SKLADIŠTENJE RATARSKIH PROIZVODA

PRIRUČNIK ZA VJEŽBE

Doc. dr. sc.Vlatka Rozman i Anita Liška, dipl. ing.

1

OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA
Definicija skladištenja: Skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda je krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda Značajna faza ( proizvodnja - pravilno čuvanje - poluproizvod - krajnji proizvod) Vrijeme čuvanja - čimbenici biološkog i mehaničkog porijekla - promjene biokemijske, fizikalne, kemijske Neizbježni gubici (primjer: - lom zrna - mehaničko porijeklo, disanje - biološko porijeklo - gubitak kol. suhe tvari) Nepravilno skladištenje (primjer: samozagrijavanje, napad kukaca,grinja, glodavaca, ptica i mikroorganizama) se može spriječiti i ne smatra se opravdanim gubitkom
Tablica 1. Gubitak kakvoće i kvantiteta raznih proizvoda VRSTE ČIMBENIKA BIOLOŠKI 1. Disanje 2. Proklijavanje 3. Samozagrijava nje 4. Insekti i grinje 5. Štete od glodavaca 6. Štete od ptica 7. Mikroorganizmi MEHANIČKI 1. Ozljede 2. Lom zrna 3. Rasipavanje
Error: Reference source not found

Gubitak kvalitete kvantitete Zrnati proizvodi

Gubitak kvalitete i kvantitete Korijen. i gomolj. bilje Voluminozn a krma Ostalo bilje

2

KOJI SU OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA?
1. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće - kvalitete 2. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvantitete – težine 3. Povisiti kakvoću proizvoda 4. Troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više

OPĆI DIO Skladištenje s obzirom na svrhu čuvanja
Važno je znati: što skladištiti; gdje spremati proizvode; na koji način skladištiti Vezano za to važno je: vrsta proizvoda; namjena; vrsta i tipovi skladišta za pojedini proizvod; načini skladištenja Vrsta proizvoda: zrnati proizvodi: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć.i stoč.repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana; ostali proizvodi: korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan, hmelj
Namjena proizvoda: sjemenska (za reprodukciju), merkantilna (trgovačka), poluproizvodi, gotovi proizvodi Vrste i tipovi skladišta: podna skladišta, silosi, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična ( podrumi, trapovi, hermetička skladišta)

Slika 1. Različite izvedbe skladišnih objekata

Načini skladištenja:

3

korijen i dr.vodene pare (vlaga zraka – temperatura zraka – viša temp. ulazak vanjskog toplog zraka . vezano za zrak i kol. odnosno to je: stupanj zasićenosti zraka: rel. . vlage proizvoda 4 .zraka nije kostantna u skl.) vlaga zraka (okolne atmosfere) vlaga ambalaže konstrukcije skladišta i dr. Porastom relativne vlage zraka raste kol. vodene pare u jedinici volumena zraka pri određenoj temp.tijekom cijelog vremena: vlaga temperatura VLAGA Općenito o vlazi: vlaga proizvoda (zrna. prima više vodene pare) Dvije vrste vlage zraka: a p s o l u t n a .mijenja se (sušenje proizvoda.zrak topliji.skladištenje kemijskim sredstvima – konzerviranje Čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda Ratarski proizvodi čuvaju se: privremeno ili kroz duži period (od 1 ili više godina) Najvažniji zahtjevi za pravilno skladištenje .odnos između aps.uz dodatno sušenje i dosušivanje –za sve proizvode .uobičajeno ili direktno (odmah iza žetve bez predradnji . vlage i maksimalno moguće vlažnosti zraka pri istoj temperaturi. (grami ili mm pritiska vodene pare) r e l a t i v n a .povećanje i obrnuto)...vl. Primjer: uskladišten proizvod vani ili u poroznoj ambalaži – vlaga ovisi od okolne sredine.kol.

količina vode sjemena .5%.2 30. Apsorpcija vode različitih proizvoda (po Trisvjatskom. U poljoprivredi je uobičajeno računanje na bazi «S» Kritična količina vode sjemena Kritična voda sjemena je gornja granica kada sjeme počinje fiziološku aktivnost (žitarice 14-15%). vlage zraka / količina vode sjemena Tablica 2. soja 14%.1 40. vodi zraka 34.2 23. mačji repak 13.8 32.mokra baza. 25% S (100kg sjem.6 40. klupčasta oštrica .0 40. Zrno je dobar apsorbens vlage. 1966.9 33.1 Vrsta proizvoda Pšenica Raž Ječam Zob Suncokret Raspodjela vlage u uskladištenim zrnatim proizvodima .pšenica.Količina vlage u sjemenu računa se u % njegove težine Izračunava se «M» . Kritič. «S» (suha baza) Primjer: 25% M (100kg sjemena – 25 kg vode). lan 10. – 20kg vode. uljarice 8-10%.5%.) Maksimalna vlažnost % pri navlaživanju pri močenju u sa 100% vlaž.tijekom skladištenjaneravