SKLADIŠTENJE RATARSKIH PROIZVODA

PRIRUČNIK ZA VJEŽBE

Doc. dr. sc.Vlatka Rozman i Anita Liška, dipl. ing.

1

OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA
Definicija skladištenja: Skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda je krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda Značajna faza ( proizvodnja - pravilno čuvanje - poluproizvod - krajnji proizvod) Vrijeme čuvanja - čimbenici biološkog i mehaničkog porijekla - promjene biokemijske, fizikalne, kemijske Neizbježni gubici (primjer: - lom zrna - mehaničko porijeklo, disanje - biološko porijeklo - gubitak kol. suhe tvari) Nepravilno skladištenje (primjer: samozagrijavanje, napad kukaca,grinja, glodavaca, ptica i mikroorganizama) se može spriječiti i ne smatra se opravdanim gubitkom
Tablica 1. Gubitak kakvoće i kvantiteta raznih proizvoda VRSTE ČIMBENIKA BIOLOŠKI 1. Disanje 2. Proklijavanje 3. Samozagrijava nje 4. Insekti i grinje 5. Štete od glodavaca 6. Štete od ptica 7. Mikroorganizmi MEHANIČKI 1. Ozljede 2. Lom zrna 3. Rasipavanje
Error: Reference source not found

Gubitak kvalitete kvantitete Zrnati proizvodi

Gubitak kvalitete i kvantitete Korijen. i gomolj. bilje Voluminozn a krma Ostalo bilje

2

KOJI SU OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA?
1. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće - kvalitete 2. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvantitete – težine 3. Povisiti kakvoću proizvoda 4. Troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više

OPĆI DIO Skladištenje s obzirom na svrhu čuvanja
Važno je znati: što skladištiti; gdje spremati proizvode; na koji način skladištiti Vezano za to važno je: vrsta proizvoda; namjena; vrsta i tipovi skladišta za pojedini proizvod; načini skladištenja Vrsta proizvoda: zrnati proizvodi: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć.i stoč.repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana; ostali proizvodi: korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan, hmelj
Namjena proizvoda: sjemenska (za reprodukciju), merkantilna (trgovačka), poluproizvodi, gotovi proizvodi Vrste i tipovi skladišta: podna skladišta, silosi, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična ( podrumi, trapovi, hermetička skladišta)

Slika 1. Različite izvedbe skladišnih objekata

Načini skladištenja:

3

) vlaga zraka (okolne atmosfere) vlaga ambalaže konstrukcije skladišta i dr. vodene pare u jedinici volumena zraka pri određenoj temp. prima više vodene pare) Dvije vrste vlage zraka: a p s o l u t n a .tijekom cijelog vremena: vlaga temperatura VLAGA Općenito o vlazi: vlaga proizvoda (zrna.zraka nije kostantna u skl.zrak topliji. ulazak vanjskog toplog zraka .uz dodatno sušenje i dosušivanje –za sve proizvode . odnosno to je: stupanj zasićenosti zraka: rel.mijenja se (sušenje proizvoda. vlage i maksimalno moguće vlažnosti zraka pri istoj temperaturi. korijen i dr. . vezano za zrak i kol.povećanje i obrnuto).vodene pare (vlaga zraka – temperatura zraka – viša temp.vl.uobičajeno ili direktno (odmah iza žetve bez predradnji .kol. Primjer: uskladišten proizvod vani ili u poroznoj ambalaži – vlaga ovisi od okolne sredine.skladištenje kemijskim sredstvima – konzerviranje Čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda Ratarski proizvodi čuvaju se: privremeno ili kroz duži period (od 1 ili više godina) Najvažniji zahtjevi za pravilno skladištenje . (grami ili mm pritiska vodene pare) r e l a t i v n a . vlage proizvoda 4 ..odnos između aps.. Porastom relativne vlage zraka raste kol.

U poljoprivredi je uobičajeno računanje na bazi «S» Kritična količina vode sjemena Kritična voda sjemena je gornja granica kada sjeme počinje fiziološku aktivnost (žitarice 14-15%).pšenica.8 32. uljarice 8-10%. premiještanje vlage iz jednog u drugi sloj – «žarišna» mjesta u skl. Zrno je dobar apsorbens vlage.Količina vlage u sjemenu računa se u % njegove težine Izračunava se «M» . 1966. klupčasta oštrica .. lan 10.l3% Zrno sa sadržajem vlage iznad kritične: nepoželjno za skladištenje Ovisi o: temperaturi skladištenja dužini skladištenja odnosu rel. soja 14%.2 23.0 30.0 40. silosima negativni fiziološki procesi 5 .2 39.6%. ljulj .14%.5%. 80 kg suhe tvari). «S» (suha baza) Primjer: 25% M (100kg sjemena – 25 kg vode). kukuruz 15%.količina vode sjemena .6 40.2 30.1 40.mokra baza. 25% S (100kg sjem. vodi zraka 34.tijekom skladištenjaneravnomjerna raspodjela vlage u pojedinim dijelovima uskl. mačji repak 13. vlage zraka / količina vode sjemena Tablica 2.14.5%. proizvoda. Apsorpcija vode različitih proizvoda (po Trisvjatskom.) Maksimalna vlažnost % pri navlaživanju pri močenju u sa 100% vlaž. Kritič. – 20kg vode.1 Vrsta proizvoda Pšenica Raž Ječam Zob Suncokret Raspodjela vlage u uskladištenim zrnatim proizvodima .9 33.

0 20.ispravna termo i hidro izolacija.izjednačavanje vlage (3 dana poslije skladištenja)  Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije (tablica 3) . grinja. 1966.površina i rubovi) Tijekom transporta . intenzivnije dišu (razvoj mikroorganizama.4 Pšenica sa korovima 19.preraspodjela vlage suho . kontrola građevinske konstrukcije Ravnotežna vlažnost 6 .3 24. najmanju endosperm (potpomaže enpifitna mikroflora) Poslije kombajniranja . štura zrna . potom ovojnica.povećana aktivna površina Čišćenje svih primjesa .4 Različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna.0 16.vlaga utječe na vlagu zrna – sorpcija Stanje skladišta . kolovoz 19.veća higroskopnost .Nejednaku vlagu izazivaju: neravnomjerna raspodjela vlage u samom zrnu . kukaca) Relativna vlaga zraka u skladištima (utjecaj nejednak na dijelove hrpe. kolovoz 15.premještanje vlage sa zrna korova na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje Tablica 3. jedrost) stanje skladišta izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost) Neravnomjerna raspodjela vlage u pojedinom zrnu: najveću higroskopnost ima klica.8 19. kolovoz 13.veći sorpcioni kapacitet .9 20. kolovoz 12.0 18.3 20.7 Vlaga % Sjeme korova 56.0 27.4 18. različiti sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća.uvijek vlažnije od osnovnog zrna. lom zrna . Preraspodjela vlage sa sjemena korova na zrno pšenice (VNIIZ. po Trisvjatskom.0 15. rujan Pšenica bez korova 14.0 20.) Datum ispitivanja 11.vlažno zrno .anatomski sastav zrna.zrna s većom klicom).4 18.visoka rel.

prekid upijanja vlage iz okolne sredine kada je pritisak vodene pare zraka i vodene pare iznad zrna jednak Primjer: vlaga zrna 7% . temperaturi i vlažnosti.Ravnotežna vlažnost (uravnoteženost vlage) .vlažnost zraka 15-20%. Vlažnost zraka 80-100%vlaga zrna povećana za 2-3 puta  RV je količina vlage higroskopnih tvari nakon njihova dugotrajnog izlaganja u atmosferi • Higroskopne tvari mogu apsorbirati (upiti) ili desorbirati (gubiti) vlagu ovisno o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka • Kretanje vode se dešava uslijed razlike tlaka vodene pare zraka i tlaka vodene pare proizvoda • RV nastupa kada se tlakovi vodene pare zraka i proizvoda izjednače • RV ovisi o vrsti i varijetetu proizvoda. a grafički se prikazuje kao adsorpcijska izoterma Graf 1. vlazi zraka 80-100% 7 . Adsorpcijska izoterma poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found • Vlaga sjemena najviše raste pri rel.

ravnotežna vlažnost žitarica je 15-16% (kritična vlaga) • Koristi nam da bolje razumijemo ponašanje higroskopnih tvari • Ako je poznat sadržaj vode proizvoda. uz istu rel. izoterma nam može pokazati kako će se taj proizvod ponašati u skladištu ili kako će se mijenjati mikroklimatski uvjeti skladišta • Ravnotežna vlažnost se uz istu relativnu vlagu povećava. ako se temperatura smanjuje • Što je niža temp. Promjena kvalitete poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found Sigurni skladišni uvjeti za većinu poljoprivrednih proizvoda: RVZ 60 . zrnene mase ili zraka. ads. ravnotežna vlažnost će biti veća Graf 2.• Pri 75% rel.< 75% 8 . vlagu. vlage zraka.

mijenja se vlaga proizvoda. Vlažnost zrna: 18% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 1) RVZ se povećava do ~ 85% (točka 2) Potrebna ventilacija 2.Graf 3. zrak se između čestica robe (zrna). Adsorpcijska izoterma kukuruza pri različitim temperaturama Error: Reference source not found RV % Graf 4. kao i u 9 . Adsorpcijska izoterma pšenice pri različitim temperaturama 1. kroz nekoliko dana ili tjedana Čak i pored toga što se skladište ventilira. i to tek tada kada je proizvod podvrgnut konstantnom ventilacijom iznimno vlažnim ili iznimno suhim zrakom. Vlažnost pšenice: 12% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 3) RVZ se smanjuje do ~ 60% (točka 4) Nema većeg rizika za kvalitetu zrna Ventilacija nije potrebna RVZ % Higroskopni proizvodi uskladišteni u uvjetima bez ventilacije: Proizvod stvara svoju vlastitu atmosfersku sredinu Tijekom perioda uskladištenja. ali u malim razmjerima obzirom da je ta vlaga samo dio ukupne relativne vlažnosti zraka skladišta Higroskopni proizvodi uskladišteni u ventiliranim skladištima: Vlažnost zraka skladišta ovisi o vrijednostima vanjskog zraka Proizvod je sposoban apsorbirati ili desorbirati vlagu Vlaga proizvoda mijenja se u malim količinama.

90 4.37 8.89 12.1 11. po Trisvjatskom.10 4.4 16. Ravnotežna vlažnost sjemenki bilja pri temperaturi 17-20°C (Gogoljev.0 9. smanjenje kvalitete uskladištenog zrna 10 .28 5.1 78.95 13. vlažnost (manji sadržaj hidrofilnih i uljanih koloida .43 11.2 9. po Trisvjatskom.5 11.45 18.25 8. 1966.1 90 11.0 15. ponaša isto kao i u skladištu koje je zatvoreno (neventilirano) – vlaga zraka skladišta se izmjenjuje s vlagom proizvoda “Mrtva zona” :mjesto u uskladištenoj masi u kojem uslijed nedovoljne ventilacije dolazi do razvoja plijesni i kvarenja proizvoda Povećanjem temperature .42 94.47 8.7 % vlage sjemena 6. Ravnotežna vlažnost sjemenki uljanog bilja pri temperaturi od 22-25°C (Gogoljev.5 3.94 9.6 6.7 5.7 8.3 12.57 6.44 7.1 50 80 9.9 8.07 18.0 68.97 6.00 Raspodjela vlage u skladišnom proizvodu Neravnomjerna raspodjela vlage – “žarišna mjesta” Negativni fiziološki procesi – kvarenje.3 7.50 6.8 7.«mrtvim zonama».99 9.5 6.00 5.7 9.33 Relativna vlažnost zraka u % 57.00 10.31 6.79 6.3 4.6 7.84 2.27 5.38 7.niža rel.10 3.9 Uljarice .2 10.9 6.8 5.07 7.99 49.31 12.60 87.) Tablica 4.2 11.) Kultura Suncokret Soja Konoplja Lan Pamuk Ricinus 40 2.9 6.0 4.1 Relativna vlažnost zraka (%) 60 70 % vlage u sjemenu 5.) Tablica 5.9 7.60 5.1 5.2 8.60 4.) Kultura Suncokret Soja Uljana repica Lan Pamuk Ricinus 20.manja higroskopna svojstva (tablica 4. 1966.9 5.43 15.00 9.90 8.mijenja se ravnotežna vlažnost (tablica 4.18 9.1 14.43 7.9 7.

atmosferske prilike. dužina transporta • Skladište mora imati pravilnu termo i hidro izolaciju   kontrola stanja skladišta kontrola izmjene temperature u slojevima uskladištene mase 11 . Raspodjela vlage zrna pšenice (VNIIZ.60 23. potom ovojnica. jedrost) • Sitna i štura zrna imaju veću higroskopnost (veća klica) • Lom zrna ima veći sorpcijski kapacitet (veća aktivna površina) • Primjese intenzivnije dišu: žarište su vlage lakši i brži razvoj mko..20 13.57 19.86 16.61 18.74 različit sorpcijski kapacitet zrna (krupnoća.02 15.06 14. a najmanju endosperm • Vlažnije sjemenke gube dio vlage. insekata i grinja • Vlažnost zrnatih proizvoda se mijenja i tijekom transporta: stanje transportnih sredstava. a suhe ga primaju • Zrno koje sadrži sjeme korova redovito je vlažnije Tablica 6.45 18.Čimbenici nejednake raspodjele vlage: nejednaka raspodjela vlage u pojedinom zrnu • Najveću higroskopnost ima klica. grinja i insekata relativna vlaga zraka • Relativna vlaga zraka različito djeluje na dijelove zrnene mase • Na izdvajanje vlage utjecaj maju i životni procesi mikroorganizama. po Trisvjatskom. 1966.) Vrijeme ispitivanja Početno vrijeme (iza skidanja) Poslije 5 sati Poslije 8 sati Poslije 24 sata Poslije 72 sata Vlaga u zrnu % Suho “svježe”vlažno 9.28 14.

Različite izvedbe prenosivih vlagomjera za zrnate kulture 12 .prečišćavanje Zadovoljavajućom građevinskom konstrukcijom skladišta Stalnom kontrolom vlage zrna i relativne vlage zraka Laboratorijsko mjerenje vlage proizvoda– aparati vlagomjeri prenosivi (portabl) Slika 3.Kako izbjeći neravnomjernu raspodjelu vlage ? Izdvajanjem primjesa .

15x10-4 do 6.provodljivosti (brzina zagrijavanja ili hlađenja) – formula: α a = .m2/ satgdje je:α .85x10-4 m2/sat (veće od koeficijenta provodljivosto vode) Koef. povišena temperatura i samozagrijavanje 13 .koeficijent topline zrna u kcal/ m sat °C cxγ c .--------.zapreminska masa zrna u kg/ m3 Zrnati proizvodi: a = 6. mko.specifični toplinski kapacitet u kcal/ kg °C γ . grinje.). promjene izazvane umjetnim putem dosušivanje dušenje provjetravanje uskladištene mase Temperaturna provodljivost Temperaturna provodljivost je toplinsko svojstvo izmjene topline u uskladištenoj masi (određuje se koeficijentom temp.fiziološki procesi (disanje. provodljivosti – toplotna difuzivnost) Koeficijent temp. utjecaj štetnika.TEMPERATURA Čimbenik koji utječe na intenzivnost fizioloških procesa u uskladištenim proizvodima Za uskladištenje suhog zrna najpovoljnija je temperatura u rasponu od -5°C do +5°C Temperatura uskladištenog proizvoda je promjenjiva. provodljivosti zrnatih proizvoda mala – prenošenje topline iz gornjih u donje slojeve sporo Pozitivno djelovanje – pravilnim čuvanjem sačuva se niska temp.zrna i ljeti – zaustavljeni neg. zadržava se u zrnatim proizv. a te promjene mogu biti: 1. temp..nastaju djelovanjem izmjene temperature zraka okolne atmosfere -rezultiraju povećanjem ili sniženjem temperature uskladištene mase 2. prirodne promjene . omogućeno konzerviranje hlađenjem Negativno – nastala toplina – kukci. mko.

kondenzacija . uskl.. sušenja). u protivnom jače zagrijavanje – oštećenja zrna VLAŽNOST PROIZVODA: •Veća vlažnost proizvoda – veća provodljivost topline • Važno prilikom sušenja i dosušivanja zrnatih proizvoda • Vlaga u uskladištenoj masi se kreće u pravcu kretanja topline u toj masi: .20 (kcal/m/sat ° C).zamrzavanja) Provodljivost topline povećava se s vlažnošću (važno kod sušenja – vlažno zrno – niža temp. vlaga proizv. mase i temp. razlika temp. željezo 40-60.spriječ.Provodljivost topline Zrnati proizvodi slabi provodnici topline( zbog organskog sastava zrna) Definicija – sposobnost prenošenja topline sa zrna na zrno (ovisno o debljini sloja. gdje ne dolazi do značajnijih promjena u fiziologiji zrna 14 .međuzrnatim prostorom Koeficijent provodljivosti zrnatih proizvoda : 0.krajevi – debeli sloj. okolnog zraka) putem kondukcije i konvekcije Kondukcija .12-0.prenošenje topline izravnim dodirom zrna Konvekcija .prenošenje topline zrakom .bubrenje . bakar 260-340 Debljina sloja – toplina slabije prolazi (sjever.proklijavanje Pogodne i kritične temperature Pogodne temperature: to su najniže vrijednosti za pravilno čuvanje.

7 od -8. Utjecaj temperature i vlage na klijavost kukuruza (Kiselbach . proizvodnje (javljaju se “prkosnice” – korijen ne daje rodne grane. u trapu (>8°C) izaziva prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova Optim.8 do -25. 1966. kritična temperatura postaje niža Najpovoljnija temperatura u trapu za čuvanje korijena šeć.9 do -11. krumpir postaje sladak.1 od -13. izaziva različitu klijavost sjemenskog materijala sjeme se može sačuvati neograničeno dugo. nego samo lišće).2 od -4. kukuruza i grahorica je bilo izloženo temperaturama blizu apsolutne nule (-273. ječma.4 do -6. Ispod te temp.Šmaljko.- za čuvanje svih vrsta sjemena (suho sjeme) povoljnije su niske temperature (od 0°C do 5°C) Tablica 7. Niža ili viša temperatura izaziva neg. od 3-6°C. •Temperatura ima utjecaj na dva osnovna svojstva sjemena (klijavost i energija klijanja) Povećanjem količine vlage u sjemenu. repe je od +2°C do +8°C. ako se dulji period drži na vrlo niskim temperaturama: • Primjer: sjeme pšenice.1°C). za skladištenje sjemenske robe krumpira: sorte koje sporo klijaju od +7°C.3 do -15. po Trisvjatskom. Viša temp. a iznad 6°C mirovanje klice prestaje i krumpir klija Zašto je neophodno prozračivanje i areacija robe u skladištu? 15 . kroz 42 sata -bez promjene životne sposobnosti (Lipman) .) Temperatura u °C od 0 do 2. sorte koje brzo klijaju +4°C Merkantilni krumpir skladišti se na temp.6 10-15 100 100 100 100 97 Klijavost sjemena (%) pri vlažnosti (%) 15-20 20-25 25-30 30-35 100 100 85 75 100 98 77 67 100 98 34 12 98 47 7 0 63 0 0 0 35-40 71 13 0 0 0 Utjecaj niskih temperatura s različitom vlagom sjemena. posljedice u drugoj god. temp.6 od -17.

Slika 3. Premještanje vlage u zrnu uskladištenom bez ventilacije 16 .

u korijenu šeć. a količina bjelančevina se povećava Uljano bilje: dozrijevanje se obavlja na biljci.SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA FIZIOLOŠKA SVOJSTVA Dozrijevanje za vrijeme žetve Zrelost sjemenske robe je puna zrelost kada je zrno sposobno za reprodukciju . svaka od njih se dijeli na ranu. u korijenu cikorije dovoljno inulina (refraktometar) Krmno bilje: čuva se u obliku sjenaže. apsolutna i hektolitarska težina.za sjemensku proizvodnju Zrelost merkantilne robe (robe za daljnju preradu) postiže se u punoj tehnološkoj zriobi zrna Dozrijevanje ili zrelost . u voštanoj i punoj zriobi najveći je porast škroba. tijekom dozrijevanja količina amina se smanjuje. punu sposobnost za reprodukciju zrno postiže u punoj zriobi. kemijski sastav i dr.stanje proizvoda zbog kojeg se biljka ili dio biljke proizvodi. zrioba ima faze: mliječna. nadozrijevanje iza žetve Korijenasto i gomoljasto bilje: Najvažnija je tehnološka zrelost. Razlikuje se fiziološko i tehnološko dozrijevanje Fiziološka i tehnološka zrelost pada u vrijeme žetve Fiziol. voštana i puna zrelost. količina suhe tvari. promjene: % vlage. srednju i kasnu Svaku od faza (sazrijevanjem zrna) karakteriziraju određ. repe treba biti dovoljna količina šećera (digestija). zapremina. Primjer: zrno u mlječnoj zriobi zauzima najviše prostora. biljka mora biti potpuno zrela (u stadiju cvatnje ili prije) 17 .

pri čemu se stvara energija u obliku topline (674686 kcal/ 1 gram molekule glukoze) Formula: C6H12O6 + 6O2 -» 6CO2 + 6H2O + energija 18 . prozračivanje) Dormantnost: potreban period “odležavanja” kako bi postiglo najveću moguću klijavost i energiju klijanja sjemenskog materijala Dužina ovisi o temperaturi. za što je potreban kisik.Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje Definicija: skup procesa koji se odigrava u zrnu.zrak (kisik. povećanje klijavosti. određena temeratura. te o stanju zrelosti zrna (žitarice . sjemenu. ostalim kulturama dormantnost je duža) FIZIOLOŠKI PROCESI ZA VRIJEME SKLADIŠTENJA 1. i enzimi.Temperatura proizvoda (kod niskih zrno ne klija. dioksid i voda. Trajanje naknadnog dozrijevanja ovisi o kulturi. a kod visokih proklijava) .15-20 dana iza žetve. sorti. procesa i stabililzacija koloida.Vlažnost proizvoda (mora biti niža od kritične) . korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja. vlažnosti tijekom skladištenja. te o uvjetima skladištenja Procesi tijekom naknadnog dozrijevanja: smirivanje biokemij. premještanje vlage u periferne dijelove (“znojenje zrna”). uvjetima i načinu žetve. s proizvodima ugljič. smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima. a za poboljšanje tehnoloških osobina i vitalitetnih osobina (klijavost i energija klijanja). glavnu ulogu imaju glukoza i kisik. DISANJE Disanje je proces oksidativnog raspadanja glukoze. povećanje tehnoloških kvaliteta zrna Čimbenici koji utječu na naknadno sazrijevanje: . U masi zrnath proizvoda javlja se aerobno i anaerobno disanje Aerobno disanje – uz prisutnost kisika.

nagomilava CO2 (nepovoljni uvjeti za naknadno sazrijevanje zrna) Stvara se veća količina vode » veća relativna vlaga Povišena temperatura » samozagrijavanje zrnatih proizvoda Jačina (intenzitet) disanja Brzina i jačina disanja ovise o čimbenicima: 1.).5%) Veći sadržaj ulja u zrnu. Kvalitet zrna 7.) » nepoželjan miris uskladištene mase Međuzrnati prostor mijenja sastav » troši se kisik. uljarice 7.) Stvara se manja količina energije (28-50 kcal) Formula: C6H12O6 -» 2C2H5OH + 2CO2 + energija Radi etilnog alkohola. zove se kritična vlaga (žitarice 14-15%.bez prisustva zraka. te mliječno-kiselo vrenje (iz glukoze se stvara mliječna kis.5-13. Uvjeti žetve 6. ovdje se odvijaju procesi alkoholnog vrenja (nastaju etilni alkohol i uglj.9-9. Vlaga proizvoda 2. i obrnuto Temperatura 19 .5%. niža kritična količina vode. dioksid). klica u zrnu ugiba (sjemenski materijal ne smije se hermetički skladištiti!) Intenzivno disanje ima negativne posljedice: Smanjenje težine zrna. odnosno u alkohol (anaerobno dis. suha tvar prelazi u ugljični dioksid i vodu (aerobmo dis. kukuruz 1. Temperatura 3. Aeracija (prozračivanje) skladišta Vlaga proizvoda Što je veća vlaga proizvoda. Stupanj zrelosti 5.Anaerobno disanje . Botanička svojstva 4. disanje će biti intenzivnije Vlaga zrna iznad koje dolazi do pojačanog intenziteta disanja.

prostoru (najviše CO2 u silosu) Vlažno zrno ima propusnije opne za plinove od normalno suhog zrna. to je disanje slabije. potrebna je stalna izmjena zraka u masi proizvoda. koji troše kisik 20 . od 0°C disanje je svedeno na minimum. jer se razvijaju aerobni mikroorganizmi. uz valgu od 14-15%. a zrno s vlažnošću od 17-19% ima koef. Ako je koef. a na temp. znači da ta kultura treba više kisika nego što proizvodi CO2 (uljano bilje) Koef.2-1. Suho zrno (12-14%) ima koeficijent disanja 1. Zrnati proizvodi s vlagom od 12-13% mogu se čuvati i bez provjetravanja Koeficijent disanja određuje se formulom: CO2 -------.3. disanja u masi zrna vlage 17% naglo snižava. pogubne posljedice Provjetravanje i prozračivanje Aeracija skladišta – čuvanje zrna duže vrijeme u neprozračenom prostoru. nastaje samozagrijavanje i neg. disanja ovisi i o vlazi. povećanjem vlage se smanjuje. Također se koef. Nedovoljno prozračivanje opasno je za vitalitetne osobine sjemenskog materijala (klijavost i energiju klijanja) Za pravilno čuvanje kvalitetnih osobina merkantilne i sjemenske robe. kod tvrdih pšenica intenzitet disanja je mnogo manji nego kod mekih Stupanj zrelosti Zrno koje nije prošlo pravilno poslije-žetveno sazrijevanje. suhog zrna veći je od 1. dovodi do nakupljanja veće količine CO2 u međuzrnat.= 1 O2 Ako je taj odnos bliži broju 1. intenzivnije diše. 1. disanja manji od 1. Koef. Kod visokih temperatura (50-55°C) sjeme propada » denaturacija bjelančevina Povišena temperatura se spriječava hlađenjem (aktivnom ventilacijom) Botanička svojstva Primjer: kod sorti kukuruza s većom klicom intenzitet disanje je veći. to znači da zrno proizvodi više CO 2 nego što troši kisika.Što je temperatura niža.

masi mogu izazvati velike gubitke u kakvoći i kvantitetu robe. čime povećavaju već prisutnu temp. proizvoda (smanjenje suhe tvari zrna. grinja i mko. Oryzaephilus surinamensis L. opadanje prehrambenih. Fusaruim i Penicillium) Podjela mikroorganizama Prema zahtijevima vlažnosti : kserofite (70-80% vlage) mezofite (80-90% vlage) hidrofite (90-100 % vlage) U odnosu na potrebnu optimalnu temp.) Kukci Javljaju se termofilne vrste Coleoptera (tvrdokrilci). (surinamski brašnar). (žitni kukuljičar). Uglavnom se javljaju gljivice (rodovi Aspergilus.). interpunctella Hbn.SAMOZAGRIJAVANJE Samozagrijavanje poljoprivrednih proizvoda » pojava povišene temperature u hrpi. Cryptolestes ferrugineus Steph. izaziva velike gubitke kakvoće i kvaniteta uskl. Posebno su štetni njihovi toksini (mikotoksini). koji se hrane mikroorganizmima (gljive i bakterije) U sjemenskom kukuruzu često se javlja P. Lepidoptera (leptiri) i mikofagne vrste reda Psocoptera i Coleoptera Termofilnie vrste često se javlja Rhyzopertha dominica F. disanjem se povećava i vlažnost uskladištene mase » razvoj živih organizama (kukaca. mase Kukci i grinje svojom životnom aktivnošću proizvode toplinu i vlagu. (bakrenasti i žitni moljac). (bakrenasti moljac) Od mikofagnih vrsta najčešća je Ahasverus advena Watl. u uskl. (hrđasti brašnar). (oštrokuti gljivar) i predstavnici reda Psocoptera (Liposcelis spp. za razvoj: termofilne (70-80°C) mezofilne (40-45°C) psihrofilne (25-30) 21 . koja nastaje uslijed fizioloških procesa i slabe provodljivosti topline Samoz. koji uveliko doprinose samozagrijavanju uskl. tehnoloških i sjetvenih kvaliteta » gubi se uporabna vrijednost) Uslijed povećane temperature. Plodia interpunctella Hbn. i Sitotroga cerealella Oliv. i ubrzavaju taj proces Mikroorganizmi Mikroorg.

Oblici i vrste samozagrijavanja Svi slučajevi samozagr. prebacivanjem uskladištene robe (ručno ili mehanički). češće se javlja u podnim skladištima. mogu se podijeliti u tri oblika: mjestimično (gnjezdasto) samozagrijavanje slojevito samozagrijavanje potpuno samozagrijavanje Mjestimično samozagrijavanje nastaje u pojedinim mjestima partije zrna s povećanom vlagom Preduvjet: ovlaživanje zrna uslijed neispravne građ. konstrukcije . partija zrna s većim sadržajem primjesa i prašine Ovaj proces samozagr. Slika 4. Prikaz mjestimičnog samozagrijavanja 22 . kada se miješa zrnena masa neujednačene vlažnosti ili temperature Lakše se uočava od ostalih oblika samozagrijavanja i na vrijeme se može sanirati. skladištenje zrna nejednake vlažnosti. uglavnom ostaje lokaliziran.

gornje vodoravno i okomito slojevito samozagrijavanje. Povećava se vlaga. Vlažnosti U podnim skladištima postoji donje vodoravno. Uzroci nastanka: loša termo i hidro izolacija skladišta.Slojevito samozagrijavanje može nastati u silosima i podnim skladištima. zrnene mase i visoke vanjske temp. koja prelazi na zrno i izaziva proces samozagrijavanja 23 . Donje vodoravno samozagrijavanje Najopasniji oblik (na dubini 20-50 cm od poda) Nastaje kada se skladišti partija zrna s povećanom vlažnošću ili kada se toplo zrno sipa u hladna skladišta Slika 5. aktivna ventilacija zrna sa zrakom visoke rel. Prikaz donje vodoravnog samozagrijavanja Gornje vodoravno samozagrijavanje Javlja se u podnim skladištima u gornjim slojevima hrpe zrna. na 70-150 cm od površine Nastaje pri niskoj temp.

samoklasiranja zrnate mase. Prikaz gornje vodoravnog samozagrijavanja Okomito samozagrijavanje Javlja i u silo komorama i u podnim skladištima Nastaje radi zagrijavanja ili hlađenja zidova skladišta. Prikaz okomitog samozagrijavanja 24 .Slika 6. poroznosti zidova Slika 7.

zrno dobiva tamnu boju. boja postaje tamnija. dolazi do značajnijih gubitaka zrna (kvalitativnih i kvantitativnih) III. ječma. masti u glicerin i masne kis. zrno gubi caklavost. javlja se slabo zagušljivi miris.Potpuni oblik samozagrijavanja Nastaje kada se cjelokupna uskladištena masa zagrije i poprimi višu temperaturu To je zapušteni oblik mjestimičnog i slojevitog samozagrijavanja Dolazi do potpunog uništenja uskladištene mase Promjene koje nastaju samozagrijavanjem I. zrna raste na 24-30°C. zrno bogato bjelančevinama upija do 150% vode od svoje težine. zapušteni – (temp. koji razgrađuju jednost. a mastima do 140% vode od svoje težine Potrebna je i određ. Period. sastojke endosperma. pristup kisika. pojačava se proces životne aktivnosti zrna. smanjenje kakvoće zrna U procesu prokiljavanja najveću ulogu imaju enzimi u zrnu. 38-50° i više). zrno postaje potpuno neuporabivo PROKLIJAVANJE Proklijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti i rezultata je nepravilnog čuvanja Proklijavanjem zrna > gubitak suhe tvari. konoplje i heljde klija pri 2-5°C.. uočavaju se plijesni. Period – uskladištena masa dobiva temp. (škrob prelazi u dekstrin i maltozu. povećanje temp. Period ili početni – temp. a kukuruz i suncokret pri 8-10°C) Proklijavanje se u praksi može i mora spriječiti! 25 . dio upijaju vodu Upijanje vode ovisi o kemij. gubi sposobnost sipkavosti i prelazi u vodnjikavu masu neugodnog mirisa.) Za proklijavanje je potrebna vlaga. boja zrna se ne mijenja. bjelančevine u aminokiseline. bjelančevine i škrob. sastavu zrna. temperatura (sjeme pšenice. raži. i slož. 34-38°C (period za tjedan dana). minimum topline i smanjena svijetlost (zapušteno skladište) Bubrenjem zrna započinje klijanje (hidrofilni. bogato ugljikohidratima do 80%. uspješno se suzbija ventilacijom zrna II.

duguljasta. vlažnosti i dr. Povećanje hektolitarske težine uvjetuju: zrna osrednje veličine. predstavlja težinu 1hl zrnatih proizvoda izraženu u kilogramima Zavisi o sorti. potpuno zrela zrna. težine uvjetuju: mekana i brašnasta zrna. te količina vode u zrnu Smanjenje hekt.FIZIKALNA SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA Općenita fizikalna svojstva Hektolitarska težina Mjerilo za ocjenu kakvoće žitarica. kakvoća ovojnice zrna. šuplja i isklijala zrna. kompaktna staklasta zrna. hektolitarska vaga 26 . uska. veća količina vode i prisutnost primjesa Mjeri se hektolitarskom vagom Slika 8. debela i hrapava ovojnica. klimatskim uvjetima.

obradi. težina (g) specifična težina = -----------------volumen (cm3) Spec. količini vode u njemu i što je zrno vlažnije to je apsolutna težina veća Sipkost zrnene mase Na sipkost utječu razl.Specifična težina Većom hl-težinom povećava se i specifična težina zrna Specifična težina je odnos težine određenog volumena uskladištenog zrna i volumena što ga zaprema ta odvagnuta količina. čimbenici: .vlažnost zrna (zrno povećane vlažnosti ima slabiju sipkost) . klimi. težina je bitna za određivanje kakvoće zrnatih proizvoda i igra važnu ulogu pri doradi sjemenskog materijala Apsolutna težina Važna je za određivanje količine sjemena za sjetvu.površina i karakter zrna ( zrna glatke površine i okruglog oblika imaju najbolju sipkost) .stanje i oblik površine po kojoj će kliziti zrno Sipkost se izražava pomoću dva pojma: kut trenja i kut prirodnog pada (nagiba) Kut trenja je najmanji kut pod kojim zrno počinje kliziti po bilo kakvoj strmoj površini Kut slobodnog pada (nagiba) je kut između promjera osnovice i visine stošca koji se oblikuje pri sipanju mase zrna na ravnu-vodoravnu površinu Za određivanje sipkosti najčešće se primjenjuje metoda Moos-a Kut prirodnog pada se određuje pomoću četvrtaste staklene posude koja se napuni do 1/3 zrnom i zatim se okrene za 90° 27 . predstavlja težinu 1000 zrna u gramima Ovisi o sorti. te sjemenke korova mogu dovesti do djelomične ili potpuno poremećene sipkosti) .veličina i oblik zrna .količina i sastav primjesa (veća količina lakih primjesa.

jedra.o. vlage. Ovdje se skuplja i prašina. štura zrna i lake primjese padaju sporije prema zidovima silo komore. Slika 9. samoklasiranju doprinosi i otpor zraka. specif. koji omogućava prenošenje topline. i apsol. veličini. koji ovisi o obliku. a uvjetovano je svakim premještanjem zrna Raslojavanje omogućuje premještanje uskladištena mase putem prirodnog pada. težini zrna Prilikom punjenja silo komora krupna. sjeme korovskog bilja i druge primjese i nečistoće – brzo se povećava vlažnost i nastaju žarišta za razvoj kukaca. koristi se u većini skladišnih prostora Prilikom slobodnog pada zrnatih proizvoda. teška zrna padaju okomito i brzo stižu na dno.Raslojavanje (samoklasiranje) zrnate mase Raslojavanje zrnate mase predstavlja razdvajanje pojedinih komponenti partije zrna. Prikaz raslojavanja zrnene mase Poroznost zrnate mase Međuzrnati prostor je prostor koji se nalazi između zrna (sjemenki) i ispunjen je određenom količinom zraka. Sitna. grinja i m. te propuštanje raznih para i plinova (prilikom fumigacije i dezinsekcije) 28 .

a najmanju crvena djetelina (30-40%) Sorpciona svojstva zrnate mase U zrnatim proizvodima odigravaju se procesi apsorpcije (sposobnost upijanja para i plinova iz okolne sredine). kapilarna kondenzacija i kemosorpcija Sorpciona svojstva objašnjavaju se kapilarno-poroznom koloidnom strukturom svakog zrna i poroznošću zrnate mase Između stanica i tkiva zrna postoje makro i mikro kapilare i pore.Poroznost (S) se određuje formulom: W–v S = ---------. transporta i dorade zrnatih proizvoda Zrnati proizvodi vrlo brzo upijaju mirise eteričnih ulja iz biljaka koje se kao korovi mogu naći u usjevima. najveću poroznost ima suncokret (60-80%). što je veći međuzrnati prostor. što znači da će za smještaj iste težine zrnate mase koja ima veću poroznost trebati više prostora (veći kapacitet skladišta) Npr. te procesi desorpcije (oslobađanje para i plinova u okolnu sredinu) Sorpcione pojave u zrnatim proizvodima: adsorpcija.x 100 v W = ukupna zapremina cijele uskladištene mase v = stvarna zapremina čvrstih čestica zrnate mase Zapreminska težina je manja. ili nafte tijekom transporta Tijekom dezinsekcije i fumigacije može doći do pojave kemosorpcije. njihove stijenke u unutrašnjim slojevima zrna predstavljaju aktivnu površinu koja učestvuje u sorpciji molekula para i plinova Sorpciona svojstva imaju veliki značaj u praksi čuvanja. Sve te apsorbirane tvari se vrlo teško odstranjujue iz zrnate mase Mehanička oštećenja zrna 29 .

oryzae L. te sjeme korova koje prenosi vlagu na zrno Neorganske primjese su sve ono što je anorganskog podrijetla (prašina. normalne veličine Primjese su sve ono što nije čisto sjeme deklarirane vrste. Acanthoscelides obtectus Say. sekundarne. pljeva. Dijele se na: organske korisne.Zrno može biti oštećeno tijekom kombajniranja. mikofagne i slučajne vrste. S. te njihovi fragmenti i ekskrementi i mikroorganizmi Najopasniji su živi nametnici. – pšenični žižak. S. ekonomski su najznačajniji.KOLIČINA I VRSTE Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklariranoj vrsti. mogu potpuno uništiti proizvod izjedajući čitav sadržaj zrna Najznačajniji su: Sitophilus granaruis L. dijelovi špage. kamenčići. Kod sjemenske robe utječu na smanjenu klijavost. slama. prilikom vršidbe. – grahov žižak. tijekom transporta Mehanički oštećena zrna spadaju u primjese koje se nazivaju lom zrna. sjeme stranih kultura i lom zrna.) Od primjesa vrlo značajnu ulogu imaju nametnici: kukci. organske nekorisne i neorganske (anorganske) primjese Organske korisne primjese: spadaju oštećena zrna. Rhizopertha dominica F. svi predstavnici Coleoptera (tvrdokrilci) Posebno su štetni za sjemensku robu jer oštećuju i izjedaju klicu. ostaci biljke. Primarni štetnici Napadaju zdrava i neoštećena zrna. komadiće žice i sl. zea mays – kukuruzni žižak. – dominkanski brašnar. Organske primjese su korisne jer služe kao stočna hrana Organske nekorisne primjese čine sjemenke korova. pijesak. grinje. te razni kukci (sekundarne vrste) koji se njima hrane PRIMJESE . mikroorganizmi i glodavci Prema njihovom štetnom djelovanju dijele se na primarne. – rižin žižak. a na njima se ubrzo razvijaju mikroorganizmi. mrtvi i živi kukci i grinje. čime se uništava klijavost 30 . gdje spada zrelo i neoštećeno sjeme vrste.

T. Prvenstveno izgrizaju klicu. Lepinotus (oblici s rudimentiranim krilima) i Lachesilla pedicularia (oblici s razvijenim krilima) Slučajne vrste dolaze u skladišne objekte s polja i nisu značajne Grinje – Acarina Spadaju u grupu Arachnoidea – paučnjnaci Javljaju se samo na proizvodima koji imaju vlagu veću od 14% i više.brašneni moljac koji paučinom sljepljuje čestice brašna i stvara nakupine (filt) Sekundarne vrste Žive i hrane se lomom zrna i ostacima zrna napadnutih primarnim štetnicima Najzastupljenije vrste su: Criptolestes ferrugineus – hrđasti brašnar.Često se javljaju i kukci reda Lepidoptera (leptiri).. rodovi Liposcelis (beskrilni oblici). te izgrizaju klicu zrna Velike su i indirektne štete od zagrijavanja U mlinovima i skladištima brašna česta je vrsta Anagasta kühniella. Mogu izazvati i probavne smetnje kod stoke Glodavci – Rodentia Čine štete hraneći se proizvodima i zagađujući ih. Sitotroga cerealella – žitni moljac. gusjenice. te predstavnici reda Psocoptera (prašne uši). a svojim masovnim prisustvom zagađuju proizvode.gljivicama i javljaju se na vlažnijim i pljesnivim proizvodima Najznačajniji su predstavnici reda Coleoptera (Ahasverus advena. te miševi (Mus musculus – kućni miš) 31 . Njihove ličinke. stvaraju paučinu na napadnutim proizvodima. Oryzephilus surinamensis – surinamski brašnar. razni moljci kao Plodia interpunctella – bakrenasti moljac. Tinea granella – hambarski moljac.oštrokuti gljivar). Najznačajniji su štakori (Rattus norvegicus – sivi štakor i Rattus rattus – crni štakor). castaneum – kestenjasti brašnar Javljaju se u masovnom broju i zagađuju proizvode svojim ekskrementima i fragmentima tijela Mikofagne vrste se hrane mikroorg. Tribolium confusum – mali brašnar.

odnosno konstantan nadznor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. divertera. koju na terenu možemo odrediti na dva načina: kao apsolutnu procjenu populacije određujući broj štetnika/kg robe ili m3 skladišta. promjene u dužini razvojnog ciklusa pojedinih štetnih vrsta. što predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladištene robe. kako ili čime će uzorkovati. zatim se vrši odvaga i 32 • • • • • • . automatskih tresilica sa sitima i sl. tj. broj štetnika/mamku ili lovki. a ujedno je i fizički vrlo zahtjevan i skup posao. te odrediti postotak zaraženog uskladištenog proizvoda. neophodno je vršiti redovito uzorkovanje. kao i posuda za izuzimanje robe u protoku.MONITORING ŠTETNIKA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA • Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja. Dakle. Iz pravilno uzetih uzoraka može se odrediti nekoliko bitnih čimbenika: gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u uskladištenom proizvodu. Uzorkovanjem se otkriva moguća prisutnost populacije skladišnih štetnika koji se razvijaju u skladišnim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom određenog razdoblja čuvanja robe. U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjena nadzora skladišnih štetnika na terenu. od raznih tipova sondi i šila za uvrećanu robu do vakuum sondi i lopata za rinfuznu robu. ili kao relativnu procjenu populacije. Glavni akcenat monitoringa je kontinuirano uzimanje što većeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile što objektivnije procjene moguće populacije štetnika u robi. te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni. ali iziskuje velik utrošak vremena i radne snage. brojnost vrsta štetnika u određenim fazama razvojnog ciklusa u uskladištenom proizvodu. prostorna i vremenska distribucija štetnika. kako ili čime će analizirati uzorke. Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji. Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnika. koliko će uzoraka uzeti. insektomata. tj. reprezentativni za cijeli skladišni objekt. Također je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje. Obje procjene pokazuju u praksi svoje prednosti i mane. razdjeljivača uzoraka (dividera). apsolutna procjena populacije svodi se na konstantno uzimanje uzoraka uskladištene robe s većeg broja mjesta u skaldištu. To bi značilo da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati zašto uzima uzorak. potrebitost provođenja zaštitnih mjera. potreban je velik broj uzoraka. Kao rezultat konstantnog nadzora skladišnih objekata je procjena populacije štetnika. Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja štetnika na terenu.

Praćenjem populacijskog trenda u sezoni skladištenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za određivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene.prosijavanje uzoraka. Dva se tipa feromona uspješno primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim među uskladištene proizvode. Moguće je odrediti i detalje o distribuciji štetnika unutar objekta i životni ciklus tijekom cijele sezone skladištenja. determinacija štetnih vrsta i određivanje brojnosti populacije na terenu. s obzirom na osjetljivost štetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. te određivanja žarišnog mjesta koje je potrebno sanirati. Ranija detekcija štetnika omogućava i veću felksibilnost kod izbora primjene mjera zaštite. Zbog visoke osjetljivosti mamaca. jeftinija i lakša metoda u odnosu na apsolutnu procjenu. Prag djelovanja je promjenjiv. • Znatno elegantnija metoda je relativna procjena populacije štetnika. ovisi o štetniku. i lovki. ili. Znatno je manji utrošak vremena i radne snage. Dakle. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije štetnika u skladišnim objektima. Ulov štetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila učinkovita mjera suzbijanja i je li. kad se populacija počela obnavljati pokazujući postoji li potreba daljnje primjene mjera zaštite. koji omogućava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskaldištenom proizvodu. a da se ne vrši tretiranje cjelokupnog skladišnog objekta. Ova metoda može se rabiti za točno određena problematična područja u skladišnim objektima. jer žive kratko. štetnike je moguće otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih inače bilo teško otkriti. za štetnike unutar zrna i sl. Planskim postavljanjem mamaka u skladišnim objektima omogućena je i identifikacija izvora zaraze. Temelji se na pregledu uzoraka štetnika uhvaćenih u razne tipove mamaka. te izdvajanje štetne entomofaune. Tipovi mamaka su različiti s obzirom na vrste i stadij razvoja štetnika koje lovimo. Razlikujemo mamke za štetnike koji lete. To je brža. jer najobimniji posao obavljaju mamci. a služi i za ocjenu provedenih mjera zaštite. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp. robi koju treba zaštititi i o zakonskim i tržišnim propisima. Odgovor mužjaka je • 33 . za štetnike koji se nalaze na površini zrna. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvođenje suzbijanja štetnika i higijene u objekte. Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno. Također je moguća i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze štetnicima koja bi inače prošla nezamijećena.) iznimno su jaki. a to su seksualni (proizvodi ih ženka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. Na ovaj način dobivene smjernice za određivanje praga mogu se gledati samo kao općenita rješenja koja je moguće prilagoditi svakoj novoj situaciji. Mamci se najčešće kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. omogućena je veća selektivnost primjene zaštitnih mjera. U složenim situacijama mamke se može koristiti za određivanje praga djelovanja. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stručni kadar koji će se tijekom radnog vremena baviti samo ovom problematikom. te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije mogućih štetnika. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka. lovke i zamke za štetnike.

a često dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (Slika10. U normalnim uvjetima feromon se razrjeđuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima. priakazan je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i žitnog moljca.) Na Slici 11. Ljepljivi mamak preporuča se za hvatanje moljaca i kornjaša koji lete. 34 .). Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovječnih vrsta (Tribolium spp.brz i kod nekih vrsta feromon će privući mužjake s udaljenosti od nekoliko kilometara.

) 35 . a također se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom.Ljevkasti mamak također pogodan za hvatanje moljaca (Slika 13.) Mamci za puzajuće oblike štetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladišnim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tzržištu. Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobražavaju u kukuljice (Slika 14.

) Filt – trak mamci pogodni su za hvatanje hodajućih stadija štetnika na skrovitim mjestima unutar pomoćnih skladišnih objekata (Slika 16.). (Slika 15.Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje tvrdokrilaca koji obitavaju unutar zrnene mase. 36 . Mamak od smeđe riže postavljen je u najlonskoj mrežici otvora 2 mm.

Lovke za uskladištene proizvode u rasutom stanju, najčešće su plastične ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i služe za hvatanje štetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaša vrlo je pogodna konusna lovka plastične izvedbe, s perforiranim poklopcem (Slika 17.)

Za brzu detekciju štetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (Slika 18.)

37

Relativna procjena populacije pomoću navedenih tipova mamaka i lovki moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata, što podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliša, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Također, je potrebito striktno se držati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogdno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se očita njegov položaj unutar skladišnog objekta pomoću portabl laser scanner-a koji (Slika 19. i 20.) i na taj način se vrste i brojnost štetnika unose u kompjutersku bazu podataka (Slika 21.) pogodnu za statističku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Slika 19. bar kod mamka Slika 20. laser scanner

Slika 21. kompjuterska baza podataka 38

Statistička obrada ovako prikupljenih podataka odnosi se na statističke parametre, kao što je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greška, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju brojčano (tablično) ili grafički. Brojčani prikaz odnosi se na prikaz broja štetnika/kg uskladištene robe ili kao prikaz broja štetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zaražene robe. Grafički prikazi monitoringa populacije štetnika u skladištima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanjui ili robe u vrećama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona – ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona – ako je varijanca jednaka s prosjekom , odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca veća od prosjeka. Dakle, za pravilno provođenje nadzora ovim načinom, nije potrebno imati veliku radnu snagu. Bitno je u startu dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaćene štetnike, te ih determinirati i očitati njihovu brojnot, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statistički obradi i prikaže simaulacija stanja u kompletnom skladišnom objektu za cijelu sezonu čuvanja robe. Monitoring skladišnih štetnika trebao bi biti jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda provedena u praksu i u skladišnim objektima naše zemlje. Potrebito je zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar koji će se ovom problematikom posvetiti u cijelosti, a time bi se primjena konvencionalnih i kurativnih zaštitnih mjera mogla bolje kontrolirati i njihova uporaba svesti na minimum, što bi ujedno i smanjilo primjenu kemijskih preparati, a time i kontaminaciju okoliša.

39

za dobivanje sjemena. bez premiještanja. Skladištenje zrnatih proizvoda uz sniženu temperaturu (u “rashlađenom stanju”).) koje je namijenjeno za vlakno. Skladištenje zrnatih proizvoda bez prisustva zraka (hermetičko čuvanje) 3. koje ima vlažnost nižu od kritične. odnosno kakvoću. nametnici i dr. kada se fiziološki procesi u zrnu sporo odvijaju. glavni proizvodi zbog kojeg proizvodimo kulturu.) može očuvati uspješno 2-3 godine u silosima. Uz ove načine skladištenja postoje i pomoćne metode koje omogućavaju osiguranje naprijed navedenih načina skladištenja. u koje spadaju: a) čišćenje uskladištenih proizvoda i njihova dorada b) primjena aktivne ventilacije c) konzerviranje zrna (kemijsko i dr. uskladišteno u pravilno pripremljena skladišta (čista i dezinficirana) uz rashlađivanje i permanentnu kontrolu (temperatura. može biti zrno ili sjemenka. štetni insekti i grinje) imaju vrlo oslabljenu životnu aktivnost.SPECIJALNI DIO SKLADIŠTENJE ZRNATIH PROIZVODA Ovisno o pojedinim ratarskim kulturama. ili 3-4 godine u podnim skladištima. Raznim istraživanjima dokazano je da se suho zrno. koje se dobivaju od žitarica. a svi drugi nametnici (mikroorganizmi. Zbog toga sjeme i zrno spadaju u zrnate proizvode. kada se temperatura snižava do granice kada prestaju sve životne funkcije zrna. očišćeno od primjesa. konoplja i dr. Uskladištenje zrnatih proizvoda danas se u svijetu obavlja na tri osnovna načina: 1. Skladištenje zrnatih proizvoda sa niskom vlažnošću (ispod kritične) u raznim tipovima skladišta 2. ali i pojedino industrijsko bilje (lan. uljanog bilja.) Svi ovi glavni i pomoćni načini skladištenja povoljno se izvode kod “suhog zrna”. 40 . Zrno ima sačuvana sva tehnološka svojstva. vlaga. odnosno kao sjemenski materijal .

sve do trenutka daljnje uporabe Za uskladištenje žitarica koriste se: 1. pri određenim uvjetima. istovara manipulacija proizvodima unutar skladišta Podna skladišta: 41 . zaštićena od prodora podzemne vode i oborina Moraju postojati uvjeti za kvalitetno provjetravanje Dobro organizirana služba protiv skladišnih štetnika i požara Transport robe bi trebao biti potpuno mehaniziran: prilikom prijema. podna skladišta 2.Vrste i tipovi skladišta SKLADIŠTE: objekt u kojem se. proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće (kvalitete). suha. koševi za kukuruz 3. silosi Prostorija mora biti čista. utovara.

Podna skladišta Mehanizirana Nemehanizirana s automatskim istovarom djelomično samoistovarni 42 .

1.Prema vremenu uskladištenja privremena stalna Tavani Žitnice (hambari) Velika podna skladišta A) Tavani Primitivni oblik skladišta Za čuvanje manjih količina proizvoda Omogućeno je provjetravanje i suhi prostor Kućni tavani – žitarice Tavani nad štalom – voluminozna krma B) Žitnice (hambari) Za čuvanje većih količina zrnate robe Manje zgrade građene od drveta C) Velika podna skladišta: * PODNO POVRŠINSKA (u rastresitom stanju debljine 1. Podno površinsko skladište na kat 43 .5 m ili u vrećama) Slika 22.1 .

i u vrećama – unakrst u 4 reda) Slika 23. Podno zapreminsko skladište Pogodno za merkantilnu robu. ne i za sjemensku Zrno se u skladište smješta do samih zidova na različite visine: pored zidova : 2-2.5 m u sredini : 4-5 m (horizontalni pod) do 10 m (kosi pod) Debljina sloja ovisi o vlažnosti zrna: 44 .* PODNO ZAPREMINSKA (u rinfuzi – sušenje.

40 Prije uskladištenje zrnata masa se mora provjetriti i ohladiti – aktivna ventilacija Aktivno provjetravanje Tri tipa: Stalno (stacionarna.20 0. fiksirano) Poluprijenosno Prijenosno Koriste se: ventilatori provodnici za zrak razdjeljivači zraka Slika 24.50 0.15-0. Tipovi kanala za provjetravanje Kanal od opeke s drvenim podom 45 .Vlažnost zrna (%) 14 15 17-20 >20 Debljina sloja (m) 1.70 0.40-0.70-1.

Kanal od kamena s betonskim podom Poprečni presjek kanala kombinacija opeka-kamen Rešetka za prozračivanje (od letava) 46 .

Sustav ventiliranja u silosima U – ulaz zraka I – izlaz zraka 47 .Slika 25. Prikaz sustava ventiliranja pomoću isisavanja zraka Slika 26.

roba) 20-30% (sjemen.postavljena tako da vjetrovi mogu puhati izmeðu njih Slika 27. 1 vagon žitarica (14-15%) potrebno oko 12m2 + za manipulaciju: 15-20% (merkant.Veličina skladišta Određuje se prema količini proizvoda i prema mogućnostima osiguranja od požara npr. bez njih (do 2 t) Ako se gradi nekoliko skladišta . a širina ovisi o širini cerade Skladišta s pregradama (1 t zrna). Za čuvanje sjemenske robe: prostorija za čišćenje (selektor) prostorija za zaprašivanje Privremena skladišta U slučaju nedostatka kapaciteta postojećih skladišta Najnužnija mjera Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode neće moći djelovati Nagib terena mora biti najmanje 5º Duljina skladišta 50-100 m. 300t) ili na katove Radi osiguranja od požara – ne više od 5-6000 tona kapaciteta Površina poda ne veća od 1200 m2 / skladištu Čuvanje različitih kultura u istom skladištu: razdijeliti ih drvenim pregradama Priručne prostorije skladišta: prijemni dio s vagom dio za vreće prostorija za radnike ured i sl. Privremeno skladište 48 . roba) O kapacitetu ovisi da li će objekt biti prizemni (do 30 vagona.

80-1.20-1. Koš za kukuruz u klipu SILOSI Osigurava kompleksnu mehanizaciju proizvodnih procesa i automatsko upravljanje Osnovni dijelovi: a) radni toranj b) silosni (skladišni) prostor c) prostorije za prijem i otpremu robe 49 . i do 2. a tamo gdje je klima suhlja sa čestim vjetrovima. visina je obično 2-3 m Položaj koša – okomito na pravac vjetrova Postoje jednostruki i dvostruki (dva koša pod istim krovom) Slika 28.00 m Duljina ovisi o kapacitetu.20 m Dimenzije koša ovise o podneblju U krajevima s vlažnom klimom širina je 1.KOŠEVI ZA KUKURUZ Koš (čardak) za čuvanje kukuruza u klipu Sušenje prirodnim putem (strujanjem zraka) ili umjetnom cirkulacijom zraka Na drveni ili metalni kostur se postavljaju stranice Pod je građen od dasaka Krov se produžava prema bočnom stranama Koš treba biti podignut od tla 0.50 m.

od nagle promjene temperature i od štetnika 50 . vage. Osnovni dijelovi silosa I – radni toranj II – silosni prostor III – prijemni odjel za željeznički transport IV .prijemni odjel za kamionski transport V . strojeve za čišćenje. postrojenje za transport zrna Elevatori – osnovni transportni strojevi (specijalizirani i univerzalni) Strojevi za čišćenje: separatori i trijeri (u srednjem dijelu silosa) Silosni (skladišni) prostor Glavni dio silosa ili pravo skladište Zadatak: zaštititi zrno od atmosferskih prilika.sušara 1 – vaga 2 – transporteri za punjenje komora 3 – separator 4 – kontrolni separator 5 – transporteri ispod komore silosa Radni toranj Centar s kojim su povezani svi ostali dijelovi silosa U njemu se vrše osnovni transportni i tehnološki procesi Sadrži: elevatore.Slika 29.

Skladištenje u silosu 51 . betonski 30-40 m Slika 30. pravokutni. okrugli.Zidovi silosa moraju biti: čvrsti i trajni pri minimalnoj debljini jednostavne konstrukcije nepropusni za plinove ne smiju biti podložni požaru Silosni prostor sastoji se iz tri dijela: * osnovni dio silosa (komora ili ćelija) * tavanski dio (gornja galerija) s transporterima za punjenje * prizemni dio (donja galerija) s transporterima za pražnjenje Izvedba silosa: * drvo – opasnost od požara * opeka – teškoća mehanizacije * čelik – provodljivost topline. higroskopnost (kondenzacija) * armirani beton Oblik komora: * ovise o materijalu i mogućnosti izvedbe * kvadratni. zvjezdasti * okrugli silosi su ekonomični ako im je promjer do 5m visina ovisi o kapacitetu.

) o kojem najčešće ovisi uspjeh pravilnog skladištenja.Skladištenje pšenice Pravilnim skladištenjem pšenice moraju se sačuvati sva njezina kvalitativna i kvantitativna svojstva. to je proces dormantnosti duži. Moderno skladište za uskladištenje pšenice treba imati sve potrebne uređaje kao: uređaj za utovar i istovar. 52 . PERMANENTNO PRAĆENJE PROIZVODA TIJEKOM CIJELE SEZONE SKLADIŠTENJA.standard 2%). te se analiziraju štetni kukci i grinje. uređaje za mjerenje temperature (ugrađene termometre u silo komorama ili bimetalne ručne). periferna vlaga na zrnu se suši i kao takova se prozračivanjem isparava. skladištari i dr. temperatura uskladištene mase i okoline. To se postiže skladištenjem suhe i hladne pšenice. merkantilna godinu dana i više. a drugi se daje proizvođaču. Radi toga se svakih 1-2 mjeseca moraju uzimati uzorci (težine 250g). U svim skladištima i uskladištenim proizvodima jedan od najvažnijih procesa je permanentno praćenje stanja proizvoda. primjese . odnosno mjere za suzbijanje štetnih nametnika. merkantilna roba sva tehnološka svojstva. Tijekom skladištenja žitna masa prelazi u stanje dormantnosti (mirovanja). čime nastaju izmjene u sastavu uskladištene mase kao: izmjena zraka u međuzrnatom prostopru.76 kg. prisutnost nametnika (kukaca. Sjemenska roba treba održati svoje vitalitetne osobine (klijavost. glodavaca). aparate za dezinfekciju. uklanjanje plinova i neugodnih mirisa iz uskladištene mase. kada se mjeri vlaga proizvoda. grinja. Tijekom prijema pšenice u skladištima. Što sve ima utjecaja na uspješno skladištenje. energija klijanja). temperatura. a da bi se sačuvale normalne sposobnosti života zrna. Skladištenje pšenice biti će različito s obzirom na sjemensku ili merkantilnu robu. hlađenje ili aktivnu ventilaciju. izjednačenost uskladištene partije zrna. hektolitarska težina . pravilna priprema skladišta za prijem nove robe. vlaga zrna. potom svi negativni mirisi prelaze u apsorpcioni zrak. a prozračivanjem se uskladištena masa ujedno i hladi. a time i hlađenje. Za vrijeme skladištenja pšenice najvažnije je utvrditi optimalne uvjete za što trajnije i kvalitetnije skladištenje. kemijske i fiziološke osobine zrna. Na osnovu rezultata analiza poduzimaju se mjere za saniranje prevelike vlažnosti (sušenje proizvoda). Također su važna dva čimbenika za ovaj proces. uređaje za sušenje i dosušivanje. kao sirovine za dobivanje finalnih prehrambenih proizvoda.Radi toga je mogućnost prozračivanja uskladištenih proizvoda bitan čimbenik kvalitetnog skladištenja. pneumatskim ili ručnim sondama uzimaju se obično dva uzorka (jedan za analizu u laboratoriju gdje se određuje vlaga (13% standard za pšenicu. mikroorganizama. nastaje sušenje zrna. pa što je vlaga manja. a temperatura niža. Vrlo je važan i stručni kadar koji vodi računa o skladištenju (tehnolozi. te dobro opremljen priručni laboratorij za fizikalne. po mogućnosti provjetravanjem ili hlađenjem. a to su temperatura i vlaga zrna. vrsta i tip skladišta. relativna vlaga zraka okolne sredine. trajnost skladištenja. te njihovi razvojni oblici. vrste i količina primjesa. Sjemenska roba se u skladištima zadržava kraće vrijeme. Prozračivanjem prestaju svi negativni fiziološki procesi u zrnu. te unutrašnji transport. navodimo u slijedećem: Namjena i cilj skladištenja (merkantilna ili sjemenska roba). kada su svi biokemijski procesi svedeni na minimum.

deblji sloj .do 2. Čuvanje kukuruza u klipu je najrašireniji i najjeftiniji način. Poslije komušanja kukuruz se skladišti sa različitom vlažnošću (ovisno od klimatskih prilika tijekom berbe) od 22-35%.5m. sa vlažnošću od 25% treba za sušenje 150m3 za svaku tonu. postoji opasnost da se zrak zasiti vlagom. 1994. gdje se njegovo sušenje obavlja prirodnim putem (zrakom i suncem). Ovakav način skladištenja i sušenja je nesiguran i često dolaz do njegovog kvarenja. odnosno da ostane samo toliko vlage za "latentni" život sjemena. Kukuruz manje debljine (1. njegova vlažnost će tek u travnju mjesecu doseći 15-16% vlage. Primjerice ako se kukuruz skida u studenom mjesecu 22% vlage. u drugoj fazi vlaga iz unutrašnjosti zrna. Relativna vlaga zraka ne bi smjela prijeći 60%.5m sa vlažnošću klipa od 16-18%. brzini protjecanja zraka kroz masu. propuštanjem prirodnog nezagrijanog zraka pomoću stacionarnih ili prijenosnih ventilatora. Ovakovo sušenje obavlja se i u posebno izgrađenim komorama. a uklanjanje vlage obavlja se u 4 osnovne faze: vlaga koja se nalazi na površini zrna odstranjuje se zrakom (prirodnom ili umjetnom cirkulacijom). uz najpovoljnije klimatske uvjete. a čuva se u klipu i u zrnu (rasutom stanju). Rastresitost hrpe klipova je također vrlo važna. Ivezić. Zadatak je sušenja da se zrnu oduzme suvišna vlaga. tj. njegovo sušenje se dovodi u pitanje i kvarenje je neizbježno. U klipu se kukuruz čuva u koševima (čardacima ili kukuružnjacima). i konačno se ustaljuje količina vlage u zrnu na 1213%. koristit će se takav način koji će osigurati hranidbenu kakvoću zrna. Čuvanje kukuruza u zrnu Kukuruz se može čuvati sušenjem ili dosušinjem u sušarama. temperaturi okolnog zraka i uskladištene mase. a najpovoljnija je od 3-3. koji je u našim uvjetima prilično zastupljen. koja ovisi o dužini klipova i stupnju vlažnosti. prozračivanjem i konzerviranjem vlažnog zrna. debljini sloja te o rastresitosti hrpe. što se najčešće obavlja za sjemenski kukuruz. pa ako se zrno koristi za prehranu. na nekim poljoprivrednim imanjima sušenje klipa se obavlja umjetnim putem. odnosno vlaga odlazi iz sredine više vlažnosti u sredinu niže vlažnosti. relativnoj vlazi zraka okolne sredine. Način sušenja ovisi o namjeni. u trećoj fazi sa periferije zrna vlaga prelazi u zrak. Od svih ovih čimbenika vrlo je važna debljina sloja. čime dolazi do ovlaživanja kukuruza u višim slojevima i djelovanje koje smo željeli je suprotno.). Sušenje ima značajnu ulogu za daljnje skladištenje. Uklanjanje vlage iz kukuruza ovisi o slijedećim čimbenicima: količini vlage u klipu (zrnu i oklasku). iz sredine veće koncentracije prelazi u sredinu manje koncentracije. posebice kod vlažnog zrna preko 30% vlage. posebice na privatnim gospodarstvima. a najčešće glodavci. ako se zrno koristi za 53 .5m) treba manje količine zraka za sušenje (50m3/sat). Klipove kukuruza napadaju mnogi nametnici.Skladištenje kukuruza Kukuruz se po namjeni razvrstava za industrijsku preradu i za ishranu ljudi te stoke. U većim koševima. kukci i grinje (Kalinović. Klip sa većom vlažnošću od 40%. Ako je debljina sloja veća.

zbog visokih temperatura često dolazi do velikog loma zrna. vlaga zraka 40-50%). od suhljeg.). osjetljiviji je na visoke temperature pri sušenju. radi očuvanja vitalitetnih osobina zrna (klijavost. čak i do 20%. Brzina sušenja raznih hibrida ovisi o vlazi zrna prilikom sušenja. Vlažnije zrno suši se brže i lakše. Čuvanje sjemenskog kukuruza Sjemenski kukuruz podvrgava se se specijalnom režimu sušenja. Sušenje se obično obavlja u dvije faze (dvofazno sušenje): u prvoj fazi zrno se suši na temperaturi od 120-130oC. a kreće se obično od 35-38%. Tijekom sušenja sjemenskog kukuruza velikog značaja ima vlaga. Što je kukuruz vlažniji. Energenti za sušenje mogu biti različiti (plin. prije utjecaja mraza.) . ali se primjenjuje i kombinirani način (sušenje klipa na 22-25% i poslije runjenja dosušivanje zrna). pa se uskladišteni proizvod mora redovito kontrolirati (uzimanje uzoraka. koja opet ovisi o klimatskim prilikama.375 m3/sat. mraz. mjerenjem temperature i vlage. ovisno o tipu sušare. iznimno i 40%. Sa kombajna se obično dovozi kamionima ili traktorskim prikolicama do usipnog koša sušare.5-5oC i rel. Nezasićeni zrak prolazeći kroz masu vlažnog zrna uzima vodenu paru koja ishlapi iz zrna. snijeg i sl. Osušeno zrno se nakon hlađenja skladišti u silo komore ili velika podna skladišta.5-14%. Količina zraka ovisi o vlažnosti zrna. Prosušivanje zrna okolnim zrakom ovisi prvenstveno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka (najbolja temperatura je srednja dnevna 4. oklasci klipova i sl. Tijekom sušenja. analiza na prisutnost nametnika). sa vlagom od 25% . Sušenje kukuruza zagrijanim zrakom obavlja se u sušarama raznih tipova. visina hrpe klipova i temperatura. Radi toga sušenje se obavlja okolnim zrakom i zagrijanim zrakom. odnosno na niske temperature na polju (napr. kada se postiže vlaga zrna od 18-20%. Toplo zrno odležava 6 sati. loma zrna te ostalih primjesa.reproduktivni materijal (sjemenski) sušenje će se obaviti bez oštećenja klice.Ako ga mraz zahvati. iz kojih se istovaruje hidrauličnim ili nagibnim rampama. odnosno smanjenja klijavosti. zbog izjednačavanja vlage. Zrno kukuruza kombajnira se sinhronizirano sa radom sušare. U drugoj fazi zrno se suši temperaturom od 80oC. gdje roba ostaje do momenta uporabe. 54 . sušenje je vrlo delikatno. Vlažni kukuruz se aspiratorima velikog kapaciteta čisti i zatim odlazi na sušenje. Sa okolnim zrakom (nezagrijanim) sušenje se obavlja u silo komori ili podnom skladištu. Stacioniranim ili prijenosnim uređajima (ventilatorima) ubacuje se zrak sa donje strane silo komore ili ubacivanjem zraka kroz polukružne perforirane cijevi u podnim skladištima. Obično se suši u klipovima. što pogoduje razvoju raznih nametnika. ovisno o njezinim kapacitetima u žitomlinskim poduzećima. treba ga lagano sušiti. Preporuka je da se sjemenski kukuruz skine što prije (makar i vlažniji). kako ne bi došlo do naglog odmrzavanja i pucanja stanica unutar zrna. Prije prijema uzimaju se uzorci za utvrđivanje vlage. pa tako primjerice za kukuruz sa vlagom od 16% potrebito je 75m 3/sat. mazut. a prije toga se čisti silo aspiratorima od sitnog loma i pljevica i sposobno je za dugotrajno skladištenje. na 13. energija klijanja).

vlaga se svodi na oko 20%. Kemijska svojstva imaju daleko veći utjecaj na uspješno čuvanje uljarica na duže ili kraće vrijeme. zrno se hladi zrakom obično u trajanju od 1-2 sata. kalibrira i zaprašuje fungicidima za sjeme /TMTD i dr. U praksi se često ne utroši sav dorađeni sjemenski kukuruz./). težine 10-25 kg. Fizikalna svojstva u svezi skladištenja su slična kao i kod žitarica. Skladišti se u podnim. Za kvalitetno ulje. čime se ugrožava životna sposobnost sjemena. ali je presudna sipkost. koje je potpuno poremećeno ako dođe do pojave samozagrijavanja. 1990. te pakuje u višeslojne papirnate vreće. soja. Tako je raznim ispitivanjima ustanovljeno da se kod sjemena sa vlažnošću od 13% u povoljnim uvjetima skladištenja.. do momenta sjetve.Plodia interpunctella Hbn.). i izvjesna količina ostaje neprodana u skladištima. čije ličinke .Pri sušenju sjemenskog kukuruza u klipu. uljana repica. Klijavost dorađenog sjemena. Zbog toga se u početnoj pojavi ovih insekata odmah moraju poduzeti mjere suzbijanja raznim pogodnim insekticidima (Kalinović i dr. zapremine 500-1000 kg.gusjenice izgrizaju sadržaj zrna. (bakrenasti moljac) i Sitotroga cerealella Oliv. klijavost smanjuje za svega 1-2%. klijavost. Sastav pojedinih uljarica prikazujemo u tablici 8. (žitni moljac). sjeme uljarica čuva se na specifični način i njihovo skladištenje je prilično zahtjevno. Proces sušenja počinje sa 25-30oC. Tehničko ulje dobiva se od sjemena konoplje i lana. Kod temperature 48-50oC već dolazi do koaguliranja albuminskih komponenti bjelančevina. Najčešća vrsta štetnih insekata su razni moljci . a svakih 2 sata temperatura se povisuje za 3-5oC. Jestivo ulje se dobiva i od ploda maslina. Takovom kukuruzu neophodna je pažnja. sezam i mak (zrnati proizvodi). jer postoji opasnost pd napada raznih nametnika (kukaca i glodavaca). kikiriki. a poslije krunjenja se dosušuje. 55 . ricinus. s obzirom na fizikalna i kemijska svojstva. do maksimalno 43oC (granična temperatura sušenja) iznimno 45oC. Zrno se dorađuje (čisti. odnosno služi kao reproduktivni sjemenski materijal. Nakon sušenja. Dorađeno sjeme mora imati atest (vrsta hibrida. uzimanjem uzoraka. Samozagrijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti. i štetno djeluju na klijavost. u povoljnim uvjetima skladištenja može biti ispravna i nakon 2-3 godine. koje je industrijsko bilje i služi u druge svrhe. stalnim kontroliranjem. Skladištenje uljanog bilja Zrno uljarica služi za dobivanje ulja. Skladištenje nedorađenog sjemenskog kukuruza je kratko.). u podnim skladištima u papirnatim vrećama ili velikim tzv. a vezan je sa vlažnošću i temperaturom zrna. lešnjaka i badema. trajnost uporabe i sl. U uljano bilje spada suncokret. posebice klicu. "džambo" plastificirano jutenim vrećama. betonskim zrako suhim pogodnim skladištima.

) postoji formula pomoću koje se može odrediti vlaga za najoptimalnije čuvanje uljanog bilja. Sjemenke uljarica sadrže različite količine ulja (40-60% od težine sjemenke ili 80% od težine jezgre).3 (17.= 7. prema Voškeruškoj (Trisvjatskij. najvažnije su komponente koje sudjeluju u biokemijskim procesima. kaja sadrži 43. primjerice u sjemenci konoplje ima najviše globulina u 50% bjelančevina. uglavnom od tvari koje su osjetljive i neotporne na skladištenje pa su i sjemenke suncokreta osjetljive na duže skladištenje. odmah započinju negativni biokemijski procesi u zrnu.2) 3.0 (40. a također i bjelančevina (1.4-21.9 (9.2) 3.3 (35. količina ulja (masti) i količina vode. a najveći otpada na globuline. Od svih uljarica sjeme suncokreta ima vrlo složen kemijski sastav.9-31.5-21.Tablica 8.43.3-12.4-12. dobiva se slijedeća skladišna vlaga: 14 x (100 .5-45.3) 7.6-4.0) Voda 6.1 (15.0 (16. repica 35. Tako.9 (7.0) Tijekom skladištenja uljarica.91% 100 56 . jer ako se sadržaj gornje granice od 7% povisi.5-2puta više nego kod žitarica).4) 15.0 (8.0) 22. Većina uljarica imaju dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i tri nezasićene masne kiseline (oleinska.5-19.7) Bezdušične ekstraktivne tvari 13. Kultura Suncokret Masti Bjelančevin e 10.5 (29.6-4.4-12. ugljikohidrate. Formula glasi: 14xZ V= --------. 1966.1-40. mineralne tvari i vodu.1 (27.0 (17.5) Pepeo 2.2-36. linolna i linolenska). Za uljano bilje.5 (19.2) Soja 12.1) Uljan.3 (4. U sjemenkama uljarica ima prosječno 16-28% bjelančevina. Istovremeno ulje uljane repice ima mnogo nezasićenih (Eruka) kiselina.1 (3.5) V= ---------------------. Kemijski sastav važnijih uljarica.8) 21. Prema ovim pokazateljima ocjenjuje se i vrijednost ovih kultura.5% ulja. Sjeme suncokreta sadrži masti i lipoide. bjelančevine.1) 19.9) 31. Sadržaj vlage (vode) je vrlo važan.7-18.4-14.6) 5.0 (6.% 100 V= granična količina vlage (%) Z= 100-količina ulja (%) 14= stalni koeficijent Primjer: ako želimo uspješno čuvati uljanu repicu.0-21.

odlazi na vagu.U) W= -----------------. ali na kraće vrijeme. Tijekom skladištenja konstantno se moraju svakih mjesec dana uzimati i 57 .5%. Zbog toga ovi silosi su nepodesni za duže čuvanje uljarica. Najpogodnija su betonska skladišta.2 100 Sjeme suncokreta se kamionima ili željezničkim vagonima doprema do usipnih koševa i trakastim transporterima.80. po mogućnosti na razmaku od 1.9%.. na glavicama biljki. nakon čega se obavlja vršidba i skladištenje u podna skladišta. tada će gornja granica skladišne vlage 6. Iza sušenja transporterima se ubacuje sa gornje strane u silo komore. Sjeme suncokreta skladišti se u betonskim silosima. Uz stijenke metalnih silosa zbog znojenja zrna dolazi do stvaranja vlažnog sloja debljine 1020 cm. jer nemaju pogodnu hidro i termo izolaciju. 16 x 55 880 ⇒ W = ---------. Ovakovo sjeme potrebito je povremeno lopatati. a debljina sloja mora biti podešena radi mogućnosti prozračivanja. osušeno na skladišnu vlagu. ali se prije skladištenja obavezno suši u sušarama i čisti od primjesa.45) W = ------------------. radi provođenja aktivne ventilacije. kada se sušenje sjemena obavlja na polju ili skladištima. Kombajniranjem se sjeme suncokreta sa različitom vlagom (16-18%). Visina hrpe zrna u rinfuzi ne bi smjela biti viša od 10 m.2 W = 6.2 100 Primjerice: biti W (%) .gornja granica skladišne vlage U (%) ..količina ulja u apsolutno suhom stanju ako partija sjemena sa 45% ulja.. ponovno na vagu. sorte sa više sadržaja ulja (47%) moraju imati skladišnu vlagu koja ne smije prelaziti 6. Skladištenje suncokreta Suncokret se na velikim parcelama skida kombajnima.Vrste i tipovi skladišta za uljano bilje Uljano bilje skladišti se uglavnom u podnim skladištima. u aspiratore za čišćenje. Međutim sjeme suncokreta skladišti se i u silosima sa spojenim silo komorama građenim od betona ili pocinčanog lima. Skladišna vlaga za sorte koje sadrže 44% ulja iznosi 6. gdje se uglavnom skladišti uljana repica.80 100 100 16 x (100 . Dno komore je dvostruko. ovisno o sadržaju ulja. po mogućnosti uređaje za aktivnu ventilaciju i uređaje za mjerenje temperature.5 m do 3 m. ali se u svijetu na malim parcelama skida još uvijek ručno (tzv. "kubanski način").2 ⇒ W = ----.. okruglih razmaknutih silo-komora. koji su izvor zaraze štetnim kukcima i mikroorganizmima. koji imaju uređaje za mjerenje temperature. Za sigurno određivanje skladišne vlage postoji formula koja glasi: 16 x (100 . a jedino suncokret u silosima. Sva podna skladišta moraju imati termo i hidro izolaciju. doprema u silose ili velika podna skladišta. Također su bitni i mehanizirani transporteri za utovar i istovar robe. te elevatorima u sušaru. Napominjemo da uljano bilje mora biti suho.

Ako se ne raspolaže sa sušarama. pri 25oC sjeme ne mijenja boju. a lopatanje treba obavljati što češće. koje se manifestira užeglošću masnih tvari. Tako napr. kada nastaju ketoni. Temperatura sušenja ne bi smjela biti viša od 35 o C.analizirati uzorci na prisutnost štetnih kukaca. i sa ugrađenim. sjeme dobiva miris po plijesni. te dekarboksilacijom. kao Tvornica ulja u Zagrebu. uljanu repicu skladište u podna skladišta o obliku niskih silo komora.Iza žetve sjeme uljane repice razne vlažnosti od 10-12% odlazi direktno na sušenje.oštrokuti gljivar (mikofagna vrsta). koji prozračuju (hlade) proizvod sa donje strane. na skladišnu vlagu od 6-6. samozagrijavanja i pojave nametnika. Stvara se karakterističan ukus (miris) hlapivih masnih kiselina. pri 25-40 oC dolazi do ubrzanog razvoja mikroorganizama. te temperatura. rijeđe u silosima. koji se javljaju na zagrijanim. kada nastaju izvjesne promjene u zrnu. Sjeme uljane repice u skladištima stoji najviše 1-2 mjeseca. Na to utječu različiti čimbenici kao fizikalni. dušične spojeve i temperaturu). (kestenjasti brašnar). Vlažno zrno intenzivnije diše i postaje vlažnije. Poslije čišćenja sjeme se skladišti u podna skladišta. znači kratko.. Od fizikalnih čimbenika je prvenstveno svjetlost. pa je i skladištenje vremenski kraće. Skladištenje uljane repice Zbog veličine sjemenki i proizvedenoj količini.Tribolium castaneum Hbst. Za sva kvarenja osnovni čimbenici su povišena temperatura i vlaga. vlažnim i pljesnivim lokalitetima u skladištima. te toplije. Poznato je da je sjeme uljane repice sitno.5%. te predstavnici Psocoptera (prašne uši) roda Liposcelis. zbijeno je i 58 . gorkog je ukusa. Ahasverus advena Walt. Tako se na sjemenu suncokreta javljaju razni tvrdokrilci (Coleoptera) . kod koje se ubrzava proces oksidacije masti. uvjetovano kemijskim promjenama. koji imaju pogodnu podlogu za razvoj (vlagu. Čimbenici kvarenja uljanog bilja tijekom skladištenja Tijekom skladištenja uljarica često puta nastaje kvarenje. pri čemu dolazi do razgradnje masnih kiselina. sjeme uljane repice treba raširiti u skladištu u tankom sloju. miris i okus. ali se ipak mora stalno osmatrati uzimanjem i analizom uzoraka na pojavu samozagrijavanja i nametnika. koja utječe na brzinu procesa užeglosti. ili u vrećama. u rasutom stanju. Neke tvornice. Kvarenje uslijed bioloških čimbenika nastaje najviše uslijed rada mikroorganizama. kemijski i biološki. Od kemijskih čimbenika najvažnija je oksidacija koja se odvija pod utjecajem iz zraka i kisika iz vode (vlage).stacioniranim ventilatorima. ugljikohidrate. sjeme uljane repice se skladišti drugačije od sjemena suncokreta. kada je lakše izdvojiti žarišna mjesta povećane vlage. proizvodnja je u mnogo manjem obimu. hidrolizu masti (u slobodne masne kiseline). Mikroorganizmi izazivaju užeglost razlaganjem bjelančevina i ugljičnih spojeva. sa uređajima za mjerenje temperature. Uljana repica skladišti se uglavnom u podnim skladištima.

ljuska je tamne boje. kao i kontrola temperature proizvoda i okolnog zraka. pa se u nekim zapadnim europskim zemljama. Čuvanje sjemena korjenastog bilja (šećerna i stočna repa. monogermno i monokarpno sjeme. te u zemljama nekadašnjeg SSSR-a primjenjuju desikanti i defolijanti. Normalno sjeme su kvržice sa nekoliko sjemenki. a one se odvajaju raznim strojevima (rešeta. a to su zrnati proizvodi namijenjeni za reprodukciju . gdje se obavlja ručno prebacivanje .dijelovi stabljike. monokarpno je jednoklično sjeme nastalo selekcijom (genetskim putem). postaje gorko. Kod suncokreta sa većim sadržajem ulja brže dolazi do pojave samozagrijavanja. jer su mnogo brži procesi razlaganja. defektnost sjemena je 85% (kod sjemenske robe gubi se klijavost). pod utjecajem visokih temperatura tijekom srpnja mjeseca. što negativno utječe na kvalitet ulja. Od skladišnih nametnika (kukaca. pri 40-55oC intenzivno se razvijaju termofilni mikroorganizmi. cikorija) Šećerna repa ima normalno. Skladištenje ostalih zrnatih proizvoda U ostale zrnate proizvode spada sjeme korjenastog i predivog bilja.tamne je boje.).sjemenski materijal. Sazrijevanje sjemena šećerne repe je nejednolično. stvaraju se slobodne masne kiseline (7-8%). visina hrpe rasutih poroizvoda ( najviše 3 m).lopatanje. a dozvoljena skladišna vlaga iznosi 14-15%. Poslije odvajanja primjesa. dolazi do stvaranja većih količina slobodnih masnih kiselina. kada se vlaga sjemenjača smanjuje na 9-10% tijekom 3 dana. jezgra postaje tamno žuta. a defektnost zrna je 100%. sušenje požnjevenih sjemenjača vrši se dugo. monogermno (jednoklično) sadrži jednu sjemenku. Odvajanjem kvržica (plodova) od stabljike obavlja se metodom mlaćenja. Vrlo je važna i povoljna građevinska konstrukcija skladišta (termo i hidro izolacija). 59 .. lišća. kako na stabljici (biljci) tako i na cijeloj površini usjeva. kada nastaje mnogo primjesa (10-20%) . Do sada nije uobičajeno sušenje sjemena šećerne repe sušarama. te stalno prozračivanje. sjeme pljesnivi. Kako ne bi dolazilo do ovakovih nepoželjnih posljedica. a glavno sušenje obavlja se na polju. U klimatima sa mnogo oborina i visokom relativnom vlagom zraka. najvažnije mjere su sušenje uljanog bilja prije skladištenja (skladišna vlaga najviše 9%). prskanjem prije skidanja. Sjeme sazrijeva od baze rodne grane prema vrhu. prašina i dr. a nastalo je drobljenjem kvržica specijalnim postupkom. grinja i glodavaca) također dolazi do velikih gubitaka (ponekad i do 30%). pokretna platna i sl. Sjeme se stavlja u podna skladišta (zrako-suhe prostorije sa propuhom) na pod debljine sloja 20-25 cm. Dolazi do naglog povećanja kiselosti u zrnu i sirovom ulju. Pri 70-75oC boja ljuske i unutrašnjost zrna postaje tamno smeđu boju.

uz povremeno ručno lopatanje. koji sadrže veće količine ulja. Vreće se skladište u zrako suhim skladištima. segmentira. koja se nalazi na stabljici proizvedeneoj u drugoj godini. Sekundarnom doradom dobivamo jednoklično sjeme. Kako se u nas ne proizvodi mnogo cikorije. Čuvanje sjemena predivog bilja Predivo bilje proizvodi se uglavnom za dobivanje vlakna.sjeme se stavlja u vreće težine 50 kg. a u sekundarno dorađeno sjeme spada i genetski jednoklično sjeme. na ciradama. pa je njegovo čuvanje otežano. Sjeme šećerne repe je vrlo skupo (posebice jednoklično). a može se uspješno očuvati do 1 godine. pa se mora i kvalitetno sačuvati u adekvatnim skladištima sa skladišnom vlagom od 12%. sa atestima i plombom. u hrpi čija visina ne bi smjela prelaziti 1 m. koje se kalibrira. koje se čisti i sprema u podna skladišta. lan i pamuk. ali se njegovom skladištenju treba posvetiti pažnja. Za proizvodnju ovih proizvoda potrebito je sjeme (reprodukcijski materijal). kako ne bi došlo do njegovog kvarenja. a tu spadaju konoplja. Ono se ne tretira fungicidima. a povremeno se trebaju prebacivati. Vreće se slažu unakrsno u podna skladišta na grede. Poslije žetve i vršenja stabljike. Prilikom žetve skida se različitom količinom vlage (i preko 25%). Teže je sačuvati jednoklično sjeme. Čuvanje sjemena cikorije Sjeme cikorije je vrlo sitno. Jednako se čuva i sjeme stočne repe. dobiva se sjeme. složene unakrsno na drvene grede. a klijavost može sačuvati i 3-4 godine. jer ima smanjeni perikarp i osjetljivije je na vanjske utjecaje. pa ih u izvjesnom smislu možemo svrstati i u uljano bilje. Sušenje manjih količina sjemena (sa privatnih gospodarstava) obavlja se prirodnim putem (suncem i zrakom). kako bi bilo što lakše manipuliranje. pilira i polira. temperature i prisutnosti nametnika. Ovakova sjemenska roba skladišti se u zrakosuha skladišta. to se ono skladišti kod nas uglavnom u podnim skladištima u vrećama ili u rasutom stanju. to je i sjemena malo. Veće količine sjemena suše se u sušarama i to sjeme sa vlažnošću od 20-25% na temperaturi od 40oC. Kako se proizvode manje količine sjemena konoplje. Tijekom skladištenja potrebita je stalna kontrola vlage. te se prije skladištenja obavezno suši na skladišnu vlagu od 7-8%. kojeg čuvamo kao zrante proizvode. sjeme sa vlagom preko 30% na temperturi od 30oC. a nalazi se smješteno u glavici. Sjeme se može čuvati i u rasutom stanju. uz određeni razmak 60 . Sladištenje sjemena konoplje Kako sjeme konoplje sadrži oko 30% ulja svrstava se i u uljano bilje. razastrto u tankom sloju. te mlaćenja. u vreće unakrsno po dvije.

a posađen u proljeće stvara stabljiku. a tijekom zime se postepeno čisti i skladišti u prikladnim podnim skladištima. Korijen i gomolj sadrži mnogo vode. Sušenje sjemena lana obavlja se u sušarama (28-40oC) i prirodnim putem.59%. sadrži bjelančevine. U pojedinim zemljama (Italija) koje proizvode mnogo konoplje. a da ne izgubi klijavost. Zbog toga se razlikuje skladištenje industrijskog korijena i skladištenje sadnica ili sjemenjača. pa korijen proizveden prve godine služi za preradbu. uz prebacivanje lopatanje. nego sušeno prirodnim putem (viša temperatura uništava klijavost slabijeg sjemena . Ustanovljeno je također da je starije sjeme prikladnije za sjetvu (nego sviježije jednogodišnje). Laneno sjeme obavija sluzasta tvar. i ima bolju klijavost. Sjeme lana ima specifični kemijski sastav. Ima također osobinu da lako izdrži i niske temperature (20oC). a jedna i druga proizvode se i za dobivanje sjemena (sjemenjače). stočna za hranidbu stoke. sjeme se čuva u specijalnim silosima. ono mora odležati izvjesno vrijeme u skladištu u neočišćenom stanju. Njihovo skladištenje se razlikuje u mnogome od skladištenja zrnatih proizvoda. stočna repa. pa je to jedan od osnovnih razloga za njihovo specifično skladištenje. sjeme lana može održati klijavost i do 7 godina. Vađenjem iz tla 61 .30 . Skladištenje šećerne i stočne repe Šećerna repa se proizvodi za industrijsku preradu. debljina sloja ne bi smjela prelaziti 1. gdje se suši i dorađuje.između gomila vreća. i pljosnatog izgleda. čime gubi vodu i šećer i samu težinu korijena. Čuvanje sjemena lana Sjeme lana služi kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lana i preradu u vlakna. cvijet i plod (sjeme).1. Ono je jajolikog produljenog oblika. uglavnom u vrećama. Skladištenje industrijske šećerne repe Vađenjem šećerne repe iz tla on nadalje živi i diše. Poslije skidanja sjemena i sušenja. Ustanovljeno je da sjeme sušeno visokim temperaturama postaje snažnije. Skladištenje korjenastog i gomoljastog bilja U korjenasto i gomoljasto bilje spada šećerna repa. rijeđe u rinfuzi. radi što bolje cirkulacije zraka. Prikladnim skladištenjem. a od encima su prisutni lipaza i proteaza. što omogućava bržu klijavost. te visoke (preko 100oC). Šećerna repa je dvogodišnja biljka.selekcija).40 m. cikorija i krumpir. globuline. 1966). koja pritjecanjem vlage jako bubri. Vlaga se kreće od 3. U nekim zemljama (Engleska) sjeme se suši i na dimu (radi slabijeg fungicidnog djelovanja). Ako se skladišti u rinfuzi. Zbog toga postoje biološke osnovice za čuvanje repe. ovisno o stupnju zrelosti i klimatskim prilikama za vrijeme žetve. albumine. u tankom sloju. a time se obavlja i konzerviranje klijavosti (Pasković. pepton i lecitine.

treba ga pregledati i sortirati (posebno staviti oštećeno korijenje). sa bazom 2-2. niti niža od 0oC. obično u blizini željezničkih postaja. Tako primjerice pri 0 oC dnevni gubitak šećera je mali (0. Prizme se lociraju u blizini tvrdih puteva.0061%).korijen prekida svoj rast i razvoj. Tijekom 100 dana čuvanja pri istoj temperaturi gubitak saharoze iznosi 1. Ako se čuva na duže vrijeme. širine baze 15m. stvarajući zaštitni epiderm na novo stvorenoj površini korijena. pri 12oC gubitak je 0. pri 0oC gubitak je 0. Intenzitet ovih procesa uvjetovan je čimbenicima u kojim se uvjetima čuva korijen. diše. Mjesto se očisti od ostataka bilja. pokriva lišćem. iza kombajniranja. uvenuti ili stradao od mraza koji je podložan kvarenju. brže je i djelovanje mikroorganizama). Odsijecanjem glave korijena.5m.61% od težine korijena. što predstavlja čisti gubitak. obično mehanizirano. "ventilatori".5m i visinu 1. a za zaštitu od mraza gornji sloj se pokriva kukuruzovinom. a odvijaju se procesi sagorijevanja saharoze prisustvom kisika iz zraka. korijen i dalje živi. Na duže čuvanje slaže se u veće hrpe kapaciteta 4-5t. a dužina je proizvoljna. Čuvanje korijena na polju Kada se korijen ne može izravno nositi u tvornicu. izravna i zasipa vapnenim prahom (20kg/100m2) ili krečnim mlijekom (400 lit/100m2). Prvih 5-6 dana poslije vađenja korijena on intenzivnije diše. koja u unutrašnjosti ne bi smjela biti viša od 5oC. čuvanje na otkupnim stanicama i čuvanje u šećeranama. Kako bi se sve to spriječilo. tada se korijen mora sortirati u tri skupine: zdravi i svježi korijen teži od 1 kg. koje čekaju na otpremu u tvornice. visine 4- 62 . smješteni u sredini hrpe (građeni od dasaka ili polukružnih metalnih cijevi sa perforacijama). Ako korijen stoji duže vrijeme. Prema namjeni postoji različito čuvanje industrijskog korijena: čuvanje korijena na polju. Čuvanje korijena na otkupnim stanicama Otkupne stanice su mjesta otkupa i privremenog čuvanja korijena šećerne repe. Za čuvanje na duže može se koristiti samo zdravi korijen. te nakon izvjesnog vremena korijen uvene (dovoljan je gubitak od 25% da dođe do ugibanja stanica).0192%. na kraće vrijeme. Jedan od važnih je temperatura. Bočni dijelovi prizmi zasipaju se zemljom debljine 20cm. Također se naglo isparava voda iz korijen (repa ima 75% vode). svježi sitniji i ozlijeđen prilikom vađenja ili transporta. Biraju se povišeni tereni (radi otjecanja suvišne vode).5m uz visinu gornjeg dijela 0. koje ne smiju prelaziti 5%. tada se čuva u polju. Korijen se slaže u hrpe ili prizme. Kod ovog čuvanja bitne su i primjese (zemlja i dijelovi lišća). čime prestaje nakupljanje šećera. čime se smanjuje gubitak od oko 2050% u odnosu na nepokriveni korijen. Ako je korijen vađen ranije ovi su procesi još intenzivniji. Slaže se u manje hrpe. kako bi otprema bila što efikasnija. Važna je kontrola temperature. Sve ovo ovisi o temperaturi (što je ona viša brže je ugibanje stanica. dvodnevne i višednevne zalihe. korijen treba vaditi na vrijeme i ako on treba duže stajati. za odvođenje suvišnog toplog i vlažnog zraka stavljaju se tzv. Ako je jako hladno bočne strane se pokrivaju slojem zemlje od 15-20cm.92%. jer preživljava "fiziološki šok" prilikom odsijecanja glava. gdje postoje jedno. Temperatura se mjeri bimetalnim termometrima svakodnevno.

47%. Osim ovih gubitaka. Tako napr. neminovan je gubitak šećera u korijenu. Zbog toga se stalno mjeri temperatura i ako je potrebito obavlja se ventiliranje. poduzimaju se adekvatne mjere u svrhu njihovog suzbijanja.1 kg. a time i gubitak težine korijena. Temperatura u prizmama mjeri se bimetalnim termometrima postavljenim u specijalnim cijevima. koji se pokrivaju daskama. Ventilacioni sistem se zatvara u slučaju podjednake temperature (zraka i prizme). obuhvaćajući i površinski dio. Po utvrđivanju mikrobiološke zaraze. prvenstveno se kontrolira temperatura sa dobro raspoređenim termometrima u prizmi. gdje se obično formiraju žarišne infekcije. na razmacima od 10m. u cilju smanjenja temperature. Postoje vertikalni dovodi zraka. 63 . Da bi se to ustanovilo. ovisno o kapacitetu tvornice (velika skladišta projektiraju prizme i do 10m visine). Obično se po jedan termometar stavlja na svakih 200t korijena. Aksijalnim ventilatorima ubacuje se oko 46 m 3 zraka/h/t korijena. Bez obzira na ventiliranje. gdje su gubici šećera mnogo manji. širine 60cm i dubine 30 cm.37%. Čuvanje korijena u šećerani U krugu tvornice se čuvaju velike količine korijena. na dubini od 50-100 cm daljnjih 80 korijenova (bez posebne selekcije). Prirodnom ventilacijom smanjuje se prosječna temperatura u prizmi za 2-3oC. Razlika za težinu korijena bila je 1. za količinu šećera 0. a količina šećera bila je 17. Povoljne su i velike prizme kapaciteta do 1000 t. a prosječna temperatura korijena u prizmi niža od 4. Ugrađeni sistemi umjetne ventilacije postoje u većini modernih šećerana. oko 50m. Sistem prirodnog ventiliranja očituje se u unaprijed iskopanim kanalima po sredini prizme ili dva paralelna. težina uzorka prije skladištenja iznosila je 42. potrebito je uzimanje uzoraka za određivanje gubitaka u težini korijena i šećera. dolazi i do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama. a uzorci se moraju uzimati iz jedne partije prije i poslije skladištenja. korijen zaražen suhom truleži i korijen na kojem je vidljiv razvoj micelija plijesni. kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od temperature u prizmi.5m. Zbog toga se uzimaju uzorci na dubini od 1m od vrha prizme. sa blagim padom i ugrađenim sistemima za prozračivanje. postavljeni na razmak od 10m. prekida se ventiliranje.0 kg s količinom šećera od 17.5oC. težina korijena iznosila je 40. gdje se kroz kanale za ventilaciju ubacuje zrak putem ventilatora.10%. Korijen se slaže mehanizirano u velike prizma različitih kapaciteta. proizvoljne dužine. kako po dužini tako i po širini. Po potrebi obavlja se ventilacija korijena. Nakon skladištenja u trajanju od 60 dana. ovisno o mogućnosti betonske ili tvrde podloge. Ventiliranje korijena se obavlja prirodnim ili mehaničkim putem (ventilatorima za hlađenje zraka). naročito ako je korijen nečist (uprljan zemljom). To su betonske podloge. ovisno o kapacitetu. Tako se od 1000 korijenova na dubini od 10-50cm uzima 20 korijena. Ukoliko je minimalna temperatura zraka -2oC. Promjene za vrijeme čuvanja korijena šećerne repe Tijekom skladištenja korijena šećerne repe. Mikrobiološkoj analizi podvrgava se korijen svrstan u tri grupe: korijen zaražen vlažnom truleži.9 kg. Tu se ujedno korijen prebacuje u tvornicu vodenim putem. Korijen iz uzorka se svrstava po težini. Kritičnu fazu reguliranja temperature u prizmi predstavljaju prvi dani skladištenja.

nakon čišćenja i sortiranja. Imaju ugrađene uređaje za prozračivanje. Nabacana zemlja mora biti glatka. Nadzemni trapovi su smješteni iznad zemlje. koji se čuva preko zime. račvastog. da bi se u proljeće posadili za dobivanje stabljike i sjemena. Nakon prvog pokrivanja (iza 15 dana) obavlja se drugo pokrivanje slojem zemlje od 20-30cm (u krajevima sa oštrom zimom o 45cm) na donjem dijelu i sa 1520cm (ili 30cm) na vrhu.20m širine. prema vrhu se stanjuje na 5-10cm. Sloj zemlje može biti jedno ili dvoslojan (ako se pokrivanje obavlja ranije. radi spriječavanja oštećenja korijena. sa donjom bazom 1. Grade se u područjima gdje vlada oštra zima i gdje nema opasnost od podzemnih voda. dužine po potrebi (ne duži od 20m). Korijen za dobivanje sjemena naziva se sadnica ili sjemenjača. Kada je trap složen. toplina i plinovi mogli izlaziti. Postoje nadzemni.50m. sklično kao i kod nadzemnih trapova.20-1. Na dubini od 30-40 cm kopaju se kanali širine 1m. Stalni trapovi su uglavnom podzemni. a pristup za transportna sredstva mora biti siguran. a drugim iznad. tako da trap dobije oblik kupe. a trape se samo ne 64 . mrkve i krompira. Tehnologija trapljenja Sadnice koje su izvađene treba što prije trapiti. kako bi para. Utovar korijena obavlja se sa gornje strane. bez pukotina. Ako ima oborina i ovaj dio se pokriva. Za odvodnju para i suvišne temperature služe okomiti ventilatori (građeni od dasaka). Sadnice se čuvaju u trapovima. na povišenom terenu i propusnom tlu. Lociraju se na suhom i ocjeditom terenu. Pri dnu je debeo 20-30cm. istovar sa donje strane. Djelomično podzemni trapovi su jednim dijelom u zemlji. cikorije. Ovakovi trapovi mogu vrlo dobro poslužiti i za trapljenje krumpira. Zbog toga se vadi samo toliko sadnica. Privremeni trapovi koriste se uglavnom za čuvanje sadnica šećerne i stočne repe. a korijen se slaže do oko 80cm visine i pokriva zemljom. koja služi kao zaštitni pokrivač. širine 80cm. a najgornji dio trapa (greben) ostaje nepokriven. druge godine posađeni korijen služi za dobivanje ploda i sjemena). Vanjski zidovi se prema vrhu malo zaokružuju. Prvo se slaže korijen duž vanjskih rubova i stvara se zid. zaglađivanje se ponavlja. tada je pokrov dvoslojan). Ako se pojave pukotine i zemlja osuši. Kako su ovi trapovi duboko pod zemljom potrebito je dreniranje okolnog tla. koliko se može utrapiti isti dan. što se obavlja zaglađivanjem lopatama i vodom. unutar kojeg se stavlja ostalo korijenje pomoću vila sa kuglicama na zupcima. građeni kao ukopane jame sa zidanim stijenkama i dobro izoliranim krovom. djelomično podzemni i podzemni. naglo vene i gubi rezervne tvari. u protivnom ih treba pokriti slamom ili kukuruzovinom. oštećenog i gnjilog korijena). Podzemni trapovi su ispod površine tla i ukopavaju se na dubini od 1.Skladištenje sjemenske šećerne repe (sjemenjača) Poznato je da je šećerna repa dvogodišnja biljka (prve godine daje korijen za industrijsku preradu. a pravilo je "iz zemlje u zemlju". Obično se lociraju na vodoravnom i čistom tlu (očišćenom od biljnog pokrova). pokriva se srednje vlažnom zemljom. koji mogu biti privremeni i stalni. U protivnom korijen gubi vodu. te ventilatori sa gornjom i donjom ventilacijom. Prije trapljenja vrši se selekcija sadnica (izdvajanje prekrupnog.

postotak prkosnica bio je 60. Promjene za vrijeme čuvanja u trapovima Sjemenjače moraju dočekati proljeće sa dobrim turgorom.9% (Orlovski. Zato se sadnice odmah moraju utrošiti. koja se stvara oksidacijom šećera. rjeđe u podrumima. topline i drugih plinova. kontroli iste i o samom izgledu korijena. svakih 3-4 dana. na temperaturi višoj od 10o C dobiva se samo 46 g sjemena. pri normalnoj temperaturi bilo je 4. došlo bi do razvoja nejednolikih stabljika. "vlažna toplina". Na količinu dobivenog sjemena utječe najviše temperatura. slično kao i šećerne vadi i sprema prije mraza. za odvođenje suvišnog CO2. Stočna repa skladišti se u nadzemnim i djelomično podzemnim trapovima sa ugrađenim ventilacionim cijevima. Povišena temperatura djeluje i na prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova. Trapovi se obično postavljaju u pravcu puhanja zimskih vjetrova.). Ovo se omogućava ventilacijom "ventilatorima" (okomiti i vodoravni). Postavljaju se po dužini trapa na svakih 3-5 m. a oko njih se kopaju kanali radi otjecanja suvišne vode.5% prkosnica. Vodoravni ventilatori građeni su od letvica u obliku trostrane prizme. Iako je to disanje neznatno. Promjene u trapovima mogu nastati i uslijed nepovoljne temperature.previše krupne. Stavljaju se po cijeloj dužini trapa. brzo se kvari u trapu pod utjecajem raznih gljivica i plijesni. Ako ne bi bilo sortiranja. čija je baza 40 cm. Vađenjem sadnica opada turgor sjemena. O jarovizaciji ovisi uspjeh proizvodnje sjemena. i sl. kroz vertikalne otvore.). Prema ispitivanjima. završenom jarovizacijom i visokom životnom sposobnošću. nego se samo razvija lišće. Sclerotinia fuckeliana) i plijesnima (Botrytis spp. Korijen u trapovima predstavlja živi organizam. pojavu "prkosnica". U trapu se mjeri i temperatura. kao napr. koje su perforirane i na kojem vrhu se nalazi krović. kada korijen ne izbija rodne grane. 65 .. što omogućuje provjetravanjem trapova. U protivnom biva napadnut gljivicama (Phoma betae. a korijen treba biti čist od zemlje i neoštećen. visina 20 cm. radi spriječavanja ulaska oborina. izmjena plinova mora postojati . Zbog toga se korijen stočne repe. Previsokom temperaturom stvara se tzv. koje će se održati u trapu bez kvarenja. koja se spriječava odvodnjom ventilatorima. Prekasno izvađena i stradala od mraza. Skladištenje stočne repe Skladištenje stočne repe poslije vađenja obavlja se najčešće u trapovima. troši kisik. a također i dovod svježeg zraka. Okomiti ventilatori grade se iz 4 daske (širine 15 cm. po Ritzu. dužine 120 cm). Prerano vađen korijen gubi vodu i šećer. te do neujednačene cvatnje i sazrijevanja sjemena. gubi se voda povećava se hidroliza šećera i slabi otpornost na mikroorganizme. 1988. zdrave i lijepo oblikovane sadnice. viša ili niža izaziva neugodne posljedice. koja se registrira. pa se zato mora stalno mjeriti temperatura. a izlučuje CO 2 i vodu. brzo se smežura u trapu i vene. Kakvoća repe koja će se održati u trapu ovisi o vremenu vađenja i skladištenja. a strane 30 cm. Najpovoljnija temperatura u trapu je od 2-8o C. Tako pri 0-1o C u trapu dobiva se 130 g sjemena po biljci. koja se slijeva sa trapa. koji diše. 1952. pri temperaturi od 13o C. i Penicillium spp.

To su uglavnom rahla. cvatnje i sazrijevanja sjemena. Ako se sjemenjače čuvaju u trapovima. Prema namjeni postoji sjemenski i merkantilni krumpir. Sortira se i skladišti samo zdravo korijenje. jednolične težine. prosušivanje i čišćenje gomolja. Tijekom čuvanja zimi. a dva iduća ostavljaju se u tlu. a njihovo skladištenje se obavlja vani na polju. Na polju se čuvanje sadnica obavlja tamo gdje zimi ne dolazi do dubokog smrzavanja. iz koje u proljeće normalno izbija stabljika sa reproduktivnim organima. odolijeva izmjenama temperature. isto je i za cikoriju. Stanje krumpira tijekom vađenja je vrlo važno za daljnje skladištenje. pa sve što važi za šećernu repu. ne vadeći ih iz tla. 66 . krumpir i pri najboljoj tehnologiji skladištenja gubi na svojoj kakvoći i kvantitetu. podrumima i specijalno građenim skladištima. ili se sadnice vade i utrapljuju. a prema načinu skladištenja on se može čuvati u trapovima. kada još nema velikih mrazeva i kada još korijen ako je smješten na otkupnim stanicama. Sve što važi za čuvanje industrijskog korijena šećerne repe. mora proći prije skladištenja nekoliko faza i to: priprema krumpira za čuvanje i čuvanje krumpira u skladištima. gdje se plugom vadi dva reda korijena. a veće količine za tržište. kako bi se dobila dvostruka žetva s iste parcele. Čuvanje industrijske cikorije Kako se u našoj zemlji cikorija malo proizvodi i brzo se prerađuje. U nekim zemljama (SAD) cikorija se uzgaja u združenim kulturama sa ječmom i zobi. a gubitke moramo smanjiti na najmanju mjeru. koja ostaje u tlu preko zime. humozna i teksturno lakša tla. sortiranje gomolja. tijekom zime čuvaju se u specijalnim skladištima. Kampanja vađenja i prerade obavlja se u listopadu i početkom studenog mjeseca. a da se smanje troškovi proizvodnje cikorije. U našoj zemlji krumpir se na većim površinama vadi mehanizirano (plugovima iskopačima. koje stvara zaštitni ogrtač. Postoji industrijski korijen i sadnice ili sjemenjače. Izvađeno korijenje (ručno vađenje) otprema se u trapove. oni su isti kao i za šećernu repu. Strojevima ogrtačima preostalo korijenje u tlu se prekriva lišćem. Skladištenje sjemenjača Sjemenjače (sadnice) moraju se čuvati preko zime. bez većih oštećenja. radi jednoličnog razvoja stabljike. Priprema krumpira za skladištenje obavlja se u nekoliko faza: stanje krumpira u vrijeme vađenja.Skladištenje cikorije Slično kao i šećerna repa cikorija je dvogodišnja biljka. Skladištenje krumpira Krumpir sadrži oko 80% vode i to je gomolj. važi i za korijen industrijske cikorije. industrijski korijen otprema se odmah na otkupne stanice u blizini tvornica za preradu. Da bi se gomolj što bolje zimi sačuvao. U domaćinstvu on se čuva u podrumima ili na seljačkim gospodarstvima u trapovima. koji se drugačije čuva od žitarica ili korijenastog bilja.

u studenom mjesecu gubi 0. Tako se prema ispitivanjima u trapu na svakih 100 kg krumpira napr. očišćen i sortiran) može se čuvati u trapovima. gomolje treba staviti pod nadstrešnicu. s time da moraju biti ugrađeni okomiti ili vodoravni ventilatori (slično kao u trapovima). da izlazi iz trapa. Sjemenski krumpir na svjetlu treba stajati 4-5 dana. Takav krumpir dobar je za sjetvu i otporan je na skladištenje. kada se suhi i čisti gomolj putem transportera dovodi do sita. hrapavija. sitnog (za hranidbu stoke) te oštećenog i bolesnog. 67 . Veće količine krumpira sortiraju se putem sortirača.specijalnim strojevima i različitim kombajnima). Znači da u trapu gomolj treba čuvati kraće vrijeme. Time gomolj postaje otporniji na napad mikroorganizama. Po propisima u jednoj partiji uskladištenog krumpira dozvoljeno je 2-3% (najviše 5%) onečišćenih zemljom. Gornji sloj gomolja pokriva se slamom i slojem zemlje. Ipak jestivi krumpir na svjetlu ne bi smio stajati više od 1 dana (najviše 5-6 sati bez obzira da li pod nadstrešnicom ili na polju). koji može izazvati smrt i kod ljudi i kod životinja. Ručnim-grubim sortiranjem izdvaja se mehanički oštećen ili bolestan krumpir. a to su nadstrešnice smještene duž pročelja zgrade.5 m. Ako se krumpir vadi po kišnom vremenu i u zakorovljenim parcelama. a prvo sortiranje obavlja se već za vrijeme prosušivanja. sa ugrađenim okomitim ventilatorom. na gomolju može biti i do 15% zemlje. ali uslijed male mogućnosti reguliranja temperature i vlage dolazi do većih gubitaka proizvoda. Tipovi i vrste skladišta za krumpir Pripremljeni krumpir (prosušen. kako bi se on uspješno mogao skladištiti. gomolji se ostavljaju kratko vrijeme osušiti na polju. Treba odabrati pogodno vrijeme za vađenje (suho i lijepo). kako bi što manje zemlje ostalo na gomolju. Na manjim površinama krumpir se još uvijek vadi ručno. oštećeni. sa niskom podzemnom vodom. jer na dužinu skladištenja velikog utjecaja ima temperatura i vlaga u trapu. Čuvanje gomolja u trapovima je najjednostavniji način. pa je takav krumpir teško sačuvati. da bude zdrav. a ventilator (građen od letava ili užih dasaka) mora biti visok. kada se gomolj prosušuje i oslobađa suvišne zemlje. deblja. Kada se krumpir vadi po suhom vremenu. gdje će se osušiti. a svi su uglavnom podzemni do dubine 30 cm. odnosno u lipnju 17. pokožica je grublja.56 kg. Gomolj se odlaže u tankom sloju (do 50 cm debljine) ako je vlažan. za reguliranje vlage i temperature. Prosušivanje i čišćenje krumpira je važna daljnja operacija u pripremi krumpira za skladištenje. bolestan i deformirani gomolj. ili dijelom iznad zemlje do 50 cm). podrumu. koje izazivaju gnjilost gomolja.60 kg. ovisno o raspoloživoj količini. u debljem ako je suh. kada se uklanja nasječeni. Trapovi se postavljaju na povišenim terenima. sve dok pokožica i dio gomolja ispod nje ne poprimi zelenu boju. nekoliko grupa jestivog (konzumnog). U protivnom poprima zelenu boju. U suvremenim skladištima postoje posebna mjesta za ostavljanje svježe vađenog krumpira. jer pokožica postaje čvršća i otpornija je na napad raznih bakterija i gljivica. a mlade stanice pokožice i sloja ispod brže sazrijevaju. jer se takav može i najbolje sačuvati u skladištima. kojom se stvaraju veće količine solanina. Tijekom vađenja krumpira najosnovnije je da gomolj ostane čist i nepovrijeđen. i u specijalnim skladištima. Suprotno ako se vadi po vlažnom vremenu. Utjecaj sunčevih zraka (insolacija) tijekom dosušivanja igra veliku ulogu. Sortiranjem gomolja obavlja se odvajanje sjemenskog. širine 1.

još uvijek je aktuelno. temperaturom se spriječava klijanje. Kako bi se zadržala povoljna kakvoća i kvantitet gomolja. u skladištima pri dnu hrpe. kako u skladištima tako i u trapovima. Zbog toga vrlo je važna kontrola temperature. vlažnost i mogućnost prozračivanja. tako i svakog boksa posebno. ako je visina hrpe veća od 3. puštajući termometar pričvršćen na dugoj motci ili pomoću posebno izgrađenih termometara.0 x 3. kroz čiju sredinu su postavljene perforirane cijevi dužine 2. kojim se može regulirati (vodoravno i okomito) visina sa koje će oni padati (najviša dozvoljena je 1 m). 68 . Osim promjene sastava gomolja dolazi i do gubitaka na težini i oni su veći. na temperaturi od 8-10o C. da ne bi pozelenio.5 m. Boksovi se pune postepeno po slojevima (više njih odjednom). ali uz obavezno prozračivanje i ventilaciju kako skladišta. U specijalnim skladištima temperatura se kontrolira u boksovima. što je temperatura u skladištu viša. a krumpir se najbolje čuva kod 4-7o C. iznad 6o C počinje klijati. Deblji sloj (primjerice 8.Čuvanje gomolja u podrumu u rastresitom stanju ili u sanducima. te uz ventilatore. pritisak izražen u kg na tekući metar iznosi 80 kg. Gomolj se poslije sortiranja sortiračima. Temperatura se mjeri termometrima. što iznosi kapacitet od 78. za brzoklijajuće sorte optimalna temperatura je 4o C. tako i sjemenskog krumpira najbolje je u skladištima gdje je omogućeno prozračivanje ubacivanjem svježeg zraka. u koje se puštaju termometri. U podrumima se u boksove ili u sanduke stavlja krumpir u različitim slojevima debljine. tijekom zimskog čuvanja bitni su čimbenici: temperatura. Kod visine hrpe od 1 m. u sredini prostorije. Čuvanje krumpira zimi Poslije privremenog skladištenja kada se krumpir čuva u tanjem sloju na zaštićenom mjestu. kada je u stadiju mirovanja. U trapovima temperatura se mjeri kroz "ventilatore".5m. a i na sam gomolj. kraj prozora. zbog većeg isparavanja krumpira.75 m3. Reguliranje i održavanje povoljne temperature kako konzumnog. U protivnom (punjenjem boksa odjednom). kako u domaćinstvima. To važi i za klijanje gomolja. kada pritisak iznosi 1200 kg. montiranih na dugoj metalnoj dršci. Za sporoklijajuće sjemenske sorte krumpira optimalna temperatura je 7 o C.0 m) izaziva nesigurnost pritiska na bočne dijelove skladišta ili boksova. Povišenjem temperature. ovisno i o kapacitetu skladišta. i kada prelazi fazu mirovanja. Jestivi-konzumni krumpir najbolje se čuva pri temperaturi 3-6o C. visine hrpe 3. što je najekonomičnije i najsigurnije. za razliku od visine 4 m. kod jestivog. a kod sjemenskog. dolazi do naglog početnog disanja i do "znojenja" gomolja. a ispod te temperature krumpir postaje sladak. on se priprema za stalno skladištenje. a također i vlage dolazi do procesa izmjene tvari u gomolju kada krumpir počinje klijati (jedna ili više sporednih klica). Nadalje. prozračivanje se obavlja tako da se proces početka klijanja isprovocira u vrijeme početka sadnje. Specijalna skladišta namijenjena su za skladištenje krumpira u rasutom stanju ili u sanducima.5 m. Stalno skladištenje se obavlja u naprijed nabrojanim tipovima skladišta. prosječnih 5.0 x 4. transporterima prebacuje u boksove. pomoću elevatora. Za skladištenje u rasutom stanju primjenjuju se boksovi različitih dimenzija. tako i za veće količine. koji ne može podnijeti ova opterećenja. Temperatura skladištenja je vrlo bitna.5 m gubi se prostor za mehaniziranu manipulaciju unutar skladišta. Ponavljamo da jestivi krumpir ne smije biti izložen direktno sunčevim zrakama i pokriva se ciradama ili sl.

Mogućnost prozračivanja skladišta igra veliku ulogu tijekom skladištenja krumpira. Tako su oni pri aktivnoj ventilaciji 4. Intenzitet isparavanja vode iz gomolja je određen temperaturom i relativnom vlagom zraka. Aktivna ventilacija namijenjena je za ravnomjerno prozračivanje cijele mase te reguliranje fizikalnih i kemijskih čimbenika. a u različitim vremenskim razmacima. ako se toplina ne izvodi van.6% (Saburov. te će vlaga u zraku biti povećana. krumpir će isparavati suvišnu vlagu. pa su to dva čimbenika koja najviše utječu na pravilno skladištenje gomolja. Često puta se pod pokriva slojem slame ili kukuruzovine (ako je primitivan. donji ventilatori ili horizontalni ventilatori.8%. održavanje povoljnih uvjeta tijekom cijelog vremena skladištenja. 1968. odnosno uzvisine su vlažnije od udolina (ako krumpir nije složen u jednakoj ravnini) i ovdje postoji opasnost od početka klijanja (viša temperatura i vlaga). Gubici pri aktivnoj ventilaciji su mnogo manji u usporedbi sa prirodnom. nego ga treba otvoriti. primjenjuje se aktivna ventilacija. U podrumima gomolj se skladišti u rastresitom stanju ili u sanducima. Može se donekle spriječiti stavljanjem sloja slame na površinu gomolja. koje ujedno služe i kao "ventilator". Ona se provodi u različito vrijeme tijekom dana. te oni moraju biti usklađeni. za prozračivanje gomolja postavljaju drveni "ventilatori" (za veću hrpu nekoliko. ili obrnuto ako topliji vanjski zrak dođe u dodir sa hladnijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. posebno onda kada se primjeti "dimljenje" trapova i kada je došlo do mikrobioloških procesa i naglog truljenja. 69 . on će se "znojiti". koji imaju gore na vrhu zračnice. bitna je i kontrola vlage zraka u skladištima. Najbolje je ako u skladištu postoje uređaji za usisavanje toplog i vlažnog zraka. a visina hrpe može biti do 3 m. po Trisvjatskom. U rastresitom stanju u podrumima se prave boksovi. različitim intenzitetom. što znači da se za 4 dana temperatura podiže za 1oC. Gomolj svojim disanjem oslobađa 300 kcal/t/24 sata što je velika količina topline. brzo zacijeljivanje rana na gomoljima i spriječavanje razvoja bolesti. toplina koju oslobađa gomolj disanjem za 24 sata je 0. Proces stvaranja "sloja kondenzacije" je spor i teško se uklanja. najduži rok tijekom čega se krumpir ne mora hladiti je 8 dana. Obično su gornji slojevi krumpira vlažniji od donjih.8-20. U modernim skladištima (specijalnim) za čuvanje gomolja.Osim kontrole temperature. U trapovima se prozračivanje gomolja obavlja pomoću horizontalnih i vertikalnih ventilatora izgrađenih od letava. koje se otvaraju. ili se postavljaju letve podignute od poda. bilo u podrumima. Zato se osim zračenja skladišta. To su tzv. ili u specijalnim skladištima.). Trap nije dovoljno samo prozračiti.građen od gline ili nabijene zemlje). Pri temperaturi od minimalno 2o C i maksimalno 4o C. Neposredno poslije skladištenja gomolja. a tijekom zime se jedan do dva puta mora promijeniti. pri prirodnoj od 15. presložiti i očistiti. niže temperature od one u skladištu. pri čemu nastaje "kondenzaciona toplina" i "kondenzaciona voda". za manju jedan u sredinu). Do ovog procesa može doći ako hladni vanjski zrak dođe u dodir sa toplijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. Prema ispitivanjima.25 o/dan. putem hlađenja vanjskim zrakom. a na površini hrpe zrak se hladi i vodena para iz zraka se kondenzira. Do znojenja dolazi zbog toga što se zrak koji prolazi kroz hrpu gomolja zasićuje vlagom. čime se postiže: sušenje gomolja i zemlje na njima.

Znači disanjem krumpira troši se kisik u skladištu. Fiziološke promjene: nastupaju uslijed energije koja se stvara u stanicama gomolja procesom disanja.Promjene za vrijeme skladištenja krumpira Gomolj krumpira sadrži 75% vode. odnosno raspadanje glukoze. enzimi i temperatura. vitamina. Kod niže temperature rastvaranje škroba teče sporije. proklijavanja i stvaranja zaštitnih tvari u gomolju. pa ovu fazu nazivamo i "ispitivajuća" ili "zdravstvena" kada se gomolji zacjeljuju i ispituju na otpornost prema bolestima. šećera. Kemijske promjene u gomolju nastaju tijekom skladištenja. jer je i disanje slabije. Najmanje kemijske promjene u gomolju dešavaju se pri temperaturi od 2-4o C (kod krumpira za prehranu. Ove promjene odigravaju se u različitim vremenskim periodima (period dozrijevanja. nakuplja se ugljični dioksid. i period buđenja pupova) kod uskladištenog krumpira. 70 . posebice ugljikohidrata i masti. kada raste temperatura u skladištu. Zbog toga se na gomolju mogu pojaviti bolesti (koje su u gomolju u skrivenom obliku napr. a relativna vlaga zraka neujednačena. Temperatura u skladištima je povišena i iznosi 6-7o C. Proklijavanje je proces koji nastaje 8-16 tjedana nakon vađenja gomolja što se spriječava aktivnim ventiliranjem i držanjem krumpira u mraku. a može se spriječiti aktivnom ventilacijom i smanjenjem temperature. pri čemu se stvara toplina. Pri povećanoj temperaturi od 0-20o C pretvaranje škroba u šećer ubrzava se 3-4 puta. te u hladnim prostorijama. Stvaranje zaštitnih tvari kod ozljeda gomolja je prirodna pojava i sposobnost stvaranja plutastih tvari . šećera i vitamina. što trebamo spriječavati. Promjene za vrijeme skladištenja mogu biti fiziološke i kemijske. Druga faza nastupa 15 dana poslije početka skladištenja i ona je prelazna od jesenskog do zimskog perioda i traje 50-60 dana. odnosno pri 3-5o kod krumpira za preradu). Za disanje je potreban kisik.suberina. a očituju se u gubitku škroba. Takove gomolje uklanjamo. stvara se vodena para i povišena temperatura. procesi koji se odigravaju u gomoljima dijele se na slijedeće faze: Prva faza (od momenta berbe tijekom 10-15 dana) odvija se u skladištima kada je temperatura visoka. Disanje je proces oksidacije organskih tvari. Phytophtora). te o tipu skladišta gdje se čuva krumpir. period mirovanja. Treću fazu predstavlja zimski period kada je potrebna ravnomjerna temperatura i normalna relativna vlažnost zraka. S obzirom na skladištenje krumpira od jeseni do proljeća. Ishlapljivanje gomolja nastaje disanjem i gubljenjem suhe tvari. ishlapljivanja. Tijekom ovog perioda odigravaju se procesi disanja. pa ju je potrebno postepeno snižavati. što sve treba regulirati prozračivanjem i aktivnom ventilacijom. Pri skladištenju krumpira obavezno dolazi do raspadanja škroba. a produkti raspadanja su ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). Raspadanje škroba ovisi i o sortama. Četvrta faza je proljetni period. U ovoj fazi dolazi i do zacijeljivanja rana od mehaničkih povreda gomolja.

koji se vežu. za zaštitu kamare od atmosferilija. te mokra trulež (Phytium ultimum).16. tip "A". sa podlogom od dobrog izolacijskog materijala. granje ili suncokretove stabljike. 71 . stabljike se slažu u kamare. stavicama i kamarama. Kamare se slažu na podlogu. Veličina kamare ovisi o količini konopljine stabljike i veličini prostora na kojem se namjerava ona složiti. Od bakterijskih bolesti značajne su crna noga (Erwinia carotovora) te prstenasta gnjiloća (Corynebacterium sepedonicum). Nakon toga se slaže krov od stabljika lošije kvalitete. 42 m2 tip "C". da dok dođemo do osnovice krova (gornjeg trokuta). koje se postavljaju na povišena ocjedita njesta. SKLADIŠTENJE PREDIVOG BILJA Predivo bilje (u našoj zemlji konoplja. prašna krastavost (Spongospora subterranea). stabljike strše pola metra na obje strane od podnice kamare. Od gljivičnih bolesti najznačajnije su krumpirova plijesan. iz razloga da se kamare zaštite od kiše. fitoftora (Phytophtora infestans ). stabljike treba slagati tako. prekreću se. koja prodire u gomolj preko okaca i povreda. 28 m2 tip "B". potrebito je znati da 1 m suhe stabljike konoplje vezane u snopove i složene u kamare teži cca 80-100 kg. Čuvanje konoplje i lana Skladištenje stabljike navedenih kultura obavlja se na polju u snopovima. koja je obično stabljika III i IV kvalitete.sa što više lišća. ili u pomanjkanju istih mogu poslužiti snopovi kukuruzovine. Osnovica krova (trokuta) uvijek je za 1 m šira od podnice kamare. a to su drvene grede. a zatim ostale. Uobičajeni profil je nepravilan peterokut (Sl.5 m2. kod pamuka samo vlakno). Za određivanje potrebne veličine kamare. pa se poslije siječenja ostavljaju ležati na zemlji. jer u protivnom vlakno pocrni čime se smanjuje njegova kvaliteta. Poslije žetve. Ako iste godine konoplja ide na preradu u stavicama ostaje sve do močenja. pa postoje tablice za njihovo izračunavanje. Iza sušenja trešnjom se skida lišće i cvijet i stabljike se slažu u stavice. Zbog toga je i skladištenje različito (kod konoplje i lana čuva se i stabljika i vlakno. tvrda trulež (Alternaria solani). Često se javljaju i bolesti bijela noga (Rhizoctonia solani).) površine 12. a kod pamuka u tobolcima. Sve gomolje napadnute gljivičnim i bakterijskim bolestima treba izdvojiti te sortirati i skladištiti samo zdrave gomolje. U protivnom ako se prerađuje slijedeće godine. kada dolazi do truljenja. stabljike se moraju sušiti. Kao loš izolacijski materijal je slama ili pozder. lan i pamuk) uzgaja se radi proizvodnje vlakna (koje se kod konoplje i lana nalazi u stabljici). Kamare su različite dužine ovisno o količini stabljike. a poslije sušenja jedne strane. koji se ne smije koristiti (stabljika trune). Da bi se zadržao oblik profila. Stabljika je time zaštićena od kiše. te pod nadstrešnicom. Oko kamare kopa se jarak dubine 20-30 cm za odvodnju vode koja se cijedi sa kamara.Promjene gomolja izazvane bolestima Krumpir tijekom skladištenja napadaju bolesti izazvane gljivicama i bakterijama.

Dobiveno vlakno poslije prerade treba i uskladištiti. agrotehničkim mjerama. kakvoća se pamučnog vlakna osjetljivo popravlja. Balirani pamuk u skladištu slaže se u “figure”. Pri preradi stabljike dobivamo dugo kudeljino vlakno (vijano vlakno) i kratko vlakno (kučinu). Za vrijeme ležanja u gomili. Bale u koje se slaže pamuk nisu sve istih dimenzija. te po težini čistog vlakna i sjemena u 1 tobolcu. Skladištenje pamuka Prirod sirovog pamuka ovisi o: klimatskim faktorima. prema broju biljaka pamuka na 1 ha. Nakon prerade pamuk se uglavnom skladišti u balama i tako se prodaje. Američke teže 229 kg. po broju tobolaca na 1 ha. Izgradnja skladišta je vrlo jednostavna. Bale se omotaju jutenim ili pamučnim platnom. koristiti ćemo podna skladišta. One na bazi imaju 4-6. a ono ovisi o količini proizvedenog vlakna i o potražnji. Kupovi se pokrivaju gustim jutenim platnom i tako ostanu 8-16 tjedana. Branje pamuka obavlja se ručno ili specijalnim strojevima. Kod ovog postupka pamuk mora biti suh. 72 . Prosječni prirod pamučnog vlakna kreće se od 300-700 kg/ha. Ako se vlakno čuva duže vrijeme. Pod se gradi od opeke ili betona. stupnju poljoprivredne razvijenosti zemlje. Brazilske “Pernambuco” 64 kg. Kod lana od cijele stabljike (s tobolcima i sjemenom) dobiva se oko 12% vlakna. koja pretrpe izvjesne fizikalne i kemijske modifikacije. da se pamuk zaštiti od prljanja. a niti strop. a niti smije biti duže izložen sunčevom osvjetljenju. a na vrhu 35 bala.75-1.50 m. Od suhe stabljike nakon močenja dobivamo 16 % vlakna. Između bala postoji prolaz za manipuliranje i iznosi 0. ljepši sjaj i gipkost. sa stranicama na podnožju od 2 m. Nastaje zbog filtracije neznatnih količina ulja iz sjemena u vlakanca. Skladišta moraju biti suha i tamna sa stalnom temperaturom. Visina takovih figura iznosi 3. pamuk sa sjemenom slaže se u suhoj i provjetrenoj prostoriji u kupove. Sirovi pamuk. a od stabljike s koje su skinuti tobolci (“egrenirane stabljike”) i nakon močenja dobiva se oko 20% vlakna. Indijske 152 kg. Ne grade se tavanice.Čuvanje vlakna Zračno suha konopljina stabljika daje u prosjeku12% vlakana. jer bi u protivnom nastala fermentacija.5-4 m. Ako vlaga pamuka prelazi 15%. Pamuk sadrži manje količine vode pa se mora sušiti. treba ga najprije dobro osušiti. tj. dobiva veću čvrstoću na kidanje. Nikako ne smije biti duže vrijeme u vrećama ili skupljen na gomili. a time bi došlo do oštećenja vlakna u tekstilne svrhe. Egipatske 336 kg.

zatim 70-75°C. kapacitet za vlagu se smanjuje 73 . boja postaje zatvorenija. preša.Skladištenje duhana Prije skladištenja duhan treba najprije pripremiti Duhan ima različitu vlažnost (14-20%) samozagrijavanje povišenje vlage ubrzan razvoj mko kvarenje Priprema duhana za uskladištenje Kondicioniranje na 11-12.5-2 mjeseca Stvara se karakteristična aroma.5% vlage Sustavom raspršivača iz kojih izlazi para i fine kapljice vode ODLEŽAVANJE Kondicionirani duhan sa trake pada i koš Stavlja se u bačve.5°C HLAÐENJE Propuhivanje hladnog zraka kroz masu duhana (oko 30°C) KONDICIONIRANJE Duhan se ponovo vlaži na 11-12. oblikuje u bale i sprema na odležavanje (aging) Odležavanje traje 1. 75-90°C U èetvrtom dijelu se temperatura snižava na 60-65°C Topli duhan treba ohladiti kako bi se mogao kondicionirati na 11-12.5% vlage Postupak ponovnog sušenje (“redrying”) : sušenje hlađenje rekondicioniranje odležavanje Duhan sušen u komorama toplim zrakom i duhan sušen pod normalnim uvjetima okolišne atmosfere SUŠENJE Topli zrak se propuhuje kroz masu duhana Duhan se stavlja na traku kojom klizi prema izlazu iz “redrying” sustava Na ulazu temperatura zraka iznosi 60-65°C.

USKLADIŠTENJE “RUČIČANOG” DUHANA Nakon razvrstavanja i ručičanja. na koje se duhan se slaže do visine 60 cm “Ručice” duhana trebaju biti 10 cm odmaknute od zida Obvezna je kontrola vlažnosti uskladištenih “ručica” Slika 31. duhan se smješta u suhe prostorije Najbolje je koristiti police od dasaka. dobre izolacije i suha Bale se ne smiju postavljati direktno na pod (strujanje zraka) Bale se slažu jedna na drugu do visine raspoloživog kapaciteta Treba ostaviti razmak između bala i zidova Donje bale se moraju postaviti razmaknuto jedna od druge Bale treba redovno premještati 74 . dezinficirana. USKLADIŠTENJE BALIRANOG DUHANA Nakon procesa “redrying” duhan se preša u hidrauličnim prešama i ušiva u jutena platna (kocka-bale) Težina bala ovisi o klasi duhana i stupnju prešanja Koriste se podna skladišta. moraju biti čista. Skladištenje ručičanog duhana II.I.

Uskladištenje započinje u ljetnim mjesecima (sredinom srpnja) i traje do prosinca Duhan se skladišti po klasama. Skladištenje baliranog duhana 75 . između ostaviti prolaz Slika 32.

. Z.Literatura: 1. Sveučilište u zagrebu. (2005): Metode otkrivanja štetnika u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane. USA. Subramanyam. (1996): Integrated management of insects in stored products. – Novinsko izdavačko poduzeće „Gospodarski list“.M. Vol. Proceedings of the 6th International Working Confference on Stored-product Protection.2005. A. Kalinović. Kalinović. (1992): Storage of cereal grains and their products. str:1-231. W. Skripta.. American Association of cereal Chemists. Zagreb. (1990): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. I. Hagstrum. Australia. Minnesota. Trisvjatskij. Ivezić. Australia. B. Canberra. CAB International. D. ekologija i suzbijanje. (1996): Skladištenje i tehnologije ratarskih proizvoda. biologija. (2004): Insects of stored products. V. Zagreb. (1994): Stored agricultural product protection in Croatia. fakultet poljoprivrednih znanosti. – Interna skripta. USA. D. B. Inc. str: 1-221. 17-23 April 1994. 8. 9. Marcel Dekker. (1966): Hraneine zerna. Korunić. CSIRO Publishing. Rees D. 10-11. str: 1-67. Poljoprivredni fakultet Osijek. Sauer. 5. Rozman. 4. (1988): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje. Ritz J. 7. I. uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta opće uporabe te muzejski štetnici.1: 537-539 2. St. 3.11. L. str: 131-139. Zbornik predavanja DDD radionica – Štetnici hrane. Moskva. 6. 76 . Inc. Paul.