-

.,

PROF. DR. ENVER SEHOVIC
PROF. DR. MLADEN TKALIC MR. IVAN FELJA

,:
"

Osnove elektrotehnike zbirka primjera
PRVI DIO
II IZDANJE

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1984

w
j

.. w

,I"'":

Q

I

SADRZAJ
I. ELEKTRICNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 1.1. Uvodni primjeri 1.2. Elemeetarni strujni krugovi 1.2.1. 'Ohmov zakon 1.2.2. Sastavlj~. struj~. ~goyi. 1.2.3. Naponski 1 strujru izvon 1.2.4. Elementami strujni krugovi sa vise izvora 1.2.5. Potencijali i potenciialni dijagraini 1.2.6. Rad, snaga i energija -~~ 1.3. Analiza linearnih mrefa istosmjerne struie c 1.3.1. Direktna primjena Kirchhoffovih zakona 1.3.7. Metoda konturnih struja 1.,J.3. Metoda naponaevorova ......•..................................... SlJ..4. Metoda superpozicije (1.3.5. Theveninov teorem . -'-..J~3:6. Nortonov teorem 1.3.7. Millmanov teorem 1.3.8. Zadaci .' 1.4. Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne sttuje . . , . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 24 24 27 50 59 64 77 88 88 93 100 107 111 120 126 130 155

a
i C

b

b
"j....
C

2. ELEKTROSTATIKA
2.1. Osnovne velicine elektrienog polja 2.1.1. Vektori Ei 2.1.2. Elektriena polja u nekim specijalnim slucaievima 2.1.3. Elektricni potencijal 2.1.4. Polie na granici dvaju dielektrika 2.2. Elektricni kondenzatori 2.2.1. Kapacitet kondenzatora : 2.2.2. Nabijanie, izbijanje i spojevi kondenzatora 2.3. Energija elektrostatskog polja ,

.

177 177 177 191 201 221 226 226 231 247

D

"

. . . . . . .

.

.1:;

L

t...
\

.1. MAGNETIZAM

,'

,

,

,

, " , , , . ,., . . . , . . :

.

253 254 289 289 298 302 312

1 t.
J

.1.1. Uvodni primjeri .....•.......... , .1.2. Magnctsko polie u praznom prostoru 3.2.1. Jakost magnetskog polja. Zakon protiecania ,. , 3.2.2. Jakost magnetskog polia, Biot-Saaartov zakon 3.2.3. Magnetska indukcija. Magnetski tok ,., .1.3. Elektromagnetska sila 3,3,1. Elektromagnetska sila na naboj , , .. , 3.3.2. Elektromagnetska sila oa sttuju ....•. , ....•••.....•...

" i

C

,

,

312

316

h
-r'

7

I

.......

3.4.2. Vodljive konture u vremenski prornjeniivom 3.4.3. Induktivitet i meduinduktivitet 3.5. Materija u magnetskom polju 3.5.1. Feromagnetizam 3.5.2. Magnetski krugovi 3.6. Energija rnagnetskog polja 4. RJESENJA 4.1. Elektrlcni krugovi 4.2. Elektrostatika 4.3. Magnetizam "

3.4. Elektromagnetska indukcija 3.4.1. Kretanje vodica u mirnom magnetskom poliu

magnetskom

polju

. . . . . . .

. .

331 336 341 341 351 365 375

324 324

istosmierne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..................................................

375 379 381

1. .Elektrieni krugovi istosmjerne

struje

....
.... ._

Polazeci od atomisticke koncepcije 0 strukturi materije, elektricki neutralnim nazivamo tijelo s jednakim brojem elektrona 1 protona u niegovim atomima. Pod pojrnom elektricki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narusena; pozitivno nabijeno tijelo ima visak protona (pozitivnih naboia), odnosno manjak elektrona (negativnih naboia), dok je kod negativno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbudena stanje, sto se ocituie djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, nanaboj ne bi djelovala nikakva sila. Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; one prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom

...

F. Tako uzbuden prostor nazivamo elektricnim poliem ientom sile na naboj i samog naboja, dakle kao: ..... P
E=-

E i definiramo

ga kvoci-

Q

Ako se u prostoru s izgradenim elektricnim poljem nade veca kolicina slobodnih naboja, oni ce se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotno od smjera djelovanja polja (negativni naboii), Da bi se kvantitativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih eestica, uvodi se velicina [akosti elektricne struje 1 kao:

1=2..,
t

dakle kao kolicina naboja koia prostruji nekom povrsinom u t sekunda, podijeljena s tih t sekunda, uz uvjet da strujanje tece vrernenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: i (t)= dq (t) .
dt

Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile elektricnog polia obavlja se neki rad. Izracunavanie njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasicnim metodama mehanike, putem urnnoskom sile, puta i kosin usa kuta rnedu njima, odnosno opcenitije integralom: A=)

(....

P·ds=J

.... f
II

Q·E·ds.

.....

-+

6

b 10-9 As m Q=5· 10-7 As T1=2m . odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta..1a). rad postaje: A=U' Q=U· I· t~ a snaga: p=A=U' I I Ovim zahvatom. dijelovi koncentricnih kruznica sa sredistem u Qo? (s1. odnosno 4-1. . s=F . 4·7t·€o·r2 geornetrijskoj . .cos oc . velicinu "umjetno« dobivenu dijeljenjem fizikalnih kategorija rada i naboja i neovisnu 0 iznosu pomicanog naboja.. ro' Nabiiena kugla ponasa se kao da ioi je sav naboj koncentriran u sredistu.. ova relacija nije najprikladnija za primjenu. . . ds. prvo treba reci nekoliko rijeCi 0 principu kojim cemo se koristiti. u realno] F . time ce se izbieci slozena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija..1.. Buduci da se u praksi redovno susrecemo s mnogo nab oja.. . s .J Rjesenje PoznavajuCi izraz za polje tockastog naboja. pornocna velicina. i rad ce biti dvostruk.. dakle. dakle umnosku iznosa sile P. Analiza strujnih krugova prijeci ce zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima. ~ ~ ~ z.lb) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim tockama konture 1. . 10 . b Q a Zadano: Qo=4' T2=1 nazivamo elektricnim naponom izmedu krajnjih tocaka puta s.. Taj kvocijent U=A 10-12 As _ apsolutna dielektricka Vm vektor radijalnog smjera.J a. brzo cerno doci do odgovora. jer je na njima udaljenost od Qo konstantna. a. IX. . dobit cemo konstantnu veliCinu.. ie po definiciji jednak: apstrakciji.. .e. Ako se.. SI. Pogledajmo sada sliku l. Razmisljamo: ako u istom vremenski nepromjenljivom polju. na primjer.. . Na dionicama 1-2 i 3-4 smjer ce biti isti (na svakoj od njih)..1.=jedinicni Koliki.. koji -> -+ -+ . " -... Vektor te sile imat ce razlicite vrijednosti duz putanje 1-2-3-4-1. dakle kao F (ds . Sto smo time postigli? Krenemo Ii obrnutim redom. cos «).2 -: 3 ~4 -I. izvrsenl rad podijeli s nabojem. Izrazom F· ds uveden je tzv.. . cos elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima. tu istu relaciju mozemo izraziti sk. dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa. obavljeni radovi imat ce razlicire vrijednosti. kao sto vidimo. a moze se.1. nabijenu kuglu. . Uz dva puta veci naboj.?-. koji u odredenom. 1 "-"" 3 . 1. UVODNI PRIMJERI 1. Na dionicama 2-3 i 4-1 niegov ce iznos biti konstantan. .: 2 . gdje su: r=udaljenost Eo=8.. Ako se kvocijent!!. pa zbog toga kad god govorimo 0 tockastom naboju dorneni.. l. duzem iIi kracem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s. Zato je uvedena nova. puta i kosinusa kuta medu njima. U slucaju kada gibanje tece po pravcu i kada je sila duz citavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru. kao 0 produktom vektora F i s. cos oc. 1. i to preko jednog etalona. rad je [ednak umnosku sile.. obradujemo zapravo. ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sile. Naznacene sile i elementi puta ds daju bazu za izracunavanje trazenog rada. Obavivsi to i orvorivsi mogucnost mjerenja bilo kojeg napona. cos oc) . Medutim. razmatranja prebacujemo iz vektorskih velicina polja i sila u skalarne i lako mjerljivc velicine napona i struja. i to po istom putu. onda ima Q smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici. i to kao umnozak projekcije sile u smieru elementa puta i samog elementa puta (F .ilumim . skalarni produkt vektora site F i vektora eleruenta puta koii je po definiciji jednak F·. koja omogucuje brze i jednostavnije odredivanje rada. ds .... dakle kao: A=F· s. Elektricno polje proizvcdeno i mijenja se u zraku po zakonu: E= 1) tockastirn nabojem Qo Qt/ ima radijalan smjer . mozemo naci i silu na naboj Q.. t.radizvrienprilikom'pomicanja naboia Q po konturi 1-2-3-4-1.. koja se nalazi u polju naboja Qo i cije su dionice 1-2 i 3-4 dijelovi pravaca sa siecistem u Qo' a 2-3. rnoze izmjeriti nekim instrumentom.. I<akll su ovdjc i sila i put orijentirane velicine. ali ce se zato iznos mijenjati.854' od tog naboja konstanta Skalarnim produktom F· d.

ds > cos rt. iste iznose. (iznos vektora ~ uvijek je isti). I drugo. htjeIi upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi sc odmah pitanje koju silu F i koji put -. oznaku elementa puta ds sa dr. Ukupni rad dobit cerno zbrajanjem ovih dijelova duz citavog puta s. pa ce na svakom odsiecku kur (I. Dok je rad AM izvrsilo elektricno polje svojom silom na naboj Q.. pa cerno ga oznaciti sa dA: dA=F' ds. Preostaje jos sarno da se izracuna vrijednost ovog integrala uz zadane konkretne uvjete. oznacuie integralorn: A = J F· ds= J F . Pretpostavliajuci da citateli niie podrobnije upoznat s metodama vise analize. . Drukcije receno. Zbrajanjem samih nula dobiva se opet nula. rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjecaka ds. 1 pa ie on d a: x2 a b QQo A34---.. 5to smo time dobili? Dvoje: prvo. zbog specificne konfiguraciic. Izlaz iz te situacije pruza slijedeci postupak.. rid. bitno je sarno da se jedanput usvojene konvencije dosljedno drzimo . mozerno napisati i izraz za rad izvrsen na putu d7. kad . . i po smjeru.. pa ce dijelovi rada dA biti jcdnaki nuli. . . rad A12 izvrsen je utroskom neke vanjske energije.. rjesenja. bit ce zbog F= -F' i Zaustavimo se na tren pri ovom rezultatu. obicaj je da se jednom radu pridijeli pozitivan.. Time svjesno unosimo odredenu pogresku. rad postat ce: =F . mijenjaju i F i d7. a drugome negativan predznak.. Prema tome.. . Medutim. gdje su se sila i put podudarali.-- tako da je onda: Kada sila duz puta nije konstantna. Kad bisrno. E ds .. pitanje je od sporednog znacenia... i kod infinitezimalnih odnosa izlomIjena i stvarna krivulja s ce sc preklopiti. a pogotovo ako jos ni put nije ravan.1 --. Prema tome. a ne na sve njih zajedno. mozerno . . rad na tom dijelu dohit cemo kao: A34 = . 3-1 J F .--- . morali smo izvrsiti rad crpeci za to potrebnu energiju iz nekog vaniskog izvora. Ako je rezultantna sila na svakom mjestu jednaka nuli.. U ovoj posljednjoj odsjecka relaciji treba imati na umu da se duz puta s od odjecka do '.. ga prikazati kao vektor Koristeci se ovim svojstvima zakliucuiemo da duz svakog od njih imamo zapravo iste prilike kao i u slucaju konstatne sile na citavom ravnom putu 7. Napominjemo da se to odnosi na svaki odsjecak .. htjeli smo ilustrirati osnovnu ideju postupka kojim cerno se dalje sluziti. iii i po iznosu . -+ ubrzavanja. bilo po smjeru.4·7t'·J. dakle. postoji medu njima ipak jedna bitna razlika.una vrije d nost . postizemo situaciju u kojoj je moguce naboj transportirati iz I u 2. Taj rad bit ce samo dio ukupnog rada A. posebno. biti iednak nuli.-.2. bilo po iznosu. . sto ce ga izvrsiti sila F. Ova sila mora biti barem jednaka sili polia u svakoj toeki puta 1-2 i suprotna po smieru. dok je na putu 3 -4 polje tu energiiu "vratilo" vrseci rad A34• Da bi se ova razlika istakla. :> • Pogledajmo sada sto je s radom na dionici 1. sila nije stigla promijeniti.. u ovom slucaju. da bismo pornakli naboj Q iz 1 u 2. = 3-1 J Q . tako da je: Na dionici :1-4 bit cc.. . zbog vrlo sitnih odsjecaka mozemo '"" smatrati da se. Rad A12. Vratimo se nasem problemu.. odnosno i F i cos rt. Uvodeci tako pojam pozitivnog i negativnog rada... cos mozemo sada pisati: 0'. Kojemu ce se koji predznak pridijeliti. Mjesto da racunarno s citavirn putom s... put (neka krivulja) bit ce bolje aproksimiran. a to se. cos s ("'-+ (" ex. Kako je polje tockastog nabojaradijalno.o (I I) r2 r1' s: Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo : A34=90' 10-7 VAs. Radovi izvrseni na putovima 1-2 i 3-4 imaju. relacija A vise ne vodi do . Izrazimo Ii podrucie integracije 3 -4 zamijenimo u ovom speciialnorn slucaiu AS4 udaljenoscu r1 i r2. .. da mi izvana nekom silom F' moramo savladati djelovanje elektricnog polja i pomaknuti naboj Q iz 1 u 2. dakle da ie Dna ostala konstantna i po iznosu i po smjeru. je rijec 0 sumi infinitezimalnih velicina.. Medutim. ds . uvrstiti u njega. A12=-A34• 13 l2 . naime. I ntegra I· tipa J a b dx .. Na dionicarna 2-3 i 4-1 sila ce biti okomita na svaki odsiecak puta ds.. sto rnatematika svakako omogucuje. a da pri tome ne dode do niegova S1-2=SS-4: . dok se kretanje treba obaviti u pravcu od 1 prema 2. Na ovom dijelu situacija je nesto drukCija.. Ocito je. Sila elektricnog polia usrnjerena je od 2 prema J. vcktori usmjereni II istorn pravcu. duz svakog od njih. sto su odsiecci manji. elektricno polje ovdje nije kadro izvrsiti trazeno pomicanje naboja kao 8tO je to bio slucaj na dijelu 3-4. Prcma tome. ako je svaki odsiecak ravan. jer ni jedna ni druga velicina nisu iednoznacno odredene.

totka ref.:' . kao razliku krajnje i pocetne potencijalne energije. rad Aab na tom putu moci cemo izracunati.1 jednak nuIi dade se prosiriti i na konturu proizvoljnog oblika u vremenski nepromjenljivom elektricnom polju. PiSuCi opcenito. ukupni rad u konturi 1. 14 . Uz Uba<O...2a. kao sto je to na primjeru polja tockastog naboja Qo naznaceno na s1. rnozemo odrediti na svakom mjestu u prostoru. Ako je konacna potencijalna energija pozitivnog naboja Q veca od pocetne (Wpb> Wpa). I . on ce biti podrobnije razraden).-izwsit:¢~orad:' Q. r .. djelujuci silom P' = -QE. referwtma to&> re_tna at'· .1.. jer zelimo sarno ilustrirati osnovne pojmove. u buducim cemo izlaganjima upotrebljavati indeksiranje umjesto oznake za funkcionalnu ovisnost (umjesto cp (a) pisat cemo tpa).ds ovisi ref. potencijalna energija se smanjuje.. totlca a 0 polosaiu tocke a. nego sarno to da narn se onoliko rada "vraca" koliko prije toga energije utrosimo na savladavanje siIe elektricnog polja. i tada c~ biti Uba>O. Rjeienje Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje.. koristeci se relaciiom kojom je on uveden. naboj djelovanju polja. zbog zakona 0 odrZanju energije.. nairne.. bit ce: koji se. imat cemo: Wp=Q.ds=~Q'J E· ds ref.pomak ce se oeito izvesti na raeun neke vanjske energiie. .. Na koji je nacin to strano polje stvoreno. dakle..3. Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vrsi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim naboiem situacija je obrnuta). ono ce ga vratiti istim putem natrag.) Potencijalna energija u tocki a bit ce dakle: Ovu nulu treba.. i to tako da mu ne promijenimo kineticku energiju.. toplinskih i drugih pojava. Ako naboj Q povucemo duz konture 1-2-3-4-1 odredite kakve naponske prilike vladaju u njoj..2.. znati procitati. 1.2.. pretvara u potencijalnu energiju.J ]=Q. tocka C... 1. a to znaci da rad vrsi sila elektricnog polja. . totka nazivarno potencijalom u tocki a... Ta narn okolnost dopusta da za referentnu tocku izaberemo bilo koju tocku. kad se nade u svakoj od njih. U danom elektrienom polju i uz definiranu referentnu tocku iznos odredenog integrala I I I . (U strujnim krugovima ono nastaje u izvorima elektricne energije kao posljedica odredenih elektromagnetskih. . (Prepustimo Ii. cpb.... na ovom mjestu necemo ulaziti. totka fE' z . b a b) a A = J F..Prema tome. "" . I QE .. . interpretirati i kao kvocijent rada i naboja: Uba Aab Wpb-Wpa Q Q i f«1ca aJ SI. Da bismo oznaeili potencijal neke specificirane tocke. iz prethodnog zadatka.. t'~ .. . cp=-. Da bi doslo do pomicanja nabijene ccstice na putu t -2. Kazimo jos nekoliko rijeci 0 sili F.. Izborom neke druge tocke svi ce se potencijali promi15 . a. medutim. Uab=CPa-CPb). Pomaknemo Ii zato naboj iz a u b. uvedimo prvo pojarn potencijala.. vrseci rad na raeun prethodno akumulirane potencijalne energije.. To znaei da je ona posljedica postojanja nekog elektricnog polja. kemijskih. u sto. dovedemo iz neke referentne tocke u kojo] je bio u stanju mirovanja u promatranu toeku a... cp. sila koja vrsi pomak mora imati takoder elektricki karakter. akljuCit cemo da ce naboj z Q. JCI' iz razlika odredujemo radove. smjer kojega je suprotan od E. imati potencijalne energiie Wpa=Q . dakle: Aab= WpbWpa=Q' (cpb-cpa)=Q' Uw. tako da svaka toeka u prostoru ima jednu i sarno jednu njoj svojstvenu numerieku velieinu cp (a). u ovom slucaju stranog polia H'. Zavrsavaiuci ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (u poglavlju 2. Promotrimo li sada tocke a i b s potencijalima cpa i CPb.. e Wp Q " s tim da cp. )E.2-3-4-1 A=A12+A23+A34+A41=O. medutim. odnosno Wpb=Q . Napon Us« mozemo. gdje smo sa Us« oznacili napon izmedu tocaka b i a i definirali ga kao razliku njihovih potencijala (po definiciji je: Uba=CPb-CPa. a 'P (a).J • b Ql~-Qe j !. u ovom trenutku za nas nije bitno. 1-.9 " I s I I Wp (a)=A=Q' [- Velicinu q> (a) ref. napomenimo joil da ce nas u praksi redovito zanimati razlike potencijalnih energija. u nacelu. a ne njihovi apsolutni iznosi. ako naboj zadrfimo u toeki a. .. relacija koja kaze da je ukupan rad u konturi 1-2-3-4-1 sa sIike 1. ! I = W p (a) = _ Q )H'~ " " 'j j I ref..) I konacno..pa. . ona ne znaei da nije izvrsen nikakav rad.. Uzmemo Ii naboj Q pa ga.

. Uzmemo Ii proizvoljno da se rcferentna tocka nalazi na udalienosti ra=3 m (kao sto je to pokazano na sl.106 tako da ce zbog toga struja II) S biti: I=~=20mA.3. Pri tome treba imati na umu cinjenicu da ovdje. Kretanje nab oja Q dut konture mozemo shvatiti kao strujanje naboja.. irnat cemo: 1 prethodnih zadataka? 1. Opisani sistem mozemo shematski prikazati kao 8tO je to ucinjeno na sl. kazimo ito. ref... jednaki nuli. tocku odabrali.ds.. a to znac] i razlike potcnciialnih energija naboja. 106 puta... Njezin ce iznos biti: W= U21 • I· t= 18·20· 10-3. Koliku je energi]u potrebno dovesti iz nekog vanjskog izvora da bi naboj Q=5 to-·? As u 50 sekundi izvrsio 2· 106 obilazaka konture 1-2-3-4-1 iz o .. mislimo na relativno kontinuirano kretanje nabijenih Cestica.. raeunanie energije iz struje ima svoje puno opravdanie.jeniti za isti iznos.. utrositi energiiu W12=90 . pre-na definicijskoj relaciji. ukupna utrosena energija bit ce: W=2· 106• W12=18 VAs. tpl= - J Evds ( ... ostati nepromijenjene. ' Rjesenje Na dijelu puta 1-2 potrebno je. . Shvatimo Ii. kao statistia<:a veliCina. lake odredujemo energiju koju je potrebno dovesti za podrzavanje tog strujanja... medutim. na primjer.2h). U referentnoj toeki. naboj Q razbiien na niz manjih naboja... Ova posljednja relacija predstavlja zapravo naponsku interpretaciju Zanju energije. 1. prolaze opisani put. U takvim shreajevima operin: se sa sredniorn brzinorn kretanja naboja. kao uostalom i u svakom drugom 1) ~U=~ -=0.. a tako i mora biti jer je rijec 0 istoj stvari izrazeno] na dva nacina. dok je na preostalim dijelovima njegova brzina konstantna.. tocku 1. totka 2 VANJSKA w ref. ~to se i inace radi kod strujania u vodieima gdje je. 0 zakona 0 odr- Da smo za referentnu moze Iako provjeriti.' ubrzavanje ometano. Kako tim putem u 50 sekundi naboj prolazi 2 . koii.. zbog sudara s cesticama rnateriie. 16 Kada govorimo 0 struii. kao sto smo vidjeli. 10-7 VAs da bi se doticni naboj pomakao iz 1 u 2.50=18 a A Q VAs. jedan za drugim. Provedenim racunorn za vrijeme TUleta je u obzir prosiecna iii srednja brzina kretanja. totka £:NERGIJA Zamijenimo opet ds sa dr i oznacirno granice integrala koordinatama rl> r2 i r:l: SI.. 1. pa ce pojedine njihove razlike. Vratimo se sada nasoi konturi 1-2-3-4-1. a ne na jedan naboi u gibanju.jE. (..3. Rezultat se podudara s onim 8tO smo ranije izracunali. 8tO se 'P1=9'4=0 V 'P2='Pa= + 18 V. Druga napomena odnosi se na brzinu naboja Q. tp2= . bit ce : pa je: WP3-WP~=0 'P3='Pz=+24 V Naponi na pojedinim dionicama bit ce tada: Au U21=-='P2-'Pl=+ Q T=_2Q_=25..10-6 2. Wp i 'I' su.3 . T Polazeci od izracunatog napona U21 i struje I. Na dionici 3-4 on ce biti ubrzavan. 2 Osnove elektrotehnlke . konstantna. J edan kompletan krug naboj ce prevaliti u: J 8V - Kako se prilikom pomicanja naboja Q na dionicama 2-3 i 4-1 ne obavlja nikakav rad.1. dobili bismo. tako da bi naponi opet imali iste iznose.zbJrka prfrnjera 17 . . koia je onda. Izracunajmo sada ovu energiju na drugi nacin.

u potrosacu elektricne energiie. porernecena je ravnoteza. Ne zaboravimo. uz uvjetno shvacen pojam "potrosaca". u krugu odrzavati konstantna struja 1=0. • IZVOR ELEKrRltN ENERGUE ParRO~A{. Dionice 2-3 i 4-1. te ce dalin]e pritiecanie naboja biti onemoguceno. 19 . ~t=u U21 ---_ a) b) U~1 ==--='1'2-'1'1' Qo 8tOnakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: U21=120 V. . Kako E i E' imaju suprotan smjer.4 A uz nepromijenjen napon? S polova izvora. Izmedu pozitivnih naboja na jednoj strani izvora postdj~ odbojne sile koje ih nastoje rasporediti po 8tO veco] povrsini.. koji ce biti to veci sto je kolicina vee nagomilanih naboja Q veca. dakIe d:~2. IZVOR POrROi4C EL£KTRtCNE ENERG/JE £L£KTRitN£ ENERG/J£ EL£KTRCNE £NERGUE 4 . oslobadajuci pri tome energiju (kad bi se na tom rnjestu.-'. .1"'.) Zelimo li.. 9braz'it}t1ei i u niemu elektricno polje E. pa cemo zato moci izracunati i napon na njegovim krajevima. Pogledajmo sada 8tOse dog-ada nakon zatvaranja sklopke S. proces neutralizacije raznoimenih naboja prilikom njihovih susreta.. Odlaskom stanovite kolicine naboja s krajeva 2 i I na 3 i 4. C. d da u potrosacu ne postoji ugradeno strano polje if. l. Na izvor elektricne energije. Ovako razdvojeni. dobiti rad.. dakle: A-odakle proizlazi: U2l~O . toplinskihilidrugih efekatac. biti [ednak povrsini trokuta O-QoU21. Na dijelu puta 3-4 polje obavlja rad. naboj bi.Neka ono ima smjer od 1 prema 2 (sl. ubrzavan poljem. U protivnom.) Porastom kolicine razdvoje-+ -+-+ nih naboja jaca i intenzitet polja E. Ista je situacija i s negativnim nabojima na drugoj strani. l.4. kao zbroj svih elementarnih radova dA12 predocenih srafiranim pravokutnicima. ocito je da ce se gomilanje naboja na krajevima I i 2 zaustaviti onog trenutka kada polje E iznosom dostigne Rezultantno polje u izvoru postat ce tada jednako nuli. . . njegove se zalihe. Buduci d) d 10. odnosno negativnih od 4 prema 3. Da bi to mogao. Podrijegovim djelovaniem razdvajaju se pozitivni i negativni elektricni naboji i 1& . Da bi se u elektricki neutralnom tijelu izvora razdvojili pozitivni i negativni naboji. doci ce do gibanja pozitivnih nosilaca elektriciteta u smjeru od 3 prema 4.. s ciljem da se ona ponovno uspostavi. potrebno je na njih djelovati elektricnom silom._ - c) Rjesenje SI. izvor mora dati upravo onoliko energije koliko se na potrosacu "potrosi". Na osnovi grafickog prikaza navedenih odnosa. koliki napon U2l vlada na njegovim steza1jkama? Koliko je energije potrebno dovoditi izvoru ako se zeli.. silom prema "dolje". "Gubitak" kineticke energije naboja pretvarao bi se u topIinu. dakIe kineticku energiju. U isto vrijeme i u izvoru nastaju odredene promjene. 1. uocit cemo da u njemu postoji 2· . Ako ie za razdvajanje iste kolicine pozitivnih i negativnih naboja Qo= 12 . Say rad utrosen na razdvajanje naboja ostat ce ocuvan u obliku potencijalne energije izvora. bit ce potrebno obavljati sve vece radove.72 VAs._--- IZVOR ELEKTRftN£ £N£RGU£ Q . pa ce i u izvoru dolaziti do ponovnog i neprekidnog stvaranja novih parova pozitivnog i negativnog naboja. danog na s1._/~·'· -+ . _--------_ •• _---_. Da bi se iste kolicine naboja dQ kontinuirano dopremale na krajeve izvora u toku procesa. ako ih ima. b. Pogledamo Ii sistem kao cjelinu. koja bi se opet mogla iskoristiti na neki drugi nacin. na kojima se ne obavlja nikakav rad. ~o opet znaci da moramo u izvor ~<!~~~tfl:UlO polje E' posredstvom odredenih kemijskih elektromagnetskih. a. uti 2 prema I. medusobnu izmjenu energije. Kako je F: ostalo nepromijenjeno. polje Eu njemu slabi. predstavljat ce stoga nap on izmedu • • • 1. mozemo shvatiti kao medij kojim je petrosae prikliucen na izvor i koji omogucuie.uz zanemarene ostale gubitke. 2Al . iscrpljuju. lAd). te pod djelovaniern rezultantnog polja dolazi do ponovnog razdvajanja naboja i njihova gomilanja na krajevima I i 2. Pri tome cemo morati imati na umu i spomenutu Cinjenicu da s gomilanjem razdvojnih naboja raste i polje E od nule do neke maksimalne i ravnotezne vrijednosti. da na potr08aeu tece suprotan proces.. Ako je petrosae trajno prikljucen na izvor. Izvrseni radovi dA12 podiielieni s pripadnim dQ. nakon zatvarania sklopke S.I sistemu... dolazi sarno do pretvorbe energije iz [ednog oblika u drugi. (Na pozitivni pokusni naboj u prostoru izmedu I i 2 oni bi posred- ~()milaju na kraievima 1 i 2.. Zatvaranjem sklopke naboji se prosiruju na krajeve potrosaca 3-4. dakle. l.. nalazio vodic.4.4c). jer nema sile koja bi izvrsila potrebno gibanje. koje ima smier stvom svojeg polja E djelovaIi i'.. prikljucen je preko sklopke S petrosae. jasno vidimo da ce ukupni rad Au.4b). on opet sa svoje strane mora izvana primiti istu kolicinu energije. na primjer.4a).. u ovom slucaju bez gubitaka. kao 8tOje to pokazano na s1. kroz njega ce naboji traino struiati. dozivliavao sudare s cesticama materije i gubio brzinu. 10-3 As u izvoru utroseno 0. naime. oni tvore polje E. s1.

ojeje sazdanotijelo potrosaca. 0) . a. 1. 1 .. morat cemo svake sekunde izvoru dovesti energiiu izvana: W = U21 . Nairne. i cinjenice da je ukupan rad.. napon na njemu.2 Ubc=+7. dobiva odredeno ubrzanje. na njemu ne obavlja rad. a to opet znaci da ce izmedu njegovih krajeva a i c vladati nap on jednak naponu izvora. po II Newtonovom aksionu. pa ce i napon biti veci. kroz petrosae ne tece struja.. a negativnih suprotno 011 smiera kazaljke na satu.. koje se stvara u potrosacu nakon zatvaranja sklopke. elektronima pripisujemo neku prosiecnu brzinu. pa se. b i c. t= 120 . koje cesto nazivamo j05i padovima napona.J . postoie.---. svako tijelo. tt': Q i c? '''OR n£KTRltNE ENERGIJE 5 t. kao sto je to pokazano na slid 1. No svima njirna je svojstveno da energiju dobivenu iz izvora prolaskom struje pretvaraju u odredenu vrstu rada. stirn da u njemu postoji polje forrnirano izvorom. interpretirati ovako. kao kvocijent rada i naboja. [ednak zbroju radova na dionicama a-b i b=c. 21 . ni na njegovim dijelovima.8 V. Prilikom svako~ sudara elektronicegubiti brzinu. tako da je brzina kojom se energiia pretvara urad.. d"lildeikineticku ehergiiu~ odbiiati se. tako da uvijek mozemo govoriti 0 naponu na potrosacu kao 0 kvocijentu rada i naboia.4 m. Sl. 1=48 VAs.5a). svakim sudarom oni svoju izgubljenu kineticku energiju predaju objektu s kojim su se sudarili. elektricno polje nije kadro pokretati. Vanjska manifestaciia ovog mehanizma strujanja i predavanja energije bit ce ocito zagrijavanje vodica. -. obavlien na relaciji a-c. koje od slucaja do slucaja imaju razlicite iznose i smjerove. dan jeshernatski prikaz opisanog strujnog kruga. Na potrosacu su napravlieni izvodi za prikliucak voltmetra na mjestima a. V. bez izvoda a. i to pozitivnih u smjeru. prema tome. Buduci da je po definiciji napon jednak kvocijentu rada i nab oja. bit ce jednak nuli.. odnosno da ce biti Ue« = 12 V. kako bi razmatranja bila jednostavnija.ih sudara s cesticiiUii. prolaskom kroz petrosae. Napominiemo da osim ovakve vrste potrosaca (omski petrosae) postoje i drukciji tipovi. UCb=-7. mozemo. dakle.-od-stalriifu djelovanjem elektricnog polja bit ce prisutna tendenciia usmjera20 odakle nakon dijeljenja s Q izlazi: Uba+Udb=Uca Uba: UCb=/l:/Z' Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo: odnosno: Uba=-4. r-. Vodici kojima je petrosae prikljucen na izvor redovito su nacinjeni iz takva materijala i takvih su dimenzija da gubici energije u njirna budu sto manji (iz svega sto je receno.~.5. P=-=U21· t odnosno snaga izvora: W 1=48 VA.. Pozitivne naboje.6 m. 1. 0. Kako. nacinienog od jedne vrste materijala.kontinuirano strujanje naboja. s tim da je /1=0. 1.2 V V.5. ··aJii. mozerno pisati: Aab+Abc=Aac Aab: AbC=/I: /2' [1 c I L . Zbog konstantnosti presjeka potrosaca. Na izvor elektricne energije. Zbog toga je u praksi udomacena konstatacija da struja. kao sto vidimo. Kako je rijec 0 metalu s mnostvom slobodnih elektrona.-m:ijenjati smjer kretanja. djeluje na naboje u njemu odredenom silom.QYIl. . rnedutim.. Zbog velikog broja elektrona i relativno velikih dimenzija tijela u kojima se sve to zbiva (velikih u odnosu na dimenzije elektrona). b Rjesenje Kada je sklopka S otvorena. Da bi se u krugu odrzavala konstantna struja 1=0. najcclee toliko maleni da se mogu zanemariti u odnosu na rad izvrsen na samom potrosaeu.. stvara na njemu pad napona. Naponi Uab i Ubc ovisit ce 0 duzinarna /1 i /2' Na vecoj duzini izvrsit ce se veci rad prilikom pornicanja naboja. No zatvaranjem sklopke situacija se rnijenja.4 A. . i to prosjecnu i po iznosu i po smjeru. Promotrimo zato malo detaljnije sto se tad a dogada u potrosacu i u vodicirna kojima je on prikljucen na izvor. Tvrdnju da se u vodicu zbog djelovanja elektricnog polja elektroni gibaju konstantnom brzinom (a ne ubrzano) treba. Kad smo tako dobili sliku 0 fizikalnim zbivaniima u vodu i potrosacu.. cvrsto vezane u jezgrama pojedinih atoma. Elektricno polje. : 1 b) vanja gibanja u jednom pravcu. b i c. ocito je da u tom slucaju voltrnetar ne bi mjerio nikakav napon. naime. Zbog toga ce say rad biti izvrsen na potrosacu. do nesmetanog __ ubrzavanja elektrona ne moze doci zbQgnemin. Time zapravo umjesto stvarnih brzina. . mozemo smatrati da ovaj proces predavanja energije tece kontinuirano po citavoj duzinl i presjeku potrosaca. Na sl. koji ima stalan napon U= 12 V prikljucen je preko sklopke S petrosae u obliku metalne zice duzine /= 1 ~ k?':lstan~nog p~esjeka i nacinjene od jednog materijala. Koliki bi nap on mjerio voltmetar prikljucen izmedu tocaka a i b.5b). Buduci da se energija ne moze niti unistiti mti stvoriti. kad na njega djeluje sila.8 Uab=+4. u promatranom prostoru nemamo vakuum. jedino onda kada kroz petrosae tece struja. Naponi Uab i Uu. i to po citavoj njegovoj duzini. doslo bi do njihova ubrzavania djelovanjem sile elektrienog polja. b i c.materije od l<. neki se cak i vracati. mozemo odgovoriti na postavljena pitanja . doci ce do pomicanja tih negativnih naboja u smjeru suprotnorn od srnjera djelovanja polja.4 . zakljuciti da gubici ovise 0 vrsti i dimenzijama materijala). a /2=0. . ni nil citavom potrosacu. Buduci da zanemarujemo gubitke energije na vodu. Kada bi prostor u kojem se elektroni nalaze bio bez materije.

. 'Pb=+Uba=+46 V. Elektricnom izvoru privodi se izvana svake minute 330000 VAs mehanicke cncrgije. .. pa ce 'Pc biti:'Pc='Pb.6.proizlazi iz zakona 0 odrzanju energije i definicije napona.6. morali obaviti odredeni rad. Uz struju [=1. 1.11..1. Nakon toga prikljucuje se. izrazi za potencijale 'Ph. Pomicanjem naboja kroz petrosae Tl od tocke b do c njegova ce se potencija1na energija smanjiti za iznos izvrsenog rada na T1.3 A. 1. Ako krugom tete struja 1=0.12. 1..vanjska energija pristize u izvor. medutim. Tri jednaka potrosaca Tl=T2=T3 spojena su u seriju i prikljucena na izvor U=36 V. kada govorimo 0 naponu na otvorenoj sklopki (i opcenito na mjestu prekida nekog strujnog kruga). izmjereni su padovi napona U1 =29 V i U2=47 V. prikliucena na izvor elektricne energije. Ue« i Ua« bili dani kao UI. Polazeci od izracunatih 'Pb i 'Pd. Da 1i SI. . Koliki napon vlada na njegovim krajevima? ! 1.III trcba. dvostruko indeksiranje najcesce se izostavlja. zbog zadane konfiguracije.7. na potrosacu.. U odnosu na tocku 0. Koliki bi napon izmjerio voltmetar kad bismo ga spojili izmedu tocaka bid? Napon U.8.. Us i U3. - 7j . kada bismo htjeli pomaknuti neki naboj od jednog kontakta do drugog. U nasem slucaju. Na kojim se potencijalima nalaze tocke b i c? . . nagomilani naboii na njezinim krajevima stvaraju elektricno polje u zraku. koliki se rad na njemu obavi u tih 10 minuta? (Svaki e1ektron ima naboj qo= 1. pa bismo. .'Pa= Uba. koje je takoder prije toga bilo elektrieki neutralno. U krugovima u kojima su. 1i SI. '" Rjesenje Uzmemo Ii proizvoljno da se tocka a nalazi na potencijalu 'Pa=O. Uzemlienjem tocke a (vidi sliku!) uzima se da je potencijalna energija naboja. Da bi se to obavilo..Ubc= +31 V. + 18 V. kroz kojega u tom slucalu tece struja [=25 A. Zbog gubitaka koji se javljaju prilikom pretvorbe. imat cemo: odnosno: 'Pb. Da je kvocijent rada i naboja koji bi se pomicao bas iednak naponu izvora U. Na dva serijski spojena potrosaca.10. oznaciti sa dva indeksa.6' 10-19 As. "utrosena" je energija od 0.5 A i podatak Ta J SI.. tocke a i b nalaze se na potencijalima: 'Pa=+42 V. ali sarno kroz jedan kratak interval vremena ~t=0. petrosae koji ima svoistvo da propusta konstantnu struju [=2 rnA.1. 'Pc i 'Pd glasili bi: 'Pb=+U <pc=<Pb-Ul 'Pd='Pc. koji bi se u njoj nasao... Tz i T3 na kojima vladaju padovi napona: Ubc=15 V.) " .i preneseno na drugo tijelo.1. treba uociti da je rijec 0 radu koji bi se obavio. Na izvor napona U=46 V prikljucena su serijski tri potrosaca T1. odredite kojom brzinom. c + 1. Analognim razrnislianjem nalazimo: 'Pd='Pc-UCd=+UIla=+23 III' V. . Ako je na potrosacu izrnjeren napon U=50 V. Nairne. kako bi se dobio podatak i uicgovu poluritetu..9. za razliku od rada koji se obavlja. Za koliki ce se iznos pri tome promijeniti napon izmedu dvaiu tijela? . dobit cemo Ubd= +23 V. Ucd=8 V i UdQ=23 V. S jednog prvotno neutralnog tijela izdvojeno je 4. 1. .U2· . jednaka nu1i.1.11.. Prema tome. koliki rad ce biti izvrsen na potrosacu Ts za jedan sat? <pb= 22 23 . rl.1020 c1cktrona obavi kompletan obilazak strujnog kruga. samo 80% od tog iznosa dolazi na petrosae. kad bi Ubc.. U jednostavnom spoju izvor-potrosac svakih 10 minuta ukupno 6.54 VAs koja ostaje oCuvana u obliku potencijalne energije sistema razdvojenih naboja. 0 .12.5' 10-3 As negativnog naboja.. nejasnoce oko polariteta pojedinih napona iskliucene.J_ . da se 86% vanjske energije pretvara u elektricnu.Potpunosti radi napomenimo jos da se i na otvorenoj sklopki S javlja napon U.5 s.

Razne vrste potrosaca daju. koja se analiticki dade izraziti kao : 1 I=-·U. krugom ce poteci struja. krugom ce poteci struja led. 1=2..99 rnA..14. Potrosaccije je ponasanie uvietovano ovakvim oblikom karakeristike naziva se ornskim potrosacem. 1. a odnos 1. bit ce uputno izraziti ponasanje potrosaca ovisnoscu struie i napona na njegovim krajevima. konstanta R-otporom.. Temperatura ambijenta u kojem se nalazi otpor R podignuta je sa {}1 =70°C na &2=120°C.1. gdje su: =specificni otpor doticnog materijala presjek. Buduci da svojstva izvora najprikladnije opisujemo napononi stvorenim na njegovim polovima.:Ica=2:1 b) lab: lea=4: I c) lab: led = 1 :1 uociti cinienicu da R=-=konst .14.1 1. Ako su instrumenti na jednoj i drugoj temperaturi izmjeriIi U1=U2=40 V te 11=12.. 12 otpora pri nekoi temperaturi {} U ovim dvjema [ednadzbama nepoznanice su R20 i vanjem dobivamo: 0:20.. R gdje su u konstanti R sadrzani svi parametri doticnog potrosaca. Ohmovim zakonom. Prikliuckom izvora napona U na tocke a i b otpora prikazanog slikom poteci ce struja lab. tako da njihovirn riesa- =temperaturni koeficijent materiiala -L &=temperatura u °C '" Izraz 1=. Koliko mora biti dugacka bakrena zica (P=O. U #/ (/) za danu ternperaturu . re I" aCIJeR =~ proiz azi: I l=duzina potrosaca S=njegov poprecni R ({)= 70°C)= U1 =R20 IJ • [I +0:20 (70-20)] Zakljuceno je da i temperatura utiece na iznos R.82 rnA. R P' tome va t· n ja 1.13. Najjednostavnija je linearna ovisnost.. vee prema njihovoj unutarnjoj strukturi i zakonitostima koje tu vladaju. a njezin iznos bit ce odreden osobinama i izvora i potrosaca.. odnoso 12=10. odredite R20 i 0:20' . U '1' Na osnovi. lab i led su u odnosu: a) Ia.. dakle 1=/ (U) .2. ..U moze se pisatr R 1 U u 0bl'k U R =----.15.-@----. + Za orpor R ustanovijeno je (!lto se moze i teorijski dokazati) da vrijedi: Rjesenje R20=iznos otpora kod 20°C p SI. :L . [I +oc20 (&-20)]. .Jt J . OHMOV ZAKON Kada na izvor elektricne energiie prikljucimo petrosae.1.64m.2. tako da je: gdje su: R=R20• R=iznos 1X20 R ({)= 120°C)= U2 =R20 [I +tY-zo (120-20)]..karakteristikom.20S. r-------------.Ol72 n :m2) promjera d) lab: led = I: 2 @Iab:led=1 :4 d= 1 mm da bi njezin otpor pri 20c e bio 1 n? 24 25 . p f?. . ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI Rjesenje Iz R20 = P • _!__ nalazimo : S 1=--=45. Spojirno li isti izvor na toeke c i d. f?.. 1. razlicite oblike spomenutih karakteristika. odnosno 1 1 U =1.

. U elektricnom grija1u upotrijebljena ClI• je kantal zica (p= 1.48 ~ :n n rnm'' (PI =0.2.. -. " .15. Serijski spoj od n otpora R1. U Uz izracunatu promjera d=O.n slo] nikeIinske zice promjera d=O. . R [Q] ...manganinska II = 170 m..18. Ko1iko ce e1ektrona proci njegovim poprecnim presjekom pri temperaturi &=90°C u 24 sekunde? . . U. Ako je otpor cijele spirale R=25 n. "'=20'C SI. 1.1.xz CX:l=CX:Z c) +1.45 n :m2 __ ) duzina? tako da je struja u krugu opet dana Ohrnovim zakonom 1=-..0000I5 (xl =0. Ako je <Xl temperaturni koeficijent vodica veceg presjeka. Na valiak od izo1acijskog materija1a namotana ie zavojnica kao sto je pokazano na slici. potrebno je da bude: -\ 1. prikljucen na izvor napona U. Dva vodica naciniena u ob1iku va1jaka istih visina imaiu priblizno jednake specificne otpore. spojen ria izvor napona.027 ---. R struju I... 1. Aluminijska (r2=0. S porastom temperature iznosi otpora Rl i Rz mijenjaju se kao !lto je pokazano na dijagramu (po para1elnim pravcima).0041. Ako se one prikljuce na isti izvor napona... ko1ika je njezina 26 27 . .004 flOC) i . .19:)Na keramicki valjak promjera D=5 em i duzina L=30 em gusto je namotan kd. '" '" d) zadatak se ne moze rijesiti. odredite broj zavoja zavojnice N i njezinu duzinu L.57 A kod 20°C. iznos kojega ie odreden odnosom: .2 rom i ako [e njezin. S2=0. Rz. 1. Rn.-' .. . pri kojoj ce temperaturi kroz njih teci jednake struje? cxl<.d i 1. . cxz=0...2 rnm. S] =0.20.23. -..1.ltC)..16. na osnovi kojega zakljucujemo da vrijedi: .22. a CXz manjeg. Kadu sc na ugljeni otpornik presjeka S= 1 mm'' prikljuci napon U=30 V.25 rnm''. . -..5 A.25 rom ( p=0. d) <XZ=2CXl 2 e) <Xo=-3 -1-1. Kroz srebrni vedic (cx2o=O. tece srru]a 1=2.2. ukupni otpor pri 20°C R=5. ko1iki ce se pad napona javiti izmedu njezinih jcva? 1. bit ce: U. Ako je duzina otpornika /=2 m.=lRt.17. Ako bakrena zica od koje je ona naciniena ima promjer d= 1. kroz njegu potece struja 1=1. nju pusti struja od 100 rnA.21. koliki je njegOYspecificni otpor p? SI.45 n :U 2 )- Ako se kroz kra- .35 fl.. SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE -. . 1. 2 Wc) imaju dimenzi]e: :iJ> b) <Xl><X2 /2=5 m.17. da bi se pri nekoj temperaturi & otpori izjednacili.:. pad napona na svakom od otpora R. moze se nadomjestiti jednim ekvivalentnim otporom R. ali su im presieci i temperaturni koeficijenti (oba pozitivna) razliciti.5 zica mm"....

napone na pojedinim elementima nalazimo koristeci se navedenim odnosima kod seriiskih i paralelnih spojeva. iznosit ce : .9 ·1()3=7..9 kO. Otperi R1=3.'.2 V Ua=I: Ra=2' 10-3.1. . - + UJ " + . R Buduci da je otporom R nadomjestena serijska kombinacija otpora R1. to ce se i lijevi krajevi pojedinih otpora na1aziti na visim potencijalima od desnih.24.. izracunata za krug sa sl. b U I=-=UG= R ZI=O. u kojem struju I nalazimo ovako: R Uvedemo [~]=[SJ Ii pojam vodljivosti kao reciprocnu vrijednost otpora.24. bit ce: - Struja kroz R. 1. . Gornie relaciie ornogucuju izracunavanie struja u svim paralelno spojenim otporima.. valentnim otporom.24. - _ s tim da vrijedi : Rjesenje U struinom krugu. a 0) C) 81. s dimenzijcm (Siemens). + U2 R. 1=1 n Ovi izrazi dobiveni su na temelju I Kirchhoffova zakona: I=U=2mA. 1.24b).24a).3. obica] je da se uz kra] koji se nalazi na viSem potencijalu stavi oznaka . R. Nadomjestimo n serijski spojene otpore R1. Za kontrolu pogledajmo cemu je jednak njihov zbroj: Ui+U2+Ua=35 V=U.- 1 "1 -=L:-.1... R2. 1()3=16 V.8V U2=I· R2=2· 10-3 • 5.5 kO.+" '_ - Paralelni spoj n otpora Ri.-" pola. Zbog toga ce padovi napona na RI. R2 i Rs biti: U1=!·RI=2 . predocenom slikom 1. R RI 1=1 dobit cemo jednostavniji strujni krug prikazan na sl. R« moze se takoder nadomjestiti jednim ekvikojega se izracunava uz pomoc: R=Ri+R2+Rs=17.. kao sto je to pokazano na s1. Kako su na lijevim krajevima otpora R1.---~ U b) 81.6 . poteci ce nepoznata struja I od pola izvora kroz otpore R1.U It=-=UGI. 1.1. vrijednost ••• . + U U 81..24.10-3. Odredite padove napona na svakom od niih. R2=5. i Ra potencijalne energije naboja koji se giba krugom vece nego na desnim.+". R2 i Ra ekvivalentnim otporom: .24b).6 kG i Ra=8 kO spojeni su u seriju i prikljuceni na izvor napona U=35 V. serijsko-paralelnim spojevima. 10a=11. R2 i R3.8. U. dok se onom + uz usvojenu konvenciiu da se struje koje ulaze u cvor uzimaju s pozitivnim predznakom. Rl dok ce ukupna struja I biti: ~--+'-1 J.24a). Da bi se to naglasilo i na crtezu. c 28 29 . L:It. odredene grupe otpora nadomjestamo njima ekvivalentnim pojedinacnim otporima. struja J.. R'J. 1. Struje i .24a). R2 i Ra do . U kombiniranim. teci ce i krugom sa s1. 1. za razliku od onih koje iz njega izlaze i koiima pripisujemo negativan predznak.

Koliku struju daje izvor toj kombinaciji? 1-11-12-137='0 struja I biti: I)" 1=2. kO i R3=2.. s.26. J u + nnlazimo : 1=--=-=2. u + J J u + R J a) Sl. u.04 25 a J Rjesenje Buduci da je svaki od otpora prikljucen izravno na izvor napona U.u=9 V (sl.J 31 - 30 . 1. koji je u odnosu na cpa niii za U1 volta.. dobit cemo opet 1= 2.25 4 1 S.36 . 1...-~ -_ 0. mozemo uociti Cinjenicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi uvijek na visem potencijalu od onog iz kojeg ona izlazi.2 kO. prema tome. struje kroz njih bit ce odredene Ohmovim zakonom: U 9 II=-=-=0.26..25.2Sb. S.25 R2 4 U 9 13=-=-=0. medutim. 1. 25 A A A. G3=-=0. R2=S.7 A. Tocka b.. . oni ne ponistavaju u tockama b i c. na primjer. a I G1=-=0. a . b .. nalazi se na jednom jedinstvenom potencijalu. . dok je od <pc visi za U2 volta. . G2=-=0..01 100 S. R2 i Ra nadomjestimo ekvivalentnim otporom R.26a. R2=4 0 i R3=100 0 prikliucena su usporedno na izvor napona . 1 100 30 100 istog rezultata mogli smo doci i tako da paralelnu kombinaciju otpora R1.7 kO sa 81.25.09 R3 100 .: 10 odnosno: R-.:J' Potrebno je.6 1. Promotrivsi sl.. . 1.._jb) si. Sluzec! se takvom notacijom. J tako da je: G=G1+G2+G3=0.25a). Kolike struje teku kroz otpore Rl =8. 1. 3 III 1 -=-+-+-=-+-+-=R R1 Rz R3 1 25 1 4 S.7 A. 1. J 1 S. 1.24c). dobivamo si. 3 Racunamo Ii preko vodljivosti.7 A.Tri otpora: R1=2S 0.7 R 10 U 9 A .. pa ce na temelju I Kirchhoffova zakona: zitivne i negativne naboje i da se. 8tO je ucinjeno na 81. 1. posebno naglasiti da ovi predznaci ne predstavljaju podrugom pridaje znak .-". ako izvor ima napon U=12 V? J U 9 12=-=-=2.3=2.3 I=U· G=9· 0. ~. jer je: a) SI.24c).25.

26a) izracunati II i 12• Provedimo. zadovoljen je I Kirchhoffov zakon. R2 i Ra ekvivalentnim otporom R. "Buduei da nas zanimaju iznosi struja I. 1.26a)..99 rnA. Nakon toga vracamo se na sl. 1 Rl'l.27. 1. mi cemo ga prvo zamijeniti onim sa s1.27. G7=0.182mA. U R Na otporima Rl i R2 vladat ce napon: b) 81. G4=0. prerna tome: 1=-= 1. ...025 S.63 V 32 33 .26b).02 S.2 1 U nasern k onx ·Rz sto se lk a v 0 moze provjerrn na osnovi po 1azne re I·· 1 aCIJe--=-+-.27. da bismo nasli napon U1 = U2 uz pomoc kojeg cemo u pocetnoj shemi sa sl... kojim su nadomjesteni Rl i R2• Prema tome.808 Rl U rnA U2 I2=-=1. morae cemo prvo naci struju I nadomiestanjem kornbinacije otpora R1.. R2 Kao sto vidimo." Taj cemo napon opet dobiti kao urnnozak izracunate struje I i ekvivalentnog otpora Rl'l. c 3 Osnove elelttrotehnilte zbirka prlmjera c) U1 = U2=I .Rjesenje Nacelo rjesavania koje cemo ovdje primijeniti vrijedit ce za sve slicne zadatke. dakle. b.. 1.26b). a Rjesenje Buduci da je vod1jivost po definiciji jednaka reciprocnoj vrijednosti otpora. - u of u + R b) 81. U=50V. '" Za dva paraleIno spojena otpora Rl i R2 ekvivalentni otpor R12 bit ce: R _Rl 12- R1 +R2' R. "'. II i 12. Ru=6. 1. odnosno serijskog spoja otpora. jer je: 1-11-12=0. R. struje II i 12 moci cemo izracunati ako prethodno odredimo napon na paralelno spojenim otporima Rl i Rz. Primje- .27a) odredite struju kroz vodljivost G6 ako je zadano: G1=G2=0.01 S. 1.1. 1.26c) nasli struju I.04 S. polazeci od spoja sa s1.l v ••• • kretnorn slucaiu bit ce: tako da je onda: Struja 1bit ce. na osnovi ranije spomenutih odnosa mozemo lako konstatirati da se ekvivalentne vod1jivosti serijskog i paralelnog spoja vodljivosti izracunavaju formalno na isti nacin kao i ekvivalentni otpori paralelnog. pa ce kroz njih teci struje: 1 11=-=0. . 1.. taj postupak. .. da bismo konacno na osnovi sl. 26. 1. b. e c) 0) 81.05 S G3=G5=0. U spoju prikazanom slikom 1. G6=0.

. Ova ista struja prolaskorn kroz G56 sa s1. RfJ. G56 koji vodljivoscu G6 sa s1. a 0. b) d) SI.... 1.. .. morut eemo prethodno izracunati struje u krugu. vodljivost kornpletne kornbinacije.. b .. 1.....07 Vodliivost G23456 . .. c': pa je ukupna struja: I .. Rje!ienje 0) SI.27c) bit ce G23456 . .. . 1.07 G56=G5+GlI=0.. '. ..! /'-. Zlld~lt~k cerno najlakse rijesiti racunaiuci s potencijalirna. V. 1... G234=G2+G3+G4=0./ 5R .~iproizvoljno da se tocka d nalazi na potencijalu CPd=O... - + . 1... d.. opisanu u prethodnom zadatku.27. ..27d) bit ce: 1 U234567=---=20 G234567 .27b). e G23456 e) SI.27b) stvara pad napona: 23456 Us6=--=10V.28. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u spoju sa sl. ::"'~1.2A... prikliucena G1• G234567 Gl+G234567 tako da ce konacno nadomjesna na izvor U.. u . 1. pa ce G234567 sa s1.P"~- Uzmerno . Odredivsi struju 1. niujuci metodu 0234 i 056 sa sl. 5R Ruk=-+R=2 2' U 2U 11=-=-. 1... Stoga ce u krugu sa s1.28a) ako je U=80 V? o . Zbog toga ce 123456 iznositi: 123456=U23456' G23456=0. 1.5 A 34 CPc=U-Ur. 1. nalazimo najprije vodljivosti S S..=U-IIR=-. .. No da bismo se njirna mogli sluziti. t.. 'sada cemo se postupno vracati prerna polaznoj sherni. \_/. ..7 A..27a) tiera struju: 1 I U.024 S.. 5 35 .28.27e poteci struja I=U· G=I. 1.' .28. ". Napon na G234567 sa s1. u G .k ion ce vladati i na vodljivosti sa s1..27c). " R s prikladnije nacrtane slike 1. biti: G .06 S.. i .- .27d iznositi: G234567=G23456+G7=0. tocka c bit na potencijalu 3U !t~ 16= U56' Gs=O. 1....28b) proizlazi da je ukupni otpor: 3R. I I Na osnovi s1. 1. .

zadatka.!!. at 5 :.. 36 R SI..-----t--c---i .tako da ce izmedu c i d vladati napon: 1...VI =rpc-12R=CPd+ V2= 122R=2V 5 c) Gab<G..34. 5 Uz izracunati Vcd struje I'}..J: .1.31. rQ \!: .. koliki je pad napona na Ra uz V=98 V? R. Kroz dva usporedno spojena otpora Rl=4 SI. c) nadomjesni otpor R . 1.. U nekom 'krugu nalaze se serijski vezana tri otpornika namotana zicom iz istog materijala i [ednake duzine.35..1..0. r-----------------------QI .--.32.31. CPb=O. .30. 3V VCI!=rpc-CPd=-.. i 13 bit ce: G G G 1-~-.. a) Gab=G @Gab>G Tocke a i b naci ce se stoga na potencijalima: rpa=cpc. " 1. 1. uzimajuci R. R. . z.33.30.30 iznosi: @Rab=2R b) Rab>2R SI.32.33) teku struje II =6 A i 12 nepoznata iznosa... a) struju 12 b) ukupnu struju I c) Rab<2R d) Rab=O.31. "_ 1.29.1.=12 n (51. Ukupna vodljivost izmedu tocaka a i b sa sl.34. 1.1. a}! . 1. R3 . - + . 5 16 V.. R I" R 1. Ukupni otpor izmedu tocaka a i b sa s1. a prvi otpornik irna otpor R1=36 . Odredite CPb=rpc-Va=cpc-/32R=rpd+ pa ce izmedu njih vladati napon: V Vab=cpa-cpb=-= 5 napon Vab iz prethodnog V V4= laR=-. Ako se promjeri otpornika nalaze u odnosu d1: dz: da= 1: 2: 3.R+2R- 5R SI. ~-----------------------~ G. jest: .. odredite iznos o.. .. U 1... . 1.l. Odredite -. Ako na vodljivosti od 0. 2R• 51.V. u 37 .1 S sa s1. . \1..0 i R'}. SI.34.33.. postoji pad napona od 6 V._ .

Nova struja l' i napon d bit ce zato: U: .38. + - -1.. zanemariva? (Sa Ro su oznacene vrijednosti otpora pri 20°C.1. n.9 V. odredite napone na svim otporima.995·16=15. ~--------~~2~O~V~------~ aJ SI.. ~-__. .37. 1.1 fl.1=.37. I 20 4+ 20·80 20+80 1A .bila neovisna 0 temperaturi. 20Q .39. n. ~ u + Ued=20-1 ·4=16V. SI.38.38 ..? G G .l..35. tece struja 15=8 A.Za koji ce se iznos prornijeniti struja I nakon zatvaranja sklopke S sa s1. Rjeienje Izracunajmo prvo struju I i napon Ue« kada ampermetar nije ukljucen u krug: . -1.39a) presijece i u njega ubaci ampermetar otpora R. 1.38.~~'--------------~ SI. n Ra=7 n i U=200 V.1+4+ 20·80 20+80 0. 1. R2=12 Rs=80 R. ~20::-:--:-V:-----------l bJ .39. Odredite napon izvora U i struje kroz sve vodljivosti i izvor. ako je temperaturna zavisnost otpora iznosa 2Ro sa s1. 1..995A SI. I' 20 0. V spoju prikazanom Zadano: Rl=R7=4 R4=R5=20 slikom 1.37.. . 1.1. Ako se u toeki a krug sa s1. ~. 39 - .36. Kroz vodljivost G5 sa s1.38.----'-I _!_ +- . jer ce se uz postojece otpore u njemu sada naci iRA.995 (0... Ukljucivaniern ampermetra prilike ce se u krugu promijeniti. .35. R.1+4)=0.. U~d=20-0. 1.36.) . n.=O. U kakvom odnosu moraju biti temperaturni koeficijenti 0(1 i ~ da bi struia I '-'-1. za koji ce se iznos promijeniti struja Ii napon Ued? 20Q R..l.

Ako je. 1.. a da se pri tome rnnogo ne pogrijesi.1. Il1I0III .2 V. Ako su im otpori zanemarivi. vrlo cesro uzima Rv=oo. nalazi i otpor Rv=l00 kG (s1. ko1iki iznos ima struja I? 't' Rjeienje Na osnovi s1.Prema tome. Nade Ii se vo1tmetar u nekom spoju prikliucen izmedu dviju tocaka.42.. 1. njegova pri~utnost. ne postoji. no ako ie on mnogo manji od njemu serijski spojenih ostalih otpora kruga. Ako ampermetri zanemarivog otpora mjere struje hi =5 mA i h2=20 mA ko1iki je otpor R u mrezi prema s1.40. Ako paralelno otporu od 10 kO sa sl..= 1. 1()3 0. Sto je otpor voltmetra Rv veci. .41? ' IlUed=U:4-Ucd=-0. Idea1an vo1tmetar ima? bi beskonacan otpor..r~blem standardnim postupkom.43.. Ako voltmetar vrlo ve1ikog otpora prema s1.. Pri preciznijim mjerenjima takva aproksimacija ocito ne dolazi u obzir. jer se -sada.. zadatak se rjesava tako da se uracuna i Rv spojen na mjestu voltmetra.43. SI. Ko1ike napone mjere voltmetri vrlo velikih i jednakih otpora (Rv ~ R) u mrezi prema s1..'b bit ce stoga: 6. paralelno s otporom od 10 kG.---'_'_"'[:=:::J a IOkQ ..10.08 V. Ako otpor voltmetra nne beskonacan. irnao bi RA=O.089 V. na1azimo: _ . Uzrok nastaloj pogresci je otpor ampermetra RA• 2elimo Ii njezin iznos reducirati.·a. unoseci odgovarajucu pogresku u mjerenje.40a). Idealni ampermetar. njegov ce utiecai manje doci do izrazaja.41. . 1.1255 40 10+100 --1. U 41 . III V. Zbog toga se u praksi. 1.0. o. 1.40. da bi se odredile struje u pojedinim elementima treba volrmetar zamisliti kao da je iskljucen (~~ Rv= (0) i zatim rijesiti p. Prema tome.. struja 1i napon Uea promijenili su se za: Ll1= I' . koji. pri odredivaniu struja i napona treba na mjesto instrumenata staviti njihove otpore i zatim uoblcaienirn metodama rijesiti problem.u krugu manje ce se osjetiti. Ubacivanjem ampennetra u krug strujni i naponski odnosi ce se u njemu promi!eniti. dakako.1.40b). Sto je RA manji..1.----. 1. Rv mnogo yeti od njemu paralelno spojenog otpora porrosaca. Zbog toga se vrlo cesto moze uzeti da je RA 0. doticna se mjesta spa- = jaju kratko. 1. 10 .103 (10+40) . 6. za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b? . 1()3 Spajanjem voltmetra prilike se u krugu opet mijenjaju. Ako su u nekom strujnom krugu spojeni i ampermetri. morat cemo smanjiti RA.42.42? 1. 1. ' . 1 +40) . U realnim instrumentima RA nije nikada jednak nuli.:. pa struja koju instrument izmjeri (i koja stvarno tece kroz njega) nece biti jednaka pravoj struji. i vo1tmetar spojen izrnedu dviju tocaka kruga mijenja naponske i strujne odnose u njemu.40a) prikljucimo voltmetar otpora Rv= 100 kO. b + L-- _ ____:"'+ 110) 6V SI.43. mjeri napon od 4 V.-----b) SI. _ 1. postici cemo opet stanje koje je blisko idea1nom..-0""'00-----. 100 . ria kojoj voltmetar jos nije ukliucen. - Zaustavimo se malo na ovim rezultatima da bismo ih prokomentira1i. Novi napon U.1= -0. 103 ( 10+100 + 81. 1. dobit cemo situaciju koja praktieki odgovara idealiziranom slucaju. 1. b ~-----+~ 6V J.005 A pa ce promjena napona Ua» iznositi: LlUab=U~b-Uab=-0. osim ako to nije posebno naglaseno. medutim.41.

S1.. sa s1. kolike ce struje oni mjeriti kad se sklopka otvori? 1.Ako struje II i If. imaju iznose: 11=1A. If.. SI."J 129V + i~··· " SI. 1. Q0333 S I" I .=2A. "" . 1. i R2• 1. voltmetar sa 10 kO/V na podrucju od 30 V mieri naron od 15 V.. Od~edite napone i struje lito ih mjere idealni instrumenti u mrezi na sl.45.. Voltmetar u spoju prerna slid 1. U spoiu prema s1.44.. 81.49. SI. kroz Rl R. I.48.45.. Odredite napon izvora U. 1.1. s1. Ako u spoju prema s1.44.J ... ampennetri AI' Ail i Aa imaiu otpore RA =0. 42 .46. Odredite odnos EIIE2.2 n. Ako ampermetri Al i A2 zanemarivog otpora.1.45. .02 S .. 81..1. 1. 1. koliku struju mjeri ampermetar otpora RA=0.49.50. mjeri napon Uv= 10 V.A2=l A. .sklopku S. sklopka S nalazi se u pocetku u polozaiu "a" i u tom slucaiu kroz RI =2 R tece struia 11' Prebacimo Ii sklopku u poloza] "b"..47.. 1.. . . Otpor vo1tmetra koji ima vise mjernih podrueja najcesce se zadaje u kO/V. U mrezi na slici 1. 2R 109 R I 81.. mjere. . 43 .. 1.SO. .l.1.49.. Pruva vrijednost Rv dobiva se mnozenjern ovog podatka s punim otklonom skale pojcdinog podrucja.. uz zatvorenu ce poteci stru]a 12. . 0. 1~·47.46.. 1..46.44)..48.50.l. -}1. izraeunajte vrijednosti otpora e..5 O? . struje: hr=lO A. ako za struje kroz Rl vrijedi relacija 11:/2=2:3." .1.48..47.

Kako velicina otpora R4 utiece na raspon unutar kojeg se mijenja Rl? Zadano: R2=20 0. 1. kolike struje teku kroz ampermetre Al i Aa? -- 1. 45 St. tece struja II' a uz zatvorenu struja 12.54.. pasti iii ostaii nepromijenjen nakon zatvaranja sklopke S? Na koji nacin otpor voltmetra utiece na rezultat mjerenja? G u + R SI. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmeter sa Rv S sa sl.52.1. Odredite funkciju 6 . 44 . Rs=10 0. a voltmetar sa 20 ko../V na podruciu od 10 V napon Uv=6 V. 1. Kod neke vrijednosti otpora R2 kazaljke instrumenata A.. R6=60 0. Na sl. Sto ce se dogoditi s tim otklonima ako se R2 poveca P 1.. 1.1. prikazan je spoj s idealnim instrumentima i izvorom napona. 1.55.-. sl..54. Ako otpor R3..53. 00. kako ovog. R R.. tako i buducih slicnih problema. Uz otvorenu sklopku S kroz ampermetar sa sl... Hoce Ii napon sto ga rnjeri voltmetar sa sl. 1. R4=5 0.52. porasti. 1. Da Ii je: 12>/1.56.55. . R SI. SI.56.52.54. 1.53. R7=30 0. ce biti izmjeren napon U2• Odredite odnos U1/U2 ako je Rl=R2=Ra=R4..'" Rl =f(Ra) za taj uvjet.56. 1.. . >~ kada se sklopka G sklopke ako Rv nije mnogo veci od ~? G 1.51. mijenja svoj iznos od 0 do njati R1 da bi napon na Rs ostao konstantan kako ce se morati mije- i jednak !!__. 1.' 1. 12=/1 iIi 12<11? RA~R . v .51.. s1. Na otporu R4.55.53. 1.-----IA)------. Sl. zatvori? Sto ce se dogoditi s mjerenim naponom nakon zatvaranja SI. 1._"-- Ako A2 mjeri struju h2=500 rnA.. na R.51. 1. AI' A2 i V imaiu odredene otklone. Rjesenje 5 Zbog lakseg pracenja i preglednosti. uvodimo slijedecu "stenografiju": u + t ~ -+ ="raste" ="pada" ="slijedi"._".. izmjeren je voltmetrom vrlo velikog otpora pad napona U1• Ako dode do kratkog spoja otpora Ra.

61.. bez obzira na vrijednost R2. .: '-----{ V.. RAl i RA2.. . .l.: SI.62. 1.- It.. kada R2 t . .zakljucujemo da: Buduci da voltmetar V mjeri uvijek isti napon U.. a u parale1u s granama u kojima se nalaze Rl i R2 jos i otpor voltmetra R».. Sto ce se dogoditi s tim otklonom a) ako dode do prekida vodica na mjestu a-a? b) ako dode do prekida vodica na mjestu b-b? c) ako dode do kratkog spoja otpora R2? R. Sto ce se dogoditi s padom napona na otporu R2 sa s1. ako dode do kratkog spoja toeaka a i b? . Sto ce se dogoditi s otklonima kazaljki instrumenata sa s1. Rs 1. 1-----' SI..62.59. Ponovite razrnatranje iz prethodnog zadatka za sluea] realnih instrumenata.59.58. sa sl. ukliucen i otpor Ra. 1.UR3t- .: 46 47 . .S9.. {llt }_12t. pokazuje nekakav otklon...6(~.. 1.l. ispred ampermetra.. 1. Ponovite razmatranje iz prethodnog zadatka uz pretpostavku da je u seriju s izvorom napona. Kazaljka voltmetra prikliucenog parale1no otporu Rl sa sl.60.57.62..61. " ..----------{ v}---------. Sto ce se dogoditi gori? S otklonirna instrumenata ako otpornik R. u RJelenje + . 1.l. 1.. 1. .: R2t - RUkt. Ivt 1..pre- --lo- } -It {I2t I(=konst 1. Rjesenje Realnost instrumenata oeituie se u tome da se u seriju sa R3. kada Rz stane mijenjati svoj iznos od 0 do 00 ? kada R12vt- . R. . Rl i Rz dodaju konstantni otpori RA. U tom slucaiu: Uvt .. SI. • .61..

64. 1.66b).66. a) b) 81.. 1. SI. 1.. raste od vrijednosti Rl =R do R. 81.65.-----. A b) B c) C na s1.67a) prikazana je na sl.-.. 0) SI. U s IIJed toga dii nagram ---.. . U + U --. u slucaju kada izrnedu tih tocaka: a) nije prikljueen nikakav otpor b) prikliucen je otpor R.1..65.-----. Ako se vrijednost otpora Rl sa s1.l sa sl.67. struja kroz ampermetar zanemarivog otpora: a) raste b) pada c) ostaje konstantna. .63..= f( R1) izgleda kao sto je to prikazano skicom: [12 a) --. a. ~-----{A\----'"". c) C d) D =.1. + U SI.. a R R R U. Kako promjena otpora Ra sa sl.64.67b) : a) A b) E 2R V. = 00. 1. a. 1. " U1 .65.. 1. Ovisnost napona U1 0 velicini otpora Rl na s1. Ako otpor E. 1.1. d) D . 1. b 4 Osnove e\ektrotehnike zbirka prtrnjera 48 49 .66a) mijenja se od 0 do oo .66. utjece na napon izmedu tocaka a i b 1. Vriiednost prornjenljivog otpora Rl iz rnreze sa si. 1. b b) 1.. struia kroz amR c) biti konstantna i razlieita od \) d) biti konstantno [ednaka O.63.63.64.-----")I b) padati R U "2 U. 1. povecava od 0 do permetar otpora RA ce : a) rasti R R dijagrarnom 1~~7..1..

1... R2 iRa. (I1E)2=4 V.. Rjesenje Na osnovi s1. 1.68.. bez obzira na to sto je na njih prikljuceno (s izuzetkom kratkog poja).69. lako zakliucuiemo da ce napon na stezaljkama biti to manji sto se veci iznos I1E bude oduzirnao od E. tj. 13=6 A.. 1. NAPONSKI I STRUJNI IZVORI U dosadasnjim prirnjerirna redovito smo promatrali izvore koji na svojirn polovirna daju uvijek isti napon. I I I b) SI. uz R=R3= 1 Q.69a) i relacije U =E.. najmanji napon U irnat cemo uz najrnanji iznos R. Na sl. u.. j~ll------------. a) b) S1. R.69. to ce uz manji R (i pretpostavljen konstantan R. 1. a I 0 ukupnom otporu u krugu.2.. . Ovisnost napona U1 dijagramom: 0 iznosu otpora Rl sa sl. . ..68a) prikazana je na sl. 1.. (I1E)1 =2 V... a U manji. d) D v.70.. .. Takve izvore nazivamo idealnim naponskim izvorima. a Spajanjern raznih otpora na izvore moze se postici jednakost napona na neograniecn broj nacina... Prema tome.. . 1.. R I I I 1 I I I I I I : I : NAPONSKI : IZVOR Rjdenje J L." --------8 -----A R.. Pri tome ie: I} =2 A. 1... jedan po jedan. koji se javljaju na stezaljkama kada: krugom teku struje II' 12 odnosno 13.. so . Fizikalno tumacen]e te poiave nalazimo u Cinjenici da izvor ima neki vlastiti unutarnji otpor R" na kojem struia stvara odredeni pad napona. sa U. otpori: R1=5 n. U kojem ce od ta tri slucaja napon na stezaljkama izvora biti najmanji? r----------. a) A b) B c) C e) E . Na realni naponski izvor sa E= 12 V i R.70. a) SI.I . .68b) . R2=2 n i Ra=1 Q. 1. b . 1. U2=8 V. medutim. - .... 1. a napon na njegovim stezaljkama.v 76 1 I I I I l I R. iii vanjski napon. Unutamji napon izvora oznacavat cemo slovom E. uz prikliucene otpore R1..... U1 = 10 V.. Pri tome ce vrijediti: U=E-I1E=E-I· s....) I1E biti yeti. .69b) nacrtana je vanjska karakteristika izvora U=f(I)=E-1· Ri i na njoj su naznaceni naponi U1... Kod realnog naponskog izvora napon na polovima ovisi 0 velicini prikliucenog potrosaca.. (I1E)a=6 V. 6 8 . 51 . a. U2 i Ua. odnosno. 12=4 A. - . ricsenie je potpuno jednoznaeno. Koliki otpor treba prikljuciti na jedan i drugi izvor da bi naponi na njihovim stezaljkama bili jednaki? . .68.. tocnije. Kako I1E ovisi 0 I. 1. v ----------------------------. treba prikliueiti isti otpor i na jedan i na drugi izvor..£ R ~v jv R E. . Dva realna naponska izvora zadana su vanjskim karakteristikama 1 i 2 prikazanim na s1. .. U3=6 V... Ako. . 0 struji koju on dostavlja potrosaeu.= 1 Q prikljucuju se.3. b 12 13 .69. 1.

J b .75. u odnosu na R. zakliucite u kojim je slucajevirna uputno naponski izvor prikazati ekvivalentnim strujnim izvorom..=-=-=2 !"2 5 s.04 n prikljucen je petrosae R1=10 n...78a). na isti taj izvor (uz iskljucen R1) otpor A. dakako). . b bJ Ako je Rt ~ R. 1. . l~lu . Od re dite 1 nacrtajte fu n k l:IJU-= f. Taj uvjet moze se zadovoljiti jedino rezimom koji odgovara presjecisru karakteristika.Na osnovi s1.78b). Rt rnozemo postaviti pitanje kako bi morao izgledati izvor kojim bismo opisali ovu potonju relaciju i koji bi nadorniestio onaj sa sl.73. aJ St. Struja u krugu bit ce. kao 8tO smo to ranije pokazali. 1. E U 1=---. Buduci da je cian E ~h= konst. Odredite E i RI izvoru. Promjenom vrijednosti otpora R iz prethodnog zadatka za iznos fl. R2=45 n..78. Koliki _ie unutarnji otpor izvora Rt? 1.74.71.R --= X. tl. odredena u prvorn redu prikliucenim otporom (i vriiednoscu E. Na realni izvor prikliueuje se promjenljiv otpor.J _________________________ . zakliucujemo da su: E1=16 V. onda i struje u jednom i u drugom krugu moraju biti iednake.2 () g d'JCje opet sa X oznacen 0d nos-.76. shematski prikazan jednim izvorom konstantne struje i njemu paralelno spojenog unutarnjeg otpora. na kojoj je izvor. ce i do promjene struje za iznos fl. st. Izvoru sa E= 12 V pao je napon na stezaljkama na II V nakon prikljucivanju otpora R = 1 n. Koliko puta ce se promijeniti napon na stezaljkama izvora ako rnjesto otpora Rl na njega spojimo otpor R2=1O· R1=100 n? Koliko puta ce 'se pri tome promijeniti struja? 1. a napon i struja na potrosacu ujednoj i drugoj interpretaciji moraju ostati isti. a + r . . Imajuci na umu rjesenja prethodnih zadataka. 1.a :+ T E.--. =r: R . Rjesenje Krenemo Ii formalno-matematicki odnosno: od izraza: Rtl E2-1· I Rt2 a n. 1.78. .72. kako se to Iako dade ustanoviti.R tlR Ri 8tO ta funkcija prelazi kad je X ~ I? Sto se iz toga moze zakljuciti? 1.73. . . Prikljuci li se na realni izvor otpor R1=15 n. jer se u praksi cesto moze 53 52 . Rt'l.. 1. v s. onda ce napon na potrosacu. n. vanjske karakteristikc kojih su prikazane na slid 1.!. Na izvor napona E=6 Vi Rt=0. u krugu ce porcci struja 1=7. Rh=-=-=5 llel 3. kao fizicka cjelina.~ . Odatle se mogu izracunati vrijednosti otpora R preko: R E1-1· I .70.. " rte i X. 2 u R ~1 STRUJNI IZVOR R.U f1 () gdi Je sa x oznacen 0d nos-.R doci U E2 10 Ako su prikliuceni-otpori i naponi na njima isti u oba slucaia.. 1. U kakvom odnosu stoje unutarnji otpori izvora I i 2. ~ .R R. fl.. . 16 Koii je fizikalni smisao ove funkcije? Kako parametar Rt utjece na njezin oblik? Do kakvog zakliucka mozemo doci unaliziraiuci funkciju fl (x) za vrijednosti x~ I? c. U takvim zanemariti R... .--- Rt u e. doci ce i do promjene napona Uza iznos AU.2 E2=10 V.------.77. . Kod neke njegove vrijednosti R napon na stezaljkama bit ce U. medutim. .5 Spoji Ii se.. dakle uz 1=2A. .1 ._ b . naprotiv. slucaievima zgodniie je raditi s izvororn na sl. Odredite i nacrtajte funk"CIJUtl. Do kakvih zakljucaka mozemo doci na osnovi dobivenih rezultata u ova dva zadatka? 1. a.73? . . biti prakticki neovisan 0 iznosu njegova otpora. .--. 1. Je . -. dolazimo do sl.78a). n. na njemu ce se pojaviti pad napona U=145 V. 1. 1. Promijeni Ii se postavljena vrijednost otpora R za iznos 1lR. Ponovite prethodni zadatak za sluca] da je Rt=4 kn. 1.

81. Nakon toga nadomjestite naponski izvor strujnim i ponovno odredite sve te velicine.85 A? 0 0 R. odnosno U=oo. R pa [e: . tj. Usporedite rezultate. jer bismo tada dobili 1=00. R"R --=100 Rt+R V.k=0.+" pol okrenut prema stezaljci a. Na vodljivosti G=20 mS sa s1. Uz Rt'PR skoro sva struia !'e=!i.=oo. . I» ce teo prema a. Nadomjesni strujni izvor sa s1. 1. bez obzira na to 8tO je na njega prikliuceno.. 1. No na unutarnjem otporu prilike se mijenjaju. ..e = 1R. 1. napon na potrosacu R i struja kroz niega su u jednom i u drugom slucaiu isti. pa 0 toj cinienici treba voditi racuna prilikorn pretvorbe naponskog izvora u strujni i obratno..S0. uz veci R bit ce na njemu i veci pad napona. I=UlJa' G=O...:: ~ . b) SI.. a. 1. ako izvor ima . G SOQ Rjellenje U krugu sa s1. Idealni naponski i strujni izvori nisu definirani za slucai kratkog spoja i praznog hoda. Idealan strujni izvor davao bi uvijek istu struju bez obzira na to koliki je petrosae na njega spojen. prolazit ce potroRt saeem. Kako [e sarna pretvorba zapravo jedan formalno-rnatematicki zahvat. 1.S1.81a) izmjeren je napon Uab= -40 V. desno od stezaljki a-b (u ovom konkretnom slucaju). Odredite struju u krugu..1 G. . Taj uvjet moze se ispuniti jedino uz R. 55 S4 . treba biti R. i R teci struie: 1 =!!_= 1k·R =20A R. Rt=5 n prikljucen je petrosae R=25 n.. =20 Rjciienje V. Kao 8tOvidimo. Na realni izvor sa E= 120 V. 1..=O (sa s1.. 1. napon ria potrosaeu R i pad napona na unutarnjem otporu izvora.. Rt Rt+R 1=. Kolika je unutarnja vodljivost Gt izvora i kako izgleda nadomjesni naponski izvor ako je 1. .78a). 1.. I.. 1. b 1. kao 8tO je pokazano na s1.=4A.. Iz Ual) = - 40 V siljedi da struja I naznacenog smjera iznosi: U=E-1·Ri=!·R=lOOV. U E . ~ R. U takvim situaciiama prikladniie je operirati sa strujnim izvororn predoeenim slikom 1.80a) teci ce struja: !=--=4A... :u kojim ce slucaievima realni naponski i strujni izvori prijeCi. stvarnu sliku 0 naponskim i strujnim prilikama dobivamo promatrajuci dio izvan izvora. u idealne? Rje~enje Idealni naponski izvor davao bi na svojirn stezaljkama uvijek isti napon..:: . dok napon nije.80b) imat ce: h=-=24A. . m. .79.78b). b _. + 1. a. Ri Smier struje h bit ce odreden polaritetom napona E. onda je struja kroz petrosae prakticki neovisna 0 iznosu R.No ako je R. Ri+R pa ce pad napona na unutamjern tako da je onda: otporu biti: IlE= E 0) • b b b) SI.80.8 A. 1. I» ee stvoriti pad napona: U=h tako da ce kroz R.. Na paralelnoj kombinaciji Rt i R. kako bi u vanjskom otporu R struja 1 u jednom i u drugom slueaiu imala isti smjer.80a). Da bi on to mogao.

_ . kad na njih nista niie prikljuceno? Za koliki iznos ce se taj napon promiieniti ako se na a i b prikliuci otpor R=5 Q? Zadatak rijesite sa strujnim izvorom u mrezi.82? Zadatak riiesite bez pretvorbe strujnog izvora u naponski .84 • 1. .l. Gi' G =0.!' : lRj:Q) . Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b spoja prerna slici 1.05 J Da bi struja IG. o.. racunajuci sa strujnim izvorom u mrezi. prikazan na sl.86.85.tako da je onda: IG. A. Odredite pad napona na vodljivosti G=0. . SI.82. 6AI 6Q --------..izvor.86.<.83.=/t-I=O. . Gj s . mora biti: G. Koliki napon vlada na stezaljkama strujnog izvora? 1.SA a Gt pad napona Uba=40 V. Za kontrolu... 1.9Ib). -. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b sa sl. ~ 1. 57 .84.. 0. Ekvivalentan naponski . LrJ b 1.. ~.55 QI5 . . SI. Na osnovi ovih podataka zakljucite koliki su elementi struinog izvora I» i R. . 1. stvoriIa na vodljivosti IG. 3Q a R .25 mS. odredite iznos struje Ix idealnog strujnog izvora i vrijednost otpora R. 1.. 56 SI.= J=I. 1. mjere: hI =0.. 2R SI. izracunaimo struju I i napon Uab: I =E..82 . kazalika vcltmetra vrlo velikog otpora skocit ce sa 80 mV na 160 mV (odnosno na 160mV-x.-- R ~ Na taj izvor prikliucena je u seriju s Gt vodljivost G. otpor R=20 Q promijeni iznos na vrijednost 2R.8 A Gi+G G L-. gdje je x zanemariva velicina).83.2 S sa sl..l. Provjerite rezultat nadomiestaiuci strujni izvor naponskim. _____ J SI. Uab=-_!_=-40V.. E=-=680V.+" polom okrenutim prema toeki b.' __ . 1.83. .85.. .4 A i Uv= 8 V...l... imat ce stoga: i. Ako ampermetar i voltrnetar sa s1.85. ..84. . J .1. Ako u spoju prikazanom slikom 1:86.

Osnovu za odredivanje struia u pojedinim elemerrtima..I·R I. .91.cnja ne predstavlja nikakvu struiu. potencijala tocaka a i b. R5=350.~ ~ ~ .E~=3V.91.4.. . E.87. 1. . b) ostati gotovo nepromijenjen c) pasti na priblizno polovicu prvotnog iznosa. napon sto ga mjeri voltmetar ce: a) porasti pribliZno dva puta.. c) napon ostaje konstantan. .... a.. U spoju prema s1. -. 1. T ~~~g Rs . 1.1. mi cemo izvore koii imaju tendenciju tjeranja struie u smjeru koji se poklupa s pozitivnim smjerom obilazenia petlje uzeti s pozitivnim.8R. Ako otpor R. 81.88.. Na ovom rnjestu mi cemo se ovim zakonima sluziti it relativno jednostavnim konfiguraciiama.1. E1=5 V. ako je zadano: R1=R2=20 0.89. 1.87.90. Ra=lO 0. U kakvom ce odnosu stajati drpA i drpB za odredeni dX? 1. b) napon se smanjuje. ako smijemo tako reei. "pozitivni smjer obilazenia petlje". Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmetar V sa sl 1. t 81. EI~I. 81.. pisani za pojedini cvor..87. Neka to bude u konkretnom primjeru smjer kazaljke na satu.. Buduci da u petlji postoji veci broj izvora od kojih bi neki nastojali tjerati struju u smjeru kazaljke na satu. R4=150. b Rjesenje Kako su svi elementi spojeni u zatvorenu pedju.90.. 81.. koji potpuno proizvoljno definiramo za danu konturu. dozivi neku promjenu !:lX.. Ako otpor X sa sl. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI S VISE IZVORA U dosadasniim primjerima obradiIi smo krugove s jednim izvorom elekrricne energije i vecim brojem potrosaca. '" Rs ~E' ~ R ~ 81.. 1. daju I i II Kirchhoffov zakon: '£.. Struja Ls. To se najlakse postize uvodenjem neke vrste koordinatnog sustava. Ako se u njima nade nekoliko izvora. 81.91a) odredite struju kroz pojedine elemente. dana je s : a) h=I-b) h=I 58 E R E c) h=-+I R E d) h=-.i ... Rt je mnogo veci od R. Taj koordinatni sustav bit ce u ovom slucaiu tzv.89. a drugi obmuto. Napominjemo da strelica kojom je definiran smjer obila>.E='£.~.1. pa preko njih i napona. razmarrania postaju nesto sloZenija.. morat cemo prvo unijeti odredeni red u oznacavanje napona i struja.. 1.. SIn smo time dobili? Prilikom pisanja [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za doticnu petlju. £. E2=4 V.1.. U spoju prikazanom slikom 1. doci ce do promjene 1. E3=12 V. R -- S9 .. iznos i smjer koje treba odrediti na osnovi II Kirchhoffova zakona.1=0 Rr "" "" '£. njihova prava primjena doci ce do punog izrazaia u analizi linearnih mreza.89 ako kratko spojimo otpor Rl? a) napon se povecava. 1..9Ib). . a one druge s ncgativnim prcdznakom i tako izbieci nejasnoce u postavljanju [ednadzbi.. ' 1. odnosno petlju iIi konturu..90.. sto je mjeri idealni ampermetar spojen u krug s idealnim naponskim i struinim izvorom. 1. ..r L~g ~ R.2..8S. promijeni vrijednost sa Rl=R na R~=2R. kroz sve njih teci c~jedna te ista struja. kao sto je to oznaceno na 51..

Rl+~3+JU+~+& -0. a ako ne.1 A ne tece u pretpostavljenom. 1. ..R3+R4+RS sto nas opet navodi na zakljuCak da smo pogresno pretpostavili smjer struje i da ona tete u suprotnom pravcu.' d) """ SI. Imajuci..IA. """" . To [e... struja od 0.1 A. Podimo redom i Izracunaimo je: a) 1z dobivamo: I b) 1z EI-E3+E3-E4 Rl+~2+JU+~+& =0. Zbog toga.. dakako. ne znamo ni njezin smjer.. u smjeru kazaljke na satu.. stru]a od 0. U trenutku kada pisemo polaznu iednadzbu. eo d 8V SI. 1. b). a ne metodologijom naseg raeuna . "'" 60 61 . opet.92a). ' Prema tome. c) i d) naznaeena su sva cetiri moguca slucaja za koje treba naci trazenu struju. a) -E1+E2-E3+E4 -O.~ + .. b. Odredite napon na paralelnoj kombinaciji otpora sa s1.. U petlji iz prethodnog zadatka odredite struju uz sve moguce kombinaciie pozitivnog smjera obilazenia i pretpostavljenog smiera struje.92.. 1. Pogledamo Ii sva eetiri rezultata. i ako se on poklapa s definiranim pozitivnim srnjerom obilazenia petlje.R3+R4+Rs tj... u danoj petlji tece struja od 0. '_ +R2+. [ednadzba II Klrchhoffova zukona za petliu sa sl. na umu sve sto je receno...+RIi) 0. dobivamo: R1+1· R2+1· Ra+1· R4+1· RG.. nego u suprotnom pravcu.. jer su oni uvjetovani elementima kruga. Rl+R2+. .93.. .1 A tece u smjeru kazaljke na satu.. .652 .. d) 1= -El+E2-Ea+E4 1z 1= sliiedi: .R3+~+Rs 1=0..1 A. 4Q + 1-------' 3. c) Iz sto nakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: Prema tome.93.1 A. smjeru kazaljke proizlazi: -EJ +E2-E3+E4=-I· (R1+R2+Ra+R.Ostaje. i struje kroz svakog od njih .93.. dakle u smjeru kazaljke na satu.. i '. 1. negativan predznak. Rezultat svojim predznakom indicira da li je pretpostavljeni smier ispravan (pnzitivan predznak) ili nije (negativan predznak). sasvim proizvolino krecemo od pretpostavke da ona ima [edan odredeni smjer (u ovom slucaju odabrali smo smier kazaljke na satu). Rl+Rz+.91b) glasit ce: odnosno : E1-E2+E3-E4=1· I ~l Na slikama 1. Rjesenje . onda struji pripisujemo pozitivan. jos otvoreno pitanie struje. bez obzira na to kako smo ih odredili..1. medutim. vidjet cemo da struia ima isti smjer i iznos. 1. dakle. Ovirn primjerom ilustrirana je cinjenica da se pozitivni smjer obilazenja petlje i smjer struje zaista mogu odabrati proizvoljno.92 •. IOV . i razumljivo. E1-E2+Ea-E4=-I' 1=- (R1+R2+Ra+R4+RJ -- E1-E3+E3-E.1 A.1 A u pretpostavljenom na satu. ni iznos.

l. 1. 81.96. . 1. .97. 1. s1.. 1.9S. J 5Q SI. . 1.tol:aka a i b sa s1. lito ce pokazivati voltmetar V 2 nakon zatvaranja sklopke S? . 1. Za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b sa sl. 63 62 .".:r 1.. .. 1.98.99.95. mjeri napon Uvl=190 V oznal:enog polariteta. 1. .99.. ~5V 1. Ako voltmetar VI sa s1.96. .sto ga mjeri voltmetar sa s1. -T"______D 120Q b SI.97.. Za koliki ce se iznos promijeniti kad se sklopka S zatvori? 2mS :~. L94..99. . ako mu prilikom spajanja na a i b zamijenimo stezaljke? a JOmS 7. napon. kad na njih spojimo izvor sa E=20 V i R(= 10 Q? Za koji ce se iznos promijeniti struja kroz E i R..98. SI.97.. Odredite napon izmedu .. teku naznacene struje.98. Koliku struju i u kojem smjeru daje strujni izvor Iz. ako kroz otpor od 34 n tece struja 1=40 rnA u naznal:enom smjeru? V. koliki iznos ima otpor R? 1.. 1.94.5mS 1.98.l. Ako u granama dijela neke mreze prikazanog na s1..

-2 A. Cesto se potencijalni dijagrarn skicira i za dio neke slozeniie mreze. D i I.101. izracunavanje napona izmedu tocaka postat ce vrlo jednostavno.101. Dva voltrnetra i [edan ampermetar (idealni) ukljuceni su u rnrczu preiuu pokazuju UV1 =200 V. slici 1. Rl=l 1.l00.+" pol izvora nalazi na visem potenciialu od . potencijalni dijagrarn ertat cemo tako da na apscisnu os naneserno pojedine toeke kruga. 1.101. a na ordinatnu pripadne potencijale.l. probleme cesto rnozemo prikladnije obuhvatiti i riiesiri. Odredimo Ii potencijale pojedinih tocaka kruga prikazemo u obliku dijagrama.ati racunan]e.-" .2. SI. E3=Es=15 V. POTENCIJALI I POTENCIJALNI DIJAGRAMI e. R2=R4=R5=2 n i R3=3 n. bit ce potrebno: a) odrediti prethodno se izbjegle evente ih u rnierilu bilo 'kojih dviju dijagramu treba struje u pojedinim elernentima. Zadano: E1=lOV. .100. a 5 Osnove elcktrotehnike zbirka primjera 64 65 . Ako se broj elemenata kruga poveca i ako ustrojstvo mreze oj SI. uz: E2=E4=5 V. r: A~£5 - +I~- ---i J Odreduiuci napone izmedu pojedinih tocaka nekog strujnog kruga. baratanje s potencijalima i njihovim razlikarna moze olaks. te ako poznamo iznose sarno onih elemenata koji su naznaceni na slici. b) uzeti u obzir cinienicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi na visem potencijalu od onog iz koieg iziazi za iznos pada napona na niemu. 1. odrcdire struju Ix po iznosu i smjeru. onako kako na njih nailazimo kad ga obilazimo. e) imati na umu da se za iznos od E volta. Uv2=80 V i L« -. u naertanorn poteneijalnom ..100. zakljucili smo da.. Nadite odnos napona UVI/UV2 sto ih mjere voltmetri VI i V2 sa sl. Polazeci od ovih napornena. <p=0 pola d) podsjetiti se na to da proizvoljnim pridjeliivaniem potencijala tocki kruga razlika poteneijala dviju tocaka ostaje uvijek ista. F i J te HiE petlje prikazane na sl.102a).1. kako bi tuaine zabune. a) otvorenu sklopku S b) zatvorenu sklopku S.102. 1. Odredite poteneijalnim dijagramom koliki napon vlada izmedu tocaka A i G. pozeljno je racun uciniti preglednijim. s tim da je prethodno definirana tocka nultog potencijala.. 1.5. operirajuci pojmom potencijala. kako bi se olaksalo izracunavanje pojedinih napona..102. Da bismo mogli nacrtati dijagram. 1. Ako instrumenti postane slozeni]e. n. . 1. bilo kojoj SI.sarno ocitati razliku njihovih potencijala .. Isto tako i u zadaeima u kojima se izricito ne trazi njegovo crtanje.

D~/~J~_' -10~--t---1..H. 1.11trf L ' -2 -..'I--+--+--+-+--ir-!- 0- n I·_ :----:1 : l\ n -2 ::± -a I.-t--l1 ~::::~:=:_-+r1=. Rjesenje Buduci da kroz otpore od 4 n i 7 n ne tece struja.-t.J__-i--~-_!_. t-ld:::+--I I -+-+-+- or-~~G~~bH£~~o4A~B~19d+. na temelju kojega nalazimo: if [vi I dobit cemo po- If [vi -76 :. -16 -18 -'-'I·--.103.--. ~~W4-~-t -10 . U mrcz] prema s1. krecuci iz A.103b). +8" -6 -" t-I\--f-i-' _12 -10 I I I --l-+-t--+'---+-+-' -t--f---fl-i-'-r' I -~... a Odabravsi tocku A kao referentnu ('PA=O). 1.I' -'·--·r-I--r·-~··I -··-r" '. kao referentnu.103a) odredite napone UBD.103. tencijalni dijagram sa s1.: b} SI. UCG. b 66 67 .102b). \ I !\ 1\ 'f-+--+HO-i-~ -1\+·. . Unosenjem dobivenih vrijednosti u koordinatni sustav i spajanjem pojedinih toCaka dobivamo dijagram sa 81..... 2Q RI +R2 + R3 +:R4 +J?5 1 A.-i·-·--~. 1. ·t·~..i-~+j_-i f°-itr \! \ I 1-... r~ r 11 i ~. Uzmemo li tocku 0. Struje II i 12 mozemo izracunati neovisno jednu 0 drugoj: 11=--=3 A 20-5 -13)~27 V 2+3 UFJ ='PF""':CPJ=-3-( -:-15)=12 V UHE='PH-CPE=-1l-12=-23 V..103. • H si.. ~ kojega onda proizlazi: UAG='PA -CPG=O-( -6)=6 UDI=<pn-cpI=14-( V .. UDB. 2A. obilazimo petlju u smjeru kazaljke na satu. i odredujemo potencijale pojedinih tocaka: 'Pn=+E1=+10V 'Pc=''Pn-I ° R1=+9 V aJ CPD=cpc+E2=+14 V itd. UHA i UJc. na njima nema ni pada napona..Rjdenje Prvo nalazimo struju I koja tece petljom: I El+E2-E3-E4+E5 1. 1. gdje je izvrseno uzemljenje. 1.--ifi-I-r-- - :.

Ako izrnedu rocaka a i b dijela neke mreze sa s1. 1.l06.109... 1. I. 1. vlada napon Ua!> >0. vlada napon Uab= IOV..104.109. -~ 68 b '''''' b _ SI.5A.c) I A d) 3 A e) 4 A.J -B.-!!-.104. odnosno polariteta. - 1. Koliki napon vlada izrnedu rocaka a i b Wheatstoneova mosta sa s1.: c) I = -_-"-'- ..104.106. + H a) OA 100 _. __~15V 3)2 o.105.E-Uab. Ako izmedu tocaka a i b dijela neke mreze sa sl. 5~ lod" -a ~~ b 2~ d) 1=.107. 1.. UBE i UnR..109? 69 . lOS. Na osnovi potencijalnog dijagrarna. 1. idealni arnpermetar i voltmetar mjere Struju h=2 A i napon Uv= 100 V oznacenog smjera. SI.7 A \ .. izraz za struju I naznacenog smjera ima oblik: a) 1= E+ Uab R b) I=E-Uau R .10S. mjeri napon Uv =0. Voltmetar prikljucen na jednu granu elektricne mreze sa sl. b) 2A . ..____.105. I... V ~+~--------~ _.107• oJ 1. + IBV SI. lOS.107. arnpermetar zanemarivog otpora ce mjeriti struju od: a) OA UJc= 1-( -3)=4 V. -E-Uab R ----~:.l. Ako su cvorovi a i b sa sl. U mrezi prikazanoj na slid 1. "-------IV}-------' SI.. .105.. r---------~ 200 u. 11 . nacrtanog za konturu A-B-C-D-E-F -G-H-I. +1 - d) 3. =r: S1.2> 'OV E SI.. . 1. na potencijalima 'PA=IOV i 'PB=30V...l06.(-12)=14 V 18)=15 V 1. 1.l.-b) 2A c) 4.l.-- 1. R ___ IE. Struja kroz granu iznosi: ( . koliki iznos ima struja I? ~ 1.___. !_.Unn=-12-2=-14 UCG=-3-9=-12 UHA=-3-(- V V UnB=2_. odredite napone UFJ..

UV1 =9 V i Uv2=20 V. iznosi: .112. rnjere: hI = I A.111. Nakon zatvaranja sklopke S sa sl.115. 70 71 .114. 1..U4.. oznacene s nalaze se na potencijalu '1'=0. sa s1. SI. t.111.. Strujni krug sa slike 1. A Struja I u mostu prema slid 1. "'IH~'" 5 ERR R SI. 1.) +.. I 10. 1.113. B i C kada otpor Rl. ulazi u sastav slozenije elektricnc mreze. a) 1=0 b) 1<0 c) 1>0. 1. VI i V2 sa sl. 1.l. 1.110.1.112. i H. c SI.110. 1.0 1- SI.113..114.. h2=2 A. 1. idealni instrumenti mjere struju lA=1 A i napon Uv=IO V oznacenog smjera..l t3. Sto ce se dogadati s potencija1inia toeaka A.115. mjeren u odnosu na zemlju: I a) raste b) pada c) ostaje nepromijenjen.. odredite vrijednosti otpora R. Uz poznate struje II =0.1. R .5 A i 12=2 A oznaccnog smiera odrcditc napon UAB.115 pocne mijenjati svoj iznos od 0 do oo? (Uzemljene toeke.. SI. potencijal toeke A. U dijelu neke mreze prikazanom na slici 1. .111..112. odnosno polariteta. 81. Odredite napon Uca• 1. struju Ix i napon Uab. 1.110. Ako idealni instrumenti AI' A2.

. o 1. ima izmedu krajeva a i b ukupni otpor R=40 ohrna.1. 'PB i 'Pc.. Ro=40 n E= 180 V.ll7. nalaze se na fiksnim potencijalima (mjerenim prema zemlii): <pA = 100 V. 1. 1.1. B i C nalaze se na fiksnim potencijalima 'PA.118. Odredite potreban odnos ll:l da bismo dobili 11:10=2.117. mijenja svoju vrijednost do 00. • + St. R4 R2 Kako ce se ocitovati na instrurnentu kratko spajanje poiedinih otpora? 1. Otpor R3 lZ pret h odnog za da tka i a irna ne ku fiksnu vrue d nost R 3< Rl . 1.116. 1. R2=80 n.120. 'PB.1.I 16.. .. R3=70 n. Klizni otpornik sa s1.118. Dio neke slozenije mreze prikazan je na slici l. 73 . 72 SI. UDF= UaF? .= -50 V.118. 1. n. mjerenim u odnosu na zemlju i neovisnirn o iznosima ostalih elemenata mreze. bila na potencijalu <pc=O? .117. Kakav mora biti odnos R1: R2 da bi tocka C. na koju nista nije prikljuceno.120. Otpor R3 Wheatstoneova mosta sa s1. Tocke A i B sa s1. 1. 1. SI. Kod kojeg ce iznosa biti potrebno zamijeniti stezalike voltmetra? od - -_ Pod kojim ce uvjetom vrijediti - SI.120. Zadano: Rl =50 . Tocke A..119.116.

.j 1. ..122.121. prikazane su dvije istovjetne otporne iice AB i CD duzine 21.123. 1. 1. S1. .:0 7 SI. ~ @Q . Svaka od njih ima otpor od A ohmapo metru duZine.:.124. CPD=f2 ex) i UBD=fa (x). (CPB=f1 (x)=?.124. Zadano: URi =40 V. Odredite kako se mijenjaju potencijali tocaka BiD u ovisnosti 0 polozaiu x poprecne iice E-F. postoji pad napona potencijale tocaka A i B.. .1. 74 75 . 1. B' Oi :. 21 'fs . dok kroz otpor R2 tece struja 12=0. odredite 1. Na slid 1.123. .2 Au naznacenom srnjeru. . Odredite napone U AC i UCB.'CPD=fa (x)=? u podruCju od x=O do x".122.. 1.121. Odredite napone UAB i UBC u mrezi prema slid 1.:::l R~ . + e 'fo .122. -1 St.l 8 . SI. Tocka A iz mreze sa slike 1..121. koja se moze pomicati paralelno sarnoj sebi iz polozaia A-C (x=O) do B-D (x=21).:.1. Nacrtajte na jednom dijagramu CPB=f1 (x)...124.'21).:. =f "'iF . 80Q 175V + Rs R. Ako na otporu Rl sa sl. tako da uvijek bude AE=CF.123 nalazi se na potencijalu CPA=-30 V u odnosu na zemlju.::l . Tocke E i F kratko su spojene iicom otpora R =0.1.x ..

odredite iznos otpora Rx. b 1. energija Wi rad A bit ce jednaki umnosku struje i vremena.1. U2 R Pri izracunavanju gdje je: razvijene topline sluZit cemo se relaciiom Q=U·/·t. SI.125. Ako voltmetar V sa sl.1.1. RAD.n. Polazeci od uvjeta da su potencijali . 76 u spoju prerna slid 1. 1.2. a. tako da je koefi5~~*()~ig<:.211r2 2.8kr2 SI. Q .cvorova CPl' cpz i CPa struie 11' 12 i 13 ostali isti U oba slucaja. .1.i~ 1. SNAGA I ENERGIJA IzraZeni elektricnim velicinama. zbog Ohmova zakona. napona.12&.129. Odredite odnos napona koji pokazuje voltmetar vrlo velikog otpora prije i poslije zatvaranja sklopke (slika 1.126. Uz uvjet da se potencijali cvorova 1.127. SI. Prikljuckom omskog potrosaca R na realni naponski izvor dobiva se sarno dio ukupne snage Izvora na potrosacu. Pk '1]=-<1. dok ce snaga P biti: P=-=U·I .5k)2 5 b 16. Ak~ 'p~omatramo omske otpore na kojima se elektricna energija pretvara u toplinsku.. mjeri napon od 0 volta...l2Sb).128. Rza i Ria? t.129. 1. 1. PI " 77 . odredite iznose nate domjesnih otpora RIO' Rzo i Rao' uz pomoc kojih je provedena transfiguracija trokut-zvijezda.126.toplina u Joulima SI. '(. • " 1.127.128.126. b) oj SI. pisati: P=U·I=-=Iz·R. Zadan je trokut otpora prema sl. l. on se moze nadomjestiti ekviva1entnom zvijezdom otpora. Izraeunajte strujukoju mjeri idealniampermetar ako je E=12 V i R=6 n. 2 i 3 pri tome ne promijene. 1 1.125a).1. A _E R mOCI cerno. 1.129). Koliki je napon izmedu tocaka a i b u spoiu prerna slici 1.128.Ako su poznati otpori R1O' Rzo i Rao' koliki su onda R12.127.6. prikazanorn na sl.

U dok je otpor potrosaea: I 1=200m A=Up·/·t=18·103 J..1. Ri . ~.130.. Na sl. 78 . 2Rv E=I . na kojem se javlja napon Up=500 V..01745' S Iz zadane snage potrosaca dobivamo: I=-=lOA._=]. 1. Maksimalno iskoristen]e izvora (maksimalan '7) postizemo. .s».. za !!.130.. Ako je zadano RII. Mjerenje snage rnozemo obaviti voltmetrom i ampermetrorn.... 200·4 --=1 4.46' 1t n. Na izvor konstantnog napona sa s1..130. b b) .131. a. kada je R. Rx nalazimo lijevo od maksnnuma. mnozeci ocitane rezultate. R ---:.ll mm i duzine 1=200 m omski petrosae Image Pk= 5 kW. cime je odreden Rx? 81. stici istu ~rijed~ost Pic. kod kojeg je multiplikacija izvedena samom konstrukcijom uredaja. medutim. rad lako izracunavarno koristeci se osnovnom relacijomkoja ga povezuie sa snagom. tj..962 e. <i. prikljucuje se bakrenim voJom promjera vodica d=2.gdje su Pk-korisna snaga a Pi i ukupna snuga izvora. 1. Rjesenje a) 81. unutarnjeg otpora Rt daje iednaku snagu nekom potrosacu Rx kao i potrosaeu koji nastane kad se otporu Rx prikliuci jos paraielno i otpor RII (sl. 1.R. PA. .131. naIazimo se desno od maksimuma krivulje otpora RlJ mozemo poParalelnim spajanjem prikIadno odabranog PTc - Ako je petrosae Rx takav da je Rx>Ri' Pk=f (Rx).i I 79 .I31a) i b)). I+x gdje jc: b) S kolikim koeficijentom iskoristenja '7 radi sistem prijenosa energije od izvora do potrosaca? c) Koliki je napon izvora? R x=_1!_. Analizirajte pod kojim uvjetima izvor napona E.. Medutim. tako da je koeficijent iskoristenjn: Za dani izvor i korisna snagu ovise 0 odnosu Rt Maksimalnu korisnu snagu dobivamo u slucaju prilagoden]a. a) Koliki se rad stvara na potrosacu za jedan sat? Napon izvora bit ce: R£ '7=---=0.2%. ili posebnim instrumentom .vatmetrom.. l. 1. Do ovog rezultata mogli smo doci i izrazom: x '7=--. Uz poznatu snagu. Snaga koja se razvija na vodu bit ce: Pv= [2 . iii 96.13lc) ilustrirane su ove tvrdnje. ali s liieve strane maksimuma. E i Ri. a rad koji se za jedan sat stvara na potrosacu: 1 --Rjesenje Odredimo najprije otpor vodica voda: Rv=p-=0. (Rp +2Rv) =520V. ako se s vriiednoseu nemoguce je udovoliiti trazenom uvjetu. 2Rv=200 \y.

Ry-R~ . . unutarnjeg otpora Ri=. R1 .136. 1. 1. mierena u duliem . u zatvorenu spiralu (pocetak i kra j zice su spojeni).Ry odakle se lijepo vidi da sarno uz Rz>Rt sla.1.133: Snagu Pk=36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor napona E=20V. Prosiecna snaga fiziekog radnika.-------~~----L-----~~~----~~ t R. .Rf+Rz dobivamo: E b) polozai 2 c) polozai 3? 1S? s 1S( 8to sredeno daje: Rf ·. s1. ako bi bio placen po tarifi kojorn se placa elektricna cnergija? 1. c si.Rz+Rl .. su promjenljivi. iz izlazi: --------r-. Otpori Rl i Ra sa s1.intervalu. Koliko bi on zaradio radeci 25 radnih dana u mjesecu. . Odavde mozemo naci ovisnost Ry=f (Rz): .---. U kojem ce polozaju tipke S sa sl. Kolika mora A biti duzina dijela spirale LAB (mjerena kracim putem) da bi se citava spirala najjace grijala? SI. ~.5 mms namotana je na keramicki prsten.135. i. 1. ! I c) si. ficijentom 1.134. . . 1.:remenskom ..R". iznosi oko 30 Nm/s.45 il mm2/m) duzine 1=1 rn i presjeka S=0.1. Prema tome. 1.lft Nadite: a) iznos tog otpora b) napon na njemu c) snagu izvora. RlI=O.131.. dok drugi kraj (B) slobodno klizi po spirali.5 il.134. po osamsati dnevno.R~-.132. .135.136. petrosae raditi s naivecim koeiskoristenja 7J: -a) polozaj I Kako su h=---.Rf ' dobivamo riesenie koje ima fizikalnog srni- 1. 6 Osnove elektrotehnlke zbirka prlmjera 81 .135. Sl... . Kantal-zica (p=1. Odredite funkciisku ovisnost Rl =f(Ra) uz uvjet da snaga na Rz=lOO il bude konstantna i jednaka P2=lOO W . Na mjestu A prikljucu]e se jedan pol izvora E=6 V i unutarnieg otpora Rt=0.134. 80 1.136.

1. Ako u mrez! prema s1. R4=50 + n.141. . sr. tece struja IA=I. kolika se R 30Q E+ f' Sl. Ako se na otporu R=30 snaga razvija na otporu Rp? n sa s1. razvija snaga 20Q PR=7. 1. SI.139.141. v + E 4R v .25 A i Uv=3 V.140.I. 1.139. 1. s1. Odredite iznos Citav:og otpora R. R2 = Hi n. " St.140. 1. Otpor R2 negativnog temperaturnog koeficijenta nalazi se u uljnoj kupki.138. " 1. Zadano: Rl 1. kazaljka vatmetra pomice se od vrijednosti 4 kW do 1 kW. .139.140.141.. instrumenti h=0.l n. 83 82 .OOI A.137. Sto ce biti sa snagama na pojedinim otpornicima kada se temperatura kupke stane dizati? 1. Odredite: a) unutarnji otpor voltmetra b) pokazivanje idealnog vatmetra. zanemarivog potroska mjere: = 30 n. 1. 1. Ra=40. Prilikom pomicanja kratkospojnog klizaca otpora R sa s1. 1.. od krajnjeg donjeg do krajnjeg gornjeg polozaja.138 si.5 W. izracunajre: a) napon izvora E b) iznos otpora R c) snagu u grani a-b. Kroz ampennetar unutarnjeg otpora RA=O._.13S.15 ill. dok voltmetar pokazuje napon Uv=30 V na podrucju od 30 V. 1.137."<.~/~. 1..137. a. s1. 1.

. 1.142. Ampermetar zanemarivog otpora. 11=3 A. h=2 i P=5 W..4 A.144. n.OO1rC) i nalazi se u posudi u koioi se temperatura povecala sa 20°C na 120°C. odredite: a) struju 12 b) iznos i polaritet napona 1. 84 85 . R4=10 0. R3=50 0. Zadano: Rl=20 R20=20 0.145.1.144 ampermetar Al zanemarivog otpora mjeri struiu s. Ako je poznat iznos otpora R2=5 n. Ako voltrnetar ima vrlo velik unutarnji orpor. . odredite snagu izvora Pi..143. Instrumenti ukliuceni u mrezu prema slid 1. 1. Odredite: a) struju 16 kroz nepoznati otpor Rs b) otpor Rs c) snagu na Rs. A '". . 1. s1.142 • 1.1. ~--------------~ - E + SI. 81. mjeri struju 14=2.145.1. 81.145. R2=30 n. mjere: Uv=15 V. U mrezi prema slid 1. R je temperaturno ovisan otpor (oc=O.. E=78 V. a voltmetar V napon Uv=20 V oznacenog polariteta. Odredite: a) promienu pokazivanja ampermetra: /)..142. (iznos otpora R kod 20°C).1 A b) promjenu pokazivanja voltmetra: /)"Uv Zadano: 81... i E2 c) rad koji se obavi za jedan sat na svim potrosacima mreze. 1. U mrezi prema slid 1.144.143. R.143.

149. SI. 0':2=0.146.146. Ako instrumenti sa s1.otpora R2 iRa primiti maksimalnu snagu iz izvora E=200 V? Kolika je ta snaga? Zadano : R1=200 Ra=300 ra. potencijal tocke A. R 81.149. 1.l.1. 1. Kolika je promjena snage na Ra? . 1. 86 87 . koeficijent R2). E + SI. Otpor R2 sa s1. 1. Zbog toga promijenila se i snaga na Ra. SI..uz: raZVIJa na otporu R=40 a) otvorenu sklopku S 1.147. R20=500 n n.148.. h=I Ai P=IOW.1. mjerc Uv=IO V. W t. Zbog promjena otpora R2 sa s1.146. Kod koje ce temperature (R2 kod 20°C) l/oC paralelna kombinacija s1.. n koliki napon voltmetar i kolika se snaga 25Q n. 1. Kod 00=20°C R2=500 1.148..147.0025 (temp. mjeren prema zernlji.1.149.14~: Koliku struju mjeri ampermetar... nalazi se u posudi u kojoj vlada promjenljiva temperatu- n. (Rl =?' ~ I .147. b) zatvorenu sklopku S? 1 R. izracunajte: a) iznos otpora R b) napon E c) poloza] klizaca potenciometra R2=?)· Zadano: R1+R2=5R. i i~ 1. pao je sa: na 0 volta.

pa cemo se zato u nasirn razmatranjima ograniciti na one koje imaju vrlo veliko prakticno znacenje. nalazeci kao rezultate struje II' 12. Prvi Kirchhoffov zakon primijenit cerno na c-l cvor mreze koja ima t cvorova. Potrebno je. 3 i 0. 1. 12. J cvor za koje cemo postaviti iednadzbc I Kirchhoffova zakona.3. a da je po iznosu jednaka izracunatoi vrijednosti. . 1. smjer.150. svodi se na odredivanje struja u pojedinim niezinim granama.. svi elementi koje su poznati. 1. U II Kirchhoffovu zakonu u relaciji ~E= ~I . dok cemo zadatke dati naknadno. DIREKTNA PRIM}ENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA 0) Ako neka linearna elektricna mreza ima g grana. odabravsi joj srnjcr po volji. pa je potrebno postaviti sistern od isto toliko iednadzbi da bi se one odredile.. To su: a) direktna primjena Kirchhoffovih zakona b) metoda konturnih struja c) metoda napona cvorova d) metoda superpozicije e) Theveninov teorem f) Nortonov teorem g) Millmanov teorem.1. ali rnedusobno nezavisnih kontura. izabrati 3 nezavisne konture. Te jednadzbe dat cc 1 i II Kirchhoffov zakon. b Rjesenje Slijedeci upravo izlozeni postupak. b) Proizvoljno odabiremoZ-.. c) Buduci da imamo 6 grana sa 6 nepoznatih struja i da cemo na temelju I Kirchhoff ova zakona dobiti 3 jednadzbe. oznacena sa 0. ~~ -. Zbog toga cemo najprije svaku od niih ilustrirati riiesenim primjerima i test-pitanjirna za provjeru razurnijevanja.. to znaci da ie njezin prvotno pretpostavljeni smjer ispravan. Neka to budu konture I..2 i 3 da bismo za njih postavili jednadzbe I Kirchhoffova zakona.. d) Postavljamo iednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. Same metode izracunavanja mogu biti raznovrsne. odnosno radovi. Za svaku konturu definiramo njezin pozitivni smier obifaZenja-. imamo 4 cvora.150a) postavite jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. Preostalih g-(c-l) [ednadzbi napisat cemo primjenom II Kirchhoffovu zakona na g-(c-l) proizvoljno odabranih. gdje je smjerorn strelice ujedno definiran i pripadni pozitivni smjer obilaZenja. U svakoj grani nacrtamo po jednu struju : 11. U pojedinim granama ucrtavamo struje II' 12. ••• Is. i to zajednicki za citavo poglavlje analize linearnih mreza istosmjerne struje . ANALIZA LINEARNIH MREZA ISTOSMJERNE STRUJE s·odabranim smjerom obilazenja konture. . 88 89 .1' l I \_j I 0 1"J " lsi . II i III.-!!_ f!I 2 111 .3. 2 i 3 i 6 grana (izrnedu cvorova I i 0. e) Riesavamo postavljeni sistem jednadzbi. 2 i 3 imat ce oblik: ._ Problem analize elektricne mreze. ako im se srnjer podudara Sl...r· o •• " . Ako je neka struja pozitivna. a) Broj cvorova i grana u mrezi. odabravsi im proizvoljno b) Od postojeca 4 evora odabiremo one oznacene sa 1. Negativan rezultat za struju znaci da ona tece u srnjeru suprotnom od pretpostavlienog. pa prema tome i snage. Kako se ove rnetode u primjeni vrlo cesto medusobno ispreplicu.150. nalazimo . f) Dobivene rezultate interpretiramo. Ako su. . . ••• Ig. 1 i 2. Postupak postavljanja i rjesavanja jednadzbi te interpretacija dobivenih rezultata tcci cc ovako: a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove i granc. Ig. principa.!5_ :r- 1 b) 1. one izracunate. 2 i 3 te I i 3). R izvore koji imaju tendenciju tierania struje u pozitivnom smjeru obilazenja doticne konture uzimamo s pozitivnim predznakom. preostale 3 iednadzbe moramo napisati na temelju II Kirchhoffova zakona. 1.. Za mrezu prikazanu na s1. -.-'· d) Postavljamo jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. [ednadzbe I Kirchhoffova zakona za cvorove 1. 1. a one druge s negativnim.. 9. cime su obuhvacene sve elektricne velicine zanimljive za tehnicku praksu. Kako se lako razabire. onda ce kroz tih g grana teci u opcem slucaju g medusobno razlicitih i nepoznatih struia. shernatski prikazane na s1.150b). naime. c) Odabiremo potreban broj medusobno nezavisnih kontura. 1. dakle. mogu se naci i naponi izmedu bilo koiih dviju tocaka. 2 i 0. a ako ne. najzgodnije ih je obuhvatiti i obraditi cielovito. Isti je sluca] i sa strujama grana._ . negativan predznak. pridjeljujemo im pozitivan. ne praveci pri tome ostrih podiela medu njima.

ovisno 0 smjeru obilazenja doticnih kontura: jednadzba II Kirchhoffova III.. a izvor od 130 V s negativnim predznakom.. Kao sto vidirno.. 20Q TOQ (1).. 1... u kojima smo naznacili struje II' 12 i 13. Da= 0 3 -1 0 3 -4 19 -1 5 =126 o SI. napisane za konture I. .. sto je cisto matematicki problem. b) I Kirchhoffov zakon pisat cemo za cvor 1. (2) i (3) prelaze u: (4) (5) (6) .lSl. I: izvori od 60 i 30 V dolaze s pozitivnim. 13. . D Dl 11=-' ~dje detcrrninante D1= 90V D' I-~ 19 6 0 I 6 0 I 6 0 I imaju vrijednosti: -I 0 3 0 -4 19 -I -I 5 -5 5 0 . a 13 s negativnim predznakom Prema tome. a izvor od 30 V s rregativnim predznakom.151. 130-30+90=12. 14 uzimamo s pozitivnim. U mrezi prikazanoj na s1. a 12 i Is s negativnim predznakom III : E3 i E4 uzimamo s pozitivnim predznakom. iednadzbe II Kirchhoffova zakona za konture I iII imat ce ob1ik: 60+30-130=11..-14=0 14+15-13=0 (I) (2) Rjesenje a) Mreza ima 2 cvora (0 i 1) i 3 grane. 14 i Is uzimamo s pozitivnim predznakom. 11-12-13==0 (30+20) (20+30) (2) (3) E4-Es-E6-E2=14' E3+E4=13' jednadzbe R4-1s .... c) U konturama I i IIodabrali smo srnjerove obilazenia u smjeru kaza1jke na satu d) jednadzba I Kirchhoffova zakona za cvor 1 glasit ce: 11-12-13=0 Prilikom pisanja jednadzbi II Kirchhoffova zakona moratcemo o cinjenici da u: Konturi (I) (3) Prije postav1janja iednadzbi II Kirchhoffova zakona pogledajmo !lto je s predznacirna pojedinih naponskih izvora i struja. 611 +012+513=-4 011+312-51a=19 iuko da metodom determinanti direktnom vrlo lako na1azimo: Da 13=. II' 12 i 16 uzimamo predzna- a Ez. pojedine velicine mogu imati isti iii raalicit predznak u raznim konturama.. II i • Konturi II: izvori od 130 i 90 V do1aze s pozitivnim.. Kontura Kontura .I1+I3-I6=0 16-1'1. 1. I : E1 i E2 uzimamo s negativnim predznakom.E=1:. =-63 =-189 -+ D2= -1 -5 .. D= -5 =-63 .l.... 91 90 ... struje II i 13 dolaze s pozitivnim predznakom. c) Sredene.1· R). Rs-'-12' R2 R3+16· R6+14... (2).151. i njihovim rjesenjern. . nalazimo nepoznate struje u pojedinim granama.· R4 (I). iednadzbe -E1-E2=-11 RI-12 . prema tome: zakona (1:. R2-1a· R6 (4) (5) (6) (40+20)+la· (10+20)-13. struja 12 dolazi s pozitivnim.. s negativnim predznakom II : E4 uzimamo s pozitivnim.. odredite struje u svim granama primjenom Kirchhoffovih zakona. E5 i E6 s negativnim voditi racuna . (6) potpuno opisuju nacrtanu mrezu.. glasit ce.... Kontura kom..

I. U granama zajednickirn dvjema konturama stvarna je struja jednaka zbroju.predZnakom...~Qmh~dGtaze. EI-ES+E4=/s' EI-ES+E4=/s' EI+E(=/s' R&-/6' R4-/6· Rs-/s r L d) -E1 +E5-E4=/s / /e) EI-E5+E4+E2=/5' r - t?--1 .uahuhvac~ne konrure i i .2.~p!l1cQ!l!' ovisno 0 tome da Ii struje /1 i be tekukroi sumami otpor RIJ: u istom iIi suprotiiom srn:jeiif.. R4-/S' . Rl Rs-/1· R1· .~ :~J' 4)'...4hofJ t'OVirz.Jednadiba II Kirchhoffova zakona za konturu II sa s1.llJ2. odmah pisati na taj nacin.1ivlje~·s'PQziti.kprek9 . s tim da su uzeti u obzir i njihovi predznaci zbroj otpora u k-toj konturi b) UIO=lOV - c) U10=0 V d) UlO=-IOV e) UlO=-30V 81. Metodom konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c. 1. Nakon sredivanja. R4+/6 . R6-/1 . zbro] otpora u grani zajednickoj j-toj i k-toj konturi. ampera teci u prerpostavljenom smjeru.5 A.152.. i ±11..clo. Ostali . uzimajuci smier konturne struje kao pozitivan smjer obilazenja..~~~esl?~~itivnirnr -.. +In . U svojoj osnovi jednadzbe konturnih struja nisu nista drugo nego jednadibe II Kirchhoffova zakona za pojedine konture.. Rnk± . zbog zgodne definicije tih struja. R1 Rs-/6' . u pojedinim granama teku struje: 1. R21+ 12. Rzn=EZ2 'L..l!!!kle clanovi kod kojih se javlja struja one konture za koiu piseI1. R4-la Ra-/I .. pa se mogu. Standardni oblik jednadzbi n konturnih struja glasi: 11' Rll±12· R12± ±h· ±h R1k± " . a to se redovito i radi. U dijelovima koji pripadaju samo to] konturi konturna struja jednaka je stvarnoj struji.1). Rnl±/z' gdje su: Rnz± .1 A i 12=0. 1. ~1J:- 92 93 . 1.viiliii". Rzk± . r:!5' 1.153.3.. METODA KONTURNIH STRUJA Direktna primjena Kirchhoffovih zakona upucuie na relativno velik broj iednadzbi. In:~d.. R2Z± 81.. 1. imat ce oblik: Rs+la . dobiveni iznosi: II = -0. b) U svakoj konturi ucrtamo po jednu "konturnu struju" proizvolinog smjera. koja "teee" duz citave konture.. R1 Rs+/1' R1 .+ [ .• ±In . dakle na onoliko jednadzbi koliko bi trebalo postaviti za II Kirchhoffov zakon. Rnn=Eml> - It Eu Rklc struja k-te konture zbro] aktivnih napona u k-toj konturi. R4-la R4-/6' . ujedno sadrzan i I Kirchhoffov zakon..153. Navodnike upotrebljavamo zato sto su te struje racunske velicine kojima pridajemo odredena svojstva.~.Prema tome.Odn_QS_n_QJleg3!iypun. konturnih. odnosno tri. jednadZbe imaju redovito standardiziran oblik.. odnosno razlici.otpora Rjk (j i'~ >>. c) Postavljarno jednadzbe II Kirchhoffova zakona za odabrane konture. R6-/1 .~!lIn(}yi"~mLkQd ______k2iih.lQ j~dnadzbJl. dok ce struia 13 od dva ampera teci od cvora o prema cvoru 1. Bit metode je u slijedecem : a) Odaberemo g-(c-I) nezavisnih kontura.Ako su za struje II i 12 sa sl. ±In· Rln=Ell . ±h . r f) Dobiveni rezultati kazu nam da ce struje II i 12 od jednog. pa je zato cesto neprakticna. Kin. 1..[ [ 71/ ..152. r . u kojirna je. izmedu cvorova 1 i 0 vladat ce napon: UIO=30 V ±/1 .153. ovisno 0 njihovu smjeru . Predznaci pojedinih clanova u jednadzbama (to su [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za n kontura) odreduju se na slijedeci nacin : clanovi hRu.

b) U 4 odabrane konture ucrtavamo konturne struje II' 12.0. dok ce . 1. najprije korigiramo srnjerove.. - . IRs =12 lR? . trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadzbi s 8 nepoznanica.J . i.. postavite sustav jednadzbi konturnih struja. R24=E22 R44=E44 (I) (2) =12-1a IR1O=I3 I&ls=I4· Zaustavimo se na trenutak da bismo neke momente posebno istaknuli. RI4=Ell .. fao =12+1.. (2). dobiveni rezultati za konturne struje mogu biti pozitivni. i - Rjesenje a) Kad bismo ovu mrezu htjeli rijesiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona.+R.2+Ia' (3) (4) R3S=R7+RlS+R12+Rll+RlO 94 Po prvome. Struje u pojedinim granama (oznacit cemo ih indeksom koji se poklapa s oznakom nekog element a promatrane grane) bit ce: (konture 3 i 4 imaju zajednicki cvor. RI3+I.154. (3) i (4) nasli bismo struje II' 12. Pri odredivanju struia u granama zaiednickim dvjema konturama treba obaviti zbrajanje. i onda odredimo struiu u zajednicko] grani zbrajanjem odgovarajucih konturnih struja.. dok se za lR4 pretpostavlja da tece nadolje. 2. odnosno negativni.+Ra+R2 R22=R4+Ro+R8+R7+R6 . 1. onako kako je napisana.J •••J" fa1 =11 . rezultantna struja imat ce iznos jednak njihovoj razlici. . a c=5.=R14+RlS+R16+Rs+R9+RS R12=R2~=R4 R13=R31=O (konture 1 R14=R41=Rs R23=R32=R7 R24=R42=R9+RS Ra4=R43=O E11=E1-E2+E3 E22=E4-RS-E3 E33=E7+E6 E'4=-E2-E8+E4 d) Riesavaniem [ednadzbi (1). i I. dakle stvarne struje. IR5 =11+14 lR4 =11-12 81. Da budemo konkretniji: za struju IRr. jer ie g=8. R34=E33 R...J .. Struje u granama izrazene su u ovom primjeru opcim broievima.pod b).. negativnih konturnih struia. . Stru]e pojedinih grana. R23+I. ali ne i granu) 3 nemaju zajednickih grana) .. R22-13 . Pomocu konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c-I)=4. ako ih ima. R12+13 . c) Postavljamo standardni oblik sustava jednadzbi za konture 1.. J 95 . dobivamo na osnovi onog sto je receno R.154. Ako ne teku. Ako su zudane vrijednosti elemenata mreze. ako one kroz tu granu teku u istom smjeru. odnosno odbijanje.154. Stvarnu struju u pojedinoj grani mozemo tada naci na dva nacina. U obliku u kojem ic to napisano sadrzan je vee i pretpostavljeni smjer rezultantne struje.J d) Rjesenjem postavljenog sistema iednadzbi nalazimo kontume struje. R21+12· R32+13· R33+I. se smjer poklapati sa srnierom konturne struje veceg iznosa. II' Rll-I2 -II' II' R31-12• II' R41+12· gdje su: Ru =Rl +Rr. pretpostavlja se dn tece sliieva nadesno.. prethodno izracunatih konturnih struia. Ia i I.. ]. R43+14• .. Za mrezu prikazanu na slid 1.J . 3 i 4: .

0. /sl.12-0. 1. kaZimo jos nekoliko rijeci 0 izboru srnjerova konturnih struja.. h.24 0.22. 1. u Ilk ~ I.14 DJ '2- r. sto dodatno olaksava direktno pisanje jednadfbi. 1 0. Ilustracije radi. b) Za odabrane konture (s1.08 . . -11. potrebno ie odabrati 3 nezavisne konture. sve u smjeru kazaljke na satu. Buduci da je izbor potpuno slobodan. 12 i 13. 15..16 0. I - . 13=0.2. na~in Nakon korigiranja srnjera konturne struje SI._D2 D -2 0 6 0 6 gdje su: l D3 13=-.k . U tom ce slucaju clanovi sa Rick biti pozitivni. Drugi je nacin cisto formalno-maternaticki. b. 0 cernu ce ovisiti predznaci pojedinih clanova U· postavljenim jednadzbama. .24 D = 1. .:«: I" . 1a=40mA. 7 Osnove elektrotehnllte zblrka SI. 13=-0. D 0 0. 1. struje t. e) Postavljamo jednadzbe konturnih struja: II' (3+1-f4+2) . 1. a Rjesenje '.. 103-13. Izracunate vriiednosti konturnih struia (uzimaiuci u obzir i predznak) uvrstavaiu se u opceniti izraz za struju u zajednickoj grani.155b)). -. Rezultat svojim predznakom i iznosom daje podatak o smjeru i velicini trazene struje._L c) -4.22 -4 14 -2 -0.22 -4 14 -2 --4 14 -2 12=10mA metode konturnih D2=1~~ D3=1~~ D tako da su: -2 1=7. c prlmjera 97 .155.155. '. -11. to cerno uciniti na oba moguca nacina: 1.24 ::J 8'l 1': :0 Ibk : --r T •+ / r I 1. Zadana je mreza prikazana slikom struja odredite struje u svim granama.5a).14 =28.. 3kf2 a) 150 V Sada rnozemo izracunati struje u pojedinim granama. 155a) uertavamo konturne struje 11..14 0. 96 [2+6.14 0'11-2.4. najprakticnije je u svim konturama odabrati isti smjer.0-12.-~ 'e ~ b) t..22 -2 0 6 1=704 I[=-20mA.103=250-60-50 103=60+10+150. 103+12. Konaeno.103+13 sto nakon sredivania prelazi u: ·(2+3+1)· =r: 10· 11-4. " I'b . 1..12-2. . a) Buduci da mreza ima 6 grana i 4 cvora. I .2.11+14.04 3U2 190 V [3 Ikf2 2kQ + =I~~ 24 -0.155. D 1=-14. lQ3-12' 4· lQ3-1a' 0=-190+200-250 (4+5+2+3) . a svi ostali negativni. na prirnjer srnjer kazalike na satu.13=0. Primjenom Rjesavanjern uz pomoc determinanti nalazimo: 11=-.

'sY . r . 1..... 1.1 A 12=0. b) IIJ= -0.4 A. 7' J- - _J99 9S . 1. 2. struje la i Ib bit ce: a) Ia= -0. 1. Prema tome. .. i It bit ~e: od kazalike na satu) Ia=I1k=20 mA (smjer suprotan Ic=I2=IOmA Ie=I3-12=30 I/)= l1k+ 12=30 mA (smjer na gore) (smjer slijeva nadesno) mA (buduci da je 13>12' od Is odbijamo 12. e 1.=-0. J - J - J . sto se. e) zadatak je neodreden. konturnih struja za konturu sa strujorn 12 sa s1.=40mA u naznacenim 1. II' (Ra+R4)+I2• (Ra+R4+R6+R7)=Ea+E4-Es b) -II' d) (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+R6+R7)=Es-E4-Ea \.. tako da je potrebno provesti korekciju.6 A. J J a) ...156. .k.4 A.4 A. I~ i I~ znace da one teku u suprotnim smjerovima.157. u granama ce teci struje: Ia=I~k=20mA Ib=I~lc=30mA' Ic=I. nacin Na osnovi sl. imat ce .) t. 0.@ II' (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+Rs+R7)=Es-E4-Ea 12' (Ra+R4+Rs+R7)=E6-E4-E3 .2 A IIJ= 0. daju konacnu sliku strujnih prilika u mrezi. 1. moglo i ocekivati. zato je smjer struje Ie prema gore) Id = 12= 10 mA (smjer zdesna nalijevo) III III "'I lj= 13=40 mA (smjer kazaljke na satu). Iednadzba oblik: smjerovima.155c) nalazimo: •I'=I1=-20mA a I.157. c) Ia= d) 1. 81. .2A 1tJ= 0...156. Negativni predznaci uz rezultate za stru]e I~..156.= -0..=I2-13=-30mA I~=I3=40mA.157. izracunati iznosi: II =0.= 0. 81. Ako su za konturne struje II' 12 i 13sa s1..=I2=IOmA I~=I2=IOmA I. sliku identienu onoj dobivenoj na prvi nacin.2 A Ib=-0..=11-12=-30mA I..3 A i Ia= -0. Korigirane struje I~k' I~k i I. I~ i I.1.. [er je E4 idealan naponski izvor bez unutarnjeg otpora.i.2 A IIJ= 0. II/. R. uz korektno ucrtane I.4 A..2A.=IO mA Id=I~=IOmA Ie= I~k=30 rnA If=I. 1.. naravno. radiIi mi na jedan iIi na drugi nacin.5 A. .

Ucb= Ucb= Ucb= 60V 60V 60V Gll-<pz' G1Z- ••• -'Pic' -'Pk G11c. II = 1 A i Iz= -1 A.-<pz -+.. Nakon sredivanja.158. . Primjenom rnetode napona cvorova odredite struie kroz otpore R2. jednadzbe napona cvorova imat ce analogan i standardiziran oblik.158.R7 R4 RI . uz izracunate iznose konturnih struja A (_ I . Gnl-'Pz . +sp« . -c-'Plr' Gnk.. n.. a ostale oznacimo sa 1. za potencijale pretpostavljamo da su pozitivne velicine. 2. cime zapravo dobivamo napone izrnedu cvorova 1.R2 101 . dvoini odnos. ali se time izbjegavaju zabune do koiih bi moglo doci pri postavljanju i rjesavanju jednadZbi i interpretaciji rezultata.. 2. Struje koje ulaze u taj evor uzimamo dogovorno s pozitivnim. c) Postavljamo sustav iednadzbi I Kirchhoffova zakona za cvorove 1.. . . G22- .. Ucb=-60V Ucb=-60V. 'Pn mjerene u odnosu na referentni cvor 0.Rl R6 . METODA NAPONA CVOROVA 1.3. jedan od njih odabiremo kao referentni. preporucuje se da se svi naponski izvori pretvore u strujne. lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima. 100 1 1 J 1 1) (1 1) l' e. Metodom napona cvorova poetize se analogan rezultat.. jednadzbe dobivaju svoj konacni. . a one koji izlaze iz niega s negativnim predznakom. Kako izmedu cvora i petlie. . Gnn=Inn... 1. Gak- ••• -'Pn • Gln=Ill b) Uo. n . napona i struje te otpora i vodljivosti postoji tzv. dakle za potencijale 'PI' 'P2' . c) lz izracunatih potencijala. dobivamo mrezu prikazanu na sl. . -<PI . nakon prethodnog odabiranja i numeriranja cvorova... 'Pn. V. nulti. - S1. Naponi Uab i Ucb sa s1. 70 V. E2 -'cpa-=--!t--( -+---+--+-+.. U napisanim jednadzbama 1 zakona sadrzan je i II Kirchhoffov zakon. '2..f)\ z....R2 R7. Gn2. -1'1 ~1O I ~.j .3. n. pa ce opet ukupan broj jednadzbi biti smanjen. Sustav jednadzbi koje cemo postaviti bit ce sustav za potencijale cvorova 1.• . Pisuci jednadzbe s opcim brojevirna. .. 2.159b). 2. . Postavljanje sustava jednadzbi po metodi napona cvorova odvija se.158. d) Rjesavamo postavljeni sustav jednadzbi i nalazimo iznose 'PI' 'Pa. .. 1.R4 Rz. No krenimo redom..159a). '1'·. Prikladnom definicijom konturnih struja postignuto je da iednadzbe II Kircnhoffova zakona sadrze u sebi i jednadzbe 1 Kirchhoffova zakona. R4 i R~ iz rnreze sa sl.1. (~)Uab= gdje su: 'Pic potencijal k-tog Cvora zbroj struja sto ih tjeraju strujni izvori u k-ti cvor. za koju... • -. vrativsi se na prvobitno zadanu rnrezu (ako je izvrsena pretvorba naponskih izvora u strujne).. standardizirani oblik: <Pl' a) Uab= 100 V.159.. a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove. a kod zadaaih vriiednosti elemenata mreze rezultat ce svojim predznakom potvrditi iii pobiti tu postavku. formalno gledano. postavljamo sustav jednadzbi: ({II . < -. 1. . n... 1. .-.k - zbroj vodljivosti zbroj vodliivosti koje ulaze u k-ti cvor koje direktno povezuju j-ti i k-ti cvor. Rjeienje Pretvorivsi naponske izvore u strujne. To nije neophodno. 1. vrijednosti: I. d) Uab= -<PI' G21+<P2. '+'Pn . . Gzn=I22 100 V.b=-100 c) Uab=-80V. b) Ako se u mrezi nalaze strujni i naponski izvori. Glck G. na nacin potpuno analogan metodi konturnih struja.. imat ce...i cvora 0 sa 'Po =0.

160. I" i 15 irnaju iznose: Struje kroz R2. struini izvori II' 12.. U mrezama sa zadanim elementima rezultati svojim predznacima pokazuju jesu li polariteti napona i smjerovi struja ispravno postavljeni... b 103 - 102 . (smjer nadolie). 1. 1. R3=80n. Navedeni smjerovi struja proizlaze iz pretpostavljenih polariteta napona. I.1. 13. 1.159a). sadrzanih u izrazima za razlike pojedinih potencijala. u kojoj su umjesto otpora uvedene niihove vodljivosti.. . Zadano: El=E3=150 E2= 100 V. 1. R4=100n. . ~ ..I £.. R4 i R6 dobit cemo tako da se vratimo na prvotno zadanu rnrezu prikazanu na sl.160a).. 1u R.160b).r Ia5= ~5=!~0 . a .:. Primienommetode sa s1.. a. na osnovi koje mozemo pisati: IR2 UR2 R2 CPC(CP2-E2) R2 (smjer slijeva nadesno ) b) 51.159.160. . 0) RJe§enJe SI. R1=R8=50n R2=20n.. ." - IR4= UR4= CPI-CPS (smjer slijeva nadesno) R4 R4.=600 V. Rs=25 n.. R7=200 a. b Pretvaranjem naponskih izvora u strujne dobit cemo mrezu sa s1...160. 1. oj V napona cvorova odredite struje u svim granama mreze E. . 1. . t bJ SI.

G7=0. --c) ). G1=2 A (smjer od 1 prema 0) lC=('PI-Ea-'P?)' G4=-2. sto ie na s1.' G13=I2+13-11 . 1..160a). na ovim potenciialima: 'P1=-50V. 1. -12· 'Pz-4 ' 'P3=-50 -3' 'Pl+10· 'P2-7' '1'3=1350 'P1-7. G~3= 1.. Gll=G'23+Gl+GS+G4 G1Z=G21=G4 GI3=G31=GS G22=G~+G5+G6 G23=G3Z=GS+G6 G33=G7+GS+GS+G6 Uvrstavanjern zadanih vrijednosti i sredivanjem izraza dobivamo sustav [ednadzbi: 8 ' 'PI-I.. iz koieg nalazimo potencijale '1'2 i '1'3 kao: Da '1'3=-' D gdje pojedine determinante D1= imaju ove vriiednosti: -1 I -50 1350 -1800 -7 10 -4 -7 =-26925 20.5 - 26925 j. ~:1.160..5 'G6=-1 U prema 3) h=('P3+E4-'P2) Ig=['Pa-('P3+Es)) A (smjer od 3 prema 2) A (smjer od 3 prema2). G8=2 A (smjer od 1 prema 3) 1.. 104 105 .160c) uCinjeno uvodenjern korigiranih i crtkano oznaeenih struja t.161 imat ce oolik: . GI2-'P3.Gs=I. - -'1'1' GZ1+'Pz' G2Z-'P3' gdje su: G23=I4+1s-Ia Ia=(Ez-'P1) .5 I D=I -1 -7 10 I 538.· Na osnovi predznaka za struie Ie i Ig zakliucuierno da je potrebno izvrsid korekciju njihova pretpostavlienog smiera. 'P2=+50 V Stru]e u poiedinim granama mreze sa sl. c Re G6.5· 'P3=-18oo. Prema tome.1 ~ <.5 A (smjer od ..g I I E2 2=---=E2 R2+R3 G4 Gs • D3=1 E3 13=-=E3.~ E1 [1=-=E1. <P3=-loo V. 2 i 3 imat ce oblik: 'Pl' Gll-'P2 .=(0-'P3) .. u odnosu na ever 0.. i Ig". 1. '... cvorovi 1.161.5 A (smjer od ° prema I) -'1'1' Ga1-'1'z' G3Z+'1'3' G33=-I4-15. . koja je zbog preglednosti posebno skicirana na s1. 1. 2 i 3 nalazit ce se.16Oc).OI Rl D2=[ ' G23 I " 8 -3 -12 8 -3 -12 8 -3 -12 -50 1350 -1800 -I 10 -7 --4 [ 20. Iednadzba napona cvora 3 sa s1..5 I .=('Pl-'P3) . 'PI' h= ['P1-( -EJ] . R4 E4 14=-=E4' Rs E5 15=-=E5 -7 -50 1350 =-53850 -1800 -4 -7 20. bit ce: napona cvorova 1..5 ~ jednadzbe Stika 1. 1. 'P2+20.5 A (smjer od 2 prema 1) Id.

TOkQ . odnosno Is. Kad smo to obavili. Superpozicijom dobivenih parcijalnih struia. .3. tako da trazenu struju 51. 1. a preostale odstranjuiemo. 2. 9'2= -10 V i 9'3= 30 V.162. . 1. Ako se cvorovi I. svi izvori zajedno odreduju iznose struja u elementima mreze.: .!~ 1. Prakticki. 3 i 6 sa d. Is=2 rnA Is=-2mA Is=-6rnA 15=-6rnA Is=2mA.162..163. uzmemo jedan od izvora. . Nakon toga uzimamo drugi izvor.~:. I tako redom za sve izvore.162.163. nalaze. Metoda superpozicije [edino u linearnim mrezama. ovog iznosa: a) 110=5 rnA.. te opet odredujemo struju. napon izmedu tocaka a i b bit ce: a) Uab=13 V b) Uab=33 V (:!f)Uab=-27 d) Uab=27 V e) zadatak je nerjesiv.. r 1. a sve ostale odstranirno (naponske izvore kratko spojirno.163.. r "f R7 _r SI. Ako se cvorovi I. METODA SUPERPOZICIJE s vecim brojem izvora. l.1.161. to znaci slijedece: da bismo odredili struju u promatrano] grani. V . na potencijalima: 9'1= . struie mozemo naci i metodom superpozicije. na potencijalima: 9'1=+20V.20 V.. onda cemo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora. u odnosu na nulti cvor.. d) 110=1 rnA... U linearnojmrezi " - nnlazimo J110ZC se upotrijebiti superpozicijom djelovanja pojedinih skupina. jer se oni ponasaju kao piiSivnl elementi. 3 - 51. jer nisu poznati svi e1ementi. - 106 107 ... 1. No niihove unutarnie otpore "ostavljamo" u mrezi. 2 i 3 sa sl. nalaze. @110=5rnA. nairne. 9'3=+50V i 9'6=30V.'prllvo opisana metoda moze se prosiriti i na skupine izvora.. 1.4. izracunamo struju. u odnosu na nulti cvor. . 1. nalazimo stvarnu struju u promatranoj grani. e) 110=-1 rnA.. uzimajuci u obzir i njihove smjerove. Ako.... a strujne i§kljueirno). kroz otpore od 10 kQ i 5 kQ teci ce struje 110. . 9'2=-lOV. b) l]o=5mA.

1... b. 1.164. b). 20f2 [ r L e) SI. b. c) i d) nalazimo struje II' 12.. i ..164.. c tOO>2 r 20n Rje8cnjc I' (81..165a) odredite struju kroz otpor od 30 il.__!_ R q5A dok za 1" nalazimo. 1. l..165.I64e) : 1. Rjesenje Na osnovi slika I.. U mrezi prikazanoj na s1.164a) odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije.165...1- • R1·R Rl+R 20Q tako da je stvarna struia kroz otpor R: 1=1'-1".L 1. U mrezi prikazanoj na s1. 13 i 14: 109 SI. a.164b) je: c} I. 1.. 25n [ L 2AI f? R 20>2 r b) 0) b) c) 2Sn L r SI. Uz kratko spojeni izvor E2 struja 1'= '[ E1 Rl + Rz·R Rz+R R2·R 1 . R2+ Rl·R Rl+R ..= __ E_2__ . a . 1.165a). na osnovi sl. 1. d. Rz+R ' R: . rnjenjujuci metodu superpozicije: d) r . c. 1. pri .165. e [ 108 o} -..

j j ~ 1 1 I I Prema Theveninovu teoremu.bab=85 V.. Obratno. Snaga na otporu od 1 kn sa s1. THEvENINOV TEOREM tako da kroz otpor od 30 n tece struja: 1=/1+/2-/3+/4=1.····-mo·m izmierimo ukupni otpor izmedu toeaka a i b nadomiestenog dijela mreze kada na njih nije nista prikliuceno izvana. d) 1=25rnA ~ + e) zadatak nije rjesiv. tako i po polaritetu (ET). izracunat rnetodom superpozicije.f))p= 144 mW d) p= 144 W e) P= 12mW.5 u smieru zdesna nalijevo.. si. lkQ i smA J - "'" J J 1.1 A . iznosi: a) 1=5 rnA \ ! 'I A . 1. oznaceni sa ET i RT (Theveninov napon i otpor). _!_~0. 100+ 100·75 100+75 13=0.168. Iz ovoga odmah zakliucujemo da struju u nekoj grani mreze mozemo odrediti tako da preostaIi dio nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor ET i RT prikliucimo promatranu granu. potpuno su odredeni elementima dijela mreze koii nadomiestamo. Unutarnji napon i otpor.5. 11=2· 1 _1_+_1_+_!__ 100 100 75 100·75 .168. 1.)minus"-pol ET bit ce okrenut prema toeki a..168. Struja I..167. 1.. Nadomiesni Theveninov napon ET odredujemo tako da izracunamo iii izmjerimo napon Uabo na otvorenim stezaljkama a-b linearne mreze... Theveninov otpor RT odredujemo tako da uz kratko ~. Slika 1. (Napominierno da se napon Uabo razlikuie od napona Uab izmedu tocaka a i b zatvorene mrezel) Taj napon. -=O. dakle mreze u kojoj se naIaze i izvori elektricne energije. .166.:. "plus"-pol nadomjesnog izvora ET bit ce okrenut prema tocki a. Preostaje jos da kaZemo na koji se . sa s1. moze se nadomjestiti s obzirom na dvije stezaIjke (a i b) realnim naponskim izvorom. promotrimo slike 1. . 14= 25 20+30+50+25 1. 81.2A J SI. i po polaritetu.166. ima vrijednost: . ako je Uabo negativan (tocka a "negativnija" od tocke b) .169a) predocava shematski zadanu mrezu u kojoj je potrebno odrediti nepoznatu struju Ip kroz otpor potrosaca Rp.. Naponi U mogu biti bilo - 1. lkQ Rjdenje Da bismo dokazali ispravnost Thevenincva teorema.169. tj. 1. struja Ip ostat ce nepromiienjena.167. sto znaci da je tocka a "pozitivnija" od tocke b.167.8A 75 1 a) U(lb=O b) Uab=lO V c) Uab=-50V d) Uab=75 V _/ 50+30+20 0. 1. izracunata metodom superpozicije. Time je ET odreden i po iznosu.nacin odreduju elementi Theveninova izvora .166. . 1.r "'" . i to kako po iznosu.I.6 A 100+75 75 . izvorom s unutarnjim naponom i otporom. ~). to je upravo napon ET• Ako Uabo ispadne pozitivan. Primjenom metode superpozicije dokazite ispravnost Theveninova teorema kod linearnih mreza istosmjerne struie.169a).. jer je naponski izvor idealan. 25·(50+30+20) 25+50+30+20 0. 1.5. iznosi: a) p= 12 W b) P= 1200W - .. 20V . idealna i suprotno usmjerena naponska izvora U.ojene naponske izvore i iskljucene strujne (ostavliajuci pri tome u mrezi"njihove· unutarnje otpore) izracuna. 110 1/ i j 111 .Time se dobiva jednostavan strujni krug u kojem nije tesko naci trazenu struju uz poznate ET i RT.3.-=_=_ .. izracunata metodom superpozicije. b) i c). Napon izmedu stezaljki a i b idealnog strujnog izvora sa s1._j" 150 12 =----:-:=-. Ako u granu u kojoj se nalazi Rp ubacimo dva iednaka. b) 1=15 rnA c) 1=20 lIlA . bilo koji dio aktivne linearne mreze.

169f). 169a) preuredili u mrezu sa sl. 1. Skupinu B sacinjavat ce.170. Opcenito govoreci. II. Kako radirno s opcim brojevima. 1. i to tako da prvo djeluju izvori skupine A.169a).l69d). S izuzetkom otpornika R" nadomjestit cemo Theveninovim izvorom.. e. dakle.- kakvi. 1. Da bismo nasli Ep i Rp. f :W· a f) d) Mreza u kojoj bi kroz Rp tekla izracunata struja Ip. rezultati dobiveni na osnovi sl. Umjesto da stavimo proizvoljan iznos napona U. koja je preko stezaljki a i b prikljucena na Uabo i R1!' kao Sto je to pokazano na s1. l.16ge). R1=R2=10n R3=R. Bucuci da smo za vriiednost napona U odabrali upravo Uabo. Tu kombinaciju cemo uvijek moci izraziti nekim ekvivaIentnim otporom. 1. pod uvietom da su jednaki po iznosu. odabrat cemo onu vriiednost koja nam najvise odgovara. Struja I.a Akrjy{lo Aktiv(la tineoma o Rp '-- . 1.1. . To stanje prikazano je na s1. mreze rvore sada neku kombinaciju otpora.. nazovimo je "pasivnom Iinearnom mrezom". To je napon UabO' napon koji se javlja izmedu toeaka a i b kada na njih nije nista prikliuceno. jer se neki nalaze i u diielu oznacenom kao "aktivna lineama mreza". . Ostavljeni unutarnji otpor zaiedno s otporima 112 - - a) Sl. U skupini A neka se nadu svi izvori iz "aktivne linearne mreze" i Iijevi izvor Uabo. prema tome: Uabo a stvarna struja Ip: Aktiyna ttoeorno mreio b c) :0 ~ R.170a) odredite struju kroz otpor R7 primjenom Theveninova teorerna.. Zadano: I1=I2=100mA E1=25 V. bit ce. tmeomo mreio mrela b 0) b) :0 +1 - u I---I - J • R. 1. 1. 1. a. prekinimo granu u kojoj se naIazi R7 na mjestima a i b. a f Rjeiienje I \ Citavu mrezu. trebala bi. Na ta] smo nacin prvotno zadanu mrezu sa s1. 1. _ . kao i na osnovi izraza za struiu Ip. mi sve izvore iz mreze sa s1. 1. nazovimo ga Rp. A i B. 8 Osnove elcktrotehnlke zb1rka prtmjera 1I3 .. a zatim skupine B. 169b). Aktivna lin~orna mreto Uabo Rp Rp+Rp Uvedemo Ii umiesto Uabo oznaku Ep. b) djeluju izvori skupine B: U ovom slucaiu "aktivna linearna mreza" prelazi u "pasivnu linearnu mrezu". prema tome.. samo desni izvor Uabo. U konkremo zadanoj mrezi ti bi izvori bili poznati. £3=11 V . lako zakljucujemo da je struja 1.. E2=10 V..=0. .169c) mozemo podijeliti u dvije skupine. U mrezi prikazanoj na s1.169.169c) vrijedit ce i za sluca] 1. izgledati kao sro je to pokazano na s1. c. b. a) djeluju izvori skupine A: Ova situacija prikazana je na s1.169c). Buduci da je struja Ip ostala nepromijenjena.169c). Primijenirno sada metodu superpozicije. jer su iz nje iskljuceni svi izvori. pretpostavliamo da je UabO>O. Na osnovi svega ~to ie receno 0 smislu Ep i Rp. lako zakljucujemo da smo potvrdili ispravnost prethodno formuliranog Theveninova teorema. dobit cemo: Rp+Rp . Promotrirno sada malo poblize s1. _ __ b eo) SI.=30n R6=40n. Dva ucrtana izvora Uabo nisu [edini izvori._ a PosiYne uneor nc mrrio Rp -..170.

J "'.171b) otpor Rz odstranjen je iz mreze. 1. a "" Otpor RT nalazimo na osnovi s1.6'. uz doveden napon na a i b. I' 1/1. 115 _" -. . onda R6 mozemo 8· . Koliki mora biti otpor Rz iz mreze sa s1. 1. Uvrstavanjem zadanih vrijednosti nalazimo: 890 ET=Uabo=V.+E3+1· ~ (zbog prekida izmedu tocaka 'iz i b kroz R3 ne tec~ struja) gdje je: . ~ . R4-12' R.. _y_ =. Istu mrezu otpora dobili bismo i kratkim spaianiem naponskih izvora i iskljuCivanjem strujnih sa 81. 1.171. 1. 1. dakle._+ U z t: :" ("-! ._ .Na osnovi nadomiesne sheme sa s1. potrebno je odrediti i Ep. tocke 2 i 3 bi se. Na s1.. Rz iz mreze i nademo Ii nadomjesni Theveninov izvor. . I Rjesenje SI. a.J' Do prilagodenja otpora potrosaca na unutarnji otpor izvora dolazi. 890 =01 A 8900 ' . kad su oni jednaki. 1. Ako kratko spojimo naponske izvore i iskljuCimo strujne te dobivenu kombinaciju preglednije nacrtamo. 1. . . R.i..'.. To znaCi da ukupna struja koja bi usia na mjestu a i izasla na b ne hi ovisila 0 R6.. No da bismo mogli naci i iznos te snage. Izvadimo Ii. R. d 13-"'. b.'.. nalazile na istom potenciialu.--- oj -. 1. E4=150V /1=12=2 A R1=R2=40a R3=20 III ~C~ b) Rs R. ~. a. R. E3=10V. - 114 115 . R5=10 »: '-\.170b).170b). 1. \./ =. pa zatim na njega ponovno prikljucimo Rz. E2=15V. . RT+R7 koja tece u smjeru od a prema b. maksimum snage dobit cemo uz uvjet da je Rz=Rp. 1. -: '\~.=60 a. I '. a to opet navodi na zakljuCak da R6 ne utjece na ukupni otpor izmedu toeaka a i b..170d) nalazimo struju kroz otpor R7: r RJ I!. u kojoj su kratko spojeni naponski izvori sa s1. f2.170.'\) ._ . 1. ) J . R2+Rl+Rs+R6+R4' sto nakon uvrstavania i sredivanja daje: ..-:J J "" Pretvorivsi strujne izvore u naponske. c... dobit cemo s1. J "" d) c) SI.171a) da bi se na njemu razvila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? Zadano: E1=80V.:- .. R7=90 a. koja predstavlja mosni spoj otpora.. Pogledajmo prvo koliki je Rp.170a). ilR. Ako je most u ravnotefi. Otpor RT bit ce.170c). -. kao sto je poznato. a.. dobit cemo mrezu prikazanu na s1. Ako je tako.171.. R6=30 I.. iz koje proizlazi: ET=Uabo=-E2+0· &+1.l7lc).. pa kroz R6 ne bi tekla struja. dakle: R =R3+ (R2+Rl+Rs) (R6+R4) T .

1.-:. e c) SI. 2 i 3 kao ?lto je to ucinjeno na slici. R. Vrativsi se ponovno na originalnu rnrezu sa sl... a odatle onda i Ua».. 2 i 3 u odnosu 11areferentnu tocku O. e • .~(. I. Numeriramo li cvorove 0. Za ET i R'x nalazimo: . I. R. Da bismo odredili napon Ur. b.171c) da bismo pojednostavnili raeunanje RT.). d. 1. 1. R7+R4+R12s+R3 sto nakon uvrstavanja i sredivanja daje: RT=-. na osnovi poznatih Cf'2 i Cf'3' potencijal tocke b. RZ=20 fl. Uvrstavaniem zadanih vrijednosti nalazimo: 90 . R. . Prema tome. morali bismo provesti transfiguraciju jednog od njegovih trokuta u zvijezdu i onda naci RT . 60 Buduci da je most u ravnotezi. r o e) SI. prvo treba pogledati da Ii je zadovoljen uvjer: Pri trazenju ET krenut cemo opet od sl. Tako dobivamo jednostavan strujni krug prikazan na sl. 150 4 .171. . a elemente mreze izmedu Cvorova 1 i 0 te 2 i 3 zamijenimo Theveninovim izvorima (E~. u kojem lako odredujemo potencijale tocaka 1.. 1.II)' R1+R2 :ll~~:=O 117 R~= Rl . b . b) Kad most ne bi bio u ravnotezi.. naibrze cemo doci do rezultata ako 12 i R7 pretvorimo u jedan ekvivalentan naponski izvor. morat cemo naci potencijale tocaka a i b. i iskljuciti iz rnreze sa s1. 171b). gdje je: ET=(~:. 1..171.171d). 3 d) G R. mozemo pisati: RT=Rab= (R7+R4) (R125+R3). 20=30 .. • • • e 2 ~ o . izracunat cemo.. 1. 116 ..' i E.171b). .

...
dok su E:;' i R'T: Rp=d) Ep=E', 2400. 11 e) Ep=--E, 3 2

R
2 R 2
R

a

b

..
....
R

R;'

(Ra+R4)

Rp=-

. R6 R4+R6 Ra+

Struja I (slika 1.171d) bit ce, dakle: 1= 12R7-E;_ lA, R7 + R;' + R5 + R:;..
U

3 Rp=-R. 4

+E

t

E

+

R

....

St. 1.112.

..
....

pa su potencijali tocaka 1, 2, 3 i a

odnosu na tocku 0:

'Pl=I· R;'=20 V 'P2='Pl+I' }?7-12 R7=-70 'Pa=-I ·R5=-10 V V

1.173. Nadomjesni Theveninov 3 a) RT=-R 2 ,.RRT=2R c) iRp=R

otpor za mrezu sa s1. 1.173. iznosi: R

..
R

'Pa='PI-E2=5 V. Potencijal tocke b bit ce, na osnovi sl, 1.171b): 'Pb='Pa+Ea+I'. Ra, gdje je: I' 'P2+E4-('Pa+Ea). Ra+R4

i

\:j

2 d) _RT=3R e) RT=3R.
R

...
...

..
....

.....

Uvrstavanjem zadanih vrijednosti dobivamo: tako da je: 'Pb=20 V, ET=Uabo='Pa-'Pb=-15 V.
St. 1.113.

Polazeci od nadomiesnog spoja prikazanog na sl. 1.171c) kojim je nadomiestena mreza sa s1. 1.171a) i uzimajuci u obzir Cinjenicu da je R",=RT, odredujemo maksimalnu snagu: Pm=--= 4RT 1.172. Elementi nadomiesnog s1. 1.172. imaju vrijednosti ;

...
....

E~

1,5 W. izvora ET= Uabo RT za mrezu sa RT=R 2
4

...
7

1.174. Nadomjesni

Theveninov

otpor za mrezu sa s1. 1.174. iznosi: a) Rp=-R 5 b) RT=4R ,-,,",:\ 3 IC)IRT=-R
.~!

Theveninova

Rt=2_R lIS

2

....
119

R

2R

b

SI. 1.174.

)
SI. 1.175. a, b

b)

1.3.6. NORTONOV

TEOREM

Rjesenje Nadomiestlvsi strujne izvore naponskima i kratko spojivsi tocke a i b, dobivamo mrezu prikazanu na s1. 1.175b), u kojoj odreduierno struju I» = IN, Zbog kratko spojenih tocakae i b bit ce: Ik= gdje su: l'
4Gc ·i·.~r;__

~

-

Po Theveninovu teoremu, neku Iinearnu mrezu ili neki njezin dio moguce je nadomjestiti, s obzirorn na dvije stezaljke, ekvivalentnim naponskim izvorom. Kako se pak svaki realni naponski izvor moze zamijeniti strujnim, jasno je da je tu istu konfiguraciju moguce prikazati i strujnim izvorom, 0 cemu zapravo govori Nortonov teorem. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora IN i RN (Nortonova struja i Nortonov otpor) mogu se odrediti posredno preko ET i RT, a mogu i neposredno, koristeci se odnosima koji vladaju izmedu naponskog i strujnog izvora. Iz tih odnosa slijedi da je RN=RT, pa se, prema tome, ovai otpor odreduie onako kako je opisano u prethodnim primjerima. Struju IN mozemo izracunati tako da kratko spojimo stezaljke a i b mreze koju zelimo nadomjestiti po Nortonu te da odredimo struju kratkog spoja na tom mjestu. Ova struja, struja It, bit ce jednaka Nortonovoj struji IN. Ako ona kroz kratkospojnu granu tece od a prema b, strelica od IN bit ce u nadomjesnom izvoru okrenuta prema tocki a, odnosno prema tocki b, ako joj ie smjer suprotan. .,

1'+ I",
I ':".

:>

12, R2+E1 R2+Rs+R3

; s:

,IJ

It__

1"=, E2+I1• R1• R4+RI

Nakon uvrstavanja zadanih vrijednosti nalazimo: !t=IN=lO

rnA (smjer od

a prema b).

Ispravnost ovog zakliucivanja mozemo potvrditi kratkim spajanjem stezaliki a .... i b Theveninova izvora kojim je nadomiestena ista mreza, U tom slucaju poteci , . ET .. . ce struja I k=-= I N,sa smierom 0 dre deni emm po lari arrtetorn izvora ET. RT . .... 1.175. Prirnienom Nortonova tcorerna odredite struju kroz otpor R6 iz rnreze sa 81. I. 175a) ako je zadano:

Prekidanjern mreze sa s1. 1.175a) na rnjestima a i b i iskljueivanjem strujnih, odnosno kratkirn spajanjem naponskih, izvora dobivamo kombinaciiu otpora prikazanu .na s1. 1.175c), iz koje odredujemo RN:

_,

o

J20

Rl=R3=3

kn
R4=1 kO, R~=5kn, R6=7kn.
51. 1.175 Co d

d)

R2=4kn,

121

snog spoja sa s1. l.175d):

Struju kroz otpor Re iz prvotno zadane mrezeizracunat

cemo na osnovi nadomje-

R;den;e

....i

Prekinerno li mrezu sa sl. 1.176a) na mjestima a i b i kratko spojimo sve naponske ' izvore, otpor RN odredit cemo preko: . ~ RN=RT J?1·R2 RI +J?2

+J?3+ R4·R6 =150n.
R4+R6

:::J

Njezin je smjer od a prema b. 1.176. U mrezi prikazanoj na slid 1.176a) izracunaite struju kroz granu u kojoj se nalaze R5 i E5 primjenom Nortonova teorema. Zadano:E1=120V, R1 =400 Ra=20 E"z=E4=60V, Ea=18V, 100 n Es=40V

Struju IN mogli bismo naci tako da kratko spojimo tocke a i b iz mreze sa sl. I.l76a) ~ i zatim metodom konturnih struja odredimo struju u srednjoj petlji, To bi nas .:J upucivalo na sustav od 3 [ednadzbe sa 3 nepoznanice. Pretvorimo li naponske izvore u struine, te uz kratko spojene toeke a i b metodom . napona cvorova izracunamo stru]e kroz grane sa E1 i R1, odnosno E2 i R2, moci " cemo naci i struju Ik na osnovi I Kirchhoffova zakona, U ovom slucaiu dobit cemo J sustav od 2 jednadZbe sa 2 nepoznanice, ali cemo zato morati obaviti jo§ i dodatne racune oko pretvaranja naponskih izvora u strujne i konaenog odredivanja struje Ie. Ilustraciie radi, izracunaimo Ik na oba nacina. ..

n, R2=R4=Re= n, Rs=50 n.

.::J'

=r:
R,

1. nacin

1,1
E,
+

I,

!

I,

r
2

f~

Na osnovi s1. I.l76b) proiziazi sustav [ednadzbi kontumih 11,(RI+R2)-Ik' -11, R2+I;t· R2-Ia· 0=-E1+E2 R6=-Ez-Ea (R2+R6+RJ-Ia·

struja:

..

..
..

::J

~
a)

-11, O-h . R6+Ia . (R4+R6)=E4, iz kojeg nakon uvrstenia zadanih vrijednosti dobivamo trazenu struju: Ik=-O,4A, sto znaci da ona ne tece od a prema b, nego od b prema a. 2. nacin

dJ
b

..:J
.J'

a

+«:
R, R.

e,
~E,

e.

~
+

R.

..
2:

~
b)

Polazeci od mreze sa sl. 1.176c), postavljamo [ednadzbe napona cvorova 1
eJ

.:J •

<PI _!_+_!_+_!_)-<P2_!_= (
R1 R2

Ra

Ra
1)

EI + E2 _ E3
RI
R2

Ra

-CPI J?s +<p2 Ra + R4. + R6 = Rs +R4'
odakle proiziazi: IT'1=40V. Struje Ia i Ib u mrezi sa 51. 1.176b), skicirano] na 51. 1.I76d), bit ce:
O-(tjll-E!)

1

(I

1

E3

E4

.:J"

-

_.:r

t;

1!

'··
122

RI

0,2 A (smier na dolje) 0,2 A (smier na dolie)

-

81.1.176. a, b, e, d, e, f

Ib

O-(CPI-Ea)
R2

..
....,j

...:r

123

6R [ d) IN=!i_ 6R (strelica prema b). . 4R . odakle proizlazi: Ir. Pretvorivsi Nortonov izvor.176d). RN=24 t .5 A (strelica prerna b). Posto smo izracunali Ik=IN i RN. . c) IN=2 A (strelica prema a). (s1. A (smjer na gore) -0. n n n n.Er.177. Elementi Nortonova nadomjesnogizvora vrijednosti : za mrezu prema s1. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema sl.5 A (smjer od b prema a). RN=O b) IN= 1 A (strelica prema a).5 A (strelica prema a). nalazimo analogriim postupkom struje Ie i Ia: 9'2-0 Ic=-. 4R Ik=Ia+lb=0. c) IN= 1 A (strelica prema a)..179. 2 i 4 [ Da bismo jos [ednom kontrolirali ispravnost rezultata. imaju vrijednosti : 24Q fA 1 SI.176f). mozemo pristupiti odredivanju stru]e kroz R" i E5. 1. RN= 100 kO SI. RN= 120 d) IN=0.-0 c) IN=3__ (strelica prema a).. i R 2: b) IN=(strelica prema b).179... 1.Struja Ik bit ce.1 A (smjer na dolje). 1. RN=OO IN=!!_ 4R (strelica prema a). RN=oo. SI. E . RN= 124 b) IN=2A (strelica prema b)...5 Rs Ia tako da je opet: h=Ic+ld=0. 1.176e). i i. . e) IN=!i_ (strelica prema a). 1. po I Kirchhoffovu zakonu primijenjenom na Cvor 0. a) IN =0. Odredivsi prethodno iznos: 9'2=50 V. lzraeunajmo struju Ik preko t. 1.178. na koji su prikljuceni R6 i E6 (s1. a) 124 a) IN=oo (strelica prema a). -=0. 1..l. 125 . RN=-R 3 4 RN=-R 3 4 RN=3~ 3/ RN7=-R.177.17S.. RN=12 R. RN=12 e) IN=2 A (strelica prema a).1. dobivamo [ednostavan struini krug sa s1. r--------<>0 A (smjer od b prema a). imaju vrijednosti: ..4 A (smjer od b prema a). i to na mjestu spoia s..178.1. e) IN= 1 A (strelica prema b). 1. Elementl Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema s1. koju cemo oznaciti sa 15.4 9'2-E.1. u naponski.177.179 irnaju .+IN·RN R5+RN 0.

\ J' . Obica] je da se u tom slucaiu napon izmedu cvorova. J. G2. J. Primjenom Millmanova teorema izracunaite struje u svim granama mrez] sa sl.l80c). Gn vodljivosti s njima u seriju spojenih otpora..180a).5 kU. napisanoj s opcim brojevima. Prema tome: - - Ual> _ _J J i uz spomenutu konvenciju 0 predznaku Ei.. Struje u pojedinim granama mreze sa s1.Ual» . E2.180. I. odnosno. b Ual> Id=--=Ual>' Rp Gp. Gp=O). odnosno s negativnim ako irn je polaritet suprotan. G1. R4=Rs=5 I E) = 10 V.180. izracuna vee izvedenom relacijom: a b J c) Ual> ------=n- '1=1 L Et·Gt t=1 n si. I. MILLMANOV TEOREM MiUmanov teorem. jednadzba (sada ce se raditi samo 0 jednom cvoru) napona cvora a glasit ce: 126 1. uvodeci vodljivosti: El·GI-Ez·Gz+Ea·Ga GI+G2+GS+Gp sto je ujedno jednako naponu Ual>. Primjenom metode napona Cvora na mrezu sa slike I. R2=1. J.3. 127 ---. Ga bJ Sl. dobivamo mrezu sa sl. 1. a} (EI-Ual» R] -Ez-Ual> R2 Ea-Ual> Ra (EI . posebno skicirane zbog pregledno-ss. omogucuie odredivanje napona izmedu dvaju cvorova u kojima se sastaje n para1elno spojenih grana s naponskim izvorima i otporima. oznacimo ih kao a i b. pretpostavlja se da je potencijal cvora a visi od potencijala cvora b. (Ako petrosae nije prikliucen. G1 t. (Ea. Ea=5 V. . c -.181. t.5 kU. (-Ez-Ual»' Gz §1 R. 1. sti na sl. R. .Ual» .J 1. 180a) izvedite Millmanov teorem i na osnovi njega napisite izraze za struje u pojedinim granama. Uz referentni evor b (rpl>=O). I 80b). 1.Ra=O. En naponi u pojedinim granama.zbog g:>l>=~0. kao specija1an sluea] metode napona cvore. Naponi Et uzimaju se s pozitivnim predznakom ako im je .181. . ••• . uz zadane elemente: ~1=Re=2 kU. U relaciji za Ues. a Gp vodljivost omskog potrosaca spojenog izmedu a i b. kU Rje§enje Pretvorivsi naponske izvore u struine.+ "-pol okrenut prema tocki a. a. ••• .7. 1. Gp+ L at gdje su E1. Ez=50 V.180. Uz izraeunati Ue» i poznate elemente mreze moze se naci struja u bilo kojoj njezinoj grani. imat ce iznose: t. 1.

. d) 11=-0. Uab sto nakon uvrstavanja daje: Uab=+IOV. I2=+IOmA I2=-IOmA I2=+IOmA I2=-lOmA 12=-IOmA.1. 1.El' (h b) I1=-IOmA.5 A 12=-0. b SI. ispravnost pretpostavljenih smjeR.182.. 6 128 1 12=+0..182~ Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= +50 V. 1.· G2 b) TT uab=---=E2 Gz c) Uab R4 Id Uab-( -EJ R6 +3 rnA II+E2' G2~/2 G1+G2+Ga+G4 Uab le=-=+5mA. i b SI. SI.5 A.E3' Gs d) II = -3. imat ce oblik: a) Uab E2• G2 G2+G4 R23 Ic=-=+2mA Uab E. 12=+0.182. Ib Uab-(-EJ Rl E2-U"b +10mA +20mA 1. Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= -10 V. [ r I -I.184. 1.33 rnA. [ [ [ [ L r: .1 A 12=+0.6A. imat ce iznose: a) 11=+-A. imat ce iznose: a) I1=+10mA.183.1 A 9 Osnove elektrotehnike zbirka SI. Rs Pozitivni predznaci uz sve rezultate potvrduju rova.1.1 A 12=+0.184 primjera r 129 ..1 A. Rje§enje Uz R2 i R3. a r 1. + E2' G23. - Tza mrezu na s1..a h) Il=+O.183. 1. r . t. Struje II i 12 sa sl. e) I1=+10mA. [ -I.. Struie u granama imatce iznose: . 1. Izraz za napon Uab. c) 11=-0. dobiven Millmanovim 1.184. Struje II i 12sa s1.181.5 A.183.5 A. napon Uab bit ce: c) II = +3. nadomiestene ekvivalentnim otporom R23=R2+Ra. Gl+G23+G4+GS+G6 ' Tteoremom. -L r e) 11=+0.33 mA.

Cime mu se fond raspolozivih zadataka bitno prosiruie. 1~18S.1. 130 i .189. 'kQ - .• zakona odredite: \ a) snagu na otporu od 120.189. SI.187. 1. struja lima iznos od 30 rna i tece u naznacenom smieru. odredite vrijednost otpora R~ direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona. Direktnom prema s1.Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje Ii' 12. b) napon izmedu tocaka a i b.8.186. 13 i 14 sa s1. ~4 .1. J SI..185.J .1.3.188. Da bi se osiguralo potrebno uvjezbavanie svih opisanih metoda riesavania.0 u mresi prema s1.. 1. 80Q - 1. idealni instrumenti i Uv=O V. . koja nastupa zatvaranjem sklopke S. Uz otvorenu sIdopku S sa sl. 1.18S. .187.188. Direktnom primjenom primjenom Kirchhoffovih Kirchhoffovih zakona odredite struju lk u mrezi ": . ZADACI U ovom poglavlju Citate1j ce naci 70 zadataka iz Iinearnih elektricnih rnreza. uz zadatke je najcesce postavljen i zahtiev glede nacina kojim treba doci do rezultata.. a) napone izvora El i Ez oznacenog polariteta. Preporucu]e se Citatelju da ih nakon prve prorade rijesi i drugim metodarna.189. QSkQ 12kQ 1.186. mjere: lA=6A - s b) promjenu pokazivanja instrumenata. I v. Ako u mrezi prikazanoj slikom 1.. 1.188.1. 1... Odredite:. Rezultat kontrolirajte Millmanovim teoremom. 1. 'OOQ - - r- - 81.

190. b) I1U=-2E c) I1U=E. . . 1..196.l.191. PrimjenjujuCi metodu konturnih struja. R l·R 2 1. e) I1U=~. 1.192 .1. ® porasti na dvostruki iznos c) porasti na cetverostruki iznos d) pasti na polovicu prvotnog iznosa 132 'I 51.1.l. odredite napone izmedu tocaka a i b. Ako dode do prekida vodica na mjestu a-a.193.195. 1.191. 2 1.. 1. 1.. . . u mrezi prema sl. JOQ 20Q 16Q 16Q SI. -SI.190. a i c te aid u rnrezi prema sl. 1.193 • 1. vladao je na-struinom izvoru prije prekida voda napon U1 a posliie prekida napon Ua.193..192. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite napon izmedu tocaka a i b sa sl.194. 1.195.. Primjenjujuci rnetodu konturnih struja. .192.191. napon sto ga mieri voltmetar ce: a) ostati nepromijenjen . l I \ 1.... SI.. ..1.195. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje II i 12 u mreii e) pasti na cetvrtinu prvotnog iznosa f) stalno biti jednak nuli. 1. 133 ..prema 81.196.I· R d) I1U=E+l. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struju kroz izvor od 60 V i otpornik od IO n sa sl. b i c te d i b u rnrezi prema s1...190.193..196. ~ '" SI. U mrezi sa s1. odredite napone izmedu tocaka a i b. 1. 1. Promjena napona I1U=Uz-U1jednakaje: a) I1U=E SI. 1..

R3=60n. "" R.1..200. za 24 sata. a i b te d i a ako je u mrezi prema sl. 30Q -. 1. Klizna zica· ukupnog otpora R nalazi se u mrefi prikazanoj slikom 1. SI.201. 1.197. ..199.. Izracunaite iznos otkIona kazalike idealnog vatmetra primjenjujuCi metodu konturnih struja na mrezu sa sl. E=1O V.. 1.. 1. 202.1. Primienom metode konturnih struia odredite koliko se topline razvije na otporu od 60 0 sa sl.202. E=6 V. 5Q SL 1.201. 1. R 10Q R :0 a R 110 V . 1.198. r--"---..202.200.-. 1. 135 .197. I + - SI.203.. Primienom metode konturnih u mrezi prema s1. I. SI.. U Wheatstoneovu mostu...201.. R4=128n I. R1=loon. . SI...198.198. Primjenom 134 u mrefi prema sI.. R-R. sto ga mieri voltmetar V unutarnjeg otpora R" ~ R. . t .197.... .. n.l. 1. R=1O n. ako je zadano: .. Rg=40 n.. prikazanorn na slid 1.. Rp=20 Provjerite rezultat R:a=120n. za· struju Ig Nortonovim teoremom.. .200. bio minimalan? 1. Primjenorn metode konturnih struja odredite napone izmedu tocaka a i c. Ko1iki mora biti odnos R: RI& da bi napon Vall... metode konturnih struja odredite snagu na otporu R=50 n 1.. struja odredite napon izmedu tocaka a i b . odredite struie u pojedinim granama.203.. 1.I99.

1.. .205.204. . • 1.. 1. - . ako je zadano: E1=I00V... o 1. .. I2=2 A 0.204.. odredite struju kroz izvor od 30 V u mrezi prema s1. Primienom metode napona cvora odredite struiu kroz izvor E1 sa sl.206.207.205 •. koristeci se pri tome metodom napona evorova. 1. 81. 2A SI. 1. Primjenom metode napona cvorova izracunajte struje 11 i 12 sa s1. Ra=R5=40 0.izvora od 2 A sa sl. SI.l. 1.206..207.204. ..l.. Koristeci se metodom konturnih struja. E3=200V h=40 A. Izracunajte snagu strujnog .l. 137 .l.205. R1=R4=10 136 Ea=80V. l20mS 20mS 80mS 1. 130mA 1. IOmS 40mS SI. 70Q JOQ 50Q 40mA SI.203.207. R3=20 O.206. .

.1.208. + . R1=I Es=8V... [edanaestu granu (redni broj grane jednak je indeksu njezinih elemenata). 5kQ .. nalaze idealni strujni izvori od 0. . .210.napona prcrna sl.l.c i b u mrezi prerna s1..- R2=R6=Rg=Ru=2D. te..210.5A. 1..=20V.. .odredite struje kroz prvu. 1 50mA .. SI. 1. .. E.209. izracunajte struje II' 12 i Ia u rnrezi .209. .. osmu i Gs '- E10=I2V.211.208. -. n. Koristeci se metodom.. Ig=I.. odredite napon izmedu toCaka a i b te c i d.. ako je zadano: G1=0. . .8 A i 0. .. Es=6V.. ..209. E3=30V..6 0.. 7riiA""' SI... "" " . l.210• "" 6s=50mS G5=G6=G8=20 138 mS.. E6=14V i 1. Zadatak rijesite rnetodorn napona cvorova...1 S G2=G. ako je zadano: E1=10V... Eu=7V Rs=R4=10n.211. . Prirnjenorn rnetode napona Cvorova odredite napone izrnedu toeaka a i b.. --..5 A Is=3A .: .208.. cvorova. .5 A... Ako se u mrezi prikazanoj slikom 1.. V mrezi prikazanoj na slid 1... petu. ioooi R5=5 D.. - SI.. 1.... E7=10V..=G7=25 rnS 11=1 A 12=2. R7=R10=4 D. 1. t.

212- SI. I . 1. 1....214.213.212.5 mS. 1..... i- napona Cvorova. razliku potencijala tocaka 4A __. 1. 1..6A t -=:0. 1... 100f{ ... Primjenom metode napona Cvorova izracunaite napon na stezaljkarna strujnog izvora od 4 A iz mreze prema sl. 1.215.. Primjenom rnetode napona evorova odredite a i b u rnrezi prema sl.. ..Z11.213. da hi kroz vodliivost 0=0. O..'0. .. . Koliki mora hid iznos strujnog izvora Ix sa sl. Primjenom metode superpozicije u mrezi prema sl. ISA 1. . 1.. . 1...215. SI. .214. . 1. izracunaite snagu na otporu R = 18 Q .5mS - .1 SI.213. !l!5A ~ ¥4 SI.215.. ""I ~mS SI. . 1.l. 140 141 ....212..214. - 13A SmS lmS . '2 L 1.tekla struia od 3 rnA u smjeru slijeva nadesno? Zadatak riiesite metodom O....

Metodom superpozicije 81. Primjenom metode superpozicije mrezi prema s1. po Theveninu. ako je zadano: Rl=R:a=40 0..219. nadomiestite.1. U mrezi prikazanoj slikom 1. na1aze se Idealni naponski izvori El i E2• Uz zadane: Bt=E2=12 Rl=R2=Ra=2 ill .. 1..216.217. napon izmedu tocaka .=20 SI..1. Ea=60 V.216. s obzirom na toeke a b. na koje nista nije prikljuceno. 1.217. Ea=20 V. 1. .220. 1.218). . E2=10V.218.220. SI.l. 3A odredite napon M otporu R=8 n 11 30Q J III III R III III SI. Koristeci se metodom superpozicije.. odredite elemente nadomjesnog Theveninova izvora. 1. 1.1... R2=20 0 E1=40V..221. izracunajte a i b (s1. 20Q a SI.216. • V 1. Zadano: Rl=1O 0.220.. E1=lOO V. ""' 0.218.219. 143 142 . Ra=R. .217.219. superpozicije odredite struju IR kroz otpor R=-±- 3 n u mrezi \ 1. 1.221.1.. Mrefu prikazanu slikom 1..1. . odredite strujukroz IOQ otpor od 20 n u mrezi prerna SI. :r . Metodom prema s1.

. Voltmetar nova nadomjesnog vrlo velikog unutarnjeg otpora. .I. Primienom Theveninova teorema odredite struju kroz granu s elementirna Ez i Rz.0 E2=7V. 1.226. Ra=3D. sl. R4= 17. 1. mjeri napone i UV2 kada se sklopka S nalazi u poloiaju 1. Koliki su elementi Theveniizvora ET i RT (izrazeni preko UV1' UV2' R1 i R2)? UV1 .223. Zadanu mrezu. 10 Osnove elektrotehnlke zblrka prtmjera n. Nadornjestivsi oznaceni dio mreze sa s1. s obzirom 'na roeke a i b. odnosno 2.1. Ra=40 .. 1. . 81. a b SI.222..226.. 1. Rl =40. 1.125 D.1. SI.1.0.. - Ea=24V.na mreio v R. E4=25V. ckvivalcntnim Theveninovim izvorom uz: Rl =R2=R4=20 Ra=Rs=R6=10D .224.1.223.0. 1. Zadano: R1=200.222. izracunaite struiu Ix. R8=8. Koristeci se Theveninovim i b u rnrezi prema s1. . E2=32 V. R2=6D.224. nadomjestite.0. ako je: Rl =30.223 • + E. Zadano: E1=E2=30V. E1=36 V. .225.. . 1. 1. ekvivalentnim Theveninovim izvorom.. odredite napon izmedu tocaka a teoremom.226.. R4=lOO 81. Rs=IOD.225. s1. R2=20 . 1. SI. -. Ea=7V. R6=40 R2=Ra=Rs=30D... Rs=5D. - 1.222.225. R4=20 .0.224. " b a Akti.0. E1=3V.. 144 145 . Rl b - SI.0 E=120V.

552 1. da bi se na njemu dobila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? .231. 1. - SI.230.228.::::=:. 1..228.231. 1. b SI.232. Rz=20n. . SI.. . .cenom otporu R) 1. da bi snaga na njemu bila maksimalna? Kolika je ta snaga? 1. djeluje na elemente nadomjesnog Thevenlnova izvora tako da: a) RT i ET rastu b) RT i ET padaju .. SI. '1.227.33 V? Zadatak rilesite Theveninovim teoremom.229.227.232. voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora 'rnierl napon Uv=80 V. Smanjenje napona Ez sa s1. "'\ . 10' J 146 141 . s1. + a ET pada a ET raste. 1.l.-. . J 1 1252 J R. ako je: R1=30n.l. 'Uz zatvorenu sklopku S. Primjenom Theveninova teorema nadite kako ovisi napon Ual.231..l. (na priklju0 naponu baterije Ez u mrezi prema sl.232.229. d) NT je konstantan. Koliki je napon baterije Ea.da hi izmedu tocaka a i b vladao napon Uab=+13..230.-: Koliku vrijednost mora imati otpor R sa s1.228. E1=IOOV.230. 1. 1..l..227. SI. b SI. • :1. 1..229.l.1. Koliki mora biti otpor Rz sa s1. Ea=50V? R3=40n J . Koliki mora biti napon izvora Ez sa sl. c) RT je konstantan.

SI. Na linearnu mrezu prikazanu slikom 1.:.1. I r. . prikljucuje se omski potrosac od S kojirn stupnjem iskoristenja 1) radi nadomjesni Nortonov izvor? . .236.1. LlNEARNA !-IREtA b ' Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R=7 n sa sl.237.235. a lA . Izmedu toeaka a i b sa s1. ~----------~--~b SI. nadite d. 1. za postizanje maksimalne snage na Rp..236. 1. I I . a i b po Nortonu.233. . .238.233. 1. 32V + ..234.1.. Rezultat kontrolirajte Theveninovim teoremom. Koliko se topline razvije na otporu R = 3 riiesite Nortonovim teoremom. Nadomiestivsi mrezu lijevo od tocke Uab (uz prikliucen dio desno od a-b).235. dovoljno ugoditi promjenliivi otpornik Rtf. I I I I I r-----------------------------. : I ~---------------------------~ SI. za 4 sata? Zadatak . 1. 9Q 2A SI. 1. 1. 1.1. s1. i 10Q L-----lc=JI------' t b 20Q SI.233. nadomjestite ekvivalentnim Nortonovim izvorom.. n sa s1.1.238.238...236. Mrezu u kojoj je sadrzan i idealan strujni izvor.. re n 149 148 .. s1.237. 1. na takvu vrijednost da bude Rp=Rp? napon 1.23i. prikljucen je petrosae Rp ¥=R7" Da li ie ispravno zakljucivanje prema kojem je.235.234.1.

240. R3=60 fl. SI.. 1. .241..J . '" 8Q 6Q . Na otporu R. I SI. l. dodaje se paralelni spoj od n [ednakih otpora iznosa R. R4=40 fl. ~ R. Primjenom Nortonova teorema odredite struju Ix kroz otpor od 207 fl R 207Q . prikliucenom izmedu tocaka a i b sa sl.=R«=50fl. "" . R ...242. .. 150 R3=2. 1.. E2=E3=2 V. J. Primienom Nortonova teorema odredite napon baterije B:r.. 1.242. SI.. R2=30 fl. ~zmedu tocaka a i b mreze sa slike 1.1.. izmjerena je sn~g~ P=800 W.. Ei=100 V.240. 1. H j = 10V. R1=R7=10 Rs=20 fl. 1. E3=140 V.. ako je .239. .239. . dok kroz njega protjece struja 18=4 A u naznacenom smieru.243: Koliki iznos mora imati otpor R sa sl. 1. . 1.240. . da bi snaga na njemu bila maksimulna? Koliki su u tom slucaiu napon na R i struja kroz njega? Zudano : R. 1. Uz pomoc Nortonova teorema odredite struiu kroz otpor R<r: u mrezi prema sl. Zadatak riiesite Nortonovim teoremom. . nL-6-J R l ' 1.. E2=250 V..u mrezi prema sl. dak1e IA=f(n). R R + ~£------------~~ -.5fl.. J51 Zndntak rijdiitc Nortonovim teoremom. R2=lkfl. ".243.1.242.. c. ~-------l-+-------~c==J~------~ SI. .241. Odredite funkcionalnu ovisnost struje kroz ampermetar 0 broju paralelno spojenih otpora R.241. R6=80 n.239.

.1. izracunajte struju kroz otpor R=5 U u mrezi prema s1.... . 1. Kolika struja tete kroz idealni amperrnetar sa s1.) ~ SI.). 1.OVr ..l.ako je: n sa . 10)2 R R 10)2 S --_ 4A 0. 1.243.1.249? Zadatak rijesite 153 .247.244. SI.246. Primienom Nortonova teorema odredite napon na otporu Rp=40 """ s1..246.246.245. odredite struju kroz vodljivost G=0.1. ' . 1. Koristeci se Nortonovim teoremom..045 12A SI. _ 1...:-/1. 1. .248..248.249. 1.249 . Millmanovim teoremom. 1. .. Prirnjenom Millmanova teorema odredite koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u mrezi prema s1. SI.I. . SI..248. \+- mR l r·1' 2A tI SI. '0)2 a SI. b b 2A . 152 . 1.1.245. 1.I. 1..245. .247. u mrezi prema s1.247. .. Koristeci se Nortonovim teoremom. 1.244. Primjenom Nortonova teorema izracunajte napon izmedu tocaka a .1 u mrezi prema sl..244.

250.enata s nelinearnom voltamperskom karakteristikom najce§Ce se riesavaiu grafoanalitiCkiIn metodama koje se temelje na Kirchhoffovim zakonirna.5A R R . 1. I 155 U - J . 1. stvoreno ie za 20 minuta 431 k]. odredite struje u svim njezinirn granama. Oni su definirani kao: SI. imaju vrijednosri: R1=RIl=R3=R=IOO E.J - J - J -l ~l4t=-=fl (1) . Opisuiuci svojstva nekog nelinearnog elementa danog voltamperskom karakteristikom.254.254.se pri tome Millmanovim teoremom. J J SI. 1. SI.251.253.4._=100V. Ako elementi mreze-sa s1. 2A 1. Koliko se top line stvorilo na otporu R za jedan sat.. nalazi se i [edan strujni izvor. U trenutku t=O zatvara sesklopka SI (S2 i dalje osta]e otvorena).252.252. Ako se voltamperske karakteristike.. sklopke SI i S2 su otvorene.ena uzet trenutak t=O? Zadano: Rl=Ra=Ra=R. nadite snagu na otporu R= 10 U 1.=R=lO E] ==&=20 V.J 2A r-------------~c os: 2. U mrefi na slid 1. J - .l. NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE Strujni krugovi u kojima se nadu iedan iIi vise elem. 1..J n. Nakon 30 minuta zatvara se i sklopka Sz· . iIi njihovi dijelovi. Koliku vrijednost ima unutarnji otpor R« strujnog izvora? 1..25:1. .250.250. korisno ie uvesti pojmove statiCkog i dinamiekog iii diferencijaInog otpora. 154 SOQ L--__ . s fun da je za poeetak mjerenja vrem. 1.. koristeci.l. Na otporu R=I00 n sa sl.254. U rnreii na slid 1. Koristeci se Millmanovim u mrefi prema sl. teoremom.. Na osnovi potendjalnog dijagrama za smjer O-A-B-O-C-D-B-O odredite napone UBD i UDA.252.251.1.1. 1.251. dadu izraziti odredenirn funkcionaInim ovlsnostima.: postupak riesavania moze se izvesti i u analitiCkom obliku. SI. n E2 = 200 V i Es=300V.

U koordinatnog sustava potpuno iednoznacno odreduju napone i struje.255. za svaki od tih polariteta moze teci bilo u jednom bilo u drugom smjeru. gdje su. da uz rpa<rpb struja tece od a prema b kao i u cetvrtom. odnosno smjeru. kao sto je to shematski prikazano na s1. 1.255a). ali uz rpa>rpb. a pozitivan I struju koja tece od anode prema katodi.. kroz element ce poteci struja I od a prema b.)" Definiramo Ii.2 V V. "dvopol") rnoze prikljuciti napon jednog ili drugog polariteta i da struia.. Povezanost pojedinih iznosa napona i pripadaiucih struja prikazana je u tom slucaju tablicom: U [V] 0 I I 0.. '. na primjer. kao sto je to uCinjeno na s1.5 0.·. voltamperska karakteristika zadanog elementa izgledat ce kao sto je pokazano na sl. uopcem sluca]u.1 0. onda pozitivan U oznaeuie pozitivan napon anode prema katodi [rpa>rpk]. kada su fizikalna svojstva elemenata poznata..2 -21·10-3 2950 157 . Buduci da i jedan i drugi ovise 0 naponu na elementu. l.9 6. jednu od tih kombinacija odabrat cerno kao referentnu. i tad a ce parovi vrijednosti U i I biti odredeni kao: U[V] -7 L(V o o o 2 5 5. 1.4 0. take i po polaritetu. 1.7 5.3 N c) Nacrtajte voltampersku karakteristiku nelinearnog elementa i odredite staticke i dinamicke otpore u toekama karakteristike definiranim sa: .rnA 70 60 SO '0 30 70 +r: u + b) Sl.' (/) za pojedine tocke karakteristike.25Sc). b . oni posebno ne oznacuju . 1. Rat/=-t=f2 : dl ' __ .1 1 6. a pozitivnu struju kao struju koja tece od a prema b. a zatim i dinamicki otpori u tockama A i B.51 o 5. imat cemo na raspolaganju ukupno 4 156 12. odnosno 0 struji kroz niega. (Kada se. 1.5 39·1Q-3 RjeSenje Buduci da se na element s dva kraja (tzv. potrebno je uvijek naznaciti tocku karakteristike u kojoj ih odredujemo.31 6. I (mA] 0 5 12 22 39 66 a N =rr u + oj I:J' N razlicite kombinaci]e polariteta napona i smjera struje. dU: .2 0. Da bismo ih medusobno razlikovali. Uz tako uvedene referentne velicine tocke pojedinih kvadranata pravokutnog 1. na primjer.8 n R"aeB=(~t -6. voltamperska karakteristika diode crta u prvom kvadrantu. dakle. (Toeka u drugom kvadrantu voltamperske karakteristike znacila hi.. Neka pod pozitivnirn naponom U bude definiran takav napon da je U = Uab>O. kako po iznosu. '""'1 Obrne li se polaritet napona U. Prikljucimo Ii na krajeve a i b nelinearnog elementa N promjenliivi napon U.1.) Ove napomene 0 pozitivnom smieru struje i polaritetu napona bilo je potrebno istaci jer se cesto.. R8tatA=(~L 0. a pod 1>0 struja koja tece od a prema b.255. poteci ce struja od b prema a..6 . dajuci pozitivan predznak odabranom polaritetu napona i smjeru struje.. dakle s pozitivnim U i I. Pogledajmo sada koliki su staticki.255b).5 b) U=Uab=-6. a. no i u tom slucaju oni su implicitno definirani upravo tim svojstvima.. u nasem slucaju pozitivan U tako da bude rpa>rpb.. uzeta razlieita mjerila za pozitivne i negativne napone.5 I [mAl o o I' 0. e a) U=Uab=+0. zbog preglednosti.255.3 0. "'" 81..

.28=12.256. U23. tg 24.. koja u graficko] interpretaciji Ul= gdje je: dl kaZe da je taj otpor odreden r: kl U. 4 . mierecl duzine OC.8 11=(k2+ka) odakle slijedi: m3=~' izlazi opet: I4tat Oi:B=71. OD i BD (XA i (XB: .-~ Rall=kR' ..'~. kI . . bez obzira na to sto je rijee pisati: 11=1".. kUB= 1 V/cm) rnjerilo za struje (npr.3' Koristeci se zadanim relacijama.. 1 V/crn) mjerilo za negativne napone (npr. kI te: - . A= Uz: dobivamo: Jkz:ka (uzet s pozitivnim predznakom).5 n. izrazenim kutorn f3 (na slid 1.3=100·2.+/3 0 kRA= kUA (u nasem primjeru: kRA=10 n) kI .075=7. 10-6 A/V'lo .A=52° nelinearnimelementima. KUA =0.256.. 1. dakle. A+l A U.2° Rafl A=lO' !. mozemo J . n. N2 i Na dane u analitickom obliku: II =kl ~. "" U=U1+U'l.---. Ratat A=lO· tg 52°=10. Elf. 1.. dobivamo: 1.AfV2..k' U toCki A dobivamo. 158 kut f3B nije posebno naznaeen na sl.3°. 23 ---. J .. nagibom tangente u promatranoj tocki A uzimamo f3A)' tocki. I. kI=lOmA/cm) SL 1. Uzmemo li u obzir i mjerilo. I'lo=k'loU~3 i I3=ka ~3' gdje konstante hI> k2 i s.255c). Rafl B=I00 Zbog preglednosti..256. tzTo gdje su: kuA hUB - mjerilo za pozitivne napone (npr._ .2°=10. A+l J . AC.255c) u . imaju. odredite sve struje i napone u rnrezi te sve pripadaiuce staricke i dinamieke otpore.: K. Ako su voltamperske karakteristike triju nelinearnih elemcnata Nl.0._~nose: k 1-::: I .3°.45=4. B=lOO tg 71. . . - - .~.3°=lOO· 0.95=295 n n. Rje§enje Za mrezu sa sl. Kako su uz navedena mjerila kutovi: Ot. kRB= huB (u nasem primjeru: kRB=IOO Q).te kutove Do ovih rezultata moglo bi se doci i graficki.5 tg4. Analognim postupkom nalazimo i u toeki B.U23=A· . U1=-_·U. dobit cemo: . uz f3A=24.. Prilikom odredivanja dinamickog iii diferencijalnog otpora polazimo od definicijske relacije Raff= dU ... J i ako je U = V.6-5 . odnosno: 1 =-_.__ 159 . uz f3B=4.. 10-6 A I' IU2 i k 3 =4 .~6-5 k 2 = 5 . tg f3..

i.. u Rje§enje a) U paralelnom spoju struja kroz nadomiesni element N23 bit ce. . e 11 Osnove elektrotehnlke . 160 161 . Uvrsteniern zadanih vrijednosti nalazirno : U1O=60 V U230=80 V. Staticke dinamicke otpore mozemo takoder naci analitickim postupkom : Rstatlo=-=1042 110 U10 r.. [. a. .6 rnA a) SI.. uz isti napon na N2 iNs.. '" Odnosno: 519 Q 12500 dU23 R.. .257.. odnosno 20 rnA. ka·13O . ...zbirka primjera b) R8tat=f1 (II) za ekvivalentni element NI23 c) Rdi! za ekvivalentni element N123 kod struja od 55 rnA.257.251. jednaka zbroju struia kroz njih. 1.1. .2S7b) prikliucena su na izvor napona U =96 V onako kako je pokazano slikorn 1. N2 i N3 s voltamperskim karakteristikama danirn slikom 1..257a)... 1..u!30=-dIs I . zbraiajuci ordinate tocaka b i c sa s1. 2.) Na osnovi izracunatih vrijednosti jednog i drugog napona lako dolazimo i do struja u rnrezi: 110=k1· Uro=57.. sto ce nam omoguciti da konstruiramo rnenta.6 rnA 120=k2• lao=ka· u + U~30=32mA Uff30=25.0" dod ani su da bi se naglasilo da je rijec 0 specificnirn iznosirna opcenito naznacenih napona U1 i U23. Polozaj tocaka d dobit cemo. Tri nelinearna elementa N1. Odredite: a) napone na pojedinim e1ementima struje kroz njih c) SI. dakle.rnA 100 (Indeksi .. ..257c): ad e-ab-l-ac.=[. = I1 ==1563 Q .. ..N23• citavu karakteristiku nadomjesnog e1e- ....-_ . 1. b b) koje zadovoljavaju I Kirchhoffov zakon: 110=120+130.

6 --. uz prethodno konstruiran N23 i zadane Nt. 1. Nelinearni element ima voltampersku karakteristiku koja se moze prikazati iednadzbom U =2 .61. Kod struje 1=4.51 2s1 341 421 1500 1600 166617251760 RstlU=f(11) R. a. Na voltamperskoj karakteristici nelinearnogelementa.1.1.zG mA=19-14. bit ce: (AU)r.-----. 262b)? N . a kroz njemu paralelno prikljueen Na struja la=14mA. U Rdtt2=-- ~U\ t!. Iz N123 vidimo da je za U=96 V ukupna struja 11=55 mA i da ona.5 V? 1. kQ Nacrtavsi tim postupkom N123... odabrane su tri toeke.260.258. . 1 !.9 1-20 rnA =13.cemo zbrajajuei napone kod istih struja: eh=ef+eg. nl!pona U =0. Tri jednaka nelinearna elementa spojena su prema slici 1. d !"mA . U ovom slucaiu. Iz N2a mozemo nadalje zakljuciti da ce kod napona U'}:J=42 V kroz Nt. prolazeci kroz Nl i N'}:J' stvara napone U1 =54 V i U'}:J=42 V.5=4.257d). Pri porasm struje za ~I =0. Uz odreden N'}:J i zadan Nt karakteristiku serijskog spoia NI i N23-N123 debit Uz 1=5 rnA. ""' o to 20 30 40 50 60 d) 51. u 1.1. moci cemo. 1. 1=55 rnA 1.. teci 12=41 mA.262a). buduci da je rijee o pribliZno linearnim dijelovima karakteristike u blizini promatranih tocaka.2 V.. . Kod kojeg ce napona E napon U1 na serijski spojenom elementu iznositi 40 V.2kn.258.262. s1. b) Na osnovi definicije statiekog otpora kao kvocijenta napona i struie u neko] tocki karakteristike mozemo odrediti Rstat=f(lt) za N1'}:J iprikazati tabelarno: I[mA] U[V] U 1== t!.2. Odredite odnos statiekog i dinamiCkog otpora. Odredite staticki i dinamieki otpor nelinearnog elementa kod... I. 1.51 6110114..257. pIa...5 pa je: (~U)r-55 mA=162-96=66 Rdtt V V. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa moze se izraziti relacijom I=k· US/I• Odredite odnos statickog i dinamiCkog otpora. 3 "" nCi\ Dijagram prikazan je na s1.--------• c) Dinamieki iii diferencijalni otpor odredit cemo tako da wnjesto diferencijalnog kvocijenta uzmemo kvocijent diferencija. greska ce zbog takva postupka biti mala.tal=-[!l] I 50 I 551 60 551 961 162 1780 1800 1850 1933111001175012700 b) Rstatl=Rdtl" c) Rstat 1=Rdtl d) Rdt/l>Rdtlz e) Rd"s=Rdt/a.7 A napon na neline60m elementu iznosi lOY.259. Koja je pribliZna vrijednost dinamiekog otpora kod napona 9. 81.l . 1. 162 ~----~+~~-------~ E I 110 720 IIiO ~V aJ 51..262.l 1 1 =0.. ako je karakteristika elementa dana na s1.5119123. Koji je odgovor toean? a) Rstat I<Rdt/l 15 I 10 I 151 201 251 30 1 351 40 I 451 12.I:~------:_--0. Nz i Na> odrediti sve struje i napone za dani nap on izvora.2 A napon se smanjil 9 V.258.. b b) ""' 163 .

. Nelinearni elementi Nl i N2 iz mreze sa s1.IO-4mAfV3.263. b .rnA n R N..1. uz R1=200!1 i R2=5 k!1? !. 1. 1.140 1 160 1 I 0 451 531 551 561 571 581 591 60 I 1 86 0 I I 21 41 81 131. b :~!' .v bJ 81.267.. Voltamperske karakteristike ne1inearnih elemenata Nl s krajevima a i b i tablicom : I 0 I 1 21 31 41 61 8110 112114116118120 .267. a.- ~-----+~~.. .v 81.1....rnA 300 R~' . 81.J /11 /21 i 32 / 46 / 61 177/94 .268.5mA/V. gdje konstante a i b imaju iznose: a=0._ -- 1. Elementi N1. 1.265 imaju voltamperske karakteristike dane tablicom: 1.-_ JO N - . 1.268a) i b) uz naznacen pozitivan smjer struje? N2 s krajevima c i d dane su u prvom kvadrantu U[VJ 1 Nl N2 U[vJ .. U mreZi prema s1... 1 I I [rnA] [mA] I I 1 20 I 40 160 1 80 I 100 1 120 I .266.268.. .28 W..263. 1. . b=5. Ri EbT0) SI.263a) ako nelineami element ima voltampersku karakteristiku danu slikom 1.51 .267 moze seaproksirnirati funkcijom I=aU+blJ3.266.. 1. . a. 1.265.266.r b) SI..Koliki je napon izvora E ako je na N izmjerena snaga PN=8. Kolika struja tece kroz otpornik Rl =500 iz mreze sa 81..264a) kroz otpornik R=200 !1 tece struia IR= 100 mAo Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi Nl i N2 imaju istu voltampersku karakteristiku prikazanu slikom 1. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa N iz mreze sa sl.1 I /111 165 [-r-mA-]--1'--0--7-1-30-160 16917~ 171 172173174175176177178 I [rnA) .~----~ a) o. 1.264. Za koliki ce se iznos promijeniti struia kroz ampermetar zanernarivog otpora ako se napon izvora E poveca sa 100 na 120 V? 1.264. Kako izgledaju voltamperske karakteristike I =f (U = Uab) za kombinacije elemenata sa sl.. 1. 20 1 341 561 0 1.264b).0 20 30 40 oj bJ SI.265.269. 1..1.. Koliki napon vlada na stezaljkama R=5 k!1? 164 idealnog strujnog izvora 1=60 rnA ako je I 0/ 01 0/ 1. 1. b u. 263b)? l. a. N2 i R iz prethodnog zadatka nalaze se u rnrezi prema slid 1.

v c) SI. . a struja tece kroz Nl od a prema b. . I. b SI. . i N2 N ima voltampersku karakteristiku danu u [V] I[mA] 0 5 15 25 35 45 55 65 I 1 75 I E a) u '" '" 0 3.5 9 18 31 48 72 102 b) SI. Za koliki ce se iznos promijeniti snaga na N ako se paralelno otporu Rl prikliuci jos i otpor R2= 10 kO? Ako ie nelinearni element tako izveden da se na njemu ne smije razviti snaga veca od P = lOW (da se ne bi unistio). c ..271. .... . Linearizirajte karakteristike Nl i Nz u podruciu ekvivalentnim spojevima linearnih elemenata. prikljueuje se preko otpora R1=2. kada je nelinearni element N prikljucen preko omskog otpora R na izvor konstantnog napona E. 1.UN i Ua....5 kO. 1. T. 1.5 kO na izvor napona E=250 V (s1.. mil ~=10W N \. a. Kod kojeg naponske prilike u krugu moraju se tako ugoditi da budu zadovoljene istodobno i vanjska karakteristika izvora (ako R shvatimo kao unutamji otpor E) i voltamperska karakteristika nelinearnog elemerrta. onako kako je prikazano slikom 1. Nelinearni element N.270.. zo« 760 725 . . Prema tome. dok ce na N vladati napon U1=97 V. .N2: U>O i 1>0 ako je U = Ucd>O.. Nelinearni tablicom: element N sa s1.271. a struia tece kroz Na od c prema d). presiecistem A ovih dviju krivulja bit ce odredeni struia Ii naponi na N i R . 1. koji je minimalni dopustivi iznos otpora R2 u tom slucaju? mDX . . snaga PI bit ce: . I~=5. teci struia II =61 mA. P1=U1 . Prema tome.1. Ovi podaci odredeni su polozaiem toeke Al na s1.. a struja tece kroz Nod ce iznosa otpora Rz kroz Nteci struja od 60 rnA? a a prema b). b (U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. .c U specijalnom slucaiu.270. krugom ce. RJelcn. voltamperska karakteristika kojeg je dana tablicom. kod Rl =2. Osnovna je ifleja pri tome slijedeca: strujne i 166 U nasem konkretnom slucaju.92 W.271c). 1.271... . rnoze se jednostavnim postupkom odrediti struia u krugu i naponi na R i N.271a).1.271b). 167 . za U> IO Vi nadomjestite ».270 (za N1: U>O i 1>0 ako je U=Uab>O.. 100 200 U [VJ I[mA] 1 0 11 10 20 1 30 1 40 1 50 1 60 1 70 Iso 1 90 1 100 IlIO 1 120 1 130 I u.

P2= U2 12=7. 168 169 .71-5. kao sto je to u ovom pnrnjeru. 0) b) Snaga na N promijenila se....272. koja je takoder nacrtana na s1. . 1. kvadrantu . . Ako je pozitivan napon U na elementu definiran kao napon Uab>O. dakle. Kada se tocka A nalazi. Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u tabelarnom obliku ukliucen je u mrezu prikazanu slikom L272a).' as 0.. U Rjesenje Primenjujuci Theveninov teorem na mrezu s iskliucenim nelinearnim elementom N. ...2 0.na kojoj su.3/-6...U koordinatni sustav ucrtati i krivulju maksirnalne snage P max = 10 W.. Prema tome.. n ukupni otpor iznosit ce: .52 W. . k~~.. - Rl .. . da bismo kod nekog napona U na nelinearnom elementu dobili snagu P max' struja kroz njega bit ce dana hiperbolom: 1= Pmax. s1. dobit cemo nadomjesni spoj prikazan slikom I.. 0... +/.51°. otpor R2 mora bhi tolik da se . u kojem su: Er=Uabo=12. snaga na N manja je od lOW. Uz: Rmin RI'/?'2 min Rl+R2m1n 250V =25 kO 160mA 16 o -T 50 izlazi: R2 min=4. Kolike struie teku kroz otpore od 100 i 300 il? V[Vl o...Doda Ii se paralelno otporu Rl jos i otpor Rz = 10 kO.. zbog preglednosti.272.. a pozitivna struja kao struia koja tece kroz njega od a prema b. odredite rad koji se izvrsi na N u 45 minuta..41°..i~po~ te hiper. RI2 Tockorn A2 bit ce sada odredeni 12=73 mA i U2= 103 V.bole.31°.271c). SI.61 \-35\-7 \ -1 \-0. 1.272c) ... morarno u 1.6 W. za: _ t1P=P2-Pl = 1.mA b) .. U praksi se cesto postavlja zahtjev da tocka A ni u kojem slucaju ne smije prijeci u podrucie iznad hiperbole snage..11-5.avanjska karakteristika izvora leii ispod hiperbole.272b).presjeodredena ie tocka A s koordinatama: cistern vanjske karakteristike izvora i karakteristike elemcnta N u 4.91-5.. b .T -.51-5 1-11 ° 1°. 1.21°.11°.5VC+na RT=250il. Da bisrno mogli odgovoriti na pitanie koliku minimalnu vrijednost smile imati otpor R2.272..6 U.5 1-6. 1. a to ce biti zadovoljeno ako Ci~av. c [(mAl -60 l-6.3 0.3\ 0 \ 0 \ 0 \ 0 \ \s \12\ ~~l~)6 Uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. odnosno u krajnjem slucaju na njoj sarnoj. tako da je: • - E - -. 1. uzeta razlicita mjerila za pozitivne i negativne iznose napona U .1 ~od minimalne vrijednosti R2 tocka Aa nade Ispod hiperbole snage. a. Nairne. V -50 c) SI. R2 R12=---=2 R1+R2 tako da ce u tom slucaju vanjska karakteristika izvora imati na ordinati odsjecak: 1k2=-=125mA.166 kil.

274. Presiecistem tog pravca i voltamperske karakteristike nelineamog elementa dobivamo tocku A. sl.V 5. vracamo se na prvotno zadanu mrezu sa s1. Za stabilizaciju napona izmedu tocaka a i b mreze prema sl.273. l..58. slika 1. U=-6. b b) u smjeru od b prema a.274b). kao 8tO je to i rani]e ustanovljeno.81 1 11..21 0.214. a. na elementu 1=-25mA.211. 1. .411.273. Kocficiient iskoristenia izvora hit ce stoga: 7J =. Kolika ce biti procentualna promjena napona UM (uz otvorene stezalike a i b) ako se E promijeni za ±20%? Kod kojeg se iznosa prikljucenog otpora Rp gube stabilizacijska svoistva mreie? . b b o U. - I.2V. 170 U R a) SI.273b). 1.273. Koristeci se prethodno izracunatim podatkorn da je U=Uab= =-6.. 1. I·f 0) SI. mosemo pisati: 13 11 Stoga ce kroz nelinearni Uab+20 200+300 -Uab-5 [00+400 =27. Do razlike u rezultatu doslo je zbog nedovoljne preciznosti grafiekog postupka. ~ paralelnu kombinaciju R i N dolazi konstantna struja 10' tako da ee kroz N teci: 1= 1o-1R= 10--.5 Ws. 500 element teci struja: 1=/a-I1=25.61 2 I \0 1 20 I 30 10 II I[mA] 1 0 1 50 1100 1150 1200 12151220 122212241225123512481 260 .2mA '" u. + E=12V 5 Rjc!icnjc PoloZaj toCke A moze se odrediti i bez pretvorbe strujnogizvora u naponski. a 1.. Prema tome. 10 i \ i b) 171 . 1. Odredite koeficijent iskoristenja izvora "1.1.272a).274a) koristimo se nelineamim elementom s karakteristikom danom slikom 1. Na strujni izvor sa 10=400 rnA i R=50 n.2 V.4mA.273a). voltamperska karakteristika kojeg je dana' tablicom.6mA 2. 1.61 0.v SI. 1=232mA. s koordinatama: U=8. I I i - u[V] 1 0 1 0. lito predstavlja analitiekl izraz vanjske karakteristike strujnog izvora.41 0. prikljucen _ie nelinearni element N. mA . Da' bismo nasli struje kroz otpore od 100 i 300 ohma.rnA '" '" till U· 1 U· 10 - =0. N izvrsit ce se u 15 min uta rad: A=U· I· t=418. 1.3 V.

1.275.280.275b).61 +1'81~ - I. .51 +0.. a voltamperska karakteristika nelinearnog elementa dana je tablicorn: U[v] St.v 10 20 +£ a) SI.. 1.. b b) 1.28 0. a.41 +0. 1.. 10=3 A. o 2.11 +1. Odredite snagu izvora E iz mreze prema sl. ~ .. U seriju sa zaruIjom spojen je otpornik s tako izabranim iznosom otpora da uz napon izvora od 220 V na furulji dobivamo nominalan napon.. Voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: leAl -. Alto je voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana slikom 1.. a voltamperska karakteristika simetricnog nelinearnog elementa N dana je tablicom: U[V] . u... 1. '..4 J I 6 1.31-0.279.45 100 0.276 ako su Rl = =R2=R3=2 il.1 1+0.55 140 0.67 172 173 .2 ° I I 0.61 +0.9 10 2 1.276. 1.3 60 0. otpori Rl i R2 imaju iznose R1=R2=2.2 5 1.2 40 0..67 + izvedena je za nominalni napon U=127 V. 1.4 1 2 I 1 3 0. odredite u kojim granicama smijemo mijenjati iznos otpora R a da pri tome struja kroz ampermetar zanemarivog otpora bude priblizno konstantna.217. Odredite iznose struja kroz nelineami element N iz mreze sa s1. 0.278.48 10 0.7 ° Uab[V] I ° I +0...218. Kod kojeg ce napona E most biti u ravnotezi? 100 . 1..278.275. 10=2 A i E=2 V. SI.75 4 1.. 1 If A] I °1 I 0..38 80 0.21-0..51 +0. Odredite pad napona na otporu R3 iz mreze prerna 81. Kolika ce biti njezina snaga pri smanjenom naponom izvora na 180V? 1.81 +1. a I u amperima.7 25 0. 1-0.31 +0.6 160 0.1.. uz U u voltima. U mostu prema s1... u slucaju da se sklopka nalazi u polozaju I..6 7 1 8 1.41-0.7 I ° ° 20 0. R2=60.4 kO. 1.64 180 0.. 1.41 +1.62 15 20 0.277.21 1 1+0...276. odnosno 2. Tocka A u spoju prema s1.1 1-51-3.8 9 1. Zarulja s voltamperskom U[vl I[A] karakteristikom danom tablicom: . SI. Rl =4 0. 1. .51-2..mA 140 1. . 1.275a) nalazi se na fiksnom potencijalu CPA = +20 V.21 +0.78 I[A] o 0.277.280 ako je E = 10 V.5 I 1 120 0. a voltamperska karakteristika nelinearnih elemenata N moze se prikazati relacijom U=280· 10•2.

1.281.280..283. a uz zatvorenu struja Is...8 ]0 ]S 3 20 3.1..283. 12. Uz otvorenu sklopku kroz nelinearni element N iz mreze prema s1.3 2S 3.. Voltamperska karakteristika 1. R1=2kO.L . a voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: U[VJ o o S ].Odredite iznos otpora R kod kojeg ce biti 11=2 ... Rl =3 n. E2=40V...6 30 4 3S II' J[AJ 2. "" . 1. tece struja It.282. 174 175 i .J I .282. dana je tablicom: U[VJ I[mA] nelinearnog elementa N iz mreze prema slici ..281. 30 IS ·40 2S SO 4S R2=3 kn. 1. R2=6 n.282. ..8 II' 81.. Koliki iznos otpora treba namjestiti na promjenljivom otporniku R sa s1. da bi kroz idealan ampermetar tekla struja IA=50mA? Voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana je tablicom: U[V] 0 0 I I 10 S 20 ]S I 30 30 I I 40 SO I[mA] I I I SO 8S 60 ISO .28l. 81.S 3. 1. 1. 10=25 mAo Odredite snagu strujnog izvora ako je zadano El=50V.1. 1..1. ako su E= 18 V. 81.J 500Q 1 81...283. II' 0 0 10 3 20 8.

.1Qila Maxwellovim dvoplocama poznate povdinel1S postavlienim u takav poloza] da ie I1Q maksimalan. Elektrostatika 4 I 2.... ... F Q gdje je Q dovoljno malen pokusni naboj uveden u uzbudeni prostor (dovolino malen zato da bi se njegov vlastiti doprinos formiranju elektricnog polja mogao zanemariti).1.[ L r 2. dolazi do razdvajanja "tezista" pozitivnih i negativnih naboja i do formiranja elektricnih dipola.. VEKTORI E I 15 . .zblrka prtmjera 177 .... energetski uzbudeno stanje.~L .. na metalnim predmetima unesenim u polje doci ce do elektricne influencije. E preko sile na naboj: -+ -+ E=-.. Zbog pojave sile na naboje. pojava se najprildadnije moze obuhvatiti uvodenjem vektora gustoce elektricnog pomaka :5. Slicne efekte mozemo uociti i u izolatorima.. Takvo stanje prostora nazivamo elektricnim poljem... . u kojima.. elektricni naboji dovode prostor u kojem se nalaze u posebno. .. zbog deformacija putanja elektrona.. .. I1S' a smjer muje okomit na dvoploce i okrenut od ploce s negativnim nabojem prema ono] s pozitivnim. 12 Osnove elektrotehnlke . .1.. I Kao sto smo vee u prvom poglavlju napomenuli. iznos i smjer. koja se manifestira razdvaianiem pozitivnih i negativnih naboja. Kvantitativno.1. Tada ie D=I1Q -. kojega se eksperimentalno defintraflniiflueiidrariim nabojern .. Influencirani nabo] na svakoj od ploca bit ce u tom slucaju: . a karakteriziramo ga vektorom jakosti elektricnog polja . OSNOVNE VEUCINE ELEKTRICNOG POLJA L r ' 2.

~z:. .1. zbog cos oc=O. formiraju elektricno polje!). odmah se namece pltunje da Ii se njime i. s tim da elementi dS' budu kolineami da pojedini dijelovi plohe S sa svojim elementima dS budu okomiti na cemo u :5 iIi .odnosno. zakliuciti u kojim ie tockama on konsta~tim (D konako odaberemo plohu S tako da ona s pojedinim tockama. . i5 j .pl?:>lj~d. _ koji kaze da je t_()~ye. na koji naein. polazeci od Gaussova teorema. zbog simetrije. .+Q2 i Qs).e tok vektora . izolatoru . najprikladnije mo-+ _.. a na rnjestima okomitih dS i D.•-------\:: 5 . Ako su naboji u prostoru tako rasporedeni da rni. dS.. . . a stantan.i. s odredimo vektor primjene .. zbog definiranja njihova polozaia u prostoru.. Q21il. ~ .2. a dS po smieru.re. \ Q.. koje se.::i~~i konstantom tada je neimenovan postoji proporcionalnost: dS mijenjaju od tocke do tocke.Q i iz toga dobiti trazeni D u raznim tockama.. tako da je }. ne znajuci kakav je iznos -. Uocimo da se vektori _.. ~1C?ktricIlo~ polja (odnosno vektora mom: 1:5) postoji l]2.<!lsll.:l~' opisana Gauss()vim t~ore-:- H D .. rezultat izjednaciti sa }. uzeta tako da joj je naznacen presjek s ravninom crtnje. diferencijulni oblik postize se i prakticna univerzalnost teorema. _...854· 10-12 As. da znamo u svakoj tocki kakvi su DiE ®fJJ. i to D po iznosu i smjeru... Zbog toga i kut or. nazvana dielektricnom konstantom. _.. zbog jednostavnosti crteza. U tom slucaju. 2. dS :0 citavo] plohi S (to je smisao dvostrukog integrala) dobiva se konacno neki rezultat.~ll: _pl. ali 0 tome na ovorn miestu neccmo govoriti). Aku. integrala.. eQs \.-._ gdje je konstanta proporcionalnosti £. Zbraianiern ovih skalarnih produkata . zbog nepoznatog D nepoznat je i kut or. iako i oni. s D . Na taj nacin racun ce biti bitno pojednostavnjen..i... Objasnite smisao Rje§enje Pretpostavimo mogucnosti Gaussova teorerna.. kako se silnicama rnoze slikovito prikazati elektricno polje. mozemo unaprijed. a ne D!) i kakav rnu je smjer. tj.l.Q. povrsina naci skalarni produkt D . 0 teskocama koic se javljaju pri takvom pokusaju racunanja ne treba posebno govoriti. Da budemo konkretniji: prolazi kroz tocke konstantnog D.. U izrazu )) poznata velicina D. znajuci iznos i raspored naboja u prostoru. kojom je Vm 15 postaje nepoznanica koju valja odrediti.tosunaboji-Ql.:::-_. D . primjena Gaussova teorema stvara takve probleme. ! ds . E u istom. izmedu tih vektora nije konstantan. "'" Rjeilenje Ako promatramo vektor u raznim toekama plohe S.. dakako same u tim specijalnim.. Obicaj je da se za svaki pojediniizolator' ona izrazi usporedbom s apsolutnom karakteriziran vakuum: Relativna dielektricna konstanta €r \~~_.-.~e~lJ.()llllS jednak zbr~ju elektric. dS.. . ..!ce_-:.~~o~e~slj~~~~~ ve. naderno 15 2. Izmedu vektora _. tada guciti da kratkim postupkom.. zajedno s obuhvacenim _. prijelazom na diferencijale: dQ=D .. i po D kao konstantuvuz cos cx=:. jednak zbroju naboiaobuhvacenih plohom S (na sl. mozemo sluziti u praksi. ako plohu S rastavimo na elemente dS iste povrsine. D "'" - J J 79 . -------_. koja je.. 2.e ! 0 i QJ : e \ \ smjeru.: gu opisati kao vektori dS te zatim na svakoj od tih 81 21 .2.. }. U praksi najcesce imamo poznate naboje i njihov raspored. Objasnite.!!~ra:O kroz zatv:0. _. prema tome.. odredena samim dielektrikumom.Q unutar proizvoljno definirane zamisljene plohe S obicno poznat. po definirana povrsina jedne od ploca i njezina orijentacija u nabojima. po Gaussovu teoremu. dS=}. Odgovor ic poivrdan.()ia). _. _.-_. dS "" javlja se ne- broj. dakle.. ova) teorem ornogucu]e da. • r:1""\ o na trenutak da poznamo pojedinoj elektricno polje...1. .~p. II DdS II DdS cos s s :0. -+ . gdje je vektorom prostoru.slucajevima. preko njega i E. tada: 4. Konaeno.Q= -Ql + Q2+Q3' Naboji Q4 i Qs ne ulaze u racun. ako da.<?-I~~tdcnil:t. moci izvuci ispred _.~/ . mozemo citavu plohu S aproksimirati mnostvom infinitezimalnih povrsina dS. _. U nacelu. tada prikladnim izborom plohe S mozemo vrlo lako naci D. sto ce nam omo= or.J Du :0.. III dielektricnom £0=8.n~ naboja obuhvacenih plohom S. bilo potrcbno provesti postupak integradje s nepoznatom podintegralnom funkcijom... koji je. 12' i_~ 178 : \ \~st -. znaiuci i5 i u svakoj tocki zamisliene zatvorene plohe S koja obuhvaca neke odnaboja uprostoru(nas1. pa bi.. U Gaussovu teoremu tad a _.i po'iznosu. ali samo u nekim specijalnim slucaievima (prijelazom na tzv. doprinos integraciji bit ce jednak nuli.

linija po jedinici povrsinepresieka) bude proporcionalna iznosu vektora D.) Uz !f><0.. orijentiranih u pravcu D. 6 b) ~ p - p -: G=kD . Velicina !f>=)) D 'dS definira se kao ukupan tok vektora D kroz S. koji je tada kolinearan i proporcionalan G=k·D. Zbog 7t2~20. d d) Zamislimo da nam je u nekoj tocki P prostora vektor D poznat po iznosu i po smjeru . D "prolazi" kroz S pretezno sa stranc . 2. dS=broj nim nabojima ~Q .2b).>.. u infinitezimaInom podruciu oko P) ucrtuti snop paralelnih linija..! CiS} a) (dl} <0) tok vektora D kroz plohu S nesto je sto je proporcionaIno prosle istom tom plohom. 2. ... A . diskontinuiteta. -+ Ovdje su u konstanti k obuhvaceni rnierilo i transformaciia jedinica.>O) definiciji biti d¢l=DdS. -+" ". U tom je slucaju po Gaussovu teoremu: . dakle odnosno: s -+ ii JJ s -+ D· dS=-. no u konacnoj tezno je od B prema A.. Ova situacija prikazana je na slid 2. Ako je !f»O.. S. 2. pa je na njima d !f><0.. D kroz diferencijal plohe dSpo biti pozitivan sl. prikazane na slid 2.. 1:Q) proporcionalan ie obuhvace1 &1 . a to znaci da u tom slucaju silnice jednostavno prolaze. kroz S.2. imat cemo - -+ vektoru D. u tom slucaju.' 1 -+ -+ If-+ -+ G.2c). za kvalitativnu analizu polja. 'vektor A prema strani B.I . b a:> ~ !) biti jednak broju onih koje r . sumi je !f»0. Prema tome. mora broj silnica koje udu u plohu (suma svih G . ito iz nje izadu (a:< ~).c. (Kazemo pretezno. a.. dS kod kojih je SI. kao sto je to naznaceno na 5. broju silnica koje su S Pogledajmo sada zatvorenu plohu S koja obuhvaca podrucje bez naboja. -+ dS je ukupan broi silnica koji je prosao kroz S.8 broj __ silnica po jedinici povrsine u okolisu G .mozemo sada interpretirati cJi= Ako G po svom iznosu predstavlja neke tocke. tada povrsine dS.'G.dS=-. a potpunije ih izrazavamo vektorom G. rnozemo u neposredno] okolici tocke P (egzaktnije govoreci. . orijentacija -+ D pre- a:>_1t . (dl. Ovakvc linije.dS=r 8 ( i ovako: 1 -'.. 180 )) G . s -+ --+ -+ znaci da su doprinosi DdS pretezno pozitivni i. Produzujuci lini}e na citav prostor. No podimo redom. ili negativan (iIi jednak nuli za ~= ~ ). -+ 1 if-+ JJ G· s dS=+~Q. CiS.2a). d ¢I moze Tok ¢I kroz plohu.2. bez tako da njihova gustoca G (bro] -> . uz vektore dS orijentirane prema B-strani prostora..._ - jer na nekim mjestima moze biti . dS predstavlja broj silnica koji je prosao kroz djelic plohe ".. nazivamo silnicama. dobit eemo nove mogucnosti Broj silnica koje izlaze iz S (zbog rezultata +k . Da bismo niegovu interpretaciju ucinili graficki zornijorn.8 ff D· dS= ~ ff G· 8 dS=o. a))G -+ If-+ -+ : If D.. -+. 2 c) SI. ito take da uvijek bude G=k:5.. Ako zatvorena ploha obuhvaca pozitivne naboje.dS 8 . Da bi broj silnica kroz zatvorenu plohu S bio jednak nuli. ~Q. silnica kroz plohu S=+k .

r . prema toj koneepeiji. onoliko silnica koliko na njemu ima naboja i rasporediti se po okolnom prostoru tako da u svakoj tocki vekt0r. £.2.9j. D bu. 2.4.. a) ne mogu ni u kojem slucaju biti jednaki. Rezimiramo Ii gornje rezultate. koje opisuje vektor k· E=__!__D=_I_ G.3.mogu . pa u njoj postoji D.~~j_~~~~_~ bU~~J:"_?E. - B polja prikazanog silnicama sa s1.. 2. medutim. Prispjeli negativni naboji neutralizirat ce pozitivne naboje na desnoj strani B. zbog SI.J U slueaju negativnih naboja imamo: ffn s .. a negativne ponorima silnica. . 183 . tada ee: A B te je bro] silniea koje u plohu ulaze proporcionalan naboja ~Q. sl.. zbog kugline simetrije.5b). Iz svakog pozitivno nabijenog tije1a izlazit ce. 182 D veci u a) manji u slueaiu kugle B.8 - ~ SI.3.~ ·ds=-~Q. jer se u tom slucaju mij·erija samo mjerilo. polje radijalnog smiera prikazano silnieama na s1. i ramo. moci cemo na temelju njih izgraditi sliiedecu sliku polia: uzmemo Ii da iz svakog pozitivnog naboja izlazi po jedna silnica te da na svakom negativnom naboju jedna silniea zavrsava. nece doci ni dokakve promienej e) pozitivni i negativni naboji na.Zbog· toga rezultantno polje izmedu A i B i polje desno od B postaju jednaki nuli. Svaki od niih. 2. smatramo da influeneiraju negativne naboje u beskonaenosti. cime semoze ilustrirati i pojava elektriene influencije. zanimljivi su nam-samo relativni odnosi. gomje ce relacije i predodzbe biti potpuno zadovoljene ako pozitivne naboje smatramo izvorima. ponovno stvara po jednu silnicu.. 2. tako da ce se na tijelu influencirati ukupno onoliko negativnih naboja koliko silniea dode nanjega.~~. bJ buduci da je Zemlja elektricno neutralna. Za silnice koje ne "pogode" ni jedno tijelo nego se gube u daljini. K~o ~ . jer je iznos od u B. mogu.3.inaJom m~~sf!1' Nadeli se u ovakvu polju neki prvotno neutralan rnetalni predmet. 2. a izmedu A i Bono ce ostati nepron>:ijenjeno. Ako se Maxwellove dvoploce postave jedanput u tocku A. 2. Ako u blizinu nabijene metalne elektrode A dovedemo prvotno oeutralnu metalnu plocu B. gdje slabiie..._gu__§J:9_¢'.. samo suprotna smjera. istog iznosa kao sto je ono uz otvorenu sklopku. pa je njegovo djelovanje oslabljeno.2. Kugla A polumjera R1.9g_!l!!Jap'-qiIDQy.~-- koristiti i prilikom opisivanja polja E.4. dok B nije na silnici izato je na tom J . . Ako umjesto A uzmemo kuglu B polumjera R2 (RlI>R1) s istirn nabojem Q.. nabijena nabojem Q. pozitivni naboji s desne strane B otici u zem1ju (odnosno negativrii naboji . dobit eemo elektricno polje i influeocirane naboje prikazane slikom 2. a povrsina dvoploca je ista. D. jer 1:oCka mjestu D=O. A leZi na silnicl.4. sa zem1je neutralizirat ce pozitivne naboje na B). ffG s 'b) . s tim da u prostoru bez naboja one teku bez prekida. tvore polje u okolnom prostoru.. jer se tada naboj Q rasporeduje po vecoi povrSini. koja opet negdje zavrsava influenciranjem negativnog naboja.. A nego b) veci u slucaju kugle B. Pozitivni naboji odlaze pri tome na drugi kraj tijela. konacno da se ovako uvedene silnice. pa je njihov utjeca] jaee lzrazen. zbog toga ce polje desno od B nestati. a prispjeli pozitivni stvorit ce polje usmjereno od B prema A. one moraju dati jedino kvalitativan uvid u pfilike u polju (gdje ie ono jace. stvara.. ako nisu na neki nacin odstranieni..J bid jednaki ako se dvoploce postave tako da ih u oba slueaja "pogodi" isti boj silnica. svaka silnica koja ga "pogodi" influencijom ce stvoriti i vezati po jedan negativan naboj. Ovime ujedno zakljueujemo da silniee uvijek izviru iz naboja ill poniru na njima. iznos vektora D na udaljenosti R3 (R3>R2) odsredista bit ce: . pa ie zato pitanje mjerila sporedno. ..Sa)..5. sl.B povuci ce s elektrieno neutralne Zernl]e : istu kolieinu megativnih i pozitivnih naboja •. . influencirani 2. kakav mu ie smier). jer je tocka na udaljenosti Rs blita naboiima na kugli.dS=~. naime.2d). _- ~). Kako. a drugi put u tocku naboji na njima: . Zatvorimo li nakon toga sklopku S kojom seploCa B vodljivo spaja sa zemljom. iznosu obuhvacenih negativnih e) moraju opcenito biti razliciti bez obzira na poloiaj dvoploea.g~ J~l!£_e~cijalan ~~.

i to u poloZaju okomitom na x-yo Ako rotirajuci oko ishodista one zauzmu 12 razlicitih polozaja. Medusobno naboja Ql na Q2 i Q2 na Ql zanemarujemo.».2. Zadatak cemo rijeSiti tako da prvo odredimo iznose i smjerove vektora elektnicnih polja Gustoca silnica (mjera iznosa vektora i5) bit ce zbog simetrije konstantna u svim tockama kugle polumjera R3 i jednaka ukupnom broju silnica podiielienom s povrsinom te kugle. odredite. iz rezultata i kao sto je ucrtano na 81.[ ! '" 5 ~fa ~'\Q2_ X2 ~ a) SI. o. odredite iznose i smjerove sila na njih. . irnaju "'" 2. imaju nepromiienien iznos i smier i u slucaiu premjestania naboja. oznacenih od 1 do 12 na sl.8.7a).10-6 = -I ° . 2. polumjera jer u oba slucaia kroz zamislienu koncentricnu kugJu Ra prolazi jednak broj silnica. .. iznos i smjer vektora D.5. 10-6 As.._=20'103"il~ Ql 2. polia od 20 i 10 kV 1m djeluju u sm.7b).1 i X.1 Xl N FI1l=EB• Ql=-lO' Site lt2 i F Bl' kao sto se vidi smjerove supreme od .~ ~ (l3) Dl=D2 <Pl=«l>2. 2.7. odnosno suprotno od:X. V m :.[ .05 N u smieru X2 (prema slici 2. uz Rl<R2.103 X. Dl>D2 . 2. ako. dvoploce su ucrtane u polozaju 1). Na udaljenostima Rl i R2 od osi. Pri tome je na Ql opazena sila FAl = _ ~ =0. Kolika je relativna dielektricka konstanta izolatora. d) <Pl>«l>2. uzrokovan istim nabojem Q. 0.o Uz izracunata polia EA i EB koja. Nabijeni valiak stvara aksijalno simetricno polje. b aJ SI.10-6 m .02x2 N. 184 - 2.2. a. Dl=D2 Dl>D2• 5.04'..6.:.eru~. SI..6.6. J.! . 10-6 As. IO-6:X. . b) a Q2 u tocku A). i D2 i tokovi <PI i <P2 kroz zamisljene koaksijalne plohe Sl i S2 polumjera Rl i R2 bit ce: EA i EB u tockama A i B: EA=FAl = O.7. .05 X. U toCke A i B nekog vee formiranog elektricnog polja uneseni su naboji Ql =2 . 1O-6)~=-0.04 N u smieru Xl' dok ie na Q2 izmierena sila FBa=O.. na osnovi tih podataka. ':"1. 1""'" c) <Pl>«l>2.8a. buduci da po polaznoj pretpostavci ne ovise Q nabojima Ql i Qa. iznosi vektora D. prikazano u presjeku slikom 2.7bj: FA2=EA' Q2=20· IQ3·(-5· 108.=-0. maknuvsi dvoploce i \ r 185 . 2.2. -5. pa se pri tome na njirna influenciraju naboji llQa i llQ" dani tabelom.. odnosno Q2 = . lako nalazimo sile FA2 i F B1 na naboie Q2 i Ql U to~kama A i B (sl. Ako naboji Ql i Qz zamijene mjesta uprostoru (Ql dode u tocku B. Rjelenje djelovanje [ (t~ nepromijenjen. I ! / z.'~"'JJ. Prema tome. Maxwellove dvoploce sastavljene od plocica a i b povrsine llS=4 cm2 nalaze se u ishodistuzamisliene x-y ravnine.5 .__i . 2.

mZ Uocimo da polozai 10 dobivamo rotacijom plocica iz polozaia 4 za 180·.=::. naravno. naci i ka 0 D 1 cos Ct. koje su shematski prikazane na . - 1 1 l--- - . . as.glcdll taj raeun. t . 10-6 -i +2.318..--:::.71-15.9. negativan na lijevoj.2. Prema tome..85 D 2. iznos i smjer vektora nalazirno tako da odredimo poloza] s rnaksirnalni ill fl uenciramm na bojem te da i . .10-9 4·10--4 4. U svakoj ml njih influencirat ce se pozitivan naboj na desnoj ploei.~~.9a). influen10-10 As. i to od negativno nabijene prema onoj s pozitivnim nabojem. . .:=:::::.71 15.5.9.71-15. -. zakljucimo da na njega djcluje sila iznosa odnosno: Er=--=4.075 N? stavivsi u ishodiste naboj Q=60 nAs.-~:" .85 -15.71 15."" ..5· 10-6 -As j -./ Y Y ii ~ ':":~>. odredite iznos i polaritet influeneiranog naboja na svakoi od ploea povrsine as=5 em!"!.f. 1 sill na naboj Q dobivamo iznos vektora E u ishodistu: E=F =___E_.r Q. O vaj.10-5 As -. U x-y ravninu nekog vee formiranog elektrostatskogpolja unesene su U tocku M MaxweIlove dvoploce i postavljene okomito na x-os (s1.85101-8. 6 J-a b b x oj bJ a i bJ 81. m2 gdje su sa -i j ". influencira naboj pozitivnog polariteta.. II) Mogucnost D i as. Q 186 EO' lOr 3. a. a.52 Uocimo da smo za aQ dobill pozitivan naboj i da se na ploci iz koje "izlazl" vektor AS • .3 17.8.sl.3117. 2.10-6=+19' • L...31 8.... 2...3\-8.10-4 i m2. Q·D .F=O..8 . ..~ .. ~-. J l1'li ..' Rjesenje Po definiciji. .85 15. vektor l'rilikom postavljanja dvoploCa u toeku M i odabiranja smjera vektora as imamo rnspolaganiu 4 mogucnosti. 187 1 t ·1 .: Je .8· 10-6.851 0 I 8. u ovom slueaju ploei b.10-4+0.851 15. b a) mit na dvoploce.1 -. Ako ne zelimo posebno registrirati kada se na kojoj plocici influencira pojedina vrsta naboja. .8b) te je. iznos mog I' smo..[nAs] Qb [nAs] 1 I 2 1 3 1 4 1 5 1 6 171 8 1 9 I 10 1 11 I 12 o \-8.85 01 8. Iz podataka 0 Huduci da vektor as u ovom slucaju mozemo pisati kao: as=5 cirani naboj aQ bit ce: .5.8 g di Je cos Ct=-/-. u oba slucaja. 2..82+2.3. Ako u toj toeki vektor D ima vrijednost: D=3. a 1111 njcgov iznos bit ce jednak skalarnom produktu il. maksimum influenciranog naboja dobivamo u polozajima 4 i IO (prikazanim na s1. aQ=D.... y as '\_ Y..851-15.31-8.9b). - . KS=3. polozaji 4 i 10 potpuno su ekvivalentni.7.. - D usmjeren u pravcu 7. na osnovi podataka iz tablice. Pogledajmo sada kako . rum a iznosu D (aQ)rnax pn idi lim0 smjer 0k 0IJe oznaceni iedinieni vektori u x i y smieru. EO ·F .425. b /0 Rje!lenje 81. Iznos D je: D= 17.2.31-17.3 -17...2.

ovaj Ukupan rad dobit cemo zbrajanjern svih dA na cijelom putu s. a. 10-10 As.d... lOa) prikazane su silnice nekog elektrostatskog polia.. iz koje u ovom na niz vrlo malih djelica ~.5. Rezimiramo li rezultate do kojih smo dosli analizirajuci sva cetiri moguca slucaja. 10-4 i i: .4· 1()5VIm i Xl =0. A=f x=o Q·Eo·dx+ J Q.kao sto je aproksimativno prikazano na 81.: + 19 . Na s1. gornji naboi. potpuno odreduje i iznos i predznak influenciranog naboja. nacinu naseg racunania ni 0 proizvoljno uvedenim oznakama. odnosno F i cos C( (ako sve zakliucuierno da se opet na ploci iz koje "izlazi" put negativnog polariteta. zakliucuiemo jednoznacno ~S influencira da su u gornjirn integralima vektori . . jakost rnijenja duz x-osi. d'S.= :1:=0 . .f! I 189 . Primijenimo Ii ova opca nacela niehanike na nas konkretan zadatak... COS a. iz koje "izlazi" vektor C) MogUCDost 3 Zbog KS=5· 10-4T bit ce: 6. odnosno opcenitije :5 . =Q E(x)=Q ( -..-x-Eo • Smjer sile poklapa se u svim tockama sa srnjerom vektora Rad A bit ce. . dok se od Xl do 2xl mijenja po zakonu F (x)= 2Eo ) . . 10-47. :1:=0 do X=2Xl'UZ Eo= 1. Za svaki ~ rnoci ce se pod tim uvjetima naci diferencijal rada dA na isti nacin kao i za konstantnu silu na ravnom putu.. njezin rad [e: 1&8 r I X=%l X=9:. b . . odredite rad koji ce polie izvrsiti pomicuci naboj Q= +2. sila ne stigne "izlazi" 60S. kada promjenljiva sila djeluje duj neke krivulje s. :/ oj . . jer se ne rnoze definirati jedan par vektora F i s za citav put s. 10-6. zakljucit cemo da na putu s uzetorn duz x-osi od x=O do x=2x1 sila ima konstantan iznos Q . D· 60S odreduje polaritet influenciranog naboja ria ploci dielice d-. ~F(x). 2..10-4)=-19 . . bJ x 2x. za koje se tada rnoze smatrati s dovoljnom tocnoscu till su ravni i da se duz svakog od njih. i d-.=F. dakle iz dA=F ds=F· -+ -+ d) Mogucnost ds cos or. 10-6• (-5·10-4)=-19·10-1<1 sto se moglo odrediti i kao: ~'-' . gornja relacija ne moze se upotrijebiti.) sto razbijeno na dionice daje: Rjesenje ..=O. da skalarni produkt D . A=F· s.- b) MOgUCDost Sada je KS=-5 2 .8 .. velicine koje se mijenjaju duz puta s. 2. 10-10 As. 2.. skalarnog produkta iii iz koje "izlazi" Kao sto se moglo i ocekivati.8 .. uzmemo jednako dugima). 6oQ=D .dx. 4 promijeniti.--------------- ~ ~Q=D .10.. -------. U opcenitijem slucaju..Q=3. o SI.5 . buduci da su toliko maleni. kada je sila promjenljiva ill kada ona djeluje na krivocrtnom putu ili sasvim opcenito.. Eo na dionici od x=o do X=XI. :I:=~ . uzimaiuci u obzir 60S = - 5 . ako je rI.10-9 As po x-osi od miesta x=O Ks.10. Predznak rezultata Ks.. Ako se niegova .s« . 10-4= sto znaci da se pozitivan naboj gornjeg slucaju A'7F S cos odnosno.8 '10-6(-5 ~Fds if cos ex. 2. a ne 0 . Negativan naboj od 19· 10- 10 As influencira se na ploci a. ~S=3. A= ~F(x). E:. KS=D· 60S. pa je: As . Kada na ravnom putu s djeluje konstantna sila pod uvijek istim kutom ocU odnosu na put. .10b).(2~oX-Eo)dX. U tom se slucaju put s rastavlja C1. prerna tome: x=2X1 %=2$1 ~=~ u pravcu x-osi.r . .. sto daje: A= ~ F ds= Uocimo 6oQ=3. iznosa influencira na ploci a. . t(xl 312..8 em.I----. iznos i polaritet influenciranog naboja ovise 0 fizikalnim prilikama promatranog sustava polie-dvoploce. COS B=-D· 60S.

one ce tada izvrsiti rad od 18 ..11. Konacno. a smjer . Ti izrazi vrijede i za polje nabijene kugle polumjera R.ro> . 41te:r Q-. rad A23• Ako je A12=A23. ELEKTRICNA POLJA U NEKIM SPECIJALNIM SLUCAJEVlMA Prikladnim izborom plohe integracije S (koncentriena kugla za. izraZena u As/m.r - x -.4· ~.. 2. inace usmjerenog u pravcu x. polje vr~i rad Au.. r2=5cm. uzmemo Ii mjesto plocapokusni naboj Qo=+2' 10-10 As. . =k .\ radijvektor okomit na os vodica linijska gustoes.. -'. YI =2. 2mr r -. Q. r-.13. ako je rl=2cm. ustanovljeno je da se na svim mjestima influencira na ploci a povrsine AS=5 emil naboj istog iznosa i predznaka: LlQa=4· 10-8 As.11. . a Xl Ti izrazi vriiede i za polje dugog vaIjka polumjera R. Translacijom Maxwellovih dvoploca iz tocke A (Xl = I em. x X2 b) Polje orlo dugog ravnog vodica 81. r / . ~=4So.jedinicni vektor okomit na nabijenu ravninu. E=4. Zarotiraju Ii se ploee na bilo kojem dijelu spojnice AB u smjeru kazaljke na satu za 30°.~d k<?jimkut?m oc.. A=Q· Eo' xI+2. specijalnim slucajevima: a) Polje toikastog naboja . 1==75 em.radijvektor od mjesta rockastog naboja do tocke u koioi promatrarno polje. pomicuci daIje naboj iz X2 u Xs (xs>xz). pa pustimo da ga polje pomakne iz A u B.Y2=1 I em) ravnine X-Y.. s tim da su na miestu X2 ploce postavljene okomito na smjer polja? .3 EO' 1()-SVAs. ravnomjerno rasporedenog naboja dui vodica. odredite koliko se naboja razdvoji influencijom na koaksijalno postavljenim me)Ak' oJeukonkretnomslueajuonodanozakonomE(r)=A·-osi. D=---./' "'r\b o X.. koaksijaIni valjak za ravni vodic i nabijeni vaIjak. /' . koja stvara elektrieno polje s obiju svojih strana. . ono ima isti iznos. Pomicuci naboi iz tocke Xl u tocku XII (X2>XJ..D=---. -\-.2. . u podrueiu r2_R.14.--. vaIjak s bazama paralelnim nabijenoj ravnini za nabijenu ravninu) i primjenom Gaussova teorema uz metodologiju opisanu u zadatku 2. odredite Xa' 2... 1. naboja na ravnini r. 21tr. 2e: 191 - i X2 su dani. gdje je: . U polje iz prethodnog zadatka uveden je pokusni naboj Qo i prepusten njegovu djelovanju.-..Odredite konstantu e:r dielektrika i izraz koji opisuje polje u pravokutnom koordinatnom sustavu x-yo y refer@ntno 0$ 2.--.81.::'R. 10-8 VAs . gdje je k neka konstanta. Eo' xl=S.35 em) u tocku B (x2=6 em.ta A ima iznos A = 12..14. a zatim. a je jediniCni vektor radijalnog smjera. ito tako da i dalje budu okomite na ravninu X-Y.... Q.. . Y.. 2 (1 E=.treba I?o~taviti ~axwell~:)Ve dvoploce na mjestu Xl da bi se na numa influencirala rsta koIiCina naboia kao 1 na mjestu X2 (XII>X1).2. Zadano je elektrostatsko X polje koje se mijenja u smjeru X po zakonu E (X) = gje je: r.1. 41tr2 r E=----. 2. 12 . tockasti nab oj i nabijenu kuglu.'xo. Ti izrazi vrijede za sluca] ravnomjemo rasporedenog naboja po zamiSljenoj ravnini. Eo' xl=3 . ito tako da one budu staIno okomite na spojnicu AB. U nekom prostoru izgradeno je aksijalno jsimetricno elektrostatsko polje (u svim toekama S istom udaljenoscu rod referentne osi..-~a +' -."'" Nakon integriranja nalazimo: talnim diielovima valjaka SI i S2. na njima ce se influencirati maksimalaI?.' .12.-..-- ------11 B .14. 81. ~o .naboj.2. E=---. . .Q. P. r gdje k. gdie ie: (1 - plosna gustoes.onstan.2.1. f. 190 . mozemo naci elektricna polja u nekim.. u podruciu c) Po/je ravnomjerno nabijene beskonalne ravnine 0' D=-'xo.4 kV. mu je o komi na omn 1. a E(x) iznos vektora tog pol]a. za praksu posebno zanimIjivim.

. morat cemo prvo .15.. Ako zbog djelovanja sile stvorenog elektricnog polja dode do pomicania naboia Qu= 5. Predznak od a na toi ravnini odredit ce tada da li polje ima smjer od iii suprotan.. sasvim . [ Gornji izrazi vrijede i za polje u neposrednoj blizini metalne e1ektrodc proizvolinog oblika. koji se u torn slucaju mijenja po elektrodi.(ro) 2Aro Sluzeci se tim odnosima nalazimo: ro=3R=9 em. Ii r !~. .. Kugla i presjek valjka imaju isti polumjer R=3 ern..16.. Ek(R)=_JL= Ev(R) 2AR 3.. Pokusni naboj Qo nalazi se jedanput u polju nabijenekugle..15.2 . . sluzeci se poznatom metodologijom mehanike.(R) bila beskonacna. odredite rad koji ce se pri tome izvrsiti. stoje u omieruJ : 1. (Ako. polje bi sa svake njezine strane bilo (Z2-Z1)' o 81. e (j-+ gdje. Ako sile na naboj Qo tik uz povrsinu kugle. naci rad kao: 13 osnove elektrotehnike zbirka primjera Buduci da polje. do izraza za to polje mozerno doci i tako da ukupan naboj zamislimo rastavlien na rnnogo malih tockastih naboja. tako da bi rad bio jednostavno 2e jednak Qo!!.16.. . promatramo nabijenu metalnu elektrodu i polje 8to ga ona proizvodi u nekoj tocki prostora.16a)... superpozicijom.) <. 2. jedinicni vektor Xo postavljamo okomito na jednu od ravnina i usmjerujemo ga prema prostoru izmedu niih..odrediti izraz za polje. na primjer. za koje jos ne znamo po kojern se zakonu rnijenja duz e-osi. mozemo naci i neka slozeniia polja.. nabijenih paraielnili ravnilla . odnosno valjka. E(r) a) S1. slika 2. Q Ev(r) =-A-= 2Ar 21ter Q 41ter2 jedinicni vektor okomit na nabijenu plocu i okrenut prema dielektriku. Naboj plosne gustoce (j=+4. 192 193 . b b) Rjesenje Kad bi nabiiena ravnina E. da zatim od svakog takvog tockastog naboja naderno njegov doprinos ukupnom polju te da zatim sve te doprinose vektorski zbrojimo... e) Polje izmedu dviju ravnomjerno i suprotno .0 - plosna gustoca naboja na jedno] strani ploce s. z . ovisno I) tome koiu ravninu promatramo). odnosno osi valjka.. a drugi put u polju nabijenog valjka.. .15. .. s tim da tada za a. a na rnjestu r=r(): Ek(ro) _ Q -I --------_ E. Odnos tih dvaju polja na mjestu r bit ce: t gdje je: (J - [ . 10-9 As po pravcu koji prolazi kroz srediste kruga i okomit je na njegovu ravninu (a-os). a zatiin. 2. d) Polje razmomjerno nabijene beskonacne metalne ploce Il n Rjesenje Dijagram raspodjele elektricnog polja kugle Ek (r) i valjka E" (r) u radiialnom smieru prikazuje slika 2. treba uzeti vrijednost koju on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu tocku u dielektriku. Polazeci od ovih elementarnih izraza i sluzeci se.2' 10-6 As/m2 ravnomjerno ie rasporeden po znmisljenom krugu polumiera ro=30 em. r konstantno i jednako~.. odredite na kojoj ce udaljenosti ro od sredista kugle. uz isto znacenje e (koji moze biti pozitivan Hi negativan.. a.. (r) Na rniestu r=R imamo: . uz e=eo' C_".2._ 2e sigurno u ovom sluca]u nije konstantno. U slucaiu metalne plece sve djelovanje naboja prenosi se na podrucie dielektrika. E=-xo. i ro-od miesta Zl 10 em do z2=40 ern. sile na Qo biti [ednake. ako je potrebno.[ r L. 2....

dz=I dx 2 Integral I najlakse cemo izracunati ako opet zamijenimo varijable i granice: Provodeci najprije integraciju po 1jI. Zl ~. dp . U tom slucaju uvijek se mogu naci dva aksijalno simetricna toekasta naboja dQ. tako da ce oni dati rezultirajuce polie usmjereno u pravcu z-osi s iznosom: dQ e-p-d p·dljl z dE=dE. zbog simetrije. a .. nalazimo: Z2+rg=X. dp=-du 2 za za 194 p=o. kojih ce se komponente polja u smjeru okomitom na z medusobno ponistiti. uz z ~ roo prelazi u-. racunaiuci kut IjI odneke proizvoljno postavljene referentne osi koja prolazi sredistem kruga. dljl. i Citava se stvar ponavlja. mozemo pisati: gdje je: 1= Zt f . A= ~F' Zl dZ= ~Q E· rlz. promatrati kruZne vijence unutarnjeg polumjera p i sirine dp i na na njima uzeti tockaste naboje dQ=a' dS= =a . svoja polja dE=~. ovaj se postupak izraZava u'procesu integracije mijenjanjem varijable p od 0 do roo Uzimajuci u obzir i Cinjenicu da je .t. J z2+r~ Z ).~::r5' z . zamisljajuci ukupan naboj ravnine razbijen na mnostvo infinitezimalnih toekastih naboja dQ=a· dS.J r=Jp2+z2 . U slucaiu nabijenog kruga najzgodniie [e. za za x=zr+r5 x=z~+rg Da bismo proveli integraciju po p. a zatim se prelazi na slijedeci koncentrieni vijenac. p . dakako.J ovaj izraz. Nakon tog zahvata E se lako izraeunava ~ Pri izracunavanju polja sluzit cemo se metodom superpoziciie.. 2e Sada.i -+ . koji proizvode ski zbrojiti.. zatim njihove doprinose vektorr nase vumiesnosti kako naiprikladniie provoditi Na osi z polie iznosi: E=Ez=~(I2e Promatrajuci _:_. sam racun. Matematicki...J - .. najzgodnije 2p dp=du je zamijeniti varijable: 195 i granice: I p.=2---·cos«=2 -. mozemo prici odredivanju trazenog rada: r Superpozicija djelovanja odvija se tada racunskl tako da se obide kruZni vijenac opisujuci kut IjI od 0 do 7t (time [e uz istodobno promatranje djelovanja para naboja dQ titav vijenac obuhvacen).. U=Z2 tako da je : 13' . kad imamo izracunat E. 47ter2 Stvar je. 4 7te r2 4 7te r2 . mozemo lako zakljuciti da on.

a= 5 m. uz 0::=60° i 1=1.sto nakon uvrsten]a zadanih vriiednosti daie: A=I.24 prikljuci izvor elektricnog napona. Suplia metalna kugla polumjera R=0. / ..5 .5001 m i r3=2 m ".20.. Dvije velike i paralelne metalne ploce u zraku nabijene su nabojem plosne gustoce 0"=5 nAs/m2. ' . koji bi onda dijagram prikazivao raspodjelu elektricnog polja? 2. U slucaiu da se na prethodno neutralne vodice koaksiialnog kabela iz zadatka 2. 2:~1....433·1O-4VAs...8) . 10-7 As/m2 istog predznaka? 2. 2.' . 0.._f"-J_+! _: +-1 __ :. Tezina niti duzine 0. ~se u prostoru sa Er= I. a .__:. kao sto je prikazano slikom...I . 10-8 As..17. B). -i-W. .2.2. Q. Za stap je pricvrscena preko tanke niti izolatora kuglica tezine G [N] nabijena nabojern Q. Na unutarnji vedic prvotno neutralnog koaksijalnog kabela doveden je naboj Q..2. 10-8 As i e:=e:o.. a njihova normala stoii pod kutom od 60° u odnosu na normalu na metalne ploce.1 m moze se zanemariti.: ': :! ' f--- / .24)... SI. a. okomitom na os kabela... . Ql = 2 .23.24. 10-8 As.. cineci time radove Al i A2• Odredite kvocijenteAl/Ql i Az/Qz i usporedite ih. .5m? /cL +Q.+ _g G da bi uslijed djelovanja gravitacijske i elektricke sile kut izrnedu stapa i niti bio 45°? 2. SI. 196 197 . Rl =1 em. R.-"-pol na plast. ito tako da se . nabijenih raznoimenim nabojima linijske gustoce I A 1= =3.27.1S=4 cm''.5 m nabijena nabojem Q= 500 nAs . ako jc zadano d=3 m. 2.25.elektricnom polju naboja Ql i Qz." .2.1 !--=.2.i. D) el--'---~_L. r "'/ --r------. Vrlo dug okomito postavlien stap nabijen je nabojem liniiske gusroce . r r.72 em.. N . b b} __ 2.. - 2. C : -___L--:-T~-----""'" R.93' 10-3 As/m.26. .29.17. Odredite iznos influenciranog naboja nil dvoplocarna.19.1 (slika 2. . Izmedu njih nalaze se Maxwellove dvoploce povrsine . '"r=2..pol spoji na unutarnji vodic. Koliko bi se naboja influencijom razdvoiilo na metalnoj I?l?h~prema slici (dijelu koaksijalno postavljenog valjka) u blizini ravnog vodica nabijenog nabojem Iinijske gustoce .23. "~#:'\ OJ r r d- A) C~ " I )\ /' y (.. \0 \ \ \ \ o \ .. 2d SI. Ako se u koordinatnom sustavu x-y nalaze naboji +Ql i +Qz....22.-I_. Odredite izncs i smier sila koje djeluju na tockasti naboj Q3 koji je smiestcn u. izmedu kojih se nalazi dielektrik. Izracunaite iakosti polja El. odredite gdje je polje koje oni stvaraju jednako nuli. o) SI.6·1Q-8As/m... Qz= -3 . Zadano: R2=2.24. 2..19. C) ill D)? -+.. Koliki je iznos elektricnog polja izmedu dviju paralelnih ravnina ako su na numa rasporedeni naboji iste plosne gustoce cr=3. izgleda kao sto je to prikazano dijagramom A). Koji bi od diiagrama iz prethodnog zadatka prikazivao raspodjelu polja u slucaju uzemljene vanjske elektrode? 2. :\ r.8 ..+" . T2=0. U sustavu dviju koaksijalnih cilindricnih elektroda velike duzine. Da li raspodjela elektricnog polja u smieru T..25._'__ ~X~2 ~ C) C--.. --- \ ---. _\.\=3-. Ez i E3 u tockama ko]c se od sredista kugle nalaze na udaljenostima T1=0. 1 .b.\=0. SI.! iRJ : r . i to razlicita predznaka. 10-7 As/m (unutarnja elektroda pozitivno nabiienaj elektricno polje ~omice svojom silom naboje Ql=+4' 10-10 As i Q2=+4· 10-9 As od unutarrue do vanjske elektrode. Qs= . ~_Xl __ ..8 ... Koliki mora biti odnos - _.

Koliki ie naho] Q? . a izvan 2.07 m i r2=0.Olm. cime je stvorena struia i (t) oblika danog slikom 2. +-.. 2. U sustavu dviju jednakih. II 2. a desni sa . SI. vrlo duga vodica. a desni -. 10-9 As duz y-osi iz mj~sta y=.39b).\. rz=0.!. do y=O. I 'I 'I T ~ -. AkO su vodici iz prethodnih zadataka nabijeni: lijevi nabojem . AkO se pod djelovanjem polja elektricnog dipola iz prethodnog zadatka cestlca mase m i naboja +Qo stane gibati u smjeru x-osi.43 .05 m i Rz=O.33. Odredite zakone po kojima se elektricno polje mijenja u tockama ko]e Ide na y-osi pravokutnog koordinatnog sustava postavlienog kao sto je pokazano na slici 2. '" t' 2. Odredite ovisnost D=f (r).. elektricni dipol. obavlja 90% rada? ~.6 . Ako se naMaxwellovim dvoplocama postavljenim u ishodiste koordinatnog sustava x-y pod kutom od 45° u odnosu na x-os influencijom razdvoji naboj ~Q. Koliki ce rad izvditi 'polje kugle pomieuc! pokusni naboj Qo= 12..28. 10-6 As. Na kojem se podruCju.. Odredite izraz za polje takva dipola u tockama A i B na x i y osi..\ . y . Ako zrak.3 .33.2.7 .£31. dok je preostali dio prostora sa er= 1 bez naboja. djelovanjem vanjskih izvora elektriene energije.2. . uz istodobno prikladno zakretanje. s posebnim osvrtorn na aluca] d~~ ...1 m. 199 .5 eo.2 . Zadana [e povrsina dvoploca S=3.1 m. 2.\= -17. SI. 2. tako da iznos ~Q bude konstantan.tog podrucia prostor je bez naboja. Odredite izraz za jakost elektrienog polja E=f(x). 10-8 As.33· 10-9 As. a e=2. Izmedu dviju zamiSljenih velikih i paralelnih ravnina razmaknutih za d rnetara ravnomjemo je rasporeden naboj prostorne gustoce p. Ako je razmak ploca 10 em.6 em". polumjera Ro zanemarivo malog u odnosu na njihov medusobni razmak d.. moze podni- .33. mjerenom od povrsine kugle. odredite njezinu brzinu na mjestu x=rz (rz>rJ.. 10-9 As od njezine povrsine do beskonacnosti u sredstvu sa e=eo? 2.39.35.\. Odredite silu na naboj Qo=+2·1O-8As na mjestima rl=O. odredite rad koji ce izvrSiti njihovo polje pomieuci naboj Qo=3.36.29. J 2. ako je e. kao §to je prikazano slikom. okruglih i prvotno neutralnih metalnih plllen doslo ie. koliki bi rad izvrsilo polie prilikom pomicania naboja Qo= +4 . odredite koliko daleko mozemo pomieati dvoploce u srnjeru y-osi.' Izmedu dviju paralelnih velikih ravnih ploca nabijenih nabojem ploSne gustoce a=5· 10-6 As/m2 (razlicitog predznaka) nalazi se pokusni naboj Qo= =4. paralelnih.\=+17. I K A . odredite rad koji ce polje izvrslti pomicuci Qo od jedne ploce do druge.7· 10-6 As/m. 10-7 As/m. gdje je sa x oznacena udaljenost od poloviee njihova razmaka. SI. polazeci iz stanja mirovanja s mjesta x=rl (r1)-d). y II' II' -. 10-6 As/m. Elektricni naboj prostome gustoce p= -10-6 As/m3 rasporeden je ravnomjemo izmedu dviju zamiSljenih koncentrienih kugli p'olumjera R1=O. '" K x • -Q +q r A SI.10-8 As najkraCim putem od lijevog vodiea do desnog.32.38.2m. 2.37. Zadano: d=40 em..08 m.. Ako su oba vodica iz prethodnog zadatka nabiiena nabojem . Dva ravna.r= I? 2 2. 19& +.. i tvore tzv.36. nabijena su: a) lijevi vedic linijskim nabojem b) oba vodica nabojem +.3O.. uz IQAI= = IQBI=Q. i to za oba slucaja. gdje je r udaljenost od sredista kugle.2..2.38.\= . te d=50 em i ~Q=2. Na kugli polumjera R=20 em nalazi se naboj Q=5 .09m i rs=0.34. Pozitivni elektrieni naboj prostorne gustoce p=10-6 As/ms rasporeden je 2.30. Dva toekasta naboja istog iznosa Q i razlicita predznaka nalaze se na udaljenosti d. te iznose D na mjestima r1 =0. do premiestanja ncgativnih naboja s lijeve ploce kroz vanjski krug na desnu.. Ro=4 mm. Dvije metalne kugle A i B nabijene su nabojima -QA i +QB. koji se nalazi izmedu ploca.x r B y . ravnomiemo unutar voJumena zamiSljene kugle polumjera R=O.

~· \..44. 2.2.. ..1.. i . prvo pojarn potencijala i odredimo Ii zakon po . .. l- .koia omogucuie znatno jednostavniji pristup problemu. uz R=20 em.arno l~. a..e. ••••.. da bismo kasnije mogli prikazati i nacin njegove upotrebe. Na kojoj udaljenosti XO' mjerenoj s jedne i druge strane osi prema slici.ms b) SI. OS I POTENCIJAL ~ f . napomenimo jos da se potenciialom mogu vr~o pregled~o prikazati i odredeni energetski odnosi u polju.44.43.... .41 • Sl.. . . Da bi se postupak odredivanja polja ucinio laksim.." 2~42.45).. iducirn primjerirna nastoiat cemo najprije podrobnije razjasniti osnovne pojmove vezane za potencijal.? sl~zenije i zahtijeva vektorsku superpoziciju parcijalnih doprinosa pojedinih tockasrih naboja rezultantnom elektricnorn polju. Osnovna idejapri uvodenju potencijala jest: u svako] tocki prostora u kojern postoji elektricno polie definirat cemo novu skalarnu velicinu . i. 2.4 ....42..elektricni potencijal .to od mjesta Z= -10 em do z= + 15 em. 2. koji lezi u ravnini x-y.}. Buduci da 1 potenciial 1 vektor elektricnog polja u svakoj tocki ovise 0 istirn naboiima rasporedenirn. po danom prostoru. .potenciial . problem cemo zaista moci rijesiti potpuno. .ed~. -r-" " .. ! .2.~ojem ~a tock~~tl naboi fornu:a u okolnom prostoru. trenutak u kojem ce polje doseci taj iznos. ~...41. uzet ishodista z-osi.E u tocki A ne prornijeni za vise od 1% od pocetne vrijednosti? Zadano: r~5em. ocito je da i izmedu njih mora postojati cvrsta veza. 2. a da se pri tom iznos polja . -. r. y S1. 10-7 As i ro=25 em}e <'="0 ~dredite ukupan rad izv~sen pri pomicanju naboja Qo=3.. 201 -+ -+ 200 .. a irna zanemarivu debljinu. I jeti maksimalno elektricno polje od 3 . Uz Q= + 1..i postaviti zahtjev da ona bude ovisna 0 nabojirna koii proizvode polje i 0 njih?vu rasp?. .. 2. nabijen je ukupnim nabojem Q.. -.._. Na temelju tako izracunatog potencijala i koristeci se vezom lZm~du njcga i elektricnog polja. Konacno. ..••• .. .. Provedite energetsku analizu slucaja u kojem se naboj +Qo mase m pomice zbog kombiniranog djelovanja mehanicke sile F i sile elektrostatskog polja Qo E od tocke c preko b do tocke a u tom polju (sl. a) .... moci cemo svaku konfiguraciju naboia razbiti na niz-tockasrih naboja. '. Kruzni prsten polumjera ro.. a da se u promatranoj tocki moze dobiti superponiranjern (sk~larrnI?-) parcIJ~ID1~ doprinosa pojedinih naboia njezinu ukupnom iznosu. Koji kruzni dio beskonacne i ravnomjerno nabiiene ravnine. I • I. (mA 2. x Kao sto smo vidjeli u prethodnom odjeljku.40._... us~ano':lffio Ii oblik te veze.. naci potencijal svakog od njih u promatranoi tocki i zatim sve teo iznose superponirati. I .45. nam. daje 99% doprinosa iznosu polja Ez na miestu z? U okolici '~ . b 2 t. Odredite mjesto na z-osi prstena u kojem ce pol]e imati maksimalan iznos. cirri se malo udaljirno od naijednostavnijih oblika rasporeda nab oja u prostoru..ep~~enciJ~1 jcdna od najtezih tematskih jedinica u nastavi osnova elektrotehnike.: z z os .3.. Usporedite dobiveni rezultat s izrazom za polje vrlo dugog ravnog vodica i ustanovite pod kojim ce uvjetima ta dva izraza postati jednaka.. rnozerno presieci ravnomierno nabijeni vrlo dugi stap i odbaciti krajeve. I . odredite. uvedena je skalarna racunska velicina . racunanie polja pos~aj: ~nog. Defini.._..39..6· 10-9 Asduz a-osi lZ prethodnog zadatka. Buduci da nam visegodisnje iskustvo u radu sa studentima pukazuje: da j..J a SI.. Odredite izraz za iakost elektricnog polja na simetrali stapa..: z Ah-jr ! : x. Rad koji vrsi sila elektricnog polja racunajte s pozitivnirn predznakorn. 1 . 2. 106 Vim. jer je upravo na osnovi energetskih ruzmatrania on i definiran.... Ravni stap konacne duzine d i zanernarive debljine ravnomjerno ie nabijen nab ojem linijske gustoce A. 'i- i0 ! .t. ). preostaje nam jos sarno da u posliednjem koraku odredimo i vcktor E. ELEKTRICNI 2.. 2.

dtds dV ds IX. ~ Qo . Tada je Wka= Wke..k1e. prema drugom - E ..ds=j F· e J r -- Qo' E· ds._ . cos IX.45.. . -·-=mv-. . tangencijalna komponenta (u smieru gibanja ds) rezultantne Newtonovu aksiomu: sile bit ce. -=m dt ds ds dV . v . __ . .. . sluca]. u kojem su sile F i QoE tako medusobno ugodenena putu s da prilikom pomicanja naboja od c do a ne dolazi do promiene kinetieke energije.. ~naka jednakost~ de facto proveli supstituciju varijabIi. dV ds FIl=m . Prerna tome: mv2 mv2 mvdv= mvdv= 2a--f=Wka-WkC=IlWk. tako se i potencijalna energija naboja dobiva na raeun rada izvrsenog prilikom pomicanja naboia od referentne toeke do tdcke u kojoj promatramo njegovu potencijalnu energiju. • ds-].. preko Po ovom izrazu promjena kinetieke energiie naboja na djelicu puta ds jednaka je radu sto ga obie sile zajedno izvrSe na toj dionici. ds= odnosno: e ~ Qo . cos f3 • ds. Edana u indirektnom jednakosti integrala. a ~m . a ~o je. Kao ~to se potencijalna energija utega dobiva transformacijom rada koji je potrebno izvriiti dovodeci uteg uz pomoc vanjske mehanicke sile iz neke referentne tocke u onu u kojoj promatramo potencijalnu energiju. ir IlWk= . ono ce na naboj djelovati silom i pomicati ga u skladu sa smjerom djelovanja polja. dobit cemo: 203 ]- . i odgovaraiuci rad. dt -e E dan u svakoj sto prosireno faktorom d s i sredeno daje·: ds . c { 81.. a po karakteru je analogna potencijalnoj energiji utega u gravitacijskom polju. RJeienJe Ako slobodan naboj +Qo dovedemo u neku toeku prostora u kojem postoji elektrostatsko polje..45... . . tellino Ii izvriiti energetsku bilancu citavog puta s izraz integrirati: 202 }_ Zadrzimo se malo na ovom mjestu da bismo neke stvari bolje istaknuli. Ta energua naziva se potencijalnom energijom naboja u elektrostatskom polju. dakako. njegove gramce nece biti odredene sa Cia. odnosno AWk=O. integraclie integrala s desne strane znaka jednakosti oznacene sa cia mozemo pisatr: ' a a IX.. a ne podintegralnih funkcija.~F . Zamijenimo 04 n granice a e integracije u Qo c do a.. ~ gdje AWkoznaeuje matranog puta. ds=QoE cos cos f3 ds. cos IX... Prilikom pomicanja vrii se. u potpunom skladu sa zakonom 0 odrianju energije. r !"" Uz granice. Promotrimo sada poseban. __ . ds. Ako je morati prilagoditi sili QoE. E . ~a.2. .' toeki prostora. zbog AWk=O. promijenimo predznak integrala. Prema sl. a to znaci da nabo] doveden u bilo koju toeku polja ima odredenu akumuliranu poeetnu energiiu na racun koje se rad obavlja. nego brzinama Ve i Va U tim tockama.. morat cemo gornji i E ds i pri tome. sile Ii i Q moraju biti tako uskladene da eventualno povecanie brzine naboja na jednom dilelu puta bude kompenzirano ekvivalentnim smanjenjem na drugom dijelu. obliku. ona ce se d·v Fs=Qo' E· cos «+F' cos {3=ma=m '-. d " dt s 1IJ7ve strane. BUd UCI d a smo ramje prove d enom racunskom manipulacijom oko. . s f "c razliku kinetickih energija naboja u krajnjim toekama pro- f ". da je veza izmedu Ii i Qo . .. pa ga prepustimo njegovu utjecaju. i to taka da. E . 2.. (~2 c )=Fs. -+ ~ocimo. pa prerna tome i QoE. a prilikom kojeg pornicanja se svladava djelovanje sile elektricnogpolja.~ Qo E COS e ds+ ~ F COS e f3 ds. bude: a a Nakon ovih uvodnih napomena prijedimo na nas zadatak.v u integralu . prema pravilima integral- nog racuna. . sila F nece moo biti bilo kakva. "'" i odnosno: mv dv=d 'f-. naravno... ds-l-F ~F . V • d V= 88. cos f3 . Da bi energiie na pocetku i na kraju puta bile jednake. a za nas osobito zanimljiv.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful