SKLADIŠTENJE RATARSKIH PROIZVODA

PRIRUČNIK ZA VJEŽBE

Doc. dr. sc.Vlatka Rozman i Anita Liška, dipl. ing.

1

OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA
Definicija skladištenja: Skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda je krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda Značajna faza ( proizvodnja - pravilno čuvanje - poluproizvod - krajnji proizvod) Vrijeme čuvanja - čimbenici biološkog i mehaničkog porijekla - promjene biokemijske, fizikalne, kemijske Neizbježni gubici (primjer: - lom zrna - mehaničko porijeklo, disanje - biološko porijeklo - gubitak kol. suhe tvari) Nepravilno skladištenje (primjer: samozagrijavanje, napad kukaca,grinja, glodavaca, ptica i mikroorganizama) se može spriječiti i ne smatra se opravdanim gubitkom
Tablica 1. Gubitak kakvoće i kvantiteta raznih proizvoda VRSTE ČIMBENIKA BIOLOŠKI 1. Disanje 2. Proklijavanje 3. Samozagrijava nje 4. Insekti i grinje 5. Štete od glodavaca 6. Štete od ptica 7. Mikroorganizmi MEHANIČKI 1. Ozljede 2. Lom zrna 3. Rasipavanje
Error: Reference source not found

Gubitak kvalitete kvantitete Zrnati proizvodi

Gubitak kvalitete i kvantitete Korijen. i gomolj. bilje Voluminozn a krma Ostalo bilje

2

KOJI SU OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA?
1. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće - kvalitete 2. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvantitete – težine 3. Povisiti kakvoću proizvoda 4. Troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više

OPĆI DIO Skladištenje s obzirom na svrhu čuvanja
Važno je znati: što skladištiti; gdje spremati proizvode; na koji način skladištiti Vezano za to važno je: vrsta proizvoda; namjena; vrsta i tipovi skladišta za pojedini proizvod; načini skladištenja Vrsta proizvoda: zrnati proizvodi: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć.i stoč.repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana; ostali proizvodi: korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan, hmelj
Namjena proizvoda: sjemenska (za reprodukciju), merkantilna (trgovačka), poluproizvodi, gotovi proizvodi Vrste i tipovi skladišta: podna skladišta, silosi, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična ( podrumi, trapovi, hermetička skladišta)

Slika 1. Različite izvedbe skladišnih objekata

Načini skladištenja:

3

Porastom relativne vlage zraka raste kol.kol.. (grami ili mm pritiska vodene pare) r e l a t i v n a .skladištenje kemijskim sredstvima – konzerviranje Čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda Ratarski proizvodi čuvaju se: privremeno ili kroz duži period (od 1 ili više godina) Najvažniji zahtjevi za pravilno skladištenje . prima više vodene pare) Dvije vrste vlage zraka: a p s o l u t n a . vodene pare u jedinici volumena zraka pri određenoj temp. vlage proizvoda 4 .uz dodatno sušenje i dosušivanje –za sve proizvode .povećanje i obrnuto).zraka nije kostantna u skl.vodene pare (vlaga zraka – temperatura zraka – viša temp.uobičajeno ili direktno (odmah iza žetve bez predradnji . vlage i maksimalno moguće vlažnosti zraka pri istoj temperaturi.mijenja se (sušenje proizvoda. vezano za zrak i kol. ulazak vanjskog toplog zraka . Primjer: uskladišten proizvod vani ili u poroznoj ambalaži – vlaga ovisi od okolne sredine.tijekom cijelog vremena: vlaga temperatura VLAGA Općenito o vlazi: vlaga proizvoda (zrna.odnos između aps.vl. .. odnosno to je: stupanj zasićenosti zraka: rel.zrak topliji.) vlaga zraka (okolne atmosfere) vlaga ambalaže konstrukcije skladišta i dr. korijen i dr.

mačji repak 13. klupčasta oštrica .14%.6 40. Kritič. Apsorpcija vode različitih proizvoda (po Trisvjatskom.pšenica. 1966. «S» (suha baza) Primjer: 25% M (100kg sjemena – 25 kg vode).1 Vrsta proizvoda Pšenica Raž Ječam Zob Suncokret Raspodjela vlage u uskladištenim zrnatim proizvodima .6%. silosima negativni fiziološki procesi 5 . vlage zraka / količina vode sjemena Tablica 2. U poljoprivredi je uobičajeno računanje na bazi «S» Kritična količina vode sjemena Kritična voda sjemena je gornja granica kada sjeme počinje fiziološku aktivnost (žitarice 14-15%). proizvoda.9 33.2 39. soja 14%.0 40.5%.1 40.8 32.) Maksimalna vlažnost % pri navlaživanju pri močenju u sa 100% vlaž.2 30. lan 10. – 20kg vode. 80 kg suhe tvari).l3% Zrno sa sadržajem vlage iznad kritične: nepoželjno za skladištenje Ovisi o: temperaturi skladištenja dužini skladištenja odnosu rel.količina vode sjemena . uljarice 8-10%.Količina vlage u sjemenu računa se u % njegove težine Izračunava se «M» .0 30. 25% S (100kg sjem. ljulj .5%.tijekom skladištenjaneravnomjerna raspodjela vlage u pojedinim dijelovima uskl. kukuruz 15%.14. premiještanje vlage iz jednog u drugi sloj – «žarišna» mjesta u skl.mokra baza. vodi zraka 34. Zrno je dobar apsorbens vlage..2 23.

kukaca) Relativna vlaga zraka u skladištima (utjecaj nejednak na dijelove hrpe.9 20.Nejednaku vlagu izazivaju: neravnomjerna raspodjela vlage u samom zrnu .0 16.0 20. potom ovojnica.premještanje vlage sa zrna korova na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje Tablica 3. rujan Pšenica bez korova 14.4 18. po Trisvjatskom.ispravna termo i hidro izolacija.7 Vlaga % Sjeme korova 56.4 Različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna.4 18. kontrola građevinske konstrukcije Ravnotežna vlažnost 6 .izjednačavanje vlage (3 dana poslije skladištenja)  Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije (tablica 3) . kolovoz 19.visoka rel.uvijek vlažnije od osnovnog zrna. Preraspodjela vlage sa sjemena korova na zrno pšenice (VNIIZ.preraspodjela vlage suho . kolovoz 13.) Datum ispitivanja 11.površina i rubovi) Tijekom transporta .3 20. kolovoz 15. štura zrna . jedrost) stanje skladišta izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost) Neravnomjerna raspodjela vlage u pojedinom zrnu: najveću higroskopnost ima klica.veća higroskopnost .veći sorpcioni kapacitet .vlažno zrno .4 Pšenica sa korovima 19.anatomski sastav zrna. različiti sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća. kolovoz 12. intenzivnije dišu (razvoj mikroorganizama.3 24. 1966.zrna s većom klicom).vlaga utječe na vlagu zrna – sorpcija Stanje skladišta .8 19.povećana aktivna površina Čišćenje svih primjesa . grinja.0 18.0 27.0 20.0 15. lom zrna . najmanju endosperm (potpomaže enpifitna mikroflora) Poslije kombajniranja .

prekid upijanja vlage iz okolne sredine kada je pritisak vodene pare zraka i vodene pare iznad zrna jednak Primjer: vlaga zrna 7% . Adsorpcijska izoterma poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found • Vlaga sjemena najviše raste pri rel.vlažnost zraka 15-20%. vlazi zraka 80-100% 7 .Ravnotežna vlažnost (uravnoteženost vlage) . a grafički se prikazuje kao adsorpcijska izoterma Graf 1. Vlažnost zraka 80-100%vlaga zrna povećana za 2-3 puta  RV je količina vlage higroskopnih tvari nakon njihova dugotrajnog izlaganja u atmosferi • Higroskopne tvari mogu apsorbirati (upiti) ili desorbirati (gubiti) vlagu ovisno o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka • Kretanje vode se dešava uslijed razlike tlaka vodene pare zraka i tlaka vodene pare proizvoda • RV nastupa kada se tlakovi vodene pare zraka i proizvoda izjednače • RV ovisi o vrsti i varijetetu proizvoda. temperaturi i vlažnosti.

ravnotežna vlažnost žitarica je 15-16% (kritična vlaga) • Koristi nam da bolje razumijemo ponašanje higroskopnih tvari • Ako je poznat sadržaj vode proizvoda.• Pri 75% rel. ako se temperatura smanjuje • Što je niža temp. zrnene mase ili zraka. ads. vlage zraka. ravnotežna vlažnost će biti veća Graf 2. izoterma nam može pokazati kako će se taj proizvod ponašati u skladištu ili kako će se mijenjati mikroklimatski uvjeti skladišta • Ravnotežna vlažnost se uz istu relativnu vlagu povećava. vlagu.< 75% 8 . uz istu rel. Promjena kvalitete poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found Sigurni skladišni uvjeti za većinu poljoprivrednih proizvoda: RVZ 60 .

kao i u 9 . zrak se između čestica robe (zrna). Vlažnost zrna: 18% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 1) RVZ se povećava do ~ 85% (točka 2) Potrebna ventilacija 2. i to tek tada kada je proizvod podvrgnut konstantnom ventilacijom iznimno vlažnim ili iznimno suhim zrakom. ali u malim razmjerima obzirom da je ta vlaga samo dio ukupne relativne vlažnosti zraka skladišta Higroskopni proizvodi uskladišteni u ventiliranim skladištima: Vlažnost zraka skladišta ovisi o vrijednostima vanjskog zraka Proizvod je sposoban apsorbirati ili desorbirati vlagu Vlaga proizvoda mijenja se u malim količinama. Adsorpcijska izoterma kukuruza pri različitim temperaturama Error: Reference source not found RV % Graf 4.Graf 3. kroz nekoliko dana ili tjedana Čak i pored toga što se skladište ventilira. Vlažnost pšenice: 12% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 3) RVZ se smanjuje do ~ 60% (točka 4) Nema većeg rizika za kvalitetu zrna Ventilacija nije potrebna RVZ % Higroskopni proizvodi uskladišteni u uvjetima bez ventilacije: Proizvod stvara svoju vlastitu atmosfersku sredinu Tijekom perioda uskladištenja. Adsorpcijska izoterma pšenice pri različitim temperaturama 1. mijenja se vlaga proizvoda.

9 7.5 11.) Tablica 4.mijenja se ravnotežna vlažnost (tablica 4.25 8.84 2. 1966.10 4.43 11.18 9. 1966.99 9.3 7.9 7.1 78.27 5.1 50 80 9.9 6.60 4.43 7.7 5.07 7.) Kultura Suncokret Soja Uljana repica Lan Pamuk Ricinus 20.97 6.42 94. ponaša isto kao i u skladištu koje je zatvoreno (neventilirano) – vlaga zraka skladišta se izmjenjuje s vlagom proizvoda “Mrtva zona” :mjesto u uskladištenoj masi u kojem uslijed nedovoljne ventilacije dolazi do razvoja plijesni i kvarenja proizvoda Povećanjem temperature .44 7.94 9.6 7.90 4.0 9.5 6.«mrtvim zonama».60 5.2 10. smanjenje kvalitete uskladištenog zrna 10 .9 Uljarice .07 18.7 8. po Trisvjatskom.28 5.1 Relativna vlažnost zraka (%) 60 70 % vlage u sjemenu 5.1 5.60 87.3 12.00 5.43 15.1 14.8 7.00 Raspodjela vlage u skladišnom proizvodu Neravnomjerna raspodjela vlage – “žarišna mjesta” Negativni fiziološki procesi – kvarenje.2 9.2 8.45 18.8 5.33 Relativna vlažnost zraka u % 57.) Kultura Suncokret Soja Konoplja Lan Pamuk Ricinus 40 2.7 9.3 4.1 11.4 16.manja higroskopna svojstva (tablica 4.7 % vlage sjemena 6.79 6.10 3.9 8.31 12.5 3.90 8.0 68.niža rel.95 13.9 5.6 6.31 6. Ravnotežna vlažnost sjemenki uljanog bilja pri temperaturi od 22-25°C (Gogoljev.2 11. Ravnotežna vlažnost sjemenki bilja pri temperaturi 17-20°C (Gogoljev.50 6.89 12.) Tablica 5.1 90 11.0 15.00 10. vlažnost (manji sadržaj hidrofilnih i uljanih koloida . po Trisvjatskom.00 9.57 6.99 49.9 6.47 8.37 8.0 4.38 7.

1966.57 19.06 14.02 15.Čimbenici nejednake raspodjele vlage: nejednaka raspodjela vlage u pojedinom zrnu • Najveću higroskopnost ima klica. Raspodjela vlage zrna pšenice (VNIIZ.28 14. po Trisvjatskom. insekata i grinja • Vlažnost zrnatih proizvoda se mijenja i tijekom transporta: stanje transportnih sredstava. potom ovojnica.20 13.74 različit sorpcijski kapacitet zrna (krupnoća.60 23. dužina transporta • Skladište mora imati pravilnu termo i hidro izolaciju   kontrola stanja skladišta kontrola izmjene temperature u slojevima uskladištene mase 11 .45 18.86 16.) Vrijeme ispitivanja Početno vrijeme (iza skidanja) Poslije 5 sati Poslije 8 sati Poslije 24 sata Poslije 72 sata Vlaga u zrnu % Suho “svježe”vlažno 9. atmosferske prilike. a najmanju endosperm • Vlažnije sjemenke gube dio vlage. grinja i insekata relativna vlaga zraka • Relativna vlaga zraka različito djeluje na dijelove zrnene mase • Na izdvajanje vlage utjecaj maju i životni procesi mikroorganizama..61 18. a suhe ga primaju • Zrno koje sadrži sjeme korova redovito je vlažnije Tablica 6. jedrost) • Sitna i štura zrna imaju veću higroskopnost (veća klica) • Lom zrna ima veći sorpcijski kapacitet (veća aktivna površina) • Primjese intenzivnije dišu: žarište su vlage lakši i brži razvoj mko.

Različite izvedbe prenosivih vlagomjera za zrnate kulture 12 .Kako izbjeći neravnomjernu raspodjelu vlage ? Izdvajanjem primjesa .prečišćavanje Zadovoljavajućom građevinskom konstrukcijom skladišta Stalnom kontrolom vlage zrna i relativne vlage zraka Laboratorijsko mjerenje vlage proizvoda– aparati vlagomjeri prenosivi (portabl) Slika 3.

povišena temperatura i samozagrijavanje 13 .85x10-4 m2/sat (veće od koeficijenta provodljivosto vode) Koef.specifični toplinski kapacitet u kcal/ kg °C γ .fiziološki procesi (disanje. zadržava se u zrnatim proizv.m2/ satgdje je:α .zrna i ljeti – zaustavljeni neg.nastaju djelovanjem izmjene temperature zraka okolne atmosfere -rezultiraju povećanjem ili sniženjem temperature uskladištene mase 2. mko.--------. provodljivosti zrnatih proizvoda mala – prenošenje topline iz gornjih u donje slojeve sporo Pozitivno djelovanje – pravilnim čuvanjem sačuva se niska temp.15x10-4 do 6. promjene izazvane umjetnim putem dosušivanje dušenje provjetravanje uskladištene mase Temperaturna provodljivost Temperaturna provodljivost je toplinsko svojstvo izmjene topline u uskladištenoj masi (određuje se koeficijentom temp.koeficijent topline zrna u kcal/ m sat °C cxγ c .. mko. utjecaj štetnika. a te promjene mogu biti: 1. grinje.provodljivosti (brzina zagrijavanja ili hlađenja) – formula: α a = . temp. prirodne promjene . provodljivosti – toplotna difuzivnost) Koeficijent temp.). omogućeno konzerviranje hlađenjem Negativno – nastala toplina – kukci.zapreminska masa zrna u kg/ m3 Zrnati proizvodi: a = 6.TEMPERATURA Čimbenik koji utječe na intenzivnost fizioloških procesa u uskladištenim proizvodima Za uskladištenje suhog zrna najpovoljnija je temperatura u rasponu od -5°C do +5°C Temperatura uskladištenog proizvoda je promjenjiva.

razlika temp..Provodljivost topline Zrnati proizvodi slabi provodnici topline( zbog organskog sastava zrna) Definicija – sposobnost prenošenja topline sa zrna na zrno (ovisno o debljini sloja. sušenja).krajevi – debeli sloj. vlaga proizv.bubrenje .prenošenje topline zrakom . gdje ne dolazi do značajnijih promjena u fiziologiji zrna 14 .20 (kcal/m/sat ° C). željezo 40-60.spriječ.proklijavanje Pogodne i kritične temperature Pogodne temperature: to su najniže vrijednosti za pravilno čuvanje. bakar 260-340 Debljina sloja – toplina slabije prolazi (sjever. mase i temp. u protivnom jače zagrijavanje – oštećenja zrna VLAŽNOST PROIZVODA: •Veća vlažnost proizvoda – veća provodljivost topline • Važno prilikom sušenja i dosušivanja zrnatih proizvoda • Vlaga u uskladištenoj masi se kreće u pravcu kretanja topline u toj masi: .prenošenje topline izravnim dodirom zrna Konvekcija .kondenzacija .zamrzavanja) Provodljivost topline povećava se s vlažnošću (važno kod sušenja – vlažno zrno – niža temp. uskl.12-0.međuzrnatim prostorom Koeficijent provodljivosti zrnatih proizvoda : 0. okolnog zraka) putem kondukcije i konvekcije Kondukcija .

po Trisvjatskom. sorte koje brzo klijaju +4°C Merkantilni krumpir skladišti se na temp.2 od -4. kritična temperatura postaje niža Najpovoljnija temperatura u trapu za čuvanje korijena šeć. Utjecaj temperature i vlage na klijavost kukuruza (Kiselbach .6 10-15 100 100 100 100 97 Klijavost sjemena (%) pri vlažnosti (%) 15-20 20-25 25-30 30-35 100 100 85 75 100 98 77 67 100 98 34 12 98 47 7 0 63 0 0 0 35-40 71 13 0 0 0 Utjecaj niskih temperatura s različitom vlagom sjemena. od 3-6°C. izaziva različitu klijavost sjemenskog materijala sjeme se može sačuvati neograničeno dugo. za skladištenje sjemenske robe krumpira: sorte koje sporo klijaju od +7°C. posljedice u drugoj god. proizvodnje (javljaju se “prkosnice” – korijen ne daje rodne grane.6 od -17.9 do -11. kukuruza i grahorica je bilo izloženo temperaturama blizu apsolutne nule (-273. u trapu (>8°C) izaziva prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova Optim. 1966. a iznad 6°C mirovanje klice prestaje i krumpir klija Zašto je neophodno prozračivanje i areacija robe u skladištu? 15 . kroz 42 sata -bez promjene životne sposobnosti (Lipman) .- za čuvanje svih vrsta sjemena (suho sjeme) povoljnije su niske temperature (od 0°C do 5°C) Tablica 7.1 od -13. repe je od +2°C do +8°C. nego samo lišće).4 do -6. Ispod te temp. krumpir postaje sladak. temp.7 od -8. ječma. Niža ili viša temperatura izaziva neg.1°C).Šmaljko.3 do -15. •Temperatura ima utjecaj na dva osnovna svojstva sjemena (klijavost i energija klijanja) Povećanjem količine vlage u sjemenu.) Temperatura u °C od 0 do 2.8 do -25. Viša temp. ako se dulji period drži na vrlo niskim temperaturama: • Primjer: sjeme pšenice.

Slika 3. Premještanje vlage u zrnu uskladištenom bez ventilacije 16 .

zrioba ima faze: mliječna. repe treba biti dovoljna količina šećera (digestija). a količina bjelančevina se povećava Uljano bilje: dozrijevanje se obavlja na biljci. promjene: % vlage. nadozrijevanje iza žetve Korijenasto i gomoljasto bilje: Najvažnija je tehnološka zrelost.stanje proizvoda zbog kojeg se biljka ili dio biljke proizvodi. u korijenu šeć.SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA FIZIOLOŠKA SVOJSTVA Dozrijevanje za vrijeme žetve Zrelost sjemenske robe je puna zrelost kada je zrno sposobno za reprodukciju . zapremina. u voštanoj i punoj zriobi najveći je porast škroba. srednju i kasnu Svaku od faza (sazrijevanjem zrna) karakteriziraju određ. količina suhe tvari. Primjer: zrno u mlječnoj zriobi zauzima najviše prostora. apsolutna i hektolitarska težina. biljka mora biti potpuno zrela (u stadiju cvatnje ili prije) 17 . punu sposobnost za reprodukciju zrno postiže u punoj zriobi.za sjemensku proizvodnju Zrelost merkantilne robe (robe za daljnju preradu) postiže se u punoj tehnološkoj zriobi zrna Dozrijevanje ili zrelost . voštana i puna zrelost. u korijenu cikorije dovoljno inulina (refraktometar) Krmno bilje: čuva se u obliku sjenaže. Razlikuje se fiziološko i tehnološko dozrijevanje Fiziološka i tehnološka zrelost pada u vrijeme žetve Fiziol. tijekom dozrijevanja količina amina se smanjuje. svaka od njih se dijeli na ranu. kemijski sastav i dr.

s proizvodima ugljič. prozračivanje) Dormantnost: potreban period “odležavanja” kako bi postiglo najveću moguću klijavost i energiju klijanja sjemenskog materijala Dužina ovisi o temperaturi.zrak (kisik. dioksid i voda.Temperatura proizvoda (kod niskih zrno ne klija. za što je potreban kisik.15-20 dana iza žetve. te o uvjetima skladištenja Procesi tijekom naknadnog dozrijevanja: smirivanje biokemij.Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje Definicija: skup procesa koji se odigrava u zrnu. povećanje tehnoloških kvaliteta zrna Čimbenici koji utječu na naknadno sazrijevanje: . vlažnosti tijekom skladištenja. glavnu ulogu imaju glukoza i kisik. sjemenu. sorti. pri čemu se stvara energija u obliku topline (674686 kcal/ 1 gram molekule glukoze) Formula: C6H12O6 + 6O2 -» 6CO2 + 6H2O + energija 18 . povećanje klijavosti. premještanje vlage u periferne dijelove (“znojenje zrna”). korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja. ostalim kulturama dormantnost je duža) FIZIOLOŠKI PROCESI ZA VRIJEME SKLADIŠTENJA 1. DISANJE Disanje je proces oksidativnog raspadanja glukoze. te o stanju zrelosti zrna (žitarice . a za poboljšanje tehnoloških osobina i vitalitetnih osobina (klijavost i energija klijanja). i enzimi. Trajanje naknadnog dozrijevanja ovisi o kulturi. U masi zrnath proizvoda javlja se aerobno i anaerobno disanje Aerobno disanje – uz prisutnost kisika. uvjetima i načinu žetve.Vlažnost proizvoda (mora biti niža od kritične) . smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima. određena temeratura. a kod visokih proklijava) . procesa i stabililzacija koloida.

disanje će biti intenzivnije Vlaga zrna iznad koje dolazi do pojačanog intenziteta disanja.) » nepoželjan miris uskladištene mase Međuzrnati prostor mijenja sastav » troši se kisik.5%) Veći sadržaj ulja u zrnu. suha tvar prelazi u ugljični dioksid i vodu (aerobmo dis. i obrnuto Temperatura 19 .Anaerobno disanje .). nagomilava CO2 (nepovoljni uvjeti za naknadno sazrijevanje zrna) Stvara se veća količina vode » veća relativna vlaga Povišena temperatura » samozagrijavanje zrnatih proizvoda Jačina (intenzitet) disanja Brzina i jačina disanja ovise o čimbenicima: 1. Uvjeti žetve 6. Stupanj zrelosti 5. dioksid).9-9. Vlaga proizvoda 2. ovdje se odvijaju procesi alkoholnog vrenja (nastaju etilni alkohol i uglj.5%. odnosno u alkohol (anaerobno dis. Kvalitet zrna 7. Aeracija (prozračivanje) skladišta Vlaga proizvoda Što je veća vlaga proizvoda. kukuruz 1. Botanička svojstva 4. uljarice 7.5-13.bez prisustva zraka. niža kritična količina vode. klica u zrnu ugiba (sjemenski materijal ne smije se hermetički skladištiti!) Intenzivno disanje ima negativne posljedice: Smanjenje težine zrna. te mliječno-kiselo vrenje (iz glukoze se stvara mliječna kis. zove se kritična vlaga (žitarice 14-15%. Temperatura 3.) Stvara se manja količina energije (28-50 kcal) Formula: C6H12O6 -» 2C2H5OH + 2CO2 + energija Radi etilnog alkohola.

Koef. od 0°C disanje je svedeno na minimum. potrebna je stalna izmjena zraka u masi proizvoda. znači da ta kultura treba više kisika nego što proizvodi CO2 (uljano bilje) Koef. suhog zrna veći je od 1. Nedovoljno prozračivanje opasno je za vitalitetne osobine sjemenskog materijala (klijavost i energiju klijanja) Za pravilno čuvanje kvalitetnih osobina merkantilne i sjemenske robe. 1. povećanjem vlage se smanjuje.Što je temperatura niža. Zrnati proizvodi s vlagom od 12-13% mogu se čuvati i bez provjetravanja Koeficijent disanja određuje se formulom: CO2 -------. kod tvrdih pšenica intenzitet disanja je mnogo manji nego kod mekih Stupanj zrelosti Zrno koje nije prošlo pravilno poslije-žetveno sazrijevanje. to je disanje slabije.= 1 O2 Ako je taj odnos bliži broju 1. Također se koef. disanja u masi zrna vlage 17% naglo snižava.3. jer se razvijaju aerobni mikroorganizmi. a zrno s vlažnošću od 17-19% ima koef. intenzivnije diše. nastaje samozagrijavanje i neg. Kod visokih temperatura (50-55°C) sjeme propada » denaturacija bjelančevina Povišena temperatura se spriječava hlađenjem (aktivnom ventilacijom) Botanička svojstva Primjer: kod sorti kukuruza s većom klicom intenzitet disanje je veći. Ako je koef.2-1. disanja manji od 1. to znači da zrno proizvodi više CO 2 nego što troši kisika. uz valgu od 14-15%. prostoru (najviše CO2 u silosu) Vlažno zrno ima propusnije opne za plinove od normalno suhog zrna. pogubne posljedice Provjetravanje i prozračivanje Aeracija skladišta – čuvanje zrna duže vrijeme u neprozračenom prostoru. a na temp. koji troše kisik 20 . Suho zrno (12-14%) ima koeficijent disanja 1. disanja ovisi i o vlazi. dovodi do nakupljanja veće količine CO2 u međuzrnat.

čime povećavaju već prisutnu temp. mase Kukci i grinje svojom životnom aktivnošću proizvode toplinu i vlagu. (hrđasti brašnar). interpunctella Hbn. Cryptolestes ferrugineus Steph. opadanje prehrambenih. koji se hrane mikroorganizmima (gljive i bakterije) U sjemenskom kukuruzu često se javlja P. masi mogu izazvati velike gubitke u kakvoći i kvantitetu robe. tehnoloških i sjetvenih kvaliteta » gubi se uporabna vrijednost) Uslijed povećane temperature.) Kukci Javljaju se termofilne vrste Coleoptera (tvrdokrilci). (bakrenasti moljac) Od mikofagnih vrsta najčešća je Ahasverus advena Watl. Plodia interpunctella Hbn. (oštrokuti gljivar) i predstavnici reda Psocoptera (Liposcelis spp. Posebno su štetni njihovi toksini (mikotoksini). Fusaruim i Penicillium) Podjela mikroorganizama Prema zahtijevima vlažnosti : kserofite (70-80% vlage) mezofite (80-90% vlage) hidrofite (90-100 % vlage) U odnosu na potrebnu optimalnu temp. koja nastaje uslijed fizioloških procesa i slabe provodljivosti topline Samoz. koji uveliko doprinose samozagrijavanju uskl. i ubrzavaju taj proces Mikroorganizmi Mikroorg. (surinamski brašnar). u uskl. (žitni kukuljičar).). Uglavnom se javljaju gljivice (rodovi Aspergilus. Lepidoptera (leptiri) i mikofagne vrste reda Psocoptera i Coleoptera Termofilnie vrste često se javlja Rhyzopertha dominica F. disanjem se povećava i vlažnost uskladištene mase » razvoj živih organizama (kukaca. izaziva velike gubitke kakvoće i kvaniteta uskl. proizvoda (smanjenje suhe tvari zrna. grinja i mko.SAMOZAGRIJAVANJE Samozagrijavanje poljoprivrednih proizvoda » pojava povišene temperature u hrpi. za razvoj: termofilne (70-80°C) mezofilne (40-45°C) psihrofilne (25-30) 21 . i Sitotroga cerealella Oliv. (bakrenasti i žitni moljac). Oryzaephilus surinamensis L.

Prikaz mjestimičnog samozagrijavanja 22 . Slika 4. partija zrna s većim sadržajem primjesa i prašine Ovaj proces samozagr. prebacivanjem uskladištene robe (ručno ili mehanički). skladištenje zrna nejednake vlažnosti. češće se javlja u podnim skladištima. kada se miješa zrnena masa neujednačene vlažnosti ili temperature Lakše se uočava od ostalih oblika samozagrijavanja i na vrijeme se može sanirati. uglavnom ostaje lokaliziran. mogu se podijeliti u tri oblika: mjestimično (gnjezdasto) samozagrijavanje slojevito samozagrijavanje potpuno samozagrijavanje Mjestimično samozagrijavanje nastaje u pojedinim mjestima partije zrna s povećanom vlagom Preduvjet: ovlaživanje zrna uslijed neispravne građ.Oblici i vrste samozagrijavanja Svi slučajevi samozagr. konstrukcije .

koja prelazi na zrno i izaziva proces samozagrijavanja 23 . Vlažnosti U podnim skladištima postoji donje vodoravno. na 70-150 cm od površine Nastaje pri niskoj temp. aktivna ventilacija zrna sa zrakom visoke rel. gornje vodoravno i okomito slojevito samozagrijavanje. zrnene mase i visoke vanjske temp. Prikaz donje vodoravnog samozagrijavanja Gornje vodoravno samozagrijavanje Javlja se u podnim skladištima u gornjim slojevima hrpe zrna. Uzroci nastanka: loša termo i hidro izolacija skladišta. Donje vodoravno samozagrijavanje Najopasniji oblik (na dubini 20-50 cm od poda) Nastaje kada se skladišti partija zrna s povećanom vlažnošću ili kada se toplo zrno sipa u hladna skladišta Slika 5.Slojevito samozagrijavanje može nastati u silosima i podnim skladištima. Povećava se vlaga.

Prikaz okomitog samozagrijavanja 24 .Slika 6. poroznosti zidova Slika 7. samoklasiranja zrnate mase. Prikaz gornje vodoravnog samozagrijavanja Okomito samozagrijavanje Javlja i u silo komorama i u podnim skladištima Nastaje radi zagrijavanja ili hlađenja zidova skladišta.

javlja se slabo zagušljivi miris. Period. zrno gubi caklavost. uočavaju se plijesni. raži. dolazi do značajnijih gubitaka zrna (kvalitativnih i kvantitativnih) III. pristup kisika. bjelančevine u aminokiseline. zrno postaje potpuno neuporabivo PROKLIJAVANJE Proklijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti i rezultata je nepravilnog čuvanja Proklijavanjem zrna > gubitak suhe tvari. zrna raste na 24-30°C. povećanje temp. minimum topline i smanjena svijetlost (zapušteno skladište) Bubrenjem zrna započinje klijanje (hidrofilni. Period – uskladištena masa dobiva temp. koji razgrađuju jednost. temperatura (sjeme pšenice. zapušteni – (temp. gubi sposobnost sipkavosti i prelazi u vodnjikavu masu neugodnog mirisa. boja zrna se ne mijenja.Potpuni oblik samozagrijavanja Nastaje kada se cjelokupna uskladištena masa zagrije i poprimi višu temperaturu To je zapušteni oblik mjestimičnog i slojevitog samozagrijavanja Dolazi do potpunog uništenja uskladištene mase Promjene koje nastaju samozagrijavanjem I.) Za proklijavanje je potrebna vlaga. zrno dobiva tamnu boju. konoplje i heljde klija pri 2-5°C. smanjenje kakvoće zrna U procesu prokiljavanja najveću ulogu imaju enzimi u zrnu. Period ili početni – temp. sastojke endosperma. bjelančevine i škrob. masti u glicerin i masne kis. pojačava se proces životne aktivnosti zrna. (škrob prelazi u dekstrin i maltozu. uspješno se suzbija ventilacijom zrna II. zrno bogato bjelančevinama upija do 150% vode od svoje težine. 38-50° i više). dio upijaju vodu Upijanje vode ovisi o kemij. sastavu zrna. 34-38°C (period za tjedan dana). a kukuruz i suncokret pri 8-10°C) Proklijavanje se u praksi može i mora spriječiti! 25 . a mastima do 140% vode od svoje težine Potrebna je i određ. i slož.. boja postaje tamnija. bogato ugljikohidratima do 80%. ječma.

te količina vode u zrnu Smanjenje hekt. potpuno zrela zrna. klimatskim uvjetima. težine uvjetuju: mekana i brašnasta zrna. Povećanje hektolitarske težine uvjetuju: zrna osrednje veličine. vlažnosti i dr. kakvoća ovojnice zrna. uska. hektolitarska vaga 26 . veća količina vode i prisutnost primjesa Mjeri se hektolitarskom vagom Slika 8.FIZIKALNA SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA Općenita fizikalna svojstva Hektolitarska težina Mjerilo za ocjenu kakvoće žitarica. kompaktna staklasta zrna. predstavlja težinu 1hl zrnatih proizvoda izraženu u kilogramima Zavisi o sorti. šuplja i isklijala zrna. duguljasta. debela i hrapava ovojnica.

klimi.veličina i oblik zrna . čimbenici: .vlažnost zrna (zrno povećane vlažnosti ima slabiju sipkost) .količina i sastav primjesa (veća količina lakih primjesa.Specifična težina Većom hl-težinom povećava se i specifična težina zrna Specifična težina je odnos težine određenog volumena uskladištenog zrna i volumena što ga zaprema ta odvagnuta količina.stanje i oblik površine po kojoj će kliziti zrno Sipkost se izražava pomoću dva pojma: kut trenja i kut prirodnog pada (nagiba) Kut trenja je najmanji kut pod kojim zrno počinje kliziti po bilo kakvoj strmoj površini Kut slobodnog pada (nagiba) je kut između promjera osnovice i visine stošca koji se oblikuje pri sipanju mase zrna na ravnu-vodoravnu površinu Za određivanje sipkosti najčešće se primjenjuje metoda Moos-a Kut prirodnog pada se određuje pomoću četvrtaste staklene posude koja se napuni do 1/3 zrnom i zatim se okrene za 90° 27 . obradi. količini vode u njemu i što je zrno vlažnije to je apsolutna težina veća Sipkost zrnene mase Na sipkost utječu razl. te sjemenke korova mogu dovesti do djelomične ili potpuno poremećene sipkosti) .površina i karakter zrna ( zrna glatke površine i okruglog oblika imaju najbolju sipkost) . težina (g) specifična težina = -----------------volumen (cm3) Spec. težina je bitna za određivanje kakvoće zrnatih proizvoda i igra važnu ulogu pri doradi sjemenskog materijala Apsolutna težina Važna je za određivanje količine sjemena za sjetvu. predstavlja težinu 1000 zrna u gramima Ovisi o sorti.

teška zrna padaju okomito i brzo stižu na dno. Prikaz raslojavanja zrnene mase Poroznost zrnate mase Međuzrnati prostor je prostor koji se nalazi između zrna (sjemenki) i ispunjen je određenom količinom zraka. koristi se u većini skladišnih prostora Prilikom slobodnog pada zrnatih proizvoda. težini zrna Prilikom punjenja silo komora krupna. samoklasiranju doprinosi i otpor zraka. koji ovisi o obliku. Slika 9. jedra.o. grinja i m. štura zrna i lake primjese padaju sporije prema zidovima silo komore. i apsol. a uvjetovano je svakim premještanjem zrna Raslojavanje omogućuje premještanje uskladištena mase putem prirodnog pada. Sitna.Raslojavanje (samoklasiranje) zrnate mase Raslojavanje zrnate mase predstavlja razdvajanje pojedinih komponenti partije zrna. Ovdje se skuplja i prašina. veličini. koji omogućava prenošenje topline. te propuštanje raznih para i plinova (prilikom fumigacije i dezinsekcije) 28 . sjeme korovskog bilja i druge primjese i nečistoće – brzo se povećava vlažnost i nastaju žarišta za razvoj kukaca. specif. vlage.

kapilarna kondenzacija i kemosorpcija Sorpciona svojstva objašnjavaju se kapilarno-poroznom koloidnom strukturom svakog zrna i poroznošću zrnate mase Između stanica i tkiva zrna postoje makro i mikro kapilare i pore.Poroznost (S) se određuje formulom: W–v S = ---------. njihove stijenke u unutrašnjim slojevima zrna predstavljaju aktivnu površinu koja učestvuje u sorpciji molekula para i plinova Sorpciona svojstva imaju veliki značaj u praksi čuvanja. što je veći međuzrnati prostor. Sve te apsorbirane tvari se vrlo teško odstranjujue iz zrnate mase Mehanička oštećenja zrna 29 . a najmanju crvena djetelina (30-40%) Sorpciona svojstva zrnate mase U zrnatim proizvodima odigravaju se procesi apsorpcije (sposobnost upijanja para i plinova iz okolne sredine). najveću poroznost ima suncokret (60-80%). transporta i dorade zrnatih proizvoda Zrnati proizvodi vrlo brzo upijaju mirise eteričnih ulja iz biljaka koje se kao korovi mogu naći u usjevima. što znači da će za smještaj iste težine zrnate mase koja ima veću poroznost trebati više prostora (veći kapacitet skladišta) Npr. ili nafte tijekom transporta Tijekom dezinsekcije i fumigacije može doći do pojave kemosorpcije.x 100 v W = ukupna zapremina cijele uskladištene mase v = stvarna zapremina čvrstih čestica zrnate mase Zapreminska težina je manja. te procesi desorpcije (oslobađanje para i plinova u okolnu sredinu) Sorpcione pojave u zrnatim proizvodima: adsorpcija.

te razni kukci (sekundarne vrste) koji se njima hrane PRIMJESE . te sjeme korova koje prenosi vlagu na zrno Neorganske primjese su sve ono što je anorganskog podrijetla (prašina.Zrno može biti oštećeno tijekom kombajniranja. dijelovi špage. a na njima se ubrzo razvijaju mikroorganizmi. prilikom vršidbe. slama. – grahov žižak. tijekom transporta Mehanički oštećena zrna spadaju u primjese koje se nazivaju lom zrna. te njihovi fragmenti i ekskrementi i mikroorganizmi Najopasniji su živi nametnici. Rhizopertha dominica F. – dominkanski brašnar. sjeme stranih kultura i lom zrna. mikofagne i slučajne vrste. pljeva. normalne veličine Primjese su sve ono što nije čisto sjeme deklarirane vrste. zea mays – kukuruzni žižak. mrtvi i živi kukci i grinje.KOLIČINA I VRSTE Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklariranoj vrsti. Primarni štetnici Napadaju zdrava i neoštećena zrna. S. ostaci biljke. pijesak. – pšenični žižak. oryzae L. Dijele se na: organske korisne. ekonomski su najznačajniji. svi predstavnici Coleoptera (tvrdokrilci) Posebno su štetni za sjemensku robu jer oštećuju i izjedaju klicu. mikroorganizmi i glodavci Prema njihovom štetnom djelovanju dijele se na primarne. mogu potpuno uništiti proizvod izjedajući čitav sadržaj zrna Najznačajniji su: Sitophilus granaruis L. organske nekorisne i neorganske (anorganske) primjese Organske korisne primjese: spadaju oštećena zrna. Kod sjemenske robe utječu na smanjenu klijavost. Organske primjese su korisne jer služe kao stočna hrana Organske nekorisne primjese čine sjemenke korova.) Od primjesa vrlo značajnu ulogu imaju nametnici: kukci. gdje spada zrelo i neoštećeno sjeme vrste. – rižin žižak. komadiće žice i sl. Acanthoscelides obtectus Say. S. čime se uništava klijavost 30 . grinje. sekundarne. kamenčići.

oštrokuti gljivar). te miševi (Mus musculus – kućni miš) 31 .. te izgrizaju klicu zrna Velike su i indirektne štete od zagrijavanja U mlinovima i skladištima brašna česta je vrsta Anagasta kühniella. te predstavnici reda Psocoptera (prašne uši). razni moljci kao Plodia interpunctella – bakrenasti moljac. Oryzephilus surinamensis – surinamski brašnar. Tinea granella – hambarski moljac. gusjenice. stvaraju paučinu na napadnutim proizvodima. Najznačajniji su štakori (Rattus norvegicus – sivi štakor i Rattus rattus – crni štakor). Tribolium confusum – mali brašnar. Prvenstveno izgrizaju klicu. T. a svojim masovnim prisustvom zagađuju proizvode. Sitotroga cerealella – žitni moljac.gljivicama i javljaju se na vlažnijim i pljesnivim proizvodima Najznačajniji su predstavnici reda Coleoptera (Ahasverus advena. Njihove ličinke. rodovi Liposcelis (beskrilni oblici). Mogu izazvati i probavne smetnje kod stoke Glodavci – Rodentia Čine štete hraneći se proizvodima i zagađujući ih.Često se javljaju i kukci reda Lepidoptera (leptiri). Lepinotus (oblici s rudimentiranim krilima) i Lachesilla pedicularia (oblici s razvijenim krilima) Slučajne vrste dolaze u skladišne objekte s polja i nisu značajne Grinje – Acarina Spadaju u grupu Arachnoidea – paučnjnaci Javljaju se samo na proizvodima koji imaju vlagu veću od 14% i više. castaneum – kestenjasti brašnar Javljaju se u masovnom broju i zagađuju proizvode svojim ekskrementima i fragmentima tijela Mikofagne vrste se hrane mikroorg.brašneni moljac koji paučinom sljepljuje čestice brašna i stvara nakupine (filt) Sekundarne vrste Žive i hrane se lomom zrna i ostacima zrna napadnutih primarnim štetnicima Najzastupljenije vrste su: Criptolestes ferrugineus – hrđasti brašnar.

razdjeljivača uzoraka (dividera). broj štetnika/mamku ili lovki. ali iziskuje velik utrošak vremena i radne snage. Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji. Dakle. koju na terenu možemo odrediti na dva načina: kao apsolutnu procjenu populacije određujući broj štetnika/kg robe ili m3 skladišta. ili kao relativnu procjenu populacije. promjene u dužini razvojnog ciklusa pojedinih štetnih vrsta. neophodno je vršiti redovito uzorkovanje. te odrediti postotak zaraženog uskladištenog proizvoda. Iz pravilno uzetih uzoraka može se odrediti nekoliko bitnih čimbenika: gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u uskladištenom proizvodu. zatim se vrši odvaga i 32 • • • • • • . automatskih tresilica sa sitima i sl. Također je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje. divertera. To bi značilo da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati zašto uzima uzorak. Uzorkovanjem se otkriva moguća prisutnost populacije skladišnih štetnika koji se razvijaju u skladišnim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom određenog razdoblja čuvanja robe. Obje procjene pokazuju u praksi svoje prednosti i mane. što predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladištene robe. tj. te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni. potrebitost provođenja zaštitnih mjera. U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjena nadzora skladišnih štetnika na terenu. brojnost vrsta štetnika u određenim fazama razvojnog ciklusa u uskladištenom proizvodu. prostorna i vremenska distribucija štetnika. kako ili čime će analizirati uzorke. apsolutna procjena populacije svodi se na konstantno uzimanje uzoraka uskladištene robe s većeg broja mjesta u skaldištu. Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja štetnika na terenu. odnosno konstantan nadznor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. potreban je velik broj uzoraka. od raznih tipova sondi i šila za uvrećanu robu do vakuum sondi i lopata za rinfuznu robu. insektomata. kako ili čime će uzorkovati.MONITORING ŠTETNIKA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA • Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja. reprezentativni za cijeli skladišni objekt. koliko će uzoraka uzeti. tj. Glavni akcenat monitoringa je kontinuirano uzimanje što većeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile što objektivnije procjene moguće populacije štetnika u robi. Kao rezultat konstantnog nadzora skladišnih objekata je procjena populacije štetnika. a ujedno je i fizički vrlo zahtjevan i skup posao. Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnika. kao i posuda za izuzimanje robe u protoku.

te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije mogućih štetnika. a to su seksualni (proizvodi ih ženka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. jer najobimniji posao obavljaju mamci. Razlikujemo mamke za štetnike koji lete. kad se populacija počela obnavljati pokazujući postoji li potreba daljnje primjene mjera zaštite. Moguće je odrediti i detalje o distribuciji štetnika unutar objekta i životni ciklus tijekom cijele sezone skladištenja. za štetnike koji se nalaze na površini zrna. te određivanja žarišnog mjesta koje je potrebno sanirati. štetnike je moguće otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih inače bilo teško otkriti. Praćenjem populacijskog trenda u sezoni skladištenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za određivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene. i lovki. ili. a da se ne vrši tretiranje cjelokupnog skladišnog objekta. Dva se tipa feromona uspješno primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim među uskladištene proizvode.) iznimno su jaki. Odgovor mužjaka je • 33 . ovisi o štetniku. Prag djelovanja je promjenjiv. lovke i zamke za štetnike. Planskim postavljanjem mamaka u skladišnim objektima omogućena je i identifikacija izvora zaraze. Zbog visoke osjetljivosti mamaca. Znatno je manji utrošak vremena i radne snage. Temelji se na pregledu uzoraka štetnika uhvaćenih u razne tipove mamaka.prosijavanje uzoraka. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stručni kadar koji će se tijekom radnog vremena baviti samo ovom problematikom. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije štetnika u skladišnim objektima. Tipovi mamaka su različiti s obzirom na vrste i stadij razvoja štetnika koje lovimo. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvođenje suzbijanja štetnika i higijene u objekte. Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno. Mamci se najčešće kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp. • Znatno elegantnija metoda je relativna procjena populacije štetnika. Dakle. s obzirom na osjetljivost štetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. omogućena je veća selektivnost primjene zaštitnih mjera. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka. U složenim situacijama mamke se može koristiti za određivanje praga djelovanja. robi koju treba zaštititi i o zakonskim i tržišnim propisima. a služi i za ocjenu provedenih mjera zaštite. To je brža. koji omogućava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskaldištenom proizvodu. Ulov štetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila učinkovita mjera suzbijanja i je li. Ova metoda može se rabiti za točno određena problematična područja u skladišnim objektima. jer žive kratko. te izdvajanje štetne entomofaune. jeftinija i lakša metoda u odnosu na apsolutnu procjenu. Na ovaj način dobivene smjernice za određivanje praga mogu se gledati samo kao općenita rješenja koja je moguće prilagoditi svakoj novoj situaciji. Također je moguća i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze štetnicima koja bi inače prošla nezamijećena. Ranija detekcija štetnika omogućava i veću felksibilnost kod izbora primjene mjera zaštite. za štetnike unutar zrna i sl. determinacija štetnih vrsta i određivanje brojnosti populacije na terenu.

priakazan je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i žitnog moljca.brz i kod nekih vrsta feromon će privući mužjake s udaljenosti od nekoliko kilometara.). U normalnim uvjetima feromon se razrjeđuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima. 34 . Ljepljivi mamak preporuča se za hvatanje moljaca i kornjaša koji lete.) Na Slici 11. Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovječnih vrsta (Tribolium spp. a često dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (Slika10.

) Mamci za puzajuće oblike štetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladišnim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tzržištu. Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobražavaju u kukuljice (Slika 14. a također se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom.Ljevkasti mamak također pogodan za hvatanje moljaca (Slika 13.) 35 .

Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje tvrdokrilaca koji obitavaju unutar zrnene mase. Mamak od smeđe riže postavljen je u najlonskoj mrežici otvora 2 mm.) Filt – trak mamci pogodni su za hvatanje hodajućih stadija štetnika na skrovitim mjestima unutar pomoćnih skladišnih objekata (Slika 16. (Slika 15. 36 .).

Lovke za uskladištene proizvode u rasutom stanju, najčešće su plastične ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i služe za hvatanje štetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaša vrlo je pogodna konusna lovka plastične izvedbe, s perforiranim poklopcem (Slika 17.)

Za brzu detekciju štetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (Slika 18.)

37

Relativna procjena populacije pomoću navedenih tipova mamaka i lovki moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata, što podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliša, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Također, je potrebito striktno se držati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogdno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se očita njegov položaj unutar skladišnog objekta pomoću portabl laser scanner-a koji (Slika 19. i 20.) i na taj način se vrste i brojnost štetnika unose u kompjutersku bazu podataka (Slika 21.) pogodnu za statističku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Slika 19. bar kod mamka Slika 20. laser scanner

Slika 21. kompjuterska baza podataka 38

Statistička obrada ovako prikupljenih podataka odnosi se na statističke parametre, kao što je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greška, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju brojčano (tablično) ili grafički. Brojčani prikaz odnosi se na prikaz broja štetnika/kg uskladištene robe ili kao prikaz broja štetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zaražene robe. Grafički prikazi monitoringa populacije štetnika u skladištima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanjui ili robe u vrećama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona – ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona – ako je varijanca jednaka s prosjekom , odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca veća od prosjeka. Dakle, za pravilno provođenje nadzora ovim načinom, nije potrebno imati veliku radnu snagu. Bitno je u startu dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaćene štetnike, te ih determinirati i očitati njihovu brojnot, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statistički obradi i prikaže simaulacija stanja u kompletnom skladišnom objektu za cijelu sezonu čuvanja robe. Monitoring skladišnih štetnika trebao bi biti jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda provedena u praksu i u skladišnim objektima naše zemlje. Potrebito je zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar koji će se ovom problematikom posvetiti u cijelosti, a time bi se primjena konvencionalnih i kurativnih zaštitnih mjera mogla bolje kontrolirati i njihova uporaba svesti na minimum, što bi ujedno i smanjilo primjenu kemijskih preparati, a time i kontaminaciju okoliša.

39

Raznim istraživanjima dokazano je da se suho zrno. odnosno kakvoću. a svi drugi nametnici (mikroorganizmi. kada se temperatura snižava do granice kada prestaju sve životne funkcije zrna. Skladištenje zrnatih proizvoda sa niskom vlažnošću (ispod kritične) u raznim tipovima skladišta 2. 40 . odnosno kao sjemenski materijal . bez premiještanja.) može očuvati uspješno 2-3 godine u silosima. u koje spadaju: a) čišćenje uskladištenih proizvoda i njihova dorada b) primjena aktivne ventilacije c) konzerviranje zrna (kemijsko i dr.SPECIJALNI DIO SKLADIŠTENJE ZRNATIH PROIZVODA Ovisno o pojedinim ratarskim kulturama.za dobivanje sjemena. koje ima vlažnost nižu od kritične. ali i pojedino industrijsko bilje (lan. Skladištenje zrnatih proizvoda uz sniženu temperaturu (u “rashlađenom stanju”). Uz ove načine skladištenja postoje i pomoćne metode koje omogućavaju osiguranje naprijed navedenih načina skladištenja. ili 3-4 godine u podnim skladištima.) Svi ovi glavni i pomoćni načini skladištenja povoljno se izvode kod “suhog zrna”. konoplja i dr. uskladišteno u pravilno pripremljena skladišta (čista i dezinficirana) uz rashlađivanje i permanentnu kontrolu (temperatura. glavni proizvodi zbog kojeg proizvodimo kulturu. koje se dobivaju od žitarica. vlaga. uljanog bilja. može biti zrno ili sjemenka. Zrno ima sačuvana sva tehnološka svojstva. štetni insekti i grinje) imaju vrlo oslabljenu životnu aktivnost. očišćeno od primjesa. Skladištenje zrnatih proizvoda bez prisustva zraka (hermetičko čuvanje) 3. Zbog toga sjeme i zrno spadaju u zrnate proizvode. nametnici i dr. Uskladištenje zrnatih proizvoda danas se u svijetu obavlja na tri osnovna načina: 1. kada se fiziološki procesi u zrnu sporo odvijaju.) koje je namijenjeno za vlakno.

proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće (kvalitete). koševi za kukuruz 3. istovara manipulacija proizvodima unutar skladišta Podna skladišta: 41 . suha. utovara. silosi Prostorija mora biti čista. podna skladišta 2.Vrste i tipovi skladišta SKLADIŠTE: objekt u kojem se. zaštićena od prodora podzemne vode i oborina Moraju postojati uvjeti za kvalitetno provjetravanje Dobro organizirana služba protiv skladišnih štetnika i požara Transport robe bi trebao biti potpuno mehaniziran: prilikom prijema. sve do trenutka daljnje uporabe Za uskladištenje žitarica koriste se: 1. pri određenim uvjetima.

Podna skladišta Mehanizirana Nemehanizirana s automatskim istovarom djelomično samoistovarni 42 .

Prema vremenu uskladištenja privremena stalna Tavani Žitnice (hambari) Velika podna skladišta A) Tavani Primitivni oblik skladišta Za čuvanje manjih količina proizvoda Omogućeno je provjetravanje i suhi prostor Kućni tavani – žitarice Tavani nad štalom – voluminozna krma B) Žitnice (hambari) Za čuvanje većih količina zrnate robe Manje zgrade građene od drveta C) Velika podna skladišta: * PODNO POVRŠINSKA (u rastresitom stanju debljine 1.1. Podno površinsko skladište na kat 43 .5 m ili u vrećama) Slika 22.1 .

* PODNO ZAPREMINSKA (u rinfuzi – sušenje. ne i za sjemensku Zrno se u skladište smješta do samih zidova na različite visine: pored zidova : 2-2.5 m u sredini : 4-5 m (horizontalni pod) do 10 m (kosi pod) Debljina sloja ovisi o vlažnosti zrna: 44 . Podno zapreminsko skladište Pogodno za merkantilnu robu. i u vrećama – unakrst u 4 reda) Slika 23.

70-1. Tipovi kanala za provjetravanje Kanal od opeke s drvenim podom 45 .50 0.70 0.15-0. fiksirano) Poluprijenosno Prijenosno Koriste se: ventilatori provodnici za zrak razdjeljivači zraka Slika 24.20 0.40 Prije uskladištenje zrnata masa se mora provjetriti i ohladiti – aktivna ventilacija Aktivno provjetravanje Tri tipa: Stalno (stacionarna.40-0.Vlažnost zrna (%) 14 15 17-20 >20 Debljina sloja (m) 1.

Kanal od kamena s betonskim podom Poprečni presjek kanala kombinacija opeka-kamen Rešetka za prozračivanje (od letava) 46 .

Slika 25. Prikaz sustava ventiliranja pomoću isisavanja zraka Slika 26. Sustav ventiliranja u silosima U – ulaz zraka I – izlaz zraka 47 .

roba) 20-30% (sjemen. 300t) ili na katove Radi osiguranja od požara – ne više od 5-6000 tona kapaciteta Površina poda ne veća od 1200 m2 / skladištu Čuvanje različitih kultura u istom skladištu: razdijeliti ih drvenim pregradama Priručne prostorije skladišta: prijemni dio s vagom dio za vreće prostorija za radnike ured i sl. a širina ovisi o širini cerade Skladišta s pregradama (1 t zrna).postavljena tako da vjetrovi mogu puhati izmeðu njih Slika 27. 1 vagon žitarica (14-15%) potrebno oko 12m2 + za manipulaciju: 15-20% (merkant. bez njih (do 2 t) Ako se gradi nekoliko skladišta . roba) O kapacitetu ovisi da li će objekt biti prizemni (do 30 vagona. Za čuvanje sjemenske robe: prostorija za čišćenje (selektor) prostorija za zaprašivanje Privremena skladišta U slučaju nedostatka kapaciteta postojećih skladišta Najnužnija mjera Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode neće moći djelovati Nagib terena mora biti najmanje 5º Duljina skladišta 50-100 m. Privremeno skladište 48 .Veličina skladišta Određuje se prema količini proizvoda i prema mogućnostima osiguranja od požara npr.

visina je obično 2-3 m Položaj koša – okomito na pravac vjetrova Postoje jednostruki i dvostruki (dva koša pod istim krovom) Slika 28.20 m Dimenzije koša ovise o podneblju U krajevima s vlažnom klimom širina je 1. a tamo gdje je klima suhlja sa čestim vjetrovima. i do 2.50 m.00 m Duljina ovisi o kapacitetu.20-1.80-1. Koš za kukuruz u klipu SILOSI Osigurava kompleksnu mehanizaciju proizvodnih procesa i automatsko upravljanje Osnovni dijelovi: a) radni toranj b) silosni (skladišni) prostor c) prostorije za prijem i otpremu robe 49 .KOŠEVI ZA KUKURUZ Koš (čardak) za čuvanje kukuruza u klipu Sušenje prirodnim putem (strujanjem zraka) ili umjetnom cirkulacijom zraka Na drveni ili metalni kostur se postavljaju stranice Pod je građen od dasaka Krov se produžava prema bočnom stranama Koš treba biti podignut od tla 0.

vage. strojeve za čišćenje.sušara 1 – vaga 2 – transporteri za punjenje komora 3 – separator 4 – kontrolni separator 5 – transporteri ispod komore silosa Radni toranj Centar s kojim su povezani svi ostali dijelovi silosa U njemu se vrše osnovni transportni i tehnološki procesi Sadrži: elevatore.Slika 29.prijemni odjel za kamionski transport V . Osnovni dijelovi silosa I – radni toranj II – silosni prostor III – prijemni odjel za željeznički transport IV . postrojenje za transport zrna Elevatori – osnovni transportni strojevi (specijalizirani i univerzalni) Strojevi za čišćenje: separatori i trijeri (u srednjem dijelu silosa) Silosni (skladišni) prostor Glavni dio silosa ili pravo skladište Zadatak: zaštititi zrno od atmosferskih prilika. od nagle promjene temperature i od štetnika 50 .

zvjezdasti * okrugli silosi su ekonomični ako im je promjer do 5m visina ovisi o kapacitetu. betonski 30-40 m Slika 30. okrugli.Zidovi silosa moraju biti: čvrsti i trajni pri minimalnoj debljini jednostavne konstrukcije nepropusni za plinove ne smiju biti podložni požaru Silosni prostor sastoji se iz tri dijela: * osnovni dio silosa (komora ili ćelija) * tavanski dio (gornja galerija) s transporterima za punjenje * prizemni dio (donja galerija) s transporterima za pražnjenje Izvedba silosa: * drvo – opasnost od požara * opeka – teškoća mehanizacije * čelik – provodljivost topline. higroskopnost (kondenzacija) * armirani beton Oblik komora: * ovise o materijalu i mogućnosti izvedbe * kvadratni. Skladištenje u silosu 51 . pravokutni.

skladištari i dr. nastaje sušenje zrna. glodavaca). a da bi se sačuvale normalne sposobnosti života zrna. Tijekom skladištenja žitna masa prelazi u stanje dormantnosti (mirovanja). Također su važna dva čimbenika za ovaj proces. hektolitarska težina . periferna vlaga na zrnu se suši i kao takova se prozračivanjem isparava. uređaje za mjerenje temperature (ugrađene termometre u silo komorama ili bimetalne ručne). čime nastaju izmjene u sastavu uskladištene mase kao: izmjena zraka u međuzrnatom prostopru. Skladištenje pšenice biti će različito s obzirom na sjemensku ili merkantilnu robu. temperatura. temperatura uskladištene mase i okoline. aparate za dezinfekciju. a drugi se daje proizvođaču. Za vrijeme skladištenja pšenice najvažnije je utvrditi optimalne uvjete za što trajnije i kvalitetnije skladištenje. te se analiziraju štetni kukci i grinje. mikroorganizama. Tijekom prijema pšenice u skladištima. grinja. te unutrašnji transport. vrste i količina primjesa. Prozračivanjem prestaju svi negativni fiziološki procesi u zrnu. kao sirovine za dobivanje finalnih prehrambenih proizvoda. kada su svi biokemijski procesi svedeni na minimum. Moderno skladište za uskladištenje pšenice treba imati sve potrebne uređaje kao: uređaj za utovar i istovar. Što sve ima utjecaja na uspješno skladištenje.) o kojem najčešće ovisi uspjeh pravilnog skladištenja. vrsta i tip skladišta.Skladištenje pšenice Pravilnim skladištenjem pšenice moraju se sačuvati sva njezina kvalitativna i kvantitativna svojstva. Radi toga se svakih 1-2 mjeseca moraju uzimati uzorci (težine 250g). Na osnovu rezultata analiza poduzimaju se mjere za saniranje prevelike vlažnosti (sušenje proizvoda). izjednačenost uskladištene partije zrna. relativna vlaga zraka okolne sredine. a temperatura niža. potom svi negativni mirisi prelaze u apsorpcioni zrak. merkantilna godinu dana i više. vlaga zrna. PERMANENTNO PRAĆENJE PROIZVODA TIJEKOM CIJELE SEZONE SKLADIŠTENJA. po mogućnosti provjetravanjem ili hlađenjem. a to su temperatura i vlaga zrna. to je proces dormantnosti duži. To se postiže skladištenjem suhe i hladne pšenice. Vrlo je važan i stručni kadar koji vodi računa o skladištenju (tehnolozi. uređaje za sušenje i dosušivanje. energija klijanja). pneumatskim ili ručnim sondama uzimaju se obično dva uzorka (jedan za analizu u laboratoriju gdje se određuje vlaga (13% standard za pšenicu. pravilna priprema skladišta za prijem nove robe. Sjemenska roba se u skladištima zadržava kraće vrijeme. kemijske i fiziološke osobine zrna. te njihovi razvojni oblici. 52 . te dobro opremljen priručni laboratorij za fizikalne.76 kg. pa što je vlaga manja. a time i hlađenje. hlađenje ili aktivnu ventilaciju. Sjemenska roba treba održati svoje vitalitetne osobine (klijavost. odnosno mjere za suzbijanje štetnih nametnika. primjese .Radi toga je mogućnost prozračivanja uskladištenih proizvoda bitan čimbenik kvalitetnog skladištenja. merkantilna roba sva tehnološka svojstva. U svim skladištima i uskladištenim proizvodima jedan od najvažnijih procesa je permanentno praćenje stanja proizvoda. prisutnost nametnika (kukaca. a prozračivanjem se uskladištena masa ujedno i hladi.standard 2%). uklanjanje plinova i neugodnih mirisa iz uskladištene mase. navodimo u slijedećem: Namjena i cilj skladištenja (merkantilna ili sjemenska roba). kada se mjeri vlaga proizvoda. trajnost skladištenja.

prozračivanjem i konzerviranjem vlažnog zrna. odnosno da ostane samo toliko vlage za "latentni" život sjemena. iz sredine veće koncentracije prelazi u sredinu manje koncentracije. Ivezić.5m) treba manje količine zraka za sušenje (50m3/sat). kukci i grinje (Kalinović. Zadatak je sušenja da se zrnu oduzme suvišna vlaga. u trećoj fazi sa periferije zrna vlaga prelazi u zrak. koristit će se takav način koji će osigurati hranidbenu kakvoću zrna.do 2. a uklanjanje vlage obavlja se u 4 osnovne faze: vlaga koja se nalazi na površini zrna odstranjuje se zrakom (prirodnom ili umjetnom cirkulacijom). postoji opasnost da se zrak zasiti vlagom. Sušenje ima značajnu ulogu za daljnje skladištenje. Od svih ovih čimbenika vrlo je važna debljina sloja. debljini sloja te o rastresitosti hrpe. posebice na privatnim gospodarstvima. temperaturi okolnog zraka i uskladištene mase.Skladištenje kukuruza Kukuruz se po namjeni razvrstava za industrijsku preradu i za ishranu ljudi te stoke. a najpovoljnija je od 3-3. a najčešće glodavci. a čuva se u klipu i u zrnu (rasutom stanju). Klip sa većom vlažnošću od 40%. Ovakav način skladištenja i sušenja je nesiguran i često dolaz do njegovog kvarenja. posebice kod vlažnog zrna preko 30% vlage.5m. čime dolazi do ovlaživanja kukuruza u višim slojevima i djelovanje koje smo željeli je suprotno. koji je u našim uvjetima prilično zastupljen. Ovakovo sušenje obavlja se i u posebno izgrađenim komorama.). na nekim poljoprivrednim imanjima sušenje klipa se obavlja umjetnim putem.5m sa vlažnošću klipa od 16-18%. Primjerice ako se kukuruz skida u studenom mjesecu 22% vlage. gdje se njegovo sušenje obavlja prirodnim putem (zrakom i suncem). ako se zrno koristi za 53 . u drugoj fazi vlaga iz unutrašnjosti zrna. Rastresitost hrpe klipova je također vrlo važna. Uklanjanje vlage iz kukuruza ovisi o slijedećim čimbenicima: količini vlage u klipu (zrnu i oklasku). relativnoj vlazi zraka okolne sredine. Klipove kukuruza napadaju mnogi nametnici. njegovo sušenje se dovodi u pitanje i kvarenje je neizbježno. brzini protjecanja zraka kroz masu. Kukuruz manje debljine (1. njegova vlažnost će tek u travnju mjesecu doseći 15-16% vlage. tj. što se najčešće obavlja za sjemenski kukuruz. i konačno se ustaljuje količina vlage u zrnu na 1213%. sa vlažnošću od 25% treba za sušenje 150m3 za svaku tonu. uz najpovoljnije klimatske uvjete. Poslije komušanja kukuruz se skladišti sa različitom vlažnošću (ovisno od klimatskih prilika tijekom berbe) od 22-35%. pa ako se zrno koristi za prehranu. koja ovisi o dužini klipova i stupnju vlažnosti. Način sušenja ovisi o namjeni. U klipu se kukuruz čuva u koševima (čardacima ili kukuružnjacima). propuštanjem prirodnog nezagrijanog zraka pomoću stacionarnih ili prijenosnih ventilatora. 1994. Čuvanje kukuruza u zrnu Kukuruz se može čuvati sušenjem ili dosušinjem u sušarama. odnosno vlaga odlazi iz sredine više vlažnosti u sredinu niže vlažnosti. U većim koševima. deblji sloj . Čuvanje kukuruza u klipu je najrašireniji i najjeftiniji način. Ako je debljina sloja veća. Relativna vlaga zraka ne bi smjela prijeći 60%.

Vlažni kukuruz se aspiratorima velikog kapaciteta čisti i zatim odlazi na sušenje. odnosno smanjenja klijavosti. gdje roba ostaje do momenta uporabe. Toplo zrno odležava 6 sati.reproduktivni materijal (sjemenski) sušenje će se obaviti bez oštećenja klice. osjetljiviji je na visoke temperature pri sušenju. Čuvanje sjemenskog kukuruza Sjemenski kukuruz podvrgava se se specijalnom režimu sušenja. 54 .5-5oC i rel. snijeg i sl. pa tako primjerice za kukuruz sa vlagom od 16% potrebito je 75m 3/sat. zbog visokih temperatura često dolazi do velikog loma zrna. oklasci klipova i sl. visina hrpe klipova i temperatura.5-14%. zbog izjednačavanja vlage. Sa kombajna se obično dovozi kamionima ili traktorskim prikolicama do usipnog koša sušare. Vlažnije zrno suši se brže i lakše.) .Ako ga mraz zahvati. vlaga zraka 40-50%). sušenje je vrlo delikatno. koja opet ovisi o klimatskim prilikama. od suhljeg. U drugoj fazi zrno se suši temperaturom od 80oC. Osušeno zrno se nakon hlađenja skladišti u silo komore ili velika podna skladišta. što pogoduje razvoju raznih nametnika. Sušenje se obično obavlja u dvije faze (dvofazno sušenje): u prvoj fazi zrno se suši na temperaturi od 120-130oC. odnosno na niske temperature na polju (napr. kako ne bi došlo do naglog odmrzavanja i pucanja stanica unutar zrna. Sa okolnim zrakom (nezagrijanim) sušenje se obavlja u silo komori ili podnom skladištu. Tijekom sušenja sjemenskog kukuruza velikog značaja ima vlaga. Brzina sušenja raznih hibrida ovisi o vlazi zrna prilikom sušenja. mjerenjem temperature i vlage.). mazut. iznimno i 40%. Tijekom sušenja. a prije toga se čisti silo aspiratorima od sitnog loma i pljevica i sposobno je za dugotrajno skladištenje. ali se primjenjuje i kombinirani način (sušenje klipa na 22-25% i poslije runjenja dosušivanje zrna). na 13. Prije prijema uzimaju se uzorci za utvrđivanje vlage. radi očuvanja vitalitetnih osobina zrna (klijavost. Obično se suši u klipovima. Što je kukuruz vlažniji. Zrno kukuruza kombajnira se sinhronizirano sa radom sušare. Prosušivanje zrna okolnim zrakom ovisi prvenstveno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka (najbolja temperatura je srednja dnevna 4. ovisno o tipu sušare. treba ga lagano sušiti. Preporuka je da se sjemenski kukuruz skine što prije (makar i vlažniji). iz kojih se istovaruje hidrauličnim ili nagibnim rampama. analiza na prisutnost nametnika). pa se uskladišteni proizvod mora redovito kontrolirati (uzimanje uzoraka. energija klijanja). Energenti za sušenje mogu biti različiti (plin. čak i do 20%.375 m3/sat. Stacioniranim ili prijenosnim uređajima (ventilatorima) ubacuje se zrak sa donje strane silo komore ili ubacivanjem zraka kroz polukružne perforirane cijevi u podnim skladištima. kada se postiže vlaga zrna od 18-20%. loma zrna te ostalih primjesa. Radi toga sušenje se obavlja okolnim zrakom i zagrijanim zrakom. Sušenje kukuruza zagrijanim zrakom obavlja se u sušarama raznih tipova. prije utjecaja mraza. sa vlagom od 25% . ovisno o njezinim kapacitetima u žitomlinskim poduzećima. mraz. a kreće se obično od 35-38%. Nezasićeni zrak prolazeći kroz masu vlažnog zrna uzima vodenu paru koja ishlapi iz zrna. Količina zraka ovisi o vlažnosti zrna.

Sastav pojedinih uljarica prikazujemo u tablici 8. Dorađeno sjeme mora imati atest (vrsta hibrida. Skladišti se u podnim. kikiriki. sjeme uljarica čuva se na specifični način i njihovo skladištenje je prilično zahtjevno. ali je presudna sipkost. soja. do momenta sjetve. uljana repica.gusjenice izgrizaju sadržaj zrna. klijavost. Skladištenje nedorađenog sjemenskog kukuruza je kratko.). posebice klicu. ricinus. 55 . s obzirom na fizikalna i kemijska svojstva.). a poslije krunjenja se dosušuje. Skladištenje uljanog bilja Zrno uljarica služi za dobivanje ulja. Zbog toga se u početnoj pojavi ovih insekata odmah moraju poduzeti mjere suzbijanja raznim pogodnim insekticidima (Kalinović i dr. Nakon sušenja. Jestivo ulje se dobiva i od ploda maslina. klijavost smanjuje za svega 1-2%. uzimanjem uzoraka. jer postoji opasnost pd napada raznih nametnika (kukaca i glodavaca). Zrno se dorađuje (čisti. zrno se hladi zrakom obično u trajanju od 1-2 sata. a vezan je sa vlažnošću i temperaturom zrna. u podnim skladištima u papirnatim vrećama ili velikim tzv. Samozagrijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti. i štetno djeluju na klijavost. Tako je raznim ispitivanjima ustanovljeno da se kod sjemena sa vlažnošću od 13% u povoljnim uvjetima skladištenja. i izvjesna količina ostaje neprodana u skladištima. čime se ugrožava životna sposobnost sjemena. odnosno služi kao reproduktivni sjemenski materijal. Tehničko ulje dobiva se od sjemena konoplje i lana./). a svakih 2 sata temperatura se povisuje za 3-5oC. "džambo" plastificirano jutenim vrećama.Pri sušenju sjemenskog kukuruza u klipu. Fizikalna svojstva u svezi skladištenja su slična kao i kod žitarica. trajnost uporabe i sl. čije ličinke .. 1990. betonskim zrako suhim pogodnim skladištima. (bakrenasti moljac) i Sitotroga cerealella Oliv. vlaga se svodi na oko 20%. koje je potpuno poremećeno ako dođe do pojave samozagrijavanja. težine 10-25 kg. zapremine 500-1000 kg. Takovom kukuruzu neophodna je pažnja. u povoljnim uvjetima skladištenja može biti ispravna i nakon 2-3 godine. sezam i mak (zrnati proizvodi). Kod temperature 48-50oC već dolazi do koaguliranja albuminskih komponenti bjelančevina. U uljano bilje spada suncokret. Proces sušenja počinje sa 25-30oC. (žitni moljac). U praksi se često ne utroši sav dorađeni sjemenski kukuruz. Najčešća vrsta štetnih insekata su razni moljci . lešnjaka i badema. Klijavost dorađenog sjemena. koje je industrijsko bilje i služi u druge svrhe. te pakuje u višeslojne papirnate vreće. do maksimalno 43oC (granična temperatura sušenja) iznimno 45oC. kalibrira i zaprašuje fungicidima za sjeme /TMTD i dr.Plodia interpunctella Hbn. Za kvalitetno ulje. stalnim kontroliranjem. Kemijska svojstva imaju daleko veći utjecaj na uspješno čuvanje uljarica na duže ili kraće vrijeme.

7) Bezdušične ekstraktivne tvari 13.43. primjerice u sjemenci konoplje ima najviše globulina u 50% bjelančevina. a također i bjelančevina (1.9-31.4-14. Formula glasi: 14xZ V= --------.5-21.2-36. 1966.8) 21.% 100 V= granična količina vlage (%) Z= 100-količina ulja (%) 14= stalni koeficijent Primjer: ako želimo uspješno čuvati uljanu repicu. najvažnije su komponente koje sudjeluju u biokemijskim procesima. Od svih uljarica sjeme suncokreta ima vrlo složen kemijski sastav. prema Voškeruškoj (Trisvjatskij.0) Voda 6.3) 7.1 (3.5 (19.5% ulja. Za uljano bilje.0 (17.5 (29. odmah započinju negativni biokemijski procesi u zrnu. U sjemenkama uljarica ima prosječno 16-28% bjelančevina.1) 19. dobiva se slijedeća skladišna vlaga: 14 x (100 . bjelančevine.1-40. a najveći otpada na globuline. repica 35.4-12.4) 15.3 (4. Većina uljarica imaju dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i tri nezasićene masne kiseline (oleinska.) postoji formula pomoću koje se može odrediti vlaga za najoptimalnije čuvanje uljanog bilja.4-12.5-2puta više nego kod žitarica). Tako. Sjeme suncokreta sadrži masti i lipoide.1) Uljan.3 (35.5) Pepeo 2.9 (7.5) V= ---------------------.0 (16. Kultura Suncokret Masti Bjelančevin e 10.91% 100 56 .= 7. ugljikohidrate.2) 3. Sjemenke uljarica sadrže različite količine ulja (40-60% od težine sjemenke ili 80% od težine jezgre).2) Soja 12. količina ulja (masti) i količina vode. mineralne tvari i vodu. uglavnom od tvari koje su osjetljive i neotporne na skladištenje pa su i sjemenke suncokreta osjetljive na duže skladištenje. Istovremeno ulje uljane repice ima mnogo nezasićenih (Eruka) kiselina. Kemijski sastav važnijih uljarica.4-21.3 (17.6-4.9) 31.0-21.6-4.0 (40. linolna i linolenska).3-12.6) 5.0) 22. Prema ovim pokazateljima ocjenjuje se i vrijednost ovih kultura. Sadržaj vlage (vode) je vrlo važan. jer ako se sadržaj gornje granice od 7% povisi. kaja sadrži 43.Tablica 8.9 (9.0 (8.0) Tijekom skladištenja uljarica.7-18.2) 3.0 (6.1 (15.5-19.1 (27.5-45.

Iza sušenja transporterima se ubacuje sa gornje strane u silo komore. Za sigurno određivanje skladišne vlage postoji formula koja glasi: 16 x (100 . "kubanski način").2 100 Sjeme suncokreta se kamionima ili željezničkim vagonima doprema do usipnih koševa i trakastim transporterima. ali se u svijetu na malim parcelama skida još uvijek ručno (tzv.2 ⇒ W = ----. Kombajniranjem se sjeme suncokreta sa različitom vlagom (16-18%). Također su bitni i mehanizirani transporteri za utovar i istovar robe.9%.U) W= -----------------. Visina hrpe zrna u rinfuzi ne bi smjela biti viša od 10 m. Skladišna vlaga za sorte koje sadrže 44% ulja iznosi 6. gdje se uglavnom skladišti uljana repica. Zbog toga ovi silosi su nepodesni za duže čuvanje uljarica. te elevatorima u sušaru.5%. Napominjemo da uljano bilje mora biti suho. na glavicama biljki. odlazi na vagu.80 100 100 16 x (100 . Sjeme suncokreta skladišti se u betonskim silosima. Najpogodnija su betonska skladišta. ponovno na vagu. ali na kraće vrijeme.. osušeno na skladišnu vlagu. 16 x 55 880 ⇒ W = ---------. koji su izvor zaraze štetnim kukcima i mikroorganizmima. Međutim sjeme suncokreta skladišti se i u silosima sa spojenim silo komorama građenim od betona ili pocinčanog lima. po mogućnosti uređaje za aktivnu ventilaciju i uređaje za mjerenje temperature. okruglih razmaknutih silo-komora.2 W = 6. Dno komore je dvostruko. Ovakovo sjeme potrebito je povremeno lopatati. ali se prije skladištenja obavezno suši u sušarama i čisti od primjesa. u aspiratore za čišćenje. po mogućnosti na razmaku od 1. jer nemaju pogodnu hidro i termo izolaciju.2 100 Primjerice: biti W (%) .5 m do 3 m.gornja granica skladišne vlage U (%) . Tijekom skladištenja konstantno se moraju svakih mjesec dana uzimati i 57 . a jedino suncokret u silosima. Skladištenje suncokreta Suncokret se na velikim parcelama skida kombajnima. radi provođenja aktivne ventilacije..80. tada će gornja granica skladišne vlage 6.45) W = ------------------.. sorte sa više sadržaja ulja (47%) moraju imati skladišnu vlagu koja ne smije prelaziti 6. doprema u silose ili velika podna skladišta. Sva podna skladišta moraju imati termo i hidro izolaciju. ovisno o sadržaju ulja..Vrste i tipovi skladišta za uljano bilje Uljano bilje skladišti se uglavnom u podnim skladištima.količina ulja u apsolutno suhom stanju ako partija sjemena sa 45% ulja. a debljina sloja mora biti podešena radi mogućnosti prozračivanja. koji imaju uređaje za mjerenje temperature. nakon čega se obavlja vršidba i skladištenje u podna skladišta. kada se sušenje sjemena obavlja na polju ili skladištima. Uz stijenke metalnih silosa zbog znojenja zrna dolazi do stvaranja vlažnog sloja debljine 1020 cm.

Čimbenici kvarenja uljanog bilja tijekom skladištenja Tijekom skladištenja uljarica često puta nastaje kvarenje. ali se ipak mora stalno osmatrati uzimanjem i analizom uzoraka na pojavu samozagrijavanja i nametnika. Poznato je da je sjeme uljane repice sitno. Od fizikalnih čimbenika je prvenstveno svjetlost. kod koje se ubrzava proces oksidacije masti. Za sva kvarenja osnovni čimbenici su povišena temperatura i vlaga.5%. kada nastaju izvjesne promjene u zrnu. ili u vrećama. Temperatura sušenja ne bi smjela biti viša od 35 o C. samozagrijavanja i pojave nametnika. Stvara se karakterističan ukus (miris) hlapivih masnih kiselina. sa uređajima za mjerenje temperature. (kestenjasti brašnar). Uljana repica skladišti se uglavnom u podnim skladištima. ugljikohidrate. uljanu repicu skladište u podna skladišta o obliku niskih silo komora. Ako se ne raspolaže sa sušarama.stacioniranim ventilatorima.oštrokuti gljivar (mikofagna vrsta). koji imaju pogodnu podlogu za razvoj (vlagu. te toplije. kao Tvornica ulja u Zagrebu. dušične spojeve i temperaturu). Tako napr. Neke tvornice. kada je lakše izdvojiti žarišna mjesta povećane vlage. pri 25-40 oC dolazi do ubrzanog razvoja mikroorganizama. Sjeme uljane repice u skladištima stoji najviše 1-2 mjeseca. zbijeno je i 58 . te temperatura. Na to utječu različiti čimbenici kao fizikalni. te dekarboksilacijom. Tako se na sjemenu suncokreta javljaju razni tvrdokrilci (Coleoptera) . Vlažno zrno intenzivnije diše i postaje vlažnije. i sa ugrađenim. Od kemijskih čimbenika najvažnija je oksidacija koja se odvija pod utjecajem iz zraka i kisika iz vode (vlage). proizvodnja je u mnogo manjem obimu. vlažnim i pljesnivim lokalitetima u skladištima. koja utječe na brzinu procesa užeglosti. rijeđe u silosima. Ahasverus advena Walt. koje se manifestira užeglošću masnih tvari. Kvarenje uslijed bioloških čimbenika nastaje najviše uslijed rada mikroorganizama. Skladištenje uljane repice Zbog veličine sjemenki i proizvedenoj količini. pri čemu dolazi do razgradnje masnih kiselina. Poslije čišćenja sjeme se skladišti u podna skladišta. Mikroorganizmi izazivaju užeglost razlaganjem bjelančevina i ugljičnih spojeva. a lopatanje treba obavljati što češće.Iza žetve sjeme uljane repice razne vlažnosti od 10-12% odlazi direktno na sušenje. sjeme dobiva miris po plijesni. koji se javljaju na zagrijanim. uvjetovano kemijskim promjenama.. koji prozračuju (hlade) proizvod sa donje strane. sjeme uljane repice se skladišti drugačije od sjemena suncokreta. miris i okus. pri 25oC sjeme ne mijenja boju.Tribolium castaneum Hbst. kemijski i biološki. sjeme uljane repice treba raširiti u skladištu u tankom sloju. hidrolizu masti (u slobodne masne kiseline). u rasutom stanju. pa je i skladištenje vremenski kraće. na skladišnu vlagu od 6-6. gorkog je ukusa. te predstavnici Psocoptera (prašne uši) roda Liposcelis. kada nastaju ketoni. znači kratko.analizirati uzorci na prisutnost štetnih kukaca.

grinja i glodavaca) također dolazi do velikih gubitaka (ponekad i do 30%). kako na stabljici (biljci) tako i na cijeloj površini usjeva. 59 . postaje gorko. kada nastaje mnogo primjesa (10-20%) . Pri 70-75oC boja ljuske i unutrašnjost zrna postaje tamno smeđu boju.sjemenski materijal. te u zemljama nekadašnjeg SSSR-a primjenjuju desikanti i defolijanti. pri 40-55oC intenzivno se razvijaju termofilni mikroorganizmi. kada se vlaga sjemenjača smanjuje na 9-10% tijekom 3 dana. Skladištenje ostalih zrnatih proizvoda U ostale zrnate proizvode spada sjeme korjenastog i predivog bilja. monogermno i monokarpno sjeme. Odvajanjem kvržica (plodova) od stabljike obavlja se metodom mlaćenja. Sazrijevanje sjemena šećerne repe je nejednolično. U klimatima sa mnogo oborina i visokom relativnom vlagom zraka. Čuvanje sjemena korjenastog bilja (šećerna i stočna repa.lopatanje. Od skladišnih nametnika (kukaca. cikorija) Šećerna repa ima normalno.. Kako ne bi dolazilo do ovakovih nepoželjnih posljedica. monogermno (jednoklično) sadrži jednu sjemenku. jer su mnogo brži procesi razlaganja. a dozvoljena skladišna vlaga iznosi 14-15%. što negativno utječe na kvalitet ulja.dijelovi stabljike. jezgra postaje tamno žuta. prašina i dr.). pokretna platna i sl. defektnost sjemena je 85% (kod sjemenske robe gubi se klijavost). Poslije odvajanja primjesa. prskanjem prije skidanja. ljuska je tamne boje. lišća. gdje se obavlja ručno prebacivanje . stvaraju se slobodne masne kiseline (7-8%). pa se u nekim zapadnim europskim zemljama. monokarpno je jednoklično sjeme nastalo selekcijom (genetskim putem). Sjeme sazrijeva od baze rodne grane prema vrhu. kao i kontrola temperature proizvoda i okolnog zraka. Normalno sjeme su kvržice sa nekoliko sjemenki. visina hrpe rasutih poroizvoda ( najviše 3 m). Kod suncokreta sa većim sadržajem ulja brže dolazi do pojave samozagrijavanja. Sjeme se stavlja u podna skladišta (zrako-suhe prostorije sa propuhom) na pod debljine sloja 20-25 cm. a to su zrnati proizvodi namijenjeni za reprodukciju . Dolazi do naglog povećanja kiselosti u zrnu i sirovom ulju. najvažnije mjere su sušenje uljanog bilja prije skladištenja (skladišna vlaga najviše 9%). te stalno prozračivanje. a defektnost zrna je 100%. sjeme pljesnivi. dolazi do stvaranja većih količina slobodnih masnih kiselina. pod utjecajem visokih temperatura tijekom srpnja mjeseca. Do sada nije uobičajeno sušenje sjemena šećerne repe sušarama.tamne je boje. Vrlo je važna i povoljna građevinska konstrukcija skladišta (termo i hidro izolacija). a nastalo je drobljenjem kvržica specijalnim postupkom. sušenje požnjevenih sjemenjača vrši se dugo. a one se odvajaju raznim strojevima (rešeta. a glavno sušenje obavlja se na polju.

koji sadrže veće količine ulja. u vreće unakrsno po dvije. lan i pamuk. a povremeno se trebaju prebacivati. a može se uspješno očuvati do 1 godine. kako bi bilo što lakše manipuliranje. a nalazi se smješteno u glavici. Poslije žetve i vršenja stabljike. te mlaćenja. ali se njegovom skladištenju treba posvetiti pažnja.sjeme se stavlja u vreće težine 50 kg. Sladištenje sjemena konoplje Kako sjeme konoplje sadrži oko 30% ulja svrstava se i u uljano bilje. sjeme sa vlagom preko 30% na temperturi od 30oC. kojeg čuvamo kao zrante proizvode. to je i sjemena malo. Sjeme se može čuvati i u rasutom stanju. temperature i prisutnosti nametnika. Sušenje manjih količina sjemena (sa privatnih gospodarstava) obavlja se prirodnim putem (suncem i zrakom). Vreće se slažu unakrsno u podna skladišta na grede. Čuvanje sjemena predivog bilja Predivo bilje proizvodi se uglavnom za dobivanje vlakna. Vreće se skladište u zrako suhim skladištima. dobiva se sjeme. Jednako se čuva i sjeme stočne repe. uz povremeno ručno lopatanje. pilira i polira. Čuvanje sjemena cikorije Sjeme cikorije je vrlo sitno. kako ne bi došlo do njegovog kvarenja. Teže je sačuvati jednoklično sjeme. Za proizvodnju ovih proizvoda potrebito je sjeme (reprodukcijski materijal). Ono se ne tretira fungicidima. Prilikom žetve skida se različitom količinom vlage (i preko 25%). Sjeme šećerne repe je vrlo skupo (posebice jednoklično). sa atestima i plombom. na ciradama. Kako se u nas ne proizvodi mnogo cikorije. Sekundarnom doradom dobivamo jednoklično sjeme. Ovakova sjemenska roba skladišti se u zrakosuha skladišta. a u sekundarno dorađeno sjeme spada i genetski jednoklično sjeme. koje se čisti i sprema u podna skladišta. razastrto u tankom sloju. koja se nalazi na stabljici proizvedeneoj u drugoj godini. složene unakrsno na drvene grede. Veće količine sjemena suše se u sušarama i to sjeme sa vlažnošću od 20-25% na temperaturi od 40oC. a klijavost može sačuvati i 3-4 godine. te se prije skladištenja obavezno suši na skladišnu vlagu od 7-8%. segmentira. koje se kalibrira. pa je njegovo čuvanje otežano. Kako se proizvode manje količine sjemena konoplje. Tijekom skladištenja potrebita je stalna kontrola vlage. uz određeni razmak 60 . u hrpi čija visina ne bi smjela prelaziti 1 m. a tu spadaju konoplja. pa se mora i kvalitetno sačuvati u adekvatnim skladištima sa skladišnom vlagom od 12%. pa ih u izvjesnom smislu možemo svrstati i u uljano bilje. to se ono skladišti kod nas uglavnom u podnim skladištima u vrećama ili u rasutom stanju. jer ima smanjeni perikarp i osjetljivije je na vanjske utjecaje.

gdje se suši i dorađuje.30 . a tijekom zime se postepeno čisti i skladišti u prikladnim podnim skladištima.1. rijeđe u rinfuzi. Vlaga se kreće od 3. Ono je jajolikog produljenog oblika. ovisno o stupnju zrelosti i klimatskim prilikama za vrijeme žetve. albumine. U nekim zemljama (Engleska) sjeme se suši i na dimu (radi slabijeg fungicidnog djelovanja). radi što bolje cirkulacije zraka. sadrži bjelančevine. Sjeme lana ima specifični kemijski sastav. debljina sloja ne bi smjela prelaziti 1. uglavnom u vrećama. Ustanovljeno je također da je starije sjeme prikladnije za sjetvu (nego sviježije jednogodišnje). a jedna i druga proizvode se i za dobivanje sjemena (sjemenjače). Korijen i gomolj sadrži mnogo vode. pa korijen proizveden prve godine služi za preradbu. cikorija i krumpir. i pljosnatog izgleda. sjeme se čuva u specijalnim silosima. Skladištenje šećerne i stočne repe Šećerna repa se proizvodi za industrijsku preradu. Šećerna repa je dvogodišnja biljka. Laneno sjeme obavija sluzasta tvar. sjeme lana može održati klijavost i do 7 godina. što omogućava bržu klijavost. globuline. cvijet i plod (sjeme). a da ne izgubi klijavost. čime gubi vodu i šećer i samu težinu korijena. nego sušeno prirodnim putem (viša temperatura uništava klijavost slabijeg sjemena . a posađen u proljeće stvara stabljiku. Ako se skladišti u rinfuzi.selekcija). Zbog toga se razlikuje skladištenje industrijskog korijena i skladištenje sadnica ili sjemenjača. Njihovo skladištenje se razlikuje u mnogome od skladištenja zrnatih proizvoda. Prikladnim skladištenjem. Čuvanje sjemena lana Sjeme lana služi kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lana i preradu u vlakna. U pojedinim zemljama (Italija) koje proizvode mnogo konoplje. ono mora odležati izvjesno vrijeme u skladištu u neočišćenom stanju. Zbog toga postoje biološke osnovice za čuvanje repe. Ustanovljeno je da sjeme sušeno visokim temperaturama postaje snažnije. Poslije skidanja sjemena i sušenja. Skladištenje korjenastog i gomoljastog bilja U korjenasto i gomoljasto bilje spada šećerna repa. Sušenje sjemena lana obavlja se u sušarama (28-40oC) i prirodnim putem. Ima također osobinu da lako izdrži i niske temperature (20oC). uz prebacivanje lopatanje.59%. 1966). Skladištenje industrijske šećerne repe Vađenjem šećerne repe iz tla on nadalje živi i diše. i ima bolju klijavost. u tankom sloju. pepton i lecitine. a time se obavlja i konzerviranje klijavosti (Pasković. pa je to jedan od osnovnih razloga za njihovo specifično skladištenje. te visoke (preko 100oC). stočna za hranidbu stoke. koja pritjecanjem vlage jako bubri. a od encima su prisutni lipaza i proteaza.40 m. stočna repa. Vađenjem iz tla 61 .između gomila vreća.

"ventilatori". čime prestaje nakupljanje šećera. Na duže čuvanje slaže se u veće hrpe kapaciteta 4-5t. Ako je korijen vađen ranije ovi su procesi još intenzivniji. obično u blizini željezničkih postaja. Kod ovog čuvanja bitne su i primjese (zemlja i dijelovi lišća). gdje postoje jedno. Prema namjeni postoji različito čuvanje industrijskog korijena: čuvanje korijena na polju. Odsijecanjem glave korijena. izravna i zasipa vapnenim prahom (20kg/100m2) ili krečnim mlijekom (400 lit/100m2). niti niža od 0oC. brže je i djelovanje mikroorganizama). a odvijaju se procesi sagorijevanja saharoze prisustvom kisika iz zraka. Bočni dijelovi prizmi zasipaju se zemljom debljine 20cm. iza kombajniranja. Tijekom 100 dana čuvanja pri istoj temperaturi gubitak saharoze iznosi 1. svježi sitniji i ozlijeđen prilikom vađenja ili transporta. visine 4- 62 .5m. Ako se čuva na duže vrijeme. obično mehanizirano. uvenuti ili stradao od mraza koji je podložan kvarenju. sa bazom 2-2. tada se korijen mora sortirati u tri skupine: zdravi i svježi korijen teži od 1 kg. Slaže se u manje hrpe. korijen treba vaditi na vrijeme i ako on treba duže stajati. za odvođenje suvišnog toplog i vlažnog zraka stavljaju se tzv. a dužina je proizvoljna. koje ne smiju prelaziti 5%. te nakon izvjesnog vremena korijen uvene (dovoljan je gubitak od 25% da dođe do ugibanja stanica). na kraće vrijeme. Za čuvanje na duže može se koristiti samo zdravi korijen. pokriva lišćem. Kako bi se sve to spriječilo. Sve ovo ovisi o temperaturi (što je ona viša brže je ugibanje stanica. pri 12oC gubitak je 0. Čuvanje korijena na polju Kada se korijen ne može izravno nositi u tvornicu.korijen prekida svoj rast i razvoj. Tako primjerice pri 0 oC dnevni gubitak šećera je mali (0. smješteni u sredini hrpe (građeni od dasaka ili polukružnih metalnih cijevi sa perforacijama). čime se smanjuje gubitak od oko 2050% u odnosu na nepokriveni korijen. Biraju se povišeni tereni (radi otjecanja suvišne vode).0061%).61% od težine korijena. diše. koje čekaju na otpremu u tvornice. stvarajući zaštitni epiderm na novo stvorenoj površini korijena. Korijen se slaže u hrpe ili prizme. dvodnevne i višednevne zalihe. tada se čuva u polju. Čuvanje korijena na otkupnim stanicama Otkupne stanice su mjesta otkupa i privremenog čuvanja korijena šećerne repe. Temperatura se mjeri bimetalnim termometrima svakodnevno. a za zaštitu od mraza gornji sloj se pokriva kukuruzovinom. Ako je jako hladno bočne strane se pokrivaju slojem zemlje od 15-20cm. korijen i dalje živi. treba ga pregledati i sortirati (posebno staviti oštećeno korijenje).92%.0192%. Intenzitet ovih procesa uvjetovan je čimbenicima u kojim se uvjetima čuva korijen.5m uz visinu gornjeg dijela 0. pri 0oC gubitak je 0. Mjesto se očisti od ostataka bilja. Ako korijen stoji duže vrijeme. koja u unutrašnjosti ne bi smjela biti viša od 5oC.5m i visinu 1. širine baze 15m. što predstavlja čisti gubitak. Važna je kontrola temperature. kako bi otprema bila što efikasnija. Prvih 5-6 dana poslije vađenja korijena on intenzivnije diše. Jedan od važnih je temperatura. čuvanje na otkupnim stanicama i čuvanje u šećeranama. jer preživljava "fiziološki šok" prilikom odsijecanja glava. Prizme se lociraju u blizini tvrdih puteva. Također se naglo isparava voda iz korijen (repa ima 75% vode).

Ventiliranje korijena se obavlja prirodnim ili mehaničkim putem (ventilatorima za hlađenje zraka). poduzimaju se adekvatne mjere u svrhu njihovog suzbijanja. Korijen se slaže mehanizirano u velike prizma različitih kapaciteta. Obično se po jedan termometar stavlja na svakih 200t korijena. na razmacima od 10m. Zbog toga se uzimaju uzorci na dubini od 1m od vrha prizme. Po potrebi obavlja se ventilacija korijena. Korijen iz uzorka se svrstava po težini. postavljeni na razmak od 10m. Sistem prirodnog ventiliranja očituje se u unaprijed iskopanim kanalima po sredini prizme ili dva paralelna. Bez obzira na ventiliranje. kako po dužini tako i po širini. ovisno o kapacitetu tvornice (velika skladišta projektiraju prizme i do 10m visine). prvenstveno se kontrolira temperatura sa dobro raspoređenim termometrima u prizmi. Postoje vertikalni dovodi zraka. Povoljne su i velike prizme kapaciteta do 1000 t.0 kg s količinom šećera od 17.9 kg. Promjene za vrijeme čuvanja korijena šećerne repe Tijekom skladištenja korijena šećerne repe. Tu se ujedno korijen prebacuje u tvornicu vodenim putem. Osim ovih gubitaka. naročito ako je korijen nečist (uprljan zemljom). gdje se kroz kanale za ventilaciju ubacuje zrak putem ventilatora. ovisno o mogućnosti betonske ili tvrde podloge. Prirodnom ventilacijom smanjuje se prosječna temperatura u prizmi za 2-3oC.5oC. prekida se ventiliranje. širine 60cm i dubine 30 cm. neminovan je gubitak šećera u korijenu. Aksijalnim ventilatorima ubacuje se oko 46 m 3 zraka/h/t korijena. proizvoljne dužine. Čuvanje korijena u šećerani U krugu tvornice se čuvaju velike količine korijena. kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od temperature u prizmi. Ventilacioni sistem se zatvara u slučaju podjednake temperature (zraka i prizme). gdje su gubici šećera mnogo manji. u cilju smanjenja temperature. To su betonske podloge. potrebito je uzimanje uzoraka za određivanje gubitaka u težini korijena i šećera.5m. Zbog toga se stalno mjeri temperatura i ako je potrebito obavlja se ventiliranje. Razlika za težinu korijena bila je 1. Po utvrđivanju mikrobiološke zaraze. dolazi i do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama. a prosječna temperatura korijena u prizmi niža od 4. Ugrađeni sistemi umjetne ventilacije postoje u većini modernih šećerana. ovisno o kapacitetu.1 kg. za količinu šećera 0. 63 .47%. a uzorci se moraju uzimati iz jedne partije prije i poslije skladištenja. sa blagim padom i ugrađenim sistemima za prozračivanje. Nakon skladištenja u trajanju od 60 dana. Ukoliko je minimalna temperatura zraka -2oC. a time i gubitak težine korijena. oko 50m. Kritičnu fazu reguliranja temperature u prizmi predstavljaju prvi dani skladištenja. korijen zaražen suhom truleži i korijen na kojem je vidljiv razvoj micelija plijesni. težina korijena iznosila je 40. Temperatura u prizmama mjeri se bimetalnim termometrima postavljenim u specijalnim cijevima. Tako se od 1000 korijenova na dubini od 10-50cm uzima 20 korijena. Mikrobiološkoj analizi podvrgava se korijen svrstan u tri grupe: korijen zaražen vlažnom truleži.37%. obuhvaćajući i površinski dio. Da bi se to ustanovilo. gdje se obično formiraju žarišne infekcije. težina uzorka prije skladištenja iznosila je 42. Tako napr.10%. a količina šećera bila je 17. na dubini od 50-100 cm daljnjih 80 korijenova (bez posebne selekcije). koji se pokrivaju daskama.

prema vrhu se stanjuje na 5-10cm. račvastog. unutar kojeg se stavlja ostalo korijenje pomoću vila sa kuglicama na zupcima. tako da trap dobije oblik kupe. pokriva se srednje vlažnom zemljom. Ako se pojave pukotine i zemlja osuši. te ventilatori sa gornjom i donjom ventilacijom. Nakon prvog pokrivanja (iza 15 dana) obavlja se drugo pokrivanje slojem zemlje od 20-30cm (u krajevima sa oštrom zimom o 45cm) na donjem dijelu i sa 1520cm (ili 30cm) na vrhu. Tehnologija trapljenja Sadnice koje su izvađene treba što prije trapiti. što se obavlja zaglađivanjem lopatama i vodom. Nabacana zemlja mora biti glatka. a pristup za transportna sredstva mora biti siguran. u protivnom ih treba pokriti slamom ili kukuruzovinom. Sadnice se čuvaju u trapovima. Kada je trap složen. dužine po potrebi (ne duži od 20m). druge godine posađeni korijen služi za dobivanje ploda i sjemena). Postoje nadzemni. mrkve i krompira. koji se čuva preko zime. Ovakovi trapovi mogu vrlo dobro poslužiti i za trapljenje krumpira. Utovar korijena obavlja se sa gornje strane. cikorije. a pravilo je "iz zemlje u zemlju". Kako su ovi trapovi duboko pod zemljom potrebito je dreniranje okolnog tla. zaglađivanje se ponavlja. koji mogu biti privremeni i stalni. a korijen se slaže do oko 80cm visine i pokriva zemljom. građeni kao ukopane jame sa zidanim stijenkama i dobro izoliranim krovom.50m. Sloj zemlje može biti jedno ili dvoslojan (ako se pokrivanje obavlja ranije. sklično kao i kod nadzemnih trapova. na povišenom terenu i propusnom tlu. Prije trapljenja vrši se selekcija sadnica (izdvajanje prekrupnog. Prvo se slaže korijen duž vanjskih rubova i stvara se zid. Nadzemni trapovi su smješteni iznad zemlje.20m širine. Vanjski zidovi se prema vrhu malo zaokružuju. oštećenog i gnjilog korijena). a najgornji dio trapa (greben) ostaje nepokriven. Lociraju se na suhom i ocjeditom terenu. Podzemni trapovi su ispod površine tla i ukopavaju se na dubini od 1. a trape se samo ne 64 . naglo vene i gubi rezervne tvari. tada je pokrov dvoslojan). radi spriječavanja oštećenja korijena. Obično se lociraju na vodoravnom i čistom tlu (očišćenom od biljnog pokrova). Korijen za dobivanje sjemena naziva se sadnica ili sjemenjača. Na dubini od 30-40 cm kopaju se kanali širine 1m. kako bi para. Pri dnu je debeo 20-30cm. Privremeni trapovi koriste se uglavnom za čuvanje sadnica šećerne i stočne repe. koliko se može utrapiti isti dan. U protivnom korijen gubi vodu. Za odvodnju para i suvišne temperature služe okomiti ventilatori (građeni od dasaka). širine 80cm. Djelomično podzemni trapovi su jednim dijelom u zemlji. sa donjom bazom 1. koja služi kao zaštitni pokrivač.Skladištenje sjemenske šećerne repe (sjemenjača) Poznato je da je šećerna repa dvogodišnja biljka (prve godine daje korijen za industrijsku preradu. a drugim iznad. toplina i plinovi mogli izlaziti. bez pukotina. Grade se u područjima gdje vlada oštra zima i gdje nema opasnost od podzemnih voda.20-1. istovar sa donje strane. da bi se u proljeće posadili za dobivanje stabljike i sjemena. djelomično podzemni i podzemni. Stalni trapovi su uglavnom podzemni. Zbog toga se vadi samo toliko sadnica. Ako ima oborina i ovaj dio se pokriva. Imaju ugrađene uređaje za prozračivanje. nakon čišćenja i sortiranja.

završenom jarovizacijom i visokom životnom sposobnošću. Sclerotinia fuckeliana) i plijesnima (Botrytis spp. izmjena plinova mora postojati . Promjene u trapovima mogu nastati i uslijed nepovoljne temperature. pri temperaturi od 13o C. koja se stvara oksidacijom šećera.). brzo se smežura u trapu i vene. koje će se održati u trapu bez kvarenja. Skladištenje stočne repe Skladištenje stočne repe poslije vađenja obavlja se najčešće u trapovima. kroz vertikalne otvore.previše krupne. dužine 120 cm). Trapovi se obično postavljaju u pravcu puhanja zimskih vjetrova. kada korijen ne izbija rodne grane. brzo se kvari u trapu pod utjecajem raznih gljivica i plijesni. nego se samo razvija lišće. postotak prkosnica bio je 60. 1988. "vlažna toplina". Povišena temperatura djeluje i na prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova. Prerano vađen korijen gubi vodu i šećer.5% prkosnica. U trapu se mjeri i temperatura. za odvođenje suvišnog CO2. došlo bi do razvoja nejednolikih stabljika. Promjene za vrijeme čuvanja u trapovima Sjemenjače moraju dočekati proljeće sa dobrim turgorom. Ovo se omogućava ventilacijom "ventilatorima" (okomiti i vodoravni). po Ritzu. pojavu "prkosnica". Kakvoća repe koja će se održati u trapu ovisi o vremenu vađenja i skladištenja. Ako ne bi bilo sortiranja. Iako je to disanje neznatno. Postavljaju se po dužini trapa na svakih 3-5 m. 65 . Stavljaju se po cijeloj dužini trapa. a strane 30 cm. što omogućuje provjetravanjem trapova. koje su perforirane i na kojem vrhu se nalazi krović. koja se spriječava odvodnjom ventilatorima. O jarovizaciji ovisi uspjeh proizvodnje sjemena. a također i dovod svježeg zraka. slično kao i šećerne vadi i sprema prije mraza. topline i drugih plinova. Previsokom temperaturom stvara se tzv. Vađenjem sadnica opada turgor sjemena. Stočna repa skladišti se u nadzemnim i djelomično podzemnim trapovima sa ugrađenim ventilacionim cijevima. visina 20 cm. Tako pri 0-1o C u trapu dobiva se 130 g sjemena po biljci. Prekasno izvađena i stradala od mraza. i sl. zdrave i lijepo oblikovane sadnice.9% (Orlovski. Vodoravni ventilatori građeni su od letvica u obliku trostrane prizme. rjeđe u podrumima.). viša ili niža izaziva neugodne posljedice. na temperaturi višoj od 10o C dobiva se samo 46 g sjemena. kontroli iste i o samom izgledu korijena. gubi se voda povećava se hidroliza šećera i slabi otpornost na mikroorganizme. i Penicillium spp. a korijen treba biti čist od zemlje i neoštećen. kao napr. a oko njih se kopaju kanali radi otjecanja suvišne vode. svakih 3-4 dana. pri normalnoj temperaturi bilo je 4. koja se slijeva sa trapa. radi spriječavanja ulaska oborina. koji diše. Zato se sadnice odmah moraju utrošiti. 1952. te do neujednačene cvatnje i sazrijevanja sjemena.. a izlučuje CO 2 i vodu. čija je baza 40 cm. koja se registrira. Zbog toga se korijen stočne repe. Najpovoljnija temperatura u trapu je od 2-8o C. pa se zato mora stalno mjeriti temperatura. Okomiti ventilatori grade se iz 4 daske (širine 15 cm. Prema ispitivanjima. troši kisik. Na količinu dobivenog sjemena utječe najviše temperatura. Korijen u trapovima predstavlja živi organizam. U protivnom biva napadnut gljivicama (Phoma betae.

Strojevima ogrtačima preostalo korijenje u tlu se prekriva lišćem. Sve što važi za čuvanje industrijskog korijena šećerne repe. bez većih oštećenja. Čuvanje industrijske cikorije Kako se u našoj zemlji cikorija malo proizvodi i brzo se prerađuje. U domaćinstvu on se čuva u podrumima ili na seljačkim gospodarstvima u trapovima. Sortira se i skladišti samo zdravo korijenje. kako bi se dobila dvostruka žetva s iste parcele. važi i za korijen industrijske cikorije. Postoji industrijski korijen i sadnice ili sjemenjače. Skladištenje sjemenjača Sjemenjače (sadnice) moraju se čuvati preko zime. ili se sadnice vade i utrapljuju. U nekim zemljama (SAD) cikorija se uzgaja u združenim kulturama sa ječmom i zobi. radi jednoličnog razvoja stabljike. sortiranje gomolja. a dva iduća ostavljaju se u tlu. Ako se sjemenjače čuvaju u trapovima. krumpir i pri najboljoj tehnologiji skladištenja gubi na svojoj kakvoći i kvantitetu. prosušivanje i čišćenje gomolja. industrijski korijen otprema se odmah na otkupne stanice u blizini tvornica za preradu. isto je i za cikoriju. Kampanja vađenja i prerade obavlja se u listopadu i početkom studenog mjeseca. a njihovo skladištenje se obavlja vani na polju. Da bi se gomolj što bolje zimi sačuvao. pa sve što važi za šećernu repu. odolijeva izmjenama temperature. mora proći prije skladištenja nekoliko faza i to: priprema krumpira za čuvanje i čuvanje krumpira u skladištima. a prema načinu skladištenja on se može čuvati u trapovima. a gubitke moramo smanjiti na najmanju mjeru. Priprema krumpira za skladištenje obavlja se u nekoliko faza: stanje krumpira u vrijeme vađenja.Skladištenje cikorije Slično kao i šećerna repa cikorija je dvogodišnja biljka. kada još nema velikih mrazeva i kada još korijen ako je smješten na otkupnim stanicama. koja ostaje u tlu preko zime. iz koje u proljeće normalno izbija stabljika sa reproduktivnim organima. Skladištenje krumpira Krumpir sadrži oko 80% vode i to je gomolj. To su uglavnom rahla. a da se smanje troškovi proizvodnje cikorije. a veće količine za tržište. tijekom zime čuvaju se u specijalnim skladištima. koje stvara zaštitni ogrtač. jednolične težine. 66 . koji se drugačije čuva od žitarica ili korijenastog bilja. humozna i teksturno lakša tla. Tijekom čuvanja zimi. Stanje krumpira tijekom vađenja je vrlo važno za daljnje skladištenje. podrumima i specijalno građenim skladištima. gdje se plugom vadi dva reda korijena. U našoj zemlji krumpir se na većim površinama vadi mehanizirano (plugovima iskopačima. oni su isti kao i za šećernu repu. cvatnje i sazrijevanja sjemena. Prema namjeni postoji sjemenski i merkantilni krumpir. Na polju se čuvanje sadnica obavlja tamo gdje zimi ne dolazi do dubokog smrzavanja. Izvađeno korijenje (ručno vađenje) otprema se u trapove. ne vadeći ih iz tla.

Gomolj se odlaže u tankom sloju (do 50 cm debljine) ako je vlažan. na gomolju može biti i do 15% zemlje. za reguliranje vlage i temperature. s time da moraju biti ugrađeni okomiti ili vodoravni ventilatori (slično kao u trapovima). kako bi što manje zemlje ostalo na gomolju. Ručnim-grubim sortiranjem izdvaja se mehanički oštećen ili bolestan krumpir. Sjemenski krumpir na svjetlu treba stajati 4-5 dana. ili dijelom iznad zemlje do 50 cm). bolestan i deformirani gomolj. Ako se krumpir vadi po kišnom vremenu i u zakorovljenim parcelama. kada se gomolj prosušuje i oslobađa suvišne zemlje. u debljem ako je suh. a svi su uglavnom podzemni do dubine 30 cm. kojom se stvaraju veće količine solanina. a to su nadstrešnice smještene duž pročelja zgrade. gdje će se osušiti. koji može izazvati smrt i kod ljudi i kod životinja. pa je takav krumpir teško sačuvati. kako bi se on uspješno mogao skladištiti. očišćen i sortiran) može se čuvati u trapovima.60 kg.56 kg. kada se suhi i čisti gomolj putem transportera dovodi do sita. Utjecaj sunčevih zraka (insolacija) tijekom dosušivanja igra veliku ulogu. Prosušivanje i čišćenje krumpira je važna daljnja operacija u pripremi krumpira za skladištenje. Trapovi se postavljaju na povišenim terenima. jer na dužinu skladištenja velikog utjecaja ima temperatura i vlaga u trapu. jer pokožica postaje čvršća i otpornija je na napad raznih bakterija i gljivica. Tijekom vađenja krumpira najosnovnije je da gomolj ostane čist i nepovrijeđen. gomolji se ostavljaju kratko vrijeme osušiti na polju. sve dok pokožica i dio gomolja ispod nje ne poprimi zelenu boju. ovisno o raspoloživoj količini. oštećeni. odnosno u lipnju 17. Time gomolj postaje otporniji na napad mikroorganizama. nekoliko grupa jestivog (konzumnog). kada se uklanja nasječeni.specijalnim strojevima i različitim kombajnima). hrapavija. Na manjim površinama krumpir se još uvijek vadi ručno. deblja. Kada se krumpir vadi po suhom vremenu. Suprotno ako se vadi po vlažnom vremenu. da bude zdrav. Ipak jestivi krumpir na svjetlu ne bi smio stajati više od 1 dana (najviše 5-6 sati bez obzira da li pod nadstrešnicom ili na polju). Takav krumpir dobar je za sjetvu i otporan je na skladištenje. jer se takav može i najbolje sačuvati u skladištima. Treba odabrati pogodno vrijeme za vađenje (suho i lijepo). podrumu. Gornji sloj gomolja pokriva se slamom i slojem zemlje. Veće količine krumpira sortiraju se putem sortirača. i u specijalnim skladištima. a ventilator (građen od letava ili užih dasaka) mora biti visok. 67 . Sortiranjem gomolja obavlja se odvajanje sjemenskog. sa ugrađenim okomitim ventilatorom. Znači da u trapu gomolj treba čuvati kraće vrijeme. sitnog (za hranidbu stoke) te oštećenog i bolesnog. Čuvanje gomolja u trapovima je najjednostavniji način. širine 1. U protivnom poprima zelenu boju. a mlade stanice pokožice i sloja ispod brže sazrijevaju. U suvremenim skladištima postoje posebna mjesta za ostavljanje svježe vađenog krumpira.5 m. a prvo sortiranje obavlja se već za vrijeme prosušivanja. pokožica je grublja. da izlazi iz trapa. ali uslijed male mogućnosti reguliranja temperature i vlage dolazi do većih gubitaka proizvoda. gomolje treba staviti pod nadstrešnicu. koje izazivaju gnjilost gomolja. Po propisima u jednoj partiji uskladištenog krumpira dozvoljeno je 2-3% (najviše 5%) onečišćenih zemljom. Tipovi i vrste skladišta za krumpir Pripremljeni krumpir (prosušen. u studenom mjesecu gubi 0. Tako se prema ispitivanjima u trapu na svakih 100 kg krumpira napr. sa niskom podzemnom vodom.

Temperatura skladištenja je vrlo bitna.Čuvanje gomolja u podrumu u rastresitom stanju ili u sanducima. on se priprema za stalno skladištenje. ali uz obavezno prozračivanje i ventilaciju kako skladišta. kako u domaćinstvima. ovisno i o kapacitetu skladišta. prosječnih 5.5 m gubi se prostor za mehaniziranu manipulaciju unutar skladišta. kada je u stadiju mirovanja. a ispod te temperature krumpir postaje sladak. Gomolj se poslije sortiranja sortiračima.0 x 4. U protivnom (punjenjem boksa odjednom). U specijalnim skladištima temperatura se kontrolira u boksovima. pomoću elevatora. Boksovi se pune postepeno po slojevima (više njih odjednom). tako i za veće količine. U podrumima se u boksove ili u sanduke stavlja krumpir u različitim slojevima debljine. montiranih na dugoj metalnoj dršci. Kako bi se zadržala povoljna kakvoća i kvantitet gomolja. Jestivi-konzumni krumpir najbolje se čuva pri temperaturi 3-6o C. To važi i za klijanje gomolja. vlažnost i mogućnost prozračivanja. u koje se puštaju termometri. Temperatura se mjeri termometrima. a također i vlage dolazi do procesa izmjene tvari u gomolju kada krumpir počinje klijati (jedna ili više sporednih klica). za brzoklijajuće sorte optimalna temperatura je 4o C. visine hrpe 3. Specijalna skladišta namijenjena su za skladištenje krumpira u rasutom stanju ili u sanducima. u sredini prostorije.5 m. Povišenjem temperature. Za skladištenje u rasutom stanju primjenjuju se boksovi različitih dimenzija. za razliku od visine 4 m. Ponavljamo da jestivi krumpir ne smije biti izložen direktno sunčevim zrakama i pokriva se ciradama ili sl.5 m. Nadalje. Čuvanje krumpira zimi Poslije privremenog skladištenja kada se krumpir čuva u tanjem sloju na zaštićenom mjestu. Za sporoklijajuće sjemenske sorte krumpira optimalna temperatura je 7 o C. zbog većeg isparavanja krumpira. i kada prelazi fazu mirovanja. Kod visine hrpe od 1 m. Zbog toga vrlo je važna kontrola temperature. prozračivanje se obavlja tako da se proces početka klijanja isprovocira u vrijeme početka sadnje. a kod sjemenskog. još uvijek je aktuelno. Reguliranje i održavanje povoljne temperature kako konzumnog. transporterima prebacuje u boksove. kada pritisak iznosi 1200 kg. Osim promjene sastava gomolja dolazi i do gubitaka na težini i oni su veći. ako je visina hrpe veća od 3. kojim se može regulirati (vodoravno i okomito) visina sa koje će oni padati (najviša dozvoljena je 1 m). da ne bi pozelenio. iznad 6o C počinje klijati. temperaturom se spriječava klijanje.75 m3. u skladištima pri dnu hrpe. tako i svakog boksa posebno. tijekom zimskog čuvanja bitni su čimbenici: temperatura. a krumpir se najbolje čuva kod 4-7o C. pritisak izražen u kg na tekući metar iznosi 80 kg. tako i sjemenskog krumpira najbolje je u skladištima gdje je omogućeno prozračivanje ubacivanjem svježeg zraka.0 x 3. koji ne može podnijeti ova opterećenja. kako u skladištima tako i u trapovima. U trapovima temperatura se mjeri kroz "ventilatore". Stalno skladištenje se obavlja u naprijed nabrojanim tipovima skladišta. a i na sam gomolj. što je temperatura u skladištu viša. puštajući termometar pričvršćen na dugoj motci ili pomoću posebno izgrađenih termometara. kroz čiju sredinu su postavljene perforirane cijevi dužine 2. 68 . dolazi do naglog početnog disanja i do "znojenja" gomolja. što iznosi kapacitet od 78. kraj prozora.0 m) izaziva nesigurnost pritiska na bočne dijelove skladišta ili boksova. te uz ventilatore. Deblji sloj (primjerice 8.5m. na temperaturi od 8-10o C. što je najekonomičnije i najsigurnije. kod jestivog.

te će vlaga u zraku biti povećana. nego ga treba otvoriti. Zato se osim zračenja skladišta. različitim intenzitetom. a u različitim vremenskim razmacima. po Trisvjatskom. U rastresitom stanju u podrumima se prave boksovi. pa su to dva čimbenika koja najviše utječu na pravilno skladištenje gomolja. ili u specijalnim skladištima.).8-20. bitna je i kontrola vlage zraka u skladištima. ili obrnuto ako topliji vanjski zrak dođe u dodir sa hladnijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. primjenjuje se aktivna ventilacija. toplina koju oslobađa gomolj disanjem za 24 sata je 0. te oni moraju biti usklađeni. U modernim skladištima (specijalnim) za čuvanje gomolja.Osim kontrole temperature. Gubici pri aktivnoj ventilaciji su mnogo manji u usporedbi sa prirodnom. Može se donekle spriječiti stavljanjem sloja slame na površinu gomolja. on će se "znojiti". Aktivna ventilacija namijenjena je za ravnomjerno prozračivanje cijele mase te reguliranje fizikalnih i kemijskih čimbenika. brzo zacijeljivanje rana na gomoljima i spriječavanje razvoja bolesti. čime se postiže: sušenje gomolja i zemlje na njima. krumpir će isparavati suvišnu vlagu. Do znojenja dolazi zbog toga što se zrak koji prolazi kroz hrpu gomolja zasićuje vlagom. presložiti i očistiti. održavanje povoljnih uvjeta tijekom cijelog vremena skladištenja. posebno onda kada se primjeti "dimljenje" trapova i kada je došlo do mikrobioloških procesa i naglog truljenja. koje ujedno služe i kao "ventilator". ili se postavljaju letve podignute od poda. ako se toplina ne izvodi van. Intenzitet isparavanja vode iz gomolja je određen temperaturom i relativnom vlagom zraka. Najbolje je ako u skladištu postoje uređaji za usisavanje toplog i vlažnog zraka. za manju jedan u sredinu). a tijekom zime se jedan do dva puta mora promijeniti. najduži rok tijekom čega se krumpir ne mora hladiti je 8 dana. koje se otvaraju. putem hlađenja vanjskim zrakom. niže temperature od one u skladištu. pri čemu nastaje "kondenzaciona toplina" i "kondenzaciona voda". odnosno uzvisine su vlažnije od udolina (ako krumpir nije složen u jednakoj ravnini) i ovdje postoji opasnost od početka klijanja (viša temperatura i vlaga). To su tzv. Tako su oni pri aktivnoj ventilaciji 4. Trap nije dovoljno samo prozračiti.25 o/dan. bilo u podrumima. Proces stvaranja "sloja kondenzacije" je spor i teško se uklanja.građen od gline ili nabijene zemlje). U trapovima se prozračivanje gomolja obavlja pomoću horizontalnih i vertikalnih ventilatora izgrađenih od letava. donji ventilatori ili horizontalni ventilatori.6% (Saburov. Prema ispitivanjima. Mogućnost prozračivanja skladišta igra veliku ulogu tijekom skladištenja krumpira. Obično su gornji slojevi krumpira vlažniji od donjih. Neposredno poslije skladištenja gomolja. što znači da se za 4 dana temperatura podiže za 1oC. koji imaju gore na vrhu zračnice. Gomolj svojim disanjem oslobađa 300 kcal/t/24 sata što je velika količina topline. za prozračivanje gomolja postavljaju drveni "ventilatori" (za veću hrpu nekoliko. a na površini hrpe zrak se hladi i vodena para iz zraka se kondenzira. Do ovog procesa može doći ako hladni vanjski zrak dođe u dodir sa toplijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. pri prirodnoj od 15. a visina hrpe može biti do 3 m. Pri temperaturi od minimalno 2o C i maksimalno 4o C. U podrumima gomolj se skladišti u rastresitom stanju ili u sanducima. Ona se provodi u različito vrijeme tijekom dana.8%. 1968. Često puta se pod pokriva slojem slame ili kukuruzovine (ako je primitivan. 69 .

period mirovanja. a očituju se u gubitku škroba. odnosno pri 3-5o kod krumpira za preradu). Tijekom ovog perioda odigravaju se procesi disanja. Phytophtora). enzimi i temperatura. Pri povećanoj temperaturi od 0-20o C pretvaranje škroba u šećer ubrzava se 3-4 puta. jer je i disanje slabije. a relativna vlaga zraka neujednačena. Takove gomolje uklanjamo. kada raste temperatura u skladištu. pa ovu fazu nazivamo i "ispitivajuća" ili "zdravstvena" kada se gomolji zacjeljuju i ispituju na otpornost prema bolestima. pa ju je potrebno postepeno snižavati. Stvaranje zaštitnih tvari kod ozljeda gomolja je prirodna pojava i sposobnost stvaranja plutastih tvari . Kemijske promjene u gomolju nastaju tijekom skladištenja. Znači disanjem krumpira troši se kisik u skladištu. šećera i vitamina. Ishlapljivanje gomolja nastaje disanjem i gubljenjem suhe tvari. odnosno raspadanje glukoze. S obzirom na skladištenje krumpira od jeseni do proljeća. nakuplja se ugljični dioksid. Ove promjene odigravaju se u različitim vremenskim periodima (period dozrijevanja. Zbog toga se na gomolju mogu pojaviti bolesti (koje su u gomolju u skrivenom obliku napr. U ovoj fazi dolazi i do zacijeljivanja rana od mehaničkih povreda gomolja. te o tipu skladišta gdje se čuva krumpir. pri čemu se stvara toplina. a može se spriječiti aktivnom ventilacijom i smanjenjem temperature. Za disanje je potreban kisik. Fiziološke promjene: nastupaju uslijed energije koja se stvara u stanicama gomolja procesom disanja. Promjene za vrijeme skladištenja mogu biti fiziološke i kemijske. Druga faza nastupa 15 dana poslije početka skladištenja i ona je prelazna od jesenskog do zimskog perioda i traje 50-60 dana. Raspadanje škroba ovisi i o sortama. vitamina. proklijavanja i stvaranja zaštitnih tvari u gomolju. a produkti raspadanja su ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). Temperatura u skladištima je povišena i iznosi 6-7o C. ishlapljivanja. šećera. Četvrta faza je proljetni period. Najmanje kemijske promjene u gomolju dešavaju se pri temperaturi od 2-4o C (kod krumpira za prehranu. te u hladnim prostorijama. Disanje je proces oksidacije organskih tvari.suberina. Proklijavanje je proces koji nastaje 8-16 tjedana nakon vađenja gomolja što se spriječava aktivnim ventiliranjem i držanjem krumpira u mraku. što trebamo spriječavati.Promjene za vrijeme skladištenja krumpira Gomolj krumpira sadrži 75% vode. stvara se vodena para i povišena temperatura. Pri skladištenju krumpira obavezno dolazi do raspadanja škroba. i period buđenja pupova) kod uskladištenog krumpira. Treću fazu predstavlja zimski period kada je potrebna ravnomjerna temperatura i normalna relativna vlažnost zraka. 70 . posebice ugljikohidrata i masti. Kod niže temperature rastvaranje škroba teče sporije. što sve treba regulirati prozračivanjem i aktivnom ventilacijom. procesi koji se odigravaju u gomoljima dijele se na slijedeće faze: Prva faza (od momenta berbe tijekom 10-15 dana) odvija se u skladištima kada je temperatura visoka.

koji se vežu. Kamare se slažu na podlogu. Za određivanje potrebne veličine kamare. tvrda trulež (Alternaria solani). Stabljika je time zaštićena od kiše. a zatim ostale. 42 m2 tip "C".5 m2. stabljike treba slagati tako. te pod nadstrešnicom. U protivnom ako se prerađuje slijedeće godine. koja je obično stabljika III i IV kvalitete. lan i pamuk) uzgaja se radi proizvodnje vlakna (koje se kod konoplje i lana nalazi u stabljici).Promjene gomolja izazvane bolestima Krumpir tijekom skladištenja napadaju bolesti izazvane gljivicama i bakterijama.) površine 12. Veličina kamare ovisi o količini konopljine stabljike i veličini prostora na kojem se namjerava ona složiti. Da bi se zadržao oblik profila. za zaštitu kamare od atmosferilija. koje se postavljaju na povišena ocjedita njesta. granje ili suncokretove stabljike. Od gljivičnih bolesti najznačajnije su krumpirova plijesan. 28 m2 tip "B".sa što više lišća. fitoftora (Phytophtora infestans ). prašna krastavost (Spongospora subterranea). Oko kamare kopa se jarak dubine 20-30 cm za odvodnju vode koja se cijedi sa kamara. a poslije sušenja jedne strane. stabljike strše pola metra na obje strane od podnice kamare. 71 . stabljike se moraju sušiti. Sve gomolje napadnute gljivičnim i bakterijskim bolestima treba izdvojiti te sortirati i skladištiti samo zdrave gomolje. Uobičajeni profil je nepravilan peterokut (Sl. Poslije žetve. sa podlogom od dobrog izolacijskog materijala. prekreću se. da dok dođemo do osnovice krova (gornjeg trokuta). potrebito je znati da 1 m suhe stabljike konoplje vezane u snopove i složene u kamare teži cca 80-100 kg. a to su drvene grede. Nakon toga se slaže krov od stabljika lošije kvalitete. kod pamuka samo vlakno). Zbog toga je i skladištenje različito (kod konoplje i lana čuva se i stabljika i vlakno. Osnovica krova (trokuta) uvijek je za 1 m šira od podnice kamare. Kamare su različite dužine ovisno o količini stabljike. pa postoje tablice za njihovo izračunavanje. jer u protivnom vlakno pocrni čime se smanjuje njegova kvaliteta. stavicama i kamarama. tip "A".16. te mokra trulež (Phytium ultimum). a kod pamuka u tobolcima. Kao loš izolacijski materijal je slama ili pozder. koja prodire u gomolj preko okaca i povreda. ili u pomanjkanju istih mogu poslužiti snopovi kukuruzovine. stabljike se slažu u kamare. Od bakterijskih bolesti značajne su crna noga (Erwinia carotovora) te prstenasta gnjiloća (Corynebacterium sepedonicum). pa se poslije siječenja ostavljaju ležati na zemlji. Iza sušenja trešnjom se skida lišće i cvijet i stabljike se slažu u stavice. Često se javljaju i bolesti bijela noga (Rhizoctonia solani). koji se ne smije koristiti (stabljika trune). kada dolazi do truljenja. Ako iste godine konoplja ide na preradu u stavicama ostaje sve do močenja. iz razloga da se kamare zaštite od kiše. SKLADIŠTENJE PREDIVOG BILJA Predivo bilje (u našoj zemlji konoplja. Čuvanje konoplje i lana Skladištenje stabljike navedenih kultura obavlja se na polju u snopovima.

agrotehničkim mjerama. Indijske 152 kg. Bale u koje se slaže pamuk nisu sve istih dimenzija. Sirovi pamuk. pamuk sa sjemenom slaže se u suhoj i provjetrenoj prostoriji u kupove. 72 . a na vrhu 35 bala. Kod lana od cijele stabljike (s tobolcima i sjemenom) dobiva se oko 12% vlakna. Branje pamuka obavlja se ručno ili specijalnim strojevima. sa stranicama na podnožju od 2 m.50 m. Kupovi se pokrivaju gustim jutenim platnom i tako ostanu 8-16 tjedana. Skladištenje pamuka Prirod sirovog pamuka ovisi o: klimatskim faktorima. ljepši sjaj i gipkost. Visina takovih figura iznosi 3. a ono ovisi o količini proizvedenog vlakna i o potražnji. Nakon prerade pamuk se uglavnom skladišti u balama i tako se prodaje. Skladišta moraju biti suha i tamna sa stalnom temperaturom. te po težini čistog vlakna i sjemena u 1 tobolcu. prema broju biljaka pamuka na 1 ha. koja pretrpe izvjesne fizikalne i kemijske modifikacije. tj. stupnju poljoprivredne razvijenosti zemlje.75-1. One na bazi imaju 4-6. Pri preradi stabljike dobivamo dugo kudeljino vlakno (vijano vlakno) i kratko vlakno (kučinu). kakvoća se pamučnog vlakna osjetljivo popravlja. Nikako ne smije biti duže vrijeme u vrećama ili skupljen na gomili. a od stabljike s koje su skinuti tobolci (“egrenirane stabljike”) i nakon močenja dobiva se oko 20% vlakna. Balirani pamuk u skladištu slaže se u “figure”. Dobiveno vlakno poslije prerade treba i uskladištiti. Prosječni prirod pamučnog vlakna kreće se od 300-700 kg/ha. Egipatske 336 kg. a time bi došlo do oštećenja vlakna u tekstilne svrhe. jer bi u protivnom nastala fermentacija. Bale se omotaju jutenim ili pamučnim platnom. treba ga najprije dobro osušiti.5-4 m. a niti smije biti duže izložen sunčevom osvjetljenju. Ako se vlakno čuva duže vrijeme.Čuvanje vlakna Zračno suha konopljina stabljika daje u prosjeku12% vlakana. Američke teže 229 kg. Pod se gradi od opeke ili betona. Brazilske “Pernambuco” 64 kg. Od suhe stabljike nakon močenja dobivamo 16 % vlakna. Kod ovog postupka pamuk mora biti suh. da se pamuk zaštiti od prljanja. po broju tobolaca na 1 ha. Između bala postoji prolaz za manipuliranje i iznosi 0. a niti strop. Ako vlaga pamuka prelazi 15%. Pamuk sadrži manje količine vode pa se mora sušiti. dobiva veću čvrstoću na kidanje. Za vrijeme ležanja u gomili. Nastaje zbog filtracije neznatnih količina ulja iz sjemena u vlakanca. Ne grade se tavanice. Izgradnja skladišta je vrlo jednostavna. koristiti ćemo podna skladišta.

Skladištenje duhana Prije skladištenja duhan treba najprije pripremiti Duhan ima različitu vlažnost (14-20%) samozagrijavanje povišenje vlage ubrzan razvoj mko kvarenje Priprema duhana za uskladištenje Kondicioniranje na 11-12.5-2 mjeseca Stvara se karakteristična aroma.5°C HLAÐENJE Propuhivanje hladnog zraka kroz masu duhana (oko 30°C) KONDICIONIRANJE Duhan se ponovo vlaži na 11-12.5% vlage Sustavom raspršivača iz kojih izlazi para i fine kapljice vode ODLEŽAVANJE Kondicionirani duhan sa trake pada i koš Stavlja se u bačve.5% vlage Postupak ponovnog sušenje (“redrying”) : sušenje hlađenje rekondicioniranje odležavanje Duhan sušen u komorama toplim zrakom i duhan sušen pod normalnim uvjetima okolišne atmosfere SUŠENJE Topli zrak se propuhuje kroz masu duhana Duhan se stavlja na traku kojom klizi prema izlazu iz “redrying” sustava Na ulazu temperatura zraka iznosi 60-65°C. preša. zatim 70-75°C. 75-90°C U èetvrtom dijelu se temperatura snižava na 60-65°C Topli duhan treba ohladiti kako bi se mogao kondicionirati na 11-12. kapacitet za vlagu se smanjuje 73 . boja postaje zatvorenija. oblikuje u bale i sprema na odležavanje (aging) Odležavanje traje 1.

dobre izolacije i suha Bale se ne smiju postavljati direktno na pod (strujanje zraka) Bale se slažu jedna na drugu do visine raspoloživog kapaciteta Treba ostaviti razmak između bala i zidova Donje bale se moraju postaviti razmaknuto jedna od druge Bale treba redovno premještati 74 . Skladištenje ručičanog duhana II. USKLADIŠTENJE BALIRANOG DUHANA Nakon procesa “redrying” duhan se preša u hidrauličnim prešama i ušiva u jutena platna (kocka-bale) Težina bala ovisi o klasi duhana i stupnju prešanja Koriste se podna skladišta. moraju biti čista. duhan se smješta u suhe prostorije Najbolje je koristiti police od dasaka. dezinficirana.I. USKLADIŠTENJE “RUČIČANOG” DUHANA Nakon razvrstavanja i ručičanja. na koje se duhan se slaže do visine 60 cm “Ručice” duhana trebaju biti 10 cm odmaknute od zida Obvezna je kontrola vlažnosti uskladištenih “ručica” Slika 31.

Skladištenje baliranog duhana 75 . između ostaviti prolaz Slika 32.Uskladištenje započinje u ljetnim mjesecima (sredinom srpnja) i traje do prosinca Duhan se skladišti po klasama.

(1966): Hraneine zerna. Zbornik predavanja DDD radionica – Štetnici hrane.. 10-11. str: 131-139. 17-23 April 1994. Australia. Rees D.2005. 7. Zagreb. Vol. Trisvjatskij.. (1996): Skladištenje i tehnologije ratarskih proizvoda. CAB International. L. American Association of cereal Chemists. Zagreb. 3. Z. str:1-231. (2005): Metode otkrivanja štetnika u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane. Poljoprivredni fakultet Osijek. 4. Sveučilište u zagrebu. Ritz J. (1996): Integrated management of insects in stored products. 9. (2004): Insects of stored products. Kalinović. D. (1988): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje. Sauer. – Novinsko izdavačko poduzeće „Gospodarski list“. W. Inc. USA. Paul. 76 . B. uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta opće uporabe te muzejski štetnici. Rozman. Subramanyam. Hagstrum. 5. I. Korunić. str: 1-221. fakultet poljoprivrednih znanosti. V. Inc. Australia. 8. Proceedings of the 6th International Working Confference on Stored-product Protection. Kalinović. (1992): Storage of cereal grains and their products. USA. B. Canberra. CSIRO Publishing. I. Minnesota.Literatura: 1.1: 537-539 2. Skripta.M. biologija. (1994): Stored agricultural product protection in Croatia. St. Moskva. str: 1-67. A. 6. Ivezić. ekologija i suzbijanje. (1990): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. – Interna skripta.11. Marcel Dekker. D.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful