-

.,

PROF. DR. ENVER SEHOVIC
PROF. DR. MLADEN TKALIC MR. IVAN FELJA

,:
"

Osnove elektrotehnike zbirka primjera
PRVI DIO
II IZDANJE

SKOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1984

w
j

.. w

,I"'":

Q

I

SADRZAJ
I. ELEKTRICNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 1.1. Uvodni primjeri 1.2. Elemeetarni strujni krugovi 1.2.1. 'Ohmov zakon 1.2.2. Sastavlj~. struj~. ~goyi. 1.2.3. Naponski 1 strujru izvon 1.2.4. Elementami strujni krugovi sa vise izvora 1.2.5. Potencijali i potenciialni dijagraini 1.2.6. Rad, snaga i energija -~~ 1.3. Analiza linearnih mrefa istosmjerne struie c 1.3.1. Direktna primjena Kirchhoffovih zakona 1.3.7. Metoda konturnih struja 1.,J.3. Metoda naponaevorova ......•..................................... SlJ..4. Metoda superpozicije (1.3.5. Theveninov teorem . -'-..J~3:6. Nortonov teorem 1.3.7. Millmanov teorem 1.3.8. Zadaci .' 1.4. Nelinearni elementi u krugovima istosmjerne sttuje . . , . . . . . . . . . . . . . . . 9 10 24 24 27 50 59 64 77 88 88 93 100 107 111 120 126 130 155

a
i C

b

b
"j....
C

2. ELEKTROSTATIKA
2.1. Osnovne velicine elektrienog polja 2.1.1. Vektori Ei 2.1.2. Elektriena polja u nekim specijalnim slucaievima 2.1.3. Elektricni potencijal 2.1.4. Polie na granici dvaju dielektrika 2.2. Elektricni kondenzatori 2.2.1. Kapacitet kondenzatora : 2.2.2. Nabijanie, izbijanje i spojevi kondenzatora 2.3. Energija elektrostatskog polja ,

.

177 177 177 191 201 221 226 226 231 247

D

"

. . . . . . .

.

.1:;

L

t...
\

.1. MAGNETIZAM

,'

,

,

,

, " , , , . ,., . . . , . . :

.

253 254 289 289 298 302 312

1 t.
J

.1.1. Uvodni primjeri .....•.......... , .1.2. Magnctsko polie u praznom prostoru 3.2.1. Jakost magnetskog polja. Zakon protiecania ,. , 3.2.2. Jakost magnetskog polia, Biot-Saaartov zakon 3.2.3. Magnetska indukcija. Magnetski tok ,., .1.3. Elektromagnetska sila 3,3,1. Elektromagnetska sila na naboj , , .. , 3.3.2. Elektromagnetska sila oa sttuju ....•. , ....•••.....•...

" i

C

,

,

312

316

h
-r'

7

I

.......

3.4.2. Vodljive konture u vremenski prornjeniivom 3.4.3. Induktivitet i meduinduktivitet 3.5. Materija u magnetskom polju 3.5.1. Feromagnetizam 3.5.2. Magnetski krugovi 3.6. Energija rnagnetskog polja 4. RJESENJA 4.1. Elektrlcni krugovi 4.2. Elektrostatika 4.3. Magnetizam "

3.4. Elektromagnetska indukcija 3.4.1. Kretanje vodica u mirnom magnetskom poliu

magnetskom

polju

. . . . . . .

. .

331 336 341 341 351 365 375

324 324

istosmierne struje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..................................................

375 379 381

1. .Elektrieni krugovi istosmjerne

struje

....
.... ._

Polazeci od atomisticke koncepcije 0 strukturi materije, elektricki neutralnim nazivamo tijelo s jednakim brojem elektrona 1 protona u niegovim atomima. Pod pojrnom elektricki nabijenog tijela razumijevamo tijelo kod kojega je ta ravnoteza iz bilo kojeg razloga narusena; pozitivno nabijeno tijelo ima visak protona (pozitivnih naboia), odnosno manjak elektrona (negativnih naboia), dok je kod negativno nabijenog situacija obrnuta. Nabijeno tijelo dovodi prostor u kojemu se nalazi u specijalno, energetski uzbudena stanje, sto se ocituie djelovanjem sile na neki izvana dovedeni pokusni naboj Q. Kad nabijenog tijela u tom prostoru ne bi bilo, nanaboj ne bi djelovala nikakva sila. Analize pokazuju da nabijeno tijelo ne djeluje izravno na naboj Q; one prvo dovodi okolni prostor u uzbudeno stanje, a zatim taj prostor djeluje na naboj silom

...

F. Tako uzbuden prostor nazivamo elektricnim poliem ientom sile na naboj i samog naboja, dakle kao: ..... P
E=-

E i definiramo

ga kvoci-

Q

Ako se u prostoru s izgradenim elektricnim poljem nade veca kolicina slobodnih naboja, oni ce se zbog djelovanja sile stati gibati u smjeru polja (pozitivni naboji), odnosno suprotno od smjera djelovanja polja (negativni naboii), Da bi se kvantitativno obuhvatilo ovo strujanje nabijenih eestica, uvodi se velicina [akosti elektricne struje 1 kao:

1=2..,
t

dakle kao kolicina naboja koia prostruji nekom povrsinom u t sekunda, podijeljena s tih t sekunda, uz uvjet da strujanje tece vrernenski ravnomjerno. Kod vremenski nejednolikog strujanja, struja postaje funkcija vremena, definirana kao: i (t)= dq (t) .
dt

Pomicanjem naboja pod djelovanjem sile elektricnog polia obavlja se neki rad. Izracunavanie njegova iznosa moglo bi se, teorijski, obaviti klasicnim metodama mehanike, putem urnnoskom sile, puta i kosin usa kuta rnedu njima, odnosno opcenitije integralom: A=)

(....

P·ds=J

.... f
II

Q·E·ds.

.....

-+

6

.. dakle umnosku iznosa sile P.e. " -. i to kao umnozak projekcije sile u smieru elementa puta i samog elementa puta (F . ie po definiciji jednak: apstrakciji. kao 0 produktom vektora F i s. . gdje su: r=udaljenost Eo=8. tu istu relaciju mozemo izraziti sk. cos oc.. Razmisljamo: ako u istom vremenski nepromjenljivom polju.. i to po istom putu.. . brzo cerno doci do odgovora.ilumim . dobit cemo konstantnu veliCinu. a moze se.1. Elektricno polje proizvcdeno i mijenja se u zraku po zakonu: E= 1) tockastirn nabojem Qo Qt/ ima radijalan smjer . . u realno] F .. a.1. ali ce se zato iznos mijenjati. IX. onda ima Q smisla uvesti napon U kao osnovnu jedinicu u sistem miera u elektrotehnici. Naznacene sile i elementi puta ds daju bazu za izracunavanje trazenog rada.. . . 10 . koji -> -+ -+ . Sto smo time postigli? Krenemo Ii obrnutim redom. odnosno 4-1. .1a). cos «). Izrazom F· ds uveden je tzv. obradujemo zapravo.. prvo treba reci nekoliko rijeCi 0 principu kojim cemo se koristiti. dakle kao F (ds . Na dionicama 1-2 i 3-4 smjer ce biti isti (na svakoj od njih)... ova relacija nije najprikladnija za primjenu. s . izvrsenl rad podijeli s nabojem. Taj kvocijent U=A 10-12 As _ apsolutna dielektricka Vm vektor radijalnog smjera. SI. i rad ce biti dvostruk.2 -: 3 ~4 -I. Zato je uvedena nova. razmatranja prebacujemo iz vektorskih velicina polja i sila u skalarne i lako mjerljivc velicine napona i struja. koji u odredenom.. Obavivsi to i orvorivsi mogucnost mjerenja bilo kojeg napona. ro' Nabiiena kugla ponasa se kao da ioi je sav naboj koncentriran u sredistu. ~ ~ ~ z.1. duzem iIi kracem vremenskom intervalu prelaze promatrani put s. b Q a Zadano: Qo=4' T2=1 nazivamo elektricnim naponom izmedu krajnjih tocaka puta s. . Uz dva puta veci naboj. 1. Vektor te sile imat ce razlicite vrijednosti duz putanje 1-2-3-4-1. Pogledajmo sada sliku l. nabijenu kuglu. b 10-9 As m Q=5· 10-7 As T1=2m . . jer je na njima udaljenost od Qo konstantna. dakle kao: A=F· s. dolazi do pomicanja naboja raznih iznosa. time ce se izbieci slozena razmatranja vektorskih polja i njihovih manifestacija. cos elementa puta ds i kosinusa kuta medu njima... s=F .. Medutim. rad je [ednak umnosku sile. Ako se. .. ds. Analiza strujnih krugova prijeci ce zato u analizu naponskih i strujnih prilika u njima. UVODNI PRIMJERI 1...J a. odreden je zapravo rad na elementarnoj dionici puta. 4·7t·€o·r2 geornetrijskoj .=jedinicni Koliki. i to preko jednog etalona.?-. U slucaju kada gibanje tece po pravcu i kada je sila duz citavog puta s konstantna i po iznosu i po smjeru. skalarni produkt vektora site F i vektora eleruenta puta koii je po definiciji jednak F·. dakle.. I<akll su ovdjc i sila i put orijentirane velicine. obavljeni radovi imat ce razlicire vrijednosti. l.. rnoze izmjeriti nekim instrumentom. kao sto vidimo...854' od tog naboja konstanta Skalarnim produktom F· d.J Rjesenje PoznavajuCi izraz za polje tockastog naboja. velicinu "umjetno« dobivenu dijeljenjem fizikalnih kategorija rada i naboja i neovisnu 0 iznosu pomicanog naboja...radizvrienprilikom'pomicanja naboia Q po konturi 1-2-3-4-1. koja se nalazi u polju naboja Qo i cije su dionice 1-2 i 3-4 dijelovi pravaca sa siecistem u Qo' a 2-3. puta i kosinusa kuta medu njima. koja omogucuje brze i jednostavnije odredivanje rada. 1. ili kao umnozak ukupne sile i projekcije elementa puta u smjeru te sile.. rad postaje: A=U' Q=U· I· t~ a snaga: p=A=U' I I Ovim zahvatom.. na primjer. dijelovi koncentricnih kruznica sa sredistem u Qo? (s1.lb) na kojoj je nacrtan naboj Q u raznim tockama konture 1.: 2 . . t. . mozemo naci i silu na naboj Q. Na dionicama 2-3 i 4-1 niegov ce iznos biti konstantan. ds . pornocna velicina. Buduci da se u praksi redovno susrecemo s mnogo nab oja. Ako se kvocijent!!. 1 "-"" 3 . cos oc) ..cos oc . pa zbog toga kad god govorimo 0 tockastom naboju dorneni. .

. Dok je rad AM izvrsilo elektricno polje svojom silom na naboj Q. oznacuie integralorn: A = J F· ds= J F . Medutim.. 3-1 J F . Izrazimo Ii podrucie integracije 3 -4 zamijenimo u ovom speciialnorn slucaiu AS4 udaljenoscu r1 i r2. Uvodeci tako pojam pozitivnog i negativnog rada.. rastavljamo ga na niz vrlo malih ravnih odsjecaka ds. jer ni jedna ni druga velicina nisu iednoznacno odredene. a da pri tome ne dode do niegova S1-2=SS-4: . Mjesto da racunarno s citavirn putom s. htjeIi upotrijebiti ovaj izraz postavilo bi sc odmah pitanje koju silu F i koji put -.. rad postat ce: =F . Ocito je.-. Na ovom dijelu situacija je nesto drukCija. U ovoj posljednjoj odsjecka relaciji treba imati na umu da se duz puta s od odjecka do '.. cos s ("'-+ (" ex. Ova sila mora biti barem jednaka sili polia u svakoj toeki puta 1-2 i suprotna po smieru. Prema tome. Kako je polje tockastog nabojaradijalno.. 5to smo time dobili? Dvoje: prvo.. gdje su se sila i put podudarali. iii i po iznosu .. u ovom slucaju. naime. htjeli smo ilustrirati osnovnu ideju postupka kojim cerno se dalje sluziti.--- . bilo po smjeru. . ga prikazati kao vektor Koristeci se ovim svojstvima zakliucuiemo da duz svakog od njih imamo zapravo iste prilike kao i u slucaju konstatne sile na citavom ravnom putu 7. morali smo izvrsiti rad crpeci za to potrebnu energiju iz nekog vaniskog izvora. pa ce na svakom odsiecku kur (I. oznaku elementa puta ds sa dr. zbog specificne konfiguraciic. elektricno polje ovdje nije kadro izvrsiti trazeno pomicanje naboja kao 8tO je to bio slucaj na dijelu 3-4. odnosno i F i cos rt. relacija A vise ne vodi do . Pretpostavliajuci da citateli niie podrobnije upoznat s metodama vise analize. Prema tome.. sto ce ga izvrsiti sila F.. Sila elektricnog polia usrnjerena je od 2 prema J. pa ce dijelovi rada dA biti jcdnaki nuli. je rijec 0 sumi infinitezimalnih velicina.. E ds ...4·7t'·J... pa cerno ga oznaciti sa dA: dA=F' ds. da bismo pornakli naboj Q iz 1 u 2.. dakle. I drugo. = 3-1 J Q . obicaj je da se jednom radu pridijeli pozitivan. kad . Izlaz iz te situacije pruza slijedeci postupak.. pitanje je od sporednog znacenia. cos mozemo sada pisati: 0'. ds . zbog vrlo sitnih odsjecaka mozemo '"" smatrati da se. rid. ds > cos rt. iste iznose.. Prcma tome.o (I I) r2 r1' s: Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo : A34=90' 10-7 VAs. Taj rad bit ce samo dio ukupnog rada A. -+ ubrzavanja. mozerno . a pogotovo ako jos ni put nije ravan. . :> • Pogledajmo sada sto je s radom na dionici 1. i kod infinitezimalnih odnosa izlomIjena i stvarna krivulja s ce sc preklopiti.una vrije d nost . bitno je sarno da se jedanput usvojene konvencije dosljedno drzimo . 1 pa ie on d a: x2 a b QQo A34---. sto rnatematika svakako omogucuje. uvrstiti u njega. mozerno napisati i izraz za rad izvrsen na putu d7.. Medutim. dok se kretanje treba obaviti u pravcu od 1 prema 2. i po smjeru. a drugome negativan predznak. I ntegra I· tipa J a b dx ..1 --. dok je na putu 3 -4 polje tu energiiu "vratilo" vrseci rad A34• Da bi se ova razlika istakla. A12=-A34• 13 l2 . Napominjemo da se to odnosi na svaki odsjecak . rad A12 izvrsen je utroskom neke vanjske energije.-- tako da je onda: Kada sila duz puta nije konstantna. Kad bisrno. biti iednak nuli. Ukupni rad dobit cerno zbrajanjem ovih dijelova duz citavog puta s. Zbrajanjem samih nula dobiva se opet nula. . bilo po iznosu. Kojemu ce se koji predznak pridijeliti..2. vcktori usmjereni II istorn pravcu.. dakle da ie Dna ostala konstantna i po iznosu i po smjeru. . . posebno. Rad A12. (iznos vektora ~ uvijek je isti). a ne na sve njih zajedno.. . tako da je: Na dionici :1-4 bit cc. da mi izvana nekom silom F' moramo savladati djelovanje elektricnog polja i pomaknuti naboj Q iz 1 u 2. ako je svaki odsiecak ravan.. Na dionicarna 2-3 i 4-1 sila ce biti okomita na svaki odsiecak puta ds. postoji medu njima ipak jedna bitna razlika. postizemo situaciju u kojoj je moguce naboj transportirati iz I u 2. . Time svjesno unosimo odredenu pogresku. Ako je rezultantna sila na svakom mjestu jednaka nuli. sto su odsiecci manji. rjesenja. bit ce zbog F= -F' i Zaustavimo se na tren pri ovom rezultatu. Vratimo se nasem problemu. . rad na tom dijelu dohit cemo kao: A34 = . put (neka krivulja) bit ce bolje aproksimiran. duz svakog od njih. Preostaje jos sarno da se izracuna vrijednost ovog integrala uz zadane konkretne uvjete. Radovi izvrseni na putovima 1-2 i 3-4 imaju. a to se.. sila nije stigla promijeniti. mijenjaju i F i d7. Drukcije receno...

referwtma to&> re_tna at'· .. djelujuci silom P' = -QE. potencijalna energija se smanjuje. na ovom mjestu necemo ulaziti.. jer zelimo sarno ilustrirati osnovne pojmove. 1-. (Prepustimo Ii. 1. toplinskih i drugih pojava. (U strujnim krugovima ono nastaje u izvorima elektricne energije kao posljedica odredenih elektromagnetskih.9 " I s I I Wp (a)=A=Q' [- Velicinu q> (a) ref.J ]=Q. tocka C. medutim.3.... rad Aab na tom putu moci cemo izracunati. sila koja vrsi pomak mora imati takoder elektricki karakter. nego sarno to da narn se onoliko rada "vraca" koliko prije toga energije utrosimo na savladavanje siIe elektricnog polja. Ta narn okolnost dopusta da za referentnu tocku izaberemo bilo koju tocku. cp....) Potencijalna energija u tocki a bit ce dakle: Ovu nulu treba. ona ne znaei da nije izvrsen nikakav rad.. uvedimo prvo pojarn potencijala. 1.J • b Ql~-Qe j !. cp=-. ..-izwsit:¢~orad:' Q. napomenimo joil da ce nas u praksi redovito zanimati razlike potencijalnih energija. kao razliku krajnje i pocetne potencijalne energije. JCI' iz razlika odredujemo radove. Zavrsavaiuci ovaj kratak prikaz osnovnih pojmova vezanih za potencijal (u poglavlju 2. Ako je konacna potencijalna energija pozitivnog naboja Q veca od pocetne (Wpb> Wpa). . Kazimo jos nekoliko rijeci 0 sili F. a. on ce biti podrobnije razraden).Prema tome.1 jednak nuIi dade se prosiriti i na konturu proizvoljnog oblika u vremenski nepromjenljivom elektricnom polju.2a. u buducim cemo izlaganjima upotrebljavati indeksiranje umjesto oznake za funkcionalnu ovisnost (umjesto cp (a) pisat cemo tpa).2. 14 . koristeci se relaciiom kojom je on uveden. dakle: Aab= WpbWpa=Q' (cpb-cpa)=Q' Uw. b a b) a A = J F. PiSuCi opcenito... totka fE' z . Promotrimo li sada tocke a i b s potencijalima cpa i CPb. U danom elektrienom polju i uz definiranu referentnu tocku iznos odredenog integrala I I I . iz prethodnog zadatka. cpb.ds ovisi ref. interpretirati i kao kvocijent rada i naboja: Uba Aab Wpb-Wpa Q Q i f«1ca aJ SI. ! I = W p (a) = _ Q )H'~ " " 'j j I ref. gdje smo sa Us« oznacili napon izmedu tocaka b i a i definirali ga kao razliku njihovih potencijala (po definiciji je: Uba=CPb-CPa.. Uz Uba<O. dakle. imat cemo: Wp=Q.:' .. Uzmemo Ii naboj Q pa ga.. Rjeienje Da bismo mogli odgovoriti na ovo pitanje. medutim. Izborom neke druge tocke svi ce se potencijali promi15 ..2.pa..... Ako naboj Q povucemo duz konture 1-2-3-4-1 odredite kakve naponske prilike vladaju u njoj. dovedemo iz neke referentne tocke u kojo] je bio u stanju mirovanja u promatranu toeku a. t'~ . . znati procitati... r ..ds=~Q'J E· ds ref. I QE .. akljuCit cemo da ce naboj z Q. u nacelu. u ovom trenutku za nas nije bitno. smjer kojega je suprotan od E. totlca a 0 polosaiu tocke a. bit ce: koji se. naboj djelovanju polja. ukupni rad u konturi 1... Na koji je nacin to strano polje stvoreno. ono ce ga vratiti istim putem natrag..1.2-3-4-1 A=A12+A23+A34+A41=O..pomak ce se oeito izvesti na raeun neke vanjske energiie. i to tako da mu ne promijenimo kineticku energiju. Napon Us« mozemo. pretvara u potencijalnu energiju. ako naboj zadrfimo u toeki a... Pomaknemo Ii zato naboj iz a u b.. totka nazivarno potencijalom u tocki a. a ne njihovi apsolutni iznosi. . zbog zakona 0 odrZanju energije. . odnosno Wpb=Q . To znaei da je ona posljedica postojanja nekog elektricnog polja. u sto. . Uab=CPa-CPb).. u ovom slucaju stranog polia H'. tako da svaka toeka u prostoru ima jednu i sarno jednu njoj svojstvenu numerieku velieinu cp (a). totka ref. imati potencijalne energiie Wpa=Q . nairne. i tada c~ biti Uba>O.) I konacno. Napon svojim predznakom ujedno indicira i tko vrsi rad prilikom pomicanja pozitivnog naboja Q (s negativnim naboiem situacija je obrnuta).. Da bi doslo do pomicanja nabijene ccstice na putu t -2. a 'P (a). . e Wp Q " s tim da cp. "" .. kad se nade u svakoj od njih. I . )E.. kao sto je to na primjeru polja tockastog naboja Qo naznaceno na s1. relacija koja kaze da je ukupan rad u konturi 1-2-3-4-1 sa sIike 1. a to znaci da rad vrsi sila elektricnog polja. vrseci rad na raeun prethodno akumulirane potencijalne energije. Da bismo oznaeili potencijal neke specificirane tocke.. kemijskih. rnozemo odrediti na svakom mjestu u prostoru.

.jeniti za isti iznos. 0 zakona 0 odr- Da smo za referentnu moze Iako provjeriti.. Shvatimo Ii. Wp i 'I' su. jedan za drugim.. pre-na definicijskoj relaciji.2h). kao uostalom i u svakom drugom 1) ~U=~ -=0. kazimo ito. Pri tome treba imati na umu cinjenicu da ovdje.. a to znac] i razlike potcnciialnih energija naboja.jE. tocku 1.1.. 1.. Na dionici 3-4 on ce biti ubrzavan. tp2= .. dok je na preostalim dijelovima njegova brzina konstantna. kao sto smo vidjeli. 106 puta. Vratimo se sada nasoi konturi 1-2-3-4-1. a ne na jedan naboi u gibanju. (. 10-7 VAs da bi se doticni naboj pomakao iz 1 u 2. prolaze opisani put. zbog sudara s cesticama rnateriie. medutim.. ostati nepromijenjene.. koia je onda. U referentnoj toeki. U takvim shreajevima operin: se sa sredniorn brzinorn kretanja naboja..3. tocku odabrali.. konstantna. irnat cemo: 1 prethodnih zadataka? 1.ds. Ova posljednja relacija predstavlja zapravo naponsku interpretaciju Zanju energije.10-6 2. Druga napomena odnosi se na brzinu naboja Q.. bit ce : pa je: WP3-WP~=0 'P3='Pz=+24 V Naponi na pojedinim dionicama bit ce tada: Au U21=-='P2-'Pl=+ Q T=_2Q_=25.. T Polazeci od izracunatog napona U21 i struje I. raeunanie energije iz struje ima svoje puno opravdanie.. utrositi energiiu W12=90 . Izracunajmo sada ovu energiju na drugi nacin. dobili bismo. pa ce pojedine njihove razlike. tako da bi naponi opet imali iste iznose.. 16 Kada govorimo 0 struii. . 2 Osnove elektrotehnlke . 8tO se 'P1=9'4=0 V 'P2='Pa= + 18 V..... 1.. na primjer. J edan kompletan krug naboj ce prevaliti u: J 8V - Kako se prilikom pomicanja naboja Q na dionicama 2-3 i 4-1 ne obavlja nikakav rad. tpl= - J Evds ( . ~to se i inace radi kod strujania u vodieima gdje je.106 tako da ce zbog toga struja II) S biti: I=~=20mA. mislimo na relativno kontinuirano kretanje nabijenih Cestica.3 . kao statistia<:a veliCina. Njezin ce iznos biti: W= U21 • I· t= 18·20· 10-3.. . Kako tim putem u 50 sekundi naboj prolazi 2 .50=18 a A Q VAs. a tako i mora biti jer je rijec 0 istoj stvari izrazeno] na dva nacina. lake odredujemo energiju koju je potrebno dovesti za podrzavanje tog strujanja.3. ukupna utrosena energija bit ce: W=2· 106• W12=18 VAs. ref. totka £:NERGIJA Zamijenimo opet ds sa dr i oznacirno granice integrala koordinatama rl> r2 i r:l: SI. Koliku je energi]u potrebno dovesti iz nekog vanjskog izvora da bi naboj Q=5 to-·? As u 50 sekundi izvrsio 2· 106 obilazaka konture 1-2-3-4-1 iz o . Uzmemo Ii proizvoljno da se rcferentna tocka nalazi na udalienosti ra=3 m (kao sto je to pokazano na sl. Opisani sistem mozemo shematski prikazati kao 8tO je to ucinjeno na sl. ' Rjesenje Na dijelu puta 1-2 potrebno je.' ubrzavanje ometano. Provedenim racunorn za vrijeme TUleta je u obzir prosiecna iii srednja brzina kretanja. koii. naboj Q razbiien na niz manjih naboja. totka 2 VANJSKA w ref. Rezultat se podudara s onim 8tO smo ranije izracunali.zbJrka prfrnjera 17 .. Kretanje nab oja Q dut konture mozemo shvatiti kao strujanje naboja. jednaki nuli.

_--------_ •• _---_. uocit cemo da u njemu postoji 2· . potrebno je na njih djelovati elektricnom silom. Kako je F: ostalo nepromijenjeno. ako ih ima.4a). U protivnom.. Dionice 2-3 i 4-1. .. Da bi to mogao.4. kao 8tOje to pokazano na s1.. Buduci d) d 10. ~t=u U21 ---_ a) b) U~1 ==--='1'2-'1'1' Qo 8tOnakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: U21=120 V.72 VAs. u ovom slucaju bez gubitaka. dakIe kineticku energiju. Say rad utrosen na razdvajanje naboja ostat ce ocuvan u obliku potencijalne energije izvora. uz uvjetno shvacen pojam "potrosaca".. predstavljat ce stoga nap on izmedu • • • 1.uz zanemarene ostale gubitke. biti [ednak povrsini trokuta O-QoU21. pa ce i u izvoru dolaziti do ponovnog i neprekidnog stvaranja novih parova pozitivnog i negativnog naboja.1"'.. oni tvore polje E. • IZVOR ELEKrRltN ENERGUE ParRO~A{. dakle. naime. 19 .. a. Podrijegovim djelovaniem razdvajaju se pozitivni i negativni elektricni naboji i 1& . te ce dalin]e pritiecanie naboja biti onemoguceno.4b).4c). oslobadajuci pri tome energiju (kad bi se na tom rnjestu. jer nema sile koja bi izvrsila potrebno gibanje. porernecena je ravnoteza. doci ce do gibanja pozitivnih nosilaca elektriciteta u smjeru od 3 prema 4. nakon zatvarania sklopke S. (Na pozitivni pokusni naboj u prostoru izmedu I i 2 oni bi posred- ~()milaju na kraievima 1 i 2. l. dobiti rad. Da bi se iste kolicine naboja dQ kontinuirano dopremale na krajeve izvora u toku procesa.. naboj bi. na kojima se ne obavlja nikakav rad. Na osnovi grafickog prikaza navedenih odnosa. kroz njega ce naboji traino struiati.. . iscrpljuju. medusobnu izmjenu energije. Pogledajmo sada 8tOse dog-ada nakon zatvaranja sklopke S. koja bi se opet mogla iskoristiti na neki drugi nacin. Ne zaboravimo. Ista je situacija i s negativnim nabojima na drugoj strani. dakle: A-odakle proizlazi: U2l~O . l. l. Ovako razdvojeni. lAd). ubrzavan poljem. b.I sistemu. Zatvaranjem sklopke naboji se prosiruju na krajeve potrosaca 3-4. odnosno negativnih od 4 prema 3.. s ciljem da se ona ponovno uspostavi. 2Al .. prikljucen je preko sklopke S petrosae. uti 2 prema I.4 A uz nepromijenjen napon? S polova izvora. danog na s1. dozivliavao sudare s cesticama materije i gubio brzinu.4.. U isto vrijeme i u izvoru nastaju odredene promjene. C. koje ima smier stvom svojeg polja E djelovaIi i'. njegove se zalihe. mozemo shvatiti kao medij kojim je petrosae prikliucen na izvor i koji omogucuie. da na potr08aeu tece suprotan proces.-'. u krugu odrzavati konstantna struja 1=0. Pogledamo Ii sistem kao cjelinu. Odlaskom stanovite kolicine naboja s krajeva 2 i I na 3 i 4. 9braz'it}t1ei i u niemu elektricno polje E.. on opet sa svoje strane mora izvana primiti istu kolicinu energije._ - c) Rjesenje SI. . "Gubitak" kineticke energije naboja pretvarao bi se u topIinu. nalazio vodic. koji ce biti to veci sto je kolicina vee nagomilanih naboja Q veca. kao zbroj svih elementarnih radova dA12 predocenih srafiranim pravokutnicima. Pri tome cemo morati imati na umu i spomenutu Cinjenicu da s gomilanjem razdvojnih naboja raste i polje E od nule do neke maksimalne i ravnotezne vrijednosti. koliki napon U2l vlada na njegovim steza1jkama? Koliko je energije potrebno dovoditi izvoru ako se zeli. proces neutralizacije raznoimenih naboja prilikom njihovih susreta. dakIe d:~2. bit ce potrebno obavljati sve vece radove. polje Eu njemu slabi. 1. silom prema "dolje". 10-3 As u izvoru utroseno 0. izvor mora dati upravo onoliko energije koliko se na potrosacu "potrosi"._--- IZVOR ELEKTRftN£ £N£RGU£ Q . u potrosacu elektricne energiie._/~·'· -+ . te pod djelovaniern rezultantnog polja dolazi do ponovnog razdvajanja naboja i njihova gomilanja na krajevima I i 2. ~o opet znaci da moramo u izvor ~<!~~~tfl:UlO polje E' posredstvom odredenih kemijskih elektromagnetskih. dolazi sarno do pretvorbe energije iz [ednog oblika u drugi. Izvrseni radovi dA12 podiielieni s pripadnim dQ. jasno vidimo da ce ukupni rad Au.) Zelimo li.. Kako E i E' imaju suprotan smjer. pa cemo zato moci izracunati i napon na njegovim krajevima. s1. Ako ie za razdvajanje iste kolicine pozitivnih i negativnih naboja Qo= 12 .) Porastom kolicine razdvoje-+ -+-+ nih naboja jaca i intenzitet polja E. Na izvor elektricne energije. . ocito je da ce se gomilanje naboja na krajevima I i 2 zaustaviti onog trenutka kada polje E iznosom dostigne Rezultantno polje u izvoru postat ce tada jednako nuli. Na dijelu puta 3-4 polje obavlja rad. Izmedu pozitivnih naboja na jednoj strani izvora postdj~ odbojne sile koje ih nastoje rasporediti po 8tO veco] povrsini. IZVOR POrROi4C EL£KTRtCNE ENERG/JE £L£KTRitN£ ENERG/J£ EL£KTRCNE £NERGUE 4 .Neka ono ima smjer od 1 prema 2 (sl. Ako je petrosae trajno prikljucen na izvor. toplinskihilidrugih efekatac. na primjer. Da bi se u elektricki neutralnom tijelu izvora razdvojili pozitivni i negativni naboji. d da u potrosacu ne postoji ugradeno strano polje if.

Sl. d"lildeikineticku ehergiiu~ odbiiati se. -.5. 1. kad na njega djeluje sila. koje cesto nazivamo j05i padovima napona. Da bi se u krugu odrzavala konstantna struja 1=0. koje od slucaja do slucaja imaju razlicite iznose i smjerove. dobiva odredeno ubrzanje. Zbog toga ce say rad biti izvrsen na potrosacu. kroz petrosae ne tece struja.5b).6 m. .-od-stalriifu djelovanjem elektricnog polja bit ce prisutna tendenciia usmjera20 odakle nakon dijeljenja s Q izlazi: Uba+Udb=Uca Uba: UCb=/l:/Z' Uvrstavanjern zadanih vrijednosti dobivamo: odnosno: Uba=-4. stvara na njemu pad napona. koje se stvara u potrosacu nakon zatvaranja sklopke. Promotrimo zato malo detaljnije sto se tad a dogada u potrosacu i u vodicirna kojima je on prikljucen na izvor. jedino onda kada kroz petrosae tece struja. elektronima pripisujemo neku prosiecnu brzinu. cvrsto vezane u jezgrama pojedinih atoma. 0) .-m:ijenjati smjer kretanja.. s tim da je /1=0. prolaskom kroz petrosae. nacinienog od jedne vrste materijala. stirn da u njemu postoji polje forrnirano izvorom. mozerno pisati: Aab+Abc=Aac Aab: AbC=/I: /2' [1 c I L .. i cinjenice da je ukupan rad. obavlien na relaciji a-c. a negativnih suprotno 011 smiera kazaljke na satu. b Rjesenje Kada je sklopka S otvorena. a. Napominiemo da osim ovakve vrste potrosaca (omski petrosae) postoje i drukciji tipovi. UCb=-7. dan jeshernatski prikaz opisanog strujnog kruga. mozemo odgovoriti na postavljena pitanja .2 V V. a to opet znaci da ce izmedu njegovih krajeva a i c vladati nap on jednak naponu izvora. Buduci da se energija ne moze niti unistiti mti stvoriti. bez izvoda a. Elektricno polje. Kada bi prostor u kojem se elektroni nalaze bio bez materije.2 Ubc=+7. t= 120 . interpretirati ovako. Vodici kojima je petrosae prikljucen na izvor redovito su nacinjeni iz takva materijala i takvih su dimenzija da gubici energije u njirna budu sto manji (iz svega sto je receno. V. 0. odnosno da ce biti Ue« = 12 V. neki se cak i vracati. Naponi Uab i Uu. ni na njegovim dijelovima. bit ce jednak nuli. mozemo. P=-=U21· t odnosno snaga izvora: W 1=48 VA.5a). b i c. Na potrosacu su napravlieni izvodi za prikliucak voltmetra na mjestima a.. a /2=0. b i c.. 1. doci ce do pomicanja tih negativnih naboja u smjeru suprotnorn od srnjera djelovanja polja. i to prosjecnu i po iznosu i po smjeru.8 Uab=+4. Koliki bi nap on mjerio voltmetar prikljucen izmedu tocaka a i b. Kako je rijec 0 metalu s mnostvom slobodnih elektrona..4 m.. doslo bi do njihova ubrzavania djelovanjem sile elektrienog polja. u promatranom prostoru nemamo vakuum. 1=48 VAs. Pozitivne naboje. Tvrdnju da se u vodicu zbog djelovanja elektricnog polja elektroni gibaju konstantnom brzinom (a ne ubrzano) treba. napon na njemu. i to po citavoj njegovoj duzini. ni nil citavom potrosacu. postoie. No svima njirna je svojstveno da energiju dobivenu iz izvora prolaskom struje pretvaraju u odredenu vrstu rada. Buduci da je po definiciji napon jednak kvocijentu rada i nab oja. tt': Q i c? '''OR n£KTRltNE ENERGIJE 5 t. rnedutim. .4 A. : 1 b) vanja gibanja u jednom pravcu. Prilikom svako~ sudara elektronicegubiti brzinu. Zbog velikog broja elektrona i relativno velikih dimenzija tijela u kojima se sve to zbiva (velikih u odnosu na dimenzije elektrona). No zatvaranjem sklopke situacija se rnijenja.ih sudara s cesticiiUii. djeluje na naboje u njemu odredenom silom.materije od l<. mozemo smatrati da ovaj proces predavanja energije tece kontinuirano po citavoj duzinl i presjeku potrosaca.ojeje sazdanotijelo potrosaca. r-. i to pozitivnih u smjeru.5. Nairne. kao sto je to pokazano na slid 1.. Zbog konstantnosti presjeka potrosaca. Kako. ocito je da u tom slucaju voltrnetar ne bi mjerio nikakav napon. do nesmetanog __ ubrzavanja elektrona ne moze doci zbQgnemin. kako bi razmatranja bila jednostavnija.---. .kontinuirano strujanje naboja..J . Vanjska manifestaciia ovog mehanizma strujanja i predavanja energije bit ce ocito zagrijavanje vodica. [ednak zbroju radova na dionicama a-b i b=c. tako da uvijek mozemo govoriti 0 naponu na potrosacu kao 0 kvocijentu rada i naboia. Na sl.8 V. Time zapravo umjesto stvarnih brzina. . koji ima stalan napon U= 12 V prikljucen je preko sklopke S petrosae u obliku metalne zice duzine /= 1 ~ k?':lstan~nog p~esjeka i nacinjene od jednog materijala.QYIl. tako da je brzina kojom se energiia pretvara urad. svakim sudarom oni svoju izgubljenu kineticku energiju predaju objektu s kojim su se sudarili. naime. b i c. na njemu ne obavlja rad.. Buduci da zanemarujemo gubitke energije na vodu. 1 . 1. Naponi Uab i Ubc ovisit ce 0 duzinarna /1 i /2' Na vecoj duzini izvrsit ce se veci rad prilikom pornicanja naboja. po II Newtonovom aksionu. kao sto vidimo..~. elektricno polje nije kadro pokretati. najcclee toliko maleni da se mogu zanemariti u odnosu na rad izvrsen na samom potrosaeu. dakle. pa ce i napon biti veci. ··aJii. pa se. Zbog toga je u praksi udomacena konstatacija da struja. morat cemo svake sekunde izvoru dovesti energiiu izvana: W = U21 . prema tome. Kad smo tako dobili sliku 0 fizikalnim zbivaniima u vodu i potrosacu. svako tijelo. Na izvor elektricne energije. zakljuciti da gubici ovise 0 vrsti i dimenzijama materijala). 21 .4 . kao kvocijent rada i naboja.

1. Polazeci od izracunatih 'Pb i 'Pd.Potpunosti radi napomenimo jos da se i na otvorenoj sklopki S javlja napon U. koji bi se u njoj nasao. Koliki napon vlada na njegovim krajevima? ! 1.1. Us i U3. treba uociti da je rijec 0 radu koji bi se obavio. nejasnoce oko polariteta pojedinih napona iskliucene.1020 c1cktrona obavi kompletan obilazak strujnog kruga. Da je kvocijent rada i naboja koji bi se pomicao bas iednak naponu izvora U. S jednog prvotno neutralnog tijela izdvojeno je 4.11. 1.J_ . Ako krugom tete struja 1=0. . samo 80% od tog iznosa dolazi na petrosae.6' 10-19 As.proizlazi iz zakona 0 odrzanju energije i definicije napona. Ako je na potrosacu izrnjeren napon U=50 V.III trcba. Za koliki ce se iznos pri tome promijeniti napon izmedu dvaiu tijela? .1. Nakon toga prikljucuje se. Na izvor napona U=46 V prikljucena su serijski tri potrosaca T1. medutim. Uzemlienjem tocke a (vidi sliku!) uzima se da je potencijalna energija naboja. Pomicanjem naboja kroz petrosae Tl od tocke b do c njegova ce se potencija1na energija smanjiti za iznos izvrsenog rada na T1. 1. .6. da se 86% vanjske energije pretvara u elektricnu. kroz kojega u tom slucalu tece struja [=25 A.8.10. dobit cemo Ubd= +23 V. Na dva serijski spojena potrosaca.5 A i podatak Ta J SI.. Ue« i Ua« bili dani kao UI. na potrosacu. kad bi Ubc. kada bismo htjeli pomaknuti neki naboj od jednog kontakta do drugog.. Na kojim se potencijalima nalaze tocke b i c? . kako bi se dobio podatak i uicgovu poluritetu. Nairne. koje je takoder prije toga bilo elektrieki neutralno. Tri jednaka potrosaca Tl=T2=T3 spojena su u seriju i prikljucena na izvor U=36 V..54 VAs koja ostaje oCuvana u obliku potencijalne energije sistema razdvojenih naboja. .6. U krugovima u kojima su. tocke a i b nalaze se na potencijalima: 'Pa=+42 V. 1... Tz i T3 na kojima vladaju padovi napona: Ubc=15 V. koliki rad ce biti izvrsen na potrosacu Ts za jedan sat? <pb= 22 23 .12. imat cemo: odnosno: 'Pb. "utrosena" je energija od 0. U jednostavnom spoju izvor-potrosac svakih 10 minuta ukupno 6.Ubc= +31 V. odredite kojom brzinom. . pa bismo. ali sarno kroz jedan kratak interval vremena ~t=0.12.'Pa= Uba. Prema tome. Analognim razrnislianjem nalazimo: 'Pd='Pc-UCd=+UIla=+23 III' V. - 7j . izrazi za potencijale 'Ph. za razliku od rada koji se obavlja.. petrosae koji ima svoistvo da propusta konstantnu struju [=2 rnA.. Zbog gubitaka koji se javljaju prilikom pretvorbe. oznaciti sa dva indeksa. 1i SI.) " .9. kada govorimo 0 naponu na otvorenoj sklopki (i opcenito na mjestu prekida nekog strujnog kruga).11.. U nasem slucaju. . Koliki bi napon izmjerio voltmetar kad bismo ga spojili izmedu tocaka bid? Napon U. c + 1. prikliucena na izvor elektricne energije.1.5 s.5' 10-3 As negativnog naboja. Uz struju [=1. koliki se rad na njemu obavi u tih 10 minuta? (Svaki e1ektron ima naboj qo= 1. rl. 0 ..3 A. zbog zadane konfiguracije. izmjereni su padovi napona U1 =29 V i U2=47 V. 'Pc i 'Pd glasili bi: 'Pb=+U <pc=<Pb-Ul 'Pd='Pc. U odnosu na tocku 0.... morali obaviti odredeni rad. jednaka nu1i. + 18 V. dvostruko indeksiranje najcesce se izostavlja. nagomilani naboii na njezinim krajevima stvaraju elektricno polje u zraku. '" Rjesenje Uzmemo Ii proizvoljno da se tocka a nalazi na potencijalu 'Pa=O.U2· . pa ce 'Pc biti:'Pc='Pb. . Elektricnom izvoru privodi se izvana svake minute 330000 VAs mehanicke cncrgije.vanjska energija pristize u izvor. Ucd=8 V i UdQ=23 V. Da 1i SI.7. 'Pb=+Uba=+46 V... Da bi se to obavilo.i preneseno na drugo tijelo.1.

. a odnos 1. OHMOV ZAKON Kada na izvor elektricne energiie prikljucimo petrosae.. 12 otpora pri nekoi temperaturi {} U ovim dvjema [ednadzbama nepoznanice su R20 i vanjem dobivamo: 0:20. Ako su instrumenti na jednoj i drugoj temperaturi izmjeriIi U1=U2=40 V te 11=12. p f?. .. tako da njihovirn riesa- =temperaturni koeficijent materiiala -L &=temperatura u °C '" Izraz 1=.13. Koliko mora biti dugacka bakrena zica (P=O. + Za orpor R ustanovijeno je (!lto se moze i teorijski dokazati) da vrijedi: Rjesenje R20=iznos otpora kod 20°C p SI.karakteristikom. odnoso 12=10.20S. 1.. f?.99 rnA. a njezin iznos bit ce odreden osobinama i izvora i potrosaca. R P' tome va t· n ja 1.1 1. gdje su: =specificni otpor doticnog materijala presjek. krugom ce poteci struja led. R gdje su u konstanti R sadrzani svi parametri doticnog potrosaca. dakle 1=/ (U) ..14. razlicite oblike spomenutih karakteristika. Spojirno li isti izvor na toeke c i d.Ol72 n :m2) promjera d) lab: led = I: 2 @Iab:led=1 :4 d= 1 mm da bi njezin otpor pri 20c e bio 1 n? 24 25 .14. 1. Najjednostavnija je linearna ovisnost.U moze se pisatr R 1 U u 0bl'k U R =----..2.2.. krugom ce poteci struja.. . Temperatura ambijenta u kojem se nalazi otpor R podignuta je sa {}1 =70°C na &2=120°C.. 1=2..:Ica=2:1 b) lab: lea=4: I c) lab: led = 1 :1 uociti cinienicu da R=-=konst . [I +oc20 (&-20)]. Buduci da svojstva izvora najprikladnije opisujemo napononi stvorenim na njegovim polovima. konstanta R-otporom. r-------------.15. vee prema njihovoj unutarnjoj strukturi i zakonitostima koje tu vladaju.Jt J . bit ce uputno izraziti ponasanje potrosaca ovisnoscu struie i napona na njegovim krajevima. .64m. :L . odnosno 1 1 U =1.82 rnA. tako da je: gdje su: R=R20• R=iznos 1X20 R ({)= 120°C)= U2 =R20 [I +tY-zo (120-20)]. re I" aCIJeR =~ proiz azi: I l=duzina potrosaca S=njegov poprecni R ({)= 70°C)= U1 =R20 IJ • [I +0:20 (70-20)] Zakljuceno je da i temperatura utiece na iznos R. Razne vrste potrosaca daju. odredite R20 i 0:20' . U #/ (/) za danu ternperaturu . U '1' Na osnovi.1.. Potrosaccije je ponasanie uvietovano ovakvim oblikom karakeristike naziva se ornskim potrosacem. lab i led su u odnosu: a) Ia.1. Prikliuckom izvora napona U na tocke a i b otpora prikazanog slikom poteci ce struja lab. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI Rjesenje Iz R20 = P • _!__ nalazimo : S 1=--=45.-@----. Ohmovim zakonom. koja se analiticki dade izraziti kao : 1 I=-·U.

20. nju pusti struja od 100 rnA.57 A kod 20°C. Dva vodica naciniena u ob1iku va1jaka istih visina imaiu priblizno jednake specificne otpore. .17..19:)Na keramicki valjak promjera D=5 em i duzina L=30 em gusto je namotan kd. Ako bakrena zica od koje je ona naciniena ima promjer d= 1. koliki je njegOYspecificni otpor p? SI. da bi se pri nekoj temperaturi & otpori izjednacili. pad napona na svakom od otpora R.25 rnm''. .1.=lRt. U Uz izracunatu promjera d=O. R struju I. . 2 Wc) imaju dimenzi]e: :iJ> b) <Xl><X2 /2=5 m. Kroz srebrni vedic (cx2o=O..22. Rz.15. -. Ako je otpor cijele spirale R=25 n. '" '" d) zadatak se ne moze rijesiti..5 A.16.2 rom i ako [e njezin.5 zica mm". bit ce: U. S] =0. S2=0.25 rom ( p=0. odredite broj zavoja zavojnice N i njezinu duzinu L.45 n :m2 __ ) duzina? tako da je struja u krugu opet dana Ohrnovim zakonom 1=-.xz CX:l=CX:Z c) +1. Ko1iko ce e1ektrona proci njegovim poprecnim presjekom pri temperaturi &=90°C u 24 sekunde? .. 1. 1.17.. na osnovi kojega zakljucujemo da vrijedi: .004 flOC) i . spojen ria izvor napona.. .21.ltC). Kadu sc na ugljeni otpornik presjeka S= 1 mm'' prikljuci napon U=30 V. .45 n :U 2 )- Ako se kroz kra- .n slo] nikeIinske zice promjera d=O.2 rnm.35 fl. ko1ika je njezina 26 27 .. ... iznos kojega ie odreden odnosom: .. " . S porastom temperature iznosi otpora Rl i Rz mijenjaju se kao !lto je pokazano na dijagramu (po para1elnim pravcima).18. SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE -.d i 1.1.0000I5 (xl =0. -. U. Ako se one prikljuce na isti izvor napona.027 ---. kroz njegu potece struja 1=1. ali su im presieci i temperaturni koeficijenti (oba pozitivna) razliciti. 1.-' ..... R [Q] . Rn. Na valiak od izo1acijskog materija1a namotana ie zavojnica kao sto je pokazano na slici. Ako je duzina otpornika /=2 m. pri kojoj ce temperaturi kroz njih teci jednake struje? cxl<. 1...manganinska II = 170 m. potrebno je da bude: -\ 1.. .23. a CXz manjeg.. cxz=0. ko1iki ce se pad napona javiti izmedu njezinih jcva? 1. Aluminijska (r2=0.. -.2. Ako je <Xl temperaturni koeficijent vodica veceg presjeka. prikljucen na izvor napona U.. moze se nadomjestiti jednim ekvivalentnim otporom R.48 ~ :n n rnm'' (PI =0. .2. Serijski spoj od n otpora R1. d) <XZ=2CXl 2 e) <Xo=-3 -1-1. tece srru]a 1=2. ukupni otpor pri 20°C R=5.0041.:. U elektricnom grija1u upotrijebljena ClI• je kantal zica (p= 1. "'=20'C SI.

10a=11. . - _ s tim da vrijedi : Rjesenje U struinom krugu.24b).1.U It=-=UGI. poteci ce nepoznata struja I od pola izvora kroz otpore R1.---~ U b) 81. U kombiniranim. a 0) C) 81.1.+" '_ - Paralelni spoj n otpora Ri.24. Otperi R1=3. i Ra potencijalne energije naboja koji se giba krugom vece nego na desnim.2 V Ua=I: Ra=2' 10-3. Rl dok ce ukupna struja I biti: ~--+'-1 J. Kako su na lijevim krajevima otpora R1. Zbog toga ce padovi napona na RI. 1()3=16 V. napone na pojedinim elementima nalazimo koristeci se navedenim odnosima kod seriiskih i paralelnih spojeva. serijsko-paralelnim spojevima. R« moze se takoder nadomjestiti jednim ekvikojega se izracunava uz pomoc: R=Ri+R2+Rs=17. Odredite padove napona na svakom od niih..24a).- 1 "1 -=L:-. Struje i . u kojem struju I nalazimo ovako: R Uvedemo [~]=[SJ Ii pojam vodljivosti kao reciprocnu vrijednost otpora. Za kontrolu pogledajmo cemu je jednak njihov zbroj: Ui+U2+Ua=35 V=U.24a).-" pola. vrijednost ••• . R2=5. + U2 R. 1. R2 i Rs biti: U1=!·RI=2 . 1.. teci ce i krugom sa s1.24. 1. 1. s dimenzijcm (Siemens). valentnim otporom. U.8. 1.+". odredene grupe otpora nadomjestamo njima ekvivalentnim pojedinacnim otporima. b U I=-=UG= R ZI=O. R.24b). obica] je da se uz kra] koji se nalazi na viSem potencijalu stavi oznaka .24.'. R'J. iznosit ce : . . L:It.9 ·1()3=7. R RI 1=1 dobit cemo jednostavniji strujni krug prikazan na sl. Gornie relaciie ornogucuju izracunavanie struja u svim paralelno spojenim otporima. R2 i R3. c 28 29 .. + U U 81.10-3. predocenom slikom 1..9 kO.6 . za razliku od onih koje iz njega izlaze i koiima pripisujemo negativan predznak. dok se onom + uz usvojenu konvenciiu da se struje koje ulaze u cvor uzimaju s pozitivnim predznakom.1.3. to ce se i lijevi krajevi pojedinih otpora na1aziti na visim potencijalima od desnih.5 kO. R2 i Ra do .24a). kao sto je to pokazano na s1. struja J.24.. Nadomjestimo n serijski spojene otpore R1.6 kG i Ra=8 kO spojeni su u seriju i prikljuceni na izvor napona U=35 V. R2 i Ra ekvivalentnim otporom: . izracunata za krug sa sl.8V U2=I· R2=2· 10-3 • 5... Da bi se to naglasilo i na crtezu. R Buduci da je otporom R nadomjestena serijska kombinacija otpora R1. bit ce: - Struja kroz R. - + UJ " + . R2. 1=1 n Ovi izrazi dobiveni su na temelju I Kirchhoffova zakona: I=U=2mA..

dobit cemo opet 1= 2.36 . J 1 S.J 31 - 30 . G3=-=0. a I G1=-=0. koji je u odnosu na cpa niii za U1 volta.3=2. dobivamo si.:J' Potrebno je. R2=4 0 i R3=100 0 prikliucena su usporedno na izvor napona . pa ce na temelju I Kirchhoffova zakona: zitivne i negativne naboje i da se.26a. Sluzec! se takvom notacijom. J tako da je: G=G1+G2+G3=0. R2 i Ra nadomjestimo ekvivalentnim otporom R.2Sb. 1. Promotrivsi sl.25. 3 Racunamo Ii preko vodljivosti.. 1.04 25 a J Rjesenje Buduci da je svaki od otpora prikljucen izravno na izvor napona U.. ~.26. s. 1.3 I=U· G=9· 0. jer je: a) SI. .7 R 10 U 9 A . 25 A A A. mozemo uociti Cinjenicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi uvijek na visem potencijalu od onog iz kojeg ona izlazi. .7 kO sa 81.u=9 V (sl. kO i R3=2.25 R2 4 U 9 13=-=-=0.24c). 1.24c).7 A.26. a . posebno naglasiti da ovi predznaci ne predstavljaju podrugom pridaje znak .. dok je od <pc visi za U2 volta. medutim.2 kO...25.. J u + nnlazimo : 1=--=-=2. nalazi se na jednom jedinstvenom potencijalu. ako izvor ima napon U=12 V? J U 9 12=-=-=2. u + J J u + R J a) Sl.-".. 3 III 1 -=-+-+-=-+-+-=R R1 Rz R3 1 25 1 4 S. u. struje kroz njih bit ce odredene Ohmovim zakonom: U 9 II=-=-=0..01 100 S.25 4 1 S. 1..7 A.: 10 odnosno: R-. 8tO je ucinjeno na 81. ..09 R3 100 . 1. na primjer. Tocka b. R2=S.Tri otpora: R1=2S 0.6 1. b .25a). Koliku struju daje izvor toj kombinaciji? 1-11-12-137='0 struja I biti: I)" 1=2._jb) si. prema tome. Kolike struje teku kroz otpore Rl =8. . G2=-=0. 1 100 30 100 istog rezultata mogli smo doci i tako da paralelnu kombinaciju otpora R1. oni ne ponistavaju u tockama b i c. S.25. 1.-~ -_ 0.. 1.7 A.

da bismo konacno na osnovi sl.26b). - u of u + R b) 81.1.808 Rl U rnA U2 I2=-=1. 1. prerna tome: 1=-= 1. U=50V.. 1. Ru=6.99 rnA. b.025 S.. "'.Rjesenje Nacelo rjesavania koje cemo ovdje primijeniti vrijedit ce za sve slicne zadatke. "Buduei da nas zanimaju iznosi struja I. zadovoljen je I Kirchhoffov zakon. R. Primje- . 1.27a) odredite struju kroz vodljivost G6 ako je zadano: G1=G2=0. '" Za dva paraleIno spojena otpora Rl i R2 ekvivalentni otpor R12 bit ce: R _Rl 12- R1 +R2' R. taj postupak. . c 3 Osnove elelttrotehnilte zbirka prlmjera c) U1 = U2=I .27. 1. jer je: 1-11-12=0.26b).. G7=0.27.. da bismo nasli napon U1 = U2 uz pomoc kojeg cemo u pocetnoj shemi sa sl. struje II i 12 moci cemo izracunati ako prethodno odredimo napon na paralelno spojenim otporima Rl i Rz. e c) 0) 81. R2 i Ra ekvivalentnim otporom R.27. b. G4=0. G6=0. 1. Nakon toga vracamo se na sl.01 S. 1. U spoju prikazanom slikom 1. . 1. polazeci od spoja sa s1. morae cemo prvo naci struju I nadomiestanjem kornbinacije otpora R1. a Rjesenje Buduci da je vod1jivost po definiciji jednaka reciprocnoj vrijednosti otpora..26a) izracunati II i 12• Provedimo.182mA.02 S. 26.. na osnovi ranije spomenutih odnosa mozemo lako konstatirati da se ekvivalentne vod1jivosti serijskog i paralelnog spoja vodljivosti izracunavaju formalno na isti nacin kao i ekvivalentni otpori paralelnog. II i 12. dakle.05 S G3=G5=0. U R Na otporima Rl i R2 vladat ce napon: b) 81." Taj cemo napon opet dobiti kao urnnozak izracunate struje I i ekvivalentnog otpora Rl'l.. 1 Rl'l. kojim su nadomjesteni Rl i R2• Prema tome. .63 V 32 33 .26a).l v ••• • kretnorn slucaiu bit ce: tako da je onda: Struja 1bit ce.04 S.26c) nasli struju I. 1. odnosno serijskog spoja otpora. mi cemo ga prvo zamijeniti onim sa s1. pa ce kroz njih teci struje: 1 11=-=0..2 1 U nasern k onx ·Rz sto se lk a v 0 moze provjerrn na osnovi po 1azne re I·· 1 aCIJe--=-+-. R2 Kao sto vidimo..

.. e G23456 e) SI..- . . u . .. V. 1. 1.. \_/.06 S.' . a 0. t. ..27. b) d) SI.. Stoga ce u krugu sa s1. 1. .. I I Na osnovi s1./ 5R ..28a) ako je U=80 V? o . vodljivost kornpletne kornbinacije. G56 koji vodljivoscu G6 sa s1.=U-IIR=-.07 G56=G5+GlI=0.28b) proizlazi da je ukupni otpor: 3R.27a) tiera struju: 1 I U... ::"'~1.27b).. No da bismo se njirna mogli sluziti..27c) bit ce G23456 . '....024 S. morut eemo prethodno izracunati struje u krugu. biti: G . tocka c bit na potencijalu 3U !t~ 16= U56' Gs=O.. b . " R s prikladnije nacrtane slike 1.~iproizvoljno da se tocka d nalazi na potencijalu CPd=O. 1.P"~- Uzmerno .7 A. RfJ.28.. 1. 1.. .27c)..k ion ce vladati i na vodljivosti sa s1. .27b) stvara pad napona: 23456 Us6=--=10V.! /'-. 'sada cemo se postupno vracati prerna polaznoj sherni. Odredivsi struju 1. opisanu u prethodnom zadatku. Zbog toga ce 123456 iznositi: 123456=U23456' G23456=0.27d) bit ce: 1 U234567=---=20 G234567 .28. Napon na G234567 sa s1. 5R Ruk=-+R=2 2' U 2U 11=-=-.. niujuci metodu 0234 i 056 sa sl. .. 1. 5 35 .. . 1.. Zlld~lt~k cerno najlakse rijesiti racunaiuci s potencijalirna. 1.. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u spoju sa sl. 1...27e poteci struja I=U· G=I. 1..5 A 34 CPc=U-Ur. . c': pa je ukupna struja: I .28... i .27d iznositi: G234567=G23456+G7=0. u G .. G234=G2+G3+G4=0.. - + . prikliucena G1• G234567 Gl+G234567 tako da ce konacno nadomjesna na izvor U.. Ova ista struja prolaskorn kroz G56 sa s1... d.2A.07 Vodliivost G23456 . Rje!ienje 0) SI. 1. "...... nalazimo najprije vodljivosti S S.. pa ce G234567 sa s1.

.tako da ce izmedu c i d vladati napon: 1..33. 1. 3V VCI!=rpc-CPd=-.l. 5 Uz izracunati Vcd struje I'}.29. at 5 :... 1. CPb=O.V.!!.35.R+2R- 5R SI.31. " 1.--. . a) struju 12 b) ukupnu struju I c) Rab<2R d) Rab=O.. \1.. 36 R SI. R3 .. SI. 5 16 V..34.1.1. Ukupna vodljivost izmedu tocaka a i b sa sl.. r-----------------------QI . odredite iznos o.30 iznosi: @Rab=2R b) Rab>2R SI.31. Ako na vodljivosti od 0. R. U nekom 'krugu nalaze se serijski vezana tri otpornika namotana zicom iz istog materijala i [ednake duzine.31. jest: . R I" R 1.1. . u 37 .1 S sa s1.34.-----t--c---i .. .=12 n (51._ . c) nadomjesni otpor R . . a}! . Ukupni otpor izmedu tocaka a i b sa s1.. .33.0 i R'}. postoji pad napona od 6 V.32. a prvi otpornik irna otpor R1=36 . uzimajuci R.. i 13 bit ce: G G G 1-~-. "_ 1. Kroz dva usporedno spojena otpora Rl=4 SI.33) teku struje II =6 A i 12 nepoznata iznosa.. Odredite -. rQ \!: . U 1. zadatka.. z. Ako se promjeri otpornika nalaze u odnosu d1: dz: da= 1: 2: 3..30.. koliki je pad napona na Ra uz V=98 V? R. ~-----------------------~ G..1.. 1..34. a) Gab=G @Gab>G Tocke a i b naci ce se stoga na potencijalima: rpa=cpc.. 2R• 51.J: .32. 1.0.. - + .VI =rpc-12R=CPd+ V2= 122R=2V 5 c) Gab<G. Odredite CPb=rpc-Va=cpc-/32R=rpd+ pa ce izmedu njih vladati napon: V Vab=cpa-cpb=-= 5 napon Vab iz prethodnog V V4= laR=-.30. 1..

37.l. 1. SI.9 V. ~--------~~2~O~V~------~ aJ SI.1+4+ 20·80 20+80 0.1+4)=0. Rjeienje Izracunajmo prvo struju I i napon Ue« kada ampermetar nije ukljucen u krug: .l.. 1. . za koji ce se iznos promijeniti struja Ii napon Ued? 20Q R. I' 20 0.Za koji ce se iznos prornijeniti struja I nakon zatvaranja sklopke S sa s1. 1. V spoju prikazanom Zadano: Rl=R7=4 R4=R5=20 slikom 1.37.38 .bila neovisna 0 temperaturi. R2=12 Rs=80 R.. Odredite napon izvora U i struje kroz sve vodljivosti i izvor. jer ce se uz postojece otpore u njemu sada naci iRA.) . R. ~-__. n.36..1. . 1.38. U~d=20-0.38.38.38.36.35.39. Ako se u toeki a krug sa s1. Kroz vodljivost G5 sa s1.. n.37. ako je temperaturna zavisnost otpora iznosa 2Ro sa s1. ~..~~'--------------~ SI.----'-I _!_ +- .. n Ra=7 n i U=200 V.39a) presijece i u njega ubaci ampermetar otpora R. -1...1=. 1. ~ u + Ued=20-1 ·4=16V. 39 - . tece struja 15=8 A..=O. . n.35.39.995 (0.1. ~20::-:--:-V:-----------l bJ . U kakvom odnosu moraju biti temperaturni koeficijenti 0(1 i ~ da bi struia I '-'-1.995A SI. 1. 20Q .995·16=15. Ukljucivaniern ampermetra prilike ce se u krugu promijeniti. zanemariva? (Sa Ro su oznacene vrijednosti otpora pri 20°C. + - -1. odredite napone na svim otporima. Nova struja l' i napon d bit ce zato: U: .1 fl.. I 20 4+ 20·80 20+80 1A .? G G .

1. 1. postici cemo opet stanje koje je blisko idea1nom. 1()3 Spajanjem voltmetra prilike se u krugu opet mijenjaju. a da se pri tome rnnogo ne pogrijesi.43.. 1. 1. Nade Ii se vo1tmetar u nekom spoju prikliucen izmedu dviju tocaka.= 1. o. 1 +40) .10. 6. doticna se mjesta spa- = jaju kratko. Sto je RA manji. - Zaustavimo se malo na ovim rezultatima da bismo ih prokomentira1i. dobit cemo situaciju koja praktieki odgovara idealiziranom slucaju.42? 1. 1.. pri odredivaniu struja i napona treba na mjesto instrumenata staviti njihove otpore i zatim uoblcaienirn metodama rijesiti problem. nalazi i otpor Rv=l00 kG (s1.089 V. Idealni ampermetar. Il1I0III .005 A pa ce promjena napona Ua» iznositi: LlUab=U~b-Uab=-0. jer se -sada.41? ' IlUed=U:4-Ucd=-0..'b bit ce stoga: 6. 1. 1. njegov ce utiecai manje doci do izrazaja. SI. struja 1i napon Uea promijenili su se za: Ll1= I' .1255 40 10+100 --1. Zbog toga se u praksi.. pa struja koju instrument izmjeri (i koja stvarno tece kroz njega) nece biti jednaka pravoj struji. njegova pri~utnost. ' . Rv mnogo yeti od njemu paralelno spojenog otpora porrosaca. irnao bi RA=O. Ako su im otpori zanemarivi.. Prema tome.1. mjeri napon od 4 V..1. medutim.. ria kojoj voltmetar jos nije ukliucen..40. Idea1an vo1tmetar ima? bi beskonacan otpor.----..40. dakako. Ako otpor voltmetra nne beskonacan. morat cemo smanjiti RA..Prema tome. Zbog toga se vrlo cesto moze uzeti da je RA 0.-0""'00-----. 10 .-----b) SI.103 (10+40) .42. 1.r~blem standardnim postupkom.08 V. Uzrok nastaloj pogresci je otpor ampermetra RA• 2elimo Ii njezin iznos reducirati.40b).41. Ako je. vrlo cesro uzima Rv=oo.41.---'_'_"'[:=:::J a IOkQ . zadatak se rjesava tako da se uracuna i Rv spojen na mjestu voltmetra. ne postoji. 1()3 0. Ako ampermetri zanemarivog otpora mjere struje hi =5 mA i h2=20 mA ko1iki je otpor R u mrezi prema s1. . na1azimo: _ ..42. 100 .43. da bi se odredile struje u pojedinim elementima treba volrmetar zamisliti kao da je iskljucen (~~ Rv= (0) i zatim rijesiti p. 1. Ako su u nekom strujnom krugu spojeni i ampermetri. no ako ie on mnogo manji od njemu serijski spojenih ostalih otpora kruga. i vo1tmetar spojen izrnedu dviju tocaka kruga mijenja naponske i strujne odnose u njemu. _ 1. U realnim instrumentima RA nije nikada jednak nuli. III V. paralelno s otporom od 10 kG.40a) prikljucimo voltmetar otpora Rv= 100 kO.43. Ubacivanjem ampennetra u krug strujni i naponski odnosi ce se u njemu promi!eniti. Ko1ike napone mjere voltmetri vrlo velikih i jednakih otpora (Rv ~ R) u mrezi prema s1.·a.u krugu manje ce se osjetiti.:. Novi napon U..0. ko1iki iznos ima struja I? 't' Rjeienje Na osnovi s1. 103 ( 10+100 + 81.2 V. unoseci odgovarajucu pogresku u mjerenje. Ako voltmetar vrlo ve1ikog otpora prema s1. Sto je otpor voltmetra Rv veci. Pri preciznijim mjerenjima takva aproksimacija ocito ne dolazi u obzir. U 41 . b ~-----+~ 6V J. koji. . 1.40a).1= -0. za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b? . osim ako to nije posebno naglaseno. Ako paralelno otporu od 10 kO sa sl. b + L-- _ ____:"'+ 110) 6V SI. 1.

. Voltmetar u spoju prerna slid 1. U mrezi na slici 1.50.48. 42 . 43 . s1. Ako ampermetri Al i A2 zanemarivog otpora.49. kroz Rl R. SI.1. Odredite napon izvora U. koliku struju mjeri ampermetar otpora RA=0. .=2A. Otpor vo1tmetra koji ima vise mjernih podrueja najcesce se zadaje u kO/V.. -}1.Ako struje II i If. 1. kolike ce struje oni mjeriti kad se sklopka otvori? 1. Pruva vrijednost Rv dobiva se mnozenjern ovog podatka s punim otklonom skale pojcdinog podrucja..45.. . 0.. 1.. .. U spoiu prema s1.. mjeri napon Uv= 10 V. sklopka S nalazi se u pocetku u polozaiu "a" i u tom slucaiu kroz RI =2 R tece struia 11' Prebacimo Ii sklopku u poloza] "b". izraeunajte vrijednosti otpora e..sklopku S.47. 1. ..46. 1~·47..48... .49. Od~edite napone i struje lito ih mjere idealni instrumenti u mrezi na sl.45. 81. 1."J 129V + i~··· " SI. imaju iznose: 11=1A. 2R 109 R I 81.2 n.. mjere.02 S .45. 1. sa s1... 1.. SI.46.47." . Ako u spoju prema s1. struje: hr=lO A..46.50.l. 81. ampennetri AI' Ail i Aa imaiu otpore RA =0. Q0333 S I" I .l. 1.J . uz zatvorenu ce poteci stru]a 12. .. Odredite odnos EIIE2. S1. If. voltmetar sa 10 kO/V na podrucju od 30 V mieri naron od 15 V.44.48. 1.44..49.SO. i R2• 1.1. ako za struje kroz Rl vrijedi relacija 11:/2=2:3.5 O? . "" .1. I.1.44).A2=l A.1... .

-.52. 1. Rjesenje 5 Zbog lakseg pracenja i preglednosti. Uz otvorenu sklopku S kroz ampermetar sa sl. 1.. s1. . kako ovog. 1. Hoce Ii napon sto ga rnjeri voltmetar sa sl.1.51. R SI. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmeter sa Rv S sa sl..1. 12=/1 iIi 12<11? RA~R . 1. izmjeren je voltmetrom vrlo velikog otpora pad napona U1• Ako dode do kratkog spoja otpora Ra.54. a voltmetar sa 20 ko. AI' A2 i V imaiu odredene otklone. Na otporu R4..53.56.-----IA)------. tece struja II' a uz zatvorenu struja 12..56. Ako otpor R3. prikazan je spoj s idealnim instrumentima i izvorom napona. Odredite funkciju 6 . zatvori? Sto ce se dogoditi s mjerenim naponom nakon zatvaranja SI. tako i buducih slicnih problema._"-- Ako A2 mjeri struju h2=500 rnA.54./V na podruciu od 10 V napon Uv=6 V. Da Ii je: 12>/1.53.55. 1. SI. 45 St.54. 1... ce biti izmjeren napon U2• Odredite odnos U1/U2 ako je Rl=R2=Ra=R4. pasti iii ostaii nepromijenjen nakon zatvaranja sklopke S? Na koji nacin otpor voltmetra utiece na rezultat mjerenja? G u + R SI. 1. Na sl. 1. Rs=10 0.. 1. Kod neke vrijednosti otpora R2 kazaljke instrumenata A. >~ kada se sklopka G sklopke ako Rv nije mnogo veci od ~? G 1._".51. Sl.52.55.53. 00. uvodimo slijedecu "stenografiju": u + t ~ -+ ="raste" ="pada" ="slijedi".55.. Sto ce se dogoditi s tim otklonima ako se R2 poveca P 1. 1.52..'" Rl =f(Ra) za taj uvjet. 1.56.. Kako velicina otpora R4 utiece na raspon unutar kojeg se mijenja Rl? Zadano: R2=20 0. v . R6=60 0. kolike struje teku kroz ampermetre Al i Aa? -- 1. porasti. na R.. 44 . sl. . mijenja svoj iznos od 0 do njati R1 da bi napon na Rs ostao konstantan kako ce se morati mije- i jednak !!__...' 1.. 1. R R.51. R7=30 0. R4=5 0.

{llt }_12t. kada Rz stane mijenjati svoj iznos od 0 do 00 ? kada R12vt- .- It.: SI..l. Rl i Rz dodaju konstantni otpori RA.S9.l.: 46 47 ..58. 1. • .. ako dode do kratkog spoja toeaka a i b? ..----------{ v}---------.: R2t - RUkt... u RJelenje + . .. 1.. 1.UR3t- . bez obzira na vrijednost R2. . Sto ce se dogoditi s padom napona na otporu R2 sa s1.: '-----{ V. Sto ce se dogoditi s otklonima kazaljki instrumenata sa s1. U tom slucaiu: Uvt . pokazuje nekakav otklon. Ivt 1.59..pre- --lo- } -It {I2t I(=konst 1.57. Ponovite razmatranje iz prethodnog zadatka uz pretpostavku da je u seriju s izvorom napona. ukliucen i otpor Ra. .. ispred ampermetra. SI.. Rjesenje Realnost instrumenata oeituie se u tome da se u seriju sa R3. Rs 1. 1..62..62. 1. 1..zakljucujemo da: Buduci da voltmetar V mjeri uvijek isti napon U.59.60. ...61. kada R2 t .61. Kazaljka voltmetra prikliucenog parale1no otporu Rl sa sl. Sto ce se dogoditi gori? S otklonirna instrumenata ako otpornik R.62. R. a u parale1u s granama u kojima se nalaze Rl i R2 jos i otpor voltmetra R». sa sl.61. Sto ce se dogoditi s tim otklonom a) ako dode do prekida vodica na mjestu a-a? b) ako dode do prekida vodica na mjestu b-b? c) ako dode do kratkog spoja otpora R2? R. . 1-----' SI.. 1.6(~. " . RAl i RA2. .. . Ponovite razrnatranje iz prethodnog zadatka za sluea] realnih instrumenata.l.

66b). 81. ~-----{A\----'"". SI..66. struja kroz ampermetar zanemarivog otpora: a) raste b) pada c) ostaje konstantna.65. struia kroz amR c) biti konstantna i razlieita od \) d) biti konstantno [ednaka O. d) D . .. a) b) 81..-..66. U + U --.1. " U1 . Vriiednost prornjenljivog otpora Rl iz rnreze sa si. 1.63.. a.1.= f( R1) izgleda kao sto je to prikazano skicom: [12 a) --..67.-----.63. U s IIJed toga dii nagram ---. u slucaju kada izrnedu tih tocaka: a) nije prikljueen nikakav otpor b) prikliucen je otpor R. povecava od 0 do permetar otpora RA ce : a) rasti R R dijagrarnom 1~~7. 1.65.63. A b) B c) C na s1. Ovisnost napona U1 0 velicini otpora Rl na s1. 1.67b) : a) A b) E 2R V.1. utjece na napon izmedu tocaka a i b 1. = 00. Ako otpor E. .64...64. Kako promjena otpora Ra sa sl.66a) mijenja se od 0 do oo . c) C d) D =.65. 1. a.1. a R R R U.l sa sl. b b) 1. raste od vrijednosti Rl =R do R.-----. b 4 Osnove e\ektrotehnike zbirka prtrnjera 48 49 . 1.67a) prikazana je na sl. 1. 1... 1.. + U SI. Ako se vrijednost otpora Rl sa s1. 1. 1. 0) SI.64.-----")I b) padati R U "2 U.

. NAPONSKI I STRUJNI IZVORI U dosadasnjim prirnjerirna redovito smo promatrali izvore koji na svojirn polovirna daju uvijek isti napon. I I I b) SI. Pri tome ce vrijediti: U=E-I1E=E-I· s.69. - . 1. b 12 13 .. so . a I 0 ukupnom otporu u krugu...) I1E biti yeti. ricsenie je potpuno jednoznaeno. R2 iRa. a U manji. 1... 51 . iii vanjski napon.. .69b) nacrtana je vanjska karakteristika izvora U=f(I)=E-1· Ri i na njoj su naznaceni naponi U1. Ako. 0 struji koju on dostavlja potrosaeu. bez obzira na to sto je na njih prikljuceno (s izuzetkom kratkog poja).. odnosno. tj. otpori: R1=5 n. .68b) . . Rjesenje Na osnovi s1. . j~ll------------.. Takve izvore nazivamo idealnim naponskim izvorima.. a) SI.. Pri tome ie: I} =2 A. U1 = 10 V.. 12=4 A.68. 13=6 A.70. b . 1.. R I I I 1 I I I I I I : I : NAPONSKI : IZVOR Rjdenje J L. ..2. uz prikliucene otpore R1. d) D v.. lako zakliucuiemo da ce napon na stezaljkama biti to manji sto se veci iznos I1E bude oduzirnao od E. ..69a) i relacije U =E. U2=8 V.. najmanji napon U irnat cemo uz najrnanji iznos R..69. 1. Kod realnog naponskog izvora napon na polovima ovisi 0 velicini prikliucenog potrosaca. R2=2 n i Ra=1 Q. sa U.. koji se javljaju na stezaljkama kada: krugom teku struje II' 12 odnosno 13. Fizikalno tumacen]e te poiave nalazimo u Cinjenici da izvor ima neki vlastiti unutarnji otpor R" na kojem struia stvara odredeni pad napona. a) b) S1. a napon na njegovim stezaljkama. a. - . .69. 1. to ce uz manji R (i pretpostavljen konstantan R. a) A b) B c) C e) E . 1.. 1.68.68a) prikazana je na sl.= 1 Q prikljucuju se.3. . u.... medutim. uz R=R3= 1 Q. 1.70... Na realni naponski izvor sa E= 12 V i R. . 1... treba prikliueiti isti otpor i na jedan i na drugi izvor. (I1E)1 =2 V. 1.. Koliki otpor treba prikljuciti na jedan i drugi izvor da bi naponi na njihovim stezaljkama bili jednaki? . tocnije. Ovisnost napona U1 dijagramom: 0 iznosu otpora Rl sa sl.. (I1E)a=6 V.. Prema tome.v 76 1 I I I I l I R.. Dva realna naponska izvora zadana su vanjskim karakteristikama 1 i 2 prikazanim na s1. Unutamji napon izvora oznacavat cemo slovom E.£ R ~v jv R E. U3=6 V.. Kako I1E ovisi 0 I. a Spajanjern raznih otpora na izvore moze se postici jednakost napona na neograniecn broj nacina.. R. v ----------------------------.. 1. U kojem ce od ta tri slucaja napon na stezaljkama izvora biti najmanji? r----------. . jedan po jedan..I .. (I1E)2=4 V. 6 8 .... Na sl. 1.." --------8 -----A R. U2 i Ua. ..

1 . 1.R tlR Ri 8tO ta funkcija prelazi kad je X ~ I? Sto se iz toga moze zakljuciti? 1..73. Od re dite 1 nacrtajte fu n k l:IJU-= f. U takvim zanemariti R. . 1. 1. zakliucujemo da su: E1=16 V.. 1.78b). E U 1=---.J _________________________ .R R.a :+ T E. Do kakvih zakljucaka mozemo doci na osnovi dobivenih rezultata u ova dva zadatka? 1. b bJ Ako je Rt ~ R. tl.71. 1. Imajuci na umu rjesenja prethodnih zadataka. . . dakle uz 1=2A. . Odredite E i RI izvoru. ...------. ce i do promjene struje za iznos fl._ b .78a). n. jer se u praksi cesto moze 53 52 . l~lu .73? . 1.5 Spoji Ii se.Na osnovi s1. Odredite i nacrtajte funk"CIJUtl.70. odredena u prvorn redu prikliucenim otporom (i vriiednoscu E. kako se to Iako dade ustanoviti.78. . na kojoj je izvor. 1. dakako).U f1 () gdi Je sa x oznacen 0d nos-.. 1.--. a + r . aJ St. na njemu ce se pojaviti pad napona U=145 V.. -. .04 n prikljucen je petrosae R1=10 n.. vanjske karakteristikc kojih su prikazane na slid 1. onda ce napon na potrosacu. 16 Koii je fizikalni smisao ove funkcije? Kako parametar Rt utjece na njezin oblik? Do kakvog zakliucka mozemo doci unaliziraiuci funkciju fl (x) za vrijednosti x~ I? c. doci ce i do promjene napona Uza iznos AU. shematski prikazan jednim izvorom konstantne struje i njemu paralelno spojenog unutarnjeg otpora.R --= X. U kakvom odnosu stoje unutarnji otpori izvora I i 2. naprotiv.2 () g d'JCje opet sa X oznacen 0d nos-. . . Je .. Koliki _ie unutarnji otpor izvora Rt? 1. dolazimo do sl.--.74. Na izvor napona E=6 Vi Rt=0. kao 8tO smo to ranije pokazali. " rte i X. Promijeni Ii se postavljena vrijednost otpora R za iznos 1lR. Rh=-=-=5 llel 3. a. ~ . Rjesenje Krenemo Ii formalno-matematicki odnosno: od izraza: Rtl E2-1· I Rt2 a n.77..76. Rt rnozemo postaviti pitanje kako bi morao izgledati izvor kojim bismo opisali ovu potonju relaciju i koji bi nadorniestio onaj sa sl. Izvoru sa E= 12 V pao je napon na stezaljkama na II V nakon prikljucivanju otpora R = 1 n. R2=45 n.78. na isti taj izvor (uz iskljucen R1) otpor A. . fl.=-=-=2 !"2 5 s. zakliucite u kojim je slucajevirna uputno naponski izvor prikazati ekvivalentnim strujnim izvorom. u krugu ce porcci struja 1=7. 1. Kod neke njegove vrijednosti R napon na stezaljkama bit ce U. . .78a). Buduci da je cian E ~h= konst. Na realni izvor prikliueuje se promjenljiv otpor.~ . =r: R . Rt'l. 2 u R ~1 STRUJNI IZVOR R.!. Promjenom vrijednosti otpora R iz prethodnog zadatka za iznos fl. .--- Rt u e. kao fizicka cjelina. Odatle se mogu izracunati vrijednosti otpora R preko: R E1-1· I .. slucaievima zgodniie je raditi s izvororn na sl. 1..75.R doci U E2 10 Ako su prikliuceni-otpori i naponi na njima isti u oba slucaia. Taj uvjet moze se zadovoljiti jedino rezimom koji odgovara presjecisru karakteristika. n. u odnosu na R. Koliko puta ce se promijeniti napon na stezaljkama izvora ako rnjesto otpora Rl na njega spojimo otpor R2=1O· R1=100 n? Koliko puta ce 'se pri tome promijeniti struja? 1. Struja u krugu bit ce.2 E2=10 V. Prikljuci li se na realni izvor otpor R1=15 n. v s. biti prakticki neovisan 0 iznosu njegova otpora.73. a napon i struja na potrosacu ujednoj i drugoj interpretaciji moraju ostati isti. onda i struje u jednom i u drugom krugu moraju biti iednake. st.J b .72. medutim. Ponovite prethodni zadatak za sluca] da je Rt=4 kn.

Iz Ual) = - 40 V siljedi da struja I naznacenog smjera iznosi: U=E-1·Ri=!·R=lOOV. 1..No ako je R. tj. Na vodljivosti G=20 mS sa s1.. . Idealni naponski i strujni izvori nisu definirani za slucai kratkog spoja i praznog hoda. Rt=5 n prikljucen je petrosae R=25 n. Uz Rt'PR skoro sva struia !'e=!i.. prolazit ce potroRt saeem.. pa 0 toj cinienici treba voditi racuna prilikorn pretvorbe naponskog izvora u strujni i obratno.. 1. a. I. 1.S0.80a). treba biti R. + 1. i R teci struie: 1 =!!_= 1k·R =20A R. Ri+R pa ce pad napona na unutamjern tako da je onda: otporu biti: IlE= E 0) • b b b) SI. Odredite struju u krugu.1 G.. 1..80b) imat ce: h=-=24A.78b).85 A? 0 0 R. Kako [e sarna pretvorba zapravo jedan formalno-rnatematicki zahvat. Na realni izvor sa E= 120 V. R pa [e: . b 1. ~ R. dok napon nije. kao 8tO je pokazano na s1. jer bismo tada dobili 1=00. Usporedite rezultate.:: . onda je struja kroz petrosae prakticki neovisna 0 iznosu R. Idealan strujni izvor davao bi uvijek istu struju bez obzira na to koliki je petrosae na njega spojen.. U E . stvarnu sliku 0 naponskim i strujnim prilikama dobivamo promatrajuci dio izvan izvora...e = 1R.8 A. 1.... a. No na unutarnjem otporu prilike se mijenjaju. I» ee stvoriti pad napona: U=h tako da ce kroz R. bez obzira na to 8tO je na njega prikliuceno..79. .+" pol okrenut prema stezaljci a. Da bi on to mogao. uz veci R bit ce na njemu i veci pad napona. . Ri Smier struje h bit ce odreden polaritetom napona E. b _. Taj uvjet moze se ispuniti jedino uz R. . Rt Rt+R 1=.. I» ce teo prema a.=4A.78a). odnosno U=oo. 1.=oo.S1. desno od stezaljki a-b (u ovom konkretnom slucaju). . b) SI. =20 Rjciienje V. G SOQ Rjellenje U krugu sa s1. napon na potrosacu R i struja kroz niega su u jednom i u drugom slucaiu isti. I=UlJa' G=O. 1. 1. U takvim situaciiama prikladniie je operirati sa strujnim izvororn predoeenim slikom 1. R"R --=100 Rt+R V. Na paralelnoj kombinaciji Rt i R. 55 S4 . Nakon toga nadomjestite naponski izvor strujnim i ponovno odredite sve te velicine.=O (sa s1. Nadomjesni strujni izvor sa s1. kako bi u vanjskom otporu R struja 1 u jednom i u drugom slueaiu imala isti smjer..k=0.80. 1. Kolika je unutarnja vodljivost Gt izvora i kako izgleda nadomjesni naponski izvor ako je 1. ako izvor ima . :u kojim ce slucaievima realni naponski i strujni izvori prijeCi..:: ~ . 1. . m. napon ria potrosaeu R i pad napona na unutarnjem otporu izvora. Kao 8tOvidimo.81a) izmjeren je napon Uab= -40 V..80a) teci ce struja: !=--=4A.81. u idealne? Rje~enje Idealni naponski izvor davao bi na svojirn stezaljkama uvijek isti napon.

. . 2R SI.82 . SI.84. Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b sa sl.tako da je onda: IG. izracunaimo struju I i napon Uab: I =E.83.= J=I. SI. 0.25 mS. ~. .-- R ~ Na taj izvor prikliucena je u seriju s Gt vodljivost G.l. _____ J SI. gdje je x zanemariva velicina). mora biti: G. prikazan na sl. 3Q a R ... Koliki napon vlada na stezaljkama strujnog izvora? 1.=/t-I=O.. otpor R=20 Q promijeni iznos na vrijednost 2R. mjere: hI =0... Koliki napon vlada izmedu tocaka a i b spoja prerna slici 1..85.l.izvor. 1. LrJ b 1. .82? Zadatak riiesite bez pretvorbe strujnog izvora u naponski ._ . kad na njih nista niie prikljuceno? Za koliki iznos ce se taj napon promiieniti ako se na a i b prikliuci otpor R=5 Q? Zadatak rijesite sa strujnim izvorom u mrezi. odredite iznos struje Ix idealnog strujnog izvora i vrijednost otpora R. A.86.83. stvoriIa na vodljivosti IG.... Gi' G =0.!' : lRj:Q) . J .9Ib). .05 J Da bi struja IG.84 • 1. Na osnovi ovih podataka zakljucite koliki su elementi struinog izvora I» i R. ..8 A Gi+G G L-.l. imat ce stoga: i.. 57 . Provjerite rezultat nadomiestaiuci strujni izvor naponskim.1. ..85. ~ 1.84.. Ako u spoju prikazanom slikom 1:86. 1. . Uab=-_!_=-40V.83. 6AI 6Q --------. -. 1.' __ . Odredite pad napona na vodljivosti G=0.4 A i Uv= 8 V. 56 SI..SA a Gt pad napona Uba=40 V. E=-=680V. 1.82.55 QI5 . 1. Ako ampermetar i voltrnetar sa s1.. Ekvivalentan naponski . kazalika vcltmetra vrlo velikog otpora skocit ce sa 80 mV na 160 mV (odnosno na 160mV-x.<.2 S sa sl..+" polom okrenutim prema toeki b. o. .86. racunajuci sa strujnim izvorom u mrezi. . Gj s . Za kontrolu.85.

E~=3V. 81...90. '" Rs ~E' ~ R ~ 81. Ako se u njima nade nekoliko izvora.91a) odredite struju kroz pojedine elemente. a one druge s ncgativnim prcdznakom i tako izbieci nejasnoce u postavljanju [ednadzbi. E. t 81. dana je s : a) h=I-b) h=I 58 E R E c) h=-+I R E d) h=-. R5=350.. SIn smo time dobili? Prilikom pisanja [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za doticnu petlju.. U spoju prema s1.. koji potpuno proizvoljno definiramo za danu konturu.91.91. kao sto je to oznaceno na 51. . Osnovu za odredivanje struia u pojedinim elemerrtima..i .87.E='£. ako je zadano: R1=R2=20 0. 1. 81. Ako otpor R. pisani za pojedini cvor.... 1. razmarrania postaju nesto sloZenija.I·R I. daju I i II Kirchhoffov zakon: '£. ' 1.. ako smijemo tako reei.~ ~ ~ .88. b) ostati gotovo nepromijenjen c) pasti na priblizno polovicu prvotnog iznosa. Neka to bude u konkretnom primjeru smjer kazaljke na satu. 1. promijeni vrijednost sa Rl=R na R~=2R.. dozivi neku promjenu !:lX.4. 1.~. "pozitivni smjer obilazenia petlje". 1. . doci ce do promjene 1. pa preko njih i napona. potencijala tocaka a i b. R4=150....1=0 Rr "" "" '£. . a.. Sto ce se dogoditi s naponom sto ga mjeri voltmetar V sa sl 1.. Napominjemo da strelica kojom je definiran smjer obila>. 1. £. E3=12 V. 81.. 1. b Rjesenje Kako su svi elementi spojeni u zatvorenu pedju. -... E1=5 V. napon sto ga mjeri voltmetar ce: a) porasti pribliZno dva puta.1. c) napon ostaje konstantan. Buduci da u petlji postoji veci broj izvora od kojih bi neki nastojali tjerati struju u smjeru kazaljke na satu.9Ib). a drugi obmuto. To se najlakse postize uvodenjem neke vrste koordinatnog sustava. ..cnja ne predstavlja nikakvu struiu. Ra=lO 0. .8S.. morat cemo prvo unijeti odredeni red u oznacavanje napona i struja.. . 1.. Na ovom rnjestu mi cemo se ovim zakonima sluziti it relativno jednostavnim konfiguraciiama.r L~g ~ R. U spoju prikazanom slikom 1.1. Rt je mnogo veci od R. ELEMENTARNI STRUJNI KRUGOVI S VISE IZVORA U dosadasniim primjerima obradiIi smo krugove s jednim izvorom elekrricne energije i vecim brojem potrosaca.87.8R. R -- S9 .. E2=4 V.87.. EI~I. U kakvom ce odnosu stajati drpA i drpB za odredeni dX? 1.89. T ~~~g Rs ..90. njihova prava primjena doci ce do punog izrazaia u analizi linearnih mreza. iznos i smjer koje treba odrediti na osnovi II Kirchhoffova zakona. kroz sve njih teci c~jedna te ista struja. mi cemo izvore koii imaju tendenciju tjeranja struie u smjeru koji se poklupa s pozitivnim smjerom obilazenia petlje uzeti s pozitivnim. Ako otpor X sa sl.89 ako kratko spojimo otpor Rl? a) napon se povecava. b) napon se smanjuje. 81.1. sto je mjeri idealni ampermetar spojen u krug s idealnim naponskim i struinim izvorom.1..... Taj koordinatni sustav bit ce u ovom slucaiu tzv. odnosno petlju iIi konturu.90.89. Struja Ls.2.

ni iznos. """" . a) -E1+E2-E3+E4 -O. i '. Ovirn primjerom ilustrirana je cinjenica da se pozitivni smjer obilazenja petlje i smjer struje zaista mogu odabrati proizvoljno. dakle. .. stru]a od 0.. b.1 A. 1.1 A tece u smjeru kazaljke na satu.. eo d 8V SI. dakle u smjeru kazaljke na satu. 1..1 A. "'" 60 61 . i struje kroz svakog od njih ..652 . Rl+R2+. 1. i ako se on poklapa s definiranim pozitivnim srnjerom obilazenia petlje.. negativan predznak.. smjeru kazaljke proizlazi: -EJ +E2-E3+E4=-I· (R1+R2+Ra+R.. U petlji iz prethodnog zadatka odredite struju uz sve moguce kombinaciie pozitivnog smjera obilazenia i pretpostavljenog smiera struje.IA.... [ednadzba II Klrchhoffova zukona za petliu sa sl.. IOV .93. dobivamo: R1+1· R2+1· Ra+1· R4+1· RG.1 A u pretpostavljenom na satu. To [e. E1-E2+Ea-E4=-I' 1=- (R1+R2+Ra+R4+RJ -- E1-E3+E3-E.92a). b).. . .93.92 •.. d) 1= -El+E2-Ea+E4 1z 1= sliiedi: . onda struji pripisujemo pozitivan. Rjesenje ..91b) glasit ce: odnosno : E1-E2+E3-E4=1· I ~l Na slikama 1. jos otvoreno pitanie struje.R3+R4+RS sto nas opet navodi na zakljuCak da smo pogresno pretpostavili smjer struje i da ona tete u suprotnom pravcu.1. vidjet cemo da struia ima isti smjer i iznos.R3+~+Rs 1=0.~ + . Rezultat svojim predznakom indicira da li je pretpostavljeni smier ispravan (pnzitivan predznak) ili nije (negativan predznak). Podimo redom i Izracunaimo je: a) 1z dobivamo: I b) 1z EI-E3+E3-E4 Rl+~2+JU+~+& =0. i razumljivo. ne znamo ni njezin smjer. dakako. jer su oni uvjetovani elementima kruga.Ostaje.. medutim. c) Iz sto nakon uvrstavania zadanih vrijednosti daje: Prema tome. struja od 0. '_ +R2+. nego u suprotnom pravcu. bez obzira na to kako smo ih odredili..1 A.1 A.. opet. a ako ne. Zbog toga. Rl+Rz+. Imajuci. U trenutku kada pisemo polaznu iednadzbu. na umu sve sto je receno..1 A ne tece u pretpostavljenom.R3+R4+Rs tj.. Rl+~3+JU+~+& -0. u smjeru kazaljke na satu. c) i d) naznaeena su sva cetiri moguca slucaja za koje treba naci trazenu struju. sasvim proizvolino krecemo od pretpostavke da ona ima [edan odredeni smjer (u ovom slucaju odabrali smo smier kazaljke na satu).. u danoj petlji tece struja od 0.' d) """ SI. Odredite napon na paralelnoj kombinaciji otpora sa s1. ' Prema tome. ..93. 4Q + 1-------' 3. a ne metodologijom naseg raeuna .92..+RIi) 0. 1. 1. Pogledamo Ii sva eetiri rezultata.

.99..98.tol:aka a i b sa s1. 1. Za koji ce se iznos promijeniti napon izmedu tocaka a i b sa sl. 1..97.97. ako kroz otpor od 34 n tece struja 1=40 rnA u naznal:enom smjeru? V. koliki iznos ima otpor R? 1. SI. J 5Q SI. Odredite napon izmedu . . . 1. 63 62 . ako mu prilikom spajanja na a i b zamijenimo stezaljke? a JOmS 7..96. .. 1..l.:r 1..99.98. 1.. kad na njih spojimo izvor sa E=20 V i R(= 10 Q? Za koji ce se iznos promijeniti struja kroz E i R. 1. . .98. mjeri napon Uvl=190 V oznal:enog polariteta. -T"______D 120Q b SI. 81.. L94. Ako voltmetar VI sa s1.94.sto ga mjeri voltmetar sa s1.5mS 1.9S. Koliku struju i u kojem smjeru daje strujni izvor Iz..".99. 1.. 1. Za koliki ce se iznos promijeniti kad se sklopka S zatvori? 2mS :~. 1. Ako u granama dijela neke mreze prikazanog na s1. napon.. lito ce pokazivati voltmetar V 2 nakon zatvaranja sklopke S? . . teku naznacene struje.95.96. ~5V 1.l. s1.98.97.

uz: E2=E4=5 V. b) uzeti u obzir cinienicu da se kraj otpora na koji struja ulazi nalazi na visem potencijalu od onog iz koieg iziazi za iznos pada napona na niemu. Odredimo Ii potencijale pojedinih tocaka kruga prikazemo u obliku dijagrama.100. Zadano: E1=lOV.5.l. bit ce potrebno: a) odrediti prethodno se izbjegle evente ih u rnierilu bilo 'kojih dviju dijagramu treba struje u pojedinim elernentima. a) otvorenu sklopku S b) zatvorenu sklopku S. Uv2=80 V i L« -.l00. kako bi se olaksalo izracunavanje pojedinih napona.102. Dva voltrnetra i [edan ampermetar (idealni) ukljuceni su u rnrczu preiuu pokazuju UV1 =200 V. odrcdire struju Ix po iznosu i smjeru.. slici 1.102.102a).-2 A. 1. 1. bilo kojoj SI. Nadite odnos napona UVI/UV2 sto ih mjere voltmetri VI i V2 sa sl. u naertanorn poteneijalnom . 1..101.1. 1.-" . 1. D i I. 1. baratanje s potencijalima i njihovim razlikarna moze olaks. R2=R4=R5=2 n i R3=3 n.+" pol izvora nalazi na visem potenciialu od . Ako se broj elemenata kruga poveca i ako ustrojstvo mreze oj SI. pozeljno je racun uciniti preglednijim.101. a na ordinatnu pripadne potencijale. s tim da je prethodno definirana tocka nultog potencijala. Da bismo mogli nacrtati dijagram.. . F i J te HiE petlje prikazane na sl. Polazeci od ovih napornena. operirajuci pojmom potencijala. POTENCIJALI I POTENCIJALNI DIJAGRAMI e. SI. izracunavanje napona izmedu tocaka postat ce vrlo jednostavno.sarno ocitati razliku njihovih potencijala . E3=Es=15 V.101. Odredite poteneijalnim dijagramom koliki napon vlada izmedu tocaka A i G. probleme cesto rnozemo prikladnije obuhvatiti i riiesiri. kako bi tuaine zabune.ati racunan]e. e) imati na umu da se za iznos od E volta. Isto tako i u zadaeima u kojima se izricito ne trazi njegovo crtanje. Ako instrumenti postane slozeni]e. n. Cesto se potencijalni dijagrarn skicira i za dio neke slozeniie mreze. zakljucili smo da. Rl=l 1. te ako poznamo iznose sarno onih elemenata koji su naznaceni na slici. . <p=0 pola d) podsjetiti se na to da proizvoljnim pridjeliivaniem potencijala tocki kruga razlika poteneijala dviju tocaka ostaje uvijek ista. r: A~£5 - +I~- ---i J Odreduiuci napone izmedu pojedinih tocaka nekog strujnog kruga..100. potencijalni dijagrarn ertat cemo tako da na apscisnu os naneserno pojedine toeke kruga.. a 5 Osnove elcktrotehnike zbirka primjera 64 65 . onako kako na njih nailazimo kad ga obilazimo.2.

. U mrcz] prema s1. ... na njima nema ni pada napona.103b). • H si. 2A.. ·t·~... Struje II i 12 mozemo izracunati neovisno jednu 0 drugoj: 11=--=3 A 20-5 -13)~27 V 2+3 UFJ ='PF""':CPJ=-3-( -:-15)=12 V UHE='PH-CPE=-1l-12=-23 V.H. na temelju kojega nalazimo: if [vi I dobit cemo po- If [vi -76 :. obilazimo petlju u smjeru kazaljke na satu. ~~W4-~-t -10 .D~/~J~_' -10~--t---1.--ifi-I-r-- - :. r~ r 11 i ~. a Odabravsi tocku A kao referentnu ('PA=O)....-t.-t--l1 ~::::~:=:_-+r1=.. tencijalni dijagram sa s1. t-ld:::+--I I -+-+-+- or-~~G~~bH£~~o4A~B~19d+. -16 -18 -'-'I·--.--... Rjesenje Buduci da kroz otpore od 4 n i 7 n ne tece struja. Unosenjem dobivenih vrijednosti u koordinatni sustav i spajanjem pojedinih toCaka dobivamo dijagram sa 81.'I--+--+--+-+--ir-!- 0- n I·_ :----:1 : l\ n -2 ::± -a I. UCG. Uzmemo li tocku 0. gdje je izvrseno uzemljenje.. 1. 1. +8" -6 -" t-I\--f-i-' _12 -10 I I I --l-+-t--+'---+-+-' -t--f---fl-i-'-r' I -~. 1..11trf L ' -2 -.: b} SI.I' -'·--·r-I--r·-~··I -··-r" '. \ I !\ 1\ 'f-+--+HO-i-~ -1\+·. 2Q RI +R2 + R3 +:R4 +J?5 1 A.102b). kao referentnu. b 66 67 .103.-i·-·--~. 1.103.i-~+j_-i f°-itr \! \ I 1-.J__-i--~-_!_. UDB. 1. i odredujemo potencijale pojedinih tocaka: 'Pn=+E1=+10V 'Pc=''Pn-I ° R1=+9 V aJ CPD=cpc+E2=+14 V itd. krecuci iz A.103.103a) odredite napone UBD. ~ kojega onda proizlazi: UAG='PA -CPG=O-( -6)=6 UDI=<pn-cpI=14-( V .. UHA i UJc.Rjdenje Prvo nalazimo struju I koja tece petljom: I El+E2-E3-E4+E5 1.

. 1. Na osnovi potencijalnog dijagrarna.l. 11 . - 1. U mrezi prikazanoj na slid 1. na potencijalima 'PA=IOV i 'PB=30V.. Voltmetar prikljucen na jednu granu elektricne mreze sa sl.. odredite napone UFJ. I. lOS. !_. I.J -B.l06. . + H a) OA 100 _. 5~ lod" -a ~~ b 2~ d) 1=.l. idealni arnpermetar i voltmetar mjere Struju h=2 A i napon Uv= 100 V oznacenog smjera.106. nacrtanog za konturu A-B-C-D-E-F -G-H-I. =r: S1. izraz za struju I naznacenog smjera ima oblik: a) 1= E+ Uab R b) I=E-Uau R .. arnpermetar zanemarivog otpora ce mjeriti struju od: a) OA UJc= 1-( -3)=4 V.104. r---------~ 200 u...E-Uab. Ako izrnedu rocaka a i b dijela neke mreze sa s1.c) I A d) 3 A e) 4 A. vlada napon Ua!> >0.-b) 2A c) 4. UBE i UnR. 1.107. -E-Uab R ----~:.107• oJ 1. b) 2A .. V ~+~--------~ _. +1 - d) 3.7 A \ . 1.l. koliki iznos ima struja I? ~ 1. "-------IV}-------' SI.104.10S. SI.____..Unn=-12-2=-14 UCG=-3-9=-12 UHA=-3-(- V V UnB=2_. odnosno polariteta. R ___ IE. 1.. Ako su cvorovi a i b sa sl.-!!-. -~ 68 b '''''' b _ SI.109.(-12)=14 V 18)=15 V 1.. __~15V 3)2 o.___. 1. Struja kroz granu iznosi: ( . + IBV SI..2> 'OV E SI.104.: c) I = -_-"-'- . 1. Koliki napon vlada izrnedu rocaka a i b Wheatstoneova mosta sa s1..5A. 1.109? 69 .105. .105. mjeri napon Uv =0. lOS....-- 1.l06. vlada napon Uab= IOV.109. .105..107. Ako izmedu tocaka a i b dijela neke mreze sa sl.

110..115 pocne mijenjati svoj iznos od 0 do oo? (Uzemljene toeke. 1. 1. 1. Sto ce se dogadati s potencija1inia toeaka A.110. VI i V2 sa sl. UV1 =9 V i Uv2=20 V. odnosno polariteta. mjeren u odnosu na zemlju: I a) raste b) pada c) ostaje nepromijenjen.. 1.112. struju Ix i napon Uab.111. 1.115...l t3.l. R .. A Struja I u mostu prema slid 1.113. . Nakon zatvaranja sklopke S sa sl. oznacene s nalaze se na potencijalu '1'=0. I 10. 70 71 . 81. Ako idealni instrumenti AI' A2. "'IH~'" 5 ERR R SI. U dijelu neke mreze prikazanom na slici 1. Odredite napon Uca• 1.112. odredite vrijednosti otpora R.U4.114.. idealni instrumenti mjere struju lA=1 A i napon Uv=IO V oznacenog smjera..110. rnjere: hI = I A. B i C kada otpor Rl. Uz poznate struje II =0. t.5 A i 12=2 A oznaccnog smiera odrcditc napon UAB.111. a) 1=0 b) 1<0 c) 1>0.0 1- SI.. ulazi u sastav slozenije elektricnc mreze. h2=2 A..115. 1.113. iznosi: . i H.111.1. Strujni krug sa slike 1.1. sa s1. 1. potencijal toeke A. 1.114. SI.) +. c SI. 1.. SI.112.

R3=70 n. Klizni otpornik sa s1. Kod kojeg ce iznosa biti potrebno zamijeniti stezalike voltmetra? od - -_ Pod kojim ce uvjetom vrijediti - SI.118. 'PB i 'Pc.= -50 V..ll7.1.. 1. Tocke A i B sa s1.118. 1.120. mjerenim u odnosu na zemlju i neovisnirn o iznosima ostalih elemenata mreze.1. Zadano: Rl =50 . 72 SI.I 16.. 1.117. R4 R2 Kako ce se ocitovati na instrurnentu kratko spajanje poiedinih otpora? 1. Otpor R3 Wheatstoneova mosta sa s1. UDF= UaF? .119. 1. nalaze se na fiksnim potencijalima (mjerenim prema zemlii): <pA = 100 V. Ro=40 n E= 180 V. Tocke A. mijenja svoju vrijednost do 00.. bila na potencijalu <pc=O? . 1. B i C nalaze se na fiksnim potencijalima 'PA. na koju nista nije prikljuceno. .116. Otpor R3 lZ pret h odnog za da tka i a irna ne ku fiksnu vrue d nost R 3< Rl .118. Odredite potreban odnos ll:l da bismo dobili 11:10=2.117.120. R2=80 n. 'PB. Dio neke slozenije mreze prikazan je na slici l. 73 .120. SI. ima izmedu krajeva a i b ukupni otpor R=40 ohrna. n. o 1..116. 1. 1.1. Kakav mora biti odnos R1: R2 da bi tocka C. • + St.

. . =f "'iF . koja se moze pomicati paralelno sarnoj sebi iz polozaia A-C (x=O) do B-D (x=21).j 1.1.::l .x . -1 St. 80Q 175V + Rs R. ~ @Q .121. . odredite 1.122..:0 7 SI. Tocke E i F kratko su spojene iicom otpora R =0. Ako na otporu Rl sa sl. Odredite kako se mijenjaju potencijali tocaka BiD u ovisnosti 0 polozaiu x poprecne iice E-F. Odredite napone UAB i UBC u mrezi prema slid 1.124. Zadano: URi =40 V. S1.:.123. 21 'fs .123 nalazi se na potencijalu CPA=-30 V u odnosu na zemlju. + e 'fo .121.122..'CPD=fa (x)=? u podruCju od x=O do x". 1.2 Au naznacenom srnjeru. .. tako da uvijek bude AE=CF. Nacrtajte na jednom dijagramu CPB=f1 (x).123.1. (CPB=f1 (x)=?. Svaka od njih ima otpor od A ohmapo metru duZine. CPD=f2 ex) i UBD=fa (x). 1.124. Tocka A iz mreze sa slike 1.1. SI.:. prikazane su dvije istovjetne otporne iice AB i CD duzine 21.122.:. Na slid 1. postoji pad napona potencijale tocaka A i B. 1. dok kroz otpor R2 tece struja 12=0.. 74 75 .:::l R~ .l 8 . 1. B' Oi :.. Odredite napone U AC i UCB.. .'21)..121.124. .

i~ 1. energija Wi rad A bit ce jednaki umnosku struje i vremena. Q . Rza i Ria? t. l. zbog Ohmova zakona. '(.2. 1. SI. 1. SI. . • " 1..127.129. on se moze nadomjestiti ekviva1entnom zvijezdom otpora. Ako voltmetar V sa sl. odredite iznos otpora Rx.125a). PI " 77 . odredite iznose nate domjesnih otpora RIO' Rzo i Rao' uz pomoc kojih je provedena transfiguracija trokut-zvijezda.129).1. tako da je koefi5~~*()~ig<:. a..cvorova CPl' cpz i CPa struie 11' 12 i 13 ostali isti U oba slucaja.1. prikazanorn na sl. U2 R Pri izracunavanju gdje je: razvijene topline sluZit cemo se relaciiom Q=U·/·t. 76 u spoju prerna slid 1. 2 i 3 pri tome ne promijene.126.128. mjeri napon od 0 volta. Odredite odnos napona koji pokazuje voltmetar vrlo velikog otpora prije i poslije zatvaranja sklopke (slika 1.Ako su poznati otpori R1O' Rzo i Rao' koliki su onda R12. Polazeci od uvjeta da su potencijali .128. Prikljuckom omskog potrosaca R na realni naponski izvor dobiva se sarno dio ukupne snage Izvora na potrosacu.127.1. SNAGA I ENERGIJA IzraZeni elektricnim velicinama. 1. b) oj SI.1.8kr2 SI.toplina u Joulima SI. napona. Ak~ 'p~omatramo omske otpore na kojima se elektricna energija pretvara u toplinsku. dok ce snaga P biti: P=-=U·I . 1. A _E R mOCI cerno.127.211r2 2. RAD. b 1.125. Uz uvjet da se potencijali cvorova 1. Koliki je napon izmedu tocaka a i b u spoiu prerna slici 1.5k)2 5 b 16.129.n. Izraeunajte strujukoju mjeri idealniampermetar ako je E=12 V i R=6 n.126.1. pisati: P=U·I=-=Iz·R.12&.l2Sb).6.126.128.. 1 1. Pk '1]=-<1. Zadan je trokut otpora prema sl.

<i. Analizirajte pod kojim uvjetima izvor napona E.130. rad lako izracunavarno koristeci se osnovnom relacijomkoja ga povezuie sa snagom. 2Rv E=I . Uz poznatu snagu. PA. Rx nalazimo lijevo od maksnnuma.46' 1t n. (Rp +2Rv) =520V.. E i Ri.130.vatmetrom.s». Mjerenje snage rnozemo obaviti voltmetrom i ampermetrorn. U dok je otpor potrosaea: I 1=200m A=Up·/·t=18·103 J.. ako se s vriiednoseu nemoguce je udovoliiti trazenom uvjetu. 1. kod kojeg je multiplikacija izvedena samom konstrukcijom uredaja. a) Koliki se rad stvara na potrosacu za jedan sat? Napon izvora bit ce: R£ '7=---=0. ..131. mnozeci ocitane rezultate. 1. I+x gdje jc: b) S kolikim koeficijentom iskoristenja '7 radi sistem prijenosa energije od izvora do potrosaca? c) Koliki je napon izvora? R x=_1!_.01745' S Iz zadane snage potrosaca dobivamo: I=-=lOA. kada je R. Do ovog rezultata mogli smo doci i izrazom: x '7=--. unutarnjeg otpora Rt daje iednaku snagu nekom potrosacu Rx kao i potrosaeu koji nastane kad se otporu Rx prikliuci jos paraielno i otpor RII (sl. Ri .2%. ali s liieve strane maksimuma. na kojem se javlja napon Up=500 V.gdje su Pk-korisna snaga a Pi i ukupna snuga izvora. tj. 1... Na izvor konstantnog napona sa s1. 200·4 --=1 4... a rad koji se za jedan sat stvara na potrosacu: 1 --Rjesenje Odredimo najprije otpor vodica voda: Rv=p-=0.. 78 . Ako je zadano RII.131.i I 79 . za !!. b b) .I31a) i b)). cime je odreden Rx? 81. Rjesenje a) 81. Na sl.13lc) ilustrirane su ove tvrdnje. 1. ~.1.130..R..962 e. medutim. l. 2Rv=200 \y. Medutim. ili posebnim instrumentom . tako da je koeficijent iskoristenjn: Za dani izvor i korisna snagu ovise 0 odnosu Rt Maksimalnu korisnu snagu dobivamo u slucaju prilagoden]a. a. naIazimo se desno od maksimuma krivulje otpora RlJ mozemo poParalelnim spajanjem prikIadno odabranog PTc - Ako je petrosae Rx takav da je Rx>Ri' Pk=f (Rx).ll mm i duzine 1=200 m omski petrosae Image Pk= 5 kW. Maksimalno iskoristen]e izvora (maksimalan '7) postizemo. iii 96. R ---:. . Snaga koja se razvija na vodu bit ce: Pv= [2 ... prikljucuje se bakrenim voJom promjera vodica d=2._=]. stici istu ~rijed~ost Pic.

po osamsati dnevno. u zatvorenu spiralu (pocetak i kra j zice su spojeni).5 mms namotana je na keramicki prsten.45 il mm2/m) duzine 1=1 rn i presjeka S=0.134. su promjenljivi. 1.:remenskom . 1. U kojem ce polozaju tipke S sa sl.135.134.. . Prema tome. ficijentom 1. Odavde mozemo naci ovisnost Ry=f (Rz): .---. R1 . RlI=O. 1.134.Rf+Rz dobivamo: E b) polozai 2 c) polozai 3? 1S? s 1S( 8to sredeno daje: Rf ·. 1. Otpori Rl i Ra sa s1. i.135. Kolika mora A biti duzina dijela spirale LAB (mjerena kracim putem) da bi se citava spirala najjace grijala? SI. .Rz+Rl .5 il.R". 80 1. ~. dok drugi kraj (B) slobodno klizi po spirali. unutarnjeg otpora Ri=.136. Sl. Koliko bi on zaradio radeci 25 radnih dana u mjesecu.136.Rf ' dobivamo riesenie koje ima fizikalnog srni- 1. Kantal-zica (p=1.R~-. Odredite funkciisku ovisnost Rl =f(Ra) uz uvjet da snaga na Rz=lOO il bude konstantna i jednaka P2=lOO W . . Ry-R~ .1.. Na mjestu A prikljucu]e se jedan pol izvora E=6 V i unutarnieg otpora Rt=0..132.intervalu. petrosae raditi s naivecim koeiskoristenja 7J: -a) polozaj I Kako su h=---. ako bi bio placen po tarifi kojorn se placa elektricna cnergija? 1. iz izlazi: --------r-. . c si.135. mierena u duliem .131. .136. .Ry odakle se lijepo vidi da sarno uz Rz>Rt sla. iznosi oko 30 Nm/s. .lft Nadite: a) iznos tog otpora b) napon na njemu c) snagu izvora..1. ! I c) si. s1.133: Snagu Pk=36 W treba razviti na otporu Rp spojenom na izvor napona E=20V. Prosiecna snaga fiziekog radnika. 6 Osnove elektrotehnlke zbirka prlmjera 81 .. 1.-------~~----L-----~~~----~~ t R.

Odredite iznos Citav:og otpora R.138. 1. " 1. s1.. izracunajre: a) napon izvora E b) iznos otpora R c) snagu u grani a-b. Kroz ampennetar unutarnjeg otpora RA=O._. R2 = Hi n. Sto ce biti sa snagama na pojedinim otpornicima kada se temperatura kupke stane dizati? 1. kazaljka vatmetra pomice se od vrijednosti 4 kW do 1 kW.. 83 82 . . " St. Ra=40. 1.139. Otpor R2 negativnog temperaturnog koeficijenta nalazi se u uljnoj kupki. tece struja IA=I. sr. 1. 1. 1.137. 1. razvija snaga 20Q PR=7.141. Prilikom pomicanja kratkospojnog klizaca otpora R sa s1. R4=50 + n. dok voltmetar pokazuje napon Uv=30 V na podrucju od 30 V. SI. zanemarivog potroska mjere: = 30 n. 1. 1. Ako u mrez! prema s1.. s1.137.139.15 ill. Ako se na otporu R=30 snaga razvija na otporu Rp? n sa s1.140. 1.13S. od krajnjeg donjeg do krajnjeg gornjeg polozaja.l n. a.141. instrumenti h=0.140.5 W.138 si.I.25 A i Uv=3 V. .~/~."<.140. v + E 4R v . 1. Zadano: Rl 1.137. kolika se R 30Q E+ f' Sl.OOI A. Odredite: a) unutarnji otpor voltmetra b) pokazivanje idealnog vatmetra. 1.141.139.

Zadano: Rl=20 R20=20 0. odredite snagu izvora Pi. R je temperaturno ovisan otpor (oc=O. h=2 i P=5 W. ..142. R. odredite: a) struju 12 b) iznos i polaritet napona 1..142. R3=50 0. R4=10 0..1. A '". 84 85 .144 ampermetar Al zanemarivog otpora mjeri struiu s. R2=30 n. n.143. E=78 V. a voltmetar V napon Uv=20 V oznacenog polariteta. 11=3 A.. 81.144. mjere: Uv=15 V.. U mrezi prema slid 1.142 • 1. Ako je poznat iznos otpora R2=5 n. Odredite: a) promienu pokazivanja ampermetra: /).143. 1.144.OO1rC) i nalazi se u posudi u koioi se temperatura povecala sa 20°C na 120°C. 1. Odredite: a) struju 16 kroz nepoznati otpor Rs b) otpor Rs c) snagu na Rs.. Ampermetar zanemarivog otpora.4 A.145.. ~--------------~ - E + SI. mjeri struju 14=2. s1.145.145. Ako voltrnetar ima vrlo velik unutarnji orpor.1 A b) promjenu pokazivanja voltmetra: /)"Uv Zadano: 81.1. 1.143. (iznos otpora R kod 20°C). U mrezi prema slid 1.1. i E2 c) rad koji se obavi za jedan sat na svim potrosacima mreze. . Instrumenti ukliuceni u mrezu prema slid 1. 81. 1.

149. b) zatvorenu sklopku S? 1 R. Zbog promjena otpora R2 sa s1..14~: Koliku struju mjeri ampermetar.147. n koliki napon voltmetar i kolika se snaga 25Q n.uz: raZVIJa na otporu R=40 a) otvorenu sklopku S 1.1. mjeren prema zernlji.1. 0':2=0.0025 (temp. potencijal tocke A.147. i i~ 1.147. izracunajte: a) iznos otpora R b) napon E c) poloza] klizaca potenciometra R2=?)· Zadano: R1+R2=5R. h=I Ai P=IOW.. koeficijent R2). Kolika je promjena snage na Ra? . (Rl =?' ~ I . Otpor R2 sa s1. 1. Zbog toga promijenila se i snaga na Ra. 1. Ako instrumenti sa s1. E + SI.. Kod koje ce temperature (R2 kod 20°C) l/oC paralelna kombinacija s1. R 81. W t.149.146.146. pao je sa: na 0 volta..146. 1.. Kod 00=20°C R2=500 1. mjerc Uv=IO V. SI.otpora R2 iRa primiti maksimalnu snagu iz izvora E=200 V? Kolika je ta snaga? Zadano : R1=200 Ra=300 ra. SI.148. 1.l. 86 87 .148.149. nalazi se u posudi u kojoj vlada promjenljiva temperatu- n. 1. R20=500 n n.1..

3.. Preostalih g-(c-l) [ednadzbi napisat cemo primjenom II Kirchhoffovu zakona na g-(c-l) proizvoljno odabranih.150. pridjeljujemo im pozitivan. shernatski prikazane na s1. DIREKTNA PRIM}ENA KIRCHHOFFOVIH ZAKONA 0) Ako neka linearna elektricna mreza ima g grana. svi elementi koje su poznati. Za mrezu prikazanu na s1. pa prema tome i snage. 9. ••• Is. dakle. Te jednadzbe dat cc 1 i II Kirchhoffov zakon. najzgodnije ih je obuhvatiti i obraditi cielovito. R izvore koji imaju tendenciju tierania struje u pozitivnom smjeru obilazenja doticne konture uzimamo s pozitivnim predznakom. Kako se ove rnetode u primjeni vrlo cesto medusobno ispreplicu. Same metode izracunavanja mogu biti raznovrsne. one izracunate. 2 i 3 imat ce oblik: . oznacena sa 0..1. 88 89 .150a) postavite jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona. gdje je smjerorn strelice ujedno definiran i pripadni pozitivni smjer obilaZenja. U II Kirchhoffovu zakonu u relaciji ~E= ~I . nalazeci kao rezultate struje II' 12. -. a da je po iznosu jednaka izracunatoi vrijednosti. Za svaku konturu definiramo njezin pozitivni smier obifaZenja-. odabravsi joj srnjcr po volji. . a) Broj cvorova i grana u mrezi. f) Dobivene rezultate interpretiramo. nalazimo .. 1. principa. dok cemo zadatke dati naknadno. i to zajednicki za citavo poglavlje analize linearnih mreza istosmjerne struje . imamo 4 cvora. mogu se naci i naponi izmedu bilo koiih dviju tocaka. ~~ -. c) Odabiremo potreban broj medusobno nezavisnih kontura. onda ce kroz tih g grana teci u opcem slucaju g medusobno razlicitih i nepoznatih struia. 1. 1. 12._ . ali rnedusobno nezavisnih kontura. b) Proizvoljno odabiremoZ-. Postupak postavljanja i rjesavanja jednadzbi te interpretacija dobivenih rezultata tcci cc ovako: a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove i granc. naime. Zbog toga cemo najprije svaku od niih ilustrirati riiesenim primjerima i test-pitanjirna za provjeru razurnijevanja. Ig. e) Riesavamo postavljeni sistem jednadzbi. pa cemo se zato u nasirn razmatranjima ograniciti na one koje imaju vrlo veliko prakticno znacenje._ Problem analize elektricne mreze. odnosno radovi. smjer.3. . 3 i 0. b Rjesenje Slijedeci upravo izlozeni postupak. odabravsi im proizvoljno b) Od postojeca 4 evora odabiremo one oznacene sa 1. . [ednadzbe I Kirchhoffova zakona za cvorove 1.. U svakoj grani nacrtamo po jednu struju : 11.r· o •• " . II i III. ••• Ig. c) Buduci da imamo 6 grana sa 6 nepoznatih struja i da cemo na temelju I Kirchhoff ova zakona dobiti 3 jednadzbe. 1.150. Ako je neka struja pozitivna. ANALIZA LINEARNIH MREZA ISTOSMJERNE STRUJE s·odabranim smjerom obilazenja konture. d) Postavljamo iednadzbe I i II Kirchhoffova zakona.. to znaci da ie njezin prvotno pretpostavljeni smjer ispravan. Isti je sluca] i sa strujama grana. Kako se lako razabire. svodi se na odredivanje struja u pojedinim niezinim granama.. 2 i 0..-'· d) Postavljamo jednadzbe I i II Kirchhoffova zakona.. preostale 3 iednadzbe moramo napisati na temelju II Kirchhoffova zakona. negativan predznak. 1. . 2 i 3 te I i 3). izabrati 3 nezavisne konture. a ako ne.150b). Prvi Kirchhoffov zakon primijenit cerno na c-l cvor mreze koja ima t cvorova..!5_ :r- 1 b) 1. Ako su. Potrebno je. Neka to budu konture I. J cvor za koje cemo postaviti iednadzbc I Kirchhoffova zakona. 2 i 3 i 6 grana (izrnedu cvorova I i 0. ako im se srnjer podudara Sl. cime su obuhvacene sve elektricne velicine zanimljive za tehnicku praksu. U pojedinim granama ucrtavamo struje II' 12. pa je potrebno postaviti sistern od isto toliko iednadzbi da bi se one odredile. 1. ne praveci pri tome ostrih podiela medu njima. Negativan rezultat za struju znaci da ona tece u srnjeru suprotnom od pretpostavlienog.-!!_ f!I 2 111 .2 i 3 da bismo za njih postavili jednadzbe I Kirchhoffova zakona. To su: a) direktna primjena Kirchhoffovih zakona b) metoda konturnih struja c) metoda napona cvorova d) metoda superpozicije e) Theveninov teorem f) Nortonov teorem g) Millmanov teorem.1' l I \_j I 0 1"J " lsi . 1 i 2. a one druge s negativnim..

E5 i E6 s negativnim voditi racuna . (2) i (3) prelaze u: (4) (5) (6) . 1. nalazimo nepoznate struje u pojedinim granama. s negativnim predznakom II : E4 uzimamo s pozitivnim. odredite struje u svim granama primjenom Kirchhoffovih zakona.. i njihovim rjesenjern.... a izvor od 130 V s negativnim predznakom. glasit ce. .. 14 i Is uzimamo s pozitivnim predznakom... iednadzbe II Kirchhoffova zakona za konture I iII imat ce ob1ik: 60+30-130=11.151.. II' 12 i 16 uzimamo predzna- a Ez. =-63 =-189 -+ D2= -1 -5 . pojedine velicine mogu imati isti iii raalicit predznak u raznim konturama. Kontura Kontura . struje II i 13 dolaze s pozitivnim predznakom... prema tome: zakona (1:. 20Q TOQ (1). (2). 130-30+90=12... sto je cisto matematicki problem... I : E1 i E2 uzimamo s negativnim predznakom.· R4 (I).. . a 12 i Is s negativnim predznakom III : E3 i E4 uzimamo s pozitivnim predznakom.I1+I3-I6=0 16-1'1. R2-1a· R6 (4) (5) (6) (40+20)+la· (10+20)-13.. a 13 s negativnim predznakom Prema tome.-14=0 14+15-13=0 (I) (2) Rjesenje a) Mreza ima 2 cvora (0 i 1) i 3 grane. 11-12-13==0 (30+20) (20+30) (2) (3) E4-Es-E6-E2=14' E3+E4=13' jednadzbe R4-1s .1· R). I: izvori od 60 i 30 V dolaze s pozitivnim. Kontura kom. 1.. 611 +012+513=-4 011+312-51a=19 iuko da metodom determinanti direktnom vrlo lako na1azimo: Da 13=. Kao sto vidirno.151. iednadzbe -E1-E2=-11 RI-12 . II i • Konturi II: izvori od 130 i 90 V do1aze s pozitivnim.. 13. c) U konturama I i IIodabrali smo srnjerove obilazenia u smjeru kaza1jke na satu d) jednadzba I Kirchhoffova zakona za cvor 1 glasit ce: 11-12-13=0 Prilikom pisanja jednadzbi II Kirchhoffova zakona moratcemo o cinjenici da u: Konturi (I) (3) Prije postav1janja iednadzbi II Kirchhoffova zakona pogledajmo !lto je s predznacirna pojedinih naponskih izvora i struja. ovisno 0 smjeru obilazenja doticnih kontura: jednadzba II Kirchhoffova III. struja 12 dolazi s pozitivnim.lSl.. u kojima smo naznacili struje II' 12 i 13.. Da= 0 3 -1 0 3 -4 19 -1 5 =126 o SI. 91 90 . ..l. (6) potpuno opisuju nacrtanu mrezu. napisane za konture I. c) Sredene.. 14 uzimamo s pozitivnim. Rs-'-12' R2 R3+16· R6+14..E=1:. U mrezi prikazanoj na s1.. a izvor od 30 V s rregativnim predznakom... D Dl 11=-' ~dje detcrrninante D1= 90V D' I-~ 19 6 0 I 6 0 I 6 0 I imaju vrijednosti: -I 0 3 0 -4 19 -I -I 5 -5 5 0 ... b) I Kirchhoffov zakon pisat cemo za cvor 1. D= -5 =-63 .

odnosno razlici. pa se mogu.. R4-la R4-/6' .152. R1 Rs-/6' .5 A.otpora Rjk (j i'~ >>. U dijelovima koji pripadaju samo to] konturi konturna struja jednaka je stvarnoj struji. u pojedinim granama teku struje: 1. dakle na onoliko jednadzbi koliko bi trebalo postaviti za II Kirchhoffov zakon.~.~ :~J' 4)'.. U granama zajednickirn dvjema konturama stvarna je struja jednaka zbroju. 1.. I. zbro] otpora u grani zajednickoj j-toj i k-toj konturi.1). EI-ES+E4=/s' EI-ES+E4=/s' EI+E(=/s' R&-/6' R4-/6· Rs-/s r L d) -E1 +E5-E4=/s / /e) EI-E5+E4+E2=/5' r - t?--1 . 1.153.153. jednadZbe imaju redovito standardiziran oblik. 1..[ [ 71/ . Rzn=EZ2 'L.2... dobiveni iznosi: II = -0..~~~esl?~~itivnirnr -.. Kin.. i ±11. Navodnike upotrebljavamo zato sto su te struje racunske velicine kojima pridajemo odredena svojstva. s tim da su uzeti u obzir i njihovi predznaci zbroj otpora u k-toj konturi b) UIO=lOV - c) U10=0 V d) UlO=-IOV e) UlO=-30V 81.Ako su za struje II i 12 sa sl. R4-/S' . a to se redovito i radi. b) U svakoj konturi ucrtamo po jednu "konturnu struju" proizvolinog smjera. ±In· Rln=Ell .. Rnl±/z' gdje su: Rnz± . koja "teee" duz citave konture. zbog zgodne definicije tih struja. R21+ 12.1ivlje~·s'PQziti. imat ce oblik: Rs+la .~!lIn(}yi"~mLkQd ______k2iih.llJ2.1 A i 12=0. r . R6-/1 . U svojoj osnovi jednadzbe konturnih struja nisu nista drugo nego jednadibe II Kirchhoffova zakona za pojedine konture. METODA KONTURNIH STRUJA Direktna primjena Kirchhoffovih zakona upucuie na relativno velik broj iednadzbi. In:~d. r f) Dobiveni rezultati kazu nam da ce struje II i 12 od jednog. ~1J:- 92 93 . Rzk± . ±h .Odn_QS_n_QJleg3!iypun.~Qmh~dGtaze.. R6-/1 .~p!l1cQ!l!' ovisno 0 tome da Ii struje /1 i be tekukroi sumami otpor RIJ: u istom iIi suprotiiom srn:jeiif.clo. Rnk± .l!!!kle clanovi kod kojih se javlja struja one konture za koiu piseI1. R4-la Ra-/I . Bit metode je u slijedecem : a) Odaberemo g-(c-I) nezavisnih kontura..predZnakom. izmedu cvorova 1 i 0 vladat ce napon: UIO=30 V ±/1 . +In ..kprek9 .153. ujedno sadrzan i I Kirchhoffov zakon. c) Postavljarno jednadzbe II Kirchhoffova zakona za odabrane konture.Prema tome. odnosno tri.3.Jednadiba II Kirchhoffova zakona za konturu II sa s1. Standardni oblik jednadzbi n konturnih struja glasi: 11' Rll±12· R12± ±h· ±h R1k± " .viiliii". ampera teci u prerpostavljenom smjeru.. R4+/6 . dok ce struia 13 od dva ampera teci od cvora o prema cvoru 1. ovisno 0 njihovu smjeru . Ostali . r:!5' 1. 1. Metodom konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c. u kojirna je. uzimajuci smier konturne struje kao pozitivan smjer obilazenja. R1 Rs+/1' R1 . Rnn=Eml> - It Eu Rklc struja k-te konture zbro] aktivnih napona u k-toj konturi....+ [ .lQ j~dnadzbJl. R2Z± 81. Predznaci pojedinih clanova u jednadzbama (to su [ednadzbe II Kirchhoffova zakona za n kontura) odreduju se na slijedeci nacin : clanovi hRu.4hofJ t'OVirz. Rl Rs-/1· R1· .152. 1. konturnih...• ±In . Nakon sredivanja.uahuhvac~ne konrure i i . odmah pisati na taj nacin. pa je zato cesto neprakticna..

. Pri odredivanju struia u granama zaiednickim dvjema konturama treba obaviti zbrajanje. odnosno odbijanje..154. Stru]e pojedinih grana. pretpostavlja se dn tece sliieva nadesno. Stvarnu struju u pojedinoj grani mozemo tada naci na dva nacina.+R. ako ih ima. (3) i (4) nasli bismo struje II' 12. R21+12· R32+13· R33+I. - . i I. II' Rll-I2 -II' II' R31-12• II' R41+12· gdje su: Ru =Rl +Rr. onako kako je napisana. se smjer poklapati sa srnierom konturne struje veceg iznosa. R23+I. . RI3+I. 2. i - Rjesenje a) Kad bismo ovu mrezu htjeli rijesiti direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona.. jer ie g=8. Ako su zudane vrijednosti elemenata mreze. dok se za lR4 pretpostavlja da tece nadolje. negativnih konturnih struia.J . dakle stvarne struje.. fao =12+1. ali ne i granu) 3 nemaju zajednickih grana) . i onda odredimo struiu u zajednicko] grani zbrajanjem odgovarajucih konturnih struja. R22-13 .J ..2+Ia' (3) (4) R3S=R7+RlS+R12+Rll+RlO 94 Po prvome. U obliku u kojem ic to napisano sadrzan je vee i pretpostavljeni smjer rezultantne struje. a c=5. odnosno negativni.. prethodno izracunatih konturnih struia. J 95 .. R12+13 . postavite sustav jednadzbi konturnih struja. Ia i I. trebalo bi postaviti sustav od 8 jednadzbi s 8 nepoznanica. rezultantna struja imat ce iznos jednak njihovoj razlici. R43+14• .pod b).0..=R14+RlS+R16+Rs+R9+RS R12=R2~=R4 R13=R31=O (konture 1 R14=R41=Rs R23=R32=R7 R24=R42=R9+RS Ra4=R43=O E11=E1-E2+E3 E22=E4-RS-E3 E33=E7+E6 E'4=-E2-E8+E4 d) Riesavaniem [ednadzbi (1). najprije korigiramo srnjerove. ako one kroz tu granu teku u istom smjeru. Za mrezu prikazanu na slid 1.... (2)..154. ]. 3 i 4: .J •••J" fa1 =11 . Struje u granama izrazene su u ovom primjeru opcim broievima. Da budemo konkretniji: za struju IRr. Struje u pojedinim granama (oznacit cemo ih indeksom koji se poklapa s oznakom nekog element a promatrane grane) bit ce: (konture 3 i 4 imaju zajednicki cvor. dok ce .. Pomocu konturnih struja njihov se broj reducira na g-(c-I)=4. c) Postavljamo standardni oblik sustava jednadzbi za konture 1. IRs =12 lR? . dobivamo na osnovi onog sto je receno R. IR5 =11+14 lR4 =11-12 81.J . RI4=Ell . R24=E22 R44=E44 (I) (2) =12-1a IR1O=I3 I&ls=I4· Zaustavimo se na trenutak da bismo neke momente posebno istaknuli. dobiveni rezultati za konturne struje mogu biti pozitivni. 1. 1.J d) Rjesenjem postavljenog sistema iednadzbi nalazimo kontume struje. . b) U 4 odabrane konture ucrtavamo konturne struje II' 12.. R34=E33 R.154. Ako ne teku.+Ra+R2 R22=R4+Ro+R8+R7+R6 . i.

sve u smjeru kazaljke na satu. b) Za odabrane konture (s1... Rezultat svojim predznakom i iznosom daje podatak o smjeru i velicini trazene struje.24 ::J 8'l 1': :0 Ibk : --r T •+ / r I 1. sto dodatno olaksava direktno pisanje jednadfbi. " I'b . Zadana je mreza prikazana slikom struja odredite struje u svim granama. 103-13. D 1=-14. 155a) uertavamo konturne struje 11. 3kf2 a) 150 V Sada rnozemo izracunati struje u pojedinim granama.0-12.11+14.24 D = 1.04 3U2 190 V [3 Ikf2 2kQ + =I~~ 24 -0. a svi ostali negativni. I ._L c) -4.12-0. /sl. 1.08 .155b)). D 0 0.5a). 13=0.103=250-60-50 103=60+10+150.4. struje t._D2 D -2 0 6 0 6 gdje su: l D3 13=-. na~in Nakon korigiranja srnjera konturne struje SI. -11. . 7 Osnove elektrotehnllte zblrka SI. -11. 0 cernu ce ovisiti predznaci pojedinih clanova U· postavljenim jednadzbama. 1. 12 i 13. 15. lQ3-12' 4· lQ3-1a' 0=-190+200-250 (4+5+2+3) .16 0. c prlmjera 97 . . najprakticnije je u svim konturama odabrati isti smjer. a) Buduci da mreza ima 6 grana i 4 cvora.14 =28. U tom ce slucaju clanovi sa Rick biti pozitivni.155.14 0. Ilustracije radi.14 DJ '2- r. 103+12. 1 0.14 0'11-2. u Ilk ~ I.22 -4 14 -2 -0. Buduci da je izbor potpuno slobodan. 1.22 -2 0 6 1=704 I[=-20mA..0. a Rjesenje '. I - .13=0.-~ 'e ~ b) t. '. -. h.:«: I" .k .24 0.155. .. Primjenom Rjesavanjern uz pomoc determinanti nalazimo: 11=-.2.2..12-2. na prirnjer srnjer kazalike na satu. Konaeno..103+13 sto nakon sredivania prelazi u: ·(2+3+1)· =r: 10· 11-4. Drugi je nacin cisto formalno-maternaticki.22 -4 14 -2 --4 14 -2 12=10mA metode konturnih D2=1~~ D3=1~~ D tako da su: -2 1=7. 13=-0. 96 [2+6. potrebno ie odabrati 3 nezavisne konture.. Izracunate vriiednosti konturnih struia (uzimaiuci u obzir i predznak) uvrstavaiu se u opceniti izraz za struju u zajednickoj grani.22. 1. b. 1a=40mA. kaZimo jos nekoliko rijeci 0 izboru srnjerova konturnih struja. to cerno uciniti na oba moguca nacina: 1. 1. e) Postavljamo jednadzbe konturnih struja: II' (3+1-f4+2) . .155.

156.. radiIi mi na jedan iIi na drugi nacin. sliku identienu onoj dobivenoj na prvi nacin. Negativni predznaci uz rezultate za stru]e I~.3 A i Ia= -0. 81. izracunati iznosi: II =0.. R. i It bit ~e: od kazalike na satu) Ia=I1k=20 mA (smjer suprotan Ic=I2=IOmA Ie=I3-12=30 I/)= l1k+ 12=30 mA (smjer na gore) (smjer slijeva nadesno) mA (buduci da je 13>12' od Is odbijamo 12. . e 1...6 A. Iednadzba oblik: smjerovima.2 A IIJ= 0. e) zadatak je neodreden.. I~ i I.157. 81.= -0.@ II' (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+Rs+R7)=Es-E4-Ea 12' (Ra+R4+Rs+R7)=E6-E4-E3 .157.. 1. 1. uz korektno ucrtane I. Korigirane struje I~k' I~k i I.=I2=IOmA I~=I2=IOmA I.4 A..) t...4 A..1 A 12=0. 1.=-0.=40mA u naznacenim 1. II/.4 A.. I~ i I~ znace da one teku u suprotnim smjerovima.k.. Ako su za konturne struje II' 12 i 13sa s1.2 A Ib=-0. daju konacnu sliku strujnih prilika u mrezi. 1.= 0.=I2-13=-30mA I~=I3=40mA.157. 0. 7' J- - _J99 9S . nacin Na osnovi sl. sto se. [er je E4 idealan naponski izvor bez unutarnjeg otpora. struje la i Ib bit ce: a) Ia= -0. .i.4 A.=11-12=-30mA I. imat ce . naravno. 2. u granama ce teci struje: Ia=I~k=20mA Ib=I~lc=30mA' Ic=I. .2 A IIJ= 0.2A.. r .. konturnih struja za konturu sa strujorn 12 sa s1. 'sY . . J - J - J .156.. J J a) . 1. zato je smjer struje Ie prema gore) Id = 12= 10 mA (smjer zdesna nalijevo) III III "'I lj= 13=40 mA (smjer kazaljke na satu). II' (Ra+R4)+I2• (Ra+R4+R6+R7)=Ea+E4-Es b) -II' d) (Ra+R4)+I2· (Ra+R4+R6+R7)=Es-E4-Ea \. c) Ia= d) 1..=IO mA Id=I~=IOmA Ie= I~k=30 rnA If=I.156.5 A..2A 1tJ= 0. b) IIJ= -0.1. Prema tome. moglo i ocekivati.. 1.155c) nalazimo: •I'=I1=-20mA a I. tako da je potrebno provesti korekciju.

2. formalno gledano.. na nacin potpuno analogan metodi konturnih struja. .. -c-'Plr' Gnk. . Primjenom rnetode napona cvorova odredite struie kroz otpore R2. . n . +sp« ..R7 R4 RI . a ostale oznacimo sa 1. dvoini odnos. cime zapravo dobivamo napone izrnedu cvorova 1. - S1.b=-100 c) Uab=-80V. n. .. c) lz izracunatih potencijala. (~)Uab= gdje su: 'Pic potencijal k-tog Cvora zbroj struja sto ih tjeraju strujni izvori u k-ti cvor. uz izracunate iznose konturnih struja A (_ I . 2. II = 1 A i Iz= -1 A. Nakon sredivanja. napona i struje te otpora i vodljivosti postoji tzv..159b). imat ce. pa ce opet ukupan broj jednadzbi biti smanjen.159a).. '2. Struje koje ulaze u taj evor uzimamo dogovorno s pozitivnim. Gn2. a) U mrezi prvo prebrojimo cvorove. jednadzbe dobivaju svoj konacni.. 1. 'Pn. a one koji izlaze iz niega s negativnim predznakom. n. • -.. dobivamo mrezu prikazanu na sl... .. lako nalazimo struje u granama sa zadanim elementima. Metodom napona cvorova poetize se analogan rezultat. za potencijale pretpostavljamo da su pozitivne velicine. standardizirani oblik: <Pl' a) Uab= 100 V.j . 'Pn mjerene u odnosu na referentni cvor 0.1..f)\ z... vrijednosti: I. No krenimo redom.R2 101 .i cvora 0 sa 'Po =0. 2. '1'·. dakle za potencijale 'PI' 'P2' . a kod zadaaih vriiednosti elemenata mreze rezultat ce svojim predznakom potvrditi iii pobiti tu postavku. preporucuje se da se svi naponski izvori pretvore u strujne. < -.. 2. METODA NAPONA CVOROVA 1. ... nakon prethodnog odabiranja i numeriranja cvorova. . Naponi Uab i Ucb sa s1. U napisanim jednadzbama 1 zakona sadrzan je i II Kirchhoffov zakon. 1. d) Rjesavamo postavljeni sustav jednadzbi i nalazimo iznose 'PI' 'Pa. 1.. nulti. . Gnl-'Pz .• . Prikladnom definicijom konturnih struja postignuto je da iednadzbe II Kircnhoffova zakona sadrze u sebi i jednadzbe 1 Kirchhoffova zakona. Ucb= Ucb= Ucb= 60V 60V 60V Gll-<pz' G1Z- ••• -'Pic' -'Pk G11c.158. jednadzbe napona cvorova imat ce analogan i standardiziran oblik.3..158. vrativsi se na prvobitno zadanu rnrezu (ako je izvrsena pretvorba naponskih izvora u strujne). To nije neophodno. . Postavljanje sustava jednadzbi po metodi napona cvorova odvija se.. Gak- ••• -'Pn • Gln=Ill b) Uo.158.-<pz -+. Kako izmedu cvora i petlie.R4 Rz. d) Uab= -<PI' G21+<P2. Pisuci jednadzbe s opcim brojevirna.. 1. . V. Rjeienje Pretvorivsi naponske izvore u strujne.. Gnn=Inn. E2 -'cpa-=--!t--( -+---+--+-+. jedan od njih odabiremo kao referentni. c) Postavljamo sustav iednadzbi I Kirchhoffova zakona za cvorove 1. . 1.Rl R6 . za koju. ali se time izbjegavaju zabune do koiih bi moglo doci pri postavljanju i rjesavanju jednadZbi i interpretaciji rezultata.-.. Gzn=I22 100 V.3. n. G22- . postavljamo sustav jednadzbi: ({II .. -<PI . b) Ako se u mrezi nalaze strujni i naponski izvori. 100 1 1 J 1 1) (1 1) l' e.R2 R7.k - zbroj vodljivosti zbroj vodliivosti koje ulaze u k-ti cvor koje direktno povezuju j-ti i k-ti cvor.. .. 70 V..159. Glck G. '+'Pn . Ucb=-60V Ucb=-60V. R4 i R~ iz rnreze sa sl.. Sustav jednadzbi koje cemo postaviti bit ce sustav za potencijale cvorova 1. -1'1 ~1O I ~.

Rs=25 n. R4 i R6 dobit cemo tako da se vratimo na prvotno zadanu rnrezu prikazanu na sl. .. Zadano: El=E3=150 E2= 100 V. I. (smjer nadolie).. 1. t bJ SI. struini izvori II' 12. Primienommetode sa s1. u kojoj su umjesto otpora uvedene niihove vodljivosti. .r Ia5= ~5=!~0 . R7=200 a. na osnovi koje mozemo pisati: IR2 UR2 R2 CPC(CP2-E2) R2 (smjer slijeva nadesno ) b) 51.=600 V. 1u R. b Pretvaranjem naponskih izvora u strujne dobit cemo mrezu sa s1.160.159.. I" i 15 irnaju iznose: Struje kroz R2. 1. 1. oj V napona cvorova odredite struje u svim granama mreze E.1.. 1. R1=R8=50n R2=20n. U mrezama sa zadanim elementima rezultati svojim predznacima pokazuju jesu li polariteti napona i smjerovi struja ispravno postavljeni.I £. 1.160.. . b 103 - 102 .. . . R3=80n. 13.160a). R4=100n..:..160." - IR4= UR4= CPI-CPS (smjer slijeva nadesno) R4 R4... 0) RJe§enJe SI. Navedeni smjerovi struja proizlaze iz pretpostavljenih polariteta napona..159a). ~ . 1..160b). sadrzanih u izrazima za razlike pojedinih potencijala. . a. a .

'P2=+50 V Stru]e u poiedinim granama mreze sa sl. - -'1'1' GZ1+'Pz' G2Z-'P3' gdje su: G23=I4+1s-Ia Ia=(Ez-'P1) . 'P2+20.5 A (smjer od 2 prema 1) Id. ~:1. 1..161. <P3=-loo V... 1. GI2-'P3.· Na osnovi predznaka za struie Ie i Ig zakliucuierno da je potrebno izvrsid korekciju njihova pretpostavlienog smiera. u odnosu na ever 0.160a).5 'G6=-1 U prema 3) h=('P3+E4-'P2) Ig=['Pa-('P3+Es)) A (smjer od 3 prema 2) A (smjer od 3 prema2).16Oc).=(0-'P3) .5 I D=I -1 -7 10 I 538. -12· 'Pz-4 ' 'P3=-50 -3' 'Pl+10· 'P2-7' '1'3=1350 'P1-7.g I I E2 2=---=E2 R2+R3 G4 Gs • D3=1 E3 13=-=E3.5 I . '.1 ~ <.~ E1 [1=-=E1. na ovim potenciialima: 'P1=-50V. R4 E4 14=-=E4' Rs E5 15=-=E5 -7 -50 1350 =-53850 -1800 -4 -7 20. Prema tome.=('Pl-'P3) .OI Rl D2=[ ' G23 I " 8 -3 -12 8 -3 -12 8 -3 -12 -50 1350 -1800 -I 10 -7 --4 [ 20.5 ~ jednadzbe Stika 1.. 1.Gs=I. . Iednadzba napona cvora 3 sa s1. cvorovi 1. 2 i 3 imat ce oblik: 'Pl' Gll-'P2 . koja je zbog preglednosti posebno skicirana na s1. 1.. i Ig". bit ce: napona cvorova 1.5 - 26925 j. G1=2 A (smjer od 1 prema 0) lC=('PI-Ea-'P?)' G4=-2.... G8=2 A (smjer od 1 prema 3) 1. 104 105 . c Re G6. 'PI' h= ['P1-( -EJ] . 2 i 3 nalazit ce se.5· 'P3=-18oo. sto ie na s1.' G13=I2+13-11 . G7=0...161 imat ce oolik: .. G~3= 1.5 A (smjer od ° prema I) -'1'1' Ga1-'1'z' G3Z+'1'3' G33=-I4-15. Gll=G'23+Gl+GS+G4 G1Z=G21=G4 GI3=G31=GS G22=G~+G5+G6 G23=G3Z=GS+G6 G33=G7+GS+GS+G6 Uvrstavanjern zadanih vrijednosti i sredivanjem izraza dobivamo sustav [ednadzbi: 8 ' 'PI-I.. iz koieg nalazimo potencijale '1'2 i '1'3 kao: Da '1'3=-' D gdje pojedine determinante D1= imaju ove vriiednosti: -1 I -50 1350 -1800 -7 10 -4 -7 =-26925 20.160. 1. --c) ).160c) uCinjeno uvodenjern korigiranih i crtkano oznaeenih struja t.5 A (smjer od .

u odnosu na nulti cvor. r 1. Nakon toga uzimamo drugi izvor... U linearnojmrezi " - nnlazimo J110ZC se upotrijebiti superpozicijom djelovanja pojedinih skupina. svi izvori zajedno odreduju iznose struja u elementima mreze.. nalaze... d) 110=1 rnA. 1. e) 110=-1 rnA. Ako. Ako se cvorovi I.163.163. I tako redom za sve izvore.!~ 1. Ako se cvorovi I.3. 2..~:. Superpozicijom dobivenih parcijalnih struia. . l. uzmemo jedan od izvora. a sve ostale odstranirno (naponske izvore kratko spojirno.162.162. na potencijalima: 9'1=+20V. 9'3=+50V i 9'6=30V. METODA SUPERPOZICIJE s vecim brojem izvora..161. Metoda superpozicije [edino u linearnim mrezama.162. a strujne i§kljueirno). . nalaze. 1. ovog iznosa: a) 110=5 rnA. jer nisu poznati svi e1ementi. odnosno Is.. Kad smo to obavili. tako da trazenu struju 51. Is=2 rnA Is=-2mA Is=-6rnA 15=-6rnA Is=2mA. @110=5rnA.4. r "f R7 _r SI. Prakticki. 9'2= -10 V i 9'3= 30 V. a preostale odstranjuiemo. struie mozemo naci i metodom superpozicije.. onda cemo struju u nekoj grani dobiti superponiranjem djelovanja pojedinih izvora. b) l]o=5mA. .: . 2 i 3 sa sl. 3 i 6 sa d. 9'2=-lOV. No niihove unutarnie otpore "ostavljamo" u mrezi. V . - 106 107 .'prllvo opisana metoda moze se prosiriti i na skupine izvora. 1. kroz otpore od 10 kQ i 5 kQ teci ce struje 110. ... uzimajuci u obzir i njihove smjerove.. te opet odredujemo struju. 3 - 51. na potencijalima: 9'1= .. jer se oni ponasaju kao piiSivnl elementi.20 V. to znaci slijedece: da bismo odredili struju u promatrano] grani. u odnosu na nulti cvor. izracunamo struju. 1.163. napon izmedu tocaka a i b bit ce: a) Uab=13 V b) Uab=33 V (:!f)Uab=-27 d) Uab=27 V e) zadatak je nerjesiv.1. nairne. TOkQ . nalazimo stvarnu struju u promatranoj grani.. . 1..

c) i d) nalazimo struje II' 12. 1.. U mrezi prikazanoj na s1.164a) odredite struju kroz otpor R metodom superpozicije. 1. c. Uz kratko spojeni izvor E2 struja 1'= '[ E1 Rl + Rz·R Rz+R R2·R 1 . i ..164. R2+ Rl·R Rl+R . l.. Rjesenje Na osnovi slika I. 1. 1.165. 13 i 14: 109 SI.. 20f2 [ r L e) SI. Rz+R ' R: ...__!_ R q5A dok za 1" nalazimo. U mrezi prikazanoj na s1. c tOO>2 r 20n Rje8cnjc I' (81.164b) je: c} I. pri .165.165a).165. e [ 108 o} -.165a) odredite struju kroz otpor od 30 il.164. d.. 25n [ L 2AI f? R 20>2 r b) 0) b) c) 2Sn L r SI.. 1.. a .. a. b. b).. rnjenjujuci metodu superpozicije: d) r .I64e) : 1. b.= __ E_2__ .L 1.. na osnovi sl. 1..1- • R1·R Rl+R 20Q tako da je stvarna struia kroz otpor R: 1=1'-1". 1.

100+ 100·75 100+75 13=0..167..)minus"-pol ET bit ce okrenut prema toeki a..f))p= 144 mW d) p= 144 W e) P= 12mW. 14= 25 20+30+50+25 1..5 u smieru zdesna nalijevo. Nadomiesni Theveninov napon ET odredujemo tako da izracunamo iii izmjerimo napon Uabo na otvorenim stezaljkama a-b linearne mreze. ima vrijednost: . tj._j" 150 12 =----:-:=-.167. 1.166. Obratno.169a) predocava shematski zadanu mrezu u kojoj je potrebno odrediti nepoznatu struju Ip kroz otpor potrosaca Rp. . d) 1=25rnA ~ + e) zadatak nije rjesiv.5.169a).I. bilo koji dio aktivne linearne mreze. ~). 1.3. Time je ET odreden i po iznosu. 1.168. THEvENINOV TEOREM tako da kroz otpor od 30 n tece struja: 1=/1+/2-/3+/4=1. Preostaje jos da kaZemo na koji se . 1.bab=85 V.. 25·(50+30+20) 25+50+30+20 0. 1. (Napominierno da se napon Uabo razlikuie od napona Uab izmedu tocaka a i b zatvorene mrezel) Taj napon. . jer je naponski izvor idealan. .8A 75 1 a) U(lb=O b) Uab=lO V c) Uab=-50V d) Uab=75 V _/ 50+30+20 0. b) i c). sto znaci da je tocka a "pozitivnija" od tocke b. -=O.····-mo·m izmierimo ukupni otpor izmedu toeaka a i b nadomiestenog dijela mreze kada na njih nije nista prikliuceno izvana. Napon izmedu stezaljki a i b idealnog strujnog izvora sa s1.168. Snaga na otporu od 1 kn sa s1. _!_~0. Ako u granu u kojoj se nalazi Rp ubacimo dva iednaka. iznosi: a) 1=5 rnA \ ! 'I A . idealna i suprotno usmjerena naponska izvora U.:. lkQ i smA J - "'" J J 1.ojene naponske izvore i iskljucene strujne (ostavliajuci pri tome u mrezi"njihove· unutarnje otpore) izracuna. ako je Uabo negativan (tocka a "negativnija" od tocke b) . 1. oznaceni sa ET i RT (Theveninov napon i otpor).-=_=_ .169. Naponi U mogu biti bilo - 1. 81.. Slika 1. iznosi: a) p= 12 W b) P= 1200W - .166.. struja Ip ostat ce nepromiienjena. b) 1=15 rnA c) 1=20 lIlA . i to kako po iznosu. "plus"-pol nadomjesnog izvora ET bit ce okrenut prema tocki a.. izracunat rnetodom superpozicije. potpuno su odredeni elementima dijela mreze koii nadomiestamo.166. izvorom s unutarnjim naponom i otporom. Primjenom metode superpozicije dokazite ispravnost Theveninova teorema kod linearnih mreza istosmjerne struie. Theveninov otpor RT odredujemo tako da uz kratko ~.6 A 100+75 75 .. moze se nadomjestiti s obzirom na dvije stezaIjke (a i b) realnim naponskim izvorom. si. izracunata metodom superpozicije. to je upravo napon ET• Ako Uabo ispadne pozitivan. tako i po polaritetu (ET).Time se dobiva jednostavan strujni krug u kojem nije tesko naci trazenu struju uz poznate ET i RT.. Unutarnji napon i otpor.. izracunata metodom superpozicije. sa s1. 20V . j j ~ 1 1 I I Prema Theveninovu teoremu.r "'" . i po polaritetu. lkQ Rjdenje Da bismo dokazali ispravnost Thevenincva teorema.nacin odreduju elementi Theveninova izvora . promotrimo slike 1. dakle mreze u kojoj se naIaze i izvori elektricne energije.5. 11=2· 1 _1_+_1_+_!__ 100 100 75 100·75 . 1.168. Iz ovoga odmah zakliucujemo da struju u nekoj grani mreze mozemo odrediti tako da preostaIi dio nadomjestimo po Theveninu i na nadomjesni izvor ET i RT prikliucimo promatranu granu. 110 1/ i j 111 .167. Struja I.1 A .2A J SI.

169c). .169a). A i B. Primijenirno sada metodu superpozicije. a) djeluju izvori skupine A: Ova situacija prikazana je na s1. 1. Opcenito govoreci.1. b) djeluju izvori skupine B: U ovom slucaiu "aktivna linearna mreza" prelazi u "pasivnu linearnu mrezu". 169b). a.=30n R6=40n. 1. pod uvietom da su jednaki po iznosu. Dva ucrtana izvora Uabo nisu [edini izvori. S izuzetkom otpornika R" nadomjestit cemo Theveninovim izvorom. Umjesto da stavimo proizvoljan iznos napona U.. dakle. mreze rvore sada neku kombinaciju otpora. trebala bi. To je napon UabO' napon koji se javlja izmedu toeaka a i b kada na njih nije nista prikliuceno. 1. Promotrirno sada malo poblize s1. £3=11 V . Aktivna lin~orna mreto Uabo Rp Rp+Rp Uvedemo Ii umiesto Uabo oznaku Ep.. tmeomo mreio mrela b 0) b) :0 +1 - u I---I - J • R. 1. Ostavljeni unutarnji otpor zaiedno s otporima 112 - - a) Sl.169. i to tako da prvo djeluju izvori skupine A. mi sve izvore iz mreze sa s1.169c).170a) odredite struju kroz otpor R7 primjenom Theveninova teorerna. a f Rjeiienje I \ Citavu mrezu. b. l. c. pretpostavliamo da je UabO>O. . dobit cemo: Rp+Rp . II. jer su iz nje iskljuceni svi izvori. To stanje prikazano je na s1. U konkremo zadanoj mrezi ti bi izvori bili poznati. 1. _ . lako zakljucujemo da smo potvrdili ispravnost prethodno formuliranog Theveninova teorema. Na osnovi svega ~to ie receno 0 smislu Ep i Rp.- kakvi.l69d).169f). prema tome: Uabo a stvarna struja Ip: Aktiyna ttoeorno mreio b c) :0 ~ R.170. 1. rezultati dobiveni na osnovi sl._ a PosiYne uneor nc mrrio Rp -. a zatim skupine B. E2=10 V. nazovimo ga Rp.. Na ta] smo nacin prvotno zadanu mrezu sa s1. Bucuci da smo za vriiednost napona U odabrali upravo Uabo. lako zakljucujemo da je struja 1. prekinimo granu u kojoj se naIazi R7 na mjestima a i b. odabrat cemo onu vriiednost koja nam najvise odgovara. Kako radirno s opcim brojevima. Da bismo nasli Ep i Rp.. Tu kombinaciju cemo uvijek moci izraziti nekim ekvivaIentnim otporom. f :W· a f) d) Mreza u kojoj bi kroz Rp tekla izracunata struja Ip.a Akrjy{lo Aktiv(la tineoma o Rp '-- . samo desni izvor Uabo. . 1.=0. jer se neki nalaze i u diielu oznacenom kao "aktivna lineama mreza". kao i na osnovi izraza za struiu Ip. izgledati kao sro je to pokazano na s1.. koja je preko stezaljki a i b prikljucena na Uabo i R1!' kao Sto je to pokazano na s1.169c) mozemo podijeliti u dvije skupine.. Skupinu B sacinjavat ce.169c) vrijedit ce i za sluca] 1.. Struja I.. bit ce. 8 Osnove elcktrotehnlke zb1rka prtmjera 1I3 . R1=R2=10n R3=R. nazovimo je "pasivnom Iinearnom mrezom". U mrezi prikazanoj na s1. 1. 169a) preuredili u mrezu sa sl.16ge). Buduci da je struja Ip ostala nepromijenjena. 1.170. 1. e. prema tome. _ __ b eo) SI. Zadano: I1=I2=100mA E1=25 V. U skupini A neka se nadu svi izvori iz "aktivne linearne mreze" i Iijevi izvor Uabo.

. dobit cemo s1. \. 1.. 890 =01 A 8900 ' . . -.. 1..171b) otpor Rz odstranjen je iz mreze.i.'\) . _y_ =. R4-12' R. pa zatim na njega ponovno prikljucimo Rz. nalazile na istom potenciialu... RT+R7 koja tece u smjeru od a prema b. Na s1. a to opet navodi na zakljuCak da R6 ne utjece na ukupni otpor izmedu toeaka a i b. 1. kao sto je poznato. b. ilR. uz doveden napon na a i b. tocke 2 i 3 bi se. dobit cemo mrezu prikazanu na s1. f2. 115 _" -. Koliki mora biti otpor Rz iz mreze sa s1. kad su oni jednaki. a. J "'._ . I '.6'./ =. To znaCi da ukupna struja koja bi usia na mjestu a i izasla na b ne hi ovisila 0 R6. a.170. -: '\~.=60 a. R. Rz iz mreze i nademo Ii nadomjesni Theveninov izvor. Ako je tako.'.. E2=15V. ~._+ U z t: :" ("-! .170a). potrebno je odrediti i Ep. c.170b). a "" Otpor RT nalazimo na osnovi s1. u kojoj su kratko spojeni naponski izvori sa s1. Pogledajmo prvo koliki je Rp.170b).. pa kroz R6 ne bi tekla struja. d 13-"'. Otpor RT bit ce.170c).-:J J "" Pretvorivsi strujne izvore u naponske.:- .171. ~ . 1.+E3+1· ~ (zbog prekida izmedu tocaka 'iz i b kroz R3 ne tec~ struja) gdje je: .170d) nalazimo struju kroz otpor R7: r RJ I!. I' 1/1. R6=30 I. I Rjesenje SI.. R7=90 a. Izvadimo Ii. 1. onda R6 mozemo 8· .. R2+Rl+Rs+R6+R4' sto nakon uvrstavania i sredivanja daje: . 1.Na osnovi nadomiesne sheme sa s1. . 1. koja predstavlja mosni spoj otpora. dakle: R =R3+ (R2+Rl+Rs) (R6+R4) T . E4=150V /1=12=2 A R1=R2=40a R3=20 III ~C~ b) Rs R.'..--- oj -... R..l7lc).J' Do prilagodenja otpora potrosaca na unutarnji otpor izvora dolazi. R. a. 1. - 114 115 . . 1. ) J . 1. R5=10 »: '-\.171a) da bi se na njemu razvila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? Zadano: E1=80V. Ako kratko spojimo naponske izvore i iskljuCimo strujne te dobivenu kombinaciju preglednije nacrtamo. iz koje proizlazi: ET=Uabo=-E2+0· &+1. 1._ . .. Ako je most u ravnotefi.. . maksimum snage dobit cemo uz uvjet da je Rz=Rp. E3=10V. dakle. Istu mrezu otpora dobili bismo i kratkim spaianiem naponskih izvora i iskljuCivanjem strujnih sa 81. J "" d) c) SI. No da bismo mogli naci i iznos te snage.171. Uvrstavanjem zadanih vrijednosti nalazimo: 890 ET=Uabo=V.

. 1.II)' R1+R2 :ll~~:=O 117 R~= Rl . R. 1.. mozemo pisati: RT=Rab= (R7+R4) (R125+R3). 1. na osnovi poznatih Cf'2 i Cf'3' potencijal tocke b. a odatle onda i Ua». 60 Buduci da je most u ravnotezi. r o e) SI.~(. gdje je: ET=(~:. b . 2 i 3 u odnosu 11areferentnu tocku O. R. Numeriramo li cvorove 0. b.. Prema tome. morat cemo naci potencijale tocaka a i b. R.171.-:. Uvrstavaniem zadanih vrijednosti nalazimo: 90 . Za ET i R'x nalazimo: . morali bismo provesti transfiguraciju jednog od njegovih trokuta u zvijezdu i onda naci RT . I... Tako dobivamo jednostavan strujni krug prikazan na sl. prvo treba pogledati da Ii je zadovoljen uvjer: Pri trazenju ET krenut cemo opet od sl. . izracunat cemo. 1.. e • . 1.). I.171d). 1. a elemente mreze izmedu Cvorova 1 i 0 te 2 i 3 zamijenimo Theveninovim izvorima (E~. Da bismo odredili napon Ur. . 171b). R7+R4+R12s+R3 sto nakon uvrstavanja i sredivanja daje: RT=-. b) Kad most ne bi bio u ravnotezi.' i E. 3 d) G R.. e c) SI. i iskljuciti iz rnreze sa s1. 2 i 3 kao ?lto je to ucinjeno na slici. d. 116 . RZ=20 fl.. 150 4 . 20=30 . u kojem lako odredujemo potencijale tocaka 1. Vrativsi se ponovno na originalnu rnrezu sa sl. naibrze cemo doci do rezultata ako 12 i R7 pretvorimo u jedan ekvivalentan naponski izvor.. • • • e 2 ~ o .171.171c) da bismo pojednostavnili raeunanje RT. .171b).

...
dok su E:;' i R'T: Rp=d) Ep=E', 2400. 11 e) Ep=--E, 3 2

R
2 R 2
R

a

b

..
....
R

R;'

(Ra+R4)

Rp=-

. R6 R4+R6 Ra+

Struja I (slika 1.171d) bit ce, dakle: 1= 12R7-E;_ lA, R7 + R;' + R5 + R:;..
U

3 Rp=-R. 4

+E

t

E

+

R

....

St. 1.112.

..
....

pa su potencijali tocaka 1, 2, 3 i a

odnosu na tocku 0:

'Pl=I· R;'=20 V 'P2='Pl+I' }?7-12 R7=-70 'Pa=-I ·R5=-10 V V

1.173. Nadomjesni Theveninov 3 a) RT=-R 2 ,.RRT=2R c) iRp=R

otpor za mrezu sa s1. 1.173. iznosi: R

..
R

'Pa='PI-E2=5 V. Potencijal tocke b bit ce, na osnovi sl, 1.171b): 'Pb='Pa+Ea+I'. Ra, gdje je: I' 'P2+E4-('Pa+Ea). Ra+R4

i

\:j

2 d) _RT=3R e) RT=3R.
R

...
...

..
....

.....

Uvrstavanjem zadanih vrijednosti dobivamo: tako da je: 'Pb=20 V, ET=Uabo='Pa-'Pb=-15 V.
St. 1.113.

Polazeci od nadomiesnog spoja prikazanog na sl. 1.171c) kojim je nadomiestena mreza sa s1. 1.171a) i uzimajuci u obzir Cinjenicu da je R",=RT, odredujemo maksimalnu snagu: Pm=--= 4RT 1.172. Elementi nadomiesnog s1. 1.172. imaju vrijednosti ;

...
....

E~

1,5 W. izvora ET= Uabo RT za mrezu sa RT=R 2
4

...
7

1.174. Nadomjesni

Theveninov

otpor za mrezu sa s1. 1.174. iznosi: a) Rp=-R 5 b) RT=4R ,-,,",:\ 3 IC)IRT=-R
.~!

Theveninova

Rt=2_R lIS

2

....
119

R

2R

b

SI. 1.174.

)
SI. 1.175. a, b

b)

1.3.6. NORTONOV

TEOREM

Rjesenje Nadomiestlvsi strujne izvore naponskima i kratko spojivsi tocke a i b, dobivamo mrezu prikazanu na s1. 1.175b), u kojoj odreduierno struju I» = IN, Zbog kratko spojenih tocakae i b bit ce: Ik= gdje su: l'
4Gc ·i·.~r;__

~

-

Po Theveninovu teoremu, neku Iinearnu mrezu ili neki njezin dio moguce je nadomjestiti, s obzirorn na dvije stezaljke, ekvivalentnim naponskim izvorom. Kako se pak svaki realni naponski izvor moze zamijeniti strujnim, jasno je da je tu istu konfiguraciju moguce prikazati i strujnim izvorom, 0 cemu zapravo govori Nortonov teorem. Elementi Nortonova nadomjesnog izvora IN i RN (Nortonova struja i Nortonov otpor) mogu se odrediti posredno preko ET i RT, a mogu i neposredno, koristeci se odnosima koji vladaju izmedu naponskog i strujnog izvora. Iz tih odnosa slijedi da je RN=RT, pa se, prema tome, ovai otpor odreduie onako kako je opisano u prethodnim primjerima. Struju IN mozemo izracunati tako da kratko spojimo stezaljke a i b mreze koju zelimo nadomjestiti po Nortonu te da odredimo struju kratkog spoja na tom mjestu. Ova struja, struja It, bit ce jednaka Nortonovoj struji IN. Ako ona kroz kratkospojnu granu tece od a prema b, strelica od IN bit ce u nadomjesnom izvoru okrenuta prema tocki a, odnosno prema tocki b, ako joj ie smjer suprotan. .,

1'+ I",
I ':".

:>

12, R2+E1 R2+Rs+R3

; s:

,IJ

It__

1"=, E2+I1• R1• R4+RI

Nakon uvrstavanja zadanih vrijednosti nalazimo: !t=IN=lO

rnA (smjer od

a prema b).

Ispravnost ovog zakliucivanja mozemo potvrditi kratkim spajanjem stezaliki a .... i b Theveninova izvora kojim je nadomiestena ista mreza, U tom slucaju poteci , . ET .. . ce struja I k=-= I N,sa smierom 0 dre deni emm po lari arrtetorn izvora ET. RT . .... 1.175. Prirnienom Nortonova tcorerna odredite struju kroz otpor R6 iz rnreze sa 81. I. 175a) ako je zadano:

Prekidanjern mreze sa s1. 1.175a) na rnjestima a i b i iskljueivanjem strujnih, odnosno kratkirn spajanjem naponskih, izvora dobivamo kombinaciiu otpora prikazanu .na s1. 1.175c), iz koje odredujemo RN:

_,

o

J20

Rl=R3=3

kn
R4=1 kO, R~=5kn, R6=7kn.
51. 1.175 Co d

d)

R2=4kn,

121

snog spoja sa s1. l.175d):

Struju kroz otpor Re iz prvotno zadane mrezeizracunat

cemo na osnovi nadomje-

R;den;e

....i

Prekinerno li mrezu sa sl. 1.176a) na mjestima a i b i kratko spojimo sve naponske ' izvore, otpor RN odredit cemo preko: . ~ RN=RT J?1·R2 RI +J?2

+J?3+ R4·R6 =150n.
R4+R6

:::J

Njezin je smjer od a prema b. 1.176. U mrezi prikazanoj na slid 1.176a) izracunaite struju kroz granu u kojoj se nalaze R5 i E5 primjenom Nortonova teorema. Zadano:E1=120V, R1 =400 Ra=20 E"z=E4=60V, Ea=18V, 100 n Es=40V

Struju IN mogli bismo naci tako da kratko spojimo tocke a i b iz mreze sa sl. I.l76a) ~ i zatim metodom konturnih struja odredimo struju u srednjoj petlji, To bi nas .:J upucivalo na sustav od 3 [ednadzbe sa 3 nepoznanice. Pretvorimo li naponske izvore u struine, te uz kratko spojene toeke a i b metodom . napona cvorova izracunamo stru]e kroz grane sa E1 i R1, odnosno E2 i R2, moci " cemo naci i struju Ik na osnovi I Kirchhoffova zakona, U ovom slucaiu dobit cemo J sustav od 2 jednadZbe sa 2 nepoznanice, ali cemo zato morati obaviti jo§ i dodatne racune oko pretvaranja naponskih izvora u strujne i konaenog odredivanja struje Ie. Ilustraciie radi, izracunaimo Ik na oba nacina. ..

n, R2=R4=Re= n, Rs=50 n.

.::J'

=r:
R,

1. nacin

1,1
E,
+

I,

!

I,

r
2

f~

Na osnovi s1. I.l76b) proiziazi sustav [ednadzbi kontumih 11,(RI+R2)-Ik' -11, R2+I;t· R2-Ia· 0=-E1+E2 R6=-Ez-Ea (R2+R6+RJ-Ia·

struja:

..

..
..

::J

~
a)

-11, O-h . R6+Ia . (R4+R6)=E4, iz kojeg nakon uvrstenia zadanih vrijednosti dobivamo trazenu struju: Ik=-O,4A, sto znaci da ona ne tece od a prema b, nego od b prema a. 2. nacin

dJ
b

..:J
.J'

a

+«:
R, R.

e,
~E,

e.

~
+

R.

..
2:

~
b)

Polazeci od mreze sa sl. 1.176c), postavljamo [ednadzbe napona cvorova 1
eJ

.:J •

<PI _!_+_!_+_!_)-<P2_!_= (
R1 R2

Ra

Ra
1)

EI + E2 _ E3
RI
R2

Ra

-CPI J?s +<p2 Ra + R4. + R6 = Rs +R4'
odakle proiziazi: IT'1=40V. Struje Ia i Ib u mrezi sa 51. 1.176b), skicirano] na 51. 1.I76d), bit ce:
O-(tjll-E!)

1

(I

1

E3

E4

.:J"

-

_.:r

t;

1!

'··
122

RI

0,2 A (smier na dolje) 0,2 A (smier na dolie)

-

81.1.176. a, b, e, d, e, f

Ib

O-(CPI-Ea)
R2

..
....,j

...:r

123

1.177..176d).. RN=24 t . 6R [ d) IN=!i_ 6R (strelica prema b).+IN·RN R5+RN 0. 4R Ik=Ia+lb=0. i to na mjestu spoia s. imaju vrijednosti : 24Q fA 1 SI. RN=-R 3 4 RN=-R 3 4 RN=3~ 3/ RN7=-R. RN= 100 kO SI.5 A (strelica prema a). odakle proizlazi: Ir.1 A (smjer na dolje). RN= 120 d) IN=0. e) IN=!i_ (strelica prema a).178.5 A (smjer od b prema a).-0 c) IN=3__ (strelica prema a). i R 2: b) IN=(strelica prema b). 1..179 irnaju .Struja Ik bit ce.178. E . nalazimo analogriim postupkom struje Ie i Ia: 9'2-0 Ic=-.. Posto smo izracunali Ik=IN i RN. 1. a) IN =0. Elementi Nortonova nadomjesnogizvora vrijednosti : za mrezu prema s1.Er. 1. i i. 1. lzraeunajmo struju Ik preko t. Elementl Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema s1. imaju vrijednosti: . dobivamo [ednostavan struini krug sa s1. (s1.17S. RN=12 R.4 9'2-E.179. mozemo pristupiti odredivanju stru]e kroz R" i E5. r--------<>0 A (smjer od b prema a).. 2 i 4 [ Da bismo jos [ednom kontrolirali ispravnost rezultata.176e).1. RN=12 e) IN=2 A (strelica prema a).l.179. 1. c) IN= 1 A (strelica prema a). SI. . e) IN= 1 A (strelica prema b). . 4R .. 1.4 A (smjer od b prema a). koju cemo oznaciti sa 15. c) IN=2 A (strelica prema a). Elementi Nortonova nadomjesnog izvora za mrezu prema sl.5 Rs Ia tako da je opet: h=Ic+ld=0..176f). A (smjer na gore) -0. RN= 124 b) IN=2A (strelica prema b). u naponski..1.. -=0. 125 . RN=oo.. 1.177. po I Kirchhoffovu zakonu primijenjenom na Cvor 0.5 A (strelica prerna b). n n n n. a) 124 a) IN=oo (strelica prema a). 1. RN=OO IN=!!_ 4R (strelica prema a). Pretvorivsi Nortonov izvor. Odredivsi prethodno iznos: 9'2=50 V. na koji su prikljuceni R6 i E6 (s1. . RN=O b) IN= 1 A (strelica prema a).177.

I 80b). 127 ---.+ "-pol okrenut prema tocki a. omogucuie odredivanje napona izmedu dvaju cvorova u kojima se sastaje n para1elno spojenih grana s naponskim izvorima i otporima.. 180a) izvedite Millmanov teorem i na osnovi njega napisite izraze za struje u pojedinim granama. Gp+ L at gdje su E1. (-Ez-Ual»' Gz §1 R.180a). a. En naponi u pojedinim granama. E2. Gp=O). (Ea. Ea=5 V.181.181. napisanoj s opcim brojevima. I. b Ual> Id=--=Ual>' Rp Gp. . a Gp vodljivost omskog potrosaca spojenog izmedu a i b. odnosno.J 1. kU Rje§enje Pretvorivsi naponske izvore u struine. R. 1.180. 1. R2=1. sti na sl. Uz izraeunati Ue» i poznate elemente mreze moze se naci struja u bilo kojoj njezinoj grani. uvodeci vodljivosti: El·GI-Ez·Gz+Ea·Ga GI+G2+GS+Gp sto je ujedno jednako naponu Ual>. R4=Rs=5 I E) = 10 V. ••• . Primjenom Millmanova teorema izracunaite struje u svim granama mrez] sa sl. t. . Struje u pojedinim granama mreze sa s1. Obica] je da se u tom slucaiu napon izmedu cvorova. imat ce iznose: t. a} (EI-Ual» R] -Ez-Ual> R2 Ea-Ual> Ra (EI .5 kU. posebno skicirane zbog pregledno-ss.Ual» .5 kU. J. Ga bJ Sl. MILLMANOV TEOREM MiUmanov teorem. 1.180.zbog g:>l>=~0. 1.Ual» . G2. Naponi Et uzimaju se s pozitivnim predznakom ako im je . I.180. Prema tome: - - Ual> _ _J J i uz spomenutu konvenciju 0 predznaku Ei. c -. odnosno s negativnim ako irn je polaritet suprotan. 1. J. G1. \ J' .3.7. . uz zadane elemente: ~1=Re=2 kU. J. oznacimo ih kao a i b. pretpostavlja se da je potencijal cvora a visi od potencijala cvora b. (Ako petrosae nije prikliucen.Ra=O.l80c). izracuna vee izvedenom relacijom: a b J c) Ual> ------=n- '1=1 L Et·Gt t=1 n si. dobivamo mrezu sa sl. U relaciji za Ues. Gn vodljivosti s njima u seriju spojenih otpora. Ez=50 V. jednadzba (sada ce se raditi samo 0 jednom cvoru) napona cvora a glasit ce: 126 1. Primjenom metode napona Cvora na mrezu sa slike I.. ••• . Uz referentni evor b (rpl>=O). G1 t. kao specija1an sluea] metode napona cvore.

. d) 11=-0. 12=+0.E3' Gs d) II = -3.33 mA. -L r e) 11=+0. imat ce iznose: a) I1=+10mA.181. 1.1 A 9 Osnove elektrotehnike zbirka SI. nadomiestene ekvivalentnim otporom R23=R2+Ra.1 A 12=+0. 1. [ -I. [ r I -I.182.182.. Uab sto nakon uvrstavanja daje: Uab=+IOV. Rs Pozitivni predznaci uz sve rezultate potvrduju rova. t.. 1.5 A.1 A 12=+0. + E2' G23. imat ce oblik: a) Uab E2• G2 G2+G4 R23 Ic=-=+2mA Uab E. Ib Uab-(-EJ Rl E2-U"b +10mA +20mA 1.1. - Tza mrezu na s1.6A..183.184 primjera r 129 . napon Uab bit ce: c) II = +3. Rje§enje Uz R2 i R3.184. Izraz za napon Uab. [ [ [ [ L r: .1. Struie u granama imatce iznose: .184. Gl+G23+G4+GS+G6 ' Tteoremom.5 A 12=-0.a h) Il=+O.183.5 A. a r 1.5 A.182~ Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= +50 V. r .· G2 b) TT uab=---=E2 Gz c) Uab R4 Id Uab-( -EJ R6 +3 rnA II+E2' G2~/2 G1+G2+Ga+G4 Uab le=-=+5mA. 6 128 1 12=+0.El' (h b) I1=-IOmA. c) 11=-0. SI. Struje II i 12sa s1. Struje II i 12 sa sl. 1. i b SI. dobiven Millmanovim 1.33 rnA. b SI.. I2=+IOmA I2=-IOmA I2=+IOmA I2=-lOmA 12=-IOmA.1 A. imat ce iznose: a) 11=+-A.183. ispravnost pretpostavljenih smjeR. e) I1=+10mA. Primjenom MilImanova teorema izracunat je napon Uab= -10 V. 1..

Ako u mrezi prikazanoj slikom 1. . J SI. SI. struja lima iznos od 30 rna i tece u naznacenom smieru. 1..• zakona odredite: \ a) snagu na otporu od 120. 1.1.3.188. mjere: lA=6A - s b) promjenu pokazivanja instrumenata. .186. 1~18S. a) napone izvora El i Ez oznacenog polariteta. Preporucu]e se Citatelju da ih nakon prve prorade rijesi i drugim metodarna. QSkQ 12kQ 1. I v. Rezultat kontrolirajte Millmanovim teoremom. Direktnom primjenom primjenom Kirchhoffovih Kirchhoffovih zakona odredite struju lk u mrezi ": .. 'kQ - . Da bi se osiguralo potrebno uvjezbavanie svih opisanih metoda riesavania.186. idealni instrumenti i Uv=O V.1. Direktnom prema s1.188. ~4 . odredite vrijednost otpora R~ direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona.Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje Ii' 12.185.18S.187. 1.189. Uz otvorenu sIdopku S sa sl. koja nastupa zatvaranjem sklopke S.188. 1. 'OOQ - - r- - 81.1.. Cime mu se fond raspolozivih zadataka bitno prosiruie. b) napon izmedu tocaka a i b. uz zadatke je najcesce postavljen i zahtiev glede nacina kojim treba doci do rezultata. Odredite:. ZADACI U ovom poglavlju Citate1j ce naci 70 zadataka iz Iinearnih elektricnih rnreza..J .8..187. 13 i 14 sa s1.0 u mresi prema s1.1. 80Q - 1..189. 130 i . 1. 1.189.

Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struje II i 12 u mreii e) pasti na cetvrtinu prvotnog iznosa f) stalno biti jednak nuli. 1. 2 1.196. e) I1U=~.190.. . b i c te d i b u rnrezi prema s1..194.I· R d) I1U=E+l. odredite napone izmedu tocaka a i b.193.1. . 1.. 1.193 • 1.l. U mrezi sa s1.191. 1.192.192 . ~ '" SI.191... Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite struju kroz izvor od 60 V i otpornik od IO n sa sl. a i c te aid u rnrezi prema sl. .191. 1.. odredite napone izmedu tocaka a i b.. Direktnom primjenom Kirchhoffovih zakona odredite napon izmedu tocaka a i b sa sl. .195. b) I1U=-2E c) I1U=E. Ako dode do prekida vodica na mjestu a-a. Primjenjujuci rnetodu konturnih struja. R l·R 2 1. napon sto ga mieri voltmetar ce: a) ostati nepromijenjen . 1.192. JOQ 20Q 16Q 16Q SI. Promjena napona I1U=Uz-U1jednakaje: a) I1U=E SI.193...1.190... ® porasti na dvostruki iznos c) porasti na cetverostruki iznos d) pasti na polovicu prvotnog iznosa 132 'I 51. . 133 .195. 1.. -SI. l I \ 1. SI.190.193.. . vladao je na-struinom izvoru prije prekida voda napon U1 a posliie prekida napon Ua.195.. 1.196. 1. u mrezi prema sl. PrimjenjujuCi metodu konturnih struja.l.prema 81.196. 1. 1..1.

203. 135 .. . SI. 1. metode konturnih struja odredite snagu na otporu R=50 n 1. R1=loon.. .197. t .. 1. 1. E=6 V. Ko1iki mora biti odnos R: RI& da bi napon Vall. 202.200. .198. SI. I + - SI..200.1.202. Primjenom 134 u mrefi prema sI. 1.. SI. n.. Rp=20 Provjerite rezultat R:a=120n.200. r--"---..I99. 30Q -. a i b te d i a ako je u mrezi prema sl... "" R. R-R.202. 5Q SL 1. bio minimalan? 1. 1.198.198.201.197. U Wheatstoneovu mostu. 1. Primienom metode konturnih u mrezi prema s1. za 24 sata.199.201. Primienom metode konturnih struia odredite koliko se topline razvije na otporu od 60 0 sa sl... Izracunaite iznos otkIona kazalike idealnog vatmetra primjenjujuCi metodu konturnih struja na mrezu sa sl... I.. struja odredite napon izmedu tocaka a i b .. Rg=40 n.. sto ga mieri voltmetar V unutarnjeg otpora R" ~ R... 1.. prikazanorn na slid 1. R 10Q R :0 a R 110 V . ako je zadano: .201. R3=60n. .. R4=128n I...197. Primjenorn metode konturnih struja odredite napone izmedu tocaka a i c.... R=1O n.. E=1O V. 1. za· struju Ig Nortonovim teoremom. 1. odredite struie u pojedinim granama.-.1. .203. Klizna zica· ukupnog otpora R nalazi se u mrefi prikazanoj slikom 1.l.

R3=20 O.. Primienom metode napona cvora odredite struiu kroz izvor E1 sa sl. Ra=R5=40 0. SI.205 •. odredite struju kroz izvor od 30 V u mrezi prema s1. 1.206. - . Koristeci se metodom konturnih struja.. Primjenom metode napona cvorova izracunajte struje 11 i 12 sa s1.l.l.. ako je zadano: E1=I00V. 1.207. Izracunajte snagu strujnog .207. IOmS 40mS SI.204. R1=R4=10 136 Ea=80V. o 1.205. . E3=200V h=40 A. 81. 137 . 1. 1. I2=2 A 0. 1.205..206. • 1.. .l.izvora od 2 A sa sl. koristeci se pri tome metodom napona evorova. .206.207.l.204. 130mA 1. 70Q JOQ 50Q 40mA SI. 2A SI..204. .. . l20mS 20mS 80mS 1..203..

.. ... 7riiA""' SI..210.208. n. 1. R1=I Es=8V...l..napona prcrna sl. -. izracunajte struje II' 12 i Ia u rnrezi .=G7=25 rnS 11=1 A 12=2. t. . ako je zadano: E1=10V.. .c i b u mrezi prerna s1.208... Ig=I... . Eu=7V Rs=R4=10n....210.. . ako je zadano: G1=0. cvorova..1 S G2=G..8 A i 0.- R2=R6=Rg=Ru=2D.5 A Is=3A ... nalaze idealni strujni izvori od 0...odredite struje kroz prvu. l. - SI. Koristeci se metodom. 1.. ioooi R5=5 D. --. .211.208. [edanaestu granu (redni broj grane jednak je indeksu njezinih elemenata).. "" " . Zadatak rijesite rnetodorn napona cvorova. . E3=30V.=20V. 1. E7=10V.209.... + .. te.5 A. E. E6=14V i 1.209. .. Es=6V..... 1.209. SI. odredite napon izmedu toCaka a i b te c i d. osmu i Gs '- E10=I2V. petu. V mrezi prikazanoj na slid 1. 1 50mA .5A. R7=R10=4 D..1.211. .. .6 0.. Prirnjenorn rnetode napona Cvorova odredite napone izrnedu toeaka a i b.: ...210• "" 6s=50mS G5=G6=G8=20 138 mS. 5kQ .. . Ako se u mrezi prikazanoj slikom 1.

. . - 13A SmS lmS . Primjenom metode napona Cvorova izracunaite napon na stezaljkarna strujnog izvora od 4 A iz mreze prema sl. razliku potencijala tocaka 4A __.... !l!5A ~ ¥4 SI.Z11.213. 1.. SI.. '2 L 1. 100f{ .. ""I ~mS SI. ..5 mS.. 1. ...213...215.214.. Primjenom metode superpozicije u mrezi prema sl... I ...l.215.213. 1.212.'0.212. .214. . ISA 1...1 SI. izracunaite snagu na otporu R = 18 Q . Primjenom rnetode napona evorova odredite a i b u rnrezi prema sl... 1. 1.. 1. Koliki mora hid iznos strujnog izvora Ix sa sl. 1.215. .. 140 141 .. 1. i- napona Cvorova.214. 1.. . 1. O..212- SI..6A t -=:0.5mS - .. da hi kroz vodliivost 0=0.tekla struia od 3 rnA u smjeru slijeva nadesno? Zadatak riiesite metodom O. 1.

R2=20 0 E1=40V.221.. 1. . nadomiestite. SI..220.. superpozicije odredite struju IR kroz otpor R=-±- 3 n u mrezi \ 1.216. 3A odredite napon M otporu R=8 n 11 30Q J III III R III III SI. Metodom prema s1.1.218). na koje nista nije prikljuceno. po Theveninu. E1=lOO V.218.. Zadano: Rl=1O 0.. E2=10V. Ea=60 V.1..1.216. • V 1. napon izmedu tocaka . 143 142 . 1. odredite elemente nadomjesnog Theveninova izvora. U mrezi prikazanoj slikom 1.217. odredite strujukroz IOQ otpor od 20 n u mrezi prerna SI. Ra=R.219.221. 1.1. 1. ""' 0.. Koristeci se metodom superpozicije..218. .220.219. Metodom superpozicije 81. Ea=20 V. 1. izracunajte a i b (s1. Mrefu prikazanu slikom 1. 1.216.. .220.l... Primjenom metode superpozicije mrezi prema s1.=20 SI.219. . :r . 1.1.217. 20Q a SI. na1aze se Idealni naponski izvori El i E2• Uz zadane: Bt=E2=12 Rl=R2=Ra=2 ill . s obzirom na toeke a b. ako je zadano: Rl=R:a=40 0.217.

- 1. Ra=3D. nadomjestite.. E1=36 V.. odredite napon izmedu tocaka a teoremom. 1. mjeri napone i UV2 kada se sklopka S nalazi u poloiaju 1. R2=6D. - Ea=24V. E4=25V. 1. 1. 1. R4=lOO 81. Voltmetar nova nadomjesnog vrlo velikog unutarnjeg otpora.223 • + E. 1. . 1.224. .0.224. Koliki su elementi Theveniizvora ET i RT (izrazeni preko UV1' UV2' R1 i R2)? UV1 ...226. 1. Rs=5D. R4= 17. Zadano: R1=200.223. Rl =40. 1.I. R6=40 R2=Ra=Rs=30D. E2=32 V.. ekvivalentnim Theveninovim izvorom..226.222. 144 145 . . . Rs=IOD.225.223.225. 1. R2=20 ..na mreio v R. SI. E1=3V.1.. Zadano: E1=E2=30V. sl. Koristeci se Theveninovim i b u rnrezi prema s1.225.. " b a Akti. 81. Nadornjestivsi oznaceni dio mreze sa s1.222. SI. Ra=40 .226. Ea=7V.1.. -. s1. . izracunaite struiu Ix.. odnosno 2.222. a b SI.0. 10 Osnove elektrotehnlke zblrka prtmjera n. Zadanu mrezu.0. Rl b - SI. ckvivalcntnim Theveninovim izvorom uz: Rl =R2=R4=20 Ra=Rs=R6=10D .1.0. R8=8. Primienom Theveninova teorema odredite struju kroz granu s elementirna Ez i Rz. ako je: Rl =30.0 E=120V.224.125 D. R4=20 .0 E2=7V.1.0. s obzirom 'na roeke a i b.

1. voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora 'rnierl napon Uv=80 V.l. Smanjenje napona Ez sa s1. .228.::::=:.l.228. c) RT je konstantan. Primjenom Theveninova teorema nadite kako ovisi napon Ual. - SI.l. Koliki mora biti otpor Rz sa s1. (na priklju0 naponu baterije Ez u mrezi prema sl. Koliki mora biti napon izvora Ez sa sl.231. Rz=20n. . • :1.228. SI.231.. da bi se na njemu dobila maksimalna snaga? Kolika je ta snaga? . b SI. '1. + a ET pada a ET raste. da bi snaga na njemu bila maksimalna? Kolika je ta snaga? 1. SI. djeluje na elemente nadomjesnog Thevenlnova izvora tako da: a) RT i ET rastu b) RT i ET padaju . 1. .l. 1. 1.l. 'Uz zatvorenu sklopku S.1.227. "'\ . Koliki je napon baterije Ea.229. 1.232. 10' J 146 141 . s1.230.33 V? Zadatak rilesite Theveninovim teoremom.227.-.227. .. 1.230.231.232. SI. Ea=50V? R3=40n J .230.229. ako je: R1=30n... b SI. d) NT je konstantan. J 1 1252 J R. 552 1.da hi izmedu tocaka a i b vladao napon Uab=+13... 1..-: Koliku vrijednost mora imati otpor R sa s1.229.cenom otporu R) 1. E1=IOOV..232.

234. 1. .. ~----------~--~b SI. LlNEARNA !-IREtA b ' Primjenom Nortonova teorema odredite struju kroz otpor R=7 n sa sl. Na linearnu mrezu prikazanu slikom 1. : I ~---------------------------~ SI. SI.235.:. Rezultat kontrolirajte Theveninovim teoremom. a i b po Nortonu.236. s1.233..23i. Mrezu u kojoj je sadrzan i idealan strujni izvor. 1.1.1..236.. .. s1. 1.233.. prikljucen je petrosae Rp ¥=R7" Da li ie ispravno zakljucivanje prema kojem je. Izmedu toeaka a i b sa s1. prikljucuje se omski potrosac od S kojirn stupnjem iskoristenja 1) radi nadomjesni Nortonov izvor? .1. dovoljno ugoditi promjenliivi otpornik Rtf.1. 9Q 2A SI. I I . nadomjestite ekvivalentnim Nortonovim izvorom. za 4 sata? Zadatak .238. 1. i 10Q L-----lc=JI------' t b 20Q SI..237.235. Nadomiestivsi mrezu lijevo od tocke Uab (uz prikliucen dio desno od a-b).. n sa s1.238. . Koliko se topline razvije na otporu R = 3 riiesite Nortonovim teoremom. re n 149 148 . I I I I I r-----------------------------. . a lA .236. 1.238.235. za postizanje maksimalne snage na Rp. 32V + .1.234. 1. na takvu vrijednost da bude Rp=Rp? napon 1.233. 1. 1.237. nadite d. I r.1.

. E2=250 V. Odredite funkcionalnu ovisnost struje kroz ampermetar 0 broju paralelno spojenih otpora R.240. . prikliucenom izmedu tocaka a i b sa sl. da bi snaga na njemu bila maksimulna? Koliki su u tom slucaiu napon na R i struja kroz njega? Zudano : R. E3=140 V. ~-------l-+-------~c==J~------~ SI. dok kroz njega protjece struja 18=4 A u naznacenom smieru. .. R2=30 fl..... H j = 10V. ako je .240. R3=60 fl.242.241. 150 R3=2. l..242.243. '" 8Q 6Q . SI. 1. 1.. . R2=lkfl. . .241. I SI. . R1=R7=10 Rs=20 fl. Ei=100 V. J.=R«=50fl. ". E2=E3=2 V... Uz pomoc Nortonova teorema odredite struiu kroz otpor R<r: u mrezi prema sl. 1.239.241. 1. 1.242. Primjenom Nortonova teorema odredite struju Ix kroz otpor od 207 fl R 207Q . R6=80 n. dak1e IA=f(n).u mrezi prema sl.1.J . SI.5fl.. ~ R. 1. R4=40 fl. "" . ~zmedu tocaka a i b mreze sa slike 1. nL-6-J R l ' 1. Na otporu R... c. . J51 Zndntak rijdiitc Nortonovim teoremom.239.240. Primienom Nortonova teorema odredite napon baterije B:r.. 1. Zadatak riiesite Nortonovim teoremom. 1. .243: Koliki iznos mora imati otpor R sa sl. R . R R + ~£------------~~ -..1.239. dodaje se paralelni spoj od n [ednakih otpora iznosa R. izmjerena je sn~g~ P=800 W.

.I.). SI.247.1 u mrezi prema sl.245.247. Kolika struja tete kroz idealni amperrnetar sa s1. izracunajte struju kroz otpor R=5 U u mrezi prema s1. . .1. ' .244. 1. 1...249. SI. odredite struju kroz vodljivost G=0.247. Koristeci se Nortonovim teoremom.ako je: n sa . u mrezi prema s1..1. 1.. 1. 1. 1.245. Prirnjenom Millmanova teorema odredite koliki napon vlada izmedu tocaka a i b u mrezi prema s1.243.... Koristeci se Nortonovim teoremom..246. ...:-/1.244..) ~ SI. 1..246. 1. b b 2A .249 . .248. 10)2 R R 10)2 S --_ 4A 0.I.244. Primjenom Nortonova teorema izracunajte napon izmedu tocaka a . 1. ...OVr .045 12A SI. '0)2 a SI.249? Zadatak rijesite 153 .1. 152 .246. Millmanovim teoremom. . \+- mR l r·1' 2A tI SI. 1.1.l.248.248. 1. Primienom Nortonova teorema odredite napon na otporu Rp=40 """ s1. _ 1. SI.245.

I 155 U - J .4.250. 1. Na otporu R=I00 n sa sl..1.254. SI. Ako elementi mreze-sa s1.250. SI. Nakon 30 minuta zatvara se i sklopka Sz· . korisno ie uvesti pojmove statiCkog i dinamiekog iii diferencijaInog otpora. Koliku vrijednost ima unutarnji otpor R« strujnog izvora? 1. 1. s fun da je za poeetak mjerenja vrem... odredite struje u svim njezinirn granama.5A R R . Oni su definirani kao: SI.J 2A r-------------~c os: 2.251. J J SI. Na osnovi potendjalnog dijagrama za smjer O-A-B-O-C-D-B-O odredite napone UBD i UDA.se pri tome Millmanovim teoremom. nalazi se i [edan strujni izvor. 1.. U trenutku t=O zatvara sesklopka SI (S2 i dalje osta]e otvorena).J - J - J -l ~l4t=-=fl (1) .. Koristeci se Millmanovim u mrefi prema sl.enata s nelinearnom voltamperskom karakteristikom najce§Ce se riesavaiu grafoanalitiCkiIn metodama koje se temelje na Kirchhoffovim zakonirna. 1. U mrefi na slid 1. stvoreno ie za 20 minuta 431 k]. 154 SOQ L--__ . .252.l. 2A 1. 1.251.252. J - . koristeci. n E2 = 200 V i Es=300V. imaju vrijednosri: R1=RIl=R3=R=IOO E.. Opisuiuci svojstva nekog nelinearnog elementa danog voltamperskom karakteristikom. teoremom.254.254.J n. iIi njihovi dijelovi.25:1.=R=lO E] ==&=20 V.l. Koliko se top line stvorilo na otporu R za jedan sat.: postupak riesavania moze se izvesti i u analitiCkom obliku.251. 1. U rnreii na slid 1. Ako se voltamperske karakteristike.250. sklopke SI i S2 su otvorene.252.ena uzet trenutak t=O? Zadano: Rl=Ra=Ra=R.253.1. nadite snagu na otporu R= 10 U 1. NELINEARNI ELEMENTI U KRUGOVIMA ISTOSMJERNE STRUJE Strujni krugovi u kojima se nadu iedan iIi vise elem._=100V. dadu izraziti odredenirn funkcionaInim ovlsnostima.

U koordinatnog sustava potpuno iednoznacno odreduju napone i struje. da uz rpa<rpb struja tece od a prema b kao i u cetvrtom. uopcem sluca]u. onda pozitivan U oznaeuie pozitivan napon anode prema katodi [rpa>rpk]. 1. odnosno 0 struji kroz niega. kada su fizikalna svojstva elemenata poznata. (Toeka u drugom kvadrantu voltamperske karakteristike znacila hi.3 0. uzeta razlieita mjerila za pozitivne i negativne napone. 1.. kao sto je to uCinjeno na s1. kroz element ce poteci struja I od a prema b..51 o 5. Buduci da i jedan i drugi ovise 0 naponu na elementu.255. poteci ce struja od b prema a.1 1 6. take i po polaritetu. 1. voltamperska karakteristika diode crta u prvom kvadrantu. '""'1 Obrne li se polaritet napona U. a. na primjer. jednu od tih kombinacija odabrat cerno kao referentnu.7 5. na primjer.255b). a pozitivan I struju koja tece od anode prema katodi. kako po iznosu. "dvopol") rnoze prikljuciti napon jednog ili drugog polariteta i da struia. Pogledajmo sada koliki su staticki. Neka pod pozitivnirn naponom U bude definiran takav napon da je U = Uab>O.25Sc)... R8tatA=(~L 0.5 I [mAl o o I' 0..) Ove napomene 0 pozitivnom smieru struje i polaritetu napona bilo je potrebno istaci jer se cesto. Uz tako uvedene referentne velicine tocke pojedinih kvadranata pravokutnog 1. Povezanost pojedinih iznosa napona i pripadaiucih struja prikazana je u tom slucaju tablicom: U [V] 0 I I 0.)" Definiramo Ii. "'" 81... (Kada se.. dajuci pozitivan predznak odabranom polaritetu napona i smjeru struje.1 0. '. gdje su.9 6.' (/) za pojedine tocke karakteristike. no i u tom slucaju oni su implicitno definirani upravo tim svojstvima.. Rat/=-t=f2 : dl ' __ . u nasem slucaju pozitivan U tako da bude rpa>rpb.3 N c) Nacrtajte voltampersku karakteristiku nelinearnog elementa i odredite staticke i dinamicke otpore u toekama karakteristike definiranim sa: .rnA 70 60 SO '0 30 70 +r: u + b) Sl. e a) U=Uab=+0.5 0. potrebno je uvijek naznaciti tocku karakteristike u kojoj ih odredujemo. b .5 b) U=Uab=-6.255. a pod 1>0 struja koja tece od a prema b.255a). imat cemo na raspolaganju ukupno 4 156 12. I (mA] 0 5 12 22 39 66 a N =rr u + oj I:J' N razlicite kombinaci]e polariteta napona i smjera struje. dakle s pozitivnim U i I.2 -21·10-3 2950 157 . zbog preglednosti.2 0.·. a pozitivnu struju kao struju koja tece od a prema b. l. a zatim i dinamicki otpori u tockama A i B. ali uz rpa>rpb. odnosno smjeru. dakle. za svaki od tih polariteta moze teci bilo u jednom bilo u drugom smjeru.. 1.5 39·1Q-3 RjeSenje Buduci da se na element s dva kraja (tzv.8 n R"aeB=(~t -6. voltamperska karakteristika zadanog elementa izgledat ce kao sto je pokazano na sl. i tad a ce parovi vrijednosti U i I biti odredeni kao: U[V] -7 L(V o o o 2 5 5.6 .31 6.4 0.. kao sto je to shematski prikazano na s1. Da bismo ih medusobno razlikovali. 1. Prikljucimo Ii na krajeve a i b nelinearnog elementa N promjenliivi napon U.1.2 V V. oni posebno ne oznacuju . dU: .255.

J i ako je U = V. 1 V/crn) mjerilo za negativne napone (npr. dakle. "" U=U1+U'l.-~ Rall=kR' .---. uz f3B=4.~.2° Rafl A=lO' !.0. mierecl duzine OC. - - . A= Uz: dobivamo: Jkz:ka (uzet s pozitivnim predznakom). tzTo gdje su: kuA hUB - mjerilo za pozitivne napone (npr. mozemo J . . N2 i Na dane u analitickom obliku: II =kl ~.45=4.256. . KUA =0.5 n. 4 . nagibom tangente u promatranoj tocki A uzimamo f3A)' tocki. Ako su voltamperske karakteristike triju nelinearnih elemcnata Nl.~6-5 k 2 = 5 . Elf. Kako su uz navedena mjerila kutovi: Ot. ..U23=A· .. OD i BD (XA i (XB: .. tg 24.. 1. Analognim postupkom nalazimo i u toeki B.3=100·2. U1=-_·U.28=12. Rje§enje Za mrezu sa sl. tg f3.. B=lOO tg 71.k' U toCki A dobivamo. Uzmemo li u obzir i mjerilo. koja u graficko] interpretaciji Ul= gdje je: dl kaZe da je taj otpor odreden r: kl U.3°=lOO· 0.255c) u . kI=lOmA/cm) SL 1. I.075=7.. izrazenim kutorn f3 (na slid 1.'~. J . AC._ .3°.A=52° nelinearnimelementima. 23 ---. kI ..AfV2...256. A+l A U. 10-6 A I' IU2 i k 3 =4 ..256.. 158 kut f3B nije posebno naznaeen na sl..8 11=(k2+ka) odakle slijedi: m3=~' izlazi opet: I4tat Oi:B=71.. kI te: - .255c).te kutove Do ovih rezultata moglo bi se doci i graficki.3' Koristeci se zadanim relacijama. I'lo=k'loU~3 i I3=ka ~3' gdje konstante hI> k2 i s. imaju.6-5 . bez obzira na to sto je rijee pisati: 11=1". kUB= 1 V/cm) rnjerilo za struje (npr. A+l J . 10-6 A/V'lo . uz f3A=24. odnosno: 1 =-_._~nose: k 1-::: I .. 1.: K.2°=10.+/3 0 kRA= kUA (u nasem primjeru: kRA=10 n) kI .. Ratat A=lO· tg 52°=10. Prilikom odredivanja dinamickog iii diferencijalnog otpora polazimo od definicijske relacije Raff= dU . dobit cemo: . odredite sve struje i napone u rnrezi te sve pripadaiuce staricke i dinamieke otpore. n.__ 159 . Rafl B=I00 Zbog preglednosti. U23. dobivamo: 1.3°.95=295 n n.5 tg4. kRB= huB (u nasem primjeru: kRB=IOO Q).

. i. uz isti napon na N2 iNs. .0" dod ani su da bi se naglasilo da je rijec 0 specificnirn iznosirna opcenito naznacenih napona U1 i U23.1. Tri nelinearna elementa N1.rnA 100 (Indeksi . 1. 2.257. Uvrsteniern zadanih vrijednosti nalazirno : U1O=60 V U230=80 V.) Na osnovi izracunatih vrijednosti jednog i drugog napona lako dolazimo i do struja u rnrezi: 110=k1· Uro=57.-_ .. [.N23• citavu karakteristiku nadomjesnog e1e- . a. . Polozaj tocaka d dobit cemo.. e 11 Osnove elektrotehnlke . zbraiajuci ordinate tocaka b i c sa s1... jednaka zbroju struia kroz njih. Odredite: a) napone na pojedinim e1ementima struje kroz njih c) SI. .zbirka primjera b) R8tat=f1 (II) za ekvivalentni element NI23 c) Rdi! za ekvivalentni element N123 kod struja od 55 rnA. N2 i N3 s voltamperskim karakteristikama danirn slikom 1....257c): ad e-ab-l-ac.257... ka·13O .u!30=-dIs I . 160 161 . odnosno 20 rnA.251. = I1 ==1563 Q ..=[.. '" Odnosno: 519 Q 12500 dU23 R...257a). Staticke dinamicke otpore mozemo takoder naci analitickim postupkom : Rstatlo=-=1042 110 U10 r...6 rnA a) SI. sto ce nam omoguciti da konstruiramo rnenta.2S7b) prikliucena su na izvor napona U =96 V onako kako je pokazano slikorn 1. .. . 1... 1. b b) koje zadovoljavaju I Kirchhoffov zakon: 110=120+130.6 rnA 120=k2• lao=ka· u + U~30=32mA Uff30=25. .. u Rje§enje a) U paralelnom spoju struja kroz nadomiesni element N23 bit ce. dakle..

2. bit ce: (AU)r.262.9 1-20 rnA =13.. uz prethodno konstruiran N23 i zadane Nt. Nelinearni element ima voltampersku karakteristiku koja se moze prikazati iednadzbom U =2 ..257. U Rdtt2=-- ~U\ t!. Pri porasm struje za ~I =0.l . Iz N2a mozemo nadalje zakljuciti da ce kod napona U'}:J=42 V kroz Nt. Na voltamperskoj karakteristici nelinearnogelementa.l 1 1 =0. Koja je pribliZna vrijednost dinamiekog otpora kod napona 9.1.--------• c) Dinamieki iii diferencijalni otpor odredit cemo tako da wnjesto diferencijalnog kvocijenta uzmemo kvocijent diferencija.61.. .. d !"mA . a.262. 262b)? N .258. Nz i Na> odrediti sve struje i napone za dani nap on izvora.51 2s1 341 421 1500 1600 166617251760 RstlU=f(11) R.. prolazeci kroz Nl i N'}:J' stvara napone U1 =54 V i U'}:J=42 V.5=4.2kn. s1.262a).2 V. buduci da je rijee o pribliZno linearnim dijelovima karakteristike u blizini promatranih tocaka. I. Odredite odnos statiekog i dinamiCkog otpora. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa moze se izraziti relacijom I=k· US/I• Odredite odnos statickog i dinamiCkog otpora.5119123. 162 ~----~+~~-------~ E I 110 720 IIiO ~V aJ 51. U ovom slucaiu..5 V? 1. 1... u 1. 3 "" nCi\ Dijagram prikazan je na s1. Uz odreden N'}:J i zadan Nt karakteristiku serijskog spoia NI i N23-N123 debit Uz 1=5 rnA.7 A napon na neline60m elementu iznosi lOY. 81. 1=55 rnA 1.258.2 A napon se smanjil 9 V. 1 !. Iz N123 vidimo da je za U=96 V ukupna struja 11=55 mA i da ona.51 6110114.258. 1.I:~------:_--0. ""' o to 20 30 40 50 60 d) 51. b b) ""' 163 . .6 --.260. Tri jednaka nelinearna elementa spojena su prema slici 1. 1... Koji je odgovor toean? a) Rstat I<Rdt/l 15 I 10 I 151 201 251 30 1 351 40 I 451 12. Odredite staticki i dinamieki otpor nelinearnog elementa kod. odabrane su tri toeke.1.. kQ Nacrtavsi tim postupkom N123.257d).5 pa je: (~U)r-55 mA=162-96=66 Rdtt V V. 1. ako je karakteristika elementa dana na s1. b) Na osnovi definicije statiekog otpora kao kvocijenta napona i struie u neko] tocki karakteristike mozemo odrediti Rstat=f(lt) za N1'}:J iprikazati tabelarno: I[mA] U[V] U 1== t!.zG mA=19-14. moci cemo.cemo zbrajajuei napone kod istih struja: eh=ef+eg. Kod struje 1=4. pIa.259. Kod kojeg ce napona E napon U1 na serijski spojenom elementu iznositi 40 V. teci 12=41 mA.-----. nl!pona U =0. a kroz njemu paralelno prikljueen Na struja la=14mA.tal=-[!l] I 50 I 551 60 551 961 162 1780 1800 1850 1933111001175012700 b) Rstatl=Rdtl" c) Rstat 1=Rdtl d) Rdt/l>Rdtlz e) Rd"s=Rdt/a.. greska ce zbog takva postupka biti mala.1.

.265 imaju voltamperske karakteristike dane tablicom: 1.263.. 1 I I [rnA] [mA] I I 1 20 I 40 160 1 80 I 100 1 120 I . Ri EbT0) SI.- ~-----+~~..1.. b :~!' . . U mreZi prema s1.-_ JO N - . Za koliki ce se iznos promijeniti struia kroz ampermetar zanernarivog otpora ako se napon izvora E poveca sa 100 na 120 V? 1. 1._ -- 1.266.1 I /111 165 [-r-mA-]--1'--0--7-1-30-160 16917~ 171 172173174175176177178 I [rnA) . 1. 1. . a.. Kolika struja tece kroz otpornik Rl =500 iz mreze sa 81.267. a. Voltamperske karakteristike ne1inearnih elemenata Nl s krajevima a i b i tablicom : I 0 I 1 21 31 41 61 8110 112114116118120 ..Koliki je napon izvora E ako je na N izmjerena snaga PN=8.266... 20 1 341 561 0 1.263. 1..1. a.1. 81. 263b)? l.267.J /11 /21 i 32 / 46 / 61 177/94 .264b). uz R1=200!1 i R2=5 k!1? !. b u. 1.267 moze seaproksirnirati funkcijom I=aU+blJ3.140 1 160 1 I 0 451 531 551 561 571 581 591 60 I 1 86 0 I I 21 41 81 131.268..5mA/V. Koliki napon vlada na stezaljkama R=5 k!1? 164 idealnog strujnog izvora 1=60 rnA ako je I 0/ 01 0/ 1. Kako izgledaju voltamperske karakteristike I =f (U = Uab) za kombinacije elemenata sa sl.r b) SI.~----~ a) o.28 W.268..266.268a) i b) uz naznacen pozitivan smjer struje? N2 s krajevima c i d dane su u prvom kvadrantu U[VJ 1 Nl N2 U[vJ .v 81. .. 1..265.rnA n R N.. 1. Nelinearni elementi Nl i N2 iz mreze sa s1..v bJ 81. b . .265.263a) ako nelineami element ima voltampersku karakteristiku danu slikom 1...264. 1. Elementi N1.0 20 30 40 oj bJ SI. gdje konstante a i b imaju iznose: a=0. 1.264.IO-4mAfV3. 1.. Voltamperska karakteristika nelinearnog elementa N iz mreze sa sl. 1.269.rnA 300 R~' .264a) kroz otpornik R=200 !1 tece struia IR= 100 mAo Odredite snagu izvora E ako nelinearni elementi Nl i N2 imaju istu voltampersku karakteristiku prikazanu slikom 1.51 . b=5. N2 i R iz prethodnog zadatka nalaze se u rnrezi prema slid 1.

271... 1. Nelinearni element N. . I. . 1..92 W. RJelcn. za U> IO Vi nadomjestite ».270. .271. snaga PI bit ce: . .. a struja tece kroz Nod ce iznosa otpora Rz kroz Nteci struja od 60 rnA? a a prema b).270. 1. b (U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. voltamperska karakteristika kojeg je dana tablicom.. Ovi podaci odredeni su polozaiem toeke Al na s1. a struia tece kroz Na od c prema d).v c) SI.1. zo« 760 725 . Linearizirajte karakteristike Nl i Nz u podruciu ekvivalentnim spojevima linearnih elemenata.. P1=U1 . Za koliki ce se iznos promijeniti snaga na N ako se paralelno otporu Rl prikliuci jos i otpor R2= 10 kO? Ako ie nelinearni element tako izveden da se na njemu ne smije razviti snaga veca od P = lOW (da se ne bi unistio). uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. . . prikljueuje se preko otpora R1=2. dok ce na N vladati napon U1=97 V..271a)..5 kO na izvor napona E=250 V (s1. mil ~=10W N \.5 9 18 31 48 72 102 b) SI. .271c).5 kO. koji je minimalni dopustivi iznos otpora R2 u tom slucaju? mDX . T. b SI... Kod kojeg naponske prilike u krugu moraju se tako ugoditi da budu zadovoljene istodobno i vanjska karakteristika izvora (ako R shvatimo kao unutamji otpor E) i voltamperska karakteristika nelinearnog elemerrta.. teci struia II =61 mA. kod Rl =2. Nelinearni tablicom: element N sa s1. a struja tece kroz Nl od a prema b. presiecistem A ovih dviju krivulja bit ce odredeni struia Ii naponi na N i R .271b). Prema tome. I~=5. onako kako je prikazano slikom 1. krugom ce. rnoze se jednostavnim postupkom odrediti struia u krugu i naponi na R i N. kada je nelinearni element N prikljucen preko omskog otpora R na izvor konstantnog napona E. Osnovna je ifleja pri tome slijedeca: strujne i 166 U nasem konkretnom slucaju. . 167 . 1.c U specijalnom slucaiu.. c .1.N2: U>O i 1>0 ako je U = Ucd>O. 1. .UN i Ua.271. i N2 N ima voltampersku karakteristiku danu u [V] I[mA] 0 5 15 25 35 45 55 65 I 1 75 I E a) u '" '" 0 3. 100 200 U [VJ I[mA] 1 0 11 10 20 1 30 1 40 1 50 1 60 1 70 Iso 1 90 1 100 IlIO 1 120 1 130 I u. .270 (za N1: U>O i 1>0 ako je U=Uab>O. a.. Prema tome..

3/-6. .U koordinatni sustav ucrtati i krivulju maksirnalne snage P max = 10 W.41°.avanjska karakteristika izvora leii ispod hiperbole..3 0. P2= U2 12=7. .272. Prema tome.31°...61 \-35\-7 \ -1 \-0. U praksi se cesto postavlja zahtjev da tocka A ni u kojem slucaju ne smije prijeci u podrucie iznad hiperbole snage.na kojoj su. kao sto je to u ovom pnrnjeru.. RI2 Tockorn A2 bit ce sada odredeni 12=73 mA i U2= 103 V. a pozitivna struja kao struia koja tece kroz njega od a prema b. 1. snaga na N manja je od lOW. b . ...5 1-6.' as 0. da bismo kod nekog napona U na nelinearnom elementu dobili snagu P max' struja kroz njega bit ce dana hiperbolom: 1= Pmax.272c) . Nelinearni element N s voltamperskom karakteristikom danom u tabelarnom obliku ukliucen je u mrezu prikazanu slikom L272a). Kada se tocka A nalazi. Kolike struie teku kroz otpore od 100 i 300 il? V[Vl o..272b).71-5.91-5.. za: _ t1P=P2-Pl = 1.1 ~od minimalne vrijednosti R2 tocka Aa nade Ispod hiperbole snage. dakle. 168 169 . odredite rad koji se izvrsi na N u 45 minuta.51°..Doda Ii se paralelno otporu Rl jos i otpor Rz = 10 kO.. 1...21°. zbog preglednosti. Da bisrno mogli odgovoriti na pitanie koliku minimalnu vrijednost smile imati otpor R2..presjeodredena ie tocka A s koordinatama: cistern vanjske karakteristike izvora i karakteristike elemcnta N u 4.272. tako da je: • - E - -.6 W... a.. koja je takoder nacrtana na s1. U Rjesenje Primenjujuci Theveninov teorem na mrezu s iskliucenim nelinearnim elementom N.i~po~ te hiper..52 W..bole. c [(mAl -60 l-6. 1. odnosno u krajnjem slucaju na njoj sarnoj. . R2 R12=---=2 R1+R2 tako da ce u tom slucaju vanjska karakteristika izvora imati na ordinati odsjecak: 1k2=-=125mA.T -. . 1.mA b) . a to ce biti zadovoljeno ako Ci~av.. SI. Uz: Rmin RI'/?'2 min Rl+R2m1n 250V =25 kO 160mA 16 o -T 50 izlazi: R2 min=4.166 kil. 0.2 0.5VC+na RT=250il.. u kojem su: Er=Uabo=12.. +/. Nairne.51-5 1-11 ° 1°. 1. n ukupni otpor iznosit ce: . k~~. uzeta razlicita mjerila za pozitivne i negativne iznose napona U . s1. dobit cemo nadomjesni spoj prikazan slikom I..271c)... V -50 c) SI.6 U.11°. kvadrantu . 0) b) Snaga na N promijenila se.3\ 0 \ 0 \ 0 \ 0 \ \s \12\ ~~l~)6 Uz nacrtanu voltampersku karakteristiku. otpor R2 mora bhi tolik da se .11-5.272.. - Rl .. morarno u 1. Ako je pozitivan napon U na elementu definiran kao napon Uab>O..

na elementu 1=-25mA. Za stabilizaciju napona izmedu tocaka a i b mreze prema sl.5 Ws.4mA.rnA '" '" till U· 1 U· 10 - =0. vracamo se na prvotno zadanu mrezu sa s1.273. Odredite koeficijent iskoristenja izvora "1. b b) u smjeru od b prema a.. a 1.2V.211. s koordinatama: U=8. 1=232mA.273. U=-6. Presiecistem tog pravca i voltamperske karakteristike nelineamog elementa dobivamo tocku A.58. Kolika ce biti procentualna promjena napona UM (uz otvorene stezalike a i b) ako se E promijeni za ±20%? Kod kojeg se iznosa prikljucenog otpora Rp gube stabilizacijska svoistva mreie? . + E=12V 5 Rjc!icnjc PoloZaj toCke A moze se odrediti i bez pretvorbe strujnogizvora u naponski.41 0. 1.61 2 I \0 1 20 I 30 10 II I[mA] 1 0 1 50 1100 1150 1200 12151220 122212241225123512481 260 .2 V..1.274. mA . 1. N izvrsit ce se u 15 min uta rad: A=U· I· t=418.2mA '" u. ~ paralelnu kombinaciju R i N dolazi konstantna struja 10' tako da ee kroz N teci: 1= 1o-1R= 10--. 1. sl.. Prema tome. voltamperska karakteristika kojeg je dana' tablicom.273a)..21 0. Da' bismo nasli struje kroz otpore od 100 i 300 ohma. Koristeci se prethodno izracunatim podatkorn da je U=Uab= =-6. 500 element teci struja: 1=/a-I1=25. lito predstavlja analitiekl izraz vanjske karakteristike strujnog izvora. slika 1. - I. . Kocficiient iskoristenia izvora hit ce stoga: 7J =.273b).274a) koristimo se nelineamim elementom s karakteristikom danom slikom 1. Do razlike u rezultatu doslo je zbog nedovoljne preciznosti grafiekog postupka. prikljucen _ie nelinearni element N. I I i - u[V] 1 0 1 0. I·f 0) SI. l.274b). 1.411.6mA 2. Na strujni izvor sa 10=400 rnA i R=50 n.272a).V 5. b b o U.v SI. 1. kao 8tO je to i rani]e ustanovljeno.61 0.214. 10 i \ i b) 171 . 1.3 V.273.81 1 11. mosemo pisati: 13 11 Stoga ce kroz nelinearni Uab+20 200+300 -Uab-5 [00+400 =27. 170 U R a) SI. a.

7 25 0. U mostu prema s1. u... 1.38 80 0.45 100 0.2 40 0.2 ° I I 0.31 +0.. Kolika ce biti njezina snaga pri smanjenom naponom izvora na 180V? 1..21 1 1+0.31-0. a voltamperska karakteristika nelinearnih elemenata N moze se prikazati relacijom U=280· 10•2.2 5 1.217.. Tocka A u spoju prema s1. 10=2 A i E=2 V.3 60 0.41 +0. uz U u voltima.62 15 20 0.75 4 1. 1. 1.41 +1. Odredite iznose struja kroz nelineami element N iz mreze sa s1. Voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: leAl -. U seriju sa zaruIjom spojen je otpornik s tako izabranim iznosom otpora da uz napon izvora od 220 V na furulji dobivamo nominalan napon.. Odredite snagu izvora E iz mreze prema sl.6 7 1 8 1.21-0.277..280 ako je E = 10 V.. ~ . Zarulja s voltamperskom U[vl I[A] karakteristikom danom tablicom: . 1. SI. b b) 1. '. Alto je voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana slikom 1. otpori Rl i R2 imaju iznose R1=R2=2. a voltamperska karakteristika nelinearnog elementa dana je tablicorn: U[v] St. u slucaju da se sklopka nalazi u polozaju I.4 kO..28 0.218.1 1+0. odredite u kojim granicama smijemo mijenjati iznos otpora R a da pri tome struja kroz ampermetar zanemarivog otpora bude priblizno konstantna. 1..6 160 0. Rl =4 0. 1..41-0.48 10 0.275..61 +1'81~ - I..275a) nalazi se na fiksnom potencijalu CPA = +20 V.278..v 10 20 +£ a) SI. 1.8 9 1. 1 If A] I °1 I 0.. 0. a.277.. a voltamperska karakteristika simetricnog nelinearnog elementa N dana je tablicom: U[V] .275. .. 1.276.5 I 1 120 0.55 140 0. a I u amperima.1 1-51-3.280.. 1.4 1 2 I 1 3 0.64 180 0.51 +0.61 +0. 1.7 I ° ° 20 0.7 ° Uab[V] I ° I +0.67 + izvedena je za nominalni napon U=127 V. odnosno 2.278.1. 10=3 A. SI.276 ako su Rl = =R2=R3=2 il.51-2..11 +1.. 1. Kod kojeg ce napona E most biti u ravnotezi? 100 .. o 2.mA 140 1.9 10 2 1. .275b). 1-0.. Odredite pad napona na otporu R3 iz mreze prerna 81. .78 I[A] o 0. R2=60.67 172 173 ..51 +0.279.4 J I 6 1.276..81 +1.21 +0..

. Rl =3 n.281.283. 1. Voltamperska karakteristika 1.. R1=2kO. 1. 81.283.. 1.282. da bi kroz idealan ampermetar tekla struja IA=50mA? Voltamperska karakteristika nelinearnog e1ementa N dana je tablicom: U[V] 0 0 I I 10 S 20 ]S I 30 30 I I 40 SO I[mA] I I I SO 8S 60 ISO . II' 0 0 10 3 20 8.S 3.J 500Q 1 81..280. 30 IS ·40 2S SO 4S R2=3 kn. 1.282...1.281.J I .. 174 175 i . 81. dana je tablicom: U[VJ I[mA] nelinearnog elementa N iz mreze prema slici . tece struja It. E2=40V.282.L .. 1.8 ]0 ]S 3 20 3. ako su E= 18 V. 10=25 mAo Odredite snagu strujnog izvora ako je zadano El=50V..Odredite iznos otpora R kod kojeg ce biti 11=2 .1.. 12. Uz otvorenu sklopku kroz nelinearni element N iz mreze prema s1.8 II' 81.6 30 4 3S II' J[AJ 2. Koliki iznos otpora treba namjestiti na promjenljivom otporniku R sa s1. 1.3 2S 3. a voltamperska karakteristika elementa N dana je tablicom: U[VJ o o S ]..1.283. a uz zatvorenu struja Is.. R2=6 n. ...28l.. "" .

.. . Kvantitativno... .. F Q gdje je Q dovoljno malen pokusni naboj uveden u uzbudeni prostor (dovolino malen zato da bi se njegov vlastiti doprinos formiranju elektricnog polja mogao zanemariti). Zbog pojave sile na naboje.. Tada ie D=I1Q -..1Qila Maxwellovim dvoplocama poznate povdinel1S postavlienim u takav poloza] da ie I1Q maksimalan... Elektrostatika 4 I 2. Takvo stanje prostora nazivamo elektricnim poljem. kojega se eksperimentalno defintraflniiflueiidrariim nabojern . I Kao sto smo vee u prvom poglavlju napomenuli. energetski uzbudeno stanje. iznos i smjer.. I1S' a smjer muje okomit na dvoploce i okrenut od ploce s negativnim nabojem prema ono] s pozitivnim. . pojava se najprildadnije moze obuhvatiti uvodenjem vektora gustoce elektricnog pomaka :5. VEKTORI E I 15 . . dolazi do razdvajanja "tezista" pozitivnih i negativnih naboja i do formiranja elektricnih dipola.. . . Slicne efekte mozemo uociti i u izolatorima. .... elektricni naboji dovode prostor u kojem se nalaze u posebno.[ L r 2.1.. zbog deformacija putanja elektrona.1. na metalnim predmetima unesenim u polje doci ce do elektricne influencije. OSNOVNE VEUCINE ELEKTRICNOG POLJA L r ' 2.~L . E preko sile na naboj: -+ -+ E=-.. u kojima..zblrka prtmjera 177 . koja se manifestira razdvaianiem pozitivnih i negativnih naboja... Influencirani nabo] na svakoj od ploca bit ce u tom slucaju: .. a karakteriziramo ga vektorom jakosti elektricnog polja . 12 Osnove elektrotehnlke .1.

moci izvuci ispred _. bilo potrcbno provesti postupak integradje s nepoznatom podintegralnom funkcijom. primjena Gaussova teorema stvara takve probleme. Objasnite smisao Rje§enje Pretpostavimo mogucnosti Gaussova teorerna.~e~lJ.!ce_-:. ! ds . D .854· 10-12 As... dakako same u tim specijalnim.2. tada: 4. zajedno s obuhvacenim _. eQs \.•-------\:: 5 ._ gdje je konstanta proporcionalnosti £. s odredimo vektor primjene . koje se.<?-I~~tdcnil:t. .. dS=}. 2.e ! 0 i QJ : e \ \ smjeru.. II DdS II DdS cos s s :0. dS :0 citavo] plohi S (to je smisao dvostrukog integrala) dobiva se konacno neki rezultat. }. .odnosno. ..tosunaboji-Ql. formiraju elektricno polje!). nazvana dielektricnom konstantom. U praksi najcesce imamo poznate naboje i njihov raspored...slucajevima. _. integrala..()ia). koji je. Q21il.Q i iz toga dobiti trazeni D u raznim tockama... _ koji kaze da je t_()~ye.2.. III dielektricnom £0=8. tako da je }.re. Aku.pl?:>lj~d. i po D kao konstantuvuz cos cx=:.~/ . zbog cos oc=O. Konaeno. prijelazom na diferencijale: dQ=D ..i. 0 teskocama koic se javljaju pri takvom pokusaju racunanja ne treba posebno govoriti..<!lsll.. odmah se namece pltunje da Ii se njime i. gdje je vektorom prostoru. najprikladnije mo-+ _.. ne znajuci kakav je iznos -. Odgovor ic poivrdan. mozemo unaprijed. U nacelu. mozemo sluziti u praksi. Izmedu vektora _. ako da. . Objasnite.. naderno 15 2.-_. \ Q. s tim da elementi dS' budu kolineami da pojedini dijelovi plohe S sa svojim elementima dS budu okomiti na cemo u :5 iIi . Ako su naboji u prostoru tako rasporedeni da rni.::i~~i konstantom tada je neimenovan postoji proporcionalnost: dS mijenjaju od tocke do tocke.:l~' opisana Gauss()vim t~ore-:- H D . _. Uocimo da se vektori _. zbog jednostavnosti crteza.i. . dS "" javlja se ne- broj. _. odredena samim dielektrikumom. rezultat izjednaciti sa }.1. po Gaussovu teoremu. _.. E u istom. 12' i_~ 178 : \ \~st -.1.~ll: _pl. Zbog toga i kut or. polazeci od Gaussova teorema... 2. Obicaj je da se za svaki pojediniizolator' ona izrazi usporedbom s apsolutnom karakteriziran vakuum: Relativna dielektricna konstanta €r \~~_.. a na rnjestima okomitih dS i D. ova) teorem ornogucu]e da.. ali 0 tome na ovorn miestu neccmo govoriti). dS.Q= -Ql + Q2+Q3' Naboji Q4 i Qs ne ulaze u racun.. diferencijulni oblik postize se i prakticna univerzalnost teorema. kako se silnicama rnoze slikovito prikazati elektricno polje.. s D . • r:1""\ o na trenutak da poznamo pojedinoj elektricno polje. jednak zbroju naboiaobuhvacenih plohom S (na sl...n~ naboja obuhvacenih plohom S. zbog simetrije. pa bi. znajuci iznos i raspored naboja u prostoru. kojom je Vm 15 postaje nepoznanica koju valja odrediti.. Na taj nacin racun ce biti bitno pojednostavnjen.e tok vektora . na koji naein. Zbraianiern ovih skalarnih produkata .Q unutar proizvoljno definirane zamisljene plohe S obicno poznat. mozemo citavu plohu S aproksimirati mnostvom infinitezimalnih povrsina dS..~~o~e~slj~~~~~ ve.-. preko njega i E. znaiuci i5 i u svakoj tocki zamisliene zatvorene plohe S koja obuhvaca neke odnaboja uprostoru(nas1. koja je. i5 j . U tom slucaju. zakliuciti u kojim ie tockama on konsta~tim (D konako odaberemo plohu S tako da ona s pojedinim tockama. . uzeta tako da joj je naznacen presjek s ravninom crtnje. U Gaussovu teoremu tad a _. a dS po smieru.i po'iznosu. dS.. a ne D!) i kakav rnu je smjer. zbog definiranja njihova polozaia u prostoru. tj. Da budemo konkretniji: prolazi kroz tocke konstantnog D.-. izmedu tih vektora nije konstantan. _.Q. "'" Rjeilenje Ako promatramo vektor u raznim toekama plohe S.. doprinos integraciji bit ce jednak nuli.J Du :0. zbog nepoznatog D nepoznat je i kut or. U izrazu )) poznata velicina D. i to D po iznosu i smjeru. D "'" - J J 79 ..!!~ra:O kroz zatv:0. ~ .()llllS jednak zbr~ju elektric. tada prikladnim izborom plohe S mozemo vrlo lako naci D. tada guciti da kratkim postupkom... dakle. . iako i oni. ~1C?ktricIlo~ polja (odnosno vektora mom: 1:5) postoji l]2. po definirana povrsina jedne od ploca i njezina orijentacija u nabojima.+Q2 i Qs). sto ce nam omo= or..:::-_.~p. ali samo u nekim specijalnim slucaievima (prijelazom na tzv.~z:. a stantan. -+ . -------_. prema tome. da znamo u svakoj tocki kakvi su DiE ®fJJ. ako plohu S rastavimo na elemente dS iste povrsine.. .. _. izolatoru . povrsina naci skalarni produkt D .: gu opisati kao vektori dS te zatim na svakoj od tih 81 21 .l.

orijentiranih u pravcu D. pa je na njima d !f><0. Ovakvc linije.dS=r 8 ( i ovako: 1 -'. (dl. orijentacija -+ D pre- a:>_1t . Ova situacija prikazana je na slid 2. ito iz nje izadu (a:< ~). -+ 1 if-+ JJ G· s dS=+~Q. bez tako da njihova gustoca G (bro] -> .mozemo sada interpretirati cJi= Ako G po svom iznosu predstavlja neke tocke. . a. za kvalitativnu analizu polja. a potpunije ih izrazavamo vektorom G. prikazane na slid 2.2a). u infinitezimaInom podruciu oko P) ucrtuti snop paralelnih linija.. diskontinuiteta... 6 b) ~ p - p -: G=kD . dS kod kojih je SI..dS=-. rnozemo u neposredno] okolici tocke P (egzaktnije govoreci.. 2. kroz S. imat cemo - -+ vektoru D. D "prolazi" kroz S pretezno sa stranc . ili negativan (iIi jednak nuli za ~= ~ ).! CiS} a) (dl} <0) tok vektora D kroz plohu S nesto je sto je proporcionaIno prosle istom tom plohom. Prema tome.dS 8 . 2.' 1 -+ -+ If-+ -+ G. b a:> ~ !) biti jednak broju onih koje r . (Kazemo pretezno. s -+ --+ -+ znaci da su doprinosi DdS pretezno pozitivni i. Produzujuci lini}e na citav prostor. dS=broj nim nabojima ~Q . .2b).>. nazivamo silnicama.. silnica kroz plohu S=+k .. sumi je !f»0. Velicina !f>=)) D 'dS definira se kao ukupan tok vektora D kroz S. -+.c.'G.2. u tom slucaju. dobit eemo nove mogucnosti Broj silnica koje izlaze iz S (zbog rezultata +k . D kroz diferencijal plohe dSpo biti pozitivan sl. Zbog 7t2~20. ito take da uvijek bude G=k:5. 180 )) G . d ¢I moze Tok ¢I kroz plohu. dS predstavlja broj silnica koji je prosao kroz djelic plohe ". kao sto je to naznaceno na 5. a))G -+ If-+ -+ : If D.. uz vektore dS orijentirane prema B-strani prostora.>O) definiciji biti d¢l=DdS. no u konacnoj tezno je od B prema A. ~Q. -+" ".. No podimo redom. -+ Ovdje su u konstanti k obuhvaceni rnierilo i transformaciia jedinica. U tom je slucaju po Gaussovu teoremu: ...2c).. Ako zatvorena ploha obuhvaca pozitivne naboje. 2 c) SI. S. koji je tada kolinearan i proporcionalan G=k·D.2.. Da bismo niegovu interpretaciju ucinili graficki zornijorn. a to znaci da u tom slucaju silnice jednostavno prolaze. tada povrsine dS. Ako je !f»O. 2. CiS. A . mora broj silnica koje udu u plohu (suma svih G . broju silnica koje su S Pogledajmo sada zatvorenu plohu S koja obuhvaca podrucje bez naboja.I ._ - jer na nekim mjestima moze biti . 'vektor A prema strani B. d d) Zamislimo da nam je u nekoj tocki P prostora vektor D poznat po iznosu i po smjeru .. dakle odnosno: s -+ ii JJ s -+ D· dS=-. linija po jedinici povrsinepresieka) bude proporcionalna iznosu vektora D.8 ff D· dS= ~ ff G· 8 dS=o. 1:Q) proporcionalan ie obuhvace1 &1 . Da bi broj silnica kroz zatvorenu plohu S bio jednak nuli..) Uz !f><0.8 broj __ silnica po jedinici povrsine u okolisu G .. -+ dS je ukupan broi silnica koji je prosao kroz S.

9j. kakav mu ie smier). a drugi put u tocku naboji na njima: . jer se tada naboj Q rasporeduje po vecoi povrSini. tako da ce se na tijelu influencirati ukupno onoliko negativnih naboja koliko silniea dode nanjega.J bid jednaki ako se dvoploce postave tako da ih u oba slueaja "pogodi" isti boj silnica. influencirani 2.r . iznos vektora D na udaljenosti R3 (R3>R2) odsredista bit ce: . pozitivni naboji s desne strane B otici u zem1ju (odnosno negativrii naboji . moci cemo na temelju njih izgraditi sliiedecu sliku polia: uzmemo Ii da iz svakog pozitivnog naboja izlazi po jedna silnica te da na svakom negativnom naboju jedna silniea zavrsava..8 - ~ SI. Ako u blizinu nabijene metalne elektrode A dovedemo prvotno oeutralnu metalnu plocu B. Kako. pa ie zato pitanje mjerila sporedno. istog iznosa kao sto je ono uz otvorenu sklopku.4. prema toj koneepeiji.5b).inaJom m~~sf!1' Nadeli se u ovakvu polju neki prvotno neutralan rnetalni predmet.4. jer 1:oCka mjestu D=O. - B polja prikazanog silnicama sa s1. _- ~). nabijena nabojem Q. tada ee: A B te je bro] silniea koje u plohu ulaze proporcionalan naboja ~Q. a negativne ponorima silnica. koje opisuje vektor k· E=__!__D=_I_ G. cime semoze ilustrirati i pojava elektriene influencije. a) ne mogu ni u kojem slucaju biti jednaki. smatramo da influeneiraju negativne naboje u beskonaenosti. Svaki od niih. a povrsina dvoploca je ista. sa zem1je neutralizirat ce pozitivne naboje na B). dobit eemo elektricno polje i influeocirane naboje prikazane slikom 2.4.~ ·ds=-~Q.~-- koristiti i prilikom opisivanja polja E.2. Za silnice koje ne "pogode" ni jedno tijelo nego se gube u daljini. onoliko silnica koliko na njemu ima naboja i rasporediti se po okolnom prostoru tako da u svakoj tocki vekt0r. bJ buduci da je Zemlja elektricno neutralna. 2. A leZi na silnicl. one moraju dati jedino kvalitativan uvid u pfilike u polju (gdje ie ono jace.2. Ako umjesto A uzmemo kuglu B polumjera R2 (RlI>R1) s istirn nabojem Q.3. polje radijalnog smiera prikazano silnieama na s1.Sa).5.. zbog toga ce polje desno od B nestati.. £. gdje slabiie. svaka silnica koja ga "pogodi" influencijom ce stvoriti i vezati po jedan negativan naboj. 182 D veci u a) manji u slueaiu kugle B. D bu.B povuci ce s elektrieno neutralne Zernl]e : istu kolieinu megativnih i pozitivnih naboja •. K~o ~ ... zbog SI. a prispjeli pozitivni stvorit ce polje usmjereno od B prema A.. Ovime ujedno zakljueujemo da silniee uvijek izviru iz naboja ill poniru na njima. jer je tocka na udaljenosti Rs blita naboiima na kugli. nece doci ni dokakve promienej e) pozitivni i negativni naboji na. naime. sl... tvore polje u okolnom prostoru. pa je njihov utjeca] jaee lzrazen.. Ako se Maxwellove dvoploce postave jedanput u tocku A. 2.3. Iz svakog pozitivno nabijenog tije1a izlazit ce.Zbog· toga rezultantno polje izmedu A i B i polje desno od B postaju jednaki nuli. s tim da u prostoru bez naboja one teku bez prekida.g~ J~l!£_e~cijalan ~~.3..9g_!l!!Jap'-qiIDQy. ponovno stvara po jednu silnicu. 183 . ako nisu na neki nacin odstranieni. . Pozitivni naboji odlaze pri tome na drugi kraj tijela. . D. zbog kugline simetrije. koja opet negdje zavrsava influenciranjem negativnog naboja. Rezimiramo Ii gornje rezultate. pa u njoj postoji D. konacno da se ovako uvedene silnice.. Kugla A polumjera R1.. sl.. iznosu obuhvacenih negativnih e) moraju opcenito biti razliciti bez obzira na poloiaj dvoploea.dS=~. 2. stvara. gomje ce relacije i predodzbe biti potpuno zadovoljene ako pozitivne naboje smatramo izvorima. 2. a izmedu A i Bono ce ostati nepron>:ijenjeno. 2..2d).mogu . samo suprotna smjera. pa je njegovo djelovanje oslabljeno. jer je iznos od u B.~~. mogu. Zatvorimo li nakon toga sklopku S kojom seploCa B vodljivo spaja sa zemljom.J U slueaju negativnih naboja imamo: ffn s . i ramo. . medutim. . ffG s 'b) . 2. Prispjeli negativni naboji neutralizirat ce pozitivne naboje na desnoj strani B._gu__§J:9_¢'. dok B nije na silnici izato je na tom J .. zanimljivi su nam-samo relativni odnosi. A nego b) veci u slucaju kugle B.~~j_~~~~_~ bU~~J:"_?E. jer se u tom slucaju mij·erija samo mjerilo.

~ ~ (l3) Dl=D2 <Pl=«l>2.! . d) <Pl>«l>2. ':"1.02x2 N. odnosno suprotno od:X.7b). 1O-6)~=-0. 184 - 2.1 Xl N FI1l=EB• Ql=-lO' Site lt2 i F Bl' kao sto se vidi smjerove supreme od . polumjera jer u oba slucaia kroz zamislienu koncentricnu kugJu Ra prolazi jednak broj silnica. b) a Q2 u tocku A). 2. lako nalazimo sile FA2 i F B1 na naboie Q2 i Ql U to~kama A i B (sl. imaju nepromiienien iznos i smier i u slucaiu premjestania naboja.o Uz izracunata polia EA i EB koja. polia od 20 i 10 kV 1m djeluju u sm.8.05 X.. 2. prikazano u presjeku slikom 2. Dl=D2 Dl>D2• 5. 2. J. 10-6 As. iz rezultata i kao sto je ucrtano na 81. SI. 2. iznosi vektora D. U toCke A i B nekog vee formiranog elektricnog polja uneseni su naboji Ql =2 . Ako naboji Ql i Qz zamijene mjesta uprostoru (Ql dode u tocku B..6. na osnovi tih podataka. dvoploce su ucrtane u polozaju 1). Kolika je relativna dielektricka konstanta izolatora. I ! / z.10-6 = -I ° .2. 0. ..10-6 m . odnosno Q2 = .2.2. IO-6:X.__i .04 N u smieru Xl' dok ie na Q2 izmierena sila FBa=O.=-0. odredite. i to u poloZaju okomitom na x-yo Ako rotirajuci oko ishodista one zauzmu 12 razlicitih polozaja. uzrokovan istim nabojem Q.[ .:.. . 10-6 As. 1""'" c) <Pl>«l>2.6. a. buduci da po polaznoj pretpostavci ne ovise Q nabojima Ql i Qa.5. Nabijeni valiak stvara aksijalno simetricno polje.5 . b aJ SI.8a. oznacenih od 1 do 12 na sl. Na udaljenostima Rl i R2 od osi. Rjelenje djelovanje [ (t~ nepromijenjen. Pri tome je na Ql opazena sila FAl = _ ~ =0. Medusobno naboja Ql na Q2 i Q2 na Ql zanemarujemo. Maxwellove dvoploce sastavljene od plocica a i b povrsine llS=4 cm2 nalaze se u ishodistuzamisliene x-y ravnine. odredite iznose i smjerove sila na njih. Prema tome.eru~. o.1 i X._=20'103"il~ Ql 2.7bj: FA2=EA' Q2=20· IQ3·(-5· 108. uz Rl<R2.103 X. 2. -5..7a). Zadatak cemo rijeSiti tako da prvo odredimo iznose i smjerove vektora elektnicnih polja Gustoca silnica (mjera iznosa vektora i5) bit ce zbog simetrije konstantna u svim tockama kugle polumjera R3 i jednaka ukupnom broju silnica podiielienom s povrsinom te kugle. maknuvsi dvoploce i \ r 185 .7.'~"'JJ. V m :..6.7. ako.». Dl>D2 . iznos i smjer vektora D. . i D2 i tokovi <PI i <P2 kroz zamisljene koaksijalne plohe Sl i S2 polumjera Rl i R2 bit ce: EA i EB u tockama A i B: EA=FAl = O. irnaju "'" 2.[ ! '" 5 ~fa ~'\Q2_ X2 ~ a) SI. . pa se pri tome na njirna influenciraju naboji llQa i llQ" dani tabelom.05 N u smieru X2 (prema slici 2.04'.

.1 -.. . a 1111 njcgov iznos bit ce jednak skalarnom produktu il.851 0 I 8. t . naravno. negativan na lijevoj. u oba slucaja.85 D 2..9.10-5 As -.3. Iznos D je: D= 17. Iz podataka 0 Huduci da vektor as u ovom slucaju mozemo pisati kao: as=5 cirani naboj aQ bit ce: . vektor l'rilikom postavljanja dvoploCa u toeku M i odabiranja smjera vektora as imamo rnspolaganiu 4 mogucnosti.-~:" .85 15. ~-. iznos i smjer vektora nalazirno tako da odredimo poloza] s rnaksirnalni ill fl uenciramm na bojem te da i . . Q·D .. ..8. u ovom slueaju ploei b.F=O.. 10-6 -i +2. EO ·F .71-15.: Je .. as.10-6=+19' • L. maksimum influenciranog naboja dobivamo u polozajima 4 i IO (prikazanim na s1. influencira naboj pozitivnog polariteta..5.71-15. 2.r Q. Q 186 EO' lOr 3. m2 gdje su sa -i j "..2.[nAs] Qb [nAs] 1 I 2 1 3 1 4 1 5 1 6 171 8 1 9 I 10 1 11 I 12 o \-8. a.:=:::::.851-15.9.10-9 4·10--4 4. i to od negativno nabijene prema onoj s pozitivnim nabojem. aQ=D.. Pogledajmo sada kako . naci i ka 0 D 1 cos Ct.7. U x-y ravninu nekog vee formiranog elektrostatskogpolja unesene su U tocku M MaxweIlove dvoploce i postavljene okomito na x-os (s1.8 g di Je cos Ct=-/-.5· 10-6 -As j -. odredite iznos i polaritet influeneiranog naboja na svakoi od ploea povrsine as=5 em!"!..71 15. 1 sill na naboj Q dobivamo iznos vektora E u ishodistu: E=F =___E_.3117.. b a) mit na dvoploce. Prema tome. - .. Ako u toj toeki vektor D ima vrijednost: D=3.3 17.52 Uocimo da smo za aQ dobill pozitivan naboj i da se na ploci iz koje "izlazl" vektor AS • .=::.85 -15.8b) te je. iznos mog I' smo. Ako ne zelimo posebno registrirati kada se na kojoj plocici influencira pojedina vrsta naboja... II) Mogucnost D i as.10-4 i m2. O vaj../ Y Y ii ~ ':":~>. KS=3. b /0 Rje!lenje 81.9a).sl.f. J l1'li .3 -17. ...318.~ . . y as '\_ Y.' Rjesenje Po definiciji.31-17.85101-8. mZ Uocimo da polozai 10 dobivamo rotacijom plocica iz polozaia 4 za 180·.82+2.31 8.8· 10-6.8 . 2. . rum a iznosu D (aQ)rnax pn idi lim0 smjer 0k 0IJe oznaceni iedinieni vektori u x i y smieru. U svakoj ml njih influencirat ce se pozitivan naboj na desnoj ploei.10-4+0. . zakljucimo da na njega djcluje sila iznosa odnosno: Er=--=4.--:::. 187 1 t ·1 . influen10-10 As.glcdll taj raeun."" . polozaji 4 i 10 potpuno su ekvivalentni.2.9b). koje su shematski prikazane na . -.85 01 8. 6 J-a b b x oj bJ a i bJ 81.. - 1 1 l--- - .851 15.5..2.425..075 N? stavivsi u ishodiste naboj Q=60 nAs.3\-8.. 2. - D usmjeren u pravcu 7.~~. na osnovi podataka iz tablice..31-8.. a.71 15.

=Q E(x)=Q ( -. Negativan naboj od 19· 10- 10 As influencira se na ploci a.. potpuno odreduje i iznos i predznak influenciranog naboja. odnosno F i cos C( (ako sve zakliucuierno da se opet na ploci iz koje "izlazi" put negativnog polariteta. uzmemo jednako dugima).5. gornja relacija ne moze se upotrijebiti. b . dakle iz dA=F ds=F· -+ -+ d) Mogucnost ds cos or. U tom se slucaju put s rastavlja C1. 2. A=F· s. odredite rad koji ce polie izvrsiti pomicuci naboj Q= +2. njezin rad [e: 1&8 r I X=%l X=9:. 2. dok se od Xl do 2xl mijenja po zakonu F (x)= 2Eo ) . buduci da su toliko maleni. .: + 19 . odnosno opcenitije :5 . iznos i polaritet influenciranog naboja ovise 0 fizikalnim prilikama promatranog sustava polie-dvoploce.10.8 '10-6(-5 ~Fds if cos ex. t(xl 312. bJ x 2x. Predznak rezultata Ks.. sila ne stigne "izlazi" 60S. iz koje u ovom na niz vrlo malih djelica ~.8 .= :1:=0 . .. Ako se niegova . Rezimiramo li rezultate do kojih smo dosli analizirajuci sva cetiri moguca slucaja. . lOa) prikazane su silnice nekog elektrostatskog polia. .. U opcenitijem slucaju.. jer se ne rnoze definirati jedan par vektora F i s za citav put s. 10-10 As.. 6oQ=D .10b). velicine koje se mijenjaju duz puta s. kada promjenljiva sila djeluje duj neke krivulje s.. 10-10 As.4· 1()5VIm i Xl =0. . E:. ~S=3. :1:=0 do X=2Xl'UZ Eo= 1. sto daje: A= ~ F ds= Uocimo 6oQ=3. Kada na ravnom putu s djeluje konstantna sila pod uvijek istim kutom ocU odnosu na put. uzimaiuci u obzir 60S = - 5 . A=f x=o Q·Eo·dx+ J Q. jakost rnijenja duz x-osi.. ~F(x). :/ oj . 10-6• (-5·10-4)=-19·10-1<1 sto se moglo odrediti i kao: ~'-' .8 . ako je rI. Za svaki ~ rnoci ce se pod tim uvjetima naci diferencijal rada dA na isti nacin kao i za konstantnu silu na ravnom putu.Q=3.r . COS B=-D· 60S.10-4)=-19 .. 10-6. zakljucit cemo da na putu s uzetorn duz x-osi od x=O do x=2x1 sila ima konstantan iznos Q . :I:=~ ..s« .8 em.. pa je: As .. D· 60S odreduje polaritet influenciranog naboja ria ploci dielice d-.) sto razbijeno na dionice daje: Rjesenje . -------. o SI. COS a. za koje se tada rnoze smatrati s dovoljnom tocnoscu till su ravni i da se duz svakog od njih. nacinu naseg racunania ni 0 proizvoljno uvedenim oznakama.=F. KS=D· 60S. 10-47. iznosa influencira na ploci a. d'S...(2~oX-Eo)dX..kao sto je aproksimativno prikazano na 81.. prerna tome: x=2X1 %=2$1 ~=~ u pravcu x-osi. 2. i d-. iz koje "izlazi" vektor C) MogUCDost 3 Zbog KS=5· 10-4T bit ce: 6.-x-Eo • Smjer sile poklapa se u svim tockama sa srnjerom vektora Rad A bit ce.10-9 As po x-osi od miesta x=O Ks. gornji naboi. 4 promijeniti. kada je sila promjenljiva ill kada ona djeluje na krivocrtnom putu ili sasvim opcenito. A= ~F(x). a.dx. ovaj Ukupan rad dobit cemo zbrajanjern svih dA na cijelom putu s. .f! I 189 . ..d.=O. 10-4= sto znaci da se pozitivan naboj gornjeg slucaju A'7F S cos odnosno.--------------- ~ ~Q=D .. zakliucuiemo jednoznacno ~S influencira da su u gornjirn integralima vektori .5 .I----. . skalarnog produkta iii iz koje "izlazi" Kao sto se moglo i ocekivati. da skalarni produkt D . 2. .- b) MOgUCDost Sada je KS=-5 2 .10. a ne 0 . Eo na dionici od x=o do X=XI. Primijenimo Ii ova opca nacela niehanike na nas konkretan zadatak. . 10-4 i i: . Na s1.

gdje je: . ono ima isti iznos. 41te:r Q-...jedinicni vektor okomit na nabijenu ravninu. . za praksu posebno zanimIjivim..2.ro> .2. . ustanovljeno je da se na svim mjestima influencira na ploci a povrsine AS=5 emil naboj istog iznosa i predznaka: LlQa=4· 10-8 As. Y.naboj. . Q. Translacijom Maxwellovih dvoploca iz tocke A (Xl = I em. =k . 190 . D=---.onstan..12. 2.-- ------11 B ../' "'r\b o X.::'R. ~=4So. Eo' xl=S. x X2 b) Polje orlo dugog ravnog vodica 81.. specijalnim slucajevima: a) Polje toikastog naboja . ako je rl=2cm. r2=5cm. Zarotiraju Ii se ploee na bilo kojem dijelu spojnice AB u smjeru kazaljke na satu za 30°...1. a zatim. tockasti nab oj i nabijenu kuglu. . . 21tr. u podruciu c) Po/je ravnomjerno nabijene beskonalne ravnine 0' D=-'xo.' .4· ~. -'. -\-.Y2=1 I em) ravnine X-Y..-. pomicuci daIje naboj iz X2 u Xs (xs>xz). naboja na ravnini r. 41tr2 r E=----. rad A23• Ako je A12=A23..3 EO' 1()-SVAs.'xo. ELEKTRICNA POLJA U NEKIM SPECIJALNIM SLUCAJEVlMA Prikladnim izborom plohe integracije S (koncentriena kugla za.14. .radijvektor od mjesta rockastog naboja do tocke u koioi promatrarno polje. 2mr r -.D=---.35 em) u tocku B (x2=6 em. s tim da su na miestu X2 ploce postavljene okomito na smjer polja? .\ radijvektor okomit na os vodica linijska gustoes. Q. gdje je k neka konstanta. ito tako da one budu staIno okomite na spojnicu AB..1.. U nekom prostoru izgradeno je aksijalno jsimetricno elektrostatsko polje (u svim toekama S istom udaljenoscu rod referentne osi.. Zadano je elektrostatsko X polje koje se mijenja u smjeru X po zakonu E (X) = gje je: r. 10-8 VAs . r-.13. Ti izrazi vrijede za sluca] ravnomjemo rasporedenog naboja po zamiSljenoj ravnini. mozemo naci elektricna polja u nekim. ~o . P. ito tako da i dalje budu okomite na ravninu X-Y.14. . gdie ie: (1 - plosna gustoes.Q. 2. E=---. izraZena u As/m.4 kV.."'" Nakon integriranja nalazimo: talnim diielovima valjaka SI i S2..~d k<?jimkut?m oc. pa pustimo da ga polje pomakne iz A u B. E=4. polje vr~i rad Au. A=Q· Eo' xI+2.treba I?o~taviti ~axwell~:)Ve dvoploce na mjestu Xl da bi se na numa influencirala rsta koIiCina naboia kao 1 na mjestu X2 (XII>X1).11.. koja stvara elektrieno polje s obiju svojih strana. u podrueiu r2_R. na njima ce se influencirati maksimalaI?. Ti izrazi vrijede i za polje nabijene kugle polumjera R. 1==75 em.2. uzmemo Ii mjesto plocapokusni naboj Qo=+2' 10-10 As.. YI =2. 1. a je jediniCni vektor radijalnog smjera.. odredite koliko se naboja razdvoji influencijom na koaksijalno postavljenim me)Ak' oJeukonkretnomslueajuonodanozakonomE(r)=A·-osi.14.-~a +' -. 12 . Pomicuci naboi iz tocke Xl u tocku XII (X2>XJ. r gdje k. inace usmjerenog u pravcu x. a Xl Ti izrazi vriiede i za polje dugog vaIjka polumjera R. f.--. one ce tada izvrsiti rad od 18 . U polje iz prethodnog zadatka uveden je pokusni naboj Qo i prepusten njegovu djelovanju.. mu je o komi na omn 1.81. r / . Konacno. Eo' xl=3 . koaksijaIni valjak za ravni vodic i nabijeni vaIjak.-.ta A ima iznos A = 12.Odredite konstantu e:r dielektrika i izraz koji opisuje polje u pravokutnom koordinatnom sustavu x-yo y refer@ntno 0$ 2. ravnomjerno rasporedenog naboja dui vodica. a E(x) iznos vektora tog pol]a. 81.11. /' .2. a smjer . 2 (1 E=. vaIjak s bazama paralelnim nabijenoj ravnini za nabijenu ravninu) i primjenom Gaussova teorema uz metodologiju opisanu u zadatku 2.--. odredite Xa' 2.r - x -.. 2e: 191 - i X2 su dani.

. 2.. promatramo nabijenu metalnu elektrodu i polje 8to ga ona proizvodi u nekoj tocki prostora....0 - plosna gustoca naboja na jedno] strani ploce s. na primjer.15... da zatim od svakog takvog tockastog naboja naderno njegov doprinos ukupnom polju te da zatim sve te doprinose vektorski zbrojimo. [ Gornji izrazi vrijede i za polje u neposrednoj blizini metalne e1ektrodc proizvolinog oblika. Predznak od a na toi ravnini odredit ce tada da li polje ima smjer od iii suprotan. odredite na kojoj ce udaljenosti ro od sredista kugle.15. naci rad kao: 13 osnove elektrotehnike zbirka primjera Buduci da polje... s tim da tada za a. i ro-od miesta Zl 10 em do z2=40 ern._ 2e sigurno u ovom sluca]u nije konstantno. d) Polje razmomjerno nabijene beskonacne metalne ploce Il n Rjesenje Dijagram raspodjele elektricnog polja kugle Ek (r) i valjka E" (r) u radiialnom smieru prikazuje slika 2.(ro) 2Aro Sluzeci se tim odnosima nalazimo: ro=3R=9 em.15. E=-xo.2' 10-6 As/m2 ravnomjerno ie rasporeden po znmisljenom krugu polumiera ro=30 em.16a).2.2 . Pokusni naboj Qo nalazi se jedanput u polju nabijenekugle. (Ako. Q Ev(r) =-A-= 2Ar 21ter Q 41ter2 jedinicni vektor okomit na nabijenu plocu i okrenut prema dielektriku. e) Polje izmedu dviju ravnomjerno i suprotno . uz isto znacenje e (koji moze biti pozitivan Hi negativan. 2. slika 2.16... za koje jos ne znamo po kojern se zakonu rnijenja duz e-osi. b b) Rjesenje Kad bi nabiiena ravnina E.. Ii r !~. jedinicni vektor Xo postavljamo okomito na jednu od ravnina i usmjerujemo ga prema prostoru izmedu niih. ovisno I) tome koiu ravninu promatramo). Ek(R)=_JL= Ev(R) 2AR 3. odnosno valjka. nabijenih paraielnili ravnilla . polje bi sa svake njezine strane bilo (Z2-Z1)' o 81. uz e=eo' C_".. Polazeci od ovih elementarnih izraza i sluzeci se. odredite rad koji ce se pri tome izvrsiti.16. sile na Qo biti [ednake. 10-9 As po pravcu koji prolazi kroz srediste kruga i okomit je na njegovu ravninu (a-os). odnosno osi valjka. Odnos tih dvaju polja na mjestu r bit ce: t gdje je: (J - [ .. mozemo naci i neka slozeniia polja. . Naboj plosne gustoce (j=+4. Ako zbog djelovanja sile stvorenog elektricnog polja dode do pomicania naboia Qu= 5. . a na rnjestu r=r(): Ek(ro) _ Q -I --------_ E.. e (j-+ gdje. tako da bi rad bio jednostavno 2e jednak Qo!!... a drugi put u polju nabijenog valjka. sasvim . koji se u torn slucaju mijenja po elektrodi. stoje u omieruJ : 1.(R) bila beskonacna.[ r L.. do izraza za to polje mozerno doci i tako da ukupan naboj zamislimo rastavlien na rnnogo malih tockastih naboja. E(r) a) S1. 2. . a. sluzeci se poznatom metodologijom mehanike.) <. (r) Na rniestu r=R imamo: .. 192 193 . morat cemo prvo ... ... treba uzeti vrijednost koju on ima na mjestu elektrode tik uz promatranu tocku u dielektriku. a zatiin. . . r konstantno i jednako~. Kugla i presjek valjka imaju isti polumjer R=3 ern. z . U slucaiu metalne plece sve djelovanje naboja prenosi se na podrucie dielektrika. Ako sile na naboj Qo tik uz povrsinu kugle.odrediti izraz za polje. superpozicijom. ako je potrebno.

dp=-du 2 za za 194 p=o.=2---·cos«=2 -.. racunaiuci kut IjI odneke proizvoljno postavljene referentne osi koja prolazi sredistem kruga. dz=I dx 2 Integral I najlakse cemo izracunati ako opet zamijenimo varijable i granice: Provodeci najprije integraciju po 1jI. koji proizvode ski zbrojiti. ovaj se postupak izraZava u'procesu integracije mijenjanjem varijable p od 0 do roo Uzimajuci u obzir i Cinjenicu da je . p . U slucaiu nabijenog kruga najzgodniie [e. Nakon tog zahvata E se lako izraeunava ~ Pri izracunavanju polja sluzit cemo se metodom superpoziciie. i Citava se stvar ponavlja. J z2+r~ Z ). 4 7te r2 4 7te r2 . dakako. promatrati kruZne vijence unutarnjeg polumjera p i sirine dp i na na njima uzeti tockaste naboje dQ=a' dS= =a . kojih ce se komponente polja u smjeru okomitom na z medusobno ponistiti.. U tom slucaju uvijek se mogu naci dva aksijalno simetricna toekasta naboja dQ.J - .J ovaj izraz. dp . dljl. a zatim se prelazi na slijedeci koncentrieni vijenac. zbog simetrije. a . nalazimo: Z2+rg=X. Zl ~. za za x=zr+r5 x=z~+rg Da bismo proveli integraciju po p.i -+ . sam racun. mozemo prici odredivanju trazenog rada: r Superpozicija djelovanja odvija se tada racunskl tako da se obide kruZni vijenac opisujuci kut IjI od 0 do 7t (time [e uz istodobno promatranje djelovanja para naboja dQ titav vijenac obuhvacen). svoja polja dE=~.~::r5' z . 47ter2 Stvar je. tako da ce oni dati rezultirajuce polie usmjereno u pravcu z-osi s iznosom: dQ e-p-d p·dljl z dE=dE.J r=Jp2+z2 . zamisljajuci ukupan naboj ravnine razbijen na mnostvo infinitezimalnih toekastih naboja dQ=a· dS. A= ~F' Zl dZ= ~Q E· rlz.. Matematicki. kad imamo izracunat E. zatim njihove doprinose vektorr nase vumiesnosti kako naiprikladniie provoditi Na osi z polie iznosi: E=Ez=~(I2e Promatrajuci _:_. mozemo pisati: gdje je: 1= Zt f ..t. U=Z2 tako da je : 13' .. mozemo lako zakljuciti da on. uz z ~ roo prelazi u-. najzgodnije 2p dp=du je zamijeniti varijable: 195 i granice: I p... 2e Sada.

93' 10-3 As/m. Odredite iznos influenciranog naboja nil dvoplocarna.. a njihova normala stoii pod kutom od 60° u odnosu na normalu na metalne ploce.. .1 !--=.__:.5 m nabijena nabojem Q= 500 nAs .2.. SI.. .sto nakon uvrsten]a zadanih vriiednosti daie: A=I.8 .' . --- \ ---. izmedu kojih se nalazi dielektrik._'__ ~X~2 ~ C) C--. . / .2.pol spoji na unutarnji vodic. \0 \ \ \ \ o \ . ~se u prostoru sa Er= I.5001 m i r3=2 m ". i to razlicita predznaka.2.-I_..2.8) .... B)..27. -i-W.i. Suplia metalna kugla polumjera R=0.22.b..19. U sustavu dviju koaksijalnih cilindricnih elektroda velike duzine. "~#:'\ OJ r r d- A) C~ " I )\ /' y (.26. C) ill D)? -+.. 10-8 As.433·1O-4VAs. - 2.25. '"r=2. :\ r.._f"-J_+! _: +-1 __ :.23. Qz= -3 . Izmedu njih nalaze se Maxwellove dvoploce povrsine .I .19. Koliko bi se naboja influencijom razdvoiilo na metalnoj I?l?h~prema slici (dijelu koaksijalno postavljenog valjka) u blizini ravnog vodica nabijenog nabojem Iinijske gustoce .24 prikljuci izvor elektricnog napona. Vrlo dug okomito postavlien stap nabijen je nabojem liniiske gusroce . koji bi onda dijagram prikazivao raspodjelu elektricnog polja? 2. Ako se u koordinatnom sustavu x-y nalaze naboji +Ql i +Qz. r r.\=0..24). N .. ' . ako jc zadano d=3 m. Koliki mora biti odnos - _..17. Tezina niti duzine 0. Ql = 2 . b b} __ 2. T2=0. 2. okomitom na os kabela..! iRJ : r . R. D) el--'---~_L.. Q.25. 1 ..... _\.. .6·1Q-8As/m.72 em. kao sto je prikazano slikom.1 m moze se zanemariti. 10-8 As.. Za stap je pricvrscena preko tanke niti izolatora kuglica tezine G [N] nabijena nabojern Q. 196 197 .. Da li raspodjela elektricnog polja u smieru T. SI.: ': :! ' f--- / .elektricnom polju naboja Ql i Qz. 0. o) SI. a= 5 m.." . odredite gdje je polje koje oni stvaraju jednako nuli.24. Dvije velike i paralelne metalne ploce u zraku nabijene su nabojem plosne gustoce 0"=5 nAs/m2..5m? /cL +Q. Odredite izncs i smier sila koje djeluju na tockasti naboj Q3 koji je smiestcn u.2. Koji bi od diiagrama iz prethodnog zadatka prikazivao raspodjelu polja u slucaju uzemljene vanjske elektrode? 2. C : -___L--:-T~-----""'" R. . 2:~1. r "'/ --r------.8 . a .. ~_Xl __ ..1 (slika 2. izgleda kao sto je to prikazano dijagramom A). Koliki je iznos elektricnog polja izmedu dviju paralelnih ravnina ako su na numa rasporedeni naboji iste plosne gustoce cr=3.-"-pol na plast. Rl =1 em. ito tako da se . 2d SI.... 2... nabijenih raznoimenim nabojima linijske gustoce I A 1= =3.20.5 . 10-7 As/m2 istog predznaka? 2.1S=4 cm''...+" .29.\=3-. a. uz 0::=60° i 1=1. Qs= . U slucaiu da se na prethodno neutralne vodice koaksiialnog kabela iz zadatka 2. 10-7 As/m (unutarnja elektroda pozitivno nabiienaj elektricno polje ~omice svojom silom naboje Ql=+4' 10-10 As i Q2=+4· 10-9 As od unutarrue do vanjske elektrode.+ _g G da bi uslijed djelovanja gravitacijske i elektricke sile kut izrnedu stapa i niti bio 45°? 2. 10-8 As i e:=e:o.17. Ez i E3 u tockama ko]c se od sredista kugle nalaze na udaljenostima T1=0.24. Zadano: R2=2. Izracunaite iakosti polja El. 2.23.. Na unutarnji vedic prvotno neutralnog koaksijalnog kabela doveden je naboj Q. cineci time radove Al i A2• Odredite kvocijenteAl/Ql i Az/Qz i usporedite ih. SI.

ravnomiemo unutar voJumena zamiSljene kugle polumjera R=O. U sustavu dviju jednakih. Ako se naMaxwellovim dvoplocama postavljenim u ishodiste koordinatnog sustava x-y pod kutom od 45° u odnosu na x-os influencijom razdvoji naboj ~Q. 10-6 As. 2. Dvije metalne kugle A i B nabijene su nabojima -QA i +QB.r= I? 2 2..33· 10-9 As. i to za oba slucaja. Izmedu dviju zamiSljenih velikih i paralelnih ravnina razmaknutih za d rnetara ravnomjemo je rasporeden naboj prostorne gustoce p.37. Elektricni naboj prostome gustoce p= -10-6 As/m3 rasporeden je ravnomjemo izmedu dviju zamiSljenih koncentrienih kugli p'olumjera R1=O. Pozitivni elektrieni naboj prostorne gustoce p=10-6 As/ms rasporeden je 2. . paralelnih. a e=2. cime je stvorena struia i (t) oblika danog slikom 2. kao §to je prikazano slikom.1 m. odredite njezinu brzinu na mjestu x=rz (rz>rJ.. do premiestanja ncgativnih naboja s lijeve ploce kroz vanjski krug na desnu. te d=50 em i ~Q=2.\=+17. I K A . Ako zrak. '" t' 2. y II' II' -.. '" K x • -Q +q r A SI.43 .32.08 m. koji se nalazi izmedu ploca.2. gdje je r udaljenost od sredista kugle. Ro=4 mm.. 10-9 As od njezine povrsine do beskonacnosti u sredstvu sa e=eo? 2. a desni -.2..10-8 As najkraCim putem od lijevog vodiea do desnog.2. 199 . Na kojem se podruCju.!. djelovanjem vanjskih izvora elektriene energije. do y=O. koliki bi rad izvrsilo polie prilikom pomicania naboja Qo= +4 . s posebnim osvrtorn na aluca] d~~ .. tako da iznos ~Q bude konstantan. odredite rad koji ce polje izvrslti pomicuci Qo od jedne ploce do druge.36.5 eo. AkO su vodici iz prethodnih zadataka nabijeni: lijevi nabojem .. i tvore tzv.29.3O. obavlja 90% rada? ~. Ako su oba vodica iz prethodnog zadatka nabiiena nabojem . 19& +..\.33.. dok je preostali dio prostora sa er= 1 bez naboja.33. 2.7· 10-6 As/m. ako je e.£31.\.33.38. moze podni- .. Dva toekasta naboja istog iznosa Q i razlicita predznaka nalaze se na udaljenosti d. Odredite izraz za polje takva dipola u tockama A i B na x i y osi. a izvan 2. elektricni dipol.6 em". Ako je razmak ploca 10 em. a desni sa .1 m. Odredite zakone po kojima se elektricno polje mijenja u tockama ko]e Ide na y-osi pravokutnog koordinatnog sustava postavlienog kao sto je pokazano na slici 2.09m i rs=0. 10-7 As/m. polumjera Ro zanemarivo malog u odnosu na njihov medusobni razmak d.3 .07 m i r2=0.6 .\= . 10-9 As duz y-osi iz mj~sta y=.28. Odredite izraz za jakost elektrienog polja E=f(x). SI. Dva ravna. polazeci iz stanja mirovanja s mjesta x=rl (r1)-d).. vrlo duga vodica.39.34.' Izmedu dviju paralelnih velikih ravnih ploca nabijenih nabojem ploSne gustoce a=5· 10-6 As/m2 (razlicitog predznaka) nalazi se pokusni naboj Qo= =4. SI.39b). J 2. Odredite silu na naboj Qo=+2·1O-8As na mjestima rl=O.05 m i Rz=O.. Odredite ovisnost D=f (r).2.. 10-8 As.tog podrucia prostor je bez naboja.Olm. odredite koliko daleko mozemo pomieati dvoploce u srnjeru y-osi.. Zadana [e povrsina dvoploca S=3. uz IQAI= = IQBI=Q. 10-6 As/m. Zadano: d=40 em. SI. uz istodobno prikladno zakretanje.38.. Koliki ie naho] Q? . Koliki ce rad izvditi 'polje kugle pomieuc! pokusni naboj Qo= 12. II 2. odredite rad koji ce izvrSiti njihovo polje pomieuci naboj Qo=3. Na kugli polumjera R=20 em nalazi se naboj Q=5 . y . 2. AkO se pod djelovanjem polja elektricnog dipola iz prethodnog zadatka cestlca mase m i naboja +Qo stane gibati u smjeru x-osi.30.36.\ .35.x r B y .2 . gdje je sa x oznacena udaljenost od poloviee njihova razmaka. mjerenom od povrsine kugle. rz=0. te iznose D na mjestima r1 =0. I 'I 'I T ~ -. okruglih i prvotno neutralnih metalnih plllen doslo ie.\= -17. +-.7 .2m. nabijena su: a) lijevi vedic linijskim nabojem b) oba vodica nabojem +. 2.

odredite.39. ..45....e.44. ~· \.potenciial ..? sl~zenije i zahtijeva vektorsku superpoziciju parcijalnih doprinosa pojedinih tockasrih naboja rezultantnom elektricnorn polju. 1 . Buduci da nam visegodisnje iskustvo u radu sa studentima pukazuje: da j.. ..t._._. a....41 • Sl. 2..41.. moci cemo svaku konfiguraciju naboia razbiti na niz-tockasrih naboja.. trenutak u kojem ce polje doseci taj iznos... Osnovna idejapri uvodenju potencijala jest: u svako] tocki prostora u kojern postoji elektricno polie definirat cemo novu skalarnu velicinu . koji lezi u ravnini x-y.}.. -. r.ep~~enciJ~1 jcdna od najtezih tematskih jedinica u nastavi osnova elektrotehnike.3. ocito je da i izmedu njih mora postojati cvrsta veza. i . 2. (mA 2. ). I .: z z os .. 2.. racunanie polja pos~aj: ~nog.. Na kojoj udaljenosti XO' mjerenoj s jedne i druge strane osi prema slici.: z Ah-jr ! : x.. Konacno. Na temelju tako izracunatog potencijala i koristeci se vezom lZm~du njcga i elektricnog polja..43.koia omogucuie znatno jednostavniji pristup problemu. preostaje nam jos sarno da u posliednjem koraku odredimo i vcktor E.1. Ravni stap konacne duzine d i zanernarive debljine ravnomjerno ie nabijen nab ojem linijske gustoce A. .E u tocki A ne prornijeni za vise od 1% od pocetne vrijednosti? Zadano: r~5em. da bismo kasnije mogli prikazati i nacin njegove upotrebe.. ..2..44. Koji kruzni dio beskonacne i ravnomjerno nabiiene ravnine.••• . . a) . '. nam. b 2 t. a da se u promatranoj tocki moze dobiti superponiranjern (sk~larrnI?-) parcIJ~ID1~ doprinosa pojedinih naboia njezinu ukupnom iznosu... 201 -+ -+ 200 .ed~. 2..elektricni potencijal ... ! ..ms b) SI.J a SI.. Odredite mjesto na z-osi prstena u kojem ce pol]e imati maksimalan iznos...2. Odredite izraz za iakost elektricnog polja na simetrali stapa. Buduci da 1 potenciial 1 vektor elektricnog polja u svakoj tocki ovise 0 istirn naboiima rasporedenirn. nabijen je ukupnim nabojem Q. daje 99% doprinosa iznosu polja Ez na miestu z? U okolici '~ . l- ." 2~42..to od mjesta Z= -10 em do z= + 15 em. po danom prostoru. . Rad koji vrsi sila elektricnog polja racunajte s pozitivnirn predznakorn. cirri se malo udaljirno od naijednostavnijih oblika rasporeda nab oja u prostoru. OS I POTENCIJAL ~ f .i postaviti zahtjev da ona bude ovisna 0 nabojirna koii proizvode polje i 0 njih?vu rasp?. . ... 'i- i0 ! .~ojem ~a tock~~tl naboi fornu:a u okolnom prostoru. a irna zanemarivu debljinu. 10-7 As i ro=25 em}e <'="0 ~dredite ukupan rad izv~sen pri pomicanju naboja Qo=3.. Kruzni prsten polumjera ro. problem cemo zaista moci rijesiti potpuno. . x Kao sto smo vidjeli u prethodnom odjeljku.45). napomenimo jos da se potenciialom mogu vr~o pregled~o prikazati i odredeni energetski odnosi u polju... uzet ishodista z-osi. prvo pojarn potencijala i odredimo Ii zakon po . iducirn primjerirna nastoiat cemo najprije podrobnije razjasniti osnovne pojmove vezane za potencijal. -. Uz Q= + 1. jer je upravo na osnovi energetskih ruzmatrania on i definiran... us~ano':lffio Ii oblik te veze..4 ..40.. ••••. 2. -r-" " .arno l~. 2. ELEKTRICNI 2.42. Usporedite dobiveni rezultat s izrazom za polje vrlo dugog ravnog vodica i ustanovite pod kojim ce uvjetima ta dva izraza postati jednaka. . ~. y S1. i._. naci potencijal svakog od njih u promatranoi tocki i zatim sve teo iznose superponirati. I • I.... rnozerno presieci ravnomierno nabijeni vrlo dugi stap i odbaciti krajeve. uvedena je skalarna racunska velicina . Provedite energetsku analizu slucaja u kojem se naboj +Qo mase m pomice zbog kombiniranog djelovanja mehanicke sile F i sile elektrostatskog polja Qo E od tocke c preko b do tocke a u tom polju (sl.. Da bi se postupak odredivanja polja ucinio laksim. uz R=20 em.. Defini. I jeti maksimalno elektricno polje od 3 . a da se pri tom iznos polja . 2. I . 106 Vim.6· 10-9 Asduz a-osi lZ prethodnog zadatka.

sile Ii i Q moraju biti tako uskladene da eventualno povecanie brzine naboja na jednom dilelu puta bude kompenzirano ekvivalentnim smanjenjem na drugom dijelu. cos f3 . dobit cemo: 203 ]- . u kojem su sile F i QoE tako medusobno ugodenena putu s da prilikom pomicanja naboja od c do a ne dolazi do promiene kinetieke energije.. sila F nece moo biti bilo kakva. sluca]. a ~o je.45. Kao ~to se potencijalna energija utega dobiva transformacijom rada koji je potrebno izvriiti dovodeci uteg uz pomoc vanjske mehanicke sile iz neke referentne tocke u onu u kojoj promatramo potencijalnu energiju.. . ~ gdje AWkoznaeuje matranog puta. c { 81. pa prerna tome i QoE. -·-=mv-. i odgovaraiuci rad.. __ . Prerna tome: mv2 mv2 mvdv= mvdv= 2a--f=Wka-WkC=IlWk. nego brzinama Ve i Va U tim tockama.ds=j F· e J r -- Qo' E· ds.2. Zamijenimo 04 n granice a e integracije u Qo c do a. (~2 c )=Fs. da je veza izmedu Ii i Qo . __ . prema drugom - E . ~ Qo . i to taka da. Tada je Wka= Wke..45. d " dt s 1IJ7ve strane. E .. a ~m . r !"" Uz granice. .. a ne podintegralnih funkcija. . bude: a a Nakon ovih uvodnih napomena prijedimo na nas zadatak. a prilikom kojeg pornicanja se svladava djelovanje sile elektricnogpolja. a po karakteru je analogna potencijalnoj energiji utega u gravitacijskom polju._ . 2.~ Qo E COS e ds+ ~ F COS e f3 ds.' toeki prostora.. njegove gramce nece biti odredene sa Cia. ir IlWk= . ona ce se d·v Fs=Qo' E· cos «+F' cos {3=ma=m '-..~F . prema pravilima integral- nog racuna.. -=m dt ds ds dV . ds. . . zbog AWk=O..k1e.. Ako je morati prilagoditi sili QoE. E . u potpunom skladu sa zakonom 0 odrianju energije... ono ce na naboj djelovati silom i pomicati ga u skladu sa smjerom djelovanja polja. BUd UCI d a smo ramje prove d enom racunskom manipulacijom oko. morat cemo gornji i E ds i pri tome.. Ta energua naziva se potencijalnom energijom naboja u elektrostatskom polju. cos IX. a to znaci da nabo] doveden u bilo koju toeku polja ima odredenu akumuliranu poeetnu energiiu na racun koje se rad obavlja. ds=QoE cos cos f3 ds.. Da bi energiie na pocetku i na kraju puta bile jednake. RJeienJe Ako slobodan naboj +Qo dovedemo u neku toeku prostora u kojem postoji elektrostatsko polje. -+ ~ocimo. ds-l-F ~F . integraclie integrala s desne strane znaka jednakosti oznacene sa cia mozemo pisatr: ' a a IX. • ds-]. Prema sl. v .v u integralu . s f "c razliku kinetickih energija naboja u krajnjim toekama pro- f ". . . tako se i potencijalna energija naboja dobiva na raeun rada izvrsenog prilikom pomicanja naboia od referentne toeke do tdcke u kojoj promatramo njegovu potencijalnu energiju.. tellino Ii izvriiti energetsku bilancu citavog puta s izraz integrirati: 202 }_ Zadrzimo se malo na ovom mjestu da bismo neke stvari bolje istaknuli. Prilikom pomicanja vrii se. promijenimo predznak integrala. Promotrimo sada poseban.. dV ds FIl=m . odnosno AWk=O. pa ga prepustimo njegovu utjecaju.. naravno. preko Po ovom izrazu promjena kinetieke energiie naboja na djelicu puta ds jednaka je radu sto ga obie sile zajedno izvrSe na toj dionici. . . V • d V= 88. a za nas osobito zanimljiv. dt -e E dan u svakoj sto prosireno faktorom d s i sredeno daje·: ds . Edana u indirektnom jednakosti integrala. . cos f3 • ds. cos IX. ~naka jednakost~ de facto proveli supstituciju varijabIi.. dtds dV ds IX. obliku. dakako. ds= odnosno: e ~ Qo . tangencijalna komponenta (u smieru gibanja ds) rezultantne Newtonovu aksiomu: sile bit ce. ~a. "'" i odnosno: mv dv=d 'f-.