano kretanje nabijenih Cestica.. totka 2 VANJSKA w ref... ref. U takvim shreajevima operin: se sa sredniorn brzinorn kretanja naboja..50=18 a A Q VAs. Provedenim racunorn za vrijeme TUleta je u obzir prosiecna iii srednja brzina kretanja. Kretanje nab oja Q dut konture mozemo shvatiti kao strujanje naboja. tp2= .3. medutim. 16 Kada govorimo 0 struii. koia je onda... utrositi energiiu W12=90 .' ubrzavanje ometano.jE. prolaze opisani put... Opisani sistem mozemo shematski prikazati kao 8tO je to ucinjeno na sl. ostati nepromijenjene. 2 Osnove elektrotehnlke . raeunanie energije iz struje ima svoje puno opravdanie. Rezultat se podudara s onim 8tO smo ranije izracunali.. totka £:NERGIJA Zamijenimo opet ds sa dr i oznacirno granice integrala koordinatama rl> r2 i r:l: SI. a tako i mora biti jer je rijec 0 istoj stvari izrazeno] na dva nacina. naboj Q razbiien na niz manjih naboja.2h).10-6 2. koii.. Izracunajmo sada ovu energiju na drugi nacin.. kao uostalom i u svakom drugom 1) ~U=~ -=0. 0 zakona 0 odr- Da smo za referentnu moze Iako provjeriti. konstantna. 10-7 VAs da bi se doticni naboj pomakao iz 1 u 2. bit ce : pa je: WP3-WP~=0 'P3='Pz=+24 V Naponi na pojedinim dionicama bit ce tada: Au U21=-='P2-'Pl=+ Q T=_2Q_=25...

"Gubitak" kineticke energije naboja pretvarao bi se u topIinu.. jer nema sile koja bi izvrsila potrebno gibanje. Ovako razdvojeni. dakIe d:~2. l. Da bi to mogao. medusobnu izmjenu energije.4.-'. ako ih ima.4. Pogledajmo sada 8tOse dog-ada nakon zatvaranja sklopke S. Na osnovi grafickog prikaza navedenih odnosa. u ovom slucaju bez gubitaka. Na izvor elektricne energije. l. te ce dalin]e pritiecanie naboja biti onemoguceno.. Ista je situacija i s negativnim nabojima na drugoj strani. mozemo shvatiti kao medij kojim je petrosae prikliucen na izvor i koji omogucuie. Say rad utrosen na razdvajanje naboja ostat ce ocuvan u obliku potencijalne energije izvora.4a). proces neutralizacije raznoimenih naboja prilikom njihovih susreta. s1. Dionice 2-3 i 4-1. s ciljem da se ona ponovno uspostavi. b. naboj bi. koje ima smier stvom svojeg polja E djelovaIi i'. Podrijegovim djelovaniem razdvajaju se pozitivni i negativni elektricni naboji i 1& . 2Al . njegove se zalihe.. ~o opet znaci da moramo u izvor ~<!~~~tfl:UlO polje E' posredstvom odredenih kemijskih elektromagnetskih. porernecena je ravnoteza.. jasno vidimo da ce ukupni rad Au. d da u potrosacu ne postoji ugradeno strano polje if.I sistemu. dobiti rad. da na potr08aeu tece suprotan proces._--- IZVOR ELEKTRftN£ £N£RGU£ Q . 1. nakon zatvarania sklopke S. te pod djelovaniern rezultantnog polja dolazi do ponovnog razdvajanja naboja i njihova gomilanja na krajevima I i 2. C. Zatvaranjem sklopke naboji se prosiruju na krajeve potrosaca 3-4. Pogledamo Ii sistem kao cjelinu. na primjer. Ne zaboravimo. _--------_ •• _---_. oni tvore polje E.._/~·'· -+ . predstavljat ce stoga nap on izmedu • • • 1. • IZVOR ELEKrRltN ENERGUE ParRO~A{. ~t=u U21 ---_ a) b) U~1 ==--='1'2-'1'1' Qo 8tOnakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: U21=120 V.. Izmedu pozitivnih naboja na jednoj strani izvora postdj~ odbojne sile koje ih nastoje rasporediti po 8tO veco] povrsini. (Na pozitivni pokusni naboj u prostoru izmedu I i 2 oni bi posred- ~()milaju na kraievima 1 i 2. naime. u krugu odrzavati konstantna struja 1=0. l. koji ce biti to veci sto je kolicina vee nagomilanih naboja Q veca. Buduci d) d 10.. polje Eu njemu slabi. dolazi sarno do pretvorbe energije iz [ednog oblika u drugi.4b). na kojima se ne obavlja nikakav rad. odnosno negativnih od 4 prema 3. . uocit cemo da u njemu postoji 2· .. u potrosacu elektricne energiie. U isto vrijeme i u izvoru nastaju odredene promjene.) Porastom kolicine razdvoje-+ -+-+ nih naboja jaca i intenzitet polja E. Na dijelu puta 3-4 polje obavlja rad... koja bi se opet mogla iskoristiti na neki drugi nacin. silom prema "dolje". izvor mora dati upravo onoliko energije koliko se na potrosacu "potrosi".Neka ono ima smjer od 1 prema 2 (sl.1"'. ubrzavan poljem. 9braz'it}t1ei i u niemu elektricno polje E. danog na s1. lAd). on opet sa svoje strane mora izvana primiti istu kolicinu energije. nalazio vodic.. pa ce i u izvoru dolaziti do ponovnog i neprekidnog stvaranja novih parova pozitivnog i negativnog naboja.uz zanemarene ostale gubitke. uz uvjetno shvacen pojam "potrosaca". .4c). . Ako ie za razdvajanje iste kolicine pozitivnih i negativnih naboja Qo= 12 . 19 . Kako E i E' imaju suprotan smjer. dakle. U protivnom._ - c) Rjesenje SI. potrebno je na njih djelovati elektricnom silom. a. prikljucen je preko sklopke S petrosae. Da bi se u elektricki neutralnom tijelu izvora razdvojili pozitivni i negativni naboji. Pri tome cemo morati imati na umu i spomenutu Cinjenicu da s gomilanjem razdvojnih naboja raste i polje E od nule do neke maksimalne i ravnotezne vrijednosti. Da bi se iste kolicine naboja dQ kontinuirano dopremale na krajeve izvora u toku procesa. toplinskihilidrugih efekatac. dakIe kineticku energiju. bit ce potrebno obavljati sve vece radove. kao 8tOje to pokazano na s1. Odlaskom stanovite kolicine naboja s krajeva 2 i I na 3 i 4. .72 VAs. pa cemo zato moci izracunati i napon na njegovim krajevima. IZVOR POrROi4C EL£KTRtCNE ENERG/JE £L£KTRitN£ ENERG/J£ EL£KTRCNE £NERGUE 4 . iscrpljuju. biti [ednak povrsini trokuta O-QoU21.. kao zbroj svih elementarnih radova dA12 predocenih srafiranim pravokutnicima. Kako je F: ostalo nepromijenjeno. kroz njega ce naboji traino struiati. oslobadajuci pri tome energiju (kad bi se na tom rnjestu. 10-3 As u izvoru utroseno 0. koliki napon U2l vlada na njegovim steza1jkama? Koliko je energije potrebno dovoditi izvoru ako se zeli. uti 2 prema I. dakle: A-odakle proizlazi: U2l~O . dozivliavao sudare s cesticama materije i gubio brzinu. Izvrseni radovi dA12 podiielieni s pripadnim dQ. ocito je da ce se gomilanje naboja na krajevima I i 2 zaustaviti onog trenutka kada polje E iznosom dostigne Rezultantno polje u izvoru postat ce tada jednako nuli.. doci ce do gibanja pozitivnih nosilaca elektriciteta u smjeru od 3 prema 4.) Zelimo li.4 A uz nepromijenjen napon? S polova izvora. Ako je petrosae trajno prikljucen na izvor.

t= 120 . nacinienog od jedne vrste materijala. Prilikom svako~ sudara elektronicegubiti brzinu.. odnosno da ce biti Ue« = 12 V. postoie. koje cesto nazivamo j05i padovima napona.5a). No svima njirna je svojstveno da energiju dobivenu iz izvora prolaskom struje pretvaraju u odredenu vrstu rada. doslo bi do njihova ubrzavania djelovanjem sile elektrienog polja. . neki se cak i vracati. 1.J . Na izvor elektricne energije. ··aJii. naime.-od-stalriifu djelovanjem elektricnog polja bit ce prisutna tendenciia usmjera20 odakle nakon dijeljenja s Q izlazi: Uba+Udb=Uca Uba: UCb=/l:/Z' Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo: odnosno: Uba=-4. ocito je da u tom slucaju voltrnetar ne bi mjerio nikakav napon.ojeje sazdanotijelo potrosaca. Buduci da se energija ne moze niti unistiti mti stvoriti.. : 1 b) vanja gibanja u jednom pravcu. d"lildeikineticku ehergiiu~ odbiiati se. No zatvaranjem sklopke situacija se rnijenja. i cinjenice da je ukupan rad.---. koje se stvara u potrosacu nakon zatvaranja sklopke.5. Naponi Uab i Uu. 0. Elektricno polje. svakim sudarom oni svoju izgubljenu kineticku energiju predaju objektu s kojim su se sudarili. kao sto vidimo. mozemo. Da bi se u krugu odrzavala konstantna struja 1=0. stirn da u njemu postoji polje forrnirano izvorom. 1 . b Rjesenje Kada je sklopka S otvorena. Buduci da zanemarujemo gubitke energije na vodu. bez izvoda a. Koliki bi nap on mjerio voltmetar prikljucen izmedu tocaka a i b.8 Uab=+4. kroz petrosae ne tece struja. cvrsto vezane u jezgrama pojedinih atoma. Vodici kojima je petrosae prikljucen na izvor redovito su nacinjeni iz takva materijala i takvih su dimenzija da gubici energije u njirna budu sto manji (iz svega sto je receno. P=-=U21· t odnosno snaga izvora: W 1=48 VA.4 . po II Newtonovom aksionu. dan jeshernatski prikaz opisanog strujnog kruga. 1. 21 . svako tijelo. Vanjska manifestaciia ovog mehanizma strujanja i predavanja energije bit ce ocito zagrijavanje vodica.6 m. bit ce jednak nuli.4 m. elektricno polje nije kadro pokretati. kao sto je to pokazano na slid 1. Tvrdnju da se u vodicu zbog djelovanja elektricnog polja elektroni gibaju konstantnom brzinom (a ne ubrzano) treba. a to opet znaci da ce izmedu njegovih krajeva a i c vladati nap on jednak naponu izvora. 0) . kako bi razmatranja bila jednostavnija. b i c.. Napominiemo da osim ovakve vrste potrosaca (omski petrosae) postoje i drukciji tipovi. . ni nil citavom potrosacu. tako da je brzina kojom se energiia pretvara urad. pa ce i napon biti veci. u promatranom prostoru nemamo vakuum. interpretirati ovako. dakle. na njemu ne obavlja rad. Zbog konstantnosti presjeka potrosaca. koji ima stalan napon U= 12 V prikljucen je preko sklopke S petrosae u obliku metalne zice duzine /= 1 ~ k?':lstan~nog p~esjeka i nacinjene od jednog materijala. do nesmetanog __ ubrzavanja elektrona ne moze doci zbQgnemin. prolaskom kroz petrosae. kad na njega djeluje sila. mozemo smatrati da ovaj proces predavanja energije tece kontinuirano po citavoj duzinl i presjeku potrosaca. tako da uvijek mozemo govoriti 0 naponu na potrosacu kao 0 kvocijentu rada i naboia.8 V. UCb=-7. Kako je rijec 0 metalu s mnostvom slobodnih elektrona. Zbog toga je u praksi udomacena konstatacija da struja. zakljuciti da gubici ovise 0 vrsti i dimenzijama materijala).5b). obavlien na relaciji a-c..2 V V. Time zapravo umjesto stvarnih brzina. kao kvocijent rada i naboja. Pozitivne naboje.. jedino onda kada kroz petrosae tece struja. Kad smo tako dobili sliku 0 fizikalnim zbivaniima u vodu i potrosacu.. a negativnih suprotno 011 smiera kazaljke na satu. Kada bi prostor u kojem se elektroni nalaze bio bez materije.kontinuirano strujanje naboja. V. Sl.-m:ijenjati smjer kretanja. mozerno pisati: Aab+Abc=Aac Aab: AbC=/I: /2' [1 c I L .. ni na njegovim dijelovima.ih sudara s cesticiiUii. napon na njemu. Naponi Uab i Ubc ovisit ce 0 duzinarna /1 i /2' Na vecoj duzini izvrsit ce se veci rad prilikom pornicanja naboja. Zbog toga ce say rad biti izvrsen na potrosacu. morat cemo svake sekunde izvoru dovesti energiiu izvana: W = U21 . a. Na sl. i to pozitivnih u smjeru. . tt': Q i c? '''OR n£KTRltNE ENERGIJE 5 t. i to prosjecnu i po iznosu i po smjeru. prema tome. r-.4 A. Zbog velikog broja elektrona i relativno velikih dimenzija tijela u kojima se sve to zbiva (velikih u odnosu na dimenzije elektrona).materije od l<. Buduci da je po definiciji napon jednak kvocijentu rada i nab oja. . 1. Nairne. doci ce do pomicanja tih negativnih naboja u smjeru suprotnorn od srnjera djelovanja polja.2 Ubc=+7. b i c. pa se.5. [ednak zbroju radova na dionicama a-b i b=c. djeluje na naboje u njemu odredenom silom.~. dobiva odredeno ubrzanje. Kako. Promotrimo zato malo detaljnije sto se tad a dogada u potrosacu i u vodicirna kojima je on prikljucen na izvor.. s tim da je /1=0. mozemo odgovoriti na postavljena pitanja . stvara na njemu pad napona. i to po citavoj njegovoj duzini. koje od slucaja do slucaja imaju razlicite iznose i smjerove. -. a /2=0. Na potrosacu su napravlieni izvodi za prikliucak voltmetra na mjestima a. najcclee toliko maleni da se mogu zanemariti u odnosu na rad izvrsen na samom potrosaeu. elektronima pripisujemo neku prosiecnu brzinu. 1=48 VAs.QYIl. rnedutim.. b i c..

na potrosacu.. Pomicanjem naboja kroz petrosae Tl od tocke b do c njegova ce se potencija1na energija smanjiti za iznos izvrsenog rada na T1. Na dva serijski spojena potrosaca..11. U nasem slucaju. pa bismo. dvostruko indeksiranje najcesce se izostavlja... S jednog prvotno neutralnog tijela izdvojeno je 4. oznaciti sa dva indeksa.6' 10-19 As. dobit cemo Ubd= +23 V. .1.1. ..vanjska energija pristize u izvor. c + 1. kako bi se dobio podatak i uicgovu poluritetu. 1.U2· . morali obaviti odredeni rad. nagomilani naboii na njezinim krajevima stvaraju elektricno polje u zraku. koje je takoder prije toga bilo elektrieki neutralno.8.J_ . Ue« i Ua« bili dani kao UI.3 A. Ako krugom tete struja 1=0. Polazeci od izracunatih 'Pb i 'Pd. + 18 V.. kroz kojega u tom slucalu tece struja [=25 A. . petrosae koji ima svoistvo da propusta konstantnu struju [=2 rnA. Za koliki ce se iznos pri tome promijeniti napon izmedu dvaiu tijela? . Koliki napon vlada na njegovim krajevima? ! 1..Potpunosti radi napomenimo jos da se i na otvorenoj sklopki S javlja napon U.. Nairne. "utrosena" je energija od 0..'Pa= Uba. Uz struju [=1. Ucd=8 V i UdQ=23 V. imat cemo: odnosno: 'Pb.5 A i podatak Ta J SI. 0 . Tz i T3 na kojima vladaju padovi napona: Ubc=15 V. samo 80% od tog iznosa dolazi na petrosae. medutim. izrazi za potencijale 'Ph. Zbog gubitaka koji se javljaju prilikom pretvorbe. kad bi Ubc..11. Tri jednaka potrosaca Tl=T2=T3 spojena su u seriju i prikljucena na izvor U=36 V.54 VAs koja ostaje oCuvana u obliku potencijalne energije sistema razdvojenih naboja. Da bi se to obavilo. Uzemlienjem tocke a (vidi sliku!) uzima se da je potencijalna energija naboja. prikliucena na izvor elektricne energije. kada bismo htjeli pomaknuti neki naboj od jednog kontakta do drugog. jednaka nu1i.5' 10-3 As negativnog naboja. - 7j .12. . nejasnoce oko polariteta pojedinih napona iskliucene.1020 c1cktrona obavi kompletan obilazak strujnog kruga.) " . Na izvor napona U=46 V prikljucena su serijski tri potrosaca T1. 1.1.proizlazi iz zakona 0 odrzanju energije i definicije napona. treba uociti da je rijec 0 radu koji bi se obavio. Koliki bi napon izmjerio voltmetar kad bismo ga spojili izmedu tocaka bid? Napon U..9. U odnosu na tocku 0. izmjereni su padovi napona U1 =29 V i U2=47 V..Ubc= +31 V. .12. 1. U jednostavnom spoju izvor-potrosac svakih 10 minuta ukupno 6. Prema tome. 'Pc i 'Pd glasili bi: 'Pb=+U <pc=<Pb-Ul 'Pd='Pc. za razliku od rada koji se obavlja.. 1. pa ce 'Pc biti:'Pc='Pb. '" Rjesenje Uzmemo Ii proizvoljno da se tocka a nalazi na potencijalu 'Pa=O. Us i U3. Nakon toga prikljucuje se. 'Pb=+Uba=+46 V. .1. Na kojim se potencijalima nalaze tocke b i c? . da se 86% vanjske energije pretvara u elektricnu. 1i SI. kada govorimo 0 naponu na otvorenoj sklopki (i opcenito na mjestu prekida nekog strujnog kruga). Analognim razrnislianjem nalazimo: 'Pd='Pc-UCd=+UIla=+23 III' V.III trcba. U krugovima u kojima su. koliki se rad na njemu obavi u tih 10 minuta? (Svaki e1ektron ima naboj qo= 1. Elektricnom izvoru privodi se izvana svake minute 330000 VAs mehanicke cncrgije.7. ali sarno kroz jedan kratak interval vremena ~t=0. zbog zadane konfiguracije. Ako je na potrosacu izrnjeren napon U=50 V. tocke a i b nalaze se na potencijalima: 'Pa=+42 V. Da je kvocijent rada i naboja koji bi se pomicao bas iednak naponu izvora U. koji bi se u njoj nasao.6..5 s.6.10. Da 1i SI. koliki rad ce biti izvrsen na potrosacu Ts za jedan sat? <pb= 22 23 . rl.i preneseno na drugo tijelo. odredite kojom brzinom.

+ Za orpor R ustanovijeno je (!lto se moze i teorijski dokazati) da vrijedi: Rjesenje R20=iznos otpora kod 20°C p SI. R gdje su u konstanti R sadrzani svi parametri doticnog potrosaca.. Prikliuckom izvora napona U na tocke a i b otpora prikazanog slikom poteci ce struja lab. dakle 1=/ (U) . Ako su instrumenti na jednoj i drugoj temperaturi izmjeriIi U1=U2=40 V te 11=12. Razne vrste potrosaca daju. tako da njihovirn riesa- =temperaturni koeficijent materiiala -L &=temperatura u °C '" Izraz 1=. gdje su: =specificni otpor doticnog materijala presjek. tako da je: gdje su: R=R20• R=iznos 1X20 R ({)= 120°C)= U2 =R20 [I +tY-zo (120-20)]. krugom ce poteci struja.. 1.64m.2. :L .. odnosno 1 1 U =1.:Ica=2:1 b) lab: lea=4: I c) lab: led = 1 :1 uociti cinienicu da R=-=konst . Buduci da svojstva izvora najprikladnije opisujemo napononi stvorenim na njegovim polovima.14. a njezin iznos bit ce odreden osobinama i izvora i potrosaca.1.. 12 otpora pri nekoi temperaturi {} U ovim dvjema [ednadzbama nepoznanice su R20 i vanjem dobivamo: 0:20.1 1. vee prema njihovoj unutarnjoj strukturi i zakonitostima koje tu vladaju.. r-------------. . U '1' Na osnovi.14.13. . krugom ce poteci struja led.. Temperatura ambijenta u kojem se nalazi otpor R podignuta je sa {}1 =70°C na &2=120°C. konstanta R-otporom.. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI Rjesenje Iz R20 = P • _!__ nalazimo : S 1=--=45. R P' tome va t· n ja 1. .Jt J ...2.1.Ol72 n :m2) promjera d) lab: led = I: 2 @Iab:led=1 :4 d= 1 mm da bi njezin otpor pri 20c e bio 1 n? 24 25 .karakteristikom. [I +oc20 (&-20)].-@----. lab i led su u odnosu: a) Ia. re I" aCIJeR =~ proiz azi: I l=duzina potrosaca S=njegov poprecni R ({)= 70°C)= U1 =R20 IJ • [I +0:20 (70-20)] Zakljuceno je da i temperatura utiece na iznos R.82 rnA. f?. odredite R20 i 0:20' . bit ce uputno izraziti ponasanje potrosaca ovisnoscu struie i napona na njegovim krajevima. p f?. 1=2. U #/ (/) za danu ternperaturu .. odnoso 12=10. Koliko mora biti dugacka bakrena zica (P=O.15. a odnos 1.20S.U moze se pisatr R 1 U u 0bl'k U R =----. Potrosaccije je ponasanie uvietovano ovakvim oblikom karakeristike naziva se ornskim potrosacem. razlicite oblike spomenutih karakteristika. koja se analiticki dade izraziti kao : 1 I=-·U. Ohmovim zakonom. Najjednostavnija je linearna ovisnost. OHMOV ZAKON Kada na izvor elektricne energiie prikljucimo petrosae. Spojirno li isti izvor na toeke c i d.. 1.99 rnA.

20. . . S] =0. ko1ika je njezina 26 27 . S2=0... Ko1iko ce e1ektrona proci njegovim poprecnim presjekom pri temperaturi &=90°C u 24 sekunde? .. da bi se pri nekoj temperaturi & otpori izjednacili. .25 rom ( p=0. Serijski spoj od n otpora R1. -.22. 1. -. S porastom temperature iznosi otpora Rl i Rz mijenjaju se kao !lto je pokazano na dijagramu (po para1elnim pravcima).19:)Na keramicki valjak promjera D=5 em i duzina L=30 em gusto je namotan kd.1. Kadu sc na ugljeni otpornik presjeka S= 1 mm'' prikljuci napon U=30 V. odredite broj zavoja zavojnice N i njezinu duzinu L.-' .027 ---.004 flOC) i . Rn.:.57 A kod 20°C.5 zica mm".n slo] nikeIinske zice promjera d=O.45 n :m2 __ ) duzina? tako da je struja u krugu opet dana Ohrnovim zakonom 1=-. moze se nadomjestiti jednim ekvivalentnim otporom R. " . U elektricnom grija1u upotrijebljena ClI• je kantal zica (p= 1. 1. koliki je njegOYspecificni otpor p? SI.ltC). '" '" d) zadatak se ne moze rijesiti. na osnovi kojega zakljucujemo da vrijedi: ..2. d) <XZ=2CXl 2 e) <Xo=-3 -1-1.45 n :U 2 )- Ako se kroz kra- .35 fl. Rz. cxz=0.... Na valiak od izo1acijskog materija1a namotana ie zavojnica kao sto je pokazano na slici. pad napona na svakom od otpora R. Ako je <Xl temperaturni koeficijent vodica veceg presjeka. U.. prikljucen na izvor napona U.2.23.15.manganinska II = 170 m. bit ce: U.17. . Ako je duzina otpornika /=2 m. potrebno je da bude: -\ 1. nju pusti struja od 100 rnA.. R struju I.18..xz CX:l=CX:Z c) +1. . ko1iki ce se pad napona javiti izmedu njezinih jcva? 1.=lRt. ukupni otpor pri 20°C R=5. Dva vodica naciniena u ob1iku va1jaka istih visina imaiu priblizno jednake specificne otpore..2 rom i ako [e njezin.48 ~ :n n rnm'' (PI =0.1. Ako je otpor cijele spirale R=25 n.21.. tece srru]a 1=2.17.5 A. -. "'=20'C SI. spojen ria izvor napona... ali su im presieci i temperaturni koeficijenti (oba pozitivna) razliciti..d i 1. 1.. SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE -. R [Q] . Ako se one prikljuce na isti izvor napona.25 rnm''. Ako bakrena zica od koje je ona naciniena ima promjer d= 1. Aluminijska (r2=0. . . iznos kojega ie odreden odnosom: .0000I5 (xl =0. 2 Wc) imaju dimenzi]e: :iJ> b) <Xl><X2 /2=5 m... U Uz izracunatu promjera d=O.16. kroz njegu potece struja 1=1. Kroz srebrni vedic (cx2o=O. 1.0041.. pri kojoj ce temperaturi kroz njih teci jednake struje? cxl<.2 rnm.. . a CXz manjeg.

+ U U 81... kao sto je to pokazano na s1. Kako su na lijevim krajevima otpora R1.24. Zbog toga ce padovi napona na RI. poteci ce nepoznata struja I od pola izvora kroz otpore R1. R2 i Ra do .---~ U b) 81. 1.24a). R'J.6 kG i Ra=8 kO spojeni su u seriju i prikljuceni na izvor napona U=35 V.6 . - _ s tim da vrijedi : Rjesenje U struinom krugu.+" '_ - Paralelni spoj n otpora Ri. - + UJ " + .24b).. napone na pojedinim elementima nalazimo koristeci se navedenim odnosima kod seriiskih i paralelnih spojeva..5 kO.10-3. obica] je da se uz kra] koji se nalazi na viSem potencijalu stavi oznaka . i Ra potencijalne energije naboja koji se giba krugom vece nego na desnim. R2. L:It. c 28 29 . 1. 1=1 n Ovi izrazi dobiveni su na temelju I Kirchhoffova zakona: I=U=2mA. Odredite padove napona na svakom od niih.1.- 1 "1 -=L:-.24b). odredene grupe otpora nadomjestamo njima ekvivalentnim pojedinacnim otporima. U kombiniranim.. s dimenzijcm (Siemens).9 kO.2 V Ua=I: Ra=2' 10-3. a 0) C) 81.1.24.9 ·1()3=7. struja J. Struje i . Za kontrolu pogledajmo cemu je jednak njihov zbroj: Ui+U2+Ua=35 V=U. valentnim otporom.8. .. predocenom slikom 1. Rl dok ce ukupna struja I biti: ~--+'-1 J. Gornie relaciie ornogucuju izracunavanie struja u svim paralelno spojenim otporima. R.24a). iznosit ce : . R« moze se takoder nadomjestiti jednim ekvikojega se izracunava uz pomoc: R=Ri+R2+Rs=17. 10a=11.24a). R Buduci da je otporom R nadomjestena serijska kombinacija otpora R1.+". 1. serijsko-paralelnim spojevima. R2=5. U.-" pola. + U2 R. bit ce: - Struja kroz R.24. 1()3=16 V. Otperi R1=3.8V U2=I· R2=2· 10-3 • 5. dok se onom + uz usvojenu konvenciiu da se struje koje ulaze u cvor uzimaju s pozitivnim predznakom.U It=-=UGI.24. 1. teci ce i krugom sa s1.. R RI 1=1 dobit cemo jednostavniji strujni krug prikazan na sl. Da bi se to naglasilo i na crtezu.'. . R2 i R3. za razliku od onih koje iz njega izlaze i koiima pripisujemo negativan predznak.1. izracunata za krug sa sl. to ce se i lijevi krajevi pojedinih otpora na1aziti na visim potencijalima od desnih. vrijednost ••• . u kojem struju I nalazimo ovako: R Uvedemo [~]=[SJ Ii pojam vodljivosti kao reciprocnu vrijednost otpora.3. b U I=-=UG= R ZI=O.. Nadomjestimo n serijski spojene otpore R1. R2 i Ra ekvivalentnim otporom: . 1. R2 i Rs biti: U1=!·RI=2 .

dok je od <pc visi za U2 volta.. ~.:J' Potrebno je. kO i R3=2. 1. prema tome. .. .u=9 V (sl.36 . R2 i Ra nadomjestimo ekvivalentnim otporom R. 3 III 1 -=-+-+-=-+-+-=R R1 Rz R3 1 25 1 4 S. Sluzec! se takvom notacijom.3=2. dobivamo si. ako izvor ima napon U=12 V? J U 9 12=-=-=2.. posebno naglasiti da ovi predznaci ne predstavljaju podrugom pridaje znak . mozemo uociti Cinjenicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi uvijek na visem potencijalu od onog iz kojeg ona izlazi. oni ne ponistavaju u tockama b i c.01 100 S. u + J J u + R J a) Sl. a I G1=-=0. . na primjer. J 1 S.25. J tako da je: G=G1+G2+G3=0.26a. s..: 10 odnosno: R-. 1 100 30 100 istog rezultata mogli smo doci i tako da paralelnu kombinaciju otpora R1.25. nalazi se na jednom jedinstvenom potencijalu.7 A.2Sb.Tri otpora: R1=2S 0._jb) si. dobit cemo opet 1= 2.24c). pa ce na temelju I Kirchhoffova zakona: zitivne i negativne naboje i da se.. struje kroz njih bit ce odredene Ohmovim zakonom: U 9 II=-=-=0. 1. 1. b .-~ -_ 0. 3 Racunamo Ii preko vodljivosti. R2=S. Koliku struju daje izvor toj kombinaciji? 1-11-12-137='0 struja I biti: I)" 1=2..J 31 - 30 .09 R3 100 .26..3 I=U· G=9· 0.. 25 A A A. a .2 kO.24c). koji je u odnosu na cpa niii za U1 volta.7 A.25 4 1 S.7 kO sa 81..25a). S.7 R 10 U 9 A . 1.25.7 A. 1.25 R2 4 U 9 13=-=-=0. 1. . J u + nnlazimo : 1=--=-=2. 1. Promotrivsi sl. 1. G3=-=0. medutim.. Kolike struje teku kroz otpore Rl =8. G2=-=0.26. jer je: a) SI. 8tO je ucinjeno na 81. u. R2=4 0 i R3=100 0 prikliucena su usporedno na izvor napona ..-".04 25 a J Rjesenje Buduci da je svaki od otpora prikljucen izravno na izvor napona U.6 1. Tocka b.

. a Rjesenje Buduci da je vod1jivost po definiciji jednaka reciprocnoj vrijednosti otpora. G7=0. 1.... 1. 1.99 rnA.2 1 U nasern k onx ·Rz sto se lk a v 0 moze provjerrn na osnovi po 1azne re I·· 1 aCIJe--=-+-.04 S. G6=0. Primje- .27. R2 Kao sto vidimo. taj postupak. - u of u + R b) 81. . c 3 Osnove elelttrotehnilte zbirka prlmjera c) U1 = U2=I .Rjesenje Nacelo rjesavania koje cemo ovdje primijeniti vrijedit ce za sve slicne zadatke. jer je: 1-11-12=0. 1.. 26. U spoju prikazanom slikom 1. R.. 1.02 S. . morae cemo prvo naci struju I nadomiestanjem kornbinacije otpora R1. da bismo nasli napon U1 = U2 uz pomoc kojeg cemo u pocetnoj shemi sa sl. R2 i Ra ekvivalentnim otporom R. 1. mi cemo ga prvo zamijeniti onim sa s1. da bismo konacno na osnovi sl.." Taj cemo napon opet dobiti kao urnnozak izracunate struje I i ekvivalentnog otpora Rl'l. polazeci od spoja sa s1. na osnovi ranije spomenutih odnosa mozemo lako konstatirati da se ekvivalentne vod1jivosti serijskog i paralelnog spoja vodljivosti izracunavaju formalno na isti nacin kao i ekvivalentni otpori paralelnog.182mA. b. II i 12.05 S G3=G5=0. "Buduei da nas zanimaju iznosi struja I. '" Za dva paraleIno spojena otpora Rl i R2 ekvivalentni otpor R12 bit ce: R _Rl 12- R1 +R2' R. struje II i 12 moci cemo izracunati ako prethodno odredimo napon na paralelno spojenim otporima Rl i Rz.025 S. 1.27a) odredite struju kroz vodljivost G6 ako je zadano: G1=G2=0.26c) nasli struju I. 1 Rl'l. kojim su nadomjesteni Rl i R2• Prema tome... "'. Ru=6. U=50V. b.26b). odnosno serijskog spoja otpora. dakle. e c) 0) 81.808 Rl U rnA U2 I2=-=1.63 V 32 33 . U R Na otporima Rl i R2 vladat ce napon: b) 81.26a) izracunati II i 12• Provedimo.26a). G4=0.l v ••• • kretnorn slucaiu bit ce: tako da je onda: Struja 1bit ce.26b).1.01 S.27. prerna tome: 1=-= 1. 1.27. . Nakon toga vracamo se na sl. zadovoljen je I Kirchhoffov zakon. pa ce kroz njih teci struje: 1 11=-=0.

.! /'-.2A. 1. 1. G234=G2+G3+G4=0. 1.' . V... b .. Napon na G234567 sa s1...27b). . ... pa ce G234567 sa s1. ". Odredivsi struju 1... 1.06 S. . tocka c bit na potencijalu 3U !t~ 16= U56' Gs=O.. i . .28b) proizlazi da je ukupni otpor: 3R.27c). 5R Ruk=-+R=2 2' U 2U 11=-=-. 1.k ion ce vladati i na vodljivosti sa s1.28.28... 1.... - + .28a) ako je U=80 V? o .. 1... e G23456 e) SI../ 5R ..27e poteci struja I=U· G=I. . '. 5 35 .07 G56=G5+GlI=0. 1. .27b) stvara pad napona: 23456 Us6=--=10V.~iproizvoljno da se tocka d nalazi na potencijalu CPd=O..27d iznositi: G234567=G23456+G7=0.P"~- Uzmerno . niujuci metodu 0234 i 056 sa sl. t.27a) tiera struju: 1 I U.. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u spoju sa sl. G56 koji vodljivoscu G6 sa s1.27d) bit ce: 1 U234567=---=20 G234567 .... b) d) SI. 1. vodljivost kornpletne kornbinacije.. nalazimo najprije vodljivosti S S.... u G .. " R s prikladnije nacrtane slike 1.7 A.- .. Rje!ienje 0) SI. I I Na osnovi s1. 'sada cemo se postupno vracati prerna polaznoj sherni. u .. ..=U-IIR=-.. Stoga ce u krugu sa s1. RfJ. c': pa je ukupna struja: I .5 A 34 CPc=U-Ur. ::"'~1. . Ova ista struja prolaskorn kroz G56 sa s1. morut eemo prethodno izracunati struje u krugu.. Zbog toga ce 123456 iznositi: 123456=U23456' G23456=0. No da bismo se njirna mogli sluziti. d. opisanu u prethodnom zadatku.. 1..27c) bit ce G23456 . 1.. a 0.07 Vodliivost G23456 . prikliucena G1• G234567 Gl+G234567 tako da ce konacno nadomjesna na izvor U... biti: G . Zlld~lt~k cerno najlakse rijesiti racunaiuci s potencijalirna. 1.28.27.024 S. \_/. .

1.1 S sa s1..0 i R'}. " 1.. a) struju 12 b) ukupnu struju I c) Rab<2R d) Rab=O. zadatka. .. "_ 1. 3V VCI!=rpc-CPd=-. U 1.--. 2R• 51. a prvi otpornik irna otpor R1=36 . ~-----------------------~ G. c) nadomjesni otpor R .30 iznosi: @Rab=2R b) Rab>2R SI.1. 1. R I" R 1.V.31. koliki je pad napona na Ra uz V=98 V? R.._ . Ukupna vodljivost izmedu tocaka a i b sa sl. U nekom 'krugu nalaze se serijski vezana tri otpornika namotana zicom iz istog materijala i [ednake duzine. \1. r-----------------------QI .31. R. .1.0. postoji pad napona od 6 V.. jest: .33. Kroz dva usporedno spojena otpora Rl=4 SI....VI =rpc-12R=CPd+ V2= 122R=2V 5 c) Gab<G. .l. rQ \!: .. . 1.=12 n (51.. Ako na vodljivosti od 0.33. - + .. SI. uzimajuci R.33) teku struje II =6 A i 12 nepoznata iznosa. R3 . CPb=O... z. 5 16 V..32. 1. Odredite CPb=rpc-Va=cpc-/32R=rpd+ pa ce izmedu njih vladati napon: V Vab=cpa-cpb=-= 5 napon Vab iz prethodnog V V4= laR=-.35..!!. 5 Uz izracunati Vcd struje I'}. u 37 .32..31. a) Gab=G @Gab>G Tocke a i b naci ce se stoga na potencijalima: rpa=cpc.34.1. odredite iznos o. Ukupni otpor izmedu tocaka a i b sa s1.29.. ....34.30. 36 R SI. i 13 bit ce: G G G 1-~-.1. 1.tako da ce izmedu c i d vladati napon: 1. Ako se promjeri otpornika nalaze u odnosu d1: dz: da= 1: 2: 3.30. a}! .-----t--c---i . at 5 :.J: .34.. Odredite -..R+2R- 5R SI.

l. n.37.1+4)=0. 1.. Ako se u toeki a krug sa s1. I 20 4+ 20·80 20+80 1A .1. Odredite napon izvora U i struje kroz sve vodljivosti i izvor.. odredite napone na svim otporima. 39 - . Nova struja l' i napon d bit ce zato: U: . -1.995A SI.1=..) .Za koji ce se iznos prornijeniti struja I nakon zatvaranja sklopke S sa s1.36.35.l.37.39a) presijece i u njega ubaci ampermetar otpora R. n. n Ra=7 n i U=200 V. jer ce se uz postojece otpore u njemu sada naci iRA. . ~20::-:--:-V:-----------l bJ . 1.1.. R2=12 Rs=80 R. V spoju prikazanom Zadano: Rl=R7=4 R4=R5=20 slikom 1..35. 1.1+4+ 20·80 20+80 0. 1. ~-__. 1. 20Q .995·16=15. za koji ce se iznos promijeniti struja Ii napon Ued? 20Q R. Rjeienje Izracunajmo prvo struju I i napon Ue« kada ampermetar nije ukljucen u krug: ..37.38. + - -1. U~d=20-0. 1..9 V.38. Kroz vodljivost G5 sa s1. R.39. tece struja 15=8 A.39. . ~. U kakvom odnosu moraju biti temperaturni koeficijenti 0(1 i ~ da bi struia I '-'-1.? G G .36.. Ukljucivaniern ampermetra prilike ce se u krugu promijeniti.~~'--------------~ SI. I' 20 0. zanemariva? (Sa Ro su oznacene vrijednosti otpora pri 20°C.995 (0. ako je temperaturna zavisnost otpora iznosa 2Ro sa s1. SI.----'-I _!_ +- .38. ~ u + Ued=20-1 ·4=16V.1 fl.38.38 .=O... n.bila neovisna 0 temperaturi. ~--------~~2~O~V~------~ aJ SI. .

40a). Ako ampermetri zanemarivog otpora mjere struje hi =5 mA i h2=20 mA ko1iki je otpor R u mrezi prema s1. . 1()3 Spajanjem voltmetra prilike se u krugu opet mijenjaju... b + L-- _ ____:"'+ 110) 6V SI..42. no ako ie on mnogo manji od njemu serijski spojenih ostalih otpora kruga. morat cemo smanjiti RA. postici cemo opet stanje koje je blisko idea1nom. da bi se odredile struje u pojedinim elementima treba volrmetar zamisliti kao da je iskljucen (~~ Rv= (0) i zatim rijesiti p. Ako su im otpori zanemarivi.----. Prema tome. paralelno s otporom od 10 kG.·a.43. 1. Zbog toga se u praksi.10. Rv mnogo yeti od njemu paralelno spojenog otpora porrosaca. pri odredivaniu struja i napona treba na mjesto instrumenata staviti njihove otpore i zatim uoblcaienirn metodama rijesiti problem.-----b) SI. doticna se mjesta spa- = jaju kratko. unoseci odgovarajucu pogresku u mjerenje. Sto je RA manji. vrlo cesro uzima Rv=oo. Ubacivanjem ampennetra u krug strujni i naponski odnosi ce se u njemu promi!eniti.40.Prema tome.1.-0""'00-----. njegova pri~utnost. nalazi i otpor Rv=l00 kG (s1. 1. U realnim instrumentima RA nije nikada jednak nuli. 1 +40) .1. _ 1..42. Pri preciznijim mjerenjima takva aproksimacija ocito ne dolazi u obzir. zadatak se rjesava tako da se uracuna i Rv spojen na mjestu voltmetra. SI. osim ako to nije posebno naglaseno. 1.08 V.005 A pa ce promjena napona Ua» iznositi: LlUab=U~b-Uab=-0. Ko1ike napone mjere voltmetri vrlo velikih i jednakih otpora (Rv ~ R) u mrezi prema s1.2 V. koji.42? 1.43. 103 ( 10+100 + 81. 1. Il1I0III . na1azimo: _ .43.089 V. Novi napon U.---'_'_"'[:=:::J a IOkQ . Sto je otpor voltmetra Rv veci.u krugu manje ce se osjetiti.. pa struja koju instrument izmjeri (i koja stvarno tece kroz njega) nece biti jednaka pravoj struji.. Ako je. Ako voltmetar vrlo ve1ikog otpora prema s1.. 6. .40. Ako paralelno otporu od 10 kO sa sl.40a) prikljucimo voltmetar otpora Rv= 100 kO.. 1.. U 41 . dakako. struja 1i napon Uea promijenili su se za: Ll1= I' .. ' . o. ko1iki iznos ima struja I? 't' Rjeienje Na osnovi s1. 100 . Zbog toga se vrlo cesto moze uzeti da je RA 0. jer se -sada.41. 1. i vo1tmetar spojen izrnedu dviju tocaka kruga mijenja naponske i strujne odnose u njemu.r~blem standardnim postupkom. Ako otpor voltmetra nne beskonacan.0. ne postoji.:. III V. 1. - Zaustavimo se malo na ovim rezultatima da bismo ih prokomentira1i. 1()3 0. ria kojoj voltmetar jos nije ukliucen. a da se pri tome rnnogo ne pogrijesi.. Idealni ampermetar. b ~-----+~ 6V J.41. 1.1255 40 10+100 --1. Uzrok nastaloj pogresci je otpor ampermetra RA• 2elimo Ii njezin iznos reducirati.40b). irnao bi RA=O. njegov ce utiecai manje doci do izrazaja. mjeri napon od 4 V. dobit cemo situaciju koja praktieki odgovara idealiziranom slucaju. za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b? ..103 (10+40) . 1. Nade Ii se vo1tmetar u nekom spoju prikliucen izmedu dviju tocaka.= 1. 10 . medutim.1= -0. 1. Idea1an vo1tmetar ima? bi beskonacan otpor.1.'b bit ce stoga: 6.41? ' IlUed=U:4-Ucd=-0. Ako su u nekom strujnom krugu spojeni i ampermetri.

uz zatvorenu ce poteci stru]a 12. 81. . .=2A.l. Otpor vo1tmetra koji ima vise mjernih podrueja najcesce se zadaje u kO/V. .48. -}1..46.45. 2R 109 R I 81.47.1. mjere.50.l. S1. sa s1.1.. If... ako za struje kroz Rl vrijedi relacija 11:/2=2:3.49...2 n. 81...A2=l A. SI.49.J . ampennetri AI' Ail i Aa imaiu otpore RA =0. SI. Voltmetar u spoju prerna slid 1. I.1.48. 1. izraeunajte vrijednosti otpora e. 1~·47.44. Ako ampermetri Al i A2 zanemarivog otpora. 42 .. U spoiu prema s1.. 43 ..45. Pruva vrijednost Rv dobiva se mnozenjern ovog podatka s punim otklonom skale pojcdinog podrucja..47. Odredite odnos EIIE2. voltmetar sa 10 kO/V na podrucju od 30 V mieri naron od 15 V.44. kroz Rl R..45..44).48. Odredite napon izvora U. 1. . 0.50." .1. 1. . Ako u spoju prema s1.."J 129V + i~··· " SI. sklopka S nalazi se u pocetku u polozaiu "a" i u tom slucaiu kroz RI =2 R tece struia 11' Prebacimo Ii sklopku u poloza] "b". s1. struje: hr=lO A. . 1. mjeri napon Uv= 10 V. Q0333 S I" I . i R2• 1.. 1.49.46.. 1. kolike ce struje oni mjeriti kad se sklopka otvori? 1.. koliku struju mjeri ampermetar otpora RA=0. U mrezi na slici 1..sklopku S... .46. 1. 1.5 O? .02 S .SO.. imaju iznose: 11=1A. Od~edite napone i struje lito ih mjere idealni instrumenti u mrezi na sl.1. "" .Ako struje II i If.

._". zatvori? Sto ce se dogoditi s mjerenim naponom nakon zatvaranja SI. tako i buducih slicnih problema. tece struja II' a uz zatvorenu struja 12. 45 St. a voltmetar sa 20 ko... ce biti izmjeren napon U2• Odredite odnos U1/U2 ako je Rl=R2=Ra=R4.55. 1. >~ kada se sklopka G sklopke ako Rv nije mnogo veci od ~? G 1. SI.. .. 1. Rjesenje 5 Zbog lakseg pracenja i preglednosti. R7=30 0.. izmjeren je voltmetrom vrlo velikog otpora pad napona U1• Ako dode do kratkog spoja otpora Ra. R4=5 0.. AI' A2 i V imaiu odredene otklone. 00.53. Uz otvorenu sklopku S kroz ampermetar sa sl. 1.' 1.51.52.1.53. 1.1. Hoce Ii napon sto ga rnjeri voltmetar sa sl.56. 1. v .53. 1. 12=/1 iIi 12<11? RA~R . Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmeter sa Rv S sa sl. pasti iii ostaii nepromijenjen nakon zatvaranja sklopke S? Na koji nacin otpor voltmetra utiece na rezultat mjerenja? G u + R SI.. R6=60 0._"-- Ako A2 mjeri struju h2=500 rnA. 1.56. sl./V na podruciu od 10 V napon Uv=6 V.52..51. prikazan je spoj s idealnim instrumentima i izvorom napona. Sl. 1. Na sl. Rs=10 0.54.56. na R. 1. kako ovog. Kod neke vrijednosti otpora R2 kazaljke instrumenata A.-----IA)------.55.52. Da Ii je: 12>/1.. R SI.-. Odredite funkciju 6 .'" Rl =f(Ra) za taj uvjet. s1.. porasti. Kako velicina otpora R4 utiece na raspon unutar kojeg se mijenja Rl? Zadano: R2=20 0.. 44 .54... R R. Sto ce se dogoditi s tim otklonima ako se R2 poveca P 1. Ako otpor R3.55.51. 1. kolike struje teku kroz ampermetre Al i Aa? -- 1.54. 1. mijenja svoj iznos od 0 do njati R1 da bi napon na Rs ostao konstantan kako ce se morati mije- i jednak !!__. 1. uvodimo slijedecu "stenografiju": u + t ~ -+ ="raste" ="pada" ="slijedi". Na otporu R4. .

.57.. . ispred ampermetra.: 46 47 .. " . Ponovite razrnatranje iz prethodnog zadatka za sluea] realnih instrumenata.62. Sto ce se dogoditi s otklonima kazaljki instrumenata sa s1.62.l.59. Sto ce se dogoditi s tim otklonom a) ako dode do prekida vodica na mjestu a-a? b) ako dode do prekida vodica na mjestu b-b? c) ako dode do kratkog spoja otpora R2? R.zakljucujemo da: Buduci da voltmetar V mjeri uvijek isti napon U.. 1.61. U tom slucaiu: Uvt . Rs 1. a u parale1u s granama u kojima se nalaze Rl i R2 jos i otpor voltmetra R». 1. • . u RJelenje + ..: SI.62.: '-----{ V.- It. bez obzira na vrijednost R2.. 1. 1-----' SI.l. kada Rz stane mijenjati svoj iznos od 0 do 00 ? kada R12vt- .----------{ v}---------. 1. Sto ce se dogoditi s padom napona na otporu R2 sa s1.l... RAl i RA2. 1. ukliucen i otpor Ra.. Kazaljka voltmetra prikliucenog parale1no otporu Rl sa sl.59.. R.. {llt }_12t. pokazuje nekakav otklon. . Sto ce se dogoditi gori? S otklonirna instrumenata ako otpornik R..60. .. . . 1. .. 1.61. Rjesenje Realnost instrumenata oeituie se u tome da se u seriju sa R3. SI. ako dode do kratkog spoja toeaka a i b? .pre- --lo- } -It {I2t I(=konst 1. Ponovite razmatranje iz prethodnog zadatka uz pretpostavku da je u seriju s izvorom napona.S9. kada R2 t .61.UR3t- . Ivt 1..6(~.: R2t - RUkt. Rl i Rz dodaju konstantni otpori RA.58. sa sl. ....

b b) 1. 81..1. 1.67a) prikazana je na sl. + U SI. 1.-----.= f( R1) izgleda kao sto je to prikazano skicom: [12 a) --..1. Ovisnost napona U1 0 velicini otpora Rl na s1. Kako promjena otpora Ra sa sl.67b) : a) A b) E 2R V.. 0) SI.64. a.. 1.65..64. ~-----{A\----'"".l sa sl.63..-----. = 00. Vriiednost prornjenljivog otpora Rl iz rnreze sa si. a. povecava od 0 do permetar otpora RA ce : a) rasti R R dijagrarnom 1~~7. .1. Ako se vrijednost otpora Rl sa s1. U s IIJed toga dii nagram ---. A b) B c) C na s1. 1. 1.. c) C d) D =.67. 1. .-. 1... 1.63. d) D . 1. a R R R U. SI. raste od vrijednosti Rl =R do R.-----")I b) padati R U "2 U. u slucaju kada izrnedu tih tocaka: a) nije prikljueen nikakav otpor b) prikliucen je otpor R. 1.66. b 4 Osnove e\ektrotehnike zbirka prtrnjera 48 49 . " U1 .65. utjece na napon izmedu tocaka a i b 1.66b).66. struja kroz ampermetar zanemarivog otpora: a) raste b) pada c) ostaje konstantna..63..66a) mijenja se od 0 do oo . Ako otpor E.1.64. a) b) 81. U + U --.65. struia kroz amR c) biti konstantna i razlieita od \) d) biti konstantno [ednaka O.

... jedan po jedan. a) A b) B c) C e) E . treba prikliueiti isti otpor i na jedan i na drugi izvor... (I1E)1 =2 V. iii vanjski napon. Dva realna naponska izvora zadana su vanjskim karakteristikama 1 i 2 prikazanim na s1.. 1.) I1E biti yeti.. lako zakliucuiemo da ce napon na stezaljkama biti to manji sto se veci iznos I1E bude oduzirnao od E. Kako I1E ovisi 0 I. . najmanji napon U irnat cemo uz najrnanji iznos R. a napon na njegovim stezaljkama. Fizikalno tumacen]e te poiave nalazimo u Cinjenici da izvor ima neki vlastiti unutarnji otpor R" na kojem struia stvara odredeni pad napona. 1.. 1. Pri tome ie: I} =2 A." --------8 -----A R. U2=8 V.. a) b) S1. Kod realnog naponskog izvora napon na polovima ovisi 0 velicini prikliucenog potrosaca. 1.. . Na sl. NAPONSKI I STRUJNI IZVORI U dosadasnjim prirnjerirna redovito smo promatrali izvore koji na svojirn polovirna daju uvijek isti napon. . tocnije. tj. (I1E)a=6 V. Prema tome. bez obzira na to sto je na njih prikljuceno (s izuzetkom kratkog poja). U1 = 10 V... . uz R=R3= 1 Q. 1. medutim. 1.= 1 Q prikljucuju se..3. Ako. . R I I I 1 I I I I I I : I : NAPONSKI : IZVOR Rjdenje J L.69. .68b) . a U manji.69b) nacrtana je vanjska karakteristika izvora U=f(I)=E-1· Ri i na njoj su naznaceni naponi U1.. a I 0 ukupnom otporu u krugu. otpori: R1=5 n.... to ce uz manji R (i pretpostavljen konstantan R. v ----------------------------. .. sa U.69. R2 iRa. 13=6 A. U kojem ce od ta tri slucaja napon na stezaljkama izvora biti najmanji? r----------. Rjesenje Na osnovi s1...£ R ~v jv R E. a. odnosno. b 12 13 .... 51 .. U3=6 V. .. 1.68a) prikazana je na sl.68. 12=4 A. 1. ricsenie je potpuno jednoznaeno.. 1. Na realni naponski izvor sa E= 12 V i R. d) D v.69a) i relacije U =E.68.. 6 8 . koji se javljaju na stezaljkama kada: krugom teku struje II' 12 odnosno 13.. (I1E)2=4 V..70. 1.. R. a) SI. b .. Pri tome ce vrijediti: U=E-I1E=E-I· s. U2 i Ua. . 0 struji koju on dostavlja potrosaeu. Unutamji napon izvora oznacavat cemo slovom E.. u. uz prikliucene otpore R1.I ....69. a Spajanjern raznih otpora na izvore moze se postici jednakost napona na neograniecn broj nacina.2. 1.. Takve izvore nazivamo idealnim naponskim izvorima.v 76 1 I I I I l I R. Koliki otpor treba prikljuciti na jedan i drugi izvor da bi naponi na njihovim stezaljkama bili jednaki? ... - . j~ll------------. 1.. .. Ovisnost napona U1 dijagramom: 0 iznosu otpora Rl sa sl.70. I I I b) SI.. R2=2 n i Ra=1 Q.. - . so .

.=-=-=2 !"2 5 s.. shematski prikazan jednim izvorom konstantne struje i njemu paralelno spojenog unutarnjeg otpora. ~ . . na kojoj je izvor.1 . 1. Promjenom vrijednosti otpora R iz prethodnog zadatka za iznos fl. u odnosu na R. Prikljuci li se na realni izvor otpor R1=15 n. -. Koliko puta ce se promijeniti napon na stezaljkama izvora ako rnjesto otpora Rl na njega spojimo otpor R2=1O· R1=100 n? Koliko puta ce 'se pri tome promijeniti struja? 1.75. .78a). Struja u krugu bit ce..04 n prikljucen je petrosae R1=10 n. naprotiv. Ponovite prethodni zadatak za sluca] da je Rt=4 kn..78b). Do kakvih zakljucaka mozemo doci na osnovi dobivenih rezultata u ova dva zadatka? 1. Rt'l.71. ce i do promjene struje za iznos fl. Odatle se mogu izracunati vrijednosti otpora R preko: R E1-1· I . .R R.J _________________________ . n.78a). =r: R . 1. a + r . tl.73? . fl. . aJ St. Kod neke njegove vrijednosti R napon na stezaljkama bit ce U.. a._ b . biti prakticki neovisan 0 iznosu njegova otpora.76.73. dakako).R --= X. slucaievima zgodniie je raditi s izvororn na sl. 1. 1. dolazimo do sl. zakliucujemo da su: E1=16 V.77.72.73.Na osnovi s1.R doci U E2 10 Ako su prikliuceni-otpori i naponi na njima isti u oba slucaia.2 E2=10 V. Izvoru sa E= 12 V pao je napon na stezaljkama na II V nakon prikljucivanju otpora R = 1 n. vanjske karakteristikc kojih su prikazane na slid 1. . u krugu ce porcci struja 1=7. .5 Spoji Ii se.2 () g d'JCje opet sa X oznacen 0d nos-.R tlR Ri 8tO ta funkcija prelazi kad je X ~ I? Sto se iz toga moze zakljuciti? 1. 1. Promijeni Ii se postavljena vrijednost otpora R za iznos 1lR. odredena u prvorn redu prikliucenim otporom (i vriiednoscu E... n. medutim. 1. jer se u praksi cesto moze 53 52 . Rt rnozemo postaviti pitanje kako bi morao izgledati izvor kojim bismo opisali ovu potonju relaciju i koji bi nadorniestio onaj sa sl. 1. na isti taj izvor (uz iskljucen R1) otpor A. Rh=-=-=5 llel 3. 1. . . v s. onda ce napon na potrosacu. Taj uvjet moze se zadovoljiti jedino rezimom koji odgovara presjecisru karakteristika..!. . doci ce i do promjene napona Uza iznos AU. st.--- Rt u e.. Buduci da je cian E ~h= konst. .. b bJ Ako je Rt ~ R. 1. . U takvim zanemariti R. Odredite i nacrtajte funk"CIJUtl. E U 1=---. Od re dite 1 nacrtajte fu n k l:IJU-= f. . Koliki _ie unutarnji otpor izvora Rt? 1. Odredite E i RI izvoru. " rte i X. na njemu ce se pojaviti pad napona U=145 V. kao fizicka cjelina. U kakvom odnosu stoje unutarnji otpori izvora I i 2. 16 Koii je fizikalni smisao ove funkcije? Kako parametar Rt utjece na njezin oblik? Do kakvog zakliucka mozemo doci unaliziraiuci funkciju fl (x) za vrijednosti x~ I? c. a napon i struja na potrosacu ujednoj i drugoj interpretaciji moraju ostati isti. 2 u R ~1 STRUJNI IZVOR R. kako se to Iako dade ustanoviti. 1.78. Na izvor napona E=6 Vi Rt=0. Na realni izvor prikliueuje se promjenljiv otpor. l~lu . dakle uz 1=2A.74.------.~ .a :+ T E.J b . Imajuci na umu rjesenja prethodnih zadataka. onda i struje u jednom i u drugom krugu moraju biti iednake. zakliucite u kojim je slucajevirna uputno naponski izvor prikazati ekvivalentnim strujnim izvorom. Rjesenje Krenemo Ii formalno-matematicki odnosno: od izraza: Rtl E2-1· I Rt2 a n. R2=45 n.78.--..--.. Je .U f1 () gdi Je sa x oznacen 0d nos-. kao 8tO smo to ranije pokazali.70.

U takvim situaciiama prikladniie je operirati sa strujnim izvororn predoeenim slikom 1.. b) SI. 1. I» ce teo prema a. stvarnu sliku 0 naponskim i strujnim prilikama dobivamo promatrajuci dio izvan izvora. :u kojim ce slucaievima realni naponski i strujni izvori prijeCi.k=0. Kako [e sarna pretvorba zapravo jedan formalno-rnatematicki zahvat.+" pol okrenut prema stezaljci a. Taj uvjet moze se ispuniti jedino uz R. Na realni izvor sa E= 120 V. . I» ee stvoriti pad napona: U=h tako da ce kroz R. bez obzira na to 8tO je na njega prikliuceno. R"R --=100 Rt+R V. R pa [e: .:: . .e = 1R.. odnosno U=oo.:: ~ . Odredite struju u krugu.=O (sa s1..=oo. . napon na potrosacu R i struja kroz niega su u jednom i u drugom slucaiu isti...79. m. Idealan strujni izvor davao bi uvijek istu struju bez obzira na to koliki je petrosae na njega spojen.85 A? 0 0 R. 1.. I.S0. Da bi on to mogao.... jer bismo tada dobili 1=00. U E . tj.. 1. onda je struja kroz petrosae prakticki neovisna 0 iznosu R.81a) izmjeren je napon Uab= -40 V. ~ R. treba biti R.. Uz Rt'PR skoro sva struia !'e=!i... uz veci R bit ce na njemu i veci pad napona. Rt=5 n prikljucen je petrosae R=25 n. kao 8tO je pokazano na s1. I=UlJa' G=O. Na paralelnoj kombinaciji Rt i R. Rt Rt+R 1=. .78a). 1. G SOQ Rjellenje U krugu sa s1. 1.=4A. Nakon toga nadomjestite naponski izvor strujnim i ponovno odredite sve te velicine. Kolika je unutarnja vodljivost Gt izvora i kako izgleda nadomjesni naponski izvor ako je 1. b 1. b _.. 1. a.S1. pa 0 toj cinienici treba voditi racuna prilikorn pretvorbe naponskog izvora u strujni i obratno.... ako izvor ima . Kao 8tOvidimo. prolazit ce potroRt saeem. 1. Iz Ual) = - 40 V siljedi da struja I naznacenog smjera iznosi: U=E-1·Ri=!·R=lOOV. desno od stezaljki a-b (u ovom konkretnom slucaju). + 1.80b) imat ce: h=-=24A.80a) teci ce struja: !=--=4A. . napon ria potrosaeu R i pad napona na unutarnjem otporu izvora. No na unutarnjem otporu prilike se mijenjaju.8 A.No ako je R. Na vodljivosti G=20 mS sa s1.78b).1 G. 1. Ri+R pa ce pad napona na unutamjern tako da je onda: otporu biti: IlE= E 0) • b b b) SI. dok napon nije. Nadomjesni strujni izvor sa s1. u idealne? Rje~enje Idealni naponski izvor davao bi na svojirn stezaljkama uvijek isti napon. Ri Smier struje h bit ce odreden polaritetom napona E.81. . Usporedite rezultate.80. a. i R teci struie: 1 =!!_= 1k·R =20A R. 1. =20 Rjciienje V. Idealni naponski i strujni izvori nisu definirani za slucai kratkog spoja i praznog hoda. 1. kako bi u vanjskom otporu R struja 1 u jednom i u drugom slueaiu imala isti smjer.. 55 S4 .80a).

kazalika vcltmetra vrlo velikog otpora skocit ce sa 80 mV na 160 mV (odnosno na 160mV-x.83.9Ib). 1. Ako ampermetar i voltrnetar sa s1. . 3Q a R . J . -. Odredite pad napona na vodljivosti G=0. 1. 57 .1.4 A i Uv= 8 V.. E=-=680V. Ako u spoju prikazanom slikom 1:86. izracunaimo struju I i napon Uab: I =E. _____ J SI.<. Gi' G =0.85. otpor R=20 Q promijeni iznos na vrijednost 2R.' __ .. mjere: hI =0. .84. 56 SI. racunajuci sa strujnim izvorom u mrezi.55 QI5 .83. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b spoja prerna slici 1. 2R SI.= J=I. o. .2 S sa sl..!' : lRj:Q) .82...86..25 mS.82? Zadatak riiesite bez pretvorbe strujnog izvora u naponski . odredite iznos struje Ix idealnog strujnog izvora i vrijednost otpora R... ~. . prikazan na sl.=/t-I=O.-- R ~ Na taj izvor prikliucena je u seriju s Gt vodljivost G.. .85..tako da je onda: IG. Provjerite rezultat nadomiestaiuci strujni izvor naponskim. 1. Ekvivalentan naponski .l.84.83...8 A Gi+G G L-. .SA a Gt pad napona Uba=40 V._ .82 . ~ 1. . imat ce stoga: i. 0. SI.izvor. Za kontrolu.l.. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b sa sl. 1. 6AI 6Q --------. mora biti: G.. gdje je x zanemariva velicina).. Na osnovi ovih podataka zakljucite koliki su elementi struinog izvora I» i R.. 1. Koliki napon vlada na stezaljkama strujnog izvora? 1.+" polom okrenutim prema toeki b. .05 J Da bi struja IG. LrJ b 1.85. . A. SI..l. stvoriIa na vodljivosti IG. Uab=-_!_=-40V. kad na njih nista niie prikljuceno? Za koliki iznos ce se taj napon promiieniti ako se na a i b prikliuci otpor R=5 Q? Zadatak rijesite sa strujnim izvorom u mrezi.84 • 1. Gj s .86.

.. SIn smo time dobili? Prilikom pisanja [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za doticnu petlju. 81.9Ib).. Buduci da u petlji postoji veci broj izvora od kojih bi neki nastojali tjerati struju u smjeru kazaljke na satu. sto je mjeri idealni ampermetar spojen u krug s idealnim naponskim i struinim izvorom. Ako otpor R.. napon sto ga mjeri voltmetar ce: a) porasti pribliZno dva puta.. 81. dana je s : a) h=I-b) h=I 58 E R E c) h=-+I R E d) h=-. njihova prava primjena doci ce do punog izrazaia u analizi linearnih mreza. R4=150... a one druge s ncgativnim prcdznakom i tako izbieci nejasnoce u postavljanju [ednadzbi. 1. Neka to bude u konkretnom primjeru smjer kazaljke na satu.. Struja Ls.. Napominjemo da strelica kojom je definiran smjer obila>. potencijala tocaka a i b. Ako otpor X sa sl.1. 1.cnja ne predstavlja nikakvu struiu..89. a. iznos i smjer koje treba odrediti na osnovi II Kirchhoffova zakona.. -. c) napon ostaje konstantan.89. '" Rs ~E' ~ R ~ 81. ' 1. U kakvom ce odnosu stajati drpA i drpB za odredeni dX? 1.4..i .. U spoju prema s1.8S. Na ovom rnjestu mi cemo se ovim zakonima sluziti it relativno jednostavnim konfiguraciiama.r L~g ~ R. Taj koordinatni sustav bit ce u ovom slucaiu tzv. E2=4 V. razmarrania postaju nesto sloZenija. doci ce do promjene 1. .. t 81.1.91a) odredite struju kroz pojedine elemente. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI S VISE IZVORA U dosadasniim primjerima obradiIi smo krugove s jednim izvorom elekrricne energije i vecim brojem potrosaca. E1=5 V. koji potpuno proizvoljno definiramo za danu konturu.1=0 Rr "" "" '£. 1. To se najlakse postize uvodenjem neke vrste koordinatnog sustava.. Rt je mnogo veci od R. promijeni vrijednost sa Rl=R na R~=2R.87. T ~~~g Rs . ako smijemo tako reei.. R5=350. . b Rjesenje Kako su svi elementi spojeni u zatvorenu pedju..8R.90.I·R I. U spoju prikazanom slikom 1... Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmetar V sa sl 1. 1.91.~. daju I i II Kirchhoffov zakon: '£. Osnovu za odredivanje struia u pojedinim elemerrtima. 1. ... a drugi obmuto. b) ostati gotovo nepromijenjen c) pasti na priblizno polovicu prvotnog iznosa.87.. 81. kroz sve njih teci c~jedna te ista struja. R -- S9 .. . E.. pisani za pojedini cvor.88. 1. odnosno petlju iIi konturu. kao sto je to oznaceno na 51. 1. .. EI~I..87. mi cemo izvore koii imaju tendenciju tjeranja struie u smjeru koji se poklupa s pozitivnim smjerom obilazenia petlje uzeti s pozitivnim.91.. "pozitivni smjer obilazenia petlje"...89 ako kratko spojimo otpor Rl? a) napon se povecava. ako je zadano: R1=R2=20 0. E3=12 V... 81. 1.1. morat cemo prvo unijeti odredeni red u oznacavanje napona i struja. b) napon se smanjuje. £.90. Ako se u njima nade nekoliko izvora.E~=3V.E='£. Ra=lO 0.90. dozivi neku promjenu !:lX.~ ~ ~ .2.1. pa preko njih i napona.

1. smjeru kazaljke proizlazi: -EJ +E2-E3+E4=-I· (R1+R2+Ra+R. Odredite napon na paralelnoj kombinaciji otpora sa s1. vidjet cemo da struia ima isti smjer i iznos.91b) glasit ce: odnosno : E1-E2+E3-E4=1· I ~l Na slikama 1. dakako. '_ +R2+.93... b.. sasvim proizvolino krecemo od pretpostavke da ona ima [edan odredeni smjer (u ovom slucaju odabrali smo smier kazaljke na satu)..92. . . d) 1= -El+E2-Ea+E4 1z 1= sliiedi: . negativan predznak.IA.1. a ako ne. E1-E2+Ea-E4=-I' 1=- (R1+R2+Ra+R4+RJ -- E1-E3+E3-E. . na umu sve sto je receno.R3+~+Rs 1=0. eo d 8V SI.. dobivamo: R1+1· R2+1· Ra+1· R4+1· RG. i '. u smjeru kazaljke na satu.1 A tece u smjeru kazaljke na satu. ne znamo ni njezin smjer. jos otvoreno pitanie struje..1 A. c) Iz sto nakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: Prema tome.93.. Ovirn primjerom ilustrirana je cinjenica da se pozitivni smjer obilazenja petlje i smjer struje zaista mogu odabrati proizvoljno.. opet. dakle.1 A. a ne metodologijom naseg raeuna .1 A.. """" . Rezultat svojim predznakom indicira da li je pretpostavljeni smier ispravan (pnzitivan predznak) ili nije (negativan predznak). ' Prema tome.1 A ne tece u pretpostavljenom.... 4Q + 1-------' 3. i struje kroz svakog od njih .92 •. dakle u smjeru kazaljke na satu. a) -E1+E2-E3+E4 -O. "'" 60 61 . Podimo redom i Izracunaimo je: a) 1z dobivamo: I b) 1z EI-E3+E3-E4 Rl+~2+JU+~+& =0. Rl+Rz+. b).92a). Rl+~3+JU+~+& -0... Zbog toga. 1.Ostaje. To [e. i ako se on poklapa s definiranim pozitivnim srnjerom obilazenia petlje. U petlji iz prethodnog zadatka odredite struju uz sve moguce kombinaciie pozitivnog smjera obilazenia i pretpostavljenog smiera struje..652 ..' d) """ SI. ni iznos. i razumljivo. bez obzira na to kako smo ih odredili..1 A u pretpostavljenom na satu. 1. struja od 0. .R3+R4+RS sto nas opet navodi na zakljuCak da smo pogresno pretpostavili smjer struje i da ona tete u suprotnom pravcu.. jer su oni uvjetovani elementima kruga. Rjesenje . 1. u danoj petlji tece struja od 0. 1. U trenutku kada pisemo polaznu iednadzbu. Pogledamo Ii sva eetiri rezultata. [ednadzba II Klrchhoffova zukona za petliu sa sl.+RIi) 0. Rl+R2+. onda struji pripisujemo pozitivan...R3+R4+Rs tj. nego u suprotnom pravcu.~ + ..1 A.. c) i d) naznaeena su sva cetiri moguca slucaja za koje treba naci trazenu struju.93. Imajuci.. stru]a od 0. medutim. IOV .

98. . . .98. mjeri napon Uvl=190 V oznal:enog polariteta.. 1.. Za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b sa sl. Za koliki ce se iznos promijeniti kad se sklopka S zatvori? 2mS :~. Odredite napon izmedu .98. 1. SI. ako mu prilikom spajanja na a i b zamijenimo stezaljke? a JOmS 7....96. -T"______D 120Q b SI.". .99.97.94. s1. .96. 1. 1. ...97. Ako voltmetar VI sa s1.9S. 1. 1. 1. kad na njih spojimo izvor sa E=20 V i R(= 10 Q? Za koji ce se iznos promijeniti struja kroz E i R.99.tol:aka a i b sa s1. Ako u granama dijela neke mreze prikazanog na s1. teku naznacene struje. napon. 1.99.l.5mS 1.97. ako kroz otpor od 34 n tece struja 1=40 rnA u naznal:enom smjeru? V. 81. . 63 62 .95.. Koliku struju i u kojem smjeru daje strujni izvor Iz.sto ga mjeri voltmetar sa s1.:r 1.98.l.. L94. 1.. lito ce pokazivati voltmetar V 2 nakon zatvaranja sklopke S? . koliki iznos ima otpor R? 1. J 5Q SI. ~5V 1..

e) imati na umu da se za iznos od E volta.ati racunan]e. a) otvorenu sklopku S b) zatvorenu sklopku S. u naertanorn poteneijalnom .-2 A. odrcdire struju Ix po iznosu i smjeru.5. pozeljno je racun uciniti preglednijim. kako bi tuaine zabune. s tim da je prethodno definirana tocka nultog potencijala. probleme cesto rnozemo prikladnije obuhvatiti i riiesiri. <p=0 pola d) podsjetiti se na to da proizvoljnim pridjeliivaniem potencijala tocki kruga razlika poteneijala dviju tocaka ostaje uvijek ista.102. zakljucili smo da. a 5 Osnove elcktrotehnike zbirka primjera 64 65 .sarno ocitati razliku njihovih potencijala .102a). Da bismo mogli nacrtati dijagram. Zadano: E1=lOV. Isto tako i u zadaeima u kojima se izricito ne trazi njegovo crtanje. bilo kojoj SI. .2. n.102. SI. POTENCIJALI I POTENCIJALNI DIJAGRAMI e. onako kako na njih nailazimo kad ga obilazimo.100. uz: E2=E4=5 V. kako bi se olaksalo izracunavanje pojedinih napona. E3=Es=15 V. Nadite odnos napona UVI/UV2 sto ih mjere voltmetri VI i V2 sa sl.l00. D i I. Rl=l 1. 1. slici 1. Polazeci od ovih napornena. operirajuci pojmom potencijala.. Ako instrumenti postane slozeni]e. 1. R2=R4=R5=2 n i R3=3 n.+" pol izvora nalazi na visem potenciialu od .-" . Odredimo Ii potencijale pojedinih tocaka kruga prikazemo u obliku dijagrama.. bit ce potrebno: a) odrediti prethodno se izbjegle evente ih u rnierilu bilo 'kojih dviju dijagramu treba struje u pojedinim elernentima. r: A~£5 - +I~- ---i J Odreduiuci napone izmedu pojedinih tocaka nekog strujnog kruga. b) uzeti u obzir cinienicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi na visem potencijalu od onog iz koieg iziazi za iznos pada napona na niemu. Cesto se potencijalni dijagrarn skicira i za dio neke slozeniie mreze. . te ako poznamo iznose sarno onih elemenata koji su naznaceni na slici.. potencijalni dijagrarn ertat cemo tako da na apscisnu os naneserno pojedine toeke kruga.101. Uv2=80 V i L« -. Ako se broj elemenata kruga poveca i ako ustrojstvo mreze oj SI.101. F i J te HiE petlje prikazane na sl. a na ordinatnu pripadne potencijale. 1. Odredite poteneijalnim dijagramom koliki napon vlada izmedu tocaka A i G. 1.1.l.. 1. Dva voltrnetra i [edan ampermetar (idealni) ukljuceni su u rnrczu preiuu pokazuju UV1 =200 V. 1..101. baratanje s potencijalima i njihovim razlikarna moze olaks.100. izracunavanje napona izmedu tocaka postat ce vrlo jednostavno.

. tencijalni dijagram sa s1.-i·-·--~. t-ld:::+--I I -+-+-+- or-~~G~~bH£~~o4A~B~19d+. Unosenjem dobivenih vrijednosti u koordinatni sustav i spajanjem pojedinih toCaka dobivamo dijagram sa 81.. 2Q RI +R2 + R3 +:R4 +J?5 1 A. UHA i UJc. 1.i-~+j_-i f°-itr \! \ I 1-. Uzmemo li tocku 0. 2A. ·t·~.-t--l1 ~::::~:=:_-+r1=.103b). 1. 1.102b)..103a) odredite napone UBD.H..--ifi-I-r-- - :. a Odabravsi tocku A kao referentnu ('PA=O).. na njima nema ni pada napona...D~/~J~_' -10~--t---1.. Struje II i 12 mozemo izracunati neovisno jednu 0 drugoj: 11=--=3 A 20-5 -13)~27 V 2+3 UFJ ='PF""':CPJ=-3-( -:-15)=12 V UHE='PH-CPE=-1l-12=-23 V.-t..J__-i--~-_!_. b 66 67 . i odredujemo potencijale pojedinih tocaka: 'Pn=+E1=+10V 'Pc=''Pn-I ° R1=+9 V aJ CPD=cpc+E2=+14 V itd.103.. +8" -6 -" t-I\--f-i-' _12 -10 I I I --l-+-t--+'---+-+-' -t--f---fl-i-'-r' I -~.. r~ r 11 i ~..11trf L ' -2 -.Rjdenje Prvo nalazimo struju I koja tece petljom: I El+E2-E3-E4+E5 1. na temelju kojega nalazimo: if [vi I dobit cemo po- If [vi -76 :. -16 -18 -'-'I·--. gdje je izvrseno uzemljenje.103. kao referentnu. obilazimo petlju u smjeru kazaljke na satu.--. Rjesenje Buduci da kroz otpore od 4 n i 7 n ne tece struja..103.'I--+--+--+-+--ir-!- 0- n I·_ :----:1 : l\ n -2 ::± -a I. U mrcz] prema s1.. ~ kojega onda proizlazi: UAG='PA -CPG=O-( -6)=6 UDI=<pn-cpI=14-( V .: b} SI. \ I !\ 1\ 'f-+--+HO-i-~ -1\+·. • H si.I' -'·--·r-I--r·-~··I -··-r" '. ~~W4-~-t -10 .. UDB. 1. krecuci iz A. 1.. UCG.

lOS. koliki iznos ima struja I? ~ 1. SI. odredite napone UFJ. + H a) OA 100 _. arnpermetar zanemarivog otpora ce mjeriti struju od: a) OA UJc= 1-( -3)=4 V.. UBE i UnR. lOS.2> 'OV E SI.105.E-Uab. Ako su cvorovi a i b sa sl.109. - 1.. 5~ lod" -a ~~ b 2~ d) 1=. Voltmetar prikljucen na jednu granu elektricne mreze sa sl. Struja kroz granu iznosi: ( . b) 2A . V ~+~--------~ _.105. 1.106. 11 . 1...l. 1..l.104..104..109? 69 . R ___ IE. 1.. . vlada napon Ua!> >0. idealni arnpermetar i voltmetar mjere Struju h=2 A i napon Uv= 100 V oznacenog smjera..l06.107• oJ 1. nacrtanog za konturu A-B-C-D-E-F -G-H-I.109.-!!-.. 1.: c) I = -_-"-'- . !_.Unn=-12-2=-14 UCG=-3-9=-12 UHA=-3-(- V V UnB=2_. Ako izmedu tocaka a i b dijela neke mreze sa sl. __~15V 3)2 o... I. Koliki napon vlada izrnedu rocaka a i b Wheatstoneova mosta sa s1.107.-- 1.7 A \ . odnosno polariteta.5A. "-------IV}-------' SI.l.____.-b) 2A c) 4. +1 - d) 3. Na osnovi potencijalnog dijagrarna. mjeri napon Uv =0. r---------~ 200 u..c) I A d) 3 A e) 4 A.104. 1.l06.105. I.___..J -B. vlada napon Uab= IOV. U mrezi prikazanoj na slid 1. izraz za struju I naznacenog smjera ima oblik: a) 1= E+ Uab R b) I=E-Uau R .10S.107.. . .. na potencijalima 'PA=IOV i 'PB=30V. Ako izrnedu rocaka a i b dijela neke mreze sa s1. + IBV SI. 1. -~ 68 b '''''' b _ SI.(-12)=14 V 18)=15 V 1. =r: S1. -E-Uab R ----~:.

112.. 1.1.. Strujni krug sa slike 1. B i C kada otpor Rl. . R .5 A i 12=2 A oznaccnog smiera odrcditc napon UAB.115 pocne mijenjati svoj iznos od 0 do oo? (Uzemljene toeke..l.111. 1.114. 81. t. rnjere: hI = I A.U4. 70 71 . Uz poznate struje II =0.110. odredite vrijednosti otpora R. UV1 =9 V i Uv2=20 V.113.111. VI i V2 sa sl. a) 1=0 b) 1<0 c) 1>0. oznacene s nalaze se na potencijalu '1'=0. 1. 1..114. c SI.l t3.. U dijelu neke mreze prikazanom na slici 1.111..115.112. odnosno polariteta. 1... Nakon zatvaranja sklopke S sa sl.. iznosi: . Odredite napon Uca• 1.1. potencijal toeke A. Sto ce se dogadati s potencija1inia toeaka A. I 10.115.0 1- SI. struju Ix i napon Uab. 1. h2=2 A. 1. i H. 1.. "'IH~'" 5 ERR R SI. SI. SI.) +.110. 1. sa s1.113. mjeren u odnosu na zemlju: I a) raste b) pada c) ostaje nepromijenjen.110. Ako idealni instrumenti AI' A2. ulazi u sastav slozenije elektricnc mreze. A Struja I u mostu prema slid 1. idealni instrumenti mjere struju lA=1 A i napon Uv=IO V oznacenog smjera.112.

116. o 1. R2=80 n. n. 'PB i 'Pc. Kakav mora biti odnos R1: R2 da bi tocka C. Otpor R3 lZ pret h odnog za da tka i a irna ne ku fiksnu vrue d nost R 3< Rl . UDF= UaF? .. 'PB. Kod kojeg ce iznosa biti potrebno zamijeniti stezalike voltmetra? od - -_ Pod kojim ce uvjetom vrijediti - SI. nalaze se na fiksnim potencijalima (mjerenim prema zemlii): <pA = 100 V. Otpor R3 Wheatstoneova mosta sa s1. 1. 1.. na koju nista nije prikljuceno. 1.1.1. 1. 72 SI.= -50 V.I 16. R4 R2 Kako ce se ocitovati na instrurnentu kratko spajanje poiedinih otpora? 1.ll7. Klizni otpornik sa s1.1.119. . ima izmedu krajeva a i b ukupni otpor R=40 ohrna.117. R3=70 n. Odredite potreban odnos ll:l da bismo dobili 11:10=2..116. • + St. 1.118. bila na potencijalu <pc=O? . Dio neke slozenije mreze prikazan je na slici l.117. Zadano: Rl =50 .118. B i C nalaze se na fiksnim potencijalima 'PA. 1..120.. Tocke A.120. Tocke A i B sa s1. mjerenim u odnosu na zemlju i neovisnirn o iznosima ostalih elemenata mreze.120. mijenja svoju vrijednost do 00. Ro=40 n E= 180 V. 73 .118. 1. SI.

1.. .1.122. =f "'iF . 74 75 .'CPD=fa (x)=? u podruCju od x=O do x". 1.:::l R~ . Odredite napone UAB i UBC u mrezi prema slid 1.124. Zadano: URi =40 V. koja se moze pomicati paralelno sarnoj sebi iz polozaia A-C (x=O) do B-D (x=21). 1. 1. 80Q 175V + Rs R. 1. + e 'fo . (CPB=f1 (x)=?.x .'21). Svaka od njih ima otpor od A ohmapo metru duZine.123. Odredite napone U AC i UCB. SI.1. Ako na otporu Rl sa sl.124.. Na slid 1. S1. dok kroz otpor R2 tece struja 12=0.::l .:.123.:0 7 SI.l 8 . postoji pad napona potencijale tocaka A i B.j 1. . CPD=f2 ex) i UBD=fa (x). prikazane su dvije istovjetne otporne iice AB i CD duzine 21.124. B' Oi :.. tako da uvijek bude AE=CF.. ~ @Q .121. . odredite 1.122... -1 St. .:. 21 'fs .121.2 Au naznacenom srnjeru. Tocke E i F kratko su spojene iicom otpora R =0.122. Nacrtajte na jednom dijagramu CPB=f1 (x).121.123 nalazi se na potencijalu CPA=-30 V u odnosu na zemlju. Odredite kako se mijenjaju potencijali tocaka BiD u ovisnosti 0 polozaiu x poprecne iice E-F.. . Tocka A iz mreze sa slike 1.:..

Rza i Ria? t. Pk '1]=-<1.126.211r2 2.. '(.128. pisati: P=U·I=-=Iz·R.128.12&.129.1..Ako su poznati otpori R1O' Rzo i Rao' koliki su onda R12.126.129). 1. zbog Ohmova zakona. A _E R mOCI cerno. SI. napona.i~ 1. 1.n.. l. SNAGA I ENERGIJA IzraZeni elektricnim velicinama. Ako voltmetar V sa sl.1. Polazeci od uvjeta da su potencijali .l2Sb).cvorova CPl' cpz i CPa struie 11' 12 i 13 ostali isti U oba slucaja.127.1.126.125a). U2 R Pri izracunavanju gdje je: razvijene topline sluZit cemo se relaciiom Q=U·/·t. Odredite odnos napona koji pokazuje voltmetar vrlo velikog otpora prije i poslije zatvaranja sklopke (slika 1. PI " 77 . 2 i 3 pri tome ne promijene. • " 1. mjeri napon od 0 volta. 1. b) oj SI. Prikljuckom omskog potrosaca R na realni naponski izvor dobiva se sarno dio ukupne snage Izvora na potrosacu.127.6.toplina u Joulima SI. a.8kr2 SI. Koliki je napon izmedu tocaka a i b u spoiu prerna slici 1. odredite iznose nate domjesnih otpora RIO' Rzo i Rao' uz pomoc kojih je provedena transfiguracija trokut-zvijezda.128.127. Uz uvjet da se potencijali cvorova 1. b 1. dok ce snaga P biti: P=-=U·I . Izraeunajte strujukoju mjeri idealniampermetar ako je E=12 V i R=6 n. Q . Zadan je trokut otpora prema sl. RAD.125. 1 1. on se moze nadomjestiti ekviva1entnom zvijezdom otpora. 1. prikazanorn na sl. tako da je koefi5~~*()~ig<:.1.129. energija Wi rad A bit ce jednaki umnosku struje i vremena.5k)2 5 b 16. odredite iznos otpora Rx. 76 u spoju prerna slid 1. Ak~ 'p~omatramo omske otpore na kojima se elektricna energija pretvara u toplinsku.1. . SI.2.

1. Maksimalno iskoristen]e izvora (maksimalan '7) postizemo.. Rjesenje a) 81. 1. a rad koji se za jedan sat stvara na potrosacu: 1 --Rjesenje Odredimo najprije otpor vodica voda: Rv=p-=0. a) Koliki se rad stvara na potrosacu za jedan sat? Napon izvora bit ce: R£ '7=---=0.R...2%. ali s liieve strane maksimuma. mnozeci ocitane rezultate. Mjerenje snage rnozemo obaviti voltmetrom i ampermetrorn. U dok je otpor potrosaea: I 1=200m A=Up·/·t=18·103 J._=]. prikljucuje se bakrenim voJom promjera vodica d=2. Do ovog rezultata mogli smo doci i izrazom: x '7=--. kod kojeg je multiplikacija izvedena samom konstrukcijom uredaja.. ili posebnim instrumentom .ll mm i duzine 1=200 m omski petrosae Image Pk= 5 kW.130.gdje su Pk-korisna snaga a Pi i ukupna snuga izvora. iii 96.1. medutim. naIazimo se desno od maksimuma krivulje otpora RlJ mozemo poParalelnim spajanjem prikIadno odabranog PTc - Ako je petrosae Rx takav da je Rx>Ri' Pk=f (Rx). Uz poznatu snagu. rad lako izracunavarno koristeci se osnovnom relacijomkoja ga povezuie sa snagom. stici istu ~rijed~ost Pic. a...131. 2Rv=200 \y. 2Rv E=I . ~.. na kojem se javlja napon Up=500 V. 1.s». Na izvor konstantnog napona sa s1.13lc) ilustrirane su ove tvrdnje. za !!. tj.. <i. unutarnjeg otpora Rt daje iednaku snagu nekom potrosacu Rx kao i potrosaeu koji nastane kad se otporu Rx prikliuci jos paraielno i otpor RII (sl. 1. Ako je zadano RII. Rx nalazimo lijevo od maksnnuma. E i Ri.. Medutim.i I 79 .130. ako se s vriiednoseu nemoguce je udovoliiti trazenom uvjetu. I+x gdje jc: b) S kolikim koeficijentom iskoristenja '7 radi sistem prijenosa energije od izvora do potrosaca? c) Koliki je napon izvora? R x=_1!_.01745' S Iz zadane snage potrosaca dobivamo: I=-=lOA.. (Rp +2Rv) =520V. Snaga koja se razvija na vodu bit ce: Pv= [2 . l. cime je odreden Rx? 81. 78 .131.46' 1t n. b b) .vatmetrom. kada je R.I31a) i b)). . . tako da je koeficijent iskoristenjn: Za dani izvor i korisna snagu ovise 0 odnosu Rt Maksimalnu korisnu snagu dobivamo u slucaju prilagoden]a.130. R ---:.. Na sl. Analizirajte pod kojim uvjetima izvor napona E. PA..962 e. 200·4 --=1 4. Ri .

Rf+Rz dobivamo: E b) polozai 2 c) polozai 3? 1S? s 1S( 8to sredeno daje: Rf ·. ako bi bio placen po tarifi kojorn se placa elektricna cnergija? 1. Kolika mora A biti duzina dijela spirale LAB (mjerena kracim putem) da bi se citava spirala najjace grijala? SI.lft Nadite: a) iznos tog otpora b) napon na njemu c) snagu izvora. RlI=O.. Sl.5 il. . 1.133: Snagu Pk=36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor napona E=20V. Otpori Rl i Ra sa s1. .R". unutarnjeg otpora Ri=.131. U kojem ce polozaju tipke S sa sl. . iznosi oko 30 Nm/s.135. 1. su promjenljivi.. R1 .134. 6 Osnove elektrotehnlke zbirka prlmjera 81 .136. 1. Na mjestu A prikljucu]e se jedan pol izvora E=6 V i unutarnieg otpora Rt=0. ~.134. iz izlazi: --------r-. 1.136. 80 1. u zatvorenu spiralu (pocetak i kra j zice su spojeni)..1. Prosiecna snaga fiziekog radnika. . po osamsati dnevno. petrosae raditi s naivecim koeiskoristenja 7J: -a) polozaj I Kako su h=---. dok drugi kraj (B) slobodno klizi po spirali. . Prema tome.5 mms namotana je na keramicki prsten.1. 1. mierena u duliem .132.-------~~----L-----~~~----~~ t R. c si.R~-.---.135. s1..Rf ' dobivamo riesenie koje ima fizikalnog srni- 1. Odredite funkciisku ovisnost Rl =f(Ra) uz uvjet da snaga na Rz=lOO il bude konstantna i jednaka P2=lOO W .:remenskom . Kantal-zica (p=1.134. Ry-R~ .Rz+Rl . . Odavde mozemo naci ovisnost Ry=f (Rz): .Ry odakle se lijepo vidi da sarno uz Rz>Rt sla. ! I c) si.136. Koliko bi on zaradio radeci 25 radnih dana u mjesecu.135. ficijentom 1.intervalu. i.. .45 il mm2/m) duzine 1=1 rn i presjeka S=0.

Odredite iznos Citav:og otpora R. Kroz ampennetar unutarnjeg otpora RA=O. 1. a.15 ill. sr. zanemarivog potroska mjere: = 30 n.138 si. 1.140. razvija snaga 20Q PR=7. s1. 1. Ako u mrez! prema s1. " 1. Sto ce biti sa snagama na pojedinim otpornicima kada se temperatura kupke stane dizati? 1... 83 82 . R4=50 + n. 1. SI.139. od krajnjeg donjeg do krajnjeg gornjeg polozaja. 1.137.138. 1. " St. ._. Otpor R2 negativnog temperaturnog koeficijenta nalazi se u uljnoj kupki. 1. dok voltmetar pokazuje napon Uv=30 V na podrucju od 30 V. Ako se na otporu R=30 snaga razvija na otporu Rp? n sa s1. tece struja IA=I.139. instrumenti h=0..141. 1. Prilikom pomicanja kratkospojnog klizaca otpora R sa s1. 1. kolika se R 30Q E+ f' Sl.l n. 1. Zadano: Rl 1.139.25 A i Uv=3 V. v + E 4R v . Odredite: a) unutarnji otpor voltmetra b) pokazivanje idealnog vatmetra.137.140.141. .140.13S.141. s1.OOI A.5 W.~/~. Ra=40. kazaljka vatmetra pomice se od vrijednosti 4 kW do 1 kW.137. 1. R2 = Hi n."<. izracunajre: a) napon izvora E b) iznos otpora R c) snagu u grani a-b.I.

odredite snagu izvora Pi.. ~--------------~ - E + SI. 81. A '".1. mjeri struju 14=2.4 A. Instrumenti ukliuceni u mrezu prema slid 1.143. U mrezi prema slid 1. 1.. Ako je poznat iznos otpora R2=5 n. Zadano: Rl=20 R20=20 0.142 • 1.145. mjere: Uv=15 V. U mrezi prema slid 1.145.142. a voltmetar V napon Uv=20 V oznacenog polariteta. R... h=2 i P=5 W. . i E2 c) rad koji se obavi za jedan sat na svim potrosacima mreze.. 1.142. Odredite: a) struju 16 kroz nepoznati otpor Rs b) otpor Rs c) snagu na Rs.1. n. 1. R3=50 0. Odredite: a) promienu pokazivanja ampermetra: /).145. E=78 V. 11=3 A. 84 85 .144.144.OO1rC) i nalazi se u posudi u koioi se temperatura povecala sa 20°C na 120°C. R je temperaturno ovisan otpor (oc=O. (iznos otpora R kod 20°C)..144 ampermetar Al zanemarivog otpora mjeri struiu s.1.1 A b) promjenu pokazivanja voltmetra: /)"Uv Zadano: 81. 81.143. 1. Ampermetar zanemarivog otpora. Ako voltrnetar ima vrlo velik unutarnji orpor. odredite: a) struju 12 b) iznos i polaritet napona 1. .143. s1.. R2=30 n. R4=10 0.

148.otpora R2 iRa primiti maksimalnu snagu iz izvora E=200 V? Kolika je ta snaga? Zadano : R1=200 Ra=300 ra.. nalazi se u posudi u kojoj vlada promjenljiva temperatu- n. n koliki napon voltmetar i kolika se snaga 25Q n. 1.1.148. SI.149.147. (Rl =?' ~ I .146. 86 87 . Otpor R2 sa s1. mjerc Uv=IO V.. h=I Ai P=IOW. izracunajte: a) iznos otpora R b) napon E c) poloza] klizaca potenciometra R2=?)· Zadano: R1+R2=5R.1. Kod 00=20°C R2=500 1. 1. Zbog toga promijenila se i snaga na Ra. 1.. mjeren prema zernlji. Zbog promjena otpora R2 sa s1.147.. SI.. pao je sa: na 0 volta. i i~ 1. b) zatvorenu sklopku S? 1 R. R 81.1..0025 (temp. Kod koje ce temperature (R2 kod 20°C) l/oC paralelna kombinacija s1. E + SI.147.149. W t.149.146. 0':2=0. Kolika je promjena snage na Ra? .14~: Koliku struju mjeri ampermetar. potencijal tocke A.146. koeficijent R2). Ako instrumenti sa s1. 1.uz: raZVIJa na otporu R=40 a) otvorenu sklopku S 1.l. R20=500 n n. 1.

. . To su: a) direktna primjena Kirchhoffovih zakona b) metoda konturnih struja c) metoda napona cvorova d) metoda superpozicije e) Theveninov teorem f) Nortonov teorem g) Millmanov teorem. Neka to budu konture I. U svakoj grani nacrtamo po jednu struju : 11. . a da je po iznosu jednaka izracunatoi vrijednosti. smjer. cime su obuhvacene sve elektricne velicine zanimljive za tehnicku praksu.1' l I \_j I 0 1"J " lsi .. imamo 4 cvora. ali rnedusobno nezavisnih kontura. negativan predznak. [ednadzbe I Kirchhoffova zakona za cvorove 1.. to znaci da ie njezin prvotno pretpostavljeni smjer ispravan. odabravsi joj srnjcr po volji. DIREKTNA PRIM}ENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA 0) Ako neka linearna elektricna mreza ima g grana. 1.-'· d) Postavljamo jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. 1 i 2. Potrebno je.150b). ako im se srnjer podudara Sl. Negativan rezultat za struju znaci da ona tece u srnjeru suprotnom od pretpostavlienog. Za svaku konturu definiramo njezin pozitivni smier obifaZenja-. Kako se ove rnetode u primjeni vrlo cesto medusobno ispreplicu. nalazimo . R izvore koji imaju tendenciju tierania struje u pozitivnom smjeru obilazenja doticne konture uzimamo s pozitivnim predznakom. a) Broj cvorova i grana u mrezi. . b) Proizvoljno odabiremoZ-. ••• Is. U pojedinim granama ucrtavamo struje II' 12. odabravsi im proizvoljno b) Od postojeca 4 evora odabiremo one oznacene sa 1. 3 i 0. mogu se naci i naponi izmedu bilo koiih dviju tocaka. Ako je neka struja pozitivna. Ako su.. ANALIZA LINEARNIH MREZA ISTOSMJERNE STRUJE s·odabranim smjerom obilazenja konture. pa cemo se zato u nasirn razmatranjima ograniciti na one koje imaju vrlo veliko prakticno znacenje. b Rjesenje Slijedeci upravo izlozeni postupak. izabrati 3 nezavisne konture. 12. 1. najzgodnije ih je obuhvatiti i obraditi cielovito. dok cemo zadatke dati naknadno. c) Odabiremo potreban broj medusobno nezavisnih kontura.1. -. 1. svodi se na odredivanje struja u pojedinim niezinim granama.150. i to zajednicki za citavo poglavlje analize linearnih mreza istosmjerne struje . Prvi Kirchhoffov zakon primijenit cerno na c-l cvor mreze koja ima t cvorova. ne praveci pri tome ostrih podiela medu njima._ Problem analize elektricne mreze. 2 i 3 i 6 grana (izrnedu cvorova I i 0. Kako se lako razabire. ••• Ig.. J cvor za koje cemo postaviti iednadzbc I Kirchhoffova zakona. naime. Preostalih g-(c-l) [ednadzbi napisat cemo primjenom II Kirchhoffovu zakona na g-(c-l) proizvoljno odabranih. gdje je smjerorn strelice ujedno definiran i pripadni pozitivni smjer obilaZenja. 1. 1. preostale 3 iednadzbe moramo napisati na temelju II Kirchhoffova zakona. Te jednadzbe dat cc 1 i II Kirchhoffov zakon.2 i 3 da bismo za njih postavili jednadzbe I Kirchhoffova zakona.3. U II Kirchhoffovu zakonu u relaciji ~E= ~I .. svi elementi koje su poznati. ~~ -. one izracunate. f) Dobivene rezultate interpretiramo.!5_ :r- 1 b) 1. II i III.150a) postavite jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. Same metode izracunavanja mogu biti raznovrsne.3... a one druge s negativnim._ . oznacena sa 0. pridjeljujemo im pozitivan. pa je potrebno postaviti sistern od isto toliko iednadzbi da bi se one odredile.-!!_ f!I 2 111 . principa. odnosno radovi. shernatski prikazane na s1. Isti je sluca] i sa strujama grana.r· o •• " . Ig. nalazeci kao rezultate struje II' 12. Zbog toga cemo najprije svaku od niih ilustrirati riiesenim primjerima i test-pitanjirna za provjeru razurnijevanja.150. 9. 1. d) Postavljamo iednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. 88 89 . 2 i 3 imat ce oblik: . Za mrezu prikazanu na s1.. 2 i 3 te I i 3)... a ako ne. pa prema tome i snage. Postupak postavljanja i rjesavanja jednadzbi te interpretacija dobivenih rezultata tcci cc ovako: a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove i granc. 2 i 0. e) Riesavamo postavljeni sistem jednadzbi. onda ce kroz tih g grana teci u opcem slucaju g medusobno razlicitih i nepoznatih struia. c) Buduci da imamo 6 grana sa 6 nepoznatih struja i da cemo na temelju I Kirchhoff ova zakona dobiti 3 jednadzbe. dakle.

(2) i (3) prelaze u: (4) (5) (6) ... 14 uzimamo s pozitivnim.. I: izvori od 60 i 30 V dolaze s pozitivnim. 130-30+90=12. 11-12-13==0 (30+20) (20+30) (2) (3) E4-Es-E6-E2=14' E3+E4=13' jednadzbe R4-1s . .· R4 (I)... .. E5 i E6 s negativnim voditi racuna ... napisane za konture I. 1. 13. 14 i Is uzimamo s pozitivnim predznakom.. (2).-14=0 14+15-13=0 (I) (2) Rjesenje a) Mreza ima 2 cvora (0 i 1) i 3 grane... struje II i 13 dolaze s pozitivnim predznakom.. 1.lSl. a izvor od 130 V s negativnim predznakom. D= -5 =-63 . I : E1 i E2 uzimamo s negativnim predznakom.. a izvor od 30 V s rregativnim predznakom. II i • Konturi II: izvori od 130 i 90 V do1aze s pozitivnim. iednadzbe -E1-E2=-11 RI-12 ... Kontura Kontura . R2-1a· R6 (4) (5) (6) (40+20)+la· (10+20)-13.151. Kao sto vidirno.1· R). (6) potpuno opisuju nacrtanu mrezu. Kontura kom. II' 12 i 16 uzimamo predzna- a Ez.. s negativnim predznakom II : E4 uzimamo s pozitivnim. c) U konturama I i IIodabrali smo srnjerove obilazenia u smjeru kaza1jke na satu d) jednadzba I Kirchhoffova zakona za cvor 1 glasit ce: 11-12-13=0 Prilikom pisanja jednadzbi II Kirchhoffova zakona moratcemo o cinjenici da u: Konturi (I) (3) Prije postav1janja iednadzbi II Kirchhoffova zakona pogledajmo !lto je s predznacirna pojedinih naponskih izvora i struja. ovisno 0 smjeru obilazenja doticnih kontura: jednadzba II Kirchhoffova III.. nalazimo nepoznate struje u pojedinim granama..l. a 12 i Is s negativnim predznakom III : E3 i E4 uzimamo s pozitivnim predznakom. sto je cisto matematicki problem. i njihovim rjesenjern.. odredite struje u svim granama primjenom Kirchhoffovih zakona. a 13 s negativnim predznakom Prema tome. glasit ce. Da= 0 3 -1 0 3 -4 19 -1 5 =126 o SI... Rs-'-12' R2 R3+16· R6+14. U mrezi prikazanoj na s1.I1+I3-I6=0 16-1'1. c) Sredene.151.. pojedine velicine mogu imati isti iii raalicit predznak u raznim konturama..E=1:. u kojima smo naznacili struje II' 12 i 13. prema tome: zakona (1:.. iednadzbe II Kirchhoffova zakona za konture I iII imat ce ob1ik: 60+30-130=11. 611 +012+513=-4 011+312-51a=19 iuko da metodom determinanti direktnom vrlo lako na1azimo: Da 13=. =-63 =-189 -+ D2= -1 -5 . .. 91 90 . D Dl 11=-' ~dje detcrrninante D1= 90V D' I-~ 19 6 0 I 6 0 I 6 0 I imaju vrijednosti: -I 0 3 0 -4 19 -I -I 5 -5 5 0 . struja 12 dolazi s pozitivnim. 20Q TOQ (1). b) I Kirchhoffov zakon pisat cemo za cvor 1....

152. imat ce oblik: Rs+la . 1. odnosno razlici.. Rzk± . ~1J:- 92 93 .. u pojedinim granama teku struje: 1.Odn_QS_n_QJleg3!iypun.. I.2. R4+/6 .~. Rl Rs-/1· R1· . 1.. pa se mogu. s tim da su uzeti u obzir i njihovi predznaci zbroj otpora u k-toj konturi b) UIO=lOV - c) U10=0 V d) UlO=-IOV e) UlO=-30V 81... R2Z± 81. Rnl±/z' gdje su: Rnz± . Predznaci pojedinih clanova u jednadzbama (to su [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za n kontura) odreduju se na slijedeci nacin : clanovi hRu. 1. r .. Kin.. Nakon sredivanja.• ±In .. ovisno 0 njihovu smjeru . u kojirna je.otpora Rjk (j i'~ >>. Bit metode je u slijedecem : a) Odaberemo g-(c-I) nezavisnih kontura. ujedno sadrzan i I Kirchhoffov zakon. U granama zajednickirn dvjema konturama stvarna je struja jednaka zbroju.3.~ :~J' 4)'.. 1.l!!!kle clanovi kod kojih se javlja struja one konture za koiu piseI1. 1. pa je zato cesto neprakticna.kprek9 . Ostali .153.Ako su za struje II i 12 sa sl. a to se redovito i radi. Metodom konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c.~p!l1cQ!l!' ovisno 0 tome da Ii struje /1 i be tekukroi sumami otpor RIJ: u istom iIi suprotiiom srn:jeiif. Standardni oblik jednadzbi n konturnih struja glasi: 11' Rll±12· R12± ±h· ±h R1k± " .153.uahuhvac~ne konrure i i .clo. dobiveni iznosi: II = -0.[ [ 71/ . c) Postavljarno jednadzbe II Kirchhoffova zakona za odabrane konture.. zbog zgodne definicije tih struja.152. R21+ 12. R1 Rs+/1' R1 . r f) Dobiveni rezultati kazu nam da ce struje II i 12 od jednog.+ [ .. uzimajuci smier konturne struje kao pozitivan smjer obilazenja.. ±h . R4-la Ra-/I . R6-/1 ...Jednadiba II Kirchhoffova zakona za konturu II sa s1.~!lIn(}yi"~mLkQd ______k2iih. R4-/S' . In:~d.153. dakle na onoliko jednadzbi koliko bi trebalo postaviti za II Kirchhoffov zakon.Prema tome. METODA KONTURNIH STRUJA Direktna primjena Kirchhoffovih zakona upucuie na relativno velik broj iednadzbi. U dijelovima koji pripadaju samo to] konturi konturna struja jednaka je stvarnoj struji.1ivlje~·s'PQziti. ±In· Rln=Ell .. ampera teci u prerpostavljenom smjeru. jednadZbe imaju redovito standardiziran oblik. b) U svakoj konturi ucrtamo po jednu "konturnu struju" proizvolinog smjera.~~~esl?~~itivnirnr -.predZnakom. R4-la R4-/6' ..lQ j~dnadzbJl.1 A i 12=0.5 A.. i ±11.~Qmh~dGtaze. Navodnike upotrebljavamo zato sto su te struje racunske velicine kojima pridajemo odredena svojstva..1). Rnk± . odnosno tri. zbro] otpora u grani zajednickoj j-toj i k-toj konturi. odmah pisati na taj nacin.. r:!5' 1.4hofJ t'OVirz.llJ2. koja "teee" duz citave konture. Rzn=EZ2 'L. dok ce struia 13 od dva ampera teci od cvora o prema cvoru 1. izmedu cvorova 1 i 0 vladat ce napon: UIO=30 V ±/1 .viiliii". R1 Rs-/6' . +In . EI-ES+E4=/s' EI-ES+E4=/s' EI+E(=/s' R&-/6' R4-/6· Rs-/s r L d) -E1 +E5-E4=/s / /e) EI-E5+E4+E2=/5' r - t?--1 . U svojoj osnovi jednadzbe konturnih struja nisu nista drugo nego jednadibe II Kirchhoffova zakona za pojedine konture. konturnih. R6-/1 . Rnn=Eml> - It Eu Rklc struja k-te konture zbro] aktivnih napona u k-toj konturi.

odnosno negativni.J . onako kako je napisana. c) Postavljamo standardni oblik sustava jednadzbi za konture 1.. Ia i I. (3) i (4) nasli bismo struje II' 12. R21+12· R32+13· R33+I. 2.. se smjer poklapati sa srnierom konturne struje veceg iznosa.0. U obliku u kojem ic to napisano sadrzan je vee i pretpostavljeni smjer rezultantne struje..154. jer ie g=8. . R34=E33 R. ]. Struje u pojedinim granama (oznacit cemo ih indeksom koji se poklapa s oznakom nekog element a promatrane grane) bit ce: (konture 3 i 4 imaju zajednicki cvor.154. ako one kroz tu granu teku u istom smjeru. i onda odredimo struiu u zajednicko] grani zbrajanjem odgovarajucih konturnih struja. II' Rll-I2 -II' II' R31-12• II' R41+12· gdje su: Ru =Rl +Rr. R23+I. najprije korigiramo srnjerove. Ako su zudane vrijednosti elemenata mreze.154. Struje u granama izrazene su u ovom primjeru opcim broievima. J 95 .+Ra+R2 R22=R4+Ro+R8+R7+R6 . dobivamo na osnovi onog sto je receno R.. dok se za lR4 pretpostavlja da tece nadolje.. fao =12+1. R22-13 . Pri odredivanju struia u granama zaiednickim dvjema konturama treba obaviti zbrajanje. - .J .J d) Rjesenjem postavljenog sistema iednadzbi nalazimo kontume struje.J . RI4=Ell . Za mrezu prikazanu na slid 1.=R14+RlS+R16+Rs+R9+RS R12=R2~=R4 R13=R31=O (konture 1 R14=R41=Rs R23=R32=R7 R24=R42=R9+RS Ra4=R43=O E11=E1-E2+E3 E22=E4-RS-E3 E33=E7+E6 E'4=-E2-E8+E4 d) Riesavaniem [ednadzbi (1). . 3 i 4: . R24=E22 R44=E44 (I) (2) =12-1a IR1O=I3 I&ls=I4· Zaustavimo se na trenutak da bismo neke momente posebno istaknuli. pretpostavlja se dn tece sliieva nadesno..2+Ia' (3) (4) R3S=R7+RlS+R12+Rll+RlO 94 Po prvome. ako ih ima.. i - Rjesenje a) Kad bismo ovu mrezu htjeli rijesiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. postavite sustav jednadzbi konturnih struja. IR5 =11+14 lR4 =11-12 81. i... trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadzbi s 8 nepoznanica. b) U 4 odabrane konture ucrtavamo konturne struje II' 12. 1. (2). RI3+I. Ako ne teku. Stru]e pojedinih grana. i I. R43+14• .. R12+13 . Stvarnu struju u pojedinoj grani mozemo tada naci na dva nacina. a c=5. prethodno izracunatih konturnih struia. Pomocu konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c-I)=4.J •••J" fa1 =11 .pod b). IRs =12 lR? . ali ne i granu) 3 nemaju zajednickih grana) . dok ce .. rezultantna struja imat ce iznos jednak njihovoj razlici. dakle stvarne struje. odnosno odbijanje... Da budemo konkretniji: za struju IRr.+R. negativnih konturnih struia.. 1. dobiveni rezultati za konturne struje mogu biti pozitivni.

D 0 0. Konaeno.. U tom ce slucaju clanovi sa Rick biti pozitivni.24 ::J 8'l 1': :0 Ibk : --r T •+ / r I 1.. b) Za odabrane konture (s1. Zadana je mreza prikazana slikom struja odredite struje u svim granama. kaZimo jos nekoliko rijeci 0 izboru srnjerova konturnih struja._L c) -4. na prirnjer srnjer kazalike na satu. D 1=-14. e) Postavljamo jednadzbe konturnih struja: II' (3+1-f4+2) . 155a) uertavamo konturne struje 11.14 0'11-2. lQ3-12' 4· lQ3-1a' 0=-190+200-250 (4+5+2+3) . 0 cernu ce ovisiti predznaci pojedinih clanova U· postavljenim jednadzbama. .k .103+13 sto nakon sredivania prelazi u: ·(2+3+1)· =r: 10· 11-4. 12 i 13. c prlmjera 97 .0-12. 1. " I'b .14 =28. u Ilk ~ I.. .155. najprakticnije je u svim konturama odabrati isti smjer.16 0.11+14. a) Buduci da mreza ima 6 grana i 4 cvora.12-2. Rezultat svojim predznakom i iznosom daje podatak o smjeru i velicini trazene struje.24 0.. I .14 0.155b)). a svi ostali negativni. '. a Rjesenje '. 13=0. 1.2. 1. Primjenom Rjesavanjern uz pomoc determinanti nalazimo: 11=-. I - . 15. . 103+12.22. Drugi je nacin cisto formalno-maternaticki. Ilustracije radi. 1 0.4.24 D = 1. h. na~in Nakon korigiranja srnjera konturne struje SI..22 -4 14 -2 --4 14 -2 12=10mA metode konturnih D2=1~~ D3=1~~ D tako da su: -2 1=7.14 DJ '2- r. -. to cerno uciniti na oba moguca nacina: 1.:«: I" . .5a).22 -2 0 6 1=704 I[=-20mA. struje t. 1. sve u smjeru kazaljke na satu.103=250-60-50 103=60+10+150. 1.155.22 -4 14 -2 -0. 103-13. -11.. 96 [2+6.-~ 'e ~ b) t. -11. b.12-0. Izracunate vriiednosti konturnih struia (uzimaiuci u obzir i predznak) uvrstavaiu se u opceniti izraz za struju u zajednickoj grani. 1a=40mA.0.2. /sl. sto dodatno olaksava direktno pisanje jednadfbi._D2 D -2 0 6 0 6 gdje su: l D3 13=-. 7 Osnove elektrotehnllte zblrka SI. Buduci da je izbor potpuno slobodan.04 3U2 190 V [3 Ikf2 2kQ + =I~~ 24 -0. 13=-0.13=0. potrebno ie odabrati 3 nezavisne konture. 3kf2 a) 150 V Sada rnozemo izracunati struje u pojedinim granama..08 .155.

..157.) t.156. e) zadatak je neodreden. II' (Ra+R4)+I2• (Ra+R4+R6+R7)=Ea+E4-Es b) -II' d) (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+R6+R7)=Es-E4-Ea \.2A 1tJ= 0. i It bit ~e: od kazalike na satu) Ia=I1k=20 mA (smjer suprotan Ic=I2=IOmA Ie=I3-12=30 I/)= l1k+ 12=30 mA (smjer na gore) (smjer slijeva nadesno) mA (buduci da je 13>12' od Is odbijamo 12. 1. c) Ia= d) 1.157.=40mA u naznacenim 1. 7' J- - _J99 9S . Prema tome.. uz korektno ucrtane I. R. u granama ce teci struje: Ia=I~k=20mA Ib=I~lc=30mA' Ic=I.. [er je E4 idealan naponski izvor bez unutarnjeg otpora.155c) nalazimo: •I'=I1=-20mA a I. 1.. Negativni predznaci uz rezultate za stru]e I~.4 A. . II/. I~ i I. sliku identienu onoj dobivenoj na prvi nacin. izracunati iznosi: II =0.156.2A.= 0. Korigirane struje I~k' I~k i I. 1. 1... 81..1 A 12=0..=I2-13=-30mA I~=I3=40mA.. radiIi mi na jedan iIi na drugi nacin. imat ce ..=IO mA Id=I~=IOmA Ie= I~k=30 rnA If=I.@ II' (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+Rs+R7)=Es-E4-Ea 12' (Ra+R4+Rs+R7)=E6-E4-E3 . konturnih struja za konturu sa strujorn 12 sa s1.=11-12=-30mA I. b) IIJ= -0.2 A IIJ= 0..k. J J a) .. 81.i.. sto se.1.4 A.3 A i Ia= -0..157. Iednadzba oblik: smjerovima.4 A.. tako da je potrebno provesti korekciju. .4 A.2 A Ib=-0. nacin Na osnovi sl. r . . struje la i Ib bit ce: a) Ia= -0.=I2=IOmA I~=I2=IOmA I. 'sY . naravno. Ako su za konturne struje II' 12 i 13sa s1. 2.5 A. moglo i ocekivati.6 A. J - J - J . I~ i I~ znace da one teku u suprotnim smjerovima. zato je smjer struje Ie prema gore) Id = 12= 10 mA (smjer zdesna nalijevo) III III "'I lj= 13=40 mA (smjer kazaljke na satu).2 A IIJ= 0. 1.. . daju konacnu sliku strujnih prilika u mrezi. 0.=-0.= -0.156.. 1. e 1.

1. 1. .R2 R7. napona i struje te otpora i vodljivosti postoji tzv..159.. '2. . . -<PI ... n. < -.. Glck G.159a). n . 1. c) lz izracunatih potencijala. Gak- ••• -'Pn • Gln=Ill b) Uo.i cvora 0 sa 'Po =0... To nije neophodno.. 2.R4 Rz. Pisuci jednadzbe s opcim brojevirna. c) Postavljamo sustav iednadzbi I Kirchhoffova zakona za cvorove 1. na nacin potpuno analogan metodi konturnih struja. G22- . METODA NAPONA CVOROVA 1. d) Rjesavamo postavljeni sustav jednadzbi i nalazimo iznose 'PI' 'Pa. E2 -'cpa-=--!t--( -+---+--+-+. n.R2 101 .. Nakon sredivanja.. vrijednosti: I. postavljamo sustav jednadzbi: ({II .. 1.. 100 1 1 J 1 1) (1 1) l' e. 70 V. -1'1 ~1O I ~.158. Prikladnom definicijom konturnih struja postignuto je da iednadzbe II Kircnhoffova zakona sadrze u sebi i jednadzbe 1 Kirchhoffova zakona.• .. 1. standardizirani oblik: <Pl' a) Uab= 100 V.158. Gnn=Inn.. Struje koje ulaze u taj evor uzimamo dogovorno s pozitivnim.. . cime zapravo dobivamo napone izrnedu cvorova 1.. 2. imat ce. . za koju.Rl R6 .. 2. 2. • -. Primjenom rnetode napona cvorova odredite struie kroz otpore R2. Kako izmedu cvora i petlie. vrativsi se na prvobitno zadanu rnrezu (ako je izvrsena pretvorba naponskih izvora u strujne). ali se time izbjegavaju zabune do koiih bi moglo doci pri postavljanju i rjesavanju jednadZbi i interpretaciji rezultata. dakle za potencijale 'PI' 'P2' . nakon prethodnog odabiranja i numeriranja cvorova. n.. Naponi Uab i Ucb sa s1.k - zbroj vodljivosti zbroj vodliivosti koje ulaze u k-ti cvor koje direktno povezuju j-ti i k-ti cvor. R4 i R~ iz rnreze sa sl. b) Ako se u mrezi nalaze strujni i naponski izvori. uz izracunate iznose konturnih struja A (_ I .. +sp« .R7 R4 RI . Postavljanje sustava jednadzbi po metodi napona cvorova odvija se. dvoini odnos. Ucb=-60V Ucb=-60V..159b). '+'Pn .-. 'Pn. . Ucb= Ucb= Ucb= 60V 60V 60V Gll-<pz' G1Z- ••• -'Pic' -'Pk G11c.. a ostale oznacimo sa 1. jedan od njih odabiremo kao referentni. dobivamo mrezu prikazanu na sl. pa ce opet ukupan broj jednadzbi biti smanjen.. . Gzn=I22 100 V. Sustav jednadzbi koje cemo postaviti bit ce sustav za potencijale cvorova 1. a kod zadaaih vriiednosti elemenata mreze rezultat ce svojim predznakom potvrditi iii pobiti tu postavku. formalno gledano.b=-100 c) Uab=-80V. II = 1 A i Iz= -1 A. '1'·. nulti. Rjeienje Pretvorivsi naponske izvore u strujne. U napisanim jednadzbama 1 zakona sadrzan je i II Kirchhoffov zakon.... preporucuje se da se svi naponski izvori pretvore u strujne. lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima. Gnl-'Pz . -c-'Plr' Gnk.-<pz -+. No krenimo redom... Gn2. (~)Uab= gdje su: 'Pic potencijal k-tog Cvora zbroj struja sto ih tjeraju strujni izvori u k-ti cvor. - S1. a one koji izlaze iz niega s negativnim predznakom. . V. . d) Uab= -<PI' G21+<P2. jednadzbe dobivaju svoj konacni. jednadzbe napona cvorova imat ce analogan i standardiziran oblik. Metodom napona cvorova poetize se analogan rezultat. za potencijale pretpostavljamo da su pozitivne velicine.1.j . 'Pn mjerene u odnosu na referentni cvor 0.f)\ z. a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove.158. . . .3..3.

R4=100n. U mrezama sa zadanim elementima rezultati svojim predznacima pokazuju jesu li polariteti napona i smjerovi struja ispravno postavljeni. a .159a). b Pretvaranjem naponskih izvora u strujne dobit cemo mrezu sa s1. 1u R. t bJ SI.:.. na osnovi koje mozemo pisati: IR2 UR2 R2 CPC(CP2-E2) R2 (smjer slijeva nadesno ) b) 51.. R7=200 a. 1. a. sadrzanih u izrazima za razlike pojedinih potencijala.. Zadano: El=E3=150 E2= 100 V. .. ~ . 1.r Ia5= ~5=!~0 . I" i 15 irnaju iznose: Struje kroz R2.. 1. 1. Rs=25 n. .160b). struini izvori II' 12. u kojoj su umjesto otpora uvedene niihove vodljivosti.160a). .160.I £. Primienommetode sa s1. 1. R4 i R6 dobit cemo tako da se vratimo na prvotno zadanu rnrezu prikazanu na sl.=600 V. 1. (smjer nadolie).160. . I.. oj V napona cvorova odredite struje u svim granama mreze E...159. . ..1.. Navedeni smjerovi struja proizlaze iz pretpostavljenih polariteta napona." - IR4= UR4= CPI-CPS (smjer slijeva nadesno) R4 R4. R1=R8=50n R2=20n.160.. 0) RJe§enJe SI. R3=80n. b 103 - 102 . 13..

'P2+20. 1. 'P2=+50 V Stru]e u poiedinim granama mreze sa sl.5 ~ jednadzbe Stika 1.5 I ...· Na osnovi predznaka za struie Ie i Ig zakliucuierno da je potrebno izvrsid korekciju njihova pretpostavlienog smiera...5 I D=I -1 -7 10 I 538. '. -12· 'Pz-4 ' 'P3=-50 -3' 'Pl+10· 'P2-7' '1'3=1350 'P1-7. 1. 1. Iednadzba napona cvora 3 sa s1. - -'1'1' GZ1+'Pz' G2Z-'P3' gdje su: G23=I4+1s-Ia Ia=(Ez-'P1) . 1.g I I E2 2=---=E2 R2+R3 G4 Gs • D3=1 E3 13=-=E3. 'PI' h= ['P1-( -EJ] . --c) ). ~:1.160..5· 'P3=-18oo.160c) uCinjeno uvodenjern korigiranih i crtkano oznaeenih struja t. i Ig".161 imat ce oolik: . R4 E4 14=-=E4' Rs E5 15=-=E5 -7 -50 1350 =-53850 -1800 -4 -7 20.16Oc).161. 104 105 . c Re G6... cvorovi 1. G1=2 A (smjer od 1 prema 0) lC=('PI-Ea-'P?)' G4=-2. Gll=G'23+Gl+GS+G4 G1Z=G21=G4 GI3=G31=GS G22=G~+G5+G6 G23=G3Z=GS+G6 G33=G7+GS+GS+G6 Uvrstavanjern zadanih vrijednosti i sredivanjem izraza dobivamo sustav [ednadzbi: 8 ' 'PI-I. GI2-'P3..Gs=I. 1. bit ce: napona cvorova 1.=('Pl-'P3) .5 'G6=-1 U prema 3) h=('P3+E4-'P2) Ig=['Pa-('P3+Es)) A (smjer od 3 prema 2) A (smjer od 3 prema2).' G13=I2+13-11 .~ E1 [1=-=E1. u odnosu na ever 0.OI Rl D2=[ ' G23 I " 8 -3 -12 8 -3 -12 8 -3 -12 -50 1350 -1800 -I 10 -7 --4 [ 20. iz koieg nalazimo potencijale '1'2 i '1'3 kao: Da '1'3=-' D gdje pojedine determinante D1= imaju ove vriiednosti: -1 I -50 1350 -1800 -7 10 -4 -7 =-26925 20. .. G7=0. sto ie na s1.5 A (smjer od 2 prema 1) Id. 2 i 3 nalazit ce se.5 A (smjer od ° prema I) -'1'1' Ga1-'1'z' G3Z+'1'3' G33=-I4-15.. koja je zbog preglednosti posebno skicirana na s1. G~3= 1. 2 i 3 imat ce oblik: 'Pl' Gll-'P2 .=(0-'P3) . <P3=-loo V. na ovim potenciialima: 'P1=-50V.5 A (smjer od .. G8=2 A (smjer od 1 prema 3) 1. Prema tome..1 ~ <.160a).5 - 26925 j.

. e) 110=-1 rnA.. METODA SUPERPOZICIJE s vecim brojem izvora. svi izvori zajedno odreduju iznose struja u elementima mreze. nalazimo stvarnu struju u promatranoj grani. nalaze. tako da trazenu struju 51.4. 1. jer nisu poznati svi e1ementi. Ako. TOkQ .162. 1. a preostale odstranjuiemo.~:. 1. nairne. . izracunamo struju.. 2 i 3 sa sl.163. r 1.163. r "f R7 _r SI. 9'2= -10 V i 9'3= 30 V. odnosno Is. 3 - 51. uzmemo jedan od izvora. V . Prakticki..'prllvo opisana metoda moze se prosiriti i na skupine izvora....162. 2. d) 110=1 rnA. 1..1.. . uzimajuci u obzir i njihove smjerove... Is=2 rnA Is=-2mA Is=-6rnA 15=-6rnA Is=2mA. I tako redom za sve izvore. U linearnojmrezi " - nnlazimo J110ZC se upotrijebiti superpozicijom djelovanja pojedinih skupina. Nakon toga uzimamo drugi izvor. 3 i 6 sa d. . napon izmedu tocaka a i b bit ce: a) Uab=13 V b) Uab=33 V (:!f)Uab=-27 d) Uab=27 V e) zadatak je nerjesiv. u odnosu na nulti cvor. jer se oni ponasaju kao piiSivnl elementi. 1. b) l]o=5mA. No niihove unutarnie otpore "ostavljamo" u mrezi. Kad smo to obavili. .20 V. 9'2=-lOV..: . Superpozicijom dobivenih parcijalnih struia. na potencijalima: 9'1=+20V. @110=5rnA. u odnosu na nulti cvor. Metoda superpozicije [edino u linearnim mrezama.. kroz otpore od 10 kQ i 5 kQ teci ce struje 110.. Ako se cvorovi I. 9'3=+50V i 9'6=30V. a strujne i§kljueirno). struie mozemo naci i metodom superpozicije. - 106 107 .3. ovog iznosa: a) 110=5 rnA.161. na potencijalima: 9'1= ..!~ 1. nalaze.163. te opet odredujemo struju. l. a sve ostale odstranirno (naponske izvore kratko spojirno. Ako se cvorovi I..162. to znaci slijedece: da bismo odredili struju u promatrano] grani. onda cemo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora.

I64e) : 1. c) i d) nalazimo struje II' 12.165. na osnovi sl.. a.. pri ..164. e [ 108 o} -. Uz kratko spojeni izvor E2 struja 1'= '[ E1 Rl + Rz·R Rz+R R2·R 1 . 1..1- • R1·R Rl+R 20Q tako da je stvarna struia kroz otpor R: 1=1'-1".L 1. 1. 1.165a) odredite struju kroz otpor od 30 il.165a).164b) je: c} I.. l.. b. Rz+R ' R: . U mrezi prikazanoj na s1.__!_ R q5A dok za 1" nalazimo. b). 25n [ L 2AI f? R 20>2 r b) 0) b) c) 2Sn L r SI. U mrezi prikazanoj na s1... 1..165.. 20f2 [ r L e) SI.164. rnjenjujuci metodu superpozicije: d) r .. 1. i . Rjesenje Na osnovi slika I. c tOO>2 r 20n Rje8cnjc I' (81. a . 13 i 14: 109 SI. 1.165.164a) odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije. 1. d. b. R2+ Rl·R Rl+R ... c.= __ E_2__ .

i to kako po iznosu. jer je naponski izvor idealan.. 1..169a). Iz ovoga odmah zakliucujemo da struju u nekoj grani mreze mozemo odrediti tako da preostaIi dio nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor ET i RT prikliucimo promatranu granu. izvorom s unutarnjim naponom i otporom. promotrimo slike 1. izracunata metodom superpozicije. Ako u granu u kojoj se nalazi Rp ubacimo dva iednaka. _!_~0. Unutarnji napon i otpor. .)minus"-pol ET bit ce okrenut prema toeki a. izracunata metodom superpozicije.r "'" . b) 1=15 rnA c) 1=20 lIlA . iznosi: a) p= 12 W b) P= 1200W - ..2A J SI. ima vrijednost: . THEvENINOV TEOREM tako da kroz otpor od 30 n tece struja: 1=/1+/2-/3+/4=1.Time se dobiva jednostavan strujni krug u kojem nije tesko naci trazenu struju uz poznate ET i RT.167. 1.5.167.bab=85 V..5 u smieru zdesna nalijevo. Nadomiesni Theveninov napon ET odredujemo tako da izracunamo iii izmjerimo napon Uabo na otvorenim stezaljkama a-b linearne mreze. oznaceni sa ET i RT (Theveninov napon i otpor). 1. bilo koji dio aktivne linearne mreze. si. Napon izmedu stezaljki a i b idealnog strujnog izvora sa s1. (Napominierno da se napon Uabo razlikuie od napona Uab izmedu tocaka a i b zatvorene mrezel) Taj napon.8A 75 1 a) U(lb=O b) Uab=lO V c) Uab=-50V d) Uab=75 V _/ 50+30+20 0..6 A 100+75 75 . idealna i suprotno usmjerena naponska izvora U. moze se nadomjestiti s obzirom na dvije stezaIjke (a i b) realnim naponskim izvorom. -=O..166. tako i po polaritetu (ET).. Naponi U mogu biti bilo - 1. 100+ 100·75 100+75 13=0. sto znaci da je tocka a "pozitivnija" od tocke b.ojene naponske izvore i iskljucene strujne (ostavliajuci pri tome u mrezi"njihove· unutarnje otpore) izracuna. Primjenom metode superpozicije dokazite ispravnost Theveninova teorema kod linearnih mreza istosmjerne struie. ako je Uabo negativan (tocka a "negativnija" od tocke b) .nacin odreduju elementi Theveninova izvora . potpuno su odredeni elementima dijela mreze koii nadomiestamo. Slika 1. 110 1/ i j 111 . Preostaje jos da kaZemo na koji se . struja Ip ostat ce nepromiienjena.:. izracunat rnetodom superpozicije.167. Obratno.168.. Theveninov otpor RT odredujemo tako da uz kratko ~.169a) predocava shematski zadanu mrezu u kojoj je potrebno odrediti nepoznatu struju Ip kroz otpor potrosaca Rp. lkQ Rjdenje Da bismo dokazali ispravnost Thevenincva teorema..169. lkQ i smA J - "'" J J 1. i po polaritetu. to je upravo napon ET• Ako Uabo ispadne pozitivan. dakle mreze u kojoj se naIaze i izvori elektricne energije. . Struja I.····-mo·m izmierimo ukupni otpor izmedu toeaka a i b nadomiestenog dijela mreze kada na njih nije nista prikliuceno izvana. 1. .-=_=_ . j j ~ 1 1 I I Prema Theveninovu teoremu..3. Time je ET odreden i po iznosu. 1.168. iznosi: a) 1=5 rnA \ ! 'I A .166.168. b) i c).f))p= 144 mW d) p= 144 W e) P= 12mW._j" 150 12 =----:-:=-. ~).5. sa s1. tj.1 A . 14= 25 20+30+50+25 1. 1. 25·(50+30+20) 25+50+30+20 0. d) 1=25rnA ~ + e) zadatak nije rjesiv.166.I. 20V . "plus"-pol nadomjesnog izvora ET bit ce okrenut prema tocki a. 1.. Snaga na otporu od 1 kn sa s1. 11=2· 1 _1_+_1_+_!__ 100 100 75 100·75 . 81.

e. A i B. Bucuci da smo za vriiednost napona U odabrali upravo Uabo. _ __ b eo) SI. 1. f :W· a f) d) Mreza u kojoj bi kroz Rp tekla izracunata struja Ip. U mrezi prikazanoj na s1.. 1. a) djeluju izvori skupine A: Ova situacija prikazana je na s1. Na osnovi svega ~to ie receno 0 smislu Ep i Rp. 169a) preuredili u mrezu sa sl. 1..170a) odredite struju kroz otpor R7 primjenom Theveninova teorerna. Aktivna lin~orna mreto Uabo Rp Rp+Rp Uvedemo Ii umiesto Uabo oznaku Ep. pretpostavliamo da je UabO>O. Kako radirno s opcim brojevima. U konkremo zadanoj mrezi ti bi izvori bili poznati. Da bismo nasli Ep i Rp. II. i to tako da prvo djeluju izvori skupine A. Primijenirno sada metodu superpozicije. trebala bi. nazovimo je "pasivnom Iinearnom mrezom". . 169b).. To je napon UabO' napon koji se javlja izmedu toeaka a i b kada na njih nije nista prikliuceno. koja je preko stezaljki a i b prikljucena na Uabo i R1!' kao Sto je to pokazano na s1. Dva ucrtana izvora Uabo nisu [edini izvori. a zatim skupine B. Struja I...169c). Buduci da je struja Ip ostala nepromijenjena. Zadano: I1=I2=100mA E1=25 V. b) djeluju izvori skupine B: U ovom slucaiu "aktivna linearna mreza" prelazi u "pasivnu linearnu mrezu". Umjesto da stavimo proizvoljan iznos napona U. prekinimo granu u kojoj se naIazi R7 na mjestima a i b. lako zakljucujemo da smo potvrdili ispravnost prethodno formuliranog Theveninova teorema.170. mi sve izvore iz mreze sa s1. l. Skupinu B sacinjavat ce. izgledati kao sro je to pokazano na s1.169c). pod uvietom da su jednaki po iznosu. S izuzetkom otpornika R" nadomjestit cemo Theveninovim izvorom. R1=R2=10n R3=R.=30n R6=40n. .- kakvi. 1. dakle. prema tome: Uabo a stvarna struja Ip: Aktiyna ttoeorno mreio b c) :0 ~ R. bit ce. Tu kombinaciju cemo uvijek moci izraziti nekim ekvivaIentnim otporom.169a). dobit cemo: Rp+Rp . rezultati dobiveni na osnovi sl. 1. kao i na osnovi izraza za struiu Ip. ..169c) vrijedit ce i za sluca] 1..a Akrjy{lo Aktiv(la tineoma o Rp '-- .l69d). 8 Osnove elcktrotehnlke zb1rka prtmjera 1I3 . a. jer su iz nje iskljuceni svi izvori. b. prema tome. Promotrirno sada malo poblize s1. odabrat cemo onu vriiednost koja nam najvise odgovara. samo desni izvor Uabo. 1. mreze rvore sada neku kombinaciju otpora.16ge). a f Rjeiienje I \ Citavu mrezu. lako zakljucujemo da je struja 1..1. 1. _ . E2=10 V.169c) mozemo podijeliti u dvije skupine. £3=11 V . 1. 1. nazovimo ga Rp. jer se neki nalaze i u diielu oznacenom kao "aktivna lineama mreza". Opcenito govoreci. tmeomo mreio mrela b 0) b) :0 +1 - u I---I - J • R.169f). Na ta] smo nacin prvotno zadanu mrezu sa s1.=0. U skupini A neka se nadu svi izvori iz "aktivne linearne mreze" i Iijevi izvor Uabo. Ostavljeni unutarnji otpor zaiedno s otporima 112 - - a) Sl. c.170. To stanje prikazano je na s1. 1._ a PosiYne uneor nc mrrio Rp -.169.

R4-12' R. koja predstavlja mosni spoj otpora...170b).=60 a. E2=15V.170c).171a) da bi se na njemu razvila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? Zadano: E1=80V. E4=150V /1=12=2 A R1=R2=40a R3=20 III ~C~ b) Rs R. No da bismo mogli naci i iznos te snage.171b) otpor Rz odstranjen je iz mreze. R2+Rl+Rs+R6+R4' sto nakon uvrstavania i sredivanja daje: .6'.. 1.i.'. J "'. ..J' Do prilagodenja otpora potrosaca na unutarnji otpor izvora dolazi..170d) nalazimo struju kroz otpor R7: r RJ I!. a "" Otpor RT nalazimo na osnovi s1. 890 =01 A 8900 ' . a to opet navodi na zakljuCak da R6 ne utjece na ukupni otpor izmedu toeaka a i b. R... potrebno je odrediti i Ep.. .. Koliki mora biti otpor Rz iz mreze sa s1. 1.. Na s1._ . 1. . pa zatim na njega ponovno prikljucimo Rz. -..--- oj -.170a). u kojoj su kratko spojeni naponski izvori sa s1. a. Uvrstavanjem zadanih vrijednosti nalazimo: 890 ET=Uabo=V.171. Pogledajmo prvo koliki je Rp. J "" d) c) SI._ ._+ U z t: :" ("-! . 1.. a. dakle. _y_ =. .. ~ . Ako je most u ravnotefi.Na osnovi nadomiesne sheme sa s1.171.l7lc). dobit cemo mrezu prikazanu na s1. 1. iz koje proizlazi: ET=Uabo=-E2+0· &+1. f2. maksimum snage dobit cemo uz uvjet da je Rz=Rp. 1.'\) .+E3+1· ~ (zbog prekida izmedu tocaka 'iz i b kroz R3 ne tec~ struja) gdje je: .:- .. E3=10V. tocke 2 i 3 bi se. Ako kratko spojimo naponske izvore i iskljuCimo strujne te dobivenu kombinaciju preglednije nacrtamo. - 114 115 . ~. pa kroz R6 ne bi tekla struja. dobit cemo s1... dakle: R =R3+ (R2+Rl+Rs) (R6+R4) T . I '. R5=10 »: '-\. 1. 1. 1.'. onda R6 mozemo 8· . Otpor RT bit ce. R. kao sto je poznato. Rz iz mreze i nademo Ii nadomjesni Theveninov izvor. . uz doveden napon na a i b. 1. RT+R7 koja tece u smjeru od a prema b.170b). c. 115 _" -. -: '\~. Izvadimo Ii. R.-:J J "" Pretvorivsi strujne izvore u naponske. Ako je tako. ilR. I' 1/1. nalazile na istom potenciialu. Istu mrezu otpora dobili bismo i kratkim spaianiem naponskih izvora i iskljuCivanjem strujnih sa 81./ =. I Rjesenje SI.170. a. \. ) J . To znaCi da ukupna struja koja bi usia na mjestu a i izasla na b ne hi ovisila 0 R6. 1. kad su oni jednaki. d 13-"'. b. R6=30 I. R7=90 a.

. 1. 150 4 . RZ=20 fl.II)' R1+R2 :ll~~:=O 117 R~= Rl . .171b). 116 .171. 1. Uvrstavaniem zadanih vrijednosti nalazimo: 90 . i iskljuciti iz rnreze sa s1. Vrativsi se ponovno na originalnu rnrezu sa sl. u kojem lako odredujemo potencijale tocaka 1. d.. b. 1. Da bismo odredili napon Ur. e c) SI.171c) da bismo pojednostavnili raeunanje RT. 171b).. Za ET i R'x nalazimo: .. izracunat cemo. b .. • • • e 2 ~ o .. 2 i 3 kao ?lto je to ucinjeno na slici.171d). Numeriramo li cvorove 0.). Prema tome. . 1. R7+R4+R12s+R3 sto nakon uvrstavanja i sredivanja daje: RT=-.. b) Kad most ne bi bio u ravnotezi.' i E. R. 1. prvo treba pogledati da Ii je zadovoljen uvjer: Pri trazenju ET krenut cemo opet od sl. R. naibrze cemo doci do rezultata ako 12 i R7 pretvorimo u jedan ekvivalentan naponski izvor. na osnovi poznatih Cf'2 i Cf'3' potencijal tocke b. I. morali bismo provesti transfiguraciju jednog od njegovih trokuta u zvijezdu i onda naci RT . 1. I.. 3 d) G R. mozemo pisati: RT=Rab= (R7+R4) (R125+R3). morat cemo naci potencijale tocaka a i b. Tako dobivamo jednostavan strujni krug prikazan na sl.171.~(.. gdje je: ET=(~:. . a elemente mreze izmedu Cvorova 1 i 0 te 2 i 3 zamijenimo Theveninovim izvorima (E~. 20=30 . R. 2 i 3 u odnosu 11areferentnu tocku O. r o e) SI. a odatle onda i Ua». e • .-:. 60 Buduci da je most u ravnotezi.

...
dok su E:;' i R'T: Rp=d) Ep=E', 2400. 11 e) Ep=--E, 3 2

R
2 R 2
R

a

b

..
....
R

R;'

(Ra+R4)

Rp=-

. R6 R4+R6 Ra+

Struja I (slika 1.171d) bit ce, dakle: 1= 12R7-E;_ lA, R7 + R;' + R5 + R:;..
U

3 Rp=-R. 4

+E

t

E

+

R

....

St. 1.112.

..
....

pa su potencijali tocaka 1, 2, 3 i a

odnosu na tocku 0:

'Pl=I· R;'=20 V 'P2='Pl+I' }?7-12 R7=-70 'Pa=-I ·R5=-10 V V

1.173. Nadomjesni Theveninov 3 a) RT=-R 2 ,.RRT=2R c) iRp=R

otpor za mrezu sa s1. 1.173. iznosi: R

..
R

'Pa='PI-E2=5 V. Potencijal tocke b bit ce, na osnovi sl, 1.171b): 'Pb='Pa+Ea+I'. Ra, gdje je: I' 'P2+E4-('Pa+Ea). Ra+R4

i

\:j

2 d) _RT=3R e) RT=3R.
R

...
...

..
....

.....

Uvrstavanjem zadanih vrijednosti dobivamo: tako da je: 'Pb=20 V, ET=Uabo='Pa-'Pb=-15 V.
St. 1.113.

Polazeci od nadomiesnog spoja prikazanog na sl. 1.171c) kojim je nadomiestena mreza sa s1. 1.171a) i uzimajuci u obzir Cinjenicu da je R",=RT, odredujemo maksimalnu snagu: Pm=--= 4RT 1.172. Elementi nadomiesnog s1. 1.172. imaju vrijednosti ;

...
....

E~

1,5 W. izvora ET= Uabo RT za mrezu sa RT=R 2
4

...
7

1.174. Nadomjesni

Theveninov

otpor za mrezu sa s1. 1.174. iznosi: a) Rp=-R 5 b) RT=4R ,-,,",:\ 3 IC)IRT=-R
.~!

Theveninova

Rt=2_R lIS

2

....
119

R

2R

b

SI. 1.174.

)
SI. 1.175. a, b

b)

1.3.6. NORTONOV

TEOREM

Rjesenje Nadomiestlvsi strujne izvore naponskima i kratko spojivsi tocke a i b, dobivamo mrezu prikazanu na s1. 1.175b), u kojoj odreduierno struju I» = IN, Zbog kratko spojenih tocakae i b bit ce: Ik= gdje su: l'
4Gc ·i·.~r;__

~

-

Po Theveninovu teoremu, neku Iinearnu mrezu ili neki njezin dio moguce je nadomjestiti, s obzirorn na dvije stezaljke, ekvivalentnim naponskim izvorom. Kako se pak svaki realni naponski izvor moze zamijeniti strujnim, jasno je da je tu istu konfiguraciju moguce prikazati i strujnim izvorom, 0 cemu zapravo govori Nortonov teorem. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora IN i RN (Nortonova struja i Nortonov otpor) mogu se odrediti posredno preko ET i RT, a mogu i neposredno, koristeci se odnosima koji vladaju izmedu naponskog i strujnog izvora. Iz tih odnosa slijedi da je RN=RT, pa se, prema tome, ovai otpor odreduie onako kako je opisano u prethodnim primjerima. Struju IN mozemo izracunati tako da kratko spojimo stezaljke a i b mreze koju zelimo nadomjestiti po Nortonu te da odredimo struju kratkog spoja na tom mjestu. Ova struja, struja It, bit ce jednaka Nortonovoj struji IN. Ako ona kroz kratkospojnu granu tece od a prema b, strelica od IN bit ce u nadomjesnom izvoru okrenuta prema tocki a, odnosno prema tocki b, ako joj ie smjer suprotan. .,

1'+ I",
I ':".

:>

12, R2+E1 R2+Rs+R3

; s:

,IJ

It__

1"=, E2+I1• R1• R4+RI

Nakon uvrstavanja zadanih vrijednosti nalazimo: !t=IN=lO

rnA (smjer od

a prema b).

Ispravnost ovog zakliucivanja mozemo potvrditi kratkim spajanjem stezaliki a .... i b Theveninova izvora kojim je nadomiestena ista mreza, U tom slucaju poteci , . ET .. . ce struja I k=-= I N,sa smierom 0 dre deni emm po lari arrtetorn izvora ET. RT . .... 1.175. Prirnienom Nortonova tcorerna odredite struju kroz otpor R6 iz rnreze sa 81. I. 175a) ako je zadano:

Prekidanjern mreze sa s1. 1.175a) na rnjestima a i b i iskljueivanjem strujnih, odnosno kratkirn spajanjem naponskih, izvora dobivamo kombinaciiu otpora prikazanu .na s1. 1.175c), iz koje odredujemo RN:

_,

o

J20

Rl=R3=3

kn
R4=1 kO, R~=5kn, R6=7kn.
51. 1.175 Co d

d)

R2=4kn,

121

snog spoja sa s1. l.175d):

Struju kroz otpor Re iz prvotno zadane mrezeizracunat

cemo na osnovi nadomje-

R;den;e

....i

Prekinerno li mrezu sa sl. 1.176a) na mjestima a i b i kratko spojimo sve naponske ' izvore, otpor RN odredit cemo preko: . ~ RN=RT J?1·R2 RI +J?2

+J?3+ R4·R6 =150n.
R4+R6

:::J

Njezin je smjer od a prema b. 1.176. U mrezi prikazanoj na slid 1.176a) izracunaite struju kroz granu u kojoj se nalaze R5 i E5 primjenom Nortonova teorema. Zadano:E1=120V, R1 =400 Ra=20 E"z=E4=60V, Ea=18V, 100 n Es=40V

Struju IN mogli bismo naci tako da kratko spojimo tocke a i b iz mreze sa sl. I.l76a) ~ i zatim metodom konturnih struja odredimo struju u srednjoj petlji, To bi nas .:J upucivalo na sustav od 3 [ednadzbe sa 3 nepoznanice. Pretvorimo li naponske izvore u struine, te uz kratko spojene toeke a i b metodom . napona cvorova izracunamo stru]e kroz grane sa E1 i R1, odnosno E2 i R2, moci " cemo naci i struju Ik na osnovi I Kirchhoffova zakona, U ovom slucaiu dobit cemo J sustav od 2 jednadZbe sa 2 nepoznanice, ali cemo zato morati obaviti jo§ i dodatne racune oko pretvaranja naponskih izvora u strujne i konaenog odredivanja struje Ie. Ilustraciie radi, izracunaimo Ik na oba nacina. ..

n, R2=R4=Re= n, Rs=50 n.

.::J'

=r:
R,

1. nacin

1,1
E,
+

I,

!

I,

r
2

f~

Na osnovi s1. I.l76b) proiziazi sustav [ednadzbi kontumih 11,(RI+R2)-Ik' -11, R2+I;t· R2-Ia· 0=-E1+E2 R6=-Ez-Ea (R2+R6+RJ-Ia·

struja:

..

..
..

::J

~
a)

-11, O-h . R6+Ia . (R4+R6)=E4, iz kojeg nakon uvrstenia zadanih vrijednosti dobivamo trazenu struju: Ik=-O,4A, sto znaci da ona ne tece od a prema b, nego od b prema a. 2. nacin

dJ
b

..:J
.J'

a

+«:
R, R.

e,
~E,

e.

~
+

R.

..
2:

~
b)

Polazeci od mreze sa sl. 1.176c), postavljamo [ednadzbe napona cvorova 1
eJ

.:J •

<PI _!_+_!_+_!_)-<P2_!_= (
R1 R2

Ra

Ra
1)

EI + E2 _ E3
RI
R2

Ra

-CPI J?s +<p2 Ra + R4. + R6 = Rs +R4'
odakle proiziazi: IT'1=40V. Struje Ia i Ib u mrezi sa 51. 1.176b), skicirano] na 51. 1.I76d), bit ce:
O-(tjll-E!)

1

(I

1

E3

E4

.:J"

-

_.:r

t;

1!

'··
122

RI

0,2 A (smier na dolje) 0,2 A (smier na dolie)

-

81.1.176. a, b, e, d, e, f

Ib

O-(CPI-Ea)
R2

..
....,j

...:r

123

178. (s1.+IN·RN R5+RN 0. RN= 120 d) IN=0.l. 1. imaju vrijednosti : 24Q fA 1 SI. RN=24 t . 1.. . nalazimo analogriim postupkom struje Ie i Ia: 9'2-0 Ic=-. 4R . dobivamo [ednostavan struini krug sa s1.. r--------<>0 A (smjer od b prema a).Struja Ik bit ce. 1.177.. mozemo pristupiti odredivanju stru]e kroz R" i E5. a) 124 a) IN=oo (strelica prema a). u naponski. Elementi Nortonova nadomjesnogizvora vrijednosti : za mrezu prema s1. 2 i 4 [ Da bismo jos [ednom kontrolirali ispravnost rezultata.5 Rs Ia tako da je opet: h=Ic+ld=0.1. 125 . a) IN =0. E .4 A (smjer od b prema a). RN=12 R.179.178. RN=12 e) IN=2 A (strelica prema a).5 A (smjer od b prema a). n n n n. imaju vrijednosti: . odakle proizlazi: Ir.Er.1.5 A (strelica prerna b). 4R Ik=Ia+lb=0. RN= 124 b) IN=2A (strelica prema b).-0 c) IN=3__ (strelica prema a). Elementl Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema s1. RN=oo..176f).17S. e) IN= 1 A (strelica prema b).177. -=0.. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema sl. SI. e) IN=!i_ (strelica prema a).177. i R 2: b) IN=(strelica prema b). na koji su prikljuceni R6 i E6 (s1.179 irnaju .179.176d). po I Kirchhoffovu zakonu primijenjenom na Cvor 0.1 A (smjer na dolje). . Odredivsi prethodno iznos: 9'2=50 V. i to na mjestu spoia s. 1. Posto smo izracunali Ik=IN i RN.. . 1.5 A (strelica prema a).176e). i i.. c) IN= 1 A (strelica prema a). RN=OO IN=!!_ 4R (strelica prema a). lzraeunajmo struju Ik preko t.. Pretvorivsi Nortonov izvor. A (smjer na gore) -0. 1. 1. c) IN=2 A (strelica prema a). RN=-R 3 4 RN=-R 3 4 RN=3~ 3/ RN7=-R. koju cemo oznaciti sa 15. 6R [ d) IN=!i_ 6R (strelica prema b)..4 9'2-E.. RN= 100 kO SI. RN=O b) IN= 1 A (strelica prema a). 1.1.

+ "-pol okrenut prema tocki a. sti na sl. ••• . I. uvodeci vodljivosti: El·GI-Ez·Gz+Ea·Ga GI+G2+GS+Gp sto je ujedno jednako naponu Ual>. .l80c). 1. G2. Obica] je da se u tom slucaiu napon izmedu cvorova.3. imat ce iznose: t. . . G1 t. J. t. 1. R4=Rs=5 I E) = 10 V. J. Uz referentni evor b (rpl>=O). Gp=O). odnosno. 180a) izvedite Millmanov teorem i na osnovi njega napisite izraze za struje u pojedinim granama.J 1.Ual» . kao specija1an sluea] metode napona cvore. U relaciji za Ues.zbog g:>l>=~0.7. Prema tome: - - Ual> _ _J J i uz spomenutu konvenciju 0 predznaku Ei.Ual» . R. a} (EI-Ual» R] -Ez-Ual> R2 Ea-Ual> Ra (EI .181.. omogucuie odredivanje napona izmedu dvaju cvorova u kojima se sastaje n para1elno spojenih grana s naponskim izvorima i otporima. odnosno s negativnim ako irn je polaritet suprotan. 127 ---. (-Ez-Ual»' Gz §1 R. Ez=50 V. c -. Struje u pojedinim granama mreze sa s1. izracuna vee izvedenom relacijom: a b J c) Ual> ------=n- '1=1 L Et·Gt t=1 n si. MILLMANOV TEOREM MiUmanov teorem. En naponi u pojedinim granama. Gn vodljivosti s njima u seriju spojenih otpora.Ra=O.180. R2=1. 1. J. 1. E2.180. I 80b). b Ual> Id=--=Ual>' Rp Gp. dobivamo mrezu sa sl. a Gp vodljivost omskog potrosaca spojenog izmedu a i b. 1.180. (Ako petrosae nije prikliucen.5 kU.5 kU. kU Rje§enje Pretvorivsi naponske izvore u struine. Uz izraeunati Ue» i poznate elemente mreze moze se naci struja u bilo kojoj njezinoj grani. \ J' . pretpostavlja se da je potencijal cvora a visi od potencijala cvora b.. Primjenom Millmanova teorema izracunaite struje u svim granama mrez] sa sl. ••• . Ea=5 V. uz zadane elemente: ~1=Re=2 kU.180a). Primjenom metode napona Cvora na mrezu sa slike I. G1. jednadzba (sada ce se raditi samo 0 jednom cvoru) napona cvora a glasit ce: 126 1. oznacimo ih kao a i b. (Ea. a. posebno skicirane zbog pregledno-ss. Naponi Et uzimaju se s pozitivnim predznakom ako im je . Gp+ L at gdje su E1. I. Ga bJ Sl.181. napisanoj s opcim brojevima.

b SI.1 A.1 A 12=+0.5 A.5 A 12=-0. Rs Pozitivni predznaci uz sve rezultate potvrduju rova. 1.183. d) 11=-0. I2=+IOmA I2=-IOmA I2=+IOmA I2=-lOmA 12=-IOmA. [ [ [ [ L r: . nadomiestene ekvivalentnim otporom R23=R2+Ra.183. 6 128 1 12=+0.184..33 mA. dobiven Millmanovim 1.. -L r e) 11=+0.. Uab sto nakon uvrstavanja daje: Uab=+IOV. Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= -10 V. a r 1.1 A 9 Osnove elektrotehnike zbirka SI. 1.1. 12=+0.El' (h b) I1=-IOmA. imat ce oblik: a) Uab E2• G2 G2+G4 R23 Ic=-=+2mA Uab E. Struje II i 12sa s1. SI.5 A.. Rje§enje Uz R2 i R3. - Tza mrezu na s1. r . + E2' G23. imat ce iznose: a) I1=+10mA.182~ Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= +50 V.184. e) I1=+10mA. 1. Struie u granama imatce iznose: .33 rnA.1 A 12=+0.181. napon Uab bit ce: c) II = +3.182. c) 11=-0.5 A.E3' Gs d) II = -3.· G2 b) TT uab=---=E2 Gz c) Uab R4 Id Uab-( -EJ R6 +3 rnA II+E2' G2~/2 G1+G2+Ga+G4 Uab le=-=+5mA. Gl+G23+G4+GS+G6 ' Tteoremom.a h) Il=+O.1. Struje II i 12 sa sl. ispravnost pretpostavljenih smjeR. imat ce iznose: a) 11=+-A.184 primjera r 129 . t. 1..182.183. Ib Uab-(-EJ Rl E2-U"b +10mA +20mA 1. Izraz za napon Uab. [ r I -I. [ -I. i b SI..6A. 1.

~4 . 1. ZADACI U ovom poglavlju Citate1j ce naci 70 zadataka iz Iinearnih elektricnih rnreza.185. struja lima iznos od 30 rna i tece u naznacenom smieru. I v. Rezultat kontrolirajte Millmanovim teoremom. 1...186.188.0 u mresi prema s1..189. b) napon izmedu tocaka a i b. 13 i 14 sa s1.8.186. Da bi se osiguralo potrebno uvjezbavanie svih opisanih metoda riesavania. . 'kQ - .1. 1~18S. uz zadatke je najcesce postavljen i zahtiev glede nacina kojim treba doci do rezultata. J SI.187.• zakona odredite: \ a) snagu na otporu od 120.187. 80Q - 1. a) napone izvora El i Ez oznacenog polariteta.. Uz otvorenu sIdopku S sa sl. 1. Odredite:. 'OOQ - - r- - 81. 130 i .Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje Ii' 12.188. idealni instrumenti i Uv=O V.188. koja nastupa zatvaranjem sklopke S. mjere: lA=6A - s b) promjenu pokazivanja instrumenata. odredite vrijednost otpora R~ direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. SI. 1. QSkQ 12kQ 1.1.J . Ako u mrezi prikazanoj slikom 1.189. 1.1. .189. Direktnom prema s1. 1. Direktnom primjenom primjenom Kirchhoffovih Kirchhoffovih zakona odredite struju lk u mrezi ": .3.. Cime mu se fond raspolozivih zadataka bitno prosiruie.. Preporucu]e se Citatelju da ih nakon prve prorade rijesi i drugim metodarna.1.18S.

. PrimjenjujuCi metodu konturnih struja. vladao je na-struinom izvoru prije prekida voda napon U1 a posliie prekida napon Ua. 1.prema 81.191. Ako dode do prekida vodica na mjestu a-a.. R l·R 2 1.196. ~ '" SI. SI. .. b) I1U=-2E c) I1U=E...195. a i c te aid u rnrezi prema sl.. u mrezi prema sl. b i c te d i b u rnrezi prema s1. 1.190. . U mrezi sa s1. 1. . e) I1U=~.194.. 1.190.196.. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje II i 12 u mreii e) pasti na cetvrtinu prvotnog iznosa f) stalno biti jednak nuli...192 ..191.. l I \ 1.. 1. 1. 1..195. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struju kroz izvor od 60 V i otpornik od IO n sa sl. Primjenjujuci rnetodu konturnih struja.193.191.193. odredite napone izmedu tocaka a i b. 2 1. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite napon izmedu tocaka a i b sa sl.192. 133 . ® porasti na dvostruki iznos c) porasti na cetverostruki iznos d) pasti na polovicu prvotnog iznosa 132 'I 51. .l.1.1. 1.196.I· R d) I1U=E+l. 1.1. 1. 1.195. Promjena napona I1U=Uz-U1jednakaje: a) I1U=E SI.193 • 1. -SI.l.190. . napon sto ga mieri voltmetar ce: a) ostati nepromijenjen . . JOQ 20Q 16Q 16Q SI..193.192. odredite napone izmedu tocaka a i b.

.. SI.. 1. . 1.. R1=loon. 5Q SL 1. metode konturnih struja odredite snagu na otporu R=50 n 1..199... 30Q -.. Primienom metode konturnih u mrezi prema s1. 135 . za· struju Ig Nortonovim teoremom. Rp=20 Provjerite rezultat R:a=120n.198. struja odredite napon izmedu tocaka a i b .203.200.. R3=60n.1. SI. I + - SI. .l. SI.197. bio minimalan? 1.198. za 24 sata.. E=6 V.. Rg=40 n. ako je zadano: . 1.. Primienom metode konturnih struia odredite koliko se topline razvije na otporu od 60 0 sa sl. Primjenorn metode konturnih struja odredite napone izmedu tocaka a i c. prikazanorn na slid 1.. U Wheatstoneovu mostu. . 1.201... r--"---. Izracunaite iznos otkIona kazalike idealnog vatmetra primjenjujuCi metodu konturnih struja na mrezu sa sl. 1.-. E=1O V. 1.202. R=1O n. odredite struie u pojedinim granama. 202. 1....203.. R4=128n I.197... sto ga mieri voltmetar V unutarnjeg otpora R" ~ R..201.I99. Primjenom 134 u mrefi prema sI.198.. a i b te d i a ako je u mrezi prema sl. Klizna zica· ukupnog otpora R nalazi se u mrefi prikazanoj slikom 1. t . "" R. R-R.201.202. .. Ko1iki mora biti odnos R: RI& da bi napon Vall. I. 1.200.. R 10Q R :0 a R 110 V . .1.200.. n.197. 1.

l.. Primienom metode napona cvora odredite struiu kroz izvor E1 sa sl.. l20mS 20mS 80mS 1. 1. . 1.207..204.. R3=20 O. 1..206. • 1. Ra=R5=40 0. .207. 130mA 1. o 1.l. . . odredite struju kroz izvor od 30 V u mrezi prema s1. Primjenom metode napona cvorova izracunajte struje 11 i 12 sa s1.205. Koristeci se metodom konturnih struja. SI. 70Q JOQ 50Q 40mA SI. 2A SI. R1=R4=10 136 Ea=80V. I2=2 A 0. 137 .204. .203. - .206. 1.. IOmS 40mS SI.205.l. Izracunajte snagu strujnog .204.205 •.. 1. E3=200V h=40 A. ako je zadano: E1=I00V.l.206. 81.izvora od 2 A sa sl. koristeci se pri tome metodom napona evorova...207.

te.....210• "" 6s=50mS G5=G6=G8=20 138 mS.. Koristeci se metodom. l. 1. E6=14V i 1. --.1. . E7=10V. .. . Prirnjenorn rnetode napona Cvorova odredite napone izrnedu toeaka a i b.. . Eu=7V Rs=R4=10n.. 1 50mA ..6 0. . Es=6V.. petu. 1. nalaze idealni strujni izvori od 0. ioooi R5=5 D. 1.odredite struje kroz prvu.. -... odredite napon izmedu toCaka a i b te c i d.... ako je zadano: G1=0... n. - SI..l..napona prcrna sl.209..c i b u mrezi prerna s1.208. 5kQ .211.. 7riiA""' SI.=G7=25 rnS 11=1 A 12=2. t.209. R7=R10=4 D.: .=20V..208..5 A.. Zadatak rijesite rnetodorn napona cvorova.. E. [edanaestu granu (redni broj grane jednak je indeksu njezinih elemenata)...1 S G2=G.. .208.5A..210. izracunajte struje II' 12 i Ia u rnrezi .. Ako se u mrezi prikazanoj slikom 1.211.210. .. + .. "" " ..8 A i 0.... Ig=I.. 1.. . . osmu i Gs '- E10=I2V. SI. E3=30V. R1=I Es=8V.5 A Is=3A . ako je zadano: E1=10V..- R2=R6=Rg=Ru=2D. V mrezi prikazanoj na slid 1. .209. . cvorova.

Primjenom metode superpozicije u mrezi prema sl. . ISA 1. - 13A SmS lmS .213. 1. 1..213.. 1.tekla struia od 3 rnA u smjeru slijeva nadesno? Zadatak riiesite metodom O.212- SI. .. I .. 1. !l!5A ~ ¥4 SI. izracunaite snagu na otporu R = 18 Q . .6A t -=:0..212. Primjenom metode napona Cvorova izracunaite napon na stezaljkarna strujnog izvora od 4 A iz mreze prema sl.214. 1. '2 L 1. .214.. 1. .. .. 1.'0... 140 141 ..5 mS.... . ""I ~mS SI. SI. 1..Z11. . 1... O. Primjenom rnetode napona evorova odredite a i b u rnrezi prema sl. 1... 100f{ .215..215.215....5mS - .1 SI.214. da hi kroz vodliivost 0=0.. Koliki mora hid iznos strujnog izvora Ix sa sl.213.. i- napona Cvorova.212. 1.l.... razliku potencijala tocaka 4A __.

221.219. U mrezi prikazanoj slikom 1.217. Koristeci se metodom superpozicije. :r . . superpozicije odredite struju IR kroz otpor R=-±- 3 n u mrezi \ 1...218).. E2=10V. 1.216.1.217.1.l. SI. nadomiestite.. s obzirom na toeke a b. E1=lOO V. 1..216.1. napon izmedu tocaka . 20Q a SI. odredite elemente nadomjesnog Theveninova izvora.. . 1.221.. 1. Metodom superpozicije 81. na1aze se Idealni naponski izvori El i E2• Uz zadane: Bt=E2=12 Rl=R2=Ra=2 ill .219.=20 SI. po Theveninu. izracunajte a i b (s1. 143 142 .220. 1.216. • V 1. .. odredite strujukroz IOQ otpor od 20 n u mrezi prerna SI. . Metodom prema s1..1.219. Ea=60 V. 1.220. Zadano: Rl=1O 0. R2=20 0 E1=40V.1.218. na koje nista nije prikljuceno. Mrefu prikazanu slikom 1.220. 3A odredite napon M otporu R=8 n 11 30Q J III III R III III SI.217. 1. Ra=R. ako je zadano: Rl=R:a=40 0. Primjenom metode superpozicije mrezi prema s1. Ea=20 V..218.. ""' 0.

Ea=7V.. Rl b - SI. 1. s1. 1. Nadornjestivsi oznaceni dio mreze sa s1. Zadano: R1=200. R4= 17. .222. -. R4=lOO 81..224...1. . - 1. Primienom Theveninova teorema odredite struju kroz granu s elementirna Ez i Rz. 1. Ra=3D. Rs=IOD.na mreio v R.222. 1. SI. Rl =40. Zadano: E1=E2=30V. 1. ..224. Ra=40 . 10 Osnove elektrotehnlke zblrka prtmjera n.0. .226. Voltmetar nova nadomjesnog vrlo velikog unutarnjeg otpora. E1=36 V. mjeri napone i UV2 kada se sklopka S nalazi u poloiaju 1. E2=32 V. R2=20 .. 1.1. .1. Koliki su elementi Theveniizvora ET i RT (izrazeni preko UV1' UV2' R1 i R2)? UV1 . odredite napon izmedu tocaka a teoremom. Koristeci se Theveninovim i b u rnrezi prema s1. 1.225. ekvivalentnim Theveninovim izvorom. nadomjestite.125 D.1.223.0. 144 145 . 81.. " b a Akti.222. R4=20 . odnosno 2. a b SI. sl. R6=40 R2=Ra=Rs=30D.225..I..223.0. R8=8.223 • + E.226.0.226.224. Zadanu mrezu. izracunaite struiu Ix. SI.. ako je: Rl =30.0 E2=7V. s obzirom 'na roeke a i b. - Ea=24V.0 E=120V. Rs=5D.0.225. ckvivalcntnim Theveninovim izvorom uz: Rl =R2=R4=20 Ra=Rs=R6=10D . E1=3V. E4=25V. R2=6D.. 1. 1.

d) NT je konstantan.228.230. 'Uz zatvorenu sklopku S.cenom otporu R) 1.-: Koliku vrijednost mora imati otpor R sa s1.::::=:.227.229..l.. '1.. 1. b SI.232. b SI. 10' J 146 141 . 1. . - SI. 1.227. .229.232.227. 1. Primjenom Theveninova teorema nadite kako ovisi napon Ual.229.. Rz=20n.231. Koliki mora biti napon izvora Ez sa sl. Ea=50V? R3=40n J . c) RT je konstantan.l.-.231. • :1. Koliki je napon baterije Ea. J 1 1252 J R.l. Smanjenje napona Ez sa s1. 1.l.230.231. E1=IOOV. SI...232. 1. da bi snaga na njemu bila maksimalna? Kolika je ta snaga? 1. SI. ako je: R1=30n. da bi se na njemu dobila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? . .230. (na priklju0 naponu baterije Ez u mrezi prema sl. s1.da hi izmedu tocaka a i b vladao napon Uab=+13.1. Koliki mora biti otpor Rz sa s1. 552 1...33 V? Zadatak rilesite Theveninovim teoremom. "'\ .228.228. + a ET pada a ET raste.l. . voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora 'rnierl napon Uv=80 V. SI. djeluje na elemente nadomjesnog Thevenlnova izvora tako da: a) RT i ET rastu b) RT i ET padaju . 1.

: I ~---------------------------~ SI.. 1.235.235. s1.. ~----------~--~b SI. SI..23i.. za postizanje maksimalne snage na Rp.236. za 4 sata? Zadatak .236..1. 1. re n 149 148 . .238. 32V + . 1.233. 1. Koliko se topline razvije na otporu R = 3 riiesite Nortonovim teoremom. nadomjestite ekvivalentnim Nortonovim izvorom.:. Nadomiestivsi mrezu lijevo od tocke Uab (uz prikliucen dio desno od a-b). prikljucen je petrosae Rp ¥=R7" Da li ie ispravno zakljucivanje prema kojem je. Rezultat kontrolirajte Theveninovim teoremom. Na linearnu mrezu prikazanu slikom 1.1.234. . a i b po Nortonu. s1.236.235. nadite d. 1. I I I I I r-----------------------------. 1.1. n sa s1.233.237.1. I r. a lA . LlNEARNA !-IREtA b ' Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R=7 n sa sl.238. I I .1. na takvu vrijednost da bude Rp=Rp? napon 1.. 1. . Mrezu u kojoj je sadrzan i idealan strujni izvor. .. 9Q 2A SI. 1. Izmedu toeaka a i b sa s1.1. dovoljno ugoditi promjenliivi otpornik Rtf.238.234. i 10Q L-----lc=JI------' t b 20Q SI.237.. prikljucuje se omski potrosac od S kojirn stupnjem iskoristenja 1) radi nadomjesni Nortonov izvor? .233.

R1=R7=10 Rs=20 fl. Na otporu R. Primienom Nortonova teorema odredite napon baterije B:r. E3=140 V. 1. 1. 1.241. "..243.. ~zmedu tocaka a i b mreze sa slike 1. ~-------l-+-------~c==J~------~ SI.239. . E2=E3=2 V.241. da bi snaga na njemu bila maksimulna? Koliki su u tom slucaiu napon na R i struja kroz njega? Zudano : R..1. . R2=lkfl... prikliucenom izmedu tocaka a i b sa sl. SI. c.1..239. E2=250 V. SI.242. R6=80 n. dok kroz njega protjece struja 18=4 A u naznacenom smieru.242. . 1.243: Koliki iznos mora imati otpor R sa sl. l.=R«=50fl.. 1. R3=60 fl.5fl.J . .240..241.. 1.242.239. Uz pomoc Nortonova teorema odredite struiu kroz otpor R<r: u mrezi prema sl. "" . . .. R2=30 fl. J51 Zndntak rijdiitc Nortonovim teoremom. J.u mrezi prema sl. ako je . '" 8Q 6Q . Odredite funkcionalnu ovisnost struje kroz ampermetar 0 broju paralelno spojenih otpora R.240. nL-6-J R l ' 1. R4=40 fl. I SI. R . H j = 10V.. dodaje se paralelni spoj od n [ednakih otpora iznosa R. 150 R3=2.. dak1e IA=f(n). Primjenom Nortonova teorema odredite struju Ix kroz otpor od 207 fl R 207Q .. 1. 1. Ei=100 V. Zadatak riiesite Nortonovim teoremom. ~ R.240... . R R + ~£------------~~ -. . izmjerena je sn~g~ P=800 W.

248.. 152 .. SI. 1. ' .246... 1.) ~ SI. 1. Primienom Nortonova teorema odredite napon na otporu Rp=40 """ s1. . 10)2 R R 10)2 S --_ 4A 0.247. Millmanovim teoremom. Prirnjenom Millmanova teorema odredite koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u mrezi prema s1.045 12A SI.247..OVr . 1. 1. ..244.243. .ako je: n sa .1. odredite struju kroz vodljivost G=0. izracunajte struju kroz otpor R=5 U u mrezi prema s1..246. ..249? Zadatak rijesite 153 .:-/1.249 . 1..245.244. 1..I. SI. 1.).245. _ 1.245.1. '0)2 a SI. SI.246.249. 1.248. \+- mR l r·1' 2A tI SI.247.I. Koristeci se Nortonovim teoremom. 1. u mrezi prema s1. Primjenom Nortonova teorema izracunajte napon izmedu tocaka a .. Koristeci se Nortonovim teoremom.1. .. .. Kolika struja tete kroz idealni amperrnetar sa s1. 1.l..244.248. b b 2A .1 u mrezi prema sl.1..

s fun da je za poeetak mjerenja vrem. 1. Opisuiuci svojstva nekog nelinearnog elementa danog voltamperskom karakteristikom. sklopke SI i S2 su otvorene. SI.J - J - J -l ~l4t=-=fl (1) . Na osnovi potendjalnog dijagrama za smjer O-A-B-O-C-D-B-O odredite napone UBD i UDA.252.254.l.250.251.5A R R . Nakon 30 minuta zatvara se i sklopka Sz· .1. U rnreii na slid 1. Koliko se top line stvorilo na otporu R za jedan sat.1. Ako se voltamperske karakteristike.. 1. J - . imaju vrijednosri: R1=RIl=R3=R=IOO E.. korisno ie uvesti pojmove statiCkog i dinamiekog iii diferencijaInog otpora. 154 SOQ L--__ . I 155 U - J . U trenutku t=O zatvara sesklopka SI (S2 i dalje osta]e otvorena). .l.251. Ako elementi mreze-sa s1. odredite struje u svim njezinirn granama. nadite snagu na otporu R= 10 U 1.250.. U mrefi na slid 1.: postupak riesavania moze se izvesti i u analitiCkom obliku. iIi njihovi dijelovi.=R=lO E] ==&=20 V. 1. Koristeci se Millmanovim u mrefi prema sl. 2A 1. teoremom. n E2 = 200 V i Es=300V. 1.254._=100V. Oni su definirani kao: SI. koristeci. stvoreno ie za 20 minuta 431 k]. Koliku vrijednost ima unutarnji otpor R« strujnog izvora? 1.enata s nelinearnom voltamperskom karakteristikom najce§Ce se riesavaiu grafoanalitiCkiIn metodama koje se temelje na Kirchhoffovim zakonirna..253.J 2A r-------------~c os: 2. SI. Na otporu R=I00 n sa sl.251.se pri tome Millmanovim teoremom.ena uzet trenutak t=O? Zadano: Rl=Ra=Ra=R. dadu izraziti odredenirn funkcionaInim ovlsnostima.4. J J SI.254. 1.25:1. nalazi se i [edan strujni izvor..252. 1.250.252.J n.. NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE Strujni krugovi u kojima se nadu iedan iIi vise elem.

odnosno 0 struji kroz niega.·. voltamperska karakteristika diode crta u prvom kvadrantu. da uz rpa<rpb struja tece od a prema b kao i u cetvrtom. 1.8 n R"aeB=(~t -6. Pogledajmo sada koliki su staticki. dU: . kao sto je to shematski prikazano na s1. e a) U=Uab=+0. '. a. zbog preglednosti.5 0. potrebno je uvijek naznaciti tocku karakteristike u kojoj ih odredujemo. na primjer. a zatim i dinamicki otpori u tockama A i B.5 I [mAl o o I' 0. poteci ce struja od b prema a. dajuci pozitivan predznak odabranom polaritetu napona i smjeru struje.U koordinatnog sustava potpuno iednoznacno odreduju napone i struje.4 0. u nasem slucaju pozitivan U tako da bude rpa>rpb..' (/) za pojedine tocke karakteristike. jednu od tih kombinacija odabrat cerno kao referentnu. Uz tako uvedene referentne velicine tocke pojedinih kvadranata pravokutnog 1. "'" 81.. oni posebno ne oznacuju ... na primjer. kako po iznosu.255.1 0. Prikljucimo Ii na krajeve a i b nelinearnog elementa N promjenliivi napon U.6 . b . ali uz rpa>rpb.3 0.255a).1 1 6... "dvopol") rnoze prikljuciti napon jednog ili drugog polariteta i da struia.rnA 70 60 SO '0 30 70 +r: u + b) Sl.1. 1. kroz element ce poteci struja I od a prema b. dakle. Rat/=-t=f2 : dl ' __ .9 6.25Sc). a pozitivan I struju koja tece od anode prema katodi. '""'1 Obrne li se polaritet napona U.)" Definiramo Ii. no i u tom slucaju oni su implicitno definirani upravo tim svojstvima. 1. a pozitivnu struju kao struju koja tece od a prema b. onda pozitivan U oznaeuie pozitivan napon anode prema katodi [rpa>rpk].5 39·1Q-3 RjeSenje Buduci da se na element s dva kraja (tzv. (Kada se. odnosno smjeru. Buduci da i jedan i drugi ovise 0 naponu na elementu.31 6. Neka pod pozitivnirn naponom U bude definiran takav napon da je U = Uab>O.7 5. gdje su.255.. 1...5 b) U=Uab=-6. 1.255. imat cemo na raspolaganju ukupno 4 156 12. I (mA] 0 5 12 22 39 66 a N =rr u + oj I:J' N razlicite kombinaci]e polariteta napona i smjera struje. a pod 1>0 struja koja tece od a prema b. uzeta razlieita mjerila za pozitivne i negativne napone.. l.) Ove napomene 0 pozitivnom smieru struje i polaritetu napona bilo je potrebno istaci jer se cesto. dakle s pozitivnim U i I.2 -21·10-3 2950 157 . take i po polaritetu. R8tatA=(~L 0.2 0. uopcem sluca]u.3 N c) Nacrtajte voltampersku karakteristiku nelinearnog elementa i odredite staticke i dinamicke otpore u toekama karakteristike definiranim sa: . Povezanost pojedinih iznosa napona i pripadaiucih struja prikazana je u tom slucaju tablicom: U [V] 0 I I 0.51 o 5..255b). kao sto je to uCinjeno na s1. za svaki od tih polariteta moze teci bilo u jednom bilo u drugom smjeru. i tad a ce parovi vrijednosti U i I biti odredeni kao: U[V] -7 L(V o o o 2 5 5.2 V V. kada su fizikalna svojstva elemenata poznata. voltamperska karakteristika zadanog elementa izgledat ce kao sto je pokazano na sl. (Toeka u drugom kvadrantu voltamperske karakteristike znacila hi. Da bismo ih medusobno razlikovali.

Elf.. bez obzira na to sto je rijee pisati: 11=1". tg f3. 23 ---. OD i BD (XA i (XB: . n. Prilikom odredivanja dinamickog iii diferencijalnog otpora polazimo od definicijske relacije Raff= dU . J .0. 10-6 A I' IU2 i k 3 =4 .95=295 n n. kI . Kako su uz navedena mjerila kutovi: Ot. Analognim postupkom nalazimo i u toeki B.. izrazenim kutorn f3 (na slid 1.3' Koristeci se zadanim relacijama. . koja u graficko] interpretaciji Ul= gdje je: dl kaZe da je taj otpor odreden r: kl U. I'lo=k'loU~3 i I3=ka ~3' gdje konstante hI> k2 i s.---. Ako su voltamperske karakteristike triju nelinearnih elemcnata Nl. A+l A U.6-5 ...255c).-~ Rall=kR' .+/3 0 kRA= kUA (u nasem primjeru: kRA=10 n) kI . 1. J i ako je U = V.5 n. N2 i Na dane u analitickom obliku: II =kl ~.'~.3°=lOO· 0.__ 159 . A= Uz: dobivamo: Jkz:ka (uzet s pozitivnim predznakom). Ratat A=lO· tg 52°=10. Rafl B=I00 Zbog preglednosti.. imaju. 4 .256. mierecl duzine OC. U23.255c) u .2°=10.256.. uz f3A=24. "" U=U1+U'l.~6-5 k 2 = 5 . uz f3B=4..: K. kI=lOmA/cm) SL 1. kI te: - .3°...te kutove Do ovih rezultata moglo bi se doci i graficki. tzTo gdje su: kuA hUB - mjerilo za pozitivne napone (npr. . nagibom tangente u promatranoj tocki A uzimamo f3A)' tocki.k' U toCki A dobivamo. Rje§enje Za mrezu sa sl. dobivamo: 1. dobit cemo: . 1 V/crn) mjerilo za negativne napone (npr.. Uzmemo li u obzir i mjerilo.AfV2.5 tg4. tg 24.3°.075=7. kRB= huB (u nasem primjeru: kRB=IOO Q).. KUA =0. - - . mozemo J . dakle..A=52° nelinearnimelementima.256. 1.8 11=(k2+ka) odakle slijedi: m3=~' izlazi opet: I4tat Oi:B=71. kUB= 1 V/cm) rnjerilo za struje (npr.~.45=4. 10-6 A/V'lo . U1=-_·U._~nose: k 1-::: I . .28=12.U23=A· . odnosno: 1 =-_... I. AC. 158 kut f3B nije posebno naznaeen na sl.. A+l J . B=lOO tg 71. odredite sve struje i napone u rnrezi te sve pripadaiuce staricke i dinamieke otpore._ .2° Rafl A=lO' !.3=100·2.

[. .. . b b) koje zadovoljavaju I Kirchhoffov zakon: 110=120+130.-_ . sto ce nam omoguciti da konstruiramo rnenta. Staticke dinamicke otpore mozemo takoder naci analitickim postupkom : Rstatlo=-=1042 110 U10 r. '" Odnosno: 519 Q 12500 dU23 R..2S7b) prikliucena su na izvor napona U =96 V onako kako je pokazano slikorn 1.. Polozaj tocaka d dobit cemo.. .1...zbirka primjera b) R8tat=f1 (II) za ekvivalentni element NI23 c) Rdi! za ekvivalentni element N123 kod struja od 55 rnA. jednaka zbroju struia kroz njih. ..u!30=-dIs I . odnosno 20 rnA. u Rje§enje a) U paralelnom spoju struja kroz nadomiesni element N23 bit ce..rnA 100 (Indeksi .. . 160 161 . zbraiajuci ordinate tocaka b i c sa s1. 1. e 11 Osnove elektrotehnlke .257c): ad e-ab-l-ac. N2 i N3 s voltamperskim karakteristikama danirn slikom 1. 2.N23• citavu karakteristiku nadomjesnog e1e- ....251.0" dod ani su da bi se naglasilo da je rijec 0 specificnirn iznosirna opcenito naznacenih napona U1 i U23.. i.. 1. ka·13O .257. a. Odredite: a) napone na pojedinim e1ementima struje kroz njih c) SI..6 rnA a) SI...257a). .257. uz isti napon na N2 iNs.) Na osnovi izracunatih vrijednosti jednog i drugog napona lako dolazimo i do struja u rnrezi: 110=k1· Uro=57.. Tri nelinearna elementa N1. 1.. dakle.. = I1 ==1563 Q . Uvrsteniern zadanih vrijednosti nalazirno : U1O=60 V U230=80 V.=[.6 rnA 120=k2• lao=ka· u + U~30=32mA Uff30=25. .

162 ~----~+~~-------~ E I 110 720 IIiO ~V aJ 51. Iz N123 vidimo da je za U=96 V ukupna struja 11=55 mA i da ona. 262b)? N .. Odredite odnos statiekog i dinamiCkog otpora.51 2s1 341 421 1500 1600 166617251760 RstlU=f(11) R..5=4.262. uz prethodno konstruiran N23 i zadane Nt..6 --. moci cemo. Tri jednaka nelinearna elementa spojena su prema slici 1.61. ""' o to 20 30 40 50 60 d) 51. s1. Koja je pribliZna vrijednost dinamiekog otpora kod napona 9. 81. prolazeci kroz Nl i N'}:J' stvara napone U1 =54 V i U'}:J=42 V. greska ce zbog takva postupka biti mala.. 1=55 rnA 1.5 V? 1.. 1. 1 !. nl!pona U =0. a. ..2 A napon se smanjil 9 V..2kn.-----. pIa.51 6110114. Odredite staticki i dinamieki otpor nelinearnog elementa kod.2 V. 1. 3 "" nCi\ Dijagram prikazan je na s1. U ovom slucaiu.l .1.zG mA=19-14. .. ako je karakteristika elementa dana na s1. kQ Nacrtavsi tim postupkom N123..--------• c) Dinamieki iii diferencijalni otpor odredit cemo tako da wnjesto diferencijalnog kvocijenta uzmemo kvocijent diferencija.5119123. u 1.258.259.258. bit ce: (AU)r.I:~------:_--0.260.257. buduci da je rijee o pribliZno linearnim dijelovima karakteristike u blizini promatranih tocaka. 1.262a).. b) Na osnovi definicije statiekog otpora kao kvocijenta napona i struie u neko] tocki karakteristike mozemo odrediti Rstat=f(lt) za N1'}:J iprikazati tabelarno: I[mA] U[V] U 1== t!. teci 12=41 mA. Nz i Na> odrediti sve struje i napone za dani nap on izvora.258.7 A napon na neline60m elementu iznosi lOY. d !"mA . odabrane su tri toeke. Koji je odgovor toean? a) Rstat I<Rdt/l 15 I 10 I 151 201 251 30 1 351 40 I 451 12. I. Pri porasm struje za ~I =0.5 pa je: (~U)r-55 mA=162-96=66 Rdtt V V. b b) ""' 163 . Kod kojeg ce napona E napon U1 na serijski spojenom elementu iznositi 40 V. Na voltamperskoj karakteristici nelinearnogelementa.257d).2..1.tal=-[!l] I 50 I 551 60 551 961 162 1780 1800 1850 1933111001175012700 b) Rstatl=Rdtl" c) Rstat 1=Rdtl d) Rdt/l>Rdtlz e) Rd"s=Rdt/a. U Rdtt2=-- ~U\ t!. Nelinearni element ima voltampersku karakteristiku koja se moze prikazati iednadzbom U =2 .9 1-20 rnA =13.1.. Kod struje 1=4. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa moze se izraziti relacijom I=k· US/I• Odredite odnos statickog i dinamiCkog otpora. Iz N2a mozemo nadalje zakljuciti da ce kod napona U'}:J=42 V kroz Nt.262. 1.cemo zbrajajuei napone kod istih struja: eh=ef+eg. a kroz njemu paralelno prikljueen Na struja la=14mA. Uz odreden N'}:J i zadan Nt karakteristiku serijskog spoia NI i N23-N123 debit Uz 1=5 rnA.l 1 1 =0.

Kolika struja tece kroz otpornik Rl =500 iz mreze sa 81.J /11 /21 i 32 / 46 / 61 177/94 . 1. b=5. 1. 1. a.268. Koliki napon vlada na stezaljkama R=5 k!1? 164 idealnog strujnog izvora 1=60 rnA ako je I 0/ 01 0/ 1.265.IO-4mAfV3.r b) SI.264b). N2 i R iz prethodnog zadatka nalaze se u rnrezi prema slid 1.264._ -- 1..28 W.140 1 160 1 I 0 451 531 551 561 571 581 591 60 I 1 86 0 I I 21 41 81 131.263. 1 I I [rnA] [mA] I I 1 20 I 40 160 1 80 I 100 1 120 I . Ri EbT0) SI. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa N iz mreze sa sl.51 . Elementi N1. gdje konstante a i b imaju iznose: a=0. a. .v 81..264a) kroz otpornik R=200 !1 tece struia IR= 100 mAo Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi Nl i N2 imaju istu voltampersku karakteristiku prikazanu slikom 1.. 1.263.. 1.266.. a.1. 263b)? l. Voltamperske karakteristike ne1inearnih elemenata Nl s krajevima a i b i tablicom : I 0 I 1 21 31 41 61 8110 112114116118120 .- ~-----+~~. 20 1 341 561 0 1. 1. Nelinearni elementi Nl i N2 iz mreze sa s1.. b .. Kako izgledaju voltamperske karakteristike I =f (U = Uab) za kombinacije elemenata sa sl.1 I /111 165 [-r-mA-]--1'--0--7-1-30-160 16917~ 171 172173174175176177178 I [rnA) . 1..265.269. 1.rnA 300 R~' ..265 imaju voltamperske karakteristike dane tablicom: 1.0 20 30 40 oj bJ SI.v bJ 81.268a) i b) uz naznacen pozitivan smjer struje? N2 s krajevima c i d dane su u prvom kvadrantu U[VJ 1 Nl N2 U[vJ .267.-_ JO N - . Za koliki ce se iznos promijeniti struia kroz ampermetar zanernarivog otpora ako se napon izvora E poveca sa 100 na 120 V? 1. 1.263a) ako nelineami element ima voltampersku karakteristiku danu slikom 1.5mA/V. U mreZi prema s1.1. uz R1=200!1 i R2=5 k!1? !. 1. b :~!' .rnA n R N.266..266.267 moze seaproksirnirati funkcijom I=aU+blJ3.. 81... ..267.268...Koliki je napon izvora E ako je na N izmjerena snaga PN=8. 1.1...264. . .~----~ a) o. b u.

kod Rl =2. 1. Osnovna je ifleja pri tome slijedeca: strujne i 166 U nasem konkretnom slucaju.92 W.271c). RJelcn. snaga PI bit ce: . 1. kada je nelinearni element N prikljucen preko omskog otpora R na izvor konstantnog napona E.N2: U>O i 1>0 ako je U = Ucd>O. Ovi podaci odredeni su polozaiem toeke Al na s1. .271. onako kako je prikazano slikom 1.1.. prikljueuje se preko otpora R1=2. Prema tome.. b (U>O i 1>0 ako je U=Uab>O.. P1=U1 . I. a.. 1.c U specijalnom slucaiu.. krugom ce. rnoze se jednostavnim postupkom odrediti struia u krugu i naponi na R i N.271a). . zo« 760 725 . uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. Za koliki ce se iznos promijeniti snaga na N ako se paralelno otporu Rl prikliuci jos i otpor R2= 10 kO? Ako ie nelinearni element tako izveden da se na njemu ne smije razviti snaga veca od P = lOW (da se ne bi unistio). I~=5. i N2 N ima voltampersku karakteristiku danu u [V] I[mA] 0 5 15 25 35 45 55 65 I 1 75 I E a) u '" '" 0 3. 1. Kod kojeg naponske prilike u krugu moraju se tako ugoditi da budu zadovoljene istodobno i vanjska karakteristika izvora (ako R shvatimo kao unutamji otpor E) i voltamperska karakteristika nelinearnog elemerrta.1.5 9 18 31 48 72 102 b) SI. za U> IO Vi nadomjestite ».. Nelinearni tablicom: element N sa s1. a struja tece kroz Nl od a prema b..270. voltamperska karakteristika kojeg je dana tablicom..270. koji je minimalni dopustivi iznos otpora R2 u tom slucaju? mDX . . .v c) SI.271b).270 (za N1: U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. . mil ~=10W N \. .5 kO na izvor napona E=250 V (s1. 1.5 kO.UN i Ua.... teci struia II =61 mA. a struja tece kroz Nod ce iznosa otpora Rz kroz Nteci struja od 60 rnA? a a prema b). 167 . T. . 100 200 U [VJ I[mA] 1 0 11 10 20 1 30 1 40 1 50 1 60 1 70 Iso 1 90 1 100 IlIO 1 120 1 130 I u... Linearizirajte karakteristike Nl i Nz u podruciu ekvivalentnim spojevima linearnih elemenata. .271.. Nelinearni element N.271. dok ce na N vladati napon U1=97 V. b SI. . presiecistem A ovih dviju krivulja bit ce odredeni struia Ii naponi na N i R . Prema tome. . a struia tece kroz Na od c prema d). c .

U Rjesenje Primenjujuci Theveninov teorem na mrezu s iskliucenim nelinearnim elementom N.Doda Ii se paralelno otporu Rl jos i otpor Rz = 10 kO.31°.21°.bole.avanjska karakteristika izvora leii ispod hiperbole.41°... Kolike struie teku kroz otpore od 100 i 300 il? V[Vl o.272c) ... V -50 c) SI.71-5. koja je takoder nacrtana na s1.272.na kojoj su. morarno u 1.3/-6.11°. c [(mAl -60 l-6. za: _ t1P=P2-Pl = 1..1 ~od minimalne vrijednosti R2 tocka Aa nade Ispod hiperbole snage. b . 1. snaga na N manja je od lOW. Da bisrno mogli odgovoriti na pitanie koliku minimalnu vrijednost smile imati otpor R2. s1.T -.271c).6 W..272b). SI. Kada se tocka A nalazi.272. R2 R12=---=2 R1+R2 tako da ce u tom slucaju vanjska karakteristika izvora imati na ordinati odsjecak: 1k2=-=125mA. uzeta razlicita mjerila za pozitivne i negativne iznose napona U .. otpor R2 mora bhi tolik da se .5VC+na RT=250il. kao sto je to u ovom pnrnjeru.2 0..166 kil. a.3\ 0 \ 0 \ 0 \ 0 \ \s \12\ ~~l~)6 Uz nacrtanu voltampersku karakteristiku....5 1-6..91-5. P2= U2 12=7.52 W.... +/. .. .. Uz: Rmin RI'/?'2 min Rl+R2m1n 250V =25 kO 160mA 16 o -T 50 izlazi: R2 min=4.presjeodredena ie tocka A s koordinatama: cistern vanjske karakteristike izvora i karakteristike elemcnta N u 4. RI2 Tockorn A2 bit ce sada odredeni 12=73 mA i U2= 103 V. - Rl . zbog preglednosti.i~po~ te hiper. a pozitivna struja kao struia koja tece kroz njega od a prema b. . dakle. k~~.272. a to ce biti zadovoljeno ako Ci~av... odnosno u krajnjem slucaju na njoj sarnoj.. 0) b) Snaga na N promijenila se. da bismo kod nekog napona U na nelinearnom elementu dobili snagu P max' struja kroz njega bit ce dana hiperbolom: 1= Pmax...51°. Ako je pozitivan napon U na elementu definiran kao napon Uab>O. 0.61 \-35\-7 \ -1 \-0.' as 0. u kojem su: Er=Uabo=12.. 1. dobit cemo nadomjesni spoj prikazan slikom I. 1. n ukupni otpor iznosit ce: .. Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u tabelarnom obliku ukliucen je u mrezu prikazanu slikom L272a).. .3 0.mA b) . Prema tome. 1..51-5 1-11 ° 1°.6 U. 1. Nairne. . tako da je: • - E - -..11-5. 168 169 .U koordinatni sustav ucrtati i krivulju maksirnalne snage P max = 10 W. U praksi se cesto postavlja zahtjev da tocka A ni u kojem slucaju ne smije prijeci u podrucie iznad hiperbole snage. odredite rad koji se izvrsi na N u 45 minuta. kvadrantu .

1.6mA 2. slika 1. na elementu 1=-25mA. 1.81 1 11. I I i - u[V] 1 0 1 0.41 0. mosemo pisati: 13 11 Stoga ce kroz nelinearni Uab+20 200+300 -Uab-5 [00+400 =27. a 1. vracamo se na prvotno zadanu mrezu sa s1. I·f 0) SI. kao 8tO je to i rani]e ustanovljeno.rnA '" '" till U· 1 U· 10 - =0.274a) koristimo se nelineamim elementom s karakteristikom danom slikom 1.273a).61 0.2V. . Na strujni izvor sa 10=400 rnA i R=50 n. Za stabilizaciju napona izmedu tocaka a i b mreze prema sl. 1.61 2 I \0 1 20 I 30 10 II I[mA] 1 0 1 50 1100 1150 1200 12151220 122212241225123512481 260 . b b o U. s koordinatama: U=8. 500 element teci struja: 1=/a-I1=25. 170 U R a) SI.211. Presiecistem tog pravca i voltamperske karakteristike nelineamog elementa dobivamo tocku A. 10 i \ i b) 171 .4mA. - I. Do razlike u rezultatu doslo je zbog nedovoljne preciznosti grafiekog postupka. N izvrsit ce se u 15 min uta rad: A=U· I· t=418.2 V. Kocficiient iskoristenia izvora hit ce stoga: 7J =. 1. U=-6. 1=232mA. 1.. a.411. prikljucen _ie nelinearni element N. Prema tome.272a). + E=12V 5 Rjc!icnjc PoloZaj toCke A moze se odrediti i bez pretvorbe strujnogizvora u naponski.274b).5 Ws.2mA '" u.273b). Da' bismo nasli struje kroz otpore od 100 i 300 ohma. voltamperska karakteristika kojeg je dana' tablicom.v SI. 1..273. Kolika ce biti procentualna promjena napona UM (uz otvorene stezalike a i b) ako se E promijeni za ±20%? Kod kojeg se iznosa prikljucenog otpora Rp gube stabilizacijska svoistva mreie? .58. Odredite koeficijent iskoristenja izvora "1.214.3 V.274..V 5. 1.273. ~ paralelnu kombinaciju R i N dolazi konstantna struja 10' tako da ee kroz N teci: 1= 1o-1R= 10--. l. mA .21 0. lito predstavlja analitiekl izraz vanjske karakteristike strujnog izvora. b b) u smjeru od b prema a. sl. Koristeci se prethodno izracunatim podatkorn da je U=Uab= =-6..273.

.276 ako su Rl = =R2=R3=2 il.2 5 1. odnosno 2.1 1+0.7 25 0. . Voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: leAl -.51 +0. b b) 1.6 7 1 8 1.67 + izvedena je za nominalni napon U=127 V. .78 I[A] o 0.1 1-51-3. 1.217..64 180 0.11 +1. uz U u voltima.21 1 1+0. 1.. 1. u.28 0. .218. odredite u kojim granicama smijemo mijenjati iznos otpora R a da pri tome struja kroz ampermetar zanemarivog otpora bude priblizno konstantna... 0.5 I 1 120 0.277. SI..51-2.v 10 20 +£ a) SI. Odredite pad napona na otporu R3 iz mreze prerna 81.2 40 0. a. 1.275. ~ .275a) nalazi se na fiksnom potencijalu CPA = +20 V. R2=60.. 1-0. a voltamperska karakteristika nelinearnog elementa dana je tablicorn: U[v] St.4 kO.48 10 0.45 100 0.276. Tocka A u spoju prema s1. Zarulja s voltamperskom U[vl I[A] karakteristikom danom tablicom: . 1.4 1 2 I 1 3 0... 1. Alto je voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana slikom 1. 10=3 A.38 80 0.51 +0. otpori Rl i R2 imaju iznose R1=R2=2.8 9 1.41 +1.55 140 0.2 ° I I 0. SI.81 +1.279. Rl =4 0. 10=2 A i E=2 V.276. 1.67 172 173 . 1..1.31 +0.. Kolika ce biti njezina snaga pri smanjenom naponom izvora na 180V? 1.. u slucaju da se sklopka nalazi u polozaju I..21-0... Kod kojeg ce napona E most biti u ravnotezi? 100 . U mostu prema s1. 1 If A] I °1 I 0.31-0.75 4 1.278.7 I ° ° 20 0.275. a voltamperska karakteristika nelinearnih elemenata N moze se prikazati relacijom U=280· 10•2.mA 140 1.. '..9 10 2 1..41 +0. o 2.277. U seriju sa zaruIjom spojen je otpornik s tako izabranim iznosom otpora da uz napon izvora od 220 V na furulji dobivamo nominalan napon.. a I u amperima..62 15 20 0...41-0..4 J I 6 1. 1.280.7 ° Uab[V] I ° I +0.3 60 0.. 1. a voltamperska karakteristika simetricnog nelinearnog elementa N dana je tablicom: U[V] .6 160 0.61 +0.280 ako je E = 10 V..61 +1'81~ - I.21 +0. Odredite iznose struja kroz nelineami element N iz mreze sa s1. Odredite snagu izvora E iz mreze prema sl.278. 1.275b).

Koliki iznos otpora treba namjestiti na promjenljivom otporniku R sa s1.. E2=40V. 81.282. . tece struja It. ako su E= 18 V.3 2S 3.. dana je tablicom: U[VJ I[mA] nelinearnog elementa N iz mreze prema slici . 81.S 3.1. 1.1.Odredite iznos otpora R kod kojeg ce biti 11=2 .. R1=2kO.8 II' 81.. Rl =3 n.L .1.... Uz otvorenu sklopku kroz nelinearni element N iz mreze prema s1.282. 1.281. R2=6 n.282. "" . 10=25 mAo Odredite snagu strujnog izvora ako je zadano El=50V. 1. 174 175 i .J 500Q 1 81.....283. a voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: U[VJ o o S ]. Voltamperska karakteristika 1. 1..28l. 1..280. II' 0 0 10 3 20 8. da bi kroz idealan ampermetar tekla struja IA=50mA? Voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana je tablicom: U[V] 0 0 I I 10 S 20 ]S I 30 30 I I 40 SO I[mA] I I I SO 8S 60 ISO .283.J I . 12..6 30 4 3S II' J[AJ 2.281..283. 30 IS ·40 2S SO 4S R2=3 kn.8 ]0 ]S 3 20 3. a uz zatvorenu struja Is. 1.

na metalnim predmetima unesenim u polje doci ce do elektricne influencije. . . Kvantitativno.1. iznos i smjer... E preko sile na naboj: -+ -+ E=-.. I Kao sto smo vee u prvom poglavlju napomenuli...zblrka prtmjera 177 . Elektrostatika 4 I 2. .1. pojava se najprildadnije moze obuhvatiti uvodenjem vektora gustoce elektricnog pomaka :5... . OSNOVNE VEUCINE ELEKTRICNOG POLJA L r ' 2. Slicne efekte mozemo uociti i u izolatorima.. . a karakteriziramo ga vektorom jakosti elektricnog polja . kojega se eksperimentalno defintraflniiflueiidrariim nabojern .. zbog deformacija putanja elektrona.. Takvo stanje prostora nazivamo elektricnim poljem.. Influencirani nabo] na svakoj od ploca bit ce u tom slucaju: . Tada ie D=I1Q -. . Zbog pojave sile na naboje. F Q gdje je Q dovoljno malen pokusni naboj uveden u uzbudeni prostor (dovolino malen zato da bi se njegov vlastiti doprinos formiranju elektricnog polja mogao zanemariti). dolazi do razdvajanja "tezista" pozitivnih i negativnih naboja i do formiranja elektricnih dipola. u kojima... energetski uzbudeno stanje. elektricni naboji dovode prostor u kojem se nalaze u posebno... VEKTORI E I 15 .[ L r 2.1Qila Maxwellovim dvoplocama poznate povdinel1S postavlienim u takav poloza] da ie I1Q maksimalan. 12 Osnove elektrotehnlke . I1S' a smjer muje okomit na dvoploce i okrenut od ploce s negativnim nabojem prema ono] s pozitivnim.1. koja se manifestira razdvaianiem pozitivnih i negativnih naboja..... ..~L .

i. bilo potrcbno provesti postupak integradje s nepoznatom podintegralnom funkcijom. eQs \. . tada prikladnim izborom plohe S mozemo vrlo lako naci D. Aku.. ali 0 tome na ovorn miestu neccmo govoriti). da znamo u svakoj tocki kakvi su DiE ®fJJ.. po Gaussovu teoremu. prema tome. ne znajuci kakav je iznos -. Obicaj je da se za svaki pojediniizolator' ona izrazi usporedbom s apsolutnom karakteriziran vakuum: Relativna dielektricna konstanta €r \~~_..()ia). prijelazom na diferencijale: dQ=D . nazvana dielektricnom konstantom. integrala. 12' i_~ 178 : \ \~st -. Objasnite smisao Rje§enje Pretpostavimo mogucnosti Gaussova teorerna. rezultat izjednaciti sa }.l. pa bi..n~ naboja obuhvacenih plohom S.i po'iznosu. _.. Zbraianiern ovih skalarnih produkata .. Na taj nacin racun ce biti bitno pojednostavnjen.Q. • r:1""\ o na trenutak da poznamo pojedinoj elektricno polje. mozemo citavu plohu S aproksimirati mnostvom infinitezimalnih povrsina dS.1. kojom je Vm 15 postaje nepoznanica koju valja odrediti. Konaeno.e tok vektora . 0 teskocama koic se javljaju pri takvom pokusaju racunanja ne treba posebno govoriti. povrsina naci skalarni produkt D .Q i iz toga dobiti trazeni D u raznim tockama. tj.... _. D . II DdS II DdS cos s s :0. polazeci od Gaussova teorema. koji je. ako plohu S rastavimo na elemente dS iste povrsine.:l~' opisana Gauss()vim t~ore-:- H D . zbog definiranja njihova polozaia u prostoru.•-------\:: 5 . _. ... Q21il.. gdje je vektorom prostoru. dS "" javlja se ne- broj...re. "'" Rjeilenje Ako promatramo vektor u raznim toekama plohe S.854· 10-12 As. . doprinos integraciji bit ce jednak nuli. zbog nepoznatog D nepoznat je i kut or. .. _. ! ds .tosunaboji-Ql. zakliuciti u kojim ie tockama on konsta~tim (D konako odaberemo plohu S tako da ona s pojedinim tockama.J Du :0.+Q2 i Qs).1. _. s odredimo vektor primjene . primjena Gaussova teorema stvara takve probleme. dakako same u tim specijalnim.e ! 0 i QJ : e \ \ smjeru.slucajevima. U tom slucaju. po definirana povrsina jedne od ploca i njezina orijentacija u nabojima.!ce_-:. a stantan. koja je.. . zbog jednostavnosti crteza. znajuci iznos i raspored naboja u prostoru. i po D kao konstantuvuz cos cx=:.~ll: _pl.. dakle._ gdje je konstanta proporcionalnosti £. tako da je }.-_. Zbog toga i kut or.~p. uzeta tako da joj je naznacen presjek s ravninom crtnje. najprikladnije mo-+ _. i to D po iznosu i smjeru. sto ce nam omo= or. 2. a na rnjestima okomitih dS i D. ali samo u nekim specijalnim slucaievima (prijelazom na tzv. _ koji kaze da je t_()~ye. III dielektricnom £0=8. dS.. .. kako se silnicama rnoze slikovito prikazati elektricno polje.~/ . dS. Da budemo konkretniji: prolazi kroz tocke konstantnog D. naderno 15 2. ako da... koje se. E u istom. ova) teorem ornogucu]e da. 2. preko njega i E. moci izvuci ispred _.. }. U nacelu.-. izmedu tih vektora nije konstantan. D "'" - J J 79 ..pl?:>lj~d.Q= -Ql + Q2+Q3' Naboji Q4 i Qs ne ulaze u racun. U Gaussovu teoremu tad a _. jednak zbroju naboiaobuhvacenih plohom S (na sl.. U izrazu )) poznata velicina D... Objasnite. . izolatoru .-. Odgovor ic poivrdan. ~ .!!~ra:O kroz zatv:0. dS=}...odnosno.i. a dS po smieru.. na koji naein.2. zajedno s obuhvacenim _. Ako su naboji u prostoru tako rasporedeni da rni. iako i oni. \ Q. znaiuci i5 i u svakoj tocki zamisliene zatvorene plohe S koja obuhvaca neke odnaboja uprostoru(nas1.~~o~e~slj~~~~~ ve.<?-I~~tdcnil:t. U praksi najcesce imamo poznate naboje i njihov raspored. s tim da elementi dS' budu kolineami da pojedini dijelovi plohe S sa svojim elementima dS budu okomiti na cemo u :5 iIi .. dS :0 citavo] plohi S (to je smisao dvostrukog integrala) dobiva se konacno neki rezultat.: gu opisati kao vektori dS te zatim na svakoj od tih 81 21 . i5 j . odmah se namece pltunje da Ii se njime i. mozemo unaprijed. Uocimo da se vektori _. mozemo sluziti u praksi. ~1C?ktricIlo~ polja (odnosno vektora mom: 1:5) postoji l]2..2. Izmedu vektora _.<!lsll. s D . -+ .::i~~i konstantom tada je neimenovan postoji proporcionalnost: dS mijenjaju od tocke do tocke.:::-_. tada guciti da kratkim postupkom. a ne D!) i kakav rnu je smjer.. zbog simetrije. odredena samim dielektrikumom. diferencijulni oblik postize se i prakticna univerzalnost teorema. tada: 4..~z:.Q unutar proizvoljno definirane zamisljene plohe S obicno poznat. -------_.~e~lJ. zbog cos oc=O. _.()llllS jednak zbr~ju elektric. . formiraju elektricno polje!)...

D "prolazi" kroz S pretezno sa stranc . -+" ". Zbog 7t2~20. -+. S. ili negativan (iIi jednak nuli za ~= ~ ). Produzujuci lini}e na citav prostor. 2. orijentacija -+ D pre- a:>_1t . no u konacnoj tezno je od B prema A. U tom je slucaju po Gaussovu teoremu: .8 broj __ silnica po jedinici povrsine u okolisu G . dS predstavlja broj silnica koji je prosao kroz djelic plohe ".2. mora broj silnica koje udu u plohu (suma svih G .dS 8 . uz vektore dS orijentirane prema B-strani prostora.dS=r 8 ( i ovako: 1 -'. koji je tada kolinearan i proporcionalan G=k·D. rnozemo u neposredno] okolici tocke P (egzaktnije govoreci. kao sto je to naznaceno na 5. -+ Ovdje su u konstanti k obuhvaceni rnierilo i transformaciia jedinica. 180 )) G . . dobit eemo nove mogucnosti Broj silnica koje izlaze iz S (zbog rezultata +k . d d) Zamislimo da nam je u nekoj tocki P prostora vektor D poznat po iznosu i po smjeru . (Kazemo pretezno. Da bi broj silnica kroz zatvorenu plohu S bio jednak nuli.) Uz !f><0. a to znaci da u tom slucaju silnice jednostavno prolaze. silnica kroz plohu S=+k .I . Ako zatvorena ploha obuhvaca pozitivne naboje. u infinitezimaInom podruciu oko P) ucrtuti snop paralelnih linija. (dl...2b). b a:> ~ !) biti jednak broju onih koje r .. a. d ¢I moze Tok ¢I kroz plohu. 6 b) ~ p - p -: G=kD . broju silnica koje su S Pogledajmo sada zatvorenu plohu S koja obuhvaca podrucje bez naboja... orijentiranih u pravcu D. nazivamo silnicama. 2 c) SI. Ova situacija prikazana je na slid 2. prikazane na slid 2. tada povrsine dS. diskontinuiteta.'G.. D kroz diferencijal plohe dSpo biti pozitivan sl. ito iz nje izadu (a:< ~). A . 2.! CiS} a) (dl} <0) tok vektora D kroz plohu S nesto je sto je proporcionaIno prosle istom tom plohom. u tom slucaju. kroz S. -+ 1 if-+ JJ G· s dS=+~Q. -+ dS je ukupan broi silnica koji je prosao kroz S. pa je na njima d !f><0.. Ako je !f»O.._ - jer na nekim mjestima moze biti .. dakle odnosno: s -+ ii JJ s -+ D· dS=-. . Ovakvc linije.>. bez tako da njihova gustoca G (bro] -> .c. dS kod kojih je SI. ~Q.>O) definiciji biti d¢l=DdS. sumi je !f»0.. No podimo redom.2. a))G -+ If-+ -+ : If D.2a)..2c). dS=broj nim nabojima ~Q ... a potpunije ih izrazavamo vektorom G. 2.' 1 -+ -+ If-+ -+ G. CiS.. Prema tome.8 ff D· dS= ~ ff G· 8 dS=o. Velicina !f>=)) D 'dS definira se kao ukupan tok vektora D kroz S.mozemo sada interpretirati cJi= Ako G po svom iznosu predstavlja neke tocke. 1:Q) proporcionalan ie obuhvace1 &1 . Da bismo niegovu interpretaciju ucinili graficki zornijorn..dS=-. ito take da uvijek bude G=k:5.. 'vektor A prema strani B. s -+ --+ -+ znaci da su doprinosi DdS pretezno pozitivni i. linija po jedinici povrsinepresieka) bude proporcionalna iznosu vektora D. imat cemo - -+ vektoru D. za kvalitativnu analizu polja.

jer se tada naboj Q rasporeduje po vecoi povrSini. prema toj koneepeiji. Ako se Maxwellove dvoploce postave jedanput u tocku A. smatramo da influeneiraju negativne naboje u beskonaenosti. jer se u tom slucaju mij·erija samo mjerilo. A nego b) veci u slucaju kugle B.r .. nabijena nabojem Q.9j. Ovime ujedno zakljueujemo da silniee uvijek izviru iz naboja ill poniru na njima.dS=~. medutim. pa ie zato pitanje mjerila sporedno.Sa). moci cemo na temelju njih izgraditi sliiedecu sliku polia: uzmemo Ii da iz svakog pozitivnog naboja izlazi po jedna silnica te da na svakom negativnom naboju jedna silniea zavrsava. gdje slabiie.. £. 183 ._gu__§J:9_¢'.4... Ako u blizinu nabijene metalne elektrode A dovedemo prvotno oeutralnu metalnu plocu B. pa je njegovo djelovanje oslabljeno. jer je iznos od u B. zbog kugline simetrije. 2.~~. samo suprotna smjera. . Prispjeli negativni naboji neutralizirat ce pozitivne naboje na desnoj strani B. istog iznosa kao sto je ono uz otvorenu sklopku. dobit eemo elektricno polje i influeocirane naboje prikazane slikom 2. jer 1:oCka mjestu D=O.4. mogu. D bu.J U slueaju negativnih naboja imamo: ffn s .2. Kako.. tvore polje u okolnom prostoru. ako nisu na neki nacin odstranieni.J bid jednaki ako se dvoploce postave tako da ih u oba slueaja "pogodi" isti boj silnica. a izmedu A i Bono ce ostati nepron>:ijenjeno.~ ·ds=-~Q. tada ee: A B te je bro] silniea koje u plohu ulaze proporcionalan naboja ~Q. bJ buduci da je Zemlja elektricno neutralna.5b).mogu . 2.Zbog· toga rezultantno polje izmedu A i B i polje desno od B postaju jednaki nuli.~~j_~~~~_~ bU~~J:"_?E. sl.9g_!l!!Jap'-qiIDQy. . gomje ce relacije i predodzbe biti potpuno zadovoljene ako pozitivne naboje smatramo izvorima. koje opisuje vektor k· E=__!__D=_I_ G. 2.2. pa je njihov utjeca] jaee lzrazen. one moraju dati jedino kvalitativan uvid u pfilike u polju (gdje ie ono jace.inaJom m~~sf!1' Nadeli se u ovakvu polju neki prvotno neutralan rnetalni predmet. zbog toga ce polje desno od B nestati. influencirani 2. polje radijalnog smiera prikazano silnieama na s1. konacno da se ovako uvedene silnice. D.. Zatvorimo li nakon toga sklopku S kojom seploCa B vodljivo spaja sa zemljom. cime semoze ilustrirati i pojava elektriene influencije. iznos vektora D na udaljenosti R3 (R3>R2) odsredista bit ce: . - B polja prikazanog silnicama sa s1. .. 2. sl. dok B nije na silnici izato je na tom J .4.. a prispjeli pozitivni stvorit ce polje usmjereno od B prema A. K~o ~ .. ponovno stvara po jednu silnicu.3.3. koja opet negdje zavrsava influenciranjem negativnog naboja. 182 D veci u a) manji u slueaiu kugle B.. zanimljivi su nam-samo relativni odnosi. A leZi na silnicl.2d). nece doci ni dokakve promienej e) pozitivni i negativni naboji na. iznosu obuhvacenih negativnih e) moraju opcenito biti razliciti bez obzira na poloiaj dvoploea. _- ~)..~-- koristiti i prilikom opisivanja polja E.. sa zem1je neutralizirat ce pozitivne naboje na B). Za silnice koje ne "pogode" ni jedno tijelo nego se gube u daljini.. svaka silnica koja ga "pogodi" influencijom ce stvoriti i vezati po jedan negativan naboj. Rezimiramo Ii gornje rezultate. jer je tocka na udaljenosti Rs blita naboiima na kugli.3. 2. a) ne mogu ni u kojem slucaju biti jednaki. Svaki od niih. a drugi put u tocku naboji na njima: . .B povuci ce s elektrieno neutralne Zernl]e : istu kolieinu megativnih i pozitivnih naboja •.5.8 - ~ SI. pa u njoj postoji D. Iz svakog pozitivno nabijenog tije1a izlazit ce. kakav mu ie smier). Ako umjesto A uzmemo kuglu B polumjera R2 (RlI>R1) s istirn nabojem Q. i ramo. Kugla A polumjera R1. pozitivni naboji s desne strane B otici u zem1ju (odnosno negativrii naboji . stvara. ffG s 'b) . naime... zbog SI. tako da ce se na tijelu influencirati ukupno onoliko negativnih naboja koliko silniea dode nanjega. a negativne ponorima silnica. onoliko silnica koliko na njemu ima naboja i rasporediti se po okolnom prostoru tako da u svakoj tocki vekt0r. Pozitivni naboji odlaze pri tome na drugi kraj tijela. a povrsina dvoploca je ista. 2. s tim da u prostoru bez naboja one teku bez prekida.g~ J~l!£_e~cijalan ~~.

. imaju nepromiienien iznos i smier i u slucaiu premjestania naboja.:. oznacenih od 1 do 12 na sl. iznos i smjer vektora D. Rjelenje djelovanje [ (t~ nepromijenjen.1 i X. ako.7..2.02x2 N.__i . I ! / z. polumjera jer u oba slucaia kroz zamislienu koncentricnu kugJu Ra prolazi jednak broj silnica.8a. irnaju "'" 2.7a). 10-6 As.=-0. Ako naboji Ql i Qz zamijene mjesta uprostoru (Ql dode u tocku B. i D2 i tokovi <PI i <P2 kroz zamisljene koaksijalne plohe Sl i S2 polumjera Rl i R2 bit ce: EA i EB u tockama A i B: EA=FAl = O. Zadatak cemo rijeSiti tako da prvo odredimo iznose i smjerove vektora elektnicnih polja Gustoca silnica (mjera iznosa vektora i5) bit ce zbog simetrije konstantna u svim tockama kugle polumjera R3 i jednaka ukupnom broju silnica podiielienom s povrsinom te kugle. odnosno suprotno od:X. 0.103 X.. SI. Medusobno naboja Ql na Q2 i Q2 na Ql zanemarujemo. Maxwellove dvoploce sastavljene od plocica a i b povrsine llS=4 cm2 nalaze se u ishodistuzamisliene x-y ravnine. iznosi vektora D. Dl=D2 Dl>D2• 5.'~"'JJ. 1O-6)~=-0. Nabijeni valiak stvara aksijalno simetricno polje. polia od 20 i 10 kV 1m djeluju u sm.1 Xl N FI1l=EB• Ql=-lO' Site lt2 i F Bl' kao sto se vidi smjerove supreme od .eru~. uz Rl<R2.5 . . d) <Pl>«l>2. buduci da po polaznoj pretpostavci ne ovise Q nabojima Ql i Qa. Kolika je relativna dielektricka konstanta izolatora. J.. odredite. 2.[ . V m :.. ':"1. o. 2. uzrokovan istim nabojem Q. Na udaljenostima Rl i R2 od osi. 2. Pri tome je na Ql opazena sila FAl = _ ~ =0. 2.5. pa se pri tome na njirna influenciraju naboji llQa i llQ" dani tabelom.[ ! '" 5 ~fa ~'\Q2_ X2 ~ a) SI.04 N u smieru Xl' dok ie na Q2 izmierena sila FBa=O. IO-6:X.6. 10-6 As. na osnovi tih podataka. Dl>D2 . i to u poloZaju okomitom na x-yo Ako rotirajuci oko ishodista one zauzmu 12 razlicitih polozaja.7._=20'103"il~ Ql 2.2. lako nalazimo sile FA2 i F B1 na naboie Q2 i Ql U to~kama A i B (sl. .8.04'.! .. iz rezultata i kao sto je ucrtano na 81.05 N u smieru X2 (prema slici 2.10-6 m . b aJ SI.05 X..7bj: FA2=EA' Q2=20· IQ3·(-5· 108.o Uz izracunata polia EA i EB koja. 1""'" c) <Pl>«l>2.7b).2. U toCke A i B nekog vee formiranog elektricnog polja uneseni su naboji Ql =2 . b) a Q2 u tocku A).6. Prema tome. 184 - 2. .10-6 = -I ° . odredite iznose i smjerove sila na njih. 2.».6. prikazano u presjeku slikom 2. a. odnosno Q2 = . maknuvsi dvoploce i \ r 185 . -5. dvoploce su ucrtane u polozaju 1).~ ~ (l3) Dl=D2 <Pl=«l>2.

F=O. b a) mit na dvoploce.:=:::::.71-15.r Q.2.. U svakoj ml njih influencirat ce se pozitivan naboj na desnoj ploei. influencira naboj pozitivnog polariteta.85 -15.' Rjesenje Po definiciji. Ako ne zelimo posebno registrirati kada se na kojoj plocici influencira pojedina vrsta naboja. . 10-6 -i +2.71 15.3 17.. .851-15.7. Prema tome..425. maksimum influenciranog naboja dobivamo u polozajima 4 i IO (prikazanim na s1.. iznos mog I' smo.--:::..31 8.2. a 1111 njcgov iznos bit ce jednak skalarnom produktu il.~~..9a). t . aQ=D.... - 1 1 l--- - .10-4 i m2. . 1 sill na naboj Q dobivamo iznos vektora E u ishodistu: E=F =___E_. koje su shematski prikazane na ./ Y Y ii ~ ':":~>.: Je . negativan na lijevoj. Q 186 EO' lOr 3.. O vaj.851 0 I 8.31-8.. a... . m2 gdje su sa -i j ".85 15. odredite iznos i polaritet influeneiranog naboja na svakoi od ploea povrsine as=5 em!"!. mZ Uocimo da polozai 10 dobivamo rotacijom plocica iz polozaia 4 za 180·..10-9 4·10--4 4. .8 g di Je cos Ct=-/-.3\-8. 2..1 -. -.. Pogledajmo sada kako . U x-y ravninu nekog vee formiranog elektrostatskogpolja unesene su U tocku M MaxweIlove dvoploce i postavljene okomito na x-os (s1.8b) te je..5· 10-6 -As j -. 2. Iz podataka 0 Huduci da vektor as u ovom slucaju mozemo pisati kao: as=5 cirani naboj aQ bit ce: .8· 10-6. Ako u toj toeki vektor D ima vrijednost: D=3. iznos i smjer vektora nalazirno tako da odredimo poloza] s rnaksirnalni ill fl uenciramm na bojem te da i .=::."" .. . a. influen10-10 As.. - D usmjeren u pravcu 7.[nAs] Qb [nAs] 1 I 2 1 3 1 4 1 5 1 6 171 8 1 9 I 10 1 11 I 12 o \-8.-~:" .3 -17.8. KS=3. naravno. na osnovi podataka iz tablice..10-6=+19' • L.2. y as '\_ Y. u oba slucaja. b /0 Rje!lenje 81.71-15. Iznos D je: D= 17.85 D 2. ~-. 6 J-a b b x oj bJ a i bJ 81. i to od negativno nabijene prema onoj s pozitivnim nabojem.82+2. u ovom slueaju ploei b.9.. rum a iznosu D (aQ)rnax pn idi lim0 smjer 0k 0IJe oznaceni iedinieni vektori u x i y smieru. EO ·F . as. ...sl.9.5.318.85101-8.~ .85 01 8.3117. 187 1 t ·1 .10-5 As -. polozaji 4 i 10 potpuno su ekvivalentni.851 15. II) Mogucnost D i as. vektor l'rilikom postavljanja dvoploCa u toeku M i odabiranja smjera vektora as imamo rnspolaganiu 4 mogucnosti.9b).8 .075 N? stavivsi u ishodiste naboj Q=60 nAs.31-17..71 15. Q·D .3. 2.52 Uocimo da smo za aQ dobill pozitivan naboj i da se na ploci iz koje "izlazl" vektor AS • .10-4+0.5. J l1'li . naci i ka 0 D 1 cos Ct.glcdll taj raeun. zakljucimo da na njega djcluje sila iznosa odnosno: Er=--=4. - .f.

10-10 As. sila ne stigne "izlazi" 60S. zakljucit cemo da na putu s uzetorn duz x-osi od x=O do x=2x1 sila ima konstantan iznos Q . Rezimiramo li rezultate do kojih smo dosli analizirajuci sva cetiri moguca slucaja. 10-10 As. Predznak rezultata Ks.10-4)=-19 . Primijenimo Ii ova opca nacela niehanike na nas konkretan zadatak. 10-47. -------. o SI. .r . nacinu naseg racunania ni 0 proizvoljno uvedenim oznakama.. t(xl 312. lOa) prikazane su silnice nekog elektrostatskog polia.. velicine koje se mijenjaju duz puta s. i d-. A=f x=o Q·Eo·dx+ J Q. jer se ne rnoze definirati jedan par vektora F i s za citav put s. COS a.8 .kao sto je aproksimativno prikazano na 81.5 .5. uzmemo jednako dugima).Q=3. dok se od Xl do 2xl mijenja po zakonu F (x)= 2Eo ) . ako je rI. E:. .d. dakle iz dA=F ds=F· -+ -+ d) Mogucnost ds cos or. 6oQ=D . Na s1. COS B=-D· 60S. zakliucuiemo jednoznacno ~S influencira da su u gornjirn integralima vektori . 2. .10. D· 60S odreduje polaritet influenciranog naboja ria ploci dielice d-. 4 promijeniti. prerna tome: x=2X1 %=2$1 ~=~ u pravcu x-osi.8 em.. a.. :1:=0 do X=2Xl'UZ Eo= 1.. . 10-6. sto daje: A= ~ F ds= Uocimo 6oQ=3.. skalarnog produkta iii iz koje "izlazi" Kao sto se moglo i ocekivati. 10-4= sto znaci da se pozitivan naboj gornjeg slucaju A'7F S cos odnosno. gornji naboi.. odnosno opcenitije :5 .= :1:=0 .10b). buduci da su toliko maleni. U opcenitijem slucaju. odredite rad koji ce polie izvrsiti pomicuci naboj Q= +2. . .. A= ~F(x). njezin rad [e: 1&8 r I X=%l X=9:. :I:=~ . Za svaki ~ rnoci ce se pod tim uvjetima naci diferencijal rada dA na isti nacin kao i za konstantnu silu na ravnom putu.. b . A=F· s.10. ~S=3.. iz koje "izlazi" vektor C) MogUCDost 3 Zbog KS=5· 10-4T bit ce: 6. a ne 0 .=O. :/ oj . Negativan naboj od 19· 10- 10 As influencira se na ploci a.I----. ~F(x). 2.. kada je sila promjenljiva ill kada ona djeluje na krivocrtnom putu ili sasvim opcenito.4· 1()5VIm i Xl =0. U tom se slucaju put s rastavlja C1.) sto razbijeno na dionice daje: Rjesenje . . 10-6• (-5·10-4)=-19·10-1<1 sto se moglo odrediti i kao: ~'-' . . 2.(2~oX-Eo)dX. ovaj Ukupan rad dobit cemo zbrajanjern svih dA na cijelom putu s.8 '10-6(-5 ~Fds if cos ex.. iz koje u ovom na niz vrlo malih djelica ~. . jakost rnijenja duz x-osi.dx..-x-Eo • Smjer sile poklapa se u svim tockama sa srnjerom vektora Rad A bit ce. Ako se niegova .. odnosno F i cos C( (ako sve zakliucuierno da se opet na ploci iz koje "izlazi" put negativnog polariteta. da skalarni produkt D .- b) MOgUCDost Sada je KS=-5 2 . kada promjenljiva sila djeluje duj neke krivulje s. uzimaiuci u obzir 60S = - 5 . =Q E(x)=Q ( -. .--------------- ~ ~Q=D . pa je: As . d'S. 2. za koje se tada rnoze smatrati s dovoljnom tocnoscu till su ravni i da se duz svakog od njih. KS=D· 60S. iznosa influencira na ploci a.=F..8 . Eo na dionici od x=o do X=XI.: + 19 . Kada na ravnom putu s djeluje konstantna sila pod uvijek istim kutom ocU odnosu na put.f! I 189 . bJ x 2x. iznos i polaritet influenciranog naboja ovise 0 fizikalnim prilikama promatranog sustava polie-dvoploce.s« .10-9 As po x-osi od miesta x=O Ks.. potpuno odreduje i iznos i predznak influenciranog naboja.. 10-4 i i: .. gornja relacija ne moze se upotrijebiti.

2. 2mr r -... P. pa pustimo da ga polje pomakne iz A u B. s tim da su na miestu X2 ploce postavljene okomito na smjer polja? . pomicuci daIje naboj iz X2 u Xs (xs>xz). 81. r / . f.'xo.. polje vr~i rad Au.. one ce tada izvrsiti rad od 18 .11. mozemo naci elektricna polja u nekim.-- ------11 B . ito tako da i dalje budu okomite na ravninu X-Y.naboj. uzmemo Ii mjesto plocapokusni naboj Qo=+2' 10-10 As. 2.1. .. na njima ce se influencirati maksimalaI?. Zarotiraju Ii se ploee na bilo kojem dijelu spojnice AB u smjeru kazaljke na satu za 30°. =k . r gdje k. ustanovljeno je da se na svim mjestima influencira na ploci a povrsine AS=5 emil naboj istog iznosa i predznaka: LlQa=4· 10-8 As.14. gdje je k neka konstanta.3 EO' 1()-SVAs. a je jediniCni vektor radijalnog smjera. ito tako da one budu staIno okomite na spojnicu AB.1.-.14.. U polje iz prethodnog zadatka uveden je pokusni naboj Qo i prepusten njegovu djelovanju.' .r - x -.. izraZena u As/m. 1==75 em. Q. ..onstan. 41te:r Q-. U nekom prostoru izgradeno je aksijalno jsimetricno elektrostatsko polje (u svim toekama S istom udaljenoscu rod referentne osi.. YI =2. ELEKTRICNA POLJA U NEKIM SPECIJALNIM SLUCAJEVlMA Prikladnim izborom plohe integracije S (koncentriena kugla za.11. koaksijaIni valjak za ravni vodic i nabijeni vaIjak. ravnomjerno rasporedenog naboja dui vodica.treba I?o~taviti ~axwell~:)Ve dvoploce na mjestu Xl da bi se na numa influencirala rsta koIiCina naboia kao 1 na mjestu X2 (XII>X1).--.Q. 2e: 191 - i X2 su dani. u podrueiu r2_R./' "'r\b o X. odredite Xa' 2. a smjer . 12 .::'R. rad A23• Ako je A12=A23.. 1. ako je rl=2cm.. ~=4So.. E=---.D=---. -'. . Eo' xl=3 . . gdie ie: (1 - plosna gustoes. Pomicuci naboi iz tocke Xl u tocku XII (X2>XJ. Ti izrazi vrijede za sluca] ravnomjemo rasporedenog naboja po zamiSljenoj ravnini. D=---. gdje je: . mu je o komi na omn 1. . r2=5cm.~d k<?jimkut?m oc.Y2=1 I em) ravnine X-Y. Q.81.\ radijvektor okomit na os vodica linijska gustoes. 2.4· ~.. . 10-8 VAs ..35 em) u tocku B (x2=6 em. za praksu posebno zanimIjivim. a zatim."'" Nakon integriranja nalazimo: talnim diielovima valjaka SI i S2.13. koja stvara elektrieno polje s obiju svojih strana. naboja na ravnini r.--. Eo' xl=S.14. a Xl Ti izrazi vriiede i za polje dugog vaIjka polumjera R.. E=4. Y. Zadano je elektrostatsko X polje koje se mijenja u smjeru X po zakonu E (X) = gje je: r. Konacno.12. odredite koliko se naboja razdvoji influencijom na koaksijalno postavljenim me)Ak' oJeukonkretnomslueajuonodanozakonomE(r)=A·-osi. 2 (1 E=.. inace usmjerenog u pravcu x. a E(x) iznos vektora tog pol]a. Ti izrazi vrijede i za polje nabijene kugle polumjera R.2. A=Q· Eo' xI+2. 190 .4 kV.-~a +' -. 41tr2 r E=----.ro> . Translacijom Maxwellovih dvoploca iz tocke A (Xl = I em. -\-.Odredite konstantu e:r dielektrika i izraz koji opisuje polje u pravokutnom koordinatnom sustavu x-yo y refer@ntno 0$ 2. ~o .2.. /' . ono ima isti iznos. r-.. vaIjak s bazama paralelnim nabijenoj ravnini za nabijenu ravninu) i primjenom Gaussova teorema uz metodologiju opisanu u zadatku 2. .ta A ima iznos A = 12. specijalnim slucajevima: a) Polje toikastog naboja ..2. u podruciu c) Po/je ravnomjerno nabijene beskonalne ravnine 0' D=-'xo. x X2 b) Polje orlo dugog ravnog vodica 81. tockasti nab oj i nabijenu kuglu.-..radijvektor od mjesta rockastog naboja do tocke u koioi promatrarno polje. 21tr.jedinicni vektor okomit na nabijenu ravninu.

. odredite rad koji ce se pri tome izvrsiti. treba uzeti vrijednost koju on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu tocku u dielektriku.. Ii r !~. 2.2 .. a. nabijenih paraielnili ravnilla . tako da bi rad bio jednostavno 2e jednak Qo!!. a zatiin. .0 - plosna gustoca naboja na jedno] strani ploce s.16. morat cemo prvo .. jedinicni vektor Xo postavljamo okomito na jednu od ravnina i usmjerujemo ga prema prostoru izmedu niih. 2. stoje u omieruJ : 1.. Polazeci od ovih elementarnih izraza i sluzeci se. naci rad kao: 13 osnove elektrotehnike zbirka primjera Buduci da polje.15. ovisno I) tome koiu ravninu promatramo). Q Ev(r) =-A-= 2Ar 21ter Q 41ter2 jedinicni vektor okomit na nabijenu plocu i okrenut prema dielektriku. Ako sile na naboj Qo tik uz povrsinu kugle.2' 10-6 As/m2 ravnomjerno ie rasporeden po znmisljenom krugu polumiera ro=30 em. odnosno osi valjka. 10-9 As po pravcu koji prolazi kroz srediste kruga i okomit je na njegovu ravninu (a-os). za koje jos ne znamo po kojern se zakonu rnijenja duz e-osi.. Pokusni naboj Qo nalazi se jedanput u polju nabijenekugle.. polje bi sa svake njezine strane bilo (Z2-Z1)' o 81. ako je potrebno. . promatramo nabijenu metalnu elektrodu i polje 8to ga ona proizvodi u nekoj tocki prostora. (Ako. U slucaiu metalne plece sve djelovanje naboja prenosi se na podrucie dielektrika.. odredite na kojoj ce udaljenosti ro od sredista kugle. sile na Qo biti [ednake. [ Gornji izrazi vrijede i za polje u neposrednoj blizini metalne e1ektrodc proizvolinog oblika. da zatim od svakog takvog tockastog naboja naderno njegov doprinos ukupnom polju te da zatim sve te doprinose vektorski zbrojimo. na primjer. b b) Rjesenje Kad bi nabiiena ravnina E. (r) Na rniestu r=R imamo: ..16a). ..[ r L. sasvim . E=-xo.. odnosno valjka.. . a na rnjestu r=r(): Ek(ro) _ Q -I --------_ E. koji se u torn slucaju mijenja po elektrodi. sluzeci se poznatom metodologijom mehanike. a drugi put u polju nabijenog valjka. slika 2... e (j-+ gdje. e) Polje izmedu dviju ravnomjerno i suprotno .. ._ 2e sigurno u ovom sluca]u nije konstantno. uz e=eo' C_".. Predznak od a na toi ravnini odredit ce tada da li polje ima smjer od iii suprotan.. uz isto znacenje e (koji moze biti pozitivan Hi negativan... Kugla i presjek valjka imaju isti polumjer R=3 ern.(ro) 2Aro Sluzeci se tim odnosima nalazimo: ro=3R=9 em. superpozicijom. E(r) a) S1.. 192 193 . mozemo naci i neka slozeniia polja.) <.odrediti izraz za polje. s tim da tada za a. Ako zbog djelovanja sile stvorenog elektricnog polja dode do pomicania naboia Qu= 5.. z .2.15. Ek(R)=_JL= Ev(R) 2AR 3. Naboj plosne gustoce (j=+4.. 2.15. d) Polje razmomjerno nabijene beskonacne metalne ploce Il n Rjesenje Dijagram raspodjele elektricnog polja kugle Ek (r) i valjka E" (r) u radiialnom smieru prikazuje slika 2. i ro-od miesta Zl 10 em do z2=40 ern. do izraza za to polje mozerno doci i tako da ukupan naboj zamislimo rastavlien na rnnogo malih tockastih naboja. . r konstantno i jednako~.(R) bila beskonacna..16. Odnos tih dvaju polja na mjestu r bit ce: t gdje je: (J - [ .

mozemo lako zakljuciti da on. Nakon tog zahvata E se lako izraeunava ~ Pri izracunavanju polja sluzit cemo se metodom superpoziciie.. mozemo prici odredivanju trazenog rada: r Superpozicija djelovanja odvija se tada racunskl tako da se obide kruZni vijenac opisujuci kut IjI od 0 do 7t (time [e uz istodobno promatranje djelovanja para naboja dQ titav vijenac obuhvacen). J z2+r~ Z ). racunaiuci kut IjI odneke proizvoljno postavljene referentne osi koja prolazi sredistem kruga.J r=Jp2+z2 . zamisljajuci ukupan naboj ravnine razbijen na mnostvo infinitezimalnih toekastih naboja dQ=a· dS. U slucaiu nabijenog kruga najzgodniie [e. U=Z2 tako da je : 13' .~::r5' z . dljl.. promatrati kruZne vijence unutarnjeg polumjera p i sirine dp i na na njima uzeti tockaste naboje dQ=a' dS= =a . tako da ce oni dati rezultirajuce polie usmjereno u pravcu z-osi s iznosom: dQ e-p-d p·dljl z dE=dE. p . nalazimo: Z2+rg=X. dp .. i Citava se stvar ponavlja. koji proizvode ski zbrojiti. a . U tom slucaju uvijek se mogu naci dva aksijalno simetricna toekasta naboja dQ.=2---·cos«=2 -. a zatim se prelazi na slijedeci koncentrieni vijenac.. sam racun. kad imamo izracunat E. dz=I dx 2 Integral I najlakse cemo izracunati ako opet zamijenimo varijable i granice: Provodeci najprije integraciju po 1jI.. Matematicki. ovaj se postupak izraZava u'procesu integracije mijenjanjem varijable p od 0 do roo Uzimajuci u obzir i Cinjenicu da je . svoja polja dE=~. A= ~F' Zl dZ= ~Q E· rlz. 47ter2 Stvar je. najzgodnije 2p dp=du je zamijeniti varijable: 195 i granice: I p. zatim njihove doprinose vektorr nase vumiesnosti kako naiprikladniie provoditi Na osi z polie iznosi: E=Ez=~(I2e Promatrajuci _:_. kojih ce se komponente polja u smjeru okomitom na z medusobno ponistiti. Zl ~.. uz z ~ roo prelazi u-.i -+ ..t. dakako.J ovaj izraz. dp=-du 2 za za 194 p=o. mozemo pisati: gdje je: 1= Zt f . 2e Sada. za za x=zr+r5 x=z~+rg Da bismo proveli integraciju po p. 4 7te r2 4 7te r2 . zbog simetrije.J - .

. ito tako da se ... -i-W. Izracunaite iakosti polja El.! iRJ : r . . B). Q. r r.27.93' 10-3 As/m. SI. koji bi onda dijagram prikazivao raspodjelu elektricnog polja? 2.i. Na unutarnji vedic prvotno neutralnog koaksijalnog kabela doveden je naboj Q. 1 . Ako se u koordinatnom sustavu x-y nalaze naboji +Ql i +Qz. T2=0.23. U slucaiu da se na prethodno neutralne vodice koaksiialnog kabela iz zadatka 2. 10-8 As. Izmedu njih nalaze se Maxwellove dvoploce povrsine . b b} __ 2. / .. kao sto je prikazano slikom..25.22. 2:~1. \0 \ \ \ \ o \ . a ..2. - 2.. U sustavu dviju koaksijalnih cilindricnih elektroda velike duzine. N .-"-pol na plast. .1 !--=.' .b.17.5001 m i r3=2 m ". 10-8 As i e:=e:o.1 m moze se zanemariti.6·1Q-8As/m.. Ez i E3 u tockama ko]c se od sredista kugle nalaze na udaljenostima T1=0.24.433·1O-4VAs..8) . a.2.+" . 10-7 As/m2 istog predznaka? 2. . r "'/ --r------..25. ~_Xl __ .+ _g G da bi uslijed djelovanja gravitacijske i elektricke sile kut izrnedu stapa i niti bio 45°? 2. ' . izgleda kao sto je to prikazano dijagramom A). 2d SI.2..8 . SI. a= 5 m. Qz= -3 .20. 196 197 .. uz 0::=60° i 1=1. 10-8 As..pol spoji na unutarnji vodic. Koliki mora biti odnos - _. ako jc zadano d=3 m.\=3-. Suplia metalna kugla polumjera R=0. :\ r.17. Da li raspodjela elektricnog polja u smieru T. nabijenih raznoimenim nabojima linijske gustoce I A 1= =3. . .23.I . o) SI.sto nakon uvrsten]a zadanih vriiednosti daie: A=I. '"r=2.1 (slika 2. 2.2.. C) ill D)? -+.72 em..8 . Dvije velike i paralelne metalne ploce u zraku nabijene su nabojem plosne gustoce 0"=5 nAs/m2.26...__:._'__ ~X~2 ~ C) C--. Koliki je iznos elektricnog polja izmedu dviju paralelnih ravnina ako su na numa rasporedeni naboji iste plosne gustoce cr=3.. Qs= ..19. 2.elektricnom polju naboja Ql i Qz... odredite gdje je polje koje oni stvaraju jednako nuli. Koji bi od diiagrama iz prethodnog zadatka prikazivao raspodjelu polja u slucaju uzemljene vanjske elektrode? 2.. Za stap je pricvrscena preko tanke niti izolatora kuglica tezine G [N] nabijena nabojern Q.24 prikljuci izvor elektricnog napona. C : -___L--:-T~-----""'" R..5 .1S=4 cm''. 0. i to razlicita predznaka... 10-7 As/m (unutarnja elektroda pozitivno nabiienaj elektricno polje ~omice svojom silom naboje Ql=+4' 10-10 As i Q2=+4· 10-9 As od unutarrue do vanjske elektrode. SI.2. _\.." . ~se u prostoru sa Er= I. R.24. Koliko bi se naboja influencijom razdvoiilo na metalnoj I?l?h~prema slici (dijelu koaksijalno postavljenog valjka) u blizini ravnog vodica nabijenog nabojem Iinijske gustoce . a njihova normala stoii pod kutom od 60° u odnosu na normalu na metalne ploce..: ': :! ' f--- / . "~#:'\ OJ r r d- A) C~ " I )\ /' y (.29. Vrlo dug okomito postavlien stap nabijen je nabojem liniiske gusroce ..5 m nabijena nabojem Q= 500 nAs ... Odredite iznos influenciranog naboja nil dvoplocarna. Ql = 2 . cineci time radove Al i A2• Odredite kvocijenteAl/Ql i Az/Qz i usporedite ih.. okomitom na os kabela.. 2. D) el--'---~_L.. Odredite izncs i smier sila koje djeluju na tockasti naboj Q3 koji je smiestcn u. --- \ ---.19.24). Zadano: R2=2._f"-J_+! _: +-1 __ :. Tezina niti duzine 0.... Rl =1 em.-I_.\=0.5m? /cL +Q. izmedu kojih se nalazi dielektrik.

Koliki ce rad izvditi 'polje kugle pomieuc! pokusni naboj Qo= 12. Pozitivni elektrieni naboj prostorne gustoce p=10-6 As/ms rasporeden je 2. SI. a desni sa . 10-8 As. Ako se naMaxwellovim dvoplocama postavljenim u ishodiste koordinatnog sustava x-y pod kutom od 45° u odnosu na x-os influencijom razdvoji naboj ~Q.09m i rs=0. Odredite silu na naboj Qo=+2·1O-8As na mjestima rl=O. Zadano: d=40 em. J 2.£31. djelovanjem vanjskih izvora elektriene energije. te iznose D na mjestima r1 =0. Dva ravna.. AkO su vodici iz prethodnih zadataka nabijeni: lijevi nabojem .43 .10-8 As najkraCim putem od lijevog vodiea do desnog. uz istodobno prikladno zakretanje. odredite koliko daleko mozemo pomieati dvoploce u srnjeru y-osi. do y=O.. Ako zrak.. a e=2.\= -17.Olm. koliki bi rad izvrsilo polie prilikom pomicania naboja Qo= +4 . polazeci iz stanja mirovanja s mjesta x=rl (r1)-d). moze podni- . odredite rad koji ce izvrSiti njihovo polje pomieuci naboj Qo=3... 10-9 As duz y-osi iz mj~sta y=. obavlja 90% rada? ~.07 m i r2=0. +-. do premiestanja ncgativnih naboja s lijeve ploce kroz vanjski krug na desnu. U sustavu dviju jednakih.r= I? 2 2.\.28. Odredite ovisnost D=f (r).2. Koliki ie naho] Q? .. Na kojem se podruCju. 199 . Zadana [e povrsina dvoploca S=3.33. SI. y .37.33. i to za oba slucaja. 2. te d=50 em i ~Q=2. 10-6 As/m.tog podrucia prostor je bez naboja. Na kugli polumjera R=20 em nalazi se naboj Q=5 .36. polumjera Ro zanemarivo malog u odnosu na njihov medusobni razmak d. Ro=4 mm. 2. koji se nalazi izmedu ploca.35. elektricni dipol. ako je e. Odredite izraz za jakost elektrienog polja E=f(x). 10-6 As.2.39.36.34.05 m i Rz=O.7 . a izvan 2...38.6 . mjerenom od povrsine kugle. . gdje je sa x oznacena udaljenost od poloviee njihova razmaka. 19& +. okruglih i prvotno neutralnih metalnih plllen doslo ie. II 2. tako da iznos ~Q bude konstantan. s posebnim osvrtorn na aluca] d~~ . Odredite zakone po kojima se elektricno polje mijenja u tockama ko]e Ide na y-osi pravokutnog koordinatnog sustava postavlienog kao sto je pokazano na slici 2. I 'I 'I T ~ -.38. rz=0. a desni -. Izmedu dviju zamiSljenih velikih i paralelnih ravnina razmaknutih za d rnetara ravnomjemo je rasporeden naboj prostorne gustoce p.08 m. Odredite izraz za polje takva dipola u tockama A i B na x i y osi. y II' II' -.\.7· 10-6 As/m. I K A . Dvije metalne kugle A i B nabijene su nabojima -QA i +QB.33.x r B y .\= .39b). kao §to je prikazano slikom.3O.. 2. cime je stvorena struia i (t) oblika danog slikom 2. ravnomiemo unutar voJumena zamiSljene kugle polumjera R=O. SI. 10-9 As od njezine povrsine do beskonacnosti u sredstvu sa e=eo? 2. i tvore tzv. Ako je razmak ploca 10 em.\ .5 eo..29. '" t' 2. 10-7 As/m. Elektricni naboj prostome gustoce p= -10-6 As/m3 rasporeden je ravnomjemo izmedu dviju zamiSljenih koncentrienih kugli p'olumjera R1=O. uz IQAI= = IQBI=Q. gdje je r udaljenost od sredista kugle.\=+17. '" K x • -Q +q r A SI.30.1 m. 2.2m.2.2.3 ..33· 10-9 As.6 em".' Izmedu dviju paralelnih velikih ravnih ploca nabijenih nabojem ploSne gustoce a=5· 10-6 As/m2 (razlicitog predznaka) nalazi se pokusni naboj Qo= =4.!. Ako su oba vodica iz prethodnog zadatka nabiiena nabojem .1 m. Dva toekasta naboja istog iznosa Q i razlicita predznaka nalaze se na udaljenosti d. odredite rad koji ce polje izvrslti pomicuci Qo od jedne ploce do druge. dok je preostali dio prostora sa er= 1 bez naboja.2 ... odredite njezinu brzinu na mjestu x=rz (rz>rJ. paralelnih... vrlo duga vodica. nabijena su: a) lijevi vedic linijskim nabojem b) oba vodica nabojem +. AkO se pod djelovanjem polja elektricnog dipola iz prethodnog zadatka cestlca mase m i naboja +Qo stane gibati u smjeru x-osi.32.

arno l~. cirri se malo udaljirno od naijednostavnijih oblika rasporeda nab oja u prostoru. 'i- i0 ! .. '. napomenimo jos da se potenciialom mogu vr~o pregled~o prikazati i odredeni energetski odnosi u polju.41.... (mA 2._. Buduci da 1 potenciial 1 vektor elektricnog polja u svakoj tocki ovise 0 istirn naboiima rasporedenirn. I • I. ..J a SI.t. a. 106 Vim. ••••.. i. Usporedite dobiveni rezultat s izrazom za polje vrlo dugog ravnog vodica i ustanovite pod kojim ce uvjetima ta dva izraza postati jednaka.. racunanie polja pos~aj: ~nog. I jeti maksimalno elektricno polje od 3 .40. Provedite energetsku analizu slucaja u kojem se naboj +Qo mase m pomice zbog kombiniranog djelovanja mehanicke sile F i sile elektrostatskog polja Qo E od tocke c preko b do tocke a u tom polju (sl. iducirn primjerirna nastoiat cemo najprije podrobnije razjasniti osnovne pojmove vezane za potencijal.to od mjesta Z= -10 em do z= + 15 em.. 10-7 As i ro=25 em}e <'="0 ~dredite ukupan rad izv~sen pri pomicanju naboja Qo=3..43. 1 .....45).. Osnovna idejapri uvodenju potencijala jest: u svako] tocki prostora u kojern postoji elektricno polie definirat cemo novu skalarnu velicinu . ELEKTRICNI 2. ~· \. I .6· 10-9 Asduz a-osi lZ prethodnog zadatka..? sl~zenije i zahtijeva vektorsku superpoziciju parcijalnih doprinosa pojedinih tockasrih naboja rezultantnom elektricnorn polju..44.. Buduci da nam visegodisnje iskustvo u radu sa studentima pukazuje: da j. x Kao sto smo vidjeli u prethodnom odjeljku. nabijen je ukupnim nabojem Q.ms b) SI. . da bismo kasnije mogli prikazati i nacin njegove upotrebe. -r-" " . nam. a da se pri tom iznos polja . preostaje nam jos sarno da u posliednjem koraku odredimo i vcktor E.4 ... po danom prostoru.. uzet ishodista z-osi. ~.... .e. 2..45.. Odredite izraz za iakost elektricnog polja na simetrali stapa.i postaviti zahtjev da ona bude ovisna 0 nabojirna koii proizvode polje i 0 njih?vu rasp?.ep~~enciJ~1 jcdna od najtezih tematskih jedinica u nastavi osnova elektrotehnike. 2.••• .. b 2 t. -. a) . -. jer je upravo na osnovi energetskih ruzmatrania on i definiran.ed~. Ravni stap konacne duzine d i zanernarive debljine ravnomjerno ie nabijen nab ojem linijske gustoce A..44.. ). prvo pojarn potencijala i odredimo Ii zakon po . .2. a da se u promatranoj tocki moze dobiti superponiranjern (sk~larrnI?-) parcIJ~ID1~ doprinosa pojedinih naboia njezinu ukupnom iznosu. i ..~ojem ~a tock~~tl naboi fornu:a u okolnom prostoru. Uz Q= + 1. Defini. 2. Rad koji vrsi sila elektricnog polja racunajte s pozitivnirn predznakorn. 201 -+ -+ 200 . Kruzni prsten polumjera ro. .. Na kojoj udaljenosti XO' mjerenoj s jedne i druge strane osi prema slici." 2~42.. Na temelju tako izracunatog potencijala i koristeci se vezom lZm~du njcga i elektricnog polja.: z Ah-jr ! : x... 2. uvedena je skalarna racunska velicina . y S1. 2. ... 2. trenutak u kojem ce polje doseci taj iznos. Koji kruzni dio beskonacne i ravnomjerno nabiiene ravnine.. ..2.42._. ! . koji lezi u ravnini x-y.. Odredite mjesto na z-osi prstena u kojem ce pol]e imati maksimalan iznos.41 • Sl. 2..potenciial .elektricni potencijal .. I .. a irna zanemarivu debljinu.. Da bi se postupak odredivanja polja ucinio laksim. uz R=20 em..koia omogucuie znatno jednostavniji pristup problemu..}.. ocito je da i izmedu njih mora postojati cvrsta veza. problem cemo zaista moci rijesiti potpuno.. odredite. . . r.3. l- . us~ano':lffio Ii oblik te veze.39.. .E u tocki A ne prornijeni za vise od 1% od pocetne vrijednosti? Zadano: r~5em._..1. OS I POTENCIJAL ~ f . daje 99% doprinosa iznosu polja Ez na miestu z? U okolici '~ . naci potencijal svakog od njih u promatranoi tocki i zatim sve teo iznose superponirati. moci cemo svaku konfiguraciju naboia razbiti na niz-tockasrih naboja..: z z os . Konacno. rnozerno presieci ravnomierno nabijeni vrlo dugi stap i odbaciti krajeve.

ds=j F· e J r -- Qo' E· ds. Zamijenimo 04 n granice a e integracije u Qo c do a.45. odnosno AWk=O. cos f3 • ds. 2. BUd UCI d a smo ramje prove d enom racunskom manipulacijom oko. Ta energua naziva se potencijalnom energijom naboja u elektrostatskom polju.. r !"" Uz granice.._ . bude: a a Nakon ovih uvodnih napomena prijedimo na nas zadatak. "'" i odnosno: mv dv=d 'f-. __ . da je veza izmedu Ii i Qo . • ds-]. pa ga prepustimo njegovu utjecaju.. ds-l-F ~F . prema drugom - E .. Prerna tome: mv2 mv2 mvdv= mvdv= 2a--f=Wka-WkC=IlWk. Tada je Wka= Wke. a ne podintegralnih funkcija.. c { 81. a za nas osobito zanimljiv.v u integralu . a ~o je. a po karakteru je analogna potencijalnoj energiji utega u gravitacijskom polju. a prilikom kojeg pornicanja se svladava djelovanje sile elektricnogpolja. pa prerna tome i QoE. Promotrimo sada poseban. ir IlWk= . ds= odnosno: e ~ Qo . promijenimo predznak integrala. v . . morat cemo gornji i E ds i pri tome. ona ce se d·v Fs=Qo' E· cos «+F' cos {3=ma=m '-. V • d V= 88. Da bi energiie na pocetku i na kraju puta bile jednake. ~naka jednakost~ de facto proveli supstituciju varijabIi. dV ds FIl=m . .. s f "c razliku kinetickih energija naboja u krajnjim toekama pro- f ". Kao ~to se potencijalna energija utega dobiva transformacijom rada koji je potrebno izvriiti dovodeci uteg uz pomoc vanjske mehanicke sile iz neke referentne tocke u onu u kojoj promatramo potencijalnu energiju. tangencijalna komponenta (u smieru gibanja ds) rezultantne Newtonovu aksiomu: sile bit ce... sluca].' toeki prostora. a ~m . ~ Qo . -+ ~ocimo. cos IX. ..~F . dt -e E dan u svakoj sto prosireno faktorom d s i sredeno daje·: ds . d " dt s 1IJ7ve strane.. dobit cemo: 203 ]- . cos IX. RJeienJe Ako slobodan naboj +Qo dovedemo u neku toeku prostora u kojem postoji elektrostatsko polje. tellino Ii izvriiti energetsku bilancu citavog puta s izraz integrirati: 202 }_ Zadrzimo se malo na ovom mjestu da bismo neke stvari bolje istaknuli. dtds dV ds IX. dakako.2. naravno. Ako je morati prilagoditi sili QoE.. a to znaci da nabo] doveden u bilo koju toeku polja ima odredenu akumuliranu poeetnu energiiu na racun koje se rad obavlja. . tako se i potencijalna energija naboja dobiva na raeun rada izvrsenog prilikom pomicanja naboia od referentne toeke do tdcke u kojoj promatramo njegovu potencijalnu energiju. nego brzinama Ve i Va U tim tockama. i odgovaraiuci rad.45. prema pravilima integral- nog racuna. u potpunom skladu sa zakonom 0 odrianju energije. Prilikom pomicanja vrii se. -·-=mv-. u kojem su sile F i QoE tako medusobno ugodenena putu s da prilikom pomicanja naboja od c do a ne dolazi do promiene kinetieke energije. ds=QoE cos cos f3 ds. njegove gramce nece biti odredene sa Cia. . . integraclie integrala s desne strane znaka jednakosti oznacene sa cia mozemo pisatr: ' a a IX.k1e. preko Po ovom izrazu promjena kinetieke energiie naboja na djelicu puta ds jednaka je radu sto ga obie sile zajedno izvrSe na toj dionici. ono ce na naboj djelovati silom i pomicati ga u skladu sa smjerom djelovanja polja.~ Qo E COS e ds+ ~ F COS e f3 ds.... -=m dt ds ds dV . ds. i to taka da. E . sila F nece moo biti bilo kakva. zbog AWk=O. (~2 c )=Fs... Edana u indirektnom jednakosti integrala.. ~a. obliku. . . sile Ii i Q moraju biti tako uskladene da eventualno povecanie brzine naboja na jednom dilelu puta bude kompenzirano ekvivalentnim smanjenjem na drugom dijelu. Prema sl. __ . E . . ~ gdje AWkoznaeuje matranog puta.. cos f3 .. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful