You are on page 1of 89

, '

TAJANSTVENO

MORE

AHMED BOSN[ ....

-lId

1986.

AHMED BOSNIC

SVE MISTERlJE SVIJET A - T AJANSTVENO MORE

Recenzent:

Neven KAZA2QVIC

Rje~el\.ie oracta:

Esacl BAJRAMOV'C

Korektor:

Mira ANJOLI

lzdavac: . Autor

Stampa:

SOUR "Svjetlosi" - DOUR Stsmparjja Sarajevo, Sarajevo

Za ~lampariju:

Stojan KLIKQVAC

Okea.n je veliki izezov covjeC8.Dstvu. Da bi 56 otkrtte sve njegove teine treoece mnogo strplieni«; uporttosti i vremene. Moida decenite t deceniie: Ali. vriiedi pokusati. ..

SADAZAJ

STA BIl .. 7EZE HRONlKE

TO RIflE BRBLJALJU. ZAR NE?! KAKO SVE TO OBJASNITI? KUOA ::-:ES'l't\.JU BRODOVI? HILJADr; I ,)EDNA TEORIJA

STA SE TO DE$AVALQ NA JAOJlANU?

BIl3LlOORAFJJ'A

st!": 7
st:r; 45
str: 77
srr: 99
str: 123
!'itr: l51
str: 175 STA BIWEZE HRONIKE

... Tarno, van], u hladnoj vodt, daleko od zemIje, cakali smo svaku noc nadolazak magle. ona Ie dosla, a mi smo cisteei zvucni stroj palili svjetla

m iglu, gore. na kamenom torniu. Osiecatuct se k .0 dvije price na sivom nebu Mek Din i [a slali MIO svietlo, koje, je sad crveno, zartrn bi}elo ,L:opet, dr-V01,O, d'ollazHti do oe,iN o$am11len1l} ':tSrodova i pomoraca, Ako rtisu ugleQaJli nase svietle, taaEli je uvijek tu bio nas glas, duboki i prodorni krik nase sirene za maglu, koji je snazno podrhtavao kroz rnaglene dronjke i tierajuci galebove cinio th hrpom razbacanih karats, ispod kojih su se visol~ i va19vt vC\)j,aJi bje,s;n.o se 1?r:opitl~llGi.

.._ Usarnliea je ovo zi:l:'ot,'ati S1 se. vet. na1.!lcj() na njega, zar fie? - upHa: Mek Din.

- Da - rekoh. - S tobom se dade pr'icati.

- Pa, sutra je tvoj red za izlazak na kopno -

reee on. smijuci se - na djevojke i dzin.

- Na sta mislis, Mek Din. kada te ovdje ost_fwiw saroog?

- Na more i nj'eg.(i).ve tajne.

7

Mek Din upall svoiu lulu. Bilo je sedam i petnaest, vece, mjesec decem bar, ukliucena gr'ijaltca, svietlo [e okretalo svo] rep u dvjesta srnjerova. a sirena prodorno odzvanjala u grlu kamenog tornja, Nije bilo grada stotinu milja niz obalu, sarno cesta, koja je prolazila kroz pustu zemlju do mora. nekoliko automobila i pojas od dvije milje hladne vade ad nasih usamljenih stijena, s jedva nekoliko brodova.

- Tajne mora - ponovi Mek Di n zarnisljeno, Trenutak [e povlacio ostr i dim iz svoje nagorjele lule, a onda me pogleda pravo u oci.

- Znas, okean je naiveca i naivraskija snjezna pahuljica koja postoji. Okrece i stvara htliade oblika i boia, nikad ih neponavljaiuci. Cudno. Upravo tako. J.edne noci, prfje mnogo godina, bio sam ovdje sam, kada su sve ribe ovoga mora dosle ovamo i izrcnile na povrsinu, Neste ih je natieralo da doplivaiu j astanu ovdie. u zalivu, drhtuljeti i zureei u toran]. take da sam rnogao da vidim njihove cudne oct, Smrznuo sam se. Plivajuci tu do ponoci, ribe su podsjecale na veIiki paunov rep. A onda su nestale bez ikakvog Burna, milion ih je otislo. Mislim da su mozda, na neki taianstveni nacin, prosle sve ave milje sarno da bi se pomolile. Cudno, Ali. zamisli, kako im ie morao da izgleda kameni toranj sa svojth sedarndeset i pet stopa lznad mora, sa svjetiom koje bljesti iz njega, javljajuci se rnonstrurnskim glasom. Nikad se vise nisu vratile te ribe ...

Zadrhato sam. Gledao sam dugacku sivu rnorsku Iivadu, koja se prostirala daleko. nikuda, i ni u sta.

- 0, more je puno taini. - Mek Din je nervozno puckao svoju lulu. neprestano zrnirkajuci. Bio je uznemiren ciielog dana, ne odajuct razlogs. - Uza sve nase strojeve i takozvane podmornice, proci ce [os hiliade stoljeca pr ije nego dodemo do kraja - prije nego sto uspjemo da dotaknerno dno potoplienih zernalia u krallevstvtrna iz bajki i spoznamo sve dimenzije istinskog straha. Za-

B

rntsli, tame dolje [e jOs uviiek 300.000 godina priie nas. Dok smo mi okolo paradirali s fanfarama, oduztmaiuct jedan drugome zemlie i skidajuci gJave. oni su zivieli ispod mora dvanaest milja dubokoga. hladnog, u vremenu starorn kao brada zvijezde repatice ...

- Da, to je stara zemlja. Mek Din se podii:e.

- Dodi. Imam ti tapricati nesto posebno, na sto sam cekao prtlicno dugo.

Popeli smo se osamdeset stepenica, ispunivsi vrtjeme prtcajuc]. Na vrhu tornja Mek Din je uga., 510 sobno svjetLo da ne bi doslo do odsjaja U ogledalu. Veliko oko zasljepljujuceg svjetla [e zujalo, lako se okrecuci u svojoj nauJjenoj rupi. Sirena je ujednaceno trubila svakih petnaest sekundi.

- Zvuci kao zrvotinia, zar oe? - Mek Din kLimnu glavom.

- Vellka, usamliena zivotinia, koja place u noci. Sjedeci ovdjs, na granici od deset biliona godina, ona zove dubirre. [a sam ovdje- ja sam ovdje, ja sam ovdje ... A dubine odgovaraiu, da, odgovaraiu, ovdje si vee tri rmeseca, Dzonl. i bolje j • da e prtpremtrn. obicno u ovo doba godine

r ee prornatraiuci tamo i tajanstvenu maglu nesto posjecuje svjetionik! ...

- Jata riba, kao sto si maloprije rekao? Mek Din odmahnu rukom,

- Ne, to je nesto sasvim drugo. Nisam ti 0 tome pricao da ne pomislis da sam prestrasena budala, Ali, noeas ti moram to da isprtcarn, [er prema oznakarna u mom kalendaru iz prosle godine, nocas je noc kada to dolazi, Necu ic] u pojedinosti, moras se sam u to da uvjeris. Sarno sjedi ovdje. Ako felis. sutra rnozes da spremis svoie stvari, motcrnirncamcem otploviti do obale i oc. vesti se svojim kolirna, parkiranim na molu, U neki udaljeni kontinentalni gradic, da vise nikada ne ugasis svola svjetla nocu, Necu se cuditt nlti te okrtvliavati. Ovo se dogada vee trecu godtnu, ito je prvi put.da se neko osirn mene moze

9

da uvjeri u tstimtost svega. Sarno budi strpljiv cekai i gledaj. •

Pola sata je bilo proslo a da srno progovorih tedva nekoliko rijeci. Kada nam [e postaio dosadno, Mek Din rni je obrasnio neke od njegovih idela a sireni.

. . - ~e~!lOg dana, prtje mnogo godina,eovjek j9 hodaiuc! okolo stao na zvua okeana. na hladno], ne~~u_ncanoi obali i rekao- patreban nam je glas ko]! ce na moru upazoravati bradove. ja cu s~v~ritj [edan, Stvoricu viecni glas, kao €ito je vjecna magla. stvoricu glas koji je kao pra:zan krevet pored vas, koji je kao prazna kuca kad otvorite vrata, koji je kao drvece u jesen bez lisca, ~vuk koji je pt~ce. sto placuci Iete na [ug, zvuk koji je ka? student v)~ta.-r na obali, strrnoj i hladnoj. Stvoricu zvuk kelt je taka osamljen da ga niko nece moei da mirnoide - rna ko da ga cujs odzvanjat ce mu u dusi, a srea ee einit] mnogo toplijim ... Stvorieu zvuk i. aparaturu koju ce nazvati siren om, i rna ko da je cuje. znaca sta [e to viecna tuga i prolaznost zrvota! ...

Sirena se oglasi.

- Ja sam izrmslio ovu pricu - reee Mek Din tiho - kako bih pokusao cia objasnim zasto ovo bide dolazi svake godine do svjetionika, Sirena ga zove, ja mislirn, i ana oolazt, ..

- Ali ... - zaustih.

- Pssst! - prosaputa Mek Din. - Pogledai

tamol - On pokaza prerna dubtnarna, Nesta Ie plivalo prema svjetioniku.

Bila je hladna noc, kao sto rekoh: vtsoki kameni reran] je bio hladan, svjetlo te dotazilo i odlazilo, a slrena je zvala i mala kroz rasparanu rnaglu§~n~: Nisi m?~ao da vidis daleko i nisi magao da vidis dobro 1 jaeno, duboko se more gibalo na svom rnonotonom putu oko Zemlje pokrivene koprenom noct, glatko i mirno, paje sivog mulia, a nas dvojica smo iz visokog tornja posrnatralt ka~C? s~ ~.m0' dalje, uz rumor vode, pojavljuju valovi i bjelicasta pjena. I tada je na povrsinu stude-

LO

nog mora izronfla glava, velika glava tamne bole, ogromnlh ociju, a za njom vrat. A zatirn - jos nikakvo tijel0. nego vrat, ijos toga vrata! ..

Glava se uzdigla citavih cetrdeset stopa iznad vode nasadena na vitak i divan tarnni vrat, Tek tada se, kao mali otok crnih koralja.skoljki i rakova, tijelo izdiglo iz. podzemlja. Trzalo je reporn. U svemu, proracunao sam da cudoviste ad gLave do vrharepa ima oko devedeset maak stotmu stopa.

Rekoh nesto, N e znam sta.

- Mtr, momeet - prosaputa Mek Din.

- To [e nemogucel - uskliknuh.

- Ne, Dzoni, Mi smo nernoguei, Ono je takvo

bUo i prije deset miliona godina .. Ono se uopste nije promnentlo. Mi 1 Zemlja smo se prornijenili, postaU nemoguci, Mi, da, mil

Onoie phvalo polako, veoma dostojanstveno. tama dolje u ledenoj vodi. Obavijajuci ga na tre. nutke magla je povecavala niegove dimenzije. Jedno od ociju ogromnog cudovlsta uhvatilo [e, zadrzavalo i odbijalo nase snazno svjetlo, crveno, bhelo, crveno. bijelo. kao disk sto salje poruku u nrastaro] zagonetnoj .8ifr1. Bilo [e tibo kao magla kroz ko]u je plivalo.

- To je neka vrsta dincsaurusal - cucnuh

evrste se drzeci ogradeod stepentca, - Da, jedan Iz njihovog plemena.

- Ali. oni su izumrli!

- Ne svi, Neki su se sakrili u dubtne, Duboko

SU, duboko dol]e, u najdubljim dublnarna, Zar to, Dzon), nlje prava riiec, koja tolika mnogo kaze: dubine. Sva hladnaca. tama i ponor ovoga svijeta krtte se u rije¢! kao sto te ova.

- Sta cemo ucirriti?

- Uciniti? lmarno posao koji ne smijemo

napustiti. Osirn toga. ovdje smo sigurniji nego u nekom brodicu koji bi se pokusao da decepa obale. To btce je veliko kao razarac i isto taka brzo! ..

- AU cekaj. zasto ono dolazi ovamo?

11

Sliedeeeg trenutka postalo mi je sve tasno, Oglaslta se strena!

A CUd0viste je oCllB;0vadlo!

KFm j,e"ectIT:ekllll!ro p:fi:.e!k;@ miHCln go:GiHl~ 2:emlj:¢, ~ mftgl"'~" 1~r,;:,iJ;t; t01Ilto 1D.~l~ltr i 0soomJ'je.iil .1(1a [e ID0,?,~ jeku po resao i glavu i tijelo, Monstrurn je vikao na kameni toranj. Ponovo se oglasi sirena, Cudoviste ponovo zaurla, Opet sirena, cudoviste otvori svoja ogromna nazubliena usta, ispustivsi zvuk na vlas isti kao sirenin, Osamljen, beskrajan, da- 1ek. Zvuk osamljenosti, beskrajnih mora, hladnih noci, odslecenosti, To je bio taj zvuk

- Znas li sada - prosaputa Me.k Din - zasto dolazi ovamo?

K~mn\!l.h, .

- Cilj;e'le,.g.011Hne. DZ,0Ui. jadn0 0;til1C!i0viste 6e}~a; .lilleg.a/;;s, fS']'/l,Q:cl1 d:V'aJd~se'~ r:mj'lj~, In(p,lJa. l!l~~lj~no htljadumilj& i stare mazda milion go dina. to [edino bice, Zamisli cekati milion godina: hi h ti mogao da cekas tako dugo? Mozda je zadnje iz svoje vrste? ..

Sklon sam da potvrdirn da jest.

Uglavnom, prije pet godina ovamo su dosli ljud] i izgradili svjetionik. 1 ukljucili su sirenu usrruertvst joj zvuk prema mjestu gdje si S8 ti zakopao sanjajuei 0 Zmnlji na Itojoj [e jos bile hiIja:dhl istih kae i ti, a sa.di8i.si sam, JiFepu,~ten svij.E!tu k,oji Fl~j'~ n.:~pra;vJj.6rtl za. :llefIDe, sVij',etu od koleg' semHr'as, d~: sa*-:riSVi<RiS, :ZW!1JiK: si~en:1!3 1ZI.'0Ja.z.i i ,0:~laZ'i; dolaai i odlazi, Uznemfrfs se. orvaras oe1 - ogromne lece - rruces se i polako. polako odvajas od blatnog dna dubina. jer trnas citav okean na svojim Iedima, tezak okean

Sirena dolazi prolazeci kroz hiljade milia vade, tiha i poznata, uznarnlruje ti povrsinu trbuha, a ti se dizes, polako, polako, Utoljujes glad ribarna i rijekama rakova, uzdlzuci se polako kroz [esenje mjesece, kroz septem bar kada magle 'd,o:!.aze. lcroa ok!t0)!}al". sa sirenom ko.i:a te nepreSlW110 ZO'IiI!, llitoz [os \;i$e l1(l,:lftutJe" dok l.J kasJ;10N1 IilOVi¢"t(lJ:Y~·l:l, Il?O~tip ,si 80 (.'.I1~Vi1l1 \Z;fll~ ciaJt.tI(!)i:n ·pri.JagQdav·ao

12

p orrnem dubme, nekoliko stopavise svaklm satom, nisi d?~ao blizu' 'Pswr.sine; i jps sf i:iv. Moras sa,m USpO.FitI; ako oclmah iZ~0nis - .eksplodir;a-

8. Za,tQ; ~'U U j i{iltreb~a, s;V,8, .~!;\ tl"i ~j~s~,e@ i!Z.l'at!ljal ja,a. z~ rititm~ ')'ps@~~etlel1f hI~'0j S~.Jjl'@ ,d0k l~e "~9- phvas dadale1iog svj·eti'oIli:lta. I tamo si. ta.mo~ u noel, Dzoni, najvece prokleto cudoviste koie je priroda ikad stvorila. A tu je svjetionik, koji te zove, dugackim vratom kao sto je tvo] koji viri iz vode, s tijelom kao sto je tvoje tijelo, i sto je najvaznil_. 5 glasom kao sto je tvoj glas, Da sli shvatas sada, Dionl. da li razumijes?

Oglastla, se sirena.

, Cudov:iste joj je odgovortlo.

Vldte sam 51\11e, mag sam sve- rntlion gocli:na uSB,mlj'@lil.0s;ti ~ 6el<anja nskoga ko. se. nikada' n'ee,e v . EI,~itt. l\4i1'ie1il .. WI:!l(lUnw" ~)1i~14o~j~. 'n~ ,tl;ll1Jl mora, ,JIll'dost vre'mena ·tamo dd'lJe'; doitse ne50 'Oclsti'lo bd' ptrca - reptila, moevare se Isusile s kontinenata. dok su lienivcima, sabljastom tigru i mamutima t.ragovi zauvijek nestali u ponorima puni.m katrana, dok je coviek trcao poput termita na brdu.

Oglasi se sirena. 1 cudovistel

- Prosle godme - prosaputa Mek Din - to stvorenie je pl'ivalookolo i okolo.eitavu blagu n'06. Uplasen? moi.d8:; I }?omal{) li,uti.t@ posto. Je prosl~ ,$~y taJI put, A;-ll~~;, shJ,ed'e,Q,~g dana •. l1l'60oeJtiVtl,no, d~!J;tla~se maJglu~~'B~t dosl'p, )~I J!)ci-mOl'T10 $~lil~~, nebo j eEiI'I'G pla'vo, We&> 'ol!Jl'ac](a J' motfstrllm j8"'OJJ,:;

liv otjeran vrucinom i tisinom, ne vracajuci

s vise. Pretpostavljam da razmislja 0 svernu vee godinu dana, pokusavajuci da shvati zbog cega se upravo na taj nacin sve to odigralo.

Cudoviste i strena su vikaJi jedno na drugo, udallen! sarno stotinu jardi. Monstrumove oci su, kako bi ih svjeUo pogodtlo, bilo vatra i led, vatra i

led. '.

- To je ztvot za .Wbe - reee Mek Din. - Neko 6ek:a n'ekoga :l{;o senVkaGia. nate. dEli vVaJti ku6i. UvJjek ne~o volt nelfu !iitw8([1~,l:~e neg€ll _st'.Ol

13

ona vo1i njega. 1 nakon odredenog vremena pozelis da unistis tu stvar, kako te vise ne bi uznemiravala i nanosila ti bol

Cudoviste je zur ilo prema svjetioniku.

Oglasila se sirena, ..

- Da vidimo sta ce se sada da dogodi - rece

Mek Din.

On ugasi sirenu.

Slijedeca minuta tisme bila ie toliko naoeta da smo mogli da cujemo lagano okreta.nje svjetla i kucanje nasih srca. tu, medu staklima, na vrhu

kamenog tornja. .

Cudoviste je bilo zaprepasteno, Stalo je. Niegove velike oct zmirkale SU kao svietilike svietionika. Usta su rnu bila razjapljena, Ispustilo je grmhavtnu poput vulkana. Okretao [e glavu sad ~ ovom, sad U onom praveu, kao da traz! zvuk koii je netragom isceznuo u magh. Bultio [e u svietionik. Zagrmjelo je ponovo. Tada [e njegove oct zahvatiLa silna vatra, Podignulo se zestoko rnlateci repom po vodi i pojurilo na kameni toranj, s ooirna ispunjenim bolnim bijesom.

- Mek Din! - kriknuh. - UkljuCi sirenul Mek Din je petliao oko prekidaca, Ali. cak. i kada ju je ukljucio, cudovis e nije zastalo. D?k je grabilo prema torniu. uhvatio sam bljesak njegovih ogromnih pandzi, 5 cvrstom tamnom kO:lC~m medu prstima. Velike oei na desnoj str~m nle: gove strasne glave svtienne su kao velikr k?tlO~l prepuni uzarene lave. Toranj se zatres.ao. Slre~a je urlala, monstrum je urlao, Zatl~ je zgrabio kameni toranj udaraiuci po stakhma koja se srnrskase iznad nasih glava,

Mek Din me zgrabi za rame. - Brzo, dol]e!

Toranj se nuhao, drhtao i poceo da P?PUS.ta.

Monstrum i sirena i dalje su bolno ur'lali. Za to vrijeme, nas dvojica smo spoticuci se jur ili niz stepenice.

- Brzo! Brze! ..

l4

Dosh smo do podnozia kada se kameni toranj nagnuo prema nama. Sagnuli smo se i pojuriJi ispod stepenica prema sigurnom podrumu. Osiecali smo stlno podrhtavanie tla od udara teskih stijena 0 zemliu. Sirena naglo usuti, MODstrum se nadvto nad toranj i toranj ie, naravno, pao. Klececi, Mek Din i [a smo se cvrsto drZali za[sdno, dok se nas svijet rusio,

Za nekoliko trenutaka sve je bilo gotovo. Nitta nije ostalo izuzev rnraka i mora. koie [e tedncllcno zapljuskivalo obalu sirovoga i neobradenog stijenja.

To j drugi zvuk.

- Slusail - upozori me two Mek Din. - Slua.jl. ..

Cekali smo. Osluskivali. Bili smo uplaseni, ali nismo gubili prisebnast.

Tada sam ga, cuo, U pocetku sarno usisavanje vazduha, nakoneega je ostao vakuum, a zatim je tznad nas i oko nas odjeknula prodorna [adi, kovka, kola je Izrazavala svu zbunjenost i osamljenost toga ogromnog cudoVista, dok se zrak ispu, nlo odvratnim vonjem njegova prastarog tijela.. Cudoviste je tuzno urlalo, tesko disuci. a tornja viAe nije bilo. Svjetla je nestalo. Stvar koju je zvalo vise od miLion godlna, napokon je untstio, MODs rum je otvarao svoja nazubliena usta ispusta. juei i dalie glasne zvukove. Zvukove sirene. ponovo i ponovo, A brodovi, daleko na moru, ne pro.na~avsi svjetlo, ne vidjevsi ntsta, culi su zvuk do k. sno u noc i. morali su da pomisle da je tame 0' mLjeni zvuk, u stvarf, zvuk poznate sirene iz Osarnllenog zaliva. Sve je u redu. Prosli smo rt.

tako je bilo tokom cijele noel.

Sunce je bilo toplo i zuto kada SU, sutradan popodne, stigli spasioci kak.o bt nas izbavili Iz zatrpanog podruma.

- Srusio se, to je sve - rekao je Mek Din ozbiljno.- Primili smo nekoliko teskih udaraca valova i svjetionik iednostavno nije izdrzao,

15

Uhvati.o me za rame.

Nista se nije moglo da primijeti. Okean je bio miran, nebo plavo. Jedini je bio ostatak veliki smrad sto se dizao iz zelene tvari koia je prekrila kamenje unistenog tornja i golerne stijene na go- 10) oball,

Unaokolo su zujali kukci. Okean je prao

~~. .

Sljsdece godine izgradili su navi svjetionik, ali tada sam vee imao u malom gradu, u kontinentu, posao, zenu j dobru, malu toplu kucicu. U jesenj.e veceri zatvaram vrata, taka da se maze da vidi same zuto svjetlo i dim 5tO kulja kroz dimnjak,

A Mek Din?

On je sam dao nacrt za novt svjetionik od armiranog betona.

- Za svaki sluca]! - rekao je.

Novi svjetionik je bio gotov u decembru. Odvezao sam se dolje jecine veceri. Parkirao sam kola i gledajuci sivi okean, slusao zvuk nove sirene. Jedanput, dva put a, tri puta, cetirt puta u minuti. Zvala je, tarno, u daljini.

Cudoviste?

Nikada se vise niie vratilo.

- Otislo je - rekao ie Mek Din - Otrslo je nazad, u dubine. Naucilo je da nista ne rnoze previse da voli na ovorne svijetu. Oti510 je u najdublje dubine da ceka jos milton godina, Da, jadno stvorenje! Cekaiuei tarno dok na ovo] zalosnoi planeti coviek dolazi j odlazi. Dolazi i odlazi. Dna ceka i ceka,

Sjedio sam u svojim kolima i slusao sirenu.

Zvucala je kao cudoviste kcie dozival, ..

Prica, koju ste upravo procitali, nosi naziv .. Sirena .. , a njen autor je jedan ad naivecih zivth pisaca znanstvene fantastike, Amerikanac Rej Daglas Bradberi.

Kada sam se odlucio da je uvrstim u ovu kni igu imao sam na umu tri bitna razloga: prvo,

l6

.. Sirena- je zasigurno jedna od naitiepsih naucnofantasttcnih priea objavIjenih do danas. drugo, slicnu prieu 0 istinitom dogadaju zabtljezio sam prtlikom svog boravka u Indiji i na Filipinima, a

reel razlog, u ovorn trenutku je za mene i najvaz. niji, .. Sirena" nam na taka lagan, zanirnljiv i upecatljiv nacin namece pitanje - da Ii i danas u moru i na kopnu Zl ve praistorijska cudovista?

Zive' 1i doista?

Najnevjerovatnije price sto su kolale nasor : planetom prohujalih stolieca bile SUo kao po ne. korn pravilu, vezane za more i morska cudovfsta, Dugo vremena, ne bez razloga, pomorci su smatram i za naihrabrt]e liude, ao njihavim fantasticntrn pustoLovinama pripoVjedalo se na svim paralelama i meridijanima,

Najpoznatije srednjovjekovne knjige a morsko] flori i faum -Degentibus saptemtrionalibus .. N.orveza~ina Olausa Magnusa, i -Istortja zivotinja .. Svaicarca Konrada Gesnera. kaje su starnpane krajem sesnaestog stoljeca, i danas izazi; vaju interesavanje naucnog svtleta, Obojica prirodnjaka su u svojim djelima opisali i nevjerovarna morska cudovista sto su se, navodno, u prohujalim vjekovima vidala na morskim pucinarna,

Za svoja djela ani su, najvjerovatnije, kortstili t j dnu u to vrijerne veoma omiIjenu legendu 0 Krakenu, cudovistu.ostrvu sjevernih mora. Leg ndu je prvi lansirao neki biskup tz Bergena, j orne su ribart. navodno, pricali 0 neobicnim sus-

ttma sa -naivecom morskom nemani na svij .tu •.

Morsko cudoviste, za koga se nikad nije utvrdllo kako izgleda, irnalo je oko sest stotina met. ra u precniku, a Iskljucivo sa hranilo - kito. vlrna i ledrenjactmat

lpak, u svajim zanimljivim djelima Magnus i '" sner najvise prostora su posvetili morskoj zrnt]! za koju su tvrdili da bi mogla da bude duga k dvije stotine metara, a siroka aka sest da lrna clankovito tijelo prekrivene Svjetlucavim ijus-

17

kama izmedu kojih su izbijale rijetke dlake, i da

su joj oei bile plamenocrvene boje: ..

Morska zmija [e, prema tvrdenju dvojice sr~dnjovjekavnih prirodnjaka, u.rnjeseci~.a~. o,?as}anim nooima napadala svoje zrtve, najcesce jedrenjake, i U dubine odnosila kamp,letne posad~, a norveskt mornart su pripovijedah da neman, ~rn~ . i neobicnu sposobnost da poput svrdla grmze 1 kroz - kapno! ..

Magnus i Gesner su u opisu zrnija ~oista bih

detaljni. Medutim. sav~eme~~ prtrodniake zb~njuje tvrdnja ° clankovitom tiielu, ler ie to kc;>d zivib bica jednostavno - anatom~~u nemo~uce!

Znaci Ii to da je rnorska zrmja, st:ah 1 trepet srednjovjekavnih sjevernih .~ora,.pr~lZVod m,~ste dokonih pamoraca ill dvouoe uce~]a,k.a, kOll, ~~ medusobno jedva da su j pozriavali, III postoji 1

neko treee objasnjenje?' . . ,

Da li u mracnim i zagonetmm rnorskirn dub 1- nama i danas zive morske zrnije, koje s'": p~es,travljivale srednjovjekovne pomorce~ ~ta ,1e 15.tma a -Oktopusu gtganteusu-, ogror;nno] llgrrji, k~Ja. s~ u proslosti pojavlj~v~~8: u ra~mm, naJc~~<;e J:uzm~ morima, napadaiuci [edrenlake. lorneci irn [edra 1

odvlaceci ih na morsko dno? ..

Postoje li j danas marska Cudovlsta?

U svojoj zanimljivoj kojizi "Velike zagonetke svijeta .. istrazivac i pisac, Ro_I~nd C?ek pokusao.)e da odgovori na ovo zamrnlirvo pitanje, Evo sta kaze:

..... Izvjestajima pomoraca 0 tajanstyenim susretima s golemim i strasn~ hobo~n:cama mogli bismo ispuniti debele knjige. ~adl, _I~ ~e ':" tim izvjestajima sarno 0 .. mornarsko] prtcr-« Ill,

postoji Ii ovdje zrnce istine? . .... .

Hobotnice spadaiu medu sipe, N)lho~Il .. krakovi mogu dostici duljinu .od tri ~etra. Vecmom se zadrzavaju u spiljama 1 pukotmama na morskom dnu i zaista mogu da ugroze neoprezne roniooe. Medutim, kada govonmo 0 ogrom~lm bobotnicama, natcesce ne mislirno na te pnobalne

18

orske ztvotinje, vee na kalamare ... koji spadaju u isti razred,

Kalamari za razliku od sipa zrve na velikim morskim dubinama. Zato ih zoolozi samo rijetko t mogu da ugledaju. Tako je na obali Novog Zelanda pronaden uginuli kalamar dugaeak sedarn, naest metara, Inace, golemog kalamara s krakovima dugackim cetrnaest metara mogli smo [os prije nekoliko godina vidjeti u pomorskom institutu jednog amertckog sveucilista,

Te iivotinje pripadaju. s obzirom na razvo] svoga roda, medu najstarija ziva bica pa im rodovnik dopire cak oko cetirt stotine miliona go-

ina unazad, Ne sarno sto poput hobotniea imaju osarn krakova 'ukrasenirn' prianjaljkama, vee povrh toga imaju jos i dva produzena hvatacka L I raka, koje mogu poput gumene uzadi da pru~a.ju mnogo dalje od obicnih krakova i strelovlto tin lh ponovo uvuku.

Sa ovim krakovima hvataju svoje zrtve i privInc ih u zmijski splet krakova u cilo] se sredini (tv- ra go lema gubica nalik na papigin kliun, OsoIt zastrahuiuce djeluju kalamarove goleme oci I rettltvih leca eiji je pogled hladan i ukocen, Kalamari najcesce nastupaju u jatima i napa-

f ju plave ribe ubtiajuci sve odreda, Naiveci kalamad se, navodno, upustaju cak u borbu i s kitovlma, Njihova agresivnost je upravo fantasncna. Zbog toga sebi mozemo.da predoC:imo da se orija§kkalamari tu i tamo pojavljuju iz mracnih mcrskth dubina i napadaju brodolomee u camcima Ili na splavovima i da ih odvlace u svoje brloge. KaZemo - mozsmo sebi da predocimo -

11 to niposto jos nije i dokazanoli .«

Zive li pored velikih kalamara u morskim dubinama i druge sasvirn drugacije, vece i opasije. nemani?

Prosle godine je Naoionalna fondacija za nauku u Vasingtonu oblavila da su otkriveni prvi t agovi zivota na Antarktiku, Kroz sloi leda debI'line cetirt stotine metara probusena je -rupa

HI

promjera tridesetak centime tara i kroz n!u. spustena televiziiska karnera, Tako su naucnici U dva maha uspjeli da vide ?'a ekr_anu [ednu ~e9- bicnu ribu, kao i tragove Zl~?ta ~ legla ztvotinja na dnu, u zoni koja je p? nJ,ihOvilll proctenarna najmanje ]20 hiljada godina izolovana od atrnos-

fere i Sunca! .., . '1 . k

Ali, neobicne morske grdosije 1 strasi ~, ipa

ne moramo traztr; taka daleko. U pra~lostl su se sa nitma susretali mnogi istr~iva,61 morsko~ dna. Jedan takav susret imao je i Zak l{usto za VTljeme Istrazlvania k,ora:~jni~ o~?~a ll. Crvenorn moru. U svojoj zanimljivo] kniizi lO.zlVO more -,

Kusto izmedu ostalog pise: . • ..

..... Zamislite sebi plosnatu nbu te~ku v~se od sesdeset funti, s Jakim perajima, koja ima cvrstu celjust, s kljunom papagaja umje,~to usta~ a .n~ celu bijelu izraslmu jednako upadlilvu ~ao sto js 1 neobicni nos Sirana de Berzerak~ ~ 1 tada tek rnozete priblizno da ociienite nase tznenadenje

kada srno vidjeli tu grbavicu, .

One su plivale prema nax:na u ?r~pl odpetnaestak njih i kruzile naokolo IJeskajUCl SVOjlm. plavozelenim i narancastim trbusnim ljuskama 1 gledale nas svojirn strogirn i hladnim pogledom. Iz: gledale su tako krupne, kao btvoli, ~li kad~ bi nam koja okrenula rep da nas osta:'!, ona: bi se pretvarala u smijesnu pljosnatu pnliku kala kao da ie papirnati izrezak sebe! ... "

Covjek [e, U to nema sumnje, do sad,a '~~oma malo upoznao mnoge mo~s~~ p:edjel~ 1 njthove neobicne stanovnike. To 1 nue cud? jer mor~ 1 oceani zaprernaju vise od tri petme. povrsme nase planete. Zbog toga nam je u pOkUSa)l~~ da

. koliko.toliko upoznamo na)r)ede. prrrnjere morske faune najcesce pornagao sluca] 1 shea,

sretnih okolnosti. . .

Prisjetimo se same kako je doslo do otkri ca sfoljeca U zoologui mora. kako sm?, za~ravo. ul~vili dragocijeni prrmlerak .. najstartje- nbe na SVljetu - celokant!

20

Za vrijeme povratka iz jui.noafritkih veda, 22. deeembra 1938. go.dine, kapetan Gusen je bacia mrezu nedaleko ad usca rijeke Kalumne. Kada je izvukao mrezu, zajedno sa tonom i po jes. tive ribe j dvije tone morskib pasa, ugledao je neoblcno veliku ribu s plavirn krljustima i patrljcima u mjesto peraja.

Iskusnl pomorac bio ie veoma iznenaden, jer nikada u zrvotu nile imao priliku da vidi nesto tako. Zbog toga je neobicni i. kako ee se kasnije ispostaviti, dragocijeni ulov poslao jednom tnsu. tutu za ispitivanje morske flore i faune. Taka [e

eJokant stigao u ruke poznatog prirodnjaka, prof sora Dz. Srnita, koji je uskoro utvrdio da je U pitnnju riba [edne vrsta za koju se vee de.cenijama matralo da [e definitivno izumrla ios prije - sede mdeset miltona godina!

a zalost, sve do 1953. gpdine niko nije vjero. \lHO pretpostavcl profesora Smita. ali kada je uh. VI . n i osmi prirnjerak celokanta i kada je, napo. Jon. d bavlien i podvodni snirnak te pra-pra ribe, I1J gova teza je koriacno bila prihvacena,

NHlLa manje 1ak put do priznavanja =gradanstva .. i mjesta u nauci, sjetimo se, imao je i _ E{ rna, Mada su godjnama africki dorncroci uvjeruvali prirodnjake da cesto vidaju covjekoliko I i niko u to nije vjerovao, sve dok prije 130 go-

ina jedan primjerak gorile nije sasvirn slucajno 1I1ovlJ n i naucno opisan!

Daleko manje -srece- od celokanta i gorile

rnaju jeti, snjezm coviek s Hirnalaja, alma - za~unetno coviekoliko bice sa Kavkaza, saskvac, n obicno bice viderio u Americi i, naravno, prais ortjski grnazovi i reptill, za koje jos uvijek, zbog nedostatka dovolino cvrstth dokaza, nauka vjerule da su proizvod mastovnih i dokonih naucnih duetanata,

Da Ii je bas sve taka?

JeU rnoguce da i danas na naso] planeti postoje bica potpuno nepoznata nauci, a koja su

21

usamljeni ostaci davno izumr1ih· vrsta? Je li to

moguce? ,

Logicno prosuduiuci energicno bismo odgo-

vorili - ne!

Ali. ..

Sedam.n.aestog oktobra 1977 .. godine iz glav-

nag grad a Japa:na. iz Tokija, e~itov:an~ [e neobicrra vijest, koju su uskoro pr ihvatile 1 sve novinske agencile svijeta. Nije ni cu~o, jer po rnnogo cernu bila je upravo - senzacionalna!

.. J apanski ri barski brod 'Zuio Maru' »- receno je u neobicnoj vijesti, -" lovio je skuse u blizini N ovog Zelanda kada su niegove mreze ~kle lesinu zivotinje teske preko dvije tone, za koiu niko nije znao sta je i kojoj vrsti zivotinja prrpada. Tijelo zagonetn.e zivotmie bilo le. dugacko oko deset metara, a imaLa je veorna dugacak vrat

i cetirt peraja. .

_ Neki od rnornara mislili su da je u pitaniu

kit, drugi da se radi 0 ogromnoj kornjaci b~~ oklopa, dok su se treei salili govoreci da su ulovili mrtvo tijelo morskog cudovista 0 korn.e. go~o~e prastare pomorske sage i legende - izjavio . .Ie Miciko Jane, funkcioner rfbarske kompanije. koji se zadesio na brodu. ... _ .

Prosle nedjelje, posto su fotogr afije 1 crtezt

nepoznatog stvorenja ispitani. u insti~u?m~ .ZA morsku biologiju u Japanu, neki od naucnika lZJ.a~ viii su da teorile. 0 cudovistu i nije mnogo pretierana. Oni, nairne, smarraiu da [e :i.ivotinia, U stvart, morski grnizavao za koga vecina paleontotoga vjeruje da je definitivno iz~mro p~ije sesdeset i pet miliona godina. Medutim, neki smat~)u da pleziozaurus i dalje zivi u dobrorn zdravlju u mnogim krajevima svijeta, a ~~sigurno. u ~k?tskoj, gdje ga u turtstickim vodicima nazivaau CUdoviste iz Loh Nesa'.

Na zalost, prirodnjaci koji su biLi spremni da registruju nsoblcni ulov, msu imali drugth dokaza osim snimka i iednog komada odsjecenog od neobicnog perala, Posada je, nairne, bacila

22

smrdljivu lestnu preko ograde broda, jer se pribojavala da ce zagaditi bogati tovar ribe, koji su tog dana ulovi1i.

Ukoliko je doista u pitanj u u vremenu zalu, tali pJeziozaurus, biolozi smatraiu da nije zivio usarnljen i da na tajanstvenom dnu u blizini Novag Zelanda zivi ios nekoliko njegovth srodnika. To ce pokazati dalja istrazivania sovjetskih btologa, jer [e prosle nediehe u tom kraju primjeeen jedan Istrazivacki sovjetski brod, a vlasnici broda 'Zuio Maru' naredilt su posadi da vise ne baca preko ograde ni jedno cudno stvorenje na koje naide u buducim plovidbama .. ,"

Ova zanimljiva vijest me podsjetila na jedan rugi istinit dogada] koji S9 odigcao 1915. godina, a opisao ga je zapovjednik niernaeke podmornice G org fon Forstener.

On je sa svoiom padmornicom, za vrijeme In vog svjetskog rata, torpedovao jedan engleski parobrod koji je pJovio u blizini skotske obale. Kada. je iedno torpedo pogodilo puni cilj, dakle, u tr nu ku kada je brod eksplodirao poletivsi u '/. k. zajedno sa poginulim engleskim mornarima i drventrn j metalnim dijelovirna, u vazduh

e vinula i neobicna rnorska neman, koja je, kako J kasnije zabiljeZio Georg fan Forstener, podsienla ria -krokodila dugog oko deset metara, koji 1 imao peraia i nazubljen rep, .. Oj

Sesdeset godina kasntjs, kada ie iZVjestaj doao u ruke jednog biologa, on je u neobicnom rnorskorn krokodilu« prepoznao tilosaurusa, repti la koj i [e zivio u dalekoj praistoriji, prije pedeset do sesdeset miliona godina!

Ili, drugi sluca].

tesko pristupacnim dzunglarna kroz koje vljuga riieka Kongo, prije vise godina uhvacena le neobicna spodoba. biLa je visoka 125 centimetara, imala je dugacke ruke, uska stopala s [akim palcem, a ono sto je najvise iznenadilo prirodntake - hodala je uspravnc i imala je izraz liea lwle je neodoljivo podsjecalo na - liudsko!

23

Neobicni szaroblienik .. dobio [e isto taka neobrcno ime, Naucniciau ga nazvali Oliver, al i ni tada, ani kasnije nisu uspjeli da odgovore na pitanje da li je Oliver bio usan:1je_nl proi~od?u~esne igre pr lrode ill pak [edmstveni . prirnjerak neandertalca, rase koia js '"g,ospodanlau nasom planetom prije sedamdeset i pet hiljada godina, kaja je sparivaniem sa sa;vrernenikom - Homo saprensom - postepeno potlskivana da bi [e. na kratu, potpuno j netragom nestalol

Ah, 0 ouveru je nauka rpak nesto saznala.

Strpljivirn i detaljniji.m ispitivanjem ustanovlieno je da mu [e 'inteligencija relativno veorna razvi[ena, da mu se raspolozenie cesto mijenja, dakle, emocionalan je, cia permanentno hoda uspravno. da mu je glas neartikuiisan, ali moduliran i da se rede druzi sa eovjekom nego sa iivotinjamal

Inace, medu prtpadnicima kongoanskrh plemana sto zive u prostranirn i nsprtstupacnim dzunglama, rasprostranjene au price 0 sukobima sa dlakavirn patuljastim divliacirna i mihovim plemenima, koji se skrivaju u najdubljirn djjelovima prasume do kojih jos njje stupila covjekova noga,

Ko su oni? Kako ib i gdjesvrst_ati? Koliko ih jos ima? U kakvim uslovima zive? Cime se bave i cime se hrane? Kako obiasniti njihovo pr isustvo u d:rugoj pclovini dvadesetog stoljeea?

Pitanja, pitania, i sarno - pitania,

I dok naucntci razlicitih profila, hladno i strpljivo. poputokorjelih statisticare, sabiru dosadasnia saznanja i rezultate detaljnih istrazivanja, trudeci se da odgovore na pitanja koia ih desetrieeima zaokuplja]u, muce i izazivalu dugs nesamce, kazimo da zanimljivo podneblje koitm prottce M[eka Kongo, prtrodniacima nudi i druge zago-

netke. . .... .

To [e, prije svega, tajanstvena zrvonma -

mabo-mabo-abal

Ko je ona i kako izgleda?

Legende i price rijetkth ?cevi~~ca kaz1:l da ~e mabo-mabo-aba neobtcno cudoviste: vellka Ie

24

kao nekoliko domorcdackih koliba, ogromno jO] je tiielo prekrrveno tamnom i neproboinom kozorn, ima veorna dugacak vrat, mnogo duZi od Zira fin og, malu Izduzenu glavu bez ustju, oei hladne i gotovo nepokretne, stopala duga aka 75 cantimetara i debeo rep, koii sa vuce daleko iza nje!

Mabo-rnabo-aba se naicesce pojavljuje u tesko pristupacnom rnocvarnorn podruciu Dele. a tarnosnja plernena se siecaiu da ie ova] neobicrn gmizavac prije pedesetak godina donio na sviiet ogrornno [aje, cak pedeset puta vece ad najveceg noisvog, iz kojega sa, nakon izvjesnog vrernena, izlegao mali mabu-mabu-aba,

Legende starosiedilaca dzungle 0 mabo. mabc-abi. izgleda nisu proizvod maste dokonih j n ukih plemensklh vraceva, 0 ovom rmstertoz. nom gmazu, koji nas po mnogocernu podsieca na ff:l.zgnjevljenu morsku neman izzanimljive BrandI:! rijeve price .. Sirena-, iz:vjestavalisu mnogi lsLraZivaci, lovei i zaoolozi, koji su minulih godl na, deoenija i stolieca krstarili Crnimkontinen-

tom, .

Taka je, na primjer. poznati tstraeivac Afrike Sambruk, koji [e pet desetlleca proveo u dzunglama i medu plemenima OVGg iOs uvijek dovoljno neistrazenog kontinenta, svojevremeno izjavio:

- Zivotinje 0 kojima je rijec u usmenoj preda] i domorodaea nikako ne mozemo da vidimo u zooloskirn vrtovirna ill u muzeiima, One zive na duboko nepristupacmm mjestima i podrucitma i zaista je rijedak onaj covjek, koji se maze pohva. Iiti da ih je negdje SUSTen. Parpak, u njihovo postojanje nikako ne treba posumnjati. One .i.ive tu, na tlu nase planete, u d:vadesetom stoljecu, iako su jos uvijek jednom nogom u praistoriji! ...

Prije nekoIiko godina jedna ekipa istrazivaca Britanskog muzeja uspjela je iz specijalnog heiikoptera da snimi zagonetnu mabucmabu-abu. Snimak .koji pokazuje gmizavca visokog oko petnaest me tara sto stoji na stubastim kratkim no-

25

gama j eiji se dugacki i debeli rep vuee po moe. vari, frapantno podsieca na davno izumrlog - dtnosaurusal

Da li je mabu-mabu-aba, doista, zivi prtmjerak ove praistorijske nemani, tesko je reel, a jos teze naueno dokazati. Medutim, kada su prirodnjaci svojevremeno pripadnicima plemena Pigmeja i crnackirn vodicima, koji su ill prati1i kroz tajanstvenu rnoevarnu oblast kongoanske Vale, pokazali sliku jednog dinosaurusa, ani su sa stra. hopostovanlem povikali:

- Mabu.mabu-aba!

U Uali, nedavno sam 0 tome citao u iednorn naucnorn casopisu, prerria [os nepotvrdenim podacima, dan as zrvi devet primjeraka zagonetne zivotinje koja podsjeca na praistorijskog dinosaurusa. Hrani se iskliucivo biljnom hranorn, ali kako izviestavalu hrabr: i iskusni lovci, Pigmejt, maburnabu-aba ne podnosi nikog u blizint, pa je cesto u prili.ci da napadne i rastjera citava krda nilskih konia, krokodila i drugth .. nasrtljivaca «.

Kako posljednjih godina izviestavaju svjetske novinske agencije mabu-mabu-aba nije usamljena, Od kako [e, naime, popularni Nasi iz skot, skog jezera Loh Nes, postao primamljiv mamae za radoznale turtstioke hodocasnlke, iz mnogib kraieva nase planete poeeh su da prtstizu vijesti o otkrivanju [ezerskih cudovista,

Prvo je 1974. godine, bar kako je [avila novinska agencija Rojter, Nesi dobio -konkurenciju« u - Latinskoj Americi.

Gotovo svake nod obasjane punom miesectnom, kako su dopisniku Rojtera u Lumi tvrdili ocevici, iz [ednog lednickog jezera u peruanskim Andima .. izlazi cudoviste, zmijastog tijela, dugo desetak rnetara, koje prozdire ovce i ledi krv u iilama cobana iz obliznjih sela. Mnogi miestant iz oblasti Kirnvilka, U sievernom Peruu, tvrde da su svoiirn ocima vidjeli debelo, srebrnasto-siajno cudoviste kako izlazt iz jezera koie, mace. nosi veoma poeticno irne - Andeli!

26

Tvrdi se, takode, da se ova peruanska aJa kota ios nije dobila ime, prvi put pojavila poslij~ katastrofalnog zernljotresa, koji je 1974. go dine pogodio OYO podrueje i izazvao odron terena nedaleko ad neistrazenog [ezera!

SHc.f.1a Vijest je svojevremeno stigla i iz Australije. Tamo se. navodno, u iezeru Batersi cesto potavhute cudoviste nazvano Banjip, koje cak krade djecu, a ocevioi ga opisuiu kao veliku dla, kavu zivotinju okrugle glave slicne psecoj. gotovo be~ usiju, 9t<;> je neke istrazivace navelo da povie, ruju da se radi 0 [edno] dosad neregistrovanoj vrstt morskog psa koji je ko zna kako i ko zna kada dospio u jezerske vode!

Jedna naucna ekspedicija je prije nekoliko decenija istrazivala i jedno jezero u blizini Lismora, u Novom Juznorn Velsu, u kome se, riavodno, gotovo svakodnevnc pojavljivala neobicna n man, aliena [edno] iscezloj vrsti praistorijske .ivohn]e, koja je bila velika kao nosorog, a zivjela

Jl u O\~om kraju, ali je poduhvat pao u vodu, jer se udoviste, kao za mat, za svo vrtjerne boravka lstrazivaca, nije htjelo da pojavi na povr sini [ezera:

Misteriozna vodena cudovista registrovana su posljedmlh godina i u [ezerima Kanade Sov,

j tskog Saveza i nordijskih zernalja. '

Kazem, regtstrovana, ali to niposto ne znaci j da [e nnhovo postojanje i nauono dokazano. Na, protiv, po mnogo cemu se stice dojam da su [ezerske pratstortjske nemani videne u razvijeni[lrn zemljama nase planete, u stvart, reklarnni trik mastovitih turistickih propagatora.

Zbog toga vratimo se mortma i okeanima.

Oni nam nude daleko vise tajnt Naiprlje nekoliko statisttckih podataka.

Mora i okeani zauzimaju sedamdeset i jedan odsto povrsme nase planete, ili oko 36] milton kvadratnih kilometara. a sarno je ispitan jedan mali dio i to onaj uz obalu. Prosjecna dubina okeana, kako je zabiljezeno u pomorskim enciklo,

27

pedijarna, je oka 3.800. a naiveca dubina 11:034 metra.

Kakav zivot . .kakve tajne kriju ogrornne eke-

anske dubine?

Minulih vijekova na ova pitanie su p<?kusavall da odgovore mnogi prirodnjaci. Tako ie britanski naucnik, profesor Edvard Forbes godine 1843. razvio teoriju po kojoj nikakav bilj_I?i == a vrlo malo i zivotinjski, moze da se razvija 1 stasa na dubini od 183 metra. a ispod 549 rnetara, mo:e obavija azoticna zona u koio] nlsta ztvo ne moze

da opstane! ..

Medutim. srecom po nauku, ova teorua se ni]e dugo odrzala, Kada je sa dubin~ od 1.830 !!l~tara 1860. godine izvu6en talegrafski kabl, koii )e bio postavlien izmedu Sardinije i Bone: dakle ~ Sredozemnom moru, na njernu je otkr~veno ~lJjade razlicitih morskih zivotinja, pa je to bio dovoljan dokaz da Forbesova teorija zauvijek padne u vodu.

Inace istinsko istrazivanle gelemih okeanskih dublna poeelo je prije tridesetak godina kada je konstruisan j isproban prvi - batiskaf.

Prisjetimo 58: prije dvadeset i p~t ~odin~ dv?jica odvaznih franouskih pomorskih Istrazivaca u metal nom batiskafu spustili su se na tantasticnu dubinu od - 3.658 metara, Desilo se to u b_lizirri Dakata. Ovaj rekord dostoian [unaka iz ZtI Vernovih naucno.fantasticruh romana nije oboren sve do 1960. Ali. te godine dvojica novih Istrazivaca, Zak Pikard i poruenik americke m~rnarice Donald Vas, napravili su istinski podvig, U blizini otoka Guarna. u Pacifiku, ani su se spusttli na dubinu od gotovo - jedanaest hiljada m€l.tara!

Da h postoji zivot na tim fantasticnim dubi-

nama?

Postojil Kakav?

To jos treba dokazan!

28

Ali. vratimo se atraktivnoj temi a morskirn 'li ovistima 0 kojima svjedoce mnoga pornorska lokurnenta proslosti,

.. Dvadeseti sestog oktobra 1873. go dine , poI!!, su bacili svoje mreze na pucini ispred Great I lie Islands, dvojica ribara, Daniel Sk:vire i Teal'll Pikot. s kojima ie bio i niegov sin. odjednom su

p zil! kako nedaleko od niihove barke plovi uaka tamna masa neodredenog oblika- - objavlo ie svojevrerneno amertcki casopis .. Ameriken 'purtsmena•

,. Povierovavsi da se radl 0 ostacima nekog hruda, koji je dozrvio brodolom, i ohrabreni nade In ce se docepati kakvog dragocijenog pli- 11m, ni su se pribltztli, a onda je jedan ad njih, pnl<usa.vajuci da ga dohvati, udario taj predmet 11 korn kukom. Nakon toga udarca ona masa je IHII xinorn oziviela i podi~Ia se na vod: .. pok~~vsi jlt' n izrazeno lice na kojern S'U dva blqeda 1 izbe-

cnn 01 a sjaLa intenzivnom svietloscu,

a. uzas bude kompletan. zivotinja je otvorila vo] apagajski kljun, velik poput bacvice od sest I ulonn, S otitom namjerom da ih napadne.

Izn nadeni i skamenjeru od silnog uzasa, riIJIll' nlsu imali snage ni da se pomjere. Ali. prije 111 ~ o sto im se povratila prisebnost. ogromna III In n, sada vee sarno ·nekoliko stopa udaljena lid njih. ispruzila je najednom cko svole ogromne

I v rnnostvo mlohavih krakova i vjesto ih usmjertla prema rtbarskorn camcu s jasnom namjerom d ga se docepa i da ga obavije.

amo [edna pi paljk a, a zatirn i jedan krak, 'I rlrvatili su barku hitro se prebacivsi preko nje. a I nl barka nije bila velika, cak su se i potpuno cbavil i oko nje. U tom oeainom polozaju, Tom. sin 1'( ofila Pikota, ipak nije izgubio prisebnost. ZgraIJIO j sjekiru i sarno jednim udarcem uspio da (lei j ce pipaljku a onda Je snazno poceo da udara po kr aku,

Buduci da je ostala bez svoga glavnoga nruzja, srecom za preplasene ribare, neman ie

29

pocela da uzmice,a uskoro je i nestala u mOTskim dubinama. . ,"

o drugorn uzbudljrvorn dogadalu slusao sam uzemljama Bliskog istoka, 0 njemu BU p otk raj proslog stolieca opsirno pisali i libanski dnevnici. Clttram:

».,. Jedna vise nego strasna prtea stigla nam je iz Palestine. Nikakvih surnnji vise ne meze da bude da tarno, u rnorskim dubinama. obitavaju fantasticne morske nernant, kao sto [e velika morska zmija i davolska riba, koju, s vrernena na vrijeme, vidaju samo mornart.

Veorna je tesko ubijediti neke Ijude da 11 ovoj nevierovatno] prici 0 morskoj zmiji ima istine. Ipak, njihovoj sumnii suprotatavliamo tvrdnje mnogobrojnih ocevtdaca i sviedoka sprernnih da i pod zakletvom potvrde istinu 0 postoianiu tih morskih cudovista,

Neman 0 kojoj te ovdle rijec vidjelo [e bar tuce licnosti, a cak i konzul u Bejrutu, u svom zvanicnom izvjestaju 0 trgovini u Sir iii, javlja Ijeta 1875. godine da je zstva morskih sundera veorna oskudna, sto [e doslo kao posljedica pojavljivania jedne stravicne nemani, po velicini rayne jednom brodu, a WI. bliaini Bartuna, ispod cuvenog Libanskog goria, Pomenuto morsko eudoviste nanijelo je zlo sarno jednom mornaru, progutavsi ga dialog.

Sudeci prerna sviedoceniu ostalih gnjuraca, iskusnih lovaca na rnorske sundere, sto bijahu s nilm zajedno. medu nirrna je, poslije nesrece, zavladao takav strah da se vise nikad nisu usudivah da zagnj ure u more ... "

Krenimo sada malo dalje od uzbudllivog podneblia sto nam nudi Bliski istok, Preko Indijskog okeana zaplovtrno prema Pacifiku. Zaustavimo se na trenutak u JU±Dom kineskom mOTU i U opasnim vodama Celebeskog i. Sulu mora. Evo nas, dakle, na Fill pinj rna.

U mornarskim krcrnama glavnog grada ave ostrvske drsave, u ManiU, jos od dolaska span-

3Q

f II III osvajaca, a i mnogo prije, UZ omamljujuce v(no Ili zestoku rakiju, najvis8 se prepri6avaju \I,~hudljh{i dozivljaji vlestth fHlpinskih pomoraca I lskusnih ribara. To, naravno, nije nl cudo, jer III(W.tl koja zapljuskuiu Fiiipinsko otocje oduvijek

II bll aopaka i svake go dine odnose svoj krvavi i mak, I danas tamo bestraga nestaju rtbarski III odovt, skune i krhki jedrenjaci. More ovdje ima Ilt'predvidivu narav. a iznenadni tajiuni Iza sebe j·1u.vlja.ju pravu pustos, ali i dtrhtva svjedo.

j unstva rijetkih sretnika, kojima pode za rukom d I ':10 spasu

Kada sam u jesen 1974. godine boravio u Ma- 11111, jedna stortja kaju mi [e isprtcao iskusni riII r na. rakovs po imenu Huan Marendez, neodollivo me podsjetila na dogada] sto ie U svoj prioi

• 'I rena" opisao Rej Daglas Bradberi. .

.iogadaj se odigrao na iednom usamlienorn

VI lloruku u moru Sulu, koje se proteze od Pilipl11l!. [)rem~ Borneu, cetrnaestogaprila 1926. god I Ill. Za V~lJeme nevremena razbiesnielo more je pr~u sarnt ulaz u svlettonta izbacilo ogromnog pi llipa kojt [e svojim snaznim kractma porazbl. Inn sva stakla na gradevini i ubio dvojicu sviettoI1lcnra.. Nakon teske j bespostedne borbe, treei

VI 'I,ioniear, izvjesni Franstsko Jerana, uspio je nukon ko zna koliko ispaljernh hitaca da ubije t rusno morsko cudovistal

Naravno, citava ova dogodovstina podsjeca l1It mastovttu film sku pricu dostojnu mladog ameI l<:ag rezisera SUva Spilberga, koji je rezirao po:t..nati film -Balje«. Medutim,z.eljeli mi to da urlznarno Hi ne, morski monstrumi izgleda da doi,

la postoje. To, konacno. dokazuje i ovaj sluca].

-Bilo le oko pet casova poslije podne, desetog maja 1874. godine kada je skuna od sto pedeset luna nosivostt bila napadnuta i potopIjena ad rnorske nemani duza od samog broda, kola je svo, urn ubttacnim kracima zgrabila obie katarke skune i uspuzala se na palubu. Tijelo ovog mon-

31

struma bile je taka veliko da se [edva smjestHo izmedu katarki, petnaest metara udaljenih jedna ad druge,

Kada [e morskoeudoviste zaposjelo brad, njegova ogrornna masa pretegla je na jednu stranu i skuna se prevr aula da bi uskoro potonula u ne. mir nirn vodama Berigalskog zaliva, nedaleko od

istocne obate Indije! ... " .

Ova je bio kratak sadr'zaj reportaze ebiav-, ljene na srranicama uglednog lopdonskog .. Taimsa- od cstvrtog [ula 1874. godine, Citav ovai dogada] vidjeli BU i svjedocl sa parobroda -Strat. hoven", koji se nalazio jedva dviie mille dalskc od mjestaneobione tragediie. a potresne detalle novinartrna su iznijeli petor'ica prezivjelih clanova pesade nesretne skune -Pert-. Medu svjedocima i spasenirna bio je i kapetan, iskusni pomorac Deems Ftold.

Oval uzbudliivt dogadaj bio je povod za jednu drugu repcrtazu, koju je prije nekoliko godina obiavio naucni casopis "True .. , Prema misljeniu autora tog teksta, neman koja je cdniiela na rnorsko dna skunu -Per!-, prtpadala je nekoj vrsti dzinovskog cefalopoda, vrsti morskih zivotinja kojoj prlpada]u i oktopodi i polipi, sarno sto su OV1 pri.mjerci bili daleko veci ad onih koji BU do danas poznati nauci.

Medutim, slicnt dogada] i u proslosti nisu blli usarnljeni.

U godinama izmedu 1870. i pocetka naseg stoljeca, navodi casopis -True-, zablljezeno je vise slucaieva kada su slicne, cudovista bila ne same videna vee i uhvacena. U ovom vrernenskom periodu bilo je daleko vise zabiliezenih podataka 0 pojavi monstrurna iz morskih dubina nego u cjelokupnoi prethodnoj pisanoj istoriji 0 moreplovstvu. Naucnlci pretpostavljaju da je to bila posljedica velikih i nenadanih pcr emecaja u rnorskim dubinama, koje su, kako [e poznato, kul, mirrirale kajstrofamom eksplozijorn vulkana Kra. kataoa 1883. godine.

32

Uritanski pisac i rnoreplovac Frenk Bruen nn lnzro se na kitolovou »KacaJot" negdje na iz- 111',1 LI II. Malajskog tjesnaca •. kadale prisustvovao II 11\'1 DOj borbi izmedu ogrornnog kita i dztnev , IllIp c efalopoda, ciji su kraci potpuno obavili ti.

Itlln ovog danas najveceg sisara na naso] planeti.

UVFl.j uzbudljivi dogactaj Balen je zivo optsao II 'vtJm djelu -Krstarenje na Kacalotu-.

~ .... Ogromni kit je vodio ogorcenu i srnrto.

IIII',IIU lgru s gigantskirn lignjem gosovo isto to- 11110 velikim kao sto je i on sam, koil ga je, kako HIlITI ~ 6il1iJo, potpuno opleo svojim neizmjernirn plprlma. Kitova glava podsjecala [e na pravu II I vu zapletenth krakova, Mislim da ie to bilo

II vim prrrodno, [er [e kit svojim vilfcama drsao I iI,'lo rnckusca nastojeci da ga pregrize na dvoje.

Post.ramice od valjkaste glave kita, vidio sam 1..I.1,~vu ruznog gigantskog lignja koja rni se uclnila Iql.n viztja farrtasticnog sna, Koliko je rneni bilo t IIIJP~ute prosuditi, onaje imala dlmanzije nasih VI'III ih bacava ad 1590 litara, a rnozda i vise .. Oci

11 Illl btle neobicno velike, a njihova crnilo, U kon- 1111 tu S clovnom bjelinom glave,cinilo ih je jos II u~n iii TIl i upadljivt] irn. Imale su naimanie I »Inu stcpu promiera i u tim strasrrim okoln»!lmu borbe na zivot i srnrt, djelovale su taka sa- 1}lt~sno da se covieku naprosto koza jezila.

C I ta va okoLina naprosto je vrvjsla od krvoloc, 111h rnorskih pasa koji su se, kao sakali oko lava.

Ill' r:qali da sudjeluju u gozbi i izgledali kao da II kaiu ne.. .SkOfU smrt velikog glavonosca ... "

Teska je, medutim, kako konacno tvrdi i I1f ucni casopis .. Truo-, prthvatiti Balenovu rvrdniu cia ie strasni morski monstrum bio velik kollko i kit, [er nauka jas uvijek nema pravih dolHt.'7;a cia takoogrornno stvorenie doista i ~ postojl,

Pa ipak, cak i ova] polip dugacak trrdesetak rnetara izgleda kao kepec u poredenju sa onim . to [e jedan ljekar sa Ploride, izvjesni Devit Veb, ctkrto 1896. godine.

33

Doktor Veb ne samo sto je bio liekar, vet i predsjednik lokalnog n~u6nog drlilstva, ,s,tr'as.t~ ven! i.str8J:Zi'va.o i pI"iFodnjak t.8Jko de. se niegovom iZvjestaju mora pokloniti puna povierenie, Seta[uci obalom nekih dvanaest milia od grada Sent Ogustina, on je naisao na lesmu ogromnog cefaloPGd~, l;toi e.g~ je l!l,sk;~:rG' ae:a#ifillGovQ()' ]rao okt@,poda.

U zanimljivom clanku, kojeg je tib dana prije vise od osamdeset godina, objavie .Njujork Heralc;t«"mokt@t Veb Qp.iSlilJ:e, sv<>j flila,laJz ,waC) .",st;l.2>l'.€:nje cija je glava bila gotovo unlstena i na korne su se mogli da razaznaiu sarno dva ogrornna kraka-. Ali, tezina tijela i ODO sto je ostalo ed glave, bila je ni manjs ni vise nego - $e,ct~m ,tonal

Iz O:ViliosKudnih podafaka. naucrridl 5U uspje1i da rekonstruisu velicinu oktepoda, 1!kolik? je osam krakova ogrornnog cefalopoda bilo prrblizno proporclonalno veliko kao i kod ostalih nj(egovih ~r(i)dnii,{a, ~ldju.c:iJl~ su @nl~. 0l'l:da ~le eeo morsko cudoviste umalo krakove dugacke izmedu dvadeset i tridesetmetara i u korijenu citavib pola metra 'precnikal

Prerna mterenuma, ;k,oje is i~vrsio strplj,ivi d~t0r \lab tnoiemo, zalJ1isliti 6udoYi~te ogrornnog ttiela, abirna aka sest metara, ciji su se kraci pruzali unazad i do trideset me tara. Kada hi takay oktopod rasir io svoie zastrasuiuce krake u V:ldu zIJ1,jezd'e1 '0lilda 101 rasltoj'an'je1izmedu VTI:'i'~ je"Q. nog kraka i drugog izno~jlo, nista marne. nego ~ sezdeset metara!

Ovakve zapaniujuce dimenzije Cine 0 ru prtcu OJ borb] i:z;medl,) l~i,ta. j, 0k~0p,~da, ka:© t lD'olJa.. pan]e nesretne skuns ».BerlC( u Bengaiskom ZaJhvu. sasvirn vjerovatnom. Stavise. takve storije iz burne proslosti pomorstva potvrduju i ekspertrnenti koji su prije sedam - osam godina, vrseni u .lilajs'avn~'Ct')en'ij'im natilctl i.m laoeratortiarna,

Prrrodnlaci, a i naucniei drugih proffla, raspolagali su sigurriirn podacirna 0 postojanju dztnovskib oktopoda i polipa. ciji su ostaci i dijelovi

3'4

pronadeni u stornacima kitova, a hr~pr:i lQvci pa

ve sics~te' ~e1l"j:e't~oau h;vataJH wrimj:erK,e, lilal 0;i'i_oj su knii nalazili krakove sa stsalilsama.evrsto prtpiienim 0. tiielo kita, kao i duboke oziljke, posliedice zestokih sukoba sa ovim cudovtstima,

Take ]las !Pll'ilIil:O A.lbEl,li't Q~ M(i)n.'fi!J~ar. lH!lj'il s&;.i1z hobija i zelle' Z'a avarnturom bavio isttazivan.jem ta:janstvenih rnorskih dubina, izvjestava 0 uhvacenirn kitovirna u Cijim zelucima je nalazto ostatke

grornnihpolipa, U blizim ~,zor~ko,g, Qto¢.t~, OD je ubto kita 'C'ij~. tijelo l:e t§jU0 '1!l1~'aThai;el;fO oZiljcJJtrna koje je zadobio u borbi sa snaznim oktopodom, a u zelucu mu je nasao veliki broj -misicavth krakava debelih poput ljudske ruke ... Kraci su hili prekriN'el):i,S'fw beZib:r:0jl S~$~lj~~i, Ii!.> za'1i{~s:a;ya;Jj 5U Ill;9'f)· bj nom .. kandzom- snaznom popub one u lava Hi tigra.

Najveti primjerak iz porodiee cefalopoda [Architeuthis] cij,e su di_rn~llzHe, talcO:Q ~f<j'i)jJ,j,e[,el'l:$'

d strane. p.edrun:tnilo. uauGnilt'a, jeste dZinOMS_Jti poljp, koji je pronaden rnrtav ria [ednoi plazi Novog Zelanda i ciia je ukupna duzina 5 Ispruzenirn smrtonosnim ptpcirna iznosila - osamnaest met;atlllJ!'

Cefalcpodi clldbvisnih dirnenzija, dakls, zaista postoje. 0 mihovtm krvavim orgijarna u svim okeanirna i vetiro morima sviieta, 0 napadima na ribarske ,·(>a.F.IilQel sr,),1a.v:ove p:no.cliQlG]~'laGH!l!~l!i! l1laJ kil~ tOYS"~ liojj su irn i b8ijvecj. n~'Prija:telji, iz gm;lil'le1!l godinu, saznajemo sve vise. To su potresne price u koje je tesko povjerovati, Pa, ipak naicesce one

su - istinite! _

Kada,. j.e 11938. 'goc;ii'he u 'tDliZi.ni "SQJOrb@'F!I,o~H'l' grabena, u Pactffku.jrastradao pod biGevima~etra japanski ribarskl brad .. Maru 53". sedmoriea ribara potrazili su spas u krhkom camcu. Medutim, eamo trQjlj;~a su S@'1ll6plj:@l!a 'U·d.a:sp:als,'W. ~£tjsriii)e su ispr'iCaIi dramaucnu prici!. 0 tome kake j:e 01jhoy camac napao oktopod ogromne velicine i U dubine mora sa soborn odnie cetvoricu njiboVih drugova,

35

Japanski i australijski naucnioi su razvili teoriju da je nesretne brodolomce nap ala tigrasta hobotnica [Octopus punctatus ili Paractopus apollyon}, strab i trepet pacifickih voda, rnorska neman izuzetne agresivnosti, cije tijelo je ukraseno karaktertsticmm tigra:stim prstenastim mrljama po kojima [e i dobila svoje ime. Ova vrsta hobotnice prvi put je opisana j naucno registrovana jos 1862. godine, a prirodnjaci je danas smatraiu najvecirn i najopasnijim predstavnikom podreda Octopodi a ea.

Tigrasta hobotnica je, mace. toliko pokretluva, odvazna i agresivna da se vrlo cesto odlucuje da napada roniocs, battskafe, ribarske camce, manje brodove, pa cak i manje tankere. Takav jedan slucaj dogodio se 1933. godina. a detaljno je opisan u naucnorn .casopisu -Naturen .. :

Bilo je oko tri sata popodne u tropskim vodarna Pacifika i kapetan Arne Greningsester je stajao u svojoj kabini bezbrizno puckatuct lulu. Vrijeme [e bilo mirno, more glatko i pitorno, a njegOY tanker nosivosti petnaest hiljada tona j 150 metara duliine, besprijekorno je sjekao prozracnu plavicastu vodu. Tiho i ravnomjerno brektanje brodskih motora bio je [edini zvuk koji je ispuniavao spokojnu okolinu, A onda. . .

Arneov pogled odluta desno ad broda prema mjestu gdje se mirna morska povrsina naglo za. pjenusa, Sta je to moglo izazvatt pjenusanie mora?

Arne izade i2. kabine i pride ogradi. More se jos uvijek pjenilo. Zatim se na povrstni pojavt neka bielicasta povrsina koja se brzo skupljala. Sljedeceg trenutka to nesto kao da se od neceg odgurnu i munjevito krenu prema tankeru, Tek sada je iskusnom kapetanu bilo jasno 0 cernu se radi - prema njegovom br odu [ur ila [e ogromna hobotnjca.'-

Greningsester pozva prvog oficira.

- Pogledaj! - pokaza prstom prema nemani koja [e [ur ila prema brodu.

36

- Dodavola - uzviknu ovai iznenadeno. - I tobotnica!

Pred ocirna .dvojiee iskuanih pomoraca odvi IRO se nevjerovatan prizor: ogromna tigrasta ho. bot n ica vierovatno misleci da je u pitanju kit. nJ m najzesci neprijatelj. uskoro se uhvatila u ko- 5 ac sa celicnom kcnstrukcijom tankera, Napala ga je negdje na sredirri pokusavajuct da svoje srnrtonosne pipke obavije ispod morske povr- 51 ne. Medutim. uskoro je uvidjela da je to nsmogu e. jer su joj sisalike naprosto klizile niz glatki trup, ali is j dalje tvrdoglavo navaljivala.

Borba nije dugo trajala. U stvari, trajala je dotle dok neman nije doklizala do krme, a onda s more zarnutilo - ostri celicni propeleri ucinili u svo]e!

Suveren pacifickih voda pretvorio se u kasu i postao nenadani obrok okeanskih gurrnana - morskih pasa.

JoE; nije sa sigurnoscu utvrdeno do koje velicine mogu da narastu tigraste bobotnice. Dosad najveCi uhvaceni primjerak nije izgledao bogzna ko liko cudovisno, Irnao [e raspon tijela oko deset metara, Medutim, prema nekim svjedocanstvima, u australijskim vodama zive daJeko veci prim[erci, koji su sposobni da ostete i manje ribarske brodove,

Dokle se stiglo sa proucavaniem dzinovskih hobotnica i koliko 0 numa zna danasnja nauka?

Srecorn po savremene prirodnjake i doktora Di.oz.ef8: r·zenara. poznatog' arnerickog biologa i speciialistu 7:a ele~tronsku mikroskopiju, koii je uvjeren 1 koji nudi konkretne dokaze da morska cudovista i danas postoje, njihove kolege sa pocetka ovog stoljeca bile au dovoljno mudre da sacuvaju primjerke tijela u prcslosti otkrivernh i uhvacenih morskih nemani. Taka je doktor Devit Veb, za kojeg ranlje rekosmo da je 1896. godine na floridskoj obali otkrio Jesinu ogromnog cefalo. poda. odsiekae parce sa tijela sezdeset rnetara

37

dugackog rnorskog cudovista i ostavio ga u amanet naucnicirna danasnjice.

Mikroskops.k.a ispitivanja i analize ekipa najpoznatijih strucnjaka otkrila su da [e ovo gusto zbijeno tkivo pojacano kolagenorn. jedrnm lZUzetno cvrstirn fibroznim proteinom bjelitaste bole. sltcno onome koje se nalazi kod svih zivih tkiva, Dalia i detalimja prou6avanja u naiopremljenilim laboratorijama pokazala su da ie hernijski sastav kolagena iz tki va ovogcudovista istoga tipa kao i kod ok opoda i da takva vrsta tkiva uopste ne postoii kod lignj], odnosno polipa,

S obzirom na ove cinjenice, biolozi lsticu da morska neman doktora Devita Veba. vjerovatno nije bila nista drugo do ogrcrnrri oktcpod kojt je imao dotsta zastrasujuce dimenzije j koji je bio u stanju da potopi i manje brodove. kao sto [e. recimo, bila skuna.Perl«. koja is tragtcno zavrstla u vodarna Bengalskog zaliva!

Naravno. ovi mcnstrurni rnorskth dubina zive i u Sredozemnom moru, ali su ovdje daleko mannh dtmenziia, U jadranskim vodama poznata je vista Octopus vulgaris. aiji su najizrasliji dosad uhvaoen! primjerci imali duzinu od tri metra i tezinu od oko trtdeset kilograma. Medutim, mnogi rfbart i pomorci susreta1i su se i sa vecirn primjercima. pa se vjeruie da Octopus. vulgaris moze da naraste i do zastrasujucih dimenzija.

Vidjeli smo da nije tesko dokazati da tajanstvene morske dubine doista, nastantulu dzinovski cefalopodi. Medutim, sa cudovismm morskim zmijama stvart stole mnogo drugaclie, Njihova vitka tjelesa duga i po nekoliko des~tma .metar~ u proslosti su vidali mnogi pomorci, Pa, Ipak, m jedan prirnjerak nije uhvacen i naucno obraden. Zbog toga za nauku one i ne postoje T

Medutim. na obalama Atlantskog okeana, medu ribarima i pomorcima decenijama se, 5 koIiena na koheno, preprtcavaiu legende 0 ogrornnom zmijolikom morskom cudovistu -Dedalus-, koje u tfhim juznim nocima izranla na povrsmu

38

prestravliuiuci svojorn strasnorn pojavorn posade brodova i ribarskih camaca.

Jedan od naucnika koji [e vise godina istrazivao Atlantski okean pokusavaiuci da odgovori da Ii -Dedalus- zaista postoji. bio j-e doktor Brun. On je 1930. godine na brodu -Dana- oplovio zapadne obale af'rlckog kontinenta gdje se, navodno. dzinovska morska zmtja naicesce pojavljivala, ali umjesto -Dedalusa- oesto je vidao duga jata [egulja, koja su, sjedinjena, podsjecala ria zmijoliko cudoviste iz mornarskih prica,

- Jegulje u svakom slucaju, nisu morska cudovista, ali sam uvjeren da mogu da narastu do deset, pa tak j do dvadeset metara, a njihova tezina i do nekoliko tona, Vjerovatno su rtbari i pornorci yidali neku ad dzinovskih prtmjeraka j gulje j dali joj Ime e Dedalus- poistovjecujuci je sa opakim morskim zmijolikim cudovistem - iz, javio je doktor Brun po povratku sa ovog istrazi. vackog puta po A tlantiku.

Cudesne morske dubine, kako se vidi, vjerno cuvaju mnoge tame. kaje eoviek [os dugo nece uspjeti da odgonetne. Prirodnjaci i okeanogr afi svijeta, koji strpljivo proucavaju morsku flow i faunu, sve cesce ostaju zapanieni, bez rijeCi j ob[asnjenja, Tako, rectmo, do danas u potpunosti nije rjesena misterija kitova-samoubica, Zasto se ubijaju u plitkirn vodama i na pjescanirn pla:lama?

Sovjetski naucntci su prije nekoliko godina uspjeli da spasu dva takva kita koja su se biJa izbacila na plazu kako bi tu okoncala svo] zivot. Brodom su ih prebacili u bazen i tu ih dugo tspitivali. Nakon dvije godine, kada su naucmci bili sigurni da su kitovi .. zaboravili .. na nagon samoubice, odnijeli su ih na morsku pucirru i tu ih 05- tavili, 5ta se zatim destlo? Kitovi su [sdnostavno, kao po nekoi komandi, krenuli prema obali i izvr aili samoubistvo!

Zasto? Sta ih je na to nagnalo?

39

IIi, kako objasruti fantasticne .. marseve- jastoga? Zasto se svake godine skup\jaju na jednom rnjestu u Meksickorn zalivu? Kuda odlaze? Sta ih oagoni na dugi put (;iji krai jos uviiek nismo otkr ili? Kakvu svrhu irnaju tl nevjemvatni -marsevi-?

Slicno je i sa [eguljama, Zive u slatkim vodama, ali kada polno sazreiu, odlaze u Atlantski okean, gdje se mrijeste u vodarna taianstvenog Sargaskog mora. Zasto? Sta upravlja njihovirn instinktom i sta ih neumoljivo tjera na neizvjesni put dug nekoliko hiljada kilometara?

Nista manje nisu zagcnetne ni tune i lososr, Tune, na primjer, se skupljaiu u blizini braz.ilskih obala, ] tek kada se formiralu nepregledna [ata, ribe kao po komandi zapociniu svo] put prerna vodama Nove Skotsks, Sredozemnog, pa cak j Jadranskog mora! Zasto? Lososi se, opet, mrijeste u slatkirn vodama Kanade, a da bi dcsl! do zagcnetnog odredista, na pu u mnogobro] nih opasnosti, veliki broj ih postaju zrtve neprijatelja, r'ibara Hi svog neodoljivog instlnkta

Zasto? Kako sve to objasniti?

Zagonetnim bicirna mora. svakako, pripadaju i sipe, narocito one sto zive u dubinarna [uznih mora. Zahvaljujuci svojim zlijezdama, koje proizvode tekucinu sto irn sluzi za rasvjetu, u pravom smlslu te rijeei, i komplikovanom i zasad neobjasnjenom sistemu raznobolnih filtera i ljuskastih konkavnih ogledala. one mogu da mijenjaju boju svjet1osnog zraka, kojeg emituju kako bi privukle zivotiniice sto irn sluze za ishranu!

Ipak, najliepsa od. svih svjetlecih sipaje takozvana -carobna Iampa- [Lyccteuthis diadema), koju je otkrio biolog Karl Cun. Dna umnogome podsjeca na -kraljevsku diademu sastavljenu od harmonicno rasporedenib sjajnih dragulia .. , koja ponosno svjetli u viecnoi tarni juznih rncrskih dubina:

Kako sve to objasniti?

40

IIi., naucniei tvrde da bi mnoge morske ribe mogle da imaju beskonacan zivotni vijek kada hi ztvjele u idealnim okoLnostima: u cistern moru odredene temperature. i, naravno, daleko ad svojih neprijatelja, kojima danas sluze kao poslasti. car

More nam, takode, nudi i vrste riba koje jos uvijek nismo naucno identifikovali i registrovali. Takvu jednu ribu ulovio je i kapetan Tompson, 0 cernu je u riaucnirn casopisirna svojevrerneno mnogo pisano, a mi cemo se zadovotltt; zanirnljr. vim tekstom, kojeg ie prosle godine objavio -Politikin zabavnik .. :

- ... Brod 'Samoa', pod zapovjednistvom kapetana Carlsa Tompsona, plovio je jednog februar; skog dana 1913. godine duz obale Floride. Putova, l)je se vee bliztlo kraju, kada su rnornari pr'imije, tili ogromnu ribu koja se lagano JjuJjala na talasima. nedaleko od [ahte. Kada je neobicnu ribu osmotrio malo pazljivije. iskusni kapetan se silno zacudio. nije licila na morskog psa, ni na kita, ni na jednu njemu poznatu morsku zivotinjul

Mornari su se brzo naoruzali celicnirn harpu. nima i sisli u camac s namjerom da ubiju neo, btcnu zivotinju, Najsnazniji i naiviestij! hitnuo je harpun I on se zarto u ogromno tiielo nepoznate ribe. Sljedeceg trenutka camac je poceo strelo. vito da juri sjekuct morsku povrsinu,

Prestrasem mornari SU poceli da mole kapetaria da presjece harpunsko uze i da sezdravi i citavi vrate na jahtu, Medutirn. hrabri i uporni Tompson kao da ill nije cuo, Narnjeravao je kobopac da presiece sarno u slucaju ako riba pckusa da zarorri u dubine, No, ona ie i dalje hitro plivala ispod same povrsine vade i uplaseni mornari jasno su vidjeli njeno dziuovsko tijelo kako se s Iakocom probija kroz vodu i neumorno za soborn vuce camac u kojem je sa str ahorn u ocima sta. jalo pet ljudi. Ostatak posade pokusavao je da ih prati brodom, ali su uskoro daleko zaostali.

41

Drama na moru i neobicno gonjenje oteglo se punih trideset i devet sati. Tek tada je riba rnaIaksala, pa su joj se odvazni mornari sasvim priblizili, i napokon [e ubili. Kada je pristigao i brod, s mukom EU ie izvukli na palubu, a onda zaplovilt prema obali.

Misled da je morski dzm mrtav, kapetan je zajedno sa mornarima koji su ucestvovali U ovom neobicnorn lovu, otisao u salon kako bi nesto prezalogajio, a potom i odmorio se. Medutim, uskoro je dotrcao jedan mornar, sav izbezumljen, i ispricao irn da je riba dosla k svijesti i da je svotm. ogrornntrn reporn nacinila pravu pustos na palubi ..

Gotovo cnela posada zgrabila je puske i revolvere i osula na zagonetnu grdosiju pravu kisu metaka. ali [e riba i posliie punih pet dana pokazivala znake zivota,

Za neobioni lovacki trofej kapetana Tompson a zatnteresovalt su se kasnije l mnogi nauc, niei iz gotovo cijelog sviieta, spcreci se medu. sobno kojoj vrsti riba u!ovljeni dzin pripada. A njena velicina bila je zaista zastrasuiuca. bila je tesk a cko dvanaest tona j dugacka punih cetrnaest metara! Obim Djenog tijela iznosio je sedam metara. Oklopljena gotovo neprobojnom kozorn, debelom tri eentimetra, ztvotinja [e imala skrge, pa je prema tome bila - riba!

Ipak, najveta senzacija nastala je kada je utvrderio da joj kicmeni stub nije od kosti]u, vee od meke hrskavice. Po tome je licila na morskog psa. Ali. neobicno cudoviste nije bile morski pas i takvu r+bu do dan as niko nije vidio, a ni ulovio.

Duge rasprave naucnika nisu dovele ni do kakvih rezultata, Ier ni [edan od njih nije u potpunosti uspio da stopostotno identifikuje i klasifl , imje ribu.

Tajna ogromne i nepoznate ribe kapetana Carlsa Tornpsona nije, na zalost. razrjesena ni do danasnieg dana. sesdeset pet godina otkako je ulovllenal .. «

42

~ed:utim, ka~o 'cemo vidieti u narednirn pog~a~l)lma, .pc;>r~.d .cudesne flore i faune i zagonetmh 1 neob}asnJlVlh zakonitosti, savremenirn istra, zi~aci~a ~ okean?g~a!ima more nudi i niz drugih misterija 1 zapanjujucih fenomena.

Krenimo redorn ...

43

44

TORIBE BRBWAJU, ZAR NE?!

Maida nigdje na svijetu nisu tako carobna jutra kao na trornedi Mikronezije. Melanezije i otvorenog mora. Sunee se rada vrlo rano U obliku golerne vatrene kugle koja, cint se, beskrajno dugo izranja iz azurno plave rnorske pucine nuduci raskosnu lepezu purpurriih boja. I sve u tim fascinantnim trenucima. na dugirn derdanima paciffckih atoka djeluje nestvarno t preplanuli dorncroci sto polunagi hitaju ka toploj i pienusavoj morsko] obali, i vitke palme sto zadiru i prkose nebu, i drvene otvorene .kottbe, i riaselja, i ptice u jutarojem letu, i zvjerinji urlik, i zerr 'ia i more.

Sve!

Sve. zapravo, gori u kaleidoskopu neobicnih boja lzlazeceg sunca, podsjecajuci neodoljivo na nestvarni prizor iz naucno-Iantasncnih filmova o zivotu na nekc] dalekoj planeti izgubljenoj u nesagledivim njedrima Svemira.

Najjuznije I, reklo bi set najilepse ostrvo u tom prekrasnom i neobitnom pacifii::kom pod-

45

neblju, gdje medu pedeset i pet ~~jada starosjediLaca zivi sarno pet-sest stotina blle~a~a, naziva s~ Tangatabu Na ostrvu se od pa.~t~VJeka p;onc_>sl Iegenda koja pripovijeda 0 n~oblcmr_n zlatmm IJudima, bogovirna, sto su se ]edn,;>g [utra, ko zn~ kada, -vatrenim kuglama dovezli s neba 1 nestali

U okeanu-. ' .

Danirna je nakon tog dogadaja, nasta:rlra predanje, more izbacivalo m!t:,u. ribu, a voda je t?-snadana izgubila svoj azurrn Sla], postala Tt?-rka 1 m~~ Ijevita, Domoroci su se tada dar;onocr:0 molili bogovirna da ih postede o.d nesrece, ,da l!O moru vrate sjaj da ozive mrtve nbe .. l bogovi su ill poslusali. Ribe su prestale da umiru, more j~ pos~alo azurno plavo, a vatrene kugle rijet~o su l~!an]ale na povrainu, Jedino je i dalie ostala lednollcn~ tutnjava koja se ~ula sa ~o~sk?g dna. ~o su, ~B;Ze le. genda, svemocni zlatm ljudi, bogovi, gradili gra-

dove na dnu Pacifika. , . .. . .

Ali, [ednog dana iz mora su izasl! bO~OV1. Cu~nim letjelicama kruzil; su iznad nekoll~? .I!'-~hb otoka. Ljudi su ad straha ostajali b~z. ~l]eCl I u.mirali. Mnogi su skakali u okean trazeci ~pa~. ~ll, umjesto spasa, nalazili s~ smr~ u zlokob~ celjustirna morskih pasa, To je trajalo n;ek.?liko da~a, a onda su bogovi nestali, Nestale :m 1 njihove letj~lice. Sa sobom su odnijeli i nekoliko ostrva. Odnijeli su ih na okeansko dno! ...

Na Tangatabuu staro~j.e~i?ci i danas pjeva!ll neobicne pjesme -koje najcescs govore kako ce jednog dana more. progut~ti i njihov otok, a druge pjesme, sage 1 p,re?an)~ tvrde da se u .ovom podneblju ostrva radaju I urmru poput palmi ...

Otkud ovdje ovakve legende i pjesme dosta je tesko objasniti. No, jedno je sigu:no,. u ?vom kraju juznog Pacifika su se u proslo~tl ~blvale, zacijelo, neobicne stvart, Taka je u .poV]estl o~talo zabiliezeno da [e otok Fonuafo. koji s~ na~azl .n~~ daleko ad Tangatabua, 1885. godine zal~ta lzrO~O iz morskih dubma, i da je poslije nekohko godma

46

potpuno nestao, da bi se konacno ponovo poiavio 1927. godinel

Zagonetke brojnih otoka, koji su u proslosti izranjali i nestajali u morskim dubinama, vjeko. virna su zbunjivale svjetske moreplovce. okeano. grafe I fa.ntaste. U luckirn krcrriama mornarskim klubovirna, na mnogobrojnim brodovirna, pa cak i U zvantcrnm pomorskim predstavnistvima, 0 njima su se pripovjedale najrazlicitije price. Po~ rniniale su se vulkanske erupcije, stravicne eks. plozije od kojih more vri, a nerjetko, poput preda. nja na Tangatabuu, pripovjedal0 se 0 neobicmm bicima sa morskog dna, bogovima mora. koji su izlazili na povrsinu sarno u trenucrma kada su neki otok zelje1i da potope. I uvijek u tim pr icama svoie mjesto su nalazile neobicna letlelice u obliku vatrenih kugla i - rnukla tutnjava - koia je dopirala sa morskog dna!

Pa;zljivi cltalac siettce se da sam 'pogJaVlje -Tajne morskog dna- u svojoj prvo] knjizi -Sve misterije sviieta- poceo upravo ovom Iegendom sa juznog Pacifika. Od tada su prosle cetirt godine i u svijetu ie stosta novog zabiljeieno sto, bez sumnje, daje novu dirnenziju predanju sa atoka Tangatabu.

Prisjetimo se.

Prvo je stalni dopisnik Tanjuga tz Portugala, 21. lanuara 1977. godine [avio,

-Stanovmet naselja na.nizanih na nekoliko desettna kilometara atlantske obale na sieveru Portugalije, oko grad a Porta, vee duze vriieme govore 0 tome da skoro svakog [utra ouju neku zagonetnu potmulu tutnjavu i da im tada, lstovre. meno, zveckaju prozorska stakla i tresu zaluzme,

Niko ovdje za tu pojavu nije mogao da nade bilo kakvo logicno objasnjenje, dok seizmoloski instrumenti ostaju mirni cak i oni najosetljiviji. Poslednjih dana. ovaj fenomen poeeo je da se 'seh' ka jugu i da uznemirava stanovmks prigradskih naselja drevna univerzitetske Koimbre.

47

o svemu tome vee se pisalo U ovdasnjim nstovima, ali se i oni, u poslednje vrijeme sve bojazljivije javljaju s izvjestajirna 0 ovorn misterioznom fenomenu, De zeleCi ocigledno da 'tspadnu srnjesrri' i da sire gJasove 0 necemu cemu niko nije U staniu da kaze btlo sra pametno,

Svjedoci SU, medutim, mnogobrojni i [edan od ovdasnjih ozbj}jnih listova odvazio S9 da objavi izjavu pclicaica Amerika Kouseira de Silbre:

- Nije prvi put sto se ovo dogada - kaze ova] policajac, - Narocito u posLednja dva mjes ca i. to po pravilu sredom i ce vrtkom. izrnedu cetlr! i sest uju r >'

On zabrinuto obi.lazi svoju malu porodicnu kucu i. poslije svakog neobjasnjivog podrhtavanja zemlie, brujanja ; tutnjave kojom je propraceno - nalazj nove pukotine u zidovima rnada je zgrada podtgnuta prije trl gadine na cvrstim arrntranim temeljima.

Ceoffzicki institut Univerzite a u Koirnbr i,

premljen mace vrlo osietljlvlrn instrumentima. ni u jednorn od prijavljenih slucajeva ni]e zabiljezio bas nista, Isto taka nisu zabeljezili ni instrumenti opservatorije u Portu za koje se ovdje smatra da spadaju medu stotiniak najsavr-senijth te vrste u svijetu, iako se misteriozna tutniava i zveket prozora pojavljuju skoro 1Z dana u dan.

- Fenornen treba trazin u atmosferi - kazu zbunjeni strucnjact ave opservatorije. - On nije setzmickog porijekla, pa mu uzrok ne treba ni traziti pod zernljom. rriti pod vodom. Objasrnenie S8 mora naci van zernlje i vode, a to je vee vrlo znacajan podatakl ..

Ovo je, ipak, nedovoljno objasnien]e pa hiliadarna stan vrnka vecth i manjih naselia narnzanih duz atlantske obal Portugalije, ad spanske granice skoro sve do Koimbrc, malo sea ostaie drugo vee i da j dalie gledaju u nebo kada je vedro i tame traze odgovor na pitanja kojih vee ionako jma bezbroi otkako su masovno poceli da

48

~e paj~ vlj uju leteci tan] iri i mnogo sta drugog leteceg, svjetleceg I - neobjasnjivog.

.Mozda su nepoznata leteca tiiela i netdentifik?vani objekti i zagonetna tutruava sarno posljedlca. masovne halucinacije - ovih dana je napisao jedan ovdasnji list. - Ali, aka [e i jeste rijeo 0 masovnoj halucinacij:i. i za Diu treba da postoji nekakav razlog i objasnienie, zar ne?! .. "

Objasnjenje!?

Da, tre?a po~r~ti obiasnjenje. Traztli su ga i portugalskl naucmci, astronomi, seizrnolozi i 0- keanografi, ali ga, na zalost, nisu uspjeli na nadu. Umjesto r!~senj~ ~eobicnog fenomena, dva mjeseca ka~mJe, tacnije 31. maja L977. gadine TaniugOY dopisnik A. Antonlc je javio:

-Ne identifikovan i leteci objekti videni su n~ P~rtugalij?m [asniie nego u mnogi.m drugim ?1],elov1ma. sviieta - tvrdi se na osnovu svjedocanstva obJa,:ljenih u Engleskoj i. uz velik i publicitet, prenesemh u portugalskoi stampi,

Ono sto ~e nedavno iznad ave zemlje letielo u paru: 1 :malo je kobasicast oblik, bilo je bljestavo. za?llJezeno je na radarskim ekranima i ovdje je opisano kao .. najznacainue otkrtce u tom domenu u poslednjih dviie godine-.

. Posa?~ dva britanska i jednog portugalskog aviona vidjele su tog dana Tetece predmete' nad gradom ~~rom, na juzno] obali Portugalije.

- BLh su veliki kao ratni brodovi - opisali s:, :Vid.eni prizor ocevioi, podnoseci podroban izvJe.st~J na [ednom skupu 'grupe Jstrazivaca vazdusnih fenomena' u Sariju.

Pilot iednog aviona britanskog civilnog vazd uhop~ovstva (BEA) zatrazio ie da se sprovede potpuna istraga 0 tom dogadaiu, To je kapetan Den'~ Vud, koji putnicke avione ove kompauije vodi vee decenijama j koji je iziavio da su neidentifikovani leteci objekti videni iz dva brttanska i jednog portugalskog putnickog aviona i da su njihovo prrsustvo konstatovaH radari Iisabonskog civilnog aerodrorna.

49

Kapetan Vud je izjavio da ie od radarskog centra aerodroma Portela u Lisabonu dobio obavjeEitenje da obrati paznju na prtsustvo nekih neidentifikovanih tijela u vazdusnom prostoru pertugalskog krajnjeg juga u kame se tog trenutka nalazio. Obje nepoznate letjelice, kojima SU, navodno, upravliala neka nepoznata inteligentna btca, ostale su u vidnom polju posmatraca citavih - dvadeset minuta.

- Leteci tanjiri su bili veliki i nepromjenjlji-

vog oblika - iznosi svoie utiske kapetan Denis Vud - i letjeli su na oka deset k.ilometara od nas. Daborne, ne mozerno da tvrdimo ni da su sateliri, ni da su nekak.vi cudni oblaci, niti da su bHi odbliesak bilo. cega svjetleceg.

Sto se tice PortugaJca, koji je opsluzivao aerodromski radar - kaze se U objavljenom izvjestaju - on [e izjavio da je to bilo prvi put da za poslednih petnaest godina nije umio da objasni one sto je vidio,

Ove izjave potkrepljuje svojim sviedocanstvom i pilot portugaLskog putnickog aviona Antonio Koravaljeira, opisuiuci zagonetne ietjelice kao vrlo bljestave, sjajnije od svjetlosti koja se odbija od obicnog aviona. .. "

Sljedecih nekoliko rmeseci svjetske novinske agencije javljale su da su se leteti tanjirt poceli da pojavJjuju iznad Urugvaja, a 29. oktobra 1977. godine Bojterov dopisnik iz glavnog grada Japana, Tokija, emitovao je OVU vijest:

-Iz Urugvaja, gde su u posljednje vrijeme prirrujeceni u velikom broiu, neidentifikovani leteci objektt 'preselili' su se sada u Japan.

Prema iziavama ocevidaca, jedan tajanstveni predmet poiavio se ovih dana na nebu iznad sjevernog dijela ostrva Honsu, Pilot jednog aviona japanske kompanije 'Ja1' i jedan astronom, izjavil! su da su vidjeli vatrenu loptu koja se, nesto kasmje, razdvoitla u vise manjih koj~ su se sliedeceg trenutka izgubile u dubokim vodarna Pacifikat .. «

50

Nepuna tri mjeseca kasnije gotovo svi dnevni listovi u sviietu, objavili su neqbicnu vijest koj.a je stigla iz Vasingtona, Bilo je to sestogianuara prosle godine.

.. Bijela kuca je ovih dana zatrazila od odgovarajucth drzavnih organa i specijalnih sluzbi zvantene izviestaje 0 mogucim uzrooirna tajanstvenib i do sada neobjasniemh eksplozija, koje uznemiruju stanovnike SAD. koji zive na obalarna Atlantskog okeana, u pojasu dugom oko 800 ktlometara.

Ove zagonetne detonacije, koje su zabiljezene

sve od Juzne Karoline pa do Masatusetsa, izgleda da su najvise skoncentrisane u blizini obala drzave Nju Dzersi. Nairne, u tom podrueju je u proteklom periodu registrovan naiveci broj neobicnth eksplozija.

Detonacije se ne vide ali se cuju i dovoljno su jake da pucaiu prozori i podrhtava namjestaj, a nauka jos uvijek nije nasla pravo objasnjenje,

- Otkrih smo sarno sta eksplozije nisu - kaze Ernest Jan, naucni savjetnik Nacionalnog istrazivackog komiteta za fenome.ne u rnoru i vazdubu. - Znamo da niie rjjec 0 zemljotresirna, iii 0 bilo kakvim seizmickirn poiavama, Znamo i da nisu zvucni udari od aviona, ne odgovaraju oi putanjama vjestackih satelita, Ne cint nam se da je njee 0 bile cernu vezanorn za meteorologtiu, Hazgovarali sma sa predstavnicima vlade i ani ~u nas uvjerili da u ovoj oblasti nije btlo nikakvih vojnih vjezbi ni eksperimenata pod rnorem i u atmosferi. Razrnotrili smo sve teorije, ali zadovoljavajuce obiasnjenje nismo nas.l.i. Rijec je ~~lida o nekom fiztckorn fenomenu kO)1 ne razurmjerno i koji se mozda vee dogada ali niie ios identiftkovan.

Prvi put eksplozije su se cule nad Juznom Karolinom i Nju Di.ersijem drugog decembra prosle godine oko poia jedanaest i popodne o~o cetirt sata, Jacma je odgovarala oslobadanju energije prilikom eksplozije izmedu pedeset i sto-

51

tinu TNT. Neobii:ne zvucne talase zabiliezila ie toga dana geoloska opservatorija Kolumbjja uni. verziteta iz Njujorka, Aparati au pokazali mikroskopske promijene u barometarskorn prrtisku slicne anima sto se javljaju prihkom nuklearnlh proba, Teorija a nuklearnorn objasnjenju fenomena [e, medutirn, odbacena, jer se sema eksplozije ne uklapa.

Jedno ad rnogucih objasnjenja zvucnih uoara, koji se javljaju u istocnom clijelu SAD - nekad ih je bila i po pet u istom danu - [e da se oslobadaju depoziti metana sabijenog u kontinentalnoj skoljci iIi duz obale Atlantskog okeana, Za vecinu naucnika ova teorija [e neprthvatljiva, lstovremeno, ozbiljno se razmatra i mogucnost da se iza tajanstveniheksplozija krtju bica sa drugill plan eta.

Neki naucntci su pominjal! da su tajanstvene detonacije, U stvart, zlokobni predznak vecsh zernIjotresa, ali takve pretpostavke dokumentovano je odbacio Ricard Golobu, direktor Centra za .fenomene kratkog traianja,

Ricard Golobu podsjeca da su se dva zvucna udara podudarili sa letovima -konkorda- i napeminje da se mozda iza ostalih krije let nekog vojnag lovackogaviona, iako Pentagon to zvanicno pobija.!

- Najvjerovatnije su zagonetneeksplozije kombtnactja razlicitih uzroka, udruzenim ,sa speciticntm atmosferskim uslevimaa kojj su tacno kanalisali zvucni udar, Ali sve su to samo pretpostavke.Za sada nemarno dovoljno podataka ni pravog objas.njenja - istice dr Golob.

Bila kako mu drago, do danas nije pouzdano utvrdeno porijeklo eksplozija, a cak se 11e zna ni odakle stiZu:. iz atmosfere, sa pucine ili sa -

morskog dna 1 .. ," .

Ove eetirt uzbudljive novtnske tnformacije, koje au stig'le iz razhcitih kraieva svijeta, po mnogo cernu podsjecaju na detalje iz predania koja se jos i danas prepricavaju na pacilickam

5.2

otoku Tangatabuu. Kao i u staro] legendi, i ovdje se govori 0 cudnim i neidentifikovanim letjeli~ cama koje uranjatu u more. rmstertozno] tutnjavi i strasnrm eksplozljama sto uznemlruju i prestravljuju stanovntstvo. Ali sva ova cl:ldna obiIjezja jos cudntllh dogadaja vezanih za tajanstvena more i atmosferu tznad njega. i rantje su uzbudivala svijet

Sjetimo se da je oeamnaestog jula 1954. godine, kako je kasruje pisao jedan odnajtiraZnljib listova Japans, .. Japan tajms .. , posada jednog japanskog breda zabiljezUa sliean fenomen. Kada je brad prolazio istoeno od Sahaltna, sa morskog dna (?) su pocele da doptru potmule eksplozne, sojesu, tioilo se, odjektvale u ravnomjernim vremenskim ra.zmacima.

Zbunjena posada je u pocetku pretpestavIjala da se radio detonacijama koje proizvode sovjetski ratni brodovi za vrtjeme vjezbe, ali kada su ustanovili da eke niih miljama unaokolo nema drugih brodova, eksplozije su [ednostavno pripisaliavtonima koji probijaju zvucnizid, Meduttm, i ta pretpostavka je uskoro pala u vodu, [er nl avtona nije bilo u okolini,

Sta je onda tutnj ala na morskom dnu, Hi u zraku? ZaSto 5U se eksplozije ewe u odredenom rttmu, poput nekih neobienth signala?

Signali?'

Jesu IHo mogli biti signali?

Aka [esu, ko ih je slao? Odakle? Kome su bi}j upuceni? 0 cernu su govorfli?

Price 0 zvucnim signalima, avo signali shvatite uslovno, koie su culi rnornart sa [apanskog broda nisu se ni stiSali. kada je DaAU planetu potreslo j05 jedno svjedocanstvo 0 neobtomm ritmickim eksplozijama. Jos [edna posada japanskog broda registrovala je misteriozne detonacije u trenucima kada je prolazila nedaleko od ostrva Hokaido, a u drugorn dijelu Zernljine lopte, u Sjevernom ledenom rnoru, gotovo tdenttcne .. $i-

53

goale .. slusali su zacudeni mornart jednog sovjetskog broda.

Kapetan tag broda kasnije je podnio i zvanicni izviesta] 0 neobicnim detonacijama. koje je sa svojom posadom dugo slusao za vrijerne plovidbe u oblasti Sibira.

Ocigledno: zagonetni signali utica li su da se u svjetskoj starnpi razviiu mnoge polemike. Okeanografirna i naucnicima drugacijih profila naicesce su postavliana pitanja - odakle. zapravo, dolaze neobicne eksplozije: iz mora, sa kopna ill iz atmosfere? Zatim, ko ih [sta ih) proizvodi, i zasto se cuiu u odred.enom rttrnu, koji podsieca na zvucne signale kojima -neko nekoga 0 necernu

obaviestava .. ?! .

- U pitanju SU, uvjereni smo, prirodni feno, rneni - tvrdili su sovjetski eksperti, mada ni sami nisu znali da objasne kako nastaju, sta ih proizvodi i gdje nastaiu,

Istovrerneno, zapadna starnpa je zabiliezila izjavu i jednog sovjetskog pornorca iz Vladivostoka.

- Nekoliko puta sam imao priliku da slusam te tajanstvene eksplozije i po mom rnisljeniu ne radi se ni 0 avionima. koji probijaiu zvucni zid, a ni a pomorskim manevrtma neke zemlje ... Mazda ih. jednostavno. prouzrokuje neki leteei tanilr ill nesto drugo tome shcno, sto mi ios uvijek nisrno objasnili! ...

IzgJecla da su tih, sezdesetih godina .• signaliregtstrovani i u britanskim vodama, jer se pouzdano zna da [e svojevremeno br itansko Ministarstvo rata naredilo zvanicnu istragu 0 tom fenomenu, ali se, na zalost, ni tada, a ni kasnije, istinski razlozi nisu ustanovth.

Liubitelji drevnih spisa pronasli su da se ova pojava pominje jos prije stotinu i trinaest godina pod nazivorn -Kanonada Barisala-. Ovo ime je dobiLa po nazivu jednog indijskog sela, koje se nalazi zapadno od usca rtjeke Ganga. gdje je prvi put registrovana i detaljno optsana.

54

Pomenimo, na kraju. i mislienja nekih vizionara i fantasta koji tvrde da eksplozije izaztvaiu kosmickl brodovi prilikom prelaska iz malih brzina u mnogo vece, Ali, kome prtpadaju ti svemirski brodovi? Zemhi, svakako, ne. Nekoj paralelnaj cl.vilizaciji ill nepoznatom svijetu. razumnirn bicirna, sto se skriva]u negdje u mracnim i nepreglednim okeanskim dubinama?! ...

Mozda bogovima mora sto su dosh u vatrenim kuglarna, 0 kojima govore mnoge legende svijeta? 11i nekom drugom?! ...

Kome? Cemu? Zasto? Kako sve to objasniti?

Covjeku je oduvjek bUa naiteze kada bi se uhvatio u kostac s neeirn neopiphivim, nestvar. nim, nepoznatim, nedokazanim i neobjasnjlvim Potezao bi za oruzjern (citaj: znanjemj], ali kako unistiti utvaru? Kako zariti mac u njeno sree?

Mozda smo i sada u takvoj situaciji? Mozda sam vas poveo krivim putem, koji, zapravo, De vodi bilo kuda? All, kada smo se vee uputili, a meni se eini da je to put 0 kome ce se mnogo vise cutt sljedecih godina i decenija, reoirno da su u proslosti u moru registrovani i svjetlosni signali. koje. da se razumijemo, nije emitovaa - Homo sapiens!

o kakvim signalima je rijec?

Tu prteu sam. zapravo, vee jednom detaljno opisao, Ali, mozda ce varn biti zanimljivo da je jos jednom procitate. Ona je, naime. dosta vazna u ci-

tavern sklopu ovog poglavlia. Dakle... .

Tog dana je Jokomo Siu iz vojne baze poletia neuobicateno kasno. Bilo [e dvadeset sati i osaranaest minuta kada se sa tamne piste vtnuo u mracno nebo. Sada je vet petnaestak minuta proteklo od tog trenutka, i Jokomo je mrzovoljno zva. kao gumu proklinjuci avijaciju ti profesionalne obavezs. Ni ove godine nece uspjeti da, stigne ria vrijeme, kako bi sa svojom suprugom u nekom tihom nocnom restoranu proslavio godisnjicu braka, To ga je razdrazivalo i dovodilo do bijesa.

55

Jokomo nernarno baei pogled Ispod aparata, Dole su taianstveno svjetlucale rntrne vode Osime. I tog trenutka se dogodtlo nesto neobicno, neprrrodno, sto ga je zbunilo i paralisalo njegove misli.

- Za rrne boga, " - izustlo je nesvjesno. Nisko ispod njega, poput kakvog fantasticnog prividenja - otvorilo se more! Zatim se, UZ muklu eksploziju iz morske pjene vinulo nesto nalik na srebrni disk!

Da, bio je to srebrni disk!

Jokomo je mehanieki ukljucio r'adic-uredaie.

Javila se baza.

- Nalazim se iznad Osime .. .Ispod mene letj nesto nalik na leteci tanur .. Jzronio je iz mora ... Sta da radim?! ... Prijem... - Nekoliko sekundi traiao je prekid. Potom se [avio proroukao rnuski glas:

- Prati ga na odredenoj razdaliini ... Jokomo okrenu aparat u desno, i nade se iza zagonetnog diska sto je letio ka otvorenom moru. Prado ga je. Istovremeno je obavjestavao komandu vojne haze:

- Letjelica rnijenja boju. Postaje purpurnoervena.. . Sada je narancasta .... Povecava brzinu ... Ne, ne mogu vise da je pratim ... Brza [e poput munje .. .viSe je ne vidirn. .. Ni instrumenti je vise ne registruju ... Pobjegla mi je .. Eta da ra,.. dim?! ...

- Vrati se u bazu ... Potjeru ce nastaviti Iovci, .. I oni su registrovali neidentifikovani le-

ted predmet. .

Jokomo okrenu aparat, Ali, te noct za njega nisu prestala uzbuderna, Kada se ponovo nasao u bhzini Osime, pazliivo [e pogledao mjesto odakle se pojavio neobicni disk. I ponovo je, kao malocas, bio zapanien, Na dAU mora, nesto [e - gorjelot

Svuda unaokolo pruzao se Iantastican prizor. more se presijavalo u raznim nijansama narancaste boje!

56

Zagonetna svjetlost, koia se vee godinama u cdredemrn Ijetnim noctma pojavljuje sa morskog dna u inace mirnim vodama Japana, zbunjuje i najvece svjetske pornorske eksperte. NedaJeko od Kurnamota, na ostrvu Kijusiu, svake godine u noei izmedu 31. [ula i prvog avgusta po starom japanskom kalendaru, sa rnorskog dna poone da izbija neka magicna svjetJost narancaste boje, koja traje skoro sve do prvih suncevih zraka.

Slican fenomen. kako se osvjedocio i japanski vcjni pilot Jokorno Sni, javlja se i u vodama Osirne, Jedina razlika izmedu ovih misterioznih pojava jeste u tome sto se iz voda Osime. prtje : nego sto se pojavi tajanstvena svjetlost »siranui., kako su je nazvali Japanci, pojavljuje neidentifikovani leteci predmet nalik na disk, kojeg su Japanei uspjeli oak i da snirne fotografskim aparatom!

Kakva je to svjetlost sto izbiia iz mora? Sta (ko) je proizvodi, sta znaci i kome je upucena? Nisu Ii u pitanju neki nerazurnljivi signali upuceni bicima sto ziv~ na Zemlji? Ko ilt sta upravlia neidentifikovanim letjelicama, ako su uopste one u pitanju, koje -Iansira- morsko dno u blizini Osime? Na kraju, korne pripadaju i kuda nestaju?

-Eksperti .. za shcne fenomene ovako objasnjavaju -siranui- svietlost. neka nepoznata civilizaeija iz kosrrnckih niedara, koja je nekada nastanjivala morsko dno nase planete, na taj naetn nam zeli da saopsti zasto se po novo viriula u Svemir i gdie se sada nalazi! Istovremeno, japansld casopis za nauku .. Braders .. tvrdi da zagonetnu svjetlost prouzrokutu magnetske radijaciie koje stizu iz Svemira,

Ova teza, rna koliko je okeanografi prihvatab kao jedino rnogucu, stoji dosta na staklenim nogarna, Jer. ukoliko je u pitanju magnetska radijacija, zasto se -siranui- pojavljuje uvijek u iste dane u godini? Zasto ne sija oesce? Zatim, kako se u svernu tome obiasnjava poiava neidentifiko-

57

vanih letecih objekata? Da li je i njihova mjesto u fenomenu rnagnetske radijacije?

Poston jos [edna zanirnljtva hipoteza, ali prije . nego sto D. njoj bude rijeci, procitajmo najuzbudlji, vue detalie iz brodskog dnevnika izvjesnog V. Ruterforda, kapetana jednog tankera, koji je u septembru 1959. godine, ploveci izmedu Jave i Bornea. dozrvio upravo nevjerovatan dozivljaj.

.... .Dvadeset trj sata i pedeset minuta.

More mirno, noe vedra. ali bez mjeseca.

Mracno.

Prvi neobicni znak bila je iznenadna pojava bijelih kresta svuda po moru. Prvo sam pomislio da puse vjetar, ali vrijeme je bilo savrseno mirno. Onda, nenadano, blistave pruge zaigrase po vodi kao fantomi. Ti svietlosni zraci postaiali su sve svjetliji i svjetliji. Bili su pa.ralelni i stroki oko dva metra. Svakih pola sekunde bi kliznuli ispod pramca i proslt ispod broda. Cinilo mi se da svaki put tujem i [edan piskutavi zvizduk, ali sam to pripisivao svojoj masti.

U trenucima kada je ta pojava dospjevala do svog vrhunca. cinilo mi se kao da se ogromni uzburkani valovi razbijaju 0 brod i kao da morska povrsina pocmie da kliuca. A u stvari je sve i datie bilo mirno, bez vjetra i talasa,

Onda svjetlece slike izrnjenise izgled, Dobise izgled gotevo identican snopu svjetlosti jednog automobilskog fara, koji bise nalazlo sprijeda, u desna. na udaljenosti od aka dvije milje, Hi pak oblik jednag gigantskog svjetlosnog kotaea,

Stajao sam bez rjeci. bez daha. Tako se ponasala i citava posada. Cutali smo i cekali,

Kada misterrozne svjetlosne zrake oslabise, gotovo Identican prizor se ukazao liievo oct broda, 11a suprotnoj straru, ali na tstoj udaltenosti, Svietlece pruge BU se cudno okretale S istom pravilncscu, ali ovoga puta u smjeru kazaliki na casovnlku, dok su se u prethocinom slucaju okretale u suprotnorn pravcu

58

Sljedeceg trenutka prizor se ponovo izrnilenio: sada su svjetlece pruge dolazile odtraga i proIaztle ispod naseg breda, a nekolika casaka nakon toga, sve svj etlece pruge su netragom iScezle i povrsina mora je opet bila prirodna i vidljiva.

Medutim, to mie bto kra.i nasih iznenadenja.

Uskoro su se na morskoj povrsrni, sve dokle je pogled sezao, pojavili neobicni svjetleCi prstenovi velitine oko pedeset centimetara i udaljeni oko dva do tri metra jedan ad drugog. Oni su se istovremeno palili i gasili, Bio ie to fantastican prizor. koii je trajao oko dvije minute.

Oko deset minuta poslije ponoci, dakle, dvadeset minuta posliie pocetka ave nevjerovatne pojave, sve je opet postalo mracno i nas brad je nastavio sa mirnom plovodbom! ...

Svojevremeno su ovakvi i sltcni Izvjesraji 0 zagonetnim dogadajima u vodama tropskib mora uzbudtvali svjetsku javnost, a naucmke astavljali zbunjene i bez rIjeci. To ie trajalo sve do 1960. godine. kada je poznati njema6ki uceniak, profesor Kurt Kale, napokon panudio -prirodno .. i pr ihvatljivo oblasnjenie.

Da bi razvio svoju zanimljivu hipotezu, Kale je radeci kao hemicar u Hidragrafskom Institutu u Hamburgu, detalino prouoio sedamdeset opsirnih izviestaia kapetana brodova i istrazivaca mora. od kojih su 51 bili gotovo identicni sviedocanstvu kapetana Ruterforda, a ostali su porninjali i svietlece lopte, koje su ,.iskrsavale 12 rnor'skih dubina i rasprskavale se bez ikakvog suma pri dodiru sa povrsinom u zasljepljujuce siajne diskove promjera oko stotinu metara, sto su se

naglo gasili i nestaiali-. .. .

, - Svjetlost dolazi od sicusnih [sdnostamcmh rnikroba, koji u milijardama nastaruuiu tropska mora- objasnjava svoju teoriju profesor Kale. - -Trepcuci feniert- ili Noctiluca scintillans, velicine izmedu pola i dva milimetra. izgleda kao minijaturna breskva 0 kojoj visi jedan mali bic. U odredeno doba godine i U odredenim atmosfer-

59

skim prtlikama, kada se ovo morsko stvorenjce nadraai uslijed varijacija vodenog pritiska, stotine sicusnih svietlecth taCkiea u njegovomprovidnom tijelu se upali.rproizvodeci spektalrularni fosforoscentni odsja],

Ali kako nastaju valovi koji irtttratu -Trep-

cuce fenjere-? ..

Profesor Kale irna i na to pitanje odgovor:

- Iz raznih Izvora -: tvrdi Kurt Kale. - To mogu bitt valovi, koie proizvodi brad. Hi jato vehkill ribs, recimo, delfina, Hi pak, kretanje plirne i oseke. 'fa mogu biti i valovi prouzrokovani podvodnim zemljotresima ...

Ali. kako objasntti svjetlece lopte i zaslleplju; [uce diskove? Gdie njih svrstati?

- Oledano s povrsine mora podvodni sefzmi stvaraju utisak svjetlecih lopti, koje izraniaju iz dubtne. Medutim. na miestima gdie [e more veorna duboko, dio val a prouzrokovanog seizmom, koji se odbija od povrsine, dopire do dna i odatle se ponovo odbija bez tkakvog gubitka. Ovi sekundarni valovi tnterfertraiu sa primarnim. Svietleei, dakle, nadraaeni mikrobi .. obiljezavaju zone velikih amplituda. dok tarnne meduzone odgovaraiu mjestima na kojima su se prfrnarm i sekundarni valovi sa suprotnorn fazom medu. sobno ponistili, te nije doslo do nadrazaja mikroba vodenim pritiskom ...

Becimo, na Rraju, da ie profesor Kale ovu svoju teoriju dokazao i u laboratoriji,

More [e, kako se vidi, doista puno tajni, .. TrepCue! fenjeri-! Ne dieluju Ii oni zaista cudesno l?

Ali, [uzna mora obiluju i drugim stvorenjima. koja se u mracnim .nocima doimaju poput bljeMavihdragulja, a 'kad.kad i poput morskih fantoma. To dokezuje i Amerikanac Vilijam Bebe, jedanod najhrabrijih i najpoznatijih istrazivaca morskih dubina tridesetih godina ovog stolleca, U svojoj zanrmlttvo] knjizi .923 metra pod morern- Bebe pise.

60

. " ... Kada je nasa podvodria kabina dospjela do dubine od 204 metra zaiskrtse prva svletla. Cinilo se lcao da se prave zviiezde pale na nebu, u vedro] :i toploj noci, Ali, mi smo bili duboko pod morern, a zvjez.de su bila cudesna morska stvore. nja sto zive u vjecnom mraku okeana ... "

Ilf. ...

..... Promatrao sam predivnu svjetiljku promjera jednog novcica, koja se uputila pravO' k.m~ni: kada se ona iznenada .. bez ikakvog nagov)estara I upozorenia, naprosto rasprsnula i to tako s~lno da me je iznenadila, pa sam instiktivno povukao

glavu s prozorcica, ... ...

. Neko meni nepoznato bice se sudarilo sa sta-

klorn prozora i kao da je eksplodiralo u fan~astio. nom vatrometu nalrazhcttijih boja. Za razhku od ove, sve suzviiezde mirno snale, dok se 'Ova uvi[ala, okretala, povlacila u Iiievo i ubrzobeztraga nestala, tako da ni u jed nom tranutku msarr:' rnogao da identifikujem mastovitog autora ovog neo-

bicnog fenomena ... " .. .. , ., ...

U daljem tekstu svoje zanimljive knjige, Vlh-

jam Bebe tvrdi da r ibama velikih morskih dubina svjetlosni znaci sluze u tnnogobrojne ?vrhe~ kao znaci raspoznavania, kao jedinstvem rnamac, kao svojevrsno zastitno sredstvo za upozoravanie i zaplasivan]e nepr'ijatelja, It poenati engleski biolog Lisman lansirao je 1959. godine fantastidnu teoriju po kojoj nekim dubinskim rlbarna treptanje .. lampi- sluii i za - sporazumjevanie!

Ribe imaju svoju vlastitu svietlosnu abecedu, pomocu koje ne sarno da dozivaiu ili upozoravani na opasnost jedna drugu. nego vade i . druge razgovore! - tvrdi Lisman.

S Lismanom se slaze i [apanski biolog Tero. koji je ustanovio cia rnorski racic Sergestes prehensitis. recimo, ima eko sto pedeset svjetlecih tacaka na svom tijelu, koje maze da pall i gasi po vo1ji, odnosno prema potrebi - kada se 0 necemu sporazumjeva sa svottm -saveznicima-!

61

Bice, pretpostavLjam, zanimljivo da se ukratko upoznamo i 5 tim cudesnim svijetom rnorske tisine. 0 korne se, na zalost, dosta rjetko plse i govori, Bice zanimljivo, pogotovo, 8tO je sasvim moguce da upravo t80 fantasttena stvorenia, svojevrsni Ijepotani tropskih mora. prouzrokuiu ill uticu na mnoge neobicne fenomene 0 kojima ce u ovo] knjizi hiti rijeci.

• Jedna vrsta ribe nazvane -morski zmaj .. (Melanostomiatidis) frapantno podsjeca na minijaturni putnicki brod koji plovi nccu, jer dill; svog vitkog tijela ima dugi niz svijetlih tacake, koje neodoljivo podsjecaju na brodska prozorska oknal

• Riba Bathyspbaera. jedna ad naivecih i najkrvclocnijlh razbojnika morskih dubina, ima na svom tijelu dvadeset svijatlomodrih ~brodskih prozcra-, ali i dva cudna • prrvjeska-, naprijed i nazad, na cijim se krajevima. naiaze po dvije fos .. forosceotne tacke, crvena i playa!

• Fosforoscentne tacke rtbe-sjekire, iz familije Argyropelecus, koja je prava suprotnost krvolocnim -grabljivtcama .. , oblikuju zasrrasuiucu sliku, koja podsjeca na - mrtvacku lobanju!

• Lisnato tije]o ribe-konetelacne (Bathysidus pentagrabumus] ukrasavaiu pet svuetlecih traka izvanredne ljepote. Svaka traka je saciniena od niza velikib svijetlozutih "ocijue ukrasenih purpurntm fosforoscentnim tackicama, koje neodoljivo podsjecaju na dragulje nevjerovatne ljepote!

• RaIje rtbe Chanliodus. iz porodice rfbazmtia, koja i.ivi na rnorskim dubinama izrnsdu 450 do 2200 metara, podsiedalu na prekrasnu spiIju osvijetljenu s vise od 360 raznobojrrih .. svijeca .. ! To prrvlaci mnogobrolna stvorenja mOTskih dubina, koja postaju zrtve rtbe-zmije!

• Da bi preplasio svoje mnogobrojne neprtjatelje. jedan racie iz famiUje Acanthepbyrae. u stanju [e da u jednom trenutku -tsprazn! sve svoie baterije- i tim bljeskom najrazlil:itijih boja i

62

snaznog intenziteta naprosto da -izbezurni- opasnog napadacal

Vratirno se sada nekim fenomenima koje sam detaljno opisao u knjizi .. Sve mistertie svi, [eta-, koji su u meduvremenu dobrim dijelom cb. [asnjeni,

Prisjetimo se: mora i 'okeani naprosto Dgu_ taju .. brodove. nestaju i podmornice. pojavljuju S6 neidentifikovam ploveci objekti, a sve je vise ljudi koji tvrde da se u morskim dubinama nalazi i baza - rnisterioznih leteeih tanjira. lstovremeno. [edan engleski prirodnjak, ser Carls Laufton. uspio le, navodno, da snimi tragove otisaka sto, pala nekog dvonozca na dnu Atlantika - cetiri hiljade me tara ispod povrstnel

Kakvi su to dvonozci sto zive na tim Jantastic. nim dubinama? Da 11 zaista postoje i kako izgledaju?

Arnerfcki eksperti vee decenijama pokusavaju da odgovore na ova i druga pitanja, U rnartu 1962. godine, na morskoj obali Tasmanije, oni su pronasli neobicni -organizam-, kojeg, nazalost, rusu mogli da identifikuju, jer naprosto nisu mogli da odgovore da li je u pitanju biljka i1i zivoti. njal

Tijelo tog zagonetnog -organizma .. bilo je cudnog oblika, dugacko sedarn i siroko sest metara. prekriveno nekom vrstom krzna, bez ociju, bez usta i skeleta, otporno na vatru i hemijske supstance. Njegovo -rrieso«, ukoliko bi se uopste rnoglo tako nazvati, podsiecalo je na gumu, a bila [e bijelo poput slonove kasti!

Jedan od arnertckih prirodnjaka, koji je detaljno ispitivao misterfozni -organizam« sa obale Tasmanije, zoolog Brus Malison. dosao je do neo, bicnog zakljucka: organizam nije ni od gume, niti je bio sastavlien po bilo kdjoj do sada poznatoj formuli, vee ie bio izvan svake standardne klasifikacije!

o cemu se onda radilo?

63

Nije li pornenuti organizarn izbaetlo more sa onih mistericznih dubina na kojima SUo navodno, snimljeni tragovi stopala - cvonozaca?' Bazumnih dvonozaca, ili ... ?!

. U svojoj knuzi .. Beskrajna zemlia-, vizonar i

fantasta Laverkraft tvrdi da su u daleko] proslosn najneobitnija.i najraznchkfie, bica sa nepozn~tih planeta .. hrlfla ka 2emlji i dubinarna nasih

mora, gdje su nalazili privremeno utociste-! .

Ova zaista fantasticna teza i danas ima SVO]8 poklonike rnedu ucenirn ljudirna, Neki speciialisli za misterije tvrde da su postojali spectialni aerodromi za svemirs.ke letlelice .. arnfibije, a izvjesni Frarrcuz, Rene Fure, vee godinama nudi i precizrru kartu, prema koio] se glavne baze Ietecih tanjira i danas nalaze iZmedu Sieilije i Malte, zatim u Crvenom moru, u Perzijskorn zaltvu, i nedaleko od Berrnudskih otoka!

Pomorac Petar Raspor 12. Rijeke. plovio je t974. godine na njemackom brodu .. Erika Sulte« .. i bio ie svjedok zaista neobicnom dagadaju 0 kome

mi je opsirno pisao 1976, godine. .

Sluca] se odigrao u noci 28. [ula 1974_ godine, aevo autenticnog izvoda iz brodskog dnevnika.

_. _. Vrijeme: 01,28 sari. Vlaznost zrak.a: minimalna. Pozicija 11·26' sjeverne $irina, 53 1t zapadne duzine, Zapazeno, U 00,.42 sata.1z pravca .242· po zirQ.-.kompasu. odnosno, eca 35 na .. portsaidu- naseg kursa, primitecen neidentifikovani leteci svijetleci objekat. koji se nevj!erovatnom brzinom pr ihlizavao sa linije norfzonta, U 00,43 sata predmet se zaustavha na oko jed1}u milju od broda, na Iijevoj strani, u poziciji 9.0, na visini oko sedamsto metara, Objekat zract narancastorn svjetloscu. ostm blijedo-plavog zra~~og stupa, kojj se spusta gotovo do morske povrsme, Miruje ili se nama tako tini!

. U 00,46 san neidenttffkovani leteci objekat prib1izio se na oko tri stotir:-e p? horiz~n~ali ~ n~ oko stotinu metara po vertikali, Po nasoj ocjem, objekat [e prornjera tzmedu 2.5 i trtdeset metara,

64

sada zraci crveno-narandzastorn svietleseu, poputzalazeceg sunca, Neobicna svjetlost obasijava i nas brod. Vjdljivost je odlicna, razaznaju se svi detalji na palubi gotovo kao na dnevnoj svjetlosti - fantastican odsjaj svjetlosti od meduza sto ih [e prepuno more!

U 01;00 sati objekat lebdi na isto] pozieiji.

Pratt nas po kursu kojim plovimo, U 01,05 sati prvi oficir budi kapetana breda. Objekat se prihlizio na neposrednu bltzinu. Zasljepljuje svojom svjetloscu. Imamo osiecaj da [e »sjeo- na glavni jarbol. Zapanjeni smo, [er radar vise ne funkoio. nise,

U 01,07 na nasern bredu zapocinje prava drama, Kapetan izdaje generalni alarm. Posada zauzirna mjesta predvidena u slucaju pozara iIi napuSt-anja broda!

U 01,[2 sati ista situacue, Jos uvijek cekarno sta ce se dogoditi, Posada je s razLogom uzbudena. ali jos nema znakova opste panike. Radar jos nije proradio. Kao da ga je neobrcna letielica naprosto paralisalal

U 01,17 sati predrnet se podize na oko dvije stottne rnetara iznad breda i munjevitom brztnom nestaie prerna horizontu. Radar ponovo pociriie da funkcionise. Olaksanje, Kapetan poziva svu posadu u salon na casicu pica. To je dobar potez. Pice ce nam vr atiti dah i samopouzdanje.

Brod nastavlja plovidbu po svom kursu, Nalazimo se izmedu Belema i Tobaga.c.«

Svoj zanimljivi izvjesta], Petar Raspor zavr-

sava ovirn r ijecirna- .

"., .Citav ovaj dogadai vidiela je citava posada broda 'Erika Sulte', a cia sam naveo autenti. can izvod iz brodskog dnevnika, potvrdice Varn drugi ofieir Hans Kuntlage' prvi kormilar Loc Ben, kao i kapetan breda Gerhard Erhard .. ,

Ali. vr atimo se neidenttfikovamm ploveeim objektima. podmorrricarna, koje vrsljaju mortrna i mor.skim dubinarna izmedu otoka i kontinenata,

·65

za koje se, navodno, vjeruje da ne pripadaju ni jed~ noj zemlji nase planete.

o njima je, evoiedobno. raspravliano i na jednom zatvorenom sastanku najpoznatijih americkih pomorskih eksperata. Nakon tog sastanka, odrzana [e i kcnrerenciia za stampu na kojoj je jedan strucnlak uvjeravao novinare da se ne radi ni 0 kakvim podmornicama, ali je precutao odgovor na pitanie 0 cernu se, zapravo, radi!

Naravno. to je jos vise zbunilo znatizeline novinare pa su svoju paznju sljedecih mjeseci i godina naivise skoneentrrsali na neobiasnjive pomorske dogadaje. A povoda za pisanje j ,agada.nj e irnali su zaista dosta,

Prvo su se sjetili dogadaia koji, se odigrao dvanaestog februara 1959. godine, kada je neko Hi nesto, [uzno od Njufaundlanda presjekao debele i dobro obezbijedene podmorske telefonske kablovel

Cetiri godine kasnije, tacnne devetog aprila 1963. godine, iznenada je potopljena amertcka atomska podmornica -Trese-, koja je u pratnji jos dva broda vrsfla dubinsko ispitivanje nedaleko od zlokobnog 8errnudskog trougla, u Atlantskom okeanu.

Kako je potopliena s'I'rese- (,*Lisica,,). kola je svoje ime up avo dobila zbog uvjerenja njenib konstruktora j graditelja da je neunistiva i da se moze izvuci iz najneugodnljih okolnosti? Zasto nije pozvala u pomoc brodove koji su je pr atili na posJjednju plovidbu? Zar ee potapanje dogodilo tako munjevito? Sta 0 svemu tome zna americka ratna mornarica ?

Pitania ... pitanja. .. pi tania ...

. Ipak, nakon ovog rnisterioznog dogadaia 0 kome je opsirno pisala arnericka starnpa, [edan amertcki list je tvrdio da raspolaze autenticnom izjavorn izvjesne povjerljlve osobe bliske visokim vojnim krugovima, koja ie, navodno, izjavila da je posljednja poruka zapovjednika super moderne atomske podmornice, doslovno glastla:

66

,.... Nalazimo se na planiranoj dubini. ..

Svuda unaokolo vlada besprijekorna tlsma. Plo-

virno naprijed ... Uskoro cemo biti na Ali,

kakva je ovo buka ?I ... Pr'imijecujem svjetla Ali,

zar je to moguce? .. Na ovim dubinama., . Auuu, gotovi smo ... Togo ... «

I to je bile sve!

Kakva svjetla je to primije,tio zapovjednik podmornice na fantasticnjm dubinama koiima je plovila -Trese .. ? Otkud toliko cudenje u njegovom glasu?!

Odgovor na ova pitanja. odnio je sa soborn u - srnrt!

Ali, time se ne zavrsava i prtca 0 nesretnoj -Lisici-. Nekoliko dana nakon katastrofe. usta-' novljeno je da se njeni ostaci nalaze na tri hiljade metara dubine, a cetrri godine kasnije, u lieto L967. dogedtlo se nesto sto zbunjuje i najokorjelije fantaste.

Za vrijeme krstarenja luksuznom jabtom izhad podrucja gdje je nestala "Trese". jedna arner icka porodica, na povrsml uzburkanog mora, najednorn je ugledala potonuJu amer icku atom sku podmornicu. Po6eli su da dozivaju, ali kada irn niko nije odgovcr io, pribltzili su se [os blize. Tek tada su na baku podmornice procitali ime - -Trese-l I ne samo to: primijetili su duz vodene linlje i jednu dugu pukotinu, koja uopste nije smetala podmornici da - plovil

Ali. ni sa ovim dogadajem ne iscrpljuju se i sve nerjesena zagonetke vezane za taianstvene morske dubine.

Svjedok jednorn takvom dogadaju bio je i jedan nas pomorac, Ivo Skrnieta, za vriieme plo, vidbe oko uvijek neugodnog Rta dobre nade. Dogadaj se odigrao u praskozorje 23. septernbra 1973. godine.

Skrnietu je probudila tutnjava, koju je u snu registrovao njegov istancani mornarskt sluh, Za trenutak mu se ucinilo da se nalazi u nekoj lucko]

I •

67

krcmi u kojoj je doslo do zestoke tuee i u kojoj pucaju pivske flase.Iete stolice, lome se stolovi.

Zatresao je bunovno glavorn, pogledao oko sebe i konstatovao da je daleko od kopna i burnih Iuckih noet, Lezao je na svom lei.aju u kabini, pored palube, i bio je svjestan da je brod na pucint vee vise od dvije nedj:elje.

Ali, odakle je dolazila tutnjava st!) ga je trgla iz mirnog sna? Sta se to, zapravo, desavalo izvan njegovog vidokruga? Da nije pocelo nevrijeme? Ill ... ?!

Digao se i sjeo. Zatim se bunovno protegao i pogledao na rucni sat: cetirfcesa i osamnaest rninuta proteklo je od polanoci, Digao se na noge. Zatirn ponovo sjeo. Sta Ii ga je to trgLo iz tvrdog sna? Poceo je da osluskuie sumove ranog prasko.. zorja ...

Izuzev snaznih udara talasa 0 pramac breda, nista se drugo nije culo, Pa ipak, neki nespokc:>i. slutnja, zla misao, sta li, nije mu dala mira. Upalio je svjetlo u kabini Zatirn je uzeo jednu cigaretu 1 pripalio. To ga je rasamlo i on se digao i krenuo prema malom okruglom staklenom oknu. Zelio je da pogleda napolje, da vidi sta se tame zbiva, Zasto valovi tako snazno udaraiu 0 pramac broda?

Medutim, upravo tog trenutka zacuo je strahovit prasak,

Prasak groma!

Uvertira peed suludu orgiju vietrusine i mo.

rat

Uvod u pakao!

Iva Skrnjeta je zadrhtao eitavim tijelom. Bio je svjestan da ce, za koji trenutak, biti obiavljena uzbuna, Pocece ogoreena bitka za spas breda,

Razbiesnjelo more na dornaku Rta 'dobre

nade spremalo _ se da uzme jos jednu zrtvu I

Duboko je uvukao dim iz cigarete. Na brzinu je navukao odijelo, nabacio nepromocivu kabanlcu, ugasio cigaretu i kao vjetar istrcao iz ka-

68

bine. NekoIiko brzih koracaja kroz hodnik i na. sao se na palubi na kojoj je vladao izvjesan metez

- Svi na svoia mjesta! - odjekivao je prodorni glas zapovjednika broda, Engleza Odija Hackina, - Svi na svoja mjesta!

Skrnieta je zastao, Nije bio zbunjen, ni prepla, sen. ali je htio da procijeni 'situaciju u kojoj se nalazio brod. PogJedao je u mracno nebo. ispreki. dani tmurni oblaci prittskivah su nebeski svod najavljujuci strasno nevrijeme. U vazduhu se osie. cao neki cudni miris, nesto poput surnpora i paljevine. More je bilo tamnomodro i uzburkano. Neodoljivo ga je podsiecalo na prokljucalu lavu, koja siklja iz vulkanskog grotla unistavajuci na svom putu sve pred sobom.

A onda je ugledao ono sto ce kasnije mjese, cima pokusavati da razjasni. Pod bljeskom mu. nje, na stounrak metara, mozda i bhze, opazio ie nesto nalik elipsoidnom objektu srebrnaste baje, sto je u nekom nepnrodnom ritmu tonulo u more i pojavljivaio se iznad pjenusavih valova.

- Neobicni objekat, koji je mogao biti dug trfdesetak rnetara, vidjeli su i ostali clanovi posade sto su se rialazili u mojoj blizini - pricao mi je Skr'njeta, - Za cijelo vrijeme oluje povrameno se pojavljivao u blizini naseg breda, a one sto nas je posebno brinulo je - otkazivanje svih instrume. nata i instalacija na brodu!

Tek. nakon nekaliko sati ogorcene borbe sa vjetrom i morem, brod se nasao na manje uzbur; kanaj pucini. Vidljivost ie postala normalna, a i brodski instrumenti i instalacije poceli su ponovo normalno da funkcionisu. Neidentifikovani ploveci objekat cudnog oblika i boje vise se nije pojavljivao!

o kakvom se objektu radiIo? Kame je pr ipadao i gdje je nestao, nikada se nne saznalo.

Nista manje zanirnljivo sviedocanstvo niie ni ovo,

69

Dvanaestog februara 1965. godine u novoislandskom naucnorn casopisu .. Pogled u svemir .. , tznio ga ie pilot Stjuart Baret On je za vrueme jednog leta avionom DC-3, nisko iznad obale sjeveroistocno od Helensvila, dozivio veoma uzbudljive casove, Baret je, nairne, iznenada na morskoj povrsim ugledao tamne konture nakog neobicnog dugog ploveceg objekta, Vjeruiuci da se radi o nekom ogromnom kitu, kakve je vidao j ranije, smanjio je brzinu i spustio se nisko ianad pucine. I tada mu je zastao dab od iznenadenja.

- Neobicnr objekat 5tO je mirno plovio - ispricao je kasnije novinarima zbunjeni pilot - bio je savrseno simstrtcnog oblika, i pogodan za plovidbu. Bio [e, reklo bi S8, izgraden od svietlucavog metals, ali se spolia nisu mogli da vide nikakvi mehanizmi za pokretanje i upravljanje. Neobicno plovilo je bilo dugo aka trideset, 8.5troko oko pet rnetara, a njegov oblik nije odgovarao ni jed nom meni poznatom tipu podmornice!

Zasto podmarnice? Zar se radilo a podrnorniei?

- Vjerovatno. Jer, upravo kada sam se nasao iznad zagonetnog objekta, GIn je naglo zaronio. Istog trenutka, kazaljke na avionskim uredajima ludo su zaigrale, Pokusavao sam da ga posmatram jos sa manjeg odstojanla, ail je on u tren oka beztraga nestao u morskoj tami! ...

o cemu se, zapravo, radilo, svijet nazalost ni,

kada nije doznao l .

Medutim. prtcom pilota Stjuarta Bareta ne iserpljuju se i sva sviedocanstva 0 postojanju zagonetnih podmornica, kaje ne pripadaju ni jedno] drzavi nase planete.

Pai.ljivi citaoci moje knjige -Sve misteriie svijeta .. sjetice se slucaja, koji se dogodio sredinorn

februara 1960. godine. .

Tib 'dana, posade brodova argentinske ratne mornarice, sto su plovile zalivom Nuevo, koji se nalazi hiljadu tristo kilometara juzno od Buenos Atresa, primijetili su nekoliko misterioznib pod-

70

mornica, Zapravo, nisu ih vidjeli vee su ih regi, strovali precizni pomorski instrumenti, Odrnah ie dat alarm, i u zaliv su bacene celicne mreze kote 5U upotrebljavane u lovu na podmornjce~ Istovremeno su u pornoc pozvane i amertcke snage,

, I evo sta su 0 tom zagonetnom dogadaju [avljale novinske agencne,

ROjter, 17. [anuara,

-Argeritirisko ministarstvo inostranlh poslava predalo je notu ambasadortrna dvadeset i tri zemlje, u kojaj se postavlja pitanje da li neka od nepoznatih podmorniea u zivopisnom zalivu Nuevo pripada floti njihovih zemalja. Ministarstvo takode zahtiieva da se podmornioama, uko1iko pripadaju jednoj od zemalia koje rmaju dipiornatska predstavnistva u Buenos Ajresu. odmah naredi da se identifikuju kod argentinskih volmh vlastt,

Odgovoi na ovu notu, koja je upucena trinae. stog februara dalo je do danas sarno sedamnaest zemalja, i svi odgovori su negativni. .. "

Rojter, 18. [anuara.

-Jedan zvanicni predstavnik americke ratne mornarice izjavio je da su Sjedinjene Arnertcke Drzave uputile u Argentinu trinaest pornorskih S trucnj aka, koji oe pomagati u rukovanju specijalnim aparatima sto su za ova] neobicni sluca] specijalno dopremljeni iz SAD ... "

Sta 'se, U meduvremenu, zbivalo u zalivu Nuevo. koji je gotovo preko noel postao poznat u svijetu, oije tesko pretpostaviti. Argentinski i americki pomorski vojni strucnjaci zatvorili su sve izlaze ka otvorenom moru. Tajanstvene podmorniee (ukoliko se uopste radilo 0 podrnorni., cama?!), nasle su se tako u gotovo bezizlaznoj si, ~uaciji.

U tim casovima Argentinci su se -drzali ratnog -bon-tona .. , pa su posade zagonetnih -pod. morrnca- pozvali na predaiu. Medutim, kako ntsu

71

QobiJa.n1kakav oqgovor, up utili suupozm:,en)e da DEle, hl~RQJ1~D 'se c;)~r:,n~b m:e',p.l;ledaj;ul i REl lz:I!IOoe, filf!; f.)0.v,dl:'r1tl, U~Jl0t;Eij,e!lMf;il SiW:e<lij~rl1l.e'"cllilD~m,~U.i::\¢ }!jam ltie;;.1 Ali. posade mistertoznih -podrnornica- ill na ove upozorenje nisu dale odgovor .. Zatim je dat signal da sa bace dubinske bombe. Nekohko casova odiekivale su stravtcne detonaciie u zalivu Nuevo. Ali, sve le bilo uzalud,

T,~jia.nstvene >tpodma,rnice", su jed.nostavn,o

nestale: h>ez tragalJ •

l{:adaLJiS~ cl:1igJtl.J)~~ (;pl~cme n:p':,I$J2::1;), ~li'~¢ht;[nS:lkj' it arnerickt vojni eksperti bili su vise nego zapanjeni Nijedna rnreza nite bila probiiena, cak. nisu bile ni ostecene!

Kako su se izvukle iz obruca za koji se do tada v:jerovaIG da je neprobojan - savrsen? Da li su U'opste isplevile iz blokiranog 2laljva i da li su Ul£)[ps~: 1.!J pit?lip)'U 'bile :p.0:timorlTli'@e?t

Spetij a 11011 tit'tJd:Q:j il ',z'a).'0t:fu1"LrwSUli'*[l ''P0:dm0,I!lil'iliQ~" koje su sa. sobom donijeli ameriekt vojni strucniaci, registrovali su nestanak zagonetnih objekata! AU, gdje su i kako 5U nestali, to [e zauviiek 05- tala - tainal

Nisu Ii nejdentifik0vani plove6i objekti sa dna zalliv;a. NUe,:llo ~m.a:l~ sPOSObt\l;0S't.ltOt~ su sr,e:et .. lI!ijO¥j,Ei~~M)Jlt ~'~tv@ltnj'~9i) J!alil~o~f?ti., M'ag:~u:sL G~.s~ ner, pntiavaIl: I'flOf:'sirilm ;'2m1,)'8.'m81 ~, {':fa; gmtzu kroz kopno, Hi se radilo 0 necem drugom?L ..

Bilo kako bilo, novinska agencija AP je .25. februara 1960. godine obi, avila vtjest.

..,..2vanicno je saopstenc da su okoncane opera:qije pro~i:.v. ·m.iste.ri0zoih podmormea napozt;la,.:~e :prii@'~d:l;l!lsti; "500 BU 11lXl)'eene III aJ1:g,e),J.tip:sk0'l:Jl.' :zal~vu :m.illI.::evo.

Jedinice argentinske vojne mornarice, koje su ucestvovale u bezusplesnom tragamu za podmornicama. vratile au se, posliie neobavlieneg posla, u svoje baze i nastavile uobicajene vojne

mane.vFe u juilnom Atlantiku .,« .

7Z

o fascinanJnoj miste.tiji iz aTgentinskeg zaltv-a N'W:9;VO t}1ije se (l!.lJ;glD nalgadarlb.jer 8'1-1 j@l u zabe. rat~ ,ba$H~IjI~(i)\Il:i',;P;tf;j.tfl.l, fl1lf(@j(e':(:zttg¢:?t1Wl-lti Gl.0g:~'~ii,

PtVQ su vbj'm .StrUcnjaC1 a:h1erii:ke ra;~fle mornarice dovedeni do bjesmla. u Karipskom moru registrevali su prisustvo neke podrnornice na dubini od stotinu i osamdeset metara, Kada su bactlt nekohko tona raaerrnh dubinskih bambi, podmcrnica )e - kake, steji u ~vanicnprn izvjestaju 0' OR-a:Il1 d:ClY!&.@;daju - l1e.sta:ta, neshva:tlji:vom bl."2linoruL.

'0 ''kakvoj se" neshvatl)'ivoj,,,l!)·ftln'li ra:ol1@,?

Oruga misteIija se odigrala u septernbru 1960. godine. AustraLijski ratni brodovi ustanovili su u blizini Sidneja, na dubini od sto 1 pedeset metara; prisustvo nepoznatog ploveceg obiekta, Pokus~li su daga zarobe,aii le on, nalton nekoliko d.ap,a, jedIll.0sta;~l'I.o ):!)ez~ragaiJ$¢e!Zl3.:o!,

Odje;; i lka..lfQ?!

• o' .A: br1da; s~ dtlg6cii'ltl 011'0 ,§w'-je'pl3lb:re.sJo' $Jeclli~ njene Amer'icke Drzave. u samoj njujorsko] luci sa nepoznatim podvodnim plovecirn tijelom - sudario se ogromnt tanker -Alka.id.!

Tanker je pretrpio znatna ostecenja, a. zagonetni objek-at, uskero [e - ne~t~!

I ta;k1(]l rectIQJ(n ...

O.dGl.~n'~:tI1I!a1J hle.;s;a,ije'., na 'l?I':llZ:l1.l[l'ifJ. ~Ql'l'l!1>~$ltim meridlfj'1lnhl"l.Q" l!l "F:i1IinJif'rl! ,0kea'fl'Ul. In.6I.d!jSit0-m1, [lj'ili )\>1:1 .. , lantiku, oko Bermuda, Filipina, Haitija., na Arkttku, oko Havaja, u blizini Velike Britaaiie, i na mnogim drugim mjest1ma videni su rmstertozni ploveci :objekti, koj i, navodno, ne pripadaju ni jednoi drz:a.vi nasi? civilizaci,je!

Ka'lfJI_), (i}Qi'Mniti sva, te d~g8id8(jje?

Ja'till.1.Ui([ld ~1;e:g.en1a sv:illiJ ([l!l!(ib J(:;8.lgp'~~]j~t : III 'i1ttJ' nam RolandG6k:

-Aperati za podvodno osluskivanje. koii au za vrijeme dru.gog svjetskog rata trazili neprijatehske podrnornice- - pise ovai specitalista za rrnstertje - »reg.istroval.i su neobicne :ivukove.

'Z'3

Bilo je to neko skieanje, mljackanie, rezanje i roktallie, pj~vanje i bubnjanje, skripanje i mukanje. A 12 dubina od deset do dvanaest metara odjekiva.o [ecak i zaglusni - urlikl

Ljudi koji su bili oprernljeni podvodnirn rnik~ofonom, pojacalom i aparatom za registrovanje zvukova, zapanjeno su i smetene skinuli slusa, li~.e s usij~. No,.iznad vode je vladala beskrajna, mJe~a tistna. Nije seculo nista izuzev glasova vjetra 1 mora. U njihovim slusalicarna nisu tutnjali glasovi sto ih izazivaju podrnornice. Sta [e to

onda, zapravo. bilo? .

Njihove koiege, koje su vtsiti sluzbu pored obala Siedinjenih Ameriekib Drzava, ios vise su se zbunile .. Njthovi precizni aparati neprekidno su registrovali zvukove propelera, kOji, naravno, nisu obecava.li msta dobra. I u zahvu Cespek, na

. prilazu Vasi.ngtonu i Baltirnoru, usidrene oslusne

plutace dale su - uzbunu! .

Cinilo se da se americkim lukama prlblizava cttavo jato podmornica. Zbog toga je alarrmrana i vojska, pa su lzbacene podvodne bombe, a orodovi oba1ne straze i razaraci eekah su u strogoj pripravnosti. Medutlrn, nista se nlje dogodila i nikakvi ostaci podmornica nisu izronili na povrsipu mora. Umjesto toga. nekoliko casova kas. 01]13, morska povrsma se naprosto zabijeli1a rnilionima rastrganih ribljih tijelal

Godinarna kasnije, jednom pomorskom bio, Iogu poslo ie za rukorn da dade do zakljucka da su .se u tim podrucjima sasta1i milioni rtba-graktalica, kako bi se tu rnrijestile. Onaka uzbudene nastoieci da privuku svoie partners, ribe su bub: njale po svoiirn mjehurima i taka protzvadile ona] karaktertstien! -bup-bup-bup-bup-cnalik na zvuk sto ga proizvode brodske elise .. Ti su zvuci,

nairne, i alarmiralt obalne stanice! .

.. Danas znamo da ne postaje uopste -niiemer-ibe, Ne postoji ni [edna riba koja ne zna da z~izdi .i . tutnj.i .. stropota iIi rokce, grklja ili urla. pjeva tli tupee. S-y8 one ispod vade podizu srlnu

74

buku, koja hi dielovala strasno zaglusno ako bismo j:e mogli da oujerno, Ali, mi to ne mozemo. U vodi postoie drugi akusticni odnosi i specificnostl. Tako mozemo tu silnu bukucuti jedino po-

mocu bidrofona ttakih pojacala, .

Istrazlvaci SU .• uostalom, ustanovili jos i vise, Zvukovi. kojima su se javljale ribe, nisu bili [ednolieni. Moglo S8 razabrati urlanje kaoznak glOOi, ratni poklici •. dreka Jslijed straha i znakovi uzbune, Ijubavne pjesme i mamljenje, Ustanovljeni su cak j -Instrumenti-, kojima su neke ribe izvodile svoie jedinstvene koncerte .. bit-rnuzike-l

Morski kokoti proizvode svoie roktave glasave taruci pokrovrfe kosttskrga, jedne 0 druge. a cjkovi -se [avliaju svojim ciktavim i mliaskavim glasovima istiskujuci zrak iz crijeva, Bibe iz porodice Umber izvode svolu snaznu orguljsku muziku, svo] sirenski pjev i svoje glasno bubnjanje pornocu posebno konstruisanih mjehurova, Ipak, cint se, n?jglasniji su morski sornovi, Te rtbe tako glasno bubniaiu da ih mozemo cuticak na udallenostt od osarn metara!

No, najgromkiji glas una rtba.orlovka [Sciaena aqt1ila).cije seurlanje tuie na povrsini vode iz dubine deset do dvanaest metara. Ta riba trubi za vrijeme parenja, svakih trideset sekundi, kao rnagleni r'og. Indttanski domorod su te proljetne zvukove smatrali glasovima duhova i bili uvjereni da je to ratna buka 1Z prosle zime, koja se za vrijerne prevelike hladnoce srnrzla u zraku, pa se sada otapa! ... "

.. I kako da zavraimo ova poglavlje?

Da 1i sa-konstatacijorn da svietskirn morirna vrsljaju nama nepoznati podmorski strojevt koji iza.z.ivaju pometnju i uzbune .. ill jednostavno - to ribe brbljaiul? .. ,

75

76

KAKO SVETO OBJASNITI?

Od kako postoji moreplovstvo, postote i pomorske katastrofe, Mnoge od njih posebno uzbuduju javnost i pornorske strucnjake. jer ih, nikako ne mogu na prihvatljiv nacin da obiasne- rnnogi brodovi nestaiu U okeanima ne stigavsi da po saIju ni poziv za pomoe, drugi se na tajanstven natin pretvaraju u -uklete Hotandeze .. , 'treci, i kada posalju pozrv za pornoc, bivaiu pronadeni bez jiosade, ili sa mrtvim mornartma.zetvrn, peti - i tako redoml

K· ... ko sve to objasnii?

- Morske du bine kr iju daleko visetajni nego sto Ih savrerneni eovjek moze i da prfhvati. U svakom slucaju, vrtjerne ce pokazati koliko smo malo znali 0 nirma!

Uevim rrjecima poznatog prtrodnjaka i pomorskog tstraaivaoa Zaka Iva Kustoa, htjeli mi to Hi ne, lezi puna isttna,

More ima svoje zakone, kojecesto ni najiskUsuiji pomorci ne mogu u potpunosti da shvate.

77

Jer, kako objasniti sve one zagonetne slucaieve koje nam nudi pre bogata proslost pornorskih tragedija? Kako objasniti dogadaj sto se zbia u februaru 1948. godine?

Tog dana je bilo cisto, vedro nebo i mirno more, kada su brHanske i holandske obalne radio-stanice iz pravca Moluckog moreuza uhvatile dramatiean poziv za hitnu pornoc sa teretnog breda -Urang Medan-.

- ... Mislim da su poginuli svi clanovi posarle osim mene! - [avljao je panicnirn glasom brod. ski radio-telegraftsta, a onda je skruseno dodao- Ah, urnirem i ja! ...

I to j e bilo sve.

Pomoc [e bila brza, ali, nazalost, ne 1 efikasna.

Kada su spasilacke ekipe pronasle tragicni brad -Urang Medan-, zatekli su stravican prizor na brodu niie bilo prezivjelih! Kapetan je lezao presamreen na komandnom mostu, a u kabinama i na palubi lezali su lesevi nesretnih oftcira t mornara, Cak je i brodski pas bio - rnrtav!

Ipak, naicudniie od svega bilo i e ta sto nt na jednom tijelu nije bilo nikakvih povreda!

Drugi sluca]:

Dvoj ici spanskih mornara, Imaldu Baretu Lacnu (41) t Epifaniju Perdonu Lopezu (39) iz Tenertfea, na Kanarskom otocju, nikada nece biti sasvim jasno sto se tog kobnog 29. decembra 1975. godine, zapravo, dogadilo. Nalazili su se na palubi obavljajci svo] svakodnevni posao ... Piturali- su tamno.zelenorn bojom diielove kojima je prijetila korozija kada im je dah presjekla eksplozija - [edna, druga, treca - strahovite detonacije od kojib se gubi razurn!

Pakao!

Gore od paklal

Sta se s nitrna dalje desavalo m njima sasvim nije jasno. Da Ii ih je strahoviti vazdusru pritisak, izazvan eksploziiom. baeio u morski vrtlog? Jesu li nakon prve eksplozi]e potrcali prema splavu za spasavanle, uspjeli da ga otkace i zajedno s njim

78

da se bace u zlok?bno more? To bi moglo biti vjerovatno, To se naivierovatnue i dogodilo! ...

Od tog stravtcnog' trenutka, od tog kobnog 29. . decembra, oni ce pokusati da odgonetnu sta se. zapravo, dogodilo sa plovecim kolosam, sa -Berge-Istrorn-, zasto je eksplodirala, kako se moglo da dogodi da potone u .. tren oka -, zar su sam~ oni uspjeli da se spasu?!

Na ova pitanja pokusavah su da odgovore i za vritem~. trosedmicne odiseje Pacifikom,' prije ne~o sto fl;1. ]~ .. devet stotina kilometara iugoi. stoeno. o~ f'iliptnskog ostrva Mindanao, otkrio japanski rtbarski brcdal-licihou Maru-, a ista pitan!_a SU II? p~stavljale japanske vojne vlasti, poliella, novman. detektivi ...

A oni, jedino cega su se sjecali jeste: tr i stra. hovite eksplozije i panicne borbe da prezive, da se spase, da pobjegnu sto dalje od breda koji se pretvarao u pakao!

Sta je eksplodiralo na norveskorn super-tanker1:l span~~im mornarima aije sasvim [asno. Umjesto IT]ib predstavnici brodske kompanije ~ B~rg~nsen«, u Oslu, pretpostavljaju da je pasri[edi bila eksplozija Jspraznienth tank ova za naftul

Da, to se moglo dogoditi.

. Med1:l~im, u najmanju ruku je cudno da sva ~l skladista za pogonsko gorivo eksplodiraju u Is.~om trenutku (to se u bogatoj istoriji pomorstva mje dogodilo nijednom tankerul], a jos je nevjerovatnije da su eksplozije ispraznjenth tankova mogls da. budu toliko silovtte da jedan brodski kola~. ~ao sto je bila -Berge-Istra-, posal]u taka

munjevtto na dno Pacifikal .

. Po~nato [e, naime, da su graditelji pulskog .. Uljanika-, koit su ga izgradUi, u norveski brod ':lgrad.il.i trideset hiliada tona najboljeg oelika i se~t hiljada tona opreme. Bio je to zaista jedan od naisavremenijlh i najsigurnijib tankera svog vremena,

79

.....; Na brcdn S1:.l pos:ttija;Ji.taK'-1i sisterni ventila .. cij'e kp)j'i mogu, sJprt1eOl:DjJ ~eij.·S,plQz;ij_U - 6wFd.e kane sllltuk!:fi~17j) ne\Sr~t_m0g ,m01t"Sres~<!>g; >~EVl'l~era:" - 'D~5]~Q,' joe pretpostavifl da hi izcista mira brad mogao da eksplodira i za trenutak da potone. Ke, to se nije mogLo dogodlti!

Sta se onda, zapravo, dogodtlo? Nije Ii u ptta, nju hila dobra isplanirana saebtaza da bi se doalo do basnoslovne od.ttete0d eng1eskqg :Loj'd.a':? M:ozda j:e .b:rotd~ogeHrl.}.o,pe~rf VQltr;li~'p;rOjlelttllI1'li,,'illl,a:~, s,i!t~' 'tre!fe~: 0d' Hl81000 ~oa'SIJ. lil'ij.e 'OliO ,- 'ZeJ.Iiezna ruda?!

Ova posliednja pretpostavka, mozda je najbliza istini.

U svorn dnevniku · .. Nad misterijom -Bergs.

Istra, .. ~ obja.vljenom 1975, godine u zagrebackom >;>Vjesniku u srijedu«", poznati ~njizevnik i moref;lloYaJ€.' Jo~'aI H'QJ;W'~t. je iPJ'§t~;0:

"". .ti :lrez1 i$1:1; iDiVlO:1:ilJl k,~toos tr.Qfbm lil!alrre¢~ Sa, naka pitania. Primjerice: zas 0 'Berge-Istra', kada: se [avljao, nije clavae podatke 0 poziciji u kojoj S9 u tom casu nalazio? IIi: zasto je uzbuna dignuta tek dva dana nakon sto brod nije uplovio u luku Kimicu, a vee nek,oliko dana prije toga izgubljena jie s n.j1w ,sya,ke, veza! ~~kiO to da 'ie bred bip osiguran ktll.Q, LQjdai 'a. ne t tel'aM! '[, r:ra Jti:EIlj'u, JG§ jedt1.p p~·i,tfli:r'l·'iiej. ~CljeJ mm-s.e. 'J;M,~~l!l'i~~ 11l'~)1n'~@~;, iliij~ l.i mozda zelj:ezna rudaca same pokrivaJa neki drugi, mnogo unosnlji, ali i daleko opasniji teret?!. ..

Sjecam S9 savjeta koji mi je dao jedan nas pornorski kapetan, prije nego sto sam s 'Besom' krenuo ITa ]3'lJt oko Sv:jj~'lJa,Rekao rni je::

- .!;1,oZ~a. ees' S'i3 !g~j~e ft~d lill" :s·'I1H~~w. ,m:altl ta 'sti:scl, l:::5ez' st6El.!sta'ii"a, 'belt n'0\:'Ca. g,f"irjum~~en.iem se dade uvijek nasto zaraditi. ali pazi, .. svercovati mozes cigarete, tehnicku robu, najlonke, zlato.aJkohoJ. ... dakako, cuva] se da te ne ulove.. same dvije stvar i neka ti uvijek budu tabu: droga i oruzjel Ulove ,li te s drogom - Izgubicss brad, a

80,

ti ,~es 11 zatvor. .za orlJzle i ti i 1;:>rod mQgli biste otld na, - mo:r:skm dtl~t

S~i,q( .&~ Pi:tf+!~.ni~Je;il'i 'B:e;rge.,,!rS't~a!· 'Qti.s1a, u zrak, ~r ne od eJtsplozije nekaJtvih opasriih para zaostalih U ,grotlu iIi dovodu, vee od eksplozua granata, mina, rnunicije, baruta i dinamita? Takva eksplozija u trbuhu broda mogla bi u ;renu JPosla~l na,dno i ljude i brad, ru Ie, mazda, Berge-IstrEl;doblla salvu ed desetak torped.a ne~ PQz~~t!i\aJl mo~;tne, P9~fl1ortlj;~e~ 1~0ja, ia ttme .. 1'1&. ?;l'Sl£r,e)t3J~I' ~~lTlil~ r~j:~$JJla ~~~~JeJ:i1. p,r-@Jill!tl$en;flJ OrUZj8 nepoze'lJmm osobama lli nepozeljnitrt po,

kretiman.... -

Da, to se zaista moglo dogoditi sa .. BergeIstr~m". Tome ide u pruog i jos jedna cinjenicR: dok .le trajalc traganje za neetalim brodom, kom, pa.-01)a B:ergens.en je objavtla da je bred imao: ~ndeset 1 dv:a¢laF.l·ftJ posarl!ie - trlnaest NO:r1':te~ z~,na, ·(dv;~1!l:a;est. $,l?~aT:l!a;ca., PO ·"il1'~a"Jlt!lgos'lGlMen!w il SelL giJa~c~; '~ ~~v:ed~n~ j lliigleza! 'N1etlutjni, d~oj1'ca preZlV]elih spanskih momaratvrde da se u tre, n~t!<u katastrofe na tarikeru, nalazilo lrideset i tri c1ana posade!

'. KO.te. bi}a.t.a trtdesst i treca osoba? Slijepi put, .mk: ,ko}l Je. zeh.o da se .iz ESr:aziia prebaci u J.apan? SmqBsno,l Mozda"r.1pvl mwrna;.r?l il13e:rg-e~r(Stra«, je ~o· ~adat Mr.lQ ,tl~I?~8,~.)i1~. o!lD,~11!¢·2'.fN'Elilij ~~sad/a;, 0d, 32- ~0.v?eka. Dakl'e, nlje bilo 'potrebe za primanjem JOS [ednog pomorca na tanker? Pa ko [e onda hila ta.~steI1oz~a osoba t kakavzadatak je imala za vruerne ploVldbe'?

.. ~ozda [e to bto jedan ad. "kurira«onih crnih sila sto trguJ.u orotjem, i:~aziv,aju.GJNZavfl.epU6eve. dovods .~~,mlJ,~ n~ 't,~b prQP>~~ti: Ol[nl j!s~i& seta su ,,W., KfA;m~ed,z'l~pmJ~m~~It cilia ,q:~Ol~e: .~t~ri1G~, 81'l1\av:ul{Jt, na ~l?ru. arruepls~opa ~akariosa. onih sto su rasptrtvah rat u Vl)etnamu. u Libanu, u AngolL ..

. O~govor na ovo pitanje necs se brzo saznatt, J~~ ga J~ -Berge-Istra .. sa soborn ponijela na paci-

ficko dno, . .

0'13.1

Bilo kako bile, nestanak norveskog supertankera. jos dugo ee biti prekriven velom rmsterne, a kata.strofalnu eksploziju na njemu mnogi ce dovodiU ¢al! i u vezu sa neobucnim i t.Qgonetni01 fen:omenixnai §:tm ib je ,do sada biljezil'a :boga.ta po'l'jest

'Il'omOl?S,tv8. •

o kai¥vi:m, fefJ:omentm,a, ,se,. m:lDr:'~iro, radl~ ~B1~: ~)Ol'1pion: ,Ie isti'nski s)i~'@pi.m za, ,oparsn'0st.

~. ,s:mnt., .

D,ugli;d rn'fiGn(J)\'I:.t~tl;aJl:).~e' , .;, . .

,SkOFupioll, mal~1 CliiO-{i) (ijl!td.b¥l:st~ lZ, PQl~,p\1-

stinjSkib i pustlljslfih krajeve, z~g ~vog smrtonosnog otrova smiestenog na kraju tiJ~Ia.. L r~pu. od pamtivijeka je strah i trepet- mn~ kr~)eva na naso] planeti, Njegov ubod predstavl]a najstra-

vieniju uvertiru pred smrt! . .

] u morskim dubina.ms zi:vi jedna vrsta nbe, koja nasi ime ovog neugodnog i opasnog pauka, Neobicna riba. Gotovo poput morskog jeza obrasla. zastitnim bodljama koje nanose bolne rane. Cesto i - fatalne!

U proslom ra.tu rane, koje je zadavala nepriia-

teljskim brodovtrna americka podmornica ... Skorpion 55 278 .. bile su jednako opasne, podm~le, razarajuce i - smrtonosne. Sp~etna po~m?rm?a, koja niie bez razloga dobil~ epl~et neu~.lstlV~. cesto se pOJavljtv,ala tame gd)e [u je- nepnJ~tell naimanie ~6,ekivao, sijuci unaokolo '}?a:ni,ku 1 smrt.

>t$ko.r;pion S5 21S- je s,agraclena u portsmautskot6 ~(j)jfl'0'm brodogradHist1:l u Nju Hempsajru. P@:poT.llena h~ ,dvad~set(Dg j'tlll:!-19~2. g(!)~ine, Eli kumova.;llB.' joj je :ltH:z~beta M~m~~le" kcerka. ~,sk1lls,IiWg i. p'~bs'lavltenqgk~pet\Elln81 M@lde:1Ta., Posl~118 svecatl~os'ti. ~pucella,je. naPapl~nt.Jll' Be;J.%l }:fa:rtilJlr.

I t:llt PQ~lllilM:e'rll'el)a; "lil(ua~a. ~~,iiS,eta) .

Hr~l)ro na:pltaajttcr jl!i;pans:ke ~retf.le Jero .. dove u pratnji teskih konvola, potapala [e 17retniake, razarace i patroine brodove, viestc izbiega-

vajuCi tempirane podmorske bo~be... _. .

Svaje prvo i uspiesno patroliranje zavrsjla J~ osmog maja 1943. godine, ivratila ~e u Juku radi

82

odmora i oporavka, Tri mjeseoa kaSnije, bila je ponovo u moru, u vodama izrnedu Porrnoze Tsus, Fma i Nagasakii~, Na toj drugo] p1ovidb'i 'O'0zivlela 1e i svoje naj(iramatlcnije cesove.

Ujutro, treceg juta uSpj'ela je da S8 uNllce 't!l

-japans~i Ronvoj, ed J)et teretnfh brod,0~~, -~<ije j.e prat.w )e~a;Fl :rr1ill~ICaG~, lO,Skorpi'0N:" je i$lY~tHa ~~t 8~lvl U tn tQr:t::~tM~:aJ ~0]:i Sl!1 se ~ifm u ;n:tznilm, }DFa;V:.., eima, 1!.:Jsk(!W01e ocij:elfnAAt@ :ps;tielcspl(l)~~ja J)'\.iw, feF.etn~, ht:>0iG9J. "Az~ti; ~aiPU" i "Ko;]nll'1ll!l M~YJlI~'I. 'bi~i au(!h:relte~lO iP0g~~edi,!

Medufim. s ljutim neprijateljem iza Ieda i sa bokova. -Skorpion- nije cekala da vidi .i provleri rezuJtate napada. Podmornica je zaronila dublje u vod~, nastojeCi da izbjegne opasni protunapad, Spustila se do dna okeana, i tu se umirila

Za to vrijeme oko 'nje je eksplodiralo sedam tempiran.ib podvodnih bombi, ali joj ni [edna nije nanhela stetu. Momari su bill napeti i s uzbude, njem su pratili svaku eksploziju. Bombe su ih na

srecu, promasilet '

~edutin: .. dvije minute kasnije, lanac za spu~ta.~Je bOJ?bl 1 otkrivanje podmornica, dotakao je cehcno tijelo .Skorpiona .. , U stravicnoj tisini, mo~nar~ su os)Uskivali zlokobno struganja I vee u sljedecem trenutku -milovanje .. se pretvorilo u strasnu eksplozlju podmorska bombe. Podmor, nics. jeopasno zatkb~a.La. Da Ii ie biIa pogodena:? Osteceria? J"e U .to bie Dl;en kraj?

Iz tamnog ~ li)1l'ulj;evitf.;)g 'ITrI.:orsll!i:o~ vrtldg~ ae:St.p se p<;ll{l"9nulo .• Slro!t'pj,@-U«? Da, bila ~e'to arme;l!icfia podmorn,i'oa:, N~Je ~hHaJl!l'ID.t~'1letlfJJ. INii' raniena, ~a;tP re p:rom~J~lil.~l~ R\I:1p~ i wotr8ltila dlilli>!rje i' siglil]'\n[1'~_ vo~e. A.h, JOs )edJ;l<?M i}e,li:Ip.aia" u RlopkUl 'japl:{niA;k@g' ra,Za,radBJ; Pod~0&tne bombs' su e!{:S~~(!}Ghr.a;)ei sv,e bJiZe i bHze. JedllB., civile, r:rl tetiri ... Air, podmornica je i dalje siekla uzburkanu vodu. Uskoro se nasla u dubljim i stgurntiirn odarna. Uspjela je da zavar~ nepnjatelja i da izbjegne one najgore!

Sredinom avgusta uplovila [e u Perl Harbur gdje je doeekana kao istinski slavljenik. Odliko:

83

v:ana j.e sa, d,vije r,flibu3. zvijez¢eza "pokar:&anu h:f8.-

brost u: r8!tlti'ln akiZl1j:elitE,ia~1 . "

Do petog deeembra 1943. godine .• Skorpion .. [e izveo jos nekoliko vrlo uspiesnih akctja, Zbog toga je proglasen. - herojem! .

Medutil"lil,. 29. deoembra, pod komandom M.

Dz. S'ffi.-i:ta, l\l:Q:clmo17nic~,~.e :kte-n,u.ta,,4 SVGj(ei 'cetvrtQ i posljednje tzvidanjs .. Vratila se U opasne vode Davoljeg mora, i a njo] se vise nikads. niSta nije eulo, Dva mjeseca kasnije. 24. februara 1944_ godine. Amerteka ratna mornartca proglasila je

,podm0.tnictI, nestalom! -

~ta se desilosa .. SR:orpionom,,",',? Da ga fiisti unistili japanski ratni brodovi1!

Po zavrsetku rata. detaljno su Ispitant japanski podaci 0 bitkarna na Pacifiku. Medutim, ntsu lDrona.d'e~j inikakcvipodaci. c~k nl nagGvj,eSt~j,l. R.oj~ bi, g'0Vio~n1 u prilog ol.mjen'il€l dB.- S'llI~&:rJBIPan,Gi potopili Tako [e nest.anak podmornice, amertekog heroja, uvrSten medu one brodove. koji su nestah pod jos uvnek neraziasnjerrlm i rnisteriozntrnokolno.stima.

»t?~0I:'ipi(j:m. je.0tis'8J@, 18111 nil,~ .zf3)bor6li~ljen, Americka ratna - mornarica je zabifje;?'l:la nfene hrabre akcije usvojim ratnim analima posmrtno

odlikujuci niene oficire i posadu. -

Priznanje je dostiglo vrhunac kada jf.! ime p['toslavljene iJ!iI.Gdtnor.ni,pe dat0, novom 'Q;merickom, pt'<jjekm~ najrn'0d:t'!rnij'0j po'clnloFnG:ea sagvade:t:10jll poronjenoj u more 1959. godine. HUa je to tzuzetno cvrsta podmornica, koja [e plovila na pogon jednog nuklearnog reaktora na vodeno hladenje, Za wiieme mnogih vjetbi. novi .SkorpLon« je osvarjao 'sv:e· ,NaJiI!:~ZIll.'i~e JilE(lg>r:a.de"

Sve do 1969. godine.

Dyadeset i prvog maia tegodine, nakon jednomiesecnih vjetbi u sastavuSeste flote u Medi~ teranu, amerteka nuklearna podmornlca je uspos\aVna've~~ sa8vojom-~a:zor:n u W:orf@lku. U kr'at~ korn razgovoru, kbm:anciaht' »9korptbl'lw", isk1!lB,FJ.'il pomorac Frensis A Slajteri, javioje da ie posada

84

odl:icno '~,~spql'Q~e~~, t d~ svt t~tiv~ heik~tu, ~a 18e: vrate, kaJ{o bl se vld)eli sa svojim pGrodieama.-

Podmornlca se tog trenutka nalazila negclje o~o Azorskih ~tok~. Javljeno [e, takods, cia plovidba tece u naaboirsm redu, i da-ce u pazu stici u

roku od - se~am d~;lJJ.a!' '

I 'tb' if@ &i.10\ 1§\\l';e,_1

. Ameri~~a nukle~rna pod morn lea, ledan ad n~Jmoder~}lh_ plovecth objekata prosle decenire,

mkad S9 VIse TIlJe - Jav11a.! .

.,Sta ~,e' s ~f@m destlo i,ka~v;~ ju ue'.'?lJd'l?jnaz~

cte,s).l,a -. m,ka;cla, ~S!e :nij:e ':S'B:Z'iliiild@., "

Tek, pet mjeseci kasnije, 29. oktobra .1.969. god. ne, nieno -rnrtvo tijelo- pronadeno je na dnu Atl~nts.ko.g ?ke'7na, ali nikada nije ustanovljeno sta je bto 1St) nskt uzrok njenog mjsterioz-nog:pota_.

)JH.Q.ja! ; ,

A.b, vratimo se na P~cifjk'. N'eda1eko od Japana '. u po~rucju Arvo Dzirne I otocja Markus, proteze ~.~ Jedan .",r~kava.c .. okeana, koji svi pomor.cl svijeta na-zJ.va)u - ~avolfim rnorem!

'. ' .lzrn;e,du . ?9,/l?, 1'1,,?S4, ~djlil&t til oV,~.m ,Zl~g,Qn'e'~ nom IDod~U6JI~ bez;, tfii~gia re· nest8Jlo d'e101B1Jviel,fl~,nit; Super:modermb t~~ovackib bredova, Tim povo. dom Japa!ls~o. Mtnlstarstvo mornartoa povelo ie odgovarajueu ~stragu. Medutim, umiesto rje~senia erug;me dO'godr1@ se (da je :ueda;r:::l brad, l'stl~a;zh:raE »K~IQ .Ma;J:l:l N0,,~!I<, s: PIlIS'amont' ;€)l;gi w~ttl~eSfi fu0~"nai a I pomorskth eksperata - tajanstveno nestao!

Japanci SU naken ovog dog13,.da.jacita.vQ ovo p~dr~CJe 1'?1'?g!a.siJi cpasnom ZOD0nJ;. ali od ee-gBJ i

do tkud d ~ _~azl 0I?~~:S n 0,S,t -~0 l\lil~O; upotpu tl@sti.ldo, arras 11'1)e uspw ~da tl'Star:i0"Qjj

Si¥Umo ,je. ipak, jedno. u proslosti su Japan uzbu~~v~l,e ~ost~cesto eksplozija u moru, a njih ~~ nEtJcesoe lza~~vale ,eru~GlJe podvodnib vuikana <h1a. ,seg;l,aY,~a.Zjjap$~tez; )ll're.,mo POIl!lOstlW~, Iz~ pl. €l!~a )1:l~~! 1 .:GJ,all~~c;~-~ Mml~tJ:;U:lils11;.i!m 0~@ei'ma, NJ~?-l poy!,s~n?~.p.red~eh _obrazuju lezgro mnogih atoka ukllUCUJUCl 1 naJvece ostreo - Ajvo Diimu.

8S

~a se podvodni dZin probudi, more [ednostavno eksplodira. stvaraiuci zastrasuiuce ra.zorne -tsunarm-, valove, cesto visoke i preko dvije stotmestcpa, koji na svom stravicnorn putu unistavaju sve. BaS sve!

Oduvijek su erupcije podvodnih vulkana i -tsu n.'lllltli'~VrL$llQvi. iisti¢u. jl6Jpans~j 4~a.FN¢~Ci, 11l11'~Stai" v.an blv€)d6~Ule ne 6l0z:v:.QljJtv~jl\!lti jim Galt 'n1' Qa,:,

'blpute, P0!ID,\'!' ,za; ,p0m®o, ..

Fa ipak, !foo ii u ul\'letom BeJim,udS#0m trOl1~ glu, QillJilogi p:6'stS!nci ne tWl:0glJ1 se n,~ka;vi:m prthvatIjjv:iin 0bjasnjenjem da r:a;zjasne. Takav jedfIJn d()gadaj zblo se 1952. godtne ...

Osamr!l~stog septambra te g~dine posada ribarskog breda ,.Mioja Maru 11. primUetila je u vodama istocno od otoka Bajones kako se more •• podiglo u vtsint katedrale ... To je bio signal za Istrazivanie mnogih naucnih organizacija Japana.

U toku sliedeca to dana Mornaricki spasilaCki biro uputio je patrolni brod .. Sikine .. u Davolje more, a Tokijski univerzitet za ribarstvo i zemljotrese organizovao je naucnu ekspediciju ciji je zadatak. bio da citav sluca] ispita na Lieu mjesta U ovu ekspediciju usl! su i predstavnici Istrazivaekog instituta Tokijskog univerziteta. Toki]skog naucnog muzeja, Biroa za ribarstvo i, daborne, novinari - predstavnici japanske novinske agencije Asahi

Dv:a.de:set;j tr;eceg sep.tembr~ e,li,~dic~ja se sa 1!l:vodQI:U'i!'S~I!)~~'Nl'a:1iIu~ n8J$tai, ~ ,[!)ijI,yoJiem mOl"'UL Isilog, d~ii'a p,~~SIl1SIl:voYan ,S'Illr "tiBil1l,taJstifilmUifl ~bg'8ir d:S'lj'll: e~slill,oilj~ v\lllkaRQ \II ,d'ub~nl mor:* Desilo se to sjeMeFo~j:shJi)Cn'O od o~oka Balj'otles.

Za,1.o vrij.eme patrolni brod Mo:ri)a:rir~k,e.g ~i-

. rca yrati;0'se u llilkusa; izvj'e~~Sijem 0 }ilostoj!a!n)u -novog kamenog bedema.oa mjestu erupdtje. koj.i tntenztvno 'ispusts zutu paru-, Htdrograrsk; biro is odmah dao ime novootkrivenom podvodnom vulkanu Mioja-~O'!

86

., Uskoro se u Japan vratila i naucnaekspecli_ cija, koja je plovila brodom .. Sinio Maru-, a Hidro, grafski institut je organizovao novu naucnu ekspediciju, ~oja je u Davolje more otplovila na brodu .. Ka]lo Maru 5-. Brod re isplovio iz Tokija 2]: septembra 1 ad tada se 0 njemu nikad nista nl.)e 'ollllol "

. ~}~~'€I:'eCirh aa::na te ~ig;lIluta iiltH>un'a' i; 'p~e,e;es-

IJa~ ,J~ 8'Q,~O~(?;~~fi;l;¥j ~~:ttaJ!·. IDa:v,olai1!~ AHD118!.):l .. llil ~~¢ n,~,uom~g tn:J~cda n.lJ,e p.~l<? m 1Jrf\lga m glSisa. KG,(Itli-~l)l z~ lstraz~van)e plCl 19J1JdJnilkoj ,v:ladi E1teosbalo J jsdtno da Izda jawnosti z~amfcn0 sao~stel1j,e, Q z~?,onetn0m. nesranku p;roda: ,.Ka,.jiID MaruS'" S6' O~:lto prev~~uo i petonuo 24. s~p.tembnl.,1952. godJ~~, za vrijeme eksplozije podm,orskog-vulkana MIO)a. ... SO!

.~stovremeno je dr Hirosi Nino, profesor na Tokliskom univerzitetu i naucnik svjetskog glasa, speCI)ahsta za zemljotrese, izjavio za starnpu.

- Velik.a zrtva nauenika j posade breda, koji s~ do?r~v?l]no poduzeli opasnu nauenu ekspediC1JU, z~vJece ~9Z istoriju nasa zemlje. Njihova zrtva re ostavila veliku tugu i prazninu medu naucrucirna Japana.ah njihovom zaslugom je upisana nova stramca u nauci 0 moru i njegQvirn z:agonetnim silamal ...

. Ip~k, niko do danas u Japanu niie uspio upotpunostt da odgovori na pitanje: zasto tokom cita,

og ~utova~ja nije bilo nikakve veze s brodom?

I ko je ~~aJlo ~aru 5c .bio ?pr,emljen sa dva najrnodevJ1li):f!lI. ta,.~~~,@,,::uTr'eclt~JIiI<. n:l j'eclrlililil< \Jl~ps'ti.e nrte, oib

upPtl'e~b~~~um:'. . .

Z!iliS no? r.;

,

<~a l~ubitet'le' txili'~tefj}a i jal:tl>aJnsld '0toc.iKj'usju 1 O~lm~ n,u~e J1ek0J'iko zagonetkil 12: tog "'~eme.ri~ p ticu I ko ie s'a:hrq;.m.j1eJ:]. u grobnice ukrasene €uit~tm ]{ruzaim 0zmakama sto lice na letece disk0¥e ] ~t~ su obojene iarkem bolama nalik na spektar "~lrmau .. svjetlostj 0 kojoj sam govorto u lednorn ad praslih poglavlja?

87

Sta, konacno, predstavlj aju Jornon-ftgure, neobicno modernih oblika. koie neodolnvo podsiecaju na praistoriiske astronaute 0 kojima pisu mnogi pisci i Istrazivaci ljudske praistorue? Nisu li to ostaci neke civilizacile sa dna okeana 0 kojoj u svojoj knjizi -Beskraine Zemlja .. pise viztonar j fantasta Laverkraft? Da li, konacno, bica anatomski nalik na ljude, uopste mogu da zive na rnorskorn dnu? Sta su u tom smtslu do danas otkrih naucntci?

Kako ie svojevremeno [avtla novinska agencija Kjodo, a 0 tome sam opsirntie pisao u jednoj od svojih proslih knjiga, [apanski biolozi vee': odavno rade na konstrukciji viestackih skrga, koje bi covjeku omogucile da boravi pod vadom bez ogranicenja - poput ribe. Uspjeb nije izostao, pa je ova konstrukcija i isprobana, Tom prilikom prvi covjek koji je istinski disao na skrge. proveo je pod vodom citavth pet sati, udisuct iskljucivo kiseonik koji je izdvojen iz same morske vode!

Vjestacke §krge ni malo ne lice na prirodne: to je. u stvari hermeticki zatvorer:a. komo~~

- oprem.ljena baterijom ploca ad sloievitog silikana. 'Kiseonik koje ove ploce upijaju iz vode, sada vee u gasovitom stanju dospjeva unutar, U komoru. odakle ga coviek bez poteskoca normaine udise,

Sudeei prema ovim eksperimentima nismo daleko od vremena kada cemo zaroniti u mracne dubine mora kako bismo dole gradilt predivne gradove u kojirna ee nove generacije zivjeti svo] zivot

Pa kada je vee moguce zivjeti na morskom dnu, u Japanu su izgradeni i restorani n~ morskarn dnu koji 51.1 danas izuzetna atrakcija ove zemIje, zasto to nij e mogla i neka tehnick1 daleko savrsenija civilizacija koja nas je, recirno, posjetila u davna vremena? A da Ii nas je mists i posjetila?

88

Otkrica do kojih posIjednjih godina dolaze arhealozi i prirodnjaci to same donekle potvrduju. I jos nesto, rna koliko zvucalo fantastiono. tesko je tvrditi, bar taka nas upozoravaju ovozemaljski mastari. da trenutno na zernlji zivimo jedin .. ) mi. Jer. kako objasniti pojave Ietecfh tanjira, taja . stvenih podmorskih plovecih objekata i n60- bicnih signala sa morsaog dna, za kaje je utvrdeno da su viestackog porijekla? I

Na japanskom ostrvu Hokaido i danas zivi legenda 0 putnicima sto su dosli sa neba u blista- . vim camcima i neobicnrm bicima od kojih su doraoroci nautili bezbroj korisnih stvari. Tr agovi tih neobtcnih nebeskih posjetilaca prisutni suo navodno, u rnnogim kraievima Zemlje izlazeceg sunca. Na primjer, sedam figura koje se drze za ruke i plesu ispred simbola Univerzuma, iii cudna silueta iz cije se glave sir! citav sistem antena!

Kako sve to objasniti?

Ali, vratimo se moru, Vratimo se jednoj cd najvecih tajni danasnjice - Bermudskom trou, glu! ...

Sluca] koji se teskn de. objasnitf rtbarski brod -Francesko padre-, kojim su kobne noet ribarUa braea De Fuldentts

89

00

AustraJ:ijski Nesi uvecan rep zagonetnag morskog eudoviiita, kOle se poeetkom ove godine pojavi 0 U Pttvoterskorn zalivu

91

Njihova srnrt ios nija obja$njana; brac~ Da.niranko i Vito rio De Fuldentis na zagonetan naciin su nastradali za vrijeme ribaranja u blizini San Benedeta del Tronta. Neidentifikova.ni plovect objekti registrovani su i brodskim radarima (slik.a

dole)

92

Ka.zu de. sa ne radi 0 rotcmontaz» neldenttfikovant leleci obiekat nil. slid snlmio [e Diego Cecamore (u donjem uglu) 23. oktobra prosls godine iz.nad Jadrana.. nedaleko od Peskare

93

SUski susret trece 'Irate: 51-godisllji Duzepe DI Dova.ni !e u zoru 25. oktobra 1978. godina primijetio leteei tanjtr i U sest ceobtenth kreatura, a, rrbar i .sa breda • Troza.. leo nevembra

dozivjeli su na.jtere casove u z1votu ...

94

l<ako obja.snisti, motorIli brad CP 2018 Lucke kapetanije i.z Peskare. eiia ie posada. 9. novembra 1978. primijetila s:vjetlecu •. kuglu- kako Wa.zi lz Jadrana, .. Kugl,a& jei.za:zvala. i smetnje

na brodskim inst~enUma.

a lieu mjesta. ribar Franko Prectozc pokazujs mje~~o u .oapuljsko] luci gdje je 16. septemb.r:a 1976. ~iedno so. pnJa~elJem Antonljem Atanaziorn, prlrrujetie neo~.let)u plovecu svjetlost ispod morske povrsme

96

Oclma i1ustratora: na.jeesci oblik neidentifikovanih plovetih objekata. koji su se krajern prosle i poeetkom ove godine pojavljivali. uit8.ltjanskom Ja.dranskom moru. Ihistrator ill je nacrtee premo. opisima ribara Antonia Paleska. (u uglu] i mno-

gih drugih oeevldaca.

Kraiern rosle godins iznad gotovo svih krajeva ~~ije :~'idan~ Su~gofetnj leteci Objekti. Ova ~vB: sn,lmka, loa kOle ltahJanskl ufolozi tvrde da su original!, smmltent SU 16., septembra iznad

grada Perude

98

KUDA NESTAJU BRODOVI?

Sta je to najednom pocelo da se dogada sa wtonom za cijim komandnim uredajem je sjedio I. I usnl profesionalac Ricard Stern? Zasto se 6ilava masina silno zatresla prijetecl da se pretvorl u komade nekorisnog zeljezR; otkud neebr na buka sto ie ispunjavala Sternovo tijelo; za-

to su ureda.ji otkazali? Je li to bio kra] leta _ kraj zivota Ricarda Sternavt ..

, .. A sarno nekoliko min uta prije. Ricard St rn, iedan od najboljih amertekfh pilota proslog rata, nalazio se u .. [atu- ad sedam bombard ra, koii su preko Atlantika letjeli za Afriku.

ila je noc, nebo vedro, zvijezde vidljive, i nalazio s oko tri stotine milja daleko ad Bermuda. Ispod nJoga. nepreg]edni okean. Siva zlokobna pucina,

Trougao smrti!

Kada je Sternov avian uletio u turbulenciju, U cpnsni, natcesce srnrtonosni zracni vrtlog, fenorru n cije nastajanje nauka jos nije sasvim objas, nila, lskusnt pilot ntte znao na koji nacin aparat

99

da tzvuce iz iznenadne opasnosti, Pokuseo je da skrene udesno, aliumjesto toga. avion je poceo da se propinje, zatirn se okrenuo naopaeke, a onda je poceo dagubi visinu Siva okaanska kasR postajala je sve bliz.a i blita.

.. Upravogubitak "'lsioe je OBO sto Uvijek nanovo prestravljuje pilote rna koli.ko bili rskusnt To [e uplafiilo i Sterna. Uplasi)o ga do kostane srii. Je ti to bio njegov kiaj? B06e U·zavrsiti u stravicnom udaru 0 okeansku povrsin.u?!

Rioa.rd Stern je jOs jednom POkUSRQ da ispravi avton, Uzaludl Jos jednom. Nestalo je zVjezdanog neba i tjestano more bilo je jedino .sto je pilot vidio, Avian se i dalle sunovracao. Povukao je rucicu gasa, Zacuo se neld stravicni prasalt. rnasina se stlno zatresla, krenula naprijad, poletjela iznad same povrstns Atlantika, i .napokon. ponovopocela da dobija no. visini.

Ricard .Stern je bio spasen!

Ricard Stern je os tao xiv, ali ne i njegovih pet drugova, pilota koji su upravljali ostalim bombar. derima. Oni suzaiedno sa svojim apara.tima jed-

nostavno nestalil ...

Nestali u zlokobnom Berrnudskom trouglu! BermudSki trougaol.

U usima profesionalniP pilota i pomoraca ove dviie rije¢i posljednjil'1 godina zvuee kao nagOvjestajnes.rece, podmuklog udesa, 0 oijim zagonetnim dlmenzitama i karakteristikama niko ntata ne zna .. To 8to se zbiva u ovom podneblju i jos u devet manje poznatih ukletih zona na nasem globusu, vee dute vrijerpe je predmet najfantasticnijih teorija. Pretpostavke se krecu ad vjerovania da je to ,.lovatko podrucie vanzemaljskih biea. .. [prema Dzonu Valasu Spenseru i Carlsu Berliou] koiaova podrucja koriste ~da bi pohvatali ZemIjine stanovnike za nekiinterplanetarni zooloskt vrt-, preko razmisljanja Normana Sleitera da u Bermudskom trouglu, s vremena na vrileme, dolazi do neke vrste ,.prekla,panja. dimenzija, te su mnogi iscez1i brodovi i aviom izbaoem u neki

100

drugl svijet., do teorija sovjetskih i ameri6kih. nautnika koji smatraiu da je za sve nesrece i netanke aviona j brodova U ovom podruc]u krrv ~a.gonetni t ubnacnt - infrazvukl

Ali. ostavtmo sada naucne pretpostavke i ebII\~njenja. Za njih je predvideno poshednte poglav, lj U ovo] klIjizl. Vratime se, dakle, zagonetnim do ada-jima vezanim za more.

Prvt nestanci brodova vezani su za antiku U

uriji pomorstva ostalo je zabiliezeno da je neMo prije svc]e smrti, velik; voj.skovoda i osvajae, Alaksandar Makedonski, sakupio u Perzhskom l.(l,Hvu pet. hiliada levantskfh i grtkih brodskih 00- 8tra i mornara i naredio im da sagrede (lgfomnu flotu od osam stotina brodova, Uskoro j .fl:ota hila zavrsena, Poznato je da su u sastav te note ulazih i brodovi vrlo veliki za to vrijeme, N ki od njih mogli su da prevezu i pet-sest stouna Ijudi.

Na. svo] put bez povratka flota je krenula gotUn.tI dana prije smrti Aleksandra Makedonskog. Otlsnula se iz Perztjskog zaliva i za nju se vise nlkad nista nije saznalo, Ratnici i mornari sa ovth brodova nikad nisu stigli na svo] cil] - u IIld1ju i Kinu - a nikad se nisu vrattli nt u svotu dornovinu,

Nlsta se nije saznalo ni 0 prvim zrtvama berrnudskog trougla, 0 sedamnaest spansklh jedrenjaka kroatlhzlatom i srebrom sto su pod zlokob. n1m bicevima vietra, Hi pod nekim drugim uslovrrna, nestali u vodama prolaza Monacetvrtog' jula 1502. godine.

, Bile su to, u stvari, prve zrtve izvjesnih sticaja okolnostt. fenomena, kojeg ni danas sasvim msmo raziasnflf, nekih cudnih prtrodnih iIi nepri, rodnih okolnosti, kOje poput svemocnog boga Neptune, iz mornarskih prica, vla.daju na pu6itni i u zralw izmedu Floride, Bermuda i Haitija,

. Bermudski trougao [e, tako, vee odavno postao u pravom smislu te rijeci - grobnica brodova i avional

101

U njemu gotovo nikad nisu otkrtveni ni lesevi, ni ostaci brodava Hi avian a kaji su pretrpjeli katastrofu, Neki avioni su do posljednje sekunde odrzavali radio-vezu ~ aerodrornirna iii vojnim bazarna, dok 8U drugi emitovali neobicna s~ops~enia: da su.im otkazali uredaji i mstrumenti, da im strelice kompasa ludaeki igraju, da je nebo dobilo potpuno :iutu boju, da se more pjeni i kljuca, Mnogi bradovi i avioni nestaiali su upravo u trenucima kada 811 odrzavali radio vezu sa bazama na kopnu, -kao cia 8U bukvalno nestajali u nekoj atmosferskoj provaJiji ... kako [e sllkovito receno u [ednoj ekspertizi strucnjaka Ratne mornarice Sjedinjenih Amertckih Drzava,

Pedantni pomorski statisticart ostavili su zabiliezeno da je u ovom fantasticnom podneblju prvo nestao svedski teretni brod -Lota- sto je 1866. godine iz Gibraltara plovio za Havanu. Nestao [e, kako se vjeruje. nedaleko od sjeverne obale Haitija, Tog dana vrijeme je bilo liiepo, duvaG je lagani vjetar - ideal no za pJovodbu .

Pa ipak, -Lota .. je zauviiek nestao!

Pod istim vremenskim okolnostima. nepune dvije godine kasniie, nestao je i spanski trgovacki brad - .. Vijego-.

Zatim su nestanci brodova u ovom cudnom podneblju postali gotovo .: pravilo!

Ipak, naistrasniji cl.bgadaj zbio se poeetkom

1880. godine. . "

Tada ie sa Bermuda zaplovila brrtanska fregata "Atlanta. sa posadom od oko 250 kadeta i rnornara, i - nikad se vise nikome nije [avila! Jednostavno. bez traga-je nestala. Kakva sudbina je zadesila mlade pomorce tesko je reci, Potraga za ,.AtIantomc trajala je nekoliko rojeseci, ali sve je bilo uzalud.

Dogadaj nije ni sisao sa stubaca svjetske stampe, kada je cetir; go dine kasnije u tstorn podneblju nestala italijanska skuna -Mtramon .. koja te plovila prema Nju Orleansu!

102

Zatim su dosle mirne godine u kojima se je:lino u luckim krcrnama j mornarskim klubo, vt rna pripovjedalo 0 misterioznim nestancima brodova. Ali. dvadeseti vijek dania je i nove dogadaie. Zagonetnije i tr'agicnije,

Prvo je, cetvrtog marta 1918. godine. nestao nmerlcki teretni brod -Kiklop ... IspJovio je sa Barndosa i vise se 0 njemu nikada nista nije sazn 10. Sa sohom. u nepovrat odnio je - 308 Ijudi!

Sedam godma kasnije dogodio se [os jedan ncstanak. nestao ie amertckt- teretnjak .. Koto. puksl«, a 1926. godine istu sudbinu je dozivio jos [udnn brod sto je plovio pod amerrekom zasta, vum. Pomenimo jos nekoliko zagonetnih nesta, 11 k : sredinom ]931. godine izgubio se svaki trag u Karipskom moru norveskorn brodu -StarenI. r~ 1 nlegovoj posadi od43 pomorca, 1950. u isto] / I I tStl 1 pod Istim vremenskim uslovima, nestao I f mertcki trgovacki brod - -Sandra .. ,

Naravno, Ministarstvo arnerteke mornarice 11/.1 lu no je uz svaki nestanak formiralo nove I t ~zne komlsije, alarrniralo ratnu i trgovacku ll1nrnaricu: Nikakav trag ni u j~dnorn sluCaju nije pI naden, Ipak, cno sto je najvise zbunjivalo bila II elnientca sto su svi nestal; brodovi imali

ravne radio-uredaje. Pa ipak, niko od njihovih J tana nije pozivao u po moe. Stieao se utisak dn su nestajali u trenutku opste bespomocnosti fJtJsn.d . Jesu li potonuli? Gdje su nestali? Sta ses III I rna zbilo?

Nalveoi broj katastrofa brodova u Bermud. m trougtu dogodilo se u oblasti Sargaskog

m . u zapadnom dijelu Atlantika.

To neobicno more, tvrde Iskusnl pomorci. je Izvor misterija vee punih pet stoheca, zapravo, ad LI' nutk.a. kada 8U se u njemu prvi put poiavili ,p nskl 1 portugalski moreplovci.

Neobit":no more, koie je ispunjeno morskom I,ll vom .. sargaso .. po cemu je i dobilo tako ime r nteeno [e Golfskom strujorn, koja najprij~ ~fruli uz obalu Sjeverne Amerike. u pravcu sie-

103

vera, a zatin; zaokrece ka istoku, Juznu granicu l1:ini povracni tok Golfske struje i sjevesno pasatsko strujanje. Na dnu Sa!,g~s~og ro,9Y~ i:t~lazi ~~ ~e~@il~~'&"l~(w.:l~tb i',mn~~cip,~o~'m8J jdli,:1J1¥ifje,k ne.q'0~0l~n01 lSlP~~na Ii>~tll.m:~,l1,ska, uzwj,se,ill}~" }oo:~Ia: SU:, izgleda, u davnoj proslosti bila ostrva,

Kroz samo more ne proticu nikakve morske struje pa [e ono, osim po milionima. tona zelenib algi poznato i, po svojoj izrazitoj mirnoci. Mozda [e bas to mrtvilo uticalo da se u ovom neobicnom podnebllu rode nevjerovatne legende i predanja o -moru izgubJjenih brodova-, 0 .. morskim bogovima, koji nedozvoliavaiu da irn sap remere lade i bucm pomorcr«! ...

Inace" ~w.f ,.pi~J;I,n~ ~p~1ln;leIl8lt ~'o'Vfo~ cudnom. llnOI1'UI est,alY'lO Je, Rl~ 'st[f;ol1 K!Dl!.am}i,)0. ,WaJ SV0'm ~l1tirl,zw N,c:v:l',s;~i,je:tA,4'g.2. ~@&iJne,,':([)ni e'Z:am;iI1i e~b cia, u SargaSkom morn -sigurne five morska i:udov.ista« i da ie nakon sretne plovidbe, dospio U oblast "gdje izbijaju Iznenadni orkani i gdje se pojavIjuju neobicne svtetlosti-. U hronici putovanja evog velikog Istrazivaca porninje se kako su u noci uoci otkrica, koje ce izmijeniti istoriju coviecanstva, njegova posada i on ugledali nesto poput zelenkaste svjetlosti soo se ia;vlj~la 5 vremena na

wij eJ!n e. -

.0 k~l(vQj s¥jetlost!.t se radi1o;,'nEav'n~l nikacl:Si. r:(~1El.\1l>$~a.~o;v,-;n~iA'0,} ali su ~se. i0cl'uad~ u @;v;;omp'0.d!~ nebl]'t:l, gofrOV€J' p'O l1el}faM n:ep'is'ai}i);orri jP~viT\)II, ]'11\3",prestano dogadale tudnova.te i neobiene stvari.

Iako alge i vrijeme bez daska vietra u Sargaskom moru za savremene motorne brodove oe predstavLjaju velilru prepreku, pomorci se nevol] no usuduiu da kreou prerna njegovoj .zagonetnoj pucmi. Jer, i danas u njemu ili iznad njega, bestraga nestaiu brodovi i avionl. a da misterila bude jos vee.a, na ostrvi,m.a i obalama zapadneg ./\ tla.n1lik~ n!Jt~d!d0 sade nM'q ot,r~v;eni d!li h~v~~lS.Alllll lade" 1i1;ia\V'l'QRSke k'Pb:,a:tH~.'el a hi -ti'r:agO'1iJl naf~

,~e;!i .

104

Kako sve to ebiasniti?

Iako ce 0 nauenfm oojasntenjtma i teor~j,a,i1la oUi rnnogo gov:o~~ 'l,J pos,lje<iil:njem ,Ii?O'glavlju q;v:e. knjirge, ne ~eg~ a, cl~ 1 ':0:v:dj~ ,Ine ;pamenem d8.lje: ~sve, v;i&e,. J?'0:nJlQrsll.\i:h' ¢'k,~f?J~,l!'&...taJ ItQJ;i. I~YFriie, d& 'fu~, nasem globusu postojeiZVj'esni regioni u kOjfuia zakoni gravitadje i magnetizma ne djeluju u skladu sa uobtcaienim pravilima. Istovremeno, amertcki publicista, autor mnogih knjiga 0 pornorski m zagonetkama Ralf Barker. smatra da nova otkrica fizicara nedvoiberm dokazuju postojanje fantasticnih antigravitacionih cestica materije, koje raspolazu -kolosalnom eksplozivnom snagom u tl7enutKu kada Gladu u dodir sa, zema.ljskom m:a.Verij0.ID:«,

,Ov~ .l'le~~J(a;1~: teQF~jl:\ ~vje~lt!:",p, ~?t~sb!jai¥a ' "po.~t~,a.·(lle eJeliit);i.Qtx1~g;w:@£sk<l(n, ,ato10maJI1.~i$t tI.I ~az" rum dljelovtma nase planete, all, n.a falost, u pdt~ punosti ne objasniava i tajanstvene nesta.nke bradova.

U svijetu pomoraea malo kome nije poznato da igla kompasa u Bermudskom trouglu ne pokazuje stvarni Sjeverrii pol U ovom podrucju prtv, laona snaga podvodnih izvora energiie jaca js (?!) od sila privlacenja sievernog rnagnetskog pola, At'. porernecai! u radl!i kompasa i dr'ug~h o&ietlji ... vlh brod,skib~nstrumen'!:tt~ moze 1,(1a izazove i; ,reoimo, ma;glil:e.,tska oluhi p!PQlI1,zr(!)k0Y~na gilt8>Pl-ct-< sk~xn eFI~R<::HamAi n:a. $uac'u. U, Utmj~r.:El,Q,~1ij4,mQ!: l/i,a4 I{onl}ja.sa; btva .. nesl1.'Vaitlji'v"., a rntjcest':e Sa p:fekida i radio-saobracaj, Brodovi su tada. prepustenl na miJost i nemilost sudbiqe, koja je naicesce vrlo okrutna.

Ali vratimo se ponovo konkretnim dogadajima.

Blo je jedan od onib rijetko Lijepih dana koje ' pomorci. pamte po idealno mirnam moru, sunca, nom vremenu, izvarrrednoj vidljivDsti i izuze~nQ povo.lj nim usl.ovima ~a ,p10vid.b14:. Pa ipak;, Don Henri, v;l~Sli1il{ broQ,G'S]1sSlile f~r:me · .. S~', FflJritotm\ nllt:s lID (;)'!" e j;S'fl Kam J:il f>lilil.i'$ ,',WI Jiv1ia1j:aiQ.'l:~j UJ.ma.-,Ftom~ iclJt~, rdij~~,

105

kaljeni pom9rac i dugcgodisnj! re nrlac i traga ~za drevntm jedren,ja,cimaJ sto sa, tovardrna dragottje1)ostt lez~ Ijlfl.ta,kmuti namorskom S'IiJ.u., ,talj dam ne'oe' p8.i~bj15j,i si1;rmo }p@ b€>lIii'e. Sa S\liojim ~'J!I'G>d~m ;kt~i1W ,N'jIUS" ",~~eintJ'l:11~B'l·GJli1i,.za:, de15el@ TnP,:fe, diuga,6. kim 55 metara i s matoromod dvtie hiljade konjskib snaga, vee treci dan je plovto prema Portoriku. tegleci jedan prazan slep za transport m, trata, Bio [e to veliki okeanski step od 2500 tona nosrvosti. koji [e Don Henri vezao .uzet-orn dugackim tristo pedeset metara.

Plovidba ie protioala u [ednolicnom brekta. niu motora, mirno, isuvise, mirno za jednag iskusn~g pomorskeg vuka kao sto je konacno bto Don F!fenri, Or-l te J));jJje V0tiO. Za,p:r:aJ~-O, roegdie 'u, .dubhli Gll.!l~,e\ ~l!J, $tit p[a'$'i}fi). P1fit>,~:j~~8;O s;e te ~lo't(1)l!l!iltl miJi'JJl~ft~,§~m) 'lIlsJ:ia~~U\je r~fre~$,~.j, I!lrm!t~Vll1lt;!d~~ 'J'q$1Jl])Jlkta i epija,

Da, upravo taka - opija!

Bilo je podne i Don Henri je mirno stajao na zapovjednitkom mostu posrnatrajuci mirnu pucinu sto se negdje daleko utapala u plavom nebeskom svodu.

- Gdje se trenutno nalaztmo? - upitao je kormilara, mada je znae cdgovor, Bekao je tID same da bi .razrbi(:) tesku rncnototriiu 5tO se uvlaIHla 1 asv:aja.la nj,egovo mi,si.cavo tirelo

- l~nacl·,J'ez.ii1ta, ,0:I~eEt'lil!aJ!1 iJ'~~~:~ CD l!:\gajf{l)!!

Cudeo mjesto, pom'lsll Don Henrf Ovdje [e more duboko vise od hiljadu metara. Zatim ugasi cigaretu koja mu je dogorjevala medu pozutjelim grubim prstima i krenu prema kabini.

Koliko se dugo zadrzao? Minut, dva. .. pet? Sa palube [e dopirao Zagar. con su se i pre. plaseni glasovi, Neko je dozrvao.

- Kapetane! Kapetanel

Kroz CVFS;to tUelo Don B,enrija pros.truja neJ:nir. U nekoJ:i,~~9 dll:gih ko,rakaJ nssaose na Vf'9.itirpa lte.bh1:e: 1sltllf;eruID je:

- 'Sb81 je;~ Sffru' seto d~,(;ia'y;())laj,d'ej'aMia~!..,

106

AU, OdgOVOT nij€f ouo. Pred niegovim ecima odvljalo se nesto fantaJsticno i nerealno, nest6 u \10 nije htL@ da poyjel'B:j'e; nesto §to gao le Zhil!\.lojtlv, 1Q ~ prestr~V1j'i.vetlQ,

l!J bl~0,<!1$kt dn'eVil,il.~~ .... d1l'rct'l N}u;:s~~ 0·st81.!10 le~, iz1'In du ostalog, zabiliezeno

a, , • Prvo sto sam pogledao bio ie brodski komp . N] gova se igla vrtjela u srnje kazaljki na n.tl.l ... Dobro poznajem ove vode i znam da tu nile I gl biti nikavkog norrnalnog razloga, Kornpas t ko vrti jedino kod Kingstona, ali je pornor( i 11m poznato zasto se to tamo desava, N aucnici u 7,nlljucili da se tamo, ispod morskog dna. naIr 1.1 Hi vellko nalazi~,t~ 'teljezpe rude ~l.$. sto je ios vJ l'oV'Iil.Unije, kakav diVlo\l':s!:!J metal:n'~ rneteorit, :Nali')@l'l 1<O:DilpasIID p;qgled.ao salat um0re, z~,~p~-

tIIlJ;lb~Ll . mil._ ae ll)~i:nilo '.ra:aJ ~8Jl'lll' i:z.e'4~i~1 F',~l,Im. ,"'~~. I tor Ie bilo u - polITetu!.Da. u pokretuL.

rrnlo se kao da tece prema nama odjednom I, vih smjerova. [ horizont je nestao. vise ga 11 InO mogli da vidimo. Pomisiio sam da su se nor i nebo slili u jednu. u neku fantasticnu sivu lUI u koja je opasno prijetila da nas proguta. r 11I e se dogadalo, to' nesto je djelovalo i na sve

I1f elektrione aparats i na drugu brodsku

pr rnu, Svi elektrdcni generator], kao po koI Hl,;n,dj, pre$ta~~ su daFproizvode elektriOro.tx I3trujl!l. H1,n:1~a"r j'9 p0k'l!l.S~v;ae' d,~, p(j),k;reae agregllJ~, Elili ;fe HV:O b:i)(:) be2itllSlDjeS:tlfl"

Za SYO vrljeme pok:uS'a.v8.0 sam da V'i'di'm 'Sea' - d sa va sa slepom kojeg smo vuk1i Debelo ui.e Ie bilo sUno zategnuto, ali okeanskog rernorkera til mo mogli da vidimo. Cinilo se kao da ga je obait J I. nekakva zagonetna mag]a ill oblak sto se ustlo na samu morsku povrsinu!

More se u meduvremenu uzburkalo na nekalu v udan nacin, S mnego malih pjenusavih fa;I. ~II Medutim, vjetEliF niie duvao. Zasto se onda mor uznemirslo?

Vt\llovi 'SUi SEll pienu~aJ,i n'ati,o&j~(f) m;a" :ru:llll!i (Jb,llt~I~JI~ u J\':0n1'fll .$e R~l~~t(;i' '$1'9;,11) ,sl~ll"i!v,ern '<iilcl na:§i'@l\).,

107

· PGgleda: I to je btlo one ste me je jos vise zbunji-

'Jato. .

, ' , . A onqa"sa~ opazto nesto od oega me ol1>li(j) hla¢lan >ZVl'oj. ,Yriplt'Uetio $,aI;1ii. al;t nas, br~till pl~ML - :'ll~,~a;§Th1e! 1!t:g;;~:e,da1& )e' k~ da.,,~a ,ne$\tGl'ur~J),ct~J,~;~V,G1 vuce naiad. Naredto sam da se motor potjera punom snagom. Malo-po malo krenuli smo, ipak, prema naprijed, ali za citavo vrijeme imao sam utisak kao da nas nesto, nesto sto ie uhvatilo nas slep, vuce prema nazad. Borba je trajala jedan sat vremena i ja nisam razmisliao ni 0 cemu drugom osim 0 tajanstvenirn silama Bermudskog trougla. U [ednom trenutku, moram priznati, pornisho sam. Henri, postaees jOs Jedna berrnudska, statisti ..

ka! '

, ... A CH.lgSj i§mo ,odlje,¢I1Qtn ~P~0VW &1 s.ssMim veda]f 'dic, o~ea\!iia, <DdJl!lq:p,(J)1U./, ,smo 1:J..g1:eJliwlil,h,0fizont vidjeli' milje lmilfe daleko DS ave strane' Jeclino [e ria mjestu gdje se nalazio slep jos bio oblak, ili nesto niemu slicno, velik nekoliko stotina metara, ali potpuno usamljeo. Sljedeceg rrenutka zapa.zil:i smo kako nas remorker izranja iz rnaglustne. Malo kasnije plovili smo opet sasvim normalno. Nista nas vise niie vuklo prema nazadt .«

Dogada] sto ga je u brodskorn dnevmku .. Gud Njusa ... opise.tO Don Henri 0dlgli'ao se u :~jet0 19,66. ,~,~cliae i po ~~ 0 GernlvpoG;!3jep~ na ),~¢aPl drq'g~

n~;ifj!lla; m'!fl'\J(1I , ljlv j l);¢0bj~sJ)jli~ ,sl;~6'Et.jl, k:m,]1 s'e

dogod:io 188 t. ne, .

Ka.petan teretnjaka -Elen Ostin-, zabiljeZile su stare pomorske hronike. ugledao [e [edrehjak koji je leprsavih jedara plovio po vodama ukletog Bermudskog trougla. Teret, mahsgonijevo drvo, bio je cvrsto povezan uzadima, ali na palubi nije bilo ni jednog covjeka, Kapetan je izdvojio nekoliko momaka i poslao ill na jedrenjak kako bi preuzeli komandu i krenp,l,i za; .. Elan Ostin«, ali le ~p.enada oltlJa razdvo,j'i1a ova dis. brooa. Medutim, ·kad.a se,·nei'lri1.erneo stfsa10, .Nza;snuti: kapetan

, 119; lit S~r:gA'$lgi!'i~' m(i>:i!1J.q, ,}1)C!?:QQMQI P-tl§IJJ(r), j~:aveiQj:ja.~ i

- , '.-

108

t ,op t, bez posade. Ni$ta na brodu nije bilo osteno. ali su njegov! mornari [ednestavno - nessa,

1I.! .

Kfllpeta:n te,re~ml;,t~,~ .,:Elel') Ost~f.i«' ips i,e~~op)!J.t 'j" ,poslao', ?\~?i~ IJ'\:l~i~lll~, panl~:f>u"uI{<l'~'tgg jesir~,. oj Ita. ali je redreDJakodmall 'hB:kon 'tOga dbSpio II nekakav zid od magle, uplovio J -oblak .. sli-

nn nom sto ga je opisao Don Henri i skupa sa !lOV m posadom nikada vise nije - video!

Ij ne nezgode' sa zagonetnim -oblakorn ..

I }, g dine dozivio je u podrucju takozvanog ..Ie",II It Okeana i Dzo Tajli, kapetan j vlasnik rtbar, It o~ rod a .. Vild Gus.". Njegov bred koj i je bio sle~ f n PI' rna ;btodogradilistu naiednom je upao u 11 ku n prozirnu izrnagliou, koja ga je snazo(n,w.:" It)'',\, pI'· raa morsll:(!):rn drn:,l. Zahl\(,a.l~'llIju0rpt"1se~n;@IA~l, I n..lq;) , se Ciltl.Mr d~~~S1~j 21'1;>.t0' n,~QUAI'W,ai~i j,e ,f[s:W(;?Jl'in lz broda: i '~.O' se:: SpasioJ

U jed nom svom djelu posvecenom enigmi I~ .rrnudskog trougla, amertcki pisac Norman Bin

IV 1 i zanimljtv slucaj koji se odigrao 1972. go':

11111 II Biskaiskom zalivu, .

M orrn camac .. Najtmare- plovio [e prema III II j luci Kakosov Gaj. U jednom casu. vlasnik

I mo odjednom je opazio da niegov kompas polutzu] za oko devedeset stepeni pogresno sudeci ,I I ( 1)')1\ pOlZiCiJ'ama o.bU21njih sVjettdnika. U tsto:m ia'(nmtlfl.!l osla;oHa su lb1T@dska',S:vIjetla da hi, sa us. .IHI '0 l-tIJASUea., ]tao era, SA se 5'Vt ,aJkJ!.n!l'l.',I.tl~ttllt'i. iSJD.na~~ l~ lJIl

Au Iuci da je mogao da vidi kopno, kapetan je u [rn rro camac ravno prema orjentacijskirn tac-

Lin, [edno je odlucio da potjera motor maksi. rn I m snagom, Medutim, tek tada ga [e doeeI( IILI 1 insko iznenadenje, Umjesto da eamac I 111 prerna naprijed, on je krenuo prerna nazad, I'un dva sata motor je punom snagom gurao I I I II prema obalt ali se ovai od nje polagano 1111 n I J I Y t.IIO, played nE!!tn~'Ske!

A It 'zaka.petmna, if n:.je'g.o~a tv.i. ;putTtllkiil), te '!;lZ;bU!1IJIJ1:vm 0001 bo :nije 'Thile"je:diI'J.1o i:Zn:'ena,cleE~'e, ®,d~

109

jednom su opazili kako nekakav tamni oblaktli nesto njernu slicno. prekriva dio neba spustajuci se prema morskoj puctni. Oblak se nalazio dvije-trt milje zapadno od camca i cinilo se kao da lebdi iznad mora.

Nekoliko trenutaka kasnije zaprepasteni kapetan i putnici motornog camca opazili su da u zagone.tni oblak ulazi nekakav svjetleCi objakat, Neidenti.fikovana letjeJica [e nekoliko minuta lebdjela u necbicnom oblaku, a onda je iz njega izasla i munjevitom brzinom nestala prema otvorenom rnoru. Istog trenutka kompas u camcu [e ponovo poceo normaLno da funkcionise, upa1ila su se i svjetla, a i rnotorniak vise nista nile vuklo prerna nazad. , ,

Zanimliivo svjedocanstvo zabiljezila je i posada jednog putnickog .. boinga 7(J7"" koji je [edanaestog aprila 1965, gocline leno na lini]i San

Huan - Njujork. ..

Slucaj se dogodio na 1954' sjeverne sir ine i 66°47' zapadne duzine, u podruc]u Bermudskog trougla, negdje iznad Portorikanske uvale, jednog od najdubljih i najneistrazenijih podmorskih kaniona u Atlantiku, a opisali su ga mnogi autori knjiga 0 zagonetnim nestancima brodova i aviona u ovom dijelu nase planete.

U trinaest sati i trinaest minuta (kakvo vrijerne!), kada se avion nalazio na oko deset hiljada metara visine, posada je odlednom opazila da se ispod njib desava nesto neobicno: povrsina okeana se na jednom mjestu podigla u vidu brda, oko cetiri stotine rnetara visokog. Cinilo se kao da je nesto na dnu mora stlno eksplodiralo, nesto sto je imalo strasnu razornu snagu, sto je, konacno, more tako vtsoko diglo u zrak.

Poslije obavljenog leta, posada aviona je prijavila citav sluca.j i raspitala se kod funkcianera Obalne straze i u Seizrnolosko] sluzbi da li su ani nesto neobicno registrovali, ali su dobili, odgovor da nikakav potres nile bio zabtliezen, nikakva eksplozija i nikakav potresni val!

110

Kada je vee rtjee 0 svledocanstvirna pilota, II rnenimo i ova].

- U novembru 1964. godine' bio sam pilot Wcln arter kompaniie cije je sjediste bilo u Ma[nrnlju - tako pocinje ispovjest-Oaka Vaiklota, 33- Hod t· nleg profesionalnog pi.lota, koji irna latackc l-.kustvo duze od dvanaest godina, On je do tada lin 1 niz drarnaticnih dozivljaia u vazduhu za vr i! 1111 .estih solo-letova iznad prasuma Panama j

.1I11.ne Amerike. ali zahvaljujuci svojoj izuzetnoj hludnokrvnosti i visprenosti, jos uvijek je iedan I) j zivih nebeskih asova Floride. Dakle, radi se 0 I kusnom pilotu. snalazllivom i hrabrorn. covjeku I "1 I I se moze povjerovatL Ali, cuirno nastavak !II ov zanimljtve dogodovstine.

Te godine sam cesto ptlotirao na relacin 1/.11l( du Majamua i Nasaua, Avion kollrn sam reIIIIVIlO letio bio je mali, i obicno je mogao da Jlrlml s rno desetak putnika, Jedne prilike OdV8- '110, m grupu turista u Nasau, i kratko vrijeme 11,1 on surnraka, krenuo sam nazad u Majami. Za \' 1 II rn Log leta dogodilo se-upravo ono 0 cernu i

,,1I1J1 da pripovjedam. Noe·je bila potpuno vedra. i1.11 lei mene je bio zvjezdani svod bez ijednog uhln 1\ . Oko 21 sat i trideset minuta bio sam izI tel .1 vernog diiela otoka Androsa j bezbrizno

In',mu.Lrao titrava svjetla naselja ispod mene. I koro sam uletic u radi-far Majamija koji je trebuiu du me vodi sve do kuce ...

M dutim, oko pedeset milja od Androsova HI!IHL. dol, se Jagano priblizavao malom ostvru 11111111111u, Vajkli je opazio nesto cudno, nesto sto II I I(h do tada nije dozivio. krila aviona pocela

II III IH da svjetlucajul

U prvi trenutak . sam pomislio da na '1101181< krila pacta blijeda svjetlost s ploce s in,j rum ntirna, ali rni [e odrnah bilo [asno da to ni, I lion maze da bude. Nakon pet-sest minuta, "II l lo: l na kr ilirna se naglo pojacala, Sada IN lIJl!11<a kr ila vise nisu svjetlucala Njihov sjaj je I" ,1110 tako intenzivan da sam jedva magao da

III

vidim i pratim instrumente ispred seb~. Med~tim. ipak samfh vidio, a t<;> sta s.e. na njrma zbivalo, zapravo, za mene ie blo novi so~!

-Moj magnetski kompas se ~rtlo'I??~agano ali neprestano. KazaLik~ pokazivaca koh~~ne gortva u rezorvoarrma, kale su pnlik~m poliJetanl~ pakazivale -pola :puna«, sada su staiale na oz~acl .. puno-. Tog trenutka automat~ki pilot u avionu naglo je zaokrenuo aparat udesno, pa sam ga morao da iskliucirn i sam sam preuzeo sve komande. Uskora je na moje velika zap~epastenJ.e. citav avian poceo da svjetluca, bar koll~? sam ja mogao da zapazim iz pilatske ~~bine. ~lle to b~o, u to sam siguran, nikakav odsiaj od neceg spo~J~ Tu neobicnu svjetlost, plavkasto-zelenkasti sJB:J. kakav panekad ima plamen plina, ima? sam utisak da proizvodi moj avion - njegov lim! .....

Vajkl je uskoro ':1st~~o~jo da in~~rumentl. u avionu vise ne funkcionisu 1 da se vise n~ maze osloniti ni na ziroskop, ni na vjestaeki horizont, ~ ni na pokazrvac vistne. Oblio ~a je h1~dan znoj, uplasio se, ali hladno~rvno~t nne Izgubio.

- Buduci da je bila noc pa msam mogao da vi dim pravi horizont, nije rni bilo jas?o _ kuda l~timo - prema Majamiju iIi prema pucirn At]~nt]ka! Uskoro je sjaj aviona postao tako mtenzivan da Vise od bljeska nisam vidio ni zvjezadu? ne~o. Ali, ni tu nije bio kraj. Bljestavilo je postajalo l?S [ace, tako cia me [e, na .kraju, 'potpu~ozasLJeJ?l]lvale. Medutim. na moju srecu, ~o J.e. pot_ra]aLo samo oko pet-sest minuta, a onda ie SIal poceo da

se smanjuje i nestaje... .

Po mnogo cernu je zanimljiv ~ VaJkli)€v uti. sak koji ga je ispunjavao za svo VTIJeme ovog neo-

bicnog dogadaia. .... .

- Jos prije nego sto re sjaj poceo da n~st.~le, ostecao sam kao da nesto .. neka~va ~e~lldlpva aila, nesto sto je rtjecirna tesko ~oc~rab ~ objasniti. djeluje na uredaje za "Upravll.~n]e .. U ]ednol? trenutku mi je sinula ideja. buduci da ionako ~lsam nista vidio, pomtsuo sam da se prepustim

112

ur daiirna za upravljanje da me ani vode..To sam I uradio i avion je tako letio nekoliko minuta, II or vo onih nekoliko rninuta, u KOjima se zago., 11 tno bltestavilo JDovecavalo iz sekunde u seI un u, Medutim, ubrzo sam se po novo prihvatio til" daja za upravlianje, sjaj je poeeo da se sma, nJuj , da bi napokon avian prestao da svjetluca .

Vajkli se dobra sieca. ctm je nestalo zagoII In ~sVjetlosti i tajanstvene sile koja ga je ne. I lel vukla, instrumenti u avionu su ponovo poI 1 norrnalno da funkciomsu, Proradio je, na-

rvno i kompas, pa je tskusni avtjaticar ukljucio II IJ t matskag pilota i uskoro se ponovo nasao u I ell -faru, koji ga je bezproblema odveo do aerotli limn u Majamiju.

N dugo nakon ovog neobienog dogadaja.

I II arnertckih novinara razgovarala je sa Vajr, II rtI.

- Jeste li pomisli1i da incident koji ste dozlv- 1III Ina aeke veze sa fenomenom Bermudskog II (It!.1 ? - pitali su novinari?

Ne, nlsarn. Ja sam u Majami dosao kratko \II J rn prije ovog dogadaia i nisarn znao za sve lUll, t se u proslostt dagadalo avionima i brodo,

v III 1< ji pro laze kroz Bermudski trougao. Po,

1111,1 sam da se radi ° -vatri svete Elme .. , poznahun atmosfersko-elektri.cnom fenomenu. kojeg

proslosti iskusili mnogi piloti. Sarno -vatra Elme .. nikada ne djeluje ovako ...

Kako ste saznali za fenomen Bermudskog Il tlllRIr ?

dmah nakon povratka u bazu ispri¢ao

II ttl til ugfrn pilotima sta sam doziveo, Oni su mi I III f1 ri ali 0 Bermudskom trouglu i niegovim , I vumu, Rekli su rni da su i oni dozivljavali I n In idente, ali da 9 tome nisu nasirokn prfI I. r avionske kompanije ne vole da se 0 tome IIIIJI ,I V vorL.,

VILJ k li nile krio svoju golemu srecu, Doiivio If] 1II(In i dramaticne trenutke, ali ostao je zlv, MIlIIKllll nlegovim kolegama to nije poslo za r'u-

113

korn, Jednostavno su nestali zajedno sa svojim aparatima. Neki su nestali iznenada. dok su bili u radio-vezi sa svojim bazama iIi kontrolnim tornjevima. a neki posto su poslali peruke koje su do danas ostale neobjasnjene. instrumenti su osteceni, nebo iznenada postalo zuto, more primilc .. cudan izgled .....

Poruka jednog DC-3 sa trideset i sest putnika, koju je primio kontrolni toranj na aerodromu u Majamiju u 04.13 sati, 28. decernbra 1948. godine, dcslovno je glastla.

- PribliZavamo se aerodrornu ... Sad a vidirno svjetLa Majamija, Sve je u redu. Ocekujerno upute za sLijetanje. , .

Avian je dobio potrebne upute, ali nikada nije stigao na cil]. Izdat ie alarm spasilackim ekiparna. Medutim, u traganjima u zoni nestanka nisu pronadeni nikakvi ostaci, mada je voda u tom dijelu vrlo bistra i duboka sarno sest metara idealno rnjesto da se pronade avian koji je pao u more i da se otkrije uzrok nesrece,

Ipak, arnericka avijacija i mornarica sluz., be no ne priznaje Bermudski trougao kao zonu opasnu za navigacriu. a obalna straza tvrdi da se -vecina nestanaka moze pripisati posebnim geografsktrn karakteristikama te zone", kao sto su Golfska struja, podvodni sprudovi u sarnorn Atlantiku. eeste oluje i cudne meteoroloske prilike!

Medutim, funkcioneri arnertcke drzavne ustanove Nesenel Okeanik end Atmosferik Administrejsu tvrde drukcije

- Uprkos nastojanjtrna avijacije i obalne straze, nije pronadeno nikakvo prihvatljivo obiasnjenje mistertoznih nestanaka aviona i brodoval

lstovrerneno, amertcki prirodnlak i istrazrvat I. Sanderson razvio je fantastitnu teoriju, koja danas ni u sarnirn SAD nema mnogo prtstalica, Pod odredeoim okolnostirna, pretpostavlja ovai naucnlk, rnoguce ie prernjestanje brodova i aviona u druge tacke prostorno-vrernenskog kontinuma. Sanderson sa u vezi s tim oslanja na tnte-

114

r iSllma..n i. i~t:rigiraju6i fenamen ne:r.avnomjerno_ I prottoanja vremena otkriven u nmogim obla , I i rna nasa planete. ~

)11 /tijec j~, naims, 0 slucaj.evir:na kada su avioni

I zv,rsenju zadataka aterrrah znatno raniie od

III ( dVlcJe~og vrernena, To hi JOB bilo :i shvatl~ '" rlu su om letjeli 5 vjetram k0J'i lrn , d J1VIJe

I Hill ... bi b . . )e uvao u

I .• , ells. 1 rzm~ dosttzala 760 kilometara na

.. ~Odutl~. ~eglstrovani pomocu preciznih

1111 LuOl oloskih mjerenja za vrijeme letova 'iF .

vll'tl ovl su bili isuvise slabj da bi mogli j~~on~.' I dw odstupanja. . va 1

o~ pojave. nazvane "skracivanje vrernena- 1111) 0 su bas u oblasti Bermudsko trou Ia i;1) I toga se stvar~. utisak da avtoni su~recucfs~ II 1111 vim anom.ah}ama, jednostavno pro adaiu II 111 J LI, kako SU je Istrazivati nazvali _ n~bes~u PIIlVILJ jut

,) d n takEl:~ "J;l ac! " u -nebesku pl"ovali·u ..

I u lrn Il' u amenckom casopisu obiavto 1. Sandler~

I III, dogodio se prije sedam - osarn godina u bli- 1 III u 'rodroma Majami, i za njega ni do dan;s II I' dnto n ko. ubjedljivije objasnienje. Rijec je 0 J 1111 nit kO,1Tl avionu kompanije .. Nacional AirliIH i ko] I S9 sa 1~7 putnika priblizavao aero. d,t\lnlt sa sievero.tstoka, pod kontrolorn radars 11 I .1 mil l.

l;rn .n.ada, a to ~ jeste ono 51;0 se nikako ne da ""1 'lllL~ I st~ zbunjujs, avion je Iscezao sa radarI. III I r ana 1 P~>novo, se pojavio tek nakon deset III I1tl! Apar~t)e .~atJm sletio bez ikakvih poteslorl I II. :,omPl,lkaCl]a. Pilot i iskusnt clanovi po-

I' 11 I su tznenadeni zaprepa.scenostu aero-

I, ""ls)W[~ pcr~onal&, posto se po njihovom u 'erefilii rll, ! dcgodito rusta neobicno. Tada ie jedin od I IIlllllllllnl let.a na aerodromu rekao ne k" ..

11111 Ihunj nost. rnuci

Zal ga, prijatelju, pa vi punih deset mi. 11111 I nunrosto nista postojaJiI

PIlot s nasrneiao. .

115

- Kako? - zapitao je. - 0 Cem·~zapniVci, govorite?

- Pogledajte u vas sat!

Tada [e pilot sravnio vrijeme na casovntcima posade i u avionu s vremenom na aerodrornskom casovniku. Rezultat je bie vise nego apsurdan: casovnik u avionu i casevniei njegove posade, kao i putnika, zaostajali suza casovnicima aerodroma MajFimi i aerodromskog personala punih - deset minuta! Sve ovo je bilo utoliko cudniie sto dvadesetak minuta ranije, pri obaveznom sravnnvaruu easovnika 11 avionu i na kontrolnom tornju, nije bilo - nikakvih razlika!

SUeur slucajevi zabiliezem 'su i u jos nekirn krajevirna i podnebljima nase planete i kazlvanje

a njirna oduzelo bi nam dosta vremena i prostora. Zbog toga se zadrzimo na ontrn zanimljivi- '"

jim Evo jednog takvog.. . .

Dogadaj se zbio u ljeto 1961. godine. a dozivlo ga je jedan pilot, cije ime Amerikanci s razlogom, koji nije tesko shvatiti, drze u stragoj sajnosti. Dakle, pomenuti pilot je tog dana letio iznad Obaja. Leteci kroz teske mlije6ne o blake, najednom je primijetio da u njegovom pravcu leti neki drugi avion. Zbunien] i preplaseni pilot, djelovao je munjevito. Fa ipak, nije uspio u potpunosti da ga izbiegne. zakacio ga je .. diskretno- krilom!

Sta se dalje dogodilo? Da li je udarac bio katastrofalan?

Pilot je pogledao ispocl sebe i 5 olaksaniem konstatovao da do tragedtje nije doslo, Pogledao je pazljivije: nepoznati avion b:io je dvomotornjak od drveta i kanvasa, tip aparata koji se proizvodio jos prije prvog svietskog rata!

I sam pilot [e tzgledao staromodno. Na sebi je imao kozno odijelo, kacigu na ·glavi i ogromne naocare. Slijedeceg trenutka, stari avion je skrenuo u stranu, uletio u drugi oblak i - nestao!

Karla se spustio na obliZnj,i aerodrom, pilot 0 cijem doztvliatu je rijet, napisao je izviesta] da se -neka budala nalazi u zraku u svorn zakrplienom

116

1

avionu i. 9~ stvara.~aos u aVio.saobrat~ .. lu .. .e Medu, Urn, kada je kasnije provjeravao podatke u kon. l~ l~om "torr:ju ~a .~~rodromu, saznao je da TlIgdje ~LJe bIO pnmlJecen avion sa kojim se za malo mje sudano. Odmah ie potrazro i listu doz. v la za Ietenje. No. ni u njoj nije nasao nikakav n datak 0 starorn avionu.

Citav d?zivljaj os_ta~.bi r,nu ll, sjecaniu kao jedan ~d naJdraI!1atacnlJll 1 na)2:agonetnijih da fl k~l.ako mjeseci kasnije nije saznao za neobicno Lknce.; avion, upravo onakav s kakvim je, na . ,r c~, lZb)e.gao sudar, bio je pronaden na nekoj Iivadi poknven sjenom!

Js~ovre~en?, a to le ?~~ sto i danas zbunjuje nn ,LJc01ke, istrazna .komisna, detali no ispitujuci I vion, kOf;1statovala je bez dvoumllanja da se apa. tn .. lazio n~ tom mjestu, dakle, na Iivadt, posII 'dnph nekoliko decenija i da za to vrijeme uop.

L OlJS - Ietio!

Ali., ni to .nije bi1~ 8\1e: u pflotovo] kabini ptetill J n 'e:: 5ta;:1 ~n~vm.~ :' kame je pilot zabiljezio i w obltm ~ozlvlJa). koji je dozivio prije vise od pe_

ri s t godlna: .

.. Letecj ~oz oblakec - zabiljezio je start pi- 1111 •• - "na)ednom. s~m se nasao nasuprot ~ I mne srebrne .. let)eli~e nalik avionu, koja me !IJ krznula SVO]lm krtlom. Trenutak kasnije In) aV10n se okrenuo i nestao u drugom II laku ... !"

p.i1ot iz Ohaja je biokrajnje iznenaden ovirn 11110 j em. Dnevnik je odrnah odnesen ekspertima «Ivlln g va~d~~op~?~stva, koji 8U bih ubijedeni da II nav slue.a] l~mlSI]en,a dnevnik da je falsrnko, v 111, M dut~m, lz:qenade.n:ju nije bile kraia kada

l. p sta','llo ~a J~. d?evnik stopostotnQ autentiI n'!l posl)edn]e bllJeske u njernu da su stare najtil rue - pet decenija!

• v~ je, daborne, ios .v~~e zb17nil0 uaucntke, pa

I I mlranE7 r:ova kOmlSl)a. koja je detaltno preIe I Ja start 1 neupotrebljivi avion, I sta J'e ot, II J' I .l'

117

Na jednom dijelu aviona otkriven je trag boje i aluminija. Ovi ostaci su detaljno ispitivani i provieravant i u naucnim lahoratorijama, ali nije bilo sumnje u to da se radi a materijama od kojih se izraduju - moderni avtoni!

Kako objasniti citav ovaj sluca]? Da It je bila u pitanju neshvatljiva vrernenska anomalija? Mogu Ii se ljudi zaista vracati u neko proslo ili odlazitt u buduce vrijeme?

Na ovo pitanje je dosta tes)w odgovoriti, ali uporni novinari su u arhivi Oksforda otkrili .. dokaz- da te to moguce. Evo time oni ilustruju tu svoju zaista fantasticnu tvrdnju.

Dogadaj 0 kame ce biti rijeCi (vee sam ga detaljno opisao u jednoj od svojih knjiga] odigrao se u Versaiu desetog jula Lool, godine, Glavni akteri su bile dvije engleske ucitelnce, dakle, za to vrtjeme veorna obrazovane osobe, Elinora Dzordan i niena kolegica Sarlota Meberli.

Kada su tog dana dvije znatizeline Engleskinje usle u Versajski park i dosetale do jednog zelenag prop lanka, naiednom su pocele da osjeeaju kako se oko njih sve rnijenja, Do njih je poceo da dopire neobicno zucan zagor, crtav ambijent oko nnh poprimio je nekakav drugaciji izgled, nestalo je predivne aleje - Elinor i Sarlota su ulazi1e u - drugo vrijeme!

Ulaaile 8U u - proslostl

Naravno, engleske uciteljice su bile silno zbunjene, ali i nemocne da bilo sta preduzmu, Nastavile su sa setniom, Pored njih su prolazili francu. ski plemici Iz vremena Marije Antoanete, podalje su dvorkinje 0 nscem raspravljale, bastovani su strpljivo dotjeravali zeleno rastinie, CuD se zveket starinskih koctja, sve skupa, prizor jednog davnog vremena bio je doista kompletan I, nadasve, ubjedljivl

Koliko su dugo bile u drugom vremenu, ueiteIjice nisu magle da objasne cak ni u svojim detalinim bilieskama, kojima su zapanjils citav naucni svijet svog vrernena, Sjeeaju se svoje prevelike

118

I'bur:ie,nosti, .~Ii ~,takvih detalja koji s~. kaS~ije. uuu ?Ik~ ubLJ~dl.h da ~ngteskinje u Versalu nl.su !llIlstal I sanjanle. vee da, je njihov d .. li . -"

, ' T' , - OZlV JaJ "po

"vol p,rl rei aut~nt]can, ali i neobjasnjivl.. ,«

Nista. manje interesantan dogadaj zbio se I llO g~dlOe,. nedaleko .od Kanarskih atoka, a u NJllJ, r k, Tairnsu, ga je detaljno opisao jedan I III rick! pornorski oficir

,',VO 0 cernu je rijec:· .

I Tog dana, u casu kada se brad nalazio na uo,

,I ru n m putu prerna Kanarima, na ekranu III IIt1R~ g eadara,po~aV'ila se neobicno Iasna slika I dlwg ~ ka koji nikada nije bio registrovan ni I1I1 I dno] pomorskoj karti,

strvo je lezalo na oko dvadeset i pet rnilja I' pI 'd breda i. na radaru su se ocrtavali detalji l'rr1tJvlt pJamnske zemlje dugacks preko deset

I (lin t~ra, Iako su pouzdano znali da na to] geo~'III r lWJ duzini i. sirm! ne postoji nikakav otok I 101111 nd nt broda i njegovi zbunjeni oficiri su joi J ,dwml l)ogIedali u pamorske karte. Medutim.,' . j .. lhHUll :;iU kon,~tatovali da otok, koji se na rad::~

I 11111 j kr'ariu l~~epo uocava. u realnostt oikako ne '1IW,t' (11:1 pcstoji!

j sto su, se vise priblizavali fantomskom lilt "HI, slgnall radara postaJ·ali su sve jasnij: , .

11I11 r·f· . IJI I Jas.s ,?vr, meno, 1 slika je postajala sve cistlja

"I .( 1I.lpvjJa,. Sad~. su 5e ,~a ekranu mogli da ra-'

1"1111l! 1 natmanji detalji planinskih rnasiva ka

1111 nll( g :onepostojeceg« otoka. -

()fJc,lrt su.zbunjeno izaslt na palubu. alt goJim II I (1111 nJst~ msu mogli da zarnjete, nista osim puII ,1111 n 1 prazne rnorsks oucine. koja se u nedo. , 11''':1 II upala u nebeski svod,

(r,'nfl.ndant broda se iskreno kolebao· da li

I I rlllL' Ivi plovidbu u tom pravcu iii da ~~obide I IlIlom, ko ~?P~o. a onda je, na vlastiti rizfk.odlu, I III d tlC' ml)9n]a uopste kurs plovidbe. Na brodu J I II I, • S r~zl.ogom vladaJa uznemirenost, ali I lei I All d~sl?Jeh na svega jednu rnilju ad misteI It Inl I pnvldenja slika na radarskom ekranu

119

naje,d'nom 1'e PQQelJa, da bH.jedi, d~titl"a, raf!.pada s~e, ii' 'I!:lskel'o {je"J:10!tli"tFm'O' UEtsta"l:o!

, Anl'€!rlNd 01'0(1:1 je' za:nb:i ne,sm'li1!rotlo 'pI'ep'hllvjJ@y preko mjesta na kome se .. kako je radar registrovac, nalazio fantomsk:i otok!

Sta zapravo znamo 0 morn? Da Ii srno ga potpuno istrazili? Jesmo li rijesUi sve tafJJe koje k't~j:e:u I3v;Qj)m pla'licastim n,jedl"i,ma,? Kak:ve zago-

ne~.k,e.·.~~, kQ~a; ... ~nQ.,.l{~~i,~I;n.. Pl'.'~B.~b !li:R~ .lU. I ~u.·ld~~a.~,a; .. ko) eo ru na] rnOaerr1'1J~ '8:I:'0111S1OO' ptltim0rtJ.'IYBe' l' 'am1fl-

bije jos uvijek nisu uspjele da posjete? Sta 0 svemu tome misle poznan pornorski istra±ivaci, prirodnjaci i eksperti?

U sovjetskom casopisu "Zernlja Sovjeta .. pronEli&aio sam tmlieresantan 't,ek~~ ,Sergeja Snj·egCi:va '10lr~8.ifi. .... t~e~a. a1Irne~z.~:j@,~i:VI'li:za;@ilje~ ilZ.,rk.o~5l(&:

prenOSlm mtJ,intel~esanlm]:e dlJelove: ..

",Svjetski okean vee sada nazlvaju zernal]skim kosmosom. Kada taj naziv ne hi postojao, trebalo biga izrnisliti, jer su morski problerni slicDj ontm kosmickim,

. Mi@1;'Ska sredina. je oQjb,crj:na p'r~ma ,covjekbl i ,m1egfl;9i~atielti~lic~ j'<¥(ijiiak'Q, ll;aiP i 'lt0~m.dl:k~ iSred~nat OsiP1 toga ciltean je u i'l:ltOj' mjerftaja:risfven fib-

liko i svemir. .

Srmboltcna [e okolnost da [e mocni istrail.~ va6lf_i pritisek ... po vertikali .. zapocet gotove istodobno(prije otprilike 25 gedina] i. ... gore", i -dolje«. Me~l:lh~, u ~iIi'VQ yriierq~ nudsk@ imag~nac1ia j,e bJl~ ,*el?~dj!5l,11~X~Q orr~!'lPi~~na It?Z:~!~9M~, ulS1iic" SIma, Sadase, Ipak. sltuaCJ}a uve'Ii'i.o lZrtll)13nUa - kucnuo je Cas naseljavanja i obradivanja i one dviie trectne naseg planets, koje prekrtvaiu mora

i okeant .

Hldrokozmos je neposredno uz nas, Covjek sa U PQcetKu pita: Z01r 'se.d.ubbna -mo.ze u:s_Forediiti '~£\l, v&.~;iQ1p~~i! Nahne. oke,.~t.lsk~ cl1lJl'~i:1.l~ .5'e mij3119 des.et1nama ~kilometata,.<J6k stl sVertli'rs1!e v~S±be prakticno beskonacne, Medutim,. biee potrebni napori mnogih generacna, da bi se rijesili pro. blemi skopcan! sa proucsvaniem okeanskih voda

12@

! njhovih stanovnika, cia bi .se prQueilo. tal~nstveno okeanslw.dn:Q, k;q:je i.e) zamislite1Po povr:-( ~o.1 dvosttUiko ve~e ~clPGW~~ine,'pl8in'e,te! - 'M~~$l!

Okean nam ]8 ]0.5, uvijek veoma nepoznat, N dovoljno je istrazen i cesto nas iznenaduje,

Prisjetimo se sarno posljednjeg otkri.ca: iz bez, ({ani Kurilskog udubljenj.a uzeti su uzorci koj] su Avoj:6vremeno predsta.:vljali pravu senzaciju. ,trucnj~Qii sa soVj~t.sl{Og, br:odQ.. "v:iteg'~' G:tkrih su I. At duhlrri 'l,tect!>j'od' ,gsa;rfl ktl'ometara',ro.anif.e:st_~. C lie zivota, iako se prije toga tvrdilo, da tamo, u t lievoj fantasticnoj dubini. msu moguee nikakve forme zivota, Otada blo1ozi sovjetskog lnstituta '1.1 okeanogra,flju perrnanentno popunja'laju sptI~f 11 novih i do sada nepoznatfh st~no:v:nika mora .. t 1;11 Sli] otl-;.rili i ,2;iiibHn:je.posebn0,g',tipaJ,1;akoz\t;an-e ~ ])ego110fo:r.e«, bita kfilj R im.ajl!l.,~mG!Z!ak: %unl Jilernaj;til If KJne organ e, cula, usta i crtieval ..

Okea.n je velild izazov 60vjeeanstvu Da hi se olkrUo sve njegove ta.jne trebace mnogo strpljenja I vremena.. Decemje i decenne, AU, vrijedi poIt uSa.tt ... .,.

.oa, to, je taeRO, Okean. 'je pOPll,t svetn.lra; ttQ 1.1' !liMe otkrivamo',oIil: ,tlam!~.n:udliKlSiV:e ,1jf~e"sM®j'e_,\tajl. , I

12~

122

(

HILJADU IJEDNA TEORIJA

B rmudski trougaol

{J cetrnaesto] -Lojdovoj c:rvenoj knjizic upi.nna su imena 222 breda ra~licitih dimenzija, 111 m] ne i noaivosti, koji suo bestraga nestali iz, u 1929. i 1954. godine U ov:om neobicnom pod-

II lj, Njima su se posljednjlh godina prrdruzili I I, r. k1 brod -Snou - boi-, engleski teretni brad

lit n .. i norveski brad -Anita •. Time su uveoali 1111 on tku koja obavija ovo pociruCje .. Posluzil! I II ) d kaz mnogim autorima. .. .u tvrdenjima da III I n obicne, jos neregistrovane [nejprirodne

Il vladaju u Karipskom moru [i ne same u njeI! 1-11) Iznad njega, A da li je bas taka?

I ostoj; h, dotsta, misterija Bermudskog trouI •

1\ rneriCki bib1iotekar i pisac Lorena Kus. nutur knjige- »Taina Berrnudskog trougla - rje- 0111 • tvrdi.

Misterija uopste ne postoji. Nju BU [ednot, vno izmislili oni koji vole savremena bajke,

123

Nekoliko godina sam Istrazivao zagonetne nestanke brodova i aviona u ovorn podrucju i dosao do zakltucka da zagonetke, zapravo, uopste nerna. Svaki nestanak se dade logtcno objasniti. Uzmirno, reoimo, n~jpoznatiji sluca] - Let 191. ..

Pokusajmo izvrsiti rekonstrukeiju dogadaja koji je do sada mnogim autorima -bermudskfh misterija- sluzio kao temeIj za teoriie koje su iznosHi u svojim kajigama. Prvo pogLedajmo kako je taj dogadaj opisao Ricard Viner, autor bestselera -Davoljl trokut-, koji se do sada preveo na dvadeseta.k [ezika.

.Peti decembar 1945. bio je zimski dan tipi. can za [uznu Floridu - promjenjljivi vjetrovi, prohladno jutro j mirno popodne s vedrim neborn. U vazdusno] bazi vojne mornarice Fort Loderdejl, bilo je fivo kao u kosnici.

Posada eskadrile od pet mornariekih torpedo bombardera.. poznatih pod imenom -Osvetnici-, spremalo se na ruti.nski patrolni let - rstocno sto sezdeset milja. sjeverno cetrdeset mi]ja. zatim jugozapadno i nazad do tvrdave Loderdejl.

Let ]9 bio je pod zapovjednistvom Carls a Vejlora. veterana koji je vee sest godina sluzio u mornariei. '

Bilo je [edan i trideset popodne ka.da su se pet pilota i njihove posada javile na uzletnu liniju da prije leta pregledaiu svaki svoj avion ... Osvetnik .. je bio jedan od najvecih i najsnaZnijih iednomotornih aviona, s pogo nom na vijak, koji je ikad izgraden. Upotrebljavao se i za nosaca aviona, Mogao je posner brzinu od gotovo tri stotine milja na sat i mogao je da nosi torpedo ill dvije hiljade funti tereta bombi. Posadu [ednog avtona sacinjavala su trojica - pilot. radist i strijelac!

Kontrola vremenskih prilika prije poletanja Leta 19 najavila je povrsmske vjetrove od dvadeset Cvorova sa udarima do trideset i rastrkanim

oblaeima.· -

124

U dva sate. .po'lOdne, avian porucmka Tejlors. bto je u vazduhu, a deset minuta kasnije pet v ona s eetrnaest ljudi bili su u formaciji j letjeli una istok preko Atlantika. - prema olupini jednog broda koji je sluZio kao meta, upravo juino

d. Biminija u Bahamima, Nakon sto su torpedorn

loa vjezbe gadaJi nepokretni trup broda, posada /,'/.

r ta 19 pregrupisala se i zapocela s dnevnirn Z3- (

atkom - uobtcajent let s vje:i:bama u navigaclji,

o kojem su trebali da odlete tacno prerna istoku

60 milja, prema sjeveru 40 milja a zatim Z&adno, pa [ugo-zapadno natrag prema svojoj )l zi, sto je trouglast kurs koji se ta.l:no poklapa s B rrnudskirn trouglom!

U tri i 45, petnaest minute. prije nego sto je

kadrfla trebalo da sleti, dezurni na torntu u I'm t Loderdejlu cekali su da budu smijenjeni I ok je glavni radi.st na tornju provjeravao svo] 1 [ tini dnevnik, prije nego sto ce novo] smjeni da

d duanost, torani je prirnio pamcnu poruku porucnika Tejlora. .

- Zovemo torani, ovo je hitao. C~ni nam se o izvan ·kursa. Ne vidimo zemlju ... ponav. ,. oe vidtmo zemlju!

- Kojt [e vas pnloza]? - upitao je toranj.

- Ne znamo koji Dam je poloza]! -javljao je

ucntk Tejlor. - Nisrno sigurni gdje smo. Iz-

h da. smo izgubljeni! .. .

I):turni na tornju su bil£ zaprepasceni, Kako II I"110gl0 da izgubi pet aviona sa iskusnom posaIhlnl, U uvjetima leta koji se krecu od povolinlh do

lobrlh?

zmite pravac prema zapadu! - savietooranj.

Ne znamo gdje je zapad. Sve je krivo ... I III . Nismo sigurni ni u jedan pravac. Cak ni n ne izgJeda kao sto bi trebalo! ...

pravo posJije cetlrt sata posJijepodne, zapovI du k Leta 19 iznenada je predao zapovjedntstvo It I III tanu Stiversu, s kojim su letj.eU jos dvojiea

125

iskusnih aviiaticara. Tada se po ba.zi vee pronijela vijest a neprilici Leta 19.

- Ne znamo gdje se nalazirno! - ja.vljao je sada Stivers. - Mislim da smo 225 milja steverotstocno od baze,

Trenutak je vladao muk, a onda se javto isti

glas

- Potpuno smo izgubljeni! Zatim tHima.

U to vrijeme porucntk Koni u hidroavionu tipa -marlner- vee je jurio preko Antlantika, iz Banana Rivera, prema posljednjem izracunatorn polozaju Leta 19. -Mariner .. , s rasponom krila od 124 stope, bio je vect od -letece tvrdave <, Njegova posada od trinaest ljudi bila ie dobro upucena u operacije potrage i spasavanja. Divovski avion nosto je sve rnoguce vrste napravaza spasavanje: od gurnenih splavova s automatskim naduvavanjem do radio.prenosnika zasticenih od vode, koji u dodiru s morem satima ~alju poziv za pomoe. Avion je sa soborn nosio dovoJjno goriva da ostane u zraku dvadeset i celiri sata,

Manje od pola sata nakon toga. radist s -rnartnera-, radio-operator trece klase Dz. Dzordan, poslao je poruku u bazu da se prfblizavaju posljednjem javljenom polozaju pet '.izgubljenih .. 05- vetnika-, ali da jos uvijek ne primijecuju nista, Nakon toga, Dzordan je poslao jos jednu poruku, a. onda se i -rnariner- izgubio!

Nestao!

Bez trag a nestao!

U sedam sati i cetirr minute popodne, Toran] u bazi vojne mornarice Ope. Lok u Majamiju uhvatic je vrlo slabu poruku .. FI - FT ... To je bio dio dozivnih znakova Leta 19. Da Ii je koji od -osvetnika ... mogao da bude jos u vazduhu gotovo dva sata posto je i posljednji avion u eskadrili ostao bez goriva?t ..

Brodovi vojne mornarice i obaLne strafe krenull su u potragu elm je bila izguhljena veza s -martnerom ... Do sljedeceg dana, uz 242 aviona i

126

osamnaest brodova, koji su procesljavali Karipsko more, potrazi se prikljucio i nosac -Solomon- sa 35 aviona, Ta operacila bila je najveca potraga koia je ikada preduzeta na moru Hi u vaz- ,/ duhu, Kako je dan od,-micao, potr~i se p:~klj~cilo(' loa v~e brodova. i aviona, tako da re IOcesl}anJern'f

b lozahvaceno preko 280.000 kvadratnih milja,.. .

U ponedeljak devetog decembra, redan VOID1

vton 1e javio da je primijetio dva splava za spasaVI oje tri stotine milja sjeveroistocno ad Majs.- 1I1JIa.. Kuter Obalske straze, koji je bio poslat na to sto, uskoro je [avio da se radi 0 obicntm kuti-

ma za pakovanje. Kada se spustio mrak desedecem bra - potraga [e obustavjena.! Mtnistarswo amertcke Ratne mornarice 111 ,10 se u skripcu. Kako je moglo da nestane sest wloJ1f:l, i dvadeset j sedam ljudl na razmjerno rna-

lorn pod ruCju Atlantsk0g okeana? .

Kasnije, nakon obavljenog posla, I~trazn~ komisiJa Ratne rnornartce. koja je porutmka TeJIn osmrtno oslobodi1a svake krivice, jedan od I 11 va Komisije js zakljucio;

Ne, mozemo cak ni da nagadarno sta se II) dllo]

rugi oficir [e takode bio veorna zbunien.

ako su nestali bestraga kao da su odlet- 1111 t1 Mars!

A sptker Obalske straze [avto je:

Ne znamo koji se wag tamo dogada!

Juvlla au se najrazlicitrla nagadania, Od teo-

I 1111 1 tectm tanjirima do masovnog sudara.u

11 /rluhu ali rusts. konacno nije dokazano. Da ]e till ,II I' masovnog sudara svih pet -osvetnika-, IPIII no bi neke krhotine i ostaci bili pronadeni,

I II VI .'\ no, pet aviona nije moglo u isti tre~

it (), III SVO svol e gorivo. Kada bi prvi pao,ostal! vlnn hi to odman javili. Bilo je mnogo slucajeva II I J '\I se -osvetnici .. pristlno spustali na more i i I II till. plutaju gotovo trideset minute, S~i vhllli u etu 19 nosili su splavove za spasavante

127

5 a.utomatskim napuhivanjem i ostalu opremu za spasavanje,

Pa ~}!)ak;iJ (!)'t:ti.ni$\ll )pJ::'(lmaden;k

N:li'S~, 1i18.de.(i.~de,lil IinJ' jedf;.l.~S;1la:MJi;01 - ,ne$talf1!

, Bestt~gra:, 1}Q;s:tJ:a:li u - 'B:er""';:O.dskoffi fti0ll-

glut . ,~' " '''''" ,

,''dvo jeve.rzlj_"a Leta. 19 p'is,a;ea' Rttar:da Viaj'-n~ra i Carlsa B~rI1ca. U njol irna zaista pmcdosta misteriozn.ostl Medutim. da Ii su se doga,Gta.ji 11 Letu 19 bas ovako odvijali ?! ...

AmeriCld bibliotekar i pisac Lorens Kus tVrdi da nisu.

. '. - Misterii.a~e~ 19 svodi se na neobicno pamcne poruke koje re. navodno, poslao porucnik :rej lor: n_~~hva!ljivo eudan ?kean. podneblje koje je drukciie. bjele vode, svtesnost da su izgub, lieni, ~: Da li je Tej10r doista poslao te peruke? lstrazlvao sam dugo vremena bc!.S ovaj .slucaj i l:lt¥[d~~ ,~~'~ ,~~, 0'E~l'\Ja'kMe z.a;gpf;}etJ}ile lP@.N~el sa Letle., ~~. ~l~U~~~l;~~r:ov~~e. 'lro~am; lwlllaj!jlil!GI mOBll!l ~:O~y'1;d:~t1J 1 d\V:om:::~ CDflC~'ra. ID,OD ,Pu,! i Vi011'. "i'D&~l. k(im: su tqg pOSh)ep0i:in.ev:a deZl;l'r;a;l~ 113; ti0~h'j'il l:l FOFt, Loderdej,tu,

IDon. Pul:

- Mi smo prattu sve poruke koie su stizale i koje su emitovane, i ne siecam se da sam ikada euo neke od poruka za koje se danas tvrdi da ih je uputio porucnik Teilor - poruke a..Qivljim vodama,.o tome kako su se pre:vrnuli, da ne znaju gdje je zapad, da im kompasi ne funkcionisu ...

Volt Vincel,

- Eskadrila sa izgubila, to je tacno i to je bilo oeigledno prema porukama porucnika Tejlora, Ipak. oiSta nije reeeno 0 tome da je voda bila bijela. Ja. ra.zl)wij~p:t sve te prtc~. al\ j.~. ne mQgu ~!\ p:0tv,rc.liJ.m. 'Volt.1 Ja smo ss 'za,,$'iJio· vlilJe~ne"n8ila~l~~

1JL1l<i>FPj,\!l'!1 . •

I" 'tI&1t~, svise. sldu dra su av'i'(mi nesta.l~, '8Jli lliJ<o ko se tada nala;z·iQ Lt bazi F0rtl Loder:dej'l ne moze p,Ol:l2.daoQ '.d~ tvrdt da je G:l!!0 neobtcne paruke, Otkud 0110a poti<!:u podaci 0 ovim p0'I1l-

l28

kama. 0 v~~ji koia se ctnra u knjigama mnogih utora svijeta?

- J~, sam ,p:r:-a.tiQ", po;r;:ulte Leta. .. is "dQ clanka.

AleI}E\ Eketta ',,':r~jA~ fl'e:$taJle 'pa'tl,p:QI~),,, It@[ii me 1U l!ltpri'lU' 1 ~B2. 'g0Glilnl.') '@pi&!VJgen \a. ¢also~tslu·..I4:i~~~ ill¢k.a.·:rev:ija.. - tvrFQ't l1or,ens :KIjXS .. - Pilsao S8im, ~]H!lrtu i on se nije j1m.QgaJo da tljeti oct koga. je do. 10 podatke oneobicmm porukarna, Takode sam , pia u vezu sa Bostonsklm univerzitstom, gcl,jB nalaze njegovi rukopisi. Medutirn, u arhivi ll.'u na~1i nista sto bi ukazivalo na niegov izvor nr rm ctja. Po meni u Letu 19 nema nista neo. 1 no. Eskadrila je zalutala i umjesto prema FloIldl kr nula prema otvorenom Atlantiku. Zavr-

I j u podrueju daleko od Karipskog mora, no die niene ostatke niko nije ni traziot ..

T k bi se, izgJeda, za.gonetka Leta 1 9 mogla (\I fJ i Medutim, sta se dogidilo sa -rnarine,

11m ".' k ji i~ krE;nu~}l~,po~oc esk~d.ri~~t D~)j se i. I j, r pv I!'l ,stanak,m.oz;e, logl!Cno 0~JaS!i.l:lit~1

1'11 6', d Adams, ,eovjel{ kq:ji U:e t'pg ~p,f@hl,a;dib(i)g I lwl:m If, aecemba'Fsko'g daX)a 194'5. ·g0dine hie· ,n It.{:t 1 Za spasUa¢ku rnisiiju ,.ma~inera", tvrdii.: .

l lldroavtcn c-mar-iner« je bio snabdjeven \011 J I{( III I licil!lom benzina, koji mu [e omoguea\I, II I u vazduhu ostane vise casova, U stvarimi

Ill, t zval; -Ieteci rezervoar- posto je Dosio I It·" m lOgO goriva, a gasovi koji su se skupljali u 1111 11. t,vo.rali SU od niega potencijalnuleteeu I H, tI~Il' U uzbudenju koie je tog dana vladalo, I II ,I rn 10 dogoditi da nisu bile poduzete uobi-

I II re predostroznosti i da je zbog toga

ksplodirao t ..

je -martner- pratio dvadeset minuta . III ,tv nog uzlijetanja. Nakon toga on [e iz_

II " I l $t~o. sa, ekvana'.' Ii'lI'e~aq~;ek'i(O. sv~'e(tl(;) ...

I '14,1 I f,\I.1 J , l{()j~ l'llkadia n~'S,u, i ~a:lil~i:C,n:o p,otiV:J:I-

\I I. It(,' ~t· nutka. na."rnarinetllyq:Qj", 'p(1)~iciji, !pIli ...

III 'e ogrornaa 'e:H!.Spl(i)z~ja U ;<,razcl:!uhl .. t!

VI~ vjedocanstval ukoliko 'su' naravno II III~, tVl'd de.. je .. martner-. zaprava, zevrsio u

129

(

,silravicno,j eksploziji, a ne u nekoj drllg!);lj, dimeni,ztp Hlf T;l.:e6~1:n' $}ipPQm,:s,t~,je,l'j,s~? Lorei:rs_u !\u:s~ii dal~ m6gucn_:~'su 'i:ia fa:.:Z;Vl'}e· te@rlj.u po "k'0)()J 'F'I'I redan nestanak brodova i aviona u Bermudskorn trouglu nije bio zagonetan i neobjaSojiv.

Ova teorija je u SAD izazvale dosta polerrrika, a u vrijeme kada [e ona, tako reel, postala tema mjeseca, u meskovskol .. IZV"estiji" objavlJen te j,edan tekst )r;0j_i cit~V:Oni sluoaju d~je now dir,PJ,9I1Z,i!j)U.

''', .. l1J"!vf,1e'Z:en0 je ,m:iSlj'enj811<, - l"'ecelh@, je tLI tmm'

clanku - -da ne postoje nikak:ve tame zagonetnih trouglova i da je sve sto se u njima dogada posljedica neiskustva i gresaka moreplovaca i piIota. a ne djeiovanja nekihprirodnih sila, Ali. takva tacks. gledtsta ntje te.rneljitodokaz:ana. N em.~ sum nie ,da =. se i~tinii, u tvrdi tt., r'~nij~ iI~ k81s0'I)e. ZaJsa;~ see, mredwtr11i1, ,tI ~a.g0netm r51J,0Q!I! ipl'0RJ1:l0 rl>zu8!l;]..Ti.aj:l1 - kialk.0, .15' mORa, ta\lt9 .11}~: ~a;~ duha, iz kosmosa i u kabinetrma j Iaccratoruama nautnika. Ctni se aktuelnim i zanimljiva hipoteza koju je lznio doktor fizicko-matematickih nauka A. 1. Jelikin, sef katedre u Moskovskominzenjersko-gradevinskom institutu,

- Ne bih zelio da branjm - izjaVio ie A. J~lj. .. lt~l:n - ill} jeclnB ,IDdgl'e:rnrista 0 trf)uglmr~«na; da l!i Wi t:.oron~, p0.S~Gjli l),'.ek~ J.7I:a;,'tffl;p.I Flroil?1e~1 '11~ll ~e :l>.O$t.0~l~ Ja [ednostavno dopustam da problem postoji i pokusao sam da raziasrum - da Ii je mogucna nekakva zakonomjernost pri katastrofama?

Skupivsi statisticne podatke 0 avionima, a za ra.zliku cd brodova njihovi nestanci 54 ustanov, Ijeni- s tact'Lo$cu do jednoga dana"konstato¥ao sa.md.Bi ~U, vv-,weha mH'\i€rvog ·.,s;ce"Za~an.)a n:a.od.:r.e .. a'ep ·~€!JOlI.J1l1 z.a:~0nt1lmJ,teWllaJ' i f,!owe2:81!'la:, tsa aJSt,l'0~ nomskim pojavama. '"Taenije receno, sa uza.jamnim polo:iajem Zernlje, Mjeseca i Sunea.

Posto je Zemlja -sazeta .. na polovima, Sunoe i Mjese.c snazno prlvlace onaj njen dio oko ekvatora, koji im j.e blizi. Uz to se PQjavljuju takozvane preqesiom;e sile, koj~ kao.da zele de. okrenu Zew-

'L3@

IJinli osovtnu Te stle ,mogu eta irmaju .o~jve,6l!! s)mgu. U deoernbeu 1 j1.:l.rlil!l\a rl!'Uat,lil UI n1l2lrtlll! i se:p~ [, . rn bru, :©'si:rnwr,e:ee:s~0:nd~\",l::l6 nIaist!1 p1woef:m:; l]!Joell IJ t lcalem Sunea i Mjeseca. djeluju i sUe koje obra,

JU plim~ i osjeku i koje unekoliko mijenjaju Ilk, Zemlje, Njihova velicina i smjer takode nisu t.! ulnl, One BU maksimalne u vrijeme mladog i punogH. Mj~seca.?krecuci se oko Zemljeelipsa.~ t LOlli putanjom, MJBsec nam se eM pri:bliitlje, cas I llda~j,ava. KSltl.a j~, Qf,I, Iil.ajbl~l Zemlji(u, J1l:£u~j~

p!,1 j~ll, nJ,e4~o~a siJ.~\ koj~ ~'Y:atw ,pri~I1I',2)@I,"G~tilr:cl.e:s:eJl'/ utl,.j 0 je veca nego karla je u apogeju [najudalje.

II j l cka od Zemlje).

t.:najuci, na osnovu podataka kada su iscez&-

'I J,i uvioni i brodovt, ustanovio sam koje su koor. tlllllLtIJ u tim danima zauzimalt Sunee i. Miesee, N l U lazeci sada usv:e suptHnQstl ovog pitar:lja. !lldJ ~,I,t6u se IlIa. ~la;vnomle: iSP0SfiavlJ!11t ae, d!~ su se . "WU<' JlIf1i 'Vi81~d't\lll.iOP~0v:tiJ.~h ]iCa;cas:H'!0tia !lJ.lki'8(}ilIlliI.QI U', ,.j I NIt'nu zakonornjernost - ona se podudaratu VII n nom mladoga iIi. punoga Mjeseca uz nala, rlJ Ml seca u blizini perigeja. kao i. s vreme- 11Il111i nalveclh velicina precesionth sila!

() va zakonornjer-nosj omogueuje da se pretpo-

1 n,v I (I, u tnn trenUClma u. rejonu bermw:dskog i r It III II' zagon etnjh; trCl,ugl'O:'ta,. mre$!Cevo-sunCiane: ,11,j I ! I'H 1iJ1.ISg'LI' )).Q~,OkearnsKliJiI\1.1. d1n:e .. , ".mir(i.a;ZY~~n.fl "Jr .. ,e~a." 11'1 JflI117: vane magme, a to izaziva magne'tslte 111111111 h) . U uslovima koji pri tome nasta.ju, mo-

I I 110 J da lzadu izstrrrja obicnl i ziro-komI Ii • Il ovnlcl, elektrtcni i elektronskiaparati _ III It, 11praVo, 1 dogadalo u avionrma i na brodo. vllW A UPI ","VG to rnog·ao je da bude i jeaan od II I III ~ I • !taba,strofra.!.. ,"

I l,lIl n riOlf.iprire<i:Llia;k, ,,t Sa·n-cl:!elPS je SaI,:ISV:,Oj:il:liI.

I I I U 1111(.1 ma niz godirta. iSfraZi:va.o n'e6IJit;ne feDOI ru II mom I na kopnu, Take je dosao do saz,...

I ., U 0 najveCi bro] tajanstvenih kata.strofa

1>1 I YI i avlona desava, u stvari, u deset .. uklel II IlbllL~l"tJ. koje Imaju gotovo istovietnu konfigu) HI 1111 j nalase se izmedu trideset tcetrdesst ste-

1131

peru sjeverne i [uzne geograf,ske strine, U te obl~ sti, naravno, spadaju i Bermudski trougao. kao 1 '~lQJ(,~bno'Da'Qr~Ue ~i0rel '~ed'aJleR(i) :Q,ct:,\JlapQ,tJ.I~:

p$~ MhL ,Oll>l81S;fJit ZY'Ulci u neJj~na~j,~ r~,\i1l :r11e~blGn(lh na~~ei$'e ri,_a~ I>,jeve:rm.ol, ~ Q'F'I:il~gjl1. pet I1laJ:juz. np,j bElrols~eti. B~f'rn::uGisl'dtrouga'Q,px;:ero.~ S's,pdeJ!',sonovom mif;lj:eEl;];U, nwjpozm.at:fji' l~ iedina zbog toga §to je u nj'erou i~cezlo najvise brodova i

aviona.

" Vecina tih oblasti nalaze se istocno od obala

kontinenata Amerike i Azije, upravo tamo gdje se morske strute, u svom kretanju prerna sjeveru, susrecu s hladnim strujama koje tekU prema jugu. Drugim rijecima., te oblasti predstavljaju -tvorne tacke- u kojima morske struje na povrsin] i u dubini teku u suprotnim pravcima. Mo(;na dubinska kretanja plima i osaka, podvrgnuta uticafu raz:liCitih temperatura, stvaraju rna,.g;Q~lI~)<.e lDuI1,IP~ If;f<!j~ ;iJZfa.Zi:\!8rj~1 t:a>d.~?: ~;~n~~:r.tjr" qt~~ veoNilI;\J S1:il.a;7;nO"J!.I.8;;iliw.ag,n~,tsl~0! p,(j>JJ~' J" OC;i;'Q;)Y.)el1:o:va1l~ nt~:e. iZ:l3,iz~'V'~jU j. pI'0rnje~G -. g!r:'8;vita;c;~(i)nth, sillli!1 ,

'. Ova. te0i".ija. i.~1f;0 'Rije do}ttwa..na, u~eltR0. s,e slaze i sa misljenje.Jl\ so,,'j,~t~kog geQlog8t 1 geoflZlcat-a Nikola;ja Fjq$1arovil:a GontsarOV&i ~Qji,tvrdl da je nasa planeta u davne] proslosti b~la [edan ogromni - kr'istal!

Zbog toga. ,.,ak.o Zemlju pogledamo odozgo-,

kako je napi.sao i anticki f.ilozof Platon (!), -ona izgleda kao lopta.s:astavljena i sa!ivena. od dvanaest komada koze«!

Za.mislimo sails. drugu semu na kojoj je Zem-

lima. lopta :asaSivena. od jos dvanaest trouglastih ctijelov&. Ako ove dvije seme stavtmo jednu preko druge na globusu, dobija se istinska stika nase

plaAete Rosmatrane i~ svemira. .. .

,. , lpalli . s;~a;rltgs~8Jie i,n'Wr,-:~~:¥t<n:t,a t~~ .ltia~~ 1:tlij)lls,t)a:~l.!ll'em01 ~I.i,da ldu )tsa¥,pV:lc.~ ~dle .I~ze, ~n~ef'seltGt~rt'e tao~, '(J:Koli~o je ZamlJI!lu;1i l{.()Ii'& 1ll1Stillmlll sastavljena odogromnih :kom~d'~j' ,o~da pi ~&a:

V:Qvi. mor~ll de. b~du. ,.i:spunjeru ... ,Ii dOlsta, Old to 1 jesu: iSpunjem su mnogim okea;nsktm greb,e.

132

rurna, planinskim vjencima., procjepima u karl Z mlje i zonama aktivnog dizanja i spustanja tlat . A sada, 0k1:0"lil;~in'lJeliie!il'@o.'tm~~ei: ,:p0g:)elilajm:G' tf\lGlile lcoo'eQdg'~Ma;;rraj'i!ll ~1I0yi'~~) tr0ugimVia, U,'pl'm.~G ttl se :'desaJViajil1 'Qevjep0v:atm.B. $~v:alii ~ l'1E(f .. 'bf1ij u brodcvi, glll.1De 'se a:vieni, a na,jsavnBff:lfrnij:i

p rnors'ki iL1stru,me~'ti jed;n@stavno ~staj1iJ. nekorlan I, ,

Tuko je u Bermudskom trouglu, tako je u Da, v l.j( III rnoru na domak Japans, take ie, konaeno, I 1I (j tullh osarn, odnosno deset oblasti na naso] II n til ...

P toie, dabome, i druge teorije kole donekle 1 vaju zagonetne dogadaje u Bermudskom m trouglovima na Zemljinoj lopti,

• rojektu magnet •. , amerteka mornarica I l' lie' nih godina permanentno istra.±uje sve fa- 111110 '11 ' koji se odigTavaju u moru ivazduhu za- 1~l.ml t.11 h trouglov;a:. NaupnQ ispitj.w;anje se ,",g.~aM:wm~ oti, 'l1J.tl'S~it~ r1,t~ ['l1l(!lgU;~<r:).ps.e 'p<:)$,pp.1anj~ ele~p II ( n (g,I,. ttkim, gravftaetlOIil,tfu' i,a;tm.os'£eJ:1sk;:o.,pete,_ III 1\ t, I~oji lJiFOK:l.Jju misterieene n:estfllnke

Il >1)1 I b,r dova.

L) v zi s tim zamimljiv0 [e djeJo doktlara I 1.1lll K ri~tija -Dva gravitaoiona polja i sirfmje I I II ictonih valova ... Dr Kartstoi, koji je duze VI f HI na ispitivao enigmu Bermudskog trokuta.

1'1 lIt, (;iste matematicke osnove, po kojoj je

IHIcIKII da poston, narocito iznad morskih predII·llI, UI ka vrsta gravttacione snage, koja je razliI tI I odvoiena od gravitacije koiu poznaiemo, I I vr ta - druge gravitacije!

vitacija je u staniu, naravno teoretski J I tI II ano, da projicira na okeansku ili zernI ifill IVI !;inu neobtcne ef~l<.te, koji su sasvim razt :~ t ,d 1O~ uia:r.meJi' !g':rt\l.iVitialOileJ

I eh'l g1 l:aucnclot,:su liu'fuGlhl>lZ-akl0:r:::a.oUi '111 ispi~t'!"

mill moglJilnosti f'lostoja,I\Lj8J magiaetski'h ienrpIII . HI1" rr~~lt,o su i JJlastaliza;mim1jjiV.f' :t:lau'60i rad:0vi 1m !'I1,p su .. Podaci zaotkr'ivanje gravitaciIDne radill ("Ill. doletora Diozefa. Vebera, '.'Gra.vitacioni

133

pulsevt potvrdeni, a1i odakle do~aze?c Haralda L Dejvisa i .. Anomalije geoids:kog 1 magnetskag poIja. .. Rejmona Biska i D~or~za. Rouza,

Danas . [e gotovo 1 d]CCI p.oz?ato. da . rnagnetsko polje ne po.k~uje pravl. sJev~r negomagnetski! Mornan 1 piloti ~ svom zargonu to. nazivaiu -kompasna varnacija «, K~ko morn~n ili piloti oplovljuju ili obliiecu Zemlju. ta ~azl:lka se mijenja. Na nekim mjestima ona.se gomila ~.do dvadeset stepeni, Zbog toga navigatort UV1Jek moraiu da raeunaiu na te "grijehe« kompasa. .

I sada dolazi 0.00 najlnteresantnije: na naso] planeti pastoje dva podrueja gdie ko~pas poka: zuje pravi sjever. To su Bermudskl trougao 1

ukleto Davolje mare! . .

Postoji li neka veza, neka zagonetna rut, lZr. medu ¢injenice i cestih nestanaka ~rodova ) aviona, To je tesko reci, Pa. ipak, prl.sl,etl~o ~e 9a je najveci broj nestaLih pilota u posljedniim l~estajima porninjalo da s~ ne mo~ or~len.tlsatl. cia su rzgubljeni, da ne zna)uku?a Iete, It_d. ltd.

Mozda se osieca] konfuZl)e kod pilota ne odnost na kornpas i magnetizam uooste, nego n~. kako sve cesce naucmcr i istraiivaci tvrde, disort-

jentaciju II sarnom Ijudskom mozgul ..

Kaoprimjer za ovu tvrdniu. neka p~S~UZl s~~caj jeclnog pilota prrvatnog aviona ~OJI je priltkorn spustanla u Nasau, na Bah~r,nskim otocl~a. i pored toga sto je bi suncan dan. ~ tzvanredna vidIjlvost. od kontrolnog tornja. trazio p~~oc'lkao da. se spustao kroz maglu gustu poput tijestal

Takva dezorijentacija u Ijudskom umu, sugerisu neki istr,aiivaci. mogia [e da bud:e pro,?zrokovana dje)o;vanjem neke vrste nama lOS uvijek ne-

poznate elektromagnetske sUe. .

_ Sve je to jos uvijek prava emgma - tvrde

amertckr pomorskieksperti.- Nestanak br:o.dova i aviona jos uvijek je tesko sasvirn obJasnth. Crni se da odjednom upadaiu pod neku vrstu kamuflazne mreze, U nesto odakle povratka ne-

I' ma ....

134

Istovremeno, i piloti irnaiu svoje mislienle 0 svemu tome;

- Mnogi piloti BU bili sviedoci neshvatljivih fenomena. ali 0 njima rijetko govore, jer se plase de. zbog toga neizgube pasao - tvrdio ie novinarima jedan avijaticar, koji je iz istih razloga zeho daostane anoniman.

- Kakve su teorije pilota?

- Najcesce se govori 0 tesko objasnjivirn

a.nomalijama u atmosfera i vremenu .... - 0 kakvim je anomaLijama rij~(;'?

- Ko to zna? .. Mozda se radi 0 rupi U .oebu

iii 0 sih koja avione baca u drugu vrernensku di,

.. I

menznur. (

Amerieka mornarica, medutim, -zbog nedo.

statka pravih dokaza-, dernantuie svaku tvrdniu da nestanci brodova i aviona mogu da budu u vezi s a.tmosferskim anomalijama.

No, bilo kako mu drago, mogucnosti anornaIlia U vremenu vee godinama apsorbuje liudski istrazlva¢ki urn. Jer, nisu samo zrtve Berrnudskog trougla ... izmislile .. ovu fantasti¢pu teoriju, nego su i drugi piloU i pomorci dozivliavali anornahte u vremenu i pravou,

Primlera ima dosta, Na avio-turama preko polarmh predjela toje, recimc, gotovo uobteajena stvar. Piloti vee godinama tvrde da vnesto nije u radu s vremenom .. U ovom pcdneblju. Cesto se desavaju odstupanja u p['avcu. ali i u vremenu. To se narocito odnosi naStevernt pol.

Istrazivaci koji su prelazili Jedena podrucje na sankama iii pjesice, sviedoce da ovdje dolazi do zagonetnog .. preokretanja- u pravcima, da se nisu ntkako mogli da orijentisu i da. ih [e jos .. mnogo sta zbunjivalo-. Istovremeno, kompas je vrlo nesigurnasprava. [er zbog uticaia gravitacionih i magnetskih anomalua polarnog predlela, kompas .. nikada nece da radicitavu sedmicu-.

Ovdje, napolovima, u beskrajnorn carstvu Al1ilega i Ieda, zapravo, vrlo [e tesko ortjenttsatt o j po zvijezdama zato sto se polarni led spaja u

1'35

krugovima i plovi izmedu ogromnih santi. Co.k i n~~en~ci i, istl"aZivaei. opremJjeni sa nalsavreme, mum 1 naJpreciznijim instrurnentima, imali su, i da?as imaju, problema u odredivanju polozaja gd]e se nalaze i koliko dugo jos treba do. idu do BVOg ,coja, Sve ove cinjemee govore u prilog tvrdnJ.aI1?-a PrV'~ .. vttezova leda-, istrazivaca, koji s.u se zallh do. njihove eltspedicije nisu daleko, kollko su napredovali. iJj do. suo no. jednom, bez nekog razumnog objasnjenja, otisli predaleko!

.. Drugi istrazivac! tajanstvenih arktiekth da- 1]ma, kao sto je masacusetski naucnik Tom Sekston, koji },e jedne zgode citav mjesec dana proveo no. ledemm masama, sviedoci 0 eudnom feno.menu - -bleline-I

.. U ogromntm i nepreglednim prostranstvima smjega 1 IOOa, u trsint .. koja osteeuje sluh ... oko ~~s.to ne maze ~a prthvat! sve ono 5to vidi. Kutija s.lblCa, ~a udaljenosti od nekoUko rnetara, zarnislite. nerjetko sa elm ogromna poput. recimo obla,

kodera u daljini! .

- !o [e zaista [ezlv osieca] - tvrdi Sekston.

- Posh}e, ~~eB.n0g vremena coviek osieca nesto

poput ." bl}.el)en)R mozga-. On je disorijentisan, bezvolian I konfuzan, Ne bib to zelio da jos jednom iskusaml ...

Dodajuci podatke iskustvu Istrazivaca i nauc, nika na Sjeverriom ,P0lu. piJoti i kapetani bro. d?va, ,Posl) ed?)ih godma., prezentiraju shene cinjenice lZ ~ruglh krajeva nase planete, koje je jed~~ko t:esk~ na razuman, logican i prihvatljiv naem obiasmti.

!akve an~n:aliie i fenomeni najl:esce se regt. struju na Pacifiku - oko otoka Guama. Za vriteme svoji~.l~tova, u toku vedrih noci, piloti su cesto u prtliei da konstatuju da lete neshvatljivo prebrzo, cak. daleko brze nego sto to rnogu njihovi - avtoni!

.. Da 1~ su, <:>nda:.anomalije u vremenu, kljue za rjesavanje mistertje Bermudskog trougla i dru, gih neobtcnih zon.a?

136

J

Poznato je, inace, da [e i sam Albert Ajnstajn tvrdio da je vrijeme cetvrta dimenzija., dakle, da postoji jos nesto pored visine, sirme i dubine sto obavezno treba uzeti U obzir priJikom bilo kakvih naucnih kalkulacija.!

Vrijeme?!

Da, to jevrijeme!

Ali, zanemarimo sada fenomene koji su vezanl za. neravnornjerno proticanje vremena ...

Ima.ju Ii peke neposredne veze cesti nestanci brodova i fenomeni koji zbunjuju pomorske strucnjake sa teorijom americkog nauenika Herija Hesa, geologa sa univerziteta u Prmstonu, koji je jos 1960. godine objavio da se u jednoj okeanskoj udolin:i smjestenoi u vulkanskom lancu, sto se proteze u duzini od sezdeset hiljada kilometara, stvara nova Zemljina kora, dok stara, iz dana u dan. tone u najdublju rupu Pacifickog okeana? Da Ii se bar izvjestan brej tih pomorskih nesreea i zagonetki rnoze objasniti jos neotkrtvenrm i neidentifikovanim silama koje SU, dakJe, proizvod - -presvlacenja- nase planete?t ..

Inace, Hesovu teorlju su dopunili i kompletirali arnertcki i francuski geofiziCari, ucesntci poznate naucne operacije -Fejmos-, sto je kratica za Franousko-arnertcko srednie okeansko podvodno istraZivanje. Oni su prije dvije-trf godine sa tri podmornice pretrazili rasjelinu u Atlantskarn okeanu da bi dokazali da su nasi. kontinenti, u stvari, sastavljeni od relativno Iakcg rnaterijala ida su srniesteni na plocarna Zemljine kore, koje jednostavno plove na - magmi!

Postoii, navodno. sest takvih ogromnih ploca, debljine oko sedamdeset i pet kilornetara, koje se svoilm naivecim dijelom nalaze pod vodom, a omeduju ih rasjeline.

Vulkanske erupcije magme u atlantskoj rasjetini, izmedu evropske, americke i africke place, izazivaju permanentno udaljavanje Evrope i Afrike oct Amerike, uz istovremeno pomijeranje africke ploce prerna evropskoj po jedan santirne-

137

tar godisnie, Sudar izmedu Evrope i Afrike prouzrokuje zemljotrese od Agadira do Turske. kao i aktivnosti ttaliianskih vulkana i vulkana u Grckoj, Mediteran je tako osuden da 5 vremenom - nestanel

Sto se tice nase planete, reeimo ito, ona ne umrre, vee se ponasa upravo kao termicka masina, ciji je tzvor toplote - rad ioaktivno st. Zbog neprekidnog kretanja magme, na dnu okeana izbija lava, koja se stvrdne dok se rubovi plovecih plocau okeanskim jamama pretvaraiu opet u - lavul

Operacija -Fejmos-, koju su jOs odobrili predsjednici Nikson i Pompidu za vrijeme svog susreta na Azor ima, irnala je zadatak da ispita sta se dogada na odredenom mjestu atlantske rasjeline, tamo gdje je, kako se smatra, plata debela samo trt.cetiri kilometra i duboko napukla tako da iz nje stalno izbija lava. Operacija je, zah. valiuiuci pozrtvovanosti svih clanova ekipe i. zahvaljujuci dobroj i preciznoj opremi, u potpunosti uspjela,

Otkriven je dokaz 0 postojanj u stalnog vulkanskog fenomena. koji ubjedljivo potvrduje teoriju plovecih ploca, a naucnici su iz francuskog batiskafa -Arhimed- , prvi put u istoriji coviecans tva, fotografisali i hidrotermalne izvore i aka pet stotina metara izdignutu Zernljimr plocu!

Dakako, nije otkriven nikakav dokaz cia ova otkrice ima neke uze veze sa bermudskim zagonetkama, ali su naucnici skioni da vjeruju da atlantska rasielina, ipak. prouzrokuie izvjesne neobicnosti u tom podrucju,

Ali. kako rijesiti enigmu Bermudskog trougla? Zasto u tom neobicnorn podneblju nestaiu brodovi i avioni, zasto se, s vremena na viieme, pojavljuju.ukleti Holandezi .. - brodovi bez posade? Sta 0 svernu tome misle eksperti americke mornarice?

138

139

Interes nepoznatib bica iz svemirskog beskraja za nas i nasu planetu, razvija svoju mastovitu teoriju Dzon Spenser, nije -od juce ... On, .2.8-" pravo, traje vee hihadama godina, a natstartli zapis, jedan papirus na kojem je opisan dto vladavine Tutmozisa ill faraona egipatske osamnaeste dinastije, koji se danas cuva u Vatikanskom muzeiu. doslovno kaze.

" .. ,U 2~, godini faraonove vladavine, treceg zimskog rrueseca, u sestom satu dana. pisari u Kuci iivota.., opazili su kako S neba dolazi vatreni krug ... baeili su se nlcice, ali su onda otisll faraonu, On ie poceo da meditira kada su mu ispricali sta su vidjelL., Nakon nekog vremena te su se kugle namnozile na nebu i sisle su nize, pa se vidjelo da su duguljaste..; sjale su jate od podnevnoga sunca, , .

Faraonova ib je vojska gledala, s njim u sredini. N akon vecernieg obroka, sve plamene kugle poletjele su uvis. na jug, i otisle, Faracn je naredio da se ovo zaptse u anale Kuce zivota, .. da se ni-

kad ne zaboravi ....

Sada. kaze Spenser. pazljrvo procitajrno ovo

svjedocanstvo. koje se zbilo prtje nekoliko go-

dina:

•. , Jedne noct, ns oko dvadeset stepeni iznad

hortzonta, ugledao sam dva jarka svjetla, Bila su deset puta svijetlija od Venere. T0 nisu bile zvi[ezde, Ta dva predmeta letjela su uvis. a onda su se razdvojila, Jedan je Ietio nisko. a drugi visoko. Onaj visi krenuo je prema sazviezdu Velikog medvjeda, zatim su oba iscezla, Medutim, dok BU jos oba predmeta bila vidljiva. obuzimao me je neobican osjeca] kao da neko ad mene traZi da idem tamo gdje nikako ne zallm. Neprestano sam, zbog toga, u sebi ponavljao jednu te istu ri-

j.ee: Ne! Net .. "

IIi. drugo svjedocanstvo:

» .• .Nagnuo sam se kroz prozor kabine i pogle-

dao u nebo. Nisam mogao da povjerujem u one sto sam vidio. Odmah iznad broda hila su dva.

140

predmet~ zelenkastog sjaja, koja su lebdjela na istom mjestu, Preplasio sam se i zbunio. Ni sam ~e znarn koliko dugo sam ih posmatrao. Meduhen. kada s.~l'D: se ?;llu~iO da pozovern posadu broda, neobicni leteci objekti su se sunovratili ka m?rskoj povrstni - ~. zaronill gotovo bez ikakvog p,J)':lska. J~~ _oeko vrtjerne sam posrnatrao njrhov s)a) kako rscezava dohe, u dubinama! . ,II

~o .~vj~do6a.n~tvo tsprtcao je novinartma 32:~odlSnJ_I Dzon Fa) erfaks , covjek koj i je prvi na SV1letu. u camcu od dvadeset stopa prebrodio Atla~tskl .ekean. a drugo iskusni pornorac iz Majarmje, Dzon Karpenter, Oba dogadaja. zbila su se dabome, gdje drugo, nego u Bermudskom tro:

uglu' .

. Jeda~ od ?danih pobornika teorije 0 postoianju svenurs~lh br~d~va neke nama [os uvijek nepoznate vIs.oke Clvllizacije bio je i doktor D±, Jesul? pro~eslO_nalni astronom i specijalista za proucavanje Mjeseca,

Jesup, k:oji je u:rnro prij e nekoliko godina, tvrd~c:> re da ima razradenu teortiu po kojoj se, uz

pecijalne uredaj~ i uslove moze upotrtjebiti rnag~etska.slla da bl se .. materija prenosila iz jedne dlro~~Zl]e u drugu-. Svemirski brad s takvirn ureda)~ma. mogao bi da doleti u nasu dimenziju i opet lZ Ole da izade povukavsi sa sobom avione brodove i ljude! .

. Zanimljiva je teza i sve veceg broja pomor-

kill arheologa, koji tvrde da se na dnu Atlantskog o~eana. najverovatnije u Kartpskom mcru, los ~vLJek nalaze -aktivni ostact- neke davno izgu?l]~ne superrazvijene civilizacije, Atlantide, na p:.]m.l~r, Rl~ec Ie, ~ ~ivovskim generatorima energIle,.I11 nekim sl~cm~ napravama, koje pod odre-

emrn okolnostima, i dan as. s vremena na vriI .me. stupaju 11 rad proizvodeci sile koje su U stanju brodove i avione sto plave i lete tim podruc. m da -prebace- u !1~ku drugu dimenziju. ill u rI k~ drug? vrueme, III cak. u neku drugu galakIJu izgubljenu u svemirul. ..

141

Fantasticno!

Medutim, jedno je stgurno: podrucie Bermudskog trougla u daleko] proslosti doista je naseljavala neka razvijenija civilizacija!

Nairne, za vrijeme Istrazivanja morskog dna oleo otoka Biminija, americki podvodni tstrazrvac Entoni Benik otkrio je doista neobican ovalan predmet, koji [e izgledao kao dvije spojene ploce. Kada th je poslije razdvojio, ustanovio ]8 da re jedna pozitivna, a druga - negativna!

Cemu ie sluzro ova] neobicni predmet? Kome je pripad.aa? Kada je izraden?

_ Jos mi u potpunosti nije uspjelo da odgonetnem znakove koii su ispisani na unutarnjim dijelovima ploca - kaze Benik .. -. Znakc:>vi s~ slicnl egipatskim bjeroglifima, all je sasvirn 51.gurno da potiCu iz prediaraonskog peri?da! ...

Ntsta manie interesantno, da ne kazem, senzacionalno, nalaziste iz drevne proslosti, otkrtveno [e jos 1969. godine, Tog ljetaje arnericki podvodni istrazivac Dimitri Ribikof s KoledZa .. Atlantik- u Majamiju, otkrio pored toliko pominjanog Bahamskog otocia, u moru, grandiozna kamena

nasetia' ..'

Golerni, pedantno isklesam kamem blokovi

(natveci je dugacak pet metara, a tezak o~~ dvad~~ set i pet tonal cine diinovske astatk~ aidina koji su dugaeki od sedarodeset pa do stot~nu kvadratnih kilometara! Najvise mjesto nalazi se oko sest metara ispod vodene povrsine,

Podvodni snimei i detaljna mjerenja, bar tako tvrdi istrazivac Ribikof. pokazala su da se samo manji dio tih rusevina nalazi nad morskim dnoml Na osnovu posebnih kompjuterskih prora-' cuna, i poredenja naslaga, ucenjaoi su zakljucili da su ti zagonetni ostaci zidina stari najmanje - sedam hiljada godina! Medutim, veUki brei arheoIoga vjeruje da je rliee 0 naselju starom vise od

cak - petnaest hihada godina! .

Ko je zivio medu tim diinovskim prostrarum

zidinama?

142

_ Bogovi mora iz dravnih pacifickih legendi?!

Iii mozda AtJantidani ?! ...

Ribikaf odbija bilo kakve brzoplete zakljucke sv dok se ne dovrst detaljno Istraztvanjs, ali I pak, nagovjestava:

- Potpuno i'e mogu6e cia se eoviecanstvo riaI zi pred nalvecorn i najinteresantnijom arheolos, k m misterijorn ovog stolieca! Da li sam u pravu, pckazaee vrijerne kaje je pred nama ...

Svietski mastari i fantaste su vee ,.rijesili .. ovu zagonetku, Oni su izjavili novinarima da se .'a.di fantastic nom gradu akvanauta - podvod. nom gradu svemirskih gostiju sto su svoievre. m no, ko zna prije koUko hiljada godina. naseha. vali rnorsko dno na Zemljinoj Ioptil

Koliko su ave teze ta.Cne.licno vjerujem da se l m lie iskljucivo na fikciji. tesko je reci, MeduLIm, evosta 0 njima kaze amertckiarheolog i ekobioJog Vilijam Elton, eoviek koji je u svijetu poznat. po svajim smjelim teortjama,

- lma neceg shvatljivog u tim tvrdnjama da . u u naso] praistoriji neobicna bica, sto su dosla i1. kosmosa, naseljavala morsko dno. 0 tome. ko. naeno, govore mnoge legende, epovi, sage i predan ,. ~ 0 poticu iz razmh krajeva svijeta! ...

to je tacno, Jer, pored onih legendi, koje se jns i danas cesto prepricavaiu oko Perzijskog zaIiva, u ZemJji izlazeceg sunea, na otocju Guam. u Mikroneziji i Ma1ineziji, na Filipinima i Kana-

lrna, na Islandu i medu Eskimima. postoje i drugs jednako zanimljive i fantasticne, koliko i p u ne.

Tako je prvi lnka, plavobradi starac "12 svemira", legendarni Mako Kapak, kako predanje tv di, dosao smora i naucio okolna plemena zemljoradnji i zanatima!

Jedno bozanstvo dalo [e ljudirna kalendar, a l zanstvo na Jukatanu i -Sarne- u Juzno] ArneI 1. 5tO su, navadno. stigla iz ogromnih dubina Atl ntskog okeana - nautili su ljude da se bave 11 lloprtvredom i stocarstvom, kako da se grade

143

mostovi i grandiozne ka~~ne ~radevine .. Prema tstim legendama i predanJlma, ISla tao bozanstva sa sobom su donijela i - pismenost_! ...

I stanovnici Uskrsnjeg atoka sacuvall su predanje a svom velikom prosvetitelj.u. le~endarno~ Make-Makeu. koji je, navodno, stigao .1Z .. morskib dubina (opet rnoref l naucio ih .izgradn]l?~:on:nih skulptura, pletenju i prav~lno.m k?ns~en]u ribarskib mreza, zatim izgradnji gradevma 1 dru-

goms druge strans, indijska sveta knjiga .. Sarnaranagana Sutradhara« sadrZ! ie~an zaista fantastioan odlomak koii vrlo upecatljivo govori 0 v.~emenu kada su Ijudi na Zemlji letj.eU na SVOJl~ brzim letjelicama, a .. nebeska bica- sil~ila d.ol)e, 5 neba u morske dubine i medu obicne IJll.de kako b'i ih .. poucila I drugun tajnim boiansklm

znanjima". . . .

Opet svemirski gosti koji su u let]eh~ama SI-

lazili medu ljude i odlazili u morske dubl?el

Da Ii su doista svi ti zapisi, legende 1 preda-

nja tatni? Postoji u u nji~~ i zr~c~ i.stio!,:?

Eva [os nekoliko otknca, koja ]05 uviiek zbu-

niuiu naucni svijet nase planete:

Uz grcku obalu, ronioci su jos 1900. godine iz. vukli veliku grudu stare korodirane br~n~. Kada su ie arneolozi pazljivo ocistili. i i~pltah, ustanovili su da je to veoma slozeni mehamzam. s vise od dvadeset zupcanika, sto su pokretali ka- . zaljke, koje su davale neocekivano tacno astronomske podatke 0 izlasku i zala?~u sunca, t~ putanjama razlicitih zvijezd~. Natpl~l na pOVrSlnl te zanimljive sprave. sto daiu detalln~ uputswa .ZR njenu pravilnu upotrebu su ranogrek1!

Medutim, u istoriji nauke nije P?znat? da su star! Grci posjedovaJi mehanizme bilo koie vrste i bilo za kakvu upotrebu'

Kome su onda pripadali ti fantasticni mehanizmi sto su umnogome pomagali antieklrn astronomima?

144

U Meksickom zalivu je svojevremeno. bar 1 ako je javljala amerieka novtnska ageneija AP, pronadeno nekoliko. prastarth konkavnih ogledata. Ured za arnertcku etnologiju u Smitsonian 1 natitutu izjavio je da SU veoma vjesto izrad:eni i da Irnaju ucinak ... koji ie gotovo istovjetan sa sav» r menom praksom paraboliztraiucfh optickih

r flektoralT... _ .

Niko, naravno, nije imao ni najrnanje pojma o tome kako su ill ina koji nacin?) start Meksikanci, ukoliko su oni uopste u pitanju, nacinili i upotrebljavali! Nisu li onda ta zanimljiva praisto-

[ska ogledala prrpadala nekoj ranijoj superrazv jenojcivilizaciji, kao sto je prerna legendama i Platonovom kazivanju bila - At1ant.ida?!

Atlantida!

Kad god se negdje pronadu tragovi neke potonule i izgubljene civttizacije. pocinju nagadanja da. te, mapokon. otkrivena - legendarna Atlantid a, To je i sasvtm shatljivo, jer ie mit ° .. zemlji kralja Atlanta» jedan ad najstarijih i najuzbudljivljlh u istoriji naseg eovtecanstva, Uz sve to, on pruza ljudima [I tstrazlvactma, dabome!) mogucnost gotovo djecijeg'ffiaStanja 0 crvilizacij! i narodu bez ratova, svada i zlocma, 0 zemlji koja ie bUa u tehniekom procvatu, 0 zemlji koja je ko zna

z kakvih sve razloga, nestala u sarno - jednom danul

A sta .je. zapravo, tacna u tom zanimljivom mitu? Sta je istina a Atlantid'i.? Sta su pokazala dosadasnia Istraztvanja? Gdje.se nalazila? Sta [e ° tome zapisao Platon?

Grcki filoz.of i putnik nije Atiantidu srnatrao jednim divovskim otokom, nego zemljom koja se nalaztla na vise velikih otoka viza Herkulovih stubova .. (Gibraltarskog moreuza], a vlast svemocnog kralja Atlanta, koji je zivio u dvorcu od z1ata i . lonovace, protezala se stroke 5 obje strane Atlantskog okeana.

U poznatom djelu -Time]- Platon, izmedu ostalog, kazuje; ,

145

» ... u to vrijeme (prije gotovo dvanaest hiljada godina - pro a.) Atlantik je bio plovan, Ispred tiesnaca kojeg nazivamo Herkulovim stubovima dizao se iz okeana veliki otok. Bio [e veci od Libije i Azije zajedno. S njega S8 dolazilo do drugih otoka koji su se nalazili iza njega, MogLi ste tako preci do drugog kontinenta kojeg okruzuje okean. Ovo more (Mediteransko - pro a.). kojem su izlaz Herkulovi stubovi, same je luka. zaliv tog okeana ... "

Znaci Ii to da S8 hipoteticka Atlantida doista nal.azila na podrucju koje danas zahvata tajanstvenl Bermudski trougao? Mnogi pomorski arheolozi skloni su da to tvrde. J er, po nj ibovom misljsnju. ogrornne zidine, peplocane ceste, molovi, impozantne gradevine, ogromni fino obradeni kameni blokovi, dakle, svi ani zanimljivi i zbunju[uci nalazi otkriveni oko otoka Btmtnija, mogli su pripadati jedino - Atlantidanima!

Ali, da ]j 58 time objasniavaju i svl ani zagonetni fenomeni u Bermudskom trouglu?

Da.

Medu rusevmarna na dnu mora. mozda i is pod njega, daleko ad ljudske ruke i oka.Iezt neobican rnocan uredaj, nesto poput supergeneratora, koji pod odredenirn atmosferskim i drugtm uslovima, pocinie da emituje fantasticne zrake iIi 811e (ni laser im ravan nije!). koje. s vremena ria vrijeme, jednostavno i netragom uvlace avione i brodove u neku drugu dirnenzijul

Kada se nade. pred tesko riesivorn zagonetkern Ijudskoj masti, kako se vtdt, doista nema kra. I

ja ....

Ipak, rnislim, enigma Berrnudskog, a i drugih trouglova, na Zemlji. u kojima se javljaju neobicni i do sada neidentifikovani fenomeni, moze se rtje.. sit! i na sasvim ovozemaljski nacin. detaljnijim naucnim Istrazlvanjima, miereniirna, provierarna, danono6nim kontrolama, upotrebom naj. supti1nijih instrumenata ...

146

.To je pre~proslog Ijeta, U okviru zanirnljivog pro}ekta ,.Pohn:?d", pokusala de. ostvari broina sOVJetsko-amencka naucna ekspedicija, koja je skoro tri .roj~s~.c?a krstarila vodama - Karipskog mora regfstujuci sve sto su primi'jetili. Istovrerneno, ne treba posebno ni isticati, vrsena su i dr~ga n8;utna istrazivanja, a nautnicima su bili prr ruc::i 1 ~B:jsa~emeniji instrumenti koji su do danas lZnuS]Jem 1 konstruisani.

Sta su, dakle, naucnlci otkrili?

.. Iako, je od njihove ekspedicije proslo skoro d"lJ~ godine dana, ni sovietskr, a ni amertcki naueruot, utesnici u projektu -Polimod .. do danas n~~u izdaJi zvazucno eaopstenje, S "':remena na vrlJe~e, zah.valj1:ljuci. prije svega upornim j, "dosad~lm .. novinartma, izdavah su po koju suno, parnu lIl_formacij~. U koitrn se niie govorilo rnnogo, Izjave naucnika. svodne su se na to de. se u ~erIJ?udskom tro~glu ,ne desava nista sto nije u pnrodl.to.~ I?odneb,l]a, mkakve svemirske letjelice nisu pnmJecene~ nista iz morskih dubina nije gutaLo brodovs, o~akve do sada neregistrovane sile ~su ustanovljens, sve skupa, Karipsko more ie obleno. -:- sasvirn obiono, kao 8to je, recimo, Jadrans~o III !1ek~ dr~go l1!-0re na naso] planeti!

Ah, novmari su 1 dal)e bili uporni. ..

. ~ pocetkom prosle godine javio se doktor VIa. dtmir Azaza, jedan od najpoznatijib sovjetskih okeanografa:

- Taina Bermudskog trougla krije se u neo, bj~n? snaznun. destruktivnim. liudskom uhu necujnim, zvuc~ talastma - infrazvuku. kojeg prolzvc;>de oluje. Ako ie intrazvuk veorna jak svi tlano~~ posade .umjru u trenu - prepukne im srce 111 se kardlovaskula.rni sistem lednostavno .raspa~n.e .. Brod .Pt:tca kao ljuska od jajeta. a kako se necujni zvucni talasi vazduhorn prenose _ stradaju i avtom koji lete Bertnudskim trouglom! ...

~o~ trideset~h godina je akademik V. Sulejkin otkno mfra.zvucneoscilacije. koje [e nazvao -glas

147

rrror'a«,' a koie nastaiu u p~?ru{::ju jaki~ bur~. S porastom brzine vjetra 1 vls~ne ,~alasa, u:tenzltet .. glasa mora" naglo .ras~e,SlreCl. s~ brZlI~om od 1.200 kilometara na cas, mfrazvucm talasi se cia. leko brze krecu od uragana koji ga je prouzroko-

vao. Posljednjih godina su prtlikom izu?avani.a iizioloskog dejstva infrazV?ka vehkog m~et;zlteta na Zivi organizam, otknvene lZnen.ad~]uc~ po[ave. Zivotinje. reeimo, osjecaju n~rn~r ,1 na~~le:~ bezraz)ozni strah. To isto po~".rduJu 1 lstrazlvaCl. dobrovolj~i. koji su sa nalazili u ekspenroentalnim mrrazvucniru komorama. . ...

Interesantan sluca] dogodio se u laboratOTlJl

pomorskog naucno-istrai.iV~ckp~ ce~t~a u Ma:-seju (Francuska). Za. v:rije~~ lSp'ltlvanl~ tnfrazvucnog generatora, SVI. l~trazlv~~l su .na]edn?~ poceli lose da se osjecatu, U. minovoj utrobi _Ie sve vibriralo. a osjecali su i teske belove u zelucu, srcu i u predjelu pluca, I u ~usjed~m la~o~atorljama Ijudi su najednom :z:a}aukah od sll~lh b~lova, a izvjestan broj osoblta dao se u pamcan bi-

jegL.. .' .. ,

U svakom orgaraizmu postoie. kako je to ve~ 1

nauka utvrdila, sopstvena oscilatorna kretan~a niske frekvencije. na prtmjer, u krvot~k~. Ak<? je ucestalost infrazvuka bliska ucestalostl tih o~ellacija, neminovno se javlja rezonan~a. Amplituda srcanih kontrakcija se toliko povecava da .dol~l do naglog pucanja arterija. Ak~ i.e, meduttm, 1I~frazvuk obrnute faze, carla se pn fl)egovom.d.Qvollnom intenzitetu krvotok potpuno zausta~l 1 srce, naravno. jednostavno prestaie da - ra.~l!

Kao sto su to lijepo pokazali ogled} fra?cuskog naucnika. poznatog profesora Ga~oa. infrazvuk sa frekvencijom od sedam Herea je smrtonosan za organizam. a za vrijerne jake bure. n~ nemirnorn moru se stvara infrazvuk sa prOS)eCDOm

frekvencijom oko - sast Herca!. ... .

Dosadasnla naucna istrai.ivan)a,!1? njirna je novinarima govorio i sovjetski naucmk. doktor

148

Vladimir Azaza, pokazala su da se utica] mfraz. vuka prostire i daleko od burom uznernirenog mora. Uocj "jake bure u prtmorskim gradovima raste broj saobracajnih nezgoda, a registrovano je i to da se permanentno pogorsava zdravstveno

stanje bolesnih osoba, r,

Na opasni, cesto i smrtonosni, infrazvuk narocito su osjetljivi [judi sa kardio-vaskularnim oboljenjima. Neki od njih su oak j u normalnoj si. tuaciji sposobni da osjete neobicnl - -glas rncra-, sto ih dovodi do parnke, pa cak i Iudtla,

No vratimo se brodovirna i Bsrmudskom trouglu. Doktor Azaza tvrdi da nema nicega cudnag u tomesto se veliki broj opasnih i. zagonetnih dogadaia odigrao po lijepom vremenu. Sarna oluia se mogla da nalazi desetine, pa cak i stotine, kilometara od miesta tragicnog dogadaja. Do brodova koji ce se sljedeceg trenutka pretvarati u -Iutaluce Holandeze ... ili ce se jednostavno rasprsnuti, ovisno od iacine .. glasa mora-, mogao je sarno da stigne infrazvucni talas olu]e, ko}i se krece fantasticnom brzinom od hiljadu i dvije stotine kilometara na sat u vazduhu i oko sest hillada kilo.rnetara na cas u vodi.

Slabljenje infrazvuka na takvim daljinama. kako je dokazano, je neznatno. Dok se, na prim-

er, zvuk sa frekveneijom od tri hiljade Herea tuje na daljini pet stottna metara, infrazvuk trekveneije od same tri Herea istog tntenztteta doptre i do pet stotina kilometara! I to je onc sto ovaj zvuk cini jos razorriiiim i opasnijim.

U specificnim uslovima Bermudskog trougla -glas mora" cesto dostize takvu razornu moe da moze bukvalno da smrska brodove i avione, A do sada ih je u tom prostoru nestalo ko zna koliki bro]. Doktor Azaze, kao specificne uslove, navodi i n~uob~~ajep'e 'pro~je:ne temp~ra:tUl'e vode i moenu rueku kO)R teee tspod mora 1 to u suprotnom pravcu od okeanske strujel ~

Azazova zammlirva teotija je prvi put obiavljena u sovietskom easopisu -Nauka i Zivot ... a

. ,

149

ubrzo ju je pedrl.ao i ugledni sovJetski naucnik Bojtin u casopislJ;, ~9.ko svi)e:~a~}~~v.rem,en? ~al!,",~, (~~1~el:IB;~':"~:11l:i l%lb1t~J~e:~:H' S1lP1:l!€;m.)):af:~' ~q '0qlili?~h :'Z4~N',:1~IJ' 'talS: b~1 fe't:l@:mrl.\El)ID :[\fi'fi'Fiill'(;(I.:I'·~lt~ PiJ,t'~.'~YC>' ,€[m:lg:e ~~lll;'a~~,... -'"\lad " ,da 's@ ~~,*iij:a,~ liJI1@td3J • .ttr:a;I~al!fl', 1iJ.a;$I(;!J, flit; Q't'a'"

vorn p\!lt\l raztJilj'e'stll.vanJa, taj,·f:l;e; l3:etm.udts~~gfir0'.m-

gla! . ,. ,. . .

Mecl,utim, aka i prth'lfatiIn{) tee'r'l)U' dokt0(a.

vladtmtra A~Za kao tacnu, alec, dakle, na br.0d.Q- virna, pod izvjesniru spectficnim meteorolosklm uslovirna, pomorci poput snoplja ginu od smr_to. nosnog .glasa mora ... ipak, ukoltko n6:~~vno. rusu u potpunosti tzmtsllem, mnogi !;Iogada)ll dalje 05-

taju veoma zagonetni. .

Jer, sta sa dogodilo sa posadama na rnnogrrn takozvanim ukletim jedrenjadma koje SU, navodno, istovremeno izginul,e ad opasnog iofrazvuka? U mnogim slucaj,evima. nairne, na brodo,v4'!ro8J :)1lliJ$14' ''l\I.~JiI'§Y1il '11)tt10,na;cl'e!~~' 'P~.§'~~:1l)J - li!,~~5'Ill'I!)1:1'Q.~a<t.I,en:'il nfL ,.....;. l\f;l!r:t:l.1il m<i!l'lrlil:'~r~

Sl\:1;ll se i:;' ~nma Clogoi1!,iJe/n .'

mHo ka}{o' !biro'l 'posled~i~h godina, Sial,·1JJ 13ermudskom .h:-'o;4g1Ul., a i m.a d1''4g}~ m]estmla au ZemJji. o!:la;vlja;1\l .intem;1Vn~. s:l?tze~a g~?fna~netska, gra;VitlB.@iiska i ,meteol'pl'Oska lstraz]"van:J.a. Astronauti ,.:skajlaba" su pomoc'll visokcfrekeentnoga radiolok;acijskog visinomiera a~rih da j~ vodena povrsina u Karipskom moru mza ad nor-

malnog nivoa, za, crtavih 25 metar al ..

Irna li i ta t.jnjeni.ca neke veze sa zagonetmm dogadajima U ovorn podneblju?

. Ko to zna,

Vrijeme ce da.ti pravt odgovor. .

Jer, kako rece, Dimitri] Na,IDtjev u sovjetskom

6~SQJjilisul .. 8~1!lttlfk;" ~Go¥i,et;a~w'O nik,ad.a,. nece ilgasin ;2~!!i!.~~: 'ij~,0'Zm~f0rlD!., ~l~qtiGm 6e se ,S~g\.iFtt~ ra:q'ja;s'i7:lifi:in jl 'j)!Js,uara,,;z.nrgeneiita: €ik~a,n.a .. ,

150

STASETO DESAVALO

N!~. JI i:.·4. ... ,., ........ 1.' :1) .. , .,A" ,.1!t..T1; ~I':'''

. .~ _ :.'~J!~~JJ~ ~~~ .• '

N! l(onrp.istei·iD~Fle s~ttPdiV;a;, r:.1,oa..raJ SClclda

, .IJlI Ij,fl, nev]E!'Fovatll'lhpol]a-va; k'0.'le.:,Sl4i uzn.emirile niernure u priobalnom pojas"U J8xaransk@g mora I I Slm Benedeta del Tronta do Peskare," Mn.ogf pUlllh11u crveno svjetlo, vodene stupove koji su se dllult Iz mirnog mora. misteriozne tragove U 11101 ui radare nad kojima nije bilo moguce uspo-

tuvl 1 kontrolu Neki cal! tvrde da su susreli naslilIan Ma,rsovce.

llila [e divna noc: nebo vedro, more mirno.

'I. daske, vjetra Braca De Fuldentis Danfrankoi V . UI 10, riba.ri iz Martio.sikura, lovili au na pueini, udalieni dvi:je i 'PO milje od San Benedeta del ~~~~OJ'lt~" Ni~u .bi:lftJS:~mi1 riUll.0~tNJ{l)~'C!!~W:ih. bam'k~, p~4 PI.llU ,1i111:b(:)'v:t,h, ok~~l~m'se.niSi ~;m.~z'lltzett)"(l)m. ~.~gt:. tom d1)elLl m€lt'~, '~l$l p~t'~$Otll';t~ ,rn:~t2!,va u,~atheT)o,-'

hi od njih,nal-a:tilase n'ta:jblli;a "tlatka., S:(J(e sll imm.le ugasen$.$:vjetla .. jer je pFeko fti mi{j.e ,CYd obale zabr.anje;n0JQacftlti mre~o.

151

Bila [e noc uoci dvanaestog oktobra 1978. N~sto prije zore na ovorn mirnom d ijelu mora br~ca De Fuldentis su doziveli brodolom, a da to mko nije prirnetio. Umrli su aboii~a. Casovntk na. Vitorijevoj ruct je prestao da radi U 4 sata 1 45 rmnuta,

Tek oko podne dvanaestog oktobra, kad su se sve barke vratile u Martinsikuro, poceli su da se brinu za Fuldentisove. Niko nije ni pornisljao da trn se dogodila nezgoda jer. su bra6a inace, izvrsni mornari, imali novu barku. Na moru, kakvo je bilo te noci. nista se nije moglo dogoditi n i neiskusnom dietetu. Da Ii im ie, mazda, motor bio u kvaru? U tom slucaju bi pozvali, dali neki znak, More je bilo preplavljeno barkarna, Ostaia je rnogucnost sudara, all sa kim? Niko te noci nije vtdio nijednu veliku ladu. Bilo kako bilo, Danfranko i Vitorio se vise nisu vratili u rodno selo,

U zoru 13, oktobra pocela je potraga za niima. Oko sedarn sati opazili su plovak na mrezl i ronilac Duzepe Razo je odmah zaronio. Eve nje-

gave price; ,

- More je na tom mjestu bilo duboko nekih dvanaastak metara, Prvo sam ugledao barku, Bila je potpuno citava. kao da je neko polozio na dno. Jedino je kormilo biLo malo tzvrnuto. Trtdeset metara od barke pronasao sam dva tijela. Lemli su odvojeno nekih sedam metara jedan od drugog, Vee su ih napali rakovi. Izgledalo je da §e nisu utopili jer im tijela nisu bila naduta,

- U svoioi praksi sam vidio na stotine mrtvih usljed davljeoja - kaze kornandir karabinjera koji je prisustvovao autopsiji leseva, - U redu, mozda se ja i varam, ali ova dvojica nisu Iieili na utopliernke. Cirri se da se jedan boric. Nije imao vodu u plucirna, Ko zna? Izvjesno [e da msu pretrpjeli nikakve povrede po ttjelu.

Sta se dogodilo te noct sa bracorn De Fuldentis?

Sve pretpostavke, i ona da ih [e maida zakacio oeki ribarski brod, i ana da ih je povukla kakva podmornica [koja podmornica moze plo-

152

II 1111 dvanaest me tara dubine!) bile su neprihII1I VI • tim vise sto je njihova ribarska mreza osI, Iu 11 taknuta. Pa kako SU, onda, umrli braca De l IIltl. ntis? Nisu pretrpjeli nikakve ozlilede i Ii III lm je potonula pod nogarna. Zar se nisu

1It1~ 11 • pasti plivaiuci?

It bari zakljucuju.

Dogodilo se nesto nenormalno, neobjas- 1I11.vo Medutim, nije se zavrsilo na tome: ova je II I)H tak tople jeseni NLO,

• ! dogadaLo tih dana iznad italijanskog

II 11I~?

'.V serije svjedocanstava onak:vih kako su ih I ! I 1 ocevict.

U noct 23, oktobra jedan fotograf je primijeI I f1 If NLO nad nebom Peskare.

pravo sam se iz pozortsta vraeao kuci, ;1 1(1 I nesto Iza pola noei. Jzasao sam iz automot!!I/! do bih pogledao more i mjesec koji se u illl111l1 gledavao, Odjednom, opazih neku cudnu

Vjl tit .u kupolu na nebu. Otrcah kuci, uzeh svoj IIIIl r-f fski aparat i izadoh -na balkon. Cudna I.·do, t U obliku kupole i dalje je stajala na nebu NH!11 vlh prvi sntmak kad svjetlost iznenada ne-

I I . Mala fotografija pokazuje da nisam saII , ,

v dana kasnrie, u zoru 25. oktobra.l00 kiloda.lje od Peskare »susret trece vrste- doziIII I i 51-godisnji Duzepe Di Dovani Di Dovani I II ptsrnen i ne ide u bloskop, Smatraju ga rrrir- 111,111,0 mjerenim coviekorn.

Naiazio sam se na [ednoj uzvtsici nekoliko I 110m tara daleko od kuce, Trazio sam kravu 1111 se noc ranije izgubila kad usred jednog poill. ugl dah ono. Licilo [e na veliku kutiju paste za tip le, Bile je dugo oko tri metra a visoko oko 1)11 r i po. Bile je svijetlo srnede boie i imalo

vuda unaokolo okrugle prozorcice velike dvadetak centimetara, Kad sam se priblizto, ugledao urn neki svijet unutra. Bilo ih je sest ili sedam.

V dio sam im same glave i grudi ali se samo po

153

.sebu r8:2Jttmd'j:e cil:@J' -su b1]J1j: l1f.l'aJi'i,J Jfit'ja,l~cl1i, .. 1911? ~~"l' ·iena kao 8tO su nase sa11l10 im [e ke-za tlll'la. !):eJ?~a:. ruztcasttia, Bile su plave i statnQ su se Sml)eSlle. Muskarci SU, medutim, bill ruzni. Bili su n~k.~ko tamni i stariji. Glava irn je bila u obLiku sesITa:

Oni se nisu okrenuLi. Obilazio sam oko te stvan petnaestak rninuta, Zatim sam se udaljio i sak.rio u obliZnje zbun]e, BilQ mi je zlo. Kad ~m n~kohko minuta ka~niie pogledao prema QnOI stvarr. tarno

~jSe' m.isn:a·,n~j'e bU<£i. . . .

10 rl0:ei. 3. flI0vembra, ~ilbaF AJflt0QI10 B~)esk8) 1~

San Benedeta del Tronta po prvd put G)pa.i.a -m,oe,!l.l-

bicnu poja'Vu na mOfU. . .. _ . .

_ Bio sam na rnoru kad, oko trt IIi ceti rl sata

ujutro, opazih neku cudnu ruZic~stu svjetl?st kako pratt barku. Uplasio sam se. Nisam znao sta bi to moglo biti. Sakupio sam mrezu t krenu<;> pre_ma.o1;>aii sa anim, ~rve:nim svjetlorn na ~.~~ O,I;nl8J70. e~)e oko mene 1 J,a msam rnogao Y:lcl.J,I9'A s, , bi Itrrl0'gl<y' phi. Bi;h~l je s"'i~~l'0,st. U'zf\iS;~~' S~ji~tU~s~ koja me pratila pun~, d'v;a; salta;. bsta,vda mel J'6 ek kad sarn sa pl?iblizjo luct.

U prvi mah svi su se salili na racun uplasenog Paleska, ali su od tog doba cudne pojave na maru postale gotovo svakodnevne: cudna svjetla, veliki stupovi vade koji se izneriada dizu iz mora. cudni oblici u kljucalom moru, misteriezni tragovi u roor, nemo6ni radari, ..

_ ,~~~(i}~~!V, 'S'a~ 1Il.~~~1a~,0 ~'i~', r;:j.krllalt/.ll'. ~~at@; oudno t,~jelQ kore, .Jil\3;s PI1'aJtlo -: prl~ca, fa.0~:a:n'1 MC13Elini. zapovjednik moto'li'fiog ribarsKog br-Ocl'8J ",~ndrea padre-. - Upitao sam: Ko je iz_a nas? J~vl~e se! Mornart su mi rekli da nerna nikog. Naliutic sam se i otisao da se licno uvjerim. Na moru niie bile mceg, rnada jeradar i dalje pokazivao I?risustvo nekog neobtcnos predmeta u obilku pauka koj] nas je pratio do luke.

_ Pry,(!J jei na~l :li'aJd!a:F~m.lJ2I'di.(i) .. a, Z8Jtl.m, n~s j,~ :Z:8JsU:i,ep_i1~llJ, ja,l;re. svj-etil(J)$M'f:ojao$:e oeprest~l'Jo: ,:tI;e;t@,· 'l~$tala po moru, Nij.jcu¢ni'j~., j~ stose tlll: svjelilbst

154

1111, 1'1 fl~'Jf~qv~lllL na !ffi@I'U. - p!',ic·a, AFtbe:t1U0; Ma~ I II 1 ,), I)u,rskog ')broda, -Luna madre«,

I no.1 9. novembra svjedocEmja patvrduje i ( I P l!'()ini camac CP 2018 itahianske rnornaI I I 1\0 20 sati i 45 minuta, dok su se nalazili ! I 1J1I11I1 daleko ad Slivi Marine, ugledali su rutin I I \'1 -II st koja se rasipala u precntku eko tri to I tara, a zatim odjednom nestala, Sva 11 I p troliranja bila sl;l nega~i'.".na. Mjesto na II' , .• j ( vjetl:ositl poja:vLla ~;h~lb(i')k.Q·"ie Qlt023 ri1m.etira·

J " IIH tome tskliUii'l\1j:0: SIJ'·a.:ku miogucn{!)s1},"pri-

1 'II vn uedmormce, .

NII,I'{ dnih dana uplasam ribari nisu odlaeilt I r II U ribolov, ali su i dalje hili svjedaci neobicIIIIL f ( Iva.

N Iazio sam se cetirt rnilje daleko ad obale

I III uzepe MerUni. - Bilo ie aka deset sati

u III ) kad primjetih da se nesto dogada sa radaIll. .t. daga j,e neko iskljp:¢,i,Q, PGgle.da.Q .SEI-'rQ.·, I I ,'1 'II' j o.p~zilQQ),gr@rnlfi.u brlJ[;zd~ kak0'1 P.t::0S~" 'II 11 HlI"0. 'Tl;l.ka;:v trag 0:&fa:w.lj,CI! i'Za,sebe .same veI 111 t l( ~ rn: brod. Medutim, na J!lo¥~sini vode flije hllu nlsta, bas niSta.

SI ne tragove u mom je vidjelo bar dvadesej II mornara. Drugi, rnedutim, prtcaiu 0 moru I I I • iznenada pocinje -da kljuca-.

- Prvo neopisiv mir. metre kao ulje. Odiedt I • n daleko ad nas voda pocinje da kljuCa -

I,) 1 aju ,.ID~i, .. -. ,SMa Rf)a$;je¢,~· ~taJ,~;~li'l.I;t:l Dl'~.f::i'rilWi loj-a pr av; pjenu, Og.,J!lQfl'lJi1tl ,'wjenruj'hna:rem sest"sa,. dim. stctme metare, ti preiltl!ik1:l.Lfsred te pjerl'e I 1110 da se pokrece neka tamno tzuzetno veliko ti-

I 1 . .

1 kad se sve zajedno rezimira, nemoguce je pomlsliatt na neku kolektivnu halucinaciju. MtsIIti na spijunaiu koja se toliko razmece, bile bi

ljesno. Uostalam. gde god se fenamen pojavio rnorsko dno je bilo plitko. Neke pornislia na poJJ:'lNe ke~l6) bi Jili)CJgfIDifZa1.?iv,a'j;~ P@@!\t(j'd'J~@' \!rli1~~no~ natte. ;111, p. '@vim ·QP:l~st.i,r:na, nema:!Dla.tJf0F·mJ ~aJ kor: sten] e pcod1i.em nih b6ga,llstava, \z mora.

ISS

U meduvremenu, pojave na moru prate i jednako neobicne pojave nad kopnom. svijetlece kugle na nebu, neke nepokretne a oeke pokretne.

U Kijetiju [vrlo blizu Peskare] 18. novembra nocu 31-godiSnji Franko Alimont! prica 0 svom susretu trece vrste.

- Oko ttl sata nocu vozlo sam se sa prtiateljima kad zacusrno nekakav neobican sum kao kad radi zetelica. Istog casa se radio-aparat u kolima ugasio. a nas je zaslijepil~. z:-U±ic8;sta .~vjet: lost. Svi smo se na smrt uplasili, Mo] prrlatel] Luidi je povikao da nastavirn voziti i tek smo tada prirnijetili da nam je .autof!1obil ?~renut u d.r';lgom pravcu, Malo zatim svjetlosti je nestalo 1 ja sam na horizontu primijetio neku kuglu kako se

udaljava. . . '"

U povodu ovih zagcmetmh slu~a)ev.~, kOJ.I svo~ jim spektakularnirn efektima pcsljednjih l!l)eSeCl prosle godine, stanovnici~~ oV01?; .kra]a msu da, vali miran san, povedena je 1 zvamcna istraga I~~lijanskog nacionalnog centra za .fenomen le~~ci? tanjira, a u njo] su ucestvovale 1 NLO SekCl]€ lZ Prata, Bolonje i Rima.

Upravo u vrijeme istrage na lice miesta, u San Beoedeto del Tronto, uputili su se i novinari italijanskog magazina .UFO". specijalizovanog casopisa za fenomene letecih tanjira, inace zvanicnog organa Italijanskog nacionalnog NLO centra kako bi na pravorn mjestu. provjerili sva 0 ce~u je opsirno pisala -Iokalna, a kasnije i svjetska starnpa,

Evo njihovog zvanicnog Izviestaja.

Prvo sma se zaustavilt u Lucke] kapetaniji gdje smo oko sat vremena razgovarali ~a pukov, nikom Frankom De Martinom. On nas je uvjerro da imaju na raspolaganju mnogobrojne iziave ocevidaca sa njihovirn potpisirna ali nam ih nije mogao pckazati, jer su - .. povjerljivi rnaterijal-. Zato smo pokusali da sarni ustanovimo koliko-to, liko preciznu sliku dogadaja. Ukratko, nasli smo se pred sliedecem.

156

a) iznenadnim dizanjem velikih vodenih stut' va usred dana i na udaljenosti od 150 do 300 rn tara od najblizih brodova.

b) svietlecim f~n~r:nenim~, (o,?cnim): uglavnom -Iopte- crvene 1 bijele boje, koje su se pojavlllv Ie i nestajale u blizi.ni brodova. Kasnije cemo vlt1)cti da su zapazena i s.~jetla koj~ s~.pratila. ploVI ' obiekte i signalizacije "tam~llh tl~ela" u tzr a- 1111 niu i uranianju, njihov dnevm ek':lvalent;

) vierovatno elektrornagnetskim fenorne. 111 m ko]t su prouzrckovali smetnje na radarrrna 1 zviesnorn broju brodova [nocu i d~:,ju~. . ukovnik De Martino je kategoncno isklju( 10 da se ove pojave mogu pripisati prisustvu podnmrruca ili nekim drugirn pomorskim prevoznim II rl tvlma, jer je dubina rnorskog dn~ u pornenu-

IIlI zon j 20 rnetara (dubina.dna se krece od najma-

I~J ' 14 do naivise 20 metara). .

Pojave nabrojane pod a, b, c, - rekao je De r\ 'J' no - su same po sebi neobicne i [a ne znam I til sto slt 'no u proslosti, Izvjesno je i to da ne 1111 If l 1 g voriti 0 kolektivno] sugestiji.

M 1 a se ne izjasnjava 0 prirodi fenomena.

I I 'I I p tanija pomno prati sve dogadaje, koji 11111111 bil kakve veze 5 njirna,

r r imo na ispitivanja vremena kad su se PUIIIV( [avlle. Ova koju navodimo bila je prva i II II 1.!l1l, J starnpa nite ni zabiliezila,

J ~tum: neprecisen, u periodu izmedu )4. i 23. illlI nhra,

MJ ,to: 5 milia od obale, izmedu San Bene;

II I I I (,roLamare [dubina mora 13 me tara). o vldac. Vesperini Dina.

VdJ me: oko 02,30 sati, . .

Po, va. intenzivna .. crvena svietlost .. koja se II I III avala. Veta ad najvecih svjetala na brodo

IIU' • cividno. veta od mjesecevog diska.

Obllk: okrugao sa tananim obrucern. V II me trajanja: nekoliko rninuta.

V iclj v.si kako se .. crvena svjetlost- prtblizava I lI'Jmn brodu, Vesperini je promijenio pravac

157

da ne bi doslo do sudara. -Svietlost .. te prosla na manje od pola milje od njega i on je u tor-n trenutku opazio da nema svog odraza u vodi. ~ad njom se, medutim nazirala -crna zona". nedafinisana, koja se ponasala isto kao i -svjetlost-.

Nije se CUD mkakav sum. Jedino je, nakon prolaska, nas svjedok osletio valiante vade. kao da [e tuda prosao obi can brad. Atrnosferski uslovi su bili dobrt, more mirno, nebo vedro, odlicna vidljivost. Mornar je shvatio sta se dogodilo nakon nekoliko dana kad su i drugi pocelt da pominju sltcne fenom.ene.

Pojave su se narocito ucestalo pocele da rnanifestuju oko 18. oktobra 1978. Pogledajrno detaljno sarno najznacainlje slucateve,

Srijeda, 18. oktobar: 9,00 sati, Sunee, odsustvo vjetra, mirno more, cetrri milje daleko od Pedaza, jUZI'¥), prema Kupri.

Iznenada se, nekih 150 metara dalekood broda »Gabrijela padre-, podigao iz mora vodeni stup u precniku oko 5 me tara i malo zatim pao na povrsinu vode. Visina stupa [e procijenjena oa nekih 30 metara!

Ponedjeljak, 23. oktobar: 11,00 sati. Mjesto dogadaia. dvrje i po milje od usca rijeke Teztno, blizu Grotamare. Isti uslovi na moru, Isti motorni eamac za rrbotov. Prisutan i brod -Patrtciia-. Iz, nova, bez ikakve najave, iz vode S9 podigao stup sHean onom od lB. oktobra. U toku istog [utra, 12 milja daleko od obale, Luidi Paci na brodu -Bregise- prornatra 4-5 sekundi vodeni stup visok oko ]2 metara.

Utorak, 24. oktobar. 9,00 sati, Ocevicu Fausto Rici i Florindo Soncini [na motornorn brodu -Hapepi-], Mjesto dogadaja. ista morska zona kao i 23. oktobra, sarno 4 milje od obale. Oko 200 metara od krme njihovog broda iz mora fzrarua na povrsinu veJiko tarnno tijelo dugo vise od 20 roetara. Zadri:alo se na povrsiru oko pola minuta a zati m uronulo bez ikakvog surna, U prvi mah su pomislili da se radt 0 kitu ali S ooztrom na blizinu

158

I hr I i dubinu mora ad io-. 12 metara, ova pretpoI ivka je odbacena.

Cetvrtak, 26. oktobars Suncano [utro, More 111 rno, Mornari sa motornog breda -Nelo- pos- 111I Iraju na povrsdnu mora brazdu punu vrtloga I IIILI [e u prolazu napravio jedan motorni brad.

N to .. je nevierovatno brzo jurilo tom brazdom 1 PI d s me povrsine vode. tako da [e na povrsirri urvlialo trag.

P tak, ?:1. oktobar. 13,00 sati. Ocevict: Mario I I I I Nlkola Paolini na motornom brodu -Trilja-.

II h lvohca u istoj rnorsko] zorn razbira obrts

·11" • sto brzo urania u vodu i izaziva ta.kvo

IIII1TlIf' mora da njihov brod podrhtava, Nl ovdje 11 If zublljezen nikakav sum. Prethodni dan su u I I (jill morskom pojasu vidjeJi i vodeni stup kako II 111/. 17; mora.

Nlkola Riei je tri puta vidio vodeni stup u 11111111 r Ci put je u sredini stupa zapazio neku

trurmu- neidentifikovanu mrLju.lstu pojedinost I ·,1 I dio j I Nikola Paolini

'l n cevidac -svjetlecih kugli- je i Anto, I'll ln ka, On [e medu prvim, i iz velike blizine,

q. 'i' ovu zagonetnu pojavu. Kako je vee pozI II f I, on oko 3,00 sata, 7. novembra, nalazio sa '\11111 two om -Libera .. izmedu San Benedeta i

d illllllli 1'. Odjednom je opazio crvenkastu "'II II 1St.. kruglog oblika (uprkos lake izmaIlr 1') IwJ se priblizila njegovom brodu na nekih '11\ III 'l.flI-a udaLjenosti i nastavila prema sjeveru. I III 1(1\ I . nakon prvog zaprepastenia, odlucio III 1\ vrul] u San Benedeto. -Svjetlost- je zadrzala III P' loza], mada je i daJje slijedila -Liberu ... Od-

111111111 poiavila, sasvim blizu broda, ali ovaj II II d ru e strane, neka druga, • biiela svietlost «, II It I j odmah krenuo prema luci, jer je u meII Ilu'nu zapazio .. tamno tijelo- velikib dtrnen, I III 0 nepokretno stoji na vodi. Ovo sviedoI II BU manie.vise potvrdiri i mornari sa bro. I(lj a", -Akvila«. -Altce«, .. Maria Palma .... 11111' •.

159

Uz eve pojave, zapazen je i drugi fenomen: smetnje na radaru koje su zabiljezih i brodovi Ratna mornar-ica,

AnomaJije na brojnirn pomorskirn uredajirna bile su posebno tntenzivne tokom iii nako n po. java -svietlosu ... Period kad se ovo naicesce dogadalo pada u prvu dekadu novembra, ujutro LZmedu 7 i 8 sati i iza ponoci izmedu 04,00 pa do 06,00 satt,

Neobicna srnetnia se manifestovala na ekranu radara kao neki nedefinisan trag koji ie ometao bilo kakvo odredivanje pravca,

Prema mislieniu Nikole Rieija, svjedoka dogadaja, bilo je to -nesto .. u pokretu. On tvrdi da i smetnia u pocetku bilatntenzivnija prema sieveroistoku i da [e zatim, posto se okrenula za 360 stepeni da bi dosla u pocetnu pozicitu, nagto prostala. Ukratko, rrije se radilo 0 nekoj .. nepornicno] smetnji-. Mornari sa -Andrea padre ... su primietili na radaru veliku .. duguljastu rnrlju .. koja i nestala na pola milje od luke San Banedeto. Cospodin Tarantini sa broda -Nuovo Irnperov j obavjestio Lucku kapetaniju da [e 6. novembra, oko 10,30 sati prije podne, na 8 do 9 milja u praveu Pedaza, niegov radar bio ometan neobicnim i neidentif'ikovanim signalima, koji se nisu rnogli dovesti u vezu sa bilo kojim plovecirn objektom u toj zorn. Ostali brodovi .. Akviloto- .... San Dovani Bosko .. , .. Landa Marina .. , -Fijeramoska- "Stefano padre-, -Marta Stelae, -Leros-, -Leksodus .. , .. Laura madre" su potvrdili, bile smetnje na radaru, bilo dizanje vodenih stupova iz mora, bilo jasnu .. svjetlost .. iza krme breda,

Devetog oovembra [e i posada rnotornog broda CP 2018 Lucke kapetanije iz Peskare primijetila svietlecu -kuglu .. kako izlazi na povrsmu vode, koju su pratile smetnje na brodskim instrumentima. Ovdje [e vazno napomenuti da nije zapazeno abnormal no ponasanje magnetskih igala na kompasima, izuzev u slucaju ribarskog breda .. Troza-, kojeg je ]6. novembra mistertozna sila

16()

vukla brzinorn od 15 evorova [mace plovi 3 cvora] ~r m je zavrtjela ploveci objeka.t za 90 stepeni u prvorn vodenom vrtlogu.

Mnogi svjedoci su potvrdili da su za razliku I ~d radara, koji su bili gotovo komple'tno izvan upotrebe, magnetske igle na kompasima saw-

I no funkcionlsale, Citavu situaciju komplikuje i noznata nesreca u kojoj su izgubili zivote braca I) Fuldentis. Pukovnik De Martino smatra da je uzrnk smrti jedna od -klasicnih- nesreca koje se II 80j U mornarima ali da su joj u ovoj klirni P I jgr [anih pries. oko neidentifikova.nih objeII ,I l. p.ripisali potpuno drukcije znacenie.

rema njemu tragicn! dogada] se odigrao IV Iw:

Misteriozni dogadaj se zbio u noci izmedu 11. '" 12 oktobar 1976. dvije milje daleko od miesta ,II l rueka Tronto ulileva u more. Hipoteza, da nelilo 0 navodnom susretu sa nekim,NLO, naIt" to j podgrijao nekroskopski nalaz prema Jj. III U pluctma unesre6enih nije bUo ni traga lid ,

ud uci da je sluea] i da.nas pod istragom I . pukovnik De Martino - i da vlast nije ,. III fin van odgovor na ntz pitanja, ctn; se da. 1"1 Lin gljena. svaka tvrdnja. Posto [e dogadaj

I~ IIhln n aktuelnosti da bi 0 ojemu raspravljala I 1IIIpr ¢ me je 05t8oO lisen i rnnostvorn pretpoInvld koje su kocile istinu Hi pak sprtjecavale , I I I tivnu procjenu dogadaja, bilo bi zgodno reI iii I f j aU tuznl dogadaj na osnovu dvije pret-

I J I V J • ole nemaju nista zajednickog sa poja-

Nt. na J adranu

I I V pretpostavka; pomorska nesreta?

!lIlt ) noc 11. na 12. oktobar. Vremenski usv '1'\ dni, more mirno, nebo vedro, bez I 1 r ,temperatura kakva cdgovara godisIt hu Mjesee nije visoko na horizontu i , I I 03,30 vlada duboka noc kad dvojica

tit l"tlldentis sa plaza u Martinsikuro odII till lnu,

161

Kao sto ribari obicavaiu i braes su, vierovatno, na jednu milju od obale, bacila rnrezu i poceli sa ribolovorn ploveci u pravcu usca Tronta. Da bi se izvezli na pucinu i bacili mrezu btlo im ie dovoljno 30 minuta, Barka nerna upaljena sVi.etla tz prostog razloga, braca love u morskom poiasu u kome [e zabranjen rrbolov rnrezom 1 U kome stalno kruzi bilo patrolni camac. bilo helikopter carinske straze, Loviti u noel bez mjesecine postala je navika na Jadranu, narocito kod ribara kao sto su bili De Fuldentisi. koji nisu hili vicni rtbolovu, Dvoiica brace su dakle oastavili da love ribu u potpunoj tami vozeci se u praveu usee. Tronta brzinorn ad oko 3 cvora, Odjednern SU, oko 04.20 sati, zapazili kako se prema krrni lade prtblizava ogrornna sjenka kola je prijetila da ih udar i. Vjerovatno se radilo a brodu znatno vecsm od .. Pranceska padre-, nosacu nafte ill nekom trgovackorn brodu koji je plovio istim pravcem prema Iuci San Benedeto. .

Veliki brod nije opazio barku. jer na krrni nije irnala propisano svjetlo, niti neke druge signale. Braca odmah opazaju u kakvoj se velikaj opasnosti nalaze. Panicno pokusavaiu da se priblize velikorn brodu sa lijeve ili desne strane ali je za sve suvise kasno. Barka "F~ancesko padre",' otezala od bacene mreze, ne maze da se makne 1 ubrzo je veliki brad koji plovi, recimo, brzinom od 15 cvorova povlaci za sobom. To je pocetak traga. due, koia se odlgrala U vrlo kratk.om vremsnskorn razrnaku,

Sve se mogLo ovako dogoditi: uze barke se po svoj prtlici zakacilo za korrnilo iii elisu velikog breda. a ovaj je barku povukao sa sobom nadiacavajuci svojom brzinom [acinu njenog malog rnotora, U jednom trenutku br aca su iz barke pali u more a malo zatim [e i njihova barka potonula. Potonula je a da se nije izvrnula zahvaliuiuci onom cellcnirn uzetu koje je prouzrokovalo tragediju: uze povezano za mrezu odigralo je ulogu stabflizatora,

162

e Fuldentisi su vjerovatno zvali u pomoc, ali II niko nije cuo.

Sta se mogIo dogoditi ribarima koji su pall u v )d u? Prije svega, treba irnati na um u da su im v illke gumene cizrne onernogucavale da plivaiu i Ii 1. ostanu na povrstni vode, pa su prsrna tome ziv- 1·11 ledva nekoliko minuta. Jedan od njih, ona] II n lji, skinuo je jednu cizrnu, ali mu ie napor

I luz 0 snagu. Da se to nije dcgodilo i da je uspio 1 IIUti i drugu cizmu pomogao bi bratu i mozda

I bojtca spasili plivaiuci prerna obali.

i ava tragedija se dogodila za sarno jedan II f II r s casovnik na ruci Vitorija De Fuldentisa ,. I It vto u 04.30. Bracu su pronasl! sutradan na IIIIIT 10m dou nekoliko metara dalie od njihove luu I : j dan je lezao potrbuske a drugi na le, 1I1111~, b Ii su udaljeni [edan od drugog nekih dese-

lid 1111 j ara,

Uru 8. pretpostavka, ubistvo sa predumislja-

hipoteza koju je vlast uzela u razrnanosila se na mogucnost dvostrukog . I tlnu govcreei, tesko je zamisliti napad 11 (:i iz nepoznatih motiva, U ovom slucaju l' I I I 1 b Ia taka potopljena da se odrnah poI II II 111 II srecu Ostaje i dalje enigma (ako je viI I Iii '1m) ko] a se odnosi na odsustvo vade u plu- 11 I' I1ltstl'adalih. Ova engirna ee biU rijesena r] \II. ti zavrse sa Istragom.

II! I k koju smo pregleda.li nema pukotine. I II lilY", n allenih mjesta. Hi kakvih drugib ostece,

1 "1 ) upucivali na obtean Hi na NLO susret

I I II I II ~ mo su polomljene uzde kormila, a na I I «rnJ sta se vide .. oziljci .. od uzadi koiim [e II J'. mora.

I pt VIl vrijeme uzeta je u obair i pretpo.

I Ie ! h de. nasla na nekom od vodenib stu-

II I~ rlbari opazili u zoni Grotarnare, da • I! I U bacena u va.zdub. Ispttuiuei paZf II d! n amiku mogucthpota panja i pozi-

]63

eija u kajoj su nash barku, morale se iskljuciti bilo kakvo prevrtanj€ plovnog objekta.

Mada su strucna obiasnienja kojima pukcvnik De Martino objasnjava nesrecu vrlo ubjedljlva, ribari iz kraja aka San Benedeta se ne slazu sa njim. Oni, Izmedu ostalog, aptuz.uju vtast da ie zataskala citavustvar i dase, zapravo, neozbiljno ponasa .

. Ako se i izuzme sluca] De Fuldentis. fenomeni na .Jadranskorn moru se advise nadovezuju na sve sto se dogadalo u unutrasnjostr Abruca u periodu novernbar - decernbar cia bi rnogti biti pripisani nekom obicnorn uzroku,

ltaliianski list .. Espreso- je u jednom svom clanku od 19. novembra pokusao da objektivno pristupi objasnienju pomenutih poiava. pa u jednom pasusu pisac pomenutog teksta kaze.

- U zorn su preduzirnana busenja u potrazi za metanom, bilo [e i podvodnihekspiozlj.a koje su mogle da izazovu porernecati gasovttih nasiaga metana i to u neku ruku m~:ze objasn.iti P?: javu vodenih stupova u m?ru. ~h, kako o~Ja~mtl .. tamna tijela" ... tragove- 1 .. svjetlost-? Ocevidno te da metan 5 ovim ne maze da ima nikakvu vezu.

U tom svjetlu je Falke Akame, bivsi odgovorni cinovrnk Ratne mornartce upitio Predstedniku republike pismo u kame ga obaviestava 0 -alarrriantnoi situaciji u pokrajinama Abruco i Marke. prouzrokovano] pojavom fenomena naucno neoblasntivih, 0 kojim je pisaLa i stamps a koje je zapazila izvidnica Ratne mornarice .. i postavlja pitanje sta vlada kani da poduzme kako bi se obiasnrla prtroda ovih zagonetnih fenomena.

Naravno, sklopu svih ovih dogadaja, koji su tokom poshednjih mjeseci ]978. godine, besumnje, uzbudivali stanovnistvo sa italijanske obale Ja, dranskog mora (1 ne samo njihl], treba pridodati i zagcnetne poj ave. koje su registrovane u nasim pomorskirn vodama.

164

:oSplitski knltzevnik j novinar Mitjenko Smoje pise 0 dozivljalu dvoiice prijacelja, novinara Slobodana Paparela j nekadasnjeg Hajduko; vog prvotirnca Ive Bege, koji su prosle iesent riba, riJi nedaleko od Lastova,

Naipre su dvojioa drugova ugledali neku cudnu svietlost, koja se niihovorn rnotornorn 6amcu priblizavala agromnom brztnom iz pravca Korcule, U blizini niihovog broda ta sviet. leta kugla kao da se pa6ela da rasprskava, Pred njima se ukazao nestvaran prtzor. na rnoru se, poput kakvog cudesnog r'ingispila, okretao nekt rntsterioznt ognjeni obruc, Vodoskoci svjetlosti su ih zaslijepljivali peskaiuc; na sve strane, Ipak, ono sto je naivise zbunjivalo - citav dogadaj se odigrao u - jezivo] tisirri! ..

Sutradan, Milienko Smoje je u drustvu sa predsjednikom Skupstine opstine Lastovo Liu, born Sar'icern dozivic gotovo identican dogadaj nedaleko od ostrvceta Kopiste,

- Velikom brzmorn - zapisao je Smoje - koja sigurno za nekoltko puta nadmasuje nalbrfe l~lisere. nekakav cudan predmet klizio ie povrst, nom mora .. Udaljen je bto od nas trt do ¢etiri stoune metara, Nikakvog zvuka nije bilo, Nijemo smo se gledali nista ne shvatatuct, Sve to le tra. [alo rrunut, mazda najvise dvije. Ploveca svletlost avtonskom brzinom se izgubila iz naseg vrdo I ruga .....

Ovu zanimljivu epizodu zabiljei.iLa je u broju

630. od 23. marta beograd ska -radio CV reviia. e ,

Slrcne dozivljaje, sudeci prema svemu evorne, vlerovatno au imali i'ribari sa nase obale, Ipak, do sada, 0 njima niko nije govorto, pa S8 stoga 0 ovim fenomenima kod nas nije prakticno ni raspravljaJo.

Vratimo se zato u susjednu Italiju, Proslogo, disnje pojave zagonetnih svietlosti, vodenih stupova i neidentifikovanih plovecih objekata, ponukale su rnnoge itahjanske novinare cia zavire u novmske dokumentacije i potraze slicne 'doga-

165

dale, koj.i su se odigr-ali u drugim italijanskim morirna.

I uskoro su nasli onosto au traZili!

U arhivu casopisa .. UFO,. ostae je zabiljezen jedan neobican slucai, koji se odigrao na obaLama Tirenskog mora.O njernu pripovjedajedan svjedok:

- Osamnaestog maja 1973, godinejedan moj drug i ja smo sa zaustavi1i U okolini lida Aeronautika di Maliskola, Sjedili srno u kolima i posrnatrali duz obale pfrotehnicki spektakl, koj ije predstavliao pocetak prcslave sto se odrzavala u, toj noci, Naiednom paznju mag prtlatelia Dovandu. zepe Lsncija privuce nesto sto ie bilo intenzivno

. svtietlo. Gurnuo me Iaktorn gtedaiuci zabezeknuto prerna moru, Pogledao sam u tom pravcu. Odma.h sam ga ugledao. Na nekth pedesetak metara ad nas u visini vodene linije, ocrtavao se jedan svjetle6i predmet tanjirastog oblika sa rna-

lorn kupolom u sredini. .

Obojica smo stekli jasan dojam da je letjeltca izronila i2 mora u blizini plaze, Neidentiflkovani leteci objekt je za trenutak. levitirao nekih tri metra od morske povrsine. aonda 'je Iagano krenuo prerna nama. Bio [e nagnut aka trideset stepeni u odnosu na borizont. Preplasen i zbunjen, rno] prijateli [e uzalud vise puta pokusavao daaktivira motor automobila kako bismo pobjegli sa tog mjesta, Njegova nastojanja SU, medutim, bila uzaludna, jer se ni jedno svjetlo naautomobilu nije mogio da upali. Ostali smo tako paralizovani ad zbunjenosti i straha ocekujuci sta ce S8 dogoditi narednih trenutaka,

Kupola neobicne letjelice je ernttirala intenzrvno i zasljepljujuce bijelo svjetlo, slicnc svjetlu neonske lampe. Na donjo] stranf neidentifikovanag Ieteceg obiekta pojavtla se metalna tuminiscentna boja, Kako se predmet pribliZavao, sve smo jasnije zapazal! i crvenu svjetlost kota je 011avijala podnozie kupole podsjecaluci na neobicnt sVjetle6i oreal. Za svo to vrijeme slusaH smo neki

l6a

neobtcm zvuk koji je podsjetao na rad motora ribarskog breda,

Nerdentffikovani letect objekt je prevalio razdaljinu, koja g.a [e dijelila od naseg automobila (aka pedeset metara], za trt iIi cetiri rninuta, Kada ie dosao gotovo iznad nas, ostaiuci na visim od tri - cetiri metra, lako srno mogli da prora6unama da u precniku irna od osam do deset metara. Letjelrca se zaustavila iznad sarnog naseg autornobila i tu se zadrzala nekoliko za nas beskonacriih sekundi. Prestravlfeni, oborili smo poglede, prepustaiuci S8 str'avicne] situaciji ...

Kada su nasa cula registrovala da 'bljestava svjetlost i neobican zbuk sve vise slabi, bile nam je jasno cia se objekt naglo dize u vis. Lcim smo shvatili da je opasnost prosla, moj drug je bez ilcalcvth poteskoca upalio motor j mi srno se rnunjevitom brainom udaljili iz te zone,

Dok ie neidentifikovani leteci objekt bio u naso] neposrednoj blizirn, tek kasniie srno toga bili svjesni, koza na nastm tijelima se naprosto naduvala, nakostrestla i postala bolna, pogotovo na nogarna, pa nam se cmilo da se [ednostavno prtlijeptla za tkaninu pantalona, Nadalje, sljedeceg dana i moj prijatelj, a i ja, oslecau sma iscrpIjenost i nevjerovatni fizicki zarnor. Ali rn to nije bilo sve, Kada sam te noel stigao kuci i pogledao se U ogledalo, sa zaprepastenjem sam prirnjetio da sam naprosto - osijediol . .

Da bi ova zorno svjsdocanstve bilo kernpletno, recirno da su te noci atmosferski uslovi bili izvanredni: vedro nebo osuto zviiezdama, more rnirno, ni daska Vi etra, , ,

Ni dogadaj koji se odigrao u bliznl Napulja, ntie nista manje zanimljiv.

Sesoaestog septembra H'l78. godine, izmedu 21,.30 i 22,00 sata, Antonio Atanazio i Franke Preciozo nalazili su se na motu Merdelina [dio Napulja], Nista rrisu bilt ulovili i gledalt su pemraoente Mieseca, Mjesee je vee upola bio nestao kad odiednom zacuse snazne kljucanle vade, Upravili SU

167

poglede i ugledali ispred sebe, na udaljenosti od aka cetiri metra, kako tz mora izlaze krupni rnjehur i vazduha (ill nekog gasa).

Svaki mjehur je u precniku imao oko iedan metar, a razprskavali su se na povrsini vode uz karakteristican sum - blup, blup. " Dvoji.ca pruatelja SU, istovremeno, zapazili jos jedan fenomen: svjetlosnu traku kako prolazi morem ispod ukotvljenih brodova:

Neobicna traka podvodne svietlosti je licila na snap svietlosti, koju baca elektricna dzepria larnpa, a -kretala- se vertikalno u odnosu ria du- . zinu mola, Svjetlosna traka je obojila vodu intenzivnom zelenom bojorn u precniku od pedeset do sesdeset centimetara. Odjednom je nestalo suma, kojeg su trenutak raniie stvarali ogromni mjehurovi, Oni su S8 sada kretali zajedno sa svjetlosnom zrakorn u pravcu skoha, Malo zatim dvojica ribara vise nista nisu cull a ni vidjeli. ZavLadala je mukla tisina, jednako nestvarna kao i prizor sto se nekoliko trenutaka raniie ukazao pred ocirna zbunjenih i preplasenih posmatraca.

Tek kasnije, kada je sve proslo, magle su se detalino odrediti karakteristike neobicnog dogadaja, miehurovi su izlaziLi na morsku povrsinu jedan za drugim u intervalima od nekoliko sekundi, njihova izbijanje iz vode se prernijestalo u pra:vcu kojim se kretala zagonetna svietlosna traka i uvijek ie bilo drukcije ad prethodnog. Citava poiava bila je vidljiva oko jedan minut, jer se, zbag mnogobrojnih brodova ukatvljenih duz mala, ubrzo izgubila iz vidokruga Antonia Atanazia i Franka Preciozea. Za vrijeme -kljucania .. vode, ocevict nisu osjetili nikakav miris. Meteoroloski uslovi su bili izvanredni: nebo vedra posuto zvijezdama, ni daska vjetra, more mirno, vidljiva polovina Mjeseca, Te noci dvojica prijatelja nisu riista ulovili, Kao da ribe i niie bilo u moru!

Slijedeci zagonetni dogadaj odigrao se u okolini Livorna na Llgurskom moru.

168

Uveee 27. oktobra prosle godine, u 18,40 sati, dvojica ribara, S. U. i M. L, su lovili UZ obalu u blizini Falkonea (Piombino). Upravo su odlucili da krenu kuci, jer nisu nista ulovill, kada su zapazili kako se nesto neobicno krece po vodi (stotinjak metara za pet seku,ndi). Bila je to neka vrsta ku. pole, koja je odasiliala intenzivnu zutu svjetlast iz svoje unutrasnjosti. Kretala se od istoka prema zapadu, paralelno sa obalom, i proizvodila lake metalno brujanje.

Posto se neidentifikovani plovect objekt priblizio na nekih pecteset rnetara od zbunjenih. ocevidaca. zaokrenuo [e prema jugu u pravcu skolia, Dvojica prijatelja krenuli su prema obali i u trenutku kada su se nasli na suhom. zgrabili su svo] ribarskt prtbor, pogledavsi jOs jednom prema kupoLastam predmetu. Zagonetno plovilo, na njihovo zaprepastenja, nalazilo se dvadesetak metara ad njih, Uhvatio ih je panican strah i brzo su potrcalt prema dubini obale, Trcali su nekih stotinjak metara. a onda su zastali da osrnotre neobicnl predmet koji je rnirovao na domaku obale. Sada su ga mogli i bolje da razgledaju.

Imao je taman ornotae u podnozju kupo\e i neku vrstu zatupastog cilindra, koji se permanentno okretao na sarnorn vrhu kupoLe. Ugledali su i nesto poput cetvrtastog otvora, koji je nestajao u onorn tam nom omotacu u podnozju. Ribari suzatirn otrcali do svog automobila i. pobjegli sa li a mjesta. Medutim, nekoliko minuta kasnije ponovo su zaculi ana karaktertsticno bruianje, Podigli su poglede prema nebu i zapazili ono cega su se naivise plasili: letjelicu koja ie emitovala zuckastu svjetlost. Kretala se prema sjevero, zapadu i nije bilo surnnje da te u pitanju Isti onai obiekat, koji 1e maloprije krstario morskom povrsmom!

Dvojica ribara tada S1.I nacinili nesmotren potez, Upravili su snopove svjetiosti iz svojih dzepnih baterija u pravcu neidentifikovanog Ieteceg objekta. Letjelica je odmah promijenila pravac

169

kretanja i ustremila se prema njirna. Koliko su god bili znatizeljni, za dvojicu rtbara ovo je bilo previse. Uskocili su u automobil i dali gas. Nisu se zaustavljali sve do Livorna.

U !ivornskoj sekciji Nacionalnog centra za proucavanje fenomena Ietecih tanitra isprtcali su citav svoj dozivlja], ali su zatra±ili da njihova irnena ostanu u tajnosti.

Strucnjaci koji se u Italiji bave proucava. njem fenomena, pocetkom [anuara ove godine zavrsilt su svoja prcucavanja odredivsi osnovne karakteristike zagonetmh' pojava, koje su se poslednjih mjeseci prosle godine vidale na obalama italijanskog Jadranskog mora.

• Svjetleoe kugle zapazene na udaljenosti manjoj od osam stotina metara [slucai patrolnog carne a CP 2018 i ribara Antonita Paleska) razlicitih pretnika, ovisno od slucajeva, od dvadeset pet do cetrdeset centimetara, bile su vrlo svijetle gotovo zasljepljujuce svietlo crvene bole, Za razliku od neidenttnkovanih letecih obiekata, koji su prirnjecent na velikoj udaljenosti (Kijeti, Peskara, Kazalbordino, Vakari itd. itd, . .] nisu imali ljubitaste odsjaje, niti creole druge boje. Ovo navodi na pomisao da je harem jedan dio siroke skale bola prtmiecenih u ovim slucajevima opticki fenomen samog zapazania.

. Svi ocevici, medutirn, u svojim opsirnim iska, zama, navode da je prejaka svjetlost veorna srnetala vidu. Narednik Sluibe javne sigurnosti Forrniketi je cak morae da koristi suncane naocale.

• Druga karakteristika svietlosnog fenomena te njegov promienlitvi intenzitet u odnosu na vrijeme sa nepravilnom frekvenciiom. Svi sviedoci se slazu u tome da svjetlosne va,rijacije nemaju pravilan ritam. Kod nekih slucajeva ie ustanovljano da neidentifikovani obiekti imaju velike rotirajuce farove, koji se lagano vrte oko svoje ose. Prema rezultatirna istrazivanja specijalista italijanskog Nacionalnog centra za proutavanje neidentifikovanih letecih objekata. proizilazi da

170

ie najveei broj ocevidaca pornislio na vjestacke satelite. balone za sondazu ill na neko tajno vojno letece sredstvo!

Reagovanje ocevtdaca. strah je bio jedina reakcija Antonija Paleska prvog ribara [mozda prvog na naso] planeti], koji je vidio ogromnu svjetlecu kuglu u nod sestog novembra prosle godine kada se vracao u luku San Benedeto. Jasno je sto se kasnije razbjesnio i razoearao kada su ga poe eli da isd!ijavaju mornari iz luke.

Putanie svjetJosnib kugl1: u svim sluca] evima nije bilo lako ustanoviti putanje svjetlosnth kugli, dijelom zbog samih predmeta, a dilelorn zbog mjesta sa kojeg su posmatrane. Medutirn, barem u sedamdeset posto slucajeva rnozemo utvrditi da su oeidentifikovani ebjekti imali pravac kretanja [ugozapad - sjeveroistok ). obratno. Uglavnom, kretale su se iz pravoa planina prema moru i sa mora u pravcu planina!

Realne kote: izuzirnajuci bliske susrete trace vrste prema kojima je kornisija italijanskog Na, cionalnog centra za proucavanje netdentifikovanih letecih obj ekata bila vrlo rezervisana, vecina ocevidaca pominje vtslnu od nekoliko do desetak metara na kojoj su vidjeli zaganetne letece objekte. Cesto se porrrini u brza uzletanja ili -zaranja. nia ... iii pak, nenadane promjene visina, Dok su na morskoj pucini svietlece kugle prirnjecene na nekoliko metara od povrsine, nad kopnom su bile znatno udaljenije.

U slueajevirna koji se odnose na videnja u okolini Kijetija i Peskare procijenjena visina za. gonetnih objekata je sigurno premaslvala petnaest hiljada metara, a to je bilo rnoguce zakljuciti, [er je u isto vrijeme letio jedan civilni avion na stalno] liniji Istok - sjever-istok, cija visina leta je hila - devet biljada metara. Misljenje struc, njaka za proucavanie ovih fenornena je vrlo kategorfcno. radilo se 0 poiavi, koju je posmatralo nekoliko hiljada lica i koja nama bas nikakve veze sa - letecim taniirem!

171

Ako se iskljuce baloni-sonde zbog neoblcnog nacina kretanja, ostaie harem sedamdeset posto vjerovatnosti da se radilo 0 - nepoznatom sate litu!

OblLk predmeta, najcesce su videni predmeti Ciji oblik varira od kugle lako izduzene u trougao, trapez iii pravougaornk!

U Avacanu svjedoei pomlniu .. nesto .. sastavljeno od dva koncentrtcna kruga zagonetne bijele svjetlosti od lecjih se, kao nekom eksplozijom, od. vajaju razliciti jednakobrojni trouglovi (svjeUosti) sirokt po nekoliko centimetara. Oni se udaljuju od koncentricnth krugova nekih dvadesetak metara, a zatirn se ponovo vracaiu u glavni, maticni objekat da bi, napokon, potupno iscezli u njemu. Tu radnju je vise puta izveo jedan neidentifikovani leteci predmet kada se stacionirao u blizini jednog broda. Zatim je nenadano nestao na 06igled pedesetak zbunjenih i preplasenih posmatraca, radnika jedne secerane.

U drugim susretima se govori 0 trouglovirna u brzom uzletanju [prirnjeceno iznad rijeke Tordino), koji -nestaju- na izvjesnoj visini - otprilike stotinjak metara, Ova; dnevni fenomen mogao bi se izjednatiti sa -cudnom sviietlo crvenom raketom-, koju je opazila posada motornog oamca CP 2018 u noci. a koja [e nestala na visint od nekih stotinjak metara nakon brzog dekoliranja sa mirne morske povrstnel

Ovaj izvjesta], svakako, ne bi. bio kompletan ako u njega ne bismo uvrstili i zvanicna konvencionalna objaSnjenja 0 polavi neidentiflkovanih leteCih objekata u i iznad itaJijanskog dijela Ja. dranskog mora.

Pogledajmo kako italijanski zvanicnici [naucniei razlicitih profila) objasnjavaju misteriozne pojave 0 kojirna smo u ovom pogtavlju opsirno pisali.

Iznenadno fo.rmiranje vlsoklh stupova vode: eksplozija bombi u dubinama mora, zabranjen

172

ribolov, snazno isticanje gas ova iz morskih dubina!

Pojave kljul;anja talasa, .. bljele vode-, nenadano talasanle. ram se 0 .. pokretanju mora .. , . rnozda neki fenomen vezan za plirnu i oseku, ili pomijeranje mas iva u morskrm dublnama prouzrokovane ekstrakciiom metana, aktivnost dzepnih podmornica!

SvjetJosne kugle raznih boja, koje se uz samu povrstnu morske vode krecu velikom br.zinom i koje se v.rtoglavom hftroscu podiZu u zrak: radi se vjerovatno 0 lansiranju raketa sa dzepnih podmornica iIi 0 mjehurovima gasa koji se dizu sa rnorskog dna, a koji se [ednostavno pretvaraju u plamene bljeske prilikom dodira sa vazduhom!

More kole [e postalo tam.no crvene boje (£enomen zabiltezen izmedu San Benedeta j Oreana u podructu gde 6U zapazeni i neidentifikovani ploYeti objekti): radi se 0 nenormalnom velikom rnnozenju crvenih algi, koje podstice zagadenost morske vode!

Anomalije Da eiektronskim brodskim Instrumentima (-poludtelt ... radari, blokirani kompasi, radiotelefoni VHF izolovani): efekte prouzrokuju snazne strane radio-staruce, kvarovi na elektricnirn uredajima na samom brodu ilj interferenc:ije, koje stvaraju radari ratne mornarfcet

Neidentifikovani leteet objekti: nisu u pitanju letecl tanjiri vee reklamni dirizabh, normalna aeronauticka sredstva. astronomski Hi meteoroloski fenomeni, naravno, krtvo interpretirani!

Eta, to su sluzbena obiasnienja svib fenomena sto su primjecem na italijanskim morskim obalama.

Ali. nekoliko mjeseci prije nego sto su nase zapadne susjede po6eJi da uzbuduju fenomeni

173

razliC:itih efekata, reeimo da [e am8ri~ki predsjednik Dzir:ni Karter izdao rsluzben! nalog 0 ~strazi

~ei,r)te'liltifikdv'8Jn~~ letecih o ble,keIIba. _ .

Dosiieo letecim tanjlrimal dakle; IDS uvij~k ni j.e. .def,i,ni~'i~130' 'lZwtrv'Ol1e;l').!

174

B[BLIOGRAFIJA

t, tues Empii'es dela Mer - Aiiil'l0 Gaudio',- Pads. 19($2-

Z. The Ancient Manners - Lionel Casson - Victor CoUancz, 1979.

3. The Bermuda Triangle - Adi-Kent Thomas Jerrrey - Warner Paperback Library - e .... York, 1973

4. Edgar' Cauce on Atlantis - Edgar Evans Cauce - New York. ]968.

5. Cities in the Sea - Nicholas C. Flemming - New YOTk. 1971.

6. Voyage to Atlantis - James W. Mavor, Jr. - Sou-venir

PreS&.1969.

7. Before C;ol1!.liTIbu.s - Syrus H. Gordilln - New York. 1971.

8. Invisble.hs1Q'enl; - Ivan Sanderson ~ New Yorl\:, HHO.

9. Trja.ngIeoJ.1Terror.A.lld.o&h~r :Ele~le Ar,ee:s - Ad~·K@nti'Tl'l0- ,i'V1M Jeffrey - w.arl'1.er !f>a.perbf;l.ck Ub~ary - New Y,0tl~j

11071. "

to. Die grossen Ratsel unserer Welt - Roland Coock - Ber, telsma.nn Verlag Giltersloh - Munchen - Wien. 19m.

11 The Encyclopedia of Oceanography - Rhodes Farbidge - Vam Nostrand Reinh.ol Co. 1967.

12. TN Mysterries of the Sea - Gaddis, Vincent H, Invisible Hertaons - Chilton Book Company - Pensilvanija, 1005. 13, 81 h ma. Islands - Riggs J_ L. - 0 Van Nostrand ComI"tny, Inc, 1949.

14 Uf I mud Trillogi Blbliogra;phy - Thesis by Lary Kusche tJ lilv I'll 1 ty ot A ri zon eo, 1'973,

l'lhll\IlK. S unl'lil1shlp and Small Doat Handing - Mot6T IIllltl'l TK. III , Hmo,

1(1 AI t 11.1' );1,,,1 ~Ifl{:(" W ~9W - G, p, Ihtss - Berlin, 1:966 •.

l:r I 1IIIIIIUl u i Il~ 11'1 ~00<a Jwh_1 Zli! Spltl. - C. Irwin - M,u'O~herl, 'BUill

, I ~ I I I I TI V II dl.1( nt Thomas Jeffey -

Ibrt.ry - e York, 1973.

- Ahm d 'in C - SaraJevo. 1974_

omple lZ 1975 - lzdavac: Hermann

1'75

You might also like