-

.,

PROF. DR. ENVER SEHOVIC
PROF. DR. MLADEN TKALIC MR. IVAN FELJA

,:
"

Osnove elektrotehnike zbirka primjera
PRVI DIO
II IZDANJE

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1984

w
j

.. w

,I"'":

Q

I

SADRZAJ
I. ELEKTRICNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 1.1. Uvodni primjeri 1.2. Elemeetarni strujni krugovi 1.2.1. 'Ohmov zakon 1.2.2. Sastavlj~. struj~. ~goyi. 1.2.3. Naponski 1 strujru izvon 1.2.4. Elementami strujni krugovi sa vise izvora 1.2.5. Potencijali i potenciialni dijagraini 1.2.6. Rad, snaga i energija -~~ 1.3. Analiza linearnih mrefa istosmjerne struie c 1.3.1. Direktna primjena Kirchhoffovih zakona 1.3.7. Metoda konturnih struja 1.,J.3. Metoda naponaevorova ......•..................................... SlJ..4. Metoda superpozicije (1.3.5. Theveninov teorem . -'-..J~3:6. Nortonov teorem 1.3.7. Millmanov teorem 1.3.8. Zadaci .' 1.4. Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne sttuje . . , . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 24 24 27 50 59 64 77 88 88 93 100 107 111 120 126 130 155

a
i C

b

b
"j....
C

2. ELEKTROSTATIKA
2.1. Osnovne velicine elektrienog polja 2.1.1. Vektori Ei 2.1.2. Elektriena polja u nekim specijalnim slucaievima 2.1.3. Elektricni potencijal 2.1.4. Polie na granici dvaju dielektrika 2.2. Elektricni kondenzatori 2.2.1. Kapacitet kondenzatora : 2.2.2. Nabijanie, izbijanje i spojevi kondenzatora 2.3. Energija elektrostatskog polja ,

.

177 177 177 191 201 221 226 226 231 247

D

"

. . . . . . .

.

.1:;

L

t...
\

.1. MAGNETIZAM

,'

,

,

,

, " , , , . ,., . . . , . . :

.

253 254 289 289 298 302 312

1 t.
J

.1.1. Uvodni primjeri .....•.......... , .1.2. Magnctsko polie u praznom prostoru 3.2.1. Jakost magnetskog polja. Zakon protiecania ,. , 3.2.2. Jakost magnetskog polia, Biot-Saaartov zakon 3.2.3. Magnetska indukcija. Magnetski tok ,., .1.3. Elektromagnetska sila 3,3,1. Elektromagnetska sila na naboj , , .. , 3.3.2. Elektromagnetska sila oa sttuju ....•. , ....•••.....•...

" i

C

,

,

312

316

h
-r'

7

I

.......

3.4.2. Vodljive konture u vremenski prornjeniivom 3.4.3. Induktivitet i meduinduktivitet 3.5. Materija u magnetskom polju 3.5.1. Feromagnetizam 3.5.2. Magnetski krugovi 3.6. Energija rnagnetskog polja 4. RJESENJA 4.1. Elektrlcni krugovi 4.2. Elektrostatika 4.3. Magnetizam "

3.4. Elektromagnetska indukcija 3.4.1. Kretanje vodica u mirnom magnetskom poliu

magnetskom

polju

. . . . . . .

. .

331 336 341 341 351 365 375

324 324

istosmierne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..................................................

375 379 381

1. .Elektrieni krugovi istosmjerne

struje

....
.... ._

Polazeci od atomisticke koncepcije 0 strukturi materije, elektricki neutralnim nazivamo tijelo s jednakim brojem elektrona 1 protona u niegovim atomima. Pod pojrnom elektricki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narusena; pozitivno nabijeno tijelo ima visak protona (pozitivnih naboia), odnosno manjak elektrona (negativnih naboia), dok je kod negativno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbudena stanje, sto se ocituie djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, nanaboj ne bi djelovala nikakva sila. Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; one prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom

...

F. Tako uzbuden prostor nazivamo elektricnim poliem ientom sile na naboj i samog naboja, dakle kao: ..... P
E=-

E i definiramo

ga kvoci-

Q

Ako se u prostoru s izgradenim elektricnim poljem nade veca kolicina slobodnih naboja, oni ce se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotno od smjera djelovanja polja (negativni naboii), Da bi se kvantitativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih eestica, uvodi se velicina [akosti elektricne struje 1 kao:

1=2..,
t

dakle kao kolicina naboja koia prostruji nekom povrsinom u t sekunda, podijeljena s tih t sekunda, uz uvjet da strujanje tece vrernenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: i (t)= dq (t) .
dt

Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile elektricnog polia obavlja se neki rad. Izracunavanie njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasicnim metodama mehanike, putem urnnoskom sile, puta i kosin usa kuta rnedu njima, odnosno opcenitije integralom: A=)

(....

P·ds=J

.... f
II

Q·E·ds.

.....

-+

6

jer je na njima udaljenost od Qo konstantna. koja se nalazi u polju naboja Qo i cije su dionice 1-2 i 3-4 dijelovi pravaca sa siecistem u Qo' a 2-3.. Obavivsi to i orvorivsi mogucnost mjerenja bilo kojeg napona...?-. I<akll su ovdjc i sila i put orijentirane velicine. puta i kosinusa kuta medu njima.. b Q a Zadano: Qo=4' T2=1 nazivamo elektricnim naponom izmedu krajnjih tocaka puta s. dakle umnosku iznosa sile P. . cos oc. . i to kao umnozak projekcije sile u smieru elementa puta i samog elementa puta (F . odnosno 4-1.. cos elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima...=jedinicni Koliki. 1 "-"" 3 . . l.. 4·7t·€o·r2 geornetrijskoj .lb) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim tockama konture 1.2 -: 3 ~4 -I.. prvo treba reci nekoliko rijeCi 0 principu kojim cemo se koristiti. Ako se. .J Rjesenje PoznavajuCi izraz za polje tockastog naboja. Elektricno polje proizvcdeno i mijenja se u zraku po zakonu: E= 1) tockastirn nabojem Qo Qt/ ima radijalan smjer . koji u odredenom. Razmisljamo: ako u istom vremenski nepromjenljivom polju. mozemo naci i silu na naboj Q. Taj kvocijent U=A 10-12 As _ apsolutna dielektricka Vm vektor radijalnog smjera. b 10-9 As m Q=5· 10-7 As T1=2m . ds .1.. 1. s . . onda ima Q smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici. dakle kao F (ds . . Vektor te sile imat ce razlicite vrijednosti duz putanje 1-2-3-4-1. SI.radizvrienprilikom'pomicanja naboia Q po konturi 1-2-3-4-1. ie po definiciji jednak: apstrakciji. skalarni produkt vektora site F i vektora eleruenta puta koii je po definiciji jednak F·. na primjer. ali ce se zato iznos mijenjati. odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta. Analiza strujnih krugova prijeci ce zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima.ilumim . a. pornocna velicina... 1. dobit cemo konstantnu veliCinu. ro' Nabiiena kugla ponasa se kao da ioi je sav naboj koncentriran u sredistu.. s=F . u realno] F . Naznacene sile i elementi puta ds daju bazu za izracunavanje trazenog rada. Na dionicama 2-3 i 4-1 niegov ce iznos biti konstantan.. Uz dva puta veci naboj..1.1. time ce se izbieci slozena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija. pa zbog toga kad god govorimo 0 tockastom naboju dorneni. brzo cerno doci do odgovora. Pogledajmo sada sliku l.. . i rad ce biti dvostruk. gdje su: r=udaljenost Eo=8.. ds. duzem iIi kracem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s. Sto smo time postigli? Krenemo Ii obrnutim redom. kao sto vidimo.. dakle kao: A=F· s. cos oc) . . kao 0 produktom vektora F i s. velicinu "umjetno« dobivenu dijeljenjem fizikalnih kategorija rada i naboja i neovisnu 0 iznosu pomicanog naboja. dijelovi koncentricnih kruznica sa sredistem u Qo? (s1. tu istu relaciju mozemo izraziti sk. dakle. koji -> -+ -+ . izvrsenl rad podijeli s nabojem. ... Buduci da se u praksi redovno susrecemo s mnogo nab oja. . koja omogucuje brze i jednostavnije odredivanje rada.1a). razmatranja prebacujemo iz vektorskih velicina polja i sila u skalarne i lako mjerljivc velicine napona i struja. ova relacija nije najprikladnija za primjenu. rnoze izmjeriti nekim instrumentom. Na dionicama 1-2 i 3-4 smjer ce biti isti (na svakoj od njih). Medutim.. cos «).cos oc ..J a.. i to preko jednog etalona. rad je [ednak umnosku sile. obradujemo zapravo. U slucaju kada gibanje tece po pravcu i kada je sila duz citavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru. Ako se kvocijent!!. Izrazom F· ds uveden je tzv.: 2 .e. nabijenu kuglu. ~ ~ ~ z. Zato je uvedena nova. dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa. 10 . i to po istom putu.. UVODNI PRIMJERI 1. IX.. " -. obavljeni radovi imat ce razlicire vrijednosti. . t.. rad postaje: A=U' Q=U· I· t~ a snaga: p=A=U' I I Ovim zahvatom.854' od tog naboja konstanta Skalarnim produktom F· d. a moze se. . ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sile.

Prema tome. 1 pa ie on d a: x2 a b QQo A34---. iii i po iznosu . zbog vrlo sitnih odsjecaka mozemo '"" smatrati da se. Kako je polje tockastog nabojaradijalno. Ukupni rad dobit cerno zbrajanjem ovih dijelova duz citavog puta s. i po smjeru. . Taj rad bit ce samo dio ukupnog rada A. elektricno polje ovdje nije kadro izvrsiti trazeno pomicanje naboja kao 8tO je to bio slucaj na dijelu 3-4. 3-1 J F . rad na tom dijelu dohit cemo kao: A34 = .. tako da je: Na dionici :1-4 bit cc. i kod infinitezimalnih odnosa izlomIjena i stvarna krivulja s ce sc preklopiti. -+ ubrzavanja. duz svakog od njih. a ne na sve njih zajedno. Radovi izvrseni na putovima 1-2 i 3-4 imaju.-- tako da je onda: Kada sila duz puta nije konstantna. a drugome negativan predznak. Sila elektricnog polia usrnjerena je od 2 prema J. dakle da ie Dna ostala konstantna i po iznosu i po smjeru. Kad bisrno. put (neka krivulja) bit ce bolje aproksimiran. .. 5to smo time dobili? Dvoje: prvo.. pitanje je od sporednog znacenia. posebno. dok je na putu 3 -4 polje tu energiiu "vratilo" vrseci rad A34• Da bi se ova razlika istakla. I drugo.una vrije d nost .. da bismo pornakli naboj Q iz 1 u 2... Medutim. Uvodeci tako pojam pozitivnog i negativnog rada... Na ovom dijelu situacija je nesto drukCija.. vcktori usmjereni II istorn pravcu.. Time svjesno unosimo odredenu pogresku. bilo po iznosu. . rjesenja. :> • Pogledajmo sada sto je s radom na dionici 1. bitno je sarno da se jedanput usvojene konvencije dosljedno drzimo . pa ce na svakom odsiecku kur (I. zbog specificne konfiguraciic... sto su odsiecci manji. ga prikazati kao vektor Koristeci se ovim svojstvima zakliucuiemo da duz svakog od njih imamo zapravo iste prilike kao i u slucaju konstatne sile na citavom ravnom putu 7. I ntegra I· tipa J a b dx .--- .1 --. sila nije stigla promijeniti. Pretpostavliajuci da citateli niie podrobnije upoznat s metodama vise analize. Rad A12. Drukcije receno. mozerno napisati i izraz za rad izvrsen na putu d7. Vratimo se nasem problemu. . Na dionicarna 2-3 i 4-1 sila ce biti okomita na svaki odsiecak puta ds. pa ce dijelovi rada dA biti jcdnaki nuli...-. . htjeli smo ilustrirati osnovnu ideju postupka kojim cerno se dalje sluziti. sto ce ga izvrsiti sila F.. rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjecaka ds. mijenjaju i F i d7. sto rnatematika svakako omogucuje. rad postat ce: =F . a pogotovo ako jos ni put nije ravan. biti iednak nuli. Ako je rezultantna sila na svakom mjestu jednaka nuli. jer ni jedna ni druga velicina nisu iednoznacno odredene. u ovom slucaju. mozerno . U ovoj posljednjoj odsjecka relaciji treba imati na umu da se duz puta s od odjecka do '. dok se kretanje treba obaviti u pravcu od 1 prema 2. ako je svaki odsiecak ravan.. Ocito je..o (I I) r2 r1' s: Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo : A34=90' 10-7 VAs. Zbrajanjem samih nula dobiva se opet nula. uvrstiti u njega. pa cerno ga oznaciti sa dA: dA=F' ds. Izlaz iz te situacije pruza slijedeci postupak. ds . = 3-1 J Q . bilo po smjeru. relacija A vise ne vodi do . ds > cos rt... Dok je rad AM izvrsilo elektricno polje svojom silom na naboj Q. morali smo izvrsiti rad crpeci za to potrebnu energiju iz nekog vaniskog izvora. je rijec 0 sumi infinitezimalnih velicina... Prcma tome. oznacuie integralorn: A = J F· ds= J F . .. obicaj je da se jednom radu pridijeli pozitivan. Preostaje jos sarno da se izracuna vrijednost ovog integrala uz zadane konkretne uvjete... naime. Napominjemo da se to odnosi na svaki odsjecak . Kojemu ce se koji predznak pridijeliti. kad . cos mozemo sada pisati: 0'. a to se. A12=-A34• 13 l2 .4·7t'·J. . postizemo situaciju u kojoj je moguce naboj transportirati iz I u 2. bit ce zbog F= -F' i Zaustavimo se na tren pri ovom rezultatu. dakle. . . postoji medu njima ipak jedna bitna razlika. Medutim. iste iznose. gdje su se sila i put podudarali. Ova sila mora biti barem jednaka sili polia u svakoj toeki puta 1-2 i suprotna po smieru. a da pri tome ne dode do niegova S1-2=SS-4: .. E ds .. htjeIi upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi sc odmah pitanje koju silu F i koji put -.2. Prema tome. rad A12 izvrsen je utroskom neke vanjske energije. oznaku elementa puta ds sa dr. (iznos vektora ~ uvijek je isti). odnosno i F i cos rt. Mjesto da racunarno s citavirn putom s. Izrazimo Ii podrucie integracije 3 -4 zamijenimo u ovom speciialnorn slucaiu AS4 udaljenoscu r1 i r2. rid. da mi izvana nekom silom F' moramo savladati djelovanje elektricnog polja i pomaknuti naboj Q iz 1 u 2. cos s ("'-+ (" ex.

Rjeienje Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje. r ...:' .. znati procitati. (U strujnim krugovima ono nastaje u izvorima elektricne energije kao posljedica odredenih elektromagnetskih. nego sarno to da narn se onoliko rada "vraca" koliko prije toga energije utrosimo na savladavanje siIe elektricnog polja.. I QE . totlca a 0 polosaiu tocke a.2a. on ce biti podrobnije razraden)..1 jednak nuIi dade se prosiriti i na konturu proizvoljnog oblika u vremenski nepromjenljivom elektricnom polju... u ovom slucaju stranog polia H'.-izwsit:¢~orad:' Q. totka nazivarno potencijalom u tocki a. Ako je konacna potencijalna energija pozitivnog naboja Q veca od pocetne (Wpb> Wpa)..1. tocka C. ona ne znaei da nije izvrsen nikakav rad. Na koji je nacin to strano polje stvoreno. . Da bi doslo do pomicanja nabijene ccstice na putu t -2. u buducim cemo izlaganjima upotrebljavati indeksiranje umjesto oznake za funkcionalnu ovisnost (umjesto cp (a) pisat cemo tpa).J ]=Q.. Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vrsi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim naboiem situacija je obrnuta). imat cemo: Wp=Q. Ako naboj Q povucemo duz konture 1-2-3-4-1 odredite kakve naponske prilike vladaju u njoj. smjer kojega je suprotan od E. totka fE' z . bit ce: koji se. . nairne. Da bismo oznaeili potencijal neke specificirane tocke. Uab=CPa-CPb). Zavrsavaiuci ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (u poglavlju 2.. vrseci rad na raeun prethodno akumulirane potencijalne energije. t'~ .... na ovom mjestu necemo ulaziti. U danom elektrienom polju i uz definiranu referentnu tocku iznos odredenog integrala I I I . Uzmemo Ii naboj Q pa ga.. ! I = W p (a) = _ Q )H'~ " " 'j j I ref. . akljuCit cemo da ce naboj z Q.) Potencijalna energija u tocki a bit ce dakle: Ovu nulu treba.2-3-4-1 A=A12+A23+A34+A41=O.. 1. toplinskih i drugih pojava.Prema tome.. rnozemo odrediti na svakom mjestu u prostoru. kemijskih. To znaei da je ona posljedica postojanja nekog elektricnog polja.. ...ds=~Q'J E· ds ref. a. )E. dovedemo iz neke referentne tocke u kojo] je bio u stanju mirovanja u promatranu toeku a. pretvara u potencijalnu energiju. I . i tada c~ biti Uba>O. . medutim. ono ce ga vratiti istim putem natrag. totka ref.) I konacno. b a b) a A = J F. potencijalna energija se smanjuje.3. 14 ... odnosno Wpb=Q . kao razliku krajnje i pocetne potencijalne energije..ds ovisi ref. cp=-.. Pomaknemo Ii zato naboj iz a u b.9 " I s I I Wp (a)=A=Q' [- Velicinu q> (a) ref. kad se nade u svakoj od njih.pa. dakle. PiSuCi opcenito. u sto. jer zelimo sarno ilustrirati osnovne pojmove.J • b Ql~-Qe j !. a to znaci da rad vrsi sila elektricnog polja. Kazimo jos nekoliko rijeci 0 sili F. a 'P (a).... zbog zakona 0 odrZanju energije. Ta narn okolnost dopusta da za referentnu tocku izaberemo bilo koju tocku. i to tako da mu ne promijenimo kineticku energiju.. e Wp Q " s tim da cp. naboj djelovanju polja. 1. djelujuci silom P' = -QE. iz prethodnog zadatka.. 1-. cp. . Uz Uba<O. u ovom trenutku za nas nije bitno. kao sto je to na primjeru polja tockastog naboja Qo naznaceno na s1. Napon Us« mozemo.2. uvedimo prvo pojarn potencijala. rad Aab na tom putu moci cemo izracunati. ako naboj zadrfimo u toeki a. interpretirati i kao kvocijent rada i naboja: Uba Aab Wpb-Wpa Q Q i f«1ca aJ SI. Izborom neke druge tocke svi ce se potencijali promi15 .pomak ce se oeito izvesti na raeun neke vanjske energiie.. relacija koja kaze da je ukupan rad u konturi 1-2-3-4-1 sa sIike 1.. referwtma to&> re_tna at'· .. tako da svaka toeka u prostoru ima jednu i sarno jednu njoj svojstvenu numerieku velieinu cp (a). dakle: Aab= WpbWpa=Q' (cpb-cpa)=Q' Uw.. imati potencijalne energiie Wpa=Q . u nacelu. cpb. Promotrimo li sada tocke a i b s potencijalima cpa i CPb.. a ne njihovi apsolutni iznosi. ukupni rad u konturi 1. napomenimo joil da ce nas u praksi redovito zanimati razlike potencijalnih energija. sila koja vrsi pomak mora imati takoder elektricki karakter. JCI' iz razlika odredujemo radove.. .. medutim. gdje smo sa Us« oznacili napon izmedu tocaka b i a i definirali ga kao razliku njihovih potencijala (po definiciji je: Uba=CPb-CPa. "" .2. (Prepustimo Ii.. koristeci se relaciiom kojom je on uveden.

bit ce : pa je: WP3-WP~=0 'P3='Pz=+24 V Naponi na pojedinim dionicama bit ce tada: Au U21=-='P2-'Pl=+ Q T=_2Q_=25.2h). Koliku je energi]u potrebno dovesti iz nekog vanjskog izvora da bi naboj Q=5 to-·? As u 50 sekundi izvrsio 2· 106 obilazaka konture 1-2-3-4-1 iz o . tocku 1. zbog sudara s cesticama rnateriie. .' ubrzavanje ometano... Izracunajmo sada ovu energiju na drugi nacin. totka £:NERGIJA Zamijenimo opet ds sa dr i oznacirno granice integrala koordinatama rl> r2 i r:l: SI... Druga napomena odnosi se na brzinu naboja Q.ds. Uzmemo Ii proizvoljno da se rcferentna tocka nalazi na udalienosti ra=3 m (kao sto je to pokazano na sl. tpl= - J Evds ( . lake odredujemo energiju koju je potrebno dovesti za podrzavanje tog strujanja. a ne na jedan naboi u gibanju.. dok je na preostalim dijelovima njegova brzina konstantna.. 16 Kada govorimo 0 struii.... Kako tim putem u 50 sekundi naboj prolazi 2 . ukupna utrosena energija bit ce: W=2· 106• W12=18 VAs.. ' Rjesenje Na dijelu puta 1-2 potrebno je. pre-na definicijskoj relaciji.zbJrka prfrnjera 17 ..50=18 a A Q VAs. 106 puta.. kao sto smo vidjeli.. utrositi energiiu W12=90 . na primjer. Ova posljednja relacija predstavlja zapravo naponsku interpretaciju Zanju energije.3. koia je onda. ~to se i inace radi kod strujania u vodieima gdje je. jedan za drugim. U takvim shreajevima operin: se sa sredniorn brzinorn kretanja naboja. dobili bismo. U referentnoj toeki. konstantna. naboj Q razbiien na niz manjih naboja. pa ce pojedine njihove razlike. Na dionici 3-4 on ce biti ubrzavan. tocku odabrali. (. tako da bi naponi opet imali iste iznose.106 tako da ce zbog toga struja II) S biti: I=~=20mA. Rezultat se podudara s onim 8tO smo ranije izracunali. medutim.. Pri tome treba imati na umu cinjenicu da ovdje. a to znac] i razlike potcnciialnih energija naboja. 1. tp2= . totka 2 VANJSKA w ref. T Polazeci od izracunatog napona U21 i struje I. 10-7 VAs da bi se doticni naboj pomakao iz 1 u 2. Kretanje nab oja Q dut konture mozemo shvatiti kao strujanje naboja.. a tako i mora biti jer je rijec 0 istoj stvari izrazeno] na dva nacina... Wp i 'I' su. ostati nepromijenjene. 2 Osnove elektrotehnlke . raeunanie energije iz struje ima svoje puno opravdanie. Provedenim racunorn za vrijeme TUleta je u obzir prosiecna iii srednja brzina kretanja. Shvatimo Ii..3.. 0 zakona 0 odr- Da smo za referentnu moze Iako provjeriti. Opisani sistem mozemo shematski prikazati kao 8tO je to ucinjeno na sl. Vratimo se sada nasoi konturi 1-2-3-4-1. kazimo ito. mislimo na relativno kontinuirano kretanje nabijenih Cestica.. ref. Njezin ce iznos biti: W= U21 • I· t= 18·20· 10-3. irnat cemo: 1 prethodnih zadataka? 1. . J edan kompletan krug naboj ce prevaliti u: J 8V - Kako se prilikom pomicanja naboja Q na dionicama 2-3 i 4-1 ne obavlja nikakav rad..3 . prolaze opisani put. 1. 8tO se 'P1=9'4=0 V 'P2='Pa= + 18 V. koii.1..10-6 2.jE. kao uostalom i u svakom drugom 1) ~U=~ -=0. kao statistia<:a veliCina.jeniti za isti iznos. jednaki nuli.

. 10-3 As u izvoru utroseno 0. dozivliavao sudare s cesticama materije i gubio brzinu. U protivnom.. . na primjer.) Zelimo li.. polje Eu njemu slabi. b. . pa cemo zato moci izracunati i napon na njegovim krajevima. biti [ednak povrsini trokuta O-QoU21. Dionice 2-3 i 4-1. ~o opet znaci da moramo u izvor ~<!~~~tfl:UlO polje E' posredstvom odredenih kemijskih elektromagnetskih.1"'. uocit cemo da u njemu postoji 2· . Ne zaboravimo..4c). lAd). izvor mora dati upravo onoliko energije koliko se na potrosacu "potrosi".. potrebno je na njih djelovati elektricnom silom. _--------_ •• _---_. te pod djelovaniern rezultantnog polja dolazi do ponovnog razdvajanja naboja i njihova gomilanja na krajevima I i 2. koliki napon U2l vlada na njegovim steza1jkama? Koliko je energije potrebno dovoditi izvoru ako se zeli. a. Ako je petrosae trajno prikljucen na izvor. Ovako razdvojeni. kroz njega ce naboji traino struiati. (Na pozitivni pokusni naboj u prostoru izmedu I i 2 oni bi posred- ~()milaju na kraievima 1 i 2. "Gubitak" kineticke energije naboja pretvarao bi se u topIinu. Izvrseni radovi dA12 podiielieni s pripadnim dQ. l. doci ce do gibanja pozitivnih nosilaca elektriciteta u smjeru od 3 prema 4. Ako ie za razdvajanje iste kolicine pozitivnih i negativnih naboja Qo= 12 . d da u potrosacu ne postoji ugradeno strano polje if. toplinskihilidrugih efekatac.4b). porernecena je ravnoteza. l. Da bi se iste kolicine naboja dQ kontinuirano dopremale na krajeve izvora u toku procesa. Na osnovi grafickog prikaza navedenih odnosa. . 1. kao zbroj svih elementarnih radova dA12 predocenih srafiranim pravokutnicima. l. C. Pogledamo Ii sistem kao cjelinu. 2Al . uti 2 prema I.. . ubrzavan poljem. dobiti rad. Zatvaranjem sklopke naboji se prosiruju na krajeve potrosaca 3-4. koje ima smier stvom svojeg polja E djelovaIi i'. nalazio vodic. oni tvore polje E. dakIe d:~2. naime.4. dakle: A-odakle proizlazi: U2l~O .I sistemu.72 VAs. prikljucen je preko sklopke S petrosae. jasno vidimo da ce ukupni rad Au. dakle. silom prema "dolje".4a).. koji ce biti to veci sto je kolicina vee nagomilanih naboja Q veca. na kojima se ne obavlja nikakav rad. on opet sa svoje strane mora izvana primiti istu kolicinu energije. Na dijelu puta 3-4 polje obavlja rad. dolazi sarno do pretvorbe energije iz [ednog oblika u drugi. oslobadajuci pri tome energiju (kad bi se na tom rnjestu. u krugu odrzavati konstantna struja 1=0. proces neutralizacije raznoimenih naboja prilikom njihovih susreta. Say rad utrosen na razdvajanje naboja ostat ce ocuvan u obliku potencijalne energije izvora. s1. IZVOR POrROi4C EL£KTRtCNE ENERG/JE £L£KTRitN£ ENERG/J£ EL£KTRCNE £NERGUE 4 . Ista je situacija i s negativnim nabojima na drugoj strani. Izmedu pozitivnih naboja na jednoj strani izvora postdj~ odbojne sile koje ih nastoje rasporediti po 8tO veco] povrsini.Neka ono ima smjer od 1 prema 2 (sl. Odlaskom stanovite kolicine naboja s krajeva 2 i I na 3 i 4. ako ih ima.) Porastom kolicine razdvoje-+ -+-+ nih naboja jaca i intenzitet polja E.. 9braz'it}t1ei i u niemu elektricno polje E. Kako E i E' imaju suprotan smjer. da na potr08aeu tece suprotan proces. pa ce i u izvoru dolaziti do ponovnog i neprekidnog stvaranja novih parova pozitivnog i negativnog naboja. Buduci d) d 10._/~·'· -+ . Pri tome cemo morati imati na umu i spomenutu Cinjenicu da s gomilanjem razdvojnih naboja raste i polje E od nule do neke maksimalne i ravnotezne vrijednosti. kao 8tOje to pokazano na s1... Podrijegovim djelovaniem razdvajaju se pozitivni i negativni elektricni naboji i 1& . ocito je da ce se gomilanje naboja na krajevima I i 2 zaustaviti onog trenutka kada polje E iznosom dostigne Rezultantno polje u izvoru postat ce tada jednako nuli.. predstavljat ce stoga nap on izmedu • • • 1.-'. naboj bi.. mozemo shvatiti kao medij kojim je petrosae prikliucen na izvor i koji omogucuie. jer nema sile koja bi izvrsila potrebno gibanje. s ciljem da se ona ponovno uspostavi. • IZVOR ELEKrRltN ENERGUE ParRO~A{. u ovom slucaju bez gubitaka. danog na s1. koja bi se opet mogla iskoristiti na neki drugi nacin.4 A uz nepromijenjen napon? S polova izvora.. dakIe kineticku energiju.4. te ce dalin]e pritiecanie naboja biti onemoguceno. njegove se zalihe. Da bi to mogao. iscrpljuju. u potrosacu elektricne energiie.uz zanemarene ostale gubitke. medusobnu izmjenu energije. Na izvor elektricne energije. odnosno negativnih od 4 prema 3. nakon zatvarania sklopke S. 19 . bit ce potrebno obavljati sve vece radove. Kako je F: ostalo nepromijenjeno. ~t=u U21 ---_ a) b) U~1 ==--='1'2-'1'1' Qo 8tOnakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: U21=120 V. uz uvjetno shvacen pojam "potrosaca". U isto vrijeme i u izvoru nastaju odredene promjene. Pogledajmo sada 8tOse dog-ada nakon zatvaranja sklopke S._ - c) Rjesenje SI._--- IZVOR ELEKTRftN£ £N£RGU£ Q . Da bi se u elektricki neutralnom tijelu izvora razdvojili pozitivni i negativni naboji.

: 1 b) vanja gibanja u jednom pravcu. ··aJii. Na izvor elektricne energije. 0) . obavlien na relaciji a-c. a to opet znaci da ce izmedu njegovih krajeva a i c vladati nap on jednak naponu izvora. 1=48 VAs. 1. najcclee toliko maleni da se mogu zanemariti u odnosu na rad izvrsen na samom potrosaeu.. i cinjenice da je ukupan rad. koje se stvara u potrosacu nakon zatvaranja sklopke. b i c. odnosno da ce biti Ue« = 12 V. Koliki bi nap on mjerio voltmetar prikljucen izmedu tocaka a i b.2 Ubc=+7. ni na njegovim dijelovima. neki se cak i vracati. cvrsto vezane u jezgrama pojedinih atoma.. prolaskom kroz petrosae.4 .8 Uab=+4.5.6 m. morat cemo svake sekunde izvoru dovesti energiiu izvana: W = U21 . d"lildeikineticku ehergiiu~ odbiiati se. Zbog konstantnosti presjeka potrosaca.~. po II Newtonovom aksionu. dan jeshernatski prikaz opisanog strujnog kruga. Da bi se u krugu odrzavala konstantna struja 1=0.-m:ijenjati smjer kretanja. r-. elektricno polje nije kadro pokretati.5b). Buduci da se energija ne moze niti unistiti mti stvoriti. a.ojeje sazdanotijelo potrosaca. bit ce jednak nuli.kontinuirano strujanje naboja.. Time zapravo umjesto stvarnih brzina. Naponi Uab i Ubc ovisit ce 0 duzinarna /1 i /2' Na vecoj duzini izvrsit ce se veci rad prilikom pornicanja naboja. doci ce do pomicanja tih negativnih naboja u smjeru suprotnorn od srnjera djelovanja polja. bez izvoda a. t= 120 . napon na njemu. a /2=0. Elektricno polje. Sl.-od-stalriifu djelovanjem elektricnog polja bit ce prisutna tendenciia usmjera20 odakle nakon dijeljenja s Q izlazi: Uba+Udb=Uca Uba: UCb=/l:/Z' Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo: odnosno: Uba=-4. Pozitivne naboje. Kad smo tako dobili sliku 0 fizikalnim zbivaniima u vodu i potrosacu. 1 ..8 V.4 m. svako tijelo. . Zbog velikog broja elektrona i relativno velikih dimenzija tijela u kojima se sve to zbiva (velikih u odnosu na dimenzije elektrona).J .materije od l<. ni nil citavom potrosacu.ih sudara s cesticiiUii. b Rjesenje Kada je sklopka S otvorena.QYIl. No svima njirna je svojstveno da energiju dobivenu iz izvora prolaskom struje pretvaraju u odredenu vrstu rada. kao sto je to pokazano na slid 1. P=-=U21· t odnosno snaga izvora: W 1=48 VA. tako da je brzina kojom se energiia pretvara urad. koje cesto nazivamo j05i padovima napona.. dakle. mozemo. mozemo odgovoriti na postavljena pitanja . djeluje na naboje u njemu odredenom silom. postoie.. Tvrdnju da se u vodicu zbog djelovanja elektricnog polja elektroni gibaju konstantnom brzinom (a ne ubrzano) treba. interpretirati ovako. kad na njega djeluje sila. i to pozitivnih u smjeru. koji ima stalan napon U= 12 V prikljucen je preko sklopke S petrosae u obliku metalne zice duzine /= 1 ~ k?':lstan~nog p~esjeka i nacinjene od jednog materijala.5a). . 21 .. 0. Na potrosacu su napravlieni izvodi za prikliucak voltmetra na mjestima a. na njemu ne obavlja rad. UCb=-7. ocito je da u tom slucaju voltrnetar ne bi mjerio nikakav napon.---. prema tome. u promatranom prostoru nemamo vakuum. . b i c. rnedutim.4 A. mozerno pisati: Aab+Abc=Aac Aab: AbC=/I: /2' [1 c I L . koje od slucaja do slucaja imaju razlicite iznose i smjerove. Na sl. Vanjska manifestaciia ovog mehanizma strujanja i predavanja energije bit ce ocito zagrijavanje vodica. s tim da je /1=0. 1. pa ce i napon biti veci. Buduci da zanemarujemo gubitke energije na vodu..5. Zbog toga ce say rad biti izvrsen na potrosacu. Naponi Uab i Uu. kao kvocijent rada i naboja. V. jedino onda kada kroz petrosae tece struja. svakim sudarom oni svoju izgubljenu kineticku energiju predaju objektu s kojim su se sudarili. Buduci da je po definiciji napon jednak kvocijentu rada i nab oja. Kada bi prostor u kojem se elektroni nalaze bio bez materije. kako bi razmatranja bila jednostavnija. Napominiemo da osim ovakve vrste potrosaca (omski petrosae) postoje i drukciji tipovi. stirn da u njemu postoji polje forrnirano izvorom. naime. No zatvaranjem sklopke situacija se rnijenja. Kako. b i c. dobiva odredeno ubrzanje. doslo bi do njihova ubrzavania djelovanjem sile elektrienog polja. a negativnih suprotno 011 smiera kazaljke na satu. elektronima pripisujemo neku prosiecnu brzinu. kroz petrosae ne tece struja. kao sto vidimo..2 V V. [ednak zbroju radova na dionicama a-b i b=c. i to prosjecnu i po iznosu i po smjeru. tt': Q i c? '''OR n£KTRltNE ENERGIJE 5 t. tako da uvijek mozemo govoriti 0 naponu na potrosacu kao 0 kvocijentu rada i naboia. . -. Promotrimo zato malo detaljnije sto se tad a dogada u potrosacu i u vodicirna kojima je on prikljucen na izvor. Vodici kojima je petrosae prikljucen na izvor redovito su nacinjeni iz takva materijala i takvih su dimenzija da gubici energije u njirna budu sto manji (iz svega sto je receno. stvara na njemu pad napona. Nairne. Zbog toga je u praksi udomacena konstatacija da struja. do nesmetanog __ ubrzavanja elektrona ne moze doci zbQgnemin. 1. mozemo smatrati da ovaj proces predavanja energije tece kontinuirano po citavoj duzinl i presjeku potrosaca. i to po citavoj njegovoj duzini. pa se. nacinienog od jedne vrste materijala. Prilikom svako~ sudara elektronicegubiti brzinu.. Kako je rijec 0 metalu s mnostvom slobodnih elektrona. zakljuciti da gubici ovise 0 vrsti i dimenzijama materijala).

....proizlazi iz zakona 0 odrzanju energije i definicije napona.III trcba.i preneseno na drugo tijelo.11.5 A i podatak Ta J SI. odredite kojom brzinom. . Elektricnom izvoru privodi se izvana svake minute 330000 VAs mehanicke cncrgije. . Ue« i Ua« bili dani kao UI. 1. nagomilani naboii na njezinim krajevima stvaraju elektricno polje u zraku.. kroz kojega u tom slucalu tece struja [=25 A. 0 . Uzemlienjem tocke a (vidi sliku!) uzima se da je potencijalna energija naboja. kada bismo htjeli pomaknuti neki naboj od jednog kontakta do drugog. za razliku od rada koji se obavlja..6' 10-19 As. Ucd=8 V i UdQ=23 V. Na dva serijski spojena potrosaca. 1i SI.. petrosae koji ima svoistvo da propusta konstantnu struju [=2 rnA. Nairne...1. Us i U3.12.Ubc= +31 V. treba uociti da je rijec 0 radu koji bi se obavio. - 7j . . pa bismo. rl.7. U odnosu na tocku 0. Na kojim se potencijalima nalaze tocke b i c? .1.. tocke a i b nalaze se na potencijalima: 'Pa=+42 V. Polazeci od izracunatih 'Pb i 'Pd.10. U jednostavnom spoju izvor-potrosac svakih 10 minuta ukupno 6. Koliki bi napon izmjerio voltmetar kad bismo ga spojili izmedu tocaka bid? Napon U.1. Analognim razrnislianjem nalazimo: 'Pd='Pc-UCd=+UIla=+23 III' V. medutim.1.5' 10-3 As negativnog naboja. U nasem slucaju. S jednog prvotno neutralnog tijela izdvojeno je 4. koliki rad ce biti izvrsen na potrosacu Ts za jedan sat? <pb= 22 23 .12. 1. ali sarno kroz jedan kratak interval vremena ~t=0. Ako krugom tete struja 1=0. oznaciti sa dva indeksa. kada govorimo 0 naponu na otvorenoj sklopki (i opcenito na mjestu prekida nekog strujnog kruga).. koje je takoder prije toga bilo elektrieki neutralno.8. imat cemo: odnosno: 'Pb.1020 c1cktrona obavi kompletan obilazak strujnog kruga. kad bi Ubc. Da bi se to obavilo. pa ce 'Pc biti:'Pc='Pb. c + 1. Prema tome.J_ . Da 1i SI. Za koliki ce se iznos pri tome promijeniti napon izmedu dvaiu tijela? . Koliki napon vlada na njegovim krajevima? ! 1. jednaka nu1i. 'Pb=+Uba=+46 V. na potrosacu.6. 1. Da je kvocijent rada i naboja koji bi se pomicao bas iednak naponu izvora U. samo 80% od tog iznosa dolazi na petrosae.5 s.Potpunosti radi napomenimo jos da se i na otvorenoj sklopki S javlja napon U. dobit cemo Ubd= +23 V. dvostruko indeksiranje najcesce se izostavlja.3 A. U krugovima u kojima su. '" Rjesenje Uzmemo Ii proizvoljno da se tocka a nalazi na potencijalu 'Pa=O.U2· . Nakon toga prikljucuje se. Tri jednaka potrosaca Tl=T2=T3 spojena su u seriju i prikljucena na izvor U=36 V. kako bi se dobio podatak i uicgovu poluritetu.9. Pomicanjem naboja kroz petrosae Tl od tocke b do c njegova ce se potencija1na energija smanjiti za iznos izvrsenog rada na T1. + 18 V. izrazi za potencijale 'Ph.'Pa= Uba. zbog zadane konfiguracije.54 VAs koja ostaje oCuvana u obliku potencijalne energije sistema razdvojenih naboja.. morali obaviti odredeni rad.6..11.vanjska energija pristize u izvor.. Uz struju [=1. 'Pc i 'Pd glasili bi: 'Pb=+U <pc=<Pb-Ul 'Pd='Pc. Tz i T3 na kojima vladaju padovi napona: Ubc=15 V. Zbog gubitaka koji se javljaju prilikom pretvorbe. . izmjereni su padovi napona U1 =29 V i U2=47 V. prikliucena na izvor elektricne energije. da se 86% vanjske energije pretvara u elektricnu. 1. nejasnoce oko polariteta pojedinih napona iskliucene.) " . "utrosena" je energija od 0. . Na izvor napona U=46 V prikljucena su serijski tri potrosaca T1. . koliki se rad na njemu obavi u tih 10 minuta? (Svaki e1ektron ima naboj qo= 1. Ako je na potrosacu izrnjeren napon U=50 V. koji bi se u njoj nasao.

1. krugom ce poteci struja led. r-------------. odredite R20 i 0:20' ..2. 1=2.14. vee prema njihovoj unutarnjoj strukturi i zakonitostima koje tu vladaju. tako da je: gdje su: R=R20• R=iznos 1X20 R ({)= 120°C)= U2 =R20 [I +tY-zo (120-20)]. Temperatura ambijenta u kojem se nalazi otpor R podignuta je sa {}1 =70°C na &2=120°C. p f?.. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI Rjesenje Iz R20 = P • _!__ nalazimo : S 1=--=45.. odnoso 12=10. gdje su: =specificni otpor doticnog materijala presjek.. razlicite oblike spomenutih karakteristika.Jt J . f?. Najjednostavnija je linearna ovisnost. + Za orpor R ustanovijeno je (!lto se moze i teorijski dokazati) da vrijedi: Rjesenje R20=iznos otpora kod 20°C p SI. 1. U '1' Na osnovi.64m.. Prikliuckom izvora napona U na tocke a i b otpora prikazanog slikom poteci ce struja lab.Ol72 n :m2) promjera d) lab: led = I: 2 @Iab:led=1 :4 d= 1 mm da bi njezin otpor pri 20c e bio 1 n? 24 25 . bit ce uputno izraziti ponasanje potrosaca ovisnoscu struie i napona na njegovim krajevima...-@----. Spojirno li isti izvor na toeke c i d. konstanta R-otporom. koja se analiticki dade izraziti kao : 1 I=-·U.karakteristikom. Razne vrste potrosaca daju... dakle 1=/ (U) . lab i led su u odnosu: a) Ia. a njezin iznos bit ce odreden osobinama i izvora i potrosaca. Ako su instrumenti na jednoj i drugoj temperaturi izmjeriIi U1=U2=40 V te 11=12..14. a odnos 1.U moze se pisatr R 1 U u 0bl'k U R =----. . tako da njihovirn riesa- =temperaturni koeficijent materiiala -L &=temperatura u °C '" Izraz 1=. Ohmovim zakonom.13.. :L .15. Koliko mora biti dugacka bakrena zica (P=O. Buduci da svojstva izvora najprikladnije opisujemo napononi stvorenim na njegovim polovima. re I" aCIJeR =~ proiz azi: I l=duzina potrosaca S=njegov poprecni R ({)= 70°C)= U1 =R20 IJ • [I +0:20 (70-20)] Zakljuceno je da i temperatura utiece na iznos R.82 rnA. U #/ (/) za danu ternperaturu . OHMOV ZAKON Kada na izvor elektricne energiie prikljucimo petrosae. odnosno 1 1 U =1. 1. R gdje su u konstanti R sadrzani svi parametri doticnog potrosaca.1. R P' tome va t· n ja 1.1 1. [I +oc20 (&-20)]. 12 otpora pri nekoi temperaturi {} U ovim dvjema [ednadzbama nepoznanice su R20 i vanjem dobivamo: 0:20. . .2. Potrosaccije je ponasanie uvietovano ovakvim oblikom karakeristike naziva se ornskim potrosacem.99 rnA.20S.:Ica=2:1 b) lab: lea=4: I c) lab: led = 1 :1 uociti cinienicu da R=-=konst . krugom ce poteci struja.

. .5 zica mm". Aluminijska (r2=0. U Uz izracunatu promjera d=O. Ko1iko ce e1ektrona proci njegovim poprecnim presjekom pri temperaturi &=90°C u 24 sekunde? . . .=lRt.:..16. 1. koliki je njegOYspecificni otpor p? SI. ali su im presieci i temperaturni koeficijenti (oba pozitivna) razliciti. 2 Wc) imaju dimenzi]e: :iJ> b) <Xl><X2 /2=5 m. SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE -.35 fl. Na valiak od izo1acijskog materija1a namotana ie zavojnica kao sto je pokazano na slici.xz CX:l=CX:Z c) +1. bit ce: U. .004 flOC) i . 1. pri kojoj ce temperaturi kroz njih teci jednake struje? cxl<. 1.0000I5 (xl =0. R struju I.. a CXz manjeg.0041. -.17.2. ... Serijski spoj od n otpora R1.45 n :U 2 )- Ako se kroz kra- . nju pusti struja od 100 rnA.19:)Na keramicki valjak promjera D=5 em i duzina L=30 em gusto je namotan kd. tece srru]a 1=2.48 ~ :n n rnm'' (PI =0.. na osnovi kojega zakljucujemo da vrijedi: .21. R [Q] .15..027 ---..manganinska II = 170 m..n slo] nikeIinske zice promjera d=O. S2=0.-' . ko1ika je njezina 26 27 .d i 1.23.2 rnm. Ako je otpor cijele spirale R=25 n. . Ako je <Xl temperaturni koeficijent vodica veceg presjeka.18. 1. .5 A. pad napona na svakom od otpora R.20. U. potrebno je da bude: -\ 1. " . Ako se one prikljuce na isti izvor napona. Kroz srebrni vedic (cx2o=O. odredite broj zavoja zavojnice N i njezinu duzinu L. -. spojen ria izvor napona. "'=20'C SI. S] =0. Kadu sc na ugljeni otpornik presjeka S= 1 mm'' prikljuci napon U=30 V.1.. Rn.25 rom ( p=0. U elektricnom grija1u upotrijebljena ClI• je kantal zica (p= 1. prikljucen na izvor napona U.. -. moze se nadomjestiti jednim ekvivalentnim otporom R..1. kroz njegu potece struja 1=1.22.45 n :m2 __ ) duzina? tako da je struja u krugu opet dana Ohrnovim zakonom 1=-. ko1iki ce se pad napona javiti izmedu njezinih jcva? 1. Ako je duzina otpornika /=2 m. Ako bakrena zica od koje je ona naciniena ima promjer d= 1..57 A kod 20°C. d) <XZ=2CXl 2 e) <Xo=-3 -1-1. da bi se pri nekoj temperaturi & otpori izjednacili. iznos kojega ie odreden odnosom: .25 rnm''.17. cxz=0.. ...2 rom i ako [e njezin. S porastom temperature iznosi otpora Rl i Rz mijenjaju se kao !lto je pokazano na dijagramu (po para1elnim pravcima). Rz.. '" '" d) zadatak se ne moze rijesiti. Dva vodica naciniena u ob1iku va1jaka istih visina imaiu priblizno jednake specificne otpore. ukupni otpor pri 20°C R=5...ltC).2..

za razliku od onih koje iz njega izlaze i koiima pripisujemo negativan predznak.. Struje i . - _ s tim da vrijedi : Rjesenje U struinom krugu. valentnim otporom. R2 i Ra do .'.5 kO.+" '_ - Paralelni spoj n otpora Ri.. R2 i R3.9 ·1()3=7. R2=5. Zbog toga ce padovi napona na RI. Da bi se to naglasilo i na crtezu. to ce se i lijevi krajevi pojedinih otpora na1aziti na visim potencijalima od desnih. teci ce i krugom sa s1. Kako su na lijevim krajevima otpora R1. vrijednost ••• .3. + U2 R. . R2. - + UJ " + . R Buduci da je otporom R nadomjestena serijska kombinacija otpora R1. odredene grupe otpora nadomjestamo njima ekvivalentnim pojedinacnim otporima. 1()3=16 V. Gornie relaciie ornogucuju izracunavanie struja u svim paralelno spojenim otporima.9 kO.6 . U kombiniranim. Za kontrolu pogledajmo cemu je jednak njihov zbroj: Ui+U2+Ua=35 V=U. s dimenzijcm (Siemens). U.24a)..-" pola.8V U2=I· R2=2· 10-3 • 5. napone na pojedinim elementima nalazimo koristeci se navedenim odnosima kod seriiskih i paralelnih spojeva.24a).U It=-=UGI.24. Rl dok ce ukupna struja I biti: ~--+'-1 J.8. 1. iznosit ce : .- 1 "1 -=L:-. R2 i Ra ekvivalentnim otporom: . Otperi R1=3. serijsko-paralelnim spojevima.1. i Ra potencijalne energije naboja koji se giba krugom vece nego na desnim.24. a 0) C) 81. b U I=-=UG= R ZI=O. R'J.24a).2 V Ua=I: Ra=2' 10-3.24b). 1.. predocenom slikom 1.. u kojem struju I nalazimo ovako: R Uvedemo [~]=[SJ Ii pojam vodljivosti kao reciprocnu vrijednost otpora.10-3. struja J.. + U U 81. poteci ce nepoznata struja I od pola izvora kroz otpore R1.24b). 1=1 n Ovi izrazi dobiveni su na temelju I Kirchhoffova zakona: I=U=2mA. kao sto je to pokazano na s1.. L:It. R RI 1=1 dobit cemo jednostavniji strujni krug prikazan na sl.1. 1. c 28 29 . obica] je da se uz kra] koji se nalazi na viSem potencijalu stavi oznaka . Odredite padove napona na svakom od niih.24. dok se onom + uz usvojenu konvenciiu da se struje koje ulaze u cvor uzimaju s pozitivnim predznakom. R« moze se takoder nadomjestiti jednim ekvikojega se izracunava uz pomoc: R=Ri+R2+Rs=17.---~ U b) 81.6 kG i Ra=8 kO spojeni su u seriju i prikljuceni na izvor napona U=35 V.+". izracunata za krug sa sl.. R2 i Rs biti: U1=!·RI=2 . bit ce: - Struja kroz R. Nadomjestimo n serijski spojene otpore R1. R. 1. . 10a=11.24.1. 1.

dobivamo si. ako izvor ima napon U=12 V? J U 9 12=-=-=2. Tocka b.26a..09 R3 100 .25. oni ne ponistavaju u tockama b i c..01 100 S.7 A. 3 Racunamo Ii preko vodljivosti. medutim. . J u + nnlazimo : 1=--=-=2. R2=S.. 1. R2 i Ra nadomjestimo ekvivalentnim otporom R..: 10 odnosno: R-.:J' Potrebno je.24c).25. jer je: a) SI.3 I=U· G=9· 0. a .-". kO i R3=2. b . mozemo uociti Cinjenicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi uvijek na visem potencijalu od onog iz kojeg ona izlazi. na primjer. 1. dok je od <pc visi za U2 volta.25 R2 4 U 9 13=-=-=0.26.. 8tO je ucinjeno na 81. .-~ -_ 0. dobit cemo opet 1= 2.24c). Koliku struju daje izvor toj kombinaciji? 1-11-12-137='0 struja I biti: I)" 1=2.7 R 10 U 9 A . S. s. u + J J u + R J a) Sl.. G2=-=0. nalazi se na jednom jedinstvenom potencijalu. 1 100 30 100 istog rezultata mogli smo doci i tako da paralelnu kombinaciju otpora R1. . G3=-=0. Sluzec! se takvom notacijom. prema tome.25a). u.2 kO... 1. posebno naglasiti da ovi predznaci ne predstavljaju podrugom pridaje znak . 1. 25 A A A.7 kO sa 81. koji je u odnosu na cpa niii za U1 volta. 1.7 A.26... struje kroz njih bit ce odredene Ohmovim zakonom: U 9 II=-=-=0. pa ce na temelju I Kirchhoffova zakona: zitivne i negativne naboje i da se.36 .7 A.25 4 1 S.u=9 V (sl. J 1 S. Kolike struje teku kroz otpore Rl =8. 1.J 31 - 30 .04 25 a J Rjesenje Buduci da je svaki od otpora prikljucen izravno na izvor napona U.2Sb. a I G1=-=0. . 3 III 1 -=-+-+-=-+-+-=R R1 Rz R3 1 25 1 4 S. R2=4 0 i R3=100 0 prikliucena su usporedno na izvor napona . Promotrivsi sl. ~. 1..6 1. 1._jb) si.25.3=2.Tri otpora: R1=2S 0. J tako da je: G=G1+G2+G3=0.

b.2 1 U nasern k onx ·Rz sto se lk a v 0 moze provjerrn na osnovi po 1azne re I·· 1 aCIJe--=-+-.. morae cemo prvo naci struju I nadomiestanjem kornbinacije otpora R1. mi cemo ga prvo zamijeniti onim sa s1. - u of u + R b) 81.27. G6=0.Rjesenje Nacelo rjesavania koje cemo ovdje primijeniti vrijedit ce za sve slicne zadatke.27. struje II i 12 moci cemo izracunati ako prethodno odredimo napon na paralelno spojenim otporima Rl i Rz. '" Za dva paraleIno spojena otpora Rl i R2 ekvivalentni otpor R12 bit ce: R _Rl 12- R1 +R2' R.05 S G3=G5=0." Taj cemo napon opet dobiti kao urnnozak izracunate struje I i ekvivalentnog otpora Rl'l. prerna tome: 1=-= 1. 1.26a) izracunati II i 12• Provedimo. 1. 1. U=50V. taj postupak. .26c) nasli struju I. 1.01 S..63 V 32 33 ..26b). R2 Kao sto vidimo. Primje- . odnosno serijskog spoja otpora. R2 i Ra ekvivalentnim otporom R. dakle. G7=0. "'. .808 Rl U rnA U2 I2=-=1. 1.02 S. pa ce kroz njih teci struje: 1 11=-=0.27a) odredite struju kroz vodljivost G6 ako je zadano: G1=G2=0..26a).99 rnA. na osnovi ranije spomenutih odnosa mozemo lako konstatirati da se ekvivalentne vod1jivosti serijskog i paralelnog spoja vodljivosti izracunavaju formalno na isti nacin kao i ekvivalentni otpori paralelnog..025 S. 1.1. "Buduei da nas zanimaju iznosi struja I.26b).04 S. Nakon toga vracamo se na sl. jer je: 1-11-12=0.. II i 12.182mA. 1.l v ••• • kretnorn slucaiu bit ce: tako da je onda: Struja 1bit ce. b. da bismo konacno na osnovi sl.. 1 Rl'l. e c) 0) 81. U R Na otporima Rl i R2 vladat ce napon: b) 81.. .27.. c 3 Osnove elelttrotehnilte zbirka prlmjera c) U1 = U2=I . kojim su nadomjesteni Rl i R2• Prema tome. zadovoljen je I Kirchhoffov zakon. polazeci od spoja sa s1. 1. U spoju prikazanom slikom 1. a Rjesenje Buduci da je vod1jivost po definiciji jednaka reciprocnoj vrijednosti otpora. Ru=6. da bismo nasli napon U1 = U2 uz pomoc kojeg cemo u pocetnoj shemi sa sl. R. G4=0. 26.

niujuci metodu 0234 i 056 sa sl. 1. 1. Napon na G234567 sa s1.27d iznositi: G234567=G23456+G7=0. c': pa je ukupna struja: I . \_/.. 1... d.27d) bit ce: 1 U234567=---=20 G234567 .27e poteci struja I=U· G=I. . b .P"~- Uzmerno .. t. 1.28. 5 35 ./ 5R . 5R Ruk=-+R=2 2' U 2U 11=-=-.. prikliucena G1• G234567 Gl+G234567 tako da ce konacno nadomjesna na izvor U. V..06 S. .024 S. pa ce G234567 sa s1. . ...27b).. 1..28... Rje!ienje 0) SI.28b) proizlazi da je ukupni otpor: 3R..! /'-.2A. RfJ.27c) bit ce G23456 .27. ::"'~1.. '. morut eemo prethodno izracunati struje u krugu.. ..' . a 0.7 A. ..k ion ce vladati i na vodljivosti sa s1.. ". opisanu u prethodnom zadatku.28a) ako je U=80 V? o .27a) tiera struju: 1 I U..27c). - + . . i .07 G56=G5+GlI=0.07 Vodliivost G23456 . G234=G2+G3+G4=0. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u spoju sa sl.. Ova ista struja prolaskorn kroz G56 sa s1.28...27b) stvara pad napona: 23456 Us6=--=10V.. Zlld~lt~k cerno najlakse rijesiti racunaiuci s potencijalirna.. ... 1... b) d) SI..- .. vodljivost kornpletne kornbinacije. " R s prikladnije nacrtane slike 1. Odredivsi struju 1.. nalazimo najprije vodljivosti S S.. 1.. u G ... 1. Stoga ce u krugu sa s1. 1. 1. u . 'sada cemo se postupno vracati prerna polaznoj sherni.~iproizvoljno da se tocka d nalazi na potencijalu CPd=O.5 A 34 CPc=U-Ur. I I Na osnovi s1.. No da bismo se njirna mogli sluziti.=U-IIR=-. biti: G . 1.... G56 koji vodljivoscu G6 sa s1. Zbog toga ce 123456 iznositi: 123456=U23456' G23456=0. e G23456 e) SI.. .. tocka c bit na potencijalu 3U !t~ 16= U56' Gs=O. 1.

Odredite -..0. SI. a prvi otpornik irna otpor R1=36 . 2R• 51.R+2R- 5R SI.. ._ ..34.. Kroz dva usporedno spojena otpora Rl=4 SI.. " 1. 1. 3V VCI!=rpc-CPd=-. Ako se promjeri otpornika nalaze u odnosu d1: dz: da= 1: 2: 3. U 1. Ukupni otpor izmedu tocaka a i b sa s1.. odredite iznos o.. a) Gab=G @Gab>G Tocke a i b naci ce se stoga na potencijalima: rpa=cpc.31. r-----------------------QI . uzimajuci R. .0 i R'}.VI =rpc-12R=CPd+ V2= 122R=2V 5 c) Gab<G. \1. zadatka..30.1 S sa s1. a) struju 12 b) ukupnu struju I c) Rab<2R d) Rab=O.35.=12 n (51.!!.... 5 16 V.1.29. R.34... ~-----------------------~ G.33) teku struje II =6 A i 12 nepoznata iznosa.33.30 iznosi: @Rab=2R b) Rab>2R SI.-----t--c---i .. z.1. 1. a}! .31. U nekom 'krugu nalaze se serijski vezana tri otpornika namotana zicom iz istog materijala i [ednake duzine. . jest: .32. 1.J: .--. 5 Uz izracunati Vcd struje I'}. 36 R SI. Ukupna vodljivost izmedu tocaka a i b sa sl. Ako na vodljivosti od 0. - + .1. CPb=O.34. 1. i 13 bit ce: G G G 1-~-. rQ \!: .32.30. 1. koliki je pad napona na Ra uz V=98 V? R.. c) nadomjesni otpor R .. R I" R 1.1. at 5 :. . u 37 .l.33..31. R3 .... postoji pad napona od 6 V. .V.. "_ 1. Odredite CPb=rpc-Va=cpc-/32R=rpd+ pa ce izmedu njih vladati napon: V Vab=cpa-cpb=-= 5 napon Vab iz prethodnog V V4= laR=-..tako da ce izmedu c i d vladati napon: 1.

38 .37. odredite napone na svim otporima..38.1.37. n. 1.39a) presijece i u njega ubaci ampermetar otpora R.995·16=15.9 V.) . Kroz vodljivost G5 sa s1...1 fl. SI. I' 20 0. zanemariva? (Sa Ro su oznacene vrijednosti otpora pri 20°C.36. .. n... + - -1..35.~~'--------------~ SI. ~ u + Ued=20-1 ·4=16V.39. n Ra=7 n i U=200 V.38. I 20 4+ 20·80 20+80 1A .. Nova struja l' i napon d bit ce zato: U: .39. R.38.bila neovisna 0 temperaturi. 1.38.l. ako je temperaturna zavisnost otpora iznosa 2Ro sa s1. za koji ce se iznos promijeniti struja Ii napon Ued? 20Q R. V spoju prikazanom Zadano: Rl=R7=4 R4=R5=20 slikom 1. ~-__.. U kakvom odnosu moraju biti temperaturni koeficijenti 0(1 i ~ da bi struia I '-'-1.36.1. Rjeienje Izracunajmo prvo struju I i napon Ue« kada ampermetar nije ukljucen u krug: .1+4+ 20·80 20+80 0. 39 - . tece struja 15=8 A.Za koji ce se iznos prornijeniti struja I nakon zatvaranja sklopke S sa s1. ~20::-:--:-V:-----------l bJ . -1. .. ~--------~~2~O~V~------~ aJ SI.----'-I _!_ +- . R2=12 Rs=80 R. 1. U~d=20-0.1+4)=0.? G G . 20Q . . jer ce se uz postojece otpore u njemu sada naci iRA.995A SI.1=. 1.=O.l.35.995 (0. Ukljucivaniern ampermetra prilike ce se u krugu promijeniti.37. n. 1. 1. ~. Ako se u toeki a krug sa s1. Odredite napon izvora U i struje kroz sve vodljivosti i izvor.

.0. Sto je RA manji.----. Ako ampermetri zanemarivog otpora mjere struje hi =5 mA i h2=20 mA ko1iki je otpor R u mrezi prema s1. Rv mnogo yeti od njemu paralelno spojenog otpora porrosaca.42. ne postoji. ko1iki iznos ima struja I? 't' Rjeienje Na osnovi s1. morat cemo smanjiti RA.:. Pri preciznijim mjerenjima takva aproksimacija ocito ne dolazi u obzir. Ako je. b + L-- _ ____:"'+ 110) 6V SI.'b bit ce stoga: 6. 10 . zadatak se rjesava tako da se uracuna i Rv spojen na mjestu voltmetra.103 (10+40) .42. njegov ce utiecai manje doci do izrazaja. Ako su u nekom strujnom krugu spojeni i ampermetri. U 41 . 1. ria kojoj voltmetar jos nije ukliucen..= 1. vrlo cesro uzima Rv=oo.41? ' IlUed=U:4-Ucd=-0... za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b? .1.. 1()3 Spajanjem voltmetra prilike se u krugu opet mijenjaju. 1. SI.1255 40 10+100 --1. 1.089 V.. koji. struja 1i napon Uea promijenili su se za: Ll1= I' . _ 1.43. Idealni ampermetar. Ako paralelno otporu od 10 kO sa sl. doticna se mjesta spa- = jaju kratko.. postici cemo opet stanje koje je blisko idea1nom.---'_'_"'[:=:::J a IOkQ . dobit cemo situaciju koja praktieki odgovara idealiziranom slucaju.2 V. njegova pri~utnost. Ko1ike napone mjere voltmetri vrlo velikih i jednakih otpora (Rv ~ R) u mrezi prema s1. Zbog toga se vrlo cesto moze uzeti da je RA 0. 1 +40) . 1.1.40a). III V.42? 1.43..40a) prikljucimo voltmetar otpora Rv= 100 kO.. Ubacivanjem ampennetra u krug strujni i naponski odnosi ce se u njemu promi!eniti. Sto je otpor voltmetra Rv veci. Uzrok nastaloj pogresci je otpor ampermetra RA• 2elimo Ii njezin iznos reducirati.-0""'00-----. 1.08 V. na1azimo: _ . Prema tome. 103 ( 10+100 + 81. ' . paralelno s otporom od 10 kG. 1.Prema tome. - Zaustavimo se malo na ovim rezultatima da bismo ih prokomentira1i. 100 . da bi se odredile struje u pojedinim elementima treba volrmetar zamisliti kao da je iskljucen (~~ Rv= (0) i zatim rijesiti p.10.·a. Nade Ii se vo1tmetar u nekom spoju prikliucen izmedu dviju tocaka.40.-----b) SI. jer se -sada. medutim. Ako otpor voltmetra nne beskonacan.1.005 A pa ce promjena napona Ua» iznositi: LlUab=U~b-Uab=-0. Ako su im otpori zanemarivi.. 6.43.40b). irnao bi RA=O. o. 1. 1. Idea1an vo1tmetar ima? bi beskonacan otpor. no ako ie on mnogo manji od njemu serijski spojenih ostalih otpora kruga. dakako. . Il1I0III . pri odredivaniu struja i napona treba na mjesto instrumenata staviti njihove otpore i zatim uoblcaienirn metodama rijesiti problem. b ~-----+~ 6V J.41.40.41. 1. pa struja koju instrument izmjeri (i koja stvarno tece kroz njega) nece biti jednaka pravoj struji. .r~blem standardnim postupkom.. Novi napon U. mjeri napon od 4 V. Ako voltmetar vrlo ve1ikog otpora prema s1. unoseci odgovarajucu pogresku u mjerenje. a da se pri tome rnnogo ne pogrijesi.1= -0. i vo1tmetar spojen izrnedu dviju tocaka kruga mijenja naponske i strujne odnose u njemu. U realnim instrumentima RA nije nikada jednak nuli.. Zbog toga se u praksi.u krugu manje ce se osjetiti. nalazi i otpor Rv=l00 kG (s1. 1()3 0. 1. osim ako to nije posebno naglaseno.

l. Otpor vo1tmetra koji ima vise mjernih podrueja najcesce se zadaje u kO/V. . 1. Voltmetar u spoju prerna slid 1.1. If. ampennetri AI' Ail i Aa imaiu otpore RA =0. S1. Q0333 S I" I . Odredite odnos EIIE2. SI. SI.48.. Odredite napon izvora U..49.44.. Ako u spoju prema s1. 0. ako za struje kroz Rl vrijedi relacija 11:/2=2:3.48. 81.=2A. 81.. .45. struje: hr=lO A.47. kolike ce struje oni mjeriti kad se sklopka otvori? 1.l..47.50.1..44.5 O? ." . 43 . .46. -}1.45.1. mjeri napon Uv= 10 V.. 42 ..2 n. Ako ampermetri Al i A2 zanemarivog otpora.48..45. Od~edite napone i struje lito ih mjere idealni instrumenti u mrezi na sl. 1. 1.50.1... kroz Rl R.A2=l A.49. 1. .. 1.49..."J 129V + i~··· " SI.02 S .. sklopka S nalazi se u pocetku u polozaiu "a" i u tom slucaiu kroz RI =2 R tece struia 11' Prebacimo Ii sklopku u poloza] "b".1. I.. U spoiu prema s1.Ako struje II i If.46. .. 1.46. 1. 1. izraeunajte vrijednosti otpora e. sa s1. 1~·47.. i R2• 1. uz zatvorenu ce poteci stru]a 12.. s1. imaju iznose: 11=1A. U mrezi na slici 1. Pruva vrijednost Rv dobiva se mnozenjern ovog podatka s punim otklonom skale pojcdinog podrucja. .44).. koliku struju mjeri ampermetar otpora RA=0. "" .. voltmetar sa 10 kO/V na podrucju od 30 V mieri naron od 15 V.SO. .sklopku S. 2R 109 R I 81. mjere.J ..

R4=5 0. Ako otpor R3. Sl.1. 1. prikazan je spoj s idealnim instrumentima i izvorom napona. Na sl.54. kako ovog.._". 44 . izmjeren je voltmetrom vrlo velikog otpora pad napona U1• Ako dode do kratkog spoja otpora Ra. >~ kada se sklopka G sklopke ako Rv nije mnogo veci od ~? G 1. 12=/1 iIi 12<11? RA~R .55._"-- Ako A2 mjeri struju h2=500 rnA. 1.1. 1. Uz otvorenu sklopku S kroz ampermetar sa sl.'" Rl =f(Ra) za taj uvjet. R6=60 0.56.54. 1. mijenja svoj iznos od 0 do njati R1 da bi napon na Rs ostao konstantan kako ce se morati mije- i jednak !!__.... 1. Kod neke vrijednosti otpora R2 kazaljke instrumenata A. 1. 1. s1. kolike struje teku kroz ampermetre Al i Aa? -- 1..52. v .56... sl. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmeter sa Rv S sa sl.52. SI.. Da Ii je: 12>/1. 1. na R. Rs=10 0.53. zatvori? Sto ce se dogoditi s mjerenim naponom nakon zatvaranja SI. Na otporu R4. Odredite funkciju 6 .56. AI' A2 i V imaiu odredene otklone.. tece struja II' a uz zatvorenu struja 12.53. Rjesenje 5 Zbog lakseg pracenja i preglednosti. R SI. 1.54. a voltmetar sa 20 ko.52. 1.51. Sto ce se dogoditi s tim otklonima ako se R2 poveca P 1. 00.. tako i buducih slicnih problema.-.' 1. 45 St. .. 1.55. . uvodimo slijedecu "stenografiju": u + t ~ -+ ="raste" ="pada" ="slijedi". ce biti izmjeren napon U2• Odredite odnos U1/U2 ako je Rl=R2=Ra=R4. R R.. 1./V na podruciu od 10 V napon Uv=6 V.55. Kako velicina otpora R4 utiece na raspon unutar kojeg se mijenja Rl? Zadano: R2=20 0. R7=30 0. porasti.51. pasti iii ostaii nepromijenjen nakon zatvaranja sklopke S? Na koji nacin otpor voltmetra utiece na rezultat mjerenja? G u + R SI.51.53.-----IA)------... Hoce Ii napon sto ga rnjeri voltmetar sa sl.

1-----' SI. 1. . 1.. Sto ce se dogoditi s tim otklonom a) ako dode do prekida vodica na mjestu a-a? b) ako dode do prekida vodica na mjestu b-b? c) ako dode do kratkog spoja otpora R2? R. SI.l.l.- It. Rs 1. Rl i Rz dodaju konstantni otpori RA... ako dode do kratkog spoja toeaka a i b? .62. 1.. Ivt 1. Sto ce se dogoditi s otklonima kazaljki instrumenata sa s1. 1. Sto ce se dogoditi gori? S otklonirna instrumenata ako otpornik R.: R2t - RUkt.: 46 47 . . . kada R2 t .61...UR3t- .58. 1. ..: '-----{ V. u RJelenje + .----------{ v}---------. " .6(~... sa sl. {llt }_12t.zakljucujemo da: Buduci da voltmetar V mjeri uvijek isti napon U.57..62.60.62...61. R..pre- --lo- } -It {I2t I(=konst 1. 1.61. U tom slucaiu: Uvt .59... bez obzira na vrijednost R2.. .: SI. • .. ukliucen i otpor Ra. Ponovite razmatranje iz prethodnog zadatka uz pretpostavku da je u seriju s izvorom napona.. Rjesenje Realnost instrumenata oeituie se u tome da se u seriju sa R3. 1.l. . Ponovite razrnatranje iz prethodnog zadatka za sluea] realnih instrumenata. kada Rz stane mijenjati svoj iznos od 0 do 00 ? kada R12vt- . Kazaljka voltmetra prikliucenog parale1no otporu Rl sa sl. pokazuje nekakav otklon. RAl i RA2. . a u parale1u s granama u kojima se nalaze Rl i R2 jos i otpor voltmetra R». Sto ce se dogoditi s padom napona na otporu R2 sa s1.59.S9. ispred ampermetra.

Kako promjena otpora Ra sa sl. 1. struja kroz ampermetar zanemarivog otpora: a) raste b) pada c) ostaje konstantna. 1. a.1.-----")I b) padati R U "2 U.67a) prikazana je na sl.. raste od vrijednosti Rl =R do R. 1..64. a R R R U. Ako otpor E. a. 1. 1. 81. = 00. ~-----{A\----'"". ..= f( R1) izgleda kao sto je to prikazano skicom: [12 a) --.-----.65. povecava od 0 do permetar otpora RA ce : a) rasti R R dijagrarnom 1~~7. b 4 Osnove e\ektrotehnike zbirka prtrnjera 48 49 .65. struia kroz amR c) biti konstantna i razlieita od \) d) biti konstantno [ednaka O. Ovisnost napona U1 0 velicini otpora Rl na s1.66.67b) : a) A b) E 2R V.64.. 1.63. " U1 ..66. 1.-. SI..67..63.65. Vriiednost prornjenljivog otpora Rl iz rnreze sa si. 0) SI. a) b) 81.66b).63.l sa sl. utjece na napon izmedu tocaka a i b 1. b b) 1...1. ..64.-----. Ako se vrijednost otpora Rl sa s1. u slucaju kada izrnedu tih tocaka: a) nije prikljueen nikakav otpor b) prikliucen je otpor R. 1. + U SI. U s IIJed toga dii nagram ---.66a) mijenja se od 0 do oo .1. 1. 1.1. A b) B c) C na s1. c) C d) D =.. d) D . U + U --.

. d) D v.68a) prikazana je na sl.. treba prikliueiti isti otpor i na jedan i na drugi izvor. v ----------------------------.) I1E biti yeti. 13=6 A. sa U." --------8 -----A R..69... U kojem ce od ta tri slucaja napon na stezaljkama izvora biti najmanji? r----------. Fizikalno tumacen]e te poiave nalazimo u Cinjenici da izvor ima neki vlastiti unutarnji otpor R" na kojem struia stvara odredeni pad napona. NAPONSKI I STRUJNI IZVORI U dosadasnjim prirnjerirna redovito smo promatrali izvore koji na svojirn polovirna daju uvijek isti napon.. Na realni naponski izvor sa E= 12 V i R. Kod realnog naponskog izvora napon na polovima ovisi 0 velicini prikliucenog potrosaca.. ricsenie je potpuno jednoznaeno. .. koji se javljaju na stezaljkama kada: krugom teku struje II' 12 odnosno 13. medutim.. otpori: R1=5 n. Dva realna naponska izvora zadana su vanjskim karakteristikama 1 i 2 prikazanim na s1.69. . a) SI. 1. 1.. Unutamji napon izvora oznacavat cemo slovom E. Ovisnost napona U1 dijagramom: 0 iznosu otpora Rl sa sl. so . ...69a) i relacije U =E. to ce uz manji R (i pretpostavljen konstantan R... 1. 0 struji koju on dostavlja potrosaeu. (I1E)a=6 V. 1... 1.. - .. 1. iii vanjski napon...... odnosno. 1.69. a I 0 ukupnom otporu u krugu. . R.2...68b) . Pri tome ie: I} =2 A.68. tocnije.. . U2 i Ua.. a napon na njegovim stezaljkama. a Spajanjern raznih otpora na izvore moze se postici jednakost napona na neograniecn broj nacina. Kako I1E ovisi 0 I. uz R=R3= 1 Q. a U manji.. . a. u. 1...3..£ R ~v jv R E. Na sl.70. R I I I 1 I I I I I I : I : NAPONSKI : IZVOR Rjdenje J L..v 76 1 I I I I l I R. uz prikliucene otpore R1. lako zakliucuiemo da ce napon na stezaljkama biti to manji sto se veci iznos I1E bude oduzirnao od E. 51 .. U2=8 V.70.. bez obzira na to sto je na njih prikljuceno (s izuzetkom kratkog poja). 1.. Takve izvore nazivamo idealnim naponskim izvorima.= 1 Q prikljucuju se.69b) nacrtana je vanjska karakteristika izvora U=f(I)=E-1· Ri i na njoj su naznaceni naponi U1. j~ll------------. 1. . - .. . 1. (I1E)2=4 V.. b 12 13 .. 6 8 . Koliki otpor treba prikljuciti na jedan i drugi izvor da bi naponi na njihovim stezaljkama bili jednaki? . tj.. 12=4 A. Pri tome ce vrijediti: U=E-I1E=E-I· s. 1. I I I b) SI. a) b) S1. b . R2=2 n i Ra=1 Q. R2 iRa. U3=6 V.. Prema tome. . Rjesenje Na osnovi s1. a) A b) B c) C e) E . Ako.I . . najmanji napon U irnat cemo uz najrnanji iznos R.. . (I1E)1 =2 V. U1 = 10 V.68. jedan po jedan.

. . vanjske karakteristikc kojih su prikazane na slid 1.78a).1 . . Koliki _ie unutarnji otpor izvora Rt? 1. na isti taj izvor (uz iskljucen R1) otpor A.Na osnovi s1. . =r: R .73? . odredena u prvorn redu prikliucenim otporom (i vriiednoscu E. naprotiv. Rt'l. dolazimo do sl. Taj uvjet moze se zadovoljiti jedino rezimom koji odgovara presjecisru karakteristika..70.77. Je . Imajuci na umu rjesenja prethodnih zadataka. 1. .------. kao fizicka cjelina. dakako). . a + r ..73.--.U f1 () gdi Je sa x oznacen 0d nos-. zakliucujemo da su: E1=16 V. U takvim zanemariti R. . Ponovite prethodni zadatak za sluca] da je Rt=4 kn. 1.5 Spoji Ii se. 1. . tl. b bJ Ako je Rt ~ R. " rte i X. . 1. Rh=-=-=5 llel 3. Na realni izvor prikliueuje se promjenljiv otpor. na kojoj je izvor. Struja u krugu bit ce. Od re dite 1 nacrtajte fu n k l:IJU-= f. kao 8tO smo to ranije pokazali..2 () g d'JCje opet sa X oznacen 0d nos-. Kod neke njegove vrijednosti R napon na stezaljkama bit ce U. onda i struje u jednom i u drugom krugu moraju biti iednake. doci ce i do promjene napona Uza iznos AU. jer se u praksi cesto moze 53 52 .72. Odredite E i RI izvoru. a. onda ce napon na potrosacu.78.71..76. a napon i struja na potrosacu ujednoj i drugoj interpretaciji moraju ostati isti. fl. U kakvom odnosu stoje unutarnji otpori izvora I i 2. 1. Promjenom vrijednosti otpora R iz prethodnog zadatka za iznos fl.78b). v s. ce i do promjene struje za iznos fl. medutim.. slucaievima zgodniie je raditi s izvororn na sl. kako se to Iako dade ustanoviti. E U 1=---. 1. Odatle se mogu izracunati vrijednosti otpora R preko: R E1-1· I . . aJ St.73. l~lu .!. shematski prikazan jednim izvorom konstantne struje i njemu paralelno spojenog unutarnjeg otpora. dakle uz 1=2A. u odnosu na R. Rjesenje Krenemo Ii formalno-matematicki odnosno: od izraza: Rtl E2-1· I Rt2 a n.=-=-=2 !"2 5 s. . Izvoru sa E= 12 V pao je napon na stezaljkama na II V nakon prikljucivanju otpora R = 1 n. n. Rt rnozemo postaviti pitanje kako bi morao izgledati izvor kojim bismo opisali ovu potonju relaciju i koji bi nadorniestio onaj sa sl. 16 Koii je fizikalni smisao ove funkcije? Kako parametar Rt utjece na njezin oblik? Do kakvog zakliucka mozemo doci unaliziraiuci funkciju fl (x) za vrijednosti x~ I? c. u krugu ce porcci struja 1=7..04 n prikljucen je petrosae R1=10 n.. -. Buduci da je cian E ~h= konst.74.R tlR Ri 8tO ta funkcija prelazi kad je X ~ I? Sto se iz toga moze zakljuciti? 1. na njemu ce se pojaviti pad napona U=145 V.~ .R R.78.a :+ T E. 1.R doci U E2 10 Ako su prikliuceni-otpori i naponi na njima isti u oba slucaia..78a).75. Na izvor napona E=6 Vi Rt=0. 1.J _________________________ . Do kakvih zakljucaka mozemo doci na osnovi dobivenih rezultata u ova dva zadatka? 1. zakliucite u kojim je slucajevirna uputno naponski izvor prikazati ekvivalentnim strujnim izvorom.--. 1. R2=45 n.. Promijeni Ii se postavljena vrijednost otpora R za iznos 1lR._ b . Koliko puta ce se promijeniti napon na stezaljkama izvora ako rnjesto otpora Rl na njega spojimo otpor R2=1O· R1=100 n? Koliko puta ce 'se pri tome promijeniti struja? 1.J b . Prikljuci li se na realni izvor otpor R1=15 n.. Odredite i nacrtajte funk"CIJUtl. . n. 2 u R ~1 STRUJNI IZVOR R. biti prakticki neovisan 0 iznosu njegova otpora. st.--- Rt u e. . .2 E2=10 V. ~ . 1.R --= X.

. odnosno U=oo. Idealni naponski i strujni izvori nisu definirani za slucai kratkog spoja i praznog hoda. + 1. kao 8tO je pokazano na s1. m..No ako je R.. dok napon nije.80a). Na vodljivosti G=20 mS sa s1. Da bi on to mogao. =20 Rjciienje V. . U takvim situaciiama prikladniie je operirati sa strujnim izvororn predoeenim slikom 1.. .=oo. No na unutarnjem otporu prilike se mijenjaju.85 A? 0 0 R. Taj uvjet moze se ispuniti jedino uz R. napon ria potrosaeu R i pad napona na unutarnjem otporu izvora. jer bismo tada dobili 1=00. Nakon toga nadomjestite naponski izvor strujnim i ponovno odredite sve te velicine.. . uz veci R bit ce na njemu i veci pad napona. Ri+R pa ce pad napona na unutamjern tako da je onda: otporu biti: IlE= E 0) • b b b) SI. tj. bez obzira na to 8tO je na njega prikliuceno.. 1. 1.8 A.78b). 1. Idealan strujni izvor davao bi uvijek istu struju bez obzira na to koliki je petrosae na njega spojen. b 1. Kako [e sarna pretvorba zapravo jedan formalno-rnatematicki zahvat.e = 1R.k=0. i R teci struie: 1 =!!_= 1k·R =20A R. Rt Rt+R 1=. desno od stezaljki a-b (u ovom konkretnom slucaju). onda je struja kroz petrosae prakticki neovisna 0 iznosu R. Na realni izvor sa E= 120 V.78a). Rt=5 n prikljucen je petrosae R=25 n. 1.81. . 55 S4 . Odredite struju u krugu. b _. U E . kako bi u vanjskom otporu R struja 1 u jednom i u drugom slueaiu imala isti smjer.. ~ R.. Na paralelnoj kombinaciji Rt i R. 1.. pa 0 toj cinienici treba voditi racuna prilikorn pretvorbe naponskog izvora u strujni i obratno. b) SI... a.=4A. Kao 8tOvidimo. I=UlJa' G=O. Kolika je unutarnja vodljivost Gt izvora i kako izgleda nadomjesni naponski izvor ako je 1. 1.+" pol okrenut prema stezaljci a. R"R --=100 Rt+R V.79. G SOQ Rjellenje U krugu sa s1. a. Iz Ual) = - 40 V siljedi da struja I naznacenog smjera iznosi: U=E-1·Ri=!·R=lOOV.:: ~ .80b) imat ce: h=-=24A. I. I» ee stvoriti pad napona: U=h tako da ce kroz R.=O (sa s1..1 G.80a) teci ce struja: !=--=4A. napon na potrosacu R i struja kroz niega su u jednom i u drugom slucaiu isti..80. 1.:: .. . Usporedite rezultate. ako izvor ima .S0. R pa [e: .. 1. 1. prolazit ce potroRt saeem. Uz Rt'PR skoro sva struia !'e=!i. Nadomjesni strujni izvor sa s1.. . I» ce teo prema a.81a) izmjeren je napon Uab= -40 V.. stvarnu sliku 0 naponskim i strujnim prilikama dobivamo promatrajuci dio izvan izvora. :u kojim ce slucaievima realni naponski i strujni izvori prijeCi.S1. treba biti R. u idealne? Rje~enje Idealni naponski izvor davao bi na svojirn stezaljkama uvijek isti napon. Ri Smier struje h bit ce odreden polaritetom napona E.. 1.

25 mS. -. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b spoja prerna slici 1.SA a Gt pad napona Uba=40 V. .l..82 . .55 QI5 ...+" polom okrenutim prema toeki b. 0.8 A Gi+G G L-. mjere: hI =0.1. Ako ampermetar i voltrnetar sa s1. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b sa sl. Ekvivalentan naponski .85. Za kontrolu. kazalika vcltmetra vrlo velikog otpora skocit ce sa 80 mV na 160 mV (odnosno na 160mV-x. ~ 1. 56 SI. 2R SI.<. . _____ J SI. 1. stvoriIa na vodljivosti IG. odredite iznos struje Ix idealnog strujnog izvora i vrijednost otpora R.82? Zadatak riiesite bez pretvorbe strujnog izvora u naponski . E=-=680V.85... mora biti: G. A. izracunaimo struju I i napon Uab: I =E. J .86.izvor.-- R ~ Na taj izvor prikliucena je u seriju s Gt vodljivost G. 1.9Ib). prikazan na sl. 1. LrJ b 1.83.83.l.. Gj s .. 3Q a R .' __ . kad na njih nista niie prikljuceno? Za koliki iznos ce se taj napon promiieniti ako se na a i b prikliuci otpor R=5 Q? Zadatak rijesite sa strujnim izvorom u mrezi.. Provjerite rezultat nadomiestaiuci strujni izvor naponskim. Uab=-_!_=-40V. Gi' G =0. . Koliki napon vlada na stezaljkama strujnog izvora? 1. Na osnovi ovih podataka zakljucite koliki su elementi struinog izvora I» i R.. ~..84.05 J Da bi struja IG. racunajuci sa strujnim izvorom u mrezi.2 S sa sl.. imat ce stoga: i. 57 .= J=I. 1..!' : lRj:Q) . gdje je x zanemariva velicina). 6AI 6Q --------.85. .83.. SI.. Odredite pad napona na vodljivosti G=0. . .84. .=/t-I=O.82._ . .86. SI.4 A i Uv= 8 V..l. Ako u spoju prikazanom slikom 1:86.tako da je onda: IG. o.84 • 1. 1... otpor R=20 Q promijeni iznos na vrijednost 2R.

4..91.. E3=12 V.. b) ostati gotovo nepromijenjen c) pasti na priblizno polovicu prvotnog iznosa..89. koji potpuno proizvoljno definiramo za danu konturu. Rt je mnogo veci od R. a drugi obmuto.~ ~ ~ . ako je zadano: R1=R2=20 0. dana je s : a) h=I-b) h=I 58 E R E c) h=-+I R E d) h=-. Na ovom rnjestu mi cemo se ovim zakonima sluziti it relativno jednostavnim konfiguraciiama. T ~~~g Rs . morat cemo prvo unijeti odredeni red u oznacavanje napona i struja.. . Neka to bude u konkretnom primjeru smjer kazaljke na satu. .. kroz sve njih teci c~jedna te ista struja. U spoju prema s1.r L~g ~ R. .cnja ne predstavlja nikakvu struiu. pa preko njih i napona.. Struja Ls.8S. daju I i II Kirchhoffov zakon: '£.89..E~=3V.. a. c) napon ostaje konstantan. 1. promijeni vrijednost sa Rl=R na R~=2R. 81. E. iznos i smjer koje treba odrediti na osnovi II Kirchhoffova zakona. SIn smo time dobili? Prilikom pisanja [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za doticnu petlju. sto je mjeri idealni ampermetar spojen u krug s idealnim naponskim i struinim izvorom. Ra=lO 0... ako smijemo tako reei. 1.91. 81.. odnosno petlju iIi konturu. "pozitivni smjer obilazenia petlje".. 1.1=0 Rr "" "" '£. .. E1=5 V. Ako se u njima nade nekoliko izvora....~. Osnovu za odredivanje struia u pojedinim elemerrtima. a one druge s ncgativnim prcdznakom i tako izbieci nejasnoce u postavljanju [ednadzbi... -.91a) odredite struju kroz pojedine elemente. To se najlakse postize uvodenjem neke vrste koordinatnog sustava. R -- S9 .2. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmetar V sa sl 1. EI~I. Taj koordinatni sustav bit ce u ovom slucaiu tzv. b Rjesenje Kako su svi elementi spojeni u zatvorenu pedju. dozivi neku promjenu !:lX.. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI S VISE IZVORA U dosadasniim primjerima obradiIi smo krugove s jednim izvorom elekrricne energije i vecim brojem potrosaca.90.90. razmarrania postaju nesto sloZenija. U kakvom ce odnosu stajati drpA i drpB za odredeni dX? 1. Ako otpor X sa sl.. .1. R5=350..89 ako kratko spojimo otpor Rl? a) napon se povecava.87...88. b) napon se smanjuje. '" Rs ~E' ~ R ~ 81. ' 1. Buduci da u petlji postoji veci broj izvora od kojih bi neki nastojali tjerati struju u smjeru kazaljke na satu. U spoju prikazanom slikom 1.1. R4=150. doci ce do promjene 1. mi cemo izvore koii imaju tendenciju tjeranja struie u smjeru koji se poklupa s pozitivnim smjerom obilazenia petlje uzeti s pozitivnim. potencijala tocaka a i b. 1.E='£.. t 81.87. Napominjemo da strelica kojom je definiran smjer obila>. 81. ..1. 81..i . pisani za pojedini cvor. 1..90.I·R I.9Ib).87. Ako otpor R. £.1..8R. kao sto je to oznaceno na 51. njihova prava primjena doci ce do punog izrazaia u analizi linearnih mreza. napon sto ga mjeri voltmetar ce: a) porasti pribliZno dva puta. 1.. E2=4 V. 1. 1.

"'" 60 61 . i struje kroz svakog od njih .92 •... To [e. c) i d) naznaeena su sva cetiri moguca slucaja za koje treba naci trazenu struju.1 A ne tece u pretpostavljenom.. 1. i razumljivo.. b. c) Iz sto nakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: Prema tome.... dakle.93..+RIi) 0.. a ne metodologijom naseg raeuna .1 A. negativan predznak..1.. Imajuci. a ako ne. . sasvim proizvolino krecemo od pretpostavke da ona ima [edan odredeni smjer (u ovom slucaju odabrali smo smier kazaljke na satu).1 A tece u smjeru kazaljke na satu. dakle u smjeru kazaljke na satu. [ednadzba II Klrchhoffova zukona za petliu sa sl. IOV .R3+~+Rs 1=0. Odredite napon na paralelnoj kombinaciji otpora sa s1.93. 1. jos otvoreno pitanie struje.1 A. .. Podimo redom i Izracunaimo je: a) 1z dobivamo: I b) 1z EI-E3+E3-E4 Rl+~2+JU+~+& =0. Zbog toga. vidjet cemo da struia ima isti smjer i iznos.. i '. Pogledamo Ii sva eetiri rezultata..1 A.1 A u pretpostavljenom na satu. eo d 8V SI..' d) """ SI. Rl+Rz+. 4Q + 1-------' 3.Ostaje. Ovirn primjerom ilustrirana je cinjenica da se pozitivni smjer obilazenja petlje i smjer struje zaista mogu odabrati proizvoljno.92a). i ako se on poklapa s definiranim pozitivnim srnjerom obilazenia petlje. na umu sve sto je receno.R3+R4+Rs tj. a) -E1+E2-E3+E4 -O. dakako. opet. 1. '_ +R2+. Rl+~3+JU+~+& -0. onda struji pripisujemo pozitivan. d) 1= -El+E2-Ea+E4 1z 1= sliiedi: . Rezultat svojim predznakom indicira da li je pretpostavljeni smier ispravan (pnzitivan predznak) ili nije (negativan predznak).92. jer su oni uvjetovani elementima kruga. """" . 1..93. struja od 0. u danoj petlji tece struja od 0. ni iznos.~ + . Rjesenje .. nego u suprotnom pravcu.. 1. ' Prema tome. U trenutku kada pisemo polaznu iednadzbu.91b) glasit ce: odnosno : E1-E2+E3-E4=1· I ~l Na slikama 1. stru]a od 0. u smjeru kazaljke na satu.. E1-E2+Ea-E4=-I' 1=- (R1+R2+Ra+R4+RJ -- E1-E3+E3-E. dobivamo: R1+1· R2+1· Ra+1· R4+1· RG. smjeru kazaljke proizlazi: -EJ +E2-E3+E4=-I· (R1+R2+Ra+R. bez obzira na to kako smo ih odredili.652 .R3+R4+RS sto nas opet navodi na zakljuCak da smo pogresno pretpostavili smjer struje i da ona tete u suprotnom pravcu.1 A. .. ne znamo ni njezin smjer. Rl+R2+.IA. b). ... medutim.. U petlji iz prethodnog zadatka odredite struju uz sve moguce kombinaciie pozitivnog smjera obilazenia i pretpostavljenog smiera struje.

1. . Odredite napon izmedu .. .98. napon. 1.98.97...95. . SI.9S.97. 1. koliki iznos ima otpor R? 1.. Za koliki ce se iznos promijeniti kad se sklopka S zatvori? 2mS :~. 1.sto ga mjeri voltmetar sa s1..98.".99.:r 1.. mjeri napon Uvl=190 V oznal:enog polariteta. s1. -T"______D 120Q b SI.. ako mu prilikom spajanja na a i b zamijenimo stezaljke? a JOmS 7.l.l. 81.. kad na njih spojimo izvor sa E=20 V i R(= 10 Q? Za koji ce se iznos promijeniti struja kroz E i R.. 63 62 ..tol:aka a i b sa s1.99. ako kroz otpor od 34 n tece struja 1=40 rnA u naznal:enom smjeru? V. . 1. lito ce pokazivati voltmetar V 2 nakon zatvaranja sklopke S? .96. Ako u granama dijela neke mreze prikazanog na s1. 1. ~5V 1.. 1.99.94. teku naznacene struje.5mS 1. Ako voltmetar VI sa s1.97. . Za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b sa sl. Koliku struju i u kojem smjeru daje strujni izvor Iz.96. . . 1.98. L94. 1. J 5Q SI.

101. Ako instrumenti postane slozeni]e. uz: E2=E4=5 V. bilo kojoj SI. Rl=l 1. baratanje s potencijalima i njihovim razlikarna moze olaks.-" . . Isto tako i u zadaeima u kojima se izricito ne trazi njegovo crtanje. <p=0 pola d) podsjetiti se na to da proizvoljnim pridjeliivaniem potencijala tocki kruga razlika poteneijala dviju tocaka ostaje uvijek ista. s tim da je prethodno definirana tocka nultog potencijala. Cesto se potencijalni dijagrarn skicira i za dio neke slozeniie mreze.100. Nadite odnos napona UVI/UV2 sto ih mjere voltmetri VI i V2 sa sl. kako bi se olaksalo izracunavanje pojedinih napona. slici 1. zakljucili smo da. R2=R4=R5=2 n i R3=3 n. E3=Es=15 V. 1. a) otvorenu sklopku S b) zatvorenu sklopku S. b) uzeti u obzir cinienicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi na visem potencijalu od onog iz koieg iziazi za iznos pada napona na niemu. Ako se broj elemenata kruga poveca i ako ustrojstvo mreze oj SI..1. D i I.ati racunan]e..l.100. probleme cesto rnozemo prikladnije obuhvatiti i riiesiri. izracunavanje napona izmedu tocaka postat ce vrlo jednostavno. a 5 Osnove elcktrotehnike zbirka primjera 64 65 . 1. . POTENCIJALI I POTENCIJALNI DIJAGRAMI e. odrcdire struju Ix po iznosu i smjeru. u naertanorn poteneijalnom .102.. Zadano: E1=lOV. Odredite poteneijalnim dijagramom koliki napon vlada izmedu tocaka A i G. Odredimo Ii potencijale pojedinih tocaka kruga prikazemo u obliku dijagrama.-2 A. 1. e) imati na umu da se za iznos od E volta.l00. 1. a na ordinatnu pripadne potencijale.. operirajuci pojmom potencijala. Da bismo mogli nacrtati dijagram.5.2. SI. n. 1.102a). pozeljno je racun uciniti preglednijim.101. r: A~£5 - +I~- ---i J Odreduiuci napone izmedu pojedinih tocaka nekog strujnog kruga. 1. te ako poznamo iznose sarno onih elemenata koji su naznaceni na slici..+" pol izvora nalazi na visem potenciialu od . Dva voltrnetra i [edan ampermetar (idealni) ukljuceni su u rnrczu preiuu pokazuju UV1 =200 V.101. bit ce potrebno: a) odrediti prethodno se izbjegle evente ih u rnierilu bilo 'kojih dviju dijagramu treba struje u pojedinim elernentima. Uv2=80 V i L« -. onako kako na njih nailazimo kad ga obilazimo. kako bi tuaine zabune.102.sarno ocitati razliku njihovih potencijala . potencijalni dijagrarn ertat cemo tako da na apscisnu os naneserno pojedine toeke kruga. F i J te HiE petlje prikazane na sl. Polazeci od ovih napornena.

--ifi-I-r-- - :.. tencijalni dijagram sa s1. 1. U mrcz] prema s1. 1. Struje II i 12 mozemo izracunati neovisno jednu 0 drugoj: 11=--=3 A 20-5 -13)~27 V 2+3 UFJ ='PF""':CPJ=-3-( -:-15)=12 V UHE='PH-CPE=-1l-12=-23 V..'I--+--+--+-+--ir-!- 0- n I·_ :----:1 : l\ n -2 ::± -a I.D~/~J~_' -10~--t---1. Rjesenje Buduci da kroz otpore od 4 n i 7 n ne tece struja.11trf L ' -2 -.103.103a) odredite napone UBD. b 66 67 . 2A.103.. 1. -16 -18 -'-'I·--. r~ r 11 i ~.. na njima nema ni pada napona. ·t·~. obilazimo petlju u smjeru kazaljke na satu. krecuci iz A.102b).. 1. +8" -6 -" t-I\--f-i-' _12 -10 I I I --l-+-t--+'---+-+-' -t--f---fl-i-'-r' I -~.......-t. UDB. ~ kojega onda proizlazi: UAG='PA -CPG=O-( -6)=6 UDI=<pn-cpI=14-( V . kao referentnu. • H si. a Odabravsi tocku A kao referentnu ('PA=O).H. . i odredujemo potencijale pojedinih tocaka: 'Pn=+E1=+10V 'Pc=''Pn-I ° R1=+9 V aJ CPD=cpc+E2=+14 V itd.. UCG.103. na temelju kojega nalazimo: if [vi I dobit cemo po- If [vi -76 :.: b} SI. Unosenjem dobivenih vrijednosti u koordinatni sustav i spajanjem pojedinih toCaka dobivamo dijagram sa 81. \ I !\ 1\ 'f-+--+HO-i-~ -1\+·.-t--l1 ~::::~:=:_-+r1=..J__-i--~-_!_.i-~+j_-i f°-itr \! \ I 1-.. ~~W4-~-t -10 .103b).--.-i·-·--~. 2Q RI +R2 + R3 +:R4 +J?5 1 A.Rjdenje Prvo nalazimo struju I koja tece petljom: I El+E2-E3-E4+E5 1.. 1. UHA i UJc.I' -'·--·r-I--r·-~··I -··-r" '. gdje je izvrseno uzemljenje. Uzmemo li tocku 0. t-ld:::+--I I -+-+-+- or-~~G~~bH£~~o4A~B~19d+.

.. Koliki napon vlada izrnedu rocaka a i b Wheatstoneova mosta sa s1.: c) I = -_-"-'- . nacrtanog za konturu A-B-C-D-E-F -G-H-I.107• oJ 1. !_. idealni arnpermetar i voltmetar mjere Struju h=2 A i napon Uv= 100 V oznacenog smjera.l.l... 1. Voltmetar prikljucen na jednu granu elektricne mreze sa sl. Ako izrnedu rocaka a i b dijela neke mreze sa s1.___. mjeri napon Uv =0.l06.. V ~+~--------~ _.107. Ako su cvorovi a i b sa sl. Ako izmedu tocaka a i b dijela neke mreze sa sl.109? 69 .104.. vlada napon Uab= IOV. odredite napone UFJ. arnpermetar zanemarivog otpora ce mjeriti struju od: a) OA UJc= 1-( -3)=4 V. 1.104.104. na potencijalima 'PA=IOV i 'PB=30V.-b) 2A c) 4..105.10S.105.E-Uab. . b) 2A . + IBV SI. 11 .J -B. lOS.____..107. Na osnovi potencijalnog dijagrarna.. U mrezi prikazanoj na slid 1.-- 1. 1.7 A \ .105. I. vlada napon Ua!> >0. Struja kroz granu iznosi: ( . R ___ IE.. 1.c) I A d) 3 A e) 4 A. SI. odnosno polariteta. "-------IV}-------' SI.. izraz za struju I naznacenog smjera ima oblik: a) 1= E+ Uab R b) I=E-Uau R .(-12)=14 V 18)=15 V 1.2> 'OV E SI. + H a) OA 100 _. __~15V 3)2 o. . 1. 1.109. UBE i UnR.. 5~ lod" -a ~~ b 2~ d) 1=.106. =r: S1.109. lOS..Unn=-12-2=-14 UCG=-3-9=-12 UHA=-3-(- V V UnB=2_. koliki iznos ima struja I? ~ 1. - 1.l06. .. -E-Uab R ----~:. -~ 68 b '''''' b _ SI...l. r---------~ 200 u. I.5A.-!!-. 1. +1 - d) 3.

l t3. oznacene s nalaze se na potencijalu '1'=0. 1. VI i V2 sa sl.. potencijal toeke A.110. R .113.115. iznosi: .110. Nakon zatvaranja sklopke S sa sl.. struju Ix i napon Uab.111. i H.110..111. Sto ce se dogadati s potencija1inia toeaka A. "'IH~'" 5 ERR R SI... 1. t.114.113. rnjere: hI = I A. sa s1. c SI. 1. mjeren u odnosu na zemlju: I a) raste b) pada c) ostaje nepromijenjen. 1.112. ulazi u sastav slozenije elektricnc mreze. odnosno polariteta. a) 1=0 b) 1<0 c) 1>0.l. odredite vrijednosti otpora R. 1.1..115 pocne mijenjati svoj iznos od 0 do oo? (Uzemljene toeke.U4. 1.0 1- SI.112. idealni instrumenti mjere struju lA=1 A i napon Uv=IO V oznacenog smjera.. Strujni krug sa slike 1. A Struja I u mostu prema slid 1. U dijelu neke mreze prikazanom na slici 1. h2=2 A.114.115.5 A i 12=2 A oznaccnog smiera odrcditc napon UAB. UV1 =9 V i Uv2=20 V. 1.1. Odredite napon Uca• 1. 81. 70 71 .111.) +. SI. I 10. Uz poznate struje II =0.. SI. . 1. 1.. Ako idealni instrumenti AI' A2..112. B i C kada otpor Rl.

R2=80 n. SI.118.1..117. • + St. Ro=40 n E= 180 V. R3=70 n. Klizni otpornik sa s1. ima izmedu krajeva a i b ukupni otpor R=40 ohrna. 1. o 1.. 'PB i 'Pc. Otpor R3 lZ pret h odnog za da tka i a irna ne ku fiksnu vrue d nost R 3< Rl . mijenja svoju vrijednost do 00. 1. 1.. na koju nista nije prikljuceno. Dio neke slozenije mreze prikazan je na slici l.116. UDF= UaF? .120. 1.1.. n. Kod kojeg ce iznosa biti potrebno zamijeniti stezalike voltmetra? od - -_ Pod kojim ce uvjetom vrijediti - SI. nalaze se na fiksnim potencijalima (mjerenim prema zemlii): <pA = 100 V. Zadano: Rl =50 . .1.120. Otpor R3 Wheatstoneova mosta sa s1. R4 R2 Kako ce se ocitovati na instrurnentu kratko spajanje poiedinih otpora? 1..ll7. 73 . 1.= -50 V. 72 SI. Odredite potreban odnos ll:l da bismo dobili 11:10=2.120. Tocke A. B i C nalaze se na fiksnim potencijalima 'PA. mjerenim u odnosu na zemlju i neovisnirn o iznosima ostalih elemenata mreze.I 16. Kakav mora biti odnos R1: R2 da bi tocka C.118. 1. Tocke A i B sa s1. 'PB.119. bila na potencijalu <pc=O? .117. 1.118.116.

.l 8 . Nacrtajte na jednom dijagramu CPB=f1 (x). Tocke E i F kratko su spojene iicom otpora R =0. .1. . dok kroz otpor R2 tece struja 12=0. odredite 1. .124. Na slid 1. B' Oi :.. tako da uvijek bude AE=CF.1. 1. 1.. 1.:.124.:0 7 SI.121. koja se moze pomicati paralelno sarnoj sebi iz polozaia A-C (x=O) do B-D (x=21)..124. Zadano: URi =40 V.121.121.'21).. 74 75 . SI. postoji pad napona potencijale tocaka A i B.122. -1 St. (CPB=f1 (x)=?. 21 'fs .j 1.'CPD=fa (x)=? u podruCju od x=O do x".:::l R~ .:. =f "'iF . Ako na otporu Rl sa sl. 80Q 175V + Rs R.123. Svaka od njih ima otpor od A ohmapo metru duZine. ~ @Q . prikazane su dvije istovjetne otporne iice AB i CD duzine 21.x .::l ..123 nalazi se na potencijalu CPA=-30 V u odnosu na zemlju.122.. Tocka A iz mreze sa slike 1.123. 1. CPD=f2 ex) i UBD=fa (x)..:. Odredite napone UAB i UBC u mrezi prema slid 1.122. S1. Odredite kako se mijenjaju potencijali tocaka BiD u ovisnosti 0 polozaiu x poprecne iice E-F.2 Au naznacenom srnjeru.. + e 'fo . .1. Odredite napone U AC i UCB.

1.1.cvorova CPl' cpz i CPa struie 11' 12 i 13 ostali isti U oba slucaja.125a). SI. mjeri napon od 0 volta. • " 1. b) oj SI. l. Zadan je trokut otpora prema sl.toplina u Joulima SI.n. '(.126. odredite iznose nate domjesnih otpora RIO' Rzo i Rao' uz pomoc kojih je provedena transfiguracija trokut-zvijezda. odredite iznos otpora Rx.127.i~ 1. Odredite odnos napona koji pokazuje voltmetar vrlo velikog otpora prije i poslije zatvaranja sklopke (slika 1.Ako su poznati otpori R1O' Rzo i Rao' koliki su onda R12.127.1. Polazeci od uvjeta da su potencijali . 1. Q . Izraeunajte strujukoju mjeri idealniampermetar ako je E=12 V i R=6 n..126. 1 1. RAD. 1. b 1.128.211r2 2. A _E R mOCI cerno. zbog Ohmova zakona.6.8kr2 SI. .2. U2 R Pri izracunavanju gdje je: razvijene topline sluZit cemo se relaciiom Q=U·/·t.126. energija Wi rad A bit ce jednaki umnosku struje i vremena.l2Sb). napona. 2 i 3 pri tome ne promijene..1.128. pisati: P=U·I=-=Iz·R. SI.5k)2 5 b 16. 76 u spoju prerna slid 1. dok ce snaga P biti: P=-=U·I . 1.1. tako da je koefi5~~*()~ig<:.129.129.. PI " 77 .128.12&. Ako voltmetar V sa sl. Prikljuckom omskog potrosaca R na realni naponski izvor dobiva se sarno dio ukupne snage Izvora na potrosacu. Ak~ 'p~omatramo omske otpore na kojima se elektricna energija pretvara u toplinsku.1. Uz uvjet da se potencijali cvorova 1. on se moze nadomjestiti ekviva1entnom zvijezdom otpora. Koliki je napon izmedu tocaka a i b u spoiu prerna slici 1.125.127. Pk '1]=-<1. Rza i Ria? t. SNAGA I ENERGIJA IzraZeni elektricnim velicinama. a.129). prikazanorn na sl.

PA. Ako je zadano RII. 200·4 --=1 4. <i. a) Koliki se rad stvara na potrosacu za jedan sat? Napon izvora bit ce: R£ '7=---=0. 1. 2Rv=200 \y.. U dok je otpor potrosaea: I 1=200m A=Up·/·t=18·103 J. ali s liieve strane maksimuma. na kojem se javlja napon Up=500 V. iii 96. Ri . rad lako izracunavarno koristeci se osnovnom relacijomkoja ga povezuie sa snagom.. Na izvor konstantnog napona sa s1.R.s». Uz poznatu snagu.. Na sl. E i Ri. ako se s vriiednoseu nemoguce je udovoliiti trazenom uvjetu. Medutim. 2Rv E=I . Snaga koja se razvija na vodu bit ce: Pv= [2 . za !!. 1._=]. . tj.. Mjerenje snage rnozemo obaviti voltmetrom i ampermetrorn.. kod kojeg je multiplikacija izvedena samom konstrukcijom uredaja. 1.. a. . Rjesenje a) 81.ll mm i duzine 1=200 m omski petrosae Image Pk= 5 kW.1.. R ---:.I31a) i b)).46' 1t n.130. kada je R. l..2%. Maksimalno iskoristen]e izvora (maksimalan '7) postizemo.962 e.i I 79 . a rad koji se za jedan sat stvara na potrosacu: 1 --Rjesenje Odredimo najprije otpor vodica voda: Rv=p-=0.vatmetrom. Do ovog rezultata mogli smo doci i izrazom: x '7=--. medutim. prikljucuje se bakrenim voJom promjera vodica d=2.. b b) . ili posebnim instrumentom ..01745' S Iz zadane snage potrosaca dobivamo: I=-=lOA. ~.130. I+x gdje jc: b) S kolikim koeficijentom iskoristenja '7 radi sistem prijenosa energije od izvora do potrosaca? c) Koliki je napon izvora? R x=_1!_. Rx nalazimo lijevo od maksnnuma. stici istu ~rijed~ost Pic. tako da je koeficijent iskoristenjn: Za dani izvor i korisna snagu ovise 0 odnosu Rt Maksimalnu korisnu snagu dobivamo u slucaju prilagoden]a. (Rp +2Rv) =520V. 1. mnozeci ocitane rezultate..130.gdje su Pk-korisna snaga a Pi i ukupna snuga izvora..13lc) ilustrirane su ove tvrdnje. Analizirajte pod kojim uvjetima izvor napona E. 78 . naIazimo se desno od maksimuma krivulje otpora RlJ mozemo poParalelnim spajanjem prikIadno odabranog PTc - Ako je petrosae Rx takav da je Rx>Ri' Pk=f (Rx).131. cime je odreden Rx? 81.131. unutarnjeg otpora Rt daje iednaku snagu nekom potrosacu Rx kao i potrosaeu koji nastane kad se otporu Rx prikliuci jos paraielno i otpor RII (sl.

R~-.Rf+Rz dobivamo: E b) polozai 2 c) polozai 3? 1S? s 1S( 8to sredeno daje: Rf ·. 1. unutarnjeg otpora Ri=.134.1.5 mms namotana je na keramicki prsten. . Odavde mozemo naci ovisnost Ry=f (Rz): . 1. c si.133: Snagu Pk=36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor napona E=20V.136. U kojem ce polozaju tipke S sa sl.135..:remenskom . Kantal-zica (p=1.135. ficijentom 1. po osamsati dnevno.Rf ' dobivamo riesenie koje ima fizikalnog srni- 1.. ~. 6 Osnove elektrotehnlke zbirka prlmjera 81 . R1 . iz izlazi: --------r-. ako bi bio placen po tarifi kojorn se placa elektricna cnergija? 1.135. Na mjestu A prikljucu]e se jedan pol izvora E=6 V i unutarnieg otpora Rt=0. Odredite funkciisku ovisnost Rl =f(Ra) uz uvjet da snaga na Rz=lOO il bude konstantna i jednaka P2=lOO W . u zatvorenu spiralu (pocetak i kra j zice su spojeni). Koliko bi on zaradio radeci 25 radnih dana u mjesecu.intervalu. 1.1.134.136.---.-------~~----L-----~~~----~~ t R. iznosi oko 30 Nm/s.5 il. . Ry-R~ . . 1. .Rz+Rl . Prosiecna snaga fiziekog radnika.Ry odakle se lijepo vidi da sarno uz Rz>Rt sla. 80 1. . . 1. dok drugi kraj (B) slobodno klizi po spirali. ! I c) si.45 il mm2/m) duzine 1=1 rn i presjeka S=0. Otpori Rl i Ra sa s1. Kolika mora A biti duzina dijela spirale LAB (mjerena kracim putem) da bi se citava spirala najjace grijala? SI. Sl.. mierena u duliem .132.lft Nadite: a) iznos tog otpora b) napon na njemu c) snagu izvora. petrosae raditi s naivecim koeiskoristenja 7J: -a) polozaj I Kako su h=---. .136.R".. RlI=O.131.. s1. su promjenljivi.134. Prema tome. i.

137.OOI A. Ra=40..138. Sto ce biti sa snagama na pojedinim otpornicima kada se temperatura kupke stane dizati? 1. instrumenti h=0. v + E 4R v ."<.138 si. 1.~/~. " St.13S. 1.15 ill. izracunajre: a) napon izvora E b) iznos otpora R c) snagu u grani a-b. Prilikom pomicanja kratkospojnog klizaca otpora R sa s1.140.140. 1.5 W. 1. 1.._. Odredite iznos Citav:og otpora R. kolika se R 30Q E+ f' Sl.I. Kroz ampennetar unutarnjeg otpora RA=O. R2 = Hi n.139. SI. zanemarivog potroska mjere: = 30 n. R4=50 + n. Ako se na otporu R=30 snaga razvija na otporu Rp? n sa s1.137.l n. a. sr.141..139. 83 82 .141. . " 1. 1. 1. . tece struja IA=I.141. s1. 1. Ako u mrez! prema s1. Odredite: a) unutarnji otpor voltmetra b) pokazivanje idealnog vatmetra. kazaljka vatmetra pomice se od vrijednosti 4 kW do 1 kW.137. 1. Otpor R2 negativnog temperaturnog koeficijenta nalazi se u uljnoj kupki.140. razvija snaga 20Q PR=7. od krajnjeg donjeg do krajnjeg gornjeg polozaja.139. 1. dok voltmetar pokazuje napon Uv=30 V na podrucju od 30 V.25 A i Uv=3 V. Zadano: Rl 1. s1. 1.

4 A. 84 85 . 1. Odredite: a) struju 16 kroz nepoznati otpor Rs b) otpor Rs c) snagu na Rs.. 1.144..142. .145.. 1. Instrumenti ukliuceni u mrezu prema slid 1. Ako je poznat iznos otpora R2=5 n.142. E=78 V.. Ako voltrnetar ima vrlo velik unutarnji orpor.143. a voltmetar V napon Uv=20 V oznacenog polariteta. U mrezi prema slid 1. i E2 c) rad koji se obavi za jedan sat na svim potrosacima mreze. Odredite: a) promienu pokazivanja ampermetra: /). R3=50 0.143.OO1rC) i nalazi se u posudi u koioi se temperatura povecala sa 20°C na 120°C. 81. R4=10 0. Ampermetar zanemarivog otpora. A '". (iznos otpora R kod 20°C). mjere: Uv=15 V. 81. 11=3 A. mjeri struju 14=2. n. ~--------------~ - E + SI. U mrezi prema slid 1.1 A b) promjenu pokazivanja voltmetra: /)"Uv Zadano: 81.143. 1. odredite: a) struju 12 b) iznos i polaritet napona 1.145. R je temperaturno ovisan otpor (oc=O..1.1. R2=30 n.. Zadano: Rl=20 R20=20 0. h=2 i P=5 W.1.145.. s1.144 ampermetar Al zanemarivog otpora mjeri struiu s.142 • 1.144. . R. odredite snagu izvora Pi.

146. Otpor R2 sa s1.149. n koliki napon voltmetar i kolika se snaga 25Q n.uz: raZVIJa na otporu R=40 a) otvorenu sklopku S 1. nalazi se u posudi u kojoj vlada promjenljiva temperatu- n. koeficijent R2).. mjerc Uv=IO V.149.147.1. h=I Ai P=IOW. pao je sa: na 0 volta.14~: Koliku struju mjeri ampermetar. SI..0025 (temp. 1.148.148.. Zbog toga promijenila se i snaga na Ra..147.otpora R2 iRa primiti maksimalnu snagu iz izvora E=200 V? Kolika je ta snaga? Zadano : R1=200 Ra=300 ra.146.. izracunajte: a) iznos otpora R b) napon E c) poloza] klizaca potenciometra R2=?)· Zadano: R1+R2=5R. Ako instrumenti sa s1. 1.146.1. E + SI. R20=500 n n.1. mjeren prema zernlji. i i~ 1. 1. 0':2=0. 1.. b) zatvorenu sklopku S? 1 R. Kod 00=20°C R2=500 1.l. 1. W t.147. Kod koje ce temperature (R2 kod 20°C) l/oC paralelna kombinacija s1. (Rl =?' ~ I . SI. Kolika je promjena snage na Ra? . Zbog promjena otpora R2 sa s1. potencijal tocke A.149. 86 87 . R 81.

Preostalih g-(c-l) [ednadzbi napisat cemo primjenom II Kirchhoffovu zakona na g-(c-l) proizvoljno odabranih.. i to zajednicki za citavo poglavlje analize linearnih mreza istosmjerne struje .1' l I \_j I 0 1"J " lsi . To su: a) direktna primjena Kirchhoffovih zakona b) metoda konturnih struja c) metoda napona cvorova d) metoda superpozicije e) Theveninov teorem f) Nortonov teorem g) Millmanov teorem. Kako se ove rnetode u primjeni vrlo cesto medusobno ispreplicu. najzgodnije ih je obuhvatiti i obraditi cielovito. f) Dobivene rezultate interpretiramo.. pa prema tome i snage. U II Kirchhoffovu zakonu u relaciji ~E= ~I . nalazimo ... DIREKTNA PRIM}ENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA 0) Ako neka linearna elektricna mreza ima g grana. a) Broj cvorova i grana u mrezi. imamo 4 cvora. 1. preostale 3 iednadzbe moramo napisati na temelju II Kirchhoffova zakona. Zbog toga cemo najprije svaku od niih ilustrirati riiesenim primjerima i test-pitanjirna za provjeru razurnijevanja. 88 89 . ali rnedusobno nezavisnih kontura. 1. e) Riesavamo postavljeni sistem jednadzbi. . . 2 i 3 i 6 grana (izrnedu cvorova I i 0. a one druge s negativnim.150a) postavite jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. pridjeljujemo im pozitivan.150. 1. oznacena sa 0.. ~~ -.-!!_ f!I 2 111 .3.._ Problem analize elektricne mreze. svodi se na odredivanje struja u pojedinim niezinim granama. ••• Is. onda ce kroz tih g grana teci u opcem slucaju g medusobno razlicitih i nepoznatih struia.. Isti je sluca] i sa strujama grana. 2 i 0. c) Buduci da imamo 6 grana sa 6 nepoznatih struja i da cemo na temelju I Kirchhoff ova zakona dobiti 3 jednadzbe. Kako se lako razabire. Postupak postavljanja i rjesavanja jednadzbi te interpretacija dobivenih rezultata tcci cc ovako: a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove i granc. dakle. izabrati 3 nezavisne konture. nalazeci kao rezultate struje II' 12. 1. Te jednadzbe dat cc 1 i II Kirchhoffov zakon. Prvi Kirchhoffov zakon primijenit cerno na c-l cvor mreze koja ima t cvorova. Ako je neka struja pozitivna.r· o •• " . mogu se naci i naponi izmedu bilo koiih dviju tocaka. one izracunate. Same metode izracunavanja mogu biti raznovrsne._ .. -. U pojedinim granama ucrtavamo struje II' 12. d) Postavljamo iednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. Potrebno je. a da je po iznosu jednaka izracunatoi vrijednosti. Negativan rezultat za struju znaci da ona tece u srnjeru suprotnom od pretpostavlienog. [ednadzbe I Kirchhoffova zakona za cvorove 1.2 i 3 da bismo za njih postavili jednadzbe I Kirchhoffova zakona. pa cemo se zato u nasirn razmatranjima ograniciti na one koje imaju vrlo veliko prakticno znacenje. Za svaku konturu definiramo njezin pozitivni smier obifaZenja-. U svakoj grani nacrtamo po jednu struju : 11. 1 i 2. odabravsi joj srnjcr po volji. gdje je smjerorn strelice ujedno definiran i pripadni pozitivni smjer obilaZenja. 9. 2 i 3 te I i 3). c) Odabiremo potreban broj medusobno nezavisnih kontura.. . odabravsi im proizvoljno b) Od postojeca 4 evora odabiremo one oznacene sa 1.. 2 i 3 imat ce oblik: . 3 i 0. dok cemo zadatke dati naknadno. II i III. shernatski prikazane na s1.-'· d) Postavljamo jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. ••• Ig. naime.1.150. 12. svi elementi koje su poznati. ne praveci pri tome ostrih podiela medu njima. J cvor za koje cemo postaviti iednadzbc I Kirchhoffova zakona. cime su obuhvacene sve elektricne velicine zanimljive za tehnicku praksu. Neka to budu konture I. b) Proizvoljno odabiremoZ-. .!5_ :r- 1 b) 1. pa je potrebno postaviti sistern od isto toliko iednadzbi da bi se one odredile. Ako su. Za mrezu prikazanu na s1. 1. principa.150b). odnosno radovi. ANALIZA LINEARNIH MREZA ISTOSMJERNE STRUJE s·odabranim smjerom obilazenja konture. Ig. negativan predznak. b Rjesenje Slijedeci upravo izlozeni postupak. smjer. to znaci da ie njezin prvotno pretpostavljeni smjer ispravan. ako im se srnjer podudara Sl. 1. R izvore koji imaju tendenciju tierania struje u pozitivnom smjeru obilazenja doticne konture uzimamo s pozitivnim predznakom.3. a ako ne.

b) I Kirchhoffov zakon pisat cemo za cvor 1.. 130-30+90=12.151.151.. napisane za konture I. glasit ce.. . 14 i Is uzimamo s pozitivnim predznakom.. a 13 s negativnim predznakom Prema tome. sto je cisto matematicki problem. 1..1· R).. iednadzbe II Kirchhoffova zakona za konture I iII imat ce ob1ik: 60+30-130=11.· R4 (I). II i • Konturi II: izvori od 130 i 90 V do1aze s pozitivnim. a izvor od 130 V s negativnim predznakom.. I: izvori od 60 i 30 V dolaze s pozitivnim. Kontura kom. Rs-'-12' R2 R3+16· R6+14. D= -5 =-63 . Kao sto vidirno. 13...lSl... U mrezi prikazanoj na s1. struje II i 13 dolaze s pozitivnim predznakom.. I : E1 i E2 uzimamo s negativnim predznakom. D Dl 11=-' ~dje detcrrninante D1= 90V D' I-~ 19 6 0 I 6 0 I 6 0 I imaju vrijednosti: -I 0 3 0 -4 19 -I -I 5 -5 5 0 . pojedine velicine mogu imati isti iii raalicit predznak u raznim konturama.. II' 12 i 16 uzimamo predzna- a Ez.. (2) i (3) prelaze u: (4) (5) (6) . 611 +012+513=-4 011+312-51a=19 iuko da metodom determinanti direktnom vrlo lako na1azimo: Da 13=. 91 90 .-14=0 14+15-13=0 (I) (2) Rjesenje a) Mreza ima 2 cvora (0 i 1) i 3 grane.l. odredite struje u svim granama primjenom Kirchhoffovih zakona.. .. ovisno 0 smjeru obilazenja doticnih kontura: jednadzba II Kirchhoffova III. 1... c) U konturama I i IIodabrali smo srnjerove obilazenia u smjeru kaza1jke na satu d) jednadzba I Kirchhoffova zakona za cvor 1 glasit ce: 11-12-13=0 Prilikom pisanja jednadzbi II Kirchhoffova zakona moratcemo o cinjenici da u: Konturi (I) (3) Prije postav1janja iednadzbi II Kirchhoffova zakona pogledajmo !lto je s predznacirna pojedinih naponskih izvora i struja. s negativnim predznakom II : E4 uzimamo s pozitivnim.. (2). (6) potpuno opisuju nacrtanu mrezu. a izvor od 30 V s rregativnim predznakom.I1+I3-I6=0 16-1'1.. c) Sredene. 14 uzimamo s pozitivnim. i njihovim rjesenjern. Da= 0 3 -1 0 3 -4 19 -1 5 =126 o SI. 11-12-13==0 (30+20) (20+30) (2) (3) E4-Es-E6-E2=14' E3+E4=13' jednadzbe R4-1s . struja 12 dolazi s pozitivnim. prema tome: zakona (1:.. iednadzbe -E1-E2=-11 RI-12 . 20Q TOQ (1).. nalazimo nepoznate struje u pojedinim granama. Kontura Kontura . =-63 =-189 -+ D2= -1 -5 . E5 i E6 s negativnim voditi racuna . R2-1a· R6 (4) (5) (6) (40+20)+la· (10+20)-13...E=1:.... a 12 i Is s negativnim predznakom III : E3 i E4 uzimamo s pozitivnim predznakom. u kojima smo naznacili struje II' 12 i 13.. .

ampera teci u prerpostavljenom smjeru.. izmedu cvorova 1 i 0 vladat ce napon: UIO=30 V ±/1 . ~1J:- 92 93 .. Ostali . ±h .2.uahuhvac~ne konrure i i . R2Z± 81.~~~esl?~~itivnirnr -... uzimajuci smier konturne struje kao pozitivan smjer obilazenja.viiliii". R1 Rs-/6' .predZnakom..otpora Rjk (j i'~ >>.Ako su za struje II i 12 sa sl. c) Postavljarno jednadzbe II Kirchhoffova zakona za odabrane konture.Jednadiba II Kirchhoffova zakona za konturu II sa s1.1). u kojirna je.~!lIn(}yi"~mLkQd ______k2iih. Rzk± .153. odmah pisati na taj nacin. Rnl±/z' gdje su: Rnz± . 1.5 A. METODA KONTURNIH STRUJA Direktna primjena Kirchhoffovih zakona upucuie na relativno velik broj iednadzbi. u pojedinim granama teku struje: 1.. jednadZbe imaju redovito standardiziran oblik. dakle na onoliko jednadzbi koliko bi trebalo postaviti za II Kirchhoffov zakon..Odn_QS_n_QJleg3!iypun. pa se mogu. R6-/1 .. R4+/6 .152.. r f) Dobiveni rezultati kazu nam da ce struje II i 12 od jednog.llJ2. ujedno sadrzan i I Kirchhoffov zakon. Bit metode je u slijedecem : a) Odaberemo g-(c-I) nezavisnih kontura.~ :~J' 4)'. Rl Rs-/1· R1· . odnosno tri... U granama zajednickirn dvjema konturama stvarna je struja jednaka zbroju. zbro] otpora u grani zajednickoj j-toj i k-toj konturi. s tim da su uzeti u obzir i njihovi predznaci zbroj otpora u k-toj konturi b) UIO=lOV - c) U10=0 V d) UlO=-IOV e) UlO=-30V 81.3. r .153..lQ j~dnadzbJl.. +In . EI-ES+E4=/s' EI-ES+E4=/s' EI+E(=/s' R&-/6' R4-/6· Rs-/s r L d) -E1 +E5-E4=/s / /e) EI-E5+E4+E2=/5' r - t?--1 . 1.clo. odnosno razlici. konturnih.1ivlje~·s'PQziti.4hofJ t'OVirz.153. 1. R4-la Ra-/I . U svojoj osnovi jednadzbe konturnih struja nisu nista drugo nego jednadibe II Kirchhoffova zakona za pojedine konture. Metodom konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c.1 A i 12=0.152. ±In· Rln=Ell .~.. i ±11.+ [ .. koja "teee" duz citave konture. a to se redovito i radi.kprek9 . Nakon sredivanja. I. zbog zgodne definicije tih struja. Kin. R21+ 12.. R1 Rs+/1' R1 . b) U svakoj konturi ucrtamo po jednu "konturnu struju" proizvolinog smjera. 1.• ±In . dok ce struia 13 od dva ampera teci od cvora o prema cvoru 1. pa je zato cesto neprakticna. R4-/S' . Rnk± . Standardni oblik jednadzbi n konturnih struja glasi: 11' Rll±12· R12± ±h· ±h R1k± " . r:!5' 1. Navodnike upotrebljavamo zato sto su te struje racunske velicine kojima pridajemo odredena svojstva. ovisno 0 njihovu smjeru .~p!l1cQ!l!' ovisno 0 tome da Ii struje /1 i be tekukroi sumami otpor RIJ: u istom iIi suprotiiom srn:jeiif.Prema tome.~Qmh~dGtaze.. In:~d. dobiveni iznosi: II = -0.. R6-/1 . 1. R4-la R4-/6' .[ [ 71/ . imat ce oblik: Rs+la ... Rzn=EZ2 'L.l!!!kle clanovi kod kojih se javlja struja one konture za koiu piseI1. Predznaci pojedinih clanova u jednadzbama (to su [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za n kontura) odreduju se na slijedeci nacin : clanovi hRu. U dijelovima koji pripadaju samo to] konturi konturna struja jednaka je stvarnoj struji. Rnn=Eml> - It Eu Rklc struja k-te konture zbro] aktivnih napona u k-toj konturi.

ako one kroz tu granu teku u istom smjeru. ali ne i granu) 3 nemaju zajednickih grana) . c) Postavljamo standardni oblik sustava jednadzbi za konture 1.. R24=E22 R44=E44 (I) (2) =12-1a IR1O=I3 I&ls=I4· Zaustavimo se na trenutak da bismo neke momente posebno istaknuli. ]. dobiveni rezultati za konturne struje mogu biti pozitivni..J d) Rjesenjem postavljenog sistema iednadzbi nalazimo kontume struje.. trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadzbi s 8 nepoznanica.. pretpostavlja se dn tece sliieva nadesno.. R23+I.. dok ce . najprije korigiramo srnjerove.. jer ie g=8. R22-13 .+Ra+R2 R22=R4+Ro+R8+R7+R6 ..+R. b) U 4 odabrane konture ucrtavamo konturne struje II' 12..0. R12+13 . Pri odredivanju struia u granama zaiednickim dvjema konturama treba obaviti zbrajanje. R34=E33 R. i I. 1. RI3+I. ako ih ima. IRs =12 lR? . Stvarnu struju u pojedinoj grani mozemo tada naci na dva nacina. fao =12+1. i - Rjesenje a) Kad bismo ovu mrezu htjeli rijesiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. onako kako je napisana. J 95 . a c=5. rezultantna struja imat ce iznos jednak njihovoj razlici. 2.154.. postavite sustav jednadzbi konturnih struja.J . Ako su zudane vrijednosti elemenata mreze. prethodno izracunatih konturnih struia. dakle stvarne struje. Ako ne teku. i onda odredimo struiu u zajednicko] grani zbrajanjem odgovarajucih konturnih struja. . Struje u granama izrazene su u ovom primjeru opcim broievima. dobivamo na osnovi onog sto je receno R.J .. IR5 =11+14 lR4 =11-12 81.J •••J" fa1 =11 . i. (3) i (4) nasli bismo struje II' 12. (2). Pomocu konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c-I)=4..pod b). RI4=Ell . R21+12· R32+13· R33+I. 1.J . se smjer poklapati sa srnierom konturne struje veceg iznosa. . Stru]e pojedinih grana. Za mrezu prikazanu na slid 1.154. negativnih konturnih struia. Ia i I. - . 3 i 4: . II' Rll-I2 -II' II' R31-12• II' R41+12· gdje su: Ru =Rl +Rr. dok se za lR4 pretpostavlja da tece nadolje. odnosno odbijanje..154. R43+14• . Struje u pojedinim granama (oznacit cemo ih indeksom koji se poklapa s oznakom nekog element a promatrane grane) bit ce: (konture 3 i 4 imaju zajednicki cvor.=R14+RlS+R16+Rs+R9+RS R12=R2~=R4 R13=R31=O (konture 1 R14=R41=Rs R23=R32=R7 R24=R42=R9+RS Ra4=R43=O E11=E1-E2+E3 E22=E4-RS-E3 E33=E7+E6 E'4=-E2-E8+E4 d) Riesavaniem [ednadzbi (1). odnosno negativni. U obliku u kojem ic to napisano sadrzan je vee i pretpostavljeni smjer rezultantne struje..2+Ia' (3) (4) R3S=R7+RlS+R12+Rll+RlO 94 Po prvome. Da budemo konkretniji: za struju IRr.

" I'b .22 -4 14 -2 --4 14 -2 12=10mA metode konturnih D2=1~~ D3=1~~ D tako da su: -2 1=7. . U tom ce slucaju clanovi sa Rick biti pozitivni. 1.04 3U2 190 V [3 Ikf2 2kQ + =I~~ 24 -0.0-12. . Konaeno. 1..:«: I" .4.13=0.22 -2 0 6 1=704 I[=-20mA.2. kaZimo jos nekoliko rijeci 0 izboru srnjerova konturnih struja. 1 0. najprakticnije je u svim konturama odabrati isti smjer. I - .24 D = 1.0..22 -4 14 -2 -0.14 DJ '2- r. Rezultat svojim predznakom i iznosom daje podatak o smjeru i velicini trazene struje..103=250-60-50 103=60+10+150.14 0'11-2.103+13 sto nakon sredivania prelazi u: ·(2+3+1)· =r: 10· 11-4.08 . a svi ostali negativni.12-2. 12 i 13. 155a) uertavamo konturne struje 11.155. h. -. struje t. na prirnjer srnjer kazalike na satu.22. sto dodatno olaksava direktno pisanje jednadfbi._D2 D -2 0 6 0 6 gdje su: l D3 13=-. 3kf2 a) 150 V Sada rnozemo izracunati struje u pojedinim granama. Izracunate vriiednosti konturnih struia (uzimaiuci u obzir i predznak) uvrstavaiu se u opceniti izraz za struju u zajednickoj grani. 96 [2+6. 7 Osnove elektrotehnllte zblrka SI. Zadana je mreza prikazana slikom struja odredite struje u svim granama. 1. 103+12. b) Za odabrane konture (s1. 1. to cerno uciniti na oba moguca nacina: 1.155b)).24 0. Drugi je nacin cisto formalno-maternaticki. D 1=-14.155.16 0. . 13=-0. D 0 0. -11.12-0. lQ3-12' 4· lQ3-1a' 0=-190+200-250 (4+5+2+3) . Buduci da je izbor potpuno slobodan.. 13=0.155.. c prlmjera 97 . b. Ilustracije radi. '. 0 cernu ce ovisiti predznaci pojedinih clanova U· postavljenim jednadzbama. na~in Nakon korigiranja srnjera konturne struje SI. a Rjesenje '.24 ::J 8'l 1': :0 Ibk : --r T •+ / r I 1. 15.14 0.. 1a=40mA.14 =28._L c) -4. Primjenom Rjesavanjern uz pomoc determinanti nalazimo: 11=-.-~ 'e ~ b) t. sve u smjeru kazaljke na satu. u Ilk ~ I..2. 1. e) Postavljamo jednadzbe konturnih struja: II' (3+1-f4+2) . a) Buduci da mreza ima 6 grana i 4 cvora. 103-13. .5a). potrebno ie odabrati 3 nezavisne konture. I .11+14.k . /sl. -11.

.1. .) t.=-0. izracunati iznosi: II =0.3 A i Ia= -0. 1..=I2=IOmA I~=I2=IOmA I.2 A Ib=-0. [er je E4 idealan naponski izvor bez unutarnjeg otpora. II' (Ra+R4)+I2• (Ra+R4+R6+R7)=Ea+E4-Es b) -II' d) (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+R6+R7)=Es-E4-Ea \.2 A IIJ= 0.@ II' (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+Rs+R7)=Es-E4-Ea 12' (Ra+R4+Rs+R7)=E6-E4-E3 . 0.157. r .6 A.. 1. R.. sto se. 1. i It bit ~e: od kazalike na satu) Ia=I1k=20 mA (smjer suprotan Ic=I2=IOmA Ie=I3-12=30 I/)= l1k+ 12=30 mA (smjer na gore) (smjer slijeva nadesno) mA (buduci da je 13>12' od Is odbijamo 12.2A.156.k.4 A....= 0..155c) nalazimo: •I'=I1=-20mA a I. 'sY ..=40mA u naznacenim 1. zato je smjer struje Ie prema gore) Id = 12= 10 mA (smjer zdesna nalijevo) III III "'I lj= 13=40 mA (smjer kazaljke na satu). 1. daju konacnu sliku strujnih prilika u mrezi. . nacin Na osnovi sl. 2. radiIi mi na jedan iIi na drugi nacin.i. b) IIJ= -0. Ako su za konturne struje II' 12 i 13sa s1.4 A.= -0.=IO mA Id=I~=IOmA Ie= I~k=30 rnA If=I.5 A.156. Iednadzba oblik: smjerovima. konturnih struja za konturu sa strujorn 12 sa s1. c) Ia= d) 1.4 A. Negativni predznaci uz rezultate za stru]e I~.=I2-13=-30mA I~=I3=40mA. J - J - J . uz korektno ucrtane I..4 A.157.. moglo i ocekivati. u granama ce teci struje: Ia=I~k=20mA Ib=I~lc=30mA' Ic=I... I~ i I~ znace da one teku u suprotnim smjerovima. J J a) .=11-12=-30mA I. Korigirane struje I~k' I~k i I.1 A 12=0. e 1. imat ce .. II/. tako da je potrebno provesti korekciju..2A 1tJ= 0. 1. 7' J- - _J99 9S . I~ i I. 81...156. 1.. sliku identienu onoj dobivenoj na prvi nacin. . Prema tome. e) zadatak je neodreden. struje la i Ib bit ce: a) Ia= -0.157..2 A IIJ= 0. naravno. 81.

2..k - zbroj vodljivosti zbroj vodliivosti koje ulaze u k-ti cvor koje direktno povezuju j-ti i k-ti cvor. .R2 R7... c) lz izracunatih potencijala. . .159b). Gzn=I22 100 V. To nije neophodno. 2. dobivamo mrezu prikazanu na sl. jedan od njih odabiremo kao referentni. '1'·.. Prikladnom definicijom konturnih struja postignuto je da iednadzbe II Kircnhoffova zakona sadrze u sebi i jednadzbe 1 Kirchhoffova zakona. napona i struje te otpora i vodljivosti postoji tzv. Ucb=-60V Ucb=-60V. 1.. Sustav jednadzbi koje cemo postaviti bit ce sustav za potencijale cvorova 1. ali se time izbjegavaju zabune do koiih bi moglo doci pri postavljanju i rjesavanju jednadZbi i interpretaciji rezultata. cime zapravo dobivamo napone izrnedu cvorova 1. imat ce. Metodom napona cvorova poetize se analogan rezultat.. -<PI . .. 70 V. lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima..i cvora 0 sa 'Po =0.. 2.. n.158. 'Pn.. Gak- ••• -'Pn • Gln=Ill b) Uo. -c-'Plr' Gnk. -1'1 ~1O I ~.f)\ z. 1. standardizirani oblik: <Pl' a) Uab= 100 V.j . pa ce opet ukupan broj jednadzbi biti smanjen. 1. c) Postavljamo sustav iednadzbi I Kirchhoffova zakona za cvorove 1. n . 2.R7 R4 RI . No krenimo redom. 'Pn mjerene u odnosu na referentni cvor 0. Nakon sredivanja. '+'Pn . +sp« ..159. . dakle za potencijale 'PI' 'P2' .. Glck G. R4 i R~ iz rnreze sa sl.R4 Rz. Gnl-'Pz . za koju.. 1. ..-<pz -+. 100 1 1 J 1 1) (1 1) l' e.1. b) Ako se u mrezi nalaze strujni i naponski izvori. jednadzbe napona cvorova imat ce analogan i standardiziran oblik. a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove.b=-100 c) Uab=-80V. Struje koje ulaze u taj evor uzimamo dogovorno s pozitivnim. U napisanim jednadzbama 1 zakona sadrzan je i II Kirchhoffov zakon. Kako izmedu cvora i petlie.. a ostale oznacimo sa 1. 1. za potencijale pretpostavljamo da su pozitivne velicine. d) Rjesavamo postavljeni sustav jednadzbi i nalazimo iznose 'PI' 'Pa. vrijednosti: I. < -. II = 1 A i Iz= -1 A. preporucuje se da se svi naponski izvori pretvore u strujne. postavljamo sustav jednadzbi: ({II .158.. formalno gledano..158. E2 -'cpa-=--!t--( -+---+--+-+. G22- . a kod zadaaih vriiednosti elemenata mreze rezultat ce svojim predznakom potvrditi iii pobiti tu postavku.. . Primjenom rnetode napona cvorova odredite struie kroz otpore R2. na nacin potpuno analogan metodi konturnih struja. Naponi Uab i Ucb sa s1. dvoini odnos.. nulti. Pisuci jednadzbe s opcim brojevirna. nakon prethodnog odabiranja i numeriranja cvorova.. uz izracunate iznose konturnih struja A (_ I .159a).. Rjeienje Pretvorivsi naponske izvore u strujne. .3. - S1. (~)Uab= gdje su: 'Pic potencijal k-tog Cvora zbroj struja sto ih tjeraju strujni izvori u k-ti cvor. n.R2 101 ... . Gnn=Inn. a one koji izlaze iz niega s negativnim predznakom. Gn2. vrativsi se na prvobitno zadanu rnrezu (ako je izvrsena pretvorba naponskih izvora u strujne).. V.-. '2. .3. Ucb= Ucb= Ucb= 60V 60V 60V Gll-<pz' G1Z- ••• -'Pic' -'Pk G11c.Rl R6 . Postavljanje sustava jednadzbi po metodi napona cvorova odvija se. • -. d) Uab= -<PI' G21+<P2. METODA NAPONA CVOROVA 1. .• ... n. jednadzbe dobivaju svoj konacni. ..

R7=200 a...160a). .160. 1u R. R4 i R6 dobit cemo tako da se vratimo na prvotno zadanu rnrezu prikazanu na sl..160b).160. na osnovi koje mozemo pisati: IR2 UR2 R2 CPC(CP2-E2) R2 (smjer slijeva nadesno ) b) 51... . b 103 - 102 . 1. 1.160. a .. 1.159a). ~ . a. u kojoj su umjesto otpora uvedene niihove vodljivosti.=600 V.:. . U mrezama sa zadanim elementima rezultati svojim predznacima pokazuju jesu li polariteti napona i smjerovi struja ispravno postavljeni. oj V napona cvorova odredite struje u svim granama mreze E. (smjer nadolie).159.1. 0) RJe§enJe SI. I" i 15 irnaju iznose: Struje kroz R2.. Primienommetode sa s1.. I. R4=100n. Zadano: El=E3=150 E2= 100 V. R3=80n. 1. Rs=25 n. t bJ SI. R1=R8=50n R2=20n.. Navedeni smjerovi struja proizlaze iz pretpostavljenih polariteta napona.r Ia5= ~5=!~0 . 13.. struini izvori II' 12. 1.I £.. .. . b Pretvaranjem naponskih izvora u strujne dobit cemo mrezu sa s1. . 1." - IR4= UR4= CPI-CPS (smjer slijeva nadesno) R4 R4. sadrzanih u izrazima za razlike pojedinih potencijala.

G7=0.5· 'P3=-18oo.. G~3= 1. 'P2+20. --c) ). koja je zbog preglednosti posebno skicirana na s1. GI2-'P3.Gs=I.. ~:1. na ovim potenciialima: 'P1=-50V. Prema tome. 1. R4 E4 14=-=E4' Rs E5 15=-=E5 -7 -50 1350 =-53850 -1800 -4 -7 20. 'PI' h= ['P1-( -EJ] . 'P2=+50 V Stru]e u poiedinim granama mreze sa sl..1 ~ <.5 A (smjer od ° prema I) -'1'1' Ga1-'1'z' G3Z+'1'3' G33=-I4-15. iz koieg nalazimo potencijale '1'2 i '1'3 kao: Da '1'3=-' D gdje pojedine determinante D1= imaju ove vriiednosti: -1 I -50 1350 -1800 -7 10 -4 -7 =-26925 20.161 imat ce oolik: .. 2 i 3 imat ce oblik: 'Pl' Gll-'P2 . 1.161. 1. bit ce: napona cvorova 1.5 ~ jednadzbe Stika 1. .16Oc)...OI Rl D2=[ ' G23 I " 8 -3 -12 8 -3 -12 8 -3 -12 -50 1350 -1800 -I 10 -7 --4 [ 20. Gll=G'23+Gl+GS+G4 G1Z=G21=G4 GI3=G31=GS G22=G~+G5+G6 G23=G3Z=GS+G6 G33=G7+GS+GS+G6 Uvrstavanjern zadanih vrijednosti i sredivanjem izraza dobivamo sustav [ednadzbi: 8 ' 'PI-I. cvorovi 1.5 - 26925 j. c Re G6.· Na osnovi predznaka za struie Ie i Ig zakliucuierno da je potrebno izvrsid korekciju njihova pretpostavlienog smiera.5 'G6=-1 U prema 3) h=('P3+E4-'P2) Ig=['Pa-('P3+Es)) A (smjer od 3 prema 2) A (smjer od 3 prema2). 104 105 .5 I D=I -1 -7 10 I 538. -12· 'Pz-4 ' 'P3=-50 -3' 'Pl+10· 'P2-7' '1'3=1350 'P1-7.' G13=I2+13-11 . G1=2 A (smjer od 1 prema 0) lC=('PI-Ea-'P?)' G4=-2. - -'1'1' GZ1+'Pz' G2Z-'P3' gdje su: G23=I4+1s-Ia Ia=(Ez-'P1) ..160. 1. 1.160a). 2 i 3 nalazit ce se. '. Iednadzba napona cvora 3 sa s1.5 A (smjer od 2 prema 1) Id.160c) uCinjeno uvodenjern korigiranih i crtkano oznaeenih struja t. G8=2 A (smjer od 1 prema 3) 1.~ E1 [1=-=E1...=('Pl-'P3) . u odnosu na ever 0.5 I .. i Ig".=(0-'P3) .g I I E2 2=---=E2 R2+R3 G4 Gs • D3=1 E3 13=-=E3. <P3=-loo V.5 A (smjer od .. sto ie na s1..

@110=5rnA. a strujne i§kljueirno). . nalaze.1.. uzimajuci u obzir i njihove smjerove. . odnosno Is. u odnosu na nulti cvor. 3 - 51.. 3 i 6 sa d. izracunamo struju. 2 i 3 sa sl. na potencijalima: 9'1= . ovog iznosa: a) 110=5 rnA. Ako.. l. 1. uzmemo jedan od izvora. nalazimo stvarnu struju u promatranoj grani. 9'2=-lOV.162. to znaci slijedece: da bismo odredili struju u promatrano] grani. struie mozemo naci i metodom superpozicije. Superpozicijom dobivenih parcijalnih struia.163. b) l]o=5mA.'prllvo opisana metoda moze se prosiriti i na skupine izvora.~:. Prakticki. jer nisu poznati svi e1ementi..163. e) 110=-1 rnA. .3. 2. te opet odredujemo struju. Kad smo to obavili..20 V.162. svi izvori zajedno odreduju iznose struja u elementima mreze. nairne. a preostale odstranjuiemo. - 106 107 .. Metoda superpozicije [edino u linearnim mrezama. No niihove unutarnie otpore "ostavljamo" u mrezi. U linearnojmrezi " - nnlazimo J110ZC se upotrijebiti superpozicijom djelovanja pojedinih skupina. 1..4. 1..!~ 1.. Is=2 rnA Is=-2mA Is=-6rnA 15=-6rnA Is=2mA. napon izmedu tocaka a i b bit ce: a) Uab=13 V b) Uab=33 V (:!f)Uab=-27 d) Uab=27 V e) zadatak je nerjesiv... . r 1. a sve ostale odstranirno (naponske izvore kratko spojirno. d) 110=1 rnA.. V . 9'2= -10 V i 9'3= 30 V. I tako redom za sve izvore. METODA SUPERPOZICIJE s vecim brojem izvora. 1. tako da trazenu struju 51.162. Ako se cvorovi I. Nakon toga uzimamo drugi izvor. TOkQ .161. onda cemo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora. u odnosu na nulti cvor. kroz otpore od 10 kQ i 5 kQ teci ce struje 110.: . jer se oni ponasaju kao piiSivnl elementi. r "f R7 _r SI.163.. na potencijalima: 9'1=+20V. 9'3=+50V i 9'6=30V.. . Ako se cvorovi I. nalaze. 1..

rnjenjujuci metodu superpozicije: d) r .. 13 i 14: 109 SI.L 1.. Rjesenje Na osnovi slika I..1- • R1·R Rl+R 20Q tako da je stvarna struia kroz otpor R: 1=1'-1". pri . a.165a). na osnovi sl. U mrezi prikazanoj na s1. 1. 1... 1. c) i d) nalazimo struje II' 12.165a) odredite struju kroz otpor od 30 il.= __ E_2__ . b). 1.. d.164. 25n [ L 2AI f? R 20>2 r b) 0) b) c) 2Sn L r SI. b. a ..165. i ..165.I64e) : 1. 1. U mrezi prikazanoj na s1..165. 20f2 [ r L e) SI. l. e [ 108 o} -..164a) odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije. Uz kratko spojeni izvor E2 struja 1'= '[ E1 Rl + Rz·R Rz+R R2·R 1 . Rz+R ' R: .164.. 1. R2+ Rl·R Rl+R .. 1. c tOO>2 r 20n Rje8cnjc I' (81.__!_ R q5A dok za 1" nalazimo..164b) je: c} I. c. b.

tj. to je upravo napon ET• Ako Uabo ispadne pozitivan.. THEvENINOV TEOREM tako da kroz otpor od 30 n tece struja: 1=/1+/2-/3+/4=1. iznosi: a) 1=5 rnA \ ! 'I A .. idealna i suprotno usmjerena naponska izvora U.nacin odreduju elementi Theveninova izvora .166.. 20V . 81.166. Slika 1.167.. ~). 1. _!_~0. (Napominierno da se napon Uabo razlikuie od napona Uab izmedu tocaka a i b zatvorene mrezel) Taj napon.5 u smieru zdesna nalijevo.167. si.Time se dobiva jednostavan strujni krug u kojem nije tesko naci trazenu struju uz poznate ET i RT.169a). b) i c). sa s1. izvorom s unutarnjim naponom i otporom. i to kako po iznosu.168. Struja I. iznosi: a) p= 12 W b) P= 1200W - ._j" 150 12 =----:-:=-. Unutarnji napon i otpor..8A 75 1 a) U(lb=O b) Uab=lO V c) Uab=-50V d) Uab=75 V _/ 50+30+20 0.bab=85 V. "plus"-pol nadomjesnog izvora ET bit ce okrenut prema tocki a.167. 14= 25 20+30+50+25 1.168.. 1. izracunata metodom superpozicije. 100+ 100·75 100+75 13=0.····-mo·m izmierimo ukupni otpor izmedu toeaka a i b nadomiestenog dijela mreze kada na njih nije nista prikliuceno izvana. tako i po polaritetu (ET).166.168.I. j j ~ 1 1 I I Prema Theveninovu teoremu. Naponi U mogu biti bilo - 1.6 A 100+75 75 . 1. 110 1/ i j 111 .. . moze se nadomjestiti s obzirom na dvije stezaIjke (a i b) realnim naponskim izvorom. ima vrijednost: .169a) predocava shematski zadanu mrezu u kojoj je potrebno odrediti nepoznatu struju Ip kroz otpor potrosaca Rp. 1.ojene naponske izvore i iskljucene strujne (ostavliajuci pri tome u mrezi"njihove· unutarnje otpore) izracuna. 1. Ako u granu u kojoj se nalazi Rp ubacimo dva iednaka.f))p= 144 mW d) p= 144 W e) P= 12mW. jer je naponski izvor idealan. promotrimo slike 1. lkQ i smA J - "'" J J 1. Iz ovoga odmah zakliucujemo da struju u nekoj grani mreze mozemo odrediti tako da preostaIi dio nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor ET i RT prikliucimo promatranu granu. struja Ip ostat ce nepromiienjena. Snaga na otporu od 1 kn sa s1.5. sto znaci da je tocka a "pozitivnija" od tocke b. izracunat rnetodom superpozicije.. Obratno.)minus"-pol ET bit ce okrenut prema toeki a.r "'" . lkQ Rjdenje Da bismo dokazali ispravnost Thevenincva teorema.. Preostaje jos da kaZemo na koji se . bilo koji dio aktivne linearne mreze. Primjenom metode superpozicije dokazite ispravnost Theveninova teorema kod linearnih mreza istosmjerne struie. 11=2· 1 _1_+_1_+_!__ 100 100 75 100·75 . .-=_=_ .2A J SI. potpuno su odredeni elementima dijela mreze koii nadomiestamo. 1. i po polaritetu. oznaceni sa ET i RT (Theveninov napon i otpor). d) 1=25rnA ~ + e) zadatak nije rjesiv. ako je Uabo negativan (tocka a "negativnija" od tocke b) . Time je ET odreden i po iznosu.. izracunata metodom superpozicije. dakle mreze u kojoj se naIaze i izvori elektricne energije. 1. Napon izmedu stezaljki a i b idealnog strujnog izvora sa s1.3..1 A . Theveninov otpor RT odredujemo tako da uz kratko ~. -=O. Nadomiesni Theveninov napon ET odredujemo tako da izracunamo iii izmjerimo napon Uabo na otvorenim stezaljkama a-b linearne mreze. b) 1=15 rnA c) 1=20 lIlA .:. .5.169. 25·(50+30+20) 25+50+30+20 0.

.169c) mozemo podijeliti u dvije skupine.16ge). Bucuci da smo za vriiednost napona U odabrali upravo Uabo. To stanje prikazano je na s1.=30n R6=40n. Dva ucrtana izvora Uabo nisu [edini izvori. E2=10 V. pretpostavliamo da je UabO>O. A i B. . 1. Umjesto da stavimo proizvoljan iznos napona U..=0. 1..._ a PosiYne uneor nc mrrio Rp -. Skupinu B sacinjavat ce. Kako radirno s opcim brojevima. 8 Osnove elcktrotehnlke zb1rka prtmjera 1I3 .169f). Ostavljeni unutarnji otpor zaiedno s otporima 112 - - a) Sl. _ . 1. pod uvietom da su jednaki po iznosu. i to tako da prvo djeluju izvori skupine A. koja je preko stezaljki a i b prikljucena na Uabo i R1!' kao Sto je to pokazano na s1. a zatim skupine B. b. 1. a) djeluju izvori skupine A: Ova situacija prikazana je na s1.. 169b). 1. S izuzetkom otpornika R" nadomjestit cemo Theveninovim izvorom. jer su iz nje iskljuceni svi izvori.- kakvi.170. 1. Primijenirno sada metodu superpozicije. _ __ b eo) SI. nazovimo je "pasivnom Iinearnom mrezom". mreze rvore sada neku kombinaciju otpora. odabrat cemo onu vriiednost koja nam najvise odgovara.170a) odredite struju kroz otpor R7 primjenom Theveninova teorerna.. mi sve izvore iz mreze sa s1.169. U mrezi prikazanoj na s1. U skupini A neka se nadu svi izvori iz "aktivne linearne mreze" i Iijevi izvor Uabo. prekinimo granu u kojoj se naIazi R7 na mjestima a i b. 1. Zadano: I1=I2=100mA E1=25 V.. lako zakljucujemo da smo potvrdili ispravnost prethodno formuliranog Theveninova teorema. Promotrirno sada malo poblize s1.169c). dakle. samo desni izvor Uabo. II. Na ta] smo nacin prvotno zadanu mrezu sa s1. prema tome. To je napon UabO' napon koji se javlja izmedu toeaka a i b kada na njih nije nista prikliuceno.169c) vrijedit ce i za sluca] 1. rezultati dobiveni na osnovi sl.169a). l. Da bismo nasli Ep i Rp. Struja I. U konkremo zadanoj mrezi ti bi izvori bili poznati. e. Na osnovi svega ~to ie receno 0 smislu Ep i Rp.170. 1. f :W· a f) d) Mreza u kojoj bi kroz Rp tekla izracunata struja Ip.a Akrjy{lo Aktiv(la tineoma o Rp '-- .. . c.169c). 169a) preuredili u mrezu sa sl. . lako zakljucujemo da je struja 1. trebala bi. prema tome: Uabo a stvarna struja Ip: Aktiyna ttoeorno mreio b c) :0 ~ R. Tu kombinaciju cemo uvijek moci izraziti nekim ekvivaIentnim otporom. Aktivna lin~orna mreto Uabo Rp Rp+Rp Uvedemo Ii umiesto Uabo oznaku Ep. Buduci da je struja Ip ostala nepromijenjena. izgledati kao sro je to pokazano na s1. kao i na osnovi izraza za struiu Ip. jer se neki nalaze i u diielu oznacenom kao "aktivna lineama mreza". a. 1. nazovimo ga Rp. tmeomo mreio mrela b 0) b) :0 +1 - u I---I - J • R. bit ce. dobit cemo: Rp+Rp . a f Rjeiienje I \ Citavu mrezu. b) djeluju izvori skupine B: U ovom slucaiu "aktivna linearna mreza" prelazi u "pasivnu linearnu mrezu". 1. Opcenito govoreci. R1=R2=10n R3=R.1. £3=11 V .l69d).

171.171b) otpor Rz odstranjen je iz mreze.170a).. a to opet navodi na zakljuCak da R6 ne utjece na ukupni otpor izmedu toeaka a i b. E2=15V. a. iz koje proizlazi: ET=Uabo=-E2+0· &+1.171. I' 1/1. onda R6 mozemo 8· . ~..i. ) J . maksimum snage dobit cemo uz uvjet da je Rz=Rp. 1.. -: '\~. potrebno je odrediti i Ep.. pa zatim na njega ponovno prikljucimo Rz.6'. uz doveden napon na a i b.170d) nalazimo struju kroz otpor R7: r RJ I!.+E3+1· ~ (zbog prekida izmedu tocaka 'iz i b kroz R3 ne tec~ struja) gdje je: . 1.'\) . d 13-"'. dakle. koja predstavlja mosni spoj otpora. R4-12' R..170c). _y_ =. Rz iz mreze i nademo Ii nadomjesni Theveninov izvor./ =. . E3=10V. .J' Do prilagodenja otpora potrosaca na unutarnji otpor izvora dolazi. dakle: R =R3+ (R2+Rl+Rs) (R6+R4) T .. E4=150V /1=12=2 A R1=R2=40a R3=20 III ~C~ b) Rs R.. R.170b). Ako je tako. I '. dobit cemo mrezu prikazanu na s1. Izvadimo Ii.. ilR. 1. 1. . Uvrstavanjem zadanih vrijednosti nalazimo: 890 ET=Uabo=V. J "" d) c) SI.. 1._ .:- . 1.. kad su oni jednaki.-:J J "" Pretvorivsi strujne izvore u naponske. dobit cemo s1..Na osnovi nadomiesne sheme sa s1. 1. R. c. a.=60 a. ~ .'. R6=30 I.. To znaCi da ukupna struja koja bi usia na mjestu a i izasla na b ne hi ovisila 0 R6._ . Otpor RT bit ce. I Rjesenje SI. 1. Na s1. pa kroz R6 ne bi tekla struja. R. \.171a) da bi se na njemu razvila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? Zadano: E1=80V. 1. kao sto je poznato..l7lc). nalazile na istom potenciialu. -. 115 _" -. RT+R7 koja tece u smjeru od a prema b. Pogledajmo prvo koliki je Rp.. a "" Otpor RT nalazimo na osnovi s1. Koliki mora biti otpor Rz iz mreze sa s1. - 114 115 . R7=90 a.. R2+Rl+Rs+R6+R4' sto nakon uvrstavania i sredivanja daje: .. No da bismo mogli naci i iznos te snage. f2._+ U z t: :" ("-! . Ako kratko spojimo naponske izvore i iskljuCimo strujne te dobivenu kombinaciju preglednije nacrtamo. 1. Istu mrezu otpora dobili bismo i kratkim spaianiem naponskih izvora i iskljuCivanjem strujnih sa 81. u kojoj su kratko spojeni naponski izvori sa s1. 1.170b). J "'.'. b. tocke 2 i 3 bi se. . . Ako je most u ravnotefi. R5=10 »: '-\.--- oj -.170. a. 890 =01 A 8900 ' .

na osnovi poznatih Cf'2 i Cf'3' potencijal tocke b. RZ=20 fl. Prema tome. R7+R4+R12s+R3 sto nakon uvrstavanja i sredivanja daje: RT=-. Da bismo odredili napon Ur. I.. a odatle onda i Ua». a elemente mreze izmedu Cvorova 1 i 0 te 2 i 3 zamijenimo Theveninovim izvorima (E~. r o e) SI. gdje je: ET=(~:.171. b.. 1. i iskljuciti iz rnreze sa s1.' i E.. mozemo pisati: RT=Rab= (R7+R4) (R125+R3). . d. prvo treba pogledati da Ii je zadovoljen uvjer: Pri trazenju ET krenut cemo opet od sl. b . R... R. 150 4 . 3 d) G R. 1. . Numeriramo li cvorove 0... Za ET i R'x nalazimo: . 20=30 . naibrze cemo doci do rezultata ako 12 i R7 pretvorimo u jedan ekvivalentan naponski izvor. Vrativsi se ponovno na originalnu rnrezu sa sl.II)' R1+R2 :ll~~:=O 117 R~= Rl . I. 1.~(. 1. . e • . R. morat cemo naci potencijale tocaka a i b. 1. 60 Buduci da je most u ravnotezi.171d). Tako dobivamo jednostavan strujni krug prikazan na sl.171c) da bismo pojednostavnili raeunanje RT.). morali bismo provesti transfiguraciju jednog od njegovih trokuta u zvijezdu i onda naci RT . e c) SI.-:. 2 i 3 u odnosu 11areferentnu tocku O. u kojem lako odredujemo potencijale tocaka 1. 171b).. 2 i 3 kao ?lto je to ucinjeno na slici. Uvrstavaniem zadanih vrijednosti nalazimo: 90 .171b). 1. 116 .. b) Kad most ne bi bio u ravnotezi. • • • e 2 ~ o . izracunat cemo.171.

...
dok su E:;' i R'T: Rp=d) Ep=E', 2400. 11 e) Ep=--E, 3 2

R
2 R 2
R

a

b

..
....
R

R;'

(Ra+R4)

Rp=-

. R6 R4+R6 Ra+

Struja I (slika 1.171d) bit ce, dakle: 1= 12R7-E;_ lA, R7 + R;' + R5 + R:;..
U

3 Rp=-R. 4

+E

t

E

+

R

....

St. 1.112.

..
....

pa su potencijali tocaka 1, 2, 3 i a

odnosu na tocku 0:

'Pl=I· R;'=20 V 'P2='Pl+I' }?7-12 R7=-70 'Pa=-I ·R5=-10 V V

1.173. Nadomjesni Theveninov 3 a) RT=-R 2 ,.RRT=2R c) iRp=R

otpor za mrezu sa s1. 1.173. iznosi: R

..
R

'Pa='PI-E2=5 V. Potencijal tocke b bit ce, na osnovi sl, 1.171b): 'Pb='Pa+Ea+I'. Ra, gdje je: I' 'P2+E4-('Pa+Ea). Ra+R4

i

\:j

2 d) _RT=3R e) RT=3R.
R

...
...

..
....

.....

Uvrstavanjem zadanih vrijednosti dobivamo: tako da je: 'Pb=20 V, ET=Uabo='Pa-'Pb=-15 V.
St. 1.113.

Polazeci od nadomiesnog spoja prikazanog na sl. 1.171c) kojim je nadomiestena mreza sa s1. 1.171a) i uzimajuci u obzir Cinjenicu da je R",=RT, odredujemo maksimalnu snagu: Pm=--= 4RT 1.172. Elementi nadomiesnog s1. 1.172. imaju vrijednosti ;

...
....

E~

1,5 W. izvora ET= Uabo RT za mrezu sa RT=R 2
4

...
7

1.174. Nadomjesni

Theveninov

otpor za mrezu sa s1. 1.174. iznosi: a) Rp=-R 5 b) RT=4R ,-,,",:\ 3 IC)IRT=-R
.~!

Theveninova

Rt=2_R lIS

2

....
119

R

2R

b

SI. 1.174.

)
SI. 1.175. a, b

b)

1.3.6. NORTONOV

TEOREM

Rjesenje Nadomiestlvsi strujne izvore naponskima i kratko spojivsi tocke a i b, dobivamo mrezu prikazanu na s1. 1.175b), u kojoj odreduierno struju I» = IN, Zbog kratko spojenih tocakae i b bit ce: Ik= gdje su: l'
4Gc ·i·.~r;__

~

-

Po Theveninovu teoremu, neku Iinearnu mrezu ili neki njezin dio moguce je nadomjestiti, s obzirorn na dvije stezaljke, ekvivalentnim naponskim izvorom. Kako se pak svaki realni naponski izvor moze zamijeniti strujnim, jasno je da je tu istu konfiguraciju moguce prikazati i strujnim izvorom, 0 cemu zapravo govori Nortonov teorem. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora IN i RN (Nortonova struja i Nortonov otpor) mogu se odrediti posredno preko ET i RT, a mogu i neposredno, koristeci se odnosima koji vladaju izmedu naponskog i strujnog izvora. Iz tih odnosa slijedi da je RN=RT, pa se, prema tome, ovai otpor odreduie onako kako je opisano u prethodnim primjerima. Struju IN mozemo izracunati tako da kratko spojimo stezaljke a i b mreze koju zelimo nadomjestiti po Nortonu te da odredimo struju kratkog spoja na tom mjestu. Ova struja, struja It, bit ce jednaka Nortonovoj struji IN. Ako ona kroz kratkospojnu granu tece od a prema b, strelica od IN bit ce u nadomjesnom izvoru okrenuta prema tocki a, odnosno prema tocki b, ako joj ie smjer suprotan. .,

1'+ I",
I ':".

:>

12, R2+E1 R2+Rs+R3

; s:

,IJ

It__

1"=, E2+I1• R1• R4+RI

Nakon uvrstavanja zadanih vrijednosti nalazimo: !t=IN=lO

rnA (smjer od

a prema b).

Ispravnost ovog zakliucivanja mozemo potvrditi kratkim spajanjem stezaliki a .... i b Theveninova izvora kojim je nadomiestena ista mreza, U tom slucaju poteci , . ET .. . ce struja I k=-= I N,sa smierom 0 dre deni emm po lari arrtetorn izvora ET. RT . .... 1.175. Prirnienom Nortonova tcorerna odredite struju kroz otpor R6 iz rnreze sa 81. I. 175a) ako je zadano:

Prekidanjern mreze sa s1. 1.175a) na rnjestima a i b i iskljueivanjem strujnih, odnosno kratkirn spajanjem naponskih, izvora dobivamo kombinaciiu otpora prikazanu .na s1. 1.175c), iz koje odredujemo RN:

_,

o

J20

Rl=R3=3

kn
R4=1 kO, R~=5kn, R6=7kn.
51. 1.175 Co d

d)

R2=4kn,

121

snog spoja sa s1. l.175d):

Struju kroz otpor Re iz prvotno zadane mrezeizracunat

cemo na osnovi nadomje-

R;den;e

....i

Prekinerno li mrezu sa sl. 1.176a) na mjestima a i b i kratko spojimo sve naponske ' izvore, otpor RN odredit cemo preko: . ~ RN=RT J?1·R2 RI +J?2

+J?3+ R4·R6 =150n.
R4+R6

:::J

Njezin je smjer od a prema b. 1.176. U mrezi prikazanoj na slid 1.176a) izracunaite struju kroz granu u kojoj se nalaze R5 i E5 primjenom Nortonova teorema. Zadano:E1=120V, R1 =400 Ra=20 E"z=E4=60V, Ea=18V, 100 n Es=40V

Struju IN mogli bismo naci tako da kratko spojimo tocke a i b iz mreze sa sl. I.l76a) ~ i zatim metodom konturnih struja odredimo struju u srednjoj petlji, To bi nas .:J upucivalo na sustav od 3 [ednadzbe sa 3 nepoznanice. Pretvorimo li naponske izvore u struine, te uz kratko spojene toeke a i b metodom . napona cvorova izracunamo stru]e kroz grane sa E1 i R1, odnosno E2 i R2, moci " cemo naci i struju Ik na osnovi I Kirchhoffova zakona, U ovom slucaiu dobit cemo J sustav od 2 jednadZbe sa 2 nepoznanice, ali cemo zato morati obaviti jo§ i dodatne racune oko pretvaranja naponskih izvora u strujne i konaenog odredivanja struje Ie. Ilustraciie radi, izracunaimo Ik na oba nacina. ..

n, R2=R4=Re= n, Rs=50 n.

.::J'

=r:
R,

1. nacin

1,1
E,
+

I,

!

I,

r
2

f~

Na osnovi s1. I.l76b) proiziazi sustav [ednadzbi kontumih 11,(RI+R2)-Ik' -11, R2+I;t· R2-Ia· 0=-E1+E2 R6=-Ez-Ea (R2+R6+RJ-Ia·

struja:

..

..
..

::J

~
a)

-11, O-h . R6+Ia . (R4+R6)=E4, iz kojeg nakon uvrstenia zadanih vrijednosti dobivamo trazenu struju: Ik=-O,4A, sto znaci da ona ne tece od a prema b, nego od b prema a. 2. nacin

dJ
b

..:J
.J'

a

+«:
R, R.

e,
~E,

e.

~
+

R.

..
2:

~
b)

Polazeci od mreze sa sl. 1.176c), postavljamo [ednadzbe napona cvorova 1
eJ

.:J •

<PI _!_+_!_+_!_)-<P2_!_= (
R1 R2

Ra

Ra
1)

EI + E2 _ E3
RI
R2

Ra

-CPI J?s +<p2 Ra + R4. + R6 = Rs +R4'
odakle proiziazi: IT'1=40V. Struje Ia i Ib u mrezi sa 51. 1.176b), skicirano] na 51. 1.I76d), bit ce:
O-(tjll-E!)

1

(I

1

E3

E4

.:J"

-

_.:r

t;

1!

'··
122

RI

0,2 A (smier na dolje) 0,2 A (smier na dolie)

-

81.1.176. a, b, e, d, e, f

Ib

O-(CPI-Ea)
R2

..
....,j

...:r

123

RN= 124 b) IN=2A (strelica prema b). 1.1. 6R [ d) IN=!i_ 6R (strelica prema b).176d). 4R Ik=Ia+lb=0.5 Rs Ia tako da je opet: h=Ic+ld=0. lzraeunajmo struju Ik preko t. RN=O b) IN= 1 A (strelica prema a). 1.179 irnaju .177. Elementi Nortonova nadomjesnogizvora vrijednosti : za mrezu prema s1. i R 2: b) IN=(strelica prema b).1. c) IN= 1 A (strelica prema a).5 A (strelica prerna b).178... a) 124 a) IN=oo (strelica prema a). Posto smo izracunali Ik=IN i RN.. na koji su prikljuceni R6 i E6 (s1. E . 1. .177. RN= 120 d) IN=0. nalazimo analogriim postupkom struje Ie i Ia: 9'2-0 Ic=-. e) IN=!i_ (strelica prema a). RN=oo.17S.. 1.l.176e).. dobivamo [ednostavan struini krug sa s1.Struja Ik bit ce. . 1. Elementl Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema s1. odakle proizlazi: Ir. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema sl. koju cemo oznaciti sa 15. 1... c) IN=2 A (strelica prema a). RN=-R 3 4 RN=-R 3 4 RN=3~ 3/ RN7=-R. imaju vrijednosti: . i i.178. RN=24 t . (s1.5 A (strelica prema a). n n n n. A (smjer na gore) -0..5 A (smjer od b prema a). 4R . Odredivsi prethodno iznos: 9'2=50 V.4 A (smjer od b prema a). i to na mjestu spoia s.4 9'2-E. imaju vrijednosti : 24Q fA 1 SI. a) IN =0. po I Kirchhoffovu zakonu primijenjenom na Cvor 0.179. 125 . u naponski.1. 1.Er. 2 i 4 [ Da bismo jos [ednom kontrolirali ispravnost rezultata. -=0.1 A (smjer na dolje). 1.+IN·RN R5+RN 0. RN= 100 kO SI.. RN=OO IN=!!_ 4R (strelica prema a).177. e) IN= 1 A (strelica prema b).176f). r--------<>0 A (smjer od b prema a).-0 c) IN=3__ (strelica prema a). mozemo pristupiti odredivanju stru]e kroz R" i E5. SI..179. Pretvorivsi Nortonov izvor. . RN=12 e) IN=2 A (strelica prema a). RN=12 R.

I. jednadzba (sada ce se raditi samo 0 jednom cvoru) napona cvora a glasit ce: 126 1. Prema tome: - - Ual> _ _J J i uz spomenutu konvenciju 0 predznaku Ei. I 80b). (Ako petrosae nije prikliucen. odnosno s negativnim ako irn je polaritet suprotan.5 kU. J. Ez=50 V. G1 t. Uz izraeunati Ue» i poznate elemente mreze moze se naci struja u bilo kojoj njezinoj grani.Ra=O. R2=1.180a). Primjenom Millmanova teorema izracunaite struje u svim granama mrez] sa sl. . J. . ••• . J. 1. .. Ea=5 V. 180a) izvedite Millmanov teorem i na osnovi njega napisite izraze za struje u pojedinim granama. \ J' . uvodeci vodljivosti: El·GI-Ez·Gz+Ea·Ga GI+G2+GS+Gp sto je ujedno jednako naponu Ual>.181. MILLMANOV TEOREM MiUmanov teorem.5 kU. a} (EI-Ual» R] -Ez-Ual> R2 Ea-Ual> Ra (EI . 127 ---. napisanoj s opcim brojevima. omogucuie odredivanje napona izmedu dvaju cvorova u kojima se sastaje n para1elno spojenih grana s naponskim izvorima i otporima. Gn vodljivosti s njima u seriju spojenih otpora. b Ual> Id=--=Ual>' Rp Gp. G1. G2.180. odnosno. 1. E2.7. Gp+ L at gdje su E1. imat ce iznose: t. (-Ez-Ual»' Gz §1 R. kU Rje§enje Pretvorivsi naponske izvore u struine.l80c).Ual» .Ual» . a. Ga bJ Sl.. Primjenom metode napona Cvora na mrezu sa slike I. 1. Struje u pojedinim granama mreze sa s1. Obica] je da se u tom slucaiu napon izmedu cvorova. dobivamo mrezu sa sl. uz zadane elemente: ~1=Re=2 kU. I. R4=Rs=5 I E) = 10 V. (Ea. ••• . En naponi u pojedinim granama.180. kao specija1an sluea] metode napona cvore. pretpostavlja se da je potencijal cvora a visi od potencijala cvora b. R. 1. 1. a Gp vodljivost omskog potrosaca spojenog izmedu a i b. izracuna vee izvedenom relacijom: a b J c) Ual> ------=n- '1=1 L Et·Gt t=1 n si.J 1. U relaciji za Ues.3.180.zbog g:>l>=~0. posebno skicirane zbog pregledno-ss.181.+ "-pol okrenut prema tocki a. sti na sl. Naponi Et uzimaju se s pozitivnim predznakom ako im je . c -. oznacimo ih kao a i b. Uz referentni evor b (rpl>=O). Gp=O). t.

1. 6 128 1 12=+0.183. d) 11=-0.5 A. Izraz za napon Uab. + E2' G23. b SI.· G2 b) TT uab=---=E2 Gz c) Uab R4 Id Uab-( -EJ R6 +3 rnA II+E2' G2~/2 G1+G2+Ga+G4 Uab le=-=+5mA.1 A 12=+0.182~ Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= +50 V. Rje§enje Uz R2 i R3.33 rnA. Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= -10 V.184... [ [ [ [ L r: . Uab sto nakon uvrstavanja daje: Uab=+IOV. 12=+0.E3' Gs d) II = -3.1. i b SI. imat ce oblik: a) Uab E2• G2 G2+G4 R23 Ic=-=+2mA Uab E.5 A. 1. 1. r . - Tza mrezu na s1. Struje II i 12 sa sl..183. nadomiestene ekvivalentnim otporom R23=R2+Ra. imat ce iznose: a) I1=+10mA.184. ispravnost pretpostavljenih smjeR. I2=+IOmA I2=-IOmA I2=+IOmA I2=-lOmA 12=-IOmA. e) I1=+10mA.183.33 mA. t. Gl+G23+G4+GS+G6 ' Tteoremom.182.. -L r e) 11=+0.182.1. Rs Pozitivni predznaci uz sve rezultate potvrduju rova.181. 1.a h) Il=+O.. c) 11=-0.El' (h b) I1=-IOmA. imat ce iznose: a) 11=+-A.184 primjera r 129 . Struie u granama imatce iznose: . SI.5 A 12=-0. a r 1. Struje II i 12sa s1.1 A 9 Osnove elektrotehnike zbirka SI. 1. [ -I.1 A 12=+0. [ r I -I. napon Uab bit ce: c) II = +3.5 A..1 A.6A. Ib Uab-(-EJ Rl E2-U"b +10mA +20mA 1. dobiven Millmanovim 1.

Odredite:. ~4 .188. Preporucu]e se Citatelju da ih nakon prve prorade rijesi i drugim metodarna. odredite vrijednost otpora R~ direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. ZADACI U ovom poglavlju Citate1j ce naci 70 zadataka iz Iinearnih elektricnih rnreza. 1~18S. 'kQ - . QSkQ 12kQ 1.189. SI. mjere: lA=6A - s b) promjenu pokazivanja instrumenata. 1.3. J SI.18S.Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje Ii' 12. a) napone izvora El i Ez oznacenog polariteta.• zakona odredite: \ a) snagu na otporu od 120. struja lima iznos od 30 rna i tece u naznacenom smieru. b) napon izmedu tocaka a i b. Da bi se osiguralo potrebno uvjezbavanie svih opisanih metoda riesavania.1.187. 1. uz zadatke je najcesce postavljen i zahtiev glede nacina kojim treba doci do rezultata..8..0 u mresi prema s1. I v.189. 13 i 14 sa s1. 130 i .. 1. 80Q - 1. idealni instrumenti i Uv=O V. 1.1. 1.. Ako u mrezi prikazanoj slikom 1. Rezultat kontrolirajte Millmanovim teoremom.1. 'OOQ - - r- - 81.187. . 1.188.186.186. Uz otvorenu sIdopku S sa sl.185. Cime mu se fond raspolozivih zadataka bitno prosiruie.189.J .188. koja nastupa zatvaranjem sklopke S. Direktnom prema s1...1. Direktnom primjenom primjenom Kirchhoffovih Kirchhoffovih zakona odredite struju lk u mrezi ": . .

JOQ 20Q 16Q 16Q SI.prema 81.1.193 • 1. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struju kroz izvor od 60 V i otpornik od IO n sa sl.192. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite napon izmedu tocaka a i b sa sl. 1. b i c te d i b u rnrezi prema s1. vladao je na-struinom izvoru prije prekida voda napon U1 a posliie prekida napon Ua. Ako dode do prekida vodica na mjestu a-a.196. .195. b) I1U=-2E c) I1U=E. 1. napon sto ga mieri voltmetar ce: a) ostati nepromijenjen .191.191. 1.. a i c te aid u rnrezi prema sl. 1.192. 1. R l·R 2 1.. l I \ 1..193. . u mrezi prema sl.192 . e) I1U=~.l..l. Promjena napona I1U=Uz-U1jednakaje: a) I1U=E SI.. . odredite napone izmedu tocaka a i b. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje II i 12 u mreii e) pasti na cetvrtinu prvotnog iznosa f) stalno biti jednak nuli. . 1. PrimjenjujuCi metodu konturnih struja.I· R d) I1U=E+l.. SI..1. . 1. .195. 1.190. 1..193.196...191..195..1. Primjenjujuci rnetodu konturnih struja. 133 . -SI.196. odredite napone izmedu tocaka a i b.190. 1..193. 2 1... 1.194. ® porasti na dvostruki iznos c) porasti na cetverostruki iznos d) pasti na polovicu prvotnog iznosa 132 'I 51. ~ '" SI. U mrezi sa s1.190.

197. 1. Ko1iki mora biti odnos R: RI& da bi napon Vall. I + - SI. 1. U Wheatstoneovu mostu.... t . .198..202.-. 1. Primienom metode konturnih u mrezi prema s1. bio minimalan? 1..203. 135 ... sto ga mieri voltmetar V unutarnjeg otpora R" ~ R..197..198. SI. 1.. n. E=1O V.I99. Primjenom 134 u mrefi prema sI. metode konturnih struja odredite snagu na otporu R=50 n 1. 30Q -. 1. E=6 V. I. 1. struja odredite napon izmedu tocaka a i b .. Izracunaite iznos otkIona kazalike idealnog vatmetra primjenjujuCi metodu konturnih struja na mrezu sa sl.. Klizna zica· ukupnog otpora R nalazi se u mrefi prikazanoj slikom 1. 1. . .201. R4=128n I. R1=loon.... R=1O n..202. odredite struie u pojedinim granama.197. R-R.200.200. .1.. 202..201. Rg=40 n.203.l. Rp=20 Provjerite rezultat R:a=120n.199. Primienom metode konturnih struia odredite koliko se topline razvije na otporu od 60 0 sa sl. "" R.. . 5Q SL 1..201. za· struju Ig Nortonovim teoremom. ako je zadano: . prikazanorn na slid 1... r--"---.200..198. 1. za 24 sata. a i b te d i a ako je u mrezi prema sl. R 10Q R :0 a R 110 V . SI.. R3=60n. 1. SI.1... Primjenorn metode konturnih struja odredite napone izmedu tocaka a i c.

koristeci se pri tome metodom napona evorova..206.205 •. I2=2 A 0.207. . Primjenom metode napona cvorova izracunajte struje 11 i 12 sa s1. • 1.207. 70Q JOQ 50Q 40mA SI. 1. ako je zadano: E1=I00V.. . 2A SI. . 130mA 1. R3=20 O..204. 81.. Koristeci se metodom konturnih struja. l20mS 20mS 80mS 1. Ra=R5=40 0.207.. Primienom metode napona cvora odredite struiu kroz izvor E1 sa sl. 1. Izracunajte snagu strujnog .204.204. 1.. odredite struju kroz izvor od 30 V u mrezi prema s1. SI.izvora od 2 A sa sl. R1=R4=10 136 Ea=80V. .l.205. - . o 1.206. 1.203. IOmS 40mS SI. .205.206.l.. E3=200V h=40 A..l.. 1.l. 137 .

. - SI.....208. 1.. -. E6=14V i 1.. 1.. [edanaestu granu (redni broj grane jednak je indeksu njezinih elemenata).5 A Is=3A .. petu. . 1 50mA . R7=R10=4 D. nalaze idealni strujni izvori od 0.209. . E3=30V....1.6 0. "" " . cvorova. Koristeci se metodom. .210. .5 A.. E7=10V.. ....211..209. . l.. osmu i Gs '- E10=I2V. t. .210. Eu=7V Rs=R4=10n.208.. ..napona prcrna sl..210• "" 6s=50mS G5=G6=G8=20 138 mS.. + .1 S G2=G.. Ig=I.209.8 A i 0.c i b u mrezi prerna s1...- R2=R6=Rg=Ru=2D.. --.. V mrezi prikazanoj na slid 1. ako je zadano: G1=0. 1.. 5kQ .. ako je zadano: E1=10V. E. SI..... 1. te. n. .. R1=I Es=8V.. Zadatak rijesite rnetodorn napona cvorova.l.odredite struje kroz prvu. Es=6V. izracunajte struje II' 12 i Ia u rnrezi .5A. Ako se u mrezi prikazanoj slikom 1.208... 7riiA""' SI.. ..=20V.=G7=25 rnS 11=1 A 12=2.: . Prirnjenorn rnetode napona Cvorova odredite napone izrnedu toeaka a i b. odredite napon izmedu toCaka a i b te c i d. ioooi R5=5 D. .211.

. 1. Primjenom metode napona Cvorova izracunaite napon na stezaljkarna strujnog izvora od 4 A iz mreze prema sl..tekla struia od 3 rnA u smjeru slijeva nadesno? Zadatak riiesite metodom O... . 140 141 . Koliki mora hid iznos strujnog izvora Ix sa sl. ISA 1. .. Primjenom metode superpozicije u mrezi prema sl.6A t -=:0..215. Primjenom rnetode napona evorova odredite a i b u rnrezi prema sl. 1. ""I ~mS SI...212. 1. '2 L 1. 1. !l!5A ~ ¥4 SI.1 SI.214.214. 1.. . i- napona Cvorova.. ..212.. da hi kroz vodliivost 0=0. ...... 1..213. razliku potencijala tocaka 4A __.215. 1.. .213.214..215. SI.. I .. 1...'0. O... - 13A SmS lmS . 1.Z11.5mS - . .5 mS. 100f{ ..213.. . 1. izracunaite snagu na otporu R = 18 Q . 1.l.212- SI.

. na koje nista nije prikljuceno.216.216.1.216. 1.218.... Metodom prema s1.1. po Theveninu.218. 1. R2=20 0 E1=40V. E1=lOO V. 3A odredite napon M otporu R=8 n 11 30Q J III III R III III SI. odredite elemente nadomjesnog Theveninova izvora.1.219.1. nadomiestite.220. Mrefu prikazanu slikom 1. Ra=R.217.. . .l.1. izracunajte a i b (s1. Zadano: Rl=1O 0.... Ea=60 V.220. Metodom superpozicije 81.217. Koristeci se metodom superpozicije. na1aze se Idealni naponski izvori El i E2• Uz zadane: Bt=E2=12 Rl=R2=Ra=2 ill . • V 1. 1.. 143 142 . napon izmedu tocaka .219. odredite strujukroz IOQ otpor od 20 n u mrezi prerna SI.219..220. Primjenom metode superpozicije mrezi prema s1. ""' 0. :r .=20 SI. U mrezi prikazanoj slikom 1.. superpozicije odredite struju IR kroz otpor R=-±- 3 n u mrezi \ 1.221.. 1. Ea=20 V. 1. ako je zadano: Rl=R:a=40 0. SI. 1.221.218).217. E2=10V. 20Q a SI. s obzirom na toeke a b. 1. .

E4=25V. izracunaite struiu Ix.1. . R6=40 R2=Ra=Rs=30D.0 E=120V. Zadano: E1=E2=30V. Zadano: R1=200.. R4=20 .1. Zadanu mrezu. 1.225. Rl =40. ekvivalentnim Theveninovim izvorom. R4= 17. 1.223.225. Rl b - SI. Ea=7V. .. sl.226. odredite napon izmedu tocaka a teoremom.224.225. R4=lOO 81.. odnosno 2.226. ako je: Rl =30.. Koliki su elementi Theveniizvora ET i RT (izrazeni preko UV1' UV2' R1 i R2)? UV1 . 10 Osnove elektrotehnlke zblrka prtmjera n. E1=36 V. Primienom Theveninova teorema odredite struju kroz granu s elementirna Ez i Rz. R8=8.223. 1. Ra=40 ..224.0. R2=6D. SI.222. - Ea=24V. ckvivalcntnim Theveninovim izvorom uz: Rl =R2=R4=20 Ra=Rs=R6=10D . SI. Rs=IOD. Rs=5D.. E2=32 V.1. 1.222. . Voltmetar nova nadomjesnog vrlo velikog unutarnjeg otpora. . s obzirom 'na roeke a i b.. 1.. 81. 1.222. Ra=3D.224..125 D. 1. " b a Akti. -.0..0. R2=20 . . s1. mjeri napone i UV2 kada se sklopka S nalazi u poloiaju 1. 1.0.223 • + E.1.. - 1. 1. a b SI.0.0 E2=7V. Nadornjestivsi oznaceni dio mreze sa s1. 144 145 .na mreio v R. Koristeci se Theveninovim i b u rnrezi prema s1. nadomjestite.I.226. E1=3V.

229..::::=:. - SI.228.232. 1. '1. s1. da bi snaga na njemu bila maksimalna? Kolika je ta snaga? 1.227.. 10' J 146 141 . Koliki mora biti otpor Rz sa s1. (na priklju0 naponu baterije Ez u mrezi prema sl.230. Rz=20n. • :1..33 V? Zadatak rilesite Theveninovim teoremom. J 1 1252 J R. .1. .231..l. . 1.229. "'\ . SI.l.231.. voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora 'rnierl napon Uv=80 V.230.l. da bi se na njemu dobila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? .232. SI. 1. SI. c) RT je konstantan.230.227. 552 1.l.da hi izmedu tocaka a i b vladao napon Uab=+13.231.228. 1. djeluje na elemente nadomjesnog Thevenlnova izvora tako da: a) RT i ET rastu b) RT i ET padaju .-.227. E1=IOOV. Koliki mora biti napon izvora Ez sa sl. Koliki je napon baterije Ea. Smanjenje napona Ez sa s1. 1. Ea=50V? R3=40n J .229. ako je: R1=30n. b SI. Primjenom Theveninova teorema nadite kako ovisi napon Ual. 1.cenom otporu R) 1. ..-: Koliku vrijednost mora imati otpor R sa s1.228. b SI. 1.l.232. d) NT je konstantan.. + a ET pada a ET raste.. 'Uz zatvorenu sklopku S.

I I I I I r-----------------------------.238.233..1. a lA . ..234. 1. . Rezultat kontrolirajte Theveninovim teoremom. 1. I I .237. za 4 sata? Zadatak .236. .233.. 9Q 2A SI.235.238. s1. nadomjestite ekvivalentnim Nortonovim izvorom...1.235.235. 1. nadite d.238. dovoljno ugoditi promjenliivi otpornik Rtf.236. prikljucuje se omski potrosac od S kojirn stupnjem iskoristenja 1) radi nadomjesni Nortonov izvor? . Na linearnu mrezu prikazanu slikom 1. SI.233.:. 1. 1. 32V + .. Izmedu toeaka a i b sa s1. 1.1. a i b po Nortonu. s1. n sa s1. : I ~---------------------------~ SI. prikljucen je petrosae Rp ¥=R7" Da li ie ispravno zakljucivanje prema kojem je. re n 149 148 . Mrezu u kojoj je sadrzan i idealan strujni izvor.236.1.23i. i 10Q L-----lc=JI------' t b 20Q SI. . na takvu vrijednost da bude Rp=Rp? napon 1. LlNEARNA !-IREtA b ' Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R=7 n sa sl.237. Koliko se topline razvije na otporu R = 3 riiesite Nortonovim teoremom. I r. ~----------~--~b SI..234.1. 1. 1. Nadomiestivsi mrezu lijevo od tocke Uab (uz prikliucen dio desno od a-b).. za postizanje maksimalne snage na Rp.1.

242. Primjenom Nortonova teorema odredite struju Ix kroz otpor od 207 fl R 207Q . .1. SI. "" . dak1e IA=f(n). R3=60 fl. 150 R3=2. ". ~zmedu tocaka a i b mreze sa slike 1. I SI.=R«=50fl.243: Koliki iznos mora imati otpor R sa sl. R6=80 n.. SI.. nL-6-J R l ' 1. J51 Zndntak rijdiitc Nortonovim teoremom. E3=140 V.239. .u mrezi prema sl. 1. 1.1. 1. 1.243.242. .240. . 1. E2=250 V. .. l.240.241. Odredite funkcionalnu ovisnost struje kroz ampermetar 0 broju paralelno spojenih otpora R. Primienom Nortonova teorema odredite napon baterije B:r. ~-------l-+-------~c==J~------~ SI.. Uz pomoc Nortonova teorema odredite struiu kroz otpor R<r: u mrezi prema sl. .. 1...241. .241. 1. R2=30 fl. '" 8Q 6Q .5fl.. R . Zadatak riiesite Nortonovim teoremom. dok kroz njega protjece struja 18=4 A u naznacenom smieru. .. c.240. R1=R7=10 Rs=20 fl. H j = 10V. 1.. ~ R. dodaje se paralelni spoj od n [ednakih otpora iznosa R. Ei=100 V.J ...242. R R + ~£------------~~ -. R4=40 fl. izmjerena je sn~g~ P=800 W.. ako je .. Na otporu R.239. R2=lkfl. prikliucenom izmedu tocaka a i b sa sl. E2=E3=2 V. da bi snaga na njemu bila maksimulna? Koliki su u tom slucaiu napon na R i struja kroz njega? Zudano : R. J.239..

1. 1.247. izracunajte struju kroz otpor R=5 U u mrezi prema s1.247... .245..045 12A SI. . b b 2A .249? Zadatak rijesite 153 . u mrezi prema s1. Kolika struja tete kroz idealni amperrnetar sa s1.245.246.249.). .) ~ SI.1..243.248. 1. 10)2 R R 10)2 S --_ 4A 0. \+- mR l r·1' 2A tI SI..1.. Millmanovim teoremom. Primienom Nortonova teorema odredite napon na otporu Rp=40 """ s1. Primjenom Nortonova teorema izracunajte napon izmedu tocaka a .244.1.:-/1..246..I.248. odredite struju kroz vodljivost G=0. 1..244. . Prirnjenom Millmanova teorema odredite koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u mrezi prema s1. SI.247..OVr .. 1.. 1. 1. 1. 1.248. Koristeci se Nortonovim teoremom.ako je: n sa . SI.l.246..1 u mrezi prema sl..245. '0)2 a SI. . _ 1.. 152 . 1.249 . ' . .I. 1. SI.1. Koristeci se Nortonovim teoremom.244.

s fun da je za poeetak mjerenja vrem. Koristeci se Millmanovim u mrefi prema sl. Na otporu R=I00 n sa sl. nadite snagu na otporu R= 10 U 1. korisno ie uvesti pojmove statiCkog i dinamiekog iii diferencijaInog otpora. 154 SOQ L--__ . 1. 1. 2A 1.l.: postupak riesavania moze se izvesti i u analitiCkom obliku. U rnreii na slid 1.250._=100V. SI.252. 1. J J SI. Ako elementi mreze-sa s1.5A R R . teoremom.. iIi njihovi dijelovi.252.1. Na osnovi potendjalnog dijagrama za smjer O-A-B-O-C-D-B-O odredite napone UBD i UDA. Nakon 30 minuta zatvara se i sklopka Sz· .251.25:1. SI.se pri tome Millmanovim teoremom. Koliko se top line stvorilo na otporu R za jedan sat. Ako se voltamperske karakteristike. 1.254.252.J 2A r-------------~c os: 2. 1..1. U trenutku t=O zatvara sesklopka SI (S2 i dalje osta]e otvorena). NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE Strujni krugovi u kojima se nadu iedan iIi vise elem.ena uzet trenutak t=O? Zadano: Rl=Ra=Ra=R.enata s nelinearnom voltamperskom karakteristikom najce§Ce se riesavaiu grafoanalitiCkiIn metodama koje se temelje na Kirchhoffovim zakonirna. stvoreno ie za 20 minuta 431 k].l. odredite struje u svim njezinirn granama. sklopke SI i S2 su otvorene.=R=lO E] ==&=20 V.J - J - J -l ~l4t=-=fl (1) ..250. nalazi se i [edan strujni izvor. J - .254. dadu izraziti odredenirn funkcionaInim ovlsnostima. imaju vrijednosri: R1=RIl=R3=R=IOO E.J n. 1. I 155 U - J . Opisuiuci svojstva nekog nelinearnog elementa danog voltamperskom karakteristikom. Koliku vrijednost ima unutarnji otpor R« strujnog izvora? 1. .. Oni su definirani kao: SI.251.253. koristeci.4.250.254. U mrefi na slid 1...251. n E2 = 200 V i Es=300V.

5 I [mAl o o I' 0.31 6. I (mA] 0 5 12 22 39 66 a N =rr u + oj I:J' N razlicite kombinaci]e polariteta napona i smjera struje. potrebno je uvijek naznaciti tocku karakteristike u kojoj ih odredujemo. oni posebno ne oznacuju . da uz rpa<rpb struja tece od a prema b kao i u cetvrtom. kao sto je to uCinjeno na s1... "dvopol") rnoze prikljuciti napon jednog ili drugog polariteta i da struia. a. na primjer.8 n R"aeB=(~t -6.9 6.U koordinatnog sustava potpuno iednoznacno odreduju napone i struje. Prikljucimo Ii na krajeve a i b nelinearnog elementa N promjenliivi napon U.rnA 70 60 SO '0 30 70 +r: u + b) Sl. poteci ce struja od b prema a...5 39·1Q-3 RjeSenje Buduci da se na element s dva kraja (tzv. kako po iznosu. odnosno 0 struji kroz niega. 1.)" Definiramo Ii.1 1 6. e a) U=Uab=+0. 1. Neka pod pozitivnirn naponom U bude definiran takav napon da je U = Uab>O. uopcem sluca]u. (Kada se.·.2 -21·10-3 2950 157 . voltamperska karakteristika zadanog elementa izgledat ce kao sto je pokazano na sl.4 0. kada su fizikalna svojstva elemenata poznata. voltamperska karakteristika diode crta u prvom kvadrantu.2 0. Da bismo ih medusobno razlikovali. uzeta razlieita mjerila za pozitivne i negativne napone.3 0. 1.5 0. onda pozitivan U oznaeuie pozitivan napon anode prema katodi [rpa>rpk]. Pogledajmo sada koliki su staticki. (Toeka u drugom kvadrantu voltamperske karakteristike znacila hi. odnosno smjeru.) Ove napomene 0 pozitivnom smieru struje i polaritetu napona bilo je potrebno istaci jer se cesto. no i u tom slucaju oni su implicitno definirani upravo tim svojstvima...255. take i po polaritetu.255b). 1. dU: . i tad a ce parovi vrijednosti U i I biti odredeni kao: U[V] -7 L(V o o o 2 5 5. '""'1 Obrne li se polaritet napona U. na primjer..7 5. a pod 1>0 struja koja tece od a prema b..5 b) U=Uab=-6. a pozitivan I struju koja tece od anode prema katodi.' (/) za pojedine tocke karakteristike. Buduci da i jedan i drugi ovise 0 naponu na elementu. u nasem slucaju pozitivan U tako da bude rpa>rpb.255.255. 1..1 0. gdje su. kao sto je to shematski prikazano na s1.25Sc). imat cemo na raspolaganju ukupno 4 156 12. Rat/=-t=f2 : dl ' __ ... ali uz rpa>rpb. Uz tako uvedene referentne velicine tocke pojedinih kvadranata pravokutnog 1.1. zbog preglednosti. jednu od tih kombinacija odabrat cerno kao referentnu.51 o 5.255a). za svaki od tih polariteta moze teci bilo u jednom bilo u drugom smjeru. a zatim i dinamicki otpori u tockama A i B.3 N c) Nacrtajte voltampersku karakteristiku nelinearnog elementa i odredite staticke i dinamicke otpore u toekama karakteristike definiranim sa: . kroz element ce poteci struja I od a prema b.6 . b . dakle. Povezanost pojedinih iznosa napona i pripadaiucih struja prikazana je u tom slucaju tablicom: U [V] 0 I I 0. l. dakle s pozitivnim U i I. dajuci pozitivan predznak odabranom polaritetu napona i smjeru struje. "'" 81. R8tatA=(~L 0.2 V V. '. a pozitivnu struju kao struju koja tece od a prema b.

"" U=U1+U'l. A+l J . OD i BD (XA i (XB: . I'lo=k'loU~3 i I3=ka ~3' gdje konstante hI> k2 i s. uz f3A=24.te kutove Do ovih rezultata moglo bi se doci i graficki. Ako su voltamperske karakteristike triju nelinearnih elemcnata Nl... U1=-_·U.95=295 n n. kUB= 1 V/cm) rnjerilo za struje (npr.. . n. Elf. dobit cemo: . I. Prilikom odredivanja dinamickog iii diferencijalnog otpora polazimo od definicijske relacije Raff= dU .. mozemo J .075=7. . koja u graficko] interpretaciji Ul= gdje je: dl kaZe da je taj otpor odreden r: kl U.. kI=lOmA/cm) SL 1. kRB= huB (u nasem primjeru: kRB=IOO Q).. U23.2°=10. tg f3.. N2 i Na dane u analitickom obliku: II =kl ~. Rje§enje Za mrezu sa sl.-~ Rall=kR' . B=lOO tg 71.2° Rafl A=lO' !.45=4.~6-5 k 2 = 5 . imaju. 10-6 A I' IU2 i k 3 =4 ..+/3 0 kRA= kUA (u nasem primjeru: kRA=10 n) kI .. odredite sve struje i napone u rnrezi te sve pripadaiuce staricke i dinamieke otpore. mierecl duzine OC. dakle.256. 10-6 A/V'lo .6-5 . 1..255c) u . 23 ---.k' U toCki A dobivamo.0. - - .. AC.. J i ako je U = V.'~. Rafl B=I00 Zbog preglednosti. bez obzira na to sto je rijee pisati: 11=1".3°. 4 .. kI te: - . A= Uz: dobivamo: Jkz:ka (uzet s pozitivnim predznakom).__ 159 .255c).5 n.8 11=(k2+ka) odakle slijedi: m3=~' izlazi opet: I4tat Oi:B=71. KUA =0.. 1.3°=lOO· 0.---. dobivamo: 1.3' Koristeci se zadanim relacijama. Analognim postupkom nalazimo i u toeki B. Ratat A=lO· tg 52°=10. 1 V/crn) mjerilo za negativne napone (npr.256. uz f3B=4. ._ . Uzmemo li u obzir i mjerilo. 158 kut f3B nije posebno naznaeen na sl. tg 24.5 tg4.28=12. J .3°.A=52° nelinearnimelementima._~nose: k 1-::: I .: K.. odnosno: 1 =-_.3=100·2.~. nagibom tangente u promatranoj tocki A uzimamo f3A)' tocki. Kako su uz navedena mjerila kutovi: Ot.U23=A· .256. kI .AfV2. tzTo gdje su: kuA hUB - mjerilo za pozitivne napone (npr. izrazenim kutorn f3 (na slid 1. A+l A U.

Odredite: a) napone na pojedinim e1ementima struje kroz njih c) SI...251. sto ce nam omoguciti da konstruiramo rnenta. e 11 Osnove elektrotehnlke .-_ .=[. Uvrsteniern zadanih vrijednosti nalazirno : U1O=60 V U230=80 V. b b) koje zadovoljavaju I Kirchhoffov zakon: 110=120+130... 2.... ....1... .257c): ad e-ab-l-ac. Polozaj tocaka d dobit cemo.u!30=-dIs I . N2 i N3 s voltamperskim karakteristikama danirn slikom 1. dakle. = I1 ==1563 Q . zbraiajuci ordinate tocaka b i c sa s1..0" dod ani su da bi se naglasilo da je rijec 0 specificnirn iznosirna opcenito naznacenih napona U1 i U23. 1.257. a..6 rnA 120=k2• lao=ka· u + U~30=32mA Uff30=25. . Tri nelinearna elementa N1.6 rnA a) SI. odnosno 20 rnA. . [..) Na osnovi izracunatih vrijednosti jednog i drugog napona lako dolazimo i do struja u rnrezi: 110=k1· Uro=57. .2S7b) prikliucena su na izvor napona U =96 V onako kako je pokazano slikorn 1. 1..rnA 100 (Indeksi .zbirka primjera b) R8tat=f1 (II) za ekvivalentni element NI23 c) Rdi! za ekvivalentni element N123 kod struja od 55 rnA. '" Odnosno: 519 Q 12500 dU23 R. uz isti napon na N2 iNs.. ka·13O . . 1. i.257.N23• citavu karakteristiku nadomjesnog e1e- . 160 161 . Staticke dinamicke otpore mozemo takoder naci analitickim postupkom : Rstatlo=-=1042 110 U10 r.257a)... .. u Rje§enje a) U paralelnom spoju struja kroz nadomiesni element N23 bit ce. jednaka zbroju struia kroz njih.

odabrane su tri toeke.6 --. u 1. ako je karakteristika elementa dana na s1. d !"mA . U Rdtt2=-- ~U\ t!. 162 ~----~+~~-------~ E I 110 720 IIiO ~V aJ 51..1. moci cemo. ..262a).5=4. s1. prolazeci kroz Nl i N'}:J' stvara napone U1 =54 V i U'}:J=42 V.51 2s1 341 421 1500 1600 166617251760 RstlU=f(11) R..5 V? 1.--------• c) Dinamieki iii diferencijalni otpor odredit cemo tako da wnjesto diferencijalnog kvocijenta uzmemo kvocijent diferencija... Kod struje 1=4. kQ Nacrtavsi tim postupkom N123.l . teci 12=41 mA. 1. Nelinearni element ima voltampersku karakteristiku koja se moze prikazati iednadzbom U =2 . Nz i Na> odrediti sve struje i napone za dani nap on izvora.2 V. I.zG mA=19-14. 3 "" nCi\ Dijagram prikazan je na s1. 81. Na voltamperskoj karakteristici nelinearnogelementa. a kroz njemu paralelno prikljueen Na struja la=14mA. Koja je pribliZna vrijednost dinamiekog otpora kod napona 9. Tri jednaka nelinearna elementa spojena su prema slici 1. b b) ""' 163 . Odredite staticki i dinamieki otpor nelinearnog elementa kod..258.5 pa je: (~U)r-55 mA=162-96=66 Rdtt V V.I:~------:_--0. b) Na osnovi definicije statiekog otpora kao kvocijenta napona i struie u neko] tocki karakteristike mozemo odrediti Rstat=f(lt) za N1'}:J iprikazati tabelarno: I[mA] U[V] U 1== t!.tal=-[!l] I 50 I 551 60 551 961 162 1780 1800 1850 1933111001175012700 b) Rstatl=Rdtl" c) Rstat 1=Rdtl d) Rdt/l>Rdtlz e) Rd"s=Rdt/a. Odredite odnos statiekog i dinamiCkog otpora.. 1.7 A napon na neline60m elementu iznosi lOY. Iz N2a mozemo nadalje zakljuciti da ce kod napona U'}:J=42 V kroz Nt.9 1-20 rnA =13.. Iz N123 vidimo da je za U=96 V ukupna struja 11=55 mA i da ona.1. Kod kojeg ce napona E napon U1 na serijski spojenom elementu iznositi 40 V.259.2.258. greska ce zbog takva postupka biti mala.262.51 6110114..61. 1. bit ce: (AU)r. uz prethodno konstruiran N23 i zadane Nt.262. 1 !. a. 1.-----.2 A napon se smanjil 9 V. Pri porasm struje za ~I =0. Koji je odgovor toean? a) Rstat I<Rdt/l 15 I 10 I 151 201 251 30 1 351 40 I 451 12. nl!pona U =0.258. U ovom slucaiu.cemo zbrajajuei napone kod istih struja: eh=ef+eg.2kn. buduci da je rijee o pribliZno linearnim dijelovima karakteristike u blizini promatranih tocaka. ""' o to 20 30 40 50 60 d) 51. pIa.257.. 1=55 rnA 1. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa moze se izraziti relacijom I=k· US/I• Odredite odnos statickog i dinamiCkog otpora.. Uz odreden N'}:J i zadan Nt karakteristiku serijskog spoia NI i N23-N123 debit Uz 1=5 rnA.5119123.l 1 1 =0.. .257d). 262b)? N .260.1.

v bJ 81. N2 i R iz prethodnog zadatka nalaze se u rnrezi prema slid 1.263a) ako nelineami element ima voltampersku karakteristiku danu slikom 1. Elementi N1.rnA n R N.~----~ a) o.28 W. Kako izgledaju voltamperske karakteristike I =f (U = Uab) za kombinacije elemenata sa sl. 1. .265 imaju voltamperske karakteristike dane tablicom: 1. 81. Nelinearni elementi Nl i N2 iz mreze sa s1.. 1.263.1..1.267.267. 1.265. . uz R1=200!1 i R2=5 k!1? !. U mreZi prema s1.-_ JO N - . gdje konstante a i b imaju iznose: a=0. 1.rnA 300 R~' . 20 1 341 561 0 1.268.268. a..267 moze seaproksirnirati funkcijom I=aU+blJ3.J /11 /21 i 32 / 46 / 61 177/94 .266. Za koliki ce se iznos promijeniti struia kroz ampermetar zanernarivog otpora ako se napon izvora E poveca sa 100 na 120 V? 1.. a. Kolika struja tece kroz otpornik Rl =500 iz mreze sa 81. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa N iz mreze sa sl.v 81.265.. .. 1.264.. 1. 1.51 .IO-4mAfV3.1.. 1.263. 1.1 I /111 165 [-r-mA-]--1'--0--7-1-30-160 16917~ 171 172173174175176177178 I [rnA) .. 1. b .r b) SI.264.._ -- 1..0 20 30 40 oj bJ SI. a. 1 I I [rnA] [mA] I I 1 20 I 40 160 1 80 I 100 1 120 I . 1. Voltamperske karakteristike ne1inearnih elemenata Nl s krajevima a i b i tablicom : I 0 I 1 21 31 41 61 8110 112114116118120 . b=5..264b).269. b u.266.264a) kroz otpornik R=200 !1 tece struia IR= 100 mAo Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi Nl i N2 imaju istu voltampersku karakteristiku prikazanu slikom 1.- ~-----+~~. Koliki napon vlada na stezaljkama R=5 k!1? 164 idealnog strujnog izvora 1=60 rnA ako je I 0/ 01 0/ 1.Koliki je napon izvora E ako je na N izmjerena snaga PN=8. b :~!' ..5mA/V.268a) i b) uz naznacen pozitivan smjer struje? N2 s krajevima c i d dane su u prvom kvadrantu U[VJ 1 Nl N2 U[vJ . Ri EbT0) SI.. . 263b)? l...140 1 160 1 I 0 451 531 551 561 571 581 591 60 I 1 86 0 I I 21 41 81 131.266...

P1=U1 . Nelinearni tablicom: element N sa s1.270. b SI.1. snaga PI bit ce: . 1. 167 ...5 kO na izvor napona E=250 V (s1. c ... . Prema tome. Linearizirajte karakteristike Nl i Nz u podruciu ekvivalentnim spojevima linearnih elemenata. teci struia II =61 mA. Nelinearni element N. mil ~=10W N \.5 9 18 31 48 72 102 b) SI. I. . . presiecistem A ovih dviju krivulja bit ce odredeni struia Ii naponi na N i R ..5 kO.271.271b).1. a.271c). Osnovna je ifleja pri tome slijedeca: strujne i 166 U nasem konkretnom slucaju. prikljueuje se preko otpora R1=2.. 1. ..92 W.271. koji je minimalni dopustivi iznos otpora R2 u tom slucaju? mDX .. voltamperska karakteristika kojeg je dana tablicom. a struja tece kroz Nod ce iznosa otpora Rz kroz Nteci struja od 60 rnA? a a prema b). a struja tece kroz Nl od a prema b.. . 100 200 U [VJ I[mA] 1 0 11 10 20 1 30 1 40 1 50 1 60 1 70 Iso 1 90 1 100 IlIO 1 120 1 130 I u.. . krugom ce. Za koliki ce se iznos promijeniti snaga na N ako se paralelno otporu Rl prikliuci jos i otpor R2= 10 kO? Ako ie nelinearni element tako izveden da se na njemu ne smije razviti snaga veca od P = lOW (da se ne bi unistio). T.271. dok ce na N vladati napon U1=97 V. 1. Ovi podaci odredeni su polozaiem toeke Al na s1. onako kako je prikazano slikom 1.270 (za N1: U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. .. za U> IO Vi nadomjestite ».UN i Ua. . I~=5.. zo« 760 725 . a struia tece kroz Na od c prema d)... .c U specijalnom slucaiu.270. 1. RJelcn. kod Rl =2. i N2 N ima voltampersku karakteristiku danu u [V] I[mA] 0 5 15 25 35 45 55 65 I 1 75 I E a) u '" '" 0 3. 1. Prema tome.v c) SI.271a).N2: U>O i 1>0 ako je U = Ucd>O. kada je nelinearni element N prikljucen preko omskog otpora R na izvor konstantnog napona E. . rnoze se jednostavnim postupkom odrediti struia u krugu i naponi na R i N. Kod kojeg naponske prilike u krugu moraju se tako ugoditi da budu zadovoljene istodobno i vanjska karakteristika izvora (ako R shvatimo kao unutamji otpor E) i voltamperska karakteristika nelinearnog elemerrta. b (U>O i 1>0 ako je U=Uab>O.

6 U.271c). 0) b) Snaga na N promijenila se..3\ 0 \ 0 \ 0 \ 0 \ \s \12\ ~~l~)6 Uz nacrtanu voltampersku karakteristiku... 1. 1. Da bisrno mogli odgovoriti na pitanie koliku minimalnu vrijednost smile imati otpor R2. kao sto je to u ovom pnrnjeru. da bismo kod nekog napona U na nelinearnom elementu dobili snagu P max' struja kroz njega bit ce dana hiperbolom: 1= Pmax. SI.3 0.. Ako je pozitivan napon U na elementu definiran kao napon Uab>O. odredite rad koji se izvrsi na N u 45 minuta. .. a. u kojem su: Er=Uabo=12. R2 R12=---=2 R1+R2 tako da ce u tom slucaju vanjska karakteristika izvora imati na ordinati odsjecak: 1k2=-=125mA.52 W.272b).21°. U Rjesenje Primenjujuci Theveninov teorem na mrezu s iskliucenim nelinearnim elementom N. c [(mAl -60 l-6..2 0. otpor R2 mora bhi tolik da se . odnosno u krajnjem slucaju na njoj sarnoj.272c) .. +/.' as 0. RI2 Tockorn A2 bit ce sada odredeni 12=73 mA i U2= 103 V. P2= U2 12=7. Kada se tocka A nalazi.6 W.na kojoj su. kvadrantu . tako da je: • - E - -.avanjska karakteristika izvora leii ispod hiperbole.1 ~od minimalne vrijednosti R2 tocka Aa nade Ispod hiperbole snage. koja je takoder nacrtana na s1.272..bole. 0.61 \-35\-7 \ -1 \-0.U koordinatni sustav ucrtati i krivulju maksirnalne snage P max = 10 W. za: _ t1P=P2-Pl = 1. zbog preglednosti. s1.166 kil. uzeta razlicita mjerila za pozitivne i negativne iznose napona U ... 1. ..51°. . dobit cemo nadomjesni spoj prikazan slikom I.i~po~ te hiper. a pozitivna struja kao struia koja tece kroz njega od a prema b....11°.272. Nairne.. .. k~~. snaga na N manja je od lOW.71-5...31°. V -50 c) SI. - Rl ..mA b) . ..51-5 1-11 ° 1°.5 1-6.3/-6. morarno u 1.presjeodredena ie tocka A s koordinatama: cistern vanjske karakteristike izvora i karakteristike elemcnta N u 4.. U praksi se cesto postavlja zahtjev da tocka A ni u kojem slucaju ne smije prijeci u podrucie iznad hiperbole snage... n ukupni otpor iznosit ce: .T -.11-5...272..41°. 1. a to ce biti zadovoljeno ako Ci~av.. Kolike struie teku kroz otpore od 100 i 300 il? V[Vl o. 1. Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u tabelarnom obliku ukliucen je u mrezu prikazanu slikom L272a). b . dakle. 168 169 .91-5.Doda Ii se paralelno otporu Rl jos i otpor Rz = 10 kO.5VC+na RT=250il. Uz: Rmin RI'/?'2 min Rl+R2m1n 250V =25 kO 160mA 16 o -T 50 izlazi: R2 min=4. Prema tome.

v SI. Do razlike u rezultatu doslo je zbog nedovoljne preciznosti grafiekog postupka.273. mosemo pisati: 13 11 Stoga ce kroz nelinearni Uab+20 200+300 -Uab-5 [00+400 =27. l. 10 i \ i b) 171 .58.rnA '" '" till U· 1 U· 10 - =0. Presiecistem tog pravca i voltamperske karakteristike nelineamog elementa dobivamo tocku A.81 1 11. b b o U. I I i - u[V] 1 0 1 0.273.61 0. na elementu 1=-25mA.211. mA . lito predstavlja analitiekl izraz vanjske karakteristike strujnog izvora.274b). sl. kao 8tO je to i rani]e ustanovljeno.21 0. Kocficiient iskoristenia izvora hit ce stoga: 7J =. Za stabilizaciju napona izmedu tocaka a i b mreze prema sl. a 1. Da' bismo nasli struje kroz otpore od 100 i 300 ohma.272a)..214.2V.411. Koristeci se prethodno izracunatim podatkorn da je U=Uab= =-6. voltamperska karakteristika kojeg je dana' tablicom.2 V. prikljucen _ie nelinearni element N. 1. 170 U R a) SI. 500 element teci struja: 1=/a-I1=25.2mA '" u. 1..4mA. .273a). vracamo se na prvotno zadanu mrezu sa s1.273b). 1. ~ paralelnu kombinaciju R i N dolazi konstantna struja 10' tako da ee kroz N teci: 1= 1o-1R= 10--.274. U=-6. N izvrsit ce se u 15 min uta rad: A=U· I· t=418. 1.V 5. 1.1. b b) u smjeru od b prema a. 1=232mA.5 Ws. Kolika ce biti procentualna promjena napona UM (uz otvorene stezalike a i b) ako se E promijeni za ±20%? Kod kojeg se iznosa prikljucenog otpora Rp gube stabilizacijska svoistva mreie? . Na strujni izvor sa 10=400 rnA i R=50 n. s koordinatama: U=8. + E=12V 5 Rjc!icnjc PoloZaj toCke A moze se odrediti i bez pretvorbe strujnogizvora u naponski. - I. 1..61 2 I \0 1 20 I 30 10 II I[mA] 1 0 1 50 1100 1150 1200 12151220 122212241225123512481 260 . I·f 0) SI.6mA 2.41 0.273. Prema tome.274a) koristimo se nelineamim elementom s karakteristikom danom slikom 1. Odredite koeficijent iskoristenja izvora "1. slika 1.. a.3 V.

... 1. odnosno 2. SI.. Zarulja s voltamperskom U[vl I[A] karakteristikom danom tablicom: .67 + izvedena je za nominalni napon U=127 V. 1.7 I ° ° 20 0.41 +1.2 40 0.41-0..62 15 20 0. a.. .21 +0. .48 10 0. ~ . odredite u kojim granicama smijemo mijenjati iznos otpora R a da pri tome struja kroz ampermetar zanemarivog otpora bude priblizno konstantna. '..55 140 0.276.78 I[A] o 0.3 60 0. 1. 1.217. R2=60.2 ° I I 0. 1..67 172 173 .1 1+0.279.. 1-0.278.. 1... Kolika ce biti njezina snaga pri smanjenom naponom izvora na 180V? 1.. Odredite pad napona na otporu R3 iz mreze prerna 81.278. Tocka A u spoju prema s1. U seriju sa zaruIjom spojen je otpornik s tako izabranim iznosom otpora da uz napon izvora od 220 V na furulji dobivamo nominalan napon.11 +1.1. uz U u voltima.5 I 1 120 0.38 80 0. a voltamperska karakteristika nelinearnog elementa dana je tablicorn: U[v] St.6 160 0.31-0.275a) nalazi se na fiksnom potencijalu CPA = +20 V.31 +0.276 ako su Rl = =R2=R3=2 il. Rl =4 0. 0.4 1 2 I 1 3 0.275. SI.64 180 0...51 +0.280 ako je E = 10 V.61 +0. 1. o 2. Odredite iznose struja kroz nelineami element N iz mreze sa s1.2 5 1. Voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: leAl -. 1.v 10 20 +£ a) SI. 10=3 A. Kod kojeg ce napona E most biti u ravnotezi? 100 .81 +1..41 +0.. 1..61 +1'81~ - I. 10=2 A i E=2 V.280. U mostu prema s1.. b b) 1..51 +0.28 0.51-2.45 100 0. a voltamperska karakteristika nelinearnih elemenata N moze se prikazati relacijom U=280· 10•2.21 1 1+0. 1.276.75 4 1.8 9 1. 1.218.9 10 2 1.7 25 0.6 7 1 8 1. otpori Rl i R2 imaju iznose R1=R2=2.21-0.mA 140 1. a voltamperska karakteristika simetricnog nelinearnog elementa N dana je tablicom: U[V] .275b)...4 kO.1 1-51-3. a I u amperima. Odredite snagu izvora E iz mreze prema sl.277.. . u. u slucaju da se sklopka nalazi u polozaju I.4 J I 6 1. Alto je voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana slikom 1. 1 If A] I °1 I 0..275.277..7 ° Uab[V] I ° I +0.

R2=6 n.. Uz otvorenu sklopku kroz nelinearni element N iz mreze prema s1.1. E2=40V. a voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: U[VJ o o S ]... 81.. 1. 174 175 i . .1.3 2S 3.. II' 0 0 10 3 20 8.281.J 500Q 1 81.S 3.280. ako su E= 18 V. 1.J I . Rl =3 n.1.8 ]0 ]S 3 20 3.Odredite iznos otpora R kod kojeg ce biti 11=2 .282..282. 1. 1.8 II' 81. 30 IS ·40 2S SO 4S R2=3 kn.. 12.L .. 1.. a uz zatvorenu struja Is.28l.. 10=25 mAo Odredite snagu strujnog izvora ako je zadano El=50V. "" .283. tece struja It.281. dana je tablicom: U[VJ I[mA] nelinearnog elementa N iz mreze prema slici .. Koliki iznos otpora treba namjestiti na promjenljivom otporniku R sa s1... R1=2kO.283. 81. 1.6 30 4 3S II' J[AJ 2.282.. da bi kroz idealan ampermetar tekla struja IA=50mA? Voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana je tablicom: U[V] 0 0 I I 10 S 20 ]S I 30 30 I I 40 SO I[mA] I I I SO 8S 60 ISO .283. Voltamperska karakteristika 1..

zblrka prtmjera 177 .. . Slicne efekte mozemo uociti i u izolatorima.. koja se manifestira razdvaianiem pozitivnih i negativnih naboja. E preko sile na naboj: -+ -+ E=-.~L . Influencirani nabo] na svakoj od ploca bit ce u tom slucaju: . VEKTORI E I 15 . energetski uzbudeno stanje... I Kao sto smo vee u prvom poglavlju napomenuli.. Takvo stanje prostora nazivamo elektricnim poljem.1.1. ... 12 Osnove elektrotehnlke . elektricni naboji dovode prostor u kojem se nalaze u posebno. Kvantitativno.1Qila Maxwellovim dvoplocama poznate povdinel1S postavlienim u takav poloza] da ie I1Q maksimalan.. Tada ie D=I1Q -. pojava se najprildadnije moze obuhvatiti uvodenjem vektora gustoce elektricnog pomaka :5.. na metalnim predmetima unesenim u polje doci ce do elektricne influencije. . I1S' a smjer muje okomit na dvoploce i okrenut od ploce s negativnim nabojem prema ono] s pozitivnim. OSNOVNE VEUCINE ELEKTRICNOG POLJA L r ' 2. Zbog pojave sile na naboje... Elektrostatika 4 I 2..[ L r 2.. kojega se eksperimentalno defintraflniiflueiidrariim nabojern .. .. iznos i smjer. a karakteriziramo ga vektorom jakosti elektricnog polja ... .1. u kojima.. dolazi do razdvajanja "tezista" pozitivnih i negativnih naboja i do formiranja elektricnih dipola... . . F Q gdje je Q dovoljno malen pokusni naboj uveden u uzbudeni prostor (dovolino malen zato da bi se njegov vlastiti doprinos formiranju elektricnog polja mogao zanemariti). zbog deformacija putanja elektrona.

~p.. zbog simetrije. preko njega i E.. polazeci od Gaussova teorema. da znamo u svakoj tocki kakvi su DiE ®fJJ. U nacelu... tada: 4. primjena Gaussova teorema stvara takve probleme. zakliuciti u kojim ie tockama on konsta~tim (D konako odaberemo plohu S tako da ona s pojedinim tockama. .tosunaboji-Ql. Aku. ~ ..1. s tim da elementi dS' budu kolineami da pojedini dijelovi plohe S sa svojim elementima dS budu okomiti na cemo u :5 iIi ..i. mozemo sluziti u praksi.~ll: _pl. s D . po definirana povrsina jedne od ploca i njezina orijentacija u nabojima.~~o~e~slj~~~~~ ve. D ._ gdje je konstanta proporcionalnosti £. 12' i_~ 178 : \ \~st -.J Du :0. zbog nepoznatog D nepoznat je i kut or.Q i iz toga dobiti trazeni D u raznim tockama..slucajevima. a ne D!) i kakav rnu je smjer. ~1C?ktricIlo~ polja (odnosno vektora mom: 1:5) postoji l]2.odnosno.. prema tome. \ Q.1. zbog cos oc=O. nazvana dielektricnom konstantom. najprikladnije mo-+ _. ali 0 tome na ovorn miestu neccmo govoriti). -+ . i5 j .. koji je. ova) teorem ornogucu]e da.. kojom je Vm 15 postaje nepoznanica koju valja odrediti. _. D "'" - J J 79 .•-------\:: 5 .()llllS jednak zbr~ju elektric.<?-I~~tdcnil:t.. Konaeno. dS.e ! 0 i QJ : e \ \ smjeru.. znajuci iznos i raspored naboja u prostoru.854· 10-12 As. pa bi. i po D kao konstantuvuz cos cx=:. U izrazu )) poznata velicina D.-. Objasnite. ako plohu S rastavimo na elemente dS iste povrsine. integrala. Odgovor ic poivrdan..Q unutar proizvoljno definirane zamisljene plohe S obicno poznat.. Objasnite smisao Rje§enje Pretpostavimo mogucnosti Gaussova teorerna. U praksi najcesce imamo poznate naboje i njihov raspored. diferencijulni oblik postize se i prakticna univerzalnost teorema. . . tj.. prijelazom na diferencijale: dQ=D . doprinos integraciji bit ce jednak nuli.e tok vektora .l. a stantan. dS=}. rezultat izjednaciti sa }... Obicaj je da se za svaki pojediniizolator' ona izrazi usporedbom s apsolutnom karakteriziran vakuum: Relativna dielektricna konstanta €r \~~_..~z:.. 2.. ali samo u nekim specijalnim slucaievima (prijelazom na tzv.. Da budemo konkretniji: prolazi kroz tocke konstantnog D.: gu opisati kao vektori dS te zatim na svakoj od tih 81 21 . iako i oni.. Na taj nacin racun ce biti bitno pojednostavnjen.:l~' opisana Gauss()vim t~ore-:- H D . • r:1""\ o na trenutak da poznamo pojedinoj elektricno polje. izmedu tih vektora nije konstantan.!!~ra:O kroz zatv:0. . ne znajuci kakav je iznos -. dakako same u tim specijalnim. na koji naein. _. II DdS II DdS cos s s :0.<!lsll.n~ naboja obuhvacenih plohom S..2.::i~~i konstantom tada je neimenovan postoji proporcionalnost: dS mijenjaju od tocke do tocke. a na rnjestima okomitih dS i D. _... jednak zbroju naboiaobuhvacenih plohom S (na sl.. Zbog toga i kut or. koja je. "'" Rjeilenje Ako promatramo vektor u raznim toekama plohe S.Q= -Ql + Q2+Q3' Naboji Q4 i Qs ne ulaze u racun. _ koji kaze da je t_()~ye. tada prikladnim izborom plohe S mozemo vrlo lako naci D. -------_. mozemo citavu plohu S aproksimirati mnostvom infinitezimalnih povrsina dS.2. E u istom. moci izvuci ispred _. zbog definiranja njihova polozaia u prostoru.-_... _. po Gaussovu teoremu. Uocimo da se vektori _. U Gaussovu teoremu tad a _. uzeta tako da joj je naznacen presjek s ravninom crtnje. _.. III dielektricnom £0=8. naderno 15 2. sto ce nam omo= or. dS. mozemo unaprijed. zajedno s obuhvacenim _.!ce_-:. povrsina naci skalarni produkt D . tako da je }. dakle.pl?:>lj~d. dS "" javlja se ne- broj.Q. Q21il. odmah se namece pltunje da Ii se njime i.~/ . Izmedu vektora _. gdje je vektorom prostoru. formiraju elektricno polje!). tada guciti da kratkim postupkom. . a dS po smieru.+Q2 i Qs). _..i po'iznosu. }.i. dS :0 citavo] plohi S (to je smisao dvostrukog integrala) dobiva se konacno neki rezultat. Zbraianiern ovih skalarnih produkata . ! ds . zbog jednostavnosti crteza. Ako su naboji u prostoru tako rasporedeni da rni.. eQs \. . znaiuci i5 i u svakoj tocki zamisliene zatvorene plohe S koja obuhvaca neke odnaboja uprostoru(nas1.~e~lJ.:::-_. ako da. bilo potrcbno provesti postupak integradje s nepoznatom podintegralnom funkcijom. izolatoru .. kako se silnicama rnoze slikovito prikazati elektricno polje. s odredimo vektor primjene . .()ia). koje se. 0 teskocama koic se javljaju pri takvom pokusaju racunanja ne treba posebno govoriti. 2. U tom slucaju. i to D po iznosu i smjeru.. .-..re.. odredena samim dielektrikumom.

2. 6 b) ~ p - p -: G=kD . a potpunije ih izrazavamo vektorom G. Ovakvc linije. bez tako da njihova gustoca G (bro] -> . ito iz nje izadu (a:< ~).>. broju silnica koje su S Pogledajmo sada zatvorenu plohu S koja obuhvaca podrucje bez naboja. ito take da uvijek bude G=k:5. linija po jedinici povrsinepresieka) bude proporcionalna iznosu vektora D.! CiS} a) (dl} <0) tok vektora D kroz plohu S nesto je sto je proporcionaIno prosle istom tom plohom. orijentacija -+ D pre- a:>_1t . 1:Q) proporcionalan ie obuhvace1 &1 .. Ako je !f»O. orijentiranih u pravcu D.dS 8 . CiS. no u konacnoj tezno je od B prema A. Prema tome.2c). uz vektore dS orijentirane prema B-strani prostora. dS kod kojih je SI. imat cemo - -+ vektoru D.8 broj __ silnica po jedinici povrsine u okolisu G . -+ dS je ukupan broi silnica koji je prosao kroz S.) Uz !f><0. a to znaci da u tom slucaju silnice jednostavno prolaze... 2 c) SI. Da bismo niegovu interpretaciju ucinili graficki zornijorn. D "prolazi" kroz S pretezno sa stranc . .. (Kazemo pretezno.. Produzujuci lini}e na citav prostor. 'vektor A prema strani B. ili negativan (iIi jednak nuli za ~= ~ ).mozemo sada interpretirati cJi= Ako G po svom iznosu predstavlja neke tocke. kroz S. dS predstavlja broj silnica koji je prosao kroz djelic plohe ". pa je na njima d !f><0.2a). a))G -+ If-+ -+ : If D. 2. a.'G.>O) definiciji biti d¢l=DdS.. Da bi broj silnica kroz zatvorenu plohu S bio jednak nuli.2b). Zbog 7t2~20..I . A . d ¢I moze Tok ¢I kroz plohu. 180 )) G . dakle odnosno: s -+ ii JJ s -+ D· dS=-. No podimo redom._ - jer na nekim mjestima moze biti . diskontinuiteta. . u infinitezimaInom podruciu oko P) ucrtuti snop paralelnih linija.8 ff D· dS= ~ ff G· 8 dS=o. Ako zatvorena ploha obuhvaca pozitivne naboje.. d d) Zamislimo da nam je u nekoj tocki P prostora vektor D poznat po iznosu i po smjeru . mora broj silnica koje udu u plohu (suma svih G . Velicina !f>=)) D 'dS definira se kao ukupan tok vektora D kroz S. 2.c. dS=broj nim nabojima ~Q ... kao sto je to naznaceno na 5. -+ 1 if-+ JJ G· s dS=+~Q. dobit eemo nove mogucnosti Broj silnica koje izlaze iz S (zbog rezultata +k . Ova situacija prikazana je na slid 2.dS=r 8 ( i ovako: 1 -'. -+ Ovdje su u konstanti k obuhvaceni rnierilo i transformaciia jedinica... silnica kroz plohu S=+k . nazivamo silnicama. D kroz diferencijal plohe dSpo biti pozitivan sl. s -+ --+ -+ znaci da su doprinosi DdS pretezno pozitivni i. tada povrsine dS.dS=-. b a:> ~ !) biti jednak broju onih koje r .2. prikazane na slid 2.. u tom slucaju.2. -+" ". -+... (dl.. U tom je slucaju po Gaussovu teoremu: .' 1 -+ -+ If-+ -+ G. rnozemo u neposredno] okolici tocke P (egzaktnije govoreci. S. koji je tada kolinearan i proporcionalan G=k·D. sumi je !f»0. za kvalitativnu analizu polja. ~Q.

one moraju dati jedino kvalitativan uvid u pfilike u polju (gdje ie ono jace. Svaki od niih. 2. iznosu obuhvacenih negativnih e) moraju opcenito biti razliciti bez obzira na poloiaj dvoploea.3.Zbog· toga rezultantno polje izmedu A i B i polje desno od B postaju jednaki nuli. a prispjeli pozitivni stvorit ce polje usmjereno od B prema A.. jer se tada naboj Q rasporeduje po vecoi povrSini. a) ne mogu ni u kojem slucaju biti jednaki. .. pa je njegovo djelovanje oslabljeno.3. stvara.r .5. Kako. s tim da u prostoru bez naboja one teku bez prekida. A leZi na silnicl. i ramo. zanimljivi su nam-samo relativni odnosi. . D bu. ffG s 'b) . £.. dok B nije na silnici izato je na tom J . 2. sl..Sa). prema toj koneepeiji. Ako umjesto A uzmemo kuglu B polumjera R2 (RlI>R1) s istirn nabojem Q. iznos vektora D na udaljenosti R3 (R3>R2) odsredista bit ce: .5b). konacno da se ovako uvedene silnice. pozitivni naboji s desne strane B otici u zem1ju (odnosno negativrii naboji . koje opisuje vektor k· E=__!__D=_I_ G. zbog kugline simetrije.2d). jer se u tom slucaju mij·erija samo mjerilo.~~.. tvore polje u okolnom prostoru. Kugla A polumjera R1. moci cemo na temelju njih izgraditi sliiedecu sliku polia: uzmemo Ii da iz svakog pozitivnog naboja izlazi po jedna silnica te da na svakom negativnom naboju jedna silniea zavrsava. Za silnice koje ne "pogode" ni jedno tijelo nego se gube u daljini. _- ~).. onoliko silnica koliko na njemu ima naboja i rasporediti se po okolnom prostoru tako da u svakoj tocki vekt0r. jer je tocka na udaljenosti Rs blita naboiima na kugli. tako da ce se na tijelu influencirati ukupno onoliko negativnih naboja koliko silniea dode nanjega.9j.3.4. .. 2. A nego b) veci u slucaju kugle B. jer 1:oCka mjestu D=O. sa zem1je neutralizirat ce pozitivne naboje na B).mogu . smatramo da influeneiraju negativne naboje u beskonaenosti.4. polje radijalnog smiera prikazano silnieama na s1.4. cime semoze ilustrirati i pojava elektriene influencije. istog iznosa kao sto je ono uz otvorenu sklopku. nabijena nabojem Q. mogu.2. naime..B povuci ce s elektrieno neutralne Zernl]e : istu kolieinu megativnih i pozitivnih naboja •. 2. Zatvorimo li nakon toga sklopku S kojom seploCa B vodljivo spaja sa zemljom. bJ buduci da je Zemlja elektricno neutralna. 183 .~~j_~~~~_~ bU~~J:"_?E. K~o ~ .. 2.g~ J~l!£_e~cijalan ~~.. D. - B polja prikazanog silnicama sa s1. medutim.J bid jednaki ako se dvoploce postave tako da ih u oba slueaja "pogodi" isti boj silnica. a povrsina dvoploca je ista.2. pa u njoj postoji D. 182 D veci u a) manji u slueaiu kugle B. nece doci ni dokakve promienej e) pozitivni i negativni naboji na. Prispjeli negativni naboji neutralizirat ce pozitivne naboje na desnoj strani B.9g_!l!!Jap'-qiIDQy. a izmedu A i Bono ce ostati nepron>:ijenjeno._gu__§J:9_¢'. koja opet negdje zavrsava influenciranjem negativnog naboja. tada ee: A B te je bro] silniea koje u plohu ulaze proporcionalan naboja ~Q. 2.inaJom m~~sf!1' Nadeli se u ovakvu polju neki prvotno neutralan rnetalni predmet... Iz svakog pozitivno nabijenog tije1a izlazit ce.~ ·ds=-~Q. gdje slabiie. svaka silnica koja ga "pogodi" influencijom ce stvoriti i vezati po jedan negativan naboj.J U slueaju negativnih naboja imamo: ffn s . . zbog SI. ponovno stvara po jednu silnicu. Ovime ujedno zakljueujemo da silniee uvijek izviru iz naboja ill poniru na njima. samo suprotna smjera. pa ie zato pitanje mjerila sporedno. ako nisu na neki nacin odstranieni. kakav mu ie smier). gomje ce relacije i predodzbe biti potpuno zadovoljene ako pozitivne naboje smatramo izvorima. jer je iznos od u B.8 - ~ SI. Pozitivni naboji odlaze pri tome na drugi kraj tijela. Rezimiramo Ii gornje rezultate. dobit eemo elektricno polje i influeocirane naboje prikazane slikom 2. zbog toga ce polje desno od B nestati. Ako se Maxwellove dvoploce postave jedanput u tocku A. a negativne ponorima silnica. a drugi put u tocku naboji na njima: . Ako u blizinu nabijene metalne elektrode A dovedemo prvotno oeutralnu metalnu plocu B. influencirani 2...dS=~.~-- koristiti i prilikom opisivanja polja E. sl.. pa je njihov utjeca] jaee lzrazen.

a. buduci da po polaznoj pretpostavci ne ovise Q nabojima Ql i Qa... d) <Pl>«l>2. J. I ! / z.02x2 N.o Uz izracunata polia EA i EB koja. iznos i smjer vektora D.10-6 m .05 N u smieru X2 (prema slici 2. 2.04'.103 X. lako nalazimo sile FA2 i F B1 na naboie Q2 i Ql U to~kama A i B (sl. Na udaljenostima Rl i R2 od osi. polia od 20 i 10 kV 1m djeluju u sm. 2.04 N u smieru Xl' dok ie na Q2 izmierena sila FBa=O.~ ~ (l3) Dl=D2 <Pl=«l>2. SI. IO-6:X. U toCke A i B nekog vee formiranog elektricnog polja uneseni su naboji Ql =2 .». Ako naboji Ql i Qz zamijene mjesta uprostoru (Ql dode u tocku B. Prema tome.'~"'JJ.[ ! '" 5 ~fa ~'\Q2_ X2 ~ a) SI. odredite iznose i smjerove sila na njih.5 . na osnovi tih podataka. Dl>D2 . .7. maknuvsi dvoploce i \ r 185 . 184 - 2. . i D2 i tokovi <PI i <P2 kroz zamisljene koaksijalne plohe Sl i S2 polumjera Rl i R2 bit ce: EA i EB u tockama A i B: EA=FAl = O.05 X.6. b aJ SI. Medusobno naboja Ql na Q2 i Q2 na Ql zanemarujemo. prikazano u presjeku slikom 2. Rjelenje djelovanje [ (t~ nepromijenjen.1 i X. 10-6 As. Pri tome je na Ql opazena sila FAl = _ ~ =0. polumjera jer u oba slucaia kroz zamislienu koncentricnu kugJu Ra prolazi jednak broj silnica.. 2.. Zadatak cemo rijeSiti tako da prvo odredimo iznose i smjerove vektora elektnicnih polja Gustoca silnica (mjera iznosa vektora i5) bit ce zbog simetrije konstantna u svim tockama kugle polumjera R3 i jednaka ukupnom broju silnica podiielienom s povrsinom te kugle. Maxwellove dvoploce sastavljene od plocica a i b povrsine llS=4 cm2 nalaze se u ishodistuzamisliene x-y ravnine. ':"1.7a).6. 2. imaju nepromiienien iznos i smier i u slucaiu premjestania naboja. Dl=D2 Dl>D2• 5.1 Xl N FI1l=EB• Ql=-lO' Site lt2 i F Bl' kao sto se vidi smjerove supreme od . odnosno Q2 = .:.=-0.eru~.! .8. .10-6 = -I ° .8a. iz rezultata i kao sto je ucrtano na 81. i to u poloZaju okomitom na x-yo Ako rotirajuci oko ishodista one zauzmu 12 razlicitih polozaja. .__i . uz Rl<R2. o.2.[ . oznacenih od 1 do 12 na sl.7b). 1""'" c) <Pl>«l>2. uzrokovan istim nabojem Q. odredite. 2. dvoploce su ucrtane u polozaju 1)._=20'103"il~ Ql 2. 1O-6)~=-0. Nabijeni valiak stvara aksijalno simetricno polje. Kolika je relativna dielektricka konstanta izolatora.2. ako.7. pa se pri tome na njirna influenciraju naboji llQa i llQ" dani tabelom.6. 0. iznosi vektora D. b) a Q2 u tocku A).7bj: FA2=EA' Q2=20· IQ3·(-5· 108. -5. V m :. 10-6 As.2. irnaju "'" 2. odnosno suprotno od:X..5..

. rum a iznosu D (aQ)rnax pn idi lim0 smjer 0k 0IJe oznaceni iedinieni vektori u x i y smieru.31-17.9.9b)..71-15.851-15. Ako u toj toeki vektor D ima vrijednost: D=3. J l1'li .. KS=3. i to od negativno nabijene prema onoj s pozitivnim nabojem.3 17. influen10-10 As. . aQ=D.85 -15. zakljucimo da na njega djcluje sila iznosa odnosno: Er=--=4.f..425. 10-6 -i +2.3117..8b) te je...82+2.71 15. - D usmjeren u pravcu 7.71 15.9. 2. vektor l'rilikom postavljanja dvoploCa u toeku M i odabiranja smjera vektora as imamo rnspolaganiu 4 mogucnosti. . negativan na lijevoj.=::. Ako ne zelimo posebno registrirati kada se na kojoj plocici influencira pojedina vrsta naboja.31 8. .31-8. odredite iznos i polaritet influeneiranog naboja na svakoi od ploea povrsine as=5 em!"!. - 1 1 l--- - .85 01 8. Iznos D je: D= 17.1 -.5. ~-.8 .. a. 1 sill na naboj Q dobivamo iznos vektora E u ishodistu: E=F =___E_. iznos i smjer vektora nalazirno tako da odredimo poloza] s rnaksirnalni ill fl uenciramm na bojem te da i . . U x-y ravninu nekog vee formiranog elektrostatskogpolja unesene su U tocku M MaxweIlove dvoploce i postavljene okomito na x-os (s1. Q·D ..10-5 As -.85101-8. 187 1 t ·1 .F=O.3 -17. 2.--:::.318.-~:" .. na osnovi podataka iz tablice. b a) mit na dvoploce.10-4+0. 6 J-a b b x oj bJ a i bJ 81.2. . b /0 Rje!lenje 81.10-9 4·10--4 4.52 Uocimo da smo za aQ dobill pozitivan naboj i da se na ploci iz koje "izlazl" vektor AS • .71-15.. a 1111 njcgov iznos bit ce jednak skalarnom produktu il. m2 gdje su sa -i j ". t ."" . Iz podataka 0 Huduci da vektor as u ovom slucaju mozemo pisati kao: as=5 cirani naboj aQ bit ce: ..3\-8. maksimum influenciranog naboja dobivamo u polozajima 4 i IO (prikazanim na s1.5.~ . ..:=:::::. u oba slucaja. U svakoj ml njih influencirat ce se pozitivan naboj na desnoj ploei. Prema tome.075 N? stavivsi u ishodiste naboj Q=60 nAs. Pogledajmo sada kako . - .851 15..8.10-6=+19' • L.. as.9a).85 D 2. EO ·F .. -./ Y Y ii ~ ':":~>.. koje su shematski prikazane na . polozaji 4 i 10 potpuno su ekvivalentni.sl. 2. II) Mogucnost D i as.85 15..7.3. u ovom slueaju ploei b. a.' Rjesenje Po definiciji.5· 10-6 -As j -.851 0 I 8. iznos mog I' smo.[nAs] Qb [nAs] 1 I 2 1 3 1 4 1 5 1 6 171 8 1 9 I 10 1 11 I 12 o \-8.... naci i ka 0 D 1 cos Ct.8· 10-6.r Q.glcdll taj raeun..8 g di Je cos Ct=-/-. naravno. influencira naboj pozitivnog polariteta.: Je . O vaj.10-4 i m2... .2.~~. y as '\_ Y. mZ Uocimo da polozai 10 dobivamo rotacijom plocica iz polozaia 4 za 180·. Q 186 EO' lOr 3.2.

Q=3. dakle iz dA=F ds=F· -+ -+ d) Mogucnost ds cos or. o SI.r . velicine koje se mijenjaju duz puta s. COS a. bJ x 2x.. 2.10.kao sto je aproksimativno prikazano na 81. 10-10 As.. Kada na ravnom putu s djeluje konstantna sila pod uvijek istim kutom ocU odnosu na put.. U tom se slucaju put s rastavlja C1.f! I 189 .= :1:=0 ..=O....-x-Eo • Smjer sile poklapa se u svim tockama sa srnjerom vektora Rad A bit ce.. iz koje "izlazi" vektor C) MogUCDost 3 Zbog KS=5· 10-4T bit ce: 6. sto daje: A= ~ F ds= Uocimo 6oQ=3. -------. i d-. 4 promijeniti. 6oQ=D .dx.5. . iz koje u ovom na niz vrlo malih djelica ~.I----. KS=D· 60S. 2.) sto razbijeno na dionice daje: Rjesenje . . uzmemo jednako dugima). 10-4 i i: . ovaj Ukupan rad dobit cemo zbrajanjern svih dA na cijelom putu s. Ako se niegova . iznosa influencira na ploci a. iznos i polaritet influenciranog naboja ovise 0 fizikalnim prilikama promatranog sustava polie-dvoploce. .8 em. Rezimiramo li rezultate do kojih smo dosli analizirajuci sva cetiri moguca slucaja. kada promjenljiva sila djeluje duj neke krivulje s. buduci da su toliko maleni...10-4)=-19 . uzimaiuci u obzir 60S = - 5 . 10-4= sto znaci da se pozitivan naboj gornjeg slucaju A'7F S cos odnosno. sila ne stigne "izlazi" 60S. Negativan naboj od 19· 10- 10 As influencira se na ploci a. skalarnog produkta iii iz koje "izlazi" Kao sto se moglo i ocekivati.. A=F· s. potpuno odreduje i iznos i predznak influenciranog naboja.10. A= ~F(x). 2. .. lOa) prikazane su silnice nekog elektrostatskog polia. a ne 0 . 10-6• (-5·10-4)=-19·10-1<1 sto se moglo odrediti i kao: ~'-' . d'S. dok se od Xl do 2xl mijenja po zakonu F (x)= 2Eo ) . za koje se tada rnoze smatrati s dovoljnom tocnoscu till su ravni i da se duz svakog od njih. . U opcenitijem slucaju.8 . . Za svaki ~ rnoci ce se pod tim uvjetima naci diferencijal rada dA na isti nacin kao i za konstantnu silu na ravnom putu. zakliucuiemo jednoznacno ~S influencira da su u gornjirn integralima vektori . :1:=0 do X=2Xl'UZ Eo= 1.. .--------------- ~ ~Q=D . odnosno F i cos C( (ako sve zakliucuierno da se opet na ploci iz koje "izlazi" put negativnog polariteta.s« .d. D· 60S odreduje polaritet influenciranog naboja ria ploci dielice d-. 10-47. E:. b .8 ..: + 19 .5 . Eo na dionici od x=o do X=XI..10-9 As po x-osi od miesta x=O Ks. njezin rad [e: 1&8 r I X=%l X=9:. 10-10 As. =Q E(x)=Q ( -. jakost rnijenja duz x-osi. a. ako je rI. 2. Predznak rezultata Ks. . pa je: As .(2~oX-Eo)dX. t(xl 312. 10-6.4· 1()5VIm i Xl =0. Na s1. zakljucit cemo da na putu s uzetorn duz x-osi od x=O do x=2x1 sila ima konstantan iznos Q . odnosno opcenitije :5 . ...8 '10-6(-5 ~Fds if cos ex.. nacinu naseg racunania ni 0 proizvoljno uvedenim oznakama. Primijenimo Ii ova opca nacela niehanike na nas konkretan zadatak. kada je sila promjenljiva ill kada ona djeluje na krivocrtnom putu ili sasvim opcenito. COS B=-D· 60S. A=f x=o Q·Eo·dx+ J Q. . ~S=3. gornji naboi. da skalarni produkt D . :I:=~ . gornja relacija ne moze se upotrijebiti. :/ oj .10b). prerna tome: x=2X1 %=2$1 ~=~ u pravcu x-osi. ~F(x).=F.- b) MOgUCDost Sada je KS=-5 2 . jer se ne rnoze definirati jedan par vektora F i s za citav put s. odredite rad koji ce polie izvrsiti pomicuci naboj Q= +2.

Y2=1 I em) ravnine X-Y. koja stvara elektrieno polje s obiju svojih strana... 12 .13. 1. Q.. gdie ie: (1 - plosna gustoes.D=---. polje vr~i rad Au..--. ono ima isti iznos..14. E=---. ito tako da one budu staIno okomite na spojnicu AB. r / . .-.14. odredite koliko se naboja razdvoji influencijom na koaksijalno postavljenim me)Ak' oJeukonkretnomslueajuonodanozakonomE(r)=A·-osi.::'R.\ radijvektor okomit na os vodica linijska gustoes. 2e: 191 - i X2 su dani. 1==75 em. . a je jediniCni vektor radijalnog smjera. Pomicuci naboi iz tocke Xl u tocku XII (X2>XJ.. pomicuci daIje naboj iz X2 u Xs (xs>xz). 41tr2 r E=----. . ustanovljeno je da se na svim mjestima influencira na ploci a povrsine AS=5 emil naboj istog iznosa i predznaka: LlQa=4· 10-8 As..ta A ima iznos A = 12. ~o ..naboj.r - x -. gdje je: . a smjer . 2. D=---.-.' .. -'.1.. ."'" Nakon integriranja nalazimo: talnim diielovima valjaka SI i S2. u podrueiu r2_R. mozemo naci elektricna polja u nekim.--. E=4. a zatim.81. Ti izrazi vrijede za sluca] ravnomjemo rasporedenog naboja po zamiSljenoj ravnini. Y. 2 (1 E=.~d k<?jimkut?m oc. Zarotiraju Ii se ploee na bilo kojem dijelu spojnice AB u smjeru kazaljke na satu za 30°. Zadano je elektrostatsko X polje koje se mijenja u smjeru X po zakonu E (X) = gje je: r. 2. uzmemo Ii mjesto plocapokusni naboj Qo=+2' 10-10 As..2..4 kV. r-..1. r gdje k. one ce tada izvrsiti rad od 18 . 21tr. P.. vaIjak s bazama paralelnim nabijenoj ravnini za nabijenu ravninu) i primjenom Gaussova teorema uz metodologiju opisanu u zadatku 2.-~a +' -. pa pustimo da ga polje pomakne iz A u B./' "'r\b o X. 2mr r -.. r2=5cm. Q.2. U polje iz prethodnog zadatka uveden je pokusni naboj Qo i prepusten njegovu djelovanju.. ELEKTRICNA POLJA U NEKIM SPECIJALNIM SLUCAJEVlMA Prikladnim izborom plohe integracije S (koncentriena kugla za. U nekom prostoru izgradeno je aksijalno jsimetricno elektrostatsko polje (u svim toekama S istom udaljenoscu rod referentne osi. 190 . x X2 b) Polje orlo dugog ravnog vodica 81.2.-- ------11 B .12. s tim da su na miestu X2 ploce postavljene okomito na smjer polja? . .treba I?o~taviti ~axwell~:)Ve dvoploce na mjestu Xl da bi se na numa influencirala rsta koIiCina naboia kao 1 na mjestu X2 (XII>X1). mu je o komi na omn 1.2. tockasti nab oj i nabijenu kuglu. gdje je k neka konstanta. .. Translacijom Maxwellovih dvoploca iz tocke A (Xl = I em. Ti izrazi vrijede i za polje nabijene kugle polumjera R. 41te:r Q-. inace usmjerenog u pravcu x.jedinicni vektor okomit na nabijenu ravninu. 81.Odredite konstantu e:r dielektrika i izraz koji opisuje polje u pravokutnom koordinatnom sustavu x-yo y refer@ntno 0$ 2. odredite Xa' 2. -\-.4· ~.Q. za praksu posebno zanimIjivim. na njima ce se influencirati maksimalaI?. u podruciu c) Po/je ravnomjerno nabijene beskonalne ravnine 0' D=-'xo. =k .. 10-8 VAs . a E(x) iznos vektora tog pol]a.radijvektor od mjesta rockastog naboja do tocke u koioi promatrarno polje.. a Xl Ti izrazi vriiede i za polje dugog vaIjka polumjera R.'xo. .11.. ~=4So.onstan. izraZena u As/m. ravnomjerno rasporedenog naboja dui vodica. naboja na ravnini r.3 EO' 1()-SVAs. /' . Eo' xl=S. A=Q· Eo' xI+2. f. ito tako da i dalje budu okomite na ravninu X-Y. YI =2. Konacno. rad A23• Ako je A12=A23.35 em) u tocku B (x2=6 em. Eo' xl=3 .ro> .14. koaksijaIni valjak za ravni vodic i nabijeni vaIjak.11. specijalnim slucajevima: a) Polje toikastog naboja . ako je rl=2cm.

morat cemo prvo . 10-9 As po pravcu koji prolazi kroz srediste kruga i okomit je na njegovu ravninu (a-os). odredite rad koji ce se pri tome izvrsiti.. e (j-+ gdje. E=-xo. .. za koje jos ne znamo po kojern se zakonu rnijenja duz e-osi. Naboj plosne gustoce (j=+4... Ek(R)=_JL= Ev(R) 2AR 3.) <. uz e=eo' C_". d) Polje razmomjerno nabijene beskonacne metalne ploce Il n Rjesenje Dijagram raspodjele elektricnog polja kugle Ek (r) i valjka E" (r) u radiialnom smieru prikazuje slika 2.. nabijenih paraielnili ravnilla . ..2.. sasvim .. na primjer. (r) Na rniestu r=R imamo: . slika 2.. a na rnjestu r=r(): Ek(ro) _ Q -I --------_ E.. koji se u torn slucaju mijenja po elektrodi.. promatramo nabijenu metalnu elektrodu i polje 8to ga ona proizvodi u nekoj tocki prostora. treba uzeti vrijednost koju on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu tocku u dielektriku. odnosno valjka. . r konstantno i jednako~. sluzeci se poznatom metodologijom mehanike.15.16. Predznak od a na toi ravnini odredit ce tada da li polje ima smjer od iii suprotan.(ro) 2Aro Sluzeci se tim odnosima nalazimo: ro=3R=9 em. uz isto znacenje e (koji moze biti pozitivan Hi negativan.(R) bila beskonacna. odredite na kojoj ce udaljenosti ro od sredista kugle. e) Polje izmedu dviju ravnomjerno i suprotno .. superpozicijom. Odnos tih dvaju polja na mjestu r bit ce: t gdje je: (J - [ . z . 2.._ 2e sigurno u ovom sluca]u nije konstantno. (Ako. jedinicni vektor Xo postavljamo okomito na jednu od ravnina i usmjerujemo ga prema prostoru izmedu niih. Ako zbog djelovanja sile stvorenog elektricnog polja dode do pomicania naboia Qu= 5. Q Ev(r) =-A-= 2Ar 21ter Q 41ter2 jedinicni vektor okomit na nabijenu plocu i okrenut prema dielektriku.2' 10-6 As/m2 ravnomjerno ie rasporeden po znmisljenom krugu polumiera ro=30 em. 192 193 ..16a). mozemo naci i neka slozeniia polja... E(r) a) S1. ako je potrebno. b b) Rjesenje Kad bi nabiiena ravnina E. i ro-od miesta Zl 10 em do z2=40 ern.16. Ako sile na naboj Qo tik uz povrsinu kugle. [ Gornji izrazi vrijede i za polje u neposrednoj blizini metalne e1ektrodc proizvolinog oblika.. do izraza za to polje mozerno doci i tako da ukupan naboj zamislimo rastavlien na rnnogo malih tockastih naboja. naci rad kao: 13 osnove elektrotehnike zbirka primjera Buduci da polje. Polazeci od ovih elementarnih izraza i sluzeci se. Pokusni naboj Qo nalazi se jedanput u polju nabijenekugle.. stoje u omieruJ : 1. a drugi put u polju nabijenog valjka. ovisno I) tome koiu ravninu promatramo).15. 2. sile na Qo biti [ednake.. odnosno osi valjka.2 . 2.odrediti izraz za polje. tako da bi rad bio jednostavno 2e jednak Qo!!. .0 - plosna gustoca naboja na jedno] strani ploce s.. da zatim od svakog takvog tockastog naboja naderno njegov doprinos ukupnom polju te da zatim sve te doprinose vektorski zbrojimo. a. U slucaiu metalne plece sve djelovanje naboja prenosi se na podrucie dielektrika. Ii r !~.. s tim da tada za a. . polje bi sa svake njezine strane bilo (Z2-Z1)' o 81. Kugla i presjek valjka imaju isti polumjer R=3 ern.[ r L... a zatiin. .15.

J z2+r~ Z ). U slucaiu nabijenog kruga najzgodniie [e. ovaj se postupak izraZava u'procesu integracije mijenjanjem varijable p od 0 do roo Uzimajuci u obzir i Cinjenicu da je . 2e Sada. mozemo pisati: gdje je: 1= Zt f .=2---·cos«=2 -. Matematicki.J r=Jp2+z2 . dp . dakako. dp=-du 2 za za 194 p=o.. dljl. i Citava se stvar ponavlja. sam racun. kad imamo izracunat E.~::r5' z . U=Z2 tako da je : 13' . p .J - .t. svoja polja dE=~.. Nakon tog zahvata E se lako izraeunava ~ Pri izracunavanju polja sluzit cemo se metodom superpoziciie. nalazimo: Z2+rg=X. 4 7te r2 4 7te r2 . zbog simetrije. a zatim se prelazi na slijedeci koncentrieni vijenac. kojih ce se komponente polja u smjeru okomitom na z medusobno ponistiti. U tom slucaju uvijek se mogu naci dva aksijalno simetricna toekasta naboja dQ. A= ~F' Zl dZ= ~Q E· rlz. dz=I dx 2 Integral I najlakse cemo izracunati ako opet zamijenimo varijable i granice: Provodeci najprije integraciju po 1jI.. mozemo prici odredivanju trazenog rada: r Superpozicija djelovanja odvija se tada racunskl tako da se obide kruZni vijenac opisujuci kut IjI od 0 do 7t (time [e uz istodobno promatranje djelovanja para naboja dQ titav vijenac obuhvacen). najzgodnije 2p dp=du je zamijeniti varijable: 195 i granice: I p. a . Zl ~. zamisljajuci ukupan naboj ravnine razbijen na mnostvo infinitezimalnih toekastih naboja dQ=a· dS. koji proizvode ski zbrojiti. 47ter2 Stvar je. zatim njihove doprinose vektorr nase vumiesnosti kako naiprikladniie provoditi Na osi z polie iznosi: E=Ez=~(I2e Promatrajuci _:_... racunaiuci kut IjI odneke proizvoljno postavljene referentne osi koja prolazi sredistem kruga..i -+ . uz z ~ roo prelazi u-.J ovaj izraz. za za x=zr+r5 x=z~+rg Da bismo proveli integraciju po p.. tako da ce oni dati rezultirajuce polie usmjereno u pravcu z-osi s iznosom: dQ e-p-d p·dljl z dE=dE. mozemo lako zakljuciti da on. promatrati kruZne vijence unutarnjeg polumjera p i sirine dp i na na njima uzeti tockaste naboje dQ=a' dS= =a .

6·1Q-8As/m.24 prikljuci izvor elektricnog napona. cineci time radove Al i A2• Odredite kvocijenteAl/Ql i Az/Qz i usporedite ih.' . Koliki je iznos elektricnog polja izmedu dviju paralelnih ravnina ako su na numa rasporedeni naboji iste plosne gustoce cr=3.72 em. okomitom na os kabela.. a njihova normala stoii pod kutom od 60° u odnosu na normalu na metalne ploce.24. izmedu kojih se nalazi dielektrik..433·1O-4VAs.23. Koliki mora biti odnos - _. "~#:'\ OJ r r d- A) C~ " I )\ /' y (... b b} __ 2. Da li raspodjela elektricnog polja u smieru T.8 . Odredite iznos influenciranog naboja nil dvoplocarna..pol spoji na unutarnji vodic. / .: ': :! ' f--- / .. ' . Qs= .. Q. Dvije velike i paralelne metalne ploce u zraku nabijene su nabojem plosne gustoce 0"=5 nAs/m2. 196 197 .. -i-W. :\ r. --- \ ---. 2. ako jc zadano d=3 m. C : -___L--:-T~-----""'" R.5001 m i r3=2 m ".2. Izracunaite iakosti polja El.I . 10-7 As/m (unutarnja elektroda pozitivno nabiienaj elektricno polje ~omice svojom silom naboje Ql=+4' 10-10 As i Q2=+4· 10-9 As od unutarrue do vanjske elektrode..b.. _\. Izmedu njih nalaze se Maxwellove dvoploce povrsine ..25.elektricnom polju naboja Ql i Qz.. R. izgleda kao sto je to prikazano dijagramom A). Vrlo dug okomito postavlien stap nabijen je nabojem liniiske gusroce . . koji bi onda dijagram prikazivao raspodjelu elektricnog polja? 2._f"-J_+! _: +-1 __ :.20.26. U slucaiu da se na prethodno neutralne vodice koaksiialnog kabela iz zadatka 2.29.17.. odredite gdje je polje koje oni stvaraju jednako nuli. N . 10-7 As/m2 istog predznaka? 2. .1 m moze se zanemariti. Ako se u koordinatnom sustavu x-y nalaze naboji +Ql i +Qz... Za stap je pricvrscena preko tanke niti izolatora kuglica tezine G [N] nabijena nabojern Q...24).93' 10-3 As/m.. '"r=2. 10-8 As.17. ~_Xl __ . Odredite izncs i smier sila koje djeluju na tockasti naboj Q3 koji je smiestcn u. \0 \ \ \ \ o \ . 2.5 m nabijena nabojem Q= 500 nAs .1 (slika 2. B). a= 5 m. 0..1 !--=. ...19.! iRJ : r . D) el--'---~_L. r r.5 .__:. i to razlicita predznaka.2.. . a ...27. SI. Zadano: R2=2. Koji bi od diiagrama iz prethodnog zadatka prikazivao raspodjelu polja u slucaju uzemljene vanjske elektrode? 2.\=3-.2. C) ill D)? -+. 2.+ _g G da bi uslijed djelovanja gravitacijske i elektricke sile kut izrnedu stapa i niti bio 45°? 2.24.+" . ~se u prostoru sa Er= I.19.-I_. 10-8 As i e:=e:o. r "'/ --r------.i. Tezina niti duzine 0..\=0.8 . ito tako da se . a.. Ez i E3 u tockama ko]c se od sredista kugle nalaze na udaljenostima T1=0.2. Qz= -3 .25. Suplia metalna kugla polumjera R=0.sto nakon uvrsten]a zadanih vriiednosti daie: A=I. SI. o) SI. Na unutarnji vedic prvotno neutralnog koaksijalnog kabela doveden je naboj Q..2." .. U sustavu dviju koaksijalnih cilindricnih elektroda velike duzine.. nabijenih raznoimenim nabojima linijske gustoce I A 1= =3. Rl =1 em. 2d SI..23..1S=4 cm''.. uz 0::=60° i 1=1. Ql = 2 ..-"-pol na plast. 1 .8) .22. - 2._'__ ~X~2 ~ C) C--. 10-8 As..5m? /cL +Q. Koliko bi se naboja influencijom razdvoiilo na metalnoj I?l?h~prema slici (dijelu koaksijalno postavljenog valjka) u blizini ravnog vodica nabijenog nabojem Iinijske gustoce . SI. .. 2:~1. kao sto je prikazano slikom. T2=0..

. cime je stvorena struia i (t) oblika danog slikom 2. ravnomiemo unutar voJumena zamiSljene kugle polumjera R=O. Koliki ce rad izvditi 'polje kugle pomieuc! pokusni naboj Qo= 12. a desni sa . a e=2.r= I? 2 2. Dva toekasta naboja istog iznosa Q i razlicita predznaka nalaze se na udaljenosti d.39.Olm. Elektricni naboj prostome gustoce p= -10-6 As/m3 rasporeden je ravnomjemo izmedu dviju zamiSljenih koncentrienih kugli p'olumjera R1=O. 10-6 As/m. 10-7 As/m.33. koliki bi rad izvrsilo polie prilikom pomicania naboja Qo= +4 .£31. Na kojem se podruCju. '" K x • -Q +q r A SI. Odredite ovisnost D=f (r). 2. gdje je r udaljenost od sredista kugle..38.2. 10-8 As.6 em". Ro=4 mm. Ako se naMaxwellovim dvoplocama postavljenim u ishodiste koordinatnog sustava x-y pod kutom od 45° u odnosu na x-os influencijom razdvoji naboj ~Q. 19& +. y II' II' -.2.33· 10-9 As. a izvan 2. i to za oba slucaja.5 eo.. uz IQAI= = IQBI=Q.05 m i Rz=O. i tvore tzv. Ako su oba vodica iz prethodnog zadatka nabiiena nabojem .2 .36. Dva ravna. odredite rad koji ce izvrSiti njihovo polje pomieuci naboj Qo=3. polumjera Ro zanemarivo malog u odnosu na njihov medusobni razmak d.35.1 m. odredite koliko daleko mozemo pomieati dvoploce u srnjeru y-osi.08 m. uz istodobno prikladno zakretanje. Odredite izraz za jakost elektrienog polja E=f(x).6 . I 'I 'I T ~ -. Izmedu dviju zamiSljenih velikih i paralelnih ravnina razmaknutih za d rnetara ravnomjemo je rasporeden naboj prostorne gustoce p. 10-6 As. te iznose D na mjestima r1 =0.\=+17. polazeci iz stanja mirovanja s mjesta x=rl (r1)-d).38.. Pozitivni elektrieni naboj prostorne gustoce p=10-6 As/ms rasporeden je 2. Odredite izraz za polje takva dipola u tockama A i B na x i y osi. Ako je razmak ploca 10 em. okruglih i prvotno neutralnih metalnih plllen doslo ie.\ . mjerenom od povrsine kugle. AkO se pod djelovanjem polja elektricnog dipola iz prethodnog zadatka cestlca mase m i naboja +Qo stane gibati u smjeru x-osi. do y=O.!.. 10-9 As duz y-osi iz mj~sta y=.. 2. Dvije metalne kugle A i B nabijene su nabojima -QA i +QB. odredite rad koji ce polje izvrslti pomicuci Qo od jedne ploce do druge. 10-9 As od njezine povrsine do beskonacnosti u sredstvu sa e=eo? 2. dok je preostali dio prostora sa er= 1 bez naboja.29..\= . y ..\.3 . do premiestanja ncgativnih naboja s lijeve ploce kroz vanjski krug na desnu.\.43 ... Zadano: d=40 em.30..07 m i r2=0. ako je e. II 2.2. te d=50 em i ~Q=2.x r B y . AkO su vodici iz prethodnih zadataka nabijeni: lijevi nabojem . elektricni dipol. SI. vrlo duga vodica..2.28. moze podni- . 2. Odredite zakone po kojima se elektricno polje mijenja u tockama ko]e Ide na y-osi pravokutnog koordinatnog sustava postavlienog kao sto je pokazano na slici 2..37. tako da iznos ~Q bude konstantan. s posebnim osvrtorn na aluca] d~~ . SI. djelovanjem vanjskih izvora elektriene energije. nabijena su: a) lijevi vedic linijskim nabojem b) oba vodica nabojem +.3O..36. U sustavu dviju jednakih.10-8 As najkraCim putem od lijevog vodiea do desnog. koji se nalazi izmedu ploca. SI.39b). gdje je sa x oznacena udaljenost od poloviee njihova razmaka. Ako zrak.\= -17. Zadana [e povrsina dvoploca S=3. I K A .' Izmedu dviju paralelnih velikih ravnih ploca nabijenih nabojem ploSne gustoce a=5· 10-6 As/m2 (razlicitog predznaka) nalazi se pokusni naboj Qo= =4. obavlja 90% rada? ~.09m i rs=0. J 2..33. '" t' 2.32. +-..7 . 2. Koliki ie naho] Q? . Na kugli polumjera R=20 em nalazi se naboj Q=5 .7· 10-6 As/m. 199 .tog podrucia prostor je bez naboja. a desni -. rz=0.2m. Odredite silu na naboj Qo=+2·1O-8As na mjestima rl=O. odredite njezinu brzinu na mjestu x=rz (rz>rJ.1 m. paralelnih.34.33. kao §to je prikazano slikom.

••••..: z Ah-jr ! : x.. Provedite energetsku analizu slucaja u kojem se naboj +Qo mase m pomice zbog kombiniranog djelovanja mehanicke sile F i sile elektrostatskog polja Qo E od tocke c preko b do tocke a u tom polju (sl. odredite..i postaviti zahtjev da ona bude ovisna 0 nabojirna koii proizvode polje i 0 njih?vu rasp?. Rad koji vrsi sila elektricnog polja racunajte s pozitivnirn predznakorn.e. . x Kao sto smo vidjeli u prethodnom odjeljku.. a da se pri tom iznos polja .koia omogucuie znatno jednostavniji pristup problemu. koji lezi u ravnini x-y....44.. 2. l- ..39.6· 10-9 Asduz a-osi lZ prethodnog zadatka. Na temelju tako izracunatog potencijala i koristeci se vezom lZm~du njcga i elektricnog polja. -.t.J a SI. Ravni stap konacne duzine d i zanernarive debljine ravnomjerno ie nabijen nab ojem linijske gustoce A. I • I. daje 99% doprinosa iznosu polja Ez na miestu z? U okolici '~ .45. . ~..: z z os ..43. I . Da bi se postupak odredivanja polja ucinio laksim.. us~ano':lffio Ii oblik te veze.. y S1. Odredite mjesto na z-osi prstena u kojem ce pol]e imati maksimalan iznos.. Buduci da 1 potenciial 1 vektor elektricnog polja u svakoj tocki ovise 0 istirn naboiima rasporedenirn. Osnovna idejapri uvodenju potencijala jest: u svako] tocki prostora u kojern postoji elektricno polie definirat cemo novu skalarnu velicinu . a da se u promatranoj tocki moze dobiti superponiranjern (sk~larrnI?-) parcIJ~ID1~ doprinosa pojedinih naboia njezinu ukupnom iznosu. racunanie polja pos~aj: ~nog.}. rnozerno presieci ravnomierno nabijeni vrlo dugi stap i odbaciti krajeve..2.~ojem ~a tock~~tl naboi fornu:a u okolnom prostoru. ELEKTRICNI 2. 2.. i . uz R=20 em. trenutak u kojem ce polje doseci taj iznos. nam..••• .. problem cemo zaista moci rijesiti potpuno. ocito je da i izmedu njih mora postojati cvrsta veza. ). .. Buduci da nam visegodisnje iskustvo u radu sa studentima pukazuje: da j.. .? sl~zenije i zahtijeva vektorsku superpoziciju parcijalnih doprinosa pojedinih tockasrih naboja rezultantnom elektricnorn polju. uzet ishodista z-osi. nabijen je ukupnim nabojem Q. 201 -+ -+ 200 . '. 10-7 As i ro=25 em}e <'="0 ~dredite ukupan rad izv~sen pri pomicanju naboja Qo=3.. Na kojoj udaljenosti XO' mjerenoj s jedne i druge strane osi prema slici. Odredite izraz za iakost elektricnog polja na simetrali stapa.45). 2. 106 Vim.. Koji kruzni dio beskonacne i ravnomjerno nabiiene ravnine.. . napomenimo jos da se potenciialom mogu vr~o pregled~o prikazati i odredeni energetski odnosi u polju. 1 ... i. jer je upravo na osnovi energetskih ruzmatrania on i definiran..1._. 'i- i0 ! .. a. 2. I jeti maksimalno elektricno polje od 3 . ~· \.44..41. ... ! . Konacno. 2. . preostaje nam jos sarno da u posliednjem koraku odredimo i vcktor E. da bismo kasnije mogli prikazati i nacin njegove upotrebe. b 2 t. 2. prvo pojarn potencijala i odredimo Ii zakon po .4 . (mA 2. . a irna zanemarivu debljinu." 2~42. -r-" " .40.41 • Sl. cirri se malo udaljirno od naijednostavnijih oblika rasporeda nab oja u prostoru. moci cemo svaku konfiguraciju naboia razbiti na niz-tockasrih naboja.... iducirn primjerirna nastoiat cemo najprije podrobnije razjasniti osnovne pojmove vezane za potencijal.arno l~. a) .. -....to od mjesta Z= -10 em do z= + 15 em. Uz Q= + 1. I .. po danom prostoru. OS I POTENCIJAL ~ f . 2.. naci potencijal svakog od njih u promatranoi tocki i zatim sve teo iznose superponirati._.ms b) SI. uvedena je skalarna racunska velicina . r.2..potenciial .42... Defini..elektricni potencijal . Usporedite dobiveni rezultat s izrazom za polje vrlo dugog ravnog vodica i ustanovite pod kojim ce uvjetima ta dva izraza postati jednaka.. .ed~....3. Kruzni prsten polumjera ro..E u tocki A ne prornijeni za vise od 1% od pocetne vrijednosti? Zadano: r~5em.ep~~enciJ~1 jcdna od najtezih tematskih jedinica u nastavi osnova elektrotehnike.._. .

bude: a a Nakon ovih uvodnih napomena prijedimo na nas zadatak. i odgovaraiuci rad. dtds dV ds IX.. pa prerna tome i QoE.~ Qo E COS e ds+ ~ F COS e f3 ds.. prema drugom - E . nego brzinama Ve i Va U tim tockama.. u potpunom skladu sa zakonom 0 odrianju energije. dobit cemo: 203 ]- . a po karakteru je analogna potencijalnoj energiji utega u gravitacijskom polju.. -=m dt ds ds dV . sluca]. a za nas osobito zanimljiv.. . cos f3 • ds.~F . odnosno AWk=O.2. tako se i potencijalna energija naboja dobiva na raeun rada izvrsenog prilikom pomicanja naboia od referentne toeke do tdcke u kojoj promatramo njegovu potencijalnu energiju... cos IX. . a ne podintegralnih funkcija. (~2 c )=Fs.. Da bi energiie na pocetku i na kraju puta bile jednake. . Promotrimo sada poseban. __ ._ . dV ds FIl=m .v u integralu . integraclie integrala s desne strane znaka jednakosti oznacene sa cia mozemo pisatr: ' a a IX. E . cos f3 . r !"" Uz granice. prema pravilima integral- nog racuna. ~ gdje AWkoznaeuje matranog puta. Tada je Wka= Wke.ds=j F· e J r -- Qo' E· ds. morat cemo gornji i E ds i pri tome. u kojem su sile F i QoE tako medusobno ugodenena putu s da prilikom pomicanja naboja od c do a ne dolazi do promiene kinetieke energije.. cos IX. -·-=mv-. . njegove gramce nece biti odredene sa Cia. tellino Ii izvriiti energetsku bilancu citavog puta s izraz integrirati: 202 }_ Zadrzimo se malo na ovom mjestu da bismo neke stvari bolje istaknuli. Ta energua naziva se potencijalnom energijom naboja u elektrostatskom polju.' toeki prostora.. ir IlWk= . Prerna tome: mv2 mv2 mvdv= mvdv= 2a--f=Wka-WkC=IlWk. . __ . da je veza izmedu Ii i Qo . BUd UCI d a smo ramje prove d enom racunskom manipulacijom oko. promijenimo predznak integrala. • ds-].k1e.. ~ Qo . "'" i odnosno: mv dv=d 'f-. Edana u indirektnom jednakosti integrala. Prema sl. naravno. pa ga prepustimo njegovu utjecaju. a ~m . ~naka jednakost~ de facto proveli supstituciju varijabIi. Zamijenimo 04 n granice a e integracije u Qo c do a.. dt -e E dan u svakoj sto prosireno faktorom d s i sredeno daje·: ds .. zbog AWk=O. obliku. ds=QoE cos cos f3 ds. v .. d " dt s 1IJ7ve strane. . ~a. V • d V= 88. a to znaci da nabo] doveden u bilo koju toeku polja ima odredenu akumuliranu poeetnu energiiu na racun koje se rad obavlja.. Ako je morati prilagoditi sili QoE. dakako. E . s f "c razliku kinetickih energija naboja u krajnjim toekama pro- f ". ona ce se d·v Fs=Qo' E· cos «+F' cos {3=ma=m '-. . . a prilikom kojeg pornicanja se svladava djelovanje sile elektricnogpolja. RJeienJe Ako slobodan naboj +Qo dovedemo u neku toeku prostora u kojem postoji elektrostatsko polje. . ds-l-F ~F ... i to taka da. ds= odnosno: e ~ Qo .45. 2. a ~o je. -+ ~ocimo. preko Po ovom izrazu promjena kinetieke energiie naboja na djelicu puta ds jednaka je radu sto ga obie sile zajedno izvrSe na toj dionici. ono ce na naboj djelovati silom i pomicati ga u skladu sa smjerom djelovanja polja. Kao ~to se potencijalna energija utega dobiva transformacijom rada koji je potrebno izvriiti dovodeci uteg uz pomoc vanjske mehanicke sile iz neke referentne tocke u onu u kojoj promatramo potencijalnu energiju.. . sila F nece moo biti bilo kakva.. c { 81. tangencijalna komponenta (u smieru gibanja ds) rezultantne Newtonovu aksiomu: sile bit ce. Prilikom pomicanja vrii se. ds.45. sile Ii i Q moraju biti tako uskladene da eventualno povecanie brzine naboja na jednom dilelu puta bude kompenzirano ekvivalentnim smanjenjem na drugom dijelu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful