P. 1
Osnove Elektrotehnike - Zbirka primjera

Osnove Elektrotehnike - Zbirka primjera

|Views: 3,112|Likes:
Published by Milos Boricic

More info:

Published by: Milos Boricic on Feb 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/11/2013

pdf

text

original

-

.,

PROF. DR. ENVER SEHOVIC
PROF. DR. MLADEN TKALIC MR. IVAN FELJA

,:
"

Osnove elektrotehnike zbirka primjera
PRVI DIO
II IZDANJE

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1984

w
j

.. w

,I"'":

Q

I

SADRZAJ
I. ELEKTRICNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 1.1. Uvodni primjeri 1.2. Elemeetarni strujni krugovi 1.2.1. 'Ohmov zakon 1.2.2. Sastavlj~. struj~. ~goyi. 1.2.3. Naponski 1 strujru izvon 1.2.4. Elementami strujni krugovi sa vise izvora 1.2.5. Potencijali i potenciialni dijagraini 1.2.6. Rad, snaga i energija -~~ 1.3. Analiza linearnih mrefa istosmjerne struie c 1.3.1. Direktna primjena Kirchhoffovih zakona 1.3.7. Metoda konturnih struja 1.,J.3. Metoda naponaevorova ......•..................................... SlJ..4. Metoda superpozicije (1.3.5. Theveninov teorem . -'-..J~3:6. Nortonov teorem 1.3.7. Millmanov teorem 1.3.8. Zadaci .' 1.4. Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne sttuje . . , . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 24 24 27 50 59 64 77 88 88 93 100 107 111 120 126 130 155

a
i C

b

b
"j....
C

2. ELEKTROSTATIKA
2.1. Osnovne velicine elektrienog polja 2.1.1. Vektori Ei 2.1.2. Elektriena polja u nekim specijalnim slucaievima 2.1.3. Elektricni potencijal 2.1.4. Polie na granici dvaju dielektrika 2.2. Elektricni kondenzatori 2.2.1. Kapacitet kondenzatora : 2.2.2. Nabijanie, izbijanje i spojevi kondenzatora 2.3. Energija elektrostatskog polja ,

.

177 177 177 191 201 221 226 226 231 247

D

"

. . . . . . .

.

.1:;

L

t...
\

.1. MAGNETIZAM

,'

,

,

,

, " , , , . ,., . . . , . . :

.

253 254 289 289 298 302 312

1 t.
J

.1.1. Uvodni primjeri .....•.......... , .1.2. Magnctsko polie u praznom prostoru 3.2.1. Jakost magnetskog polja. Zakon protiecania ,. , 3.2.2. Jakost magnetskog polia, Biot-Saaartov zakon 3.2.3. Magnetska indukcija. Magnetski tok ,., .1.3. Elektromagnetska sila 3,3,1. Elektromagnetska sila na naboj , , .. , 3.3.2. Elektromagnetska sila oa sttuju ....•. , ....•••.....•...

" i

C

,

,

312

316

h
-r'

7

I

.......

3.4.2. Vodljive konture u vremenski prornjeniivom 3.4.3. Induktivitet i meduinduktivitet 3.5. Materija u magnetskom polju 3.5.1. Feromagnetizam 3.5.2. Magnetski krugovi 3.6. Energija rnagnetskog polja 4. RJESENJA 4.1. Elektrlcni krugovi 4.2. Elektrostatika 4.3. Magnetizam "

3.4. Elektromagnetska indukcija 3.4.1. Kretanje vodica u mirnom magnetskom poliu

magnetskom

polju

. . . . . . .

. .

331 336 341 341 351 365 375

324 324

istosmierne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..................................................

375 379 381

1. .Elektrieni krugovi istosmjerne

struje

....
.... ._

Polazeci od atomisticke koncepcije 0 strukturi materije, elektricki neutralnim nazivamo tijelo s jednakim brojem elektrona 1 protona u niegovim atomima. Pod pojrnom elektricki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narusena; pozitivno nabijeno tijelo ima visak protona (pozitivnih naboia), odnosno manjak elektrona (negativnih naboia), dok je kod negativno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbudena stanje, sto se ocituie djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, nanaboj ne bi djelovala nikakva sila. Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; one prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom

...

F. Tako uzbuden prostor nazivamo elektricnim poliem ientom sile na naboj i samog naboja, dakle kao: ..... P
E=-

E i definiramo

ga kvoci-

Q

Ako se u prostoru s izgradenim elektricnim poljem nade veca kolicina slobodnih naboja, oni ce se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotno od smjera djelovanja polja (negativni naboii), Da bi se kvantitativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih eestica, uvodi se velicina [akosti elektricne struje 1 kao:

1=2..,
t

dakle kao kolicina naboja koia prostruji nekom povrsinom u t sekunda, podijeljena s tih t sekunda, uz uvjet da strujanje tece vrernenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: i (t)= dq (t) .
dt

Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile elektricnog polia obavlja se neki rad. Izracunavanie njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasicnim metodama mehanike, putem urnnoskom sile, puta i kosin usa kuta rnedu njima, odnosno opcenitije integralom: A=)

(....

P·ds=J

.... f
II

Q·E·ds.

.....

-+

6

. Ako se kvocijent!!. . nabijenu kuglu. s . Taj kvocijent U=A 10-12 As _ apsolutna dielektricka Vm vektor radijalnog smjera..1. ro' Nabiiena kugla ponasa se kao da ioi je sav naboj koncentriran u sredistu.1. ova relacija nije najprikladnija za primjenu. rnoze izmjeriti nekim instrumentom. obradujemo zapravo. Ako se. puta i kosinusa kuta medu njima. cos oc) . . b Q a Zadano: Qo=4' T2=1 nazivamo elektricnim naponom izmedu krajnjih tocaka puta s.?-. .. Na dionicama 1-2 i 3-4 smjer ce biti isti (na svakoj od njih).. . Analiza strujnih krugova prijeci ce zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima.. onda ima Q smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici.e. i to kao umnozak projekcije sile u smieru elementa puta i samog elementa puta (F . . i to po istom putu. 1. jer je na njima udaljenost od Qo konstantna. dobit cemo konstantnu veliCinu.. cos oc. 1 "-"" 3 ..2 -: 3 ~4 -I.. Sto smo time postigli? Krenemo Ii obrnutim redom. ali ce se zato iznos mijenjati. 10 .cos oc . UVODNI PRIMJERI 1. Pogledajmo sada sliku l. Buduci da se u praksi redovno susrecemo s mnogo nab oja.J a. time ce se izbieci slozena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija. dakle kao F (ds .854' od tog naboja konstanta Skalarnim produktom F· d. cos «)... koja omogucuje brze i jednostavnije odredivanje rada.: 2 . koji -> -+ -+ .. Razmisljamo: ako u istom vremenski nepromjenljivom polju. kao sto vidimo. rad je [ednak umnosku sile. mozemo naci i silu na naboj Q.. dijelovi koncentricnih kruznica sa sredistem u Qo? (s1. tu istu relaciju mozemo izraziti sk. Elektricno polje proizvcdeno i mijenja se u zraku po zakonu: E= 1) tockastirn nabojem Qo Qt/ ima radijalan smjer .. ~ ~ ~ z. ds . Uz dva puta veci naboj. I<akll su ovdjc i sila i put orijentirane velicine. " -. velicinu "umjetno« dobivenu dijeljenjem fizikalnih kategorija rada i naboja i neovisnu 0 iznosu pomicanog naboja. na primjer. dakle. gdje su: r=udaljenost Eo=8.lb) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim tockama konture 1. .. s=F . . izvrsenl rad podijeli s nabojem. dakle kao: A=F· s. kao 0 produktom vektora F i s. pa zbog toga kad god govorimo 0 tockastom naboju dorneni. a.. b 10-9 As m Q=5· 10-7 As T1=2m . obavljeni radovi imat ce razlicire vrijednosti.. . l. SI. brzo cerno doci do odgovora. t.=jedinicni Koliki. rad postaje: A=U' Q=U· I· t~ a snaga: p=A=U' I I Ovim zahvatom.. razmatranja prebacujemo iz vektorskih velicina polja i sila u skalarne i lako mjerljivc velicine napona i struja.. prvo treba reci nekoliko rijeCi 0 principu kojim cemo se koristiti. u realno] F . dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa. Zato je uvedena nova. pornocna velicina.. Vektor te sile imat ce razlicite vrijednosti duz putanje 1-2-3-4-1. dakle umnosku iznosa sile P. . skalarni produkt vektora site F i vektora eleruenta puta koii je po definiciji jednak F·. Obavivsi to i orvorivsi mogucnost mjerenja bilo kojeg napona.ilumim . IX. Medutim. duzem iIi kracem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s.. 4·7t·€o·r2 geornetrijskoj . i to preko jednog etalona.1a). i rad ce biti dvostruk.radizvrienprilikom'pomicanja naboia Q po konturi 1-2-3-4-1. 1. ie po definiciji jednak: apstrakciji....1. ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sile. . odnosno 4-1.. U slucaju kada gibanje tece po pravcu i kada je sila duz citavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru. koji u odredenom..J Rjesenje PoznavajuCi izraz za polje tockastog naboja. a moze se. Na dionicama 2-3 i 4-1 niegov ce iznos biti konstantan. cos elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima.. odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta. koja se nalazi u polju naboja Qo i cije su dionice 1-2 i 3-4 dijelovi pravaca sa siecistem u Qo' a 2-3. . Izrazom F· ds uveden je tzv. ds. Naznacene sile i elementi puta ds daju bazu za izracunavanje trazenog rada..

. . rad postat ce: =F . Uvodeci tako pojam pozitivnog i negativnog rada.. Ako je rezultantna sila na svakom mjestu jednaka nuli. ds . u ovom slucaju. bitno je sarno da se jedanput usvojene konvencije dosljedno drzimo . -+ ubrzavanja... Kad bisrno. A12=-A34• 13 l2 .. da mi izvana nekom silom F' moramo savladati djelovanje elektricnog polja i pomaknuti naboj Q iz 1 u 2. 5to smo time dobili? Dvoje: prvo. . dok je na putu 3 -4 polje tu energiiu "vratilo" vrseci rad A34• Da bi se ova razlika istakla... Ocito je. Prema tome. . postoji medu njima ipak jedna bitna razlika.. pa cerno ga oznaciti sa dA: dA=F' ds... zbog vrlo sitnih odsjecaka mozemo '"" smatrati da se. Rad A12. elektricno polje ovdje nije kadro izvrsiti trazeno pomicanje naboja kao 8tO je to bio slucaj na dijelu 3-4..-- tako da je onda: Kada sila duz puta nije konstantna. cos mozemo sada pisati: 0'. Kojemu ce se koji predznak pridijeliti. bilo po iznosu. Mjesto da racunarno s citavirn putom s. :> • Pogledajmo sada sto je s radom na dionici 1. dok se kretanje treba obaviti u pravcu od 1 prema 2. Zbrajanjem samih nula dobiva se opet nula. Napominjemo da se to odnosi na svaki odsjecak . naime. i kod infinitezimalnih odnosa izlomIjena i stvarna krivulja s ce sc preklopiti. . iste iznose. pa ce na svakom odsiecku kur (I. rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjecaka ds. mozerno napisati i izraz za rad izvrsen na putu d7. Vratimo se nasem problemu.. Na ovom dijelu situacija je nesto drukCija.. odnosno i F i cos rt. Preostaje jos sarno da se izracuna vrijednost ovog integrala uz zadane konkretne uvjete. .2. pa ce dijelovi rada dA biti jcdnaki nuli. 1 pa ie on d a: x2 a b QQo A34---. Time svjesno unosimo odredenu pogresku. Taj rad bit ce samo dio ukupnog rada A. Izrazimo Ii podrucie integracije 3 -4 zamijenimo u ovom speciialnorn slucaiu AS4 udaljenoscu r1 i r2. (iznos vektora ~ uvijek je isti). a drugome negativan predznak.. put (neka krivulja) bit ce bolje aproksimiran.. a da pri tome ne dode do niegova S1-2=SS-4: . cos s ("'-+ (" ex. dakle da ie Dna ostala konstantna i po iznosu i po smjeru. biti iednak nuli.-.1 --. bilo po smjeru. obicaj je da se jednom radu pridijeli pozitivan. ga prikazati kao vektor Koristeci se ovim svojstvima zakliucuiemo da duz svakog od njih imamo zapravo iste prilike kao i u slucaju konstatne sile na citavom ravnom putu 7. . U ovoj posljednjoj odsjecka relaciji treba imati na umu da se duz puta s od odjecka do '. tako da je: Na dionici :1-4 bit cc. a pogotovo ako jos ni put nije ravan. morali smo izvrsiti rad crpeci za to potrebnu energiju iz nekog vaniskog izvora. Na dionicarna 2-3 i 4-1 sila ce biti okomita na svaki odsiecak puta ds. da bismo pornakli naboj Q iz 1 u 2. ds > cos rt. Sila elektricnog polia usrnjerena je od 2 prema J. sila nije stigla promijeniti. Drukcije receno. mijenjaju i F i d7. postizemo situaciju u kojoj je moguce naboj transportirati iz I u 2... Pretpostavliajuci da citateli niie podrobnije upoznat s metodama vise analize. uvrstiti u njega.. rjesenja.. relacija A vise ne vodi do . rid. jer ni jedna ni druga velicina nisu iednoznacno odredene. mozerno . . Prema tome. E ds . Ukupni rad dobit cerno zbrajanjem ovih dijelova duz citavog puta s. Ova sila mora biti barem jednaka sili polia u svakoj toeki puta 1-2 i suprotna po smieru. pitanje je od sporednog znacenia. htjeli smo ilustrirati osnovnu ideju postupka kojim cerno se dalje sluziti.. I drugo. vcktori usmjereni II istorn pravcu. Radovi izvrseni na putovima 1-2 i 3-4 imaju. sto rnatematika svakako omogucuje. zbog specificne konfiguraciic.o (I I) r2 r1' s: Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo : A34=90' 10-7 VAs.--- . Kako je polje tockastog nabojaradijalno. oznacuie integralorn: A = J F· ds= J F . duz svakog od njih. oznaku elementa puta ds sa dr. a ne na sve njih zajedno. je rijec 0 sumi infinitezimalnih velicina. sto su odsiecci manji. ...una vrije d nost .. bit ce zbog F= -F' i Zaustavimo se na tren pri ovom rezultatu.. 3-1 J F . iii i po iznosu . dakle. a to se. rad A12 izvrsen je utroskom neke vanjske energije.. Dok je rad AM izvrsilo elektricno polje svojom silom na naboj Q.4·7t'·J. posebno. gdje su se sila i put podudarali. i po smjeru. Medutim. ako je svaki odsiecak ravan. Izlaz iz te situacije pruza slijedeci postupak. rad na tom dijelu dohit cemo kao: A34 = .. htjeIi upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi sc odmah pitanje koju silu F i koji put -. sto ce ga izvrsiti sila F. kad . I ntegra I· tipa J a b dx . . Medutim. = 3-1 J Q . Prcma tome.

kao sto je to na primjeru polja tockastog naboja Qo naznaceno na s1. rnozemo odrediti na svakom mjestu u prostoru. Da bi doslo do pomicanja nabijene ccstice na putu t -2. Ta narn okolnost dopusta da za referentnu tocku izaberemo bilo koju tocku. a. . b a b) a A = J F. Uab=CPa-CPb). .. .J • b Ql~-Qe j !. cp=-. kad se nade u svakoj od njih.pa. imat cemo: Wp=Q.. U danom elektrienom polju i uz definiranu referentnu tocku iznos odredenog integrala I I I ..9 " I s I I Wp (a)=A=Q' [- Velicinu q> (a) ref. kemijskih. To znaei da je ona posljedica postojanja nekog elektricnog polja. medutim. u buducim cemo izlaganjima upotrebljavati indeksiranje umjesto oznake za funkcionalnu ovisnost (umjesto cp (a) pisat cemo tpa). I .. smjer kojega je suprotan od E. znati procitati. cp. djelujuci silom P' = -QE. toplinskih i drugih pojava. tako da svaka toeka u prostoru ima jednu i sarno jednu njoj svojstvenu numerieku velieinu cp (a).. totka nazivarno potencijalom u tocki a.. kao razliku krajnje i pocetne potencijalne energije. sila koja vrsi pomak mora imati takoder elektricki karakter.pomak ce se oeito izvesti na raeun neke vanjske energiie. totlca a 0 polosaiu tocke a. a to znaci da rad vrsi sila elektricnog polja. .J ]=Q.2.. )E. Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vrsi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim naboiem situacija je obrnuta). Ako naboj Q povucemo duz konture 1-2-3-4-1 odredite kakve naponske prilike vladaju u njoj. napomenimo joil da ce nas u praksi redovito zanimati razlike potencijalnih energija. Rjeienje Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje. akljuCit cemo da ce naboj z Q. iz prethodnog zadatka. odnosno Wpb=Q . vrseci rad na raeun prethodno akumulirane potencijalne energije... u sto.. "" . ! I = W p (a) = _ Q )H'~ " " 'j j I ref.. e Wp Q " s tim da cp..2-3-4-1 A=A12+A23+A34+A41=O. totka fE' z . u nacelu. Zavrsavaiuci ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (u poglavlju 2. Ako je konacna potencijalna energija pozitivnog naboja Q veca od pocetne (Wpb> Wpa).3.2a. interpretirati i kao kvocijent rada i naboja: Uba Aab Wpb-Wpa Q Q i f«1ca aJ SI.. 1... (Prepustimo Ii. rad Aab na tom putu moci cemo izracunati. Kazimo jos nekoliko rijeci 0 sili F. ono ce ga vratiti istim putem natrag. I QE ... cpb.2. nairne.. (U strujnim krugovima ono nastaje u izvorima elektricne energije kao posljedica odredenih elektromagnetskih. Uzmemo Ii naboj Q pa ga. JCI' iz razlika odredujemo radove. imati potencijalne energiie Wpa=Q . Pomaknemo Ii zato naboj iz a u b.. referwtma to&> re_tna at'· .. Na koji je nacin to strano polje stvoreno. tocka C. u ovom slucaju stranog polia H'. gdje smo sa Us« oznacili napon izmedu tocaka b i a i definirali ga kao razliku njihovih potencijala (po definiciji je: Uba=CPb-CPa.. ukupni rad u konturi 1...:' . u ovom trenutku za nas nije bitno. i to tako da mu ne promijenimo kineticku energiju.. jer zelimo sarno ilustrirati osnovne pojmove.. Uz Uba<O. 14 . medutim. a 'P (a).. nego sarno to da narn se onoliko rada "vraca" koliko prije toga energije utrosimo na savladavanje siIe elektricnog polja.Prema tome. .1 jednak nuIi dade se prosiriti i na konturu proizvoljnog oblika u vremenski nepromjenljivom elektricnom polju.. t'~ . on ce biti podrobnije razraden). naboj djelovanju polja. Promotrimo li sada tocke a i b s potencijalima cpa i CPb.) Potencijalna energija u tocki a bit ce dakle: Ovu nulu treba. koristeci se relaciiom kojom je on uveden. zbog zakona 0 odrZanju energije. na ovom mjestu necemo ulaziti... dovedemo iz neke referentne tocke u kojo] je bio u stanju mirovanja u promatranu toeku a.) I konacno. .. .. Da bismo oznaeili potencijal neke specificirane tocke. a ne njihovi apsolutni iznosi.ds ovisi ref. totka ref.. i tada c~ biti Uba>O..-izwsit:¢~orad:' Q. PiSuCi opcenito.1.. ako naboj zadrfimo u toeki a.ds=~Q'J E· ds ref. pretvara u potencijalnu energiju. Napon Us« mozemo. uvedimo prvo pojarn potencijala. bit ce: koji se. dakle. 1-. dakle: Aab= WpbWpa=Q' (cpb-cpa)=Q' Uw. potencijalna energija se smanjuje. relacija koja kaze da je ukupan rad u konturi 1-2-3-4-1 sa sIike 1.. Izborom neke druge tocke svi ce se potencijali promi15 .. r . ona ne znaei da nije izvrsen nikakav rad. 1.

prolaze opisani put..jE.106 tako da ce zbog toga struja II) S biti: I=~=20mA.3. . Ova posljednja relacija predstavlja zapravo naponsku interpretaciju Zanju energije. ~to se i inace radi kod strujania u vodieima gdje je.. 2 Osnove elektrotehnlke .zbJrka prfrnjera 17 ... ukupna utrosena energija bit ce: W=2· 106• W12=18 VAs. tocku odabrali.. Shvatimo Ii. dobili bismo. mislimo na relativno kontinuirano kretanje nabijenih Cestica. (. tako da bi naponi opet imali iste iznose. J edan kompletan krug naboj ce prevaliti u: J 8V - Kako se prilikom pomicanja naboja Q na dionicama 2-3 i 4-1 ne obavlja nikakav rad. irnat cemo: 1 prethodnih zadataka? 1. 1.. totka £:NERGIJA Zamijenimo opet ds sa dr i oznacirno granice integrala koordinatama rl> r2 i r:l: SI.ds. 16 Kada govorimo 0 struii..2h). Pri tome treba imati na umu cinjenicu da ovdje.. jednaki nuli. jedan za drugim. tpl= - J Evds ( . na primjer. kao statistia<:a veliCina. lake odredujemo energiju koju je potrebno dovesti za podrzavanje tog strujanja. a ne na jedan naboi u gibanju. medutim. Na dionici 3-4 on ce biti ubrzavan.. U takvim shreajevima operin: se sa sredniorn brzinorn kretanja naboja... koii. .10-6 2. U referentnoj toeki. bit ce : pa je: WP3-WP~=0 'P3='Pz=+24 V Naponi na pojedinim dionicama bit ce tada: Au U21=-='P2-'Pl=+ Q T=_2Q_=25. koia je onda. dok je na preostalim dijelovima njegova brzina konstantna.. kao sto smo vidjeli. Druga napomena odnosi se na brzinu naboja Q. 0 zakona 0 odr- Da smo za referentnu moze Iako provjeriti. Vratimo se sada nasoi konturi 1-2-3-4-1. Provedenim racunorn za vrijeme TUleta je u obzir prosiecna iii srednja brzina kretanja. Kako tim putem u 50 sekundi naboj prolazi 2 . kazimo ito. ostati nepromijenjene. raeunanie energije iz struje ima svoje puno opravdanie. pre-na definicijskoj relaciji. Izracunajmo sada ovu energiju na drugi nacin..3 . Uzmemo Ii proizvoljno da se rcferentna tocka nalazi na udalienosti ra=3 m (kao sto je to pokazano na sl. ' Rjesenje Na dijelu puta 1-2 potrebno je.50=18 a A Q VAs. pa ce pojedine njihove razlike. 106 puta. T Polazeci od izracunatog napona U21 i struje I.jeniti za isti iznos. tocku 1. konstantna. a to znac] i razlike potcnciialnih energija naboja.3... zbog sudara s cesticama rnateriie.' ubrzavanje ometano. a tako i mora biti jer je rijec 0 istoj stvari izrazeno] na dva nacina. tp2= .1. kao uostalom i u svakom drugom 1) ~U=~ -=0. naboj Q razbiien na niz manjih naboja. totka 2 VANJSKA w ref.. Opisani sistem mozemo shematski prikazati kao 8tO je to ucinjeno na sl. utrositi energiiu W12=90 ... ref. 1. Koliku je energi]u potrebno dovesti iz nekog vanjskog izvora da bi naboj Q=5 to-·? As u 50 sekundi izvrsio 2· 106 obilazaka konture 1-2-3-4-1 iz o . Wp i 'I' su.. Njezin ce iznos biti: W= U21 • I· t= 18·20· 10-3. Kretanje nab oja Q dut konture mozemo shvatiti kao strujanje naboja. 8tO se 'P1=9'4=0 V 'P2='Pa= + 18 V. Rezultat se podudara s onim 8tO smo ranije izracunali.... 10-7 VAs da bi se doticni naboj pomakao iz 1 u 2.

Ovako razdvojeni. dakIe d:~2..72 VAs. 9braz'it}t1ei i u niemu elektricno polje E.. Kako je F: ostalo nepromijenjeno. porernecena je ravnoteza.. Buduci d) d 10. Ako ie za razdvajanje iste kolicine pozitivnih i negativnih naboja Qo= 12 . koji ce biti to veci sto je kolicina vee nagomilanih naboja Q veca. Na dijelu puta 3-4 polje obavlja rad. koliki napon U2l vlada na njegovim steza1jkama? Koliko je energije potrebno dovoditi izvoru ako se zeli.4.4 A uz nepromijenjen napon? S polova izvora.. Say rad utrosen na razdvajanje naboja ostat ce ocuvan u obliku potencijalne energije izvora. ubrzavan poljem. toplinskihilidrugih efekatac. jer nema sile koja bi izvrsila potrebno gibanje. uti 2 prema I. nakon zatvarania sklopke S. pa ce i u izvoru dolaziti do ponovnog i neprekidnog stvaranja novih parova pozitivnog i negativnog naboja. koje ima smier stvom svojeg polja E djelovaIi i'. Zatvaranjem sklopke naboji se prosiruju na krajeve potrosaca 3-4. Na osnovi grafickog prikaza navedenih odnosa. doci ce do gibanja pozitivnih nosilaca elektriciteta u smjeru od 3 prema 4..4b). ~o opet znaci da moramo u izvor ~<!~~~tfl:UlO polje E' posredstvom odredenih kemijskih elektromagnetskih..) Porastom kolicine razdvoje-+ -+-+ nih naboja jaca i intenzitet polja E.4a). silom prema "dolje". Izvrseni radovi dA12 podiielieni s pripadnim dQ. mozemo shvatiti kao medij kojim je petrosae prikliucen na izvor i koji omogucuie. U protivnom. te ce dalin]e pritiecanie naboja biti onemoguceno. . Dionice 2-3 i 4-1. dolazi sarno do pretvorbe energije iz [ednog oblika u drugi. nalazio vodic. . na kojima se ne obavlja nikakav rad. proces neutralizacije raznoimenih naboja prilikom njihovih susreta...-'. lAd). u krugu odrzavati konstantna struja 1=0. oslobadajuci pri tome energiju (kad bi se na tom rnjestu. kao zbroj svih elementarnih radova dA12 predocenih srafiranim pravokutnicima.. izvor mora dati upravo onoliko energije koliko se na potrosacu "potrosi". biti [ednak povrsini trokuta O-QoU21. u ovom slucaju bez gubitaka._--- IZVOR ELEKTRftN£ £N£RGU£ Q . l. Da bi to mogao. Podrijegovim djelovaniem razdvajaju se pozitivni i negativni elektricni naboji i 1& . 19 . njegove se zalihe. te pod djelovaniern rezultantnog polja dolazi do ponovnog razdvajanja naboja i njihova gomilanja na krajevima I i 2. danog na s1. Kako E i E' imaju suprotan smjer.I sistemu. iscrpljuju.._ - c) Rjesenje SI. 2Al . da na potr08aeu tece suprotan proces. "Gubitak" kineticke energije naboja pretvarao bi se u topIinu. potrebno je na njih djelovati elektricnom silom. s1. 1. Pogledajmo sada 8tOse dog-ada nakon zatvaranja sklopke S. Na izvor elektricne energije. polje Eu njemu slabi. u potrosacu elektricne energiie. medusobnu izmjenu energije. bit ce potrebno obavljati sve vece radove. dobiti rad. on opet sa svoje strane mora izvana primiti istu kolicinu energije. a. C. dozivliavao sudare s cesticama materije i gubio brzinu._/~·'· -+ . koja bi se opet mogla iskoristiti na neki drugi nacin. IZVOR POrROi4C EL£KTRtCNE ENERG/JE £L£KTRitN£ ENERG/J£ EL£KTRCNE £NERGUE 4 . kao 8tOje to pokazano na s1. dakle: A-odakle proizlazi: U2l~O . ako ih ima.. Da bi se iste kolicine naboja dQ kontinuirano dopremale na krajeve izvora u toku procesa. _--------_ •• _---_. Odlaskom stanovite kolicine naboja s krajeva 2 i I na 3 i 4. na primjer. 10-3 As u izvoru utroseno 0. naime. b. ocito je da ce se gomilanje naboja na krajevima I i 2 zaustaviti onog trenutka kada polje E iznosom dostigne Rezultantno polje u izvoru postat ce tada jednako nuli. d da u potrosacu ne postoji ugradeno strano polje if. l. • IZVOR ELEKrRltN ENERGUE ParRO~A{.4. kroz njega ce naboji traino struiati. odnosno negativnih od 4 prema 3.uz zanemarene ostale gubitke. oni tvore polje E. uz uvjetno shvacen pojam "potrosaca". . naboj bi. pa cemo zato moci izracunati i napon na njegovim krajevima. dakIe kineticku energiju.. Pogledamo Ii sistem kao cjelinu.. Pri tome cemo morati imati na umu i spomenutu Cinjenicu da s gomilanjem razdvojnih naboja raste i polje E od nule do neke maksimalne i ravnotezne vrijednosti. Ne zaboravimo. Izmedu pozitivnih naboja na jednoj strani izvora postdj~ odbojne sile koje ih nastoje rasporediti po 8tO veco] povrsini. dakle.Neka ono ima smjer od 1 prema 2 (sl. Da bi se u elektricki neutralnom tijelu izvora razdvojili pozitivni i negativni naboji. s ciljem da se ona ponovno uspostavi. . Ista je situacija i s negativnim nabojima na drugoj strani.1"'. ~t=u U21 ---_ a) b) U~1 ==--='1'2-'1'1' Qo 8tOnakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: U21=120 V.4c). predstavljat ce stoga nap on izmedu • • • 1. l. uocit cemo da u njemu postoji 2· .) Zelimo li. jasno vidimo da ce ukupni rad Au. U isto vrijeme i u izvoru nastaju odredene promjene. prikljucen je preko sklopke S petrosae. Ako je petrosae trajno prikljucen na izvor. (Na pozitivni pokusni naboj u prostoru izmedu I i 2 oni bi posred- ~()milaju na kraievima 1 i 2.

Kada bi prostor u kojem se elektroni nalaze bio bez materije. obavlien na relaciji a-c. Koliki bi nap on mjerio voltmetar prikljucen izmedu tocaka a i b. bez izvoda a.ih sudara s cesticiiUii. Time zapravo umjesto stvarnih brzina. Nairne. 0) .. Zbog toga je u praksi udomacena konstatacija da struja. Naponi Uab i Uu. koji ima stalan napon U= 12 V prikljucen je preko sklopke S petrosae u obliku metalne zice duzine /= 1 ~ k?':lstan~nog p~esjeka i nacinjene od jednog materijala. stirn da u njemu postoji polje forrnirano izvorom.5a). zakljuciti da gubici ovise 0 vrsti i dimenzijama materijala). Vodici kojima je petrosae prikljucen na izvor redovito su nacinjeni iz takva materijala i takvih su dimenzija da gubici energije u njirna budu sto manji (iz svega sto je receno. b i c. . postoie. Kako je rijec 0 metalu s mnostvom slobodnih elektrona. po II Newtonovom aksionu. Elektricno polje. kad na njega djeluje sila. a negativnih suprotno 011 smiera kazaljke na satu. 1=48 VAs. a. dakle.5. b i c.-od-stalriifu djelovanjem elektricnog polja bit ce prisutna tendenciia usmjera20 odakle nakon dijeljenja s Q izlazi: Uba+Udb=Uca Uba: UCb=/l:/Z' Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo: odnosno: Uba=-4. No svima njirna je svojstveno da energiju dobivenu iz izvora prolaskom struje pretvaraju u odredenu vrstu rada. Naponi Uab i Ubc ovisit ce 0 duzinarna /1 i /2' Na vecoj duzini izvrsit ce se veci rad prilikom pornicanja naboja.. Zbog velikog broja elektrona i relativno velikih dimenzija tijela u kojima se sve to zbiva (velikih u odnosu na dimenzije elektrona). s tim da je /1=0. koje se stvara u potrosacu nakon zatvaranja sklopke.materije od l<. : 1 b) vanja gibanja u jednom pravcu. najcclee toliko maleni da se mogu zanemariti u odnosu na rad izvrsen na samom potrosaeu.~.. i to pozitivnih u smjeru. kako bi razmatranja bila jednostavnija. dan jeshernatski prikaz opisanog strujnog kruga. koje od slucaja do slucaja imaju razlicite iznose i smjerove. prolaskom kroz petrosae. elektricno polje nije kadro pokretati. kao kvocijent rada i naboja. interpretirati ovako.4 .. mozemo smatrati da ovaj proces predavanja energije tece kontinuirano po citavoj duzinl i presjeku potrosaca. mozemo odgovoriti na postavljena pitanja . na njemu ne obavlja rad.8 Uab=+4. 0. svakim sudarom oni svoju izgubljenu kineticku energiju predaju objektu s kojim su se sudarili. Pozitivne naboje. Napominiemo da osim ovakve vrste potrosaca (omski petrosae) postoje i drukciji tipovi. Buduci da zanemarujemo gubitke energije na vodu. Tvrdnju da se u vodicu zbog djelovanja elektricnog polja elektroni gibaju konstantnom brzinom (a ne ubrzano) treba. 1 . nacinienog od jedne vrste materijala.-m:ijenjati smjer kretanja.4 A. Kako. a to opet znaci da ce izmedu njegovih krajeva a i c vladati nap on jednak naponu izvora.2 V V. Prilikom svako~ sudara elektronicegubiti brzinu. u promatranom prostoru nemamo vakuum. tt': Q i c? '''OR n£KTRltNE ENERGIJE 5 t. neki se cak i vracati.QYIl. stvara na njemu pad napona. 1. Vanjska manifestaciia ovog mehanizma strujanja i predavanja energije bit ce ocito zagrijavanje vodica. doci ce do pomicanja tih negativnih naboja u smjeru suprotnorn od srnjera djelovanja polja. cvrsto vezane u jezgrama pojedinih atoma. Promotrimo zato malo detaljnije sto se tad a dogada u potrosacu i u vodicirna kojima je on prikljucen na izvor. dobiva odredeno ubrzanje.2 Ubc=+7. Buduci da je po definiciji napon jednak kvocijentu rada i nab oja. ··aJii. bit ce jednak nuli. Na potrosacu su napravlieni izvodi za prikliucak voltmetra na mjestima a. koje cesto nazivamo j05i padovima napona. Zbog toga ce say rad biti izvrsen na potrosacu. Buduci da se energija ne moze niti unistiti mti stvoriti. -. odnosno da ce biti Ue« = 12 V.5b). Na sl. t= 120 .6 m. svako tijelo. b Rjesenje Kada je sklopka S otvorena. [ednak zbroju radova na dionicama a-b i b=c. . i to po citavoj njegovoj duzini. r-. doslo bi do njihova ubrzavania djelovanjem sile elektrienog polja.. ni nil citavom potrosacu. morat cemo svake sekunde izvoru dovesti energiiu izvana: W = U21 . d"lildeikineticku ehergiiu~ odbiiati se. 1. ocito je da u tom slucaju voltrnetar ne bi mjerio nikakav napon. .... Na izvor elektricne energije. djeluje na naboje u njemu odredenom silom. do nesmetanog __ ubrzavanja elektrona ne moze doci zbQgnemin.. Sl. Zbog konstantnosti presjeka potrosaca. elektronima pripisujemo neku prosiecnu brzinu. V. jedino onda kada kroz petrosae tece struja. mozerno pisati: Aab+Abc=Aac Aab: AbC=/I: /2' [1 c I L . No zatvaranjem sklopke situacija se rnijenja.kontinuirano strujanje naboja. tako da je brzina kojom se energiia pretvara urad. P=-=U21· t odnosno snaga izvora: W 1=48 VA. 1. ni na njegovim dijelovima. kao sto je to pokazano na slid 1. a /2=0. b i c. pa ce i napon biti veci. napon na njemu. 21 .---. i to prosjecnu i po iznosu i po smjeru. UCb=-7. i cinjenice da je ukupan rad. Kad smo tako dobili sliku 0 fizikalnim zbivaniima u vodu i potrosacu. tako da uvijek mozemo govoriti 0 naponu na potrosacu kao 0 kvocijentu rada i naboia.4 m. mozemo. pa se.. prema tome.ojeje sazdanotijelo potrosaca. naime. kroz petrosae ne tece struja. .5. Da bi se u krugu odrzavala konstantna struja 1=0.8 V.J . kao sto vidimo. rnedutim.

i preneseno na drugo tijelo.. kako bi se dobio podatak i uicgovu poluritetu. medutim.. Tri jednaka potrosaca Tl=T2=T3 spojena su u seriju i prikljucena na izvor U=36 V.9. jednaka nu1i..5' 10-3 As negativnog naboja. Da je kvocijent rada i naboja koji bi se pomicao bas iednak naponu izvora U. Na dva serijski spojena potrosaca. Ako je na potrosacu izrnjeren napon U=50 V. Ucd=8 V i UdQ=23 V. Da bi se to obavilo.8.12.U2· ... kada bismo htjeli pomaknuti neki naboj od jednog kontakta do drugog. Pomicanjem naboja kroz petrosae Tl od tocke b do c njegova ce se potencija1na energija smanjiti za iznos izvrsenog rada na T1.5 s. 1.10.vanjska energija pristize u izvor.1020 c1cktrona obavi kompletan obilazak strujnog kruga... Na izvor napona U=46 V prikljucena su serijski tri potrosaca T1.11. Tz i T3 na kojima vladaju padovi napona: Ubc=15 V. Nakon toga prikljucuje se.5 A i podatak Ta J SI. koliki rad ce biti izvrsen na potrosacu Ts za jedan sat? <pb= 22 23 . pa bismo. kad bi Ubc. oznaciti sa dva indeksa. na potrosacu.54 VAs koja ostaje oCuvana u obliku potencijalne energije sistema razdvojenih naboja. Zbog gubitaka koji se javljaju prilikom pretvorbe. Koliki napon vlada na njegovim krajevima? ! 1. . za razliku od rada koji se obavlja.. - 7j . Uz struju [=1.6' 10-19 As. Us i U3.3 A. petrosae koji ima svoistvo da propusta konstantnu struju [=2 rnA.. samo 80% od tog iznosa dolazi na petrosae..proizlazi iz zakona 0 odrzanju energije i definicije napona. odredite kojom brzinom. Ako krugom tete struja 1=0.6. 1. ali sarno kroz jedan kratak interval vremena ~t=0.) " . 1. 'Pb=+Uba=+46 V.. imat cemo: odnosno: 'Pb.1. Ue« i Ua« bili dani kao UI. 'Pc i 'Pd glasili bi: 'Pb=+U <pc=<Pb-Ul 'Pd='Pc. Za koliki ce se iznos pri tome promijeniti napon izmedu dvaiu tijela? . Uzemlienjem tocke a (vidi sliku!) uzima se da je potencijalna energija naboja. zbog zadane konfiguracije.J_ . dobit cemo Ubd= +23 V. Nairne. treba uociti da je rijec 0 radu koji bi se obavio. morali obaviti odredeni rad.6.12. '" Rjesenje Uzmemo Ii proizvoljno da se tocka a nalazi na potencijalu 'Pa=O. Elektricnom izvoru privodi se izvana svake minute 330000 VAs mehanicke cncrgije. U jednostavnom spoju izvor-potrosac svakih 10 minuta ukupno 6.7. 1. Prema tome. c + 1. U krugovima u kojima su.1. koje je takoder prije toga bilo elektrieki neutralno. 1i SI. pa ce 'Pc biti:'Pc='Pb. prikliucena na izvor elektricne energije. tocke a i b nalaze se na potencijalima: 'Pa=+42 V. S jednog prvotno neutralnog tijela izdvojeno je 4. izmjereni su padovi napona U1 =29 V i U2=47 V. U odnosu na tocku 0. rl.. nejasnoce oko polariteta pojedinih napona iskliucene. koji bi se u njoj nasao. kada govorimo 0 naponu na otvorenoj sklopki (i opcenito na mjestu prekida nekog strujnog kruga).11. + 18 V. . da se 86% vanjske energije pretvara u elektricnu. .. nagomilani naboii na njezinim krajevima stvaraju elektricno polje u zraku. "utrosena" je energija od 0.. kroz kojega u tom slucalu tece struja [=25 A.1.Ubc= +31 V.Potpunosti radi napomenimo jos da se i na otvorenoj sklopki S javlja napon U. Da 1i SI. . koliki se rad na njemu obavi u tih 10 minuta? (Svaki e1ektron ima naboj qo= 1. Na kojim se potencijalima nalaze tocke b i c? .III trcba. . Polazeci od izracunatih 'Pb i 'Pd. Koliki bi napon izmjerio voltmetar kad bismo ga spojili izmedu tocaka bid? Napon U.'Pa= Uba. izrazi za potencijale 'Ph. Analognim razrnislianjem nalazimo: 'Pd='Pc-UCd=+UIla=+23 III' V.1. U nasem slucaju. dvostruko indeksiranje najcesce se izostavlja. 0 . .

.1 1. konstanta R-otporom. vee prema njihovoj unutarnjoj strukturi i zakonitostima koje tu vladaju. koja se analiticki dade izraziti kao : 1 I=-·U. Temperatura ambijenta u kojem se nalazi otpor R podignuta je sa {}1 =70°C na &2=120°C. U '1' Na osnovi.14.. Koliko mora biti dugacka bakrena zica (P=O. krugom ce poteci struja.1. Ohmovim zakonom. a njezin iznos bit ce odreden osobinama i izvora i potrosaca. p f?.Ol72 n :m2) promjera d) lab: led = I: 2 @Iab:led=1 :4 d= 1 mm da bi njezin otpor pri 20c e bio 1 n? 24 25 . Prikliuckom izvora napona U na tocke a i b otpora prikazanog slikom poteci ce struja lab. .2. lab i led su u odnosu: a) Ia. r-------------. krugom ce poteci struja led. Spojirno li isti izvor na toeke c i d.64m. 1.20S.Jt J . :L . R P' tome va t· n ja 1. Najjednostavnija je linearna ovisnost. bit ce uputno izraziti ponasanje potrosaca ovisnoscu struie i napona na njegovim krajevima... R gdje su u konstanti R sadrzani svi parametri doticnog potrosaca... U #/ (/) za danu ternperaturu . Buduci da svojstva izvora najprikladnije opisujemo napononi stvorenim na njegovim polovima. tako da njihovirn riesa- =temperaturni koeficijent materiiala -L &=temperatura u °C '" Izraz 1=.. OHMOV ZAKON Kada na izvor elektricne energiie prikljucimo petrosae. Razne vrste potrosaca daju. .:Ica=2:1 b) lab: lea=4: I c) lab: led = 1 :1 uociti cinienicu da R=-=konst . re I" aCIJeR =~ proiz azi: I l=duzina potrosaca S=njegov poprecni R ({)= 70°C)= U1 =R20 IJ • [I +0:20 (70-20)] Zakljuceno je da i temperatura utiece na iznos R. razlicite oblike spomenutih karakteristika.14.15. [I +oc20 (&-20)]. 1=2. odredite R20 i 0:20' . f?. tako da je: gdje su: R=R20• R=iznos 1X20 R ({)= 120°C)= U2 =R20 [I +tY-zo (120-20)].U moze se pisatr R 1 U u 0bl'k U R =----. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI Rjesenje Iz R20 = P • _!__ nalazimo : S 1=--=45.99 rnA. odnoso 12=10.13. dakle 1=/ (U) .karakteristikom.-@----. + Za orpor R ustanovijeno je (!lto se moze i teorijski dokazati) da vrijedi: Rjesenje R20=iznos otpora kod 20°C p SI. gdje su: =specificni otpor doticnog materijala presjek. .. odnosno 1 1 U =1. 12 otpora pri nekoi temperaturi {} U ovim dvjema [ednadzbama nepoznanice su R20 i vanjem dobivamo: 0:20..2.1. a odnos 1. Potrosaccije je ponasanie uvietovano ovakvim oblikom karakeristike naziva se ornskim potrosacem... Ako su instrumenti na jednoj i drugoj temperaturi izmjeriIi U1=U2=40 V te 11=12. 1.82 rnA.

. Aluminijska (r2=0. '" '" d) zadatak se ne moze rijesiti.2 rom i ako [e njezin.. ... moze se nadomjestiti jednim ekvivalentnim otporom R. ali su im presieci i temperaturni koeficijenti (oba pozitivna) razliciti. Kadu sc na ugljeni otpornik presjeka S= 1 mm'' prikljuci napon U=30 V. Ako se one prikljuce na isti izvor napona. . Ako je <Xl temperaturni koeficijent vodica veceg presjeka. nju pusti struja od 100 rnA. na osnovi kojega zakljucujemo da vrijedi: . bit ce: U. spojen ria izvor napona.004 flOC) i ..45 n :m2 __ ) duzina? tako da je struja u krugu opet dana Ohrnovim zakonom 1=-.17. S porastom temperature iznosi otpora Rl i Rz mijenjaju se kao !lto je pokazano na dijagramu (po para1elnim pravcima). U elektricnom grija1u upotrijebljena ClI• je kantal zica (p= 1.16.45 n :U 2 )- Ako se kroz kra- .. kroz njegu potece struja 1=1. 1. SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE -. "'=20'C SI.2. " .manganinska II = 170 m.48 ~ :n n rnm'' (PI =0. cxz=0. 1.57 A kod 20°C. . R [Q] . 1..15.2.027 ---. 1..0041. Ako bakrena zica od koje je ona naciniena ima promjer d= 1.22. -. -. .25 rnm''. Serijski spoj od n otpora R1.17. R struju I.2 rnm. Kroz srebrni vedic (cx2o=O. Na valiak od izo1acijskog materija1a namotana ie zavojnica kao sto je pokazano na slici. pad napona na svakom od otpora R.. d) <XZ=2CXl 2 e) <Xo=-3 -1-1. Dva vodica naciniena u ob1iku va1jaka istih visina imaiu priblizno jednake specificne otpore.n slo] nikeIinske zice promjera d=O.0000I5 (xl =0. tece srru]a 1=2.1..19:)Na keramicki valjak promjera D=5 em i duzina L=30 em gusto je namotan kd. 2 Wc) imaju dimenzi]e: :iJ> b) <Xl><X2 /2=5 m. a CXz manjeg.d i 1.1. potrebno je da bude: -\ 1. U Uz izracunatu promjera d=O..18.25 rom ( p=0. -.23.:. U. Ko1iko ce e1ektrona proci njegovim poprecnim presjekom pri temperaturi &=90°C u 24 sekunde? . odredite broj zavoja zavojnice N i njezinu duzinu L.5 zica mm".=lRt.. Ako je duzina otpornika /=2 m.xz CX:l=CX:Z c) +1.ltC). S2=0.... S] =0. ko1iki ce se pad napona javiti izmedu njezinih jcva? 1.35 fl. ukupni otpor pri 20°C R=5. ko1ika je njezina 26 27 . prikljucen na izvor napona U. ..-' . .21.. Rn.. Rz.5 A. Ako je otpor cijele spirale R=25 n.20.. da bi se pri nekoj temperaturi & otpori izjednacili. iznos kojega ie odreden odnosom: ... pri kojoj ce temperaturi kroz njih teci jednake struje? cxl<. koliki je njegOYspecificni otpor p? SI. .

a 0) C) 81. s dimenzijcm (Siemens). Kako su na lijevim krajevima otpora R1. R2.2 V Ua=I: Ra=2' 10-3. to ce se i lijevi krajevi pojedinih otpora na1aziti na visim potencijalima od desnih.9 ·1()3=7.---~ U b) 81. R. bit ce: - Struja kroz R.. serijsko-paralelnim spojevima.. vrijednost ••• . valentnim otporom. R« moze se takoder nadomjestiti jednim ekvikojega se izracunava uz pomoc: R=Ri+R2+Rs=17.24.3.24a). Otperi R1=3. U kombiniranim.24a)..10-3.1.+".24. izracunata za krug sa sl. 1. 1()3=16 V. . . R2 i Ra do . odredene grupe otpora nadomjestamo njima ekvivalentnim pojedinacnim otporima.5 kO. Gornie relaciie ornogucuju izracunavanie struja u svim paralelno spojenim otporima. struja J. obica] je da se uz kra] koji se nalazi na viSem potencijalu stavi oznaka . 1. R2 i R3.-" pola.8V U2=I· R2=2· 10-3 • 5. za razliku od onih koje iz njega izlaze i koiima pripisujemo negativan predznak. Nadomjestimo n serijski spojene otpore R1. R RI 1=1 dobit cemo jednostavniji strujni krug prikazan na sl.24.1... Da bi se to naglasilo i na crtezu. 10a=11. dok se onom + uz usvojenu konvenciiu da se struje koje ulaze u cvor uzimaju s pozitivnim predznakom. R2=5.U It=-=UGI. R2 i Rs biti: U1=!·RI=2 . R Buduci da je otporom R nadomjestena serijska kombinacija otpora R1.+" '_ - Paralelni spoj n otpora Ri. Zbog toga ce padovi napona na RI. R2 i Ra ekvivalentnim otporom: . c 28 29 .1. 1. Rl dok ce ukupna struja I biti: ~--+'-1 J.24. - _ s tim da vrijedi : Rjesenje U struinom krugu. + U U 81. u kojem struju I nalazimo ovako: R Uvedemo [~]=[SJ Ii pojam vodljivosti kao reciprocnu vrijednost otpora. 1. napone na pojedinim elementima nalazimo koristeci se navedenim odnosima kod seriiskih i paralelnih spojeva.6 kG i Ra=8 kO spojeni su u seriju i prikljuceni na izvor napona U=35 V. L:It.24a).9 kO. 1=1 n Ovi izrazi dobiveni su na temelju I Kirchhoffova zakona: I=U=2mA. i Ra potencijalne energije naboja koji se giba krugom vece nego na desnim. R'J.. Za kontrolu pogledajmo cemu je jednak njihov zbroj: Ui+U2+Ua=35 V=U. poteci ce nepoznata struja I od pola izvora kroz otpore R1. U.. iznosit ce : . predocenom slikom 1.8.- 1 "1 -=L:-. Struje i . 1.6 . + U2 R. b U I=-=UG= R ZI=O. kao sto je to pokazano na s1.'. teci ce i krugom sa s1.24b). - + UJ " + ..24b). Odredite padove napona na svakom od niih.

. struje kroz njih bit ce odredene Ohmovim zakonom: U 9 II=-=-=0. s.u=9 V (sl. 3 Racunamo Ii preko vodljivosti. 1. G3=-=0.24c)..25. koji je u odnosu na cpa niii za U1 volta. mozemo uociti Cinjenicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi uvijek na visem potencijalu od onog iz kojeg ona izlazi.2Sb. R2=4 0 i R3=100 0 prikliucena su usporedno na izvor napona . .2 kO. 1.. oni ne ponistavaju u tockama b i c. 8tO je ucinjeno na 81. 25 A A A. 1.25. R2 i Ra nadomjestimo ekvivalentnim otporom R... a . S. 1..25.7 A. kO i R3=2. . Sluzec! se takvom notacijom. medutim.25 4 1 S.6 1.26.7 kO sa 81.Tri otpora: R1=2S 0. na primjer. 3 III 1 -=-+-+-=-+-+-=R R1 Rz R3 1 25 1 4 S. jer je: a) SI. G2=-=0. J tako da je: G=G1+G2+G3=0._jb) si. u + J J u + R J a) Sl.. Koliku struju daje izvor toj kombinaciji? 1-11-12-137='0 struja I biti: I)" 1=2. . 1.. ~. .7 A. dobivamo si. Tocka b.J 31 - 30 .25 R2 4 U 9 13=-=-=0.25a). Promotrivsi sl.. dok je od <pc visi za U2 volta.7 R 10 U 9 A . prema tome. pa ce na temelju I Kirchhoffova zakona: zitivne i negativne naboje i da se.:J' Potrebno je. ako izvor ima napon U=12 V? J U 9 12=-=-=2.36 .26a. posebno naglasiti da ovi predznaci ne predstavljaju podrugom pridaje znak .-~ -_ 0.24c).. nalazi se na jednom jedinstvenom potencijalu. 1. b . R2=S.04 25 a J Rjesenje Buduci da je svaki od otpora prikljucen izravno na izvor napona U. dobit cemo opet 1= 2. 1 100 30 100 istog rezultata mogli smo doci i tako da paralelnu kombinaciju otpora R1.7 A..26. 1. a I G1=-=0.01 100 S.: 10 odnosno: R-.09 R3 100 .-".3 I=U· G=9· 0. J 1 S. u. Kolike struje teku kroz otpore Rl =8. J u + nnlazimo : 1=--=-=2. 1.3=2.

.. da bismo nasli napon U1 = U2 uz pomoc kojeg cemo u pocetnoj shemi sa sl.. kojim su nadomjesteni Rl i R2• Prema tome.26a). dakle.27a) odredite struju kroz vodljivost G6 ako je zadano: G1=G2=0. mi cemo ga prvo zamijeniti onim sa s1. Ru=6. U spoju prikazanom slikom 1. . 1. G4=0.. 1. .63 V 32 33 . Primje- . 1. zadovoljen je I Kirchhoffov zakon.27. II i 12. odnosno serijskog spoja otpora.2 1 U nasern k onx ·Rz sto se lk a v 0 moze provjerrn na osnovi po 1azne re I·· 1 aCIJe--=-+-. e c) 0) 81. c 3 Osnove elelttrotehnilte zbirka prlmjera c) U1 = U2=I .26a) izracunati II i 12• Provedimo. R2 Kao sto vidimo.27.Rjesenje Nacelo rjesavania koje cemo ovdje primijeniti vrijedit ce za sve slicne zadatke. R2 i Ra ekvivalentnim otporom R. 1..05 S G3=G5=0. taj postupak. morae cemo prvo naci struju I nadomiestanjem kornbinacije otpora R1. "'. - u of u + R b) 81.025 S.04 S. pa ce kroz njih teci struje: 1 11=-=0..l v ••• • kretnorn slucaiu bit ce: tako da je onda: Struja 1bit ce.02 S. 1 Rl'l. b. Nakon toga vracamo se na sl. U R Na otporima Rl i R2 vladat ce napon: b) 81.27. . 26. struje II i 12 moci cemo izracunati ako prethodno odredimo napon na paralelno spojenim otporima Rl i Rz.. 1. 1. G7=0.182mA. 1.99 rnA. "Buduei da nas zanimaju iznosi struja I. da bismo konacno na osnovi sl." Taj cemo napon opet dobiti kao urnnozak izracunate struje I i ekvivalentnog otpora Rl'l. U=50V. G6=0. R. '" Za dva paraleIno spojena otpora Rl i R2 ekvivalentni otpor R12 bit ce: R _Rl 12- R1 +R2' R. b.1. jer je: 1-11-12=0.26b)..01 S..808 Rl U rnA U2 I2=-=1.26c) nasli struju I. a Rjesenje Buduci da je vod1jivost po definiciji jednaka reciprocnoj vrijednosti otpora. prerna tome: 1=-= 1.26b). na osnovi ranije spomenutih odnosa mozemo lako konstatirati da se ekvivalentne vod1jivosti serijskog i paralelnog spoja vodljivosti izracunavaju formalno na isti nacin kao i ekvivalentni otpori paralelnog. 1. polazeci od spoja sa s1.

u .. Ova ista struja prolaskorn kroz G56 sa s1.07 Vodliivost G23456 . 5R Ruk=-+R=2 2' U 2U 11=-=-.~iproizvoljno da se tocka d nalazi na potencijalu CPd=O..=U-IIR=-. 1.07 G56=G5+GlI=0. . t. 1.024 S. niujuci metodu 0234 i 056 sa sl. ..... . - + .27b) stvara pad napona: 23456 Us6=--=10V.. 1.. .. 1.27.. 1. b .28b) proizlazi da je ukupni otpor: 3R. 1. Rje!ienje 0) SI. vodljivost kornpletne kornbinacije.P"~- Uzmerno .k ion ce vladati i na vodljivosti sa s1.28. .. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u spoju sa sl. nalazimo najprije vodljivosti S S.27e poteci struja I=U· G=I.28... ".. opisanu u prethodnom zadatku.' . I I Na osnovi s1. i . morut eemo prethodno izracunati struje u krugu. Napon na G234567 sa s1. V. 1. pa ce G234567 sa s1..27d) bit ce: 1 U234567=---=20 G234567 . 1.. 1. Stoga ce u krugu sa s1. RfJ.. d.. c': pa je ukupna struja: I . a 0.28.. " R s prikladnije nacrtane slike 1.5 A 34 CPc=U-Ur.. . 5 35 .. e G23456 e) SI. 1. Zbog toga ce 123456 iznositi: 123456=U23456' G23456=0... .28a) ako je U=80 V? o . \_/. biti: G .27a) tiera struju: 1 I U.. . tocka c bit na potencijalu 3U !t~ 16= U56' Gs=O. ::"'~1... 1..27d iznositi: G234567=G23456+G7=0...27c).! /'-. u G .. './ 5R . 'sada cemo se postupno vracati prerna polaznoj sherni. prikliucena G1• G234567 Gl+G234567 tako da ce konacno nadomjesna na izvor U. 1.2A... No da bismo se njirna mogli sluziti.27b)..27c) bit ce G23456 .... G56 koji vodljivoscu G6 sa s1. G234=G2+G3+G4=0.06 S. ..- .. b) d) SI. Zlld~lt~k cerno najlakse rijesiti racunaiuci s potencijalirna. Odredivsi struju 1...7 A..

1. Kroz dva usporedno spojena otpora Rl=4 SI.31..33) teku struje II =6 A i 12 nepoznata iznosa. postoji pad napona od 6 V. at 5 :...l.34.33. U 1.0. R I" R 1. 3V VCI!=rpc-CPd=-.. 5 Uz izracunati Vcd struje I'}...R+2R- 5R SI. a) Gab=G @Gab>G Tocke a i b naci ce se stoga na potencijalima: rpa=cpc.31.._ .1 S sa s1. . a prvi otpornik irna otpor R1=36 . CPb=O..!!. i 13 bit ce: G G G 1-~-.1. zadatka.34.1. uzimajuci R. Odredite CPb=rpc-Va=cpc-/32R=rpd+ pa ce izmedu njih vladati napon: V Vab=cpa-cpb=-= 5 napon Vab iz prethodnog V V4= laR=-. rQ \!: . 5 16 V. Odredite -.30 iznosi: @Rab=2R b) Rab>2R SI. 1.VI =rpc-12R=CPd+ V2= 122R=2V 5 c) Gab<G. - + .0 i R'}. Ukupna vodljivost izmedu tocaka a i b sa sl. "_ 1.J: .V. r-----------------------QI . Ukupni otpor izmedu tocaka a i b sa s1. a}! . .32. 1. Ako se promjeri otpornika nalaze u odnosu d1: dz: da= 1: 2: 3.. a) struju 12 b) ukupnu struju I c) Rab<2R d) Rab=O. 2R• 51. ~-----------------------~ G. .. 1. R. c) nadomjesni otpor R .-----t--c---i . odredite iznos o.29.. koliki je pad napona na Ra uz V=98 V? R. \1.=12 n (51..tako da ce izmedu c i d vladati napon: 1.30...--.34.. " 1.31. jest: .. . Ako na vodljivosti od 0. SI..33.1.1. U nekom 'krugu nalaze se serijski vezana tri otpornika namotana zicom iz istog materijala i [ednake duzine. ... R3 .30. z.. u 37 .. 1.35..32. 36 R SI.

1+4+ 20·80 20+80 0. 1. odredite napone na svim otporima. tece struja 15=8 A.. Odredite napon izvora U i struje kroz sve vodljivosti i izvor.35.. 20Q . . 39 - . ~.38. ~-__.37.38 . + - -1.. V spoju prikazanom Zadano: Rl=R7=4 R4=R5=20 slikom 1.l..38. -1.38.995·16=15. 1. Ako se u toeki a krug sa s1. Kroz vodljivost G5 sa s1. U kakvom odnosu moraju biti temperaturni koeficijenti 0(1 i ~ da bi struia I '-'-1. n..36.39a) presijece i u njega ubaci ampermetar otpora R.37. jer ce se uz postojece otpore u njemu sada naci iRA. I 20 4+ 20·80 20+80 1A .39. R2=12 Rs=80 R.1.Za koji ce se iznos prornijeniti struja I nakon zatvaranja sklopke S sa s1.37.~~'--------------~ SI. SI.l. 1. zanemariva? (Sa Ro su oznacene vrijednosti otpora pri 20°C.1 fl. n. Nova struja l' i napon d bit ce zato: U: . ~ u + Ued=20-1 ·4=16V. ~20::-:--:-V:-----------l bJ . .9 V. n Ra=7 n i U=200 V. ..1=. I' 20 0.995A SI. n.bila neovisna 0 temperaturi.. U~d=20-0..=O.38.39. Rjeienje Izracunajmo prvo struju I i napon Ue« kada ampermetar nije ukljucen u krug: . Ukljucivaniern ampermetra prilike ce se u krugu promijeniti... 1.35.) . ako je temperaturna zavisnost otpora iznosa 2Ro sa s1.? G G .36.1. za koji ce se iznos promijeniti struja Ii napon Ued? 20Q R.995 (0.1+4)=0.----'-I _!_ +- . 1. R. 1. ~--------~~2~O~V~------~ aJ SI.

njegova pri~utnost. Uzrok nastaloj pogresci je otpor ampermetra RA• 2elimo Ii njezin iznos reducirati. 1. U realnim instrumentima RA nije nikada jednak nuli. 103 ( 10+100 + 81.. na1azimo: _ . nalazi i otpor Rv=l00 kG (s1. 1.41? ' IlUed=U:4-Ucd=-0. Sto je RA manji. SI. postici cemo opet stanje koje je blisko idea1nom. za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b? . _ 1.40. 1.40a) prikljucimo voltmetar otpora Rv= 100 kO. vrlo cesro uzima Rv=oo.103 (10+40) . Ako ampermetri zanemarivog otpora mjere struje hi =5 mA i h2=20 mA ko1iki je otpor R u mrezi prema s1. ' .41. unoseci odgovarajucu pogresku u mjerenje. 1..1= -0. a da se pri tome rnnogo ne pogrijesi.-----b) SI. 1.. - Zaustavimo se malo na ovim rezultatima da bismo ih prokomentira1i. Ako su u nekom strujnom krugu spojeni i ampermetri. .41. morat cemo smanjiti RA. ria kojoj voltmetar jos nije ukliucen.:... 10 . III V. mjeri napon od 4 V. doticna se mjesta spa- = jaju kratko. irnao bi RA=O. U 41 . 1()3 Spajanjem voltmetra prilike se u krugu opet mijenjaju.. struja 1i napon Uea promijenili su se za: Ll1= I' .Prema tome. Ako voltmetar vrlo ve1ikog otpora prema s1. Sto je otpor voltmetra Rv veci.40.1. Novi napon U.·a. osim ako to nije posebno naglaseno. Idealni ampermetar.'b bit ce stoga: 6. 100 ..08 V.-0""'00-----. Rv mnogo yeti od njemu paralelno spojenog otpora porrosaca.. medutim. 1. Prema tome.42. Ako paralelno otporu od 10 kO sa sl.43.42? 1. Il1I0III .005 A pa ce promjena napona Ua» iznositi: LlUab=U~b-Uab=-0. zadatak se rjesava tako da se uracuna i Rv spojen na mjestu voltmetra. Zbog toga se vrlo cesto moze uzeti da je RA 0. i vo1tmetar spojen izrnedu dviju tocaka kruga mijenja naponske i strujne odnose u njemu. Ako je. Pri preciznijim mjerenjima takva aproksimacija ocito ne dolazi u obzir. 1. pri odredivaniu struja i napona treba na mjesto instrumenata staviti njihove otpore i zatim uoblcaienirn metodama rijesiti problem.. no ako ie on mnogo manji od njemu serijski spojenih ostalih otpora kruga. Nade Ii se vo1tmetar u nekom spoju prikliucen izmedu dviju tocaka.----. njegov ce utiecai manje doci do izrazaja.43. Ubacivanjem ampennetra u krug strujni i naponski odnosi ce se u njemu promi!eniti.40b).10.1255 40 10+100 --1.. 6. b ~-----+~ 6V J. ne postoji.r~blem standardnim postupkom.u krugu manje ce se osjetiti.1.---'_'_"'[:=:::J a IOkQ . Ako otpor voltmetra nne beskonacan. paralelno s otporom od 10 kG. .1... 1. o.0. pa struja koju instrument izmjeri (i koja stvarno tece kroz njega) nece biti jednaka pravoj struji.42.089 V. Idea1an vo1tmetar ima? bi beskonacan otpor. Ko1ike napone mjere voltmetri vrlo velikih i jednakih otpora (Rv ~ R) u mrezi prema s1. dobit cemo situaciju koja praktieki odgovara idealiziranom slucaju.2 V. 1. 1()3 0. da bi se odredile struje u pojedinim elementima treba volrmetar zamisliti kao da je iskljucen (~~ Rv= (0) i zatim rijesiti p. Ako su im otpori zanemarivi. Zbog toga se u praksi. dakako. 1 +40) . 1.= 1. koji. b + L-- _ ____:"'+ 110) 6V SI. ko1iki iznos ima struja I? 't' Rjeienje Na osnovi s1.40a).43. jer se -sada.

l. koliku struju mjeri ampermetar otpora RA=0. imaju iznose: 11=1A. 2R 109 R I 81..44. Pruva vrijednost Rv dobiva se mnozenjern ovog podatka s punim otklonom skale pojcdinog podrucja.48.50. Ako ampermetri Al i A2 zanemarivog otpora. Ako u spoju prema s1.A2=l A. mjeri napon Uv= 10 V.46.2 n.49. voltmetar sa 10 kO/V na podrucju od 30 V mieri naron od 15 V. 0..1. 1~·47. 1.44.46. ampennetri AI' Ail i Aa imaiu otpore RA =0.47.48.. . 42 . Voltmetar u spoju prerna slid 1.l. Od~edite napone i struje lito ih mjere idealni instrumenti u mrezi na sl. . . 1. 1. . 1. izraeunajte vrijednosti otpora e. sa s1.J . mjere. ..SO.49. kroz Rl R. Odredite napon izvora U.. If. 1. kolike ce struje oni mjeriti kad se sklopka otvori? 1.. -}1. 43 .. s1.48. i R2• 1. U mrezi na slici 1.45... U spoiu prema s1..... "" .45. 1.."J 129V + i~··· " SI. . sklopka S nalazi se u pocetku u polozaiu "a" i u tom slucaiu kroz RI =2 R tece struia 11' Prebacimo Ii sklopku u poloza] "b". 81. I. uz zatvorenu ce poteci stru]a 12.1. Odredite odnos EIIE2.=2A.45.46.47." .50. 1. 1..49. 81. struje: hr=lO A. ako za struje kroz Rl vrijedi relacija 11:/2=2:3. ..Ako struje II i If..1.1.... SI.44).5 O? ..1.sklopku S. S1.02 S . Otpor vo1tmetra koji ima vise mjernih podrueja najcesce se zadaje u kO/V. SI. Q0333 S I" I ..

. kolike struje teku kroz ampermetre Al i Aa? -- 1.. 1. tako i buducih slicnih problema. Uz otvorenu sklopku S kroz ampermetar sa sl.52.56.52... 1. Sl. na R. zatvori? Sto ce se dogoditi s mjerenim naponom nakon zatvaranja SI.51. AI' A2 i V imaiu odredene otklone. Rjesenje 5 Zbog lakseg pracenja i preglednosti. R6=60 0. Hoce Ii napon sto ga rnjeri voltmetar sa sl. 1.56. 1... 1. a voltmetar sa 20 ko. mijenja svoj iznos od 0 do njati R1 da bi napon na Rs ostao konstantan kako ce se morati mije- i jednak !!__. R R. R4=5 0. 44 ._". Kako velicina otpora R4 utiece na raspon unutar kojeg se mijenja Rl? Zadano: R2=20 0.51. 12=/1 iIi 12<11? RA~R .51. >~ kada se sklopka G sklopke ako Rv nije mnogo veci od ~? G 1.' 1. 1. Ako otpor R3./V na podruciu od 10 V napon Uv=6 V. pasti iii ostaii nepromijenjen nakon zatvaranja sklopke S? Na koji nacin otpor voltmetra utiece na rezultat mjerenja? G u + R SI. kako ovog..54.53. tece struja II' a uz zatvorenu struja 12. 1. . 45 St. uvodimo slijedecu "stenografiju": u + t ~ -+ ="raste" ="pada" ="slijedi".54. Kod neke vrijednosti otpora R2 kazaljke instrumenata A.55.-----IA)------.. R SI.56. porasti.55...54.55.. Da Ii je: 12>/1.. Sto ce se dogoditi s tim otklonima ako se R2 poveca P 1. 00. Odredite funkciju 6 .1._"-- Ako A2 mjeri struju h2=500 rnA. ce biti izmjeren napon U2• Odredite odnos U1/U2 ako je Rl=R2=Ra=R4..52. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmeter sa Rv S sa sl. s1.'" Rl =f(Ra) za taj uvjet. prikazan je spoj s idealnim instrumentima i izvorom napona.-. v . SI. 1. 1. Na otporu R4.53. Rs=10 0. sl. Na sl. 1. 1. R7=30 0.. .53. izmjeren je voltmetrom vrlo velikog otpora pad napona U1• Ako dode do kratkog spoja otpora Ra. 1.1.

. Rl i Rz dodaju konstantni otpori RA. Sto ce se dogoditi s tim otklonom a) ako dode do prekida vodica na mjestu a-a? b) ako dode do prekida vodica na mjestu b-b? c) ako dode do kratkog spoja otpora R2? R. . kada R2 t . . • .. kada Rz stane mijenjati svoj iznos od 0 do 00 ? kada R12vt- .pre- --lo- } -It {I2t I(=konst 1. Ivt 1. . SI.. Sto ce se dogoditi s otklonima kazaljki instrumenata sa s1. 1. 1. .: 46 47 .. ako dode do kratkog spoja toeaka a i b? .62.. bez obzira na vrijednost R2.. 1..- It. U tom slucaiu: Uvt . u RJelenje + .. 1.62. .l.. pokazuje nekakav otklon. {llt }_12t.60.S9.UR3t- . sa sl.59. 1-----' SI..62.61.61. Ponovite razmatranje iz prethodnog zadatka uz pretpostavku da je u seriju s izvorom napona..: '-----{ V... RAl i RA2. ispred ampermetra. 1. 1. Rs 1.: R2t - RUkt. Sto ce se dogoditi s padom napona na otporu R2 sa s1. . . Sto ce se dogoditi gori? S otklonirna instrumenata ako otpornik R. 1.58.: SI. Rjesenje Realnost instrumenata oeituie se u tome da se u seriju sa R3.59.61..l..----------{ v}---------. a u parale1u s granama u kojima se nalaze Rl i R2 jos i otpor voltmetra R».zakljucujemo da: Buduci da voltmetar V mjeri uvijek isti napon U..6(~. ukliucen i otpor Ra. Kazaljka voltmetra prikliucenog parale1no otporu Rl sa sl. R. Ponovite razrnatranje iz prethodnog zadatka za sluea] realnih instrumenata... " .57.l.

66a) mijenja se od 0 do oo . 1. SI.. c) C d) D =.65... A b) B c) C na s1.1. 1... struja kroz ampermetar zanemarivog otpora: a) raste b) pada c) ostaje konstantna. a R R R U. Ako se vrijednost otpora Rl sa s1. 1.65. utjece na napon izmedu tocaka a i b 1.64.. 1. 1. Ako otpor E.64.65. .63..= f( R1) izgleda kao sto je to prikazano skicom: [12 a) --.67b) : a) A b) E 2R V.-.67. u slucaju kada izrnedu tih tocaka: a) nije prikljueen nikakav otpor b) prikliucen je otpor R.66. 0) SI.. ~-----{A\----'"".-----")I b) padati R U "2 U.67a) prikazana je na sl. a) b) 81. raste od vrijednosti Rl =R do R..-----.l sa sl.64.66.. U s IIJed toga dii nagram ---. a.63.66b). b b) 1. U + U --.1. 81.1.-----. = 00. 1. 1. 1. . Ovisnost napona U1 0 velicini otpora Rl na s1. 1.. povecava od 0 do permetar otpora RA ce : a) rasti R R dijagrarnom 1~~7.1. Vriiednost prornjenljivog otpora Rl iz rnreze sa si. 1. Kako promjena otpora Ra sa sl. + U SI. " U1 .63. struia kroz amR c) biti konstantna i razlieita od \) d) biti konstantno [ednaka O. b 4 Osnove e\ektrotehnike zbirka prtrnjera 48 49 . d) D . a.

.. a U manji.. 0 struji koju on dostavlja potrosaeu.. 1. (I1E)2=4 V. a Spajanjern raznih otpora na izvore moze se postici jednakost napona na neograniecn broj nacina. 1. najmanji napon U irnat cemo uz najrnanji iznos R. a) A b) B c) C e) E ..£ R ~v jv R E. iii vanjski napon.. a I 0 ukupnom otporu u krugu. 1... 1. Dva realna naponska izvora zadana su vanjskim karakteristikama 1 i 2 prikazanim na s1.. 1.I . 13=6 A. Ovisnost napona U1 dijagramom: 0 iznosu otpora Rl sa sl.. u. Takve izvore nazivamo idealnim naponskim izvorima. U2=8 V.. Kod realnog naponskog izvora napon na polovima ovisi 0 velicini prikliucenog potrosaca. 1. R I I I 1 I I I I I I : I : NAPONSKI : IZVOR Rjdenje J L... lako zakliucuiemo da ce napon na stezaljkama biti to manji sto se veci iznos I1E bude oduzirnao od E. a) b) S1. . . odnosno.. j~ll------------.70... uz R=R3= 1 Q. . medutim.. jedan po jedan.. .69a) i relacije U =E. 1.69. sa U.) I1E biti yeti. Unutamji napon izvora oznacavat cemo slovom E.. tj. to ce uz manji R (i pretpostavljen konstantan R... (I1E)1 =2 V. Pri tome ce vrijediti: U=E-I1E=E-I· s.. b 12 13 . . tocnije.. R2 iRa. d) D v. Na sl..70.69.. a. . . 6 8 ..68a) prikazana je na sl. .. so .2. bez obzira na to sto je na njih prikljuceno (s izuzetkom kratkog poja). R.68. Kako I1E ovisi 0 I...69. b .v 76 1 I I I I l I R.68... U kojem ce od ta tri slucaja napon na stezaljkama izvora biti najmanji? r----------.. Koliki otpor treba prikljuciti na jedan i drugi izvor da bi naponi na njihovim stezaljkama bili jednaki? . a) SI. - .. otpori: R1=5 n. . v ----------------------------. R2=2 n i Ra=1 Q.. Rjesenje Na osnovi s1. 1. - .. U1 = 10 V. Na realni naponski izvor sa E= 12 V i R. NAPONSKI I STRUJNI IZVORI U dosadasnjim prirnjerirna redovito smo promatrali izvore koji na svojirn polovirna daju uvijek isti napon.3. uz prikliucene otpore R1. (I1E)a=6 V. . ." --------8 -----A R. a napon na njegovim stezaljkama. Ako.. Prema tome. U3=6 V. I I I b) SI. 12=4 A. 51 . ricsenie je potpuno jednoznaeno..= 1 Q prikljucuju se. U2 i Ua.68b) . 1. 1. 1. 1.. koji se javljaju na stezaljkama kada: krugom teku struje II' 12 odnosno 13.. Pri tome ie: I} =2 A.69b) nacrtana je vanjska karakteristika izvora U=f(I)=E-1· Ri i na njoj su naznaceni naponi U1. treba prikliueiti isti otpor i na jedan i na drugi izvor... Fizikalno tumacen]e te poiave nalazimo u Cinjenici da izvor ima neki vlastiti unutarnji otpor R" na kojem struia stvara odredeni pad napona.

Do kakvih zakljucaka mozemo doci na osnovi dobivenih rezultata u ova dva zadatka? 1.. v s. na njemu ce se pojaviti pad napona U=145 V. n. . 1. . . jer se u praksi cesto moze 53 52 . Taj uvjet moze se zadovoljiti jedino rezimom koji odgovara presjecisru karakteristika.J _________________________ .--.2 E2=10 V.73. biti prakticki neovisan 0 iznosu njegova otpora. Imajuci na umu rjesenja prethodnih zadataka. kao 8tO smo to ranije pokazali. Promjenom vrijednosti otpora R iz prethodnog zadatka za iznos fl.a :+ T E. R2=45 n. shematski prikazan jednim izvorom konstantne struje i njemu paralelno spojenog unutarnjeg otpora. 16 Koii je fizikalni smisao ove funkcije? Kako parametar Rt utjece na njezin oblik? Do kakvog zakliucka mozemo doci unaliziraiuci funkciju fl (x) za vrijednosti x~ I? c. 1.~ .74. 1.--. slucaievima zgodniie je raditi s izvororn na sl.R doci U E2 10 Ako su prikliuceni-otpori i naponi na njima isti u oba slucaia. kako se to Iako dade ustanoviti. Izvoru sa E= 12 V pao je napon na stezaljkama na II V nakon prikljucivanju otpora R = 1 n. zakliucujemo da su: E1=16 V. Rjesenje Krenemo Ii formalno-matematicki odnosno: od izraza: Rtl E2-1· I Rt2 a n.. na isti taj izvor (uz iskljucen R1) otpor A. U takvim zanemariti R.1 .U f1 () gdi Je sa x oznacen 0d nos-. Od re dite 1 nacrtajte fu n k l:IJU-= f. fl. 1. ..--- Rt u e.76. Buduci da je cian E ~h= konst.73.78a).!. 1. st. =r: R . .78. .R --= X. Rt'l. 1.5 Spoji Ii se. a + r . ~ . aJ St.77.71. . u krugu ce porcci struja 1=7. vanjske karakteristikc kojih su prikazane na slid 1.70. 1.78b). dakle uz 1=2A. a.78.R R.. Odatle se mogu izracunati vrijednosti otpora R preko: R E1-1· I . . . Odredite i nacrtajte funk"CIJUtl. doci ce i do promjene napona Uza iznos AU. Koliki _ie unutarnji otpor izvora Rt? 1. Ponovite prethodni zadatak za sluca] da je Rt=4 kn. dakako).Na osnovi s1. l~lu .72. zakliucite u kojim je slucajevirna uputno naponski izvor prikazati ekvivalentnim strujnim izvorom.. odredena u prvorn redu prikliucenim otporom (i vriiednoscu E. E U 1=---. Na izvor napona E=6 Vi Rt=0. Promijeni Ii se postavljena vrijednost otpora R za iznos 1lR. dolazimo do sl. b bJ Ako je Rt ~ R. naprotiv. u odnosu na R. a napon i struja na potrosacu ujednoj i drugoj interpretaciji moraju ostati isti. 1. ce i do promjene struje za iznos fl. 1. onda ce napon na potrosacu. Na realni izvor prikliueuje se promjenljiv otpor. U kakvom odnosu stoje unutarnji otpori izvora I i 2. Prikljuci li se na realni izvor otpor R1=15 n.78a). medutim.------.. na kojoj je izvor. -. Kod neke njegove vrijednosti R napon na stezaljkama bit ce U._ b .R tlR Ri 8tO ta funkcija prelazi kad je X ~ I? Sto se iz toga moze zakljuciti? 1. . onda i struje u jednom i u drugom krugu moraju biti iednake.. " rte i X. Rt rnozemo postaviti pitanje kako bi morao izgledati izvor kojim bismo opisali ovu potonju relaciju i koji bi nadorniestio onaj sa sl. kao fizicka cjelina. Koliko puta ce se promijeniti napon na stezaljkama izvora ako rnjesto otpora Rl na njega spojimo otpor R2=1O· R1=100 n? Koliko puta ce 'se pri tome promijeniti struja? 1. Struja u krugu bit ce. 2 u R ~1 STRUJNI IZVOR R..=-=-=2 !"2 5 s. n.... .2 () g d'JCje opet sa X oznacen 0d nos-.J b .73? . 1.04 n prikljucen je petrosae R1=10 n.75. Rh=-=-=5 llel 3. Odredite E i RI izvoru. . tl. . Je .

ako izvor ima .No ako je R. pa 0 toj cinienici treba voditi racuna prilikorn pretvorbe naponskog izvora u strujni i obratno. 1. 1. Uz Rt'PR skoro sva struia !'e=!i. 1. stvarnu sliku 0 naponskim i strujnim prilikama dobivamo promatrajuci dio izvan izvora..81a) izmjeren je napon Uab= -40 V.85 A? 0 0 R. m. U takvim situaciiama prikladniie je operirati sa strujnim izvororn predoeenim slikom 1. Ri+R pa ce pad napona na unutamjern tako da je onda: otporu biti: IlE= E 0) • b b b) SI. u idealne? Rje~enje Idealni naponski izvor davao bi na svojirn stezaljkama uvijek isti napon. I» ce teo prema a. Kao 8tOvidimo. Idealan strujni izvor davao bi uvijek istu struju bez obzira na to koliki je petrosae na njega spojen. Da bi on to mogao. uz veci R bit ce na njemu i veci pad napona. 1.+" pol okrenut prema stezaljci a. I=UlJa' G=O. Rt=5 n prikljucen je petrosae R=25 n. desno od stezaljki a-b (u ovom konkretnom slucaju).. Kako [e sarna pretvorba zapravo jedan formalno-rnatematicki zahvat. =20 Rjciienje V. a. tj. R pa [e: . Nakon toga nadomjestite naponski izvor strujnim i ponovno odredite sve te velicine. napon na potrosacu R i struja kroz niega su u jednom i u drugom slucaiu isti. + 1.79. Na realni izvor sa E= 120 V. kao 8tO je pokazano na s1. jer bismo tada dobili 1=00.. U E .e = 1R. Taj uvjet moze se ispuniti jedino uz R.. Rt Rt+R 1=.:: .S1. 1. onda je struja kroz petrosae prakticki neovisna 0 iznosu R. treba biti R..80b) imat ce: h=-=24A.. Kolika je unutarnja vodljivost Gt izvora i kako izgleda nadomjesni naponski izvor ako je 1. prolazit ce potroRt saeem. 1. R"R --=100 Rt+R V.k=0... ..=oo.. Na paralelnoj kombinaciji Rt i R. b) SI. Usporedite rezultate. Na vodljivosti G=20 mS sa s1.. . I» ee stvoriti pad napona: U=h tako da ce kroz R.80.80a). kako bi u vanjskom otporu R struja 1 u jednom i u drugom slueaiu imala isti smjer.S0. Odredite struju u krugu.. :u kojim ce slucaievima realni naponski i strujni izvori prijeCi. dok napon nije. . b 1.. odnosno U=oo.1 G.. 1. . No na unutarnjem otporu prilike se mijenjaju. a.81. i R teci struie: 1 =!!_= 1k·R =20A R. b _. 55 S4 .=O (sa s1.78a). Iz Ual) = - 40 V siljedi da struja I naznacenog smjera iznosi: U=E-1·Ri=!·R=lOOV. bez obzira na to 8tO je na njega prikliuceno.. 1. G SOQ Rjellenje U krugu sa s1. Idealni naponski i strujni izvori nisu definirani za slucai kratkog spoja i praznog hoda. 1.=4A. Ri Smier struje h bit ce odreden polaritetom napona E.78b). . I.80a) teci ce struja: !=--=4A.8 A. ~ R. Nadomjesni strujni izvor sa s1. napon ria potrosaeu R i pad napona na unutarnjem otporu izvora.. 1.. ..:: ~ .

prikazan na sl. Za kontrolu. mora biti: G.l.86.l..82? Zadatak riiesite bez pretvorbe strujnog izvora u naponski . A.86. 1.SA a Gt pad napona Uba=40 V...izvor. ._ . 1.84 • 1.82. ..83. 1. -. 1. Ekvivalentan naponski . _____ J SI.. . 56 SI. Gj s .!' : lRj:Q) .4 A i Uv= 8 V. J . 3Q a R .<.84. gdje je x zanemariva velicina).. .. stvoriIa na vodljivosti IG. ~ 1.=/t-I=O..83. SI.. . Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b spoja prerna slici 1.8 A Gi+G G L-. Uab=-_!_=-40V. Na osnovi ovih podataka zakljucite koliki su elementi struinog izvora I» i R. izracunaimo struju I i napon Uab: I =E. Gi' G =0. 57 . 0. Koliki napon vlada na stezaljkama strujnog izvora? 1. . racunajuci sa strujnim izvorom u mrezi.85. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b sa sl. 6AI 6Q --------. .83.05 J Da bi struja IG. LrJ b 1.+" polom okrenutim prema toeki b.55 QI5 . odredite iznos struje Ix idealnog strujnog izvora i vrijednost otpora R. Ako u spoju prikazanom slikom 1:86..= J=I.. kad na njih nista niie prikljuceno? Za koliki iznos ce se taj napon promiieniti ako se na a i b prikliuci otpor R=5 Q? Zadatak rijesite sa strujnim izvorom u mrezi. SI. o. E=-=680V.. Odredite pad napona na vodljivosti G=0. Provjerite rezultat nadomiestaiuci strujni izvor naponskim. otpor R=20 Q promijeni iznos na vrijednost 2R.. kazalika vcltmetra vrlo velikog otpora skocit ce sa 80 mV na 160 mV (odnosno na 160mV-x. imat ce stoga: i.82 . Ako ampermetar i voltrnetar sa s1.-- R ~ Na taj izvor prikliucena je u seriju s Gt vodljivost G...84.1. 2R SI.9Ib).' __ .25 mS.tako da je onda: IG..l.2 S sa sl.. . 1. mjere: hI =0.85. ~.85. .

. E. Napominjemo da strelica kojom je definiran smjer obila>.. Taj koordinatni sustav bit ce u ovom slucaiu tzv.. Osnovu za odredivanje struia u pojedinim elemerrtima. "pozitivni smjer obilazenia petlje".1. R5=350. a drugi obmuto... To se najlakse postize uvodenjem neke vrste koordinatnog sustava. Neka to bude u konkretnom primjeru smjer kazaljke na satu..cnja ne predstavlja nikakvu struiu.. Ako otpor R. 81.. ako smijemo tako reei.1. morat cemo prvo unijeti odredeni red u oznacavanje napona i struja. U kakvom ce odnosu stajati drpA i drpB za odredeni dX? 1.91. Ra=lO 0. razmarrania postaju nesto sloZenija. c) napon ostaje konstantan.. njihova prava primjena doci ce do punog izrazaia u analizi linearnih mreza. . ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI S VISE IZVORA U dosadasniim primjerima obradiIi smo krugove s jednim izvorom elekrricne energije i vecim brojem potrosaca. E3=12 V. .91a) odredite struju kroz pojedine elemente.8R. ... iznos i smjer koje treba odrediti na osnovi II Kirchhoffova zakona. '" Rs ~E' ~ R ~ 81. t 81. ' 1. 1.90. R4=150. T ~~~g Rs .88. b Rjesenje Kako su svi elementi spojeni u zatvorenu pedju.. b) ostati gotovo nepromijenjen c) pasti na priblizno polovicu prvotnog iznosa. ako je zadano: R1=R2=20 0.8S.1=0 Rr "" "" '£.87.2. a one druge s ncgativnim prcdznakom i tako izbieci nejasnoce u postavljanju [ednadzbi. U spoju prema s1. 1.. 1.. b) napon se smanjuje. 1.89 ako kratko spojimo otpor Rl? a) napon se povecava. Rt je mnogo veci od R.. SIn smo time dobili? Prilikom pisanja [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za doticnu petlju. promijeni vrijednost sa Rl=R na R~=2R.4. pisani za pojedini cvor.~. 81.. -.1.9Ib).r L~g ~ R.90. . 81. 1..E~=3V. napon sto ga mjeri voltmetar ce: a) porasti pribliZno dva puta... dozivi neku promjenu !:lX. 81. E1=5 V.. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmetar V sa sl 1. E2=4 V. Ako se u njima nade nekoliko izvora.i . Buduci da u petlji postoji veci broj izvora od kojih bi neki nastojali tjerati struju u smjeru kazaljke na satu.~ ~ ~ . £.89.. kao sto je to oznaceno na 51. Ako otpor X sa sl. 1.. koji potpuno proizvoljno definiramo za danu konturu.87.. doci ce do promjene 1..1. R -- S9 . potencijala tocaka a i b. sto je mjeri idealni ampermetar spojen u krug s idealnim naponskim i struinim izvorom.. . daju I i II Kirchhoffov zakon: '£.. 1. dana je s : a) h=I-b) h=I 58 E R E c) h=-+I R E d) h=-. odnosno petlju iIi konturu. Na ovom rnjestu mi cemo se ovim zakonima sluziti it relativno jednostavnim konfiguraciiama.. a... .87.90.I·R I. EI~I. Struja Ls.91. pa preko njih i napona. U spoju prikazanom slikom 1.89. 1. kroz sve njih teci c~jedna te ista struja.. mi cemo izvore koii imaju tendenciju tjeranja struie u smjeru koji se poklupa s pozitivnim smjerom obilazenia petlje uzeti s pozitivnim.E='£.

jos otvoreno pitanie struje. . Rl+R2+. Rezultat svojim predznakom indicira da li je pretpostavljeni smier ispravan (pnzitivan predznak) ili nije (negativan predznak)... i razumljivo. u danoj petlji tece struja od 0. ne znamo ni njezin smjer. a ako ne. dakako.. . [ednadzba II Klrchhoffova zukona za petliu sa sl.652 .IA. .1. u smjeru kazaljke na satu. Imajuci. d) 1= -El+E2-Ea+E4 1z 1= sliiedi: . a ne metodologijom naseg raeuna . b. ' Prema tome. Podimo redom i Izracunaimo je: a) 1z dobivamo: I b) 1z EI-E3+E3-E4 Rl+~2+JU+~+& =0. onda struji pripisujemo pozitivan.. 4Q + 1-------' 3. U petlji iz prethodnog zadatka odredite struju uz sve moguce kombinaciie pozitivnog smjera obilazenia i pretpostavljenog smiera struje.R3+R4+RS sto nas opet navodi na zakljuCak da smo pogresno pretpostavili smjer struje i da ona tete u suprotnom pravcu.1 A. 1.. Pogledamo Ii sva eetiri rezultata. stru]a od 0. ni iznos. '_ +R2+..R3+R4+Rs tj. smjeru kazaljke proizlazi: -EJ +E2-E3+E4=-I· (R1+R2+Ra+R. 1.. E1-E2+Ea-E4=-I' 1=- (R1+R2+Ra+R4+RJ -- E1-E3+E3-E.. i '. Ovirn primjerom ilustrirana je cinjenica da se pozitivni smjer obilazenja petlje i smjer struje zaista mogu odabrati proizvoljno.1 A ne tece u pretpostavljenom. Odredite napon na paralelnoj kombinaciji otpora sa s1.. i ako se on poklapa s definiranim pozitivnim srnjerom obilazenia petlje.. Rl+~3+JU+~+& -0.93. nego u suprotnom pravcu.. 1. bez obzira na to kako smo ih odredili.92 •.1 A. medutim.93.. a) -E1+E2-E3+E4 -O. To [e. """" .' d) """ SI. Zbog toga.R3+~+Rs 1=0.. c) Iz sto nakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: Prema tome. negativan predznak. 1.. i struje kroz svakog od njih . IOV ..92a).. jer su oni uvjetovani elementima kruga.92.91b) glasit ce: odnosno : E1-E2+E3-E4=1· I ~l Na slikama 1. b)... dakle u smjeru kazaljke na satu.. "'" 60 61 . Rl+Rz+.1 A.1 A tece u smjeru kazaljke na satu..93. c) i d) naznaeena su sva cetiri moguca slucaja za koje treba naci trazenu struju. struja od 0. vidjet cemo da struia ima isti smjer i iznos.+RIi) 0. Rjesenje .~ + . dakle.1 A.Ostaje.. . U trenutku kada pisemo polaznu iednadzbu.. dobivamo: R1+1· R2+1· Ra+1· R4+1· RG.. opet. na umu sve sto je receno. 1. eo d 8V SI.1 A u pretpostavljenom na satu. sasvim proizvolino krecemo od pretpostavke da ona ima [edan odredeni smjer (u ovom slucaju odabrali smo smier kazaljke na satu).

. 1.. 1.95. mjeri napon Uvl=190 V oznal:enog polariteta. L94. Koliku struju i u kojem smjeru daje strujni izvor Iz. .l.l.:r 1.9S. 1.96.96. teku naznacene struje. 63 62 .sto ga mjeri voltmetar sa s1. .99. Ako voltmetar VI sa s1. ..97. ako kroz otpor od 34 n tece struja 1=40 rnA u naznal:enom smjeru? V. -T"______D 120Q b SI. Za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b sa sl. . . Ako u granama dijela neke mreze prikazanog na s1..tol:aka a i b sa s1. .97. kad na njih spojimo izvor sa E=20 V i R(= 10 Q? Za koji ce se iznos promijeniti struja kroz E i R. 81.".94.98.5mS 1.98.98.97. 1.99. SI. 1. Odredite napon izmedu ..98. J 5Q SI..99. napon.. ~5V 1. Za koliki ce se iznos promijeniti kad se sklopka S zatvori? 2mS :~. ako mu prilikom spajanja na a i b zamijenimo stezaljke? a JOmS 7.. s1... lito ce pokazivati voltmetar V 2 nakon zatvaranja sklopke S? . koliki iznos ima otpor R? 1. .. 1. 1. 1. 1.

.2.-2 A. baratanje s potencijalima i njihovim razlikarna moze olaks.sarno ocitati razliku njihovih potencijala .. e) imati na umu da se za iznos od E volta.102. a 5 Osnove elcktrotehnike zbirka primjera 64 65 . onako kako na njih nailazimo kad ga obilazimo. bilo kojoj SI. uz: E2=E4=5 V.102a).-" .100. 1. Nadite odnos napona UVI/UV2 sto ih mjere voltmetri VI i V2 sa sl. 1. R2=R4=R5=2 n i R3=3 n.1.5. probleme cesto rnozemo prikladnije obuhvatiti i riiesiri. slici 1. <p=0 pola d) podsjetiti se na to da proizvoljnim pridjeliivaniem potencijala tocki kruga razlika poteneijala dviju tocaka ostaje uvijek ista. Dva voltrnetra i [edan ampermetar (idealni) ukljuceni su u rnrczu preiuu pokazuju UV1 =200 V. u naertanorn poteneijalnom . Zadano: E1=lOV. r: A~£5 - +I~- ---i J Odreduiuci napone izmedu pojedinih tocaka nekog strujnog kruga.101. D i I. kako bi tuaine zabune. Cesto se potencijalni dijagrarn skicira i za dio neke slozeniie mreze.. 1. F i J te HiE petlje prikazane na sl.101. zakljucili smo da.. Odredimo Ii potencijale pojedinih tocaka kruga prikazemo u obliku dijagrama. izracunavanje napona izmedu tocaka postat ce vrlo jednostavno. Ako instrumenti postane slozeni]e. s tim da je prethodno definirana tocka nultog potencijala..l00.. Da bismo mogli nacrtati dijagram. potencijalni dijagrarn ertat cemo tako da na apscisnu os naneserno pojedine toeke kruga. odrcdire struju Ix po iznosu i smjeru. Polazeci od ovih napornena. . SI.102. bit ce potrebno: a) odrediti prethodno se izbjegle evente ih u rnierilu bilo 'kojih dviju dijagramu treba struje u pojedinim elernentima. 1.l.+" pol izvora nalazi na visem potenciialu od . n. 1. Isto tako i u zadaeima u kojima se izricito ne trazi njegovo crtanje. te ako poznamo iznose sarno onih elemenata koji su naznaceni na slici.100. Uv2=80 V i L« -. a na ordinatnu pripadne potencijale. kako bi se olaksalo izracunavanje pojedinih napona. Rl=l 1. a) otvorenu sklopku S b) zatvorenu sklopku S. E3=Es=15 V. Ako se broj elemenata kruga poveca i ako ustrojstvo mreze oj SI. operirajuci pojmom potencijala. pozeljno je racun uciniti preglednijim. POTENCIJALI I POTENCIJALNI DIJAGRAMI e.101. b) uzeti u obzir cinienicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi na visem potencijalu od onog iz koieg iziazi za iznos pada napona na niemu. Odredite poteneijalnim dijagramom koliki napon vlada izmedu tocaka A i G. 1.ati racunan]e.

obilazimo petlju u smjeru kazaljke na satu.103..H.. tencijalni dijagram sa s1. b 66 67 . \ I !\ 1\ 'f-+--+HO-i-~ -1\+·. kao referentnu.i-~+j_-i f°-itr \! \ I 1-. 1. UHA i UJc...: b} SI.--ifi-I-r-- - :. 1.... a Odabravsi tocku A kao referentnu ('PA=O)...'I--+--+--+-+--ir-!- 0- n I·_ :----:1 : l\ n -2 ::± -a I.. ~~W4-~-t -10 . UCG. +8" -6 -" t-I\--f-i-' _12 -10 I I I --l-+-t--+'---+-+-' -t--f---fl-i-'-r' I -~. 1.D~/~J~_' -10~--t---1.I' -'·--·r-I--r·-~··I -··-r" '.103. Uzmemo li tocku 0. t-ld:::+--I I -+-+-+- or-~~G~~bH£~~o4A~B~19d+.-t--l1 ~::::~:=:_-+r1=. U mrcz] prema s1.. gdje je izvrseno uzemljenje.103b). Unosenjem dobivenih vrijednosti u koordinatni sustav i spajanjem pojedinih toCaka dobivamo dijagram sa 81. UDB..-i·-·--~. ·t·~. 1..-t. 1..102b). i odredujemo potencijale pojedinih tocaka: 'Pn=+E1=+10V 'Pc=''Pn-I ° R1=+9 V aJ CPD=cpc+E2=+14 V itd. Rjesenje Buduci da kroz otpore od 4 n i 7 n ne tece struja. Struje II i 12 mozemo izracunati neovisno jednu 0 drugoj: 11=--=3 A 20-5 -13)~27 V 2+3 UFJ ='PF""':CPJ=-3-( -:-15)=12 V UHE='PH-CPE=-1l-12=-23 V. . • H si. 2A.11trf L ' -2 -. r~ r 11 i ~.Rjdenje Prvo nalazimo struju I koja tece petljom: I El+E2-E3-E4+E5 1. na temelju kojega nalazimo: if [vi I dobit cemo po- If [vi -76 :.103. krecuci iz A. na njima nema ni pada napona.. ~ kojega onda proizlazi: UAG='PA -CPG=O-( -6)=6 UDI=<pn-cpI=14-( V .--. 2Q RI +R2 + R3 +:R4 +J?5 1 A.103a) odredite napone UBD. -16 -18 -'-'I·--.J__-i--~-_!_.

5~ lod" -a ~~ b 2~ d) 1=.: c) I = -_-"-'- .. odredite napone UFJ. vlada napon Uab= IOV.-- 1.104..c) I A d) 3 A e) 4 A.l06. I. nacrtanog za konturu A-B-C-D-E-F -G-H-I. Na osnovi potencijalnog dijagrarna. lOS. b) 2A . r---------~ 200 u. odnosno polariteta. -E-Uab R ----~:. U mrezi prikazanoj na slid 1... - 1. + H a) OA 100 _. na potencijalima 'PA=IOV i 'PB=30V. Voltmetar prikljucen na jednu granu elektricne mreze sa sl. Ako izmedu tocaka a i b dijela neke mreze sa sl. Ako su cvorovi a i b sa sl.-!!-... =r: S1. . idealni arnpermetar i voltmetar mjere Struju h=2 A i napon Uv= 100 V oznacenog smjera. + IBV SI. -~ 68 b '''''' b _ SI. koliki iznos ima struja I? ~ 1. 1.106.J -B. Koliki napon vlada izrnedu rocaka a i b Wheatstoneova mosta sa s1.l. 1.E-Uab.107.Unn=-12-2=-14 UCG=-3-9=-12 UHA=-3-(- V V UnB=2_... 1. vlada napon Ua!> >0.109.(-12)=14 V 18)=15 V 1.l. !_. .5A.7 A \ .. 1. __~15V 3)2 o..105. arnpermetar zanemarivog otpora ce mjeriti struju od: a) OA UJc= 1-( -3)=4 V. 1. "-------IV}-------' SI.104. I.109? 69 ..____.109. +1 - d) 3.___.2> 'OV E SI.. lOS. V ~+~--------~ _. mjeri napon Uv =0.-b) 2A c) 4.. UBE i UnR. R ___ IE.105. izraz za struju I naznacenog smjera ima oblik: a) 1= E+ Uab R b) I=E-Uau R . Struja kroz granu iznosi: ( . .107...107• oJ 1.105. SI.104. 1.l.. 11 .l06. Ako izrnedu rocaka a i b dijela neke mreze sa s1.10S. 1.

114.. odredite vrijednosti otpora R.115. idealni instrumenti mjere struju lA=1 A i napon Uv=IO V oznacenog smjera. h2=2 A.. 1.l.113. 1.5 A i 12=2 A oznaccnog smiera odrcditc napon UAB.112. 1. R . Nakon zatvaranja sklopke S sa sl.110.110. 1... 1.112. c SI. A Struja I u mostu prema slid 1. oznacene s nalaze se na potencijalu '1'=0. Ako idealni instrumenti AI' A2..113.1.115.110..115 pocne mijenjati svoj iznos od 0 do oo? (Uzemljene toeke.0 1- SI. 81. Uz poznate struje II =0. Odredite napon Uca• 1.U4. 1. B i C kada otpor Rl.l t3.111...111. i H. SI. VI i V2 sa sl.1. .) +.. SI. Sto ce se dogadati s potencija1inia toeaka A. rnjere: hI = I A. t. 70 71 . ulazi u sastav slozenije elektricnc mreze. potencijal toeke A.. iznosi: . I 10. mjeren u odnosu na zemlju: I a) raste b) pada c) ostaje nepromijenjen. a) 1=0 b) 1<0 c) 1>0. "'IH~'" 5 ERR R SI. 1.111. 1.112. Strujni krug sa slike 1. 1. UV1 =9 V i Uv2=20 V. U dijelu neke mreze prikazanom na slici 1. odnosno polariteta. struju Ix i napon Uab. sa s1.114.

R2=80 n. 1. n.117. 1.ll7. mijenja svoju vrijednost do 00. Odredite potreban odnos ll:l da bismo dobili 11:10=2. mjerenim u odnosu na zemlju i neovisnirn o iznosima ostalih elemenata mreze. Kod kojeg ce iznosa biti potrebno zamijeniti stezalike voltmetra? od - -_ Pod kojim ce uvjetom vrijediti - SI. 'PB i 'Pc.. 73 . 72 SI. R4 R2 Kako ce se ocitovati na instrurnentu kratko spajanje poiedinih otpora? 1.. bila na potencijalu <pc=O? .117. UDF= UaF? .116. Tocke A. Ro=40 n E= 180 V. 1.120. ima izmedu krajeva a i b ukupni otpor R=40 ohrna. na koju nista nije prikljuceno.. 1. Dio neke slozenije mreze prikazan je na slici l.. Zadano: Rl =50 . R3=70 n.= -50 V.119. Klizni otpornik sa s1. • + St. SI. Otpor R3 lZ pret h odnog za da tka i a irna ne ku fiksnu vrue d nost R 3< Rl .120. .116.1. B i C nalaze se na fiksnim potencijalima 'PA.1. nalaze se na fiksnim potencijalima (mjerenim prema zemlii): <pA = 100 V. Kakav mora biti odnos R1: R2 da bi tocka C.118. 1.118.120.118. 'PB. o 1. Otpor R3 Wheatstoneova mosta sa s1. Tocke A i B sa s1..I 16. 1.1. 1.

122. Tocka A iz mreze sa slike 1.121. Odredite napone UAB i UBC u mrezi prema slid 1.. . CPD=f2 ex) i UBD=fa (x). Ako na otporu Rl sa sl.. postoji pad napona potencijale tocaka A i B.. odredite 1. .. =f "'iF . .123.121.123. koja se moze pomicati paralelno sarnoj sebi iz polozaia A-C (x=O) do B-D (x=21). Svaka od njih ima otpor od A ohmapo metru duZine.1.:::l R~ .l 8 . 1.j 1.'21).122. . tako da uvijek bude AE=CF.x .:0 7 SI. Odredite kako se mijenjaju potencijali tocaka BiD u ovisnosti 0 polozaiu x poprecne iice E-F.:.123 nalazi se na potencijalu CPA=-30 V u odnosu na zemlju... 1. B' Oi :. 1. dok kroz otpor R2 tece struja 12=0.:. S1. 80Q 175V + Rs R. 21 'fs .2 Au naznacenom srnjeru.1. ~ @Q .:.. . + e 'fo . Odredite napone U AC i UCB.122.124.1. Tocke E i F kratko su spojene iicom otpora R =0. Zadano: URi =40 V. -1 St. (CPB=f1 (x)=?. prikazane su dvije istovjetne otporne iice AB i CD duzine 21.124. Na slid 1.121. 74 75 . 1.124.::l . Nacrtajte na jednom dijagramu CPB=f1 (x). SI.'CPD=fa (x)=? u podruCju od x=O do x"..

on se moze nadomjestiti ekviva1entnom zvijezdom otpora.. prikazanorn na sl. odredite iznose nate domjesnih otpora RIO' Rzo i Rao' uz pomoc kojih je provedena transfiguracija trokut-zvijezda. Rza i Ria? t. RAD..129. Pk '1]=-<1. SI. • " 1. SNAGA I ENERGIJA IzraZeni elektricnim velicinama. odredite iznos otpora Rx.i~ 1.5k)2 5 b 16.n.1. dok ce snaga P biti: P=-=U·I . l. b 1.126.toplina u Joulima SI.125.2.128. 76 u spoju prerna slid 1. zbog Ohmova zakona.126.125a). Q .128. Odredite odnos napona koji pokazuje voltmetar vrlo velikog otpora prije i poslije zatvaranja sklopke (slika 1. 1. energija Wi rad A bit ce jednaki umnosku struje i vremena.127.1. mjeri napon od 0 volta. pisati: P=U·I=-=Iz·R. Polazeci od uvjeta da su potencijali .. 1.Ako su poznati otpori R1O' Rzo i Rao' koliki su onda R12. Zadan je trokut otpora prema sl. napona.1.126.127. SI.129). a. b) oj SI.12&.cvorova CPl' cpz i CPa struie 11' 12 i 13 ostali isti U oba slucaja. A _E R mOCI cerno.211r2 2. 2 i 3 pri tome ne promijene. 1.129. Ak~ 'p~omatramo omske otpore na kojima se elektricna energija pretvara u toplinsku.8kr2 SI.l2Sb). Ako voltmetar V sa sl. Izraeunajte strujukoju mjeri idealniampermetar ako je E=12 V i R=6 n. PI " 77 .1. Uz uvjet da se potencijali cvorova 1.128. Prikljuckom omskog potrosaca R na realni naponski izvor dobiva se sarno dio ukupne snage Izvora na potrosacu.127. U2 R Pri izracunavanju gdje je: razvijene topline sluZit cemo se relaciiom Q=U·/·t. '(. tako da je koefi5~~*()~ig<:. 1. 1 1.6. . Koliki je napon izmedu tocaka a i b u spoiu prerna slici 1.1.

.ll mm i duzine 1=200 m omski petrosae Image Pk= 5 kW.. tj. Do ovog rezultata mogli smo doci i izrazom: x '7=--.I31a) i b)).131. za !!. prikljucuje se bakrenim voJom promjera vodica d=2. 2Rv E=I . ili posebnim instrumentom .13lc) ilustrirane su ove tvrdnje.. E i Ri.R.2%. kada je R. . kod kojeg je multiplikacija izvedena samom konstrukcijom uredaja.. mnozeci ocitane rezultate. ~. Rx nalazimo lijevo od maksnnuma. Uz poznatu snagu. stici istu ~rijed~ost Pic. a) Koliki se rad stvara na potrosacu za jedan sat? Napon izvora bit ce: R£ '7=---=0. U dok je otpor potrosaea: I 1=200m A=Up·/·t=18·103 J. R ---:. a rad koji se za jedan sat stvara na potrosacu: 1 --Rjesenje Odredimo najprije otpor vodica voda: Rv=p-=0. unutarnjeg otpora Rt daje iednaku snagu nekom potrosacu Rx kao i potrosaeu koji nastane kad se otporu Rx prikliuci jos paraielno i otpor RII (sl.. na kojem se javlja napon Up=500 V. ako se s vriiednoseu nemoguce je udovoliiti trazenom uvjetu. . 1.1.. Analizirajte pod kojim uvjetima izvor napona E.962 e.. a. Medutim. b b) ... 200·4 --=1 4. 78 . (Rp +2Rv) =520V. cime je odreden Rx? 81. medutim.. naIazimo se desno od maksimuma krivulje otpora RlJ mozemo poParalelnim spajanjem prikIadno odabranog PTc - Ako je petrosae Rx takav da je Rx>Ri' Pk=f (Rx).. iii 96. I+x gdje jc: b) S kolikim koeficijentom iskoristenja '7 radi sistem prijenosa energije od izvora do potrosaca? c) Koliki je napon izvora? R x=_1!_.130. Na izvor konstantnog napona sa s1. Na sl.vatmetrom. Maksimalno iskoristen]e izvora (maksimalan '7) postizemo. l.s».46' 1t n. rad lako izracunavarno koristeci se osnovnom relacijomkoja ga povezuie sa snagom. tako da je koeficijent iskoristenjn: Za dani izvor i korisna snagu ovise 0 odnosu Rt Maksimalnu korisnu snagu dobivamo u slucaju prilagoden]a. Mjerenje snage rnozemo obaviti voltmetrom i ampermetrorn. PA. Ako je zadano RII. Rjesenje a) 81. Ri .130._=]. 1.130..01745' S Iz zadane snage potrosaca dobivamo: I=-=lOA.131.i I 79 . ali s liieve strane maksimuma.gdje su Pk-korisna snaga a Pi i ukupna snuga izvora. <i. 1. Snaga koja se razvija na vodu bit ce: Pv= [2 . 2Rv=200 \y. 1.

R1 . .Rz+Rl .133: Snagu Pk=36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor napona E=20V.:remenskom . Ry-R~ .135.135. po osamsati dnevno.136. ~. ako bi bio placen po tarifi kojorn se placa elektricna cnergija? 1.134. Sl. Na mjestu A prikljucu]e se jedan pol izvora E=6 V i unutarnieg otpora Rt=0. dok drugi kraj (B) slobodno klizi po spirali.136.134.. iznosi oko 30 Nm/s. i. s1. ficijentom 1.1. iz izlazi: --------r-. 1. .. Prosiecna snaga fiziekog radnika. . su promjenljivi.Rf+Rz dobivamo: E b) polozai 2 c) polozai 3? 1S? s 1S( 8to sredeno daje: Rf ·. Prema tome. 1.---. petrosae raditi s naivecim koeiskoristenja 7J: -a) polozaj I Kako su h=---.-------~~----L-----~~~----~~ t R.136.5 mms namotana je na keramicki prsten. .132.45 il mm2/m) duzine 1=1 rn i presjeka S=0.R". mierena u duliem . Otpori Rl i Ra sa s1. Odavde mozemo naci ovisnost Ry=f (Rz): . c si. 1. . .. ! I c) si. 80 1.intervalu.5 il. unutarnjeg otpora Ri=.131.lft Nadite: a) iznos tog otpora b) napon na njemu c) snagu izvora. 1. RlI=O.135. Kantal-zica (p=1. 1. u zatvorenu spiralu (pocetak i kra j zice su spojeni).Rf ' dobivamo riesenie koje ima fizikalnog srni- 1.Ry odakle se lijepo vidi da sarno uz Rz>Rt sla. U kojem ce polozaju tipke S sa sl.134. 6 Osnove elektrotehnlke zbirka prlmjera 81 ..1. Odredite funkciisku ovisnost Rl =f(Ra) uz uvjet da snaga na Rz=lOO il bude konstantna i jednaka P2=lOO W . ..R~-. Koliko bi on zaradio radeci 25 radnih dana u mjesecu. Kolika mora A biti duzina dijela spirale LAB (mjerena kracim putem) da bi se citava spirala najjace grijala? SI.

Odredite iznos Citav:og otpora R. 1.138. 1. v + E 4R v . Ra=40..140. sr. Prilikom pomicanja kratkospojnog klizaca otpora R sa s1. R2 = Hi n. 1.137.. zanemarivog potroska mjere: = 30 n. Ako se na otporu R=30 snaga razvija na otporu Rp? n sa s1.141. Ako u mrez! prema s1. 1. od krajnjeg donjeg do krajnjeg gornjeg polozaja. 1. R4=50 + n. 1. Sto ce biti sa snagama na pojedinim otpornicima kada se temperatura kupke stane dizati? 1. 1. 1.140.25 A i Uv=3 V. s1. " 1.13S.I.141. Otpor R2 negativnog temperaturnog koeficijenta nalazi se u uljnoj kupki.. " St. . s1. razvija snaga 20Q PR=7."<.139. dok voltmetar pokazuje napon Uv=30 V na podrucju od 30 V. kolika se R 30Q E+ f' Sl. 83 82 .139.138 si. Odredite: a) unutarnji otpor voltmetra b) pokazivanje idealnog vatmetra. tece struja IA=I. a. SI. izracunajre: a) napon izvora E b) iznos otpora R c) snagu u grani a-b.140.137.5 W.OOI A. Zadano: Rl 1.139.137.141.l n. Kroz ampennetar unutarnjeg otpora RA=O.~/~._. 1. 1. instrumenti h=0. . kazaljka vatmetra pomice se od vrijednosti 4 kW do 1 kW. 1.15 ill.

. Instrumenti ukliuceni u mrezu prema slid 1.. s1. Odredite: a) promienu pokazivanja ampermetra: /). U mrezi prema slid 1.. Zadano: Rl=20 R20=20 0. R je temperaturno ovisan otpor (oc=O. . a voltmetar V napon Uv=20 V oznacenog polariteta. R3=50 0.OO1rC) i nalazi se u posudi u koioi se temperatura povecala sa 20°C na 120°C.. .143.144 ampermetar Al zanemarivog otpora mjeri struiu s. 1. 11=3 A. odredite snagu izvora Pi. ~--------------~ - E + SI. 1. A '".1. i E2 c) rad koji se obavi za jedan sat na svim potrosacima mreze. R.145.1 A b) promjenu pokazivanja voltmetra: /)"Uv Zadano: 81. mjeri struju 14=2. Ako je poznat iznos otpora R2=5 n. Odredite: a) struju 16 kroz nepoznati otpor Rs b) otpor Rs c) snagu na Rs.143. Ako voltrnetar ima vrlo velik unutarnji orpor. R2=30 n. Ampermetar zanemarivog otpora. mjere: Uv=15 V.143. n..142. E=78 V. 84 85 .1. U mrezi prema slid 1. 1.145.144..142 • 1. 1.142. R4=10 0.144.1.. 81. 81. odredite: a) struju 12 b) iznos i polaritet napona 1. (iznos otpora R kod 20°C). h=2 i P=5 W.4 A.145.

R20=500 n n.otpora R2 iRa primiti maksimalnu snagu iz izvora E=200 V? Kolika je ta snaga? Zadano : R1=200 Ra=300 ra. mjeren prema zernlji.147. nalazi se u posudi u kojoj vlada promjenljiva temperatu- n.146. 0':2=0. Kod koje ce temperature (R2 kod 20°C) l/oC paralelna kombinacija s1. pao je sa: na 0 volta.. i i~ 1.14~: Koliku struju mjeri ampermetar.1.147.uz: raZVIJa na otporu R=40 a) otvorenu sklopku S 1. 1.0025 (temp.146.1. (Rl =?' ~ I . SI. 86 87 . potencijal tocke A.. R 81. 1.148. Ako instrumenti sa s1. Zbog toga promijenila se i snaga na Ra. E + SI. Otpor R2 sa s1. 1. W t. SI...149.. Zbog promjena otpora R2 sa s1.149. izracunajte: a) iznos otpora R b) napon E c) poloza] klizaca potenciometra R2=?)· Zadano: R1+R2=5R. mjerc Uv=IO V. Kolika je promjena snage na Ra? . h=I Ai P=IOW.l.149. koeficijent R2).147. n koliki napon voltmetar i kolika se snaga 25Q n. 1. 1. Kod 00=20°C R2=500 1.1. b) zatvorenu sklopku S? 1 R.148..146.

svodi se na odredivanje struja u pojedinim niezinim granama. nalazeci kao rezultate struje II' 12.. 1 i 2. odnosno radovi.150a) postavite jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona... a one druge s negativnim. .. a ako ne.3. Prvi Kirchhoffov zakon primijenit cerno na c-l cvor mreze koja ima t cvorova. 88 89 .150b).. DIREKTNA PRIM}ENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA 0) Ako neka linearna elektricna mreza ima g grana. 12. Te jednadzbe dat cc 1 i II Kirchhoffov zakon. 1. Za mrezu prikazanu na s1. ••• Ig. . odabravsi im proizvoljno b) Od postojeca 4 evora odabiremo one oznacene sa 1. c) Buduci da imamo 6 grana sa 6 nepoznatih struja i da cemo na temelju I Kirchhoff ova zakona dobiti 3 jednadzbe. ako im se srnjer podudara Sl. Ako je neka struja pozitivna. ANALIZA LINEARNIH MREZA ISTOSMJERNE STRUJE s·odabranim smjerom obilazenja konture. dok cemo zadatke dati naknadno. 2 i 0.1' l I \_j I 0 1"J " lsi . Postupak postavljanja i rjesavanja jednadzbi te interpretacija dobivenih rezultata tcci cc ovako: a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove i granc. pa cemo se zato u nasirn razmatranjima ograniciti na one koje imaju vrlo veliko prakticno znacenje. naime. pa prema tome i snage._ Problem analize elektricne mreze. 9. ••• Is. svi elementi koje su poznati. To su: a) direktna primjena Kirchhoffovih zakona b) metoda konturnih struja c) metoda napona cvorova d) metoda superpozicije e) Theveninov teorem f) Nortonov teorem g) Millmanov teorem. b Rjesenje Slijedeci upravo izlozeni postupak. Kako se ove rnetode u primjeni vrlo cesto medusobno ispreplicu. J cvor za koje cemo postaviti iednadzbc I Kirchhoffova zakona. 1. Preostalih g-(c-l) [ednadzbi napisat cemo primjenom II Kirchhoffovu zakona na g-(c-l) proizvoljno odabranih.. Potrebno je. U pojedinim granama ucrtavamo struje II' 12. 1. imamo 4 cvora. principa. pridjeljujemo im pozitivan. ne praveci pri tome ostrih podiela medu njima. shernatski prikazane na s1. U svakoj grani nacrtamo po jednu struju : 11. 1. i to zajednicki za citavo poglavlje analize linearnih mreza istosmjerne struje . f) Dobivene rezultate interpretiramo.-!!_ f!I 2 111 . c) Odabiremo potreban broj medusobno nezavisnih kontura. oznacena sa 0. 2 i 3 imat ce oblik: . 1. . II i III. Zbog toga cemo najprije svaku od niih ilustrirati riiesenim primjerima i test-pitanjirna za provjeru razurnijevanja. e) Riesavamo postavljeni sistem jednadzbi. one izracunate. negativan predznak.!5_ :r- 1 b) 1. Negativan rezultat za struju znaci da ona tece u srnjeru suprotnom od pretpostavlienog. izabrati 3 nezavisne konture.-'· d) Postavljamo jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona.. Ako su. onda ce kroz tih g grana teci u opcem slucaju g medusobno razlicitih i nepoznatih struia. Same metode izracunavanja mogu biti raznovrsne. cime su obuhvacene sve elektricne velicine zanimljive za tehnicku praksu.. b) Proizvoljno odabiremoZ-. gdje je smjerorn strelice ujedno definiran i pripadni pozitivni smjer obilaZenja._ . nalazimo . U II Kirchhoffovu zakonu u relaciji ~E= ~I . najzgodnije ih je obuhvatiti i obraditi cielovito. dakle. a) Broj cvorova i grana u mrezi. a da je po iznosu jednaka izracunatoi vrijednosti.1. d) Postavljamo iednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. Za svaku konturu definiramo njezin pozitivni smier obifaZenja-. preostale 3 iednadzbe moramo napisati na temelju II Kirchhoffova zakona.. smjer.. Ig. pa je potrebno postaviti sistern od isto toliko iednadzbi da bi se one odredile. 2 i 3 te I i 3). Neka to budu konture I. odabravsi joj srnjcr po volji. . 1. -. to znaci da ie njezin prvotno pretpostavljeni smjer ispravan. 2 i 3 i 6 grana (izrnedu cvorova I i 0. 3 i 0.150.3. ali rnedusobno nezavisnih kontura. Isti je sluca] i sa strujama grana.r· o •• " . ~~ -. R izvore koji imaju tendenciju tierania struje u pozitivnom smjeru obilazenja doticne konture uzimamo s pozitivnim predznakom. Kako se lako razabire. [ednadzbe I Kirchhoffova zakona za cvorove 1.2 i 3 da bismo za njih postavili jednadzbe I Kirchhoffova zakona.150. mogu se naci i naponi izmedu bilo koiih dviju tocaka.

.. U mrezi prikazanoj na s1.. D= -5 =-63 .. Kontura Kontura . s negativnim predznakom II : E4 uzimamo s pozitivnim.. a izvor od 30 V s rregativnim predznakom. struja 12 dolazi s pozitivnim.E=1:. 611 +012+513=-4 011+312-51a=19 iuko da metodom determinanti direktnom vrlo lako na1azimo: Da 13=.1· R). (2) i (3) prelaze u: (4) (5) (6) . (2)...l.. II' 12 i 16 uzimamo predzna- a Ez.. II i • Konturi II: izvori od 130 i 90 V do1aze s pozitivnim. (6) potpuno opisuju nacrtanu mrezu.... 13... iednadzbe -E1-E2=-11 RI-12 .. 11-12-13==0 (30+20) (20+30) (2) (3) E4-Es-E6-E2=14' E3+E4=13' jednadzbe R4-1s . odredite struje u svim granama primjenom Kirchhoffovih zakona. ovisno 0 smjeru obilazenja doticnih kontura: jednadzba II Kirchhoffova III. i njihovim rjesenjern. a 12 i Is s negativnim predznakom III : E3 i E4 uzimamo s pozitivnim predznakom.I1+I3-I6=0 16-1'1.lSl. Kontura kom..151. nalazimo nepoznate struje u pojedinim granama..-14=0 14+15-13=0 (I) (2) Rjesenje a) Mreza ima 2 cvora (0 i 1) i 3 grane. I: izvori od 60 i 30 V dolaze s pozitivnim. a izvor od 130 V s negativnim predznakom.. a 13 s negativnim predznakom Prema tome.151. glasit ce. u kojima smo naznacili struje II' 12 i 13. sto je cisto matematicki problem. b) I Kirchhoffov zakon pisat cemo za cvor 1... struje II i 13 dolaze s pozitivnim predznakom. c) U konturama I i IIodabrali smo srnjerove obilazenia u smjeru kaza1jke na satu d) jednadzba I Kirchhoffova zakona za cvor 1 glasit ce: 11-12-13=0 Prilikom pisanja jednadzbi II Kirchhoffova zakona moratcemo o cinjenici da u: Konturi (I) (3) Prije postav1janja iednadzbi II Kirchhoffova zakona pogledajmo !lto je s predznacirna pojedinih naponskih izvora i struja. 91 90 . Rs-'-12' R2 R3+16· R6+14. 130-30+90=12. 14 uzimamo s pozitivnim. R2-1a· R6 (4) (5) (6) (40+20)+la· (10+20)-13. prema tome: zakona (1:. . E5 i E6 s negativnim voditi racuna . 1.... Da= 0 3 -1 0 3 -4 19 -1 5 =126 o SI. 14 i Is uzimamo s pozitivnim predznakom. 20Q TOQ (1).. D Dl 11=-' ~dje detcrrninante D1= 90V D' I-~ 19 6 0 I 6 0 I 6 0 I imaju vrijednosti: -I 0 3 0 -4 19 -I -I 5 -5 5 0 . Kao sto vidirno.. c) Sredene. . pojedine velicine mogu imati isti iii raalicit predznak u raznim konturama.. iednadzbe II Kirchhoffova zakona za konture I iII imat ce ob1ik: 60+30-130=11.· R4 (I). 1. =-63 =-189 -+ D2= -1 -5 .. I : E1 i E2 uzimamo s negativnim predznakom.. napisane za konture I..

R4-la R4-/6' .. R21+ 12. R1 Rs-/6' .. U granama zajednickirn dvjema konturama stvarna je struja jednaka zbroju...+ [ . pa je zato cesto neprakticna. i ±11. R4+/6 .Prema tome. ujedno sadrzan i I Kirchhoffov zakon.153. Kin.. R6-/1 .~!lIn(}yi"~mLkQd ______k2iih.. Rnk± .predZnakom.~Qmh~dGtaze.. odnosno tri.~~~esl?~~itivnirnr -.1ivlje~·s'PQziti. u pojedinim granama teku struje: 1. jednadZbe imaju redovito standardiziran oblik. konturnih. izmedu cvorova 1 i 0 vladat ce napon: UIO=30 V ±/1 . Rl Rs-/1· R1· . ±In· Rln=Ell . Rzn=EZ2 'L..otpora Rjk (j i'~ >>.. 1.. Ostali .[ [ 71/ . ovisno 0 njihovu smjeru .. ~1J:- 92 93 . R1 Rs+/1' R1 . U dijelovima koji pripadaju samo to] konturi konturna struja jednaka je stvarnoj struji. r .. zbro] otpora u grani zajednickoj j-toj i k-toj konturi. koja "teee" duz citave konture.uahuhvac~ne konrure i i . ampera teci u prerpostavljenom smjeru. 1. imat ce oblik: Rs+la .. EI-ES+E4=/s' EI-ES+E4=/s' EI+E(=/s' R&-/6' R4-/6· Rs-/s r L d) -E1 +E5-E4=/s / /e) EI-E5+E4+E2=/5' r - t?--1 . ±h . Metodom konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c. r:!5' 1. I. R6-/1 . METODA KONTURNIH STRUJA Direktna primjena Kirchhoffovih zakona upucuie na relativno velik broj iednadzbi.Jednadiba II Kirchhoffova zakona za konturu II sa s1.153. u kojirna je.. Rnn=Eml> - It Eu Rklc struja k-te konture zbro] aktivnih napona u k-toj konturi.153. R4-la Ra-/I . s tim da su uzeti u obzir i njihovi predznaci zbroj otpora u k-toj konturi b) UIO=lOV - c) U10=0 V d) UlO=-IOV e) UlO=-30V 81. Bit metode je u slijedecem : a) Odaberemo g-(c-I) nezavisnih kontura.4hofJ t'OVirz..2. pa se mogu. dobiveni iznosi: II = -0. b) U svakoj konturi ucrtamo po jednu "konturnu struju" proizvolinog smjera. U svojoj osnovi jednadzbe konturnih struja nisu nista drugo nego jednadibe II Kirchhoffova zakona za pojedine konture. Rzk± . a to se redovito i radi. odmah pisati na taj nacin. Standardni oblik jednadzbi n konturnih struja glasi: 11' Rll±12· R12± ±h· ±h R1k± " .~. odnosno razlici.llJ2. 1. uzimajuci smier konturne struje kao pozitivan smjer obilazenja. +In . Navodnike upotrebljavamo zato sto su te struje racunske velicine kojima pridajemo odredena svojstva. Rnl±/z' gdje su: Rnz± . In:~d. Predznaci pojedinih clanova u jednadzbama (to su [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za n kontura) odreduju se na slijedeci nacin : clanovi hRu..152.kprek9 . Nakon sredivanja.1)... c) Postavljarno jednadzbe II Kirchhoffova zakona za odabrane konture. dakle na onoliko jednadzbi koliko bi trebalo postaviti za II Kirchhoffov zakon..• ±In .Odn_QS_n_QJleg3!iypun. zbog zgodne definicije tih struja.5 A. r f) Dobiveni rezultati kazu nam da ce struje II i 12 od jednog.Ako su za struje II i 12 sa sl. 1.lQ j~dnadzbJl. R4-/S' . dok ce struia 13 od dva ampera teci od cvora o prema cvoru 1.l!!!kle clanovi kod kojih se javlja struja one konture za koiu piseI1.1 A i 12=0. R2Z± 81..~ :~J' 4)'.152.~p!l1cQ!l!' ovisno 0 tome da Ii struje /1 i be tekukroi sumami otpor RIJ: u istom iIi suprotiiom srn:jeiif.clo. 1.3.viiliii".

Struje u pojedinim granama (oznacit cemo ih indeksom koji se poklapa s oznakom nekog element a promatrane grane) bit ce: (konture 3 i 4 imaju zajednicki cvor. ali ne i granu) 3 nemaju zajednickih grana) . IRs =12 lR? . R21+12· R32+13· R33+I. .. ]. Za mrezu prikazanu na slid 1. i. RI4=Ell . Pri odredivanju struia u granama zaiednickim dvjema konturama treba obaviti zbrajanje.J . dakle stvarne struje.pod b).J d) Rjesenjem postavljenog sistema iednadzbi nalazimo kontume struje. Stru]e pojedinih grana. dobiveni rezultati za konturne struje mogu biti pozitivni. R24=E22 R44=E44 (I) (2) =12-1a IR1O=I3 I&ls=I4· Zaustavimo se na trenutak da bismo neke momente posebno istaknuli..154.. i - Rjesenje a) Kad bismo ovu mrezu htjeli rijesiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona... J 95 .J .+R.J •••J" fa1 =11 . Stvarnu struju u pojedinoj grani mozemo tada naci na dva nacina. a c=5.154.J .2+Ia' (3) (4) R3S=R7+RlS+R12+Rll+RlO 94 Po prvome.. dobivamo na osnovi onog sto je receno R. rezultantna struja imat ce iznos jednak njihovoj razlici. Pomocu konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c-I)=4. i I. R12+13 . se smjer poklapati sa srnierom konturne struje veceg iznosa. Struje u granama izrazene su u ovom primjeru opcim broievima.. 1. 3 i 4: .+Ra+R2 R22=R4+Ro+R8+R7+R6 . dok se za lR4 pretpostavlja da tece nadolje. . R34=E33 R. R43+14• . RI3+I. IR5 =11+14 lR4 =11-12 81..154. R23+I. najprije korigiramo srnjerove. Ia i I..=R14+RlS+R16+Rs+R9+RS R12=R2~=R4 R13=R31=O (konture 1 R14=R41=Rs R23=R32=R7 R24=R42=R9+RS Ra4=R43=O E11=E1-E2+E3 E22=E4-RS-E3 E33=E7+E6 E'4=-E2-E8+E4 d) Riesavaniem [ednadzbi (1).. postavite sustav jednadzbi konturnih struja. b) U 4 odabrane konture ucrtavamo konturne struje II' 12. fao =12+1. odnosno odbijanje.0. 2. Ako su zudane vrijednosti elemenata mreze... pretpostavlja se dn tece sliieva nadesno. (2). Da budemo konkretniji: za struju IRr. jer ie g=8. ako ih ima. U obliku u kojem ic to napisano sadrzan je vee i pretpostavljeni smjer rezultantne struje. i onda odredimo struiu u zajednicko] grani zbrajanjem odgovarajucih konturnih struja.. negativnih konturnih struia. R22-13 . trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadzbi s 8 nepoznanica. prethodno izracunatih konturnih struia. dok ce . - . c) Postavljamo standardni oblik sustava jednadzbi za konture 1. (3) i (4) nasli bismo struje II' 12. II' Rll-I2 -II' II' R31-12• II' R41+12· gdje su: Ru =Rl +Rr.. 1. Ako ne teku. onako kako je napisana. odnosno negativni. ako one kroz tu granu teku u istom smjeru.

13=0._D2 D -2 0 6 0 6 gdje su: l D3 13=-. lQ3-12' 4· lQ3-1a' 0=-190+200-250 (4+5+2+3) . b. 103+12. 1.14 0. h..08 . a svi ostali negativni. e) Postavljamo jednadzbe konturnih struja: II' (3+1-f4+2) . D 0 0.155. -. Primjenom Rjesavanjern uz pomoc determinanti nalazimo: 11=-. Rezultat svojim predznakom i iznosom daje podatak o smjeru i velicini trazene struje. 155a) uertavamo konturne struje 11._L c) -4. Ilustracije radi.k . kaZimo jos nekoliko rijeci 0 izboru srnjerova konturnih struja.22 -4 14 -2 -0. sve u smjeru kazaljke na satu.14 =28. D 1=-14.24 D = 1. I .. .24 ::J 8'l 1': :0 Ibk : --r T •+ / r I 1.0-12. struje t.16 0. . Konaeno.12-2. na~in Nakon korigiranja srnjera konturne struje SI.14 DJ '2- r. -11. 0 cernu ce ovisiti predznaci pojedinih clanova U· postavljenim jednadzbama.5a). 1.2.4.155. U tom ce slucaju clanovi sa Rick biti pozitivni. a) Buduci da mreza ima 6 grana i 4 cvora.04 3U2 190 V [3 Ikf2 2kQ + =I~~ 24 -0. /sl.22 -2 0 6 1=704 I[=-20mA. to cerno uciniti na oba moguca nacina: 1. 96 [2+6.22 -4 14 -2 --4 14 -2 12=10mA metode konturnih D2=1~~ D3=1~~ D tako da su: -2 1=7.13=0.103=250-60-50 103=60+10+150. 1a=40mA.:«: I" . I - .22. b) Za odabrane konture (s1.155.2.. sto dodatno olaksava direktno pisanje jednadfbi.14 0'11-2.103+13 sto nakon sredivania prelazi u: ·(2+3+1)· =r: 10· 11-4. 103-13. -11. najprakticnije je u svim konturama odabrati isti smjer.-~ 'e ~ b) t. 12 i 13. potrebno ie odabrati 3 nezavisne konture.. . 15. . a Rjesenje '. 1. 13=-0. 7 Osnove elektrotehnllte zblrka SI.11+14. Izracunate vriiednosti konturnih struia (uzimaiuci u obzir i predznak) uvrstavaiu se u opceniti izraz za struju u zajednickoj grani. '.. " I'b . c prlmjera 97 ..155b))..24 0. Buduci da je izbor potpuno slobodan. 1.0. 3kf2 a) 150 V Sada rnozemo izracunati struje u pojedinim granama. na prirnjer srnjer kazalike na satu. Drugi je nacin cisto formalno-maternaticki. 1 0.12-0. Zadana je mreza prikazana slikom struja odredite struje u svim granama. u Ilk ~ I. 1.

6 A. [er je E4 idealan naponski izvor bez unutarnjeg otpora.. I~ i I~ znace da one teku u suprotnim smjerovima.157.155c) nalazimo: •I'=I1=-20mA a I. r .4 A.4 A.= -0. J J a) . Negativni predznaci uz rezultate za stru]e I~.2 A Ib=-0. zato je smjer struje Ie prema gore) Id = 12= 10 mA (smjer zdesna nalijevo) III III "'I lj= 13=40 mA (smjer kazaljke na satu).@ II' (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+Rs+R7)=Es-E4-Ea 12' (Ra+R4+Rs+R7)=E6-E4-E3 .1. konturnih struja za konturu sa strujorn 12 sa s1..156. e) zadatak je neodreden.157.1 A 12=0.157. 81. daju konacnu sliku strujnih prilika u mrezi. Prema tome. sliku identienu onoj dobivenoj na prvi nacin. sto se. moglo i ocekivati.156.2A.=I2=IOmA I~=I2=IOmA I..=11-12=-30mA I. .2 A IIJ= 0..= 0.=I2-13=-30mA I~=I3=40mA.. Ako su za konturne struje II' 12 i 13sa s1. J - J - J . 1... imat ce .. 0. Korigirane struje I~k' I~k i I.. I~ i I... 1.4 A.2A 1tJ= 0.) t. tako da je potrebno provesti korekciju.. struje la i Ib bit ce: a) Ia= -0. 'sY .4 A. II' (Ra+R4)+I2• (Ra+R4+R6+R7)=Ea+E4-Es b) -II' d) (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+R6+R7)=Es-E4-Ea \. . 81.2 A IIJ= 0. . radiIi mi na jedan iIi na drugi nacin..5 A. 1. b) IIJ= -0.=-0.156. izracunati iznosi: II =0. R. i It bit ~e: od kazalike na satu) Ia=I1k=20 mA (smjer suprotan Ic=I2=IOmA Ie=I3-12=30 I/)= l1k+ 12=30 mA (smjer na gore) (smjer slijeva nadesno) mA (buduci da je 13>12' od Is odbijamo 12. 1..i.. nacin Na osnovi sl. e 1. 1.=IO mA Id=I~=IOmA Ie= I~k=30 rnA If=I. . 1.3 A i Ia= -0.k. uz korektno ucrtane I. naravno. u granama ce teci struje: Ia=I~k=20mA Ib=I~lc=30mA' Ic=I...=40mA u naznacenim 1. 2. c) Ia= d) 1. II/.. Iednadzba oblik: smjerovima. 7' J- - _J99 9S .

dvoini odnos. nakon prethodnog odabiranja i numeriranja cvorova. '1'·.-<pz -+. 100 1 1 J 1 1) (1 1) l' e.R7 R4 RI . nulti. Naponi Uab i Ucb sa s1. 1. d) Uab= -<PI' G21+<P2. . 2.159b)..f)\ z. . pa ce opet ukupan broj jednadzbi biti smanjen.R4 Rz.. < -. Ucb= Ucb= Ucb= 60V 60V 60V Gll-<pz' G1Z- ••• -'Pic' -'Pk G11c. uz izracunate iznose konturnih struja A (_ I . -<PI . vrativsi se na prvobitno zadanu rnrezu (ako je izvrsena pretvorba naponskih izvora u strujne). '+'Pn . II = 1 A i Iz= -1 A. napona i struje te otpora i vodljivosti postoji tzv. imat ce.159a). postavljamo sustav jednadzbi: ({II ... lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima. 2. Struje koje ulaze u taj evor uzimamo dogovorno s pozitivnim. n. a kod zadaaih vriiednosti elemenata mreze rezultat ce svojim predznakom potvrditi iii pobiti tu postavku. To nije neophodno. G22- . 'Pn.. . dobivamo mrezu prikazanu na sl. jednadzbe dobivaju svoj konacni. E2 -'cpa-=--!t--( -+---+--+-+.. n .. .R2 101 ..3. V. 1. Gnn=Inn. preporucuje se da se svi naponski izvori pretvore u strujne. jedan od njih odabiremo kao referentni. . n. 1. Gnl-'Pz . No krenimo redom.k - zbroj vodljivosti zbroj vodliivosti koje ulaze u k-ti cvor koje direktno povezuju j-ti i k-ti cvor.158.. c) Postavljamo sustav iednadzbi I Kirchhoffova zakona za cvorove 1. Rjeienje Pretvorivsi naponske izvore u strujne. jednadzbe napona cvorova imat ce analogan i standardiziran oblik. Nakon sredivanja... c) lz izracunatih potencijala. 2... Ucb=-60V Ucb=-60V..b=-100 c) Uab=-80V. ..158. Primjenom rnetode napona cvorova odredite struie kroz otpore R2. R4 i R~ iz rnreze sa sl. - S1.. a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove. a ostale oznacimo sa 1. vrijednosti: I. n. . Postavljanje sustava jednadzbi po metodi napona cvorova odvija se. (~)Uab= gdje su: 'Pic potencijal k-tog Cvora zbroj struja sto ih tjeraju strujni izvori u k-ti cvor..1. cime zapravo dobivamo napone izrnedu cvorova 1. standardizirani oblik: <Pl' a) Uab= 100 V. 70 V. a one koji izlaze iz niega s negativnim predznakom. . Glck G.. METODA NAPONA CVOROVA 1. . 2. d) Rjesavamo postavljeni sustav jednadzbi i nalazimo iznose 'PI' 'Pa. Prikladnom definicijom konturnih struja postignuto je da iednadzbe II Kircnhoffova zakona sadrze u sebi i jednadzbe 1 Kirchhoffova zakona.. za koju. . za potencijale pretpostavljamo da su pozitivne velicine.158. Gn2.i cvora 0 sa 'Po =0.j . -1'1 ~1O I ~.-. 1. 1. b) Ako se u mrezi nalaze strujni i naponski izvori... Metodom napona cvorova poetize se analogan rezultat. Gak- ••• -'Pn • Gln=Ill b) Uo. dakle za potencijale 'PI' 'P2' .159. Sustav jednadzbi koje cemo postaviti bit ce sustav za potencijale cvorova 1. U napisanim jednadzbama 1 zakona sadrzan je i II Kirchhoffov zakon.... +sp« ..3.. formalno gledano.R2 R7. Pisuci jednadzbe s opcim brojevirna.• . na nacin potpuno analogan metodi konturnih struja. -c-'Plr' Gnk. Gzn=I22 100 V. . 'Pn mjerene u odnosu na referentni cvor 0.. Kako izmedu cvora i petlie.Rl R6 . • -. '2. ali se time izbjegavaju zabune do koiih bi moglo doci pri postavljanju i rjesavanju jednadZbi i interpretaciji rezultata. ..

. . 1. 1. R3=80n.160.. Primienommetode sa s1.. a . b 103 - 102 .=600 V..r Ia5= ~5=!~0 .. 1u R. .. oj V napona cvorova odredite struje u svim granama mreze E. I" i 15 irnaju iznose: Struje kroz R2. 0) RJe§enJe SI. ~ . Zadano: El=E3=150 E2= 100 V.I £.. U mrezama sa zadanim elementima rezultati svojim predznacima pokazuju jesu li polariteti napona i smjerovi struja ispravno postavljeni.160b). R4 i R6 dobit cemo tako da se vratimo na prvotno zadanu rnrezu prikazanu na sl.. t bJ SI.. . (smjer nadolie). 1.160. 1. R4=100n. sadrzanih u izrazima za razlike pojedinih potencijala. u kojoj su umjesto otpora uvedene niihove vodljivosti.. na osnovi koje mozemo pisati: IR2 UR2 R2 CPC(CP2-E2) R2 (smjer slijeva nadesno ) b) 51..160a). 1. Rs=25 n. b Pretvaranjem naponskih izvora u strujne dobit cemo mrezu sa s1. .159. R7=200 a.159a). 1..:. . a.1.160." - IR4= UR4= CPI-CPS (smjer slijeva nadesno) R4 R4. 13.. Navedeni smjerovi struja proizlaze iz pretpostavljenih polariteta napona. I. R1=R8=50n R2=20n. struini izvori II' 12.

160c) uCinjeno uvodenjern korigiranih i crtkano oznaeenih struja t.. 1. 1.. Gll=G'23+Gl+GS+G4 G1Z=G21=G4 GI3=G31=GS G22=G~+G5+G6 G23=G3Z=GS+G6 G33=G7+GS+GS+G6 Uvrstavanjern zadanih vrijednosti i sredivanjem izraza dobivamo sustav [ednadzbi: 8 ' 'PI-I.161. G7=0.=(0-'P3) . --c) ).5 A (smjer od . 104 105 . '.g I I E2 2=---=E2 R2+R3 G4 Gs • D3=1 E3 13=-=E3. u odnosu na ever 0.OI Rl D2=[ ' G23 I " 8 -3 -12 8 -3 -12 8 -3 -12 -50 1350 -1800 -I 10 -7 --4 [ 20.Gs=I... bit ce: napona cvorova 1. ~:1. 1. cvorovi 1.1 ~ <. R4 E4 14=-=E4' Rs E5 15=-=E5 -7 -50 1350 =-53850 -1800 -4 -7 20. ..' G13=I2+13-11 . 1. 'P2+20.. <P3=-loo V.. 2 i 3 nalazit ce se..5 A (smjer od ° prema I) -'1'1' Ga1-'1'z' G3Z+'1'3' G33=-I4-15.. G1=2 A (smjer od 1 prema 0) lC=('PI-Ea-'P?)' G4=-2.5 - 26925 j.5 ~ jednadzbe Stika 1. iz koieg nalazimo potencijale '1'2 i '1'3 kao: Da '1'3=-' D gdje pojedine determinante D1= imaju ove vriiednosti: -1 I -50 1350 -1800 -7 10 -4 -7 =-26925 20.5· 'P3=-18oo. G8=2 A (smjer od 1 prema 3) 1.161 imat ce oolik: . G~3= 1. Prema tome.16Oc).5 A (smjer od 2 prema 1) Id. sto ie na s1.5 I . 1. Iednadzba napona cvora 3 sa s1. GI2-'P3. 'P2=+50 V Stru]e u poiedinim granama mreze sa sl. na ovim potenciialima: 'P1=-50V.5 I D=I -1 -7 10 I 538.· Na osnovi predznaka za struie Ie i Ig zakliucuierno da je potrebno izvrsid korekciju njihova pretpostavlienog smiera. -12· 'Pz-4 ' 'P3=-50 -3' 'Pl+10· 'P2-7' '1'3=1350 'P1-7. - -'1'1' GZ1+'Pz' G2Z-'P3' gdje su: G23=I4+1s-Ia Ia=(Ez-'P1) .~ E1 [1=-=E1. 2 i 3 imat ce oblik: 'Pl' Gll-'P2 .5 'G6=-1 U prema 3) h=('P3+E4-'P2) Ig=['Pa-('P3+Es)) A (smjer od 3 prema 2) A (smjer od 3 prema2). 'PI' h= ['P1-( -EJ] ...160a).=('Pl-'P3) . i Ig".160. c Re G6. koja je zbog preglednosti posebno skicirana na s1..

1.. svi izvori zajedno odreduju iznose struja u elementima mreze. Ako se cvorovi I.163. Ako se cvorovi I. Superpozicijom dobivenih parcijalnih struia. Prakticki.. a strujne i§kljueirno). Kad smo to obavili. jer se oni ponasaju kao piiSivnl elementi.!~ 1. . - 106 107 . a preostale odstranjuiemo. b) l]o=5mA. l. . 9'2= -10 V i 9'3= 30 V.. na potencijalima: 9'1= .. 2 i 3 sa sl. . Is=2 rnA Is=-2mA Is=-6rnA 15=-6rnA Is=2mA. struie mozemo naci i metodom superpozicije. nalaze. tako da trazenu struju 51. u odnosu na nulti cvor. 3 i 6 sa d.20 V. nalazimo stvarnu struju u promatranoj grani. 2.161. r "f R7 _r SI.. 1. 1. @110=5rnA. Ako.. No niihove unutarnie otpore "ostavljamo" u mrezi.. ovog iznosa: a) 110=5 rnA. u odnosu na nulti cvor. I tako redom za sve izvore.4..162. a sve ostale odstranirno (naponske izvore kratko spojirno.. TOkQ . 9'2=-lOV. te opet odredujemo struju. . 3 - 51. Nakon toga uzimamo drugi izvor. nalaze.162. 1. to znaci slijedece: da bismo odredili struju u promatrano] grani. 1. U linearnojmrezi " - nnlazimo J110ZC se upotrijebiti superpozicijom djelovanja pojedinih skupina.163. na potencijalima: 9'1=+20V. nairne.. onda cemo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora.163.162. Metoda superpozicije [edino u linearnim mrezama. .: .. odnosno Is.3. izracunamo struju.. jer nisu poznati svi e1ementi.~:. r 1. 9'3=+50V i 9'6=30V. e) 110=-1 rnA. METODA SUPERPOZICIJE s vecim brojem izvora. d) 110=1 rnA. napon izmedu tocaka a i b bit ce: a) Uab=13 V b) Uab=33 V (:!f)Uab=-27 d) Uab=27 V e) zadatak je nerjesiv. kroz otpore od 10 kQ i 5 kQ teci ce struje 110.. uzimajuci u obzir i njihove smjerove. uzmemo jedan od izvora. V .. 1..'prllvo opisana metoda moze se prosiriti i na skupine izvora.

R2+ Rl·R Rl+R .164. Rjesenje Na osnovi slika I. b. na osnovi sl.. b. Uz kratko spojeni izvor E2 struja 1'= '[ E1 Rl + Rz·R Rz+R R2·R 1 .. c) i d) nalazimo struje II' 12. U mrezi prikazanoj na s1. 1..= __ E_2__ . 1.165a). 1. 1.. 1.165.165. 13 i 14: 109 SI. pri ..164a) odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije.L 1.165.I64e) : 1.. Rz+R ' R: . 20f2 [ r L e) SI. c tOO>2 r 20n Rje8cnjc I' (81. l. U mrezi prikazanoj na s1. c. i . a..164. 1. e [ 108 o} -. 1.__!_ R q5A dok za 1" nalazimo.164b) je: c} I.. d.165a) odredite struju kroz otpor od 30 il. rnjenjujuci metodu superpozicije: d) r .. b)...1- • R1·R Rl+R 20Q tako da je stvarna struia kroz otpor R: 1=1'-1". 25n [ L 2AI f? R 20>2 r b) 0) b) c) 2Sn L r SI... a .

1. 1.-=_=_ . Ako u granu u kojoj se nalazi Rp ubacimo dva iednaka. Time je ET odreden i po iznosu. Iz ovoga odmah zakliucujemo da struju u nekoj grani mreze mozemo odrediti tako da preostaIi dio nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor ET i RT prikliucimo promatranu granu. THEvENINOV TEOREM tako da kroz otpor od 30 n tece struja: 1=/1+/2-/3+/4=1. 14= 25 20+30+50+25 1. Napon izmedu stezaljki a i b idealnog strujnog izvora sa s1. iznosi: a) p= 12 W b) P= 1200W - .167.168.r "'" . Naponi U mogu biti bilo - 1.5 u smieru zdesna nalijevo.2A J SI. bilo koji dio aktivne linearne mreze..168.169. izracunat rnetodom superpozicije.166. tj.ojene naponske izvore i iskljucene strujne (ostavliajuci pri tome u mrezi"njihove· unutarnje otpore) izracuna. potpuno su odredeni elementima dijela mreze koii nadomiestamo.1 A . _!_~0. lkQ i smA J - "'" J J 1.5. Snaga na otporu od 1 kn sa s1.8A 75 1 a) U(lb=O b) Uab=lO V c) Uab=-50V d) Uab=75 V _/ 50+30+20 0..168. 1.3. 100+ 100·75 100+75 13=0.····-mo·m izmierimo ukupni otpor izmedu toeaka a i b nadomiestenog dijela mreze kada na njih nije nista prikliuceno izvana. Obratno.166.169a). 1. 81. j j ~ 1 1 I I Prema Theveninovu teoremu.nacin odreduju elementi Theveninova izvora .. sa s1.. Struja I. idealna i suprotno usmjerena naponska izvora U. 110 1/ i j 111 . promotrimo slike 1. Preostaje jos da kaZemo na koji se . i to kako po iznosu. lkQ Rjdenje Da bismo dokazali ispravnost Thevenincva teorema. jer je naponski izvor idealan. 1.bab=85 V. -=O. Theveninov otpor RT odredujemo tako da uz kratko ~.:.167.5. dakle mreze u kojoj se naIaze i izvori elektricne energije. ima vrijednost: . "plus"-pol nadomjesnog izvora ET bit ce okrenut prema tocki a.I. izracunata metodom superpozicije. sto znaci da je tocka a "pozitivnija" od tocke b. to je upravo napon ET• Ako Uabo ispadne pozitivan. izvorom s unutarnjim naponom i otporom.. d) 1=25rnA ~ + e) zadatak nije rjesiv._j" 150 12 =----:-:=-. 1.. b) 1=15 rnA c) 1=20 lIlA . izracunata metodom superpozicije.. . Primjenom metode superpozicije dokazite ispravnost Theveninova teorema kod linearnih mreza istosmjerne struie.. . iznosi: a) 1=5 rnA \ ! 'I A . 1.166. struja Ip ostat ce nepromiienjena.6 A 100+75 75 . 25·(50+30+20) 25+50+30+20 0. 20V . (Napominierno da se napon Uabo razlikuie od napona Uab izmedu tocaka a i b zatvorene mrezel) Taj napon.. 11=2· 1 _1_+_1_+_!__ 100 100 75 100·75 . moze se nadomjestiti s obzirom na dvije stezaIjke (a i b) realnim naponskim izvorom.. . i po polaritetu. Nadomiesni Theveninov napon ET odredujemo tako da izracunamo iii izmjerimo napon Uabo na otvorenim stezaljkama a-b linearne mreze.f))p= 144 mW d) p= 144 W e) P= 12mW. Slika 1. b) i c). ~).167. si. oznaceni sa ET i RT (Theveninov napon i otpor).)minus"-pol ET bit ce okrenut prema toeki a.Time se dobiva jednostavan strujni krug u kojem nije tesko naci trazenu struju uz poznate ET i RT. Unutarnji napon i otpor..169a) predocava shematski zadanu mrezu u kojoj je potrebno odrediti nepoznatu struju Ip kroz otpor potrosaca Rp. ako je Uabo negativan (tocka a "negativnija" od tocke b) . tako i po polaritetu (ET).

prema tome: Uabo a stvarna struja Ip: Aktiyna ttoeorno mreio b c) :0 ~ R. Buduci da je struja Ip ostala nepromijenjena. odabrat cemo onu vriiednost koja nam najvise odgovara. _ . E2=10 V.. pod uvietom da su jednaki po iznosu. Na osnovi svega ~to ie receno 0 smislu Ep i Rp. Kako radirno s opcim brojevima. nazovimo je "pasivnom Iinearnom mrezom". U mrezi prikazanoj na s1. Tu kombinaciju cemo uvijek moci izraziti nekim ekvivaIentnim otporom. mreze rvore sada neku kombinaciju otpora. Promotrirno sada malo poblize s1. S izuzetkom otpornika R" nadomjestit cemo Theveninovim izvorom. . . Da bismo nasli Ep i Rp. Na ta] smo nacin prvotno zadanu mrezu sa s1. 8 Osnove elcktrotehnlke zb1rka prtmjera 1I3 . 1.1. b) djeluju izvori skupine B: U ovom slucaiu "aktivna linearna mreza" prelazi u "pasivnu linearnu mrezu".. 1.. Struja I. jer se neki nalaze i u diielu oznacenom kao "aktivna lineama mreza".169a). 1. To stanje prikazano je na s1.170. Opcenito govoreci. a) djeluju izvori skupine A: Ova situacija prikazana je na s1. R1=R2=10n R3=R. mi sve izvore iz mreze sa s1.16ge). 1.169f). Zadano: I1=I2=100mA E1=25 V. nazovimo ga Rp. £3=11 V . Dva ucrtana izvora Uabo nisu [edini izvori. koja je preko stezaljki a i b prikljucena na Uabo i R1!' kao Sto je to pokazano na s1. To je napon UabO' napon koji se javlja izmedu toeaka a i b kada na njih nije nista prikliuceno.169c) vrijedit ce i za sluca] 1.170a) odredite struju kroz otpor R7 primjenom Theveninova teorerna. Skupinu B sacinjavat ce.169. 169a) preuredili u mrezu sa sl. trebala bi. A i B. Ostavljeni unutarnji otpor zaiedno s otporima 112 - - a) Sl. 1. a f Rjeiienje I \ Citavu mrezu. 1. Primijenirno sada metodu superpozicije. b. 1. _ __ b eo) SI. samo desni izvor Uabo. dakle.169c). U skupini A neka se nadu svi izvori iz "aktivne linearne mreze" i Iijevi izvor Uabo. 1. dobit cemo: Rp+Rp . 1.. . a._ a PosiYne uneor nc mrrio Rp -.. e. U konkremo zadanoj mrezi ti bi izvori bili poznati. lako zakljucujemo da smo potvrdili ispravnost prethodno formuliranog Theveninova teorema.=30n R6=40n. f :W· a f) d) Mreza u kojoj bi kroz Rp tekla izracunata struja Ip.- kakvi. tmeomo mreio mrela b 0) b) :0 +1 - u I---I - J • R.169c) mozemo podijeliti u dvije skupine. prema tome. c. izgledati kao sro je to pokazano na s1. a zatim skupine B. l.170. Aktivna lin~orna mreto Uabo Rp Rp+Rp Uvedemo Ii umiesto Uabo oznaku Ep. pretpostavliamo da je UabO>O.=0. jer su iz nje iskljuceni svi izvori. bit ce. 169b). i to tako da prvo djeluju izvori skupine A.. lako zakljucujemo da je struja 1. kao i na osnovi izraza za struiu Ip.a Akrjy{lo Aktiv(la tineoma o Rp '-- . II.169c). prekinimo granu u kojoj se naIazi R7 na mjestima a i b. rezultati dobiveni na osnovi sl..l69d).. Umjesto da stavimo proizvoljan iznos napona U. 1. Bucuci da smo za vriiednost napona U odabrali upravo Uabo.

171.170d) nalazimo struju kroz otpor R7: r RJ I!.. E2=15V. R. .. Koliki mora biti otpor Rz iz mreze sa s1. J "'._ .. \. maksimum snage dobit cemo uz uvjet da je Rz=Rp. tocke 2 i 3 bi se. ) J . 1. pa kroz R6 ne bi tekla struja. Uvrstavanjem zadanih vrijednosti nalazimo: 890 ET=Uabo=V.. 1..171a) da bi se na njemu razvila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? Zadano: E1=80V. Pogledajmo prvo koliki je Rp. a to opet navodi na zakljuCak da R6 ne utjece na ukupni otpor izmedu toeaka a i b.'. ilR. Rz iz mreze i nademo Ii nadomjesni Theveninov izvor. E4=150V /1=12=2 A R1=R2=40a R3=20 III ~C~ b) Rs R. . 1..=60 a.. uz doveden napon na a i b. No da bismo mogli naci i iznos te snage. I '. dobit cemo s1.--- oj -..170c). a "" Otpor RT nalazimo na osnovi s1. b.171./ =. I Rjesenje SI. a.l7lc). 1. dakle. kad su oni jednaki. _y_ =. Istu mrezu otpora dobili bismo i kratkim spaianiem naponskih izvora i iskljuCivanjem strujnih sa 81. Izvadimo Ii. 1. R4-12' R. a. koja predstavlja mosni spoj otpora. Ako je most u ravnotefi.. 1.170b). 1.. u kojoj su kratko spojeni naponski izvori sa s1. pa zatim na njega ponovno prikljucimo Rz.. RT+R7 koja tece u smjeru od a prema b.. R.i. I' 1/1.170a). Ako je tako.'\) . ~ . d 13-"'. potrebno je odrediti i Ep..Na osnovi nadomiesne sheme sa s1.170b).171b) otpor Rz odstranjen je iz mreze.+E3+1· ~ (zbog prekida izmedu tocaka 'iz i b kroz R3 ne tec~ struja) gdje je: . . R5=10 »: '-\. Otpor RT bit ce. R6=30 I. 1. R7=90 a. 1. Na s1. . To znaCi da ukupna struja koja bi usia na mjestu a i izasla na b ne hi ovisila 0 R6. 115 _" -.J' Do prilagodenja otpora potrosaca na unutarnji otpor izvora dolazi.-:J J "" Pretvorivsi strujne izvore u naponske. f2. ~. -: '\~.170. dobit cemo mrezu prikazanu na s1. R. R2+Rl+Rs+R6+R4' sto nakon uvrstavania i sredivanja daje: . 1.6'. dakle: R =R3+ (R2+Rl+Rs) (R6+R4) T .. -. E3=10V.. - 114 115 . Ako kratko spojimo naponske izvore i iskljuCimo strujne te dobivenu kombinaciju preglednije nacrtamo. c.:- . a. 890 =01 A 8900 ' . onda R6 mozemo 8· .._ .'. iz koje proizlazi: ET=Uabo=-E2+0· &+1. ._+ U z t: :" ("-! . nalazile na istom potenciialu. kao sto je poznato. J "" d) c) SI. 1.

Da bismo odredili napon Ur. R. Uvrstavaniem zadanih vrijednosti nalazimo: 90 . izracunat cemo. 116 .. 1. gdje je: ET=(~:. 60 Buduci da je most u ravnotezi. . Tako dobivamo jednostavan strujni krug prikazan na sl.. b. a odatle onda i Ua». mozemo pisati: RT=Rab= (R7+R4) (R125+R3). b) Kad most ne bi bio u ravnotezi. i iskljuciti iz rnreze sa s1. d. 171b).171. 1. Prema tome. Za ET i R'x nalazimo: .. 1. morali bismo provesti transfiguraciju jednog od njegovih trokuta u zvijezdu i onda naci RT . • • • e 2 ~ o . u kojem lako odredujemo potencijale tocaka 1. a elemente mreze izmedu Cvorova 1 i 0 te 2 i 3 zamijenimo Theveninovim izvorima (E~. 1...). R. morat cemo naci potencijale tocaka a i b.. e c) SI. . b . R.' i E. 20=30 . Numeriramo li cvorove 0. RZ=20 fl. 1. prvo treba pogledati da Ii je zadovoljen uvjer: Pri trazenju ET krenut cemo opet od sl. naibrze cemo doci do rezultata ako 12 i R7 pretvorimo u jedan ekvivalentan naponski izvor. R7+R4+R12s+R3 sto nakon uvrstavanja i sredivanja daje: RT=-.-:. .~(. 150 4 . 2 i 3 kao ?lto je to ucinjeno na slici..171b).II)' R1+R2 :ll~~:=O 117 R~= Rl . 3 d) G R.171c) da bismo pojednostavnili raeunanje RT. I. Vrativsi se ponovno na originalnu rnrezu sa sl. I. r o e) SI.. 1. e • .171. 2 i 3 u odnosu 11areferentnu tocku O..171d). na osnovi poznatih Cf'2 i Cf'3' potencijal tocke b.

...
dok su E:;' i R'T: Rp=d) Ep=E', 2400. 11 e) Ep=--E, 3 2

R
2 R 2
R

a

b

..
....
R

R;'

(Ra+R4)

Rp=-

. R6 R4+R6 Ra+

Struja I (slika 1.171d) bit ce, dakle: 1= 12R7-E;_ lA, R7 + R;' + R5 + R:;..
U

3 Rp=-R. 4

+E

t

E

+

R

....

St. 1.112.

..
....

pa su potencijali tocaka 1, 2, 3 i a

odnosu na tocku 0:

'Pl=I· R;'=20 V 'P2='Pl+I' }?7-12 R7=-70 'Pa=-I ·R5=-10 V V

1.173. Nadomjesni Theveninov 3 a) RT=-R 2 ,.RRT=2R c) iRp=R

otpor za mrezu sa s1. 1.173. iznosi: R

..
R

'Pa='PI-E2=5 V. Potencijal tocke b bit ce, na osnovi sl, 1.171b): 'Pb='Pa+Ea+I'. Ra, gdje je: I' 'P2+E4-('Pa+Ea). Ra+R4

i

\:j

2 d) _RT=3R e) RT=3R.
R

...
...

..
....

.....

Uvrstavanjem zadanih vrijednosti dobivamo: tako da je: 'Pb=20 V, ET=Uabo='Pa-'Pb=-15 V.
St. 1.113.

Polazeci od nadomiesnog spoja prikazanog na sl. 1.171c) kojim je nadomiestena mreza sa s1. 1.171a) i uzimajuci u obzir Cinjenicu da je R",=RT, odredujemo maksimalnu snagu: Pm=--= 4RT 1.172. Elementi nadomiesnog s1. 1.172. imaju vrijednosti ;

...
....

E~

1,5 W. izvora ET= Uabo RT za mrezu sa RT=R 2
4

...
7

1.174. Nadomjesni

Theveninov

otpor za mrezu sa s1. 1.174. iznosi: a) Rp=-R 5 b) RT=4R ,-,,",:\ 3 IC)IRT=-R
.~!

Theveninova

Rt=2_R lIS

2

....
119

R

2R

b

SI. 1.174.

)
SI. 1.175. a, b

b)

1.3.6. NORTONOV

TEOREM

Rjesenje Nadomiestlvsi strujne izvore naponskima i kratko spojivsi tocke a i b, dobivamo mrezu prikazanu na s1. 1.175b), u kojoj odreduierno struju I» = IN, Zbog kratko spojenih tocakae i b bit ce: Ik= gdje su: l'
4Gc ·i·.~r;__

~

-

Po Theveninovu teoremu, neku Iinearnu mrezu ili neki njezin dio moguce je nadomjestiti, s obzirorn na dvije stezaljke, ekvivalentnim naponskim izvorom. Kako se pak svaki realni naponski izvor moze zamijeniti strujnim, jasno je da je tu istu konfiguraciju moguce prikazati i strujnim izvorom, 0 cemu zapravo govori Nortonov teorem. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora IN i RN (Nortonova struja i Nortonov otpor) mogu se odrediti posredno preko ET i RT, a mogu i neposredno, koristeci se odnosima koji vladaju izmedu naponskog i strujnog izvora. Iz tih odnosa slijedi da je RN=RT, pa se, prema tome, ovai otpor odreduie onako kako je opisano u prethodnim primjerima. Struju IN mozemo izracunati tako da kratko spojimo stezaljke a i b mreze koju zelimo nadomjestiti po Nortonu te da odredimo struju kratkog spoja na tom mjestu. Ova struja, struja It, bit ce jednaka Nortonovoj struji IN. Ako ona kroz kratkospojnu granu tece od a prema b, strelica od IN bit ce u nadomjesnom izvoru okrenuta prema tocki a, odnosno prema tocki b, ako joj ie smjer suprotan. .,

1'+ I",
I ':".

:>

12, R2+E1 R2+Rs+R3

; s:

,IJ

It__

1"=, E2+I1• R1• R4+RI

Nakon uvrstavanja zadanih vrijednosti nalazimo: !t=IN=lO

rnA (smjer od

a prema b).

Ispravnost ovog zakliucivanja mozemo potvrditi kratkim spajanjem stezaliki a .... i b Theveninova izvora kojim je nadomiestena ista mreza, U tom slucaju poteci , . ET .. . ce struja I k=-= I N,sa smierom 0 dre deni emm po lari arrtetorn izvora ET. RT . .... 1.175. Prirnienom Nortonova tcorerna odredite struju kroz otpor R6 iz rnreze sa 81. I. 175a) ako je zadano:

Prekidanjern mreze sa s1. 1.175a) na rnjestima a i b i iskljueivanjem strujnih, odnosno kratkirn spajanjem naponskih, izvora dobivamo kombinaciiu otpora prikazanu .na s1. 1.175c), iz koje odredujemo RN:

_,

o

J20

Rl=R3=3

kn
R4=1 kO, R~=5kn, R6=7kn.
51. 1.175 Co d

d)

R2=4kn,

121

snog spoja sa s1. l.175d):

Struju kroz otpor Re iz prvotno zadane mrezeizracunat

cemo na osnovi nadomje-

R;den;e

....i

Prekinerno li mrezu sa sl. 1.176a) na mjestima a i b i kratko spojimo sve naponske ' izvore, otpor RN odredit cemo preko: . ~ RN=RT J?1·R2 RI +J?2

+J?3+ R4·R6 =150n.
R4+R6

:::J

Njezin je smjer od a prema b. 1.176. U mrezi prikazanoj na slid 1.176a) izracunaite struju kroz granu u kojoj se nalaze R5 i E5 primjenom Nortonova teorema. Zadano:E1=120V, R1 =400 Ra=20 E"z=E4=60V, Ea=18V, 100 n Es=40V

Struju IN mogli bismo naci tako da kratko spojimo tocke a i b iz mreze sa sl. I.l76a) ~ i zatim metodom konturnih struja odredimo struju u srednjoj petlji, To bi nas .:J upucivalo na sustav od 3 [ednadzbe sa 3 nepoznanice. Pretvorimo li naponske izvore u struine, te uz kratko spojene toeke a i b metodom . napona cvorova izracunamo stru]e kroz grane sa E1 i R1, odnosno E2 i R2, moci " cemo naci i struju Ik na osnovi I Kirchhoffova zakona, U ovom slucaiu dobit cemo J sustav od 2 jednadZbe sa 2 nepoznanice, ali cemo zato morati obaviti jo§ i dodatne racune oko pretvaranja naponskih izvora u strujne i konaenog odredivanja struje Ie. Ilustraciie radi, izracunaimo Ik na oba nacina. ..

n, R2=R4=Re= n, Rs=50 n.

.::J'

=r:
R,

1. nacin

1,1
E,
+

I,

!

I,

r
2

f~

Na osnovi s1. I.l76b) proiziazi sustav [ednadzbi kontumih 11,(RI+R2)-Ik' -11, R2+I;t· R2-Ia· 0=-E1+E2 R6=-Ez-Ea (R2+R6+RJ-Ia·

struja:

..

..
..

::J

~
a)

-11, O-h . R6+Ia . (R4+R6)=E4, iz kojeg nakon uvrstenia zadanih vrijednosti dobivamo trazenu struju: Ik=-O,4A, sto znaci da ona ne tece od a prema b, nego od b prema a. 2. nacin

dJ
b

..:J
.J'

a

+«:
R, R.

e,
~E,

e.

~
+

R.

..
2:

~
b)

Polazeci od mreze sa sl. 1.176c), postavljamo [ednadzbe napona cvorova 1
eJ

.:J •

<PI _!_+_!_+_!_)-<P2_!_= (
R1 R2

Ra

Ra
1)

EI + E2 _ E3
RI
R2

Ra

-CPI J?s +<p2 Ra + R4. + R6 = Rs +R4'
odakle proiziazi: IT'1=40V. Struje Ia i Ib u mrezi sa 51. 1.176b), skicirano] na 51. 1.I76d), bit ce:
O-(tjll-E!)

1

(I

1

E3

E4

.:J"

-

_.:r

t;

1!

'··
122

RI

0,2 A (smier na dolje) 0,2 A (smier na dolie)

-

81.1.176. a, b, e, d, e, f

Ib

O-(CPI-Ea)
R2

..
....,j

...:r

123

.. RN= 120 d) IN=0. 2 i 4 [ Da bismo jos [ednom kontrolirali ispravnost rezultata.4 9'2-E. po I Kirchhoffovu zakonu primijenjenom na Cvor 0. Elementl Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema s1. Odredivsi prethodno iznos: 9'2=50 V.179. Posto smo izracunali Ik=IN i RN.+IN·RN R5+RN 0. a) 124 a) IN=oo (strelica prema a). RN=oo.178.-0 c) IN=3__ (strelica prema a). 6R [ d) IN=!i_ 6R (strelica prema b). E . c) IN=2 A (strelica prema a). lzraeunajmo struju Ik preko t.5 A (strelica prerna b). nalazimo analogriim postupkom struje Ie i Ia: 9'2-0 Ic=-.1 A (smjer na dolje). i to na mjestu spoia s. a) IN =0.177.176f). RN=24 t . SI. 1.. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema sl. RN= 100 kO SI. e) IN=!i_ (strelica prema a).. 1. dobivamo [ednostavan struini krug sa s1.179 irnaju . . RN=OO IN=!!_ 4R (strelica prema a). 4R .176d).5 Rs Ia tako da je opet: h=Ic+ld=0.. 1. r--------<>0 A (smjer od b prema a). Pretvorivsi Nortonov izvor.5 A (smjer od b prema a).5 A (strelica prema a). 1. koju cemo oznaciti sa 15. RN=12 e) IN=2 A (strelica prema a). u naponski.l. na koji su prikljuceni R6 i E6 (s1. c) IN= 1 A (strelica prema a).176e). . RN=O b) IN= 1 A (strelica prema a). imaju vrijednosti : 24Q fA 1 SI. 1. Elementi Nortonova nadomjesnogizvora vrijednosti : za mrezu prema s1..Struja Ik bit ce. mozemo pristupiti odredivanju stru]e kroz R" i E5. RN= 124 b) IN=2A (strelica prema b).177. 1.1. RN=12 R.. i i.17S. e) IN= 1 A (strelica prema b). . (s1. i R 2: b) IN=(strelica prema b).. 125 . 1. -=0.177. odakle proizlazi: Ir. 1. A (smjer na gore) -0..4 A (smjer od b prema a). 4R Ik=Ia+lb=0.179.1.1..178. imaju vrijednosti: .Er. n n n n. RN=-R 3 4 RN=-R 3 4 RN=3~ 3/ RN7=-R.

7. uz zadane elemente: ~1=Re=2 kU.180. G2.. 1. Struje u pojedinim granama mreze sa s1. G1 t. Uz izraeunati Ue» i poznate elemente mreze moze se naci struja u bilo kojoj njezinoj grani. izracuna vee izvedenom relacijom: a b J c) Ual> ------=n- '1=1 L Et·Gt t=1 n si. J. jednadzba (sada ce se raditi samo 0 jednom cvoru) napona cvora a glasit ce: 126 1. Obica] je da se u tom slucaiu napon izmedu cvorova.181. t. posebno skicirane zbog pregledno-ss. odnosno. ••• . a Gp vodljivost omskog potrosaca spojenog izmedu a i b. I 80b). 180a) izvedite Millmanov teorem i na osnovi njega napisite izraze za struje u pojedinim granama. sti na sl.180a).Ual» . J. (-Ez-Ual»' Gz §1 R. odnosno s negativnim ako irn je polaritet suprotan.5 kU. imat ce iznose: t. c -. 1. 1. Primjenom metode napona Cvora na mrezu sa slike I. 1. Gp+ L at gdje su E1. Gp=O).180. . Naponi Et uzimaju se s pozitivnim predznakom ako im je . 127 ---.5 kU. R4=Rs=5 I E) = 10 V. napisanoj s opcim brojevima. I. R2=1. Prema tome: - - Ual> _ _J J i uz spomenutu konvenciju 0 predznaku Ei. .181.180. E2. uvodeci vodljivosti: El·GI-Ez·Gz+Ea·Ga GI+G2+GS+Gp sto je ujedno jednako naponu Ual>.l80c). Gn vodljivosti s njima u seriju spojenih otpora. J. kao specija1an sluea] metode napona cvore. Ga bJ Sl.. oznacimo ih kao a i b.Ra=O. I. ••• . Ea=5 V. En naponi u pojedinim granama. kU Rje§enje Pretvorivsi naponske izvore u struine. U relaciji za Ues. R. MILLMANOV TEOREM MiUmanov teorem.J 1. a. dobivamo mrezu sa sl. omogucuie odredivanje napona izmedu dvaju cvorova u kojima se sastaje n para1elno spojenih grana s naponskim izvorima i otporima. a} (EI-Ual» R] -Ez-Ual> R2 Ea-Ual> Ra (EI .zbog g:>l>=~0. . 1. G1. Primjenom Millmanova teorema izracunaite struje u svim granama mrez] sa sl. (Ako petrosae nije prikliucen.+ "-pol okrenut prema tocki a. Uz referentni evor b (rpl>=O). Ez=50 V. (Ea.Ual» . \ J' . pretpostavlja se da je potencijal cvora a visi od potencijala cvora b.3. b Ual> Id=--=Ual>' Rp Gp.

1 A 12=+0. b SI.1 A 9 Osnove elektrotehnike zbirka SI. Ib Uab-(-EJ Rl E2-U"b +10mA +20mA 1. 1. 1. Uab sto nakon uvrstavanja daje: Uab=+IOV. r . [ [ [ [ L r: . d) 11=-0. a r 1.1.184 primjera r 129 .1. imat ce iznose: a) 11=+-A.. napon Uab bit ce: c) II = +3.. -L r e) 11=+0. dobiven Millmanovim 1.182. imat ce oblik: a) Uab E2• G2 G2+G4 R23 Ic=-=+2mA Uab E..33 rnA.. ispravnost pretpostavljenih smjeR.184. - Tza mrezu na s1. e) I1=+10mA. Struje II i 12 sa sl.184. imat ce iznose: a) I1=+10mA.6A.a h) Il=+O. Struie u granama imatce iznose: .. Struje II i 12sa s1.El' (h b) I1=-IOmA.182.· G2 b) TT uab=---=E2 Gz c) Uab R4 Id Uab-( -EJ R6 +3 rnA II+E2' G2~/2 G1+G2+Ga+G4 Uab le=-=+5mA.. 1.182~ Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= +50 V. 12=+0. 1. [ -I.33 mA. Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= -10 V.181. 6 128 1 12=+0.183.5 A. [ r I -I. Izraz za napon Uab. i b SI. Rje§enje Uz R2 i R3.183.5 A.5 A 12=-0.5 A. SI. c) 11=-0. nadomiestene ekvivalentnim otporom R23=R2+Ra. t.183. 1. I2=+IOmA I2=-IOmA I2=+IOmA I2=-lOmA 12=-IOmA.1 A 12=+0.E3' Gs d) II = -3.1 A. + E2' G23. Rs Pozitivni predznaci uz sve rezultate potvrduju rova. Gl+G23+G4+GS+G6 ' Tteoremom.

. QSkQ 12kQ 1. .187.• zakona odredite: \ a) snagu na otporu od 120..185. I v.186. uz zadatke je najcesce postavljen i zahtiev glede nacina kojim treba doci do rezultata. ZADACI U ovom poglavlju Citate1j ce naci 70 zadataka iz Iinearnih elektricnih rnreza. 80Q - 1. Da bi se osiguralo potrebno uvjezbavanie svih opisanih metoda riesavania. a) napone izvora El i Ez oznacenog polariteta.186.. 1. ~4 . . 1.8.187.18S.188. koja nastupa zatvaranjem sklopke S.0 u mresi prema s1.. Preporucu]e se Citatelju da ih nakon prve prorade rijesi i drugim metodarna. Direktnom prema s1. b) napon izmedu tocaka a i b. 1.1.J . Direktnom primjenom primjenom Kirchhoffovih Kirchhoffovih zakona odredite struju lk u mrezi ": . 1.1.189. 130 i . 1. mjere: lA=6A - s b) promjenu pokazivanja instrumenata. Odredite:.1..1. Uz otvorenu sIdopku S sa sl. Rezultat kontrolirajte Millmanovim teoremom. 1. J SI. struja lima iznos od 30 rna i tece u naznacenom smieru. idealni instrumenti i Uv=O V. 'OOQ - - r- - 81. 'kQ - . 13 i 14 sa s1.3. SI. Ako u mrezi prikazanoj slikom 1.189. odredite vrijednost otpora R~ direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona..189. Cime mu se fond raspolozivih zadataka bitno prosiruie. 1~18S.188.Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje Ii' 12.188.

1. 1.190.196. 1. Primjenjujuci rnetodu konturnih struja.190. Promjena napona I1U=Uz-U1jednakaje: a) I1U=E SI. napon sto ga mieri voltmetar ce: a) ostati nepromijenjen . . 1. .190...prema 81. 2 1. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite napon izmedu tocaka a i b sa sl.193.191. JOQ 20Q 16Q 16Q SI..1.193... 133 .I· R d) I1U=E+l..193. PrimjenjujuCi metodu konturnih struja. ~ '" SI..196. odredite napone izmedu tocaka a i b. .. b i c te d i b u rnrezi prema s1.194. -SI. 1..195...192. SI. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struju kroz izvor od 60 V i otpornik od IO n sa sl.1.195. .195.. Ako dode do prekida vodica na mjestu a-a. . 1..191.l. 1.1. vladao je na-struinom izvoru prije prekida voda napon U1 a posliie prekida napon Ua.191. l I \ 1. 1. b) I1U=-2E c) I1U=E.. U mrezi sa s1.. u mrezi prema sl.192. odredite napone izmedu tocaka a i b.193 • 1. 1. R l·R 2 1.192 . ® porasti na dvostruki iznos c) porasti na cetverostruki iznos d) pasti na polovicu prvotnog iznosa 132 'I 51. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje II i 12 u mreii e) pasti na cetvrtinu prvotnog iznosa f) stalno biti jednak nuli. a i c te aid u rnrezi prema sl. e) I1U=~.l. 1. .196. 1.

.. t . 1. 1. SI. za· struju Ig Nortonovim teoremom. 5Q SL 1. 30Q -.. "" R.. bio minimalan? 1. U Wheatstoneovu mostu. struja odredite napon izmedu tocaka a i b . 1. za 24 sata.203. sto ga mieri voltmetar V unutarnjeg otpora R" ~ R.-.197. E=6 V. ako je zadano: . 135 . Primjenorn metode konturnih struja odredite napone izmedu tocaka a i c. .197.. .198.. .201..202. R4=128n I.200. . R=1O n. n.. R3=60n.198.. 1.199. metode konturnih struja odredite snagu na otporu R=50 n 1. 1..198.. R-R. Klizna zica· ukupnog otpora R nalazi se u mrefi prikazanoj slikom 1. SI.201.. R1=loon... odredite struie u pojedinim granama..202..1..l.201...1. Primjenom 134 u mrefi prema sI...I99. 1. I. E=1O V. r--"---. Rp=20 Provjerite rezultat R:a=120n.. Rg=40 n.. 202. I + - SI. 1. SI. prikazanorn na slid 1. Izracunaite iznos otkIona kazalike idealnog vatmetra primjenjujuCi metodu konturnih struja na mrezu sa sl. 1. R 10Q R :0 a R 110 V . Primienom metode konturnih struia odredite koliko se topline razvije na otporu od 60 0 sa sl.200...197.. 1. Primienom metode konturnih u mrezi prema s1.200.203. a i b te d i a ako je u mrezi prema sl. Ko1iki mora biti odnos R: RI& da bi napon Vall..

- . 1. Koristeci se metodom konturnih struja.. . R3=20 O. 1. 81. 2A SI.205 •. Ra=R5=40 0. l20mS 20mS 80mS 1. 137 . 70Q JOQ 50Q 40mA SI. odredite struju kroz izvor od 30 V u mrezi prema s1. 1. 130mA 1. . . Primjenom metode napona cvorova izracunajte struje 11 i 12 sa s1. . I2=2 A 0.204.207. R1=R4=10 136 Ea=80V.204. IOmS 40mS SI. .. Izracunajte snagu strujnog . o 1.. • 1.l.l..206..205. ako je zadano: E1=I00V. 1..207. SI. 1.206.l.. koristeci se pri tome metodom napona evorova.203.205. Primienom metode napona cvora odredite struiu kroz izvor E1 sa sl.207.204.l.izvora od 2 A sa sl... E3=200V h=40 A.206.

napona prcrna sl.1. t. ..5A... -.. ioooi R5=5 D. + ... R7=R10=4 D. 1 50mA .... E3=30V.. te..... 5kQ ....6 0. - SI. Ig=I. cvorova... ako je zadano: G1=0.c i b u mrezi prerna s1..208. petu.. izracunajte struje II' 12 i Ia u rnrezi .. osmu i Gs '- E10=I2V.=G7=25 rnS 11=1 A 12=2.211. "" " .5 A Is=3A .. E6=14V i 1.- R2=R6=Rg=Ru=2D. l. E. Koristeci se metodom. 1... V mrezi prikazanoj na slid 1.. .. .5 A. .. 1.. ako je zadano: E1=10V.1 S G2=G. Eu=7V Rs=R4=10n. .. n. Es=6V.210. [edanaestu granu (redni broj grane jednak je indeksu njezinih elemenata). nalaze idealni strujni izvori od 0.209.. SI.208. odredite napon izmedu toCaka a i b te c i d.209. . Zadatak rijesite rnetodorn napona cvorova.. 1..210• "" 6s=50mS G5=G6=G8=20 138 mS. Ako se u mrezi prikazanoj slikom 1. . . ... --. 7riiA""' SI. Prirnjenorn rnetode napona Cvorova odredite napone izrnedu toeaka a i b. E7=10V..209. 1.211. ..l.=20V.odredite struje kroz prvu..208.: . ..8 A i 0.210.. R1=I Es=8V.

..214. SI.. ""I ~mS SI.. 1..214. O.... Primjenom metode napona Cvorova izracunaite napon na stezaljkarna strujnog izvora od 4 A iz mreze prema sl. 1. 1. da hi kroz vodliivost 0=0.. 1. ..213. i- napona Cvorova.212- SI.. 1.215. 1.213. .tekla struia od 3 rnA u smjeru slijeva nadesno? Zadatak riiesite metodom O.. . !l!5A ~ ¥4 SI. I .. 1...l. 1. .1 SI.212. 1... . . 1. Koliki mora hid iznos strujnog izvora Ix sa sl.Z11.. . Primjenom rnetode napona evorova odredite a i b u rnrezi prema sl.'0. 140 141 . Primjenom metode superpozicije u mrezi prema sl.212..215. 1. ISA 1.213.. 100f{ ..5mS - . izracunaite snagu na otporu R = 18 Q . '2 L 1..215.214.. razliku potencijala tocaka 4A __...5 mS. - 13A SmS lmS ... .6A t -=:0..

. Metodom prema s1.. izracunajte a i b (s1. s obzirom na toeke a b. na1aze se Idealni naponski izvori El i E2• Uz zadane: Bt=E2=12 Rl=R2=Ra=2 ill ..216. E2=10V. .. E1=lOO V.217.1. Ea=60 V. odredite strujukroz IOQ otpor od 20 n u mrezi prerna SI. Koristeci se metodom superpozicije.219.217.216. 3A odredite napon M otporu R=8 n 11 30Q J III III R III III SI.1. 143 142 .216. ""' 0.220. Zadano: Rl=1O 0.1. U mrezi prikazanoj slikom 1. • V 1. Ra=R.218). Metodom superpozicije 81. 1. 1.219. odredite elemente nadomjesnog Theveninova izvora.. superpozicije odredite struju IR kroz otpor R=-±- 3 n u mrezi \ 1. Ea=20 V. .l.. SI.=20 SI.. Primjenom metode superpozicije mrezi prema s1.. 1. 1.220. R2=20 0 E1=40V. :r .219. na koje nista nije prikljuceno.1.221. ako je zadano: Rl=R:a=40 0. . nadomiestite...220. napon izmedu tocaka . 1. 1.1. po Theveninu. 1.. Mrefu prikazanu slikom 1. .218.221.218.217. 20Q a SI.

R4= 17. s1.0.223. Ra=3D. Ra=40 . E1=36 V.0. 1.223 • + E. 81. odnosno 2. Primienom Theveninova teorema odredite struju kroz granu s elementirna Ez i Rz. a b SI..223. .na mreio v R. s obzirom 'na roeke a i b. 1..226.224.1. mjeri napone i UV2 kada se sklopka S nalazi u poloiaju 1.. 144 145 .225. 1. . R2=6D. nadomjestite.125 D.224.0 E=120V. Rs=5D..1. " b a Akti. R2=20 . Nadornjestivsi oznaceni dio mreze sa s1. - 1. ekvivalentnim Theveninovim izvorom. E1=3V. Koristeci se Theveninovim i b u rnrezi prema s1. R6=40 R2=Ra=Rs=30D. R4=lOO 81.224.226. Zadano: R1=200... Koliki su elementi Theveniizvora ET i RT (izrazeni preko UV1' UV2' R1 i R2)? UV1 .225.0. . R8=8. R4=20 . - Ea=24V. 1. SI. Rl b - SI.0.I. Voltmetar nova nadomjesnog vrlo velikog unutarnjeg otpora..222. odredite napon izmedu tocaka a teoremom.. izracunaite struiu Ix.0. sl. ckvivalcntnim Theveninovim izvorom uz: Rl =R2=R4=20 Ra=Rs=R6=10D .225. Zadanu mrezu.1. Rl =40. 1. . . Zadano: E1=E2=30V.0 E2=7V. Ea=7V. 1.. E4=25V.222. 10 Osnove elektrotehnlke zblrka prtmjera n.. SI.. 1.226. -. Rs=IOD.222.1. E2=32 V. 1. 1. ako je: Rl =30.

. c) RT je konstantan. .-.l. b SI. 552 1. da bi se na njemu dobila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? .227.1.-: Koliku vrijednost mora imati otpor R sa s1. s1.231.da hi izmedu tocaka a i b vladao napon Uab=+13.229. • :1. Primjenom Theveninova teorema nadite kako ovisi napon Ual. 1. voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora 'rnierl napon Uv=80 V.227.232. 1.. SI.l. Koliki je napon baterije Ea.229.. Smanjenje napona Ez sa s1.l. ako je: R1=30n. 1.230. 1. Koliki mora biti napon izvora Ez sa sl..231. Ea=50V? R3=40n J .::::=:. 1. SI.230. da bi snaga na njemu bila maksimalna? Kolika je ta snaga? 1. 1.l.l.33 V? Zadatak rilesite Theveninovim teoremom. J 1 1252 J R.231.227. "'\ .cenom otporu R) 1. 1. SI.232.. + a ET pada a ET raste. 'Uz zatvorenu sklopku S. d) NT je konstantan.. . . Rz=20n.228. djeluje na elemente nadomjesnog Thevenlnova izvora tako da: a) RT i ET rastu b) RT i ET padaju .. E1=IOOV.232.. Koliki mora biti otpor Rz sa s1. (na priklju0 naponu baterije Ez u mrezi prema sl. 10' J 146 141 .228.229.230. '1.. - SI. b SI.228.

Izmedu toeaka a i b sa s1.236. 1. . I r. I I . 32V + .234.. na takvu vrijednost da bude Rp=Rp? napon 1. I I I I I r-----------------------------.1. nadite d.. s1.237. Koliko se topline razvije na otporu R = 3 riiesite Nortonovim teoremom. Na linearnu mrezu prikazanu slikom 1. n sa s1. i 10Q L-----lc=JI------' t b 20Q SI.. .. re n 149 148 . prikljucuje se omski potrosac od S kojirn stupnjem iskoristenja 1) radi nadomjesni Nortonov izvor? . nadomjestite ekvivalentnim Nortonovim izvorom.236. s1. 1. . LlNEARNA !-IREtA b ' Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R=7 n sa sl..238. Rezultat kontrolirajte Theveninovim teoremom.. 1. 1.238. a lA . 9Q 2A SI.233.233.234.1.23i.. : I ~---------------------------~ SI.235. prikljucen je petrosae Rp ¥=R7" Da li ie ispravno zakljucivanje prema kojem je. SI.237.235.236.1..1. za postizanje maksimalne snage na Rp.238. ~----------~--~b SI.233. 1. . Mrezu u kojoj je sadrzan i idealan strujni izvor. za 4 sata? Zadatak . Nadomiestivsi mrezu lijevo od tocke Uab (uz prikliucen dio desno od a-b). 1.1.:. 1. dovoljno ugoditi promjenliivi otpornik Rtf. 1.235.1. a i b po Nortonu.

1. 1..242.239.240. I SI. 1... ~ R. .243: Koliki iznos mora imati otpor R sa sl. 150 R3=2.. E2=250 V. R4=40 fl. . SI. Primienom Nortonova teorema odredite napon baterije B:r. ". 1. nL-6-J R l ' 1.239. H j = 10V. R . R2=lkfl. J.241.. dodaje se paralelni spoj od n [ednakih otpora iznosa R.240..243. R6=80 n. 1.. R R + ~£------------~~ -. . izmjerena je sn~g~ P=800 W. .. E3=140 V. R1=R7=10 Rs=20 fl. dak1e IA=f(n).J . Primjenom Nortonova teorema odredite struju Ix kroz otpor od 207 fl R 207Q .. 1.. Odredite funkcionalnu ovisnost struje kroz ampermetar 0 broju paralelno spojenih otpora R.242.242. . c. 1. E2=E3=2 V. l. . . ~-------l-+-------~c==J~------~ SI. Zadatak riiesite Nortonovim teoremom. Na otporu R. ~zmedu tocaka a i b mreze sa slike 1. prikliucenom izmedu tocaka a i b sa sl.. dok kroz njega protjece struja 18=4 A u naznacenom smieru. da bi snaga na njemu bila maksimulna? Koliki su u tom slucaiu napon na R i struja kroz njega? Zudano : R.5fl.241. ako je . Ei=100 V.241.240.. R2=30 fl.1.1. Uz pomoc Nortonova teorema odredite struiu kroz otpor R<r: u mrezi prema sl.239. '" 8Q 6Q . ... J51 Zndntak rijdiitc Nortonovim teoremom.=R«=50fl. SI.u mrezi prema sl.. "" . 1. R3=60 fl.

249? Zadatak rijesite 153 .. . 1. \+- mR l r·1' 2A tI SI.244. Koristeci se Nortonovim teoremom.. 1. Millmanovim teoremom.246.247. 1.249 .248. b b 2A . Primienom Nortonova teorema odredite napon na otporu Rp=40 """ s1.246..... 152 .244.248.. 1. 1. Koristeci se Nortonovim teoremom.ako je: n sa . SI.245. 1. 1. .).. .:-/1.245.. SI.I. '0)2 a SI. odredite struju kroz vodljivost G=0.1.247. 10)2 R R 10)2 S --_ 4A 0.OVr .I.1. 1. _ 1...244. Kolika struja tete kroz idealni amperrnetar sa s1. ..) ~ SI. .243.1.249.. .. u mrezi prema s1. SI.045 12A SI.l.247. Primjenom Nortonova teorema izracunajte napon izmedu tocaka a . 1..248. izracunajte struju kroz otpor R=5 U u mrezi prema s1.246.1 u mrezi prema sl.1. 1. 1. ' . Prirnjenom Millmanova teorema odredite koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u mrezi prema s1.245.

J - .. U rnreii na slid 1.. 1.4. Opisuiuci svojstva nekog nelinearnog elementa danog voltamperskom karakteristikom.=R=lO E] ==&=20 V.1. 1.. Na osnovi potendjalnog dijagrama za smjer O-A-B-O-C-D-B-O odredite napone UBD i UDA. Ako se voltamperske karakteristike.25:1. teoremom.l. sklopke SI i S2 su otvorene.J n. Nakon 30 minuta zatvara se i sklopka Sz· . s fun da je za poeetak mjerenja vrem.l. Ako elementi mreze-sa s1.254.252.254. Koliko se top line stvorilo na otporu R za jedan sat.ena uzet trenutak t=O? Zadano: Rl=Ra=Ra=R. koristeci. odredite struje u svim njezinirn granama.enata s nelinearnom voltamperskom karakteristikom najce§Ce se riesavaiu grafoanalitiCkiIn metodama koje se temelje na Kirchhoffovim zakonirna.250. J J SI.se pri tome Millmanovim teoremom.252.251. 1. Koliku vrijednost ima unutarnji otpor R« strujnog izvora? 1. U trenutku t=O zatvara sesklopka SI (S2 i dalje osta]e otvorena). 1. iIi njihovi dijelovi.250. n E2 = 200 V i Es=300V. . stvoreno ie za 20 minuta 431 k]..5A R R . 1.253.254. U mrefi na slid 1..J - J - J -l ~l4t=-=fl (1) . 154 SOQ L--__ . 2A 1.252. imaju vrijednosri: R1=RIl=R3=R=IOO E.251..250. SI._=100V. Koristeci se Millmanovim u mrefi prema sl.1.J 2A r-------------~c os: 2. NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE Strujni krugovi u kojima se nadu iedan iIi vise elem. korisno ie uvesti pojmove statiCkog i dinamiekog iii diferencijaInog otpora. dadu izraziti odredenirn funkcionaInim ovlsnostima. Oni su definirani kao: SI. I 155 U - J . Na otporu R=I00 n sa sl.251. nadite snagu na otporu R= 10 U 1. 1. SI. nalazi se i [edan strujni izvor.: postupak riesavania moze se izvesti i u analitiCkom obliku.

gdje su.. Rat/=-t=f2 : dl ' __ . l. imat cemo na raspolaganju ukupno 4 156 12.. na primjer. potrebno je uvijek naznaciti tocku karakteristike u kojoj ih odredujemo. "dvopol") rnoze prikljuciti napon jednog ili drugog polariteta i da struia. (Kada se..2 0.255. na primjer. 1.5 0. oni posebno ne oznacuju . 1. kao sto je to uCinjeno na s1.2 V V.)" Definiramo Ii.31 6. R8tatA=(~L 0.' (/) za pojedine tocke karakteristike. onda pozitivan U oznaeuie pozitivan napon anode prema katodi [rpa>rpk]. poteci ce struja od b prema a. '""'1 Obrne li se polaritet napona U. odnosno smjeru. Neka pod pozitivnirn naponom U bude definiran takav napon da je U = Uab>O.6 .rnA 70 60 SO '0 30 70 +r: u + b) Sl. kada su fizikalna svojstva elemenata poznata.51 o 5.5 I [mAl o o I' 0.5 b) U=Uab=-6. (Toeka u drugom kvadrantu voltamperske karakteristike znacila hi.5 39·1Q-3 RjeSenje Buduci da se na element s dva kraja (tzv.U koordinatnog sustava potpuno iednoznacno odreduju napone i struje.1 1 6. dU: . uzeta razlieita mjerila za pozitivne i negativne napone. 1. zbog preglednosti..9 6.1.·.. dakle. a pozitivnu struju kao struju koja tece od a prema b. dajuci pozitivan predznak odabranom polaritetu napona i smjeru struje.25Sc). u nasem slucaju pozitivan U tako da bude rpa>rpb. uopcem sluca]u. kroz element ce poteci struja I od a prema b. no i u tom slucaju oni su implicitno definirani upravo tim svojstvima.8 n R"aeB=(~t -6.. Da bismo ih medusobno razlikovali. a pozitivan I struju koja tece od anode prema katodi.7 5.. da uz rpa<rpb struja tece od a prema b kao i u cetvrtom.255a).. dakle s pozitivnim U i I.255.. a zatim i dinamicki otpori u tockama A i B. 1. Prikljucimo Ii na krajeve a i b nelinearnog elementa N promjenliivi napon U. Povezanost pojedinih iznosa napona i pripadaiucih struja prikazana je u tom slucaju tablicom: U [V] 0 I I 0.4 0.3 0. '. I (mA] 0 5 12 22 39 66 a N =rr u + oj I:J' N razlicite kombinaci]e polariteta napona i smjera struje. take i po polaritetu.. za svaki od tih polariteta moze teci bilo u jednom bilo u drugom smjeru. ali uz rpa>rpb. voltamperska karakteristika diode crta u prvom kvadrantu.2 -21·10-3 2950 157 . a.) Ove napomene 0 pozitivnom smieru struje i polaritetu napona bilo je potrebno istaci jer se cesto. jednu od tih kombinacija odabrat cerno kao referentnu. e a) U=Uab=+0.255. Buduci da i jedan i drugi ovise 0 naponu na elementu. b .3 N c) Nacrtajte voltampersku karakteristiku nelinearnog elementa i odredite staticke i dinamicke otpore u toekama karakteristike definiranim sa: .1 0. odnosno 0 struji kroz niega. "'" 81.. i tad a ce parovi vrijednosti U i I biti odredeni kao: U[V] -7 L(V o o o 2 5 5. kao sto je to shematski prikazano na s1.255b). 1. Pogledajmo sada koliki su staticki. voltamperska karakteristika zadanog elementa izgledat ce kao sto je pokazano na sl. Uz tako uvedene referentne velicine tocke pojedinih kvadranata pravokutnog 1. kako po iznosu. a pod 1>0 struja koja tece od a prema b.

Uzmemo li u obzir i mjerilo. mierecl duzine OC..256. J . 1 V/crn) mjerilo za negativne napone (npr. . "" U=U1+U'l.. I.. odredite sve struje i napone u rnrezi te sve pripadaiuce staricke i dinamieke otpore.: K..-~ Rall=kR' .AfV2. I'lo=k'loU~3 i I3=ka ~3' gdje konstante hI> k2 i s.2° Rafl A=lO' !.075=7. 1. imaju. U23. B=lOO tg 71.'~. izrazenim kutorn f3 (na slid 1.95=295 n n.+/3 0 kRA= kUA (u nasem primjeru: kRA=10 n) kI . tzTo gdje su: kuA hUB - mjerilo za pozitivne napone (npr. bez obzira na to sto je rijee pisati: 11=1". Kako su uz navedena mjerila kutovi: Ot._~nose: k 1-::: I .3=100·2..U23=A· . dakle. mozemo J .._ . A= Uz: dobivamo: Jkz:ka (uzet s pozitivnim predznakom). Rafl B=I00 Zbog preglednosti. 10-6 A I' IU2 i k 3 =4 . A+l A U. tg 24..~6-5 k 2 = 5 .. odnosno: 1 =-_. J i ako je U = V. 158 kut f3B nije posebno naznaeen na sl.256. kUB= 1 V/cm) rnjerilo za struje (npr. 1. nagibom tangente u promatranoj tocki A uzimamo f3A)' tocki. Rje§enje Za mrezu sa sl..k' U toCki A dobivamo. dobit cemo: . uz f3A=24.255c). - - ...A=52° nelinearnimelementima.8 11=(k2+ka) odakle slijedi: m3=~' izlazi opet: I4tat Oi:B=71. n.6-5 . tg f3.. Analognim postupkom nalazimo i u toeki B.~. kI te: - . kRB= huB (u nasem primjeru: kRB=IOO Q). AC. A+l J .3°=lOO· 0. kI=lOmA/cm) SL 1. dobivamo: 1.255c) u .__ 159 . . N2 i Na dane u analitickom obliku: II =kl ~.5 tg4. koja u graficko] interpretaciji Ul= gdje je: dl kaZe da je taj otpor odreden r: kl U...28=12. Prilikom odredivanja dinamickog iii diferencijalnog otpora polazimo od definicijske relacije Raff= dU . .45=4. uz f3B=4.256. Ratat A=lO· tg 52°=10.3°.5 n.te kutove Do ovih rezultata moglo bi se doci i graficki.. kI .0.3' Koristeci se zadanim relacijama. OD i BD (XA i (XB: . 23 ---.3°. Elf. Ako su voltamperske karakteristike triju nelinearnih elemcnata Nl. 4 . 10-6 A/V'lo . KUA =0.2°=10. U1=-_·U.---.

... sto ce nam omoguciti da konstruiramo rnenta.. . Staticke dinamicke otpore mozemo takoder naci analitickim postupkom : Rstatlo=-=1042 110 U10 r. 1.257c): ad e-ab-l-ac.6 rnA a) SI.257. ka·13O ... N2 i N3 s voltamperskim karakteristikama danirn slikom 1.u!30=-dIs I . 2.zbirka primjera b) R8tat=f1 (II) za ekvivalentni element NI23 c) Rdi! za ekvivalentni element N123 kod struja od 55 rnA. 1. . a. zbraiajuci ordinate tocaka b i c sa s1.) Na osnovi izracunatih vrijednosti jednog i drugog napona lako dolazimo i do struja u rnrezi: 110=k1· Uro=57..N23• citavu karakteristiku nadomjesnog e1e- . odnosno 20 rnA. e 11 Osnove elektrotehnlke .2S7b) prikliucena su na izvor napona U =96 V onako kako je pokazano slikorn 1. 1. Polozaj tocaka d dobit cemo.rnA 100 (Indeksi ....=[. dakle.257a)...251.. [... Tri nelinearna elementa N1. b b) koje zadovoljavaju I Kirchhoffov zakon: 110=120+130. = I1 ==1563 Q .0" dod ani su da bi se naglasilo da je rijec 0 specificnirn iznosirna opcenito naznacenih napona U1 i U23. .. '" Odnosno: 519 Q 12500 dU23 R. .. uz isti napon na N2 iNs. Uvrsteniern zadanih vrijednosti nalazirno : U1O=60 V U230=80 V. u Rje§enje a) U paralelnom spoju struja kroz nadomiesni element N23 bit ce..257. 160 161 . . i. jednaka zbroju struia kroz njih. Odredite: a) napone na pojedinim e1ementima struje kroz njih c) SI.. .1. ..6 rnA 120=k2• lao=ka· u + U~30=32mA Uff30=25.-_ .

6 --.51 6110114. 162 ~----~+~~-------~ E I 110 720 IIiO ~V aJ 51.... Iz N2a mozemo nadalje zakljuciti da ce kod napona U'}:J=42 V kroz Nt.-----. ako je karakteristika elementa dana na s1. 1.51 2s1 341 421 1500 1600 166617251760 RstlU=f(11) R. prolazeci kroz Nl i N'}:J' stvara napone U1 =54 V i U'}:J=42 V. . U ovom slucaiu. d !"mA . Kod kojeg ce napona E napon U1 na serijski spojenom elementu iznositi 40 V. s1.2kn.257. Koji je odgovor toean? a) Rstat I<Rdt/l 15 I 10 I 151 201 251 30 1 351 40 I 451 12. uz prethodno konstruiran N23 i zadane Nt.257d).--------• c) Dinamieki iii diferencijalni otpor odredit cemo tako da wnjesto diferencijalnog kvocijenta uzmemo kvocijent diferencija. moci cemo.262. Iz N123 vidimo da je za U=96 V ukupna struja 11=55 mA i da ona. kQ Nacrtavsi tim postupkom N123.260. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa moze se izraziti relacijom I=k· US/I• Odredite odnos statickog i dinamiCkog otpora.2 V. buduci da je rijee o pribliZno linearnim dijelovima karakteristike u blizini promatranih tocaka. Odredite staticki i dinamieki otpor nelinearnog elementa kod. Uz odreden N'}:J i zadan Nt karakteristiku serijskog spoia NI i N23-N123 debit Uz 1=5 rnA. b b) ""' 163 .262. Pri porasm struje za ~I =0. Kod struje 1=4.258.I:~------:_--0.. 262b)? N . I.258. 81. odabrane su tri toeke.2 A napon se smanjil 9 V. a kroz njemu paralelno prikljueen Na struja la=14mA. 3 "" nCi\ Dijagram prikazan je na s1.l .9 1-20 rnA =13.. ""' o to 20 30 40 50 60 d) 51..1. U Rdtt2=-- ~U\ t!.1. Nz i Na> odrediti sve struje i napone za dani nap on izvora..258.2.cemo zbrajajuei napone kod istih struja: eh=ef+eg. 1.5=4. 1=55 rnA 1.262a). nl!pona U =0. Nelinearni element ima voltampersku karakteristiku koja se moze prikazati iednadzbom U =2 . 1. ..5 pa je: (~U)r-55 mA=162-96=66 Rdtt V V.1. teci 12=41 mA. pIa.5 V? 1. a. Koja je pribliZna vrijednost dinamiekog otpora kod napona 9. 1.61. greska ce zbog takva postupka biti mala.zG mA=19-14. 1 !..tal=-[!l] I 50 I 551 60 551 961 162 1780 1800 1850 1933111001175012700 b) Rstatl=Rdtl" c) Rstat 1=Rdtl d) Rdt/l>Rdtlz e) Rd"s=Rdt/a.7 A napon na neline60m elementu iznosi lOY. Odredite odnos statiekog i dinamiCkog otpora. Na voltamperskoj karakteristici nelinearnogelementa. u 1. Tri jednaka nelinearna elementa spojena su prema slici 1. bit ce: (AU)r.. b) Na osnovi definicije statiekog otpora kao kvocijenta napona i struie u neko] tocki karakteristike mozemo odrediti Rstat=f(lt) za N1'}:J iprikazati tabelarno: I[mA] U[V] U 1== t!.259.5119123.l 1 1 =0...

51 ...1. b . Ri EbT0) SI. 1. 1. . b=5... .5mA/V. a. Kako izgledaju voltamperske karakteristike I =f (U = Uab) za kombinacije elemenata sa sl.. 1. 1. uz R1=200!1 i R2=5 k!1? !. 20 1 341 561 0 1.140 1 160 1 I 0 451 531 551 561 571 581 591 60 I 1 86 0 I I 21 41 81 131.1. . N2 i R iz prethodnog zadatka nalaze se u rnrezi prema slid 1.264b).268..r b) SI. b :~!' .~----~ a) o.0 20 30 40 oj bJ SI. U mreZi prema s1. 1.266.269.v 81. Za koliki ce se iznos promijeniti struia kroz ampermetar zanernarivog otpora ako se napon izvora E poveca sa 100 na 120 V? 1.J /11 /21 i 32 / 46 / 61 177/94 .. 1.265.1 I /111 165 [-r-mA-]--1'--0--7-1-30-160 16917~ 171 172173174175176177178 I [rnA) .267 moze seaproksirnirati funkcijom I=aU+blJ3. Kolika struja tece kroz otpornik Rl =500 iz mreze sa 81. . 81.265 imaju voltamperske karakteristike dane tablicom: 1.266.rnA 300 R~' .264.264.IO-4mAfV3.-_ JO N - . 263b)? l.264a) kroz otpornik R=200 !1 tece struia IR= 100 mAo Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi Nl i N2 imaju istu voltampersku karakteristiku prikazanu slikom 1.265. 1. 1.268..rnA n R N.. 1. b u.v bJ 81.1._ -- 1.. Nelinearni elementi Nl i N2 iz mreze sa s1. gdje konstante a i b imaju iznose: a=0. Voltamperske karakteristike ne1inearnih elemenata Nl s krajevima a i b i tablicom : I 0 I 1 21 31 41 61 8110 112114116118120 .. 1.263...Koliki je napon izvora E ako je na N izmjerena snaga PN=8... Elementi N1.263a) ako nelineami element ima voltampersku karakteristiku danu slikom 1. a.268a) i b) uz naznacen pozitivan smjer struje? N2 s krajevima c i d dane su u prvom kvadrantu U[VJ 1 Nl N2 U[vJ .267.- ~-----+~~. Koliki napon vlada na stezaljkama R=5 k!1? 164 idealnog strujnog izvora 1=60 rnA ako je I 0/ 01 0/ 1. 1. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa N iz mreze sa sl. a.266.. 1 I I [rnA] [mA] I I 1 20 I 40 160 1 80 I 100 1 120 I .267...28 W.263.

1.1. i N2 N ima voltampersku karakteristiku danu u [V] I[mA] 0 5 15 25 35 45 55 65 I 1 75 I E a) u '" '" 0 3.. b SI. mil ~=10W N \...5 9 18 31 48 72 102 b) SI.. a struia tece kroz Na od c prema d). b (U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. .. za U> IO Vi nadomjestite ». dok ce na N vladati napon U1=97 V.270 (za N1: U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. . prikljueuje se preko otpora R1=2. a struja tece kroz Nod ce iznosa otpora Rz kroz Nteci struja od 60 rnA? a a prema b). 1.271.c U specijalnom slucaiu. koji je minimalni dopustivi iznos otpora R2 u tom slucaju? mDX .v c) SI. c . 1.271a).1.. a struja tece kroz Nl od a prema b. Kod kojeg naponske prilike u krugu moraju se tako ugoditi da budu zadovoljene istodobno i vanjska karakteristika izvora (ako R shvatimo kao unutamji otpor E) i voltamperska karakteristika nelinearnog elemerrta. I. T.. Nelinearni tablicom: element N sa s1. . snaga PI bit ce: . 1. Prema tome. Linearizirajte karakteristike Nl i Nz u podruciu ekvivalentnim spojevima linearnih elemenata. onako kako je prikazano slikom 1. ... Za koliki ce se iznos promijeniti snaga na N ako se paralelno otporu Rl prikliuci jos i otpor R2= 10 kO? Ako ie nelinearni element tako izveden da se na njemu ne smije razviti snaga veca od P = lOW (da se ne bi unistio). 1.271.UN i Ua. kada je nelinearni element N prikljucen preko omskog otpora R na izvor konstantnog napona E.5 kO na izvor napona E=250 V (s1. teci struia II =61 mA. Osnovna je ifleja pri tome slijedeca: strujne i 166 U nasem konkretnom slucaju. Ovi podaci odredeni su polozaiem toeke Al na s1. presiecistem A ovih dviju krivulja bit ce odredeni struia Ii naponi na N i R . I~=5. . .271b).270. Nelinearni element N..N2: U>O i 1>0 ako je U = Ucd>O.270. . Prema tome..271. krugom ce. uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. 167 . 100 200 U [VJ I[mA] 1 0 11 10 20 1 30 1 40 1 50 1 60 1 70 Iso 1 90 1 100 IlIO 1 120 1 130 I u. voltamperska karakteristika kojeg je dana tablicom. a.92 W.271c).. . zo« 760 725 . rnoze se jednostavnim postupkom odrediti struia u krugu i naponi na R i N.. .. kod Rl =2.5 kO. RJelcn. . P1=U1 .

..272. otpor R2 mora bhi tolik da se .mA b) ... 0) b) Snaga na N promijenila se.272. 1.i~po~ te hiper. U praksi se cesto postavlja zahtjev da tocka A ni u kojem slucaju ne smije prijeci u podrucie iznad hiperbole snage.166 kil. da bismo kod nekog napona U na nelinearnom elementu dobili snagu P max' struja kroz njega bit ce dana hiperbolom: 1= Pmax.. P2= U2 12=7. a. . 1.5 1-6. RI2 Tockorn A2 bit ce sada odredeni 12=73 mA i U2= 103 V.T -. c [(mAl -60 l-6. n ukupni otpor iznosit ce: . s1.6 W.52 W. Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u tabelarnom obliku ukliucen je u mrezu prikazanu slikom L272a)..' as 0.271c).Doda Ii se paralelno otporu Rl jos i otpor Rz = 10 kO...U koordinatni sustav ucrtati i krivulju maksirnalne snage P max = 10 W. za: _ t1P=P2-Pl = 1. +/. Uz: Rmin RI'/?'2 min Rl+R2m1n 250V =25 kO 160mA 16 o -T 50 izlazi: R2 min=4. Kolike struie teku kroz otpore od 100 i 300 il? V[Vl o...avanjska karakteristika izvora leii ispod hiperbole.presjeodredena ie tocka A s koordinatama: cistern vanjske karakteristike izvora i karakteristike elemcnta N u 4.. uzeta razlicita mjerila za pozitivne i negativne iznose napona U .. u kojem su: Er=Uabo=12..11°. a pozitivna struja kao struia koja tece kroz njega od a prema b... V -50 c) SI.6 U. b .3\ 0 \ 0 \ 0 \ 0 \ \s \12\ ~~l~)6 Uz nacrtanu voltampersku karakteristiku..21°. tako da je: • - E - -.5VC+na RT=250il. Nairne. Da bisrno mogli odgovoriti na pitanie koliku minimalnu vrijednost smile imati otpor R2. R2 R12=---=2 R1+R2 tako da ce u tom slucaju vanjska karakteristika izvora imati na ordinati odsjecak: 1k2=-=125mA.41°. 1.1 ~od minimalne vrijednosti R2 tocka Aa nade Ispod hiperbole snage. Kada se tocka A nalazi. - Rl .3/-6.51-5 1-11 ° 1°.. odredite rad koji se izvrsi na N u 45 minuta.. 1. a to ce biti zadovoljeno ako Ci~av. Ako je pozitivan napon U na elementu definiran kao napon Uab>O. .31°.. ..61 \-35\-7 \ -1 \-0. snaga na N manja je od lOW.11-5. dobit cemo nadomjesni spoj prikazan slikom I. U Rjesenje Primenjujuci Theveninov teorem na mrezu s iskliucenim nelinearnim elementom N.91-5.51°. odnosno u krajnjem slucaju na njoj sarnoj..2 0..na kojoj su. 0. zbog preglednosti.272. 168 169 ..3 0.bole.71-5.. kvadrantu .. 1. . dakle. . koja je takoder nacrtana na s1. Prema tome. morarno u 1. kao sto je to u ovom pnrnjeru.. k~~.. SI.272b).272c) .

274.274a) koristimo se nelineamim elementom s karakteristikom danom slikom 1.3 V.58. 1.2mA '" u. N izvrsit ce se u 15 min uta rad: A=U· I· t=418.272a).V 5. + E=12V 5 Rjc!icnjc PoloZaj toCke A moze se odrediti i bez pretvorbe strujnogizvora u naponski. kao 8tO je to i rani]e ustanovljeno.61 0. Na strujni izvor sa 10=400 rnA i R=50 n. mA . 1.v SI. vracamo se na prvotno zadanu mrezu sa s1. Za stabilizaciju napona izmedu tocaka a i b mreze prema sl. prikljucen _ie nelinearni element N. b b o U.273.411. Koristeci se prethodno izracunatim podatkorn da je U=Uab= =-6. I I i - u[V] 1 0 1 0.1.61 2 I \0 1 20 I 30 10 II I[mA] 1 0 1 50 1100 1150 1200 12151220 122212241225123512481 260 .rnA '" '" till U· 1 U· 10 - =0. voltamperska karakteristika kojeg je dana' tablicom.81 1 11.2 V. 1.6mA 2. Da' bismo nasli struje kroz otpore od 100 i 300 ohma.274b). na elementu 1=-25mA. Kocficiient iskoristenia izvora hit ce stoga: 7J =. 10 i \ i b) 171 .21 0. a 1. .41 0. 170 U R a) SI. 1. U=-6.273b).. Presiecistem tog pravca i voltamperske karakteristike nelineamog elementa dobivamo tocku A. ~ paralelnu kombinaciju R i N dolazi konstantna struja 10' tako da ee kroz N teci: 1= 1o-1R= 10--. lito predstavlja analitiekl izraz vanjske karakteristike strujnog izvora. b b) u smjeru od b prema a. slika 1. Kolika ce biti procentualna promjena napona UM (uz otvorene stezalike a i b) ako se E promijeni za ±20%? Kod kojeg se iznosa prikljucenog otpora Rp gube stabilizacijska svoistva mreie? .211. a. Do razlike u rezultatu doslo je zbog nedovoljne preciznosti grafiekog postupka.273. I·f 0) SI. Prema tome. 500 element teci struja: 1=/a-I1=25.. 1.2V.. 1.273. mosemo pisati: 13 11 Stoga ce kroz nelinearni Uab+20 200+300 -Uab-5 [00+400 =27. 1=232mA.214. s koordinatama: U=8.5 Ws. - I. Odredite koeficijent iskoristenja izvora "1.4mA.273a). l.. sl.

2 5 1. R2=60.81 +1.41 +0. b b) 1.6 7 1 8 1.45 100 0..21-0.21 1 1+0.11 +1..1.67 + izvedena je za nominalni napon U=127 V.6 160 0. U seriju sa zaruIjom spojen je otpornik s tako izabranim iznosom otpora da uz napon izvora od 220 V na furulji dobivamo nominalan napon..8 9 1..280 ako je E = 10 V.4 J I 6 1.275b). a voltamperska karakteristika nelinearnog elementa dana je tablicorn: U[v] St..7 25 0. Odredite pad napona na otporu R3 iz mreze prerna 81. Rl =4 0. Kolika ce biti njezina snaga pri smanjenom naponom izvora na 180V? 1.51 +0. Alto je voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana slikom 1. a..9 10 2 1.7 I ° ° 20 0. Tocka A u spoju prema s1. 0. SI.278. Kod kojeg ce napona E most biti u ravnotezi? 100 . 1 If A] I °1 I 0.3 60 0.4 kO.28 0...275a) nalazi se na fiksnom potencijalu CPA = +20 V.31 +0.mA 140 1..v 10 20 +£ a) SI.38 80 0. uz U u voltima. 1.75 4 1.21 +0. a I u amperima.61 +1'81~ - I. 1. Voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: leAl -.4 1 2 I 1 3 0. u slucaju da se sklopka nalazi u polozaju I. 1.. .2 40 0. o 2.280. otpori Rl i R2 imaju iznose R1=R2=2.218. 10=2 A i E=2 V. 1.7 ° Uab[V] I ° I +0... 1.. u..51 +0. Odredite iznose struja kroz nelineami element N iz mreze sa s1.48 10 0. ~ . odredite u kojim granicama smijemo mijenjati iznos otpora R a da pri tome struja kroz ampermetar zanemarivog otpora bude priblizno konstantna.55 140 0.. a voltamperska karakteristika simetricnog nelinearnog elementa N dana je tablicom: U[V] .. .277.41-0.276.279.51-2. 10=3 A.276 ako su Rl = =R2=R3=2 il. 1.. '.41 +1.275.67 172 173 . 1. 1-0.276... Zarulja s voltamperskom U[vl I[A] karakteristikom danom tablicom: . 1.1 1+0.277. odnosno 2. 1.217.. 1.2 ° I I 0.5 I 1 120 0...64 180 0. SI.31-0. U mostu prema s1.62 15 20 0.278..275.78 I[A] o 0. a voltamperska karakteristika nelinearnih elemenata N moze se prikazati relacijom U=280· 10•2. . Odredite snagu izvora E iz mreze prema sl. 1..1 1-51-3..61 +0.

. 1. 1. 30 IS ·40 2S SO 4S R2=3 kn.282.6 30 4 3S II' J[AJ 2.1.8 II' 81.280... 10=25 mAo Odredite snagu strujnog izvora ako je zadano El=50V.L .28l. .283.S 3.. a voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: U[VJ o o S ]. E2=40V. Rl =3 n. Voltamperska karakteristika 1.Odredite iznos otpora R kod kojeg ce biti 11=2 ... 81. 1..1. 12. 1. R1=2kO.1. 174 175 i .. tece struja It..283..J 500Q 1 81. 1. "" .. a uz zatvorenu struja Is.. II' 0 0 10 3 20 8.282.283.J I . 1. 81. da bi kroz idealan ampermetar tekla struja IA=50mA? Voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana je tablicom: U[V] 0 0 I I 10 S 20 ]S I 30 30 I I 40 SO I[mA] I I I SO 8S 60 ISO .282. ako su E= 18 V..8 ]0 ]S 3 20 3. Uz otvorenu sklopku kroz nelinearni element N iz mreze prema s1.281.3 2S 3.. R2=6 n.. Koliki iznos otpora treba namjestiti na promjenljivom otporniku R sa s1. dana je tablicom: U[VJ I[mA] nelinearnog elementa N iz mreze prema slici .281.

. Takvo stanje prostora nazivamo elektricnim poljem... .. Kvantitativno. Slicne efekte mozemo uociti i u izolatorima. I Kao sto smo vee u prvom poglavlju napomenuli.zblrka prtmjera 177 . 12 Osnove elektrotehnlke .. I1S' a smjer muje okomit na dvoploce i okrenut od ploce s negativnim nabojem prema ono] s pozitivnim..~L . OSNOVNE VEUCINE ELEKTRICNOG POLJA L r ' 2. . a karakteriziramo ga vektorom jakosti elektricnog polja . pojava se najprildadnije moze obuhvatiti uvodenjem vektora gustoce elektricnog pomaka :5.[ L r 2. .. E preko sile na naboj: -+ -+ E=-... u kojima... na metalnim predmetima unesenim u polje doci ce do elektricne influencije.1. . kojega se eksperimentalno defintraflniiflueiidrariim nabojern . VEKTORI E I 15 .1Qila Maxwellovim dvoplocama poznate povdinel1S postavlienim u takav poloza] da ie I1Q maksimalan. Influencirani nabo] na svakoj od ploca bit ce u tom slucaju: . elektricni naboji dovode prostor u kojem se nalaze u posebno.. koja se manifestira razdvaianiem pozitivnih i negativnih naboja.. Zbog pojave sile na naboje. . Elektrostatika 4 I 2... Tada ie D=I1Q -... . F Q gdje je Q dovoljno malen pokusni naboj uveden u uzbudeni prostor (dovolino malen zato da bi se njegov vlastiti doprinos formiranju elektricnog polja mogao zanemariti).... zbog deformacija putanja elektrona. iznos i smjer.1.1. energetski uzbudeno stanje. dolazi do razdvajanja "tezista" pozitivnih i negativnih naboja i do formiranja elektricnih dipola..

Uocimo da se vektori _. znajuci iznos i raspored naboja u prostoru. _...()llllS jednak zbr~ju elektric. kako se silnicama rnoze slikovito prikazati elektricno polje. ~ . dS=}. mozemo citavu plohu S aproksimirati mnostvom infinitezimalnih povrsina dS. Ako su naboji u prostoru tako rasporedeni da rni.re. U Gaussovu teoremu tad a _.!ce_-:.~p. zbog definiranja njihova polozaia u prostoru. gdje je vektorom prostoru. ako plohu S rastavimo na elemente dS iste povrsine. ali samo u nekim specijalnim slucaievima (prijelazom na tzv. 12' i_~ 178 : \ \~st -.()ia). koji je. kojom je Vm 15 postaje nepoznanica koju valja odrediti.. koja je. ~1C?ktricIlo~ polja (odnosno vektora mom: 1:5) postoji l]2.. ako da. da znamo u svakoj tocki kakvi su DiE ®fJJ..1. zbog nepoznatog D nepoznat je i kut or.. ! ds .. U praksi najcesce imamo poznate naboje i njihov raspored.2.: gu opisati kao vektori dS te zatim na svakoj od tih 81 21 . zbog simetrije.-_. Zbraianiern ovih skalarnih produkata .~ll: _pl. }. odredena samim dielektrikumom. Izmedu vektora _.854· 10-12 As.<!lsll.<?-I~~tdcnil:t.i po'iznosu. Odgovor ic poivrdan.~z:...i. primjena Gaussova teorema stvara takve probleme. D . polazeci od Gaussova teorema..l. tako da je }. . Objasnite smisao Rje§enje Pretpostavimo mogucnosti Gaussova teorerna. .. prema tome.Q= -Ql + Q2+Q3' Naboji Q4 i Qs ne ulaze u racun.~e~lJ. zbog jednostavnosti crteza. Konaeno. zbog cos oc=O. dS :0 citavo] plohi S (to je smisao dvostrukog integrala) dobiva se konacno neki rezultat..slucajevima. dS "" javlja se ne- broj. _. Na taj nacin racun ce biti bitno pojednostavnjen. mozemo sluziti u praksi. zakliuciti u kojim ie tockama on konsta~tim (D konako odaberemo plohu S tako da ona s pojedinim tockama. a ne D!) i kakav rnu je smjer. izolatoru .1.•-------\:: 5 .odnosno. D "'" - J J 79 . s D . . po Gaussovu teoremu. 2.. a dS po smieru. najprikladnije mo-+ _. naderno 15 2. .tosunaboji-Ql. II DdS II DdS cos s s :0.. _. formiraju elektricno polje!). \ Q. . _ koji kaze da je t_()~ye.. . tada guciti da kratkim postupkom. znaiuci i5 i u svakoj tocki zamisliene zatvorene plohe S koja obuhvaca neke odnaboja uprostoru(nas1.J Du :0. Objasnite. tj. III dielektricnom £0=8.. pa bi.:l~' opisana Gauss()vim t~ore-:- H D .. E u istom.~~o~e~slj~~~~~ ve.-. 0 teskocama koic se javljaju pri takvom pokusaju racunanja ne treba posebno govoriti.+Q2 i Qs).. povrsina naci skalarni produkt D . diferencijulni oblik postize se i prakticna univerzalnost teorema. . a na rnjestima okomitih dS i D. moci izvuci ispred _.. ne znajuci kakav je iznos -.i.. integrala. Obicaj je da se za svaki pojediniizolator' ona izrazi usporedbom s apsolutnom karakteriziran vakuum: Relativna dielektricna konstanta €r \~~_. -------_. dakako same u tim specijalnim. prijelazom na diferencijale: dQ=D . ....e tok vektora . Da budemo konkretniji: prolazi kroz tocke konstantnog D..Q. _. • r:1""\ o na trenutak da poznamo pojedinoj elektricno polje.pl?:>lj~d. dS.-. na koji naein..._ gdje je konstanta proporcionalnosti £. Zbog toga i kut or. ova) teorem ornogucu]e da. _. iako i oni. "'" Rjeilenje Ako promatramo vektor u raznim toekama plohe S. Q21il. Aku. izmedu tih vektora nije konstantan.~/ .2. mozemo unaprijed. preko njega i E. doprinos integraciji bit ce jednak nuli. eQs \. i5 j ..n~ naboja obuhvacenih plohom S. i po D kao konstantuvuz cos cx=:.::i~~i konstantom tada je neimenovan postoji proporcionalnost: dS mijenjaju od tocke do tocke. a stantan. dS. bilo potrcbno provesti postupak integradje s nepoznatom podintegralnom funkcijom. -+ . U tom slucaju. U nacelu. U izrazu )) poznata velicina D. uzeta tako da joj je naznacen presjek s ravninom crtnje. koje se. tada: 4. po definirana povrsina jedne od ploca i njezina orijentacija u nabojima. rezultat izjednaciti sa }.e ! 0 i QJ : e \ \ smjeru.. 2... dakle. s odredimo vektor primjene . tada prikladnim izborom plohe S mozemo vrlo lako naci D...:::-_. s tim da elementi dS' budu kolineami da pojedini dijelovi plohe S sa svojim elementima dS budu okomiti na cemo u :5 iIi . jednak zbroju naboiaobuhvacenih plohom S (na sl. sto ce nam omo= or. zajedno s obuhvacenim _.Q unutar proizvoljno definirane zamisljene plohe S obicno poznat. odmah se namece pltunje da Ii se njime i..Q i iz toga dobiti trazeni D u raznim tockama. ali 0 tome na ovorn miestu neccmo govoriti)..!!~ra:O kroz zatv:0. i to D po iznosu i smjeru.. nazvana dielektricnom konstantom. _.

2. Ovakvc linije. 180 )) G .dS=r 8 ( i ovako: 1 -'. d d) Zamislimo da nam je u nekoj tocki P prostora vektor D poznat po iznosu i po smjeru . prikazane na slid 2.2c). Ova situacija prikazana je na slid 2. No podimo redom.. sumi je !f»0. ito take da uvijek bude G=k:5. kao sto je to naznaceno na 5. . Ako je !f»O. Produzujuci lini}e na citav prostor. tada povrsine dS.. Prema tome.. U tom je slucaju po Gaussovu teoremu: .8 ff D· dS= ~ ff G· 8 dS=o. -+ 1 if-+ JJ G· s dS=+~Q.c.. 2.. dakle odnosno: s -+ ii JJ s -+ D· dS=-.'G.2. dS=broj nim nabojima ~Q . Da bismo niegovu interpretaciju ucinili graficki zornijorn. kroz S. 2 c) SI. koji je tada kolinearan i proporcionalan G=k·D._ - jer na nekim mjestima moze biti . 'vektor A prema strani B. no u konacnoj tezno je od B prema A.2. d ¢I moze Tok ¢I kroz plohu.. Velicina !f>=)) D 'dS definira se kao ukupan tok vektora D kroz S. (Kazemo pretezno.8 broj __ silnica po jedinici povrsine u okolisu G . uz vektore dS orijentirane prema B-strani prostora.I . ito iz nje izadu (a:< ~). Zbog 7t2~20.. -+ Ovdje su u konstanti k obuhvaceni rnierilo i transformaciia jedinica. 1:Q) proporcionalan ie obuhvace1 &1 .) Uz !f><0.2b).mozemo sada interpretirati cJi= Ako G po svom iznosu predstavlja neke tocke. mora broj silnica koje udu u plohu (suma svih G .dS=-. dobit eemo nove mogucnosti Broj silnica koje izlaze iz S (zbog rezultata +k .. b a:> ~ !) biti jednak broju onih koje r .' 1 -+ -+ If-+ -+ G. .>O) definiciji biti d¢l=DdS. a potpunije ih izrazavamo vektorom G. orijentacija -+ D pre- a:>_1t .. (dl. 6 b) ~ p - p -: G=kD . 2. s -+ --+ -+ znaci da su doprinosi DdS pretezno pozitivni i. S. linija po jedinici povrsinepresieka) bude proporcionalna iznosu vektora D. ili negativan (iIi jednak nuli za ~= ~ ). a))G -+ If-+ -+ : If D.dS 8 .! CiS} a) (dl} <0) tok vektora D kroz plohu S nesto je sto je proporcionaIno prosle istom tom plohom. Da bi broj silnica kroz zatvorenu plohu S bio jednak nuli. a to znaci da u tom slucaju silnice jednostavno prolaze. -+ dS je ukupan broi silnica koji je prosao kroz S.. pa je na njima d !f><0. bez tako da njihova gustoca G (bro] -> . za kvalitativnu analizu polja. nazivamo silnicama. broju silnica koje su S Pogledajmo sada zatvorenu plohu S koja obuhvaca podrucje bez naboja. CiS.. u tom slucaju... dS predstavlja broj silnica koji je prosao kroz djelic plohe ". -+. diskontinuiteta.. ~Q.2a). A .. dS kod kojih je SI. silnica kroz plohu S=+k . D kroz diferencijal plohe dSpo biti pozitivan sl. a. imat cemo - -+ vektoru D. orijentiranih u pravcu D. D "prolazi" kroz S pretezno sa stranc ..>. rnozemo u neposredno] okolici tocke P (egzaktnije govoreci. u infinitezimaInom podruciu oko P) ucrtuti snop paralelnih linija. Ako zatvorena ploha obuhvaca pozitivne naboje. -+" ".

zbog kugline simetrije. stvara.~~. Ako u blizinu nabijene metalne elektrode A dovedemo prvotno oeutralnu metalnu plocu B. sl. 2. A leZi na silnicl... s tim da u prostoru bez naboja one teku bez prekida.dS=~.4. Ovime ujedno zakljueujemo da silniee uvijek izviru iz naboja ill poniru na njima. . Ako umjesto A uzmemo kuglu B polumjera R2 (RlI>R1) s istirn nabojem Q.. Kugla A polumjera R1. 182 D veci u a) manji u slueaiu kugle B. one moraju dati jedino kvalitativan uvid u pfilike u polju (gdje ie ono jace. Kako. pa ie zato pitanje mjerila sporedno.~ ·ds=-~Q.9j. D. jer se tada naboj Q rasporeduje po vecoi povrSini. ako nisu na neki nacin odstranieni. jer se u tom slucaju mij·erija samo mjerilo. 2. pozitivni naboji s desne strane B otici u zem1ju (odnosno negativrii naboji . gdje slabiie. 2.g~ J~l!£_e~cijalan ~~. Rezimiramo Ii gornje rezultate. jer je iznos od u B. D bu. onoliko silnica koliko na njemu ima naboja i rasporediti se po okolnom prostoru tako da u svakoj tocki vekt0r. ffG s 'b) .. Ako se Maxwellove dvoploce postave jedanput u tocku A. a drugi put u tocku naboji na njima: . i ramo.. _- ~).. svaka silnica koja ga "pogodi" influencijom ce stvoriti i vezati po jedan negativan naboj. pa je njihov utjeca] jaee lzrazen.. A nego b) veci u slucaju kugle B. smatramo da influeneiraju negativne naboje u beskonaenosti.. Pozitivni naboji odlaze pri tome na drugi kraj tijela.3. ponovno stvara po jednu silnicu. naime. £. sa zem1je neutralizirat ce pozitivne naboje na B). a negativne ponorima silnica. tvore polje u okolnom prostoru.~~j_~~~~_~ bU~~J:"_?E.8 - ~ SI. a izmedu A i Bono ce ostati nepron>:ijenjeno. dobit eemo elektricno polje i influeocirane naboje prikazane slikom 2. nabijena nabojem Q. Za silnice koje ne "pogode" ni jedno tijelo nego se gube u daljini. mogu. K~o ~ .2. samo suprotna smjera. zbog SI.. koja opet negdje zavrsava influenciranjem negativnog naboja. polje radijalnog smiera prikazano silnieama na s1. sl. moci cemo na temelju njih izgraditi sliiedecu sliku polia: uzmemo Ii da iz svakog pozitivnog naboja izlazi po jedna silnica te da na svakom negativnom naboju jedna silniea zavrsava...4. a povrsina dvoploca je ista. tako da ce se na tijelu influencirati ukupno onoliko negativnih naboja koliko silniea dode nanjega. zbog toga ce polje desno od B nestati. istog iznosa kao sto je ono uz otvorenu sklopku. koje opisuje vektor k· E=__!__D=_I_ G.. - B polja prikazanog silnicama sa s1. jer je tocka na udaljenosti Rs blita naboiima na kugli..Sa). kakav mu ie smier). Svaki od niih.r .3. pa je njegovo djelovanje oslabljeno.mogu . gomje ce relacije i predodzbe biti potpuno zadovoljene ako pozitivne naboje smatramo izvorima. 183 . . 2. a prispjeli pozitivni stvorit ce polje usmjereno od B prema A. iznos vektora D na udaljenosti R3 (R3>R2) odsredista bit ce: . zanimljivi su nam-samo relativni odnosi. Prispjeli negativni naboji neutralizirat ce pozitivne naboje na desnoj strani B.. tada ee: A B te je bro] silniea koje u plohu ulaze proporcionalan naboja ~Q. jer 1:oCka mjestu D=O.Zbog· toga rezultantno polje izmedu A i B i polje desno od B postaju jednaki nuli. konacno da se ovako uvedene silnice. nece doci ni dokakve promienej e) pozitivni i negativni naboji na. Zatvorimo li nakon toga sklopku S kojom seploCa B vodljivo spaja sa zemljom. .~-- koristiti i prilikom opisivanja polja E.9g_!l!!Jap'-qiIDQy. Iz svakog pozitivno nabijenog tije1a izlazit ce..2d).inaJom m~~sf!1' Nadeli se u ovakvu polju neki prvotno neutralan rnetalni predmet.5._gu__§J:9_¢'.2.4. iznosu obuhvacenih negativnih e) moraju opcenito biti razliciti bez obzira na poloiaj dvoploea. prema toj koneepeiji. dok B nije na silnici izato je na tom J . pa u njoj postoji D. influencirani 2. cime semoze ilustrirati i pojava elektriene influencije.J bid jednaki ako se dvoploce postave tako da ih u oba slueaja "pogodi" isti boj silnica. a) ne mogu ni u kojem slucaju biti jednaki.B povuci ce s elektrieno neutralne Zernl]e : istu kolieinu megativnih i pozitivnih naboja •.3. . 2. medutim.5b). 2. bJ buduci da je Zemlja elektricno neutralna.J U slueaju negativnih naboja imamo: ffn s .

2. Medusobno naboja Ql na Q2 i Q2 na Ql zanemarujemo.o Uz izracunata polia EA i EB koja. -5.~ ~ (l3) Dl=D2 <Pl=«l>2. o.2..2.. ako. na osnovi tih podataka. odredite iznose i smjerove sila na njih.7b).[ ! '" 5 ~fa ~'\Q2_ X2 ~ a) SI. 2. iz rezultata i kao sto je ucrtano na 81._=20'103"il~ Ql 2.2. b aJ SI.. lako nalazimo sile FA2 i F B1 na naboie Q2 i Ql U to~kama A i B (sl. odnosno suprotno od:X. Rjelenje djelovanje [ (t~ nepromijenjen. J.. ':"1. a.02x2 N. U toCke A i B nekog vee formiranog elektricnog polja uneseni su naboji Ql =2 . 0. iznosi vektora D. 2.8. Pri tome je na Ql opazena sila FAl = _ ~ =0. iznos i smjer vektora D. Maxwellove dvoploce sastavljene od plocica a i b povrsine llS=4 cm2 nalaze se u ishodistuzamisliene x-y ravnine. .05 X. dvoploce su ucrtane u polozaju 1). 10-6 As.=-0. uz Rl<R2. . 184 - 2. SI.7. maknuvsi dvoploce i \ r 185 . imaju nepromiienien iznos i smier i u slucaiu premjestania naboja.». Zadatak cemo rijeSiti tako da prvo odredimo iznose i smjerove vektora elektnicnih polja Gustoca silnica (mjera iznosa vektora i5) bit ce zbog simetrije konstantna u svim tockama kugle polumjera R3 i jednaka ukupnom broju silnica podiielienom s povrsinom te kugle.:. 10-6 As.10-6 m . 1""'" c) <Pl>«l>2.6. Dl>D2 .. b) a Q2 u tocku A).[ . V m :.5.10-6 = -I ° . buduci da po polaznoj pretpostavci ne ovise Q nabojima Ql i Qa. 1O-6)~=-0.6.'~"'JJ. pa se pri tome na njirna influenciraju naboji llQa i llQ" dani tabelom. Dl=D2 Dl>D2• 5.7a). i D2 i tokovi <PI i <P2 kroz zamisljene koaksijalne plohe Sl i S2 polumjera Rl i R2 bit ce: EA i EB u tockama A i B: EA=FAl = O. odnosno Q2 = .1 Xl N FI1l=EB• Ql=-lO' Site lt2 i F Bl' kao sto se vidi smjerove supreme od . .__i .. i to u poloZaju okomitom na x-yo Ako rotirajuci oko ishodista one zauzmu 12 razlicitih polozaja.7bj: FA2=EA' Q2=20· IQ3·(-5· 108. 2. IO-6:X.8a. Na udaljenostima Rl i R2 od osi.1 i X. oznacenih od 1 do 12 na sl. prikazano u presjeku slikom 2.04'. Nabijeni valiak stvara aksijalno simetricno polje.05 N u smieru X2 (prema slici 2.103 X.eru~.5 .6. d) <Pl>«l>2. irnaju "'" 2. polumjera jer u oba slucaia kroz zamislienu koncentricnu kugJu Ra prolazi jednak broj silnica. odredite.! . I ! / z. Prema tome.7. . uzrokovan istim nabojem Q. polia od 20 i 10 kV 1m djeluju u sm. Kolika je relativna dielektricka konstanta izolatora.04 N u smieru Xl' dok ie na Q2 izmierena sila FBa=O. Ako naboji Ql i Qz zamijene mjesta uprostoru (Ql dode u tocku B. 2.

rum a iznosu D (aQ)rnax pn idi lim0 smjer 0k 0IJe oznaceni iedinieni vektori u x i y smieru.:=:::::. koje su shematski prikazane na .. zakljucimo da na njega djcluje sila iznosa odnosno: Er=--=4.31-17.851 0 I 8.F=O.10-4 i m2.r Q.851 15..2. u oba slucaja... Pogledajmo sada kako .3 -17.71-15. Ako u toj toeki vektor D ima vrijednost: D=3. maksimum influenciranog naboja dobivamo u polozajima 4 i IO (prikazanim na s1. . a.. a. t .~ .sl."" .8· 10-6.-~:" ..=::...2.[nAs] Qb [nAs] 1 I 2 1 3 1 4 1 5 1 6 171 8 1 9 I 10 1 11 I 12 o \-8.9.8 g di Je cos Ct=-/-.. 2... . II) Mogucnost D i as. Q 186 EO' lOr 3.31 8.425. b /0 Rje!lenje 81.1 -.851-15. O vaj. negativan na lijevoj.3 17. EO ·F . - 1 1 l--- - . U svakoj ml njih influencirat ce se pozitivan naboj na desnoj ploei.9a).318..5.71 15. as. y as '\_ Y.10-6=+19' • L. . . Q·D ..5· 10-6 -As j -..glcdll taj raeun.~~.8b) te je.85101-8. 2.85 01 8.. U x-y ravninu nekog vee formiranog elektrostatskogpolja unesene su U tocku M MaxweIlove dvoploce i postavljene okomito na x-os (s1. Iznos D je: D= 17..' Rjesenje Po definiciji.3.075 N? stavivsi u ishodiste naboj Q=60 nAs.85 -15. Prema tome.71 15. 1 sill na naboj Q dobivamo iznos vektora E u ishodistu: E=F =___E_. naci i ka 0 D 1 cos Ct.85 15. 6 J-a b b x oj bJ a i bJ 81. i to od negativno nabijene prema onoj s pozitivnim nabojem..9. mZ Uocimo da polozai 10 dobivamo rotacijom plocica iz polozaia 4 za 180·..: Je ..3\-8. na osnovi podataka iz tablice. polozaji 4 i 10 potpuno su ekvivalentni. 2. odredite iznos i polaritet influeneiranog naboja na svakoi od ploea povrsine as=5 em!"!. vektor l'rilikom postavljanja dvoploCa u toeku M i odabiranja smjera vektora as imamo rnspolaganiu 4 mogucnosti. u ovom slueaju ploei b.5. Iz podataka 0 Huduci da vektor as u ovom slucaju mozemo pisati kao: as=5 cirani naboj aQ bit ce: .8. KS=3. Ako ne zelimo posebno registrirati kada se na kojoj plocici influencira pojedina vrsta naboja. iznos mog I' smo.--:::.10-4+0.2.. 187 1 t ·1 ... 10-6 -i +2.. -. . a 1111 njcgov iznos bit ce jednak skalarnom produktu il. - D usmjeren u pravcu 7. ~-.85 D 2.52 Uocimo da smo za aQ dobill pozitivan naboj i da se na ploci iz koje "izlazl" vektor AS • .10-9 4·10--4 4. J l1'li .10-5 As -.71-15. - .3117./ Y Y ii ~ ':":~>.7. aQ=D.. b a) mit na dvoploce. . influen10-10 As. influencira naboj pozitivnog polariteta.f.82+2.8 . .31-8. m2 gdje su sa -i j ". naravno.9b). iznos i smjer vektora nalazirno tako da odredimo poloza] s rnaksirnalni ill fl uenciramm na bojem te da i .

~F(x). 10-47..-x-Eo • Smjer sile poklapa se u svim tockama sa srnjerom vektora Rad A bit ce.Q=3. .10b)....=F. uzimaiuci u obzir 60S = - 5 . U opcenitijem slucaju.. dakle iz dA=F ds=F· -+ -+ d) Mogucnost ds cos or. A= ~F(x). iz koje "izlazi" vektor C) MogUCDost 3 Zbog KS=5· 10-4T bit ce: 6. iznosa influencira na ploci a.5. =Q E(x)=Q ( -. dok se od Xl do 2xl mijenja po zakonu F (x)= 2Eo ) .--------------- ~ ~Q=D . . zakljucit cemo da na putu s uzetorn duz x-osi od x=O do x=2x1 sila ima konstantan iznos Q . . pa je: As . 10-4 i i: . Eo na dionici od x=o do X=XI. Negativan naboj od 19· 10- 10 As influencira se na ploci a. t(xl 312.. Rezimiramo li rezultate do kojih smo dosli analizirajuci sva cetiri moguca slucaja. 2.s« . :/ oj .kao sto je aproksimativno prikazano na 81. Ako se niegova . :1:=0 do X=2Xl'UZ Eo= 1. lOa) prikazane su silnice nekog elektrostatskog polia. 2. :I:=~ . kada promjenljiva sila djeluje duj neke krivulje s. A=f x=o Q·Eo·dx+ J Q. bJ x 2x. E:. skalarnog produkta iii iz koje "izlazi" Kao sto se moglo i ocekivati. a ne 0 . Na s1. buduci da su toliko maleni.f! I 189 . 10-6.10. A=F· s. jakost rnijenja duz x-osi. 10-4= sto znaci da se pozitivan naboj gornjeg slucaju A'7F S cos odnosno. . ako je rI. d'S. . Za svaki ~ rnoci ce se pod tim uvjetima naci diferencijal rada dA na isti nacin kao i za konstantnu silu na ravnom putu. gornji naboi. COS a. 2.. odnosno F i cos C( (ako sve zakliucuierno da se opet na ploci iz koje "izlazi" put negativnog polariteta. .= :1:=0 . 10-10 As. jer se ne rnoze definirati jedan par vektora F i s za citav put s. kada je sila promjenljiva ill kada ona djeluje na krivocrtnom putu ili sasvim opcenito.10. potpuno odreduje i iznos i predznak influenciranog naboja.. odredite rad koji ce polie izvrsiti pomicuci naboj Q= +2. nacinu naseg racunania ni 0 proizvoljno uvedenim oznakama.r . -------. gornja relacija ne moze se upotrijebiti. uzmemo jednako dugima). prerna tome: x=2X1 %=2$1 ~=~ u pravcu x-osi... 10-6• (-5·10-4)=-19·10-1<1 sto se moglo odrediti i kao: ~'-' . . iznos i polaritet influenciranog naboja ovise 0 fizikalnim prilikama promatranog sustava polie-dvoploce. 4 promijeniti.=O. ~S=3.4· 1()5VIm i Xl =0.) sto razbijeno na dionice daje: Rjesenje .- b) MOgUCDost Sada je KS=-5 2 . da skalarni produkt D . 10-10 As. U tom se slucaju put s rastavlja C1.I----. sto daje: A= ~ F ds= Uocimo 6oQ=3. .dx. odnosno opcenitije :5 . COS B=-D· 60S. KS=D· 60S. njezin rad [e: 1&8 r I X=%l X=9:. o SI.10-4)=-19 . .10-9 As po x-osi od miesta x=O Ks.5 . b .: + 19 . za koje se tada rnoze smatrati s dovoljnom tocnoscu till su ravni i da se duz svakog od njih.d.8 '10-6(-5 ~Fds if cos ex. ovaj Ukupan rad dobit cemo zbrajanjern svih dA na cijelom putu s.. iz koje u ovom na niz vrlo malih djelica ~..... i d-.8 ..8 em. sila ne stigne "izlazi" 60S. a. Kada na ravnom putu s djeluje konstantna sila pod uvijek istim kutom ocU odnosu na put.. zakliucuiemo jednoznacno ~S influencira da su u gornjirn integralima vektori . .8 .. 6oQ=D . Predznak rezultata Ks.(2~oX-Eo)dX. D· 60S odreduje polaritet influenciranog naboja ria ploci dielice d-. Primijenimo Ii ova opca nacela niehanike na nas konkretan zadatak. 2. velicine koje se mijenjaju duz puta s.

r - x -.2. one ce tada izvrsiti rad od 18 . -\-. Ti izrazi vrijede za sluca] ravnomjemo rasporedenog naboja po zamiSljenoj ravnini. Y. Q. .1. Eo' xl=3 ..-~a +' -. 2.... r2=5cm. /' . ustanovljeno je da se na svim mjestima influencira na ploci a povrsine AS=5 emil naboj istog iznosa i predznaka: LlQa=4· 10-8 As. Ti izrazi vrijede i za polje nabijene kugle polumjera R. 2. r gdje k. D=---. a smjer . Zarotiraju Ii se ploee na bilo kojem dijelu spojnice AB u smjeru kazaljke na satu za 30°.4· ~. x X2 b) Polje orlo dugog ravnog vodica 81.Y2=1 I em) ravnine X-Y. pomicuci daIje naboj iz X2 u Xs (xs>xz). P.treba I?o~taviti ~axwell~:)Ve dvoploce na mjestu Xl da bi se na numa influencirala rsta koIiCina naboia kao 1 na mjestu X2 (XII>X1).radijvektor od mjesta rockastog naboja do tocke u koioi promatrarno polje. U nekom prostoru izgradeno je aksijalno jsimetricno elektrostatsko polje (u svim toekama S istom udaljenoscu rod referentne osi. za praksu posebno zanimIjivim. izraZena u As/m. Q.14.-- ------11 B . gdje je: ... ono ima isti iznos. vaIjak s bazama paralelnim nabijenoj ravnini za nabijenu ravninu) i primjenom Gaussova teorema uz metodologiju opisanu u zadatku 2. odredite koliko se naboja razdvoji influencijom na koaksijalno postavljenim me)Ak' oJeukonkretnomslueajuonodanozakonomE(r)=A·-osi. ."'" Nakon integriranja nalazimo: talnim diielovima valjaka SI i S2. 1==75 em. gdje je k neka konstanta.naboj. E=4. . U polje iz prethodnog zadatka uveden je pokusni naboj Qo i prepusten njegovu djelovanju..\ radijvektor okomit na os vodica linijska gustoes. Zadano je elektrostatsko X polje koje se mijenja u smjeru X po zakonu E (X) = gje je: r.4 kV.. . a Xl Ti izrazi vriiede i za polje dugog vaIjka polumjera R. tockasti nab oj i nabijenu kuglu. mu je o komi na omn 1./' "'r\b o X. ito tako da i dalje budu okomite na ravninu X-Y. 190 .14.. Eo' xl=S. Konacno.::'R. ~=4So. f. a zatim. 2 (1 E=. gdie ie: (1 - plosna gustoes.'xo.ro> . YI =2.14. r-. a E(x) iznos vektora tog pol]a. E=---.. inace usmjerenog u pravcu x.jedinicni vektor okomit na nabijenu ravninu.Q. u podrueiu r2_R. 12 . 2e: 191 - i X2 su dani..11.' . -'.35 em) u tocku B (x2=6 em.--.onstan. odredite Xa' 2. na njima ce se influencirati maksimalaI?. A=Q· Eo' xI+2. ~o . ravnomjerno rasporedenog naboja dui vodica. koaksijaIni valjak za ravni vodic i nabijeni vaIjak...1.. s tim da su na miestu X2 ploce postavljene okomito na smjer polja? . ako je rl=2cm. .2. a je jediniCni vektor radijalnog smjera.13. 1. rad A23• Ako je A12=A23. 41te:r Q-.--.11. 21tr. =k .. . mozemo naci elektricna polja u nekim.-. pa pustimo da ga polje pomakne iz A u B.D=---.. naboja na ravnini r.2. polje vr~i rad Au. r / . uzmemo Ii mjesto plocapokusni naboj Qo=+2' 10-10 As.-.. . koja stvara elektrieno polje s obiju svojih strana. Pomicuci naboi iz tocke Xl u tocku XII (X2>XJ.. ito tako da one budu staIno okomite na spojnicu AB. 41tr2 r E=----. ELEKTRICNA POLJA U NEKIM SPECIJALNIM SLUCAJEVlMA Prikladnim izborom plohe integracije S (koncentriena kugla za. 2mr r -.81.3 EO' 1()-SVAs. u podruciu c) Po/je ravnomjerno nabijene beskonalne ravnine 0' D=-'xo.ta A ima iznos A = 12.Odredite konstantu e:r dielektrika i izraz koji opisuje polje u pravokutnom koordinatnom sustavu x-yo y refer@ntno 0$ 2.. specijalnim slucajevima: a) Polje toikastog naboja . 81.12. Translacijom Maxwellovih dvoploca iz tocke A (Xl = I em.2. 10-8 VAs ..~d k<?jimkut?m oc.

(Ako... do izraza za to polje mozerno doci i tako da ukupan naboj zamislimo rastavlien na rnnogo malih tockastih naboja. odredite rad koji ce se pri tome izvrsiti. Ek(R)=_JL= Ev(R) 2AR 3.. r konstantno i jednako~... e (j-+ gdje. s tim da tada za a. Naboj plosne gustoce (j=+4. (r) Na rniestu r=R imamo: . nabijenih paraielnili ravnilla . . Ii r !~. Kugla i presjek valjka imaju isti polumjer R=3 ern.. Predznak od a na toi ravnini odredit ce tada da li polje ima smjer od iii suprotan.0 - plosna gustoca naboja na jedno] strani ploce s. ... uz isto znacenje e (koji moze biti pozitivan Hi negativan. Polazeci od ovih elementarnih izraza i sluzeci se. a. d) Polje razmomjerno nabijene beskonacne metalne ploce Il n Rjesenje Dijagram raspodjele elektricnog polja kugle Ek (r) i valjka E" (r) u radiialnom smieru prikazuje slika 2. polje bi sa svake njezine strane bilo (Z2-Z1)' o 81.15. a na rnjestu r=r(): Ek(ro) _ Q -I --------_ E. Pokusni naboj Qo nalazi se jedanput u polju nabijenekugle. mozemo naci i neka slozeniia polja. [ Gornji izrazi vrijede i za polje u neposrednoj blizini metalne e1ektrodc proizvolinog oblika. za koje jos ne znamo po kojern se zakonu rnijenja duz e-osi.[ r L. 2. odnosno osi valjka...16.15. .15.odrediti izraz za polje. U slucaiu metalne plece sve djelovanje naboja prenosi se na podrucie dielektrika. i ro-od miesta Zl 10 em do z2=40 ern. Odnos tih dvaju polja na mjestu r bit ce: t gdje je: (J - [ . sasvim . . Q Ev(r) =-A-= 2Ar 21ter Q 41ter2 jedinicni vektor okomit na nabijenu plocu i okrenut prema dielektriku... ._ 2e sigurno u ovom sluca]u nije konstantno...2' 10-6 As/m2 ravnomjerno ie rasporeden po znmisljenom krugu polumiera ro=30 em. na primjer... treba uzeti vrijednost koju on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu tocku u dielektriku.. ovisno I) tome koiu ravninu promatramo). da zatim od svakog takvog tockastog naboja naderno njegov doprinos ukupnom polju te da zatim sve te doprinose vektorski zbrojimo.. 2. sile na Qo biti [ednake. ako je potrebno. Ako zbog djelovanja sile stvorenog elektricnog polja dode do pomicania naboia Qu= 5.. koji se u torn slucaju mijenja po elektrodi. sluzeci se poznatom metodologijom mehanike. 2. promatramo nabijenu metalnu elektrodu i polje 8to ga ona proizvodi u nekoj tocki prostora. jedinicni vektor Xo postavljamo okomito na jednu od ravnina i usmjerujemo ga prema prostoru izmedu niih.2 .. naci rad kao: 13 osnove elektrotehnike zbirka primjera Buduci da polje. uz e=eo' C_". odredite na kojoj ce udaljenosti ro od sredista kugle.. a drugi put u polju nabijenog valjka. superpozicijom. tako da bi rad bio jednostavno 2e jednak Qo!!. 192 193 .16a). stoje u omieruJ : 1. Ako sile na naboj Qo tik uz povrsinu kugle. z . slika 2. a zatiin.(ro) 2Aro Sluzeci se tim odnosima nalazimo: ro=3R=9 em.) <.2. odnosno valjka. E=-xo.. morat cemo prvo . 10-9 As po pravcu koji prolazi kroz srediste kruga i okomit je na njegovu ravninu (a-os).16. ..(R) bila beskonacna. b b) Rjesenje Kad bi nabiiena ravnina E. e) Polje izmedu dviju ravnomjerno i suprotno . E(r) a) S1.

dp=-du 2 za za 194 p=o. dakako. kad imamo izracunat E. za za x=zr+r5 x=z~+rg Da bismo proveli integraciju po p. 2e Sada. dp . mozemo lako zakljuciti da on. Nakon tog zahvata E se lako izraeunava ~ Pri izracunavanju polja sluzit cemo se metodom superpoziciie. svoja polja dE=~.~::r5' z . sam racun. U slucaiu nabijenog kruga najzgodniie [e.t.i -+ ... U tom slucaju uvijek se mogu naci dva aksijalno simetricna toekasta naboja dQ. 47ter2 Stvar je. najzgodnije 2p dp=du je zamijeniti varijable: 195 i granice: I p. A= ~F' Zl dZ= ~Q E· rlz. racunaiuci kut IjI odneke proizvoljno postavljene referentne osi koja prolazi sredistem kruga.J ovaj izraz. koji proizvode ski zbrojiti. Matematicki. U=Z2 tako da je : 13' . J z2+r~ Z ). zbog simetrije. Zl ~.. zatim njihove doprinose vektorr nase vumiesnosti kako naiprikladniie provoditi Na osi z polie iznosi: E=Ez=~(I2e Promatrajuci _:_. 4 7te r2 4 7te r2 . uz z ~ roo prelazi u-. zamisljajuci ukupan naboj ravnine razbijen na mnostvo infinitezimalnih toekastih naboja dQ=a· dS.J r=Jp2+z2 .. dz=I dx 2 Integral I najlakse cemo izracunati ako opet zamijenimo varijable i granice: Provodeci najprije integraciju po 1jI. mozemo prici odredivanju trazenog rada: r Superpozicija djelovanja odvija se tada racunskl tako da se obide kruZni vijenac opisujuci kut IjI od 0 do 7t (time [e uz istodobno promatranje djelovanja para naboja dQ titav vijenac obuhvacen).J - .=2---·cos«=2 -. tako da ce oni dati rezultirajuce polie usmjereno u pravcu z-osi s iznosom: dQ e-p-d p·dljl z dE=dE. kojih ce se komponente polja u smjeru okomitom na z medusobno ponistiti.. i Citava se stvar ponavlja. p . nalazimo: Z2+rg=X. a zatim se prelazi na slijedeci koncentrieni vijenac. mozemo pisati: gdje je: 1= Zt f . ovaj se postupak izraZava u'procesu integracije mijenjanjem varijable p od 0 do roo Uzimajuci u obzir i Cinjenicu da je . dljl.. promatrati kruZne vijence unutarnjeg polumjera p i sirine dp i na na njima uzeti tockaste naboje dQ=a' dS= =a . a ..

ako jc zadano d=3 m.2.. C) ill D)? -+. Na unutarnji vedic prvotno neutralnog koaksijalnog kabela doveden je naboj Q..2. a ..93' 10-3 As/m.+" .27..22.b.. uz 0::=60° i 1=1. Koji bi od diiagrama iz prethodnog zadatka prikazivao raspodjelu polja u slucaju uzemljene vanjske elektrode? 2. nabijenih raznoimenim nabojima linijske gustoce I A 1= =3. D) el--'---~_L...' . 2. Ql = 2 . ~_Xl __ .__:.6·1Q-8As/m.8) . r r. Izracunaite iakosti polja El." .17. Q. cineci time radove Al i A2• Odredite kvocijenteAl/Ql i Az/Qz i usporedite ih. a= 5 m. Odredite izncs i smier sila koje djeluju na tockasti naboj Q3 koji je smiestcn u.23. T2=0...i. Koliki je iznos elektricnog polja izmedu dviju paralelnih ravnina ako su na numa rasporedeni naboji iste plosne gustoce cr=3.23..\=3-. 2d SI. 10-8 As i e:=e:o.. okomitom na os kabela. odredite gdje je polje koje oni stvaraju jednako nuli. Rl =1 em.2. SI. --- \ ---..5001 m i r3=2 m ". ' . 10-8 As. _\. koji bi onda dijagram prikazivao raspodjelu elektricnog polja? 2..8 ._'__ ~X~2 ~ C) C--.. N .: ': :! ' f--- / . :\ r.5 . 2.1 !--=..24. a. Ez i E3 u tockama ko]c se od sredista kugle nalaze na udaljenostima T1=0.25...19. "~#:'\ OJ r r d- A) C~ " I )\ /' y (.19. 10-7 As/m (unutarnja elektroda pozitivno nabiienaj elektricno polje ~omice svojom silom naboje Ql=+4' 10-10 As i Q2=+4· 10-9 As od unutarrue do vanjske elektrode..1 (slika 2.-"-pol na plast. Koliki mora biti odnos - _. b b} __ 2.. 10-7 As/m2 istog predznaka? 2.. B). 0.. R.2. .20. U slucaiu da se na prethodno neutralne vodice koaksiialnog kabela iz zadatka 2. . izmedu kojih se nalazi dielektrik. C : -___L--:-T~-----""'" R...-I_..26. / ..sto nakon uvrsten]a zadanih vriiednosti daie: A=I. r "'/ --r------. ito tako da se .24 prikljuci izvor elektricnog napona.72 em. SI. i to razlicita predznaka.! iRJ : r . a njihova normala stoii pod kutom od 60° u odnosu na normalu na metalne ploce.25. Zadano: R2=2. 1 . Odredite iznos influenciranog naboja nil dvoplocarna. U sustavu dviju koaksijalnih cilindricnih elektroda velike duzine.24.8 .5m? /cL +Q. Dvije velike i paralelne metalne ploce u zraku nabijene su nabojem plosne gustoce 0"=5 nAs/m2. 10-8 As. \0 \ \ \ \ o \ . ~se u prostoru sa Er= I.2.. Qs= .5 m nabijena nabojem Q= 500 nAs . Suplia metalna kugla polumjera R=0..17. Vrlo dug okomito postavlien stap nabijen je nabojem liniiske gusroce . '"r=2. izgleda kao sto je to prikazano dijagramom A).24). Da li raspodjela elektricnog polja u smieru T. Za stap je pricvrscena preko tanke niti izolatora kuglica tezine G [N] nabijena nabojern Q. . Tezina niti duzine 0. . Ako se u koordinatnom sustavu x-y nalaze naboji +Ql i +Qz..1S=4 cm''. 2. - 2. Qz= -3 .+ _g G da bi uslijed djelovanja gravitacijske i elektricke sile kut izrnedu stapa i niti bio 45°? 2.elektricnom polju naboja Ql i Qz.. 196 197 .\=0. kao sto je prikazano slikom. -i-W.1 m moze se zanemariti. o) SI.pol spoji na unutarnji vodic..... . SI.433·1O-4VAs.. Izmedu njih nalaze se Maxwellove dvoploce povrsine ..29. 2:~1.I . Koliko bi se naboja influencijom razdvoiilo na metalnoj I?l?h~prema slici (dijelu koaksijalno postavljenog valjka) u blizini ravnog vodica nabijenog nabojem Iinijske gustoce .._f"-J_+! _: +-1 __ :.

Odredite zakone po kojima se elektricno polje mijenja u tockama ko]e Ide na y-osi pravokutnog koordinatnog sustava postavlienog kao sto je pokazano na slici 2. obavlja 90% rada? ~.7 .6 . dok je preostali dio prostora sa er= 1 bez naboja. Na kojem se podruCju. 2. a e=2.. mjerenom od povrsine kugle. Odredite ovisnost D=f (r).3O.39b).6 em". tako da iznos ~Q bude konstantan. 2. nabijena su: a) lijevi vedic linijskim nabojem b) oba vodica nabojem +.07 m i r2=0. Odredite silu na naboj Qo=+2·1O-8As na mjestima rl=O. ravnomiemo unutar voJumena zamiSljene kugle polumjera R=O. a desni sa . Odredite izraz za polje takva dipola u tockama A i B na x i y osi. uz IQAI= = IQBI=Q.£31. Izmedu dviju zamiSljenih velikih i paralelnih ravnina razmaknutih za d rnetara ravnomjemo je rasporeden naboj prostorne gustoce p. 2. paralelnih.\=+17.7· 10-6 As/m.33. gdje je sa x oznacena udaljenost od poloviee njihova razmaka. rz=0. Ro=4 mm.1 m. +-.33.28.. AkO su vodici iz prethodnih zadataka nabijeni: lijevi nabojem .!. Dvije metalne kugle A i B nabijene su nabojima -QA i +QB.2.. Koliki ce rad izvditi 'polje kugle pomieuc! pokusni naboj Qo= 12.33. odredite rad koji ce izvrSiti njihovo polje pomieuci naboj Qo=3.\.x r B y .tog podrucia prostor je bez naboja.2m..3 . Dva toekasta naboja istog iznosa Q i razlicita predznaka nalaze se na udaljenosti d.5 eo. I 'I 'I T ~ -. y . do y=O.' Izmedu dviju paralelnih velikih ravnih ploca nabijenih nabojem ploSne gustoce a=5· 10-6 As/m2 (razlicitog predznaka) nalazi se pokusni naboj Qo= =4. Pozitivni elektrieni naboj prostorne gustoce p=10-6 As/ms rasporeden je 2. Ako je razmak ploca 10 em. Zadano: d=40 em. J 2.29. Na kugli polumjera R=20 em nalazi se naboj Q=5 .2.r= I? 2 2.. do premiestanja ncgativnih naboja s lijeve ploce kroz vanjski krug na desnu. I K A .39. 10-8 As.\= . 10-6 As/m.... djelovanjem vanjskih izvora elektriene energije. Dva ravna.1 m. okruglih i prvotno neutralnih metalnih plllen doslo ie.38. a desni -. a izvan 2.32. koji se nalazi izmedu ploca.. i to za oba slucaja. II 2.33· 10-9 As.35.09m i rs=0.43 . SI. te d=50 em i ~Q=2.. gdje je r udaljenost od sredista kugle. vrlo duga vodica.38.. Ako su oba vodica iz prethodnog zadatka nabiiena nabojem .2 . .\= -17.. odredite koliko daleko mozemo pomieati dvoploce u srnjeru y-osi.2. s posebnim osvrtorn na aluca] d~~ .08 m. 10-9 As od njezine povrsine do beskonacnosti u sredstvu sa e=eo? 2. 19& +. Elektricni naboj prostome gustoce p= -10-6 As/m3 rasporeden je ravnomjemo izmedu dviju zamiSljenih koncentrienih kugli p'olumjera R1=O. koliki bi rad izvrsilo polie prilikom pomicania naboja Qo= +4 . Zadana [e povrsina dvoploca S=3. odredite rad koji ce polje izvrslti pomicuci Qo od jedne ploce do druge. 10-7 As/m. '" K x • -Q +q r A SI.\ . cime je stvorena struia i (t) oblika danog slikom 2. Ako zrak. '" t' 2. kao §to je prikazano slikom. Odredite izraz za jakost elektrienog polja E=f(x).10-8 As najkraCim putem od lijevog vodiea do desnog..36. 10-6 As... ako je e.Olm. polumjera Ro zanemarivo malog u odnosu na njihov medusobni razmak d. odredite njezinu brzinu na mjestu x=rz (rz>rJ. uz istodobno prikladno zakretanje. SI.36. AkO se pod djelovanjem polja elektricnog dipola iz prethodnog zadatka cestlca mase m i naboja +Qo stane gibati u smjeru x-osi.\. y II' II' -. U sustavu dviju jednakih.37. moze podni- . 2. 199 . elektricni dipol. Koliki ie naho] Q? . te iznose D na mjestima r1 =0. polazeci iz stanja mirovanja s mjesta x=rl (r1)-d).30. 10-9 As duz y-osi iz mj~sta y=. Ako se naMaxwellovim dvoplocama postavljenim u ishodiste koordinatnog sustava x-y pod kutom od 45° u odnosu na x-os influencijom razdvoji naboj ~Q.05 m i Rz=O. SI.34.2. i tvore tzv.

cirri se malo udaljirno od naijednostavnijih oblika rasporeda nab oja u prostoru. . uz R=20 em.. rnozerno presieci ravnomierno nabijeni vrlo dugi stap i odbaciti krajeve. daje 99% doprinosa iznosu polja Ez na miestu z? U okolici '~ . Da bi se postupak odredivanja polja ucinio laksim. l- ....••• . 2. 2. -.. ... ~. prvo pojarn potencijala i odredimo Ii zakon po . 1 . Defini. Uz Q= + 1.: z Ah-jr ! : x. 106 Vim. Buduci da 1 potenciial 1 vektor elektricnog polja u svakoj tocki ovise 0 istirn naboiima rasporedenirn.. naci potencijal svakog od njih u promatranoi tocki i zatim sve teo iznose superponirati. ~· \..~ojem ~a tock~~tl naboi fornu:a u okolnom prostoru. Na temelju tako izracunatog potencijala i koristeci se vezom lZm~du njcga i elektricnog polja..45)..1. ..41... a. Buduci da nam visegodisnje iskustvo u radu sa studentima pukazuje: da j.elektricni potencijal .potenciial . preostaje nam jos sarno da u posliednjem koraku odredimo i vcktor E..3. I .. koji lezi u ravnini x-y. .4 . . us~ano':lffio Ii oblik te veze.... po danom prostoru. I . b 2 t.}. r. odredite. ocito je da i izmedu njih mora postojati cvrsta veza.? sl~zenije i zahtijeva vektorsku superpoziciju parcijalnih doprinosa pojedinih tockasrih naboja rezultantnom elektricnorn polju. trenutak u kojem ce polje doseci taj iznos.to od mjesta Z= -10 em do z= + 15 em. Rad koji vrsi sila elektricnog polja racunajte s pozitivnirn predznakorn. a) ..J a SI. ! .. -. a irna zanemarivu debljinu... '... x Kao sto smo vidjeli u prethodnom odjeljku.. .koia omogucuie znatno jednostavniji pristup problemu. ELEKTRICNI 2.ep~~enciJ~1 jcdna od najtezih tematskih jedinica u nastavi osnova elektrotehnike. Provedite energetsku analizu slucaja u kojem se naboj +Qo mase m pomice zbog kombiniranog djelovanja mehanicke sile F i sile elektrostatskog polja Qo E od tocke c preko b do tocke a u tom polju (sl.. racunanie polja pos~aj: ~nog.. Kruzni prsten polumjera ro.arno l~. 10-7 As i ro=25 em}e <'="0 ~dredite ukupan rad izv~sen pri pomicanju naboja Qo=3. iducirn primjerirna nastoiat cemo najprije podrobnije razjasniti osnovne pojmove vezane za potencijal...i postaviti zahtjev da ona bude ovisna 0 nabojirna koii proizvode polje i 0 njih?vu rasp?. problem cemo zaista moci rijesiti potpuno.45. ). Ravni stap konacne duzine d i zanernarive debljine ravnomjerno ie nabijen nab ojem linijske gustoce A. ..._.: z z os ..E u tocki A ne prornijeni za vise od 1% od pocetne vrijednosti? Zadano: r~5em..44. Na kojoj udaljenosti XO' mjerenoj s jedne i druge strane osi prema slici..40.. Konacno. i .. .39. da bismo kasnije mogli prikazati i nacin njegove upotrebe. ••••. -r-" " . 2.._. OS I POTENCIJAL ~ f . uzet ishodista z-osi.t.. Odredite izraz za iakost elektricnog polja na simetrali stapa." 2~42.2.ms b) SI. a da se u promatranoj tocki moze dobiti superponiranjern (sk~larrnI?-) parcIJ~ID1~ doprinosa pojedinih naboia njezinu ukupnom iznosu...42..44.2..43. 'i- i0 ! . 2.41 • Sl. I • I._. jer je upravo na osnovi energetskih ruzmatrania on i definiran.. . Odredite mjesto na z-osi prstena u kojem ce pol]e imati maksimalan iznos. y S1. moci cemo svaku konfiguraciju naboia razbiti na niz-tockasrih naboja.. nam. i.e.. . 201 -+ -+ 200 . 2. 2. nabijen je ukupnim nabojem Q... 2. uvedena je skalarna racunska velicina ..ed~. napomenimo jos da se potenciialom mogu vr~o pregled~o prikazati i odredeni energetski odnosi u polju. a da se pri tom iznos polja . Usporedite dobiveni rezultat s izrazom za polje vrlo dugog ravnog vodica i ustanovite pod kojim ce uvjetima ta dva izraza postati jednaka. Osnovna idejapri uvodenju potencijala jest: u svako] tocki prostora u kojern postoji elektricno polie definirat cemo novu skalarnu velicinu . (mA 2. I jeti maksimalno elektricno polje od 3 .6· 10-9 Asduz a-osi lZ prethodnog zadatka. Koji kruzni dio beskonacne i ravnomjerno nabiiene ravnine.

_ . sile Ii i Q moraju biti tako uskladene da eventualno povecanie brzine naboja na jednom dilelu puta bude kompenzirano ekvivalentnim smanjenjem na drugom dijelu. dakako. a po karakteru je analogna potencijalnoj energiji utega u gravitacijskom polju. . . v .. obliku.45. nego brzinama Ve i Va U tim tockama.. a ne podintegralnih funkcija. morat cemo gornji i E ds i pri tome. Promotrimo sada poseban. ds. ds= odnosno: e ~ Qo . prema pravilima integral- nog racuna... . pa prerna tome i QoE. odnosno AWk=O. (~2 c )=Fs. dV ds FIl=m .ds=j F· e J r -- Qo' E· ds.~ Qo E COS e ds+ ~ F COS e f3 ds.45.... cos IX. sluca]. Prerna tome: mv2 mv2 mvdv= mvdv= 2a--f=Wka-WkC=IlWk. cos f3 • ds.. r !"" Uz granice. . Zamijenimo 04 n granice a e integracije u Qo c do a. tako se i potencijalna energija naboja dobiva na raeun rada izvrsenog prilikom pomicanja naboia od referentne toeke do tdcke u kojoj promatramo njegovu potencijalnu energiju. zbog AWk=O. E . Da bi energiie na pocetku i na kraju puta bile jednake. Kao ~to se potencijalna energija utega dobiva transformacijom rada koji je potrebno izvriiti dovodeci uteg uz pomoc vanjske mehanicke sile iz neke referentne tocke u onu u kojoj promatramo potencijalnu energiju. .. a prilikom kojeg pornicanja se svladava djelovanje sile elektricnogpolja. naravno. ~naka jednakost~ de facto proveli supstituciju varijabIi. -·-=mv-. -=m dt ds ds dV . preko Po ovom izrazu promjena kinetieke energiie naboja na djelicu puta ds jednaka je radu sto ga obie sile zajedno izvrSe na toj dionici. a ~o je..2. u kojem su sile F i QoE tako medusobno ugodenena putu s da prilikom pomicanja naboja od c do a ne dolazi do promiene kinetieke energije. ~a. ~ gdje AWkoznaeuje matranog puta. 2. s f "c razliku kinetickih energija naboja u krajnjim toekama pro- f ". RJeienJe Ako slobodan naboj +Qo dovedemo u neku toeku prostora u kojem postoji elektrostatsko polje.. cos f3 . Prema sl. Ta energua naziva se potencijalnom energijom naboja u elektrostatskom polju. .. ~ Qo .. tangencijalna komponenta (u smieru gibanja ds) rezultantne Newtonovu aksiomu: sile bit ce. . -+ ~ocimo. a ~m . BUd UCI d a smo ramje prove d enom racunskom manipulacijom oko. bude: a a Nakon ovih uvodnih napomena prijedimo na nas zadatak. pa ga prepustimo njegovu utjecaju..k1e. ds-l-F ~F .. . E . promijenimo predznak integrala. tellino Ii izvriiti energetsku bilancu citavog puta s izraz integrirati: 202 }_ Zadrzimo se malo na ovom mjestu da bismo neke stvari bolje istaknuli.' toeki prostora. ona ce se d·v Fs=Qo' E· cos «+F' cos {3=ma=m '-. Ako je morati prilagoditi sili QoE. ds=QoE cos cos f3 ds. c { 81. d " dt s 1IJ7ve strane. cos IX.. • ds-].. prema drugom - E . V • d V= 88. dtds dV ds IX. i to taka da. integraclie integrala s desne strane znaka jednakosti oznacene sa cia mozemo pisatr: ' a a IX. .. Edana u indirektnom jednakosti integrala. njegove gramce nece biti odredene sa Cia. Prilikom pomicanja vrii se. ir IlWk= .v u integralu . "'" i odnosno: mv dv=d 'f-. i odgovaraiuci rad..~F . __ . ono ce na naboj djelovati silom i pomicati ga u skladu sa smjerom djelovanja polja. __ . a za nas osobito zanimljiv. da je veza izmedu Ii i Qo . a to znaci da nabo] doveden u bilo koju toeku polja ima odredenu akumuliranu poeetnu energiiu na racun koje se rad obavlja. Tada je Wka= Wke. dobit cemo: 203 ]- . sila F nece moo biti bilo kakva. . u potpunom skladu sa zakonom 0 odrianju energije. dt -e E dan u svakoj sto prosireno faktorom d s i sredeno daje·: ds .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->