SKLADIŠTENJE RATARSKIH PROIZVODA

PRIRUČNIK ZA VJEŽBE

Doc. dr. sc.Vlatka Rozman i Anita Liška, dipl. ing.

1

OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA
Definicija skladištenja: Skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda je krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda Značajna faza ( proizvodnja - pravilno čuvanje - poluproizvod - krajnji proizvod) Vrijeme čuvanja - čimbenici biološkog i mehaničkog porijekla - promjene biokemijske, fizikalne, kemijske Neizbježni gubici (primjer: - lom zrna - mehaničko porijeklo, disanje - biološko porijeklo - gubitak kol. suhe tvari) Nepravilno skladištenje (primjer: samozagrijavanje, napad kukaca,grinja, glodavaca, ptica i mikroorganizama) se može spriječiti i ne smatra se opravdanim gubitkom
Tablica 1. Gubitak kakvoće i kvantiteta raznih proizvoda VRSTE ČIMBENIKA BIOLOŠKI 1. Disanje 2. Proklijavanje 3. Samozagrijava nje 4. Insekti i grinje 5. Štete od glodavaca 6. Štete od ptica 7. Mikroorganizmi MEHANIČKI 1. Ozljede 2. Lom zrna 3. Rasipavanje
Error: Reference source not found

Gubitak kvalitete kvantitete Zrnati proizvodi

Gubitak kvalitete i kvantitete Korijen. i gomolj. bilje Voluminozn a krma Ostalo bilje

2

KOJI SU OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA?
1. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće - kvalitete 2. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvantitete – težine 3. Povisiti kakvoću proizvoda 4. Troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više

OPĆI DIO Skladištenje s obzirom na svrhu čuvanja
Važno je znati: što skladištiti; gdje spremati proizvode; na koji način skladištiti Vezano za to važno je: vrsta proizvoda; namjena; vrsta i tipovi skladišta za pojedini proizvod; načini skladištenja Vrsta proizvoda: zrnati proizvodi: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć.i stoč.repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana; ostali proizvodi: korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan, hmelj
Namjena proizvoda: sjemenska (za reprodukciju), merkantilna (trgovačka), poluproizvodi, gotovi proizvodi Vrste i tipovi skladišta: podna skladišta, silosi, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična ( podrumi, trapovi, hermetička skladišta)

Slika 1. Različite izvedbe skladišnih objekata

Načini skladištenja:

3

) vlaga zraka (okolne atmosfere) vlaga ambalaže konstrukcije skladišta i dr. .uz dodatno sušenje i dosušivanje –za sve proizvode .vodene pare (vlaga zraka – temperatura zraka – viša temp.skladištenje kemijskim sredstvima – konzerviranje Čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda Ratarski proizvodi čuvaju se: privremeno ili kroz duži period (od 1 ili više godina) Najvažniji zahtjevi za pravilno skladištenje . odnosno to je: stupanj zasićenosti zraka: rel.uobičajeno ili direktno (odmah iza žetve bez predradnji . vlage proizvoda 4 . prima više vodene pare) Dvije vrste vlage zraka: a p s o l u t n a .kol.tijekom cijelog vremena: vlaga temperatura VLAGA Općenito o vlazi: vlaga proizvoda (zrna. Primjer: uskladišten proizvod vani ili u poroznoj ambalaži – vlaga ovisi od okolne sredine. korijen i dr..zraka nije kostantna u skl. Porastom relativne vlage zraka raste kol.mijenja se (sušenje proizvoda. ulazak vanjskog toplog zraka . (grami ili mm pritiska vodene pare) r e l a t i v n a . vodene pare u jedinici volumena zraka pri određenoj temp.odnos između aps.vl.povećanje i obrnuto)..zrak topliji. vezano za zrak i kol. vlage i maksimalno moguće vlažnosti zraka pri istoj temperaturi.

mačji repak 13.14%. Kritič. – 20kg vode.l3% Zrno sa sadržajem vlage iznad kritične: nepoželjno za skladištenje Ovisi o: temperaturi skladištenja dužini skladištenja odnosu rel. lan 10. U poljoprivredi je uobičajeno računanje na bazi «S» Kritična količina vode sjemena Kritična voda sjemena je gornja granica kada sjeme počinje fiziološku aktivnost (žitarice 14-15%). soja 14%.6%. Apsorpcija vode različitih proizvoda (po Trisvjatskom. «S» (suha baza) Primjer: 25% M (100kg sjemena – 25 kg vode).2 39. ljulj . vodi zraka 34. kukuruz 15%. Zrno je dobar apsorbens vlage.5%. proizvoda.14.1 40.6 40. 80 kg suhe tvari).količina vode sjemena . vlage zraka / količina vode sjemena Tablica 2.8 32.2 23.mokra baza.1 Vrsta proizvoda Pšenica Raž Ječam Zob Suncokret Raspodjela vlage u uskladištenim zrnatim proizvodima .9 33. premiještanje vlage iz jednog u drugi sloj – «žarišna» mjesta u skl. uljarice 8-10%. klupčasta oštrica .tijekom skladištenjaneravnomjerna raspodjela vlage u pojedinim dijelovima uskl. 25% S (100kg sjem.2 30.pšenica.Količina vlage u sjemenu računa se u % njegove težine Izračunava se «M» .0 40.. 1966.) Maksimalna vlažnost % pri navlaživanju pri močenju u sa 100% vlaž. silosima negativni fiziološki procesi 5 .5%.0 30.

0 20.) Datum ispitivanja 11.premještanje vlage sa zrna korova na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje Tablica 3.površina i rubovi) Tijekom transporta . po Trisvjatskom.0 20. kolovoz 13.Nejednaku vlagu izazivaju: neravnomjerna raspodjela vlage u samom zrnu .izjednačavanje vlage (3 dana poslije skladištenja)  Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije (tablica 3) .uvijek vlažnije od osnovnog zrna.0 15.0 27. kolovoz 15.preraspodjela vlage suho .3 24. jedrost) stanje skladišta izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost) Neravnomjerna raspodjela vlage u pojedinom zrnu: najveću higroskopnost ima klica. 1966.veća higroskopnost .anatomski sastav zrna.4 Pšenica sa korovima 19. grinja.0 18. lom zrna . različiti sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća.ispravna termo i hidro izolacija.visoka rel. Preraspodjela vlage sa sjemena korova na zrno pšenice (VNIIZ. potom ovojnica.4 Različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna.4 18.povećana aktivna površina Čišćenje svih primjesa . štura zrna .veći sorpcioni kapacitet . kukaca) Relativna vlaga zraka u skladištima (utjecaj nejednak na dijelove hrpe.4 18.8 19. kontrola građevinske konstrukcije Ravnotežna vlažnost 6 .vlaga utječe na vlagu zrna – sorpcija Stanje skladišta . najmanju endosperm (potpomaže enpifitna mikroflora) Poslije kombajniranja .7 Vlaga % Sjeme korova 56.zrna s većom klicom).3 20.0 16. rujan Pšenica bez korova 14. intenzivnije dišu (razvoj mikroorganizama.vlažno zrno . kolovoz 12.9 20. kolovoz 19.

vlažnost zraka 15-20%.prekid upijanja vlage iz okolne sredine kada je pritisak vodene pare zraka i vodene pare iznad zrna jednak Primjer: vlaga zrna 7% . Vlažnost zraka 80-100%vlaga zrna povećana za 2-3 puta  RV je količina vlage higroskopnih tvari nakon njihova dugotrajnog izlaganja u atmosferi • Higroskopne tvari mogu apsorbirati (upiti) ili desorbirati (gubiti) vlagu ovisno o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka • Kretanje vode se dešava uslijed razlike tlaka vodene pare zraka i tlaka vodene pare proizvoda • RV nastupa kada se tlakovi vodene pare zraka i proizvoda izjednače • RV ovisi o vrsti i varijetetu proizvoda. a grafički se prikazuje kao adsorpcijska izoterma Graf 1. vlazi zraka 80-100% 7 . Adsorpcijska izoterma poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found • Vlaga sjemena najviše raste pri rel.Ravnotežna vlažnost (uravnoteženost vlage) . temperaturi i vlažnosti.

ads. vlagu. ako se temperatura smanjuje • Što je niža temp. ravnotežna vlažnost će biti veća Graf 2. Promjena kvalitete poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found Sigurni skladišni uvjeti za većinu poljoprivrednih proizvoda: RVZ 60 . uz istu rel. zrnene mase ili zraka.< 75% 8 . ravnotežna vlažnost žitarica je 15-16% (kritična vlaga) • Koristi nam da bolje razumijemo ponašanje higroskopnih tvari • Ako je poznat sadržaj vode proizvoda. vlage zraka. izoterma nam može pokazati kako će se taj proizvod ponašati u skladištu ili kako će se mijenjati mikroklimatski uvjeti skladišta • Ravnotežna vlažnost se uz istu relativnu vlagu povećava.• Pri 75% rel.

zrak se između čestica robe (zrna). kroz nekoliko dana ili tjedana Čak i pored toga što se skladište ventilira. Adsorpcijska izoterma pšenice pri različitim temperaturama 1.Graf 3. Adsorpcijska izoterma kukuruza pri različitim temperaturama Error: Reference source not found RV % Graf 4. Vlažnost zrna: 18% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 1) RVZ se povećava do ~ 85% (točka 2) Potrebna ventilacija 2. Vlažnost pšenice: 12% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 3) RVZ se smanjuje do ~ 60% (točka 4) Nema većeg rizika za kvalitetu zrna Ventilacija nije potrebna RVZ % Higroskopni proizvodi uskladišteni u uvjetima bez ventilacije: Proizvod stvara svoju vlastitu atmosfersku sredinu Tijekom perioda uskladištenja. ali u malim razmjerima obzirom da je ta vlaga samo dio ukupne relativne vlažnosti zraka skladišta Higroskopni proizvodi uskladišteni u ventiliranim skladištima: Vlažnost zraka skladišta ovisi o vrijednostima vanjskog zraka Proizvod je sposoban apsorbirati ili desorbirati vlagu Vlaga proizvoda mijenja se u malim količinama. kao i u 9 . i to tek tada kada je proizvod podvrgnut konstantnom ventilacijom iznimno vlažnim ili iznimno suhim zrakom. mijenja se vlaga proizvoda.

10 3.9 5.5 6. 1966.manja higroskopna svojstva (tablica 4.6 7.5 3.9 Uljarice . po Trisvjatskom.33 Relativna vlažnost zraka u % 57.) Kultura Suncokret Soja Uljana repica Lan Pamuk Ricinus 20.00 5.44 7.0 9.0 68.07 7.9 6.38 7.5 11.00 9.1 50 80 9.60 5.9 7.90 4.43 15.25 8.«mrtvim zonama».79 6.94 9. smanjenje kvalitete uskladištenog zrna 10 .7 % vlage sjemena 6.1 11.00 Raspodjela vlage u skladišnom proizvodu Neravnomjerna raspodjela vlage – “žarišna mjesta” Negativni fiziološki procesi – kvarenje.42 94.50 6.97 6.2 9.9 8.47 8.60 4.1 90 11.99 9.37 8.27 5. vlažnost (manji sadržaj hidrofilnih i uljanih koloida .57 6.6 6.mijenja se ravnotežna vlažnost (tablica 4. Ravnotežna vlažnost sjemenki uljanog bilja pri temperaturi od 22-25°C (Gogoljev. ponaša isto kao i u skladištu koje je zatvoreno (neventilirano) – vlaga zraka skladišta se izmjenjuje s vlagom proizvoda “Mrtva zona” :mjesto u uskladištenoj masi u kojem uslijed nedovoljne ventilacije dolazi do razvoja plijesni i kvarenja proizvoda Povećanjem temperature .31 6.43 7. Ravnotežna vlažnost sjemenki bilja pri temperaturi 17-20°C (Gogoljev.90 8.3 7.43 11.1 14.0 15.3 4. po Trisvjatskom.3 12.00 10.95 13.2 11.89 12.8 5.2 10.niža rel.84 2.45 18.2 8. 1966.1 Relativna vlažnost zraka (%) 60 70 % vlage u sjemenu 5.1 78.7 5.31 12.) Kultura Suncokret Soja Konoplja Lan Pamuk Ricinus 40 2.28 5.9 7.9 6.) Tablica 5.7 8.99 49.18 9.07 18.1 5.10 4.60 87.7 9.0 4.4 16.) Tablica 4.8 7.

atmosferske prilike.20 13.28 14. dužina transporta • Skladište mora imati pravilnu termo i hidro izolaciju   kontrola stanja skladišta kontrola izmjene temperature u slojevima uskladištene mase 11 .74 različit sorpcijski kapacitet zrna (krupnoća.61 18.60 23. grinja i insekata relativna vlaga zraka • Relativna vlaga zraka različito djeluje na dijelove zrnene mase • Na izdvajanje vlage utjecaj maju i životni procesi mikroorganizama.02 15. potom ovojnica.86 16. a najmanju endosperm • Vlažnije sjemenke gube dio vlage. 1966..45 18. jedrost) • Sitna i štura zrna imaju veću higroskopnost (veća klica) • Lom zrna ima veći sorpcijski kapacitet (veća aktivna površina) • Primjese intenzivnije dišu: žarište su vlage lakši i brži razvoj mko.57 19.Čimbenici nejednake raspodjele vlage: nejednaka raspodjela vlage u pojedinom zrnu • Najveću higroskopnost ima klica.) Vrijeme ispitivanja Početno vrijeme (iza skidanja) Poslije 5 sati Poslije 8 sati Poslije 24 sata Poslije 72 sata Vlaga u zrnu % Suho “svježe”vlažno 9.06 14. po Trisvjatskom. a suhe ga primaju • Zrno koje sadrži sjeme korova redovito je vlažnije Tablica 6. Raspodjela vlage zrna pšenice (VNIIZ. insekata i grinja • Vlažnost zrnatih proizvoda se mijenja i tijekom transporta: stanje transportnih sredstava.

Kako izbjeći neravnomjernu raspodjelu vlage ? Izdvajanjem primjesa .prečišćavanje Zadovoljavajućom građevinskom konstrukcijom skladišta Stalnom kontrolom vlage zrna i relativne vlage zraka Laboratorijsko mjerenje vlage proizvoda– aparati vlagomjeri prenosivi (portabl) Slika 3. Različite izvedbe prenosivih vlagomjera za zrnate kulture 12 .

promjene izazvane umjetnim putem dosušivanje dušenje provjetravanje uskladištene mase Temperaturna provodljivost Temperaturna provodljivost je toplinsko svojstvo izmjene topline u uskladištenoj masi (određuje se koeficijentom temp.m2/ satgdje je:α .zapreminska masa zrna u kg/ m3 Zrnati proizvodi: a = 6.nastaju djelovanjem izmjene temperature zraka okolne atmosfere -rezultiraju povećanjem ili sniženjem temperature uskladištene mase 2..specifični toplinski kapacitet u kcal/ kg °C γ .TEMPERATURA Čimbenik koji utječe na intenzivnost fizioloških procesa u uskladištenim proizvodima Za uskladištenje suhog zrna najpovoljnija je temperatura u rasponu od -5°C do +5°C Temperatura uskladištenog proizvoda je promjenjiva.zrna i ljeti – zaustavljeni neg.). temp. prirodne promjene . omogućeno konzerviranje hlađenjem Negativno – nastala toplina – kukci.fiziološki procesi (disanje. a te promjene mogu biti: 1. grinje. mko. provodljivosti – toplotna difuzivnost) Koeficijent temp. provodljivosti zrnatih proizvoda mala – prenošenje topline iz gornjih u donje slojeve sporo Pozitivno djelovanje – pravilnim čuvanjem sačuva se niska temp. povišena temperatura i samozagrijavanje 13 . mko.koeficijent topline zrna u kcal/ m sat °C cxγ c . zadržava se u zrnatim proizv. utjecaj štetnika.--------.15x10-4 do 6.provodljivosti (brzina zagrijavanja ili hlađenja) – formula: α a = .85x10-4 m2/sat (veće od koeficijenta provodljivosto vode) Koef.

prenošenje topline zrakom .zamrzavanja) Provodljivost topline povećava se s vlažnošću (važno kod sušenja – vlažno zrno – niža temp. sušenja).bubrenje .prenošenje topline izravnim dodirom zrna Konvekcija .kondenzacija . okolnog zraka) putem kondukcije i konvekcije Kondukcija .20 (kcal/m/sat ° C).proklijavanje Pogodne i kritične temperature Pogodne temperature: to su najniže vrijednosti za pravilno čuvanje.spriječ. razlika temp. vlaga proizv.Provodljivost topline Zrnati proizvodi slabi provodnici topline( zbog organskog sastava zrna) Definicija – sposobnost prenošenja topline sa zrna na zrno (ovisno o debljini sloja.12-0. gdje ne dolazi do značajnijih promjena u fiziologiji zrna 14 . željezo 40-60. mase i temp..međuzrnatim prostorom Koeficijent provodljivosti zrnatih proizvoda : 0.krajevi – debeli sloj. uskl. u protivnom jače zagrijavanje – oštećenja zrna VLAŽNOST PROIZVODA: •Veća vlažnost proizvoda – veća provodljivost topline • Važno prilikom sušenja i dosušivanja zrnatih proizvoda • Vlaga u uskladištenoj masi se kreće u pravcu kretanja topline u toj masi: . bakar 260-340 Debljina sloja – toplina slabije prolazi (sjever.

3 do -15. u trapu (>8°C) izaziva prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova Optim.6 od -17.) Temperatura u °C od 0 do 2.- za čuvanje svih vrsta sjemena (suho sjeme) povoljnije su niske temperature (od 0°C do 5°C) Tablica 7.7 od -8. za skladištenje sjemenske robe krumpira: sorte koje sporo klijaju od +7°C. proizvodnje (javljaju se “prkosnice” – korijen ne daje rodne grane.9 do -11. krumpir postaje sladak. repe je od +2°C do +8°C.Šmaljko.6 10-15 100 100 100 100 97 Klijavost sjemena (%) pri vlažnosti (%) 15-20 20-25 25-30 30-35 100 100 85 75 100 98 77 67 100 98 34 12 98 47 7 0 63 0 0 0 35-40 71 13 0 0 0 Utjecaj niskih temperatura s različitom vlagom sjemena.8 do -25.2 od -4. temp. •Temperatura ima utjecaj na dva osnovna svojstva sjemena (klijavost i energija klijanja) Povećanjem količine vlage u sjemenu. kroz 42 sata -bez promjene životne sposobnosti (Lipman) .1°C).1 od -13. ječma. izaziva različitu klijavost sjemenskog materijala sjeme se može sačuvati neograničeno dugo. nego samo lišće). kukuruza i grahorica je bilo izloženo temperaturama blizu apsolutne nule (-273. Viša temp. 1966. a iznad 6°C mirovanje klice prestaje i krumpir klija Zašto je neophodno prozračivanje i areacija robe u skladištu? 15 . ako se dulji period drži na vrlo niskim temperaturama: • Primjer: sjeme pšenice. od 3-6°C. Ispod te temp. Niža ili viša temperatura izaziva neg. kritična temperatura postaje niža Najpovoljnija temperatura u trapu za čuvanje korijena šeć. Utjecaj temperature i vlage na klijavost kukuruza (Kiselbach . po Trisvjatskom. sorte koje brzo klijaju +4°C Merkantilni krumpir skladišti se na temp.4 do -6. posljedice u drugoj god.

Slika 3. Premještanje vlage u zrnu uskladištenom bez ventilacije 16 .

repe treba biti dovoljna količina šećera (digestija).za sjemensku proizvodnju Zrelost merkantilne robe (robe za daljnju preradu) postiže se u punoj tehnološkoj zriobi zrna Dozrijevanje ili zrelost .stanje proizvoda zbog kojeg se biljka ili dio biljke proizvodi. punu sposobnost za reprodukciju zrno postiže u punoj zriobi. količina suhe tvari. u voštanoj i punoj zriobi najveći je porast škroba.SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA FIZIOLOŠKA SVOJSTVA Dozrijevanje za vrijeme žetve Zrelost sjemenske robe je puna zrelost kada je zrno sposobno za reprodukciju . zapremina. svaka od njih se dijeli na ranu. Primjer: zrno u mlječnoj zriobi zauzima najviše prostora. kemijski sastav i dr. zrioba ima faze: mliječna. nadozrijevanje iza žetve Korijenasto i gomoljasto bilje: Najvažnija je tehnološka zrelost. biljka mora biti potpuno zrela (u stadiju cvatnje ili prije) 17 . Razlikuje se fiziološko i tehnološko dozrijevanje Fiziološka i tehnološka zrelost pada u vrijeme žetve Fiziol. a količina bjelančevina se povećava Uljano bilje: dozrijevanje se obavlja na biljci. u korijenu cikorije dovoljno inulina (refraktometar) Krmno bilje: čuva se u obliku sjenaže. tijekom dozrijevanja količina amina se smanjuje. apsolutna i hektolitarska težina. srednju i kasnu Svaku od faza (sazrijevanjem zrna) karakteriziraju određ. voštana i puna zrelost. u korijenu šeć. promjene: % vlage.

ostalim kulturama dormantnost je duža) FIZIOLOŠKI PROCESI ZA VRIJEME SKLADIŠTENJA 1. prozračivanje) Dormantnost: potreban period “odležavanja” kako bi postiglo najveću moguću klijavost i energiju klijanja sjemenskog materijala Dužina ovisi o temperaturi. DISANJE Disanje je proces oksidativnog raspadanja glukoze. Trajanje naknadnog dozrijevanja ovisi o kulturi.zrak (kisik. uvjetima i načinu žetve.15-20 dana iza žetve. te o stanju zrelosti zrna (žitarice . procesa i stabililzacija koloida.Vlažnost proizvoda (mora biti niža od kritične) .Temperatura proizvoda (kod niskih zrno ne klija. U masi zrnath proizvoda javlja se aerobno i anaerobno disanje Aerobno disanje – uz prisutnost kisika. sorti. i enzimi. za što je potreban kisik. glavnu ulogu imaju glukoza i kisik. dioksid i voda. premještanje vlage u periferne dijelove (“znojenje zrna”). s proizvodima ugljič. povećanje klijavosti. pri čemu se stvara energija u obliku topline (674686 kcal/ 1 gram molekule glukoze) Formula: C6H12O6 + 6O2 -» 6CO2 + 6H2O + energija 18 . povećanje tehnoloških kvaliteta zrna Čimbenici koji utječu na naknadno sazrijevanje: . te o uvjetima skladištenja Procesi tijekom naknadnog dozrijevanja: smirivanje biokemij. vlažnosti tijekom skladištenja. a kod visokih proklijava) . korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja. a za poboljšanje tehnoloških osobina i vitalitetnih osobina (klijavost i energija klijanja). smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima. određena temeratura. sjemenu.Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje Definicija: skup procesa koji se odigrava u zrnu.

bez prisustva zraka. nagomilava CO2 (nepovoljni uvjeti za naknadno sazrijevanje zrna) Stvara se veća količina vode » veća relativna vlaga Povišena temperatura » samozagrijavanje zrnatih proizvoda Jačina (intenzitet) disanja Brzina i jačina disanja ovise o čimbenicima: 1.5%.5-13. Temperatura 3. odnosno u alkohol (anaerobno dis.) » nepoželjan miris uskladištene mase Međuzrnati prostor mijenja sastav » troši se kisik.) Stvara se manja količina energije (28-50 kcal) Formula: C6H12O6 -» 2C2H5OH + 2CO2 + energija Radi etilnog alkohola. kukuruz 1. Vlaga proizvoda 2. Botanička svojstva 4.). dioksid). klica u zrnu ugiba (sjemenski materijal ne smije se hermetički skladištiti!) Intenzivno disanje ima negativne posljedice: Smanjenje težine zrna. zove se kritična vlaga (žitarice 14-15%. i obrnuto Temperatura 19 . Stupanj zrelosti 5.5%) Veći sadržaj ulja u zrnu. te mliječno-kiselo vrenje (iz glukoze se stvara mliječna kis. Aeracija (prozračivanje) skladišta Vlaga proizvoda Što je veća vlaga proizvoda. ovdje se odvijaju procesi alkoholnog vrenja (nastaju etilni alkohol i uglj. uljarice 7. niža kritična količina vode. Kvalitet zrna 7.9-9. Uvjeti žetve 6. suha tvar prelazi u ugljični dioksid i vodu (aerobmo dis.Anaerobno disanje . disanje će biti intenzivnije Vlaga zrna iznad koje dolazi do pojačanog intenziteta disanja.

Zrnati proizvodi s vlagom od 12-13% mogu se čuvati i bez provjetravanja Koeficijent disanja određuje se formulom: CO2 -------. intenzivnije diše. Suho zrno (12-14%) ima koeficijent disanja 1. dovodi do nakupljanja veće količine CO2 u međuzrnat. to je disanje slabije. uz valgu od 14-15%.= 1 O2 Ako je taj odnos bliži broju 1. koji troše kisik 20 . kod tvrdih pšenica intenzitet disanja je mnogo manji nego kod mekih Stupanj zrelosti Zrno koje nije prošlo pravilno poslije-žetveno sazrijevanje.Što je temperatura niža. Kod visokih temperatura (50-55°C) sjeme propada » denaturacija bjelančevina Povišena temperatura se spriječava hlađenjem (aktivnom ventilacijom) Botanička svojstva Primjer: kod sorti kukuruza s većom klicom intenzitet disanje je veći. nastaje samozagrijavanje i neg. 1. znači da ta kultura treba više kisika nego što proizvodi CO2 (uljano bilje) Koef. to znači da zrno proizvodi više CO 2 nego što troši kisika. prostoru (najviše CO2 u silosu) Vlažno zrno ima propusnije opne za plinove od normalno suhog zrna. a zrno s vlažnošću od 17-19% ima koef. od 0°C disanje je svedeno na minimum. povećanjem vlage se smanjuje. Ako je koef.3. jer se razvijaju aerobni mikroorganizmi. disanja ovisi i o vlazi. potrebna je stalna izmjena zraka u masi proizvoda. disanja u masi zrna vlage 17% naglo snižava. suhog zrna veći je od 1. a na temp. Koef. pogubne posljedice Provjetravanje i prozračivanje Aeracija skladišta – čuvanje zrna duže vrijeme u neprozračenom prostoru. Također se koef.2-1. Nedovoljno prozračivanje opasno je za vitalitetne osobine sjemenskog materijala (klijavost i energiju klijanja) Za pravilno čuvanje kvalitetnih osobina merkantilne i sjemenske robe. disanja manji od 1.

interpunctella Hbn. (oštrokuti gljivar) i predstavnici reda Psocoptera (Liposcelis spp. (hrđasti brašnar). Fusaruim i Penicillium) Podjela mikroorganizama Prema zahtijevima vlažnosti : kserofite (70-80% vlage) mezofite (80-90% vlage) hidrofite (90-100 % vlage) U odnosu na potrebnu optimalnu temp. opadanje prehrambenih. Oryzaephilus surinamensis L. Lepidoptera (leptiri) i mikofagne vrste reda Psocoptera i Coleoptera Termofilnie vrste često se javlja Rhyzopertha dominica F. masi mogu izazvati velike gubitke u kakvoći i kvantitetu robe.SAMOZAGRIJAVANJE Samozagrijavanje poljoprivrednih proizvoda » pojava povišene temperature u hrpi.) Kukci Javljaju se termofilne vrste Coleoptera (tvrdokrilci). Plodia interpunctella Hbn. koji se hrane mikroorganizmima (gljive i bakterije) U sjemenskom kukuruzu često se javlja P. Posebno su štetni njihovi toksini (mikotoksini). grinja i mko. izaziva velike gubitke kakvoće i kvaniteta uskl. i ubrzavaju taj proces Mikroorganizmi Mikroorg. čime povećavaju već prisutnu temp.). koja nastaje uslijed fizioloških procesa i slabe provodljivosti topline Samoz. (surinamski brašnar). i Sitotroga cerealella Oliv. (žitni kukuljičar). koji uveliko doprinose samozagrijavanju uskl. tehnoloških i sjetvenih kvaliteta » gubi se uporabna vrijednost) Uslijed povećane temperature. proizvoda (smanjenje suhe tvari zrna. disanjem se povećava i vlažnost uskladištene mase » razvoj živih organizama (kukaca. Uglavnom se javljaju gljivice (rodovi Aspergilus. u uskl. za razvoj: termofilne (70-80°C) mezofilne (40-45°C) psihrofilne (25-30) 21 . (bakrenasti moljac) Od mikofagnih vrsta najčešća je Ahasverus advena Watl. (bakrenasti i žitni moljac). Cryptolestes ferrugineus Steph. mase Kukci i grinje svojom životnom aktivnošću proizvode toplinu i vlagu.

kada se miješa zrnena masa neujednačene vlažnosti ili temperature Lakše se uočava od ostalih oblika samozagrijavanja i na vrijeme se može sanirati.Oblici i vrste samozagrijavanja Svi slučajevi samozagr. partija zrna s većim sadržajem primjesa i prašine Ovaj proces samozagr. konstrukcije . češće se javlja u podnim skladištima. skladištenje zrna nejednake vlažnosti. mogu se podijeliti u tri oblika: mjestimično (gnjezdasto) samozagrijavanje slojevito samozagrijavanje potpuno samozagrijavanje Mjestimično samozagrijavanje nastaje u pojedinim mjestima partije zrna s povećanom vlagom Preduvjet: ovlaživanje zrna uslijed neispravne građ. uglavnom ostaje lokaliziran. Prikaz mjestimičnog samozagrijavanja 22 . Slika 4. prebacivanjem uskladištene robe (ručno ili mehanički).

Uzroci nastanka: loša termo i hidro izolacija skladišta. zrnene mase i visoke vanjske temp. gornje vodoravno i okomito slojevito samozagrijavanje. Vlažnosti U podnim skladištima postoji donje vodoravno. Povećava se vlaga. koja prelazi na zrno i izaziva proces samozagrijavanja 23 . na 70-150 cm od površine Nastaje pri niskoj temp. aktivna ventilacija zrna sa zrakom visoke rel. Prikaz donje vodoravnog samozagrijavanja Gornje vodoravno samozagrijavanje Javlja se u podnim skladištima u gornjim slojevima hrpe zrna. Donje vodoravno samozagrijavanje Najopasniji oblik (na dubini 20-50 cm od poda) Nastaje kada se skladišti partija zrna s povećanom vlažnošću ili kada se toplo zrno sipa u hladna skladišta Slika 5.Slojevito samozagrijavanje može nastati u silosima i podnim skladištima.

Prikaz okomitog samozagrijavanja 24 . poroznosti zidova Slika 7. samoklasiranja zrnate mase.Slika 6. Prikaz gornje vodoravnog samozagrijavanja Okomito samozagrijavanje Javlja i u silo komorama i u podnim skladištima Nastaje radi zagrijavanja ili hlađenja zidova skladišta.

zrno dobiva tamnu boju. javlja se slabo zagušljivi miris. ječma. uočavaju se plijesni. i slož. (škrob prelazi u dekstrin i maltozu. pristup kisika. masti u glicerin i masne kis. sastojke endosperma. zrno postaje potpuno neuporabivo PROKLIJAVANJE Proklijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti i rezultata je nepravilnog čuvanja Proklijavanjem zrna > gubitak suhe tvari. boja zrna se ne mijenja. povećanje temp.) Za proklijavanje je potrebna vlaga. dio upijaju vodu Upijanje vode ovisi o kemij. dolazi do značajnijih gubitaka zrna (kvalitativnih i kvantitativnih) III. koji razgrađuju jednost. temperatura (sjeme pšenice. zrno bogato bjelančevinama upija do 150% vode od svoje težine. boja postaje tamnija. pojačava se proces životne aktivnosti zrna. a mastima do 140% vode od svoje težine Potrebna je i određ. 34-38°C (period za tjedan dana). zrna raste na 24-30°C. a kukuruz i suncokret pri 8-10°C) Proklijavanje se u praksi može i mora spriječiti! 25 . minimum topline i smanjena svijetlost (zapušteno skladište) Bubrenjem zrna započinje klijanje (hidrofilni. 38-50° i više). zapušteni – (temp. Period ili početni – temp. smanjenje kakvoće zrna U procesu prokiljavanja najveću ulogu imaju enzimi u zrnu. sastavu zrna. konoplje i heljde klija pri 2-5°C. Period – uskladištena masa dobiva temp.. bjelančevine u aminokiseline. uspješno se suzbija ventilacijom zrna II. gubi sposobnost sipkavosti i prelazi u vodnjikavu masu neugodnog mirisa. bogato ugljikohidratima do 80%. bjelančevine i škrob.Potpuni oblik samozagrijavanja Nastaje kada se cjelokupna uskladištena masa zagrije i poprimi višu temperaturu To je zapušteni oblik mjestimičnog i slojevitog samozagrijavanja Dolazi do potpunog uništenja uskladištene mase Promjene koje nastaju samozagrijavanjem I. Period. raži. zrno gubi caklavost.

