P. 1
UMJETNOST 20 skripta

UMJETNOST 20 skripta

|Views: 496|Likes:
Published by Amila Šabić

More info:

Published by: Amila Šabić on Feb 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/24/2012

pdf

text

original

UMJETNOST 20. ST.

JUGENDSTIL - u jugendstilu se već reflektira fin de siecle kao duboka kriza, ali istovremeno u njemu već probija duh novog shvaćanja umjetnosti - moderni zahvati industrije i novi materijali naglašavanje linije i njenih relacija prema površini i prostoru, kao i na ornamentu i dekorativnoj simbolici primjenjivan u unutrašnjoj arhitekturi, umjetničkom zanatstvu i oblikovanju plakata, časopisa i knjiga - slikari se bave pravljenjem nacrta i oblikovanjem unutrašnjih prostora i primjenjuju naglašenu stilizaciju upotrebnih predmeta što predstavlja stremljenje ka sintezi funkcionalnosti i ljepote - gl. ulogu i graju LINIJA i BILJNA UVOJITA FORMA - one su mnogosturko izvijene ili ritmički pokrenute i gotovo nikad nisu prelomljene uglovima - važan prelaz između impresionizma i ekspresionizma - dekorativna linija već anticipira apstraktne forme ART NOUVEAU - pojmovno odredio stil koji je proizašao iz eksperimenata slikara, arhitekata, zanatlija i industrijskih umjetnika i cijelo desetljeće prožimao slikarstvo, skulpturu, arhitekturu, grafički dizajn, ilustriranje, namještaj, tekstil, dizajn keramike i stakla, žensku modu - proizašao iz engl. pokreta UMJETNOST I OBRT čiji je gl. predstavnik bio umjetnik i pjesnik WILLIAM MORRIS - taj pokret predstavljao je pobunu protiv novog doba mehanizacije, romantični napor kojim su pokušavali ispuniti filozofiju JOHNA RUSKINA prema kojoj je prava umjetnost LIJEPA I KORISNA - borili su se za vraćanje nekim mjerilima jednostavne ljepote i zanatstva njihove ideje naišle su na podršku u Franc., Njem., Austriji i Belgiji - koncept SINTEZE umjetnosti zasnovane na ESTETICI DINAMIČKOG LINEARNOG RITMA - utjecaji: - linearnost i dekorativna sinteza rokokoa 18. st. - linearni prepleti keltskih ili saksonskih iluminacija i nakita - plošne arabeske orijentalne, osobito japanske umj. - visoka dekorativna svojstva kineske i japanske keramike - najveći dio njihove dekoracije ima izvor u PRIRODI, osobito u BILJNIM FORMAMA - jedna od najutjecajnijih osoba u svim fazama AN bio je belgijanac HENRY VAN DER VELDE - u Austiji nove ideje stila AN dobile su svoj izraz 1897. osnivanjem BEČKE SECESIJE - gl. ličnost GUSTAV KLIMT - Klimt je svoj stil formirao na proučavanju bizantskih mozaika ARHITEKTURA I DIZAJN STILA ART NOUVEAU - u arhit. teško govorit o jedinstvenom stilu AN osim u okviru površinskog ukrašavanja i unutarnje dekoracije - prepleti linija u ornamentu i opće naglašavanje linije u dekorativnim i strukturalnim elementima AN podrazumijevao je visok stupanj specijalnog dizajna i zanatske vještine te nije bio moguć kod konstrukcija velikih dimenzija LOUIS SULLIVAN - zgrada GUARANTY TRUST i robna kuća CARSON PIRIE SCOTT FRANCK LLOYD WRIGHT (učenik Sullivana) LOUIS COMFORT TIFFANI - unutarnji dizajn i dekorativna umj. HECTOR GUIMARDI - STANICE ZA PARIŠKI METRO ANTONIO GAUDI (1852.-1926.) - Španjolac - njegova rana arhit. pripadala je glavnoj struji gotičke obnove i samo što je kod G. ona podrazumijevala imaginativnu upotrebu materijala, osobito u rasporedu faktura i boja - imaginativniji osobni stil u ukrasima rađenim željezom kasnije - od kraja 80ih do 1926. išao svojim putem vjerovatno najsrodniji današnjim novim romantičkim strukturalnim eksperimentistima - 1. velika narudžba dovršenje crkve SAGRADA FAMILLIA u BARCELONI - radio na njoj od 1883. do smrti - s prekidima i nije je dovršio - osim gotičkog, osjećaju se utjecaji egzotičnih arhit. stilova - no ona u najsnažnijem smislu izražava IMAGINACIJU arhitekta - PALAČA GUELL, TEREZIJANSKO SJEMENIŠTE, PARK GUELL - skulpturalna kvaliteta njegove arhitekture - koncepcija arhitekture kao dinamičnog prostora

VICTOR HORTA (1861.-1947.) - Belgijanac - osnivač arhit. AN - pod Viollet-le-Duckovim utjecajem te Gustavea Eiffela * KUĆA PROF. TASSELA, BRUXELLES - linearni ritmovi * MAISON DE PEUPLE * KUĆA VAN EETVELDE - rocailles dekoracija * ROBNA KUĆA, BRUXELLES - fasada - staklo i ovalni metalni nosači - AN ostaje pokret DEKORATIVNIH UMJ. a arhitektonski njegove najkarakterističnije crte povezane se s dizajnom interijera - najveći doprinos - u GRAFIČKOM DIZAJNU - plakati i ilustracije knjiga, i u LIKOVNOM OBLIKOVANJU lampi, tekstila, namještaja, keramike, stakla i tapeta - važan jer je, iako je kratko trajao, predstavljao široko rasprostranjen opći revolt protiv akademizma tradicionalnih pov. stilova - pripremio put za mnoge eksperimente umj. i arhitekture 20. st. NABIS - umj. s prijelaza stoljeća neoimpresionizam, simbolizam, art nouveau i nabisti - nabisti su bili jedna donekle eklektična grupa umjetnika glavni značaj je u sintetizirajućem pristupu majstorima rane generacije - Seurat, Gaugin, Redon i Cezanne - Paul Serusier - na jednom Gauginovu predavanju o boji na omotu kutije za cigarete naslikao je mali prizor (pejzaž) i nazvao ga - oduševljeni tom slikom osnovali su grupu NABIS (hebr. proroci) - SERUSIER, MAURICE DENIS, PIERRE BONNARD, PAUL RANSON, MAILLOL, EDOUARD VOUILLARD, FELIX VALLOTTON, K.X. ROUSSEL I ARMAND SEGUIN - pored Gaugina i Cezannea te Redona utjecaj orijentalnog slikarstva i ponekad akademskog simbolizma Puvisa M. Denis i Serusier puno pisali o teoriji modernog slik. - tijekom 19. st. umjetnike je sve više zaokupljao problem PRIRODE UMJ. DJELA - usprkos kratkotrajnom postojanju kao grupa u svojim teorijskim raspravama i manifestima bili preteča svih onih grupa, manifesta i teorija koje obilježavaju tok umj. 20. st. - i oni su težili sintezi umj. neprestanim djelovanjem arhit., slik., umj. oblikovanjem stakla i dekorativnih paravana, ilustiranja knjiga, izradi plakata... - REVUE BLANCHE 1891. - postala je jedna od gl. novina simbolističkih pisaca i slikara, nabista i ostalih avangardista EDOUARD BUILLARD (1868.-1940.) - nabizam je dao 2 genijalna slikara - Buillarda i Bonnarda - izbjegavao javno izlaganje iako je bio cijenjen za života - intiman svijet, sastavljen od kutova atelja, dnevne sobe, pogleda s prozora i portreta obitelji * AUTOPORTRET * INTERIJER - odsječeni dio interijera, napustio uobičajenu perspektivnu formulu i prigušeni sivi tonovi sa svjetlucavim akcentima ružičaste i žute * MAJKA I DJETE - ograničen geometrijski definiran prostor - oslikavao brojne paravane - izvanredan crtač imao udio u obnovi grafike krajem 19. st. (PLACE VINTIMILLE= PIERRE BONNARD (1867.-1947.) najbliži Vuillardu i kao i on živio je tihim i povučenim životom - proučavao japansku umj. * PARAVAN - šetnja dadilja, friz fijakera * INTERIJER - relativno prigušena paleta, prvi plan ostavio u sjeni, a osvijetlio dno slike - razlikovao se od Vuillarda - što je duže slikao BOJA mu je postajala sve svjetlija i veselija * TRPEZARIJA NA SELU * TRPEZARIJA S POGLEDOM NA VRT * MRTVA PRIRODA SLIKARSTVO S POČETKA 20. ST. - FOVISTI I KUBISTI HENRA MATISSE (1869.-1954.) I FOVIZAM do 1912. - zajedno s Bonnardom Matisse spada među najveće koloriste 20. st. - Matisse je jedan od pionira eksperimentalnog slik. - na Ecole Des Beaux Arts učenik G. Morreaua gdje je sreo Georgesa Rouaulta, Alberta Marqueta, H.-C. Manguina, Charlesa Camonia i Charlesa Guerina

- Matisse oko 1896. otkriva Degasa, Toulouse-Lautreca, impresionizam i japansku grafiku, te Renoira i Cezannea - 1899. susreće Andre Deraina - počinje eksperimentiranje figurama i mrtvim prirodama, okušao se i u skulpturi - 1901. preko Deraina susreće Mauricea de Vlamincka i tako je fovistička grupa bila okupljena eliminacija detalja i svođenje linije i boja na osnovne elemente * MUŠKI MODEL * CARMELINA - radio i skulpturu - osobito aktove - 1905. JESENJI SALON - prostorija s Matisseovim, Vlamnickovim, Derrainovim i Roualtovim slikama - izazivala reakciju koja je grupi dala stalno ime - kritičar LOUIS VAUXCELLES - "Donatello usred divljih (fauve) zvjeri" - riječ fauvis odnosila se na sjajnu proizvoljnu boju i na direktni rad kista - fovisti su dokucili konačno oslobođenje boje - željeli su upotrebljavati boju istisnutu direktno iz tube * LUXE, CALME, VOLUPTE - direktan korak prema apstrakciji * ŽENA SA ŠEŠIROM * OTVORENI PROZOR - ova tema omiljena * ZELENA PRUGA - umjetnik se može slobodno služiti bojom nezavisno od prirodnog izgleda * RADOST ŽIVLJENJA - preteča apstrakcije u modernom slikarstvu FOVIZAM 1905. - jedan od najznačajnijih pokreta u početku 20. st. - nastao kao rezultat slučajnih susreta, zajedničkog izlaganja i nastojanja mladih nepoznatih umjetnika da afirmiraju svoje likovne koncepcije - nije bio organizirani pokret ili škola s određenim programom, a u njegovom formiranju sudjelovalo je 20ak slikara - Matisse, Rouault, Marquet, M. de Vlamnick, K. van Dougen, O. Friesz, Derrain - jedna grupa njih radila je u ateljeu G. Moreaua, učitelja koji je kod svojih učenika razvijao smisao za kolorističke eksperimente i kult slobode ličnosti - druga grupa čine autodiktati A. Derrain i M. de Vlamnick koji su oko 1900. osnovali školu u okolici Pariza sve ih karakterizira zanošenje sličnim idealima i oslanjanje na iskustva i rezultate umj. Cezannea, Van Gogha, Gaugina i Seurata - isto tako u formiranju njihovih stavova značajnu ulogu odigralo: crnačka plastika plošna koncepcija japanske grafike franc. srednjovjek. slikarstvo na staklu naivnost i neposrednost izraza primitivnih naroda - definitivno se pojavio 1905. na izložbi JESENJI SALON - izazvali negativne reakcije (fauves) - Vauxcelles istraživali su djelovanja čistih tonova i boji namijenili dužnost da ostvaruje oblik - odriču se prirodnosti u korist imaginativnih vizija - vole čiste boje, napuštaju tzv. "talijansku" perspektivu i geometrijske konstrukcije u komponiranju slike - u fov. slik. sve se reducira na odnose linija i boja - fovizam je trajao kratko - 1898.-1907., ali je uspio pročistiti slikarstvo ubrzati pojavu kubizma (Braque, Matisse, Derrain) omogućiti razvoj njem. ekspresionizma otvorio mogućnost pojave apstraktne umj. stvorio preduvjete za nadrealizam - fovizam nije doktrina, već slobodna grupacija - karakteristično da je izvjestan broj inače prosječnih slikara stvorio svoja najbolja djela za vrijeme direktne povezanosti s tim pokretom - Matisse, Rouault i Braque jedini su nastavili i razvili se u izvanredne slikare 20. st. MATISSE NAKON FOVIZMA - dovodi boju do krajnih granica * LE LUXE - organizacija prostora pomoću obojenih površina dostiže svoj 1. veliki vrhunac, uspio stvoriti novu vrstu prostora slike kontrastiranjem obojenih površina

- figure su modelirane isključivo konturom linijom no one postoje i kreću se u prostoru * HARMONIJA U CRVENOM - nov, opipljiv svijet prostora slike stvoren uz pomoć boje i linije - privlačila ga je idilična tema s aktovima u pejzažu * MUZIKA vrhunac u istraživanju boje, linije, * PLES prostora i odnosa forme i sadržaja * CRVENI ATELJE - obilježava početak M. verzije kubizma - imao razdoblje plastičnosti u slikama, kao i potpune linearnosti - ilustrirao i knjige (Mallarme, Joyce, Baudelaire) - radio i SKULPTURE - nije velik broj ali izrazito su značajne - plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza, izradit smisao za pokret i krivulju, linija KUBIZAM - franc. cubisme prema lat. cubus=kocka - pravac u slikarstvu a zatim i kiparstvu koji se razvio oko 1907. u Francuskoj - gl. predstavnici u slik - P. Picasso i G. Braque a neposredno uz njih J. Gris i F. Leger naziv potiče od kritičara L. Vauxcellesa koji je povodom Braqueve izložbe 1908. pisao o "kubističkim bizarnostima" - važnu ulogu u formiranju kubizma imao je studij CRNAČKE PLASTIKE - primitivne rezbarije crnačkih i polinezijskih domorodaca, otkrile su snagu i izražajnost sažetih i jednostavnih oblika - iz crnačke plastike izvučena formalna pouka: izgrađivanje slike s određenijim, naglašenijim crtežom za stvaranje rastvorenije, čistije strukture bilo na kipu, bilo na slici - prijelomno značenje imala je posmrtna izložba Cezanneovih djela 1907. - iste godine naslikao je Picasso "Gospođice iz Avignona" koje su pov. dokument o početku kubizma - centar pokreta je grupa slikara i književnika u ateljeima BATEAU-LAVOIR na Montmartreu u Parizu: Picasso, M. Jacob, J. Gris, M. Raynal, A. Salmon, G. Apollinaire i Gertrude Stein - krajem 1907. Braque slika prve kubističke pejzaže a od 1908. radi s Picassom - različitim putevima teže istom cilju - REDUCIRATI OBLIKE i ubrzo dolaze do konačne lik formulacije svojih htjenja - to je 1. RAZDOBLJE ANALITIČKOG KUBIZMA (1909.-12.) forma je prioritet - potisnuo je boju kao nebitnu komponentu i platna se zatvaraju u monokromne sive i smeđe površine - odbačen je tradicionalni iluzionizam - slika je autonomna ploha koja sadržava predmet ili njegove dijelove kao konstruktivne elemente, koji neovisno o njima posjeduje vlastiti smisao i zakonitost - predmet nije prikazan kako ga oko vidi, već je analiziran u totalitetu svoje prostorne egzistencije i prikazan na plohi viđen istovremeno s različitih strana - principi analitičkog kubizma: AUTONOMNE PLOHE RACIONALNA ANALIZA I SIMULTANOST PRIKAZA - time se postiže dinamičnost površine koja ide gotovo do apstraktnog izgleda - OBJEKT se raspoznaje po SIMBOLIMA - motivi: mrtve prirode s voćem, voćem, bocom i nekim instrumentom (gitara), rjeđe portret i ljudski lik a pejzaž samo u 1. fazi - 1909. kubizmu pripadaju: a Gleizes, J. Metzinger, A. Hebin, F. Picabioa, H. Le Fauconier, R. de la Fresuaye, A. Lhote, R. Delaunay a 1910. L. Marcouissis, M. Duchamp, F. Leger i J. Gris - najznačajniji teoretičar G. Apollinaire - razradio estetiku stavove kubizma - u toj 1. fazi kubizma PREDMET postoji kao ishodište doživljava za lik. ostvarenje - 2. SINTETIČKI KUBIZAM (1912.-15.) - slobodnom imaginacijom kreira se djelo koje će imati osobinu novog realiteta i tek su u daljnjem procesu približava predmetnoj realnosti - ILUZIJA je definitivno ISKLJUČENA a umjesto nje stupa ALUZIJA - Braque je formulirao novo gledanje: "Sadržaj novoga slikarstva nije predmet nego jedno novo jedinstvo, lirizam koji proizlazi iz samoga slik. sredstva - ploha postaje bogatija, linija mekša, a boje se slažu u jake kolorističke akorde koji konačno prelaze u plošno dekorativno ornament - sintetički kubizam razrađuju Picasso, Braque, Gris, Leger i Ozenfaut - početak eksperimentiranja s KOLAŽIMA - dijelovi novina, tkanine, drvo i stakla aplicirani na sliku - u ovoj fazi k. dosegao točku ravnoteže kao slik. pravac u svoje vrijeme značio je revolucionaran zaokret u evrop. umj. - KREATIVNA SLOBODA učinila ga je ishodištem mnogih pravaca a njegov je utjecaj bio presudan za razvitak

PURIZAM - pokret u novijem slik. i skulp. a gl. predstavnici su mu A. OZENFANT I C. BRANCUSI kao teoretici i arhitekt CORBUSIER - smatrao kuću mašinom za stanovanje - manifestoni "Apres le cubisme" 1918. ukazuje se na odumiranje kubizma u dekorativnosti i naglašava potrebu pročišćenja oblika u mehaničke elemente kojima je obilježena sadašnjost - puristička vizija transponira realni objekt u više planova i u simultane dinamičke elemente - suprotstavlja se ornamentu, arabeski i dopadljivim kombinacijama boja - anticipira industrial design ORFIZAM - smjer u franc. slik. prvih desetljeća XX st. kojemu su inicijatori R. Delaunay, F. Picabia, j. Melzinger, M. Duchamp i F. Leger - polazeći od lik. metoda kubizma našli su stanovite poticaje i u svojevrsnom dinamizmu futurista - ime dao G. Apollinaire prema svojoj poemi: Bestiaire Cortege d'Orphee" - sadržava iskustva Gaugina, Seurata, kubista i nabista - u gradnji slike orfizam se još uvijek oslanja na sin. kub. dok raščlanjivanje boje u širok sunčevi spektar preuzima od neoimpresionizma - dinamička apstraktna ritmika boje koju preuzimaju 2Der Blaue Reiter" - oni traže simultanizam i dinamizam jednostavnih boja koje ne ovise o tradicionalnoj komplementarnoj ravnoteži već se razbijaju poput spektra - gl. predstavnici F. Delaunay, F. Kupka, M. Russel, P. H. Bruce, Sonia Terk-Delaunay PABLO PICASSO (1881.-1973.) - zarana pokazuje sklonost slikanju - sudjelovao je u većini umj. pokreta od kraja 19. st. i sam stvorio mnoge od njih - najvećim dijelom se školovao u Barceloni, a 1900. 1. puta je u Parizu gdje se susreće sa umj. Louvrea, a udubio se u djela avangarde, impresionizma i postimpresionizma, u početku eksperimentirao s različitim stilovima 1. EPOQUE BLEU - MODRI PERIOD - 1901.-04. - služi se ugl. modrom paletom za slikanje figura i tema koje su izražavale PATNJU - putujući pjevači, akrobati, pierroti, bolesnici, beskućnici - atmosfera osamljenosti, žalosti, neimaštine koja je simbolički izražena deformacijom likova u gotovo monokromnim modrim tonalitetima - 1904. preselio se u zloglasnu stambenu zgradu na Montmartretu - Bateau-Lavoir koja postaje sastajalište tadašnje likovne avangarde 2. EPOQU ROSE - RUŽIČASTI PERIOD - 1904.-07. - umjetnikova melankolija je oslabila i poprimila romantičnu kvalitetu - još uvijek prisutni vitki akrobati, ljupki dječji likovi i od tog vremena njegov stalni motiv ŽENA (portret, akt, ležeća figura ili dio kompozicije) - većina slika predstavlja crteže figura postavljene pred pozadinu sazdanu od nekoliko širokih tonova ružičaste i plave 3. EPOQUE CUBISTE - KUBISTIČKI PERIOD - 1907.-17. * GOSPOŠICE IZ AVIGNONA - ključna slika slikarstva 20 st. - mrtve prirode, portreti... - 1914. prvi svj. rat - Braque, Derain, Apollinaire mobilizirani eksperimentira analitičkim kubizmom i kolažom, formira sintetički kubizam - nakon toga nastupila je pauza tijekom koje je umj. kubizam u dekorativne i fantastičko-ekspresionističke ciljeve - 1914./15. počeo je seriju realističkih portretnih crteža, poč. 20ih nastavljao je s kubističkim eksperimentima, usporedno sa realističkim i klasičnim crtežima i slikama 4. EPOQUE CLASSIQUE - KLASICISTIČKO RAZDOBLJE - 1917.-22. - posjetio Rim - veliki likovi, volumeni divovskih likova i plodnih žena evociraju asocijacije na Ingresa - crteži mu imaju grčko-rimski sadržaj - ta grč. faza završava 1923. - povratkom u Pariz eksperimentira s dadaizmom i nadrealizmom 5. EPOQUE ROMANTIQUE - ROMANTIČKA FAZA - 1923.-24. - koncentrira se na scene u interijeru, na borbe s bikovima, motive iz regija podsvijesti i fantastike - španj. građ. rat - Picasso na strani republikanaca - * GUERNICA (1937.) - njegova najnovija djela imaju zadivljujuću svježinu GEORGES BRAQUE (1882.-1963.) studirao stare majstore u Louvreu, privlačila ga je egipatska i primitivna skulptura, oduševio ga je Poussin i Corot, a istovremeno je otkrivao impresioniste i postimpresioniste - 1906. s ranog impre. prelazi na fovističku svijetlu kolorističku paletu - kratko vrijeme je fovist - susret s Picassom i "Gospođicama iz Avignona" - oslanja se zatim

stvorili jedno od 1..) .mrtve prirode.pokret napustili i Picasso i Gris . boja dobiva na intenzitetu .ALBERT GLIZES I JEAN METZINGER u svojoj knjizi O KUBIZMU.1913.za skulpturu je kubizam bio jedna od oslobađajućih snaga . svj. u Kolnu izlaže s Picassom . u Salonu nezavisnih ta grupa izlaže i dobiva brojne.na Cezannea .jedva nagovještava geometrijske strukture i time elegantno izvijenoj figuri daje čvrstinu koja sprečava da postane čisto dekorativna u stilu Art Nouveaua . i osobito na umjetnike oko grupe Der Blaue Reiter ..-1964. volumena a konj i jahač koji se izvijaju u prostoru postali su apstraktni svemirski stroj JACQUES LIPCHITZ .-1966. izlaže po Njemačkoj i u Parizu ima vlastitu galeriju * CRNI SJEDEĆI TORZO. razvio je nove mogućnosti u primjeni i širenju tih elemenata ALEKSANDAR ARHIPENKO (1887.1911.njegove kubističke skulpture bilo da predstavljaju mrtvu prirodu ili figuru obično zadržavaju određeno osjećanje predmeta . linija. primjenjuje novu tehniku kolaža na skulpturi i izrađuje konstrukcije od različitih materijala (drvo. negativne reakcije . svj.nitko kao on nije ispitivao mogućnosti kubističke skulpture. 1909. slik.na njega u početku utjecao Rodin. Delaunay. Salona no druga grupa kubista (Glizes. Metzinger. skulpture . značajnih teorijskih djela o tom pokretu .-1954. rata teško ranjen .i kao Picasso i Braque tu nisu sudjelovali njihove inovacije bile su poznate . pejzaži i aktovi .može se smatrati pionirom kubist. a kubizam je samo jedno poglavlje u njegovoj dugoj karijeri * ČOVJEK S GITAROM HENRA LAURENS (1885. shvatio implikacije kubizma u skulpturi i otvorio ŠUPLJINE u masi figure potpuno mijenjajući pov koncepciju skulpture kao čvrstog tijela okruženog prostorom . a u Pariz dolazi 1908.* ŽENA KOJA HODA . usprkos snažnoj postojanosti starije tradicije skulpturalne figuracije . odlazi u SAD i skulp.na kubist. rata jedino on ostao vjeran . Picasso i on počinju živjeti zajedno . skulptore utjecalo ne samo kub.1923.-1918. metal. ugl. staklo.niz pejzaža i mrtvih priroda -no on za razliku od Cezannea boje podređuje geometrijskoj strukturi planova .) .česta upotreba boja na skulpturi .) . tema * MRTVA PRIRODA S INSTRUMENTIMA * GITARA I KOMPOT .vrhunac sintetičkog kubizma kome je nakon prvog svj. a od 1910.analitički kubizam .nakon rata zaokuplja ga problem svijetla i osvijetljenja . 1912.) bila je zapažena i vršila je utjecaj na franc. .bio scenograf i ilustrator knjiga OSIP ZADKIN (1890.) . no ubrzo postaje kubist * ŽENA KOJA SJEDI * KONJ * KONJSKA GLAVA .mrtva priroda postala je gl.mnogi kubisti skulptori su eksperimentirali bojom.1912. Leger.) ./14.1911.nakon 2.kubistički utjecaj se stalno širio KUBISTIČKA SKULPTURA .fovistička i kubistička revolucije u slikarstvu pratile su odgovarajuće revolucije u skulpturi..1909. iako su od samog početka njegove skulpture poprimile ekspresionističke elemente .neprestano se oslobađajući nebitnih detalja došao je do potpuno skulpturalnog iskustva .oko 1930.definirao je prirodu skulpture kao umj. rata simplificira realni objekt. koristila kao površinsku dekoraciju RAYMOND DUCHAMP-VILLON (1876. kao što su i slikari težili reljefnim efektima pomoću kolaža . mase.pored ljudske figure otvarao je put drugim temama i pripremio je put za potpunu apstrakciju .iz Kijeva.nikad nije napustio kubizam. mu se vratila forma figuracije koja je forme kubističke umj. već i otkriće primitivne afričke plastike .1912..portretirana glava postala je maska s nekoliko sličnih oblika.uz objekte reducirane na najosnovnije geometrijske forme na njegovim se slikama istovremeno javljaju pedantno izvedeni naturalistički detalji . Braque i Picasso izbjegavanje franc. a kasnije zaokret prema irealnom .za 1. volumena i prostora.

) . odvojena od predstavljanja vizualnog svijeta ili doslovnog predmeta .horizontalne strukture i eliminiranju dekorativne kićenosti kao nagovještaju ilustrativnog ili fantastičnog predmeta .Delaunay je bio jedan od prvih koji je unio potpunu paletu boje u analitički kubizam i tkao pripremio put za sintetički kubizam .Apollinaire je njihovim apstraktnim eksperimentima dao ime "orfizam" . funkcionalnog slikarstva koje se težili ostvariti.-1941. te su brzo prihvatili forme Art Nouveaua .fovisti su se posvetili boji a kubisti obliku EKSPRESIONIZAM .za njih je mašina postala savršeni simbol čistog. počinje studirati slik.gotovo neizbježna je bila umjetnost koja je slavila industrijski svijet mašina . i poč.) .rajem 1912. 20.-1953. putuje u Belgiju i Pariz .Njemačko slikarstvo veliki dijelom 19..-1927.kubizam se brzo proširio i doveo do variranja postojećih i stvaranja novih stilova .pod imenom JUGENDSTIL taj novi pravac postao je popularan i nacionalan . no većina njih ukazivala je na jalovost koja ih je okruživala u domovini .) .Munch po mnogočemu otac njem. u Holandiji i Rusiji . osnova je za ekspresionističke pristupe. Francuska je dominirala slikarstvom i skulpturom a neke druge zemlje dale su nekoliko genijalnih umjetnika . tradicije . korak ka potpunoj apstrakciji.mnogi su se i formirali u pariškoj sredini . 1918.-1966.bio je jedan od rijetkih koji nikada nije napustio kubizam * AKTOVI U ŠUMI * POLIKROMNI RONIOCI * U SLAVU LOUVREA * DARIDA * VELIKI KONSTRUKTORI PURIZAM CHARLES-EDOUARD JEANNERET LE CORBUSIER (1887.1. Rosso.Van Gogh. a 1885.-1957.. st. napali tadašnje stanje kubizma zbog njegove degeneracije u neku vrstu složene dekoracije .geometrijska osnova većeg dijela kubističkog slikarstva imala je sličnosti s mašinskim formama i služila je kao izgovor za MAŠINSKU IKONOGRAFIJU .usprkos akademskom školovanju razvio je vlastiti pristup .u Njem. Ensor jedan od očeva nadrealizma i fantazije 20. jedan od očeva apstrakcije razvili su se oko Jugendstila ili pokreta art nouveau EDVARD MUNCH(1863. a na prijelomu u 20.-1925. njem. kuću smatrao mašinom za stanovanje ORFIZAM ROBERT DELAUNAY (1885.priznaje da je riječ o umj. u SAD-u doveo do novog pristupa realizmu.. umjetnici bili su spremni za nove utjecaje i pokrete. no bavili se i slikarstvom ROBERT DE LA FRESNAYE (1885..oni su u svom manifestu POSLIJE KUBIZMA.) i JEAN METZINGER (1880. kandinski.KUBISTIČKO SLIKARSTVO JUAN GRIS (1887. naturalističkim idealizmom.Legerov mašinski kubizam sličan je onoj varijanti kubizma zvanoj purizam koji su oko 1918.) .oko 1880.-1966.) .. u svojoj ranoj arhit.krajem 19.znatno doprinio vraćanju svjetlosti i boje u kubizam ponekad do točke pretjeranog dekorativnog lirizma ALBERT GREIZES (1861.u istom trenutku je i Kupka došao do istog stupnja apstrakcije . eksp.. Enstor.toj se ikonografiji posvetio upravo Leger .) i FRANTIŠEK KUPKA (1871. st. bilo je zaokupljeno sentimentalnim.teorija. st.-1955. i Ital.) i AMEDE OZENFANT (1886.-1956. napustio je i najmanje nagovještaje predmeta stvarajući raspored živo obojenih krugova i oblika .oni su težili arhitektonskoj jednostavnosti vertikalno. Munch. st.-1944. .) FERDINAND LEGER (1881. razvili arhitekti Le Crobusier i slikar Amede Ozenfant . koja je isto koliko i muzika.) .najveći norveški slikar i u međunarodnim okvirima pionir modernog ekspresionističkog slikarstva predstavlja rijetku pojavu genijalnog umjetnika u nacionalnoj sredini bez stvarne originalne umj. kao što je le Corbusier.

st.krajem 90ih 19. duboko religiozan..njegova obuzetost seksom.imao i impresionističku fazu . Boscha i Goye .izradio scenografije za Ibsenove drame SABLASTI i HEDDA . a 1906.niz teorijskih. suprotstavio je figuru cirkuskog KLAUNA .on ju je slikao sa silnim gađenjem .) . gildi.-1958.akademski obrazovan.stvorio individualni svijet fantastičnih tema. palete. no pod utjecajem impres.jedinstveno svojstvo njegovih slika i grafika nesumnjivo je rezultat snažno literarnog.javio se u trenutku kada Freud razvija teorije psihoanalize .PROSTITUTKU.jednostavan i naivan čovjek. Dresden. umj. . nasiljem i smrću trajala je cijelog života .za inspiraciju je tražio tradiciju fantastičnog slikarstva i grafike od danse macabre s kraja srednjovjek.) .Rouaultova boja izgleda prigušena u usporedbi s Noldeovom DIE BRUCKE.od 1903. eksp.-1949. 20. emocionalan i moralističan .snažan utjecaj srednjeg vijeka . 1889. iznajmili su prazan lokal i počeli slikati. ERNST LUDWIG KIRCHNER sa ERICHOM HECKELOM. kao i umj. pa čak i mističnog pristupa koji je tipično skandinavski . mašte koja je očaravala urednike časopisa Jugend .težili su oživiti atmosferu srednjovjek. klesati i izrađivati grafike ..sve se više predavao osobnoj formi ekspresionističkih slika i grafika i to religioznih . Ibsen. postaje član Die Brucke (no ubrzo je napušta) . .) .progonile su ga teme BOLESTI.osjećanje SMRTI snažno . nakon 1900.od Muncha se razlikovao po tome sto je bio nasljednik jedne od velikih tradicija u evrop. . ostalih fovista trpjela je duboke promjene .MOST povezivanje svih revolucionarnih i uzburkanih elemenata .-1913.njegovo se slik. političara. ALOIS RIEGL EMIL NOLDE (1867. tekstova o umj.predstavljaju više osobnu reakciju na svijet nečovještva . izražen disonantnom bojom i treperavom linijom . a vjerovatno je intenzivno ispitivanje . do stravičnih vizija Grunewalda.kretao se i u književnim krugovima (Strindberg. ..PROSTITUTKA je postala simbol društva koje je trulilo .pod utjecajem impresionista u smislu boje. simbolu pokvarenog društva.90ih počeo vršiti utjecaj na Njem. krajem 19.pod utjecajem Ensora * TAJNA VEČARA * KRIST S DJECOM .bio veliki majstor grafike * KRIK * PUBERTET * PLES ŽIVOTA JAMES ENSOR (1860.. ŽENA . SMRTI. romantizma i simbolizma MASKA postaje u njegovim djelima REALNOST i mi osjećamo da smo postali dio zajednice čudovišta * ULAZAK KRISTA U BRUXELLES.flamansko i holandsko slikarstvo . . prešao na religiozne teme (ugl. paletama i stilovima crtanja .1905.njegove prve slike planina preobraženih u divove ili strašne vilenjake otkrivale su svojstva primitivne germ. nije mnogo razvijalo ali dotadašnje ostvarenje bilo je takvo da se za njega s pravom može reći da predstavlja najznačajnijeg pionira fantastičke umj. Breughela..njegova moralna rezigniranost ispoljila se u karikaturama (sudaca.-1956.CONARD FIEDLER..* PROSTITUTKA PRED OGLEDALOM .sličnost u emocionalnoj prirodi njihovih religioznih vjerovanja . BUŠENJA SEKSUALNE ŽELJ.) .jedini fovist koji se isključivo bavio ekspresionističkim sadržajem .) .obojica koloristi ali su se razlikovali u pristupu boji . KARL SCHMIDT-ROTTLUPFOM i FRITZOM BLEYLOM osnovao je udruženja Die Brucke . umj. WILHELM WORRING. njegova umj.nevino dijete i vampir istovremeno . vezane uz kristove muke) . GEORGES ROUAULT (1871. Boscha. st. 1905. kritičkih i pov. obično religioznog značenja i snažno slikane mrtve prirode .bio je individualni ekspresionist u istom smislu u kojem je to bio i Rouault . st.oni su reproducirali 2 njegove groteske kao razglednice čija je prodaja Noldeu omogućila da se vrati na školovanje .radio i grafike NJEMAČKA . THEODOR LIPPS.teme iz evanđelja kasnije postaju njegova preokupacija a počinje slikati i pejzaže s figurama.prožeti mjerljivim duhom "zanata i umjetnosti" Jugendstila.cijeli život plodan i eksperimentirao mnogim temama.

Pechstein DER BLAUE REITER. odan živo. st./12. a osobito ga je privlačila njem.1906.njegov razvoj može se pratiti kroz nekoliko ključnih slika i grafika * DJEVOJKA POD JAPANSKIM SUNCOBRANOM . u Njem.. Munchen je bio jedan od najaktivnijih centara eksperimentalne umj. pokazivalo utjecaje neoimpresionističkog pointilizma .aktovi su mu izdužene.struktura je geometrizirana. ali njihove su slike ostale drugačije u onoj mjeri u kojoj su zadržale njemačko osjećanje za ekspresivni sadržaj i formu karakterističnu za gotičku strukturu .bio je najeklektičniji slikar u grupi. izložba grupe koja je označila pojavu njem. grupi pristupa NOLDE i MAX PECHSTEIN . bez literarne podloge . Klee. nespretno graciozne figure kosih očiju MAX PECHSTEIN (1881.od modernih umjetnika pravo otkriće mu je bio Seurat te je oko 1904.1901.proučavao Durera i Rembrandrov crtež.na par izložbi u galeriji Tannhauser 1911. sposoban da ostvari značajne individualne slike koje se stilski razlikuju jedna od druge * INDIJANAC I ŽENA KARL SCHMIDT-ROTTLUFF . II verzija .-1953. zatim Munch (grafike). a za vrijeme njihove aktivnosti u Munchenu se razvijao pokret sa mnogo dalekosežnijim implikacijama oko jedne od najvećih ličnosti moderne umj. Heckel.mislili su .) .iz linearnih arabeski art nouveau i fantastike Muncha * ULICA.studirao arhitekturu. žutim i zelenim tonovima . gotika .) .jedan od gl. kombinacija apstraktnih mrlja boje * ULICA .mogućnosti drvoreza najviše pomoglo formiranju njihovih stilova . njegovo slik.umjetnici iz Grupe Brucke predstavljali su prvu manifestaciju eksp. sve se više okreće slikovitim romantičnim pejzažima OTTO MULLER (1874. jake boje.uz Noledea bio je najsmjeliji koloritst grupe. .pod utjecajem je i Muncha .fovističko djelo. Maljevič.Van Gogh izvršio utjecaj. Marca. Dresden) . većina članova grupe našla se u Berlinu.često njegove ispijene figure nagovještaju prije manirističku formulu nego snažno osjećanje unutarnjih sukoba . a 1909. eksp bila je obnova GRAFIKE kao značajne umj.to je bila 1.) . su se raspali i svatko je nastavio svojim putem ERNST LUDWIG KIRCHNER (1880. secesije što dovodi do stvaranja Novog udruženja umjetnika .osobito DRVOREZI Nolde. J. doprinosa Njem. a 1913. s F.od 1890. primitivna umj. osnovao je novo udruženje umjetnika .-1913. bili su radovi Kandinskog.oni nisu istupali s određenim programom .Heckel je uvjerio nekog tvorničara za koga je projektirao izložbenu dvoranu da dozvoli članovima grupe da u njoj izlažu .Munchenska secesija bila je pokušaj odvajanja mladih umjetnika od akademizma . a zatim slikarstvo .Knadinski je uskoro preuzeo vodeću ulogu u tom krugu .1930. Arp . Munchen. VASILIJA KANDINSKOG . 20. a njegove slike svojom organizacijom podsjećaju na orijentalnu eleganciju . iz afričkih džungli ili pacifičkih otoka (Etnografski muzej. u Evropi . Marcom i Gabrielom Munter istupa iz Novog udruženja umjetnika a neposredan ishod toga bilo je osnivanje udruženja DER BLAUE REITER čije je ime nastalo po jednoj slici Kandinskog .potvrđuje dug kubizmu .-1938.u Kandinskom su klijale ideje o napredmetnom slikarstvu ili slik. eksp..njegove su boje prigušenije u odnosu na ijednog drugog slikara grupe. . . pobunio se protiv Munch. forme .1912.iza 1920.bez sentimentalnosti i zanosa stvarnost je naslikana u grubim oštrim linijama.1911. 1911.plavim i zatvoreno-crvenim. Gabriele Munter. prostor ograničen .skup krivolinijskih figura.-1970. Heinricha Campendoncka. sirovim bojama i s bešćutnim licima ERICH HECKEL (1883. prepušteni svijetu snova .) .od 1911.težnja za monumentalnošću * AUTOPORTRET S MONOKLOM .FALANGU i otvorio svoju umjetničku školu. Auguste Macke.uskoro su saznali za revoluciju fovista u Parizu i pali su pod njihov utjecaj u upotrebi boje. s njima izlažu P.

skulpt.slikao gradske prizore u izrazitom koloritu * VELIKI ZOOLOŠKI VRT * GOSPOŠA U ZELENOM HALJETKU OSKAR KOKOSCHKA . pa izleti u veću fovističku slobodu .) . Delaunay i futuristi. kao sinteza raznovrsnih apstraktnih ritmova predmeta odrekli su se treće dimenzije u korist dinamičke dimenzije . . slik. dinamično. 1910.futurizam izvršio znatan utjecaj na tadašnji eksp. ali van svake sumnje je da je on dao početan poticaj jednoj vrsti slikarstva koje se koristilo sličnostima s muzikom. tal. u Njem.od 1912.tražio neki unutrašnji sklad između sebe i svijeta oko sebe i taj sklad je pronašao u životinjskim formama.i propagirana u nizu manifesta 1909. prihvatio kubističke ideje i forme a tokom 1913.da li je on stvorio prvu potpuno apstraktnu sliku .nije bilo zajedničkih stilističkih principa.) poginuo u I svj.rane slike prošle su kroz različite faze impres. vraća u Rusiju i tada započinje nova faza njegove karijere .na njega su utjecali Kandinski.-1966.njega možda uopće ne bi trebali smatrati ekspres.-1966. slika slike apstraktnog ekspresionizma . Medarda Rossa.te su misli bile neslužbeni program grupe VASILIJ KANDINSKI (1886.proklamira ljepotu brzine i dinamiku .futur.prije svega bio književna ideja nastala 1908. približavao se ortodoksnoj verziji kubizma. 1908.zbog rata se 1914.polazeći od impres. već su ti umjetnici sačinjavali slobodno udruženje mladih umj.ime ukazuje na glavnu ideju pokreta . i AN dekoracije. * da je oblik boje SREDSTVO kojim umjetnik djeluje na duh * da umjetnik može i NAPUSTITI OBLIK iz prirode i primjenjivati samo izražajne mogućnosti čistih oblika i boja * te da je jedini princip i regulativ djelovanja UNUTRAŠNJA NUŽNOST .1911.njegovo djelo nagovješta jedno silno.potpuno napuštanje predmeta . mračno predskazanje razaranja AUGUST MACKE (1887. .rat predstavlja završetak I faze futurizma. broji nekoliko stotina slikara od kojih se ističu Prampolini i Severini GIACOMO BALLA . bojom.najbliži kubizmu od svih futurista . i služio je kao tribina u kojoj su članovi grupe izlagali svoja shvaćanja FRANZ MARC (1880.) . ratu duhovno najbliži tradicijama njemačkog romantizma i lirskog naturalizma . likovno ostvarenje predmeta prema "obliku-snazi" i prema "liniji-snazi" koja ga obilježava 3. ali najveći njegov doprinos bilo je stvaranje futurističke skulpture . te Gaugin i Matisse u koncepciji boje . glavno usmjerenje mu je bilo ka još većoj apstrakciji i slikanju svijeta sukoba .-/12. i na dadaizam .njegova slika * ULIČNA SVJETILJKA ..slikao.. i kasnije . rješavanje volumena u četverokute.van svih škola vodeći ekspresionist .studija svjetlosti.-1914. negiranje rasplinjavanje objekta koje je uveo impresionizam 2. jedan je od najranijih primjera čistog futurizma . sadržava 3 nove koncepcije: 1.u slici * POGREB ANARHISTE GALIJA upotrebljava snažne crvene i crne tonove organizirane u oštre dijagonale figura u pokretu da bi prikazao žestoke nerede . . osobito KONJ i JELEN * PLAVI KONJI * KONJUŠNICE .) .stvorio optiku iluziju svjetlosnih zraka prenesen u zasljepljujuće boje * DINAMIZAM PSA NA UZICI CARLO CARRA (1883. počeo prihvaćati metafizičko slikarstvo GINO SEVERINI (1883. koje će dati emotivni ambijent slike. razvijao teme apstraktnog ekspresionizma * SA CRNIM LUKOM . ali sve ih je karakterizirao osjećaj za BOJU nakon impres. a nakon rata Marinetti obnavlja pokret koji 1930.DER BLAUE REITER . raspoloženje.pitanje je..glorifikacija budućnosti i borba protiv prošlosti i sadašnjosti .svoje ideje proklamirali su manifestima . oduševljenih novim eksperimentima . ugl.u suštini počeo je kao pobuna mladih intelektualaca protiv kulturne obamrlosti u koju je Italija utonula tokom 19.* da se harmonija boje i forme mora temeljiti na principu SVRSISHODNOG DJELOVANJA na ljudski duh.-1944.-1916.) .FILIPPO TOMMASO MARINETTI . nastojao je figuru ili objekt asimilirati u okolinu kao što je to činio na slikama .specifično širenje svjetlosti UMBERTO BOCCIONI (1882.) . koji su uredili Kandinski i Marc pojavio se 1912.u eksp se uklapa osobitom paletom i vatrenom maštovitošću FUTURIZAM U ITALIJI. pokušaji s neoimpres. .-1916. skulp.godišnjak Der blaue Reiter.nakon 1912. a oko 1916. st.

-1944) I NEOPLASTICIZAM DO 1918. Njem. a same futuriste sve više je privlačila ratna propaganda APSTRAKCIJA I KONSTRUKTIVIZAM U RUSIJI . njegova umj.još ranije su njegovi pejzaži sadržavali anticipacije njegove karakteristične vertikalno-horizontalne kompozicije.I.u svakoj od njegovih omiljenih tema (drvo.za njega je "plastični izraz" značio DJELOVANJE FORME I BOJA .insistirao je na primjeni svih vrsta materijala .važan doprinos razvoju arhit.težio je vječnim vrijednostima u skulpture . prilagođene potrebama modernog čovjeka i izraze dinamizma modernog duha . i 1919.-1916. kubizma do apstrakcije . futurizam) no za učitelje su priznavali samo neke: CEZANNEA u slikarstvu i FRANCK LLOYDA WRIGHTA.rani pejzaži držali su se principa frontalnosti . postimpres.znači. u plastičnim umjetnostima realnost može izraziti samo RAVNOTEŽOM DINAMIČKIH KRETNJA FORME I BOJA 2. njem. postao je svjestan nekih inovacija moderne umj.te ideje su ga dovele do organizacijskog načela ravnoteže nejednakih suprotnosti postignute pomoću RAVNOG KUTA i SVOŠENJA BOJE NA PRIMARNE nijanse plus crna i bijela . ekspresionizam i tal. van Doesberg je objavio knjigu NOVI POKRET U SLIKARSTVU a Mondrian je u De Stijlu objavio niz članaka uključujući i NEOPLASTICIZAM U SLIKARSTVU koji je 1920.osjećao je da se to može postići samo ČISTOM PLASTIKOM (PLASTICIZMOM) . drvo je praktično iščezlo u linearni labirint koji je pokrivao površinu platna .umjetnik je postepeno postajao svjestan da se 1. u Evropi . ocean. impres.već 1912. jedan od dokumenata o apstraktnoj um. ČISTA SREDSTVA omogućuju najefikasniji način da se to postigne . došao do ispunjenja svojih ideala: izražavanja univerzalnog putem dinamične ravnoteže vertikalne i horizontalne linearne strukture i osnovnih tonova boje .jedinstveni oblici kontinuiteta ANTONIO SANT'ELLA (1882. dine.slike: * GRAD SE BUDI. kubizam..nisu bili upoznati s ruskim eksperimentima u apstrakciji sve dok se nisu uspostavile veze po završetku rata teoretičari pokreta bili su Mondrian i Van doesberg .. . Franc.1928..) .školovao se na Akademiji i do 1904. futurizma.njegove ideje nisu provedene u djelo . dolazi u Pariz gdje ga je zahvatio val kubizma . bio naturalist . crvenim i zelenim tonovima u šumskim prizorima naglašavao je linearno gibanje . nova realnost bila je prisutna realnost same slike za razliku od iluzionističke realnosti zasnovane na podražavanju prirode.tokom 1914.) može se pratiti njegov razvoj od naturalizma preko simbolizma.oni su bili dobro upoznati sa zbivanjima u modernoj umj. BERLAGEA i možda BEHRENSA i starijeg VAN DER WELDEA u arhitekturi . rat okončao prvu i jedinu značajnu fazu tal. pristupi seriji djela organiziranih na PRAVOKUTNOJ MREŽI najprije sa snažno omeđenim kvadratima ili pravokutnicima raspoređenim u neutralnoj osnovi.realnost ili nova realnost bila je realnost plastičnog izraza ili realnost formi i boja na slici . a zatim s pravokutnicima definiranim u oblik nijansi primarnih boja nasuprot neutralnim .njegova najimpresivnij skulptura .zamišljao gradove sagrađene od najnovijih materijala.do ovoga on nije došao isključivo teoretizirajući . svj. list prestaje izlaziti PIET MONDRIAN (1872. crkva. * POBUNA U GALERIJI . žutim. razvio u knjigu.tako je oko 1919.1917. ili na romantičnim ili ekspresivnim asocijacijama . također je naglašavao frontalni. naglašavanja linearne strukture i zanesenog promatranja jednog prizora . .uskoro je shvatio da slobodne površine boje stvaraju osjećaj dubine i razliku između prvog i drugog plana sto je remetilo jedinstvo kojem je težio . fovizma. krupni plan koji ponekad podsjeća na 1911."skulpturi kao ambijentu" . izražavanju čiste realnosti .to ga je navelo da 1918.. ograničenog ali definiranog prostora slike... dolazi pod Toorpov utjecaj i počinje slikati na način blizak simbolizmu .napisao MANIFEST FUTURISTIČKE ARHITEKTURE . je procvala u plavim. vjetrenjača.postepeno je počeo osjećati da kubizam ne prihvaća logične posljedice svojih otkrića.* RAZVOJ BOCE U PROSTORU .u portretiranju i slikanju figure od 1900.1908.od 1908. eliminirani su svi tragovi kosih linija i struktura je postala pretežno vertikalna i horizontalna .. i Ital (foviza. da ne razvija apstrakciju ka njenom krajnjem cilju.

VAN'T HOFF .zidovi koji definiraju prostore nisu i nemorali samo izraziti prirodu materijala nego i njihovu i nosaču funkciju neskrivenu ornamentom . nagomilavanje kuteva. K. Bonset . slik.on je pokazao veću sklonost otvorenoj kompoziciji s površinom zapresjecanom mrežom kratkih linija pravokutnika .horizontalnu formulu De Stijla i Mondriana i uvodi DIJAGONALE . RAVNIH KROVOVA s zidovima raspoređenim prema određenim prema određenom sistemu da bi se stvorio unutrašnji prostor koji je FUNKCIONALAN I HARMONIČAN . P. već i zamislima arhitekata . no tad objavljuje OSNOVE NOVE UMJETNOST . a 1917. Mondrian i Leck tijesno su surađivali i izvjesno su vrijeme dopunjavali jedan drugog.bio je i slikar.) .savijeni.Wright nastoji kontrolirati i iskoristiti mašinu.iz tih činilaca nastalo je arhit. osobito u obliku nebodera . Holandslio Hook. st. ..Berlage je u svojim tekstovima inzistirao na primarnosti unutrašnjeg prostora .u svojoj estetici poklanjali su puno pažnje mjestu mašine i njenoj funkciji u stvaranju nove umj. .bio je oduševljen Wrightom a osobito zgradom Larkin .za vrijeme rata u neutralnoj Nizozemskoj moglo se nastaviti s izgradnjom.djelo bazirano na Cezanneu.SCHOENMAEKERS je svojom mističkom kozmogonijom baziranom na pravokutniku i neoplatonističkom doktrinom o krajnoj realnosti dao filozofsku osnovu ne samo Mondrianovim slikama. 1916. OUD. OUD .) . ispitati nove materijale i tehnike u stvaranju novog društva . arhitekt i teoretičar . izvršio preko arhitekture . a njihove veze s Mondrianom i doesburgom također su utjecali na oblike koje je poprimila njihova arhit. . GERRIT RIETVELD bili su pod utjecajem ideja Berlagea i Wrighta i poznavali su prve moderniste u Njem..usprkos Mondrianovoj jedinstvenoj ličnosti De Stijl je gl. napušta predmet radi pravokutne kompozicije . i zato se prijelaz s predratnog na poslijeratni eksperiment može najjasnije pratiti u Nizoz.ostvarenja De Stijla u skulpturi bila su koncentrirana u njegovim djelima . J.pisao dadaističke pjesme pod pseudonimom I. hoffmanna i Olbricha.) . J. eksperimentirao je slobodnom apstrakcijom i kubističkim formama .on je razmišljao o međusobnoj povezanosti arhit. njegov doseg se ne može odvojiti od dosega ostalih članova .njegove skulpture predstavljaju značajne transformacije slik. sredinom 20. zaobljeni kutovi na fasadama. no 1920. u vodećoj ulozi .tvrdi da nagnuta površina unosi iznenađenje. ali s arhit.-1958. i Aust. nestabilnost i dinamizam GEORGES VANTONGERLOO (1886.utjecao na studente i profesore vajmarskog Bauhausa .zgrade koje su podigli prije 1921.figura se neprestano provlačila kroz geometriju . i arhit. nisu bile brojne * KUĆA HUIS TER HEIDE.BART VAN DER LECK (1876. .na formiranje arhit.na njegov pristup utjecao je Frank Lloyd Wright čije je djelo poznavao iz publikacija a zatim ga je i vidio prilikom posjeta SAD-u . napustio De Stijl i vratio se jednoj vrsti figuracije THEO VAN DOESBURG (1883.1916. putujući i držeći predavanja .Deosburg. P. svatko je krenuo svojim putem .tokom 1918.princip horizontalne raščlambe putem naglašenih izvučenih krovova ispod njega kubus .bio je naturalist. stroga pravokutnost cjeline * RADNIČKO STAMBENO NASELJE. najprije realizirane žuto vrijeme u Nizozemskoj .-1965.tada počinje napuštati strogu vertikalno. . utjecaj na modernu umj.nakon rata Doesburg je nastavio kao propagator načela De Stijla.tu je bio začetak stila koji će dobiti ime MEŠUNARODNI STIL i dominirati monumentalnom arhit. i 1919.zato Mondrian napušta De Stijl ..do 1924.no svoj put je pronašao naslikavši sliku * IGRAČI KARATA 1916.1918. fasciniran matematičkim implikacijama svoje nove apstrakcije ispitivao je njene mogućnosti u linearnim strukturama . i skulpt. figurama svedenim na sklop oblika zasnovanih na pravokutnicima .niz ideja koje su se radile u Evropi prije 1914.J.Loosa.konzolasti vijenci.pokretački duh u stvaranju i razvoju De Stijla . ROBERT VAN'T HOFF. Doesbug objavljuje manifest u De Stijlu i svoj novi zaokret naziva ELEMENTARIZMOM . J. držao se neoplasticizma.bio je impresioniran esejem Kandinskog O DUHOVNOM U UMJETNOSTI koji je za njega postao gotovo sveto pismo .težio je totalnom efektu jedinstva i smirenosti .1926.iako je Mondrian bio neusporedivo najveći umjetnik De Stijla. snažno naglasio opeku . De Stijla utjecali su Hendrik Berlage i Frank Lloyd Wright . grupiranje prozora.-1931. De Stijla u trodimenzionalni dizajn ARHITEKTURA DE STIJLA .

arhit. uništen . ul.tzv. je između 1915. bočne lađe Garnier: * PROJEKT ZA INDUSTRIJSKI GRAD . objavljenoj 1894.svoju osnovnu arhitektonsku filozofiju izražavao je prvenstveno kroz formu KUĆE * KUĆA WARDA WILLITTSA. Pariz * GARAŽA PONTHIEU. Francuskoj.Perret i Garnier . arhitekture početkom stoljeća bile su tijesne .nakon studija arhit. ali već u svojoj knjizi o modernoj arhit. CHICAGO . linearnim trakama .stroge pravokutno projektirane osnove i fasade.-1948. nije počeo djelovati samostalno . PRERIJSKI STIL * KUĆA ROBIE.-1933. PERRET I GARNIER.spomenik jednostavnom korištenju metala i stakla pri stvaranju prozračnog. HAN POELZIG i dr. 1893.GAUDI.osim Wrighta i izvjesnog broja njegovih sljedbenika američke arhit. pol. van der Tohea i Le Corbusiera . 1905. koja koristi moderne materijale * HOL BEČKE POŠTANSKE ŠTEDIONICE. BRUXELLES . GERRIT RIETVELD . svođenje zgrada na ne ukrašene pravokutnike i shvaćanje važnosti prirode. funkcionalna podjela ravnih i zaobljenih površina. Britaniji.1887.djelo .istraživao svojstva betona * CRKVA NOTRE-DAME.) .zalagao se za arhit. bile uglavnom u rukama akademičara .remek-djelo "prerijskog stila . i 1940. osobito o projektu nebodera Sullivana i ostalih pionira čikaške škole .bazira se na križnoj osi. TONY GARNIER (1869. Pariz * FOAJE KAZALIŠTA CHAMPS ELYSEE.1896. Highland Park. središnje zdanje i simbol cijelog projekta .prozori su raspoređeni u duge simetrične redove * HOTEL IMPERIAL.-1918.veze između austrijske i njem.kad je nadvojvoda Ernst Ludwig od Hessea htio potaći oživljavanje umjetnosti osnivanjem umj.) .-1954. SAD-u u 1. izrazio je svoje ideje moderne arhit.u ostalim zemljama isto su se pojavili daroviti ljudi: HORTA I VAN DR VELDE u Belgiji. Franklin.Perret: * STAMBENA ZGRADA. . stila.. PETER BEHRENS. ADOLF LOOS.strukturalna kocka narušena slobodnim. internacionalnog arhit. a japanski utjecaj vidi se u blago zabatstom krovu i vertikalnim trakama fasade . SAD . u Njemačkoj OTTO WAGNER (1841. s širokim narteksom. u Španjolskoj. koji će se razviti iz zamisli Ouda.u mladosti akademski orijentiran. SULLIVAN I WRIGHT ..ova kuća je ključni spomenik u stvaranju novog stila . je također bilo malo eksperimenata . međusobno povezanim površinama pravokutnih ploča ARHITEKTURA S POČETKA 20.armirani beton je ovdje gotovo prvi puta upotrebljena na privatnoj kući .postavljena na jednoj dominantnoj osi. dok Garnierova slava počiva na njegovim ranim vizionarskim projektima za Industrijski grad .prostrane avenije i trgovi. dok je horizontalna linija krova učvršćena u sredini. radi u SAD i tu se 3 godine upoznaje s novim koncepcijama amer.Franc.anticipira jednostavne kubističke forme tzv.-1959.sve to predskazalo je ideju o gradu-vrtu AUSTRIJA I NJEMAČKA . Le Rainay (blizu Pariza) .) . HENDRIK PETRUS BERLAGE u Nizozemskoj.) * PALAČA STOCLET. .).1968. 20.) .Olbrich i Hoffman su sa Klimtom osnovali pokret bečke secesije JOSEF HOFFMAN (1870. RICHARD RIEMERSCHMIND.obojica su bili pioniri BETONA primjenjivanog bez pretencioznosti ili stilističkog prikrivanja .osnova i fasada su simetrične .eksperimentalnu arhit. TOKIO . BEČ .u Engl.longitudinalna s zaobljenom apsidom.* MODEL KUĆE SCHRODER. svijetlog i nezagušenog prostora ADOLF LOOS (1870.-1956.pionir međunarodnog modernog pokreta FRANCUSKA AUGUSTE PERRET (1874. Pariz . st.Perret je bio značajniji po ostvarenom djelu. kolonije u Darmstadtu zaposlio je Olbricha da projektira većinu zgrada.. zaposlio se u čikaškoj firmi Adler i Sullivan u kojoj je radio sve dok 1893. tog vremena dominirala je tradicija Beaux Artsa osim djela dvojice arhitekata . JOSEF HOFFMAN I JOSEF MARIA OLBRICH u Austriji. OTTO WAGNER. Gropuisa.FRANK LLOYD WRIGHT (1876. drveća. uključujući SVADBENU KULU.remek. nastanio se u Beču i bio oštar protivnik dekorativnom pristupu secesije . čiste forme sa izražajnom funkcijom * KUĆA STEINER. obilježilo je djelo nekolicine genijalnih arhitekata . ST. bijele površine uokvirene tankim. MACKINTOSH. arhit. Illinois . široke.

art nouveau je snažan. pokreta "Umjetnost i zanati" njegov se značaj zasniva u prvom redu na iskorištavanju mašine za poboljšanje kvalitete predmeta masovne proizvodnje i svih vidova ljudske okoline . De Chirico prostor se beskompromisno zadržava u okvirima renesansne perspektive .ostali izvori De Chiricovog posebnog svijeta snova ugl. Švedskoj i Engleskoj . tradicije i eksperimenta .te su radionice vršile značajan utjecaj 30 godina .) . u Parizu gdje na njega utječu stari majstori iz Louvrea . s jednom razlikom .-15. iznenađenja i šoka .-1940.1911.Chirico uvodi u slik. gradi je s naglašenom trodimenzionalnošću i ostvaruje neku specifičnu atmosferu unutrašnje napetosti .no njegov perspektivni prostor je jedna osnova za stvaranje njegovog pustog svijeta snova . u dubokom jesenjem popodnevu kad je zrak neprirodno prozračan a sjene duge . snažno je osjećanje tradicije .možda Torina (gdje provodi nekoliko godina).. . grada s renesansnim fasadama. geometrijsku pravilnost i simboliku boje.Poussin.-09.u to vrijeme kad analitički kubizam dostiže vrhunac u Franc.inovacija .vrhunci povijesti Saveza bile su izložbe u Stuttgartu 1927. sve do određene forme koju je dobijao taj san: pusti tal.važnost HOFFMANA . a onda je prešao na osnovne probleme industrijskog dizajna u mašinskoj proizvodnji. METAFIZIČKO SLIKARSTVO . duga sjena koju baca kip i razno nebo . ikonografiju i raspoloženje usamljenosti.smjer u slikarstvu što ga je inaugurirao GIORGIO DE CHIRICO za svoga boravka u Parizu 1911.počeo kao slikar. razlikovale od slika ostalih umjetnika u velikoj mjeri i utjecale na razvoj fantazije.iz toga su se razvile NJEMAČKE RADIONICE koje su težile primijeniti Morrisova načela na šire polje industrijskog oblikovanja .iz Grčke se s obitelji seli u Munchen gdje je bio izložen utjecaju umjetnosti Arnolda Bocklina i Maxa Klingera a isto tako pod utjecajem je Schopenhauerovih i Nietzscheovih filozofskih teza . st.De Chirico je neprestano ukazivao na metafizički sadržaj svojih slika služeći se tim izrazom slobodno da bi obuhvatio različite efekte neobičnosti.u razdoblju De Chiricova boravka u Njem .bila je zamišljena kao funkcionalno zdanje .njegove su se slike između 1910.2 ljudska lika . prelazi u Firencu gdje se udaljio od Bocklinovog stila i utvrdio predmet. stvorena oko 1900. kao reakciju na futuristički dinamizam . se počinju probijati. trg . nastavile su se tradicije Williama Morrisa i engl. osobito na nadrealističke ideje -1910. Alfred Kubin (Crtež vizija Italije) .-15.iako je Savez proizašao iz engl.ova lik.trg tal.Radionica. pokreta "Umjetnost i zanati"..njegove ideje propagirane su poučavanjem. i Parizu 1930. psihoanaliza. rat zaustavio razvoj Saveza.do 1920.CARLO CARRA smatra elemente metaf.način na koji su redovi prozora grupirani unutar zajedničkog okvira i savijeni oko ugla zgrade .u najvećem dijelu Olbrichove arhit.sve doprinosi atmosferi sna . . skulpturalnim spomenikom .iz tih eksperimenata stvoren je 1907. ideologija inspirirana Schopenhauerom i Nietzscheom našla je svoju završnu fazu u djelima Giorgia Morandija GIORGIO DE CHIRICO . se kreću u idejama koje su tad klijale u Njemačkoj Max Klinger.1905. zasniva se djelomično na Nietzscheu.čini most između prošlosti i sadašnjosti.ovaj centar važan je kao rani moderni primjer planiranog društvenog i kulturnog centra PETER BEHRENS (1868. proučavanje podsvjesnog isto ostavlja traga . svodio se na ispitivanje teme kao da će iz nje iscijediti njenu središnju tajnu . sa iracionalnim pokretima 20. svj. st.dadaizmom i nadrealizmom . NJEMAČKI RADNIČKI ili ZANATSKI SAVEZ koji je bio neposredni prethodnih Bauhausa . fasade. . Švicarskoj.prazne arhit. i 1915.njegova koncepcija slike kao simbolične vizije. laboratorijskim eksperimentima i velikim izložbama dizajna najznačajnija takva izložba održana je u Kolnu 1914. njegove ideje su preuzele i dalje razvijale slične organizacije u Austriji. neobičnosti i melankolije koje će učiniti svojim * ZAGONETKA JESENJEG POPODNEVA . Claude Lorrainh .istovremeno KARL SCHMIT (umjetnički stolar) upošljavao je arhitekte i slikare da mu projektiraju namještaj za radnju u DRESDENU . za vrijeme njegove najvažnije faze njegov pristup umj..MAŠINA je bila prihvaćena kao dizajnerov osnovni alat . konstrukcije povremenim rekvizitima koji katkad poprimaju ironično značenje . Njem eksp.iako je I.udio u stvaranju BEČKE RADIONICE .on povezuje romantičarsku fantaziju 19. zatim se zainteresirao za arhit.

osobito de Chirica i Carre. najjači je utjecaj metafiz.osim de Chirica i Carre umjetnici povezani s Metaf.poslan je u Ferraru na odsluženje vojnog roka i tu je 1917. kao i prigušene. OSOBITO LINEARNE PERSPEKTIVE . za krojačke lutke ili renesansne slikarske lutke i anatomske atlase * PROROČICA . predskazanja budućnosti.možda najljepši primjer duboke perspektive iskorištene za stvaranje emocionalnog efekta . GIORGIO MORANDI . knjiga u kojoj je izložena njegova filozofija .isto tako mu se javlja interes za drvene figure koje se upotrebljavaju na satovima crtanja.predmeti .* NAGRADA PROROČICE * HEKTOR I ANDROMAHA * MELANKOLIJA I TAJNA ULICE .oni su zadržali forme renesansne realnosti. . HUGO BALL osniva CABARET VOLTAIRE kao sastajalište . zatim eksperimentira s kubističkom mrtvom prirodom .tokom 1914.ključne slike iz tog vremena su: * UZNEMIRUJUĆE MUZE * VELIKI METAFIZIČKI INTERIJER .ljudi koji su se sklonili od rata Zurich reagirali su protiv širenja historije zaraćenog svijeta u formama koje su bile zamišljene isključivo kao negativne. sreo de Chirica .) . do PICABIJINOG dolaska jedine stvarne inovacije bile su slobodni reljefi i kolaži JEANA ARPA . modelirani su s jasnom jednostavnošću pomoću prigušenih kolorističkih gradacija sivog i bijelog ..) . zreo stil . slik. pa čak i koncepcije reda. i 1919. a ta njegova faza trajala do 1920.slik. riječ kao centralni simbol napada na postojeće pokrete.nenametljivo produžio ideje de Chirica i Carre . koji su karakterizirali umj. a u slik. boca čaša. ZURICH (1916. FILIPPO DE PISIS. razvio svoj novi pristup .od elementarnih rekvizita mrtve prirode on stvara vlastitu metafizičku realnost . razvio nezavisno od ferrarske škole . počeo je slikati skučene arhitektonske ambijente u kojima objekti dobivaju više mjesta a svi ti objekti su slikani uz čvrsto insistiranje na trodimenzionalnosti . literatura i glazba fantastičnog i apsurdnog .stvarali atmosfere čudnovatosti.svoju varijantu metaf.u početku radio pejzaže pod utjecajem Cezannea.de Chirico s pravom osjećajući da mu nije dato odgovarajuće priznanje. straha od nepoznatog.u neutralnoj Švicarskoj Zurich je bio prvo značajno središte u kojem se razvila umjetnost. perspektivni prostor.1915. realnosti izvan fizičke realnosti CARLO CARRA . da odgovor na dilemu moderne umj. osnove logike.skulpturalna glava.on je kolorističku fluidnost svojih futurističkih slika zamijenio discipliniranijim stilom srodnim analitičkom kubizmu 1917. i skulp. skladne boje i bogata faktura . zdjele.kad je u vojnoj bolinici u Ferrari sreo Carla carru i Filippa de Pisisa osnovali su udruženje SCHUOLA METAFISICA . u Ferrari sažeo je svoja ispitivanja u prethodnim godinama u potpuno razvijen. prirodne emocije.bit metafizičke škole bila je u uvjerenju nekolicine umjetnika. koherentnosti ljepote koje su vodile umj. i 1915.bile su vrhunac njegovih vizija usamljenosti i nostalgije. mu je u osnovi intimističkog karaktera prožeto osjećajnošću .1918.nakon 1920. anarhične i destruktivne .smatra se najznačajnijim tal.-1919.-1964.ciriška dada je u prvom redu bila književna pojava. objavio PUTTURA METAFISICA. pravila.opsesivno sjedinjavanje realnosti i nerealnosti slično snu donijelo je tom stilu naziv "metafizički" . skulpturalne figure i objekte i pomoću različitih kontrastiranja koje su izazivala iznenađenje i šok . prepoznatljivi ambijent. škole. st.. leži u PLASTIČNOM PREOBLIKOVANJU RENESANSNE VIZUELNE REALNOSTI.1918. ogorčen je okončao njihovo prijateljstvo i metafizičku školu kao formalni pokret . stvaranje kroz povijest .nastavio se na akademski klasicizam GIORGIO MORANDI (1890.-1919.1916. vrčevi. tanjuri) i posebne atmosfere kojom ih okružuje postiže dojam nestvarnog i otuđenog svijeta DADA 1.u tim ranim djelima već je jasan njegov stav. školom bili su: ALBERTO SAVINIO. intimno i iracionalno . ponekad straha i užasa .cinički dadaisti su kritički preispitivali tradiciju. slikarom nakon de Chirica . premise. de Chirico se naglo okrenuo protiv pravca svog slikarstva .kontrastom između skromnog inventara posve običnih predmeta (boce. tradicionalne ili eksperimentalne. početka 20.darovit grafičar . dadaisti su osjećali da su razum i logika doveli do svjetskog rata i da je jedini put spasenja vodio kroz političku anarhiju."DADA".

najslavnija od svih njegovih readi-made . i časopis su od 1919.1908. i futur. Matisse. a akt umnožen . NEW YORK (1915. karijera bila je gotovo završena . dada se primicala kraju. predstavili američkoj publici evropske umjetnike Toulouse.jedini utjecaj na njega izvršio je Brancusi. Picabia i afričke skulpture .-1920.jedini značajan umjetnik koji je proizašao iz Z.simbol ludila mod. no ipak su 3 činitelja uobličavala njihove kreativne napore: 1. kub. * MONA LISA s brkovima i bradom NJEMAČKA DADA (1918.) . najkontraverznijih i najutjecajnijih osoba u pov.berlinska dada je brzo prihvatila ljevičarsko.u vizualnim umj. Braque. rata nastala slučajno dolaskom MARCELA DUCHAMPA I FRANCISA PICABIJE u New York gdje su našli pogodnu atmosferu u avangardnoj galeriji ALFREDA STIEGLITZA . svj.eksperimentirao je s KOLAŽOM.1919.1915. slične su se ideje pojavile u maloj povezanoj grupi u New Yorku . dadaisti su se protivili svakom organiziranom programu u umjetnosti.dada je bila značajna kao STANJE DUHA. postepeno sa slik.bio dadaist po instinktu . egzotično povrće. pjesnik . Arp je preteča drugog krila koje se koristi apstraktnim organskim oblicima i proizvoljnom. SLUČAJ .stvari prikazane u prostorno vremeskom slijedu3. samo što je u d. SIMULTANOST .završetkom rata Z..1913. komunističko usmjerenje . ali se utjecaj u svijetu tek počinjao osjećati JEAN (HANS) ARP (1887.pored spomenutih.iako je oblik u početku bio intuitivan rijetko kad bi bio pravokutan. umjetnici: MAN RAY i MORTON SCHAMBERG i kolekcionar WALTER ARENSBERG MARCEL DUCHAMP (1887. .Z.zaokupljalo ga je pitanje o suštinskoj vrijednosti umjetnosti . .NY dada je za vrijeme I.stepenice vjerno. kad stiže u NY njegova slik. radio na relativno konvencionalan način zasnovan na Cezanneu i impresionistima. a samo izuzetno slobodno kružan . ne kao stil ili pokret .postojali i prije ali njihovo uvođenje od strane Duchampa u tom trenutku dovelo je do šire primjene u kasnijim pokretima . značajno otkriće bila je FOTO-MONTAŽA pomoću koje su se stvarali dadaistički efekti . slikari RAOUL HAUSMANN. verziji predmet važan . baziranoj na kubizmu.) . umj.Stieglitz je pionir umjetničke fotografije . . st.Lautrec.igra bitnu ulogu . nedeskriptivnom bojom u stvaranju svijeta fantazije izvan vidljivog svijeta . govorima i manifestima koji su napadali sve faze umj.tehnika je imala porijeklo u kubističkom kolažu. statusa quo uključujući eksp.isto onako kao što je de Chirico preteča onog krila nadrealizma koji se služi realističkim tehnikama ili prepoznatljivim predstavama. * FONTANA . radio tekstilni dizajn.konture linije su bile organske u tom smislu što su nagoviještale nepravilnost živog organizma .napustio kubizam iz naklonosti prema novom pristupu predmetu . dade . Stieglitz je 1915. svijetlo obojene s jakim implikacijama života.do 1910. a zatim naizmjenično na reljef i skulpturu . vođi Njem. kasnije nazvana 291.Huelsenbeck je započeo dadaističku kampanju poč.MOBIL I "READY-MADE" .uz pomoć Duchampa i Picabie.galerija.-1923.on je s EDWARDOM STEICHENOM osnovanu MALU GALERIJU FOTO-SECESIJE u Petoj aveniji 291 i izdavao časopis CAMERA WORK . 1918. omota za knjige .-10.slikar.oni su se stvarali isjecanjem i ponovnim ljepljenjem u novom kontekstu fotografija pojedinih ličnosti ili događaja. dok su njegovi potomci Juan Miro i Alexander Calder 2.kronološki prije dade u Zurichu.RICHARD HUELSENBECK 1917.eksperimentirao s geometrijskom apst. se vratio u Berlin iz Zuricha i prišao je grupi kojoj su pripadali braća WIELAND i JOHANN HERZFELDE.-1968. a u isto vrijeme pronašao je jednu vrstu reljefa koji se sastojao od tankih slojeva drveta čiji su oblici nagovještavali bilje. osnovao novi časopis 291 da bi predstavio antiumjetničke ideje tih umjetnika .bio je formiran Dada klub u koji je KURTU SCHWITTERSU kasnijem gl. plakata.dugo mu je trebalo da pronađe svoj pravac . .-1966. najznačajnije osobe u grupi bili su mladi amer.1917.. BRUITIZAM (od franc. moderne umj. bruit=buka) . dade nije bilo dozvoljeno ući . Brancusi. a zatim je pod utjecajem kubista * AKT SILAZI NIZ STEPENICE . jednim potezom uveo je 2 značajne novine u skulpturu 20.) .jedna od najfascinantnijih.proizvod buke 2. GEORGE GROSZ i kasnije JOHANNES BAADER . razvoja i metamorfoze . u Švicarskoj gdje susreće Paula Kleea.) . Henry Rrousseau. Picasso. a povratkom u Njemačku privukli su ga Kandinski i slikari Blaue Reitera . prelazi na kolaž.apstraktna organska fantazija .

on je konstrukciju nastavio na 2. ali bitno drugačija od kub. tj.Arp.klasični torzo bez glave maše životinji rukom u elegantnoj rukavici . utemeljitelj onog krila nadrealizma koji je koristio magični realizam.njegove slike do odlaska u Pariz 1921. kao osnovu za transformacije u kolažu . on je u Norveškoj započeo drugi .DUCHAMP i MAN RAY su okončali NY dadu jednim jedinim brojem časopisa New York Dada . iako je Picabia objavljivao vlastite manifeste . dadu i slike de Chirica i Kleea . puta počeo ispočetka .socijaldemokratska vlada nije mogla kontrolirati ni još uvijek snažnu vojsku. smrtno ozbiljan u svojim pokušajima u slikarstvu. svj.kad su ga nacisti protjerali iz Njem. ARP i ERNST otišli iz Kolna a Bargeld napustio slik.oni su težili održati stalno stanje revolucije (Tzara) su nove snage koje je predvodio Breton težile konstruktivnijoj revolucionarnoj shemi NJEMAČKA UMJ.KOLAŽE je radio od otpadaka nađenih na ulici .u Njem je kraj I. Van der Rohe.1919.Jean Arp se 1919. precizno ocrtane prepoznatljive predmete. žice .s Van Doesburgom surađivao na nizu publikacija i napravili su dadaističku turneju po Holandiji .1948.ta "gotička kvaliteta" ostala je najdosljednija karakteristika E. eksp. časopisa. preselio u Koln i s Ernstom je surađivao na stvaranju drugog dadaističkog krila . Ernst. kat .metafizirano čudovište koje na liniji trup-rep-surla nosi kravlju glavu.darovit pjesnik.eksperimentalni umjetnici i pisci uglavnom su bili na lijevom krilu uvjereni da će iz kaosa nastati ravnopravnije društvo .) . fantazije . karte.Ernst je krajem rata otkrio Z.sve su ga više privlačili geo. Arp. a istovremeno je završila i u Berlinu . zbivanja i događanja neobuzdanijih i histeričnijih od prijašnjih . dada je u tom gradu doživjela kraj. kolažu i konstrukciji . radio kolaže i fotomontaže .pod vodstvom književnika PD sastojala se od čestih manifesta.foto-montaža pokazala se kao idealna forma za dadaiste i kasnije za nadrealiste KURT SCHWITERS (1887. dadaizma.3.MERZBILDEN koja je stvarao bila su ozbiljno proučena kao kubističke strukture.otkrio mogućnosti korištenja grafika iz časopisa 19. st. Richter.1.pošto mu je onemogućen pristup u berlinsku dadu on je osnovao svoju varijantu pod nazivom MERZ (riječ izvedena iz ComMERZbank) .Merzbau je rastao tokom 20ih stalnim dodavanjem svakakvog materijala sve dok nije potpuno popunio sobu pošto više nije imao kud ići osim u visinu. apstrakcionisti i konstruktivisti . Van Doesburg) . imaju korijene u kasnoj gotičkoj fantaziji Durera. Merzbau je nakon njegove smrti spašen i čuva se u Sveučilištu u Newcastleu . demonstracija. posvećenim svojim dadaističkim i konstruktivističkim prijateljima (Gabo. 20ih i 30ih NOVA OBJEKTIVNOST ili STVARNOST . rata doveo do borbe između ljevice i desnice . daske. ni sve veću inflaciju .kutije cigareta.stvorio puno nadrealističkog rječnika .s vremenom je njegov ugled rastao MAX ERNST . Picabia manje su aktivno sudjelovali u demonstracijama. Maljevič.postao je gl..ova slika nagovještava košmar * SLAVUJ UGROŽAVA DVOJE DJECE PARIZ (1919.Duchamp je napustio stvaralačku aktivnost.osim u Parizu .. a zlokobne kljove strše iz nevidljivog stražnjeg dijela .. sa šupljinama. je samo Schwitters nastavio pokret . gdje je po 3.sve bi privuklo njegovu maštu .pred kraj rata dada pokret se razvijao samo u Parizu ali je u prvom redu bio književne prirode .kad su 1921. ali ipak prikazane nemilosrdnim realizmom koji pretvara u šokantni reljef njihovu novostečenu fantaziju * SLON SA CELEBESA .no javile su se nesuglasice predvođene prvenstveno Tzarom i Bretonom .tako je dada kao organizirani pokret bila mrtva .prvi Z.) . ili propagandističkih kolaža . konstrukciju je započeo u svojoj kući u Hanoveru kao apstraktnu gipsanu skulp.djela . novine. a u njem. on je najčistiji eksponent duha dade koji se javio u Njemačkoj ..svoje je konstrukcije zvao SCHWITERSOV STUP ili MERZBAU . Lissitzky.-1922.iako nije primljen u Dada klub.-20. dadaisti su se odavno rastali .nacistička invazija ga je natjerala da pobjegne u Englesku. Grunewalda i Boscha a fasciniran je i njem romantizmom i formama Maxa Klingera i Arnolda Bocklina . iskrivljene i preobražene. futur. a originalni Merzbau uništili.

radio scenografije.osuda suvremenih oblika umj. a nakon I.-1969. politika kretala je prema desno.oblik predstavljanja koji poprima atmosferu fantastičnog.sjedinjuje se njem. osnovale su NOVEMBARSKU GRUPU i uskoro su im prišli dadaisti . svj.Nov.to je magični realizam .3 umjetnika čiji se stil kratko vrijeme dodirivao u nekim točkama. i njihovi manifesti su se čitali kao čudan spoj socijalističkog idealizma i obnoviteljske religije .svoja uvjerenja najbolje je dao u crtežima i slikama koje produžuju eksp. ali otpočetka je zainteresiran za BESKOMPROMISNI REALIZAM . no I.polovinom 20ih u portretnom slik.među umjetnicima članovima grupe bili su mnogi nekadašnji ekspresionisti i vodeći pjesnici. tradicije žestokom osudom jedne trule Njem.njegova djela koja daju simboličan sadržaj putem oporog ispitivanja vanjskog izgleda bliska su Novoj objekt. st. bolest i smrt .gl.simptom poslijeratne reakcije protiv apstrakcije koja je najizrazitija u Njem. ali se samo kratko vrijeme mogao smatrati preciznim realistom u Dixovom smislu .privlačilo ga je njem..1918. a utopizam umjetnika se ugl. ali koji su u biti imali različite motive GEORGE GROSZ (1893.pod utjecajem Delacroixa i njem.rijetko je kojeg umjetnika toliko potpuno inspirirala SMRT I MRŽNJA . grupa je na svojim izložbama ponovo uspostavila dodir s Franc.1937.) njegova su djela najjasnije definirala prirodu Nove objektivnosti . slikari 17.1933. predstavnici nove objektivnosti bili su GEORGE GROSZ. bio je poznat akademičar. i on razvija svoj novi stil .HARTLAUB . eksp.) . rat ga mijenja .no taj zajednički front socijalističkog idealizma nije dugo trajao . pretvarao u razočaranost i cinizam . . . svj.no njegov superrealizam nije bio povratak prošlosti .kao i Grosz bio je izložen utjecajima od kubizma do Dade. surađivao u časopisima.1919. gotičkoj tradiciji .Amerika je za njega bila oživotvoreni san OTTO DIX (1891.često je bio u sukobu s vlastima ali ga je tek dolazak nacizma natjerao na bijeg .nakon rata prešao na neku vrstu mističnog.1. ali nastavio je i rad na polit. monumentalnosti i složenosti teme . slik. kubizma i njem.u slikarstvu se tad javila jedna forma SOCIJALNOG REALIZMA koja je nazvana NOVA OBJEKTIVNOST . akademske tradicije. a izvori su bili u Grunewaldovoj njem. eksp.usmjerava se na TRAŽENJE UNUTRAŠNJE REALNOSTI . neke vođe Njem.30ih se u SAD-u u potpunosti promijenio .taj njegov izraz definira kao magični realizam . grupi nikla su u mnogim dijelovima Njem.fascinirale su ga TEME SEKSA I NASILJA .najznačajniji umjetnik vezan za Novu objektivnost.karikature mu postaju blage .reagirao je na nasilje i surovost kraja rata . KONSTRUKTIVIZAM I APSTRAKCIJA NAUM GABO . nazvan "degeneričnim umjetnikom" . organiziran je Radnički savjet za umjetnost koji je zahtijevao više državne pomoći. je kratko vrijeme primjenjivao precizni realizam srodan novoj objektivnosti Otta Dixa . i nizoz. rane renesanse i veliki nizoz.njegove ratne slike bili su JEZIVI OPISI NEVJEROVATNIH UŽASA. Dixa i Grosza . u Amsterdamu . te verzije suvremenih tragedija kao što je brodolom TITANIKA .tamu i patnju bočnih panoa razrješavaju sjajne sunčane boje centralnog .potpada pod Munchov utjecaj .1913. vrhunac njegovog novog monumentalno-simboličkog pristupa bio je veliki triptih * ODLAZAK .) . brutalnih profitera i opscenih prostitutku. i drugim zemljama i antagonizmi među različitim novim strujama neko vrijeme su nestali u ime zajedničkog fronta .30ih i 40ih nastavio razvijati svoje ideje o kolorističkom bogatstvu. OTTO DIX i MAX BECKMANN . dolaskom nacista na vlast lišen je svih funkcija. slikao je ogromne religiozne i klasične scene. ili društvenoj satiri (u ranom razdoblju radio karikature) . glazbenici i kritičari .udruženja slična Nov. više narudžbi i reorganizaciju umjetničkih škola .-1959. njem.njegove alegorije i simboli nisu literarna ikonografija * TRIPTIH SLIJEI MIŠ . jer su svakodnevni predmeti prikazani s neočekivano pretjeranom i detaljnom otvorenošću .sudjelovao u ratu. utjecaji kasne gotike. beskrajne čulnosti uz užasnu bijedu.oko 1924. rata privukla ga je berlinska dada i njezine ljevičarske sklonosti . religioznog izraza MAX BECKMAN (1884.uobičajeni je stil bio ŠKRT CRTEŽ kombiniran s FLUIDNIM AKVARELOM .zanemaruje plastične eksperimente modernog slikarstva .-1950.

slikara i skulptora čija je umjetnost istovremeno veličala stroj kao nadu za budućnost i isticala opasnost od pretvaranja ljudi u robote u bezdušnom strojnom društvu . skulpt.prozračnost stakla dovela ga je do ispitivanja perspektivnih iluzija u kojima se geometrijski oblici vide u izokrenutom obliku . susreće Gropuisa koji ga postavlja za profesora na vajmarskom Bauhausu . uvijek bio figuralan.utjecao na niz umjetnika u cijelom svijetu JOSEF ALBERS . svjetlosnim slikama i grafičkom i ind. utjecale su na apstraktnu skulpt. no ranjen na ruskoj fronti i za vrijeme dugog liječenja zainteresirao se za slikarstvo . perspektivnog prostora nastanjenog manekenskim figurama. RUDOLF BELLING.početkom 20ih u Njem.-1946. umj.značajno doprinjeo proučavanju percepcije. u Njem.napušta Bauhaus.proučavao odnose obojenih kvadrata u kvadratima .-46. usavršavajući svoju konstr. PROSTOR I POKRET . definiraju i zatvaraju prostor . Legerovim mašinizmom. BELLING .njegove skulpt.proračunato međudjelovanje boje i linija (ravnih) i njihovi intimni odnosi postali su središnji Albertsov cilj .R. u Engleskoj a 1946. funkcionalnog dizajna i arhitekture .značajan pedagog i propagator apst.SVJETLOST. u Chicagu osnovao Novi Bauhaus koji se pretvorio u Institut za industr. jedan od osnivača Novembarske grupe . teoretičar u primjeni umj.1932. živi u Amsterdamu i Londonu pišući.. .inače pravnik. i arhit.. slikajući i eksperimentirajući u svim medijima .. se javila ŠKOLA STROJNIA .) .u njegovu djelu čest utjecaj kazališta . a zatim slijedi razdoblje eksperimentiranja i on je prošao kroz sve faze modernog izraza .u početku relativno figurativan slikar.bit njegovih zrelih skulpt. tokom 20ih LASZLO MOGOLY-NAGY (1895. FRIEDRICH KIESLER. dizajnu . SCHLEMMER . skulptor. i doprinoseći značajno. a njegove su slike bile povezane s klasičnim proto-nadrealizmom metafizičke škole. kada seli u SAD gdje prenosi ideje Bauhausa . umjetnost.Creation organiziranoj radi suprotstavljanja nadrealizmu .bio daleko ispred svog vremena . . VILLI BAUMEISTER .značajan utjecaja na školovanje umjetnika. približio apstrakciji .50ih i 60ih ustalio se na formuli koju je nazvao U SLAVU KVADRATA .to se vidi na slici * STEPENICE PO SLICI NA STAKLU .student a zatim i profesor na Bauhausu gdje ostaje do 1932. je da okružuju. i zidno slikarstvo u Bauhausu 1920. zagovornik "mašinske" doktrine. a sad je dio Tehnološkog fakulteta .. gl.1937. koncepta Bauhausa za industr. idealu Moholy-Nagya o svjetlosti. arhitekata i dizajnera SAD-a zanimali su ga problemi svjetlosti i boje unutar geometrijskih okvira .1936. .do 1928. prostoru i pokretu u Bauhausu .od 1922.OSKAR SCHLEMMER.nakon pokušaja s kubističkim skulpturama stvorio je djela u kojima su glave ili figura bili preobraženi u mašinsku figuru . izoliranim u stanju permanentne hipnoze . konstruktivizma. usredotočuje se na elemente koji do kraja definiraju njegov izraz .nazvao ih je SVJETLOSTNIM MODULATORIMA . skulpt.tokom 20ih bio je jedan od gl.iz tih izvora sintetizirao je osobni i neobično potresni svijet arhitekturalnog. purizmom Ozenfanta i Le Corbusiera .na njega utjecao Arhipenko . u SAD-u . živi u Njem.bio je pionir u stvarnju strojeva "svjetlost i pokret" izrađenih od metala koji reflektiraju svjetlost i od prozračne plastike . HERBERT BAYER.-29. preteča mehanizirane kinetičke skulpture koja je procvjetala nakon 1950.-32.predaje scenografiju. prelazi u Pariz gdje je aktivan u grupi abstraction.O.knjige NOVA VIZIJA I VIZIJA U POKRETU najznačajniji su dokumenti o metodama Bauhausa .gl. dok se u skulpt.najznačajnija njegova inovacija iz 40ih je konstrukcija na kojoj je koristio mrežu razapetih plastičnih niti sa okvirima od međusobno povezanih plastičnih ploča postigao prozračnu tananost i lakoću . susreo Ela Lissitzkog i preko njega se zainteresirao za apstraktnu umj.oko 1921. kao i tome kako vidimo i kako razumijemo ono što vidimo .radio i na apstraktnoj modeliranoj ili konstruiranoj skulpt.1922.intenzivno ispitivao mogućnosti novih materijala za stvaranje monumentalnih projekata težeći formi arhitektonskog izraza putem konstruirane skulpture .1921.u slik. iako indirektno.

svj. bili su ISIDORA DUCASSE (tj.1. pjesnici 19. i nizozem. aktivan u pariškoj dadi. rata proučavali mogućnosti slobodne apstrakcije . st. zbio se poč.ti murali bili su najslobodniji i najjednostavniji primjer organske apstrakcije . čist fizički automatizam kojim se želi izraziti usmeno ili pismeno stvarno djelovanje misli . eksperimentira s orfizmom i futurizmom. a 1938.iako njegova djela pripadaju svijetu apst. organskog nadrealizma uspio je zadržati individualni mračni izraz NADREALIZAM .pokretom su dominirali pjesnici i književni kritičari koji su se osjećali nasljednicima Rimbauda.. rata prešao na apstraktno slikarstvo JEAN ARP . umj.radio bojane reljefe a radio je i slike . značajnih slikara koji su prije II. svj.Arp je dijelio Brancusievo divljenje za MASU kao osnovni element skulpt. slikari pored traženja novih tema ili novog udaljavanja od tradicionalnog sadržaja. prelazi na kubizam. galerija otvorena je 1927.to je navelo nadrealiste da poklone pažnju pjesnikovoj izoliranosti i otuđenosti od društva . svj.postao jedan od junaka poslijeratne generacije njem.njegova umj. moralnih i estetičkih normi i principa . koji su bili otvoreni i žestoki kritičari priznatih pjesnika 19. * BITI IZGUBLJEN U ŠUMAMA . kao i forma i koncepcija poezije tog vremena .nadrealisti i dadaisti bili su ljudi 20ih .nadrealizam.umjetnički pokret koji se javlja prvo u Francuskoj kao idejni nasljednik dadaizma u smislu negiranja svih postojećih životnih i etičkih.F.dao ime tim oblicima "ljudska konkrecija" . Lautreamonta i Jarrya . umjetnika . Masson. izložbom ovih umjetnika kojima su prišli i Marcel Duchamp i Picabia . De Chirico.element slučaja postao je osnova intenzivnog proučavanja .u Bauhausu bio odgovoran za tipografske radionice i grafički dizajn.u osnovi značajni N.rijetki su Bretonovu riječ primjenjivali sa skrupuloznom doslovnošću .junak koji živi odvojen od svijeta .Breton je proučavao Freuda i od njega je preuzeo nadrealistički stav o središnjoj važnosti snova i podsvjesti za pjesnika i umjetnika . Man Ray. 30ih kad je počeo modelirati glinu i gips da bi ih prenio u broncu ili mramor .misli diktirane u odsustvu svake kontrole koju bi vršio razum. nego na lik.Rimbaud se interesirao za implikacije snova.Arp.njegov veliki korak naprijed u skulp.u N.s Van Doesburgom i Sophie Taeuber-Arp dekorirao 10 prostorija kafića L'AUBETTE u Strasbourgu . a kad se 1924. Miro.da bi se shvatila žestina njihova antagonizma treba imati na umu stečeno iskustvo I.Lautreamontova pjesma "Les chants de maldoror" prikazuje arhitipskog junaka nadrealizma .simboli i proroci nadreal. i scenografije .umj. automatizma i slučaja .. BAUMEISTER . apstrakcionistima i konstruktivistima . Ernst. izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija .W. između 1930.stoji na suprotnom polu od konstruktivista Gaboa i Pevsnera * GLAVE S 3 DOSADNA PREDMETA. poprima različite forme . odlazi u SAD gdje je nastavio uspješnu karijeru grafičkog dizajnera i arhitekta .član De Stijla . odlazi u SAD gdje se razvija kao jedan od vizionara arhit.1924. KIESLER .ovo se više odnosi na riječi i literaturu.pošto su INDIVIDUALIZAM I USAMLJENOST bili u osnovi pokreta umjetnici su iznad svega težili da budu individualisti . Comte de Lautreamont) ARTHUR RIMBAUD. BAYER . rata .to je bila 1. umjetnika održana je 1925. Klee.jedan od rijetkih njem.1926. a istovremeno ostao u kontaktu s njem. stilski su vrlo malo slični . ANDRE BRETON . i 1966. u GALERIE PIERRE . Picasso i Pierre Roy . prihvaća nadrealizam.aktivan u pariškoj dadi. zajednička izložba N. st. skulpt. nadrealistička generacija FRANCIS PICABIA sa impre. .te godine grupi je prišao i Yves Tangy . podsvjesti. a po završetku II.N.čovjeka dvostruke prirode kojeg podjednako privlači duhovna snaga boga i životinjska svirepost divljih zvjeri . pokretu implicitna je bila potreba za pobunom protiv institucija i filozofija .na kartonu sa isječenim detaljima poput neke vrste obrnutih kolaža . više nego za prostor .20ih mu je omiljeni materijal DRVO .on je nadrealno stanje zamišljao kao trenutak otkrivenja u kojem se razrješavaju kontradikcije i suprotnosti snova i realnosti . pojavio nadrealizam aktivno je u njemu sudjelovao.H. djelo mora biti djelo stvaranja ali i uništenja ."NADREALISTIČKI MANIFEST" .

i skulpt.žuta i narančasta i spajaju se na jednoj valovitoj liniji. .50ih i 60ih javlja se interes za geometriju . st. gips. ušao je u svijet fantazije stvarajući svoj riječnik čudesnog * KATALONSKI PEJZAŽ .njegove prve slike (1916. tkanina.tzv. pjesnika koji su na njih i utjecali . svj. počeo je raditi crteže koje je nazvao FROTTAGE (trljanje) pri čemu se služio dječjom tehnikom stavljao je komad papira na mramornu površinu i preko njega trljao olovkom . posljedica zakona slučaja . eksp. 20. slika .grupni portret pariških dadaista i ostalih umjetnika okupljenih u mjesečevom pejzažu .izbijanjem II. zmija i ptičjih glava koje radi apstraktan crtež .njegova strast prema pticama izražena je posebno grotesknim simbolizmom u slici * NADREALIZAM I SLIKARSTVO gdje je prikazao neko čudovište od blago zaobljenih djelova ljudske anatomije.podrobnošću prikazuje prepoznatljive prizore i objekte uzete iz prirodnog kontakta.jedan od prvih primjera Miroovog čudesnog svijeta . H. Paul Delvaux .. rat .utjecali na apst.ta SAZVJEŠŽA prikazana su 1945. imao 2 smjera: 1. * PTICA-STRIJELA . svj.jedna od prvih nadr.odražava nešto od neprestanog sukoba između nade i apstrakcije . Chagalla. iako je naslikao još vrijednih slika.vođa organsko-apstraktnog krila nadrealizma . prešao u Pariz * SLON SA CELEBESA .njegova slik. prividno nehumoran i brižljivo podroban kao Rousseauov .* LJESTVE S UHOM. a nakon toga je nastavio raditi na svojim neobuzdanim slikama * MRTVA PRIRODA SA STAROM CIPELOM . Yves Tanguy. počela je zapravo kad je 1922.radi na malim gvaševima koje naziva "SAZVJEŠŽA" .živost njegova nestvarna svijeta krajem 20ih počeo eksperimentirati kolažom i asamblažom i radio je čudovišne figure.imao je nekoliko motiva koje ponavlja na nizu slika .1925.* TORZO MAX ERNST .njegovu umj. Rousseaua.gl.trendovi teorije o podsvjesti i o značaju snova bile su bitne za sve vidove nadrealizma . slika u tradiciji geometrijskog primitivnog realizma a grupom slika iz 1923.prenesene fakture su se onda reorganizirale u nove kontekste. . diktat misli bez kontrole duha i rezultati su obično bliski apstrakciji .-24.građ.reakcija na događaje u Španjolskoj . SUPERREALIZAM ili NATURALISTIČKI nadrealizam pokušava koristiti slike iz podsvijesti .začeci ovog krila su u pokušajima koje su dadaisti i neki futuristi vršili u oblasti slučajnosti i automatizma i efekti su bili bliski automatskim tekstovima nadrealist. Rene Magritte. u New Yorku i utjecala su na pojavu amer.od samog početka nadrealizma u slik. rata radi na slikama velikog formata a radio i murale NADREALIZAM U 30im . ILUZIONISTIČKI (MINUCIOZNI.u pejzažu su 2 površine . * ČOVJEK S LULOM.) pokazuju da su na njega najviše utjecali Cezanne i Van Gogh . je slika njegovog predpariškog razdoblja. ratom. Salvador Dali.njegove najsloženije i najlirskije kompozicije .nitko tako potpuno ne obuhvaća nadrealizam u cjelini JUAN MIRO . prožimaju prizori neobuzdanog humora i fantazije prezentirani na smrtno ozbiljan način. lišće.frottage je dao tehničku osnovu za seriju neortodoksnih crteža i pojačao je Ernstovo percipiranje fakture u okolini (drvo. pojavljivale su se nove i nepredviđene asocijacije .-18. apstraktnih ekspresionističkih slikara .do 1924.tako nastala slika bila je ugl.to je dovelo do toga da su Ernstove slike krajem 20ih i u 30im poprimile ekspresionistički izgled * EVROPA POSLIJE KIŠE . karijera. kao što su i njegovi dadaistički kolaži bili od prvorazrednog značaja * SASTANAK PRIJATELJA .izvor u umjetnosti De Chirica.jedan od najvećih nadrealističkih talenata i majstora slik. a na tome su razbacani neobični predmeti * HARLEKINOV FESTIVAL .ovo je povijesno jedna od najznačajnijih slika .) . prekinuta I. rata povlači se u Palma de Mallorcu .krajem II. FOTOGRAFSKI ili TROMPLEIL) NADREALIZAM . svj..Pierre Roy.u ovoj tendenciji prevladava automatizam. u Americi 2. Ensora i romantičara 19. st. iskrivljene i fantastično kombinirane u snovima . ORGANSKI (AMBLEMATIČNI. BIOMORFNI ili APSOLUTNI) NADREALIZAM .

svj.u revolucionarnoj propagandi pisci su bili aktivniji od lik. a 60ih se okrenuo apstraktnom nadrealizmu .po prirodi je bio anarhist čija su uvjerenja bila porkrepljena osobnim iskustvom .nakon susreta s Bretonom počinje surađivati u La Revolution Surrealiste i primljen je u nadr. pod imenom LA REVOLUTION SURREALISTE i tokom 20ih zadržao je postojanu komunističku orijentaciju . umjetnicima najstrasniji revolucionar. naturalističkom krilu nadrealizma .više od svih simbolizira nadrealizam u svijesti široke publike . ekspresionističkom pristupu . pružao beskrajne mogućnosti u izražavanju rastakanja. snova. kao što su Picasso.vjerovao da racionalnim mora dominirati iracionalno .od je nadr.mašta ovog neškolovanog umjetnika savršeno je izražen nard.-1987.za njegov razvoj važno je otkriće Freuda .među nadr.1928. ali za umj. odlazi u SAD . umj. surađivao u La Revolution Surrealiste slike iz tog razdoblja obiluju prizorima pokolja (* BITKA RIBA) . SALVADOR DALI (1904. dvostrukih i četverostrukih slika i Dali se time sjajno služio .-1955. i politici . (Millet.Andaluzijski pas.1939.) .1945.) . posjetio Afriku gdje je vidio sjajnu svjetlost i boju i počeo je precizno definirati svoje forme i izlagati ih surovoj sunčevoj svjetlosti .između ova 2 krila može se povući čvrsta linija .filmski medij je nadr.) . metamorfoza. vraća se u Franc. Duhamel). u Parizu sreće nadrealiste.stvaranje vizionarske realnosti od elemenata vizija.jednostavno ostvarena gradiranom bojom i oštrom linijom horizonta .nadrealizam je bio revolucionaran pokret u knjiž. Carra i tal.. TATA JE RANJEN . 1925.slikao čudovišne likove (* LABIRINT) .1921.podmorska ili podzemna atmosfera tih prvih nadr. Miro i Arp nije potrebna precizna klasifikacija . Zlatno doba .beskrajna perspektiva dubine . njegova otkrića poč. postepeno ili naglo rastačući i preobražavajući predmet u košmaru slike. slika zadržale se do 1930.na prvim slikama uveo je MIKROSKOPSKI REALIZAM svog razvijenog stila .1925. i 1931. credo da on sam gotovo izgleda kao proizvod Bretonove imaginacije . odlazi u SAD i u New Yorku se vratio donekle automatskom. uspomena i psiholoških ili patoloških izopačenosti .prostor postaje ogroman .tip = organički nadrealizam ranjen u I. Messioner) a u modernom slik. a kub.njegov je život sam po sebi nadrealistički . 20ih bili su De Chirico. on se mora smatrati darovitim eklektikom koji je svoj glavni doprinos dao 20ih godina YVES TANGUY (1900.1923.on je već bio formulirao teorijsku osnovu svog slik. piscima (Prevert. vrlo energična.bavio se i filmom .časopis koji je 1925.kad izbija II.krajem 30ih prišao drugom.pomoću precizne trompe l'oeiul tehnike pokušao ej stvoriti jedan svijet snova opipljivije realan od promatrane prirode . .PUSTI SVEMIR u kojem se neki primitivni život bori za opstanak . metafizička škola .do 1926. ali ga je instinktivno privlačilo slikarstvo . bezumnu i modernu umj. erotičnu. a kratko boravio i u duševnoj bolnici . st. eksperimenata u različita vremena .remek-djelo je njegove prve faze i u njoj su ispoljene sve opsesije koje će ga progoniti do kraja života .slika * MAMA.prostor koji spaja ogromnu prazninu i intimnu zatvorenost gdje lebde neodređeni sitni organski oblici .stil mu je sazrijevao zapanjujuće brzo * OSVJETLJENA ZADOVOLJSTVA * PRILAGOŠAVANJE ŽELJE .no. ratu i dugo se oporavljao.nastavio s nadr. rat. Bocklin. na Akademiji i zavolio je akademičare i romantičare 19. Kurt Seligmann i Victor Brauner isprobali su sve varijacije nadr.umjetnici kao Max Ernst. osobito kubizam Juana Grisa. Breton osnovao kao glasilo nadr. proslavio označavajući njime iracionalnu. opisanog kao PARANOIDNO-KRITIČKI . slika naivu no uništio ta platna .akademsko obrazovanje omogućilo mu je razvijanje precizne minijaturne tehnike.-1989. . ambicija i bio je prisno povezan s nadr.imao knjiž. pokret . svj.na njegove slike s početka 20ih utjecao kubizam.. umjetnika ANDRE MASSON (1896.utjecali na magični (precizni) realizam . i traži smirenje u novom pristupu ekspresionizmu. praćene neskladnom ali blistavom bojom naslijeđenom od romantičnih realista i iz obojenih fotografija polazeći od svakodnevnog objekta stvarao je lanac metamorfoza. počinje ozbiljnije slikati . impulsivna osobnost .podijeljenost na 2 krila je očigledna. strukturu zadržao je u svojim ranim eksperimentima automatizma i ekspresionističkim fantazijama . .1930. kojoj je uvjerljivost dana tvrdom realističkom tehnikom . seli tamo i postaje član grupe .ova ograničenost stvorila je jednu od najproročkijih koncepcija u modernoj umj.on je imao samo jedan stvarni simbol .

cvjetao je u Evropi i Americi 30ih i 40ih i predstavlja preciznu realističku prezentaciju običnog prizora bez nikakvog neobičnog ili monstruoznog iskrivljavanja . stvaraju misteriju i čudo kontrastiranjem koje je uznemirujuće čak i onda kad je teško točno shvatiti zašto .u ovoj slici sumirao elemente koje će koristiti tijekom cijele karijere .nagovijestio da će postati klasik i da će se vrtati Rafaelovoj visokoj renesansi . ali mu "magičnim" rasvjetnim efektima daje obilježje irealnoga .umjetnik ogromnog dara i imaginacije .u njegovu svijetu uvijek postoji nenametljivi.isprva nadrealist . magičnog realzma nakon 1926. preokret .njihov stil je precizan i podatan .-1967.svoju inspiraciju nalazio i na polju filma . kolebalo između neobuzdane fantazije i čudne atmosfere spokojstva ostvarene manje očigledno . slikao je svoje snove o lijepim ženama.-1994.prostrani pejzaž.od 1935.oni žele prevesti svakidašnje iskustvo u nešto što je neobično .) .1926.magično izvire iz fantastičnog kontrastiranja elemenata ili zbivanja koje obično ne idu zajedno PIERRE ROY (1880.preobražavajući subjektivni svijet snova u objektivne i uznemirujuće slike on je dao značajan doprinos nadr.lula naslikana izrazito precizno.tokom 30ih njegovo se slik.vrsta sabotera unutar sustava koji ostaje nevidljiv .veliki uzor mu je bio De Chirico .u njegovim slikama čest je motiv žene koja kao da mjesečare kroz krajolik. stvori posebnu dokumentaciju frojdističkih teorija primijenjenu na svoj unutrašnji svijet .težio je da u svojoj umj.magično kod njega je to da na prvi pogled sve izgleda realistično. 20.ovo djelo uništava likovnu realnost * LAŽNO OGLEDALO . Oscar Dominguez. krvi i propadanja .magični realisti. prikazani kao znanstvenici koji se bave nekim sitnim poslom . se pojavio kao individualan umjetnik čiji se stil zasnivao na De Chiricovom * UGROŽENI UBOJICA . a ispod nje nalazi se legenda "Ceci n'est pas une pipe" . aktovi (ženski) .naziv za naturalistički način slikanja pri kojem slikar nastoji što vjeruje reproducirati vid i stvarnost objekta.drugi val nadrealista .) .odlučan u stvaranju SUPER-REALNOSTI nemilosrdnom objektivizacijom sna .u njegovom djelu nema ništa dramatično. kao i svijet stripa .može se smatrati ocem magičnog realizma * METRIČKI SUSTAV * OPASNOST NA STEPENICAMA PIERRE DELVAUX (1897. malo se mijenjao .za njegov pristup savršeno je simbolična slika * NEPOUZDANOST . .uvodi iluzionističku temu pejzaža kao slike a ne prirode .sliku je započinjalo prvim simbolom koji bi mu pao na pamet i prelazio je s jedne asocijacije na drugu umnožavajući simbole megalomanije kao pravi paranoik * UPORNOST SJEĆANJA . Kurt Seligmann (dekalkomanija) MAGIČNI REALIZAM . i umj.-1950.njihova šokantnost se u podjednakoj mjeri bazirala na neobičnom erotskom i običnom . obično aktove .ta preciznost realiteta je nešto što izgleda kao mimikrija koja je tu da prikrije neku sabotažu unutar sustava .magični realizam .) .zaokupljala ga je jeftina literatura detektivskih romana. drame nema ali ona negdje buja ispod površine .prezentiranje poznatih predmeta (satovi) u neobičnom kontekstu s natprirodnim atributima .ugl. nevidljivi čovjek u polucilindru i crnom mantilu. RENE MAGRITTE (1898.bio zaokupljen svim vrstama seksualnog simbolizma . st.stil njegova preciznog.Hans Bellner.jedan od prvih nadrealista kojeg su se oni kasnije odrekli . Wolfgang Paalen. neki pomak .1941.sve ovo primjenjuje na stvarnost koja postaje naivna melodrama .1930.teme željezničke stanice vlakova na odlasku što je obično negdje na dnu slike * ULAZ U GRAD . Meret Oppenheim. napustio De Chiricov uopćeni svijet snova pošto je pronašao svoj svijet nasilja. sam ili u grupi . Victor Brauner. a na tim slikama pojavljuju se i muškarci . ali ta stvarnost uvijek ima neku grešku.bio oduševljen prvim oblicima filma . proizlazeći direktno iz De Chirica.zvali su ga nevidljivim čovjekom među nadr.ispitivao je razne vidove jezivog koji katkad gotovo izazivaju odvratnost .slična ideja .

st. Miro. apst. JEAN HELICH . svj.GABO.vjeran realističkom manifestu .stvorio vlastiti stil . Brancusi. poljski slikar POZNANSKI organizirao je veliku izložbu suvremene umj. Nizozemskoj. slik. JEAN GORIN. privlačio umjetnike iz svih dijelova svijeta i zbog toga je Pariška škola prije međunarodna nego specifično francuska .djevojčica pred kaminom se gleda u zrcalo PARIŠKA ŠKOLA APSTRAKCIJE .izlagao s kubistima.utvrdio osobni konstrukcijski stil .sve do smrti 1962. .djevojčica na granici djevojaštva u kojoj se budi seksualnost i koju zaokupljaju snovi čijeg značaja tek počinje biti svjesna *ZLATNI DANI .on je odbacivao svaku matematičku osnovu u organiziranju svojih zrelih djela * PROJEKCIJA U PROSTORU . Baumeister.u tom smislu bio je tradicionalniji skulptor . kao i iz drugih zemalja..poč.jednostavan i jasan koji je ipak proširio riječnik apstrakcije OTTO FRAIHALLICH .boje su hladne i neutralne . Patric henry Bruce. odigrao se tek 1930.Gaba privlači želja da od prostora načini glavni skulpturalni medij minimalno definiran linijama ili neprimjetnim površinama . u Franc. a sudjelovanje u grupama Cercle et Carre ili Abstraction-Creation bili su od najvećeg značaja za razvoj i širenje apstrakcije .osim Mondriana većina apstrakcionista je uzimala iz svakog izvora ono što im je bilo potrebno CESAR DOMELA .usavršio tehniku i skulptorske zamisli .. kad su umjetnik i kritičar MICHEL SEUPHOR i urugvajski slikar JOAQUIM TORRES GARCIA osnovali grupu i časopis CERCLE ET CARRE (krug i kvadrat) . Pevsner je bio značajan eksponent pariške apstraktne konstruirane skulpture PIET MONDRIAN.uglačana bronca koja nije livena nego kovana strojno precizno .tokom 20ih apstraktno slik. doveo je do postepenog ukidanja razlika .1924.sa ovoga je prešao na reljefne konstrukcije FRIEDRICH VORDEMBERGE-GILDEWART .Pariz je tokom 20.1924.iako kratkotrajni i izložba i časopis imali su znatan utjecaj . nakon 1920. KANDINSKI konglomerat umjetnika u Rusiji. a oko 1922. osobito za tradiciju Mondriana u konstruktivista . De Stijla i drugih . Njem.član Sturma i De Stijla .franc.-38.polovicom 30ih Abstraction-Creation je u jednom trenutku imala 400 članova . koji su 30ih iskrsnuli među apstrakcionistima ANTON PEVSNER .BALTHUS slikar koji se služio preciznim realizmom da bi stvorio atmosferu čudesnog * ULICA . umj.najdramatičnijja je bila za Sveučilište u Caracasu u Venezueli * DINAMIČKA PROJEKCIJA U TRIDESETOM STUPNJU . .odjevene muške figure BALTAZAR KLOSOWSKI . pionir amer.pripadnika suprematizma.krajem 20ih napustio je konstrukciju u plastici i počeo je raditi metalne apstrakcije direktno u bronci ili bakru .ishodište njegove skulpt. uvozni proizvodi. primorani da se bore za opstanak protiv utjecaja starijih majstora moderne umj. osnovali grupu i časopis ABSTRACTION-CREATION . u dvorani Sindikata trgovaca antiknih predmeta (Arp. svj.AUGUSTE HERBIN.njegove brončane konstrukcije u kojima je metalne ploče uvijao u ritmičke spirale oko određene dubine bile su pogodne za djela monumentalnih razmjera te je izveo nekoliko monumentalnih narudžbi . počeo ozbiljno raditi na apstraktnoj konstruiranoj skulpturi * PORTRET MARCELA DUCHAMPA .od 1919.krajem 30ih započeo s temom koja ga je otada stalno zaokupljala .njihov utjecaj i adrese pretplatnika nasljedili su VANTONGERLOO I AUGUSTE HERBIN kad su 1931.. prišao De Stijlu u Parizu i pokušao tokom 20ih kombinirati stroge. rata prešao na apstrakciju . pariške apst.drugi značajni događaj u pov. konstruktivizma.iznenađujuće cjelovit prikaz apstraktnih tendencija. umj. u Pariz . bili su ugl. živi u Parizu. Leger. a nakon I. Gončarova. predstavljali su snagu u aspt.. nastanio se u Parizu. Gris. dovodi još više slavnih majstora apst.do 1936. Robert i Sonia Delaunay. otvorene forme na kojima je u to vrijeme radio i Mondrian sa iskošenim površinama van Doesburga . i skulpt. i Franc.Pevsnera su privlačili odnosi između opipljivog prostora i opipljivih površina i linija u materijalima koji su bili dovoljno neprozirni da definiraju i okruženi i okolni prostor .no prvoj izložbi sudjelovali su mnogi .prostor uzima kao osnovno izražajno sredstvo .* ŽELJEZNICA . no usred plime reprezentacije i nadrealizma izložba nije privukla pažnju . Larionov..izvijena dijagonalna forma koja spaja čvrstinu oblika sa slobodom ogromne zastave koju ukrućuje snaga tornada . a nakon II.stvorio raspoloženje odsutnosti i bezličnog . 30ih razvoj nacizma u Njem. i protiv senzacije koju su prouzrokovali nadrealisti . rata nasljedio ju je SALON DES REALITES NOUVELLES koji je nastavio bitku za apstr.1925. van Doesburg.) . Klee.

non stop je varirao pa je s platna kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika prešao na oblik romba * KOMPOZICIJA SA ŽUTIM LINIJAMA . u New York . Davies i Ernest Lawson . Maurice Precidergast. našao rješenje problema koji ga je nekoliko godina mučio . priredio je veliku izložbu Rodinovih crteža .Robert Henri. IZLOŽBI U ARSENALU početkom 1913. rata .u crvene boje i predskazivanju pobjedničkog bugi-vugija iz 1943. revolucija u slik. a 1940. i 1908.slijedećih 10 god. Stieglitz je 1907. umjetnici boravili u Ev. modernizma sto je bila prirodna posljedica činjenice da su amer.. nije predstavljala udaljavanje od realizma nego približavanje realizmu.tradicija realizma i impres. apstraktni eksp. evrop.tijekom 20ih i 30ih u Parizu je svojim prisustvom i inspiracijom.zahvaljujući tome uspio je ovladati bojom i prostorom * TABLEAU II . ali i forme međunarodnog stila u arhit.značajan novi umjetnikov stimulans bila su svjetla u noći kad su se neboderi pretvarali u sjajnu šaru svjetlosti i sjene treperavu i promjenjivu .1938. Braquea. prva moderna amer. umj. nije bila usmjerena na eksperimentiranje forme nego na nov sadržaj slike .u SAD-u izvršio isto tako snažan utjecaj . (slik. rata .usprkos tome što su brojni amer.zalagao se za amer. i skulpt.na tzv. povukao se iz De Stijla kad Van Doesburg uvodi dijagonalu . John Sloan.socijalni i regionalni realizam dominirao je amer.nestala je crna obojena struktura koja je držala u ravnoteži obojene površine . . George Luks. svj.1919. . žutog i plavog . Aveniji 291. optičko slik.vratio se kvadratnom platnu ali se radikalno udaljio od formule koja ga je zaokupljala tijekom 20ih .osim izložbe najznačajniju ulogu u rađanju modernog duha odigrao je ALFRED STIEGLITZ koji je u svojoj maloj galeriji u 5. pozornicom tokom 30ih iako su istovremeno počeo osjećati utjecaj ev. Severinija i Picabiju te grafičku primitivnu umj.ideje De Stijla i njihov logički razvoj su u prvom redu njegovo djelo . umjetnici nastavili odlaziti u Evropu i tamo studirati . vjerovatno više nego tko drugi omogućio apstrakcije da preživi . s primarnim tonovima boje raspoređenim u pravokutnim površinama .otkrio je da je rješenje u tome da se struktura učini nezavisnom od boje teškim linijama koje prolaze kroz obojene pravokutnike .kako da izrazi univerzalno dinamičkom ravnotežom vertikalne i horizontalne strukture. Everett Skinn. drugi impresionizam .slikajući i pišući 20ih potpuno je formulirao svoje ideje .kao jedan od velikih fotografa 20.geometrijska apstrakcija. Toulouse-Lautreca. . a osobito za amer. umj.proces je obrnut . on je uz pomoć Edwarda Steichena prikazao Matissea. Picassa. koju su oni zastupali ostala je snažna u amer.volio je dinamizam greda i osjećao se obaveznim da ga prevede u prividno stroge sklopove pravokutnih linearnih struktura i obojenih oblika .Mondrian je bio glavni u utemeljivanju geometrijske apstrakcije tokom I. a na njoj vibriraju raznobojne linije i razbacane površine crvenog. sve do II.krajnje pojednostavljenje . akademski duh bio prezren . st. Rousseaua. plavi ili žuti oblici vizualno djeluju kao forme prednjeg plana naspram bijeloj ili sivoj pozadini i da to narušava cjelokupno jedinstvo .kako su ih amerikanci brojno nadmašili. i kolekcionare . prvi put je postao očigledan provincijalizam amer. slik. proširio svoj program na slik.uznemiravala ga je činjenica što je do tada u većini njegovih kompozicija izgledalo da crveni.ovo djelomično može objasniti činjenica da je oko 1900.škola "POSUDA ZA SMEĆE" . obojenog polja) 30te U SAD-u . skulpt. izlagao niz evropskih pionira .VUGIJU .cama mreža je obojena .jedini su se okrenuli realističkom predstavljanju gradskog života.fascinantnost ove slike leži u još jednom . William Glackens..tu je najbolje izražena Mondrianova fasciniranost nepotpunim u potpunom . umjetnici su bili otkrivenje za publiku.pazi da rubovi slika budu otvoreni postigao potpunu dinamičnu ravnotežu okomite i vodoravne strukture upotrebom primarnih boja na crnu i bijelu * KOMPOZICIJA S CRVENIM I ŽUTIM . žutih i plavih kvadrata ili pravokutnika. . eksperimentaliste . odlazi u London. svj..djelovanje tog grada najočiglednije je u * BRODVEJSKOM BUGI.s linijama koje se sastoje od malih crvenih. Arthur B.1925. osnova je jedinstvena bjeličasta površina.prkosili su svojstivam akademske umj .njegov utjecaj obuhvaćao je apstraktno slik.

precizionizam u njihovim djelima i djelima CHARLESA DEMUTHA. posjetilo ju je oko 200 000 ljudi .ovakvo je slikao industrijske scene ili strojeve u krupnom planu CHARLES DEMUTH (1883. ali su se gotovo odmah javili dokazi o promjeni u amer.naziva se još KUBISTIČKI REALIZAM ili KUBO-REALIZAM.njegova crkvena ulica "EL" strogošću i eliminiranjem detalja bliža je geometrijskoj apstrakciji nego kubističkom slikarstvu visok stupanj selekcije detalja. Hartley.jedan od najzanimljivijih talenata vezanih za precizionizam .-1965. Gaugineu i Van Goghu . a nakon tih apstraktnih radova radio je seriju relativno vjernih gradskih predjela .i pored toga procjenjuje se da je izložbu posjetilo oko 75 000 ljudi .počele su se pojavljivati nove galerije otvorene modernom slik. Redonu. umjetnike teško je otkriti neposredne direktne utjecaje evrop.većina ih je do 1914. dio i pola amer. uglavnom u Parizu gdje su pratili izložbe u Salonu nezavisnih i Jesenjem salonu IZLOŽBA U ARSENALU .franc. izazvao je manje pažnje od fovizma koji je već prešao u povijest Marcel Duchamp. umj.bila je međunarodna izložba moderne umj. i kolekcionarstvu .sve se to odnosi na jednu umj.) .njegova razvijena djela bila su najbliže franc.povremeno je interpretirala i arhitektonske teme . instituta poduprti profesorima spalili lutke s likom Matissea i Brancusija .u Bostonu gdje je u Copley Hallu bilo izloženo oko 250 eksponata ev.amer. ali je na ovaj ili onaj način kontrolirana geometrizacijom. John Martina.zanimala ga je STROJNA IKONOGRAFIJA . Arthur Dove.) . je omalovažena. pokret u SADu . proizvoljne kombinacije svjetla i sjene i plohe boje koje se same preobražavaju u apstraktne šare . tada dominantni novi stil u Franc. netragom nestali. u New Yorku 1913. Alfred Manrera i skulptora Nadelmana .njem.najznačajnija manifestacija novog duha u amer.radio ilustracije za knjige. Rousseau.prema svim mjerilima izložba je bila značajno postignuće . i skulpt.od amerikanaca je izložio Max Webera. Macdonald-Wrighta.iako su mnogi zastupljeni amer. RALSTONA CRAWFORDA I NILLESA SPENCERA u osnovi je PRECIZNA I ČESTO FOTOGRAFSKI RALISTIČKA umj. koja je u osnovi realistička. progresivno slik.najznačajniji amer.središnja osoba u njegovu formuliranju bila je GEORGIJA O'KEEFFE. muzeji počeli su kupovati i prikazivati moderne franc. umjetnici napali su je .izložba je bila senzacija i dok je dnevna štampa o njoj pisala opširno (u početku i pohvalno).oni su bili amer. bio je uključen visok postotak onih koji se smatraju pionirima modernizma . kritičari u amer. a ponekad ih zovu i NEUPRLJANI . majstore .potpuno djelovanje te izložbe osjetit će se tek nakon 30ih.usprkos kratkoj karijeri bio možda najdarovitijih .divio se ljepoti i preciznosti stroja STUART DAVIS (1894..njegova profesionalna karijera praktično je obuhvatila čitav raspon moderne umj.treća značajna pojava prve generacije precizionista . eksp.sudjelovao je u Izložbi u Arsenalu sa svojih 5 akvarela .od evropljana nisu bili zastupljeni jedino tal.iluzionističkih tragova prirode. S.tu su učesnici škole Umj. s naglaskom na starijim majstorima . . SCHAMBERG (1882. Francis Picabija i Man Ray ostali su središte njujorškog krila dade i Duchamp otada predstavlja značajnu snagu u amer. osim Kandinskog i Kirchnera . djela reakcija je bila smirenija . umj PRECIZIONISTI . Georgia O'Keeffe. u toj mjeri LIŠENA DETALJA da svojim djelovanjem postaje apstraktna .) .on je utjecao na novu generaciju magičnih realista i pop-artista MORTON L. pioniri međunarodnog modernizma . a Sheeler i strojnim formama (lokomotiva) CHARLES SHELLER (1883.-1918. čiji su izvori u kubizmu . umj.precizionistički pristup . i skulpt. GEORGIE O'KEEFFE do kraja 20ih usredotočeno je na organske teme . slikajući mikser.Cezanneu.slik. M. umj. kao i kubisti . radila u Evropi. umj. 20ih .) .-1935.Matisse je bio posebno napadnut zbog zloupotrebe slik. bili su predstavljeni kvalitetno .SHEELER i DEMUTH bili su naklonjeni arhitekturalnom pejzažu.kubizam.jedan problem je bio u tome što je izložba predstavljala panoramu čitave moderne umj. .u Chicagu gdje je u Umjetničkom institutu prikazan ev.-1964. zajedno sa CHARLESOM SHEELEROM. zastupljene na izložbi .prvorazredan događaj za moderni umj. izradio seriju plakatnih portreta . slikar koji se pojavio između dva rata . futuristi . u jednom stoljeću. kubizmu . u SAD-u .svijeće ili biljne forme u izrazito krupnom planu . .usprkos neporecivom djelovanju izložbe na amer.

koji su bili prvi revolucionari sada su zamijenili akademiju kao čuvari konzervativizma i vodili su protunapad na modernizam .gotovo jedini amer. živost. nacionalistička i regionalistička . .predstavlja u vrhunskom smislu sumu njegovih stavova prema formi i predmetu .boja mu je postala sjajnija i pojačao je tempo.usamljene kuće i samotnike u jeftinim hotelima za jednu noć * RANO NEDJELJNO JUTRO .* IZVJEŠTAJ IZ ROCKPORTA i * MEKO UZGLAVLJE . SOCIJALNI REALIZAM I REGIONALIZAM .reakcija na osjećanje uništenja. svj. scene. umjetnost nakon II. pravosuđa koje je dvojicu anarhista osudilo na smrt EDWARD HOPPER .podsjeća na De Chirica .no mora se spomenuti nekoliko umjetnika koji su utjecali na mlađe umj.u njegovom ranom djelu očigledna je osobna primjena precizionizma . reakcije i izoliranosti u politici i umjetnosti . je odražavala duh izolacije koji je dominirao velikim dijelom amer.u njima koristi apstraktne elemente koji se protežu od najstrožije purističke okomito vodoravne geometrije do snažno ekspresionističkih elemenata .vrhunac tih oblika vidi se u 2 djela iz 40ih .realisti.no.bez obzira na kvalitete i vrijednosti njihovo djelo nudeći gotovo ništa novo ili eksperimentalno nema bitne srodnosti s evolucijom moderne umj. svj. st. dvodimenzionalnim površinama boje * INSPEKCIJSKO PUTOVANJE . realizam . i kubističkoj dislokaciji planova . regionalisti .njegove slike temelje se na promatranju ili impresiji stvarnog prizora: emocionalnim reakcijama prevedenim u simbole REALIZAM. osjećaj pokreta.gorka osuda amer.velik broj mlađih umjetnika koji su stvorili novu amer.u to se mogu uvrstiti tzv. umjetnicima da prežive . polit. zlokobne snage.njegovo djelo ima korijene u ekspresionizmu naivnoj umj. slikar 20.niz zgrada s okućnicama u prizemlju i sumornim stanovima na katu ispunjava platno ponavljajući se i prekrivajući cijelu površinu slike osim uskog pravokutnika plavog neba i puste ulice u prvom planu . u Amer.on je povezivao jasno definirane.njegova kasnija djela sjedinjuju renes. najsnažnijih i najjednostavnijih njegovih slika .jedna od najvećih.ometao je riječi u svoje slike * KOLONIJALNI KUBIZAM . BEN SHAHN .i umj.stekao priznanje početkom 30ih slikama o čuvenom slučaju SOCCA I VANZETTIJA . zgrade RALSTON CRAWFORD .30te u SADu .pored nekoliko nepravilnih kružnih oblika i izlomljene kaleografije potpisa sve površine imaju oštru pravokutnu regularnost . moderne amer. apstraktnom organizacijom .drugi val realista više je naglašavao amerikanizam svojih djela. to desetljeće označilo je opadanje moderne umj. iako fragmentarne objekte s geo. rata možda nikad ne bi imao priliku da se pojavi da nije bilo tog projekta .ona je postala društveno svjesna.osjećaj za romantično ili melankolično raspoloženje u De Chiricovoj maniri .tu on preispituje neka načela kubizma * BLIPS AND IFS . čija djela nadilaze svaku promjenu stila. pokreta ili mode .pojavom pop-arta i drugih pokušaja preispitivanja predmeta njegove slike su dobile novi značaj u pov.-1952. ritam svojih djela sve većom složenošću manjih nepravilnijih i kontrastnijih obojenih oblika .krajnji oblik linearne perspektive kombinirane s plošnim. bez obzira da li su ona predstavljala oštre napade na amer. .) ..desetljeće je ekonomske krize.krajem 40ih je izradio seriju slika malog formata .presudni događaj 30ih bio je stvaranje FEDERALNOG UMJETNIČKOG PROJEKTA od strane vlade SAD-a koji je čak nadmašio Izložbu u Arsenalu . umj NILES SPENCER (1893.precizionističku tradiciju najuspješnije produžio do danas * MOST WHITESTON .omogućio je mnogim značajnim amer. rata . pa čak i ljepote same eksplozije .iz žablje perspektive pogled na ind.najznačajnija pojava među umjetnicima vezanim za soc. slikari amer. i ekonomski sustav koji je doveo do velike ekonomske krize ili šovinističko slavljenje vrlina jedne zemljoradničke Amerike koja je zapravo propadala . misli i akcije nakon I.rano počeo izlagati svoje osnovne romantično-realističke teme .posljednje dovršeno djelo . perspektivni prostor i moderni kubistički prostor stvarajući tijesno povezanu konstrukciju urbanih simbola * U FAIRMONTU . socijalni realisti.

svjetlost ranog jutra ili sumraka IVAN LE LORRAINE ALBRIGHT . OZENFANT. SEYMOUR LIPTON. umj. i arhit.RUEBEN NAKIAN. a djelomično zato što su njegovali umjetnost socijalnog protesta koja je nesumnjivo bila privlačna američkim ljevičarima .cijeli život proveo u Chicagu .neki su se radi inspiracije vraćali renesansi . SOCIETE ANONYME u cilju kupovine i izlaganja djela najnaprednije evropske i amer.1936.) . organizirala je 1920.otac mobila . slikare utjecali su meksički muralisti Rivera i Orozco .3.utjecali na apst. koji su ratne godine proveli u SAD-u i pomogli preobrazbi amer. utjecaj meksičke indijanske tradicije .Pariz . stavio je svoju privatnu kolekciju moderne umj.KATHERINE DREIER. JOSEF ALBERS. bez kraja .-21. otvara se MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI . GALLATIN. MOGOLY-NAGY.meksički muralisti su bili izvanredno bliski amer. još jedan slikar-kolekcionar.od 1914.prva serija predstavljanja modernih majstora doživjela je vrhunac pov. Dortmouth College . studirao i živio u Evropi i bio je vezan za kubizam .Albright se ne može pridodati niti jednom pokretu osim možda magičnom realizmu MEKSIKANCI . dada.LEGER. DAVID SMITH i THEODORE ROSZAK ." i "Fantastična umj. nema ni danas. HANS HOFMANN . . .30ih dobio značajne narudžbe za izradu fresaka u SADu u Biblioteci Baker.Rivera je 1909. ni sutra.AAA . i slik. rata izmislili lice amer. nadrealizam" iz 1936. apstraktne umj. slikar i kolekcionar.30ih u skulpt. konstruktivističkoj skulpt iza 1945. izložbama "kubizam i apstraktna umj.krajem 30ih i tokom 40ih grupa AAA priređivala je svake godine izložbe posvećene unapređivanju svih vrsta apstrakcije s posebnim naglaskom na geometrijskoj apstrakciji srodnoj onoj koju su u Parizu propagirale grupe Cercle et Care i Abstraction-Creation .1929.školovao se u Meksiku. meksički muralist.nema ni vremena. JOSEPH CORNELL. ni kraja. organiziralo predavanja i simpozije .A.1935. 1927. = stvorili su novu amer.tokom 30ih niz evropskih umjetnika posjetilo je ili se preselilo u SAD . na raspolaganje njujorškom sveučilištu pod nazivom GALERIJA ŽIVE UMJETNOSTI. projekt pomogao je mnoge eksperimentalnije umjetnike to je potaklo niz umjetnika nakon rata .ALEXANDER CALDER . priliv. manje poznat .bila izložena 15 godina i postala je prvi muzej sa stalnom kolekcijom isključivo moderne umj. skulpt.slika * ODJEK KRIKA ilustrira njegovu snažnu likovnu osudu .ep američke civilizacije DAVID ALFARO SIQUIEROS . . uvijek i uvijek.njegov utjecaj je neprestano rastao a najočiglednije je u amer. DUCHAMP.s druge strane 30ih amer. DIEGO RIVERA (1886. usprkos prevlasti akademičara i izoliranosti progresivnih umjetnika javio se izvjestan broj skulptora koji su krajem II svj. ARSHILE GORKY. samo uvijek. .Societe je priređivalo izložbe. organizirana je grupa AMERIČKI APSTRAKTNI UMJETNICI . skulpture . slikari i dalje odlaze u Evropu .SAD su se pretvorile od provincijskog sljedbenika u ravnopravnog partnera u stvaranju nove umj.proveo dio života u zatvoru zbog političke aktivnosti KA APSTRAKTNOJ UMJETNOSTI .značajne zidne slike stvorene uz pomoć Projekta izradili su STUARD DAVIS.izrazita osjetljivost na svjetlost . 50ih .1.na amer.glavna su im ostvarenja realizirana iza 1945. RAOUL HAGNE. JAMES BROOOKS I BURGEYNE DILLER . umjetnicima djelomično zbog toga što su predstavljali živu tradiciju fresko slikarstva.kad su amer.viđena kroz mali razbijeni prozor gomila predmeta postaje viktorijanska studija dekadencija . umjetnosti . radio na slici * BIJEDNA SOBA . E. umjetnici obuhvaćeni Projektom počeli dobivati narudžbe za murale imali su malo tehničkog iskustva i neposrednih putokaza .20ih je dobio važne narudžbe za monumentalne freske od meksičke vlade . MUZEJ WHITNEY priredio je prvu izložbu amer.. eksp. ni jučer. .federalni umj. PHILIP GUSTON..prije rata bio najpoznatiji amer.jedan od najindividualnijih i najneobičnijih talenata koji su se javili na amer.-1957. skulptor u međunarodnom kontekstu .to je razdoblje kad se okrenuo od modernog pokreta pokušavajući stvoriti nacionalni meksički stil u kojem bi odrazio i povijest Meksika i socijalni duh meksičke revolucije JOSE CLEMENTE OROZCO . . sceni karijeru je posvetio jednom obliku MIKROSKOPSKOG REALIZMA u mrtvim prirodama i figurama koje postaju žestoke i odbojne ali nesumnjivo efektne studije užasne dezintegracije njegove okoline .

u to vrijeme dominirao je akademizam . osobito zen budizama i utonuo je u mitologiju SZ Indijanaca .aktivni su bili Alexander Calder. aktivne u prvim desetljećima 20. je stvaranje novih ideja postalo teško .on je bio pod snažnim utjecajem orijentalne religije i filozofije. modernizmom bili su od velikog značaja za tok moderne amer. Helen Fraukenthaler LOREN MACIRER . * STARA KURTIZANA . ARHIPENKO u New Yorku otvara svoju školu . prečesto se pretvarala u akademske klišeje što se naročito odnosi na međunarodni stil s njegovim armiranim betonom.u kasnijim godinama sve se više okretao pejzažu čija je organizacija postojala sve apstraktnija * KUPANJE I SUNČANJE .prve slike ukazuju na utjecaje Cezannea.njegove zagonetne i suptilno crtane sličice ptica. skulpt. pojednostavljnjim površinama boje koje su vodile porijeklo od Matissea. duhovno su srodne djelima Paula Kleea * SLIJEPA PTICA SKULPTURA .sve do 1948.polovinom 20ih počeo s apstrakcijom u krajnje slobodnoj i ekspresionističkoj maniri ABRAHAM RATTNER .ŽENSKI AKTOVI sa ogromnim grudima i bokovima i blago suženim rukama i nogama . st. kvantitetom i originalnošću za slikarstvom . rata .amer.najbolju modernu skulpturu u Americi početkom stoljeću radio je slikar MAX WEBER .amer.njegova djela trebalo je promatrati kao pozitivne i negativne volumene * NIKA.tokom 30ih i 40ih jedan od nekolicine amer.bio je značajna veza između Mattoseovih slika i kolaža i amer.počeo eksperimentirati tehnikom kovanog bakra i stvorio osobnu izražajan figurativni stil .fantazija njega i Loren Macirer pripada lirskom usmjerenju .njihova pojava tokom 30ih i posebno ponovno uspostavljanje bliskih veza sa ev.cijeli je život provela i slikala u New Yorku . skulptora dva najzanimljivija bila su dva evropljana koji su početkom karijere doselili u SAD-e .Nadelman je akademsko obrazovanje stekao na Varšavskoj akademiji . daleko je zaostajala kvalitetom.pošto je težio izoliranosti izlažući malo i zarađujući za život dizajnom za namještaj i industriju njegovo mjesto i djelo nisu bili uopće priznati sve do završetka II. st. dolazi u SAD i skulptura mu sve više poprima svojstvo koje se može opisati kao jedan oblik suptilnog primitivizma * ČOVJEK U SLOBODNOM PROSTORU . u Franc. slikara obojenog polja iz 50ih i 60ih kao što su Mark Rothko.nakon 1945. staklom ili metalnom oblogom pričvršćenoj na čelični kostur .osim Stuarta Davisa većina pripadnika grupe AAA sazrela je nakon II svj.. školi s reminiscencijama na rouaulta u svojim religioznim slikama MILTON AVERY .Lachaise se školovao u Parizu.od 1927.obrazovan ugl.radio u širokim. skulptura SAUL BAIZERMAN . skulpt.ekspresionist blizak i franc. EVROPA . 20. slik. u Parizu radio kao Brancusijev asistent . skulptura tokom prvih 40 god.najorginalniji među pionirima amer.dok je eksperimentirao kubističkim slik. i skulpt. ali su sadržavale osobnu poeziju .figure su kovane iz velikih bakrenih ploča obrađenih s pozadine koja je ostajala potpuno otvorena .više nego u slik.30ih najnapredniji amer. projektima za stambenu izgradnju i drugim područjima čiji su problemi bili drugačiji od onih koji su proučavani ranije . Adolph Gottlieb. . .među prvom generacijom modernih amer. došlo je do velike ekspanzije državne industrijske i domaće gradnje ali nije bilo odgovarajuće ekspanzije u urbanističkom planiranju. rata ARHITEKTURA IZA 1930. Isamu Noguchi i Herbert Ferber .1939.ta forma potječe od Maillola .od prozaičnih elemenata ona stvara svijet poetike fantazije sa određenim sklonostima prema lirskom krilu apstraktnog ekspresionizma MORRIS GRAVES . skulptor . vezane za tradicionalno krilo .1914. svj.rana ostvarenja moderne arhit. majstora figuralnoj slik. pojavilo se malo toga novog ili eksperimentalnog .GASTON LACHAISE i ELIE NADELMAN . u arhit. izradio je i izvjestan broj kub. i njem. CARLES .njemu je izdubljeni prostor pozadina bio isto toliko važan kao i ispupčeni volumen s prednje strane . a 1910 počeo je eksperimentirati s temom koja će ga zaokupljati do kraja karijere . tradicija tokom prvih 40 godina bila je prvenstveno tradicija klesanja ISAMU NOGUCHI . umj. Theodore Roszak. fovista i kubizma . . ARTHUR B.ubraja se u pionire amer.

KOMPANIJA JOHNSON & SON . dok su s druge strane istovremeno Finska. ali ne i providnih prozorskih traka koje obavijaju kulu . MIES VAN DER ROHE .WALTER GROPUIS. plitke kapitele u kojima se ponavlja motiv kruga .između 1931.koji nikad nije realiziran.sama galerija je neprekidna spiralna rampa oko otvorenog centralnog hodnika . razradio je plan za BROADCARE CITY.prirodna svjetlost se u dugim površinama dobija kroz tavanične prozore i cjevaste staklene otvore . osim prozračnih. imaju jedinstvene mogućnosti da rade na suvremen način ali paradoksalno malo mogućnosti da daju rješenja za najbitnije arhit. MARCEL BRENER. prenaseljenost gradova i promet .sagrađena iznad vodopada jedna je od njegovih najsjajnijih koncepcija . stila .zgrada se prema vrhu zrakasto širi i svaka rampa postaje dublja od prethodne .Rusija.) .također je uveo 2 nova vida promatranja . obrtu i ind.unitaristička CRKVA UF MADISONU i SINAGOGA U ELVIS PARKU zgrade su gdje je također primijenio trokut ili piramidu . Njemačka.u svim umjetnostima SAD imale su korist od toga što je nacističko ugnjetavanje natjeralo niz umjetnika da presele iz Njem.mlađi arhitekti 20. arhit. MOHOL-NAGY.tu je počeo koristiti pretežno zaobljene elemente . nije napustio pravokutnik i trokut tako se kuća TALIESIN WEST u osnovi i elevaciji svodi na niz međusobno povezanih trokuta .rampe su obješene na ogromnim stupovima .to je kuća koju je on najdramatičnije stopio s prirodnom okolinom .glavne izložbene dvorane i male administrativne zgrade.unutrašnjost je šuma vitkih stupova koji se pri dnu sužavaju. st. u SAD .jedina zgrada koja je od vodećeg amer. obje kružnog oblika . naručena u New Yorku i trebao mu je niz godina da dobije građevinske dozvole (zamišljen 1943.prilagođenost specifičnom i dramatičnom terenu služi kao primjer za jednu od Wrightovih najvećih sposobnosti i da se služi svim implikacijama terena bez obzira koliko bi on mogao izgledati težak . Norveška i Danska dale značajan doprinos modernom dizajnu u arhit.dovršio je nekoliko kružno koncipiranih zgrada . KUĆA DAVIDA WRIGHTA u PHEONIXU i TRGOVINA MORRISA u SAN FRANCISCU .zatim. GUGGENHEIMA u NEW YORKU (dovršen 1959. ali je omogućio Wrightu da razjasni svoje ideje o planiranju gradova razvijajući dalje ideju grada-vrta sa posebnim kućama u širokoj prirodi .podjele rampe na pregrade u kojima ne visi više od 3 do 4 slike dozvoljava promatraču da u jednoj intimnoj atmosferi usredotoči svoju pažnju na svako pojedino djelo .sastoji se od 2 dijela . su njegovale akademsku tradiciju Beaux artsa . JOSEF ALBERS. izvanrednu kontinuiranost prostora i kontrolu pojedinih površina sa integracijom eksterijera i enterijera * ADMINISTRATIVNA ZGRADA u Racinu.30ih u nekim zemljama dolazi do nazadovanja .u ovoj kući još imamo centralnu okomitu masu sporednih prostorija i dimnjaka u kojoj su učvršćene lebdeće horizontale . i 1935..on je projektirao sve ostale detalje pa i kancelarijske stolove i stolice .) .vrhunac tih eksperimenata bio je MUZEJ SOLOMONA R.) .po korištenju armiranog betona za konzolaste terase srodna je međunarodnom stilu .centralna masa sastoji se od slojeva grubog lokalnog kamena koji odudara od sivo-žutog betona zgrada je osobito efektna u svom kontrastu masa i praznina . kad se okrene i pogleda preko otvorene centralne površine pred njih se pruža panorama koja navodi na zanimljive usporedbe .plan kombinira otvorenost. Vinskonsin . dok neprekidne rasvjetne trake oko rampe daju dodatnu svjetlost . namještaju. probleme svog vremena . a na vrhu se šire u široke.kao muzej on omogućava laku i spretnu cirkulaciju za razliku od tradicionalnog muzeja s galerijama . raskrčavanje sirotinjskih četvrti.usprkos ekonomskoj krizi dobio značajne narudžbe i dao je svoj doprinos na području jeftine individualne stambene izgradnje i planiranja gradova .unutrašnjost doslovno predstavlja gostoljubivu pećinu usred šume .svjetlosna kupola sa svodnim rebrima daje prirodnu zajedničku svjetlost.sva je od opeke i bez prozora. integrirana i samodovoljna zajednica posebnih stambenih naselja sa ugrađenom industrijom .istovremeno amer. Italija.W.najznačajnija zdanja 30ih bila su KUĆA KAUFMANN u Pensilvaniji i administrativna zgrada u Racinu u Vinskonsinu * KUĆA KAUFMAN .planiranje gradova i naselja jeftine stambene izgradnje velikog obima.on tu sjedinjuje crte originalne prerijske kuće i kalifornijskih zgrada građenih od prethodno livenih betonskih blokova .. proizvodnji KASNIJI STILOVI PIONIRA FRANK LLOYD WRIGHT (nakon 1930. arhitektonske škole ugl.usprkos tome iza 30ih sazrio je iznenađujući broj darovitih arhitekata . Švedska.inaugurirala je novu fazu W.KUĆA JACOBSOVIH U MADISONU.

kao i u novom kompleksu zgrada za TEHNOLOŠKI INSTITUT države ILLINOIS .cijeli je kompleks superioran primjer najnovijih amer.sagrađena visoko na brijegu.kancelarijske zgrade. eksperimenata u stvaranju potpunih industrijskih.tu se suočio s problemom postavljanja moderne zgrade u tradicionalni ambijent koji je obuhvatio vrijeme od 17. s nekoliko svojih studenata osnovao je ARHITEKTONSKU ZADRUGU .među kasnijim projektima možda je najambicioznijih bio BOSTONSKI CENTAR BACK BAY 1953.nije radio kompromise s tradicijom nego je koristio kamen i druge materijale da bi obogatio i dao toplinu i raznovrsnost svom modernom zdanju .suprotan Ronchampu je * SAMOSTAN LA TOURETTE u EVREVU blizu LYONSA .posljednjih godina života izveo je niz kružno koncipiranih projekata.unutrašnjost je osvijetljena prozorima raznih dimenzija i oblika smještenim u malim pukotinama da bi stvorili tunele svjetlosti usmjerene u jednu točku .u neboderima. st.zgrada se sastoji od malih dupleks stanova s dnevnom sobom na 2. prvi je vrhunac C. kojem je kasnije dano ime NOVI BRUTALIZAM . firma WALTER GROPUIS . novog skulpturalnog stila . trgovački centar.to je ogroman projekt . govoru betona . a nakon njegove smrti neke od njih izvela je njegova arhit. nova prijestolnica države PENDŽAB U INDIJI . brazilska ga je vlada pozvala za savjetnika na ZGRADI MINISTARSTVA OBRAZOVANJA u RIO DE JAINEIRU .1936.u osnovi tom pojavom obuhvaća ideju vjernosti materijalima i neposredno izražavanje njihove biti .30ih i 40ih Le C.tu je on iznevjerio prvobitni koncepciju betona kao precizno obrađenog strojnog materijala i prezentirao ga u njegovom grubom primitivnom stanju . svoje je ideje sproveo u djelo u SADu .u SADu ubrzo je primijenio svoje principe o suradnji i ideje o društvenoj odgovornosti arhitekta .projekt zgrade bio je njegov .izlivena je od bijelog betona s tamnom lebdećom masom krova akcentuiranog tornjevima (inspiriran Hadrijanovom vilom) koji služe kao geometrijski kontrapunkt glavnoj masi . osobito njemu omiljenog armiranog betona u grubom neobrađenom stanju kakav je izašao iz kalupa .na Harvardu je nastavio s projektiranjem školskih zgrada .TAC za projektiranje zgrada u SADu i drugdje . nastavio svoje urbanističke projekte * HODOČASNIČKA KAPELA NOTRE DAME DU HAUT U RONCHAMPU . katu.stambena zgrada u Marseillesu poznata kao * UNITE D'HABITATION s jedne strane sprovodi u život njegove ideje o planiranju gradova. koji nije sagrađen . do 20.. kongresna dvorana.ideja o cjelokupnom planiranju grada GRAD CHANDIGARH. trgovinskih ili kulturnih centara MIES VAN DER ROHE . restoran i rekreacione površine što je čini samodovoljnom cjelinom .zgrade čelične konstrukcije organizirane su na modularnom principu * zgrada SEAGRAM u NEW YORKU i * FEDERALNI CENTAR u CHICAGU predstavljaju vrhunac onog razvojnog puta u SADu koji je započet sa Sullivanom i čikaškom školom LE CORBUSIER . Arpa i Albersa naručio je murale uvodeći tako u Harvard ideju o integraciji svih umjetnosti karakteristično za Bauhaus .1937.ovo je jedno od onih velikih religioznih zdanja 20. st.1945.karakteristike njegovog KASNIJEG STILA bile su korištenje slobodnih.time je inaugurirao novi stil u modernoj arhit. podzemno parkiralište i motel .50ih mu se konačno ukazala prilika da svoj životni san provede . a tu su i dućani.silno je utjecao na mlađe amer.pločasto zdanje sa stupovima . Rohe je na svoj način bio nemilosrdno predan govoru stakla i čelika kao Le C.novi brutalizam najkarakterističnije se ispoljava u betonu ne samo zbog njegove fakture nego još više zbog njegovih prirodnih i skulpturalnih svojstava . a s druge strane ispoljava betonske detalje grubo obrađene površine kao masama skulpture .od Miroa.masivni kvadrat neobloženog betona sa strogim redovničkim ćelijama raspoređenim u obliku slova U oko centralnog dvorišta La Tourette izražava snagu neobrađenog materijala kao i njegovi kruti masivni pravokutni oblici . čije vanjske forme i tajanstvenost unutrašnjosti nadilazi kršćanstvo i približava se pretpovijesnim oblicima grobnica iz megalitskih vremena .Wright je propovjedao tu doktrinu od početka karijere. arhitekte * TEHNOLOŠKI INSTITUT U CHICAGU model je uspješne organizacije i urbanog planiranja . organskih formi i isticanje materijala. .dovršio relativno malo zgrada prije napuštanja Njem. .

OREBRO. i izvanredno funkcionalan izložbeni prostor .sa ekipom svojih suradnika izradio je plan grada. FARSTA. Evrope .lociran na pošumljenom terenu. su različiti stambeni projekti i planirane zajednice .njegov gl.smještena na kosini . postoje sve poslovne. a projektiran je za 12-18 000 stanovnika .njegov projekt je karakterizirao unutra valoviti zid koji je bio i doslovni primjer dinamične arhit. zgrade razbacane su po šumi i na taj način omogućuju intimnost i životni prostor ŠVEDSKA vodeći rani moderni arhitekt bio ERIK GUNNAR ASPLUND .ono što karakterizira njegovu arhitekturu je osjećanje RITMA i SENZIBILNOST ZA RAZLIČITE MATERIJALE .smješten na brijegu izvanredan je primjer moderne religiozna arhitekture .ona je centar malog grada sa vijećnicom. nikao je ili je planiran izvjestan broj odlično projektiranih gradova-vrtova ARNE ERVI .ovaj centar ilustrira kombinaciju funkcionalnog projektiranja i poštovanja za prirodni ambijent . tipove stambenih zgrada.DINAMIZAM je očigledan u kontinuiranom unutrašnjem prostoru njegovih kuća. a osobito je upečatljiv u projektu velikog STUDENTSKOG DOMA u okviru TEHNOLOŠKOG INSTITUTA DRŽAVE MASSACHUSETTS .odražava ideje mlađih arhitekata . u podnožju bregova .u Švedskoj kao i u Finskoj najznačajniji poslijeratni doprinos arhit.pored niza loših stamb.poznat po važnosti svog doprinosa modernoj tradiciji . crkvama i planiranjem gradova * DOM KULTURE u HELSINKU . spomenik je * ŠUMSKI KREMATORIJ u Stokholmu . kancelarijama. naselja. zakrivljenim linijama krova .vodeći arhitekt sjev. realizirao državni centar.glavni doprinos finskih i većine skandinavskih arhitekata leži na području stambene izgradnje i planiranja gradova za čime je postojala velika potreba uslijed poslijeratne obnove .VALLINGBY.studentske sobe su raspoređene duž krivulje u obliku slova S i zahvaljujući tome pogled se neprestano mijenja i omogućeno je stvaranje velikog broja identičnih jedinica .svojim eksterijerom predstavlja Aaltovu najuzbudljiviju primjenu opeke dramatično obavijene oko strukture . promet se odvija veoma brzo. trgovinama i stanovima .novi grad TAPIOLA blizu Helsinkija .sovj dar pokazao u finskom paviljonu na Svjetskoj izložbi u New Yorku 1939. predstavljao je prvi značajni prekid s neoklasičnom tradicijom koja je u to vrijeme prevladavala u Švedskoj . glavne državne zgrade. visoka kancelarijska zgrada i centri za trgovinu i rekreaciju smješteni oko umjetnog jezera .grad smješten u ravnici.njegov projekt za Stokholmsku izložbu 1930.kao vodeći finski i skandinavski arhitekt imao je mnogo mogućnosti da eksperimentira javnim zgradama. kulturne i rekreacione pogodnosti DANSKA .njegovu arhit. bibliotekom.Aaltova arhitektura je značajna po udaljavanju od strogog isticanja čistoće forme koju je razvila međunarodna škola i po obogaćivanju formi i materijala .postavlja krivulje nasuprot pravokutnih i trokutastih formi .tradicionalni materijal je opeka koja je lako dostupna i otporna na vlažnu .od opeke s neravnim. karakterizira TOPLINA i HUMANOST u korištenju materijala što individualizira pojedine zgrade i usklađuje ih s ljudskim dimenzijama .on je također jedan od vodećih dizajnera namještaja. dajući arhitekturi zgrada originalni izraz s karakteristikama visoke plastičnosti i formalne skulpturalne kvalitete FINSKA ALVAR AALTO .dijagonala krova je nagnuta pod istim kutem kao i krajolika.. GRONDAZ . crkva.kuća je u potpunosti opremljena njegovim namještajem .njegov najosobniji izraz vidi se u * GRADSKOJ VIJEĆNICI u . a vani se izmjenjuju dijagonale i ravne površine .zdanje od čelika i stakla iako je projektirano kap privremena izložbena arhitektura imala je utjecaj širom Skancinavije .jedna od njegovih najuspjelijih kuća . a osobito su impresivne njegove stolice i stolovi od savijenog drveta * MAISON CARRE blizu PARIZA .drveće i zelene površine su sačuvane i proširene.osim Altoa u Finskoj je malo eksperimentalnih arhitekata i malo građevina od međunarodne vrijednosti .kuće i stanb.u gradskom centru su kazalište. .u unutrašnjosti je na stropu i zidovima upotrebljeno lako drvo da bi stvorio dojam pokrenutog i integriranog prostora .

iako minuciozno isticanje strukture kod Miesa van der Rohea .najambicioznije posljeratno zdanje podignuto je u Parizu .novija arhit.vjerovatno su Smithtonovi odgovorni za izraz BRUTALIZAM koji je nastao 1954. arhitekti Gropuis. st. no 30ih u Britaniju dolaze njem.na žalost nacisti su također uništili i tradiciju eksperimenata i progresivne nastave .podignuto je malo značajnih individualnih zgrada. kazališta i koncertne dvorane . planiranje gradova i seoskih naselja 2.-45. je izgubila cijelu generaciju naprednih arhitekata i patrona . su nove crkve. franc.Rochampton. arhit. dok u poslijeratnom razdoblju predstavlja važnu vezu između prošlosti i sadašnjosti .W. zahtjeve .arhitekti Marcel BRENER.kompleks prilagođen teškom terenu i ukrašen velikim brojem skulptura.među koncertnim dvoranama najambicioznija je njegova * DVORANA BERLINSKE FILHARMONIJE . ima porijeklo u van der Roheu po svom jasnom izlaganju strukturalne geometrije. iako je i VB imala niz na brzinu izgrađenih naselja . Gropuis s Engl. trakama prozora i cik-cak raspoređenim terasama VELIKA BRITANIJA .osmerokutna zgrada Sekretarijata ima oblik slova Y i spojena je s dvoranom za sjednice . projektiranje škola i koleđa .Rochampton je izvanredan primjer jeftinog stambenog naselja .Njem. slika i murala vodećih umjetnika . i dalje se služi opekom unutra i vani i također pokazuje naklonost prema tradicionalnom planu zgrada oko dvorišta ARNE JACOBSEN . stvoreni su prototipovi . nije se istakla . pravokutnih. je pala na nivo akademske osrednjosti .Brener je ideje i osnovu zgrade UNESCO-a razvio radeći Istraživački centar kompanije IBM-Francuska u gradu La Gande Var NJEMAČKA .velika razaranja II.ZGRADA UNESCO-a na Place de Fontenay .2 najutjecajnija mlađa britanska arhitekta su ALISON I PETER SMITHSON . arhitektom Maxwellom Fryem .među najboljim zgradama u poslijeratnoj Njem. djelo arhitekta HELMUTA HEINDRICHA i HURBERTA PETSCHNIGGA uvodi novo osjećanje monumentalnosti HANS SCHAROUN . vjerovatno prva zemlja u razvoju nove arhitekture. još relativno ograničena jedan od najimpresivnijih je zgrada PHOENIX RTTEIWROHR u Dusseldorfu.no to je prekinuo rat. Erich Mendelsohn i rus Sergej Čermajev što donosi novi podstrek .to je djelomično posljedica neprestanog akademskog sustava školovanja arhitekata .projekt KOLEDŽA IMPINGTON . modernih arhitekata koji je tokom 20ih i 30ih izradio izvjestan broj eksperimentalnih kuća i stambenih naselja i aktivno sudjelovao u urbanističkim projektima . ali mu je malo projekata odobreno. a nakon njega ekonomska ograničenja sprečavaju šire arhit.za vrijeme nacizma ostao u Njem.do 1930.poštivao je opće formule međunarodnog stila s bijelim zidovima.u prvoj kuće sa zasebnim vrtovima u drugoj spoj međusobno razmaknutih solitera i jednokatnih i dvokatnih kuća raspoređenih u terasastom predjelu . bilo je malo eksperimentalne arhitekture.administrativne službe su u prizemlju.stambene zgrade. Bernard ZEHRFUSS a konstruktor Pier Luigi NERVI .jedan od prvih njem.to je vraćanje osnovnim načelima moderne arhit. svj rata izazvala su intenzivno istraživanje problema planiranja gradova.iako je izgradnja visokih nebodera u Njem.stambeni projekt * BELLAVISTA blizu Kopenhagena .klimu . ali joj je plan originalan . pločastih blokova i kuće u nizu smještene u prostranom i ozelenjenom predjelu .na njega utjecali Le Corbusier i Mies van der Rohe .no u planiranim zajednicama kao što su HARLOW NEW TOWN i ALTON ESTATE .ratna razaranja su ostavila otvoren put za veliki program obnove . učionice na katu . njem. no ipak napredovalo se na 2 područja: 1.prvih desetljeća 20. .osim Le Corbusiera i ranijih djela Augusta Perreta.njihova * GIMNAZIJA U HUNSTANU. Brener. arhit. NORFOLK. 20. st. no za vrijeme nacističkog režima od 1933. koja se često gubila iz vida FRANCUSKA .izraz koji se istovremeno odnosi na brutalno ispoljavanje materijala kao kod Le Corbusiera i na odlučno.

silno je utjecao na mlađe latinoamer.uveo je brodoliku osnovu umjesto uobičajne pravokutne ploče . poslijeratnu arhit. NAPULJ .morala je biti brzo izgrađena te je on pronašao formulu za izradu malih elemenata koji su se lako mogli sastavljati na licu mjesta * ŽELJEZNIČKA STANICA.jedini istaknuti arhitekt kojeg je dao futurizam.zasebna zgrada okružena nižim zdanjima projektirana da se vidi sa svih strana .konstruktor-arhitekt . arhitekti su bili CALINI I MONTUORI .* CASA DEL POPOLO Giuseppe Teragni. ali su Niemeyer i ostali dodali ekspresionističke i barokne elemente sa zaobljenim oblicima u osnovama i fasadama. ostaje Pontijevo remek-djelo i jedna od najindividualnijih interpretacija nebodera . osobito OSCARA NIEMEYERA u Brazilu . karakteriziraju svojstva drame i uzbuđenja.Kula Pirelli na kojoj je Nervi surađivao kao inžinjer. u Italiji.LE CORBUSIEROV rad na projektu MINISTARSTVA OBRAZOVANJA I ZDRAVLJA U RIO DE JAINEIRU 1937. zemlja u mnogim vidovima industrijskog. tradicija .njen neobično oblikovan konzolasti krov dozvoljava upotrebu neprekidnih staklenih zidova između nosivih stupova i kontinuiranog unutrašnjeg prostora . svj.-43.TRUCCA.. kao i u modernizaciji instalacija i tehnici prezentiranja u starijim muzejimja PIER LUIGI NERVI . rata broj eksperimenata u mod. TORINO . Como.moderna arhit.iza 1945.u biti je to kružna krovna struktura u kojoj se zatvorena školjka krova oslanja na 36 betonskih nosača u obliku slova V . klima za razvoj nije bila povoljna . oko funkcionalne ili racionalne arhit. sa vanjskim modernističkim izgledom uklopljenim u tradicionalne strukture . Torino .dvije dramatične primjene njegovih ekperimenata armiranog betona su MALA I VELIKA PALAČA SPORTOVA građene za Olimpijske igre u Rimu 1960. .tal.jedan od velikih graditelja svih vremena.projekt GIA PONTIJA Ponti se polako. čak i genijalni arhitekti koji su doprinijeli idejama i formama moderne arhit.što je tipično za zemlje u kojima je iza 1945.zgrada je neobična i impresivna.najspektakularniji primjer širenja međunarodnog stila nakon 1940. .vladin stil ugledao se na raskošni monumentalizam . ANTONIO SANT'ELIA.završetkom II. no njegov se utjecaj putem časopisa širio na pionire izvan Italije . osobito u Torinu. . brzo se širi u Lat.Mala plača građena u suradnji s arhitektom A. ratu .Le Corbusieov utjecaje je očit i u kasnijem razvoju brazilske arhit.jedna od najvažnijih narudžbi koje je dobio bio je projekt zrakoplovnog hangara 1935.naučio je kako da materijale učini lakšima i snažnijima i da projekte estetski i strukturalno varira . se povećao i Italija je postala prva Ev.značajno djelo je ostvareno u projektiranju novih umjetničkih muzeja.ipak u Lat. sposoban da građevinsku strukturu prenese u lijepe arhitektonske forme . VITELOZZIJEM . ali dosljedno razvijao od neoklasičnih početaka ka složenom modernizmu . možda zbog toga što je osjećanje prošlosti bilo jako nije čudo što su novi ili strani eksperimenti teško prodirali . uz obilato korištenje boje u kojim se ogledala latinoamer. pojavili su se pojedini daroviti.50ih i 60ih surađivao je s arhitektima u Italiji i svijetu * KULA PIRELLI u Milanu . došlo do građevinske ekspanzije . . arhit.jedno od prvih poslijeratnih istaknutih zdanja je * ŽELJEZNIČKA STANICA TERMINI U RIMU. kao i trezvenog planiranja . proizvodnog i modnog dizajna .moderna arhit. arhitekte.niz podignutih zgrada klišeji su međunarodnog stila. * TVORNICA MATTE. . udaljava se od tradicije time što cijelu zgradu nose stupovi koji se sužavaju pri vrhu što dovodi do povećanja prostora LATINSKA AMERIKA . ukazale su mu se jedinstvene prilike da svoje teorije provede u djelo * IZLOŽBENA ZGRADA. prvi u nizu varijanti koje je izradio za vojsku od 1936..-41.omiljeni materijal mu je aarmirani beton i glavni doprinos u tome što je shvatio njegove mogućnosti u stvaranju novih prostornih oblika i dimenzija . nije bila formalno sputavana od strane tal. svj. Amer. poginuo je u I.ideal za kojim se ovdje išlo u ogromnoj mjeri je stvaranje prisnog odnosa između publike i izvođača ITALIJA . a gl.iako progresivna arhit.možda je on mogao ubrzati razvoj moderne arhit. Amer. stigla s izvjesnim zakašnjenjem. fašizma kao što je bila u Njem.. sa specifično mediteranskim akcentom .GRUPA SEDMORICA okupila se 1933.njegove osnovne teze iznesene su u nekoliko značajnih zgrada izvedenih u toku 30ih .konstruktor.dvorana Filharnonije izvedena je iz Gropuisovog koncepta totalnog kazališta u kojem publika okružuje pozornicu .

u SADu izgubila je svoju prvotnu živost . je izrazito napredovala .JOHN ANDERWS .iako prve zgrade imaju elemente gotičkog detalja. arhit.najobuhvatniji kompleks nebodera je ROCKERELLEROV CENTAR u NEW YORKU započet 1931.u CARACASU u Venezueli.brutalizam tih zgrada s grubo obrađenom površinom. smjelim. BRIT. s reminiscencijama na jap. . izložbeni prostor. arhit.oba krova vise na ogromnim kablovima .on je modificiran meksičkom naklonošću za murale OSCAR NIEMEYER * NACRT PARKA BIRAPUERA u SAO PAOLU . komercijalna moderna arhit..vođa nove jap.industrijska.sadržava dvoranu opere. KOLUMBIJA .kompleks koji kombinira modernu i klasičnu prostornu organizaciju s najrazvijenijim konstruktivnim koncepcijama . direktno obrađeni beton s horizontalno akcentuiranim oblicima koji podsjećaju na tradicionalnu jap. FRANCISCA. komercijalna.zamisao o podizanju cijelog grada usred pustoši predstavlja krajnju fantaziju. između 1900. bila je eklektična . ogromnim.u svom općem dojmu još bliska Le Corbusierovom samostanu La Tourette. ali malo toga izuzetnog ili originalnog . trgovački centri. stambeni projekti. Amer.donekle slično školjkama . no takav projekt je značajan čak i sa svojim nedostacima KANADA I AUSTRALIJA .kombinira masivni. arhit. oni su pojednostavljni do relativne nenametljivosti . izvijenim krivuljama i jasnom strukturom daje tom kompleksu karakter neprestane drame . moderna arhit.slijedile su izložbe čikaške škole.u Kanadi i Australiji. SOUTH FRASER. TORONTO.* BIBLIOTEKA SVEUČILIŠTA GAKUSHIN U TOKIJU * FESTIVALSKA DVORANA METROPOLITEN U TOKIJU SAD .originalan je simbol novog duha Kanade * KOLEDŽ SCARBOROUGH.nove zgrade svih vrsta. kulturni centri stvorili su novo arhit. .projekt cijelog grada BRAZILIJE određenog za novu prijestolnicu Brazila .početkom 20. upravna ili kućna arhit. ONTARIO . neboderi.AULA MAGNA unutrašnji je prostor čiju lakoću i prozračnost pojačava strop ALEXANDRA CALDERA i ROBERTA NEWMANA .gotovo sve značajnije što se gradilo ..primjer skladne organske organizacije krajnje suprotne ranijoj geometriji međunarodnog stila * CRKVA SV. arhitekti HELL. lice * GRADSKA VIJEĆNICA U TORONTU .30ih je nekoliko događaja i pojedinaca ukazalo na put ka novoj eri . .drugi jap.MEXICO CITY je polovicom 20ih prihvatio vidove međunarodnog stila i to je postao zvanični stil zemlje . u New Yorku započeo je seriju značajnih izložbi. CARLOS RAUL VILLNUERA podigao je izvjestan broj izvanrednih zgrada . je KENZO TANGEN. monumentalnih proporcija * SVEUČILIŠTE SIMON FRASER. i 1940.projekt ERICKSONA I MASSEYA . Aaltoa i Bauhausa .ranije je to ugl. st. a prva od njih iz 1932. kino dvoranu i dvoranu za komornu glazbu JAPAN nezavisan stil u modernoj jap. TODD i LITTLETON nasljedili su danca JOEMA UTZONA koji je izradio prvobitni projekt . jednom od gradova Lat. arhit. * ZGRADE SVEUČILIŠNOG GRADA i kasnije * AMFITEATAR SVEUČILIŠNOG GRADA .masivna zdanja od obloženog betona. TAKAMATSO .njegova najveća narudžba . arhitekti koji sljede kasnu Le Corbusierovu liniju su * TAKEO SATO .Sullivan i Wright su imali tada veći utjecaj na Evropu .* GRADSKA VIJEĆNICA U IWAKUNIJU * KURIO MAYEKAWA . koju su organizirali Henry Russell Hitchcock i Philip Johnson dala je međunarodnom stilu ime .Muzej moderne umj. kazalište. osobito u Tokiju.opći plan grada izradio je LUCIO COSTA. .VILJO REWELL . igre u Japanu 1964.u tom desetljeću izgrađeno je i nekoliko novih nebodera koji su prekinuli s eklekticizmom neboderske forme i unijeli aspekte čikaške škole ili načela Bauhausa i međunarodnog stila NEBODERI . obrazovne institucije. koji se najbrže razvija.u Australiji je najspektakularnije moderno zdanje zgrada * OPERA U SYDNAYU. * GRADSKA VIJEĆNICA u KURASHIKIJU . * 2 sportska dvorane za olimp. POMPLONA .rođen u Le Corbusierovoj tradiciji .veći krov je obješen na 2 betonska jarbola dok je manji ingeniozno postavljen na kablu koji se u obliku spirale spušta od jednog jarbola . Le Corbusiera. moderna arhit. inače Le Corbusierov učenik koji je osobito bio pod utjecajem brutalističkog stila * PREFEKTURA OKRUGA KAGAWA. rijetko naseljenim zemljama.koristi beton u stvaranju modernog baroknog zdanja s paraboličnim krivuljama ukrašenog bojenim opekama Niemeyerovi pronalasci u domaćoj i industrijskoj gradnji obuhvaćaju sve stilove moderne arhit. dok su Niemeyeru bile povjerene glavne javne građevine .* OLIMPIJSKI STADION. očigledan je tek iza 1960.

visoka je pravokutna ploča koja zauzima mali dio jednog njujorškog bloka .ova zgrada unijela je u SAD koncept nebodera kao visoke.VILLIAM LESACZE. ovdje s fasadama obloženim staklom a s bočne strane mramorom .masivnija skeletna struktura je jasno vidljiva na nježno oblikovanim elementima prozora kojima je zgrada obložena . 1958. nagradu na natječaju za CHICAGO TRIBUNE .. NEW YORK koju su projektirali SKIDMORE.ona je apsolutnom simetrijom izolirana na širokom trgu kojeg oživljavaju uravnoteženi detalji fontana .u usporedbi s prethodnim ZGRADA CHRYSLER (1929.utjecaj M. st.njegova vlastita staklena kuća u Coneticutu klasično je produživanje Miesovskih načela . .ovaj projekt je značajan kao jedan od prvih primjera tendencije okupljanja velikih ekipa i konstruktora kao suradnika na ogromnom i složenom poslu . . amer. koji su tako potpuno iskorišteni .ZGRADA FILADELFIJSKE ŠTEDIONICE .projekt MINORE YAMASAKIJA i EMERY ROTHA KUĆE . većina eksperimenata u moder.značajan ne samo što obilježava korak ka racionalnom projektiranju nebodera nego još više po konceptu prema kojem je sam planiran . ali funkcionalno uspješan primjer neogotičke koncepcije GEORGE HOWEL i WILLIAM LESCAZO . HARRISONA. a kancelarijske prostorije uspješno su odvojene .njegove ideje su utjecale na mlađe ekspres. došlo je do procvata u projektiranju nebodera . koju je projektirala međunarodna ekipa arhitekata na čelu sa WALLACE K. arhit. OWINGS I MERRIL . CORBETTA. HOODA i TOUILHOUXA .1.tu se Miesu van der ROHEU i PHILIPU JOHNSONU ukazala jedinstvena prilika da stvore spomenik modernoj industriji .tokom prve pol.podignuta je na stupove koji su zatvoreni nivo zgrade . . ali poništava granice između prirode i zatvorenog prostora .ZGRADA SEAGRAM.KUĆE LEVER. radio i televizijske studije. van der Rohea i zgrade UNa doveo je do izgradnje prve velike poslovne zgrade iz 50ih . što veći za većim nebodera podignutih između 30ih i 60ih . ova dvojna stambena zgrada sastoji se od 2 međusobno povezana okomita bloka čelične strukture koja naglašava okomice . 1947.koristeći staklo povezuje okomite i horizontalne akcente s lakim.jedan od prvih primjera strukture cijele obložene staklom s horizontalnim trakama svjetlo-zeleno obojenih prozora (da bi se ublažio bljesak) koje se smjenjuju s neprozirnim. 20.potpuno zatvorenu strukturu . spomenik te renesanse je ZGRADA UJEDINJENIH NARODA. HARRISONOM . tamno-zelenim prugama .gl.malo je poslovnih kompleksa u amer.) predstavljaju korak natrag i svojim oblicima i funkcionalnošću projekta. st.glavne javne površine pokrivaju veliki dio zemljišta.još značajniji bili su DVOJNI NEBODERI U CHICAGU koje je MIES VAN DER FOHE projektirao 1951.PHILIP JOHNSON .osnova pojedinih katova je u obliku slova T.REINGARD i HOFMEISTER uz suradnju MORRISA.preko puta kuće Lever nalazi se jedno od remek djela nepoderske arhit.RAYMOND HOOD -gotovo sam obilježava evoluciju nebodera između 20ih i 30ih god.ova zgrada je možda savršen izraz Miesovog isticanja ORGANSKOG PRINCIPA REDA kao sredstva postizanja uspjelog odnosa djelova jednih prema drugima i prema cjelini .u drugoj polovini 20. odvijala se u individualnoj stambenoj izgradnji . sastojao se od kuća u kojima su primjenivani principi Bauhausa .velik dio GROPUISOVE I BRENEROVE rane amer. niz pogodnosti za rekreaciju.) i ZGRADA EMPIRE STATE BUILDING (1930.-32.značajan primjer je BESKRAJNA KUĆA projekt FREDERICKA KIESLERA .prva je potpuno ostvarena primjena međunarodnog stila na projekt nebodera .Miesov credo je svoj najmonumentalniji izraz dobio u nacrtu za projektirani SVJETSKI TRGOVINSKI CENTAR . JOHANSEN koji je projektirao kuću od prskanog betona u kojoj krivulje unutrašnjosti eliminiraju kuteve i ispupčenja . pa tako cijelo zdanje dobiva okomiti L-oblik . RICHARD NEUTRA i RUDOLPH SCHINDLER posvetili su velik dio svoje karijere kućnoj arhit.prvi evropski arhitekti koji su 20ih došli u SAD . kazalište i restorane .sadrži prostrane otvorene površine za pješake.ekstreman.kombinirali su vidove Wrightove arhit. zgrada je staklena kutija koja pruža zaštitu.dobio 1. pravokutne ploče. s konceptima međunarodnog stila .napustio pravokutnik i vratio se jajolikim formama slobodno modeliranim od plastičnog materijala s kontinuiranim unutrašnjim prostorom . izvanredno kino.2 nebodera od 110 katova .i ova zgrada je koncipirana na principu ploča .-50. arhitekte kao što je JOHN M.od velikog potencijalnog značaja su vizionarski projekti kuća koji pripadaju novoj fazi imaginarne arhitekture . MACMURRAYA.gostinjska soba predstavlja drugu krajnost . . ali snažnim isticanjem čeličnog kostura . arhit.zamišljena kao monumentalni simbol jedne svjetske korporacije. arhit.

centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj.ove zgrade.povezano sa Umj. Kazalište Vivian Beaumont. jeftino i udobno u manjim zajednicama . nego isto tako koriste nove tehničke i industrijske pronalaske koji mogu smanjiti troškove gradnje INDUSTRIJSKI KOMPLEKSI .MARCEL PRENER. ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema čovjeku KEVIN ROCHE.kompleks zgrada njujorškog državnog sveučilišta .samo kazalište ima pozornicu uklopljenu u gledalište . arhitekt EERO SAARINEN .simetrična kompozicija od kvadrata i pravokutnika . narastao broj kulturnih centara . STONEA . .jedna od gl. Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere .to je vidljivo u djelu EDWARDA D.pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna garaža .Dvorana filharmonije.ta ekspanzija često se držala tradicionalne arhitekture koledža.spoznalo se da je važna atraktivna prirodna okolina i da se radnici mogu smjestiti lakše.najsloženiji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962. st. arhitekte polovice stoljeća .ideja o kulturnom centru.niz međusobno povezanih pravokutnih zgrada s dvorištima na koje je vješto uklopljen ogroman stadion .no.GROPUIS. često kombinirani s muzejem ili izložbenom dvoranom za slik.ekspanzija obrazovanja omogućila je da se čitavi sveučilišni kompleksi grade kao jedna jedinica . Opatijska crkva u Collegavilleu rješena je odvojenim zvonikom. 20.RALPH RAPSON.visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora .taj monumentalni ulaz u crkvu je sam po sebi izvanredan primjer apstraktne skulpture .unutrašnjost crkve jedna je od najzanosnijih religioznih zdanja u SADu . projekta .HARVARD . velikom betonskom pločom postavljenom na stupovima . centrom WALKER tako da se muzej sa izložbama koje se u njemu smjenjuju može uklopiti u program kazališta .tu su .gl. bila je novi akademizam zasnovan na međunarodnom stilu . domova do stvaranja novih sveučilišta . . kompleksa sagrađen iza rata je TEHNIČKI CENTAR kompanije GENERAL MOTORS u WARRENU (Michigan) . OWINGS i MERRILL . svuda se povećao broj studenata i zbog toga su stvoreni građevinski programi koji su se kretali od izgradnje novih učionica ili stud. KAZALIŠTA I MUZEJI . poslijeratnih tendencija bila je uklanjanje industrije iz prenaseljenih velikih gradova u otvorena prostranstva predgrađa ili u manja naselja .JOSE LOUIS SERT. Minneapolis .jedan od najspektakularnijih je Zrakoplovna akademija .za sveučilište države Pensilvanija projektirao RICHARDSON zgradu za medicinska istraživanja .ona sjedinjuje jednostavnost i jasnost forme koja izbjegava sve suvremene klišeje .struktura koja se sastoji od niza međusobno povezanih zatvorenih kvadrata .laboratorija . st. Državno kazalište NY. RELIGIOZNA ARHITEKTURA .ovi eksperimenti ne samo da predstavljaju pokušaj pronalaženja novih formi zasnovanih na prirodnim organskim principima. .nakon 1950.SKIDMORE. Centar za vizualne umjetnosti Carpenter . . izgradnja novog Postdiplomskog centra .jedna od osnovnih tendencija prve pol.glavne zgrade okružuju monumentalni trg u čijem je središtu visoka fontana .također se veća pažnja poklanja radnicima . Stambeza četvrt za postdiplomce . i skulpt. osim Saarineovog kazalipta V. KAZALIŠTE TYRONE GUTHRIE.. KAHN spada možda među najutjecajnije amer. 1967. KULTURNI CENTRI.LE CORBUSIER.čim je sagrađena počela je vršiti utjecaj .centar predstavlja ogroman kompleks zgrada raspoređenih u atraktivnom predjelu oko umjetnog jezera KOLEDŽI i SVEUČILIŠTA.naglašenih grupama stupova od opeke . predstavlja izdanakjavnih umj. primjer su novog monumentalnog klasicizma karakterističnog za javnu arhit. obično kompleksu zgrada s jednim ili dva kazališta ili koncertnom dvoranom.nakon 1945.jedan od prvih velikih ind. NY.osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvorište koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju . u Amer.iako je sagradio relativno malo zgrada LOUIS I. 60ih . ZGRADA FORDOVE FONDACIJE.Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju angažiran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji . Beaumont.jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20.od sveučilišnih kompleksa među najpoznatije spadaju AALTOV u Tehnološkom institutu države MASSACHUSSETS i RUDOLPHOV na JELSKOM SVEUČ.

odgovarajuće osvjetljenje . spomenika .mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI.UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a još 1929.jedan od najuspjelijih pokušaja obnove centra jednog amer.AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA .glavne zgrade okružuju monumentalni trg u čijem je središtu visoka fontana .za niz onih koji proučavaju moder. .bit plana je kombinacija funkcionalnog unutrašnjeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka . centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj.pionir industrijskih. prijeme .KC i dalje se otvaraju po Americi .MUZEJ MODERNE UMJ.dvorište je bilo rad PHILIPA JOHNSONA. no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovarajući način . lako sklopive stamb.GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT. je projektirao kuću DYMAXION .prirodna svjetlost je žrtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA. kazal. a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje . jedinice amer. SAARINEN . grada započet je u Philadelphiji 40ih . KAZALIŠTA I MUZEJI . raskrčavane su sirotinjske gradske četvrti i vodilo se računa o očuvanju pov.ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnotežene figure bazirane na tetraedrima. vojske KULTURNI CENTRI. masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN . urbanizma u svojim projektima za Pariz.Brenerov muzej je čista i impresivna građevina na kojoj su teški tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra . je PLANIRANJE GRADOVA . U NEW YORKU . .nakon 1950.pravi stroj za stanovanje . predstave.ideja o kulturnom centru. narastao broj kulturnih centara . koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade.RALPH RAPSON.proizvodnji se nikad nije pristupilo .samo kazalište ima pozornicu uklopljenu u gledalište . obično kompleksu zgrada s jednim ili dva kazališta ili koncertnom dvoranom.2 najimpresivnij NY umj. a osobito urbanističko projektiranje buduća rješenja leže manje u rukama arhitekta nego konstruktora .arhitektura je rutinska. projekta . AERODROMI . umjetno ili oba. 30ih sagradio je automobil na 3 kotača .prirodno. arhit..umjetnički muzej je složen projektantski problem čija se bitna pitanja i uspješna cirkulacija. STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1. a noviji MUZEJ AMER.povezano sa Umj. a rješenja problema kao što je cirkulacija su neadekvatna . preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograničeno ih povećavati . oktoedrima i kosaedrima . Minneapolis .prvobitnu zgradu projektirali su 1937.glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama . muzeja projektirala su dvojica starih majstora .LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop.njegova gl.E. st. centrom WALKER tako da se muzej sa izložbama koje se u njemu smjenjuju može uklopiti u program kazališta .koncerte. javna zgrada u međunarodnom stilu .poč.te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograničenih dimenzija korištene su za staklenike. prekrivače za industrijska gradilišta i pokretne.najsloženiji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962.svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest međunarodnog stila u SAD-u .jedan od neostvarenih snova moder.otvorene su nove prometnice. često kombinirani s muzejem ili izložbenom dvoranom za slik.jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja . a njegovi novi dodaci su više nego utrostručili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izložbenog prostora i u osvjetljenju muzeja . arhit. amer..Brasilija je možda najpotpunija realizacija novog urbanističkog plana u 20. KAZALIŠTA I MUZEJI KULTURNI CENTRI. predstavlja izdanakjavnih umj. UMJ. u Amer. KAZALIŠTE TYRONE GUTHRIE. i skulpt. dovoljno radnog i spremišnog prostora i u većini slučajeva prostorije za neke druge aktivnosti . WHITNEY by MARCEL BRENER .

predstave. UMJ. jedinice amer. vojske KULTURNI CENTRI.no. spomenika .otvorene su nove prometnice.glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama . a njegovi novi dodaci su više nego utrostručili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izložbenog prostora i u osvjetljenju muzeja .ove zgrade. preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograničeno ih povećavati . AERODROMI . odgovarajuće osvjetljenje .Dvorana filharmonije. 30ih sagradio je automobil na 3 kotača .KC i dalje se otvaraju po Americi .te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograničenih dimenzija korištene su za staklenike. koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade.pionir industrijskih. STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1. često kombinirani s muzejem ili izložbenom dvoranom za slik.bit plana je kombinacija funkcionalnog unutrašnjeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka .proizvodnji se nikad nije pristupilo .ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnotežene figure bazirane na tetraedrima.jedan od najuspjelijih pokušaja obnove centra jednog amer. no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovarajući način . umjetno ili oba.ideja o kulturnom centru. st. ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema čovjeku KEVIN ROCHE.arhitektura je rutinska. Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere .AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA .osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvorište koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju .pravi stroj za stanovanje . a osobito urbanističko projektiranje buduća rješenja leže manje u rukama arhitekta nego konstruktora . KAZALIŠTA I MUZEJI . 60ih .poč. i skulpt.koncerte.prvobitnu zgradu projektirali su 1937.umjetnički muzej je složen projektantski problem čija se bitna pitanja i uspješna cirkulacija. u Amer. je projektirao kuću DYMAXION .visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora . javna zgrada u međunarodnom stilu . osim Saarineovog kazalipta V.Brasilija je možda najpotpunija realizacija novog urbanističkog plana u 20. predstavlja izdanakjavnih umj. ZGRADA FORDOVE FONCACIJE..Brenerov muzej je čista i impresivna građevina na kojoj su teški tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra . je PLANIRANJE GRADOVA . NY. narastao broj kulturnih centara .nakon 1950. Beaumont. U NEW YORKU .MUZEJ MODERNE UMJ.Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju angažiran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji . raskrčavane su sirotinjske gradske četvrti i vodilo se računa o očuvanju pov. arhit. projekta .LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop. primjer su novog monumentalnog klasicizma karakterističnog za javnu arhit. SAARINEN . amer. oktoedrima i kosaedrima . st. . . Kazalište Vivian Beaumont. arhit. urbanizma u svojim projektima za Pariz. prekrivače za industrijska gradilišta i pokretne.E.njegova gl.jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja . 1967. masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN . muzeja projektirala su dvojica starih majstora . a rješenja problema kao što je cirkulacija su neadekvatna .. .prirodno.GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT.za niz onih koji proučavaju moder. centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj.tu su . a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje . prijeme .dvorište je bilo rad PHILIPA JOHNSONA.svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest međunarodnog stila u SAD-u .mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI. a noviji MUZEJ AMER. Državno kazalište NY. grada započet je u Philadelphiji 40ih .jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20.jedan od neostvarenih snova moder. obično kompleksu zgrada s jednim ili dva kazališta ili koncertnom dvoranom.2 najimpresivnij NY umj. dovoljno radnog i spremišnog prostora i u većini slučajeva prostorije za neke druge aktivnosti .prirodna svjetlost je žrtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA. lako sklopive stamb. WHITNEY by MARCEL BRENER .pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna garaža . kazal.UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a još 1929.

no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovarajući način .pionir industrijskih.. 1967. amer.. ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema čovjeku KEVIN ROCHE. odgovarajuće osvjetljenje .jedan od najuspjelijih pokušaja obnove centra jednog amer.najsloženiji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962.E. oktoedrima i kosaedrima .GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT.RALPH RAPSON. Državno kazalište NY.povezano sa Umj. KAZALIŠTE TYRONE GUTHRIE.koncerte. je PLANIRANJE GRADOVA .Brasilija je možda najpotpunija realizacija novog urbanističkog plana u 20.MUZEJ MODERNE UMJ.pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna garaža . centrom WALKER tako da se muzej sa izložbama koje se u njemu smjenjuju može uklopiti u program kazališta .ove zgrade. lako sklopive stamb.Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju angažiran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji . vojske ASSAMBLAGE I NEODADAIZAM ASSAMBLAGE . urbanizma u svojim projektima za Pariz. umjetno ili oba. U NEW YORKU . masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN . UMJ.za niz onih koji proučavaju moder.umjetnički muzej je složen projektantski problem čija se bitna pitanja i uspješna cirkulacija.poč.Dvorana filharmonije. primjer su novog monumentalnog klasicizma karakterističnog za javnu arhit. arhit. ZGRADA FORDOVE FONCACIJE. 30ih sagradio je automobil na 3 kotača .KC i dalje se otvaraju po Americi .samo kazalište ima pozornicu uklopljenu u gledalište . st.UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a još 1929. prekrivače za industrijska gradilišta i pokretne. Beaumont.ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnotežene figure bazirane na tetraedrima.jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja . 60ih . muzeja projektirala su dvojica starih majstora . arhit. grada započet je u Philadelphiji 40ih . WHITNEY by MARCEL BRENER . predstave. a njegovi novi dodaci su više nego utrostručili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izložbenog prostora i u osvjetljenju muzeja . a noviji MUZEJ AMER. a osobito urbanističko projektiranje buduća rješenja leže manje u rukama arhitekta nego konstruktora . koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade. je projektirao kuću DYMAXION . NY.osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvorište koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju .prvobitnu zgradu projektirali su 1937. .tu su .pravi stroj za stanovanje . jedinice amer.mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI.svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest međunarodnog stila u SAD-u .njegova gl.no.prirodno.Brenerov muzej je čista i impresivna građevina na kojoj su teški tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra . a rješenja problema kao što je cirkulacija su neadekvatna .dvorište je bilo rad PHILIPA JOHNSONA. kazal. .proizvodnji se nikad nije pristupilo .pojam za posebno predmetno oblikovanje koje se izgradilo iz kolaža proširivanjem principa montaže na prostor . . preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograničeno ih povećavati . .te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograničenih dimenzija korištene su za staklenike.AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA . prijeme .visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora . AERODROMI . a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje . SAARINEN . javna zgrada u međunarodnom stilu . spomenika . STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1.jedan od neostvarenih snova moder.bit plana je kombinacija funkcionalnog unutrašnjeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka .glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama . dovoljno radnog i spremišnog prostora i u većini slučajeva prostorije za neke druge aktivnosti .jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20.2 najimpresivnij NY umj.prirodna svjetlost je žrtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA.predmeti su uklopljeni u strukturu slike i . osim Saarineovog kazalipta V. st.otvorene su nove prometnice.arhitektura je rutinska. Kazalište Vivian Beaumont. raskrčavane su sirotinjske gradske četvrti i vodilo se računa o očuvanju pov.glavne zgrade okružuju monumentalni trg u čijem je središtu visoka fontana . Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere .LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop. Minneapolis .

rađenu od starih komadića zavarenog čelika i platna CEZAR . reorganizacijom ili prezentiranjem bez komentara .jedno obilje.u sredini princ iz porodice Este. ironija . načinio niz slika.izrađuje KOMBINIRANE SLIKE I KOMBINIRANE PREDMETE * MONOGRAM .razvio razrađenu tehniku kolaža . obično sa staklenom prednjom stranom u koju je raspoređivao objekte. umj.njena umj.drvo .koristi je za sve moguće namjene .bezbroj inovacija koje su kasnije pripisane pop-artu .odnos između prošlosti i sadašnjosti * APOTEKA .* SEKRETARICA .njegove slike pune su asocijacija na kuću.elementi kolaža.time je stvarao osobni svijet snova .konstrukcije na principu kutije. njezino postojanje u nečem drugom . djelo selekcijom. djetinjstvo * AUTOMAT MEDICI .najplodnije razdoblje 1948. isječci iz novina. djela pomoću novih tehnika reprodukcije u velikim serijama * INTERVIEW .odnos prema tehnološkoj urbanoj sredini koja ga okružuje.ALFONSO OSSORRO (Filipini) . KIESLER. nekoliko godina obrađivala jednu temu: lice.sto ga s jedne strane izravno vezuje s Rothkom ili Lichtensteinom ili Warholom .privlači ga ideja erotike i zabranjenih snova LOUISE NEVELSON .motiv STRELJANE .JOSEPH CORNELL.s Rauschenbergom dijeli isti atelje u NY .u strukturi platna ukomponirao druge predmete . imaginarni portreti ENRICA BAJA . fotografije JASPER JONES .balzamirana koza .bjesomučna akumulacija heterogenih oslika i materijala suprotstavlja kompleksnim kaliografijama . dokumentaristički karakter .pozadina je ogledalo * PTICA U KUTIJI ROBERT RAUSCHENBERG .ready-made STAREŽNA SKULPTURA .predmet kao što je META .u asamblaž se ubraja KOMBINIRANO SLIK. . je umj.jednostavna kutija.za amer.proizvode RELJEFNI UTISAK .30ih JOSEPH CORNELL posvetio se izrađivanju duhovitih i poetski naglašenih malih asamblaža koje slaže u kutije .odbačeni automobili sabijeni u kocke pod prešom ALBERTO BURI .čitav arsenal ukrasa i militarističkih predmeta . = kao sinteza slikovne predstave i montaže materijala kao i SLIKA SLUČAJ = koja nastaje isključivo ljepljenjem i montažom objekta na jednu ploču .niz malih predmeta od metala .vaginu. R.opsesijska sličnost s tipičnom NY arhitekturom .simbol . koje su međusobno kombinirane tako da oblikuju masovne reljefe nalik na zidove .u nizu slika 50ih omiljen motiv mu je AMERIČKA ZASTAVA . porodicu.John Cage . mape .dijelovi starih automobilskih karoserija s njihovim sjajno lakiranim obojenim površinama u stvaranju apstraktnih asamblaža LEE BONTECOU .-49.KOMBINIRANE SLIKE .isječci iz života . LOUISE NEVELSON JOSEPH CORNEL .* GENERAL . isječci stvarnosti koja nas opsjeda svakog trenutka 1955.radio s ocjepanim tkaninama .KURT SCHWITERS RICHARD STANKIEWICZ .npr. koristeći stripove kao materijal.situirana u 50te.mnoga svoja djela smješta unutar kutija . ekvivalent Duchampovih ready-made-a .duboka dvosmislenost.tehnika voštanih boja .njegovo djelo nosi obilježje ikone .radi sa zavarenim čelikom i patentnim zatvaračima.asamblaž se može s dosta uspjeha koristiti u mnoge svrhe .nema nikakve veze s pravom funkcijom mete .zanima ga bit stvari koju ona do tada nije imala. okolo multipliciranih slika uzetih iz ranog filma . urbane sredine NY . osmjeh kritičara=četkica za zube LUCAS SAMARAS .urbano-popularna komponenta .pivske konzerve. također se zanimao za preinačavanje starih umj.onaj ogranak asamblaža koji namjerno traži otpatke urbane civilizacije i pretvara ih u umj. fotografije.dotrajala mašina koja piše sama na sebi JOHN CHAMBERLAIN . ima je i u 60im . često sa stravičnim patent zatvaračem umjesto zuba.

skandalima .doslovna. postduchampovski pristup objektu kao ni slici ni skulpturi .danas su najtipičnija djela pokušaji MONOKROMIJE . .dadaist. zatim im se priključuju CESAR I CHRISTO .korespondira u vremenu s pop-artom i amer.istodobno bezlične i upijajuće supstancije FERNANDEZ ARMAN . pokriveni plavom bojom.izložbe održavane u GALERIJI RESTANY u Parizu . okruženje. pojavnom svijetu ali daleko od izravnog mimetizma .preteča happeninga . IVES KLEIN .buni se protiv prenaglašenog individualizma i subjektivizma apst.grupu organizira kritičar PIERRE RESTAGNY 1960.tri godine djeluju homogeno .djevojke otisci . otisak.objekt koji je vešeznačan.npr.insistiranje na bezličnosti . MARTIAL RAYSSE. performace. rada sociologiziranje u umj. direktna upotreba materijala i predmeta iz urbanog okruženja .pokretna skulptura . . ruke lutaka .Kleinov prijatelj . odgovor dominaciji amer. objekt s više asocijativnih ideja . predmeti su slučajno okupljeni .na principu akcija-reakcija .još 1 bitan aspekt . težnja da se uhvati jedan izuzetan trenutak a ne toliko cilj da se proizvede umj.donose rad u raznim medijim i disciplinama .težnje usmjerene u pravcu beskonačnosti i neopipljivost . ARMAN.izgleda kao dio građ.arhitektruralna skulptura .teži novom šoku prepoznavanja.staklene oči. st.JOHN LATHAM . monokromije.OBAVIJANJE SKUPA ISTOVJETNIH PREDMETA U MATRICU TEKUĆEG POLIESTERA .zanimao ga tragični aspekt tih polomljenih fragmenata. naočale.do 1963. realizam . s pokretljivošću .osnivači: IVES KLEIN. materijala ARNOLDO POMODORO PIETRO CONSAGA NOVI REALIZAM .otisci njihovih tijela .2.drugi obiljeni materijal SPUŽVE . novoj realnosti objekta .mnoga platna naslikana s posebnim tonalitetom plavog koje je patentirao kao INTERNATIONAL KLEIN BLUE .asamblaž kao primarni postupak .obično crno obojeno željezo u složene organske apstraktne oblike koji evociraju neku zlokobnu životinju ili prijeteću ličnost PABLO SERANO EDUARD CHILIDA . . valjani po platnima da bi se stvorile sjenke .kolaž. nasumce razbacanih u drvenoj kutiji . dekolaž. OTISAK LJUDSKE ČULNOSTI U DANAŠNJOJ CIVILIZACIJI 2.suprotstavlja ideju punoće nasuprot Kleinovu ništavilu . objekti i asamblaži. .sklon umj.SLIKE-ZAMKE .vraćanje avangarde s početka 20.stare knjige IVO GATTIN EDUARDO PAULOZZI ROBERT RAUCHENBERG PETAR AGOSTINI ROBERT MULLER .eksperimentirao efektima kiše na platnim pokrivenim plavom bojom . ali i one trendove koji su tome prethodili i to prije svega apstrakciji i informelu . DOKUMENTACIJA TRAGOVA ONOG ŠTO JE LIČNO STVARALA TA CIVILIZACIJA * PLAVI ANTROPOMETRI . eksp.1. mašine koje se same uništavaju .rane 60te . metoda GOMILANJA.kompleksniji nego dadaisti . djelo .selekcija predmeta uzetih iz njegove vlastite sobe. ponovo se posvećuju svakodnevni objekti ali su poetizirani sa složenijim značenjem nego u dadaizmu .traje relativno kratko .sakupljao .vrsta "čovjeka kista" .kozmogonije . * NUKLEIDI .i kao odgovor na novu urbanu prirodu .dvostruka namjera: 1. SPOERRI I TINGUELY.sva djela ukazuju na društveni aspekt umj.asamblaži 2.radikalni okret prema figuraciji i predmetnom svijetu .otkrivaju nova usmjerenja u prirodi. umj.dva osnovna aspekta novog realizma: 1. i vezan za ev. paketiranje.pokret nastao u Franc.* POPRSJE S RUKAVICAMA DANIEL SPOERRI . neodadaizmom .* KANTA ZA SMEĆE .došlo do ponovnog velikog interesa za svakodnevnim. umj.nagi modeli.sastavlja sječene metalne ploče . objekti.Manifest . metoda .nastoje se vratiti svijetu realija. instalacija. jer je suvremena priroda mehanička i prepunjena reklamama .to je bio i fokus izložbe * PRAZNINA .puštanje predmeta da se sami usklađuju .

konstrukcije na principu kutije.kaže da on ne želi napraviti sliku već otvoriti jedan prostor.bitno određenje pop-arta predstavlja uklapanje umj.. određen potrošnim dobrima . njezina negacija * RAZREZANO PLATNO * IDEJA PROSTORA POP ART U AMERICI .ovaj razvoj ka tzv. spojiti je s kozmosom u njezinoj neprestanoj ekspanziji izvan skučenog platna slike .nesigurnost tehnike 2.slikanje stanja civilizacije određene industriju. u sociološki kontekst postojećeg duha vremena što ima najdublje korijene u dadaizmu . fiksirane točno onakve kakve jesu. JOHNS zastave i superreal.amer.Engl.on uzdiže stvari moderne svakodnevnice do umj.uz pomoć preše ih stiska u kompaktne blokove . se realizirao preko STRIPOVNIH TRAKA 1. crtao za kataloge apela i raznih čestitki . . eksp.dijelovi automobila .zainteresiran za ishod dok je CESAR oduševljen za proces LUCIO FONTANA .ready-made * KRALJEVSKA PLIMA IV JOHN CHAMBERLAIN .težnja da razlomi dimenzionalne granice tim rupama i rezovima .privlači ga ideja erotike i zabranjenih stvari .djeluju traumatično .dijelove automobila pakira u pravilne kubuse .dominira stilizirajuća ikonografija . je umj. urbane sredine NY .opsesija . na serijsko preslikavanje konzerve s juhom.njena umj. . kreirati novu dimenziju.koristi drvo .vodoravno postaje okomito CHRISTO . djela i hladnom dostojanstvenošću upravlja pogled na estetsku draž banalnih potrošnih stvari .Amerika je temeljno nadahnuće .mnoga svoja djela smješta unutar kutija .od računala do milju dugačke obale Little Boy u Australiji CEZAR . pive koje svojom jednostavnošću i intenzivnim koloritom predstavljaju ironičnu antitezu apst.Klein i Fontana žele upoznati kako je istinski cilj umj. umj.u isto vrijeme radi J. KONTROLIRANE KOMPRESIJE LUCAS SAMARAS .platna s RUPAMA i REZOVIMA .slučajno otkrivene situacije reda ili nereda. implicira istovremeno veličanje i kritiku moderne robne kulture . popartističkoj figuraciji odredile su u amer. kombinirane slike R. gdje tu sliku ponavlja unedogled kao da samoj konzervi želi oduzeti značenje .koncentracija na aktualne teme i pojave iz svakidašnjih situacija kao i korištenje tehnike kolaža. boje preuzete iz skale boja neonskih reklama a teme crpe iz subkulture robnih kuća i industrije za zabavu . da bi se blistavom i ironičnom istinom na slici uhvatio životni sadržaj modernog čovjeka.ironičan komentar na stupanj komercijalne erotike ANDY WARHOL . drugačije je jedino orijentiranje u odnosu na gledatelja .tzv. uređivao je izloge.pakiranje .prijelaz s komercijalne na čistu umj.stvara djela dekoracijskog i komercijalnog karaktera ali se zalaže za nadvladavanje granica štafelajnog slikarstva * CRNI PROSTORNI AMBIJENT . individualnog osjećaja .anticipira ambijentalno djelo . prva djela su bila posvećena verziji DICK TRACYJA koje su služile kao dekoracijski element u izlozima . RAUSCHENBERGA koji u slike uklapa artikle iz robnih kuća i razne otpadne proizvode . .umj.njegova djela sadrže snažan sadomazohistički pečat * BEZ NASLOVA LOUISE NEVELSON .nešto kasnije radi crtež na bazi stupa .opsesijska sličnost s tipičnom NY arhitekturom . stil 60ih .prelazi s jednostavnog.o njima se uvijek govori kao o primjeru NIHILIZMA moderne umj.mistično pakiranje predmeta .započinje kao modni crtač i komercijalni ilustrator. .prva radi već 1948.afirmira se s slikom konzerve juhe Campbell's . koje su međusobno kombinirane tako da oblikuju masovne reljefe nalik na zidove .spontanim gestama kompozicije izražava elemente trenutnog.

. inovatora . eksp.slike s poč.radi na verzijama reprodukcija najvećih moder.. boje i neočekivanih predmeta .s jedne strane se pokušava udaljiti od tih djela što ih kopira kako bi im mogao dati razumnu ocjenu a s druge strane zahtjeva od nas praćenje promjene vlastite reakcije nasuprot predstavi * M.elementi njegovih kolaža isključivo su birani među običnim predmetima .lice i njeno tijelo nalaze se svugdje .reproduciranje hrane . slobodi . Taylor..prvi njegov materijal je CRTANA TRAKA.3.kravate.ponekad kranje erotski oblici koji ovi svakodnevni predmeti dobivaju. Salmon Mayonaise. E.M.ispitivanje naše sposobnosti da podnesemo dosadu .. filmske aktivnosti .. nereda egzekucija.ukazuje na estetsku draž trivijalnih stripova . npr. i slikara reklamnih natpisa . Mondriana.utjecaj Rauschenberga i Johnsona i njihove upotrebe precrtanih slika i dijelova čovječjeg tijela . MONROE .meki kip .kolekcija slika nalik grafitima . čarape.stvorila svoj svijet od drva.niz serigrafskih prikaza jezovitih saobračajnih nesreća. 50ih . pristupa pop-artu kad njegovo djelo doživljava iznenadne stilske promjene .1961.kolaž i scenografije raznih hapeninga . oblike a zatim ulazi u novi stil * THE STREET ."Želim biti poput stroja.subjekt cow-boya i draži . gipsa. ROY LICHTENSTEIN .projekt * THE STORE .slabijeg dometa .SERIGRAFIJE . ručni rad zamjenjuje mehaničkim postupkom .izlozi i čudnovati predmeti koji se nalaze uz auto ceste . ili češće POVEĆANE VERZIJE predmeta iz zbiljskog života . Picassa dvostruka strategija . potpuno prekida sa slikanjem i predao se izrađivanju kopija ljudskog tijela koje smješta prema identifikaciji u kompleksne kompozicije .hipnotički učinci. serija slika * DISASTERS .1958. dokumentira svijet u kojem živi JIM DINE .dvostruka perspektiva urbanizma i industralizacije .ponegdje predmeti jednostavne reprodukcije.Cezanna.djela se mogu opisati kao pop-asamblaži GEORG SEGAL .fiksna kamera .izrađuje čitave serije "IDOLA".tehnika rastera .za razliku od Warhola interes za pitanje STILA .klaustrofobički je opsjednut umjetnošću i idejama o njoj CLAES OLDENBURG .. počinje eksperimentirati s figurama prirodnih dimenzija u gipsu i žici .obuzet svime što je američko . odjela.kipar . kampanje koja ima cilj da preispitava svijet do sebe MARISOL ESCOBAR (Venezuela) .pomalo nadrealističke skulpture .neko vrijeme koristio tradicionalne umj. .1960.izvori . Monroe..erotizam + banalnost + vjernost svakidašnjem . pretenzije premal lik. dio umj.satira na apst.nihilizam 4.postepeno koristi efekte u oblikovanju predmeta koje ne samo svojom veličinom nadvisuju stvarne već i upotrebom neprikladnih materijala * GIGANTSKI MEKANI PREKIDAČ .slijedi primjer komercijalnih umj. no elementi koje on izvlači iz tog izvora razrađeni su na posebno profinjen i tankočutan način .serija * BRUSHSTROKES ." .kiparica .princip monotonog ponavljanja ..

reklama za usisivač i ostalih kućanskih aparata * SANJAM BIJELI BOŽIĆ .slike-riječi .kompleksna jela koja da bi bila razumljiva često zahtijevaju govorna objašnjenja * LONDON NOĆU PETER BLAKE .predstavlja kompilaciju elemenata iz reklamnog oglasa najrazličitijeg sadržaja .također tehnika stavljanja slike jedne prema drugoj ali s tom razlikom da više sliče jedna drugoj . znatna psihološka kompleksnost MEL RAMOS . sastavlja temeljni vizualni vokabular prikazujući LULU.zanimanje za Zapad .hladnjak.. A. mora biti i teška umj.ako njihova sličnost nije baš vjerna njihov je značaj očigledan * MISS CORN FLAKES POP ART KAO INTERNACIONALNI STIL RICHARD HAMILTON .tradicionalna djela s kraja 19.često šifrirane optužbe modernog života ALLAN D'ARCANGELO * PUNI MJESEC .pokušao proslaviti popularne heroje i kraljice seksa na neposredan način .kontakt gipsanih figura i onoga što ih okružuje .L. dream-u * THE AMERICAN DREAM . MRTVE PRIRODE .ako najdragocijeniji ukras svedemo na običan dekoracijski pribor .stroga jednostavnost koja sugerira blještave riječi neonskih reklama .većina djela može se razdijeliti u 2 skupine 1.kada koristi kolaž on se trudi podsjetiti nas sa su do te tehnike doveli amateri viktorijanske epohe koji su dijelove papira ili krpe lijepili po španjolskim zidovima .daje objašnjenja o svome vlastitom djelu .1953.svoje temeljne sadržaje crpi iz FLIPPERA .većina spadaju u red PROCES ARTA rafinirane i elegantne varijante pop-arta.jedna od najprostranijih platna naslikanih u pop artu .hotimično .likovi djevojaka svedeni na najerogenije točke ali ta depersonalizacija nije unaprijed odlučena .zaokupljen igrom riječi . .aktovi .često uključuju elemente kolaža s ciljem da se postigne kontrast .također ograničenje na predmete iz svakidašnje upotrebe RICHARD LINDER .izbor tema ograničen jestivi sadržaji .naglašen nostalgičan element . tipično kalifornijsko WAYNE THIEBAUD . AKTOVI 2.proizlazi iz toga što je bio slikar reklamnih panoa .priklonio se Amer. .to je samo nešto nastalo usput JAMES ROSENQUIST .slikar amer.snažna karika socijalne angažiranosti .npr. ŽENU U STEZNIKU koja će se često pojavljivati na njegovim slikama .utjecaj De Kooniga ..nastavničko iskustvo .podvrgava fotogram kinematografske trake čitavom nizu transformacija zamijenio pozitiv u boji negativom u boji ROLAND KITAJ .po uzoru na panoe stavlja jedne do drugih različite prizore ROBERT INDIANA .u pop artu cijeni samo osjećaj slobode koju mu on pruža .pomalo izoliran u odnosu na druge umjetnike pop arta .design * SHE . st. torte LARRY RIVERS . a ne Istok SAD (za NY) .snažni erotični oblici.slično Davisu .čovjek koji je u Britanskom pop artu zauzeo amer. mjesto Rauschenberga i Johnsa .poslije * FILMSKI POSTER TOM WESSELMAN .zanimanje za predimenzioniranost .on se suprostavlja ideji da velika umj. autoputa i daljina ED RUSCHA .

realizator ne može računati na određenu preciznost efekta GEORGE RICKEY . značajki brit. djela koja IZAZIVAJU STANOVITO UPLITANJE GLEDATELJA .napuštanje posljednjih tragova figurativnosti .Dubuffet pobuđuje u njemu zanimanje za infantilnu umj. stvara sičušan CIRKUS s likovima od željezne žice i drveta.često upotrebljava razglednice iz doba Viktorije i Edwarda.strukture od metalne žice reducirana formata .. ovog tipa u kategorije 1.FRANK POPPER .erotizam .bitan je način na koji je slika naslikana i korištena a ona sama za sebe nema nikakvo značenje ALLEN JONES .eksperimentirao s crtanjem na celofanskim listovima i pleksiglasom koje smješta jedne povrh drugih.u amer.KACIGE.on se mora pomaknuti da bi ih aktivirao 3. još savršenija djela koja su ZAMIŠLJENA KAO PREDSTAVA I AMBIJENT a ne kao neovisan predmet . MOTOCIKLI . futurist Rodčenko i dadaist Man Ray ostvarili viseće mobilne strukture ALEXANDER CALDER .kod njih je učinak ovisio o gibanju oblika . uključuju DJELA S UGRAŠENIM OSVJETLJENJEM I GIBANJEM 5.koje se same pokreću bez pomoći motora 4. te moderne fotografije pin-upa * ZID LJUBAVI DAVID HOCKNEY .hipperrealistički stil izvedbe .tradicionalne tematike s ukusom "naive" .varijacija teme pin-upa ANTHONY GREEN .zadovoljava se sa dva do tri tipa pokreta GUNTHER HAESE .JOE TILSON i PATRICK CAULFIELD MATRIAL RAYSSE JAQUES MONORY CESAR MIMO ROTELLA VALERIO ADAMI PIERO GILARDI OP ART I KINETIČKA UMJETNOST . APSTRAKTNE VIZUALNE INDUKCIJE .podijelio je umj. razmičući ih međusobno kako bi učinak ishodio promjenom prizora kod gledatelja sveki put kad ovaj promjeni kut promatranja .zainteresiran i za temu hermafrodizma ANTONIY DONALDSON . što se smatra pretečom mobilnih struktura . ekspresiju .Amerika važna zbog ličnog oslobođenja * KARIJERA SELJAKA * DOMAĆI PRIZOR IZ LOS ANGELESA PETER PHILLIPS .vrst grafičke umj.odsutstvo amer.već 1920.bitna razlika između mobilne strukture i predmeta pokretanim motorom je u tome što je pokretana struktura slučajnost . umj.erotika . pop arta . popartističkoj ikonografiji njegove se verzije razlikuju jedino romantizmom . pop artu 2 tipa seksualnosti 1. ili zamagljen prikaz amer.vjerovatno prvi umjetnik koji se proslavio djelima isključivo temeljenim na pokretanju kao najbitnijem elementu .njegove mobiles su dosta čvršće i mogućnost gibanja je manje ograničena .djela koja kod gledatelja podstiču psiho-fiziološku reakciju preko upotrebe optički zbunjujućih crteža ili efekata moire (valovitog prelijevanja) 2.razvijaju se istodobno s pop artom.erotska opsesija jedna je od gl.često se predstavljaju kao prirodan slijed pop arta . u prostoru VICTOR VASARELY .industrijski crtež .seksualnost na sekundarnoj razini .erotizam snažno izražen .najuspjeliji pokušaj približavanja jednog Engleza Amer. naglasaka .crpe svoje izvore iz futurizma i konstruktivizma . ali u stanovitom smislu sporije u odnosu na privlačenje publike .svijet geometrije .fetišizam .materijal njegovih prvih slika potječe iz najbezvrednijih ženskih časopisa prenesen preko uporabe obojenih poteza kistom po uzoru na Matissea .suprostavljanje područja obojenih snažno oprečnom bojom jednaka tonaliteta .do 1926. nasilja . ili se ističe kulturni objekt 2.politička komponenta u Britanskom pop artu . PRAVE NAPRAVE I MOBILNE STRUKTURE .njegovi MOBILES su već tada prava djela kinetičke umjetnosti .sa sociološkog stajališta ekvivalent Worholu .

na taj način arhitektura postaje potpuna .RICHARD ANSUKIEWICZ .operacije s pleksiglasom . izumio je mehanizme koji su u stanju proizvesti sliku i crteže u stilu apstraktnog eksp.osjećaj pokreta i energije BRIDGET RILEY .jednostavno se sastoji od metalnih šipki ili najlonskih konaca obješenih o strop tako da obuhvaća sav raspoloživi prostor .počeo prodirati 50ih .u čisto geometrijskim formama prikazuje optički promjenjljive izglede boja i svjetlosti . 1964.mnoge slike mu se temelje na tome . druga dobivaju sposobnost stroja da podnese vrlo brz proces raspadanja * SPOMENIK KAMIKAZE TAKIS .tradicija hart-edge apstrakcije koju je utemeljio Mondrian .dimenzije .jednostavni gotički efekt pretvara se u oštar fizički osjet kinetički zamječen u oblini mentalne napetosti.oduševljen samim strojem.dematerijalizirana * VELIKI PANORAMIČNI VIBRIRAJUĆI ZID GUNTER LLECKER . .oko dovedemo u situaciju da sugestija boju koja u stvari nije naznačena.1955.obilno koristi magnete u svojim djelima .njegove skulpt.gubi sposobnost da se usredotoči na cjelinu .više konzervativan nego radikalan stil . temelje se na energiji a ne na materijalu .zvukovi su jednako važni NIKOLAS SCHOFFER . stvara novi doživljaj iluzije .CLEMENT GREENBERG. .vješa šipke od metala ispred neke prugaste površine * VIBRACIJE . katkad tome pridaje i glazbenu pranju .kad je uključen elektromagnet privlači pozitivne magnete a odbija negativne .POST-PAINTERLY ABSTRACTION .prožimanje i međusoban utjecaj njega i Railiyeve zanimanje za kružni oblik nišana . A.manualni pokret gledatelja pojačava utisak .nasljedio tradicije Bauhausa .tendencija prema organiziranom crtežu u kvadratnim ili romboidnim oblicima ..oko u naporu da razbere jedan crtež od drugog .op-art je proizašao iz konstruktivističke apstrakcije suprematizma.osvjetljavao slike obojenim filtrima i činio ih pokretnim pomoću rotora CARLOS CRUZ-DIEZ YAACOV AGAM .efekt treperenja priviđenja kolonstičkih prostora na površini slike kao u dubokoj perspektivi.tjeskobe ili vedrine .termin .crno-bijele slike ili sivi tonovi PETER SEDELEY .poneka su zasnovana tako da se samouništavaju.djelo ne proizvodi željeni učinak ako gledalac mijenja položaj u odnosu na sliku JESUS RAPHAEL SOTO .kad je isključen pozitivni i negativni magneti privlače se međusobno . . radi samo na crno bijelim slikama . popuštanje . .utjecaj na dekoraciju i dizajn .to je ograničenost pa čak i monotonost njegovih djela LARRY POONS * DVOSTRUKA BRZINA .svođenje znaka na totalnu anonimnost .dva spleta obojenih točaka.upotrebljava pokretne metalne strukture kombinirane s refleksijom svjetlosti samih njihovih površina.1959. De Stijla i Bauhausa .npr. u isto vrijeme on je za njega predmet veličanja i satire te ga upotrebljava da bi ismjehivao neke vidove suvremene umjetnosti . prelazi na kinetičku umj.snažan dojam odmicanja i primicanja .izleti u ambijentalnu umj.autor najzapaženijih optičkih nestabilnih crteža .zahtijevaju intervenciju gledatelja .usavršio se na djelima koje naziva PROSTORNODINAMIČKA i SVJETLOSNODINAMIČKA .oko 1967. .magnet se uključuje i isključuje u izmjeničnom ritmu .pomoću matematički pravilnih struktura oblika i primjene znakova djelovanja boje na vid.slagao je u razmacima duboko uvučene spirale u njih .* RELJEF S ČAVLIMA ENRICO CASELANI POL BURY JEAN TINGUELY . oni prikazuju fiziološki doživljaj optičkih efekata .koristi IGLE koje lebde unutar magnetnog polja .upotreba identičnih i umnoženih elemenata . L.OPTIČKA INDUKCIJA .kiparski kinetički op-art u obliku svjetlosnih tijela koja samo emitiraju svjetlost ili je reflektiraju NOVA APSTRAKCIJA .60ih . projicirajući posljedične slike boje komplementarnih zona koje dodiruju onu u kojoj je jača . međusobno nenametnutim .konstruktivni sistem jedne njegove skulpture sastoji se od osjetljive mreže elektromagnetske energije .

razvija se apstraktna plastika . usvojio iskustvo ev.potenciranje plošnog i neprikazivačkog karaktera slike JOSEF ALBERS .razvijanje od rubova prema unutrašnjosti .METE .ovim se nazivom označava tendencija ka apstraktnom svođenju forme na primarne strukture.skala plošnih čistih boja.poslije rata sklonost ka djelima široke potvrde od naroda OSIP ZADKIN .krajnje ublažavanje figura ..funkcionalne tj.uočava da su ovakve slike limitirane i te se godine pojavljuju prve slike s oblicima rožnice .boja u središtu .JULIO GONZALES.boju nanosi prolijevajući je horizontalno ili razmazuju je običnim valjkom KENNETH NOLAND ..probija se zahvaljujući seriji MONOKROMATSKIH SLIKA PRUGASTE SLIKE .razvoj od ACTION-PAINTING ka postlikarskoj apstrakciji ima jednu lirsku prelaznu fazu u slikarstvu H.30ih odlazi u Ameriku .kubistička derivacija * ORFEJ JEAN ARP . pravokutnici raspoređeni slično tabelarnom pregledu boja MORRIS LOUIS .boje dominantne. .BREAK-TROUGH . punoća.oslobađanje svih dekorativnih dodataka da bi ostvario redukciju na osnovne determinante prostornog izgleda djelovanje svjetlosti na materijal.1929.bira boje tako da se vide razdjeljeni planovi od plohe na kojoj su naslikani kako lebde slobodno u prostoru .u Americi .Helen Frankenthalerin tehnika ga oduševljava .služe se čvrstim apstraktnim formama. linearna čistoća MINIMALISTIČKA UMJETNOST .* STOGE . PEVSNER.s progresom modernog pokreta izranjaju mnogi umjetnici kojima je kiparstvo glavna aktivnost .tanane skulpture .otkrili novu složenu skalu svojstava boje koja se proteže od različitih dubinskih svojstava do transparentnosti i sposobnosti vibriranja .slike organizirane prema horizontalnoj i vertikalnoj raspodjeli koja se u svakom slučaju sastoji od 10 cjelina ELLSWORTH KELLY .studira boju i njenu upotrebu.krug ili serija koncentričnih krugova centriranih na kvadratnom platnu FRANK STELLA . da bi zahvatili strukturni element boje u smislu raščlanjivanja prostora .kocku..centrirane slike često kružna oblika .dada .redukcija gestualne plohe slike na monokromnu površinu .objektivna izražajna snaga čiste boje .1930.razvija se staro poimanje skulpture kao u sebe zatvorene tvorevine . rasprostiranje volumena. strukture . konstruktivizma . zbitost djela .masivne osnove .djelo s jedne strane povezano s Brancusijevom jednostavnošću a s druge strane Tongyeve kompozicije * POPRSJE ŽENE ALBERTO GIACOMETTI ..koristi stilizaciju.rastopljeno slikanje na platno koje se razlijeva u mrlje . traži impersonalnost i kontrolu emocija .susret sa skulpturom arhaičnih civilizacija HENRY MOORE . GABO.1935. estetsko iskustvo koje priziva međusobno djelovanje suprotnih boja * HOMAGE TO THE SQUORE (počast kvadratu) . u isti mah arhitektonske aspekte . ARCHIPENKO.čitav život tražio je put suprotan Rodinovu. Frankenteler koja koncentrira likovni izraz na sustav tonaliteta boje .skulpture masivnih formata .izraz minimal art izumio filozof RICHARD WOLLHEIM .HARD-EDGE APSTRAKCIJA .dekorativni elementi . BRANCUSI C. nadrealistički elementi. pažnja promatrača pomažu njih se upravlja na prostorno.tehnika .nadrealist . zanimao ga psihički efekt.studirao u Parizu.kasnije sintetični oblici.poduka u Bauhausu .prijeći preko . BRANCUSI . jajoliki oblici nasuprot pravokuthih površina boje .široko plošno objene površine. čisto geometr. u njegovim djelima se pojavljuje barokni element usko povezan s dekorativizmom toga vremena . jasno odvojene jedne od drugih . uključuje rad prema modelu .ponekad u središtu imaju prazan prostor upotreba boje . RAYMOND DUCHAMP-VILLON.u razdoblju između dva rata pomalo napušta kubizam . mrežu.

zatim počinje upotrebljavati gotove ind.svojim skulpturama suočava probleme trodimenzionalnosti s izrazom zanimljiva odstupanja .primarne strukture HARRY BELL .geometrijski apstraktan GERMAINE RICHIER . figure u procesu transformacije. dovela do ekstremen granice svoju averziju prema formi DAN . metalnih ploča * MIDDAY .subjektivni realizam.LAKIRANE STAKLENE KOCKE .drvo.kompleksna igra odbljesaka .kontrasti ravnih uglačanih i zahrđalih površina MAX BILL . KRALJICA ARNOLDO POMODORO .industrijski značaj . jer su metalni oblici realizirani ulijevanjem rastopljena drva u kutove sobe u kojoj su raspoređene * 9 GUMENIH REMENA S NEONOM . od čeličnih otpadaka.tendencija prema serijama ANTHONY CARO .da bi skulpt. mu teže vodoravnom smjeru i ide za sveobuhvatnim dokinućem temelja EDWARD PAOLOZZI skulptura na stupnju kompromisa između pop arta i nadrealizma .konjaničke skupine * VITEZ .njegova najvažnija metoda .skulpt.radio kao asistent H. greda. uvijek na granici preobrazbena prelaza u nešto apsolutno neljudsko * ŠAHOVSKA FIGURA.figurativno romantični stil koji je ponešto preuzeo iz nadrealizma .slaganje lakiranih staklenih pločica pod pravim kutom jedne spram drugih DONALD JUDD .izvori . velikih dimenzija .ironija da izabran materijal sam određuje svoj oblik REINER RUTHENBECK * HRPA PAPIRA .osjećajni element je irelevantan DAVID SMITH .novo figurativno i humanističko kiparstvo LYNN CHADWICK . kotača dječjih automobilića i sličnih sitnica i zatim ulijevanje u broncu .pokušava dovesti skulpturu do istoznačja s apst.skulpt. Moorea uvečavajući njegove reducirane modele do definitivnih dimenzija .iskustvo iz montažnog odjela automobilskih tvornica + oduševljenje za Picassove i Gonzalesove zavarivane skulpture * KOCKE * KRALJEVSKA PTICA * PRVI KAT III . ali i ona podliježe čarima bronce MARINO MARINI .40ih .pojam reda nužno je slučajan.u kasnijem razdoblju .min. doista bila minimalističkom mora u potpunosti napustiti svaku formulu predeterminacije RICHARD SERRA .želio naglasiti značenje skulpture .simbol jedne nove unionističke koncepcije BARBARA HEPWORTH .skeletični likovi . nejasan .zanima ga pitanje formalnih eksperimenata .tehnika IZRAVNOG ZAVARIVANJA.sukob konceptualnog reda i vizualnog nereda * 3 PORT SET ROBERT MORRIS . umj. slikarstvom .studira na Bauhausu ..kreiranje zamršena površinskog motiva na listovima voska s upotrebom sitnih zupčanika.podovi isticanje plošne strukture SOLE LE WITT .svijet istovjetnih oblika CARL ANDRE .koristi neobične materijale i uključuje jednostavan ali prikriven princip reda.otkrio da upotrebom tvorničkih komada može brzo i lako izraditi skulpt. proizvode koje zavaruje i lakira živim bojama STRUKTURALIZAM .prema njemu rješenje se nalazi u praćenju pokazatelja koji leže u samim materijalima .bilo stilom ili tehnikom .

javna kuća .KAZNO SHIRAGA .zatvor .ne pruža nikakve sadržinske poruke već hoće da pomoću stvaranja nove osjetljivosti za sposobnost doživljaja trgne svijest iz letargije u koju zapada zbog uobičajenih mehanizama ponašanja i mišljenja . serija pravokutnika s zaobljenim uglovima pod vakuumom 2.zamrznuti spomenici svakodnevnog ponašanja koje se obično ne zapaža . i neorealističkog pokreta koji se kao protuteža enformelu formirao s Novim realizmom oko teoretičara Piera Restanyja u Parizu i NY .ples povrća što bi visilo o koncu .gipsane figure i predmeti iz svakodnevnice .stvara se oblikovni prostorni sklop koji potpuno opkoljava promatrača i uvlači ga u trenutak umj. vučenju al.odobrava materijal neonske cijevi JOHN MOCRACKEN i CRAIG KAUFFMAN . zamišljenom kao terapeutski obred . kao skup zbivanja izvedenih ili opaženih u više nego jednom vremenu i više nego jednom mjestu . 60ih . gubi svoj dotadašnji karakter predmeta zatvorenog u sebe i postaje dio cjelokupne situacije zajedno sa svojom okolinom .njegove ativnosti mogu biti izmišljene ili svakidašnje . kao nastavak njegovog slikarstva * NASMIJEŠENI RADNIK .boja . materijala pri čemu svaka stvar unutar izvjesne situacije može postati umjetnički materijal .sredinom 50ih u Japanu . organizira u strukturu po dijelovima * IZ DOMAĆINSTVA .nastao iz volje za direktnim prisvajanjem života kroz umjetničku akciju i proizvod je neodad.prouzrokovanje određene duhovne reakcije . oblikovanja npr. na glavu izlio sadržaj drugih dviju posuda ROBERT WHITMAN .koji se odigrava na različitim mjestima .* HAPPENING U 6 DIJELOVA . FOSTEL je razvio svoj DEKOLAŽ-HAPPENING u kome polazi od faktora raspadanja.FLAVIN * SPOMENIK ZA V.popio lak.sa Duchampovim readi.koji je muzička forma umj. prislonjenih o zid .uklanjanje razlike između inscenatora i publike .razvijanje principa kolaža u akciji .prijelaz ka happ.istinsko i pravo rođenje happeninga se povezuje uz pojavo pop arta . kontrast između radnje zabilježene na filmu i radnje koja se odigrava u njegovoj nazočnosti ALLAN KAPROW .dio popa za koji se kaže ENVIROMENT . TATLINA .apartman od 3 tkanine * VAVNDEVILL SHOW . folija . je kao kazališna forma u kojoj se različite elemente uključujući i neformalnu recitaciju.većina tih umjetnika je priređivala i sudjelovala u happ.* GAS .za njega je happening samo izravan produžetak vrste posla koji je doveo do realizacije niza djela * DUĆAN .deformirao happ. happening se povezao sa fluksusom .happ.spavaća soba .rekonstrukcija jednog bordela 40ih . akcije .1962.vizualni aspekti happ. samorazaranja . serija ploha.* GUTAČI. CLAES OLDENBURG . predstave bez proba . direktno uzeti iz onoga što je dostupno .kuhinja . Segal .strukturalni materijal HAPPENING I AMBIJENTALNA UMJETNOST .POPULARISTIČKI KARAKTER .njegovi materijalni ambijenti mogu se konstruirati.glumci diletanti.mades .s jedne strane konstruktivizam s druge pop art .mrtvačnica .mnoga njezina ostvarenja anticipiraju ono što će u Evropi biti učinjeno tek kasnije . kod Kinholza prisutan provokativni enviroment kombinira krajnje istrošene i prljave predmete u anegdote ukazujući na tragediju učmalog socijalnog ponašanja .priređivao ekzibicije na otvorenom u kojima bi se koristio vlastitim tijelom kao izražajnim sredstvom .dnevna soba .HAPPENING .G.sa happeningom je povezana totalna ekspanzija umj.služi se filmom u predstavama .poč.razlikuju se od strukturalista zbog općeg dojma zavodljivosti i dekorativizma 1. priredbu u galeriji Reuben u NY na kojoj su promatrači bili pozvani da učestvuju u kotrljanju bačvi.skulpt. za umj.* ROXY'S . živo obojenih.pojam prvi put upotrebljava ALLEN KAPROW 1958.kao paralelni s teorijom happeninga.mesnica JIM DINE .

na granici između 2 tendencije * PERSPEKTIVNE KOREKCIJE . .on je umjetnost ali se čini bliže životu .sijeno. putem vizualnih i verbalnih prizora .protest.* PROSTRANO .poštom odašilju velik dio materijala . dovesti njezinim procjenjivanjem na razinu pučanstva .na Velikom slanom jezeru u Utahu .koristi voštane figure. djela iz galerije i stvoriti ga kroz izravno uplitanje kroz prirodnu sredinu ROBERT SMITHSON * PJEŠČARA SA ZRCALOM .krug kao površina reda KONCEPTUALNA UMJ.da bi se amer. pobuna PETTER KUTTNER .izvorna zamisao bila je zabranjena fotografska reprodukcija DENNIS OPPENHEIM * OBILJEŽENA PLANINA .način na koji se koncept.dramaturzi komuniciraju s građ.kosu.zanimanje za raznovrsne načine kojima se može iskazati stanovita zamisao . u jednom trenutku ili seriji . aparatom neki aspekti njihova života .snažno prizivanje na smrtnost . odjeću..može se odigrati u samoposluzi. umj.kreativno načelo koje se temelji na uništenju i samouništenju .BODY ART BRUCE NAUMAN * BOUND TO FAIL . cowboya. umj. djelo iz galerije i stvara ga kroz izravno uplitanje u prirodnu sredinu * SPIRAL JETTY . ostvarene aparatom rukovanim tako da se dobiju slike izmjenične s onim u zbilji * PANORAMA TOM PHILLIPS * BENCHES .provociranje i izazivanje publike EARTH ART I KONCEPTUALNA UMJETNOST . usredotočuje na osobu i osobnost umjetnika JAN DIBBETS ... hranu. zajedništva.vodi umj.paradoksalni aspekt .nešto kontroliranija forma .kazalište OFF OFF BRODWAY . izazvao u nekim zemljama je tkz. je suočenje s zbiljom koje zauzima tako bitno mjesto u prvim futurističkim i dadaističkim nastupima AY-O * KILL PAPER NOT PEOPLE WOLF VOSTELL . suočila s zbiljom trebalo je čekati gorko razdoblje vijetnamskog rata L. umj.vrijeme može protegnuti na više od 1 god. želeći da mi to smatramo skulpturama . okolina u koju se ulazi" RED GROOMS CAROLEE SCHNEEMAN . preinaka ili protuslovlje prirode * PROSTORNI ISJEČAK STABLA R.javno pražnjenje . podložniji slučaju mada nije do kraja prepušten slučaju PERFORMANCE.definirao ambijent kao "doslovno. a jedan način sastojao se u tome da premjeste vanjsko u galerije svejedno.režirani ili nerežirani događaj koji umjetnici realiziraju pred publikom (muzejskom.suprotno od kolaža .više voli obujme koji uključuju neku geometrijsku progresiju . happ..vjeran čovjekoljubivoj viziji uloge umjetnika .veću ulogu ima publika.fotografije krajolika. SERRE * HEXOGRAM .prezir nad formom doveo je do eksperimenata sa svim vrstama materijala .jedna sekundarna manifestaciju koju je happ.žig za oznaku stoke WOLF KAHLEN .najvažnije obilježje djela je nepristupačnost MICHAEL HEIZER * PREMJEŠTENA I PONOVO POSTAVLJENA MASA WALTER DE MARIEOV * LAS VEGAS PIECE milju duga crta povučena u pustinji Nevade ..specijalizirao se u bojenju hrane zaslijepljujućim tonovima PETER DOCKLEY . pokret za obrazovanjem umjet. dok se vozi auto-putem.HAPPENING .ponekad portretiraju sami sebe ispred neke šumovite pozadine.podsjeća na kult amer.suradnja s prirodnim procesima. a ponekad prihvaćaju da se zabilježe fotog. PROVOS GUNTER BRUS .. vraćajući se imaginaciji naučne fantastike . bilo je logičnije izvaditi umj. most.umjetnici su se htjeli izravno suočiti s vanjskom zbiljom.koncept. koji je želio umj. slučajnom) .pomoći ljudima da vide svijet BERNARD I HILDA BECHER .dekolaž . .ono što je nedostajalo amer.iz dokumentarističke pobude fotografiraju elemente anonimne industrijske arhitekture * PITHEADS DENIS OPPENHEIM * POZICIJA ZA ČITANJE ZA OPEKOTINU 2 STUPNJA . galerijskom. proizlazi u mnogo širem smislu iz ideja što su se oblikovale po prvi put s nastankom minimalističkog kiparstva .uska veza između body arta i happeninga GILBERT&GEORGE .djeluju u okviru organizacije ART FOR ALL . čelik . A.

od alternativne politike zavučene u umj.* STOLAC SA SALOM .umj.različitost stvarnosti VIDEO ART .* PROSTORNA SKULPTURA .kombinira energiju masti s privlačnošću i redom pravog kuta .upotreba materijala neprikladnih za simboličke svrhe ..za razliku od minimalne umj.* JEDNA STOLICA I 3 STOLICE .serija * MASNI UGLOVI .* ZLE MISLI * SINGIG SCULPTURE JOSEPH BEUYS . koncept.u obliku skica i pismenih bilježaka stavlja na uvid ideje i planove projekata kojima se predlažu specifične misli ili akcije a koje treba da ativiraju maštu promatrača . prava stolica i definicija stolice . JEDNOM MRTVOM ZECU . .interes šire publike pobuđuje 60ih kada se posvećuje assemblageu .i djelima ambijentalne umj. se odriče materijalne realizacije i namještanja .akcione egzibicije .JOZEF KOSUT .nastojala biti .foto. do najistančanije verzije starog kaleidoskopa NAM JUNE PAIKA .koncept umj. ne analizira temeljna načela prostornih pojava već konceptualnom konstrukcijom jedne situacije-modela skreće pažnju na kompleksne faktore koji djeluju unutar jednog fragmenta stvarnosti .* KAKO OBJASNITI SLIK. pri čemu se uvijeti vizualiziranja reflektiraju u različitim modalitetima . stolice. djelovanje kao takvo prvi put postaje centralni problem misli.

kazali te OFF OFF BRODWAY . umj.pomo i ljudima da vide svijet BERNARD I HILDA BECHER .na granici izme u 2 tendencije * PERSPEKTIVNE KOREKCIJE .na Velikom slanom jezeru u Utahu .vjeran ovjekoljubivoj viziji uloge umjetnika .koristi vo tane figure...najva nije obilje je djela je nepristupa nost MICHAEL HEIZER * PREMJE TENA I PONOVO POSTAVLJENA MASA WALTER DE MARIEOV * LAS VEGAS PIECE milju duga crta povu ena u pustinji Nevade .ig za oznaku stoke WOLF KAHLEN .podsje a na kult amer. ostvarene aparatom rukovanim tako da se dobiju slike izmjeni ne s onim u zbilji * PANORAMA TOM PHILLIPS * BENCHES .sna no prizivanje na smrtnost .* GAS . bilo je logi nije izvaditi umj.iz dokumentaristi ke pobude fotografiraju elemente anonimne industrijske arhitekture * PITHEADS DENIS OPPENHEIM * POZICIJA ZA . podlo niji slu aju mada nije do kraja prepu ten slu aju PERFORMANCE.suprotno od kola a .ve u ulogu ima publika.njegovi materijalni ambijenti mogu se konstruirati. predstave bez proba . PROVOS GUNTER BRUS . proizlazi u mnogo irem smislu iz ideja to su se oblikovale po prvi put s nastankom minimalisti kog kiparstva .javno pra njenje .ALLAN KAPROW . putem vizualnih i verbalnih prizora . pobuna PETTER KUTTNER . kao skup zbivanja izvedenih ili opa enih u vi e nego jednom vremenu i vi e nego jednom mjestu .jedna sekundarna manifestaciju koju je happ.HAPPENING . dok se vozi auto-putem. galerijskom. suo ila s zbiljom trebalo je ekati gorko razdoblje vijetnamskog rata L. umj.kreativno na elo koje se temelji na uni tenju i samouni tenju .fotografije krajolika. pokret za obrazovanjem umjet. je suo enje s zbiljom koje zauzima tako bitno mjesto u prvim futuristi kim i dadaisti kim nastupima AY-O * KILL PAPER NOT PEOPLE WOLF VOSTELL . SERRE * HEXOGRAM . happ. elik .ne to kontroliranija forma .dekola . izazvao u nekim zemljama je tkz. slu ajnom) . direktno uzeti iz onoga to je dostupno .. zajedni tva. koji je elio umj. cowboya.razvijanje principa kola a u akciji . preinaka ili protuslovlje prirode * PROSTORNI ISJE AK STABLA R.paradoksalni aspekt . A.happ. usredoto uje na osobu i osobnost umjetnika JAN DIBBETS .suradnja s prirodnim procesima.vodi umj. je kao kazali na forma u kojoj se razli ite elemente uklju uju i i neformalnu recitaciju.vi e voli obujme koji uklju uju neku geometrijsku progresiju .definirao ambijent kao "doslovno.njegove ativnosti mogu biti izmi ljene ili svakida nje . organizira u strukturu po dijelovima * IZ DOMA INSTVA . .protest. zami ljenom kao terapeutski obred .specijalizirao se u bojenju hrane zaslijepljuju im tonovima PETER DOCKLEY .umjetnici su se htjeli izravno suo iti s vanjskom zbiljom.* PROSTRANO .na in na koji se koncept. . u jednom trenutku ili seriji .provociranje i izazivanje publike EARTH ART I KONCEPTUALNA UMJETNOST . djelo iz galerije i stvara ga kroz izravn o uplitanje u prirodnu sredinu * SPIRAL JETTY .koji se odigrava na razli itim mjestima . okolina u koju se ulazi" RED GROOMS CAROLEE SCHNEEMAN .mo e se odigrati u samoposluzi.dramaturzi komuniciraju s gra . djela iz galerije i stvoriti ga kroz izravno uplitanje kroz prirodnu sredinu ROBERT SMITHSON * PJE ARA SA ZRCALOM .prezir nad formom doveo je do eksperimenata sa svim vrstama materijala .izvorna zamisao bila je zabranjena fotografska reprodukcija DENNIS OPPENHEIM * OBILJE ENA PLANINA .sijeno.da bi se amer. umj.koncept. dovesti njezinim procjenjivanjem na razinu pu anstva .prijelaz ka happ.krug kao povr ina reda KONCEPTUALNA UMJ.ono to je nedostajalo amer.on je umjetnost ali se ini bli e ivotu .glumci diletanti.vrijeme mo e protegnuti na vi e od 1 god. vra aju i se imaginaciji nau ne fantastike . a jedan na in sastojao se u tome da premjeste vanjsko u galerije svejedno.re irani ili nere irani doga aj koji umjetnici realiziraju pred publikom (muzejskom. most.deformirao happ.

upotreba materijala neprikladnih za simboli ke svrhe .po tom oda ilju velik dio materijala .od alternativne politike zavu ene u umj.za razliku od minimalne umj.* STOLAC SA SALOM .nastojala biti .uska veza izme u body arta i happeninga GILBERT&GEORGE . do najistan anije verzije starog kaleidoskopa NAM JUNE PAIKA . odje u. djelovanje kao takvo prvi put postaje centralni problem misli..interes ire publike pobu uje 60ih kada se posve uje assemblageu .ITANJE ZA OPEKOTINU 2 STUPNJA .* KAKO OBJASNITI SLIK..umj.razli itost stvarnosti VIDEO ART . a ponekad prihva aju da se zabilje e fotog.kombinira energiju masti s privla no u i redom pravog kuta . JEDNOM MRT VOM ZECU .* JEDNA STOLICA I 3 STOLICE . prava stolica i definicija stolice .serija * MASNI UGLOVI .kosu.koncept umj. stolice. se odri e materijalne realizacije i namje tanja . aparatom neki aspekti njihova ivota * ZLE MISLI * SINGIG SCULPTURE JOSEPH BEUYS . ne analizira temeljna na ela prostornih pojava ve konceptualnom konstrukcijom jedne situacije-modela skre e pa nju na kompleksne faktore koji djeluju unutar jednog fragmenta stvarnosti . koncept. hranu. pri emu se uvijeti vizualiziranja reflektiraju u razli itim modalitetima .* PROSTORNA SKULPTURA .i djelima ambijentalne umj.u obliku skica i pismenih bilje aka stavlja na uvid ideje i planove projekata kojima se predla u specifi ne misli ili akcije a koje treba da ativiraju ma tu promatra a .zanimanje za raznovrsne na ine kojima se mo e iskazati stanovita zamisao . ..JOZEF KOSUT .ponekad portretiraju sami sebe ispred neke umovite pozadine.djeluju u okviru organizacije ART FOR ALL . ele i da mi to smatramo skulpturama .akcione egzibicije .foto.BODY ART BRUCE NAUMAN * BOUND TO FAIL .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->