P. 1
Skladistenje ratarskih proizvoda -prirucnik za vjezbe

Skladistenje ratarskih proizvoda -prirucnik za vjezbe

|Views: 3,952|Likes:
Published by Gradjevinac

More info:

Published by: Gradjevinac on Feb 12, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/11/2015

pdf

text

original

SKLADIŠTENJE RATARSKIH PROIZVODA

PRIRUČNIK ZA VJEŽBE

Doc. dr. sc.Vlatka Rozman i Anita Liška, dipl. ing.

1

OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA
Definicija skladištenja: Skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda je krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda Značajna faza ( proizvodnja - pravilno čuvanje - poluproizvod - krajnji proizvod) Vrijeme čuvanja - čimbenici biološkog i mehaničkog porijekla - promjene biokemijske, fizikalne, kemijske Neizbježni gubici (primjer: - lom zrna - mehaničko porijeklo, disanje - biološko porijeklo - gubitak kol. suhe tvari) Nepravilno skladištenje (primjer: samozagrijavanje, napad kukaca,grinja, glodavaca, ptica i mikroorganizama) se može spriječiti i ne smatra se opravdanim gubitkom
Tablica 1. Gubitak kakvoće i kvantiteta raznih proizvoda VRSTE ČIMBENIKA BIOLOŠKI 1. Disanje 2. Proklijavanje 3. Samozagrijava nje 4. Insekti i grinje 5. Štete od glodavaca 6. Štete od ptica 7. Mikroorganizmi MEHANIČKI 1. Ozljede 2. Lom zrna 3. Rasipavanje
Error: Reference source not found

Gubitak kvalitete kvantitete Zrnati proizvodi

Gubitak kvalitete i kvantitete Korijen. i gomolj. bilje Voluminozn a krma Ostalo bilje

2

KOJI SU OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA?
1. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće - kvalitete 2. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvantitete – težine 3. Povisiti kakvoću proizvoda 4. Troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više

OPĆI DIO Skladištenje s obzirom na svrhu čuvanja
Važno je znati: što skladištiti; gdje spremati proizvode; na koji način skladištiti Vezano za to važno je: vrsta proizvoda; namjena; vrsta i tipovi skladišta za pojedini proizvod; načini skladištenja Vrsta proizvoda: zrnati proizvodi: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć.i stoč.repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana; ostali proizvodi: korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan, hmelj
Namjena proizvoda: sjemenska (za reprodukciju), merkantilna (trgovačka), poluproizvodi, gotovi proizvodi Vrste i tipovi skladišta: podna skladišta, silosi, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična ( podrumi, trapovi, hermetička skladišta)

Slika 1. Različite izvedbe skladišnih objekata

Načini skladištenja:

3

vodene pare u jedinici volumena zraka pri određenoj temp.povećanje i obrnuto). vlage i maksimalno moguće vlažnosti zraka pri istoj temperaturi.. prima više vodene pare) Dvije vrste vlage zraka: a p s o l u t n a . ..mijenja se (sušenje proizvoda.uobičajeno ili direktno (odmah iza žetve bez predradnji . Primjer: uskladišten proizvod vani ili u poroznoj ambalaži – vlaga ovisi od okolne sredine. vlage proizvoda 4 .zrak topliji.zraka nije kostantna u skl. vezano za zrak i kol.uz dodatno sušenje i dosušivanje –za sve proizvode .) vlaga zraka (okolne atmosfere) vlaga ambalaže konstrukcije skladišta i dr. (grami ili mm pritiska vodene pare) r e l a t i v n a . korijen i dr. odnosno to je: stupanj zasićenosti zraka: rel. Porastom relativne vlage zraka raste kol. ulazak vanjskog toplog zraka .tijekom cijelog vremena: vlaga temperatura VLAGA Općenito o vlazi: vlaga proizvoda (zrna.vodene pare (vlaga zraka – temperatura zraka – viša temp.vl.kol.odnos između aps.skladištenje kemijskim sredstvima – konzerviranje Čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda Ratarski proizvodi čuvaju se: privremeno ili kroz duži period (od 1 ili više godina) Najvažniji zahtjevi za pravilno skladištenje .

Zrno je dobar apsorbens vlage.pšenica.2 23.Količina vlage u sjemenu računa se u % njegove težine Izračunava se «M» . 25% S (100kg sjem. vlage zraka / količina vode sjemena Tablica 2. Kritič. Apsorpcija vode različitih proizvoda (po Trisvjatskom.6 40.14.2 30.2 39. lan 10.5%. kukuruz 15%. soja 14%. 80 kg suhe tvari). – 20kg vode.. silosima negativni fiziološki procesi 5 .1 Vrsta proizvoda Pšenica Raž Ječam Zob Suncokret Raspodjela vlage u uskladištenim zrnatim proizvodima .) Maksimalna vlažnost % pri navlaživanju pri močenju u sa 100% vlaž. premiještanje vlage iz jednog u drugi sloj – «žarišna» mjesta u skl.tijekom skladištenjaneravnomjerna raspodjela vlage u pojedinim dijelovima uskl. U poljoprivredi je uobičajeno računanje na bazi «S» Kritična količina vode sjemena Kritična voda sjemena je gornja granica kada sjeme počinje fiziološku aktivnost (žitarice 14-15%). 1966.mokra baza.1 40. ljulj .14%.8 32.5%.l3% Zrno sa sadržajem vlage iznad kritične: nepoželjno za skladištenje Ovisi o: temperaturi skladištenja dužini skladištenja odnosu rel.9 33.0 40. uljarice 8-10%.količina vode sjemena . vodi zraka 34. klupčasta oštrica .6%.0 30. mačji repak 13. proizvoda. «S» (suha baza) Primjer: 25% M (100kg sjemena – 25 kg vode).

veća higroskopnost . rujan Pšenica bez korova 14.0 20.vlaga utječe na vlagu zrna – sorpcija Stanje skladišta . najmanju endosperm (potpomaže enpifitna mikroflora) Poslije kombajniranja .7 Vlaga % Sjeme korova 56.4 18. kolovoz 12.4 Pšenica sa korovima 19.veći sorpcioni kapacitet . intenzivnije dišu (razvoj mikroorganizama.3 24.4 18. kontrola građevinske konstrukcije Ravnotežna vlažnost 6 . po Trisvjatskom. različiti sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća. štura zrna .preraspodjela vlage suho .) Datum ispitivanja 11.0 18.uvijek vlažnije od osnovnog zrna.visoka rel. Preraspodjela vlage sa sjemena korova na zrno pšenice (VNIIZ.premještanje vlage sa zrna korova na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje Tablica 3. potom ovojnica. 1966.ispravna termo i hidro izolacija.8 19. kolovoz 15.0 20.vlažno zrno .anatomski sastav zrna.zrna s većom klicom). kukaca) Relativna vlaga zraka u skladištima (utjecaj nejednak na dijelove hrpe.0 16. kolovoz 19. jedrost) stanje skladišta izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost) Neravnomjerna raspodjela vlage u pojedinom zrnu: najveću higroskopnost ima klica. kolovoz 13.povećana aktivna površina Čišćenje svih primjesa . lom zrna .4 Različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna.0 15.0 27.9 20. grinja.površina i rubovi) Tijekom transporta .Nejednaku vlagu izazivaju: neravnomjerna raspodjela vlage u samom zrnu .izjednačavanje vlage (3 dana poslije skladištenja)  Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije (tablica 3) .3 20.

Adsorpcijska izoterma poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found • Vlaga sjemena najviše raste pri rel.prekid upijanja vlage iz okolne sredine kada je pritisak vodene pare zraka i vodene pare iznad zrna jednak Primjer: vlaga zrna 7% .vlažnost zraka 15-20%. a grafički se prikazuje kao adsorpcijska izoterma Graf 1. temperaturi i vlažnosti. vlazi zraka 80-100% 7 .Ravnotežna vlažnost (uravnoteženost vlage) . Vlažnost zraka 80-100%vlaga zrna povećana za 2-3 puta  RV je količina vlage higroskopnih tvari nakon njihova dugotrajnog izlaganja u atmosferi • Higroskopne tvari mogu apsorbirati (upiti) ili desorbirati (gubiti) vlagu ovisno o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka • Kretanje vode se dešava uslijed razlike tlaka vodene pare zraka i tlaka vodene pare proizvoda • RV nastupa kada se tlakovi vodene pare zraka i proizvoda izjednače • RV ovisi o vrsti i varijetetu proizvoda.

vlage zraka.• Pri 75% rel. ako se temperatura smanjuje • Što je niža temp.< 75% 8 . izoterma nam može pokazati kako će se taj proizvod ponašati u skladištu ili kako će se mijenjati mikroklimatski uvjeti skladišta • Ravnotežna vlažnost se uz istu relativnu vlagu povećava. vlagu. zrnene mase ili zraka. ravnotežna vlažnost žitarica je 15-16% (kritična vlaga) • Koristi nam da bolje razumijemo ponašanje higroskopnih tvari • Ako je poznat sadržaj vode proizvoda. ads. ravnotežna vlažnost će biti veća Graf 2. Promjena kvalitete poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found Sigurni skladišni uvjeti za većinu poljoprivrednih proizvoda: RVZ 60 . uz istu rel.

Vlažnost pšenice: 12% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 3) RVZ se smanjuje do ~ 60% (točka 4) Nema većeg rizika za kvalitetu zrna Ventilacija nije potrebna RVZ % Higroskopni proizvodi uskladišteni u uvjetima bez ventilacije: Proizvod stvara svoju vlastitu atmosfersku sredinu Tijekom perioda uskladištenja. Adsorpcijska izoterma kukuruza pri različitim temperaturama Error: Reference source not found RV % Graf 4. Adsorpcijska izoterma pšenice pri različitim temperaturama 1. ali u malim razmjerima obzirom da je ta vlaga samo dio ukupne relativne vlažnosti zraka skladišta Higroskopni proizvodi uskladišteni u ventiliranim skladištima: Vlažnost zraka skladišta ovisi o vrijednostima vanjskog zraka Proizvod je sposoban apsorbirati ili desorbirati vlagu Vlaga proizvoda mijenja se u malim količinama.Graf 3. mijenja se vlaga proizvoda. zrak se između čestica robe (zrna). kroz nekoliko dana ili tjedana Čak i pored toga što se skladište ventilira. i to tek tada kada je proizvod podvrgnut konstantnom ventilacijom iznimno vlažnim ili iznimno suhim zrakom. kao i u 9 . Vlažnost zrna: 18% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 1) RVZ se povećava do ~ 85% (točka 2) Potrebna ventilacija 2.

9 Uljarice .57 6.47 8.7 5.6 7.99 9.1 Relativna vlažnost zraka (%) 60 70 % vlage u sjemenu 5.) Kultura Suncokret Soja Uljana repica Lan Pamuk Ricinus 20.97 6.2 11.manja higroskopna svojstva (tablica 4.2 8. smanjenje kvalitete uskladištenog zrna 10 .89 12.0 15.0 4.60 4.00 10.90 4.9 6.2 10.«mrtvim zonama».1 90 11.5 11. 1966.10 3.38 7.37 8.18 9.94 9.7 8. po Trisvjatskom.25 8.90 8.3 4.31 6.1 50 80 9.0 9.0 68.42 94.1 78.4 16.84 2.50 6.) Kultura Suncokret Soja Konoplja Lan Pamuk Ricinus 40 2. po Trisvjatskom.) Tablica 4.43 11.33 Relativna vlažnost zraka u % 57.2 9.27 5. 1966.60 87.1 14.7 9.00 Raspodjela vlage u skladišnom proizvodu Neravnomjerna raspodjela vlage – “žarišna mjesta” Negativni fiziološki procesi – kvarenje.45 18.niža rel.5 3.44 7.00 5.79 6.8 5. vlažnost (manji sadržaj hidrofilnih i uljanih koloida .9 8.07 7.1 11.6 6.3 12.99 49.9 5. ponaša isto kao i u skladištu koje je zatvoreno (neventilirano) – vlaga zraka skladišta se izmjenjuje s vlagom proizvoda “Mrtva zona” :mjesto u uskladištenoj masi u kojem uslijed nedovoljne ventilacije dolazi do razvoja plijesni i kvarenja proizvoda Povećanjem temperature .9 6. Ravnotežna vlažnost sjemenki bilja pri temperaturi 17-20°C (Gogoljev.43 7.1 5.31 12.5 6.) Tablica 5.00 9.7 % vlage sjemena 6.9 7.8 7. Ravnotežna vlažnost sjemenki uljanog bilja pri temperaturi od 22-25°C (Gogoljev.10 4.9 7.43 15.07 18.3 7.mijenja se ravnotežna vlažnost (tablica 4.60 5.28 5.95 13.

74 različit sorpcijski kapacitet zrna (krupnoća. 1966.Čimbenici nejednake raspodjele vlage: nejednaka raspodjela vlage u pojedinom zrnu • Najveću higroskopnost ima klica. a suhe ga primaju • Zrno koje sadrži sjeme korova redovito je vlažnije Tablica 6. po Trisvjatskom. insekata i grinja • Vlažnost zrnatih proizvoda se mijenja i tijekom transporta: stanje transportnih sredstava.06 14.) Vrijeme ispitivanja Početno vrijeme (iza skidanja) Poslije 5 sati Poslije 8 sati Poslije 24 sata Poslije 72 sata Vlaga u zrnu % Suho “svježe”vlažno 9. Raspodjela vlage zrna pšenice (VNIIZ.60 23.61 18. dužina transporta • Skladište mora imati pravilnu termo i hidro izolaciju   kontrola stanja skladišta kontrola izmjene temperature u slojevima uskladištene mase 11 . jedrost) • Sitna i štura zrna imaju veću higroskopnost (veća klica) • Lom zrna ima veći sorpcijski kapacitet (veća aktivna površina) • Primjese intenzivnije dišu: žarište su vlage lakši i brži razvoj mko..02 15.86 16. atmosferske prilike. a najmanju endosperm • Vlažnije sjemenke gube dio vlage.45 18.57 19. grinja i insekata relativna vlaga zraka • Relativna vlaga zraka različito djeluje na dijelove zrnene mase • Na izdvajanje vlage utjecaj maju i životni procesi mikroorganizama. potom ovojnica.20 13.28 14.

prečišćavanje Zadovoljavajućom građevinskom konstrukcijom skladišta Stalnom kontrolom vlage zrna i relativne vlage zraka Laboratorijsko mjerenje vlage proizvoda– aparati vlagomjeri prenosivi (portabl) Slika 3.Kako izbjeći neravnomjernu raspodjelu vlage ? Izdvajanjem primjesa . Različite izvedbe prenosivih vlagomjera za zrnate kulture 12 .

zapreminska masa zrna u kg/ m3 Zrnati proizvodi: a = 6. temp.15x10-4 do 6.fiziološki procesi (disanje.specifični toplinski kapacitet u kcal/ kg °C γ .--------. utjecaj štetnika. prirodne promjene .m2/ satgdje je:α . provodljivosti zrnatih proizvoda mala – prenošenje topline iz gornjih u donje slojeve sporo Pozitivno djelovanje – pravilnim čuvanjem sačuva se niska temp..TEMPERATURA Čimbenik koji utječe na intenzivnost fizioloških procesa u uskladištenim proizvodima Za uskladištenje suhog zrna najpovoljnija je temperatura u rasponu od -5°C do +5°C Temperatura uskladištenog proizvoda je promjenjiva.koeficijent topline zrna u kcal/ m sat °C cxγ c . mko. grinje. zadržava se u zrnatim proizv.85x10-4 m2/sat (veće od koeficijenta provodljivosto vode) Koef.provodljivosti (brzina zagrijavanja ili hlađenja) – formula: α a = . a te promjene mogu biti: 1.zrna i ljeti – zaustavljeni neg.nastaju djelovanjem izmjene temperature zraka okolne atmosfere -rezultiraju povećanjem ili sniženjem temperature uskladištene mase 2. provodljivosti – toplotna difuzivnost) Koeficijent temp.). omogućeno konzerviranje hlađenjem Negativno – nastala toplina – kukci. povišena temperatura i samozagrijavanje 13 . mko. promjene izazvane umjetnim putem dosušivanje dušenje provjetravanje uskladištene mase Temperaturna provodljivost Temperaturna provodljivost je toplinsko svojstvo izmjene topline u uskladištenoj masi (određuje se koeficijentom temp.

međuzrnatim prostorom Koeficijent provodljivosti zrnatih proizvoda : 0.spriječ.krajevi – debeli sloj.kondenzacija .20 (kcal/m/sat ° C). gdje ne dolazi do značajnijih promjena u fiziologiji zrna 14 .prenošenje topline izravnim dodirom zrna Konvekcija .zamrzavanja) Provodljivost topline povećava se s vlažnošću (važno kod sušenja – vlažno zrno – niža temp. vlaga proizv. razlika temp.proklijavanje Pogodne i kritične temperature Pogodne temperature: to su najniže vrijednosti za pravilno čuvanje.Provodljivost topline Zrnati proizvodi slabi provodnici topline( zbog organskog sastava zrna) Definicija – sposobnost prenošenja topline sa zrna na zrno (ovisno o debljini sloja. sušenja).12-0.. mase i temp. u protivnom jače zagrijavanje – oštećenja zrna VLAŽNOST PROIZVODA: •Veća vlažnost proizvoda – veća provodljivost topline • Važno prilikom sušenja i dosušivanja zrnatih proizvoda • Vlaga u uskladištenoj masi se kreće u pravcu kretanja topline u toj masi: . okolnog zraka) putem kondukcije i konvekcije Kondukcija .bubrenje . bakar 260-340 Debljina sloja – toplina slabije prolazi (sjever. željezo 40-60. uskl.prenošenje topline zrakom .

6 10-15 100 100 100 100 97 Klijavost sjemena (%) pri vlažnosti (%) 15-20 20-25 25-30 30-35 100 100 85 75 100 98 77 67 100 98 34 12 98 47 7 0 63 0 0 0 35-40 71 13 0 0 0 Utjecaj niskih temperatura s različitom vlagom sjemena. izaziva različitu klijavost sjemenskog materijala sjeme se može sačuvati neograničeno dugo. Niža ili viša temperatura izaziva neg.Šmaljko. temp.) Temperatura u °C od 0 do 2. za skladištenje sjemenske robe krumpira: sorte koje sporo klijaju od +7°C. a iznad 6°C mirovanje klice prestaje i krumpir klija Zašto je neophodno prozračivanje i areacija robe u skladištu? 15 .7 od -8. po Trisvjatskom. krumpir postaje sladak. ako se dulji period drži na vrlo niskim temperaturama: • Primjer: sjeme pšenice. od 3-6°C. repe je od +2°C do +8°C. nego samo lišće).6 od -17. kritična temperatura postaje niža Najpovoljnija temperatura u trapu za čuvanje korijena šeć. Utjecaj temperature i vlage na klijavost kukuruza (Kiselbach . kroz 42 sata -bez promjene životne sposobnosti (Lipman) .1°C).2 od -4.- za čuvanje svih vrsta sjemena (suho sjeme) povoljnije su niske temperature (od 0°C do 5°C) Tablica 7. Ispod te temp. sorte koje brzo klijaju +4°C Merkantilni krumpir skladišti se na temp.8 do -25. •Temperatura ima utjecaj na dva osnovna svojstva sjemena (klijavost i energija klijanja) Povećanjem količine vlage u sjemenu.4 do -6. 1966. ječma.1 od -13. Viša temp. kukuruza i grahorica je bilo izloženo temperaturama blizu apsolutne nule (-273. posljedice u drugoj god.9 do -11.3 do -15. u trapu (>8°C) izaziva prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova Optim. proizvodnje (javljaju se “prkosnice” – korijen ne daje rodne grane.

Slika 3. Premještanje vlage u zrnu uskladištenom bez ventilacije 16 .

u korijenu šeć. repe treba biti dovoljna količina šećera (digestija). zrioba ima faze: mliječna.za sjemensku proizvodnju Zrelost merkantilne robe (robe za daljnju preradu) postiže se u punoj tehnološkoj zriobi zrna Dozrijevanje ili zrelost . u korijenu cikorije dovoljno inulina (refraktometar) Krmno bilje: čuva se u obliku sjenaže. punu sposobnost za reprodukciju zrno postiže u punoj zriobi. voštana i puna zrelost. biljka mora biti potpuno zrela (u stadiju cvatnje ili prije) 17 . kemijski sastav i dr. promjene: % vlage. nadozrijevanje iza žetve Korijenasto i gomoljasto bilje: Najvažnija je tehnološka zrelost. u voštanoj i punoj zriobi najveći je porast škroba.stanje proizvoda zbog kojeg se biljka ili dio biljke proizvodi. Razlikuje se fiziološko i tehnološko dozrijevanje Fiziološka i tehnološka zrelost pada u vrijeme žetve Fiziol. svaka od njih se dijeli na ranu. količina suhe tvari. apsolutna i hektolitarska težina. zapremina. a količina bjelančevina se povećava Uljano bilje: dozrijevanje se obavlja na biljci. srednju i kasnu Svaku od faza (sazrijevanjem zrna) karakteriziraju određ. tijekom dozrijevanja količina amina se smanjuje.SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA FIZIOLOŠKA SVOJSTVA Dozrijevanje za vrijeme žetve Zrelost sjemenske robe je puna zrelost kada je zrno sposobno za reprodukciju . Primjer: zrno u mlječnoj zriobi zauzima najviše prostora.

uvjetima i načinu žetve. glavnu ulogu imaju glukoza i kisik. povećanje klijavosti. određena temeratura. DISANJE Disanje je proces oksidativnog raspadanja glukoze. a kod visokih proklijava) . smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima. povećanje tehnoloških kvaliteta zrna Čimbenici koji utječu na naknadno sazrijevanje: . korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja. ostalim kulturama dormantnost je duža) FIZIOLOŠKI PROCESI ZA VRIJEME SKLADIŠTENJA 1. te o stanju zrelosti zrna (žitarice .15-20 dana iza žetve. procesa i stabililzacija koloida. za što je potreban kisik.Temperatura proizvoda (kod niskih zrno ne klija. dioksid i voda. prozračivanje) Dormantnost: potreban period “odležavanja” kako bi postiglo najveću moguću klijavost i energiju klijanja sjemenskog materijala Dužina ovisi o temperaturi.Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje Definicija: skup procesa koji se odigrava u zrnu. sjemenu. sorti. i enzimi. premještanje vlage u periferne dijelove (“znojenje zrna”). pri čemu se stvara energija u obliku topline (674686 kcal/ 1 gram molekule glukoze) Formula: C6H12O6 + 6O2 -» 6CO2 + 6H2O + energija 18 . vlažnosti tijekom skladištenja.zrak (kisik. a za poboljšanje tehnoloških osobina i vitalitetnih osobina (klijavost i energija klijanja). te o uvjetima skladištenja Procesi tijekom naknadnog dozrijevanja: smirivanje biokemij. Trajanje naknadnog dozrijevanja ovisi o kulturi. s proizvodima ugljič.Vlažnost proizvoda (mora biti niža od kritične) . U masi zrnath proizvoda javlja se aerobno i anaerobno disanje Aerobno disanje – uz prisutnost kisika.

). Uvjeti žetve 6. odnosno u alkohol (anaerobno dis. ovdje se odvijaju procesi alkoholnog vrenja (nastaju etilni alkohol i uglj. klica u zrnu ugiba (sjemenski materijal ne smije se hermetički skladištiti!) Intenzivno disanje ima negativne posljedice: Smanjenje težine zrna. Aeracija (prozračivanje) skladišta Vlaga proizvoda Što je veća vlaga proizvoda.9-9.5%) Veći sadržaj ulja u zrnu. Vlaga proizvoda 2. Temperatura 3. suha tvar prelazi u ugljični dioksid i vodu (aerobmo dis. zove se kritična vlaga (žitarice 14-15%.) » nepoželjan miris uskladištene mase Međuzrnati prostor mijenja sastav » troši se kisik. kukuruz 1. i obrnuto Temperatura 19 . Botanička svojstva 4. Stupanj zrelosti 5. Kvalitet zrna 7. disanje će biti intenzivnije Vlaga zrna iznad koje dolazi do pojačanog intenziteta disanja. uljarice 7.5-13. nagomilava CO2 (nepovoljni uvjeti za naknadno sazrijevanje zrna) Stvara se veća količina vode » veća relativna vlaga Povišena temperatura » samozagrijavanje zrnatih proizvoda Jačina (intenzitet) disanja Brzina i jačina disanja ovise o čimbenicima: 1.Anaerobno disanje . niža kritična količina vode.) Stvara se manja količina energije (28-50 kcal) Formula: C6H12O6 -» 2C2H5OH + 2CO2 + energija Radi etilnog alkohola. dioksid).5%.bez prisustva zraka. te mliječno-kiselo vrenje (iz glukoze se stvara mliječna kis.

1. pogubne posljedice Provjetravanje i prozračivanje Aeracija skladišta – čuvanje zrna duže vrijeme u neprozračenom prostoru. disanja manji od 1. to znači da zrno proizvodi više CO 2 nego što troši kisika. intenzivnije diše. koji troše kisik 20 . a na temp. Ako je koef. prostoru (najviše CO2 u silosu) Vlažno zrno ima propusnije opne za plinove od normalno suhog zrna. znači da ta kultura treba više kisika nego što proizvodi CO2 (uljano bilje) Koef. disanja u masi zrna vlage 17% naglo snižava.Što je temperatura niža. nastaje samozagrijavanje i neg. a zrno s vlažnošću od 17-19% ima koef. uz valgu od 14-15%. povećanjem vlage se smanjuje.3. Također se koef. potrebna je stalna izmjena zraka u masi proizvoda. to je disanje slabije.= 1 O2 Ako je taj odnos bliži broju 1. Suho zrno (12-14%) ima koeficijent disanja 1. Koef. Nedovoljno prozračivanje opasno je za vitalitetne osobine sjemenskog materijala (klijavost i energiju klijanja) Za pravilno čuvanje kvalitetnih osobina merkantilne i sjemenske robe. jer se razvijaju aerobni mikroorganizmi. Kod visokih temperatura (50-55°C) sjeme propada » denaturacija bjelančevina Povišena temperatura se spriječava hlađenjem (aktivnom ventilacijom) Botanička svojstva Primjer: kod sorti kukuruza s većom klicom intenzitet disanje je veći. disanja ovisi i o vlazi. kod tvrdih pšenica intenzitet disanja je mnogo manji nego kod mekih Stupanj zrelosti Zrno koje nije prošlo pravilno poslije-žetveno sazrijevanje. suhog zrna veći je od 1. od 0°C disanje je svedeno na minimum.2-1. dovodi do nakupljanja veće količine CO2 u međuzrnat. Zrnati proizvodi s vlagom od 12-13% mogu se čuvati i bez provjetravanja Koeficijent disanja određuje se formulom: CO2 -------.

opadanje prehrambenih. (žitni kukuljičar). mase Kukci i grinje svojom životnom aktivnošću proizvode toplinu i vlagu.) Kukci Javljaju se termofilne vrste Coleoptera (tvrdokrilci). izaziva velike gubitke kakvoće i kvaniteta uskl. u uskl. Plodia interpunctella Hbn. tehnoloških i sjetvenih kvaliteta » gubi se uporabna vrijednost) Uslijed povećane temperature. masi mogu izazvati velike gubitke u kakvoći i kvantitetu robe. koji se hrane mikroorganizmima (gljive i bakterije) U sjemenskom kukuruzu često se javlja P. Oryzaephilus surinamensis L. i ubrzavaju taj proces Mikroorganizmi Mikroorg. Uglavnom se javljaju gljivice (rodovi Aspergilus. za razvoj: termofilne (70-80°C) mezofilne (40-45°C) psihrofilne (25-30) 21 . Posebno su štetni njihovi toksini (mikotoksini). (surinamski brašnar). (bakrenasti i žitni moljac). disanjem se povećava i vlažnost uskladištene mase » razvoj živih organizama (kukaca. Lepidoptera (leptiri) i mikofagne vrste reda Psocoptera i Coleoptera Termofilnie vrste često se javlja Rhyzopertha dominica F.). i Sitotroga cerealella Oliv. koji uveliko doprinose samozagrijavanju uskl. Cryptolestes ferrugineus Steph. (hrđasti brašnar). koja nastaje uslijed fizioloških procesa i slabe provodljivosti topline Samoz. proizvoda (smanjenje suhe tvari zrna. Fusaruim i Penicillium) Podjela mikroorganizama Prema zahtijevima vlažnosti : kserofite (70-80% vlage) mezofite (80-90% vlage) hidrofite (90-100 % vlage) U odnosu na potrebnu optimalnu temp. (bakrenasti moljac) Od mikofagnih vrsta najčešća je Ahasverus advena Watl. (oštrokuti gljivar) i predstavnici reda Psocoptera (Liposcelis spp. grinja i mko. interpunctella Hbn.SAMOZAGRIJAVANJE Samozagrijavanje poljoprivrednih proizvoda » pojava povišene temperature u hrpi. čime povećavaju već prisutnu temp.

partija zrna s većim sadržajem primjesa i prašine Ovaj proces samozagr. mogu se podijeliti u tri oblika: mjestimično (gnjezdasto) samozagrijavanje slojevito samozagrijavanje potpuno samozagrijavanje Mjestimično samozagrijavanje nastaje u pojedinim mjestima partije zrna s povećanom vlagom Preduvjet: ovlaživanje zrna uslijed neispravne građ. češće se javlja u podnim skladištima. prebacivanjem uskladištene robe (ručno ili mehanički). skladištenje zrna nejednake vlažnosti. kada se miješa zrnena masa neujednačene vlažnosti ili temperature Lakše se uočava od ostalih oblika samozagrijavanja i na vrijeme se može sanirati. Slika 4. konstrukcije .Oblici i vrste samozagrijavanja Svi slučajevi samozagr. Prikaz mjestimičnog samozagrijavanja 22 . uglavnom ostaje lokaliziran.

aktivna ventilacija zrna sa zrakom visoke rel. gornje vodoravno i okomito slojevito samozagrijavanje. Vlažnosti U podnim skladištima postoji donje vodoravno. Donje vodoravno samozagrijavanje Najopasniji oblik (na dubini 20-50 cm od poda) Nastaje kada se skladišti partija zrna s povećanom vlažnošću ili kada se toplo zrno sipa u hladna skladišta Slika 5. koja prelazi na zrno i izaziva proces samozagrijavanja 23 . Povećava se vlaga. Prikaz donje vodoravnog samozagrijavanja Gornje vodoravno samozagrijavanje Javlja se u podnim skladištima u gornjim slojevima hrpe zrna. zrnene mase i visoke vanjske temp. Uzroci nastanka: loša termo i hidro izolacija skladišta.Slojevito samozagrijavanje može nastati u silosima i podnim skladištima. na 70-150 cm od površine Nastaje pri niskoj temp.

Slika 6. samoklasiranja zrnate mase. Prikaz okomitog samozagrijavanja 24 . poroznosti zidova Slika 7. Prikaz gornje vodoravnog samozagrijavanja Okomito samozagrijavanje Javlja i u silo komorama i u podnim skladištima Nastaje radi zagrijavanja ili hlađenja zidova skladišta.

pristup kisika. uočavaju se plijesni. Period. masti u glicerin i masne kis. raži. ječma. povećanje temp. zapušteni – (temp. zrno postaje potpuno neuporabivo PROKLIJAVANJE Proklijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti i rezultata je nepravilnog čuvanja Proklijavanjem zrna > gubitak suhe tvari. sastavu zrna. zrno gubi caklavost.) Za proklijavanje je potrebna vlaga. a mastima do 140% vode od svoje težine Potrebna je i određ. zrna raste na 24-30°C. koji razgrađuju jednost. sastojke endosperma. smanjenje kakvoće zrna U procesu prokiljavanja najveću ulogu imaju enzimi u zrnu. temperatura (sjeme pšenice. i slož. dolazi do značajnijih gubitaka zrna (kvalitativnih i kvantitativnih) III. 38-50° i više). dio upijaju vodu Upijanje vode ovisi o kemij. konoplje i heljde klija pri 2-5°C. uspješno se suzbija ventilacijom zrna II. bjelančevine i škrob. gubi sposobnost sipkavosti i prelazi u vodnjikavu masu neugodnog mirisa. boja zrna se ne mijenja. minimum topline i smanjena svijetlost (zapušteno skladište) Bubrenjem zrna započinje klijanje (hidrofilni. zrno bogato bjelančevinama upija do 150% vode od svoje težine.Potpuni oblik samozagrijavanja Nastaje kada se cjelokupna uskladištena masa zagrije i poprimi višu temperaturu To je zapušteni oblik mjestimičnog i slojevitog samozagrijavanja Dolazi do potpunog uništenja uskladištene mase Promjene koje nastaju samozagrijavanjem I. 34-38°C (period za tjedan dana). zrno dobiva tamnu boju. bjelančevine u aminokiseline. javlja se slabo zagušljivi miris. boja postaje tamnija.. Period ili početni – temp. pojačava se proces životne aktivnosti zrna. (škrob prelazi u dekstrin i maltozu. Period – uskladištena masa dobiva temp. bogato ugljikohidratima do 80%. a kukuruz i suncokret pri 8-10°C) Proklijavanje se u praksi može i mora spriječiti! 25 .

potpuno zrela zrna. klimatskim uvjetima. kompaktna staklasta zrna. kakvoća ovojnice zrna. predstavlja težinu 1hl zrnatih proizvoda izraženu u kilogramima Zavisi o sorti.FIZIKALNA SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA Općenita fizikalna svojstva Hektolitarska težina Mjerilo za ocjenu kakvoće žitarica. hektolitarska vaga 26 . vlažnosti i dr. Povećanje hektolitarske težine uvjetuju: zrna osrednje veličine. debela i hrapava ovojnica. težine uvjetuju: mekana i brašnasta zrna. te količina vode u zrnu Smanjenje hekt. šuplja i isklijala zrna. duguljasta. uska. veća količina vode i prisutnost primjesa Mjeri se hektolitarskom vagom Slika 8.

količina i sastav primjesa (veća količina lakih primjesa.vlažnost zrna (zrno povećane vlažnosti ima slabiju sipkost) .Specifična težina Većom hl-težinom povećava se i specifična težina zrna Specifična težina je odnos težine određenog volumena uskladištenog zrna i volumena što ga zaprema ta odvagnuta količina. te sjemenke korova mogu dovesti do djelomične ili potpuno poremećene sipkosti) . količini vode u njemu i što je zrno vlažnije to je apsolutna težina veća Sipkost zrnene mase Na sipkost utječu razl. klimi. težina je bitna za određivanje kakvoće zrnatih proizvoda i igra važnu ulogu pri doradi sjemenskog materijala Apsolutna težina Važna je za određivanje količine sjemena za sjetvu. obradi. predstavlja težinu 1000 zrna u gramima Ovisi o sorti.površina i karakter zrna ( zrna glatke površine i okruglog oblika imaju najbolju sipkost) .stanje i oblik površine po kojoj će kliziti zrno Sipkost se izražava pomoću dva pojma: kut trenja i kut prirodnog pada (nagiba) Kut trenja je najmanji kut pod kojim zrno počinje kliziti po bilo kakvoj strmoj površini Kut slobodnog pada (nagiba) je kut između promjera osnovice i visine stošca koji se oblikuje pri sipanju mase zrna na ravnu-vodoravnu površinu Za određivanje sipkosti najčešće se primjenjuje metoda Moos-a Kut prirodnog pada se određuje pomoću četvrtaste staklene posude koja se napuni do 1/3 zrnom i zatim se okrene za 90° 27 . težina (g) specifična težina = -----------------volumen (cm3) Spec.veličina i oblik zrna . čimbenici: .

štura zrna i lake primjese padaju sporije prema zidovima silo komore.Raslojavanje (samoklasiranje) zrnate mase Raslojavanje zrnate mase predstavlja razdvajanje pojedinih komponenti partije zrna. koristi se u većini skladišnih prostora Prilikom slobodnog pada zrnatih proizvoda. teška zrna padaju okomito i brzo stižu na dno. vlage. a uvjetovano je svakim premještanjem zrna Raslojavanje omogućuje premještanje uskladištena mase putem prirodnog pada. specif. samoklasiranju doprinosi i otpor zraka. Prikaz raslojavanja zrnene mase Poroznost zrnate mase Međuzrnati prostor je prostor koji se nalazi između zrna (sjemenki) i ispunjen je određenom količinom zraka. Ovdje se skuplja i prašina. jedra. težini zrna Prilikom punjenja silo komora krupna. Sitna. Slika 9. koji omogućava prenošenje topline. te propuštanje raznih para i plinova (prilikom fumigacije i dezinsekcije) 28 . koji ovisi o obliku.o. i apsol. grinja i m. sjeme korovskog bilja i druge primjese i nečistoće – brzo se povećava vlažnost i nastaju žarišta za razvoj kukaca. veličini.

što znači da će za smještaj iste težine zrnate mase koja ima veću poroznost trebati više prostora (veći kapacitet skladišta) Npr. najveću poroznost ima suncokret (60-80%). te procesi desorpcije (oslobađanje para i plinova u okolnu sredinu) Sorpcione pojave u zrnatim proizvodima: adsorpcija. a najmanju crvena djetelina (30-40%) Sorpciona svojstva zrnate mase U zrnatim proizvodima odigravaju se procesi apsorpcije (sposobnost upijanja para i plinova iz okolne sredine).Poroznost (S) se određuje formulom: W–v S = ---------. transporta i dorade zrnatih proizvoda Zrnati proizvodi vrlo brzo upijaju mirise eteričnih ulja iz biljaka koje se kao korovi mogu naći u usjevima. kapilarna kondenzacija i kemosorpcija Sorpciona svojstva objašnjavaju se kapilarno-poroznom koloidnom strukturom svakog zrna i poroznošću zrnate mase Između stanica i tkiva zrna postoje makro i mikro kapilare i pore. ili nafte tijekom transporta Tijekom dezinsekcije i fumigacije može doći do pojave kemosorpcije. njihove stijenke u unutrašnjim slojevima zrna predstavljaju aktivnu površinu koja učestvuje u sorpciji molekula para i plinova Sorpciona svojstva imaju veliki značaj u praksi čuvanja. Sve te apsorbirane tvari se vrlo teško odstranjujue iz zrnate mase Mehanička oštećenja zrna 29 .x 100 v W = ukupna zapremina cijele uskladištene mase v = stvarna zapremina čvrstih čestica zrnate mase Zapreminska težina je manja. što je veći međuzrnati prostor.

– dominkanski brašnar. gdje spada zrelo i neoštećeno sjeme vrste. kamenčići. S. komadiće žice i sl. mikofagne i slučajne vrste. oryzae L. Dijele se na: organske korisne. pljeva. Rhizopertha dominica F. slama. te razni kukci (sekundarne vrste) koji se njima hrane PRIMJESE .KOLIČINA I VRSTE Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklariranoj vrsti. normalne veličine Primjese su sve ono što nije čisto sjeme deklarirane vrste. dijelovi špage. mikroorganizmi i glodavci Prema njihovom štetnom djelovanju dijele se na primarne. te sjeme korova koje prenosi vlagu na zrno Neorganske primjese su sve ono što je anorganskog podrijetla (prašina. – grahov žižak. tijekom transporta Mehanički oštećena zrna spadaju u primjese koje se nazivaju lom zrna. svi predstavnici Coleoptera (tvrdokrilci) Posebno su štetni za sjemensku robu jer oštećuju i izjedaju klicu. mogu potpuno uništiti proizvod izjedajući čitav sadržaj zrna Najznačajniji su: Sitophilus granaruis L. – rižin žižak. – pšenični žižak. grinje. prilikom vršidbe. a na njima se ubrzo razvijaju mikroorganizmi. S.Zrno može biti oštećeno tijekom kombajniranja. čime se uništava klijavost 30 . mrtvi i živi kukci i grinje. Kod sjemenske robe utječu na smanjenu klijavost. Primarni štetnici Napadaju zdrava i neoštećena zrna. Organske primjese su korisne jer služe kao stočna hrana Organske nekorisne primjese čine sjemenke korova. organske nekorisne i neorganske (anorganske) primjese Organske korisne primjese: spadaju oštećena zrna. pijesak. ostaci biljke. zea mays – kukuruzni žižak.) Od primjesa vrlo značajnu ulogu imaju nametnici: kukci. te njihovi fragmenti i ekskrementi i mikroorganizmi Najopasniji su živi nametnici. sekundarne. ekonomski su najznačajniji. sjeme stranih kultura i lom zrna. Acanthoscelides obtectus Say.

. Prvenstveno izgrizaju klicu. a svojim masovnim prisustvom zagađuju proizvode. Lepinotus (oblici s rudimentiranim krilima) i Lachesilla pedicularia (oblici s razvijenim krilima) Slučajne vrste dolaze u skladišne objekte s polja i nisu značajne Grinje – Acarina Spadaju u grupu Arachnoidea – paučnjnaci Javljaju se samo na proizvodima koji imaju vlagu veću od 14% i više. Tinea granella – hambarski moljac. te miševi (Mus musculus – kućni miš) 31 . te izgrizaju klicu zrna Velike su i indirektne štete od zagrijavanja U mlinovima i skladištima brašna česta je vrsta Anagasta kühniella. Najznačajniji su štakori (Rattus norvegicus – sivi štakor i Rattus rattus – crni štakor). Tribolium confusum – mali brašnar. castaneum – kestenjasti brašnar Javljaju se u masovnom broju i zagađuju proizvode svojim ekskrementima i fragmentima tijela Mikofagne vrste se hrane mikroorg. Oryzephilus surinamensis – surinamski brašnar. Mogu izazvati i probavne smetnje kod stoke Glodavci – Rodentia Čine štete hraneći se proizvodima i zagađujući ih.oštrokuti gljivar). Njihove ličinke. stvaraju paučinu na napadnutim proizvodima. gusjenice.Često se javljaju i kukci reda Lepidoptera (leptiri). Sitotroga cerealella – žitni moljac. T. razni moljci kao Plodia interpunctella – bakrenasti moljac. rodovi Liposcelis (beskrilni oblici).gljivicama i javljaju se na vlažnijim i pljesnivim proizvodima Najznačajniji su predstavnici reda Coleoptera (Ahasverus advena.brašneni moljac koji paučinom sljepljuje čestice brašna i stvara nakupine (filt) Sekundarne vrste Žive i hrane se lomom zrna i ostacima zrna napadnutih primarnim štetnicima Najzastupljenije vrste su: Criptolestes ferrugineus – hrđasti brašnar. te predstavnici reda Psocoptera (prašne uši).

U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjena nadzora skladišnih štetnika na terenu. kako ili čime će uzorkovati. automatskih tresilica sa sitima i sl. Uzorkovanjem se otkriva moguća prisutnost populacije skladišnih štetnika koji se razvijaju u skladišnim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom određenog razdoblja čuvanja robe. Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji. broj štetnika/mamku ili lovki. tj. a ujedno je i fizički vrlo zahtjevan i skup posao. ali iziskuje velik utrošak vremena i radne snage. što predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladištene robe. koliko će uzoraka uzeti. To bi značilo da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati zašto uzima uzorak. kako ili čime će analizirati uzorke. te odrediti postotak zaraženog uskladištenog proizvoda. od raznih tipova sondi i šila za uvrećanu robu do vakuum sondi i lopata za rinfuznu robu. promjene u dužini razvojnog ciklusa pojedinih štetnih vrsta. kao i posuda za izuzimanje robe u protoku.MONITORING ŠTETNIKA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA • Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja. tj. divertera. te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni. ili kao relativnu procjenu populacije. potreban je velik broj uzoraka. Kao rezultat konstantnog nadzora skladišnih objekata je procjena populacije štetnika. brojnost vrsta štetnika u određenim fazama razvojnog ciklusa u uskladištenom proizvodu. Obje procjene pokazuju u praksi svoje prednosti i mane. reprezentativni za cijeli skladišni objekt. odnosno konstantan nadznor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. razdjeljivača uzoraka (dividera). Dakle. koju na terenu možemo odrediti na dva načina: kao apsolutnu procjenu populacije određujući broj štetnika/kg robe ili m3 skladišta. potrebitost provođenja zaštitnih mjera. neophodno je vršiti redovito uzorkovanje. Također je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje. Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja štetnika na terenu. Glavni akcenat monitoringa je kontinuirano uzimanje što većeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile što objektivnije procjene moguće populacije štetnika u robi. apsolutna procjena populacije svodi se na konstantno uzimanje uzoraka uskladištene robe s većeg broja mjesta u skaldištu. zatim se vrši odvaga i 32 • • • • • • . insektomata. Iz pravilno uzetih uzoraka može se odrediti nekoliko bitnih čimbenika: gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u uskladištenom proizvodu. prostorna i vremenska distribucija štetnika. Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnika.

Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno. za štetnike unutar zrna i sl.prosijavanje uzoraka. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije štetnika u skladišnim objektima. Zbog visoke osjetljivosti mamaca. štetnike je moguće otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih inače bilo teško otkriti. Praćenjem populacijskog trenda u sezoni skladištenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za određivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene. Moguće je odrediti i detalje o distribuciji štetnika unutar objekta i životni ciklus tijekom cijele sezone skladištenja. lovke i zamke za štetnike. omogućena je veća selektivnost primjene zaštitnih mjera. Ulov štetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila učinkovita mjera suzbijanja i je li. a to su seksualni (proizvodi ih ženka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. a da se ne vrši tretiranje cjelokupnog skladišnog objekta. te određivanja žarišnog mjesta koje je potrebno sanirati. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stručni kadar koji će se tijekom radnog vremena baviti samo ovom problematikom. jeftinija i lakša metoda u odnosu na apsolutnu procjenu. Mamci se najčešće kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. To je brža.) iznimno su jaki. Planskim postavljanjem mamaka u skladišnim objektima omogućena je i identifikacija izvora zaraze. jer žive kratko. Odgovor mužjaka je • 33 . U složenim situacijama mamke se može koristiti za određivanje praga djelovanja. ovisi o štetniku. Ova metoda može se rabiti za točno određena problematična područja u skladišnim objektima. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvođenje suzbijanja štetnika i higijene u objekte. koji omogućava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskaldištenom proizvodu. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka. jer najobimniji posao obavljaju mamci. a služi i za ocjenu provedenih mjera zaštite. Temelji se na pregledu uzoraka štetnika uhvaćenih u razne tipove mamaka. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp. Prag djelovanja je promjenjiv. • Znatno elegantnija metoda je relativna procjena populacije štetnika. Na ovaj način dobivene smjernice za određivanje praga mogu se gledati samo kao općenita rješenja koja je moguće prilagoditi svakoj novoj situaciji. ili. Ranija detekcija štetnika omogućava i veću felksibilnost kod izbora primjene mjera zaštite. Razlikujemo mamke za štetnike koji lete. i lovki. te izdvajanje štetne entomofaune. Znatno je manji utrošak vremena i radne snage. Dakle. Dva se tipa feromona uspješno primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim među uskladištene proizvode. s obzirom na osjetljivost štetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. robi koju treba zaštititi i o zakonskim i tržišnim propisima. Također je moguća i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze štetnicima koja bi inače prošla nezamijećena. Tipovi mamaka su različiti s obzirom na vrste i stadij razvoja štetnika koje lovimo. determinacija štetnih vrsta i određivanje brojnosti populacije na terenu. te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije mogućih štetnika. kad se populacija počela obnavljati pokazujući postoji li potreba daljnje primjene mjera zaštite. za štetnike koji se nalaze na površini zrna.

a često dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (Slika10.brz i kod nekih vrsta feromon će privući mužjake s udaljenosti od nekoliko kilometara. priakazan je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i žitnog moljca. Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovječnih vrsta (Tribolium spp.). Ljepljivi mamak preporuča se za hvatanje moljaca i kornjaša koji lete. 34 . U normalnim uvjetima feromon se razrjeđuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima.) Na Slici 11.

a također se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom.) Mamci za puzajuće oblike štetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladišnim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tzržištu.) 35 .Ljevkasti mamak također pogodan za hvatanje moljaca (Slika 13. Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobražavaju u kukuljice (Slika 14.

Mamak od smeđe riže postavljen je u najlonskoj mrežici otvora 2 mm. (Slika 15.).Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje tvrdokrilaca koji obitavaju unutar zrnene mase. 36 .) Filt – trak mamci pogodni su za hvatanje hodajućih stadija štetnika na skrovitim mjestima unutar pomoćnih skladišnih objekata (Slika 16.

Lovke za uskladištene proizvode u rasutom stanju, najčešće su plastične ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i služe za hvatanje štetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaša vrlo je pogodna konusna lovka plastične izvedbe, s perforiranim poklopcem (Slika 17.)

Za brzu detekciju štetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (Slika 18.)

37

Relativna procjena populacije pomoću navedenih tipova mamaka i lovki moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata, što podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliša, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Također, je potrebito striktno se držati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogdno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se očita njegov položaj unutar skladišnog objekta pomoću portabl laser scanner-a koji (Slika 19. i 20.) i na taj način se vrste i brojnost štetnika unose u kompjutersku bazu podataka (Slika 21.) pogodnu za statističku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Slika 19. bar kod mamka Slika 20. laser scanner

Slika 21. kompjuterska baza podataka 38

Statistička obrada ovako prikupljenih podataka odnosi se na statističke parametre, kao što je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greška, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju brojčano (tablično) ili grafički. Brojčani prikaz odnosi se na prikaz broja štetnika/kg uskladištene robe ili kao prikaz broja štetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zaražene robe. Grafički prikazi monitoringa populacije štetnika u skladištima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanjui ili robe u vrećama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona – ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona – ako je varijanca jednaka s prosjekom , odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca veća od prosjeka. Dakle, za pravilno provođenje nadzora ovim načinom, nije potrebno imati veliku radnu snagu. Bitno je u startu dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaćene štetnike, te ih determinirati i očitati njihovu brojnot, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statistički obradi i prikaže simaulacija stanja u kompletnom skladišnom objektu za cijelu sezonu čuvanja robe. Monitoring skladišnih štetnika trebao bi biti jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda provedena u praksu i u skladišnim objektima naše zemlje. Potrebito je zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar koji će se ovom problematikom posvetiti u cijelosti, a time bi se primjena konvencionalnih i kurativnih zaštitnih mjera mogla bolje kontrolirati i njihova uporaba svesti na minimum, što bi ujedno i smanjilo primjenu kemijskih preparati, a time i kontaminaciju okoliša.

39

SPECIJALNI DIO SKLADIŠTENJE ZRNATIH PROIZVODA Ovisno o pojedinim ratarskim kulturama. ali i pojedino industrijsko bilje (lan.) koje je namijenjeno za vlakno. uljanog bilja. bez premiještanja. kada se temperatura snižava do granice kada prestaju sve životne funkcije zrna. uskladišteno u pravilno pripremljena skladišta (čista i dezinficirana) uz rashlađivanje i permanentnu kontrolu (temperatura. Skladištenje zrnatih proizvoda uz sniženu temperaturu (u “rashlađenom stanju”). kada se fiziološki procesi u zrnu sporo odvijaju. Uz ove načine skladištenja postoje i pomoćne metode koje omogućavaju osiguranje naprijed navedenih načina skladištenja. štetni insekti i grinje) imaju vrlo oslabljenu životnu aktivnost. Raznim istraživanjima dokazano je da se suho zrno. ili 3-4 godine u podnim skladištima. konoplja i dr. može biti zrno ili sjemenka. odnosno kakvoću. a svi drugi nametnici (mikroorganizmi. Skladištenje zrnatih proizvoda bez prisustva zraka (hermetičko čuvanje) 3.) može očuvati uspješno 2-3 godine u silosima.za dobivanje sjemena. koje ima vlažnost nižu od kritične. Zbog toga sjeme i zrno spadaju u zrnate proizvode. odnosno kao sjemenski materijal .) Svi ovi glavni i pomoćni načini skladištenja povoljno se izvode kod “suhog zrna”. 40 . koje se dobivaju od žitarica. glavni proizvodi zbog kojeg proizvodimo kulturu. u koje spadaju: a) čišćenje uskladištenih proizvoda i njihova dorada b) primjena aktivne ventilacije c) konzerviranje zrna (kemijsko i dr. nametnici i dr. Skladištenje zrnatih proizvoda sa niskom vlažnošću (ispod kritične) u raznim tipovima skladišta 2. Zrno ima sačuvana sva tehnološka svojstva. očišćeno od primjesa. Uskladištenje zrnatih proizvoda danas se u svijetu obavlja na tri osnovna načina: 1. vlaga.

koševi za kukuruz 3. zaštićena od prodora podzemne vode i oborina Moraju postojati uvjeti za kvalitetno provjetravanje Dobro organizirana služba protiv skladišnih štetnika i požara Transport robe bi trebao biti potpuno mehaniziran: prilikom prijema. utovara. podna skladišta 2. sve do trenutka daljnje uporabe Za uskladištenje žitarica koriste se: 1. proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće (kvalitete). istovara manipulacija proizvodima unutar skladišta Podna skladišta: 41 . silosi Prostorija mora biti čista. suha.Vrste i tipovi skladišta SKLADIŠTE: objekt u kojem se. pri određenim uvjetima.

Podna skladišta Mehanizirana Nemehanizirana s automatskim istovarom djelomično samoistovarni 42 .

1 . Podno površinsko skladište na kat 43 .1.Prema vremenu uskladištenja privremena stalna Tavani Žitnice (hambari) Velika podna skladišta A) Tavani Primitivni oblik skladišta Za čuvanje manjih količina proizvoda Omogućeno je provjetravanje i suhi prostor Kućni tavani – žitarice Tavani nad štalom – voluminozna krma B) Žitnice (hambari) Za čuvanje većih količina zrnate robe Manje zgrade građene od drveta C) Velika podna skladišta: * PODNO POVRŠINSKA (u rastresitom stanju debljine 1.5 m ili u vrećama) Slika 22.

i u vrećama – unakrst u 4 reda) Slika 23.* PODNO ZAPREMINSKA (u rinfuzi – sušenje.5 m u sredini : 4-5 m (horizontalni pod) do 10 m (kosi pod) Debljina sloja ovisi o vlažnosti zrna: 44 . ne i za sjemensku Zrno se u skladište smješta do samih zidova na različite visine: pored zidova : 2-2. Podno zapreminsko skladište Pogodno za merkantilnu robu.

70 0.15-0.70-1.50 0.40 Prije uskladištenje zrnata masa se mora provjetriti i ohladiti – aktivna ventilacija Aktivno provjetravanje Tri tipa: Stalno (stacionarna. Tipovi kanala za provjetravanje Kanal od opeke s drvenim podom 45 .Vlažnost zrna (%) 14 15 17-20 >20 Debljina sloja (m) 1.20 0. fiksirano) Poluprijenosno Prijenosno Koriste se: ventilatori provodnici za zrak razdjeljivači zraka Slika 24.40-0.

Kanal od kamena s betonskim podom Poprečni presjek kanala kombinacija opeka-kamen Rešetka za prozračivanje (od letava) 46 .

Sustav ventiliranja u silosima U – ulaz zraka I – izlaz zraka 47 .Slika 25. Prikaz sustava ventiliranja pomoću isisavanja zraka Slika 26.

postavljena tako da vjetrovi mogu puhati izmeðu njih Slika 27. a širina ovisi o širini cerade Skladišta s pregradama (1 t zrna). bez njih (do 2 t) Ako se gradi nekoliko skladišta .Veličina skladišta Određuje se prema količini proizvoda i prema mogućnostima osiguranja od požara npr. 300t) ili na katove Radi osiguranja od požara – ne više od 5-6000 tona kapaciteta Površina poda ne veća od 1200 m2 / skladištu Čuvanje različitih kultura u istom skladištu: razdijeliti ih drvenim pregradama Priručne prostorije skladišta: prijemni dio s vagom dio za vreće prostorija za radnike ured i sl. Za čuvanje sjemenske robe: prostorija za čišćenje (selektor) prostorija za zaprašivanje Privremena skladišta U slučaju nedostatka kapaciteta postojećih skladišta Najnužnija mjera Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode neće moći djelovati Nagib terena mora biti najmanje 5º Duljina skladišta 50-100 m. roba) O kapacitetu ovisi da li će objekt biti prizemni (do 30 vagona. roba) 20-30% (sjemen. Privremeno skladište 48 . 1 vagon žitarica (14-15%) potrebno oko 12m2 + za manipulaciju: 15-20% (merkant.

Koš za kukuruz u klipu SILOSI Osigurava kompleksnu mehanizaciju proizvodnih procesa i automatsko upravljanje Osnovni dijelovi: a) radni toranj b) silosni (skladišni) prostor c) prostorije za prijem i otpremu robe 49 .20 m Dimenzije koša ovise o podneblju U krajevima s vlažnom klimom širina je 1.50 m.80-1. visina je obično 2-3 m Položaj koša – okomito na pravac vjetrova Postoje jednostruki i dvostruki (dva koša pod istim krovom) Slika 28.00 m Duljina ovisi o kapacitetu.20-1. i do 2. a tamo gdje je klima suhlja sa čestim vjetrovima.KOŠEVI ZA KUKURUZ Koš (čardak) za čuvanje kukuruza u klipu Sušenje prirodnim putem (strujanjem zraka) ili umjetnom cirkulacijom zraka Na drveni ili metalni kostur se postavljaju stranice Pod je građen od dasaka Krov se produžava prema bočnom stranama Koš treba biti podignut od tla 0.

Osnovni dijelovi silosa I – radni toranj II – silosni prostor III – prijemni odjel za željeznički transport IV .prijemni odjel za kamionski transport V .sušara 1 – vaga 2 – transporteri za punjenje komora 3 – separator 4 – kontrolni separator 5 – transporteri ispod komore silosa Radni toranj Centar s kojim su povezani svi ostali dijelovi silosa U njemu se vrše osnovni transportni i tehnološki procesi Sadrži: elevatore. strojeve za čišćenje. postrojenje za transport zrna Elevatori – osnovni transportni strojevi (specijalizirani i univerzalni) Strojevi za čišćenje: separatori i trijeri (u srednjem dijelu silosa) Silosni (skladišni) prostor Glavni dio silosa ili pravo skladište Zadatak: zaštititi zrno od atmosferskih prilika. vage. od nagle promjene temperature i od štetnika 50 .Slika 29.

pravokutni. okrugli. betonski 30-40 m Slika 30. Skladištenje u silosu 51 . higroskopnost (kondenzacija) * armirani beton Oblik komora: * ovise o materijalu i mogućnosti izvedbe * kvadratni.Zidovi silosa moraju biti: čvrsti i trajni pri minimalnoj debljini jednostavne konstrukcije nepropusni za plinove ne smiju biti podložni požaru Silosni prostor sastoji se iz tri dijela: * osnovni dio silosa (komora ili ćelija) * tavanski dio (gornja galerija) s transporterima za punjenje * prizemni dio (donja galerija) s transporterima za pražnjenje Izvedba silosa: * drvo – opasnost od požara * opeka – teškoća mehanizacije * čelik – provodljivost topline. zvjezdasti * okrugli silosi su ekonomični ako im je promjer do 5m visina ovisi o kapacitetu.

76 kg. Skladištenje pšenice biti će različito s obzirom na sjemensku ili merkantilnu robu.standard 2%).Radi toga je mogućnost prozračivanja uskladištenih proizvoda bitan čimbenik kvalitetnog skladištenja. Moderno skladište za uskladištenje pšenice treba imati sve potrebne uređaje kao: uređaj za utovar i istovar. Sjemenska roba treba održati svoje vitalitetne osobine (klijavost. Za vrijeme skladištenja pšenice najvažnije je utvrditi optimalne uvjete za što trajnije i kvalitetnije skladištenje. skladištari i dr. vlaga zrna. kada su svi biokemijski procesi svedeni na minimum. merkantilna roba sva tehnološka svojstva. a prozračivanjem se uskladištena masa ujedno i hladi. Vrlo je važan i stručni kadar koji vodi računa o skladištenju (tehnolozi. kada se mjeri vlaga proizvoda. vrste i količina primjesa. relativna vlaga zraka okolne sredine. Također su važna dva čimbenika za ovaj proces. uređaje za sušenje i dosušivanje. temperatura uskladištene mase i okoline. kemijske i fiziološke osobine zrna. pneumatskim ili ručnim sondama uzimaju se obično dva uzorka (jedan za analizu u laboratoriju gdje se određuje vlaga (13% standard za pšenicu. Što sve ima utjecaja na uspješno skladištenje. te dobro opremljen priručni laboratorij za fizikalne. nastaje sušenje zrna. hlađenje ili aktivnu ventilaciju. aparate za dezinfekciju. pa što je vlaga manja. grinja. vrsta i tip skladišta. a temperatura niža. Tijekom prijema pšenice u skladištima. prisutnost nametnika (kukaca. izjednačenost uskladištene partije zrna. glodavaca). U svim skladištima i uskladištenim proizvodima jedan od najvažnijih procesa je permanentno praćenje stanja proizvoda. PERMANENTNO PRAĆENJE PROIZVODA TIJEKOM CIJELE SEZONE SKLADIŠTENJA. to je proces dormantnosti duži. Na osnovu rezultata analiza poduzimaju se mjere za saniranje prevelike vlažnosti (sušenje proizvoda). energija klijanja). mikroorganizama. a time i hlađenje. uklanjanje plinova i neugodnih mirisa iz uskladištene mase. Radi toga se svakih 1-2 mjeseca moraju uzimati uzorci (težine 250g). hektolitarska težina . potom svi negativni mirisi prelaze u apsorpcioni zrak. Prozračivanjem prestaju svi negativni fiziološki procesi u zrnu. a drugi se daje proizvođaču. To se postiže skladištenjem suhe i hladne pšenice. periferna vlaga na zrnu se suši i kao takova se prozračivanjem isparava. trajnost skladištenja. odnosno mjere za suzbijanje štetnih nametnika. uređaje za mjerenje temperature (ugrađene termometre u silo komorama ili bimetalne ručne). pravilna priprema skladišta za prijem nove robe.Skladištenje pšenice Pravilnim skladištenjem pšenice moraju se sačuvati sva njezina kvalitativna i kvantitativna svojstva. čime nastaju izmjene u sastavu uskladištene mase kao: izmjena zraka u međuzrnatom prostopru. navodimo u slijedećem: Namjena i cilj skladištenja (merkantilna ili sjemenska roba). te se analiziraju štetni kukci i grinje. a da bi se sačuvale normalne sposobnosti života zrna. te njihovi razvojni oblici. po mogućnosti provjetravanjem ili hlađenjem. te unutrašnji transport. merkantilna godinu dana i više. Tijekom skladištenja žitna masa prelazi u stanje dormantnosti (mirovanja). kao sirovine za dobivanje finalnih prehrambenih proizvoda. a to su temperatura i vlaga zrna. primjese .) o kojem najčešće ovisi uspjeh pravilnog skladištenja. Sjemenska roba se u skladištima zadržava kraće vrijeme. temperatura. 52 .

sa vlažnošću od 25% treba za sušenje 150m3 za svaku tonu. postoji opasnost da se zrak zasiti vlagom.5m) treba manje količine zraka za sušenje (50m3/sat). a najčešće glodavci. koristit će se takav način koji će osigurati hranidbenu kakvoću zrna. a čuva se u klipu i u zrnu (rasutom stanju). debljini sloja te o rastresitosti hrpe. temperaturi okolnog zraka i uskladištene mase. na nekim poljoprivrednim imanjima sušenje klipa se obavlja umjetnim putem. Rastresitost hrpe klipova je također vrlo važna. Ovakav način skladištenja i sušenja je nesiguran i često dolaz do njegovog kvarenja. Klip sa većom vlažnošću od 40%. posebice kod vlažnog zrna preko 30% vlage. u drugoj fazi vlaga iz unutrašnjosti zrna. uz najpovoljnije klimatske uvjete. odnosno da ostane samo toliko vlage za "latentni" život sjemena. Način sušenja ovisi o namjeni. U klipu se kukuruz čuva u koševima (čardacima ili kukuružnjacima). Kukuruz manje debljine (1. Zadatak je sušenja da se zrnu oduzme suvišna vlaga. Primjerice ako se kukuruz skida u studenom mjesecu 22% vlage. a uklanjanje vlage obavlja se u 4 osnovne faze: vlaga koja se nalazi na površini zrna odstranjuje se zrakom (prirodnom ili umjetnom cirkulacijom). 1994. kukci i grinje (Kalinović. gdje se njegovo sušenje obavlja prirodnim putem (zrakom i suncem). Ovakovo sušenje obavlja se i u posebno izgrađenim komorama. prozračivanjem i konzerviranjem vlažnog zrna. Čuvanje kukuruza u zrnu Kukuruz se može čuvati sušenjem ili dosušinjem u sušarama. i konačno se ustaljuje količina vlage u zrnu na 1213%. Klipove kukuruza napadaju mnogi nametnici. brzini protjecanja zraka kroz masu. u trećoj fazi sa periferije zrna vlaga prelazi u zrak. njegova vlažnost će tek u travnju mjesecu doseći 15-16% vlage. a najpovoljnija je od 3-3. tj. U većim koševima. čime dolazi do ovlaživanja kukuruza u višim slojevima i djelovanje koje smo željeli je suprotno.5m sa vlažnošću klipa od 16-18%. pa ako se zrno koristi za prehranu. Od svih ovih čimbenika vrlo je važna debljina sloja. propuštanjem prirodnog nezagrijanog zraka pomoću stacionarnih ili prijenosnih ventilatora. koji je u našim uvjetima prilično zastupljen. Uklanjanje vlage iz kukuruza ovisi o slijedećim čimbenicima: količini vlage u klipu (zrnu i oklasku). posebice na privatnim gospodarstvima.). što se najčešće obavlja za sjemenski kukuruz. koja ovisi o dužini klipova i stupnju vlažnosti.do 2. deblji sloj . njegovo sušenje se dovodi u pitanje i kvarenje je neizbježno. Relativna vlaga zraka ne bi smjela prijeći 60%. Sušenje ima značajnu ulogu za daljnje skladištenje. Ivezić. odnosno vlaga odlazi iz sredine više vlažnosti u sredinu niže vlažnosti. Poslije komušanja kukuruz se skladišti sa različitom vlažnošću (ovisno od klimatskih prilika tijekom berbe) od 22-35%. Čuvanje kukuruza u klipu je najrašireniji i najjeftiniji način. iz sredine veće koncentracije prelazi u sredinu manje koncentracije. Ako je debljina sloja veća.Skladištenje kukuruza Kukuruz se po namjeni razvrstava za industrijsku preradu i za ishranu ljudi te stoke. ako se zrno koristi za 53 . relativnoj vlazi zraka okolne sredine.5m.

Prosušivanje zrna okolnim zrakom ovisi prvenstveno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka (najbolja temperatura je srednja dnevna 4. loma zrna te ostalih primjesa. zbog visokih temperatura često dolazi do velikog loma zrna. odnosno na niske temperature na polju (napr. Energenti za sušenje mogu biti različiti (plin. Toplo zrno odležava 6 sati. Sušenje kukuruza zagrijanim zrakom obavlja se u sušarama raznih tipova. a prije toga se čisti silo aspiratorima od sitnog loma i pljevica i sposobno je za dugotrajno skladištenje. Količina zraka ovisi o vlažnosti zrna. sušenje je vrlo delikatno. oklasci klipova i sl.Ako ga mraz zahvati. Nezasićeni zrak prolazeći kroz masu vlažnog zrna uzima vodenu paru koja ishlapi iz zrna.375 m3/sat. iznimno i 40%. Prije prijema uzimaju se uzorci za utvrđivanje vlage. snijeg i sl. Preporuka je da se sjemenski kukuruz skine što prije (makar i vlažniji). od suhljeg. mazut. Vlažni kukuruz se aspiratorima velikog kapaciteta čisti i zatim odlazi na sušenje. čak i do 20%. U drugoj fazi zrno se suši temperaturom od 80oC. a kreće se obično od 35-38%.5-5oC i rel. Osušeno zrno se nakon hlađenja skladišti u silo komore ili velika podna skladišta. 54 . odnosno smanjenja klijavosti. Što je kukuruz vlažniji. iz kojih se istovaruje hidrauličnim ili nagibnim rampama. ali se primjenjuje i kombinirani način (sušenje klipa na 22-25% i poslije runjenja dosušivanje zrna). Stacioniranim ili prijenosnim uređajima (ventilatorima) ubacuje se zrak sa donje strane silo komore ili ubacivanjem zraka kroz polukružne perforirane cijevi u podnim skladištima. Sušenje se obično obavlja u dvije faze (dvofazno sušenje): u prvoj fazi zrno se suši na temperaturi od 120-130oC.5-14%. pa se uskladišteni proizvod mora redovito kontrolirati (uzimanje uzoraka.) . Zrno kukuruza kombajnira se sinhronizirano sa radom sušare. gdje roba ostaje do momenta uporabe. Sa okolnim zrakom (nezagrijanim) sušenje se obavlja u silo komori ili podnom skladištu. kako ne bi došlo do naglog odmrzavanja i pucanja stanica unutar zrna. pa tako primjerice za kukuruz sa vlagom od 16% potrebito je 75m 3/sat. vlaga zraka 40-50%). visina hrpe klipova i temperatura.). osjetljiviji je na visoke temperature pri sušenju. kada se postiže vlaga zrna od 18-20%. mjerenjem temperature i vlage. treba ga lagano sušiti. zbog izjednačavanja vlage. Čuvanje sjemenskog kukuruza Sjemenski kukuruz podvrgava se se specijalnom režimu sušenja. Tijekom sušenja sjemenskog kukuruza velikog značaja ima vlaga. što pogoduje razvoju raznih nametnika. radi očuvanja vitalitetnih osobina zrna (klijavost.reproduktivni materijal (sjemenski) sušenje će se obaviti bez oštećenja klice. Sa kombajna se obično dovozi kamionima ili traktorskim prikolicama do usipnog koša sušare. energija klijanja). Vlažnije zrno suši se brže i lakše. na 13. mraz. Tijekom sušenja. analiza na prisutnost nametnika). koja opet ovisi o klimatskim prilikama. prije utjecaja mraza. Obično se suši u klipovima. Brzina sušenja raznih hibrida ovisi o vlazi zrna prilikom sušenja. ovisno o tipu sušare. sa vlagom od 25% . ovisno o njezinim kapacitetima u žitomlinskim poduzećima. Radi toga sušenje se obavlja okolnim zrakom i zagrijanim zrakom.

"džambo" plastificirano jutenim vrećama. i štetno djeluju na klijavost. Jestivo ulje se dobiva i od ploda maslina. i izvjesna količina ostaje neprodana u skladištima. a vezan je sa vlažnošću i temperaturom zrna. U praksi se često ne utroši sav dorađeni sjemenski kukuruz. odnosno služi kao reproduktivni sjemenski materijal. Kod temperature 48-50oC već dolazi do koaguliranja albuminskih komponenti bjelančevina.). jer postoji opasnost pd napada raznih nametnika (kukaca i glodavaca). sezam i mak (zrnati proizvodi). kikiriki. stalnim kontroliranjem. zrno se hladi zrakom obično u trajanju od 1-2 sata.Pri sušenju sjemenskog kukuruza u klipu.gusjenice izgrizaju sadržaj zrna. sjeme uljarica čuva se na specifični način i njihovo skladištenje je prilično zahtjevno. u podnim skladištima u papirnatim vrećama ili velikim tzv. kalibrira i zaprašuje fungicidima za sjeme /TMTD i dr. Zbog toga se u početnoj pojavi ovih insekata odmah moraju poduzeti mjere suzbijanja raznim pogodnim insekticidima (Kalinović i dr. Za kvalitetno ulje. lešnjaka i badema. do momenta sjetve. betonskim zrako suhim pogodnim skladištima. a poslije krunjenja se dosušuje. Klijavost dorađenog sjemena. trajnost uporabe i sl. klijavost smanjuje za svega 1-2%.). čime se ugrožava životna sposobnost sjemena. do maksimalno 43oC (granična temperatura sušenja) iznimno 45oC. posebice klicu. Nakon sušenja. uljana repica. Skladištenje nedorađenog sjemenskog kukuruza je kratko..Plodia interpunctella Hbn. Najčešća vrsta štetnih insekata su razni moljci . 1990. vlaga se svodi na oko 20%. Fizikalna svojstva u svezi skladištenja su slična kao i kod žitarica. uzimanjem uzoraka. ricinus. koje je industrijsko bilje i služi u druge svrhe. zapremine 500-1000 kg. Proces sušenja počinje sa 25-30oC./). (žitni moljac). s obzirom na fizikalna i kemijska svojstva. Tehničko ulje dobiva se od sjemena konoplje i lana. soja. ali je presudna sipkost. Samozagrijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti. Sastav pojedinih uljarica prikazujemo u tablici 8. 55 . (bakrenasti moljac) i Sitotroga cerealella Oliv. Tako je raznim ispitivanjima ustanovljeno da se kod sjemena sa vlažnošću od 13% u povoljnim uvjetima skladištenja. u povoljnim uvjetima skladištenja može biti ispravna i nakon 2-3 godine. U uljano bilje spada suncokret. Zrno se dorađuje (čisti. te pakuje u višeslojne papirnate vreće. koje je potpuno poremećeno ako dođe do pojave samozagrijavanja. težine 10-25 kg. Dorađeno sjeme mora imati atest (vrsta hibrida. Skladišti se u podnim. a svakih 2 sata temperatura se povisuje za 3-5oC. Kemijska svojstva imaju daleko veći utjecaj na uspješno čuvanje uljarica na duže ili kraće vrijeme. Skladištenje uljanog bilja Zrno uljarica služi za dobivanje ulja. Takovom kukuruzu neophodna je pažnja. čije ličinke . klijavost.

0) Tijekom skladištenja uljarica.1 (3.5-45. Za uljano bilje.6-4.9 (7.% 100 V= granična količina vlage (%) Z= 100-količina ulja (%) 14= stalni koeficijent Primjer: ako želimo uspješno čuvati uljanu repicu.9-31.1 (15.5-21. bjelančevine. Od svih uljarica sjeme suncokreta ima vrlo složen kemijski sastav.= 7. Istovremeno ulje uljane repice ima mnogo nezasićenih (Eruka) kiselina.0 (16. količina ulja (masti) i količina vode.5) V= ---------------------. 1966.Tablica 8. odmah započinju negativni biokemijski procesi u zrnu.0 (8.6) 5. Tako. uglavnom od tvari koje su osjetljive i neotporne na skladištenje pa su i sjemenke suncokreta osjetljive na duže skladištenje.5) Pepeo 2.3-12.4-12. kaja sadrži 43.0) Voda 6.4-12.2) 3. U sjemenkama uljarica ima prosječno 16-28% bjelančevina. ugljikohidrate.5% ulja.6-4.5-2puta više nego kod žitarica).3 (4.7) Bezdušične ekstraktivne tvari 13.1-40.) postoji formula pomoću koje se može odrediti vlaga za najoptimalnije čuvanje uljanog bilja. Prema ovim pokazateljima ocjenjuje se i vrijednost ovih kultura. Kultura Suncokret Masti Bjelančevin e 10.3 (17.0) 22.5 (19.2) 3.5 (29.3) 7.4-21. Sjemenke uljarica sadrže različite količine ulja (40-60% od težine sjemenke ili 80% od težine jezgre).0-21.1) 19. repica 35.4-14. a također i bjelančevina (1. Sadržaj vlage (vode) je vrlo važan.1 (27.43. Kemijski sastav važnijih uljarica. prema Voškeruškoj (Trisvjatskij. Većina uljarica imaju dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i tri nezasićene masne kiseline (oleinska.1) Uljan.0 (40. mineralne tvari i vodu.4) 15.9) 31.8) 21.2-36.0 (17. primjerice u sjemenci konoplje ima najviše globulina u 50% bjelančevina.3 (35. jer ako se sadržaj gornje granice od 7% povisi.91% 100 56 . dobiva se slijedeća skladišna vlaga: 14 x (100 . a najveći otpada na globuline. Formula glasi: 14xZ V= --------.5-19. Sjeme suncokreta sadrži masti i lipoide.7-18.9 (9.2) Soja 12. linolna i linolenska).0 (6. najvažnije su komponente koje sudjeluju u biokemijskim procesima.

Iza sušenja transporterima se ubacuje sa gornje strane u silo komore. ponovno na vagu. Uz stijenke metalnih silosa zbog znojenja zrna dolazi do stvaranja vlažnog sloja debljine 1020 cm. Skladištenje suncokreta Suncokret se na velikim parcelama skida kombajnima. Najpogodnija su betonska skladišta.2 W = 6. okruglih razmaknutih silo-komora. Skladišna vlaga za sorte koje sadrže 44% ulja iznosi 6.80 100 100 16 x (100 . Ovakovo sjeme potrebito je povremeno lopatati. na glavicama biljki. odlazi na vagu.2 100 Primjerice: biti W (%) .. Sjeme suncokreta skladišti se u betonskim silosima. gdje se uglavnom skladišti uljana repica. Za sigurno određivanje skladišne vlage postoji formula koja glasi: 16 x (100 . sorte sa više sadržaja ulja (47%) moraju imati skladišnu vlagu koja ne smije prelaziti 6. u aspiratore za čišćenje. Tijekom skladištenja konstantno se moraju svakih mjesec dana uzimati i 57 .80.U) W= -----------------. Visina hrpe zrna u rinfuzi ne bi smjela biti viša od 10 m. Međutim sjeme suncokreta skladišti se i u silosima sa spojenim silo komorama građenim od betona ili pocinčanog lima.. radi provođenja aktivne ventilacije.gornja granica skladišne vlage U (%) . a jedino suncokret u silosima. ali se prije skladištenja obavezno suši u sušarama i čisti od primjesa.2 100 Sjeme suncokreta se kamionima ili željezničkim vagonima doprema do usipnih koševa i trakastim transporterima. ovisno o sadržaju ulja. kada se sušenje sjemena obavlja na polju ili skladištima.. Napominjemo da uljano bilje mora biti suho. "kubanski način"). ali na kraće vrijeme. te elevatorima u sušaru. nakon čega se obavlja vršidba i skladištenje u podna skladišta.5%. tada će gornja granica skladišne vlage 6.5 m do 3 m. Također su bitni i mehanizirani transporteri za utovar i istovar robe.količina ulja u apsolutno suhom stanju ako partija sjemena sa 45% ulja. 16 x 55 880 ⇒ W = ---------. ali se u svijetu na malim parcelama skida još uvijek ručno (tzv. po mogućnosti na razmaku od 1. po mogućnosti uređaje za aktivnu ventilaciju i uređaje za mjerenje temperature..45) W = ------------------.9%. a debljina sloja mora biti podešena radi mogućnosti prozračivanja. doprema u silose ili velika podna skladišta. Kombajniranjem se sjeme suncokreta sa različitom vlagom (16-18%). Dno komore je dvostruko. koji imaju uređaje za mjerenje temperature. osušeno na skladišnu vlagu. Zbog toga ovi silosi su nepodesni za duže čuvanje uljarica.2 ⇒ W = ----. koji su izvor zaraze štetnim kukcima i mikroorganizmima. Sva podna skladišta moraju imati termo i hidro izolaciju.Vrste i tipovi skladišta za uljano bilje Uljano bilje skladišti se uglavnom u podnim skladištima. jer nemaju pogodnu hidro i termo izolaciju.

oštrokuti gljivar (mikofagna vrsta). Sjeme uljane repice u skladištima stoji najviše 1-2 mjeseca. Poslije čišćenja sjeme se skladišti u podna skladišta. te dekarboksilacijom.5%. kada nastaju izvjesne promjene u zrnu. pri 25oC sjeme ne mijenja boju. Od kemijskih čimbenika najvažnija je oksidacija koja se odvija pod utjecajem iz zraka i kisika iz vode (vlage).stacioniranim ventilatorima. samozagrijavanja i pojave nametnika. Čimbenici kvarenja uljanog bilja tijekom skladištenja Tijekom skladištenja uljarica često puta nastaje kvarenje. Skladištenje uljane repice Zbog veličine sjemenki i proizvedenoj količini. Neke tvornice. te predstavnici Psocoptera (prašne uši) roda Liposcelis. uljanu repicu skladište u podna skladišta o obliku niskih silo komora. Stvara se karakterističan ukus (miris) hlapivih masnih kiselina. proizvodnja je u mnogo manjem obimu. kod koje se ubrzava proces oksidacije masti. Ahasverus advena Walt. pri 25-40 oC dolazi do ubrzanog razvoja mikroorganizama. ugljikohidrate. pa je i skladištenje vremenski kraće. sjeme dobiva miris po plijesni. ali se ipak mora stalno osmatrati uzimanjem i analizom uzoraka na pojavu samozagrijavanja i nametnika. Od fizikalnih čimbenika je prvenstveno svjetlost. sjeme uljane repice treba raširiti u skladištu u tankom sloju. kada je lakše izdvojiti žarišna mjesta povećane vlage. Kvarenje uslijed bioloških čimbenika nastaje najviše uslijed rada mikroorganizama. rijeđe u silosima. pri čemu dolazi do razgradnje masnih kiselina. koje se manifestira užeglošću masnih tvari. znači kratko. uvjetovano kemijskim promjenama. kada nastaju ketoni. Na to utječu različiti čimbenici kao fizikalni. (kestenjasti brašnar). kemijski i biološki. Poznato je da je sjeme uljane repice sitno.. Temperatura sušenja ne bi smjela biti viša od 35 o C. gorkog je ukusa. koji imaju pogodnu podlogu za razvoj (vlagu.Iza žetve sjeme uljane repice razne vlažnosti od 10-12% odlazi direktno na sušenje. ili u vrećama. vlažnim i pljesnivim lokalitetima u skladištima. zbijeno je i 58 . Za sva kvarenja osnovni čimbenici su povišena temperatura i vlaga. Tako se na sjemenu suncokreta javljaju razni tvrdokrilci (Coleoptera) . i sa ugrađenim. sjeme uljane repice se skladišti drugačije od sjemena suncokreta. koji se javljaju na zagrijanim. sa uređajima za mjerenje temperature. Vlažno zrno intenzivnije diše i postaje vlažnije. Uljana repica skladišti se uglavnom u podnim skladištima. miris i okus. Mikroorganizmi izazivaju užeglost razlaganjem bjelančevina i ugljičnih spojeva. u rasutom stanju. te toplije. hidrolizu masti (u slobodne masne kiseline). te temperatura. Tako napr. a lopatanje treba obavljati što češće. na skladišnu vlagu od 6-6. Ako se ne raspolaže sa sušarama. koja utječe na brzinu procesa užeglosti.analizirati uzorci na prisutnost štetnih kukaca. dušične spojeve i temperaturu). koji prozračuju (hlade) proizvod sa donje strane. kao Tvornica ulja u Zagrebu.Tribolium castaneum Hbst.

). Kako ne bi dolazilo do ovakovih nepoželjnih posljedica. pri 40-55oC intenzivno se razvijaju termofilni mikroorganizmi. Dolazi do naglog povećanja kiselosti u zrnu i sirovom ulju. pokretna platna i sl. Normalno sjeme su kvržice sa nekoliko sjemenki. a one se odvajaju raznim strojevima (rešeta. Skladištenje ostalih zrnatih proizvoda U ostale zrnate proizvode spada sjeme korjenastog i predivog bilja. cikorija) Šećerna repa ima normalno. Od skladišnih nametnika (kukaca. Do sada nije uobičajeno sušenje sjemena šećerne repe sušarama. Kod suncokreta sa većim sadržajem ulja brže dolazi do pojave samozagrijavanja. jezgra postaje tamno žuta. što negativno utječe na kvalitet ulja. visina hrpe rasutih poroizvoda ( najviše 3 m). a dozvoljena skladišna vlaga iznosi 14-15%. ljuska je tamne boje. a to su zrnati proizvodi namijenjeni za reprodukciju .. kako na stabljici (biljci) tako i na cijeloj površini usjeva. prskanjem prije skidanja. dolazi do stvaranja većih količina slobodnih masnih kiselina. defektnost sjemena je 85% (kod sjemenske robe gubi se klijavost). postaje gorko. Čuvanje sjemena korjenastog bilja (šećerna i stočna repa.dijelovi stabljike. monogermno i monokarpno sjeme. Pri 70-75oC boja ljuske i unutrašnjost zrna postaje tamno smeđu boju. kada se vlaga sjemenjača smanjuje na 9-10% tijekom 3 dana. gdje se obavlja ručno prebacivanje . Sjeme se stavlja u podna skladišta (zrako-suhe prostorije sa propuhom) na pod debljine sloja 20-25 cm. Vrlo je važna i povoljna građevinska konstrukcija skladišta (termo i hidro izolacija). stvaraju se slobodne masne kiseline (7-8%). U klimatima sa mnogo oborina i visokom relativnom vlagom zraka. kao i kontrola temperature proizvoda i okolnog zraka.sjemenski materijal. Sazrijevanje sjemena šećerne repe je nejednolično. jer su mnogo brži procesi razlaganja. kada nastaje mnogo primjesa (10-20%) .lopatanje. lišća. monokarpno je jednoklično sjeme nastalo selekcijom (genetskim putem). a defektnost zrna je 100%. te stalno prozračivanje. prašina i dr. grinja i glodavaca) također dolazi do velikih gubitaka (ponekad i do 30%). Odvajanjem kvržica (plodova) od stabljike obavlja se metodom mlaćenja. sjeme pljesnivi. te u zemljama nekadašnjeg SSSR-a primjenjuju desikanti i defolijanti. monogermno (jednoklično) sadrži jednu sjemenku. pa se u nekim zapadnim europskim zemljama.tamne je boje. sušenje požnjevenih sjemenjača vrši se dugo. najvažnije mjere su sušenje uljanog bilja prije skladištenja (skladišna vlaga najviše 9%). Poslije odvajanja primjesa. pod utjecajem visokih temperatura tijekom srpnja mjeseca. a nastalo je drobljenjem kvržica specijalnim postupkom. a glavno sušenje obavlja se na polju. Sjeme sazrijeva od baze rodne grane prema vrhu. 59 .

Vreće se slažu unakrsno u podna skladišta na grede. te se prije skladištenja obavezno suši na skladišnu vlagu od 7-8%. sjeme sa vlagom preko 30% na temperturi od 30oC. pa se mora i kvalitetno sačuvati u adekvatnim skladištima sa skladišnom vlagom od 12%. kojeg čuvamo kao zrante proizvode. sa atestima i plombom. kako ne bi došlo do njegovog kvarenja. a može se uspješno očuvati do 1 godine. to se ono skladišti kod nas uglavnom u podnim skladištima u vrećama ili u rasutom stanju. pa je njegovo čuvanje otežano. a u sekundarno dorađeno sjeme spada i genetski jednoklično sjeme. to je i sjemena malo. Ono se ne tretira fungicidima. a povremeno se trebaju prebacivati. kako bi bilo što lakše manipuliranje. koji sadrže veće količine ulja. Sladištenje sjemena konoplje Kako sjeme konoplje sadrži oko 30% ulja svrstava se i u uljano bilje. Teže je sačuvati jednoklično sjeme. temperature i prisutnosti nametnika. uz određeni razmak 60 . Jednako se čuva i sjeme stočne repe. Poslije žetve i vršenja stabljike. Kako se u nas ne proizvodi mnogo cikorije. Prilikom žetve skida se različitom količinom vlage (i preko 25%). uz povremeno ručno lopatanje. pa ih u izvjesnom smislu možemo svrstati i u uljano bilje. Sušenje manjih količina sjemena (sa privatnih gospodarstava) obavlja se prirodnim putem (suncem i zrakom). Kako se proizvode manje količine sjemena konoplje. jer ima smanjeni perikarp i osjetljivije je na vanjske utjecaje. koje se čisti i sprema u podna skladišta. segmentira. u vreće unakrsno po dvije. Ovakova sjemenska roba skladišti se u zrakosuha skladišta. Za proizvodnju ovih proizvoda potrebito je sjeme (reprodukcijski materijal). dobiva se sjeme. te mlaćenja. razastrto u tankom sloju. Sjeme se može čuvati i u rasutom stanju. koje se kalibrira. koja se nalazi na stabljici proizvedeneoj u drugoj godini. Čuvanje sjemena predivog bilja Predivo bilje proizvodi se uglavnom za dobivanje vlakna. lan i pamuk. Tijekom skladištenja potrebita je stalna kontrola vlage. Sjeme šećerne repe je vrlo skupo (posebice jednoklično). na ciradama. pilira i polira. u hrpi čija visina ne bi smjela prelaziti 1 m. složene unakrsno na drvene grede. a nalazi se smješteno u glavici. Veće količine sjemena suše se u sušarama i to sjeme sa vlažnošću od 20-25% na temperaturi od 40oC. a tu spadaju konoplja. a klijavost može sačuvati i 3-4 godine.sjeme se stavlja u vreće težine 50 kg. Čuvanje sjemena cikorije Sjeme cikorije je vrlo sitno. Sekundarnom doradom dobivamo jednoklično sjeme. ali se njegovom skladištenju treba posvetiti pažnja. Vreće se skladište u zrako suhim skladištima.

a jedna i druga proizvode se i za dobivanje sjemena (sjemenjače). stočna za hranidbu stoke.selekcija). debljina sloja ne bi smjela prelaziti 1. a od encima su prisutni lipaza i proteaza. cvijet i plod (sjeme). U pojedinim zemljama (Italija) koje proizvode mnogo konoplje. Ono je jajolikog produljenog oblika. 1966). uz prebacivanje lopatanje. i pljosnatog izgleda. rijeđe u rinfuzi. pa korijen proizveden prve godine služi za preradbu. čime gubi vodu i šećer i samu težinu korijena. pa je to jedan od osnovnih razloga za njihovo specifično skladištenje. ovisno o stupnju zrelosti i klimatskim prilikama za vrijeme žetve. a da ne izgubi klijavost. sadrži bjelančevine. Sjeme lana ima specifični kemijski sastav. stočna repa.40 m. Ustanovljeno je također da je starije sjeme prikladnije za sjetvu (nego sviježije jednogodišnje). sjeme se čuva u specijalnim silosima. nego sušeno prirodnim putem (viša temperatura uništava klijavost slabijeg sjemena . te visoke (preko 100oC).59%.1. Njihovo skladištenje se razlikuje u mnogome od skladištenja zrnatih proizvoda. globuline. Laneno sjeme obavija sluzasta tvar. Ima također osobinu da lako izdrži i niske temperature (20oC). Ako se skladišti u rinfuzi. Skladištenje industrijske šećerne repe Vađenjem šećerne repe iz tla on nadalje živi i diše. Skladištenje šećerne i stočne repe Šećerna repa se proizvodi za industrijsku preradu. a tijekom zime se postepeno čisti i skladišti u prikladnim podnim skladištima. a time se obavlja i konzerviranje klijavosti (Pasković. cikorija i krumpir. Šećerna repa je dvogodišnja biljka. Vađenjem iz tla 61 . Sušenje sjemena lana obavlja se u sušarama (28-40oC) i prirodnim putem. albumine. sjeme lana može održati klijavost i do 7 godina. Ustanovljeno je da sjeme sušeno visokim temperaturama postaje snažnije. Zbog toga se razlikuje skladištenje industrijskog korijena i skladištenje sadnica ili sjemenjača. uglavnom u vrećama. koja pritjecanjem vlage jako bubri. i ima bolju klijavost. ono mora odležati izvjesno vrijeme u skladištu u neočišćenom stanju.30 . Zbog toga postoje biološke osnovice za čuvanje repe. što omogućava bržu klijavost. Poslije skidanja sjemena i sušenja. Vlaga se kreće od 3. gdje se suši i dorađuje. Skladištenje korjenastog i gomoljastog bilja U korjenasto i gomoljasto bilje spada šećerna repa. u tankom sloju. radi što bolje cirkulacije zraka. Prikladnim skladištenjem. Korijen i gomolj sadrži mnogo vode. a posađen u proljeće stvara stabljiku. U nekim zemljama (Engleska) sjeme se suši i na dimu (radi slabijeg fungicidnog djelovanja).između gomila vreća. Čuvanje sjemena lana Sjeme lana služi kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lana i preradu u vlakna. pepton i lecitine.

Temperatura se mjeri bimetalnim termometrima svakodnevno. Važna je kontrola temperature. korijen treba vaditi na vrijeme i ako on treba duže stajati. dvodnevne i višednevne zalihe. tada se čuva u polju. kako bi otprema bila što efikasnija.korijen prekida svoj rast i razvoj. a za zaštitu od mraza gornji sloj se pokriva kukuruzovinom. iza kombajniranja. na kraće vrijeme. čime prestaje nakupljanje šećera. Sve ovo ovisi o temperaturi (što je ona viša brže je ugibanje stanica. visine 4- 62 . širine baze 15m. Ako korijen stoji duže vrijeme. Intenzitet ovih procesa uvjetovan je čimbenicima u kojim se uvjetima čuva korijen. diše.5m uz visinu gornjeg dijela 0. uvenuti ili stradao od mraza koji je podložan kvarenju. Također se naglo isparava voda iz korijen (repa ima 75% vode). niti niža od 0oC. korijen i dalje živi. sa bazom 2-2. Ako je jako hladno bočne strane se pokrivaju slojem zemlje od 15-20cm. Čuvanje korijena na polju Kada se korijen ne može izravno nositi u tvornicu. jer preživljava "fiziološki šok" prilikom odsijecanja glava. čuvanje na otkupnim stanicama i čuvanje u šećeranama. obično u blizini željezničkih postaja. te nakon izvjesnog vremena korijen uvene (dovoljan je gubitak od 25% da dođe do ugibanja stanica). a dužina je proizvoljna. Prema namjeni postoji različito čuvanje industrijskog korijena: čuvanje korijena na polju. Mjesto se očisti od ostataka bilja. Bočni dijelovi prizmi zasipaju se zemljom debljine 20cm. Čuvanje korijena na otkupnim stanicama Otkupne stanice su mjesta otkupa i privremenog čuvanja korijena šećerne repe. treba ga pregledati i sortirati (posebno staviti oštećeno korijenje). Biraju se povišeni tereni (radi otjecanja suvišne vode). svježi sitniji i ozlijeđen prilikom vađenja ili transporta. Tako primjerice pri 0 oC dnevni gubitak šećera je mali (0. Tijekom 100 dana čuvanja pri istoj temperaturi gubitak saharoze iznosi 1. brže je i djelovanje mikroorganizama). koje čekaju na otpremu u tvornice. što predstavlja čisti gubitak.0192%. Korijen se slaže u hrpe ili prizme. Za čuvanje na duže može se koristiti samo zdravi korijen. Na duže čuvanje slaže se u veće hrpe kapaciteta 4-5t. Ako je korijen vađen ranije ovi su procesi još intenzivniji. Prizme se lociraju u blizini tvrdih puteva. gdje postoje jedno. pri 12oC gubitak je 0. za odvođenje suvišnog toplog i vlažnog zraka stavljaju se tzv. tada se korijen mora sortirati u tri skupine: zdravi i svježi korijen teži od 1 kg. Odsijecanjem glave korijena.61% od težine korijena.5m i visinu 1. koja u unutrašnjosti ne bi smjela biti viša od 5oC. Kako bi se sve to spriječilo. "ventilatori".0061%). koje ne smiju prelaziti 5%. obično mehanizirano. smješteni u sredini hrpe (građeni od dasaka ili polukružnih metalnih cijevi sa perforacijama). Kod ovog čuvanja bitne su i primjese (zemlja i dijelovi lišća).5m. stvarajući zaštitni epiderm na novo stvorenoj površini korijena. Ako se čuva na duže vrijeme.92%. Slaže se u manje hrpe. pokriva lišćem. izravna i zasipa vapnenim prahom (20kg/100m2) ili krečnim mlijekom (400 lit/100m2). Jedan od važnih je temperatura. a odvijaju se procesi sagorijevanja saharoze prisustvom kisika iz zraka. pri 0oC gubitak je 0. čime se smanjuje gubitak od oko 2050% u odnosu na nepokriveni korijen. Prvih 5-6 dana poslije vađenja korijena on intenzivnije diše.

korijen zaražen suhom truleži i korijen na kojem je vidljiv razvoj micelija plijesni. neminovan je gubitak šećera u korijenu. Zbog toga se stalno mjeri temperatura i ako je potrebito obavlja se ventiliranje. a time i gubitak težine korijena. Postoje vertikalni dovodi zraka. Tako se od 1000 korijenova na dubini od 10-50cm uzima 20 korijena. Zbog toga se uzimaju uzorci na dubini od 1m od vrha prizme.47%.37%. Povoljne su i velike prizme kapaciteta do 1000 t. ovisno o kapacitetu. širine 60cm i dubine 30 cm. a uzorci se moraju uzimati iz jedne partije prije i poslije skladištenja. prekida se ventiliranje. Ventiliranje korijena se obavlja prirodnim ili mehaničkim putem (ventilatorima za hlađenje zraka). 63 . Po utvrđivanju mikrobiološke zaraze. na razmacima od 10m. Promjene za vrijeme čuvanja korijena šećerne repe Tijekom skladištenja korijena šećerne repe. kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od temperature u prizmi. Da bi se to ustanovilo. proizvoljne dužine. obuhvaćajući i površinski dio. prvenstveno se kontrolira temperatura sa dobro raspoređenim termometrima u prizmi. gdje se kroz kanale za ventilaciju ubacuje zrak putem ventilatora. gdje su gubici šećera mnogo manji. a prosječna temperatura korijena u prizmi niža od 4.5m. težina korijena iznosila je 40. Ukoliko je minimalna temperatura zraka -2oC. Osim ovih gubitaka. gdje se obično formiraju žarišne infekcije. Kritičnu fazu reguliranja temperature u prizmi predstavljaju prvi dani skladištenja. dolazi i do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama. Tako napr.10%.1 kg. Temperatura u prizmama mjeri se bimetalnim termometrima postavljenim u specijalnim cijevima. poduzimaju se adekvatne mjere u svrhu njihovog suzbijanja. težina uzorka prije skladištenja iznosila je 42. Sistem prirodnog ventiliranja očituje se u unaprijed iskopanim kanalima po sredini prizme ili dva paralelna. Korijen iz uzorka se svrstava po težini. Ventilacioni sistem se zatvara u slučaju podjednake temperature (zraka i prizme). potrebito je uzimanje uzoraka za određivanje gubitaka u težini korijena i šećera. Čuvanje korijena u šećerani U krugu tvornice se čuvaju velike količine korijena. Obično se po jedan termometar stavlja na svakih 200t korijena.9 kg. Razlika za težinu korijena bila je 1. oko 50m. Ugrađeni sistemi umjetne ventilacije postoje u većini modernih šećerana. ovisno o kapacitetu tvornice (velika skladišta projektiraju prizme i do 10m visine). kako po dužini tako i po širini. Bez obzira na ventiliranje. a količina šećera bila je 17. Nakon skladištenja u trajanju od 60 dana. na dubini od 50-100 cm daljnjih 80 korijenova (bez posebne selekcije). Mikrobiološkoj analizi podvrgava se korijen svrstan u tri grupe: korijen zaražen vlažnom truleži. postavljeni na razmak od 10m. Prirodnom ventilacijom smanjuje se prosječna temperatura u prizmi za 2-3oC. Tu se ujedno korijen prebacuje u tvornicu vodenim putem. Aksijalnim ventilatorima ubacuje se oko 46 m 3 zraka/h/t korijena.5oC. ovisno o mogućnosti betonske ili tvrde podloge. To su betonske podloge. naročito ako je korijen nečist (uprljan zemljom).0 kg s količinom šećera od 17. Korijen se slaže mehanizirano u velike prizma različitih kapaciteta. za količinu šećera 0. Po potrebi obavlja se ventilacija korijena. u cilju smanjenja temperature. koji se pokrivaju daskama. sa blagim padom i ugrađenim sistemima za prozračivanje.

Postoje nadzemni. koja služi kao zaštitni pokrivač.20m širine. pokriva se srednje vlažnom zemljom. a trape se samo ne 64 . cikorije. Nakon prvog pokrivanja (iza 15 dana) obavlja se drugo pokrivanje slojem zemlje od 20-30cm (u krajevima sa oštrom zimom o 45cm) na donjem dijelu i sa 1520cm (ili 30cm) na vrhu. naglo vene i gubi rezervne tvari. a drugim iznad. kako bi para. bez pukotina. koliko se može utrapiti isti dan. Ako ima oborina i ovaj dio se pokriva. Imaju ugrađene uređaje za prozračivanje. na povišenom terenu i propusnom tlu. Obično se lociraju na vodoravnom i čistom tlu (očišćenom od biljnog pokrova). Na dubini od 30-40 cm kopaju se kanali širine 1m. Sadnice se čuvaju u trapovima. djelomično podzemni i podzemni. prema vrhu se stanjuje na 5-10cm. unutar kojeg se stavlja ostalo korijenje pomoću vila sa kuglicama na zupcima. druge godine posađeni korijen služi za dobivanje ploda i sjemena). Prije trapljenja vrši se selekcija sadnica (izdvajanje prekrupnog. Ovakovi trapovi mogu vrlo dobro poslužiti i za trapljenje krumpira. Tehnologija trapljenja Sadnice koje su izvađene treba što prije trapiti. Prvo se slaže korijen duž vanjskih rubova i stvara se zid. te ventilatori sa gornjom i donjom ventilacijom. Za odvodnju para i suvišne temperature služe okomiti ventilatori (građeni od dasaka). račvastog. Kako su ovi trapovi duboko pod zemljom potrebito je dreniranje okolnog tla. Pri dnu je debeo 20-30cm.20-1. koji se čuva preko zime. sa donjom bazom 1. Nadzemni trapovi su smješteni iznad zemlje. zaglađivanje se ponavlja. toplina i plinovi mogli izlaziti.50m. širine 80cm. nakon čišćenja i sortiranja. a korijen se slaže do oko 80cm visine i pokriva zemljom. tada je pokrov dvoslojan). Lociraju se na suhom i ocjeditom terenu. mrkve i krompira. Zbog toga se vadi samo toliko sadnica.Skladištenje sjemenske šećerne repe (sjemenjača) Poznato je da je šećerna repa dvogodišnja biljka (prve godine daje korijen za industrijsku preradu. U protivnom korijen gubi vodu. istovar sa donje strane. a pravilo je "iz zemlje u zemlju". Utovar korijena obavlja se sa gornje strane. dužine po potrebi (ne duži od 20m). Kada je trap složen. u protivnom ih treba pokriti slamom ili kukuruzovinom. Djelomično podzemni trapovi su jednim dijelom u zemlji. oštećenog i gnjilog korijena). građeni kao ukopane jame sa zidanim stijenkama i dobro izoliranim krovom. Grade se u područjima gdje vlada oštra zima i gdje nema opasnost od podzemnih voda. što se obavlja zaglađivanjem lopatama i vodom. Vanjski zidovi se prema vrhu malo zaokružuju. tako da trap dobije oblik kupe. a najgornji dio trapa (greben) ostaje nepokriven. a pristup za transportna sredstva mora biti siguran. Podzemni trapovi su ispod površine tla i ukopavaju se na dubini od 1. sklično kao i kod nadzemnih trapova. Sloj zemlje može biti jedno ili dvoslojan (ako se pokrivanje obavlja ranije. Ako se pojave pukotine i zemlja osuši. da bi se u proljeće posadili za dobivanje stabljike i sjemena. Stalni trapovi su uglavnom podzemni. Privremeni trapovi koriste se uglavnom za čuvanje sadnica šećerne i stočne repe. Korijen za dobivanje sjemena naziva se sadnica ili sjemenjača. koji mogu biti privremeni i stalni. radi spriječavanja oštećenja korijena. Nabacana zemlja mora biti glatka.

na temperaturi višoj od 10o C dobiva se samo 46 g sjemena. zdrave i lijepo oblikovane sadnice. Promjene za vrijeme čuvanja u trapovima Sjemenjače moraju dočekati proljeće sa dobrim turgorom. O jarovizaciji ovisi uspjeh proizvodnje sjemena. 1988. pa se zato mora stalno mjeriti temperatura. Ovo se omogućava ventilacijom "ventilatorima" (okomiti i vodoravni). brzo se kvari u trapu pod utjecajem raznih gljivica i plijesni. Sclerotinia fuckeliana) i plijesnima (Botrytis spp. što omogućuje provjetravanjem trapova. nego se samo razvija lišće. te do neujednačene cvatnje i sazrijevanja sjemena. po Ritzu. Zbog toga se korijen stočne repe. brzo se smežura u trapu i vene.). Tako pri 0-1o C u trapu dobiva se 130 g sjemena po biljci. Zato se sadnice odmah moraju utrošiti. Promjene u trapovima mogu nastati i uslijed nepovoljne temperature. Postavljaju se po dužini trapa na svakih 3-5 m. koji diše. a strane 30 cm. izmjena plinova mora postojati . pojavu "prkosnica". kada korijen ne izbija rodne grane. a također i dovod svježeg zraka. došlo bi do razvoja nejednolikih stabljika. topline i drugih plinova. svakih 3-4 dana. Prema ispitivanjima. kontroli iste i o samom izgledu korijena. pri temperaturi od 13o C. Trapovi se obično postavljaju u pravcu puhanja zimskih vjetrova. kao napr. koja se slijeva sa trapa. dužine 120 cm).. završenom jarovizacijom i visokom životnom sposobnošću. koja se spriječava odvodnjom ventilatorima. Najpovoljnija temperatura u trapu je od 2-8o C. čija je baza 40 cm. "vlažna toplina". gubi se voda povećava se hidroliza šećera i slabi otpornost na mikroorganizme. visina 20 cm. koja se registrira. slično kao i šećerne vadi i sprema prije mraza. pri normalnoj temperaturi bilo je 4. Kakvoća repe koja će se održati u trapu ovisi o vremenu vađenja i skladištenja. Prekasno izvađena i stradala od mraza. Na količinu dobivenog sjemena utječe najviše temperatura. U trapu se mjeri i temperatura. a oko njih se kopaju kanali radi otjecanja suvišne vode. 65 .5% prkosnica. Ako ne bi bilo sortiranja. koje su perforirane i na kojem vrhu se nalazi krović. Vodoravni ventilatori građeni su od letvica u obliku trostrane prizme. Stavljaju se po cijeloj dužini trapa. Povišena temperatura djeluje i na prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova. Skladištenje stočne repe Skladištenje stočne repe poslije vađenja obavlja se najčešće u trapovima. postotak prkosnica bio je 60. Stočna repa skladišti se u nadzemnim i djelomično podzemnim trapovima sa ugrađenim ventilacionim cijevima. za odvođenje suvišnog CO2. a korijen treba biti čist od zemlje i neoštećen.previše krupne. 1952. Previsokom temperaturom stvara se tzv. koje će se održati u trapu bez kvarenja. i Penicillium spp. i sl. Prerano vađen korijen gubi vodu i šećer. rjeđe u podrumima. U protivnom biva napadnut gljivicama (Phoma betae. Okomiti ventilatori grade se iz 4 daske (širine 15 cm. koja se stvara oksidacijom šećera.9% (Orlovski. viša ili niža izaziva neugodne posljedice. radi spriječavanja ulaska oborina. troši kisik. Iako je to disanje neznatno. Vađenjem sadnica opada turgor sjemena. kroz vertikalne otvore. Korijen u trapovima predstavlja živi organizam. a izlučuje CO 2 i vodu.).

a prema načinu skladištenja on se može čuvati u trapovima. isto je i za cikoriju. koji se drugačije čuva od žitarica ili korijenastog bilja. tijekom zime čuvaju se u specijalnim skladištima. 66 . kada još nema velikih mrazeva i kada još korijen ako je smješten na otkupnim stanicama. Stanje krumpira tijekom vađenja je vrlo važno za daljnje skladištenje. Ako se sjemenjače čuvaju u trapovima. a dva iduća ostavljaju se u tlu. radi jednoličnog razvoja stabljike. To su uglavnom rahla. Prema namjeni postoji sjemenski i merkantilni krumpir. a gubitke moramo smanjiti na najmanju mjeru. pa sve što važi za šećernu repu. Skladištenje sjemenjača Sjemenjače (sadnice) moraju se čuvati preko zime. Postoji industrijski korijen i sadnice ili sjemenjače. Skladištenje krumpira Krumpir sadrži oko 80% vode i to je gomolj. Sortira se i skladišti samo zdravo korijenje. ili se sadnice vade i utrapljuju. cvatnje i sazrijevanja sjemena. U našoj zemlji krumpir se na većim površinama vadi mehanizirano (plugovima iskopačima. važi i za korijen industrijske cikorije. Tijekom čuvanja zimi. jednolične težine. podrumima i specijalno građenim skladištima. Kampanja vađenja i prerade obavlja se u listopadu i početkom studenog mjeseca. ne vadeći ih iz tla. U nekim zemljama (SAD) cikorija se uzgaja u združenim kulturama sa ječmom i zobi. koje stvara zaštitni ogrtač. oni su isti kao i za šećernu repu. mora proći prije skladištenja nekoliko faza i to: priprema krumpira za čuvanje i čuvanje krumpira u skladištima. koja ostaje u tlu preko zime. a njihovo skladištenje se obavlja vani na polju. iz koje u proljeće normalno izbija stabljika sa reproduktivnim organima. krumpir i pri najboljoj tehnologiji skladištenja gubi na svojoj kakvoći i kvantitetu. Priprema krumpira za skladištenje obavlja se u nekoliko faza: stanje krumpira u vrijeme vađenja. kako bi se dobila dvostruka žetva s iste parcele. Čuvanje industrijske cikorije Kako se u našoj zemlji cikorija malo proizvodi i brzo se prerađuje. a da se smanje troškovi proizvodnje cikorije. Da bi se gomolj što bolje zimi sačuvao. industrijski korijen otprema se odmah na otkupne stanice u blizini tvornica za preradu. U domaćinstvu on se čuva u podrumima ili na seljačkim gospodarstvima u trapovima. Strojevima ogrtačima preostalo korijenje u tlu se prekriva lišćem. sortiranje gomolja. prosušivanje i čišćenje gomolja. a veće količine za tržište. Sve što važi za čuvanje industrijskog korijena šećerne repe. Na polju se čuvanje sadnica obavlja tamo gdje zimi ne dolazi do dubokog smrzavanja. bez većih oštećenja.Skladištenje cikorije Slično kao i šećerna repa cikorija je dvogodišnja biljka. Izvađeno korijenje (ručno vađenje) otprema se u trapove. odolijeva izmjenama temperature. humozna i teksturno lakša tla. gdje se plugom vadi dva reda korijena.

kojom se stvaraju veće količine solanina. sve dok pokožica i dio gomolja ispod nje ne poprimi zelenu boju. očišćen i sortiran) može se čuvati u trapovima. kada se uklanja nasječeni. s time da moraju biti ugrađeni okomiti ili vodoravni ventilatori (slično kao u trapovima). koje izazivaju gnjilost gomolja. Čuvanje gomolja u trapovima je najjednostavniji način. sa ugrađenim okomitim ventilatorom. Gornji sloj gomolja pokriva se slamom i slojem zemlje. Sjemenski krumpir na svjetlu treba stajati 4-5 dana. jer se takav može i najbolje sačuvati u skladištima. a ventilator (građen od letava ili užih dasaka) mora biti visok. Suprotno ako se vadi po vlažnom vremenu. kada se suhi i čisti gomolj putem transportera dovodi do sita. Kada se krumpir vadi po suhom vremenu. podrumu. a prvo sortiranje obavlja se već za vrijeme prosušivanja. širine 1. kako bi što manje zemlje ostalo na gomolju. gomolje treba staviti pod nadstrešnicu. Time gomolj postaje otporniji na napad mikroorganizama. koji može izazvati smrt i kod ljudi i kod životinja. oštećeni. jer na dužinu skladištenja velikog utjecaja ima temperatura i vlaga u trapu. da bude zdrav. kada se gomolj prosušuje i oslobađa suvišne zemlje. jer pokožica postaje čvršća i otpornija je na napad raznih bakterija i gljivica. da izlazi iz trapa. Gomolj se odlaže u tankom sloju (do 50 cm debljine) ako je vlažan. Po propisima u jednoj partiji uskladištenog krumpira dozvoljeno je 2-3% (najviše 5%) onečišćenih zemljom. gomolji se ostavljaju kratko vrijeme osušiti na polju.60 kg. Utjecaj sunčevih zraka (insolacija) tijekom dosušivanja igra veliku ulogu. kako bi se on uspješno mogao skladištiti. sa niskom podzemnom vodom. U suvremenim skladištima postoje posebna mjesta za ostavljanje svježe vađenog krumpira.56 kg. ili dijelom iznad zemlje do 50 cm). U protivnom poprima zelenu boju. 67 . Tipovi i vrste skladišta za krumpir Pripremljeni krumpir (prosušen. u studenom mjesecu gubi 0. Prosušivanje i čišćenje krumpira je važna daljnja operacija u pripremi krumpira za skladištenje. ovisno o raspoloživoj količini. Veće količine krumpira sortiraju se putem sortirača. hrapavija. bolestan i deformirani gomolj. i u specijalnim skladištima. Znači da u trapu gomolj treba čuvati kraće vrijeme. Ipak jestivi krumpir na svjetlu ne bi smio stajati više od 1 dana (najviše 5-6 sati bez obzira da li pod nadstrešnicom ili na polju). gdje će se osušiti. u debljem ako je suh. a mlade stanice pokožice i sloja ispod brže sazrijevaju. Treba odabrati pogodno vrijeme za vađenje (suho i lijepo). a to su nadstrešnice smještene duž pročelja zgrade. odnosno u lipnju 17. Na manjim površinama krumpir se još uvijek vadi ručno. a svi su uglavnom podzemni do dubine 30 cm. pa je takav krumpir teško sačuvati. ali uslijed male mogućnosti reguliranja temperature i vlage dolazi do većih gubitaka proizvoda.5 m. Tijekom vađenja krumpira najosnovnije je da gomolj ostane čist i nepovrijeđen. za reguliranje vlage i temperature. Ručnim-grubim sortiranjem izdvaja se mehanički oštećen ili bolestan krumpir. Tako se prema ispitivanjima u trapu na svakih 100 kg krumpira napr. Trapovi se postavljaju na povišenim terenima. Takav krumpir dobar je za sjetvu i otporan je na skladištenje. deblja. Ako se krumpir vadi po kišnom vremenu i u zakorovljenim parcelama. na gomolju može biti i do 15% zemlje.specijalnim strojevima i različitim kombajnima). nekoliko grupa jestivog (konzumnog). pokožica je grublja. Sortiranjem gomolja obavlja se odvajanje sjemenskog. sitnog (za hranidbu stoke) te oštećenog i bolesnog.

kod jestivog. da ne bi pozelenio. a također i vlage dolazi do procesa izmjene tvari u gomolju kada krumpir počinje klijati (jedna ili više sporednih klica). za razliku od visine 4 m. U specijalnim skladištima temperatura se kontrolira u boksovima. Za skladištenje u rasutom stanju primjenjuju se boksovi različitih dimenzija. Kod visine hrpe od 1 m. tako i za veće količine. Specijalna skladišta namijenjena su za skladištenje krumpira u rasutom stanju ili u sanducima.5 m. Jestivi-konzumni krumpir najbolje se čuva pri temperaturi 3-6o C. puštajući termometar pričvršćen na dugoj motci ili pomoću posebno izgrađenih termometara. što iznosi kapacitet od 78. u koje se puštaju termometri. a kod sjemenskog. prosječnih 5. iznad 6o C počinje klijati. kraj prozora. tako i svakog boksa posebno. Temperatura se mjeri termometrima.5m. visine hrpe 3.5 m gubi se prostor za mehaniziranu manipulaciju unutar skladišta. Za sporoklijajuće sjemenske sorte krumpira optimalna temperatura je 7 o C. što je temperatura u skladištu viša. ovisno i o kapacitetu skladišta. u sredini prostorije.Čuvanje gomolja u podrumu u rastresitom stanju ili u sanducima. tako i sjemenskog krumpira najbolje je u skladištima gdje je omogućeno prozračivanje ubacivanjem svježeg zraka. U trapovima temperatura se mjeri kroz "ventilatore". transporterima prebacuje u boksove.0 x 4. Zbog toga vrlo je važna kontrola temperature. koji ne može podnijeti ova opterećenja. dolazi do naglog početnog disanja i do "znojenja" gomolja. kojim se može regulirati (vodoravno i okomito) visina sa koje će oni padati (najviša dozvoljena je 1 m). kada je u stadiju mirovanja. Povišenjem temperature. Čuvanje krumpira zimi Poslije privremenog skladištenja kada se krumpir čuva u tanjem sloju na zaštićenom mjestu. temperaturom se spriječava klijanje. Osim promjene sastava gomolja dolazi i do gubitaka na težini i oni su veći. a ispod te temperature krumpir postaje sladak. vlažnost i mogućnost prozračivanja. i kada prelazi fazu mirovanja. a krumpir se najbolje čuva kod 4-7o C. Ponavljamo da jestivi krumpir ne smije biti izložen direktno sunčevim zrakama i pokriva se ciradama ili sl. kako u skladištima tako i u trapovima. Nadalje. pritisak izražen u kg na tekući metar iznosi 80 kg. za brzoklijajuće sorte optimalna temperatura je 4o C. Kako bi se zadržala povoljna kakvoća i kvantitet gomolja.0 m) izaziva nesigurnost pritiska na bočne dijelove skladišta ili boksova. Boksovi se pune postepeno po slojevima (više njih odjednom).0 x 3. zbog većeg isparavanja krumpira. U protivnom (punjenjem boksa odjednom). Temperatura skladištenja je vrlo bitna. U podrumima se u boksove ili u sanduke stavlja krumpir u različitim slojevima debljine. što je najekonomičnije i najsigurnije.5 m. Gomolj se poslije sortiranja sortiračima. ali uz obavezno prozračivanje i ventilaciju kako skladišta. tijekom zimskog čuvanja bitni su čimbenici: temperatura. To važi i za klijanje gomolja. kako u domaćinstvima. a i na sam gomolj. ako je visina hrpe veća od 3. Reguliranje i održavanje povoljne temperature kako konzumnog. 68 . te uz ventilatore. kada pritisak iznosi 1200 kg. on se priprema za stalno skladištenje. na temperaturi od 8-10o C. prozračivanje se obavlja tako da se proces početka klijanja isprovocira u vrijeme početka sadnje.75 m3. još uvijek je aktuelno. Deblji sloj (primjerice 8. Stalno skladištenje se obavlja u naprijed nabrojanim tipovima skladišta. pomoću elevatora. kroz čiju sredinu su postavljene perforirane cijevi dužine 2. montiranih na dugoj metalnoj dršci. u skladištima pri dnu hrpe.

Može se donekle spriječiti stavljanjem sloja slame na površinu gomolja. putem hlađenja vanjskim zrakom. on će se "znojiti". Ona se provodi u različito vrijeme tijekom dana. toplina koju oslobađa gomolj disanjem za 24 sata je 0. Najbolje je ako u skladištu postoje uređaji za usisavanje toplog i vlažnog zraka. Trap nije dovoljno samo prozračiti. krumpir će isparavati suvišnu vlagu. Do ovog procesa može doći ako hladni vanjski zrak dođe u dodir sa toplijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. posebno onda kada se primjeti "dimljenje" trapova i kada je došlo do mikrobioloških procesa i naglog truljenja. po Trisvjatskom. bitna je i kontrola vlage zraka u skladištima.Osim kontrole temperature.8-20. Pri temperaturi od minimalno 2o C i maksimalno 4o C. presložiti i očistiti. Aktivna ventilacija namijenjena je za ravnomjerno prozračivanje cijele mase te reguliranje fizikalnih i kemijskih čimbenika. koje se otvaraju. te će vlaga u zraku biti povećana. brzo zacijeljivanje rana na gomoljima i spriječavanje razvoja bolesti. koje ujedno služe i kao "ventilator". Mogućnost prozračivanja skladišta igra veliku ulogu tijekom skladištenja krumpira. nego ga treba otvoriti. za manju jedan u sredinu).8%. U modernim skladištima (specijalnim) za čuvanje gomolja. 1968. U rastresitom stanju u podrumima se prave boksovi. donji ventilatori ili horizontalni ventilatori. Gomolj svojim disanjem oslobađa 300 kcal/t/24 sata što je velika količina topline.). 69 . Obično su gornji slojevi krumpira vlažniji od donjih. Do znojenja dolazi zbog toga što se zrak koji prolazi kroz hrpu gomolja zasićuje vlagom. za prozračivanje gomolja postavljaju drveni "ventilatori" (za veću hrpu nekoliko. a visina hrpe može biti do 3 m. Prema ispitivanjima. koji imaju gore na vrhu zračnice. bilo u podrumima. odnosno uzvisine su vlažnije od udolina (ako krumpir nije složen u jednakoj ravnini) i ovdje postoji opasnost od početka klijanja (viša temperatura i vlaga). Intenzitet isparavanja vode iz gomolja je određen temperaturom i relativnom vlagom zraka. te oni moraju biti usklađeni. niže temperature od one u skladištu. ili obrnuto ako topliji vanjski zrak dođe u dodir sa hladnijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. a tijekom zime se jedan do dva puta mora promijeniti. ako se toplina ne izvodi van. Proces stvaranja "sloja kondenzacije" je spor i teško se uklanja.građen od gline ili nabijene zemlje). ili se postavljaju letve podignute od poda.6% (Saburov. najduži rok tijekom čega se krumpir ne mora hladiti je 8 dana. To su tzv. što znači da se za 4 dana temperatura podiže za 1oC. održavanje povoljnih uvjeta tijekom cijelog vremena skladištenja. a u različitim vremenskim razmacima. Zato se osim zračenja skladišta. Gubici pri aktivnoj ventilaciji su mnogo manji u usporedbi sa prirodnom. U trapovima se prozračivanje gomolja obavlja pomoću horizontalnih i vertikalnih ventilatora izgrađenih od letava. U podrumima gomolj se skladišti u rastresitom stanju ili u sanducima. Često puta se pod pokriva slojem slame ili kukuruzovine (ako je primitivan.25 o/dan. a na površini hrpe zrak se hladi i vodena para iz zraka se kondenzira. Tako su oni pri aktivnoj ventilaciji 4. pa su to dva čimbenika koja najviše utječu na pravilno skladištenje gomolja. Neposredno poslije skladištenja gomolja. pri prirodnoj od 15. različitim intenzitetom. čime se postiže: sušenje gomolja i zemlje na njima. pri čemu nastaje "kondenzaciona toplina" i "kondenzaciona voda". ili u specijalnim skladištima. primjenjuje se aktivna ventilacija.

Najmanje kemijske promjene u gomolju dešavaju se pri temperaturi od 2-4o C (kod krumpira za prehranu. Raspadanje škroba ovisi i o sortama. Druga faza nastupa 15 dana poslije početka skladištenja i ona je prelazna od jesenskog do zimskog perioda i traje 50-60 dana. nakuplja se ugljični dioksid. te u hladnim prostorijama. Pri skladištenju krumpira obavezno dolazi do raspadanja škroba. vitamina. jer je i disanje slabije. šećera i vitamina. period mirovanja. Tijekom ovog perioda odigravaju se procesi disanja. te o tipu skladišta gdje se čuva krumpir.Promjene za vrijeme skladištenja krumpira Gomolj krumpira sadrži 75% vode. Ishlapljivanje gomolja nastaje disanjem i gubljenjem suhe tvari. procesi koji se odigravaju u gomoljima dijele se na slijedeće faze: Prva faza (od momenta berbe tijekom 10-15 dana) odvija se u skladištima kada je temperatura visoka. U ovoj fazi dolazi i do zacijeljivanja rana od mehaničkih povreda gomolja. Kod niže temperature rastvaranje škroba teče sporije. enzimi i temperatura. a može se spriječiti aktivnom ventilacijom i smanjenjem temperature. Proklijavanje je proces koji nastaje 8-16 tjedana nakon vađenja gomolja što se spriječava aktivnim ventiliranjem i držanjem krumpira u mraku. Promjene za vrijeme skladištenja mogu biti fiziološke i kemijske. a produkti raspadanja su ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). pri čemu se stvara toplina. Znači disanjem krumpira troši se kisik u skladištu. pa ju je potrebno postepeno snižavati. proklijavanja i stvaranja zaštitnih tvari u gomolju. što trebamo spriječavati.suberina. pa ovu fazu nazivamo i "ispitivajuća" ili "zdravstvena" kada se gomolji zacjeljuju i ispituju na otpornost prema bolestima. Takove gomolje uklanjamo. kada raste temperatura u skladištu. Za disanje je potreban kisik. Temperatura u skladištima je povišena i iznosi 6-7o C. Kemijske promjene u gomolju nastaju tijekom skladištenja. posebice ugljikohidrata i masti. Pri povećanoj temperaturi od 0-20o C pretvaranje škroba u šećer ubrzava se 3-4 puta. što sve treba regulirati prozračivanjem i aktivnom ventilacijom. odnosno pri 3-5o kod krumpira za preradu). Zbog toga se na gomolju mogu pojaviti bolesti (koje su u gomolju u skrivenom obliku napr. šećera. ishlapljivanja. stvara se vodena para i povišena temperatura. Ove promjene odigravaju se u različitim vremenskim periodima (period dozrijevanja. a očituju se u gubitku škroba. Treću fazu predstavlja zimski period kada je potrebna ravnomjerna temperatura i normalna relativna vlažnost zraka. odnosno raspadanje glukoze. 70 . Stvaranje zaštitnih tvari kod ozljeda gomolja je prirodna pojava i sposobnost stvaranja plutastih tvari . Disanje je proces oksidacije organskih tvari. Phytophtora). S obzirom na skladištenje krumpira od jeseni do proljeća. a relativna vlaga zraka neujednačena. Fiziološke promjene: nastupaju uslijed energije koja se stvara u stanicama gomolja procesom disanja. i period buđenja pupova) kod uskladištenog krumpira. Četvrta faza je proljetni period.

tip "A". lan i pamuk) uzgaja se radi proizvodnje vlakna (koje se kod konoplje i lana nalazi u stabljici).5 m2. Kamare su različite dužine ovisno o količini stabljike. Kamare se slažu na podlogu. Od bakterijskih bolesti značajne su crna noga (Erwinia carotovora) te prstenasta gnjiloća (Corynebacterium sepedonicum). Osnovica krova (trokuta) uvijek je za 1 m šira od podnice kamare. prekreću se. Za određivanje potrebne veličine kamare. Kao loš izolacijski materijal je slama ili pozder. Poslije žetve. Iza sušenja trešnjom se skida lišće i cvijet i stabljike se slažu u stavice. kod pamuka samo vlakno). SKLADIŠTENJE PREDIVOG BILJA Predivo bilje (u našoj zemlji konoplja. ili u pomanjkanju istih mogu poslužiti snopovi kukuruzovine. stavicama i kamarama. Nakon toga se slaže krov od stabljika lošije kvalitete. kada dolazi do truljenja. prašna krastavost (Spongospora subterranea). stabljike se slažu u kamare. Oko kamare kopa se jarak dubine 20-30 cm za odvodnju vode koja se cijedi sa kamara. 42 m2 tip "C". stabljike strše pola metra na obje strane od podnice kamare. Čuvanje konoplje i lana Skladištenje stabljike navedenih kultura obavlja se na polju u snopovima. koja je obično stabljika III i IV kvalitete. Zbog toga je i skladištenje različito (kod konoplje i lana čuva se i stabljika i vlakno. potrebito je znati da 1 m suhe stabljike konoplje vezane u snopove i složene u kamare teži cca 80-100 kg. pa postoje tablice za njihovo izračunavanje. fitoftora (Phytophtora infestans ). da dok dođemo do osnovice krova (gornjeg trokuta).16. a zatim ostale. sa podlogom od dobrog izolacijskog materijala. te pod nadstrešnicom. granje ili suncokretove stabljike.sa što više lišća. Od gljivičnih bolesti najznačajnije su krumpirova plijesan. koja prodire u gomolj preko okaca i povreda. stabljike treba slagati tako. Uobičajeni profil je nepravilan peterokut (Sl. koji se ne smije koristiti (stabljika trune). a to su drvene grede. Da bi se zadržao oblik profila.) površine 12. pa se poslije siječenja ostavljaju ležati na zemlji. 71 . iz razloga da se kamare zaštite od kiše. Sve gomolje napadnute gljivičnim i bakterijskim bolestima treba izdvojiti te sortirati i skladištiti samo zdrave gomolje. Ako iste godine konoplja ide na preradu u stavicama ostaje sve do močenja. Veličina kamare ovisi o količini konopljine stabljike i veličini prostora na kojem se namjerava ona složiti.Promjene gomolja izazvane bolestima Krumpir tijekom skladištenja napadaju bolesti izazvane gljivicama i bakterijama. 28 m2 tip "B". Često se javljaju i bolesti bijela noga (Rhizoctonia solani). te mokra trulež (Phytium ultimum). za zaštitu kamare od atmosferilija. tvrda trulež (Alternaria solani). a poslije sušenja jedne strane. stabljike se moraju sušiti. U protivnom ako se prerađuje slijedeće godine. jer u protivnom vlakno pocrni čime se smanjuje njegova kvaliteta. koji se vežu. a kod pamuka u tobolcima. koje se postavljaju na povišena ocjedita njesta. Stabljika je time zaštićena od kiše.

a ono ovisi o količini proizvedenog vlakna i o potražnji. Nikako ne smije biti duže vrijeme u vrećama ili skupljen na gomili. Sirovi pamuk. a niti smije biti duže izložen sunčevom osvjetljenju. a od stabljike s koje su skinuti tobolci (“egrenirane stabljike”) i nakon močenja dobiva se oko 20% vlakna. Balirani pamuk u skladištu slaže se u “figure”. Indijske 152 kg. Između bala postoji prolaz za manipuliranje i iznosi 0. po broju tobolaca na 1 ha. tj. Branje pamuka obavlja se ručno ili specijalnim strojevima. Nastaje zbog filtracije neznatnih količina ulja iz sjemena u vlakanca.Čuvanje vlakna Zračno suha konopljina stabljika daje u prosjeku12% vlakana. dobiva veću čvrstoću na kidanje.50 m. koristiti ćemo podna skladišta. Ne grade se tavanice. Nakon prerade pamuk se uglavnom skladišti u balama i tako se prodaje. Ako vlaga pamuka prelazi 15%. te po težini čistog vlakna i sjemena u 1 tobolcu. Kod ovog postupka pamuk mora biti suh. Izgradnja skladišta je vrlo jednostavna. a time bi došlo do oštećenja vlakna u tekstilne svrhe.5-4 m. Skladišta moraju biti suha i tamna sa stalnom temperaturom. Pri preradi stabljike dobivamo dugo kudeljino vlakno (vijano vlakno) i kratko vlakno (kučinu). a na vrhu 35 bala. Egipatske 336 kg. da se pamuk zaštiti od prljanja. Prosječni prirod pamučnog vlakna kreće se od 300-700 kg/ha. kakvoća se pamučnog vlakna osjetljivo popravlja. jer bi u protivnom nastala fermentacija. sa stranicama na podnožju od 2 m. Brazilske “Pernambuco” 64 kg. agrotehničkim mjerama. Za vrijeme ležanja u gomili. Kod lana od cijele stabljike (s tobolcima i sjemenom) dobiva se oko 12% vlakna. Od suhe stabljike nakon močenja dobivamo 16 % vlakna. Skladištenje pamuka Prirod sirovog pamuka ovisi o: klimatskim faktorima. pamuk sa sjemenom slaže se u suhoj i provjetrenoj prostoriji u kupove. One na bazi imaju 4-6. treba ga najprije dobro osušiti. Dobiveno vlakno poslije prerade treba i uskladištiti. Pod se gradi od opeke ili betona. 72 . Bale se omotaju jutenim ili pamučnim platnom. prema broju biljaka pamuka na 1 ha.75-1. Pamuk sadrži manje količine vode pa se mora sušiti. Američke teže 229 kg. Ako se vlakno čuva duže vrijeme. stupnju poljoprivredne razvijenosti zemlje. koja pretrpe izvjesne fizikalne i kemijske modifikacije. Visina takovih figura iznosi 3. Kupovi se pokrivaju gustim jutenim platnom i tako ostanu 8-16 tjedana. Bale u koje se slaže pamuk nisu sve istih dimenzija. a niti strop. ljepši sjaj i gipkost.

Skladištenje duhana Prije skladištenja duhan treba najprije pripremiti Duhan ima različitu vlažnost (14-20%) samozagrijavanje povišenje vlage ubrzan razvoj mko kvarenje Priprema duhana za uskladištenje Kondicioniranje na 11-12. boja postaje zatvorenija.5-2 mjeseca Stvara se karakteristična aroma. kapacitet za vlagu se smanjuje 73 .5°C HLAÐENJE Propuhivanje hladnog zraka kroz masu duhana (oko 30°C) KONDICIONIRANJE Duhan se ponovo vlaži na 11-12. preša.5% vlage Sustavom raspršivača iz kojih izlazi para i fine kapljice vode ODLEŽAVANJE Kondicionirani duhan sa trake pada i koš Stavlja se u bačve. 75-90°C U èetvrtom dijelu se temperatura snižava na 60-65°C Topli duhan treba ohladiti kako bi se mogao kondicionirati na 11-12. zatim 70-75°C. oblikuje u bale i sprema na odležavanje (aging) Odležavanje traje 1.5% vlage Postupak ponovnog sušenje (“redrying”) : sušenje hlađenje rekondicioniranje odležavanje Duhan sušen u komorama toplim zrakom i duhan sušen pod normalnim uvjetima okolišne atmosfere SUŠENJE Topli zrak se propuhuje kroz masu duhana Duhan se stavlja na traku kojom klizi prema izlazu iz “redrying” sustava Na ulazu temperatura zraka iznosi 60-65°C.

dobre izolacije i suha Bale se ne smiju postavljati direktno na pod (strujanje zraka) Bale se slažu jedna na drugu do visine raspoloživog kapaciteta Treba ostaviti razmak između bala i zidova Donje bale se moraju postaviti razmaknuto jedna od druge Bale treba redovno premještati 74 . Skladištenje ručičanog duhana II. dezinficirana. na koje se duhan se slaže do visine 60 cm “Ručice” duhana trebaju biti 10 cm odmaknute od zida Obvezna je kontrola vlažnosti uskladištenih “ručica” Slika 31. USKLADIŠTENJE “RUČIČANOG” DUHANA Nakon razvrstavanja i ručičanja. USKLADIŠTENJE BALIRANOG DUHANA Nakon procesa “redrying” duhan se preša u hidrauličnim prešama i ušiva u jutena platna (kocka-bale) Težina bala ovisi o klasi duhana i stupnju prešanja Koriste se podna skladišta.I. duhan se smješta u suhe prostorije Najbolje je koristiti police od dasaka. moraju biti čista.

između ostaviti prolaz Slika 32. Skladištenje baliranog duhana 75 .Uskladištenje započinje u ljetnim mjesecima (sredinom srpnja) i traje do prosinca Duhan se skladišti po klasama.

B. Vol. Z. 17-23 April 1994.Literatura: 1. uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta opće uporabe te muzejski štetnici. Paul. Kalinović.M. (1992): Storage of cereal grains and their products.11. USA. Korunić. A. str: 131-139. Inc. Inc. Kalinović. (1996): Skladištenje i tehnologije ratarskih proizvoda. W. Rozman. St. 4. Zbornik predavanja DDD radionica – Štetnici hrane. fakultet poljoprivrednih znanosti. Canberra. (1996): Integrated management of insects in stored products. Sauer. Ritz J. D. I. 5. 3. Skripta. Moskva. 10-11.. L. (1994): Stored agricultural product protection in Croatia. 9. CSIRO Publishing. (2004): Insects of stored products. (1966): Hraneine zerna. biologija. Poljoprivredni fakultet Osijek. Marcel Dekker. Australia. Zagreb. V. (1990): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. D. ekologija i suzbijanje. Proceedings of the 6th International Working Confference on Stored-product Protection. Rees D. Hagstrum. I. 8. str:1-231.2005. Sveučilište u zagrebu.. 76 . Minnesota. Australia. B. 7. Trisvjatskij. Ivezić. CAB International. American Association of cereal Chemists. (2005): Metode otkrivanja štetnika u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane. 6. – Novinsko izdavačko poduzeće „Gospodarski list“. Zagreb. str: 1-67.1: 537-539 2. Subramanyam. str: 1-221. – Interna skripta. USA. (1988): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->