FIZIKALNA SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA Općenita fizikalna svojstva Hektolitarska težina Mjerilo za ocjenu kakvoće žitarica. hektolitarska vaga 26 . kompaktna staklasta zrna. kakvoća ovojnice zrna. uska. Povećanje hektolitarske težine uvjetuju: zrna osrednje veličine. duguljasta. težine uvjetuju: mekana i brašnasta zrna. šuplja i isklijala zrna. te količina vode u zrnu Smanjenje hekt. potpuno zrela zrna. klimatskim uvjetima. debela i hrapava ovojnica. veća količina vode i prisutnost primjesa Mjeri se hektolitarskom vagom Slika 8. vlažnosti i dr. predstavlja težinu 1hl zrnatih proizvoda izraženu u kilogramima Zavisi o sorti.

veličina i oblik zrna .površina i karakter zrna ( zrna glatke površine i okruglog oblika imaju najbolju sipkost) .vlažnost zrna (zrno povećane vlažnosti ima slabiju sipkost) . težina je bitna za određivanje kakvoće zrnatih proizvoda i igra važnu ulogu pri doradi sjemenskog materijala Apsolutna težina Važna je za određivanje količine sjemena za sjetvu. težina (g) specifična težina = -----------------volumen (cm3) Spec. čimbenici: .stanje i oblik površine po kojoj će kliziti zrno Sipkost se izražava pomoću dva pojma: kut trenja i kut prirodnog pada (nagiba) Kut trenja je najmanji kut pod kojim zrno počinje kliziti po bilo kakvoj strmoj površini Kut slobodnog pada (nagiba) je kut između promjera osnovice i visine stošca koji se oblikuje pri sipanju mase zrna na ravnu-vodoravnu površinu Za određivanje sipkosti najčešće se primjenjuje metoda Moos-a Kut prirodnog pada se određuje pomoću četvrtaste staklene posude koja se napuni do 1/3 zrnom i zatim se okrene za 90° 27 . količini vode u njemu i što je zrno vlažnije to je apsolutna težina veća Sipkost zrnene mase Na sipkost utječu razl.količina i sastav primjesa (veća količina lakih primjesa. obradi.Specifična težina Većom hl-težinom povećava se i specifična težina zrna Specifična težina je odnos težine određenog volumena uskladištenog zrna i volumena što ga zaprema ta odvagnuta količina. te sjemenke korova mogu dovesti do djelomične ili potpuno poremećene sipkosti) . klimi. predstavlja težinu 1000 zrna u gramima Ovisi o sorti.

teška zrna padaju okomito i brzo stižu na dno. težini zrna Prilikom punjenja silo komora krupna. koji omogućava prenošenje topline. štura zrna i lake primjese padaju sporije prema zidovima silo komore. i apsol. samoklasiranju doprinosi i otpor zraka. te propuštanje raznih para i plinova (prilikom fumigacije i dezinsekcije) 28 . koristi se u većini skladišnih prostora Prilikom slobodnog pada zrnatih proizvoda. Prikaz raslojavanja zrnene mase Poroznost zrnate mase Međuzrnati prostor je prostor koji se nalazi između zrna (sjemenki) i ispunjen je određenom količinom zraka. veličini. grinja i m. a uvjetovano je svakim premještanjem zrna Raslojavanje omogućuje premještanje uskladištena mase putem prirodnog pada. Ovdje se skuplja i prašina.o. koji ovisi o obliku. Slika 9. sjeme korovskog bilja i druge primjese i nečistoće – brzo se povećava vlažnost i nastaju žarišta za razvoj kukaca. vlage. jedra.Raslojavanje (samoklasiranje) zrnate mase Raslojavanje zrnate mase predstavlja razdvajanje pojedinih komponenti partije zrna. specif. Sitna.

ili nafte tijekom transporta Tijekom dezinsekcije i fumigacije može doći do pojave kemosorpcije. transporta i dorade zrnatih proizvoda Zrnati proizvodi vrlo brzo upijaju mirise eteričnih ulja iz biljaka koje se kao korovi mogu naći u usjevima.x 100 v W = ukupna zapremina cijele uskladištene mase v = stvarna zapremina čvrstih čestica zrnate mase Zapreminska težina je manja. te procesi desorpcije (oslobađanje para i plinova u okolnu sredinu) Sorpcione pojave u zrnatim proizvodima: adsorpcija. što znači da će za smještaj iste težine zrnate mase koja ima veću poroznost trebati više prostora (veći kapacitet skladišta) Npr.Poroznost (S) se određuje formulom: W–v S = ---------. njihove stijenke u unutrašnjim slojevima zrna predstavljaju aktivnu površinu koja učestvuje u sorpciji molekula para i plinova Sorpciona svojstva imaju veliki značaj u praksi čuvanja. Sve te apsorbirane tvari se vrlo teško odstranjujue iz zrnate mase Mehanička oštećenja zrna 29 . najveću poroznost ima suncokret (60-80%). kapilarna kondenzacija i kemosorpcija Sorpciona svojstva objašnjavaju se kapilarno-poroznom koloidnom strukturom svakog zrna i poroznošću zrnate mase Između stanica i tkiva zrna postoje makro i mikro kapilare i pore. što je veći međuzrnati prostor. a najmanju crvena djetelina (30-40%) Sorpciona svojstva zrnate mase U zrnatim proizvodima odigravaju se procesi apsorpcije (sposobnost upijanja para i plinova iz okolne sredine).

ekonomski su najznačajniji. Kod sjemenske robe utječu na smanjenu klijavost. čime se uništava klijavost 30 .Zrno može biti oštećeno tijekom kombajniranja. komadiće žice i sl. ostaci biljke. Primarni štetnici Napadaju zdrava i neoštećena zrna. svi predstavnici Coleoptera (tvrdokrilci) Posebno su štetni za sjemensku robu jer oštećuju i izjedaju klicu. – grahov žižak. te njihovi fragmenti i ekskrementi i mikroorganizmi Najopasniji su živi nametnici. pijesak. – dominkanski brašnar. grinje. te sjeme korova koje prenosi vlagu na zrno Neorganske primjese su sve ono što je anorganskog podrijetla (prašina.) Od primjesa vrlo značajnu ulogu imaju nametnici: kukci. dijelovi špage. mogu potpuno uništiti proizvod izjedajući čitav sadržaj zrna Najznačajniji su: Sitophilus granaruis L. mrtvi i živi kukci i grinje. S. Rhizopertha dominica F. a na njima se ubrzo razvijaju mikroorganizmi. organske nekorisne i neorganske (anorganske) primjese Organske korisne primjese: spadaju oštećena zrna. pljeva. gdje spada zrelo i neoštećeno sjeme vrste. sjeme stranih kultura i lom zrna. tijekom transporta Mehanički oštećena zrna spadaju u primjese koje se nazivaju lom zrna. normalne veličine Primjese su sve ono što nije čisto sjeme deklarirane vrste. prilikom vršidbe. Dijele se na: organske korisne. Acanthoscelides obtectus Say. mikofagne i slučajne vrste. oryzae L.KOLIČINA I VRSTE Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklariranoj vrsti. slama. – rižin žižak. zea mays – kukuruzni žižak. S. mikroorganizmi i glodavci Prema njihovom štetnom djelovanju dijele se na primarne. te razni kukci (sekundarne vrste) koji se njima hrane PRIMJESE . sekundarne. – pšenični žižak. kamenčići. Organske primjese su korisne jer služe kao stočna hrana Organske nekorisne primjese čine sjemenke korova.

razni moljci kao Plodia interpunctella – bakrenasti moljac. Najznačajniji su štakori (Rattus norvegicus – sivi štakor i Rattus rattus – crni štakor).oštrokuti gljivar).gljivicama i javljaju se na vlažnijim i pljesnivim proizvodima Najznačajniji su predstavnici reda Coleoptera (Ahasverus advena. Tribolium confusum – mali brašnar. stvaraju paučinu na napadnutim proizvodima. te izgrizaju klicu zrna Velike su i indirektne štete od zagrijavanja U mlinovima i skladištima brašna česta je vrsta Anagasta kühniella. Lepinotus (oblici s rudimentiranim krilima) i Lachesilla pedicularia (oblici s razvijenim krilima) Slučajne vrste dolaze u skladišne objekte s polja i nisu značajne Grinje – Acarina Spadaju u grupu Arachnoidea – paučnjnaci Javljaju se samo na proizvodima koji imaju vlagu veću od 14% i više. Tinea granella – hambarski moljac. Oryzephilus surinamensis – surinamski brašnar. Prvenstveno izgrizaju klicu. Njihove ličinke. te predstavnici reda Psocoptera (prašne uši).brašneni moljac koji paučinom sljepljuje čestice brašna i stvara nakupine (filt) Sekundarne vrste Žive i hrane se lomom zrna i ostacima zrna napadnutih primarnim štetnicima Najzastupljenije vrste su: Criptolestes ferrugineus – hrđasti brašnar.Često se javljaju i kukci reda Lepidoptera (leptiri). Sitotroga cerealella – žitni moljac. te miševi (Mus musculus – kućni miš) 31 . a svojim masovnim prisustvom zagađuju proizvode. T. Mogu izazvati i probavne smetnje kod stoke Glodavci – Rodentia Čine štete hraneći se proizvodima i zagađujući ih.. rodovi Liposcelis (beskrilni oblici). gusjenice. castaneum – kestenjasti brašnar Javljaju se u masovnom broju i zagađuju proizvode svojim ekskrementima i fragmentima tijela Mikofagne vrste se hrane mikroorg.

Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji. ali iziskuje velik utrošak vremena i radne snage. što predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladištene robe. Obje procjene pokazuju u praksi svoje prednosti i mane. Dakle. razdjeljivača uzoraka (dividera). neophodno je vršiti redovito uzorkovanje. Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnika. te odrediti postotak zaraženog uskladištenog proizvoda. Glavni akcenat monitoringa je kontinuirano uzimanje što većeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile što objektivnije procjene moguće populacije štetnika u robi. te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni. Iz pravilno uzetih uzoraka može se odrediti nekoliko bitnih čimbenika: gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u uskladištenom proizvodu. potrebitost provođenja zaštitnih mjera. U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjena nadzora skladišnih štetnika na terenu. prostorna i vremenska distribucija štetnika. kao i posuda za izuzimanje robe u protoku. apsolutna procjena populacije svodi se na konstantno uzimanje uzoraka uskladištene robe s većeg broja mjesta u skaldištu. ili kao relativnu procjenu populacije. potreban je velik broj uzoraka. koliko će uzoraka uzeti. broj štetnika/mamku ili lovki. Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja štetnika na terenu. To bi značilo da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati zašto uzima uzorak. tj. promjene u dužini razvojnog ciklusa pojedinih štetnih vrsta. divertera. automatskih tresilica sa sitima i sl. kako ili čime će uzorkovati. brojnost vrsta štetnika u određenim fazama razvojnog ciklusa u uskladištenom proizvodu. a ujedno je i fizički vrlo zahtjevan i skup posao.MONITORING ŠTETNIKA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA • Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja. koju na terenu možemo odrediti na dva načina: kao apsolutnu procjenu populacije određujući broj štetnika/kg robe ili m3 skladišta. Uzorkovanjem se otkriva moguća prisutnost populacije skladišnih štetnika koji se razvijaju u skladišnim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom određenog razdoblja čuvanja robe. kako ili čime će analizirati uzorke. Također je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje. reprezentativni za cijeli skladišni objekt. odnosno konstantan nadznor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. zatim se vrši odvaga i 32 • • • • • • . tj. Kao rezultat konstantnog nadzora skladišnih objekata je procjena populacije štetnika. insektomata. od raznih tipova sondi i šila za uvrećanu robu do vakuum sondi i lopata za rinfuznu robu.

Odgovor mužjaka je • 33 . Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp. za štetnike unutar zrna i sl. jer najobimniji posao obavljaju mamci. Znatno je manji utrošak vremena i radne snage. Ova metoda može se rabiti za točno određena problematična područja u skladišnim objektima. Moguće je odrediti i detalje o distribuciji štetnika unutar objekta i životni ciklus tijekom cijele sezone skladištenja.prosijavanje uzoraka. Temelji se na pregledu uzoraka štetnika uhvaćenih u razne tipove mamaka. ovisi o štetniku. te izdvajanje štetne entomofaune. U složenim situacijama mamke se može koristiti za određivanje praga djelovanja. Na ovaj način dobivene smjernice za određivanje praga mogu se gledati samo kao općenita rješenja koja je moguće prilagoditi svakoj novoj situaciji. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvođenje suzbijanja štetnika i higijene u objekte. a služi i za ocjenu provedenih mjera zaštite. • Znatno elegantnija metoda je relativna procjena populacije štetnika. Ulov štetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila učinkovita mjera suzbijanja i je li. štetnike je moguće otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih inače bilo teško otkriti. omogućena je veća selektivnost primjene zaštitnih mjera. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka. Zbog visoke osjetljivosti mamaca. To je brža. jer žive kratko. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stručni kadar koji će se tijekom radnog vremena baviti samo ovom problematikom. Razlikujemo mamke za štetnike koji lete. s obzirom na osjetljivost štetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. Prag djelovanja je promjenjiv. Planskim postavljanjem mamaka u skladišnim objektima omogućena je i identifikacija izvora zaraze. jeftinija i lakša metoda u odnosu na apsolutnu procjenu. a da se ne vrši tretiranje cjelokupnog skladišnog objekta. te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije mogućih štetnika. Dakle. kad se populacija počela obnavljati pokazujući postoji li potreba daljnje primjene mjera zaštite. koji omogućava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskaldištenom proizvodu. a to su seksualni (proizvodi ih ženka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. Također je moguća i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze štetnicima koja bi inače prošla nezamijećena. Tipovi mamaka su različiti s obzirom na vrste i stadij razvoja štetnika koje lovimo. robi koju treba zaštititi i o zakonskim i tržišnim propisima. te određivanja žarišnog mjesta koje je potrebno sanirati. ili. i lovki. Praćenjem populacijskog trenda u sezoni skladištenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za određivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene. Mamci se najčešće kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. za štetnike koji se nalaze na površini zrna. lovke i zamke za štetnike. Dva se tipa feromona uspješno primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim među uskladištene proizvode. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije štetnika u skladišnim objektima. determinacija štetnih vrsta i određivanje brojnosti populacije na terenu. Ranija detekcija štetnika omogućava i veću felksibilnost kod izbora primjene mjera zaštite.) iznimno su jaki.

brz i kod nekih vrsta feromon će privući mužjake s udaljenosti od nekoliko kilometara. priakazan je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i žitnog moljca.). Ljepljivi mamak preporuča se za hvatanje moljaca i kornjaša koji lete. U normalnim uvjetima feromon se razrjeđuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima. 34 . a često dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (Slika10. Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovječnih vrsta (Tribolium spp.) Na Slici 11.

Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobražavaju u kukuljice (Slika 14. a također se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom.Ljevkasti mamak također pogodan za hvatanje moljaca (Slika 13.) Mamci za puzajuće oblike štetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladišnim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tzržištu.) 35 .

Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje tvrdokrilaca koji obitavaju unutar zrnene mase.) Filt – trak mamci pogodni su za hvatanje hodajućih stadija štetnika na skrovitim mjestima unutar pomoćnih skladišnih objekata (Slika 16.). 36 . Mamak od smeđe riže postavljen je u najlonskoj mrežici otvora 2 mm. (Slika 15.

Lovke za uskladištene proizvode u rasutom stanju, najčešće su plastične ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i služe za hvatanje štetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaša vrlo je pogodna konusna lovka plastične izvedbe, s perforiranim poklopcem (Slika 17.)

Za brzu detekciju štetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (Slika 18.)

37

Relativna procjena populacije pomoću navedenih tipova mamaka i lovki moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata, što podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliša, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Također, je potrebito striktno se držati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogdno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se očita njegov položaj unutar skladišnog objekta pomoću portabl laser scanner-a koji (Slika 19. i 20.) i na taj način se vrste i brojnost štetnika unose u kompjutersku bazu podataka (Slika 21.) pogodnu za statističku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Slika 19. bar kod mamka Slika 20. laser scanner

Slika 21. kompjuterska baza podataka 38

Statistička obrada ovako prikupljenih podataka odnosi se na statističke parametre, kao što je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greška, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju brojčano (tablično) ili grafički. Brojčani prikaz odnosi se na prikaz broja štetnika/kg uskladištene robe ili kao prikaz broja štetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zaražene robe. Grafički prikazi monitoringa populacije štetnika u skladištima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanjui ili robe u vrećama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona – ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona – ako je varijanca jednaka s prosjekom , odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca veća od prosjeka. Dakle, za pravilno provođenje nadzora ovim načinom, nije potrebno imati veliku radnu snagu. Bitno je u startu dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaćene štetnike, te ih determinirati i očitati njihovu brojnot, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statistički obradi i prikaže simaulacija stanja u kompletnom skladišnom objektu za cijelu sezonu čuvanja robe. Monitoring skladišnih štetnika trebao bi biti jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda provedena u praksu i u skladišnim objektima naše zemlje. Potrebito je zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar koji će se ovom problematikom posvetiti u cijelosti, a time bi se primjena konvencionalnih i kurativnih zaštitnih mjera mogla bolje kontrolirati i njihova uporaba svesti na minimum, što bi ujedno i smanjilo primjenu kemijskih preparati, a time i kontaminaciju okoliša.

39

glavni proizvodi zbog kojeg proizvodimo kulturu. Skladištenje zrnatih proizvoda uz sniženu temperaturu (u “rashlađenom stanju”). konoplja i dr. Uz ove načine skladištenja postoje i pomoćne metode koje omogućavaju osiguranje naprijed navedenih načina skladištenja. vlaga. a svi drugi nametnici (mikroorganizmi. može biti zrno ili sjemenka.) koje je namijenjeno za vlakno. uskladišteno u pravilno pripremljena skladišta (čista i dezinficirana) uz rashlađivanje i permanentnu kontrolu (temperatura.SPECIJALNI DIO SKLADIŠTENJE ZRNATIH PROIZVODA Ovisno o pojedinim ratarskim kulturama. odnosno kakvoću. Zrno ima sačuvana sva tehnološka svojstva. kada se temperatura snižava do granice kada prestaju sve životne funkcije zrna.) može očuvati uspješno 2-3 godine u silosima. ali i pojedino industrijsko bilje (lan. u koje spadaju: a) čišćenje uskladištenih proizvoda i njihova dorada b) primjena aktivne ventilacije c) konzerviranje zrna (kemijsko i dr. koje se dobivaju od žitarica. nametnici i dr. Skladištenje zrnatih proizvoda sa niskom vlažnošću (ispod kritične) u raznim tipovima skladišta 2. očišćeno od primjesa.za dobivanje sjemena. koje ima vlažnost nižu od kritične. Uskladištenje zrnatih proizvoda danas se u svijetu obavlja na tri osnovna načina: 1. kada se fiziološki procesi u zrnu sporo odvijaju. štetni insekti i grinje) imaju vrlo oslabljenu životnu aktivnost. ili 3-4 godine u podnim skladištima. Raznim istraživanjima dokazano je da se suho zrno. 40 . bez premiještanja. odnosno kao sjemenski materijal . uljanog bilja. Skladištenje zrnatih proizvoda bez prisustva zraka (hermetičko čuvanje) 3. Zbog toga sjeme i zrno spadaju u zrnate proizvode.) Svi ovi glavni i pomoćni načini skladištenja povoljno se izvode kod “suhog zrna”.

Vrste i tipovi skladišta SKLADIŠTE: objekt u kojem se. sve do trenutka daljnje uporabe Za uskladištenje žitarica koriste se: 1. utovara. istovara manipulacija proizvodima unutar skladišta Podna skladišta: 41 . proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće (kvalitete). koševi za kukuruz 3. silosi Prostorija mora biti čista. suha. podna skladišta 2. pri određenim uvjetima. zaštićena od prodora podzemne vode i oborina Moraju postojati uvjeti za kvalitetno provjetravanje Dobro organizirana služba protiv skladišnih štetnika i požara Transport robe bi trebao biti potpuno mehaniziran: prilikom prijema.

Podna skladišta Mehanizirana Nemehanizirana s automatskim istovarom djelomično samoistovarni 42 .

1 .Prema vremenu uskladištenja privremena stalna Tavani Žitnice (hambari) Velika podna skladišta A) Tavani Primitivni oblik skladišta Za čuvanje manjih količina proizvoda Omogućeno je provjetravanje i suhi prostor Kućni tavani – žitarice Tavani nad štalom – voluminozna krma B) Žitnice (hambari) Za čuvanje većih količina zrnate robe Manje zgrade građene od drveta C) Velika podna skladišta: * PODNO POVRŠINSKA (u rastresitom stanju debljine 1.5 m ili u vrećama) Slika 22.1. Podno površinsko skladište na kat 43 .

ne i za sjemensku Zrno se u skladište smješta do samih zidova na različite visine: pored zidova : 2-2.* PODNO ZAPREMINSKA (u rinfuzi – sušenje.5 m u sredini : 4-5 m (horizontalni pod) do 10 m (kosi pod) Debljina sloja ovisi o vlažnosti zrna: 44 . Podno zapreminsko skladište Pogodno za merkantilnu robu. i u vrećama – unakrst u 4 reda) Slika 23.

70 0.40-0. fiksirano) Poluprijenosno Prijenosno Koriste se: ventilatori provodnici za zrak razdjeljivači zraka Slika 24.20 0.50 0.Vlažnost zrna (%) 14 15 17-20 >20 Debljina sloja (m) 1. Tipovi kanala za provjetravanje Kanal od opeke s drvenim podom 45 .40 Prije uskladištenje zrnata masa se mora provjetriti i ohladiti – aktivna ventilacija Aktivno provjetravanje Tri tipa: Stalno (stacionarna.70-1.15-0.

Kanal od kamena s betonskim podom Poprečni presjek kanala kombinacija opeka-kamen Rešetka za prozračivanje (od letava) 46 .

Prikaz sustava ventiliranja pomoću isisavanja zraka Slika 26. Sustav ventiliranja u silosima U – ulaz zraka I – izlaz zraka 47 .Slika 25.

300t) ili na katove Radi osiguranja od požara – ne više od 5-6000 tona kapaciteta Površina poda ne veća od 1200 m2 / skladištu Čuvanje različitih kultura u istom skladištu: razdijeliti ih drvenim pregradama Priručne prostorije skladišta: prijemni dio s vagom dio za vreće prostorija za radnike ured i sl. roba) O kapacitetu ovisi da li će objekt biti prizemni (do 30 vagona. Privremeno skladište 48 . Za čuvanje sjemenske robe: prostorija za čišćenje (selektor) prostorija za zaprašivanje Privremena skladišta U slučaju nedostatka kapaciteta postojećih skladišta Najnužnija mjera Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode neće moći djelovati Nagib terena mora biti najmanje 5º Duljina skladišta 50-100 m. roba) 20-30% (sjemen.postavljena tako da vjetrovi mogu puhati izmeðu njih Slika 27. bez njih (do 2 t) Ako se gradi nekoliko skladišta .Veličina skladišta Određuje se prema količini proizvoda i prema mogućnostima osiguranja od požara npr. 1 vagon žitarica (14-15%) potrebno oko 12m2 + za manipulaciju: 15-20% (merkant. a širina ovisi o širini cerade Skladišta s pregradama (1 t zrna).

20 m Dimenzije koša ovise o podneblju U krajevima s vlažnom klimom širina je 1.KOŠEVI ZA KUKURUZ Koš (čardak) za čuvanje kukuruza u klipu Sušenje prirodnim putem (strujanjem zraka) ili umjetnom cirkulacijom zraka Na drveni ili metalni kostur se postavljaju stranice Pod je građen od dasaka Krov se produžava prema bočnom stranama Koš treba biti podignut od tla 0. visina je obično 2-3 m Položaj koša – okomito na pravac vjetrova Postoje jednostruki i dvostruki (dva koša pod istim krovom) Slika 28. i do 2. Koš za kukuruz u klipu SILOSI Osigurava kompleksnu mehanizaciju proizvodnih procesa i automatsko upravljanje Osnovni dijelovi: a) radni toranj b) silosni (skladišni) prostor c) prostorije za prijem i otpremu robe 49 .50 m.00 m Duljina ovisi o kapacitetu. a tamo gdje je klima suhlja sa čestim vjetrovima.20-1.80-1.

prijemni odjel za kamionski transport V . postrojenje za transport zrna Elevatori – osnovni transportni strojevi (specijalizirani i univerzalni) Strojevi za čišćenje: separatori i trijeri (u srednjem dijelu silosa) Silosni (skladišni) prostor Glavni dio silosa ili pravo skladište Zadatak: zaštititi zrno od atmosferskih prilika.sušara 1 – vaga 2 – transporteri za punjenje komora 3 – separator 4 – kontrolni separator 5 – transporteri ispod komore silosa Radni toranj Centar s kojim su povezani svi ostali dijelovi silosa U njemu se vrše osnovni transportni i tehnološki procesi Sadrži: elevatore.Slika 29. vage. Osnovni dijelovi silosa I – radni toranj II – silosni prostor III – prijemni odjel za željeznički transport IV . strojeve za čišćenje. od nagle promjene temperature i od štetnika 50 .

Zidovi silosa moraju biti: čvrsti i trajni pri minimalnoj debljini jednostavne konstrukcije nepropusni za plinove ne smiju biti podložni požaru Silosni prostor sastoji se iz tri dijela: * osnovni dio silosa (komora ili ćelija) * tavanski dio (gornja galerija) s transporterima za punjenje * prizemni dio (donja galerija) s transporterima za pražnjenje Izvedba silosa: * drvo – opasnost od požara * opeka – teškoća mehanizacije * čelik – provodljivost topline. pravokutni. betonski 30-40 m Slika 30. okrugli. higroskopnost (kondenzacija) * armirani beton Oblik komora: * ovise o materijalu i mogućnosti izvedbe * kvadratni. zvjezdasti * okrugli silosi su ekonomični ako im je promjer do 5m visina ovisi o kapacitetu. Skladištenje u silosu 51 .

Na osnovu rezultata analiza poduzimaju se mjere za saniranje prevelike vlažnosti (sušenje proizvoda). skladištari i dr. vlaga zrna. trajnost skladištenja. hlađenje ili aktivnu ventilaciju. Sjemenska roba treba održati svoje vitalitetne osobine (klijavost. merkantilna godinu dana i više. periferna vlaga na zrnu se suši i kao takova se prozračivanjem isparava. po mogućnosti provjetravanjem ili hlađenjem. uređaje za mjerenje temperature (ugrađene termometre u silo komorama ili bimetalne ručne). pa što je vlaga manja. grinja. kao sirovine za dobivanje finalnih prehrambenih proizvoda.76 kg. 52 . Prozračivanjem prestaju svi negativni fiziološki procesi u zrnu. aparate za dezinfekciju. temperatura uskladištene mase i okoline. a prozračivanjem se uskladištena masa ujedno i hladi. odnosno mjere za suzbijanje štetnih nametnika. Radi toga se svakih 1-2 mjeseca moraju uzimati uzorci (težine 250g). te unutrašnji transport. Što sve ima utjecaja na uspješno skladištenje. energija klijanja).) o kojem najčešće ovisi uspjeh pravilnog skladištenja. mikroorganizama. Sjemenska roba se u skladištima zadržava kraće vrijeme. izjednačenost uskladištene partije zrna. te dobro opremljen priručni laboratorij za fizikalne. to je proces dormantnosti duži. te se analiziraju štetni kukci i grinje. merkantilna roba sva tehnološka svojstva. a temperatura niža. a da bi se sačuvale normalne sposobnosti života zrna. temperatura. vrste i količina primjesa. a time i hlađenje. hektolitarska težina . pneumatskim ili ručnim sondama uzimaju se obično dva uzorka (jedan za analizu u laboratoriju gdje se određuje vlaga (13% standard za pšenicu. pravilna priprema skladišta za prijem nove robe. potom svi negativni mirisi prelaze u apsorpcioni zrak. kada su svi biokemijski procesi svedeni na minimum. nastaje sušenje zrna. Vrlo je važan i stručni kadar koji vodi računa o skladištenju (tehnolozi. U svim skladištima i uskladištenim proizvodima jedan od najvažnijih procesa je permanentno praćenje stanja proizvoda. te njihovi razvojni oblici. glodavaca).standard 2%). uklanjanje plinova i neugodnih mirisa iz uskladištene mase. kemijske i fiziološke osobine zrna. čime nastaju izmjene u sastavu uskladištene mase kao: izmjena zraka u međuzrnatom prostopru. Za vrijeme skladištenja pšenice najvažnije je utvrditi optimalne uvjete za što trajnije i kvalitetnije skladištenje. Skladištenje pšenice biti će različito s obzirom na sjemensku ili merkantilnu robu. uređaje za sušenje i dosušivanje. PERMANENTNO PRAĆENJE PROIZVODA TIJEKOM CIJELE SEZONE SKLADIŠTENJA. Tijekom prijema pšenice u skladištima. primjese . To se postiže skladištenjem suhe i hladne pšenice. vrsta i tip skladišta. a to su temperatura i vlaga zrna. prisutnost nametnika (kukaca. navodimo u slijedećem: Namjena i cilj skladištenja (merkantilna ili sjemenska roba). Moderno skladište za uskladištenje pšenice treba imati sve potrebne uređaje kao: uređaj za utovar i istovar. Također su važna dva čimbenika za ovaj proces. relativna vlaga zraka okolne sredine. kada se mjeri vlaga proizvoda. Tijekom skladištenja žitna masa prelazi u stanje dormantnosti (mirovanja). a drugi se daje proizvođaču.Skladištenje pšenice Pravilnim skladištenjem pšenice moraju se sačuvati sva njezina kvalitativna i kvantitativna svojstva.Radi toga je mogućnost prozračivanja uskladištenih proizvoda bitan čimbenik kvalitetnog skladištenja.

do 2. a najčešće glodavci. pa ako se zrno koristi za prehranu. ako se zrno koristi za 53 . Od svih ovih čimbenika vrlo je važna debljina sloja. tj. uz najpovoljnije klimatske uvjete. Zadatak je sušenja da se zrnu oduzme suvišna vlaga. U većim koševima. Klipove kukuruza napadaju mnogi nametnici. Uklanjanje vlage iz kukuruza ovisi o slijedećim čimbenicima: količini vlage u klipu (zrnu i oklasku). brzini protjecanja zraka kroz masu. Relativna vlaga zraka ne bi smjela prijeći 60%. sa vlažnošću od 25% treba za sušenje 150m3 za svaku tonu. Čuvanje kukuruza u klipu je najrašireniji i najjeftiniji način. njegova vlažnost će tek u travnju mjesecu doseći 15-16% vlage. prozračivanjem i konzerviranjem vlažnog zrna. iz sredine veće koncentracije prelazi u sredinu manje koncentracije. postoji opasnost da se zrak zasiti vlagom. Primjerice ako se kukuruz skida u studenom mjesecu 22% vlage. u trećoj fazi sa periferije zrna vlaga prelazi u zrak. Ovakovo sušenje obavlja se i u posebno izgrađenim komorama. u drugoj fazi vlaga iz unutrašnjosti zrna. što se najčešće obavlja za sjemenski kukuruz. na nekim poljoprivrednim imanjima sušenje klipa se obavlja umjetnim putem. posebice kod vlažnog zrna preko 30% vlage. koja ovisi o dužini klipova i stupnju vlažnosti. Način sušenja ovisi o namjeni. Klip sa većom vlažnošću od 40%. Ivezić. relativnoj vlazi zraka okolne sredine. temperaturi okolnog zraka i uskladištene mase.5m) treba manje količine zraka za sušenje (50m3/sat). Čuvanje kukuruza u zrnu Kukuruz se može čuvati sušenjem ili dosušinjem u sušarama. Ovakav način skladištenja i sušenja je nesiguran i često dolaz do njegovog kvarenja. gdje se njegovo sušenje obavlja prirodnim putem (zrakom i suncem). deblji sloj . koji je u našim uvjetima prilično zastupljen. njegovo sušenje se dovodi u pitanje i kvarenje je neizbježno. a najpovoljnija je od 3-3. Rastresitost hrpe klipova je također vrlo važna. U klipu se kukuruz čuva u koševima (čardacima ili kukuružnjacima). propuštanjem prirodnog nezagrijanog zraka pomoću stacionarnih ili prijenosnih ventilatora. Poslije komušanja kukuruz se skladišti sa različitom vlažnošću (ovisno od klimatskih prilika tijekom berbe) od 22-35%. debljini sloja te o rastresitosti hrpe. čime dolazi do ovlaživanja kukuruza u višim slojevima i djelovanje koje smo željeli je suprotno. odnosno vlaga odlazi iz sredine više vlažnosti u sredinu niže vlažnosti.5m sa vlažnošću klipa od 16-18%. i konačno se ustaljuje količina vlage u zrnu na 1213%. koristit će se takav način koji će osigurati hranidbenu kakvoću zrna. Ako je debljina sloja veća. a čuva se u klipu i u zrnu (rasutom stanju).).5m. 1994. a uklanjanje vlage obavlja se u 4 osnovne faze: vlaga koja se nalazi na površini zrna odstranjuje se zrakom (prirodnom ili umjetnom cirkulacijom). posebice na privatnim gospodarstvima.Skladištenje kukuruza Kukuruz se po namjeni razvrstava za industrijsku preradu i za ishranu ljudi te stoke. odnosno da ostane samo toliko vlage za "latentni" život sjemena. Kukuruz manje debljine (1. kukci i grinje (Kalinović. Sušenje ima značajnu ulogu za daljnje skladištenje.

Sa okolnim zrakom (nezagrijanim) sušenje se obavlja u silo komori ili podnom skladištu. pa se uskladišteni proizvod mora redovito kontrolirati (uzimanje uzoraka. mjerenjem temperature i vlage. zbog izjednačavanja vlage. Brzina sušenja raznih hibrida ovisi o vlazi zrna prilikom sušenja. Tijekom sušenja sjemenskog kukuruza velikog značaja ima vlaga. Tijekom sušenja. sa vlagom od 25% . ali se primjenjuje i kombinirani način (sušenje klipa na 22-25% i poslije runjenja dosušivanje zrna). Vlažnije zrno suši se brže i lakše. iz kojih se istovaruje hidrauličnim ili nagibnim rampama.reproduktivni materijal (sjemenski) sušenje će se obaviti bez oštećenja klice. Vlažni kukuruz se aspiratorima velikog kapaciteta čisti i zatim odlazi na sušenje. vlaga zraka 40-50%). Sa kombajna se obično dovozi kamionima ili traktorskim prikolicama do usipnog koša sušare.5-14%. U drugoj fazi zrno se suši temperaturom od 80oC. energija klijanja). Toplo zrno odležava 6 sati. oklasci klipova i sl. od suhljeg. čak i do 20%.) . Energenti za sušenje mogu biti različiti (plin. a prije toga se čisti silo aspiratorima od sitnog loma i pljevica i sposobno je za dugotrajno skladištenje. osjetljiviji je na visoke temperature pri sušenju. Obično se suši u klipovima. snijeg i sl.375 m3/sat. Sušenje se obično obavlja u dvije faze (dvofazno sušenje): u prvoj fazi zrno se suši na temperaturi od 120-130oC. Nezasićeni zrak prolazeći kroz masu vlažnog zrna uzima vodenu paru koja ishlapi iz zrna. iznimno i 40%. Prosušivanje zrna okolnim zrakom ovisi prvenstveno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka (najbolja temperatura je srednja dnevna 4. odnosno smanjenja klijavosti. ovisno o njezinim kapacitetima u žitomlinskim poduzećima. Preporuka je da se sjemenski kukuruz skine što prije (makar i vlažniji). ovisno o tipu sušare. Čuvanje sjemenskog kukuruza Sjemenski kukuruz podvrgava se se specijalnom režimu sušenja. zbog visokih temperatura često dolazi do velikog loma zrna. na 13. a kreće se obično od 35-38%. odnosno na niske temperature na polju (napr. 54 .Ako ga mraz zahvati. Količina zraka ovisi o vlažnosti zrna. Što je kukuruz vlažniji. mraz. Osušeno zrno se nakon hlađenja skladišti u silo komore ili velika podna skladišta. pa tako primjerice za kukuruz sa vlagom od 16% potrebito je 75m 3/sat. koja opet ovisi o klimatskim prilikama. Sušenje kukuruza zagrijanim zrakom obavlja se u sušarama raznih tipova. analiza na prisutnost nametnika). kako ne bi došlo do naglog odmrzavanja i pucanja stanica unutar zrna. prije utjecaja mraza. Prije prijema uzimaju se uzorci za utvrđivanje vlage. Radi toga sušenje se obavlja okolnim zrakom i zagrijanim zrakom. kada se postiže vlaga zrna od 18-20%.5-5oC i rel. sušenje je vrlo delikatno. loma zrna te ostalih primjesa. Zrno kukuruza kombajnira se sinhronizirano sa radom sušare. treba ga lagano sušiti. gdje roba ostaje do momenta uporabe. mazut. radi očuvanja vitalitetnih osobina zrna (klijavost. Stacioniranim ili prijenosnim uređajima (ventilatorima) ubacuje se zrak sa donje strane silo komore ili ubacivanjem zraka kroz polukružne perforirane cijevi u podnim skladištima.). što pogoduje razvoju raznih nametnika. visina hrpe klipova i temperatura.

posebice klicu. i štetno djeluju na klijavost. Kemijska svojstva imaju daleko veći utjecaj na uspješno čuvanje uljarica na duže ili kraće vrijeme. betonskim zrako suhim pogodnim skladištima. U praksi se često ne utroši sav dorađeni sjemenski kukuruz. u podnim skladištima u papirnatim vrećama ili velikim tzv. trajnost uporabe i sl. koje je industrijsko bilje i služi u druge svrhe. kikiriki.. Nakon sušenja. uzimanjem uzoraka. i izvjesna količina ostaje neprodana u skladištima. Proces sušenja počinje sa 25-30oC. Tehničko ulje dobiva se od sjemena konoplje i lana. soja. (bakrenasti moljac) i Sitotroga cerealella Oliv. vlaga se svodi na oko 20%. težine 10-25 kg. odnosno služi kao reproduktivni sjemenski materijal. čime se ugrožava životna sposobnost sjemena. klijavost. "džambo" plastificirano jutenim vrećama. (žitni moljac). klijavost smanjuje za svega 1-2%. ali je presudna sipkost. 55 . kalibrira i zaprašuje fungicidima za sjeme /TMTD i dr. sezam i mak (zrnati proizvodi).Plodia interpunctella Hbn. čije ličinke . Skladištenje uljanog bilja Zrno uljarica služi za dobivanje ulja. Zbog toga se u početnoj pojavi ovih insekata odmah moraju poduzeti mjere suzbijanja raznim pogodnim insekticidima (Kalinović i dr. Jestivo ulje se dobiva i od ploda maslina. koje je potpuno poremećeno ako dođe do pojave samozagrijavanja. do momenta sjetve. uljana repica. lešnjaka i badema. Skladištenje nedorađenog sjemenskog kukuruza je kratko. Samozagrijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti. Zrno se dorađuje (čisti./). 1990. zapremine 500-1000 kg. u povoljnim uvjetima skladištenja može biti ispravna i nakon 2-3 godine. stalnim kontroliranjem. Klijavost dorađenog sjemena. a vezan je sa vlažnošću i temperaturom zrna. ricinus. te pakuje u višeslojne papirnate vreće. do maksimalno 43oC (granična temperatura sušenja) iznimno 45oC. sjeme uljarica čuva se na specifični način i njihovo skladištenje je prilično zahtjevno. U uljano bilje spada suncokret. Skladišti se u podnim. Dorađeno sjeme mora imati atest (vrsta hibrida. Najčešća vrsta štetnih insekata su razni moljci . zrno se hladi zrakom obično u trajanju od 1-2 sata. Za kvalitetno ulje. Sastav pojedinih uljarica prikazujemo u tablici 8. Fizikalna svojstva u svezi skladištenja su slična kao i kod žitarica. Tako je raznim ispitivanjima ustanovljeno da se kod sjemena sa vlažnošću od 13% u povoljnim uvjetima skladištenja. s obzirom na fizikalna i kemijska svojstva.gusjenice izgrizaju sadržaj zrna.Pri sušenju sjemenskog kukuruza u klipu. Takovom kukuruzu neophodna je pažnja. Kod temperature 48-50oC već dolazi do koaguliranja albuminskih komponenti bjelančevina.). a poslije krunjenja se dosušuje. a svakih 2 sata temperatura se povisuje za 3-5oC. jer postoji opasnost pd napada raznih nametnika (kukaca i glodavaca).).

0 (6.5 (19. repica 35.1) 19. najvažnije su komponente koje sudjeluju u biokemijskim procesima. kaja sadrži 43.4) 15. a najveći otpada na globuline.5% ulja. prema Voškeruškoj (Trisvjatskij.91% 100 56 .43.5-19. odmah započinju negativni biokemijski procesi u zrnu. jer ako se sadržaj gornje granice od 7% povisi.6-4.5 (29. količina ulja (masti) i količina vode.1) Uljan.2) Soja 12.2) 3.1 (15.3-12. Kemijski sastav važnijih uljarica.2-36.1-40.7) Bezdušične ekstraktivne tvari 13. Kultura Suncokret Masti Bjelančevin e 10.9) 31. Tako. mineralne tvari i vodu.4-14. Sjemenke uljarica sadrže različite količine ulja (40-60% od težine sjemenke ili 80% od težine jezgre).Tablica 8.% 100 V= granična količina vlage (%) Z= 100-količina ulja (%) 14= stalni koeficijent Primjer: ako želimo uspješno čuvati uljanu repicu. Od svih uljarica sjeme suncokreta ima vrlo složen kemijski sastav.9 (9.0 (16. a također i bjelančevina (1.) postoji formula pomoću koje se može odrediti vlaga za najoptimalnije čuvanje uljanog bilja. Sadržaj vlage (vode) je vrlo važan. Za uljano bilje.5-2puta više nego kod žitarica). dobiva se slijedeća skladišna vlaga: 14 x (100 .0-21.3 (4.0) Tijekom skladištenja uljarica. primjerice u sjemenci konoplje ima najviše globulina u 50% bjelančevina.4-12. uglavnom od tvari koje su osjetljive i neotporne na skladištenje pa su i sjemenke suncokreta osjetljive na duže skladištenje.5) Pepeo 2.1 (27.0) Voda 6. linolna i linolenska). Prema ovim pokazateljima ocjenjuje se i vrijednost ovih kultura.8) 21. ugljikohidrate. bjelančevine. U sjemenkama uljarica ima prosječno 16-28% bjelančevina.4-12.3 (17. Istovremeno ulje uljane repice ima mnogo nezasićenih (Eruka) kiselina.= 7.9 (7.6-4.6) 5.1 (3.0 (8. 1966. Većina uljarica imaju dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i tri nezasićene masne kiseline (oleinska. Formula glasi: 14xZ V= --------.5) V= ---------------------.5-45.2) 3.7-18.9-31.4-21.0 (17.0) 22.3) 7.3 (35.5-21.0 (40. Sjeme suncokreta sadrži masti i lipoide.

Sva podna skladišta moraju imati termo i hidro izolaciju. tada će gornja granica skladišne vlage 6. odlazi na vagu. sorte sa više sadržaja ulja (47%) moraju imati skladišnu vlagu koja ne smije prelaziti 6.5 m do 3 m. ali se u svijetu na malim parcelama skida još uvijek ručno (tzv.80 100 100 16 x (100 . Za sigurno određivanje skladišne vlage postoji formula koja glasi: 16 x (100 .2 100 Sjeme suncokreta se kamionima ili željezničkim vagonima doprema do usipnih koševa i trakastim transporterima. gdje se uglavnom skladišti uljana repica. Visina hrpe zrna u rinfuzi ne bi smjela biti viša od 10 m. "kubanski način").9%. koji su izvor zaraze štetnim kukcima i mikroorganizmima. Uz stijenke metalnih silosa zbog znojenja zrna dolazi do stvaranja vlažnog sloja debljine 1020 cm. okruglih razmaknutih silo-komora. Tijekom skladištenja konstantno se moraju svakih mjesec dana uzimati i 57 . na glavicama biljki.80. Međutim sjeme suncokreta skladišti se i u silosima sa spojenim silo komorama građenim od betona ili pocinčanog lima. radi provođenja aktivne ventilacije.. te elevatorima u sušaru. ali na kraće vrijeme. a jedino suncokret u silosima. a debljina sloja mora biti podešena radi mogućnosti prozračivanja.2 100 Primjerice: biti W (%) .2 W = 6. Najpogodnija su betonska skladišta.45) W = ------------------.U) W= -----------------. ovisno o sadržaju ulja. 16 x 55 880 ⇒ W = ---------. Ovakovo sjeme potrebito je povremeno lopatati. ali se prije skladištenja obavezno suši u sušarama i čisti od primjesa..2 ⇒ W = ----. Iza sušenja transporterima se ubacuje sa gornje strane u silo komore.količina ulja u apsolutno suhom stanju ako partija sjemena sa 45% ulja. ponovno na vagu.Vrste i tipovi skladišta za uljano bilje Uljano bilje skladišti se uglavnom u podnim skladištima..gornja granica skladišne vlage U (%) . Dno komore je dvostruko. Skladištenje suncokreta Suncokret se na velikim parcelama skida kombajnima. Sjeme suncokreta skladišti se u betonskim silosima. po mogućnosti na razmaku od 1. Napominjemo da uljano bilje mora biti suho.5%. kada se sušenje sjemena obavlja na polju ili skladištima. nakon čega se obavlja vršidba i skladištenje u podna skladišta. Zbog toga ovi silosi su nepodesni za duže čuvanje uljarica. Skladišna vlaga za sorte koje sadrže 44% ulja iznosi 6. po mogućnosti uređaje za aktivnu ventilaciju i uređaje za mjerenje temperature. osušeno na skladišnu vlagu. jer nemaju pogodnu hidro i termo izolaciju. Također su bitni i mehanizirani transporteri za utovar i istovar robe. Kombajniranjem se sjeme suncokreta sa različitom vlagom (16-18%). koji imaju uređaje za mjerenje temperature.. doprema u silose ili velika podna skladišta. u aspiratore za čišćenje.

kemijski i biološki.. Čimbenici kvarenja uljanog bilja tijekom skladištenja Tijekom skladištenja uljarica često puta nastaje kvarenje. u rasutom stanju. zbijeno je i 58 . dušične spojeve i temperaturu). Uljana repica skladišti se uglavnom u podnim skladištima. kada nastaju izvjesne promjene u zrnu. koja utječe na brzinu procesa užeglosti. te temperatura. koji se javljaju na zagrijanim. kao Tvornica ulja u Zagrebu. Tako se na sjemenu suncokreta javljaju razni tvrdokrilci (Coleoptera) . Sjeme uljane repice u skladištima stoji najviše 1-2 mjeseca. pri 25-40 oC dolazi do ubrzanog razvoja mikroorganizama.stacioniranim ventilatorima. Temperatura sušenja ne bi smjela biti viša od 35 o C. Poslije čišćenja sjeme se skladišti u podna skladišta. samozagrijavanja i pojave nametnika. kada nastaju ketoni. koji prozračuju (hlade) proizvod sa donje strane. te predstavnici Psocoptera (prašne uši) roda Liposcelis. kada je lakše izdvojiti žarišna mjesta povećane vlage. rijeđe u silosima. Skladištenje uljane repice Zbog veličine sjemenki i proizvedenoj količini. gorkog je ukusa. pri 25oC sjeme ne mijenja boju. proizvodnja je u mnogo manjem obimu. koji imaju pogodnu podlogu za razvoj (vlagu. Na to utječu različiti čimbenici kao fizikalni. Od fizikalnih čimbenika je prvenstveno svjetlost. sjeme dobiva miris po plijesni. znači kratko. na skladišnu vlagu od 6-6.analizirati uzorci na prisutnost štetnih kukaca. uljanu repicu skladište u podna skladišta o obliku niskih silo komora.Iza žetve sjeme uljane repice razne vlažnosti od 10-12% odlazi direktno na sušenje. miris i okus. hidrolizu masti (u slobodne masne kiseline). kod koje se ubrzava proces oksidacije masti. Za sva kvarenja osnovni čimbenici su povišena temperatura i vlaga. uvjetovano kemijskim promjenama. pri čemu dolazi do razgradnje masnih kiselina. pa je i skladištenje vremenski kraće. koje se manifestira užeglošću masnih tvari. Mikroorganizmi izazivaju užeglost razlaganjem bjelančevina i ugljičnih spojeva. (kestenjasti brašnar). sa uređajima za mjerenje temperature. Vlažno zrno intenzivnije diše i postaje vlažnije. ili u vrećama. Ahasverus advena Walt. sjeme uljane repice se skladišti drugačije od sjemena suncokreta. ali se ipak mora stalno osmatrati uzimanjem i analizom uzoraka na pojavu samozagrijavanja i nametnika. sjeme uljane repice treba raširiti u skladištu u tankom sloju. Tako napr. i sa ugrađenim. Stvara se karakterističan ukus (miris) hlapivih masnih kiselina. a lopatanje treba obavljati što češće.Tribolium castaneum Hbst. te toplije. Kvarenje uslijed bioloških čimbenika nastaje najviše uslijed rada mikroorganizama.oštrokuti gljivar (mikofagna vrsta).5%. vlažnim i pljesnivim lokalitetima u skladištima. Ako se ne raspolaže sa sušarama. te dekarboksilacijom. Neke tvornice. Poznato je da je sjeme uljane repice sitno. ugljikohidrate. Od kemijskih čimbenika najvažnija je oksidacija koja se odvija pod utjecajem iz zraka i kisika iz vode (vlage).

Čuvanje sjemena korjenastog bilja (šećerna i stočna repa.lopatanje. monogermno (jednoklično) sadrži jednu sjemenku. pri 40-55oC intenzivno se razvijaju termofilni mikroorganizmi. a one se odvajaju raznim strojevima (rešeta. stvaraju se slobodne masne kiseline (7-8%). sjeme pljesnivi. kada se vlaga sjemenjača smanjuje na 9-10% tijekom 3 dana. Do sada nije uobičajeno sušenje sjemena šećerne repe sušarama. što negativno utječe na kvalitet ulja. 59 . pod utjecajem visokih temperatura tijekom srpnja mjeseca. prašina i dr. Sazrijevanje sjemena šećerne repe je nejednolično. najvažnije mjere su sušenje uljanog bilja prije skladištenja (skladišna vlaga najviše 9%). Dolazi do naglog povećanja kiselosti u zrnu i sirovom ulju. pokretna platna i sl. prskanjem prije skidanja. gdje se obavlja ručno prebacivanje . lišća.. Normalno sjeme su kvržice sa nekoliko sjemenki.dijelovi stabljike. defektnost sjemena je 85% (kod sjemenske robe gubi se klijavost). U klimatima sa mnogo oborina i visokom relativnom vlagom zraka. Poslije odvajanja primjesa. kako na stabljici (biljci) tako i na cijeloj površini usjeva. a defektnost zrna je 100%. monokarpno je jednoklično sjeme nastalo selekcijom (genetskim putem). Kod suncokreta sa većim sadržajem ulja brže dolazi do pojave samozagrijavanja. monogermno i monokarpno sjeme. Sjeme se stavlja u podna skladišta (zrako-suhe prostorije sa propuhom) na pod debljine sloja 20-25 cm. Kako ne bi dolazilo do ovakovih nepoželjnih posljedica. a dozvoljena skladišna vlaga iznosi 14-15%. dolazi do stvaranja većih količina slobodnih masnih kiselina. sušenje požnjevenih sjemenjača vrši se dugo. a glavno sušenje obavlja se na polju. Od skladišnih nametnika (kukaca. ljuska je tamne boje. kao i kontrola temperature proizvoda i okolnog zraka. Skladištenje ostalih zrnatih proizvoda U ostale zrnate proizvode spada sjeme korjenastog i predivog bilja. pa se u nekim zapadnim europskim zemljama. Odvajanjem kvržica (plodova) od stabljike obavlja se metodom mlaćenja. a nastalo je drobljenjem kvržica specijalnim postupkom.tamne je boje. Vrlo je važna i povoljna građevinska konstrukcija skladišta (termo i hidro izolacija). visina hrpe rasutih poroizvoda ( najviše 3 m).sjemenski materijal. Pri 70-75oC boja ljuske i unutrašnjost zrna postaje tamno smeđu boju. postaje gorko. kada nastaje mnogo primjesa (10-20%) .). grinja i glodavaca) također dolazi do velikih gubitaka (ponekad i do 30%). jezgra postaje tamno žuta. cikorija) Šećerna repa ima normalno. a to su zrnati proizvodi namijenjeni za reprodukciju . Sjeme sazrijeva od baze rodne grane prema vrhu. jer su mnogo brži procesi razlaganja. te u zemljama nekadašnjeg SSSR-a primjenjuju desikanti i defolijanti. te stalno prozračivanje.

te mlaćenja. Za proizvodnju ovih proizvoda potrebito je sjeme (reprodukcijski materijal). koji sadrže veće količine ulja. kako bi bilo što lakše manipuliranje. temperature i prisutnosti nametnika. jer ima smanjeni perikarp i osjetljivije je na vanjske utjecaje. a povremeno se trebaju prebacivati. kojeg čuvamo kao zrante proizvode. koje se kalibrira. Tijekom skladištenja potrebita je stalna kontrola vlage. Vreće se slažu unakrsno u podna skladišta na grede. koje se čisti i sprema u podna skladišta. pa ih u izvjesnom smislu možemo svrstati i u uljano bilje. Poslije žetve i vršenja stabljike. Sladištenje sjemena konoplje Kako sjeme konoplje sadrži oko 30% ulja svrstava se i u uljano bilje. a nalazi se smješteno u glavici. razastrto u tankom sloju. uz određeni razmak 60 . a tu spadaju konoplja.sjeme se stavlja u vreće težine 50 kg. Sekundarnom doradom dobivamo jednoklično sjeme. Kako se u nas ne proizvodi mnogo cikorije. Sjeme šećerne repe je vrlo skupo (posebice jednoklično). Prilikom žetve skida se različitom količinom vlage (i preko 25%). a u sekundarno dorađeno sjeme spada i genetski jednoklično sjeme. sjeme sa vlagom preko 30% na temperturi od 30oC. uz povremeno ručno lopatanje. Veće količine sjemena suše se u sušarama i to sjeme sa vlažnošću od 20-25% na temperaturi od 40oC. Vreće se skladište u zrako suhim skladištima. pilira i polira. kako ne bi došlo do njegovog kvarenja. Čuvanje sjemena cikorije Sjeme cikorije je vrlo sitno. Jednako se čuva i sjeme stočne repe. ali se njegovom skladištenju treba posvetiti pažnja. u vreće unakrsno po dvije. a klijavost može sačuvati i 3-4 godine. pa se mora i kvalitetno sačuvati u adekvatnim skladištima sa skladišnom vlagom od 12%. pa je njegovo čuvanje otežano. Sušenje manjih količina sjemena (sa privatnih gospodarstava) obavlja se prirodnim putem (suncem i zrakom). Ono se ne tretira fungicidima. segmentira. na ciradama. Kako se proizvode manje količine sjemena konoplje. sa atestima i plombom. te se prije skladištenja obavezno suši na skladišnu vlagu od 7-8%. Čuvanje sjemena predivog bilja Predivo bilje proizvodi se uglavnom za dobivanje vlakna. koja se nalazi na stabljici proizvedeneoj u drugoj godini. lan i pamuk. složene unakrsno na drvene grede. to je i sjemena malo. Teže je sačuvati jednoklično sjeme. Ovakova sjemenska roba skladišti se u zrakosuha skladišta. a može se uspješno očuvati do 1 godine. dobiva se sjeme. u hrpi čija visina ne bi smjela prelaziti 1 m. Sjeme se može čuvati i u rasutom stanju. to se ono skladišti kod nas uglavnom u podnim skladištima u vrećama ili u rasutom stanju.

uglavnom u vrećama. pa je to jedan od osnovnih razloga za njihovo specifično skladištenje. cikorija i krumpir. te visoke (preko 100oC). Ustanovljeno je da sjeme sušeno visokim temperaturama postaje snažnije. Vlaga se kreće od 3.59%. ono mora odležati izvjesno vrijeme u skladištu u neočišćenom stanju. Prikladnim skladištenjem. i ima bolju klijavost. Njihovo skladištenje se razlikuje u mnogome od skladištenja zrnatih proizvoda. Korijen i gomolj sadrži mnogo vode. radi što bolje cirkulacije zraka. a od encima su prisutni lipaza i proteaza. Skladištenje industrijske šećerne repe Vađenjem šećerne repe iz tla on nadalje živi i diše.30 . Laneno sjeme obavija sluzasta tvar. sjeme lana može održati klijavost i do 7 godina. Sjeme lana ima specifični kemijski sastav. debljina sloja ne bi smjela prelaziti 1. Ustanovljeno je također da je starije sjeme prikladnije za sjetvu (nego sviježije jednogodišnje).40 m. Zbog toga se razlikuje skladištenje industrijskog korijena i skladištenje sadnica ili sjemenjača. albumine. cvijet i plod (sjeme). koja pritjecanjem vlage jako bubri. Čuvanje sjemena lana Sjeme lana služi kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lana i preradu u vlakna. a jedna i druga proizvode se i za dobivanje sjemena (sjemenjače). a posađen u proljeće stvara stabljiku. uz prebacivanje lopatanje. Zbog toga postoje biološke osnovice za čuvanje repe. Šećerna repa je dvogodišnja biljka. ovisno o stupnju zrelosti i klimatskim prilikama za vrijeme žetve. pepton i lecitine. U nekim zemljama (Engleska) sjeme se suši i na dimu (radi slabijeg fungicidnog djelovanja). globuline. i pljosnatog izgleda. a tijekom zime se postepeno čisti i skladišti u prikladnim podnim skladištima. gdje se suši i dorađuje. sadrži bjelančevine.selekcija). stočna repa. 1966). Skladištenje korjenastog i gomoljastog bilja U korjenasto i gomoljasto bilje spada šećerna repa. Ako se skladišti u rinfuzi. rijeđe u rinfuzi. Sušenje sjemena lana obavlja se u sušarama (28-40oC) i prirodnim putem. pa korijen proizveden prve godine služi za preradbu. U pojedinim zemljama (Italija) koje proizvode mnogo konoplje. u tankom sloju. sjeme se čuva u specijalnim silosima. Poslije skidanja sjemena i sušenja. čime gubi vodu i šećer i samu težinu korijena. nego sušeno prirodnim putem (viša temperatura uništava klijavost slabijeg sjemena . što omogućava bržu klijavost. stočna za hranidbu stoke. Ima također osobinu da lako izdrži i niske temperature (20oC). Ono je jajolikog produljenog oblika. Skladištenje šećerne i stočne repe Šećerna repa se proizvodi za industrijsku preradu. a time se obavlja i konzerviranje klijavosti (Pasković. Vađenjem iz tla 61 . a da ne izgubi klijavost.između gomila vreća.1.

treba ga pregledati i sortirati (posebno staviti oštećeno korijenje).5m.5m uz visinu gornjeg dijela 0. na kraće vrijeme. Prema namjeni postoji različito čuvanje industrijskog korijena: čuvanje korijena na polju. Čuvanje korijena na polju Kada se korijen ne može izravno nositi u tvornicu. Prizme se lociraju u blizini tvrdih puteva. stvarajući zaštitni epiderm na novo stvorenoj površini korijena. širine baze 15m. tada se korijen mora sortirati u tri skupine: zdravi i svježi korijen teži od 1 kg. dvodnevne i višednevne zalihe.61% od težine korijena. Slaže se u manje hrpe.5m i visinu 1. diše. "ventilatori". Sve ovo ovisi o temperaturi (što je ona viša brže je ugibanje stanica. Intenzitet ovih procesa uvjetovan je čimbenicima u kojim se uvjetima čuva korijen. Odsijecanjem glave korijena.0061%). a za zaštitu od mraza gornji sloj se pokriva kukuruzovinom.korijen prekida svoj rast i razvoj. niti niža od 0oC. Za čuvanje na duže može se koristiti samo zdravi korijen. koje ne smiju prelaziti 5%. Ako korijen stoji duže vrijeme. pri 12oC gubitak je 0. sa bazom 2-2. Na duže čuvanje slaže se u veće hrpe kapaciteta 4-5t. Važna je kontrola temperature. korijen treba vaditi na vrijeme i ako on treba duže stajati. visine 4- 62 . Kako bi se sve to spriječilo. smješteni u sredini hrpe (građeni od dasaka ili polukružnih metalnih cijevi sa perforacijama). izravna i zasipa vapnenim prahom (20kg/100m2) ili krečnim mlijekom (400 lit/100m2). Korijen se slaže u hrpe ili prizme. Tijekom 100 dana čuvanja pri istoj temperaturi gubitak saharoze iznosi 1. pri 0oC gubitak je 0. tada se čuva u polju. te nakon izvjesnog vremena korijen uvene (dovoljan je gubitak od 25% da dođe do ugibanja stanica). Prvih 5-6 dana poslije vađenja korijena on intenzivnije diše. što predstavlja čisti gubitak. Ako je jako hladno bočne strane se pokrivaju slojem zemlje od 15-20cm. Kod ovog čuvanja bitne su i primjese (zemlja i dijelovi lišća). čime se smanjuje gubitak od oko 2050% u odnosu na nepokriveni korijen.92%. Ako se čuva na duže vrijeme. obično u blizini željezničkih postaja. čuvanje na otkupnim stanicama i čuvanje u šećeranama. čime prestaje nakupljanje šećera. uvenuti ili stradao od mraza koji je podložan kvarenju. iza kombajniranja. koje čekaju na otpremu u tvornice. Biraju se povišeni tereni (radi otjecanja suvišne vode). Bočni dijelovi prizmi zasipaju se zemljom debljine 20cm. gdje postoje jedno. obično mehanizirano.0192%. korijen i dalje živi. koja u unutrašnjosti ne bi smjela biti viša od 5oC. Čuvanje korijena na otkupnim stanicama Otkupne stanice su mjesta otkupa i privremenog čuvanja korijena šećerne repe. kako bi otprema bila što efikasnija. jer preživljava "fiziološki šok" prilikom odsijecanja glava. Također se naglo isparava voda iz korijen (repa ima 75% vode). a odvijaju se procesi sagorijevanja saharoze prisustvom kisika iz zraka. za odvođenje suvišnog toplog i vlažnog zraka stavljaju se tzv. svježi sitniji i ozlijeđen prilikom vađenja ili transporta. Mjesto se očisti od ostataka bilja. Jedan od važnih je temperatura. brže je i djelovanje mikroorganizama). Ako je korijen vađen ranije ovi su procesi još intenzivniji. pokriva lišćem. Temperatura se mjeri bimetalnim termometrima svakodnevno. a dužina je proizvoljna. Tako primjerice pri 0 oC dnevni gubitak šećera je mali (0.

Tu se ujedno korijen prebacuje u tvornicu vodenim putem. na razmacima od 10m. Prirodnom ventilacijom smanjuje se prosječna temperatura u prizmi za 2-3oC. 63 . gdje se kroz kanale za ventilaciju ubacuje zrak putem ventilatora. Aksijalnim ventilatorima ubacuje se oko 46 m 3 zraka/h/t korijena. Razlika za težinu korijena bila je 1. težina korijena iznosila je 40. a uzorci se moraju uzimati iz jedne partije prije i poslije skladištenja. Postoje vertikalni dovodi zraka. ovisno o mogućnosti betonske ili tvrde podloge. a količina šećera bila je 17. Nakon skladištenja u trajanju od 60 dana. Tako napr. Zbog toga se stalno mjeri temperatura i ako je potrebito obavlja se ventiliranje. Obično se po jedan termometar stavlja na svakih 200t korijena. koji se pokrivaju daskama. za količinu šećera 0. Bez obzira na ventiliranje. proizvoljne dužine. gdje se obično formiraju žarišne infekcije. a prosječna temperatura korijena u prizmi niža od 4.5m. Da bi se to ustanovilo.5oC. a time i gubitak težine korijena.0 kg s količinom šećera od 17. Po utvrđivanju mikrobiološke zaraze. ovisno o kapacitetu. Korijen iz uzorka se svrstava po težini. Korijen se slaže mehanizirano u velike prizma različitih kapaciteta. korijen zaražen suhom truleži i korijen na kojem je vidljiv razvoj micelija plijesni. poduzimaju se adekvatne mjere u svrhu njihovog suzbijanja. obuhvaćajući i površinski dio. prvenstveno se kontrolira temperatura sa dobro raspoređenim termometrima u prizmi. neminovan je gubitak šećera u korijenu. kako po dužini tako i po širini. Zbog toga se uzimaju uzorci na dubini od 1m od vrha prizme. na dubini od 50-100 cm daljnjih 80 korijenova (bez posebne selekcije). sa blagim padom i ugrađenim sistemima za prozračivanje. Osim ovih gubitaka. Kritičnu fazu reguliranja temperature u prizmi predstavljaju prvi dani skladištenja.47%. Povoljne su i velike prizme kapaciteta do 1000 t. ovisno o kapacitetu tvornice (velika skladišta projektiraju prizme i do 10m visine). težina uzorka prije skladištenja iznosila je 42.37%. kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od temperature u prizmi. u cilju smanjenja temperature. To su betonske podloge. Tako se od 1000 korijenova na dubini od 10-50cm uzima 20 korijena. Temperatura u prizmama mjeri se bimetalnim termometrima postavljenim u specijalnim cijevima. postavljeni na razmak od 10m. Mikrobiološkoj analizi podvrgava se korijen svrstan u tri grupe: korijen zaražen vlažnom truleži. potrebito je uzimanje uzoraka za određivanje gubitaka u težini korijena i šećera. Ugrađeni sistemi umjetne ventilacije postoje u većini modernih šećerana. širine 60cm i dubine 30 cm. Sistem prirodnog ventiliranja očituje se u unaprijed iskopanim kanalima po sredini prizme ili dva paralelna. Promjene za vrijeme čuvanja korijena šećerne repe Tijekom skladištenja korijena šećerne repe. Čuvanje korijena u šećerani U krugu tvornice se čuvaju velike količine korijena. naročito ako je korijen nečist (uprljan zemljom).10%. prekida se ventiliranje. gdje su gubici šećera mnogo manji.1 kg. Ventilacioni sistem se zatvara u slučaju podjednake temperature (zraka i prizme). Ukoliko je minimalna temperatura zraka -2oC.9 kg. oko 50m. Po potrebi obavlja se ventilacija korijena. Ventiliranje korijena se obavlja prirodnim ili mehaničkim putem (ventilatorima za hlađenje zraka). dolazi i do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama.

zaglađivanje se ponavlja. Nabacana zemlja mora biti glatka. Privremeni trapovi koriste se uglavnom za čuvanje sadnica šećerne i stočne repe. širine 80cm. Prvo se slaže korijen duž vanjskih rubova i stvara se zid. a pravilo je "iz zemlje u zemlju". pokriva se srednje vlažnom zemljom. naglo vene i gubi rezervne tvari. kako bi para. te ventilatori sa gornjom i donjom ventilacijom. račvastog. bez pukotina. Obično se lociraju na vodoravnom i čistom tlu (očišćenom od biljnog pokrova). Lociraju se na suhom i ocjeditom terenu. Ako se pojave pukotine i zemlja osuši.20-1. Imaju ugrađene uređaje za prozračivanje. dužine po potrebi (ne duži od 20m). mrkve i krompira. tako da trap dobije oblik kupe. a korijen se slaže do oko 80cm visine i pokriva zemljom. građeni kao ukopane jame sa zidanim stijenkama i dobro izoliranim krovom. Utovar korijena obavlja se sa gornje strane. U protivnom korijen gubi vodu.Skladištenje sjemenske šećerne repe (sjemenjača) Poznato je da je šećerna repa dvogodišnja biljka (prve godine daje korijen za industrijsku preradu. Stalni trapovi su uglavnom podzemni. što se obavlja zaglađivanjem lopatama i vodom. koliko se može utrapiti isti dan. Zbog toga se vadi samo toliko sadnica. Za odvodnju para i suvišne temperature služe okomiti ventilatori (građeni od dasaka). Postoje nadzemni. unutar kojeg se stavlja ostalo korijenje pomoću vila sa kuglicama na zupcima. Djelomično podzemni trapovi su jednim dijelom u zemlji. Nakon prvog pokrivanja (iza 15 dana) obavlja se drugo pokrivanje slojem zemlje od 20-30cm (u krajevima sa oštrom zimom o 45cm) na donjem dijelu i sa 1520cm (ili 30cm) na vrhu. Na dubini od 30-40 cm kopaju se kanali širine 1m. a najgornji dio trapa (greben) ostaje nepokriven. radi spriječavanja oštećenja korijena. Ovakovi trapovi mogu vrlo dobro poslužiti i za trapljenje krumpira. Ako ima oborina i ovaj dio se pokriva. oštećenog i gnjilog korijena). a pristup za transportna sredstva mora biti siguran. koji mogu biti privremeni i stalni. Podzemni trapovi su ispod površine tla i ukopavaju se na dubini od 1. da bi se u proljeće posadili za dobivanje stabljike i sjemena. prema vrhu se stanjuje na 5-10cm. nakon čišćenja i sortiranja. tada je pokrov dvoslojan).50m. sklično kao i kod nadzemnih trapova. Sadnice se čuvaju u trapovima. koji se čuva preko zime. Kako su ovi trapovi duboko pod zemljom potrebito je dreniranje okolnog tla. a trape se samo ne 64 . koja služi kao zaštitni pokrivač. Tehnologija trapljenja Sadnice koje su izvađene treba što prije trapiti. Vanjski zidovi se prema vrhu malo zaokružuju. djelomično podzemni i podzemni. Kada je trap složen. Grade se u područjima gdje vlada oštra zima i gdje nema opasnost od podzemnih voda. sa donjom bazom 1. istovar sa donje strane. Pri dnu je debeo 20-30cm. na povišenom terenu i propusnom tlu. cikorije. u protivnom ih treba pokriti slamom ili kukuruzovinom. Korijen za dobivanje sjemena naziva se sadnica ili sjemenjača. Nadzemni trapovi su smješteni iznad zemlje. Sloj zemlje može biti jedno ili dvoslojan (ako se pokrivanje obavlja ranije. Prije trapljenja vrši se selekcija sadnica (izdvajanje prekrupnog.20m širine. druge godine posađeni korijen služi za dobivanje ploda i sjemena). toplina i plinovi mogli izlaziti. a drugim iznad.

dužine 120 cm). koja se stvara oksidacijom šećera.. svakih 3-4 dana. pri temperaturi od 13o C. O jarovizaciji ovisi uspjeh proizvodnje sjemena. troši kisik. kontroli iste i o samom izgledu korijena. Stavljaju se po cijeloj dužini trapa. a strane 30 cm. i sl. Zbog toga se korijen stočne repe. U protivnom biva napadnut gljivicama (Phoma betae. zdrave i lijepo oblikovane sadnice. Zato se sadnice odmah moraju utrošiti. na temperaturi višoj od 10o C dobiva se samo 46 g sjemena. Najpovoljnija temperatura u trapu je od 2-8o C. Promjene u trapovima mogu nastati i uslijed nepovoljne temperature. 1952. i Penicillium spp.). Vađenjem sadnica opada turgor sjemena. koje su perforirane i na kojem vrhu se nalazi krović.5% prkosnica. Korijen u trapovima predstavlja živi organizam. koja se spriječava odvodnjom ventilatorima. Ovo se omogućava ventilacijom "ventilatorima" (okomiti i vodoravni). slično kao i šećerne vadi i sprema prije mraza. viša ili niža izaziva neugodne posljedice. što omogućuje provjetravanjem trapova. završenom jarovizacijom i visokom životnom sposobnošću. Povišena temperatura djeluje i na prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova. Okomiti ventilatori grade se iz 4 daske (širine 15 cm. "vlažna toplina". Stočna repa skladišti se u nadzemnim i djelomično podzemnim trapovima sa ugrađenim ventilacionim cijevima. po Ritzu. Vodoravni ventilatori građeni su od letvica u obliku trostrane prizme. koja se slijeva sa trapa. Prerano vađen korijen gubi vodu i šećer. radi spriječavanja ulaska oborina. 1988.). 65 . Prekasno izvađena i stradala od mraza. Promjene za vrijeme čuvanja u trapovima Sjemenjače moraju dočekati proljeće sa dobrim turgorom. Trapovi se obično postavljaju u pravcu puhanja zimskih vjetrova. izmjena plinova mora postojati . pa se zato mora stalno mjeriti temperatura. kada korijen ne izbija rodne grane. te do neujednačene cvatnje i sazrijevanja sjemena. Skladištenje stočne repe Skladištenje stočne repe poslije vađenja obavlja se najčešće u trapovima. postotak prkosnica bio je 60. brzo se smežura u trapu i vene. U trapu se mjeri i temperatura. rjeđe u podrumima. pojavu "prkosnica". koje će se održati u trapu bez kvarenja. nego se samo razvija lišće. kroz vertikalne otvore. Tako pri 0-1o C u trapu dobiva se 130 g sjemena po biljci. koja se registrira. koji diše. brzo se kvari u trapu pod utjecajem raznih gljivica i plijesni. a oko njih se kopaju kanali radi otjecanja suvišne vode. a korijen treba biti čist od zemlje i neoštećen. za odvođenje suvišnog CO2. kao napr. Sclerotinia fuckeliana) i plijesnima (Botrytis spp. a također i dovod svježeg zraka. čija je baza 40 cm. visina 20 cm. Na količinu dobivenog sjemena utječe najviše temperatura. Previsokom temperaturom stvara se tzv. Ako ne bi bilo sortiranja. Prema ispitivanjima. Iako je to disanje neznatno. a izlučuje CO 2 i vodu.9% (Orlovski. topline i drugih plinova.previše krupne. gubi se voda povećava se hidroliza šećera i slabi otpornost na mikroorganizme. došlo bi do razvoja nejednolikih stabljika. Kakvoća repe koja će se održati u trapu ovisi o vremenu vađenja i skladištenja. Postavljaju se po dužini trapa na svakih 3-5 m. pri normalnoj temperaturi bilo je 4.

a da se smanje troškovi proizvodnje cikorije. isto je i za cikoriju. kako bi se dobila dvostruka žetva s iste parcele. pa sve što važi za šećernu repu. To su uglavnom rahla. Kampanja vađenja i prerade obavlja se u listopadu i početkom studenog mjeseca. Strojevima ogrtačima preostalo korijenje u tlu se prekriva lišćem. Skladištenje sjemenjača Sjemenjače (sadnice) moraju se čuvati preko zime. Skladištenje krumpira Krumpir sadrži oko 80% vode i to je gomolj. Sve što važi za čuvanje industrijskog korijena šećerne repe. važi i za korijen industrijske cikorije. Na polju se čuvanje sadnica obavlja tamo gdje zimi ne dolazi do dubokog smrzavanja. a prema načinu skladištenja on se može čuvati u trapovima. ne vadeći ih iz tla. podrumima i specijalno građenim skladištima. odolijeva izmjenama temperature. mora proći prije skladištenja nekoliko faza i to: priprema krumpira za čuvanje i čuvanje krumpira u skladištima. kada još nema velikih mrazeva i kada još korijen ako je smješten na otkupnim stanicama. U nekim zemljama (SAD) cikorija se uzgaja u združenim kulturama sa ječmom i zobi. ili se sadnice vade i utrapljuju. Sortira se i skladišti samo zdravo korijenje. krumpir i pri najboljoj tehnologiji skladištenja gubi na svojoj kakvoći i kvantitetu. Da bi se gomolj što bolje zimi sačuvao. Izvađeno korijenje (ručno vađenje) otprema se u trapove. Priprema krumpira za skladištenje obavlja se u nekoliko faza: stanje krumpira u vrijeme vađenja. oni su isti kao i za šećernu repu. a veće količine za tržište. a dva iduća ostavljaju se u tlu. industrijski korijen otprema se odmah na otkupne stanice u blizini tvornica za preradu. radi jednoličnog razvoja stabljike. U domaćinstvu on se čuva u podrumima ili na seljačkim gospodarstvima u trapovima.Skladištenje cikorije Slično kao i šećerna repa cikorija je dvogodišnja biljka. humozna i teksturno lakša tla. bez većih oštećenja. Ako se sjemenjače čuvaju u trapovima. iz koje u proljeće normalno izbija stabljika sa reproduktivnim organima. Tijekom čuvanja zimi. prosušivanje i čišćenje gomolja. cvatnje i sazrijevanja sjemena. sortiranje gomolja. Prema namjeni postoji sjemenski i merkantilni krumpir. koji se drugačije čuva od žitarica ili korijenastog bilja. Stanje krumpira tijekom vađenja je vrlo važno za daljnje skladištenje. a njihovo skladištenje se obavlja vani na polju. jednolične težine. a gubitke moramo smanjiti na najmanju mjeru. gdje se plugom vadi dva reda korijena. Postoji industrijski korijen i sadnice ili sjemenjače. koja ostaje u tlu preko zime. Čuvanje industrijske cikorije Kako se u našoj zemlji cikorija malo proizvodi i brzo se prerađuje. U našoj zemlji krumpir se na većim površinama vadi mehanizirano (plugovima iskopačima. koje stvara zaštitni ogrtač. 66 . tijekom zime čuvaju se u specijalnim skladištima.

očišćen i sortiran) može se čuvati u trapovima. a mlade stanice pokožice i sloja ispod brže sazrijevaju. Tipovi i vrste skladišta za krumpir Pripremljeni krumpir (prosušen. sa niskom podzemnom vodom. širine 1. sve dok pokožica i dio gomolja ispod nje ne poprimi zelenu boju. Treba odabrati pogodno vrijeme za vađenje (suho i lijepo). jer se takav može i najbolje sačuvati u skladištima. podrumu. kako bi se on uspješno mogao skladištiti. Čuvanje gomolja u trapovima je najjednostavniji način.specijalnim strojevima i različitim kombajnima). i u specijalnim skladištima. za reguliranje vlage i temperature. Gornji sloj gomolja pokriva se slamom i slojem zemlje.56 kg. 67 . pa je takav krumpir teško sačuvati. koje izazivaju gnjilost gomolja. Tako se prema ispitivanjima u trapu na svakih 100 kg krumpira napr. da bude zdrav. odnosno u lipnju 17. s time da moraju biti ugrađeni okomiti ili vodoravni ventilatori (slično kao u trapovima). gomolje treba staviti pod nadstrešnicu. pokožica je grublja. ovisno o raspoloživoj količini. bolestan i deformirani gomolj. u studenom mjesecu gubi 0. Time gomolj postaje otporniji na napad mikroorganizama. U protivnom poprima zelenu boju. gomolji se ostavljaju kratko vrijeme osušiti na polju. Znači da u trapu gomolj treba čuvati kraće vrijeme. a to su nadstrešnice smještene duž pročelja zgrade. Ako se krumpir vadi po kišnom vremenu i u zakorovljenim parcelama. Ipak jestivi krumpir na svjetlu ne bi smio stajati više od 1 dana (najviše 5-6 sati bez obzira da li pod nadstrešnicom ili na polju). a ventilator (građen od letava ili užih dasaka) mora biti visok. deblja. Utjecaj sunčevih zraka (insolacija) tijekom dosušivanja igra veliku ulogu. U suvremenim skladištima postoje posebna mjesta za ostavljanje svježe vađenog krumpira. Takav krumpir dobar je za sjetvu i otporan je na skladištenje. Sortiranjem gomolja obavlja se odvajanje sjemenskog. Prosušivanje i čišćenje krumpira je važna daljnja operacija u pripremi krumpira za skladištenje. koji može izazvati smrt i kod ljudi i kod životinja.60 kg. kada se suhi i čisti gomolj putem transportera dovodi do sita. a prvo sortiranje obavlja se već za vrijeme prosušivanja. u debljem ako je suh. sitnog (za hranidbu stoke) te oštećenog i bolesnog. jer pokožica postaje čvršća i otpornija je na napad raznih bakterija i gljivica. gdje će se osušiti. Kada se krumpir vadi po suhom vremenu. nekoliko grupa jestivog (konzumnog). Po propisima u jednoj partiji uskladištenog krumpira dozvoljeno je 2-3% (najviše 5%) onečišćenih zemljom. jer na dužinu skladištenja velikog utjecaja ima temperatura i vlaga u trapu. oštećeni. Ručnim-grubim sortiranjem izdvaja se mehanički oštećen ili bolestan krumpir. Tijekom vađenja krumpira najosnovnije je da gomolj ostane čist i nepovrijeđen. ili dijelom iznad zemlje do 50 cm). Suprotno ako se vadi po vlažnom vremenu. Gomolj se odlaže u tankom sloju (do 50 cm debljine) ako je vlažan. Sjemenski krumpir na svjetlu treba stajati 4-5 dana. a svi su uglavnom podzemni do dubine 30 cm. Na manjim površinama krumpir se još uvijek vadi ručno. da izlazi iz trapa. sa ugrađenim okomitim ventilatorom. Veće količine krumpira sortiraju se putem sortirača. kako bi što manje zemlje ostalo na gomolju. na gomolju može biti i do 15% zemlje. Trapovi se postavljaju na povišenim terenima.5 m. ali uslijed male mogućnosti reguliranja temperature i vlage dolazi do većih gubitaka proizvoda. hrapavija. kada se gomolj prosušuje i oslobađa suvišne zemlje. kada se uklanja nasječeni. kojom se stvaraju veće količine solanina.

Temperatura skladištenja je vrlo bitna. da ne bi pozelenio. 68 . dolazi do naglog početnog disanja i do "znojenja" gomolja.75 m3. Osim promjene sastava gomolja dolazi i do gubitaka na težini i oni su veći. U protivnom (punjenjem boksa odjednom). Kako bi se zadržala povoljna kakvoća i kvantitet gomolja. puštajući termometar pričvršćen na dugoj motci ili pomoću posebno izgrađenih termometara. a i na sam gomolj. a kod sjemenskog. Reguliranje i održavanje povoljne temperature kako konzumnog. on se priprema za stalno skladištenje. i kada prelazi fazu mirovanja.0 x 4. Povišenjem temperature. kroz čiju sredinu su postavljene perforirane cijevi dužine 2. kada je u stadiju mirovanja. a ispod te temperature krumpir postaje sladak. Za sporoklijajuće sjemenske sorte krumpira optimalna temperatura je 7 o C. a krumpir se najbolje čuva kod 4-7o C. još uvijek je aktuelno. za brzoklijajuće sorte optimalna temperatura je 4o C.5 m. što je najekonomičnije i najsigurnije. kod jestivog. ovisno i o kapacitetu skladišta. U trapovima temperatura se mjeri kroz "ventilatore". Stalno skladištenje se obavlja u naprijed nabrojanim tipovima skladišta. za razliku od visine 4 m. transporterima prebacuje u boksove. ako je visina hrpe veća od 3. Kod visine hrpe od 1 m. zbog većeg isparavanja krumpira. kako u skladištima tako i u trapovima. kojim se može regulirati (vodoravno i okomito) visina sa koje će oni padati (najviša dozvoljena je 1 m). tako i svakog boksa posebno. a također i vlage dolazi do procesa izmjene tvari u gomolju kada krumpir počinje klijati (jedna ili više sporednih klica).Čuvanje gomolja u podrumu u rastresitom stanju ili u sanducima. Temperatura se mjeri termometrima. To važi i za klijanje gomolja. iznad 6o C počinje klijati. Deblji sloj (primjerice 8. Zbog toga vrlo je važna kontrola temperature. U podrumima se u boksove ili u sanduke stavlja krumpir u različitim slojevima debljine. montiranih na dugoj metalnoj dršci. vlažnost i mogućnost prozračivanja. koji ne može podnijeti ova opterećenja. prozračivanje se obavlja tako da se proces početka klijanja isprovocira u vrijeme početka sadnje. prosječnih 5. U specijalnim skladištima temperatura se kontrolira u boksovima. u skladištima pri dnu hrpe.5 m gubi se prostor za mehaniziranu manipulaciju unutar skladišta. Jestivi-konzumni krumpir najbolje se čuva pri temperaturi 3-6o C. te uz ventilatore. pritisak izražen u kg na tekući metar iznosi 80 kg.0 m) izaziva nesigurnost pritiska na bočne dijelove skladišta ili boksova. ali uz obavezno prozračivanje i ventilaciju kako skladišta. u koje se puštaju termometri. tako i za veće količine. kraj prozora. Gomolj se poslije sortiranja sortiračima. kada pritisak iznosi 1200 kg. tako i sjemenskog krumpira najbolje je u skladištima gdje je omogućeno prozračivanje ubacivanjem svježeg zraka. visine hrpe 3. tijekom zimskog čuvanja bitni su čimbenici: temperatura.5 m.0 x 3.5m. Za skladištenje u rasutom stanju primjenjuju se boksovi različitih dimenzija. Specijalna skladišta namijenjena su za skladištenje krumpira u rasutom stanju ili u sanducima. u sredini prostorije. što iznosi kapacitet od 78. kako u domaćinstvima. Nadalje. pomoću elevatora. Čuvanje krumpira zimi Poslije privremenog skladištenja kada se krumpir čuva u tanjem sloju na zaštićenom mjestu. na temperaturi od 8-10o C. Boksovi se pune postepeno po slojevima (više njih odjednom). što je temperatura u skladištu viša. Ponavljamo da jestivi krumpir ne smije biti izložen direktno sunčevim zrakama i pokriva se ciradama ili sl. temperaturom se spriječava klijanje.

te će vlaga u zraku biti povećana. niže temperature od one u skladištu. brzo zacijeljivanje rana na gomoljima i spriječavanje razvoja bolesti. ili obrnuto ako topliji vanjski zrak dođe u dodir sa hladnijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. primjenjuje se aktivna ventilacija. Tako su oni pri aktivnoj ventilaciji 4. To su tzv. U rastresitom stanju u podrumima se prave boksovi. Zato se osim zračenja skladišta. održavanje povoljnih uvjeta tijekom cijelog vremena skladištenja. 69 . Najbolje je ako u skladištu postoje uređaji za usisavanje toplog i vlažnog zraka. najduži rok tijekom čega se krumpir ne mora hladiti je 8 dana. 1968. ako se toplina ne izvodi van. Obično su gornji slojevi krumpira vlažniji od donjih.građen od gline ili nabijene zemlje).8%. putem hlađenja vanjskim zrakom. ili u specijalnim skladištima. Trap nije dovoljno samo prozračiti. pa su to dva čimbenika koja najviše utječu na pravilno skladištenje gomolja. ili se postavljaju letve podignute od poda. a u različitim vremenskim razmacima. za prozračivanje gomolja postavljaju drveni "ventilatori" (za veću hrpu nekoliko. za manju jedan u sredinu). U modernim skladištima (specijalnim) za čuvanje gomolja. što znači da se za 4 dana temperatura podiže za 1oC.). Gomolj svojim disanjem oslobađa 300 kcal/t/24 sata što je velika količina topline. Intenzitet isparavanja vode iz gomolja je određen temperaturom i relativnom vlagom zraka. Do znojenja dolazi zbog toga što se zrak koji prolazi kroz hrpu gomolja zasićuje vlagom. donji ventilatori ili horizontalni ventilatori. krumpir će isparavati suvišnu vlagu. Do ovog procesa može doći ako hladni vanjski zrak dođe u dodir sa toplijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. Ona se provodi u različito vrijeme tijekom dana. te oni moraju biti usklađeni. a na površini hrpe zrak se hladi i vodena para iz zraka se kondenzira. on će se "znojiti". različitim intenzitetom. čime se postiže: sušenje gomolja i zemlje na njima. nego ga treba otvoriti. Gubici pri aktivnoj ventilaciji su mnogo manji u usporedbi sa prirodnom. a visina hrpe može biti do 3 m. koje se otvaraju. Prema ispitivanjima. Često puta se pod pokriva slojem slame ili kukuruzovine (ako je primitivan. Neposredno poslije skladištenja gomolja. presložiti i očistiti. Mogućnost prozračivanja skladišta igra veliku ulogu tijekom skladištenja krumpira. posebno onda kada se primjeti "dimljenje" trapova i kada je došlo do mikrobioloških procesa i naglog truljenja.6% (Saburov.Osim kontrole temperature. a tijekom zime se jedan do dva puta mora promijeniti. koje ujedno služe i kao "ventilator". Proces stvaranja "sloja kondenzacije" je spor i teško se uklanja. pri čemu nastaje "kondenzaciona toplina" i "kondenzaciona voda". U podrumima gomolj se skladišti u rastresitom stanju ili u sanducima. bitna je i kontrola vlage zraka u skladištima. Aktivna ventilacija namijenjena je za ravnomjerno prozračivanje cijele mase te reguliranje fizikalnih i kemijskih čimbenika.8-20. toplina koju oslobađa gomolj disanjem za 24 sata je 0. U trapovima se prozračivanje gomolja obavlja pomoću horizontalnih i vertikalnih ventilatora izgrađenih od letava. po Trisvjatskom. Može se donekle spriječiti stavljanjem sloja slame na površinu gomolja. koji imaju gore na vrhu zračnice. pri prirodnoj od 15.25 o/dan. bilo u podrumima. Pri temperaturi od minimalno 2o C i maksimalno 4o C. odnosno uzvisine su vlažnije od udolina (ako krumpir nije složen u jednakoj ravnini) i ovdje postoji opasnost od početka klijanja (viša temperatura i vlaga).

ishlapljivanja. šećera i vitamina. posebice ugljikohidrata i masti. kada raste temperatura u skladištu. period mirovanja. što sve treba regulirati prozračivanjem i aktivnom ventilacijom. Pri skladištenju krumpira obavezno dolazi do raspadanja škroba.Promjene za vrijeme skladištenja krumpira Gomolj krumpira sadrži 75% vode. Zbog toga se na gomolju mogu pojaviti bolesti (koje su u gomolju u skrivenom obliku napr. Fiziološke promjene: nastupaju uslijed energije koja se stvara u stanicama gomolja procesom disanja. Phytophtora). Kemijske promjene u gomolju nastaju tijekom skladištenja. jer je i disanje slabije. a produkti raspadanja su ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). procesi koji se odigravaju u gomoljima dijele se na slijedeće faze: Prva faza (od momenta berbe tijekom 10-15 dana) odvija se u skladištima kada je temperatura visoka. te u hladnim prostorijama. i period buđenja pupova) kod uskladištenog krumpira. Stvaranje zaštitnih tvari kod ozljeda gomolja je prirodna pojava i sposobnost stvaranja plutastih tvari . Najmanje kemijske promjene u gomolju dešavaju se pri temperaturi od 2-4o C (kod krumpira za prehranu. Za disanje je potreban kisik. Takove gomolje uklanjamo. vitamina. pri čemu se stvara toplina. Kod niže temperature rastvaranje škroba teče sporije. Temperatura u skladištima je povišena i iznosi 6-7o C. pa ju je potrebno postepeno snižavati. enzimi i temperatura. Raspadanje škroba ovisi i o sortama. šećera. stvara se vodena para i povišena temperatura. te o tipu skladišta gdje se čuva krumpir. Tijekom ovog perioda odigravaju se procesi disanja. a relativna vlaga zraka neujednačena. Četvrta faza je proljetni period. Druga faza nastupa 15 dana poslije početka skladištenja i ona je prelazna od jesenskog do zimskog perioda i traje 50-60 dana. Disanje je proces oksidacije organskih tvari. S obzirom na skladištenje krumpira od jeseni do proljeća. U ovoj fazi dolazi i do zacijeljivanja rana od mehaničkih povreda gomolja. pa ovu fazu nazivamo i "ispitivajuća" ili "zdravstvena" kada se gomolji zacjeljuju i ispituju na otpornost prema bolestima. a može se spriječiti aktivnom ventilacijom i smanjenjem temperature. proklijavanja i stvaranja zaštitnih tvari u gomolju. odnosno raspadanje glukoze.suberina. Treću fazu predstavlja zimski period kada je potrebna ravnomjerna temperatura i normalna relativna vlažnost zraka. 70 . Ishlapljivanje gomolja nastaje disanjem i gubljenjem suhe tvari. Znači disanjem krumpira troši se kisik u skladištu. Pri povećanoj temperaturi od 0-20o C pretvaranje škroba u šećer ubrzava se 3-4 puta. Promjene za vrijeme skladištenja mogu biti fiziološke i kemijske. Proklijavanje je proces koji nastaje 8-16 tjedana nakon vađenja gomolja što se spriječava aktivnim ventiliranjem i držanjem krumpira u mraku. Ove promjene odigravaju se u različitim vremenskim periodima (period dozrijevanja. odnosno pri 3-5o kod krumpira za preradu). a očituju se u gubitku škroba. što trebamo spriječavati. nakuplja se ugljični dioksid.

Veličina kamare ovisi o količini konopljine stabljike i veličini prostora na kojem se namjerava ona složiti. Ako iste godine konoplja ide na preradu u stavicama ostaje sve do močenja. stabljike se moraju sušiti. stavicama i kamarama.sa što više lišća. kada dolazi do truljenja. a zatim ostale. lan i pamuk) uzgaja se radi proizvodnje vlakna (koje se kod konoplje i lana nalazi u stabljici). Od bakterijskih bolesti značajne su crna noga (Erwinia carotovora) te prstenasta gnjiloća (Corynebacterium sepedonicum). da dok dođemo do osnovice krova (gornjeg trokuta). koja je obično stabljika III i IV kvalitete. prašna krastavost (Spongospora subterranea). kod pamuka samo vlakno). stabljike treba slagati tako. prekreću se. U protivnom ako se prerađuje slijedeće godine. Da bi se zadržao oblik profila. a poslije sušenja jedne strane. ili u pomanjkanju istih mogu poslužiti snopovi kukuruzovine. 71 . Kamare su različite dužine ovisno o količini stabljike. granje ili suncokretove stabljike. tvrda trulež (Alternaria solani). Kao loš izolacijski materijal je slama ili pozder. SKLADIŠTENJE PREDIVOG BILJA Predivo bilje (u našoj zemlji konoplja. fitoftora (Phytophtora infestans ). Poslije žetve. jer u protivnom vlakno pocrni čime se smanjuje njegova kvaliteta. koji se ne smije koristiti (stabljika trune). Čuvanje konoplje i lana Skladištenje stabljike navedenih kultura obavlja se na polju u snopovima. Kamare se slažu na podlogu. koje se postavljaju na povišena ocjedita njesta. Oko kamare kopa se jarak dubine 20-30 cm za odvodnju vode koja se cijedi sa kamara. a kod pamuka u tobolcima. pa postoje tablice za njihovo izračunavanje. 42 m2 tip "C". Sve gomolje napadnute gljivičnim i bakterijskim bolestima treba izdvojiti te sortirati i skladištiti samo zdrave gomolje.5 m2. koji se vežu.16. Uobičajeni profil je nepravilan peterokut (Sl. Za određivanje potrebne veličine kamare. Stabljika je time zaštićena od kiše. stabljike strše pola metra na obje strane od podnice kamare. tip "A". Osnovica krova (trokuta) uvijek je za 1 m šira od podnice kamare. sa podlogom od dobrog izolacijskog materijala. Često se javljaju i bolesti bijela noga (Rhizoctonia solani).Promjene gomolja izazvane bolestima Krumpir tijekom skladištenja napadaju bolesti izazvane gljivicama i bakterijama. 28 m2 tip "B". a to su drvene grede. stabljike se slažu u kamare.) površine 12. Od gljivičnih bolesti najznačajnije su krumpirova plijesan. potrebito je znati da 1 m suhe stabljike konoplje vezane u snopove i složene u kamare teži cca 80-100 kg. pa se poslije siječenja ostavljaju ležati na zemlji. Nakon toga se slaže krov od stabljika lošije kvalitete. za zaštitu kamare od atmosferilija. iz razloga da se kamare zaštite od kiše. Zbog toga je i skladištenje različito (kod konoplje i lana čuva se i stabljika i vlakno. te mokra trulež (Phytium ultimum). te pod nadstrešnicom. Iza sušenja trešnjom se skida lišće i cvijet i stabljike se slažu u stavice. koja prodire u gomolj preko okaca i povreda.

tj. Od suhe stabljike nakon močenja dobivamo 16 % vlakna. Kupovi se pokrivaju gustim jutenim platnom i tako ostanu 8-16 tjedana. a niti strop. Nakon prerade pamuk se uglavnom skladišti u balama i tako se prodaje. Prosječni prirod pamučnog vlakna kreće se od 300-700 kg/ha. Sirovi pamuk. Dobiveno vlakno poslije prerade treba i uskladištiti. Ako vlaga pamuka prelazi 15%. a niti smije biti duže izložen sunčevom osvjetljenju. a od stabljike s koje su skinuti tobolci (“egrenirane stabljike”) i nakon močenja dobiva se oko 20% vlakna. agrotehničkim mjerama. Za vrijeme ležanja u gomili. Američke teže 229 kg. po broju tobolaca na 1 ha.75-1. Egipatske 336 kg. stupnju poljoprivredne razvijenosti zemlje. Indijske 152 kg. a time bi došlo do oštećenja vlakna u tekstilne svrhe. Brazilske “Pernambuco” 64 kg.50 m. Bale u koje se slaže pamuk nisu sve istih dimenzija. Pamuk sadrži manje količine vode pa se mora sušiti. dobiva veću čvrstoću na kidanje. Izgradnja skladišta je vrlo jednostavna. Pri preradi stabljike dobivamo dugo kudeljino vlakno (vijano vlakno) i kratko vlakno (kučinu). Kod lana od cijele stabljike (s tobolcima i sjemenom) dobiva se oko 12% vlakna. da se pamuk zaštiti od prljanja. treba ga najprije dobro osušiti. kakvoća se pamučnog vlakna osjetljivo popravlja. koja pretrpe izvjesne fizikalne i kemijske modifikacije. ljepši sjaj i gipkost. Balirani pamuk u skladištu slaže se u “figure”. pamuk sa sjemenom slaže se u suhoj i provjetrenoj prostoriji u kupove. Kod ovog postupka pamuk mora biti suh. Pod se gradi od opeke ili betona. Ako se vlakno čuva duže vrijeme. 72 . Visina takovih figura iznosi 3. koristiti ćemo podna skladišta. Između bala postoji prolaz za manipuliranje i iznosi 0.Čuvanje vlakna Zračno suha konopljina stabljika daje u prosjeku12% vlakana. Nikako ne smije biti duže vrijeme u vrećama ili skupljen na gomili. prema broju biljaka pamuka na 1 ha. jer bi u protivnom nastala fermentacija. sa stranicama na podnožju od 2 m. Ne grade se tavanice. te po težini čistog vlakna i sjemena u 1 tobolcu. Bale se omotaju jutenim ili pamučnim platnom. One na bazi imaju 4-6. Branje pamuka obavlja se ručno ili specijalnim strojevima. Skladištenje pamuka Prirod sirovog pamuka ovisi o: klimatskim faktorima. a ono ovisi o količini proizvedenog vlakna i o potražnji.5-4 m. Nastaje zbog filtracije neznatnih količina ulja iz sjemena u vlakanca. Skladišta moraju biti suha i tamna sa stalnom temperaturom. a na vrhu 35 bala.

5-2 mjeseca Stvara se karakteristična aroma.5% vlage Sustavom raspršivača iz kojih izlazi para i fine kapljice vode ODLEŽAVANJE Kondicionirani duhan sa trake pada i koš Stavlja se u bačve.5% vlage Postupak ponovnog sušenje (“redrying”) : sušenje hlađenje rekondicioniranje odležavanje Duhan sušen u komorama toplim zrakom i duhan sušen pod normalnim uvjetima okolišne atmosfere SUŠENJE Topli zrak se propuhuje kroz masu duhana Duhan se stavlja na traku kojom klizi prema izlazu iz “redrying” sustava Na ulazu temperatura zraka iznosi 60-65°C. kapacitet za vlagu se smanjuje 73 . preša.5°C HLAÐENJE Propuhivanje hladnog zraka kroz masu duhana (oko 30°C) KONDICIONIRANJE Duhan se ponovo vlaži na 11-12.Skladištenje duhana Prije skladištenja duhan treba najprije pripremiti Duhan ima različitu vlažnost (14-20%) samozagrijavanje povišenje vlage ubrzan razvoj mko kvarenje Priprema duhana za uskladištenje Kondicioniranje na 11-12. oblikuje u bale i sprema na odležavanje (aging) Odležavanje traje 1. 75-90°C U èetvrtom dijelu se temperatura snižava na 60-65°C Topli duhan treba ohladiti kako bi se mogao kondicionirati na 11-12. boja postaje zatvorenija. zatim 70-75°C.

I. dobre izolacije i suha Bale se ne smiju postavljati direktno na pod (strujanje zraka) Bale se slažu jedna na drugu do visine raspoloživog kapaciteta Treba ostaviti razmak između bala i zidova Donje bale se moraju postaviti razmaknuto jedna od druge Bale treba redovno premještati 74 . na koje se duhan se slaže do visine 60 cm “Ručice” duhana trebaju biti 10 cm odmaknute od zida Obvezna je kontrola vlažnosti uskladištenih “ručica” Slika 31. USKLADIŠTENJE “RUČIČANOG” DUHANA Nakon razvrstavanja i ručičanja. dezinficirana. Skladištenje ručičanog duhana II. USKLADIŠTENJE BALIRANOG DUHANA Nakon procesa “redrying” duhan se preša u hidrauličnim prešama i ušiva u jutena platna (kocka-bale) Težina bala ovisi o klasi duhana i stupnju prešanja Koriste se podna skladišta. moraju biti čista. duhan se smješta u suhe prostorije Najbolje je koristiti police od dasaka.

Uskladištenje započinje u ljetnim mjesecima (sredinom srpnja) i traje do prosinca Duhan se skladišti po klasama. između ostaviti prolaz Slika 32. Skladištenje baliranog duhana 75 .

2005. uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta opće uporabe te muzejski štetnici. Skripta. 5. Korunić. 4. Hagstrum. Australia. str: 1-221. str:1-231. biologija. (2004): Insects of stored products.1: 537-539 2. Minnesota. CAB International. Sveučilište u zagrebu. I. – Interna skripta. Poljoprivredni fakultet Osijek. D. (1994): Stored agricultural product protection in Croatia. Paul. Zagreb. (1992): Storage of cereal grains and their products. Zagreb. Ivezić. Vol. Subramanyam. (2005): Metode otkrivanja štetnika u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane. fakultet poljoprivrednih znanosti. Rozman. Proceedings of the 6th International Working Confference on Stored-product Protection. W. (1990): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Moskva. ekologija i suzbijanje. USA. 10-11. 6. (1996): Skladištenje i tehnologije ratarskih proizvoda. Z. Kalinović. V. B. Ritz J. Inc. – Novinsko izdavačko poduzeće „Gospodarski list“. 76 . L. Canberra.. CSIRO Publishing. Trisvjatskij.. 7. St. USA. str: 131-139. D. B.11.Literatura: 1. American Association of cereal Chemists. I. Inc. (1988): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje. 17-23 April 1994. A. (1966): Hraneine zerna. 3. Zbornik predavanja DDD radionica – Štetnici hrane. str: 1-67. (1996): Integrated management of insects in stored products. Kalinović. 8. Sauer. 9.M. Australia. Marcel Dekker. Rees D.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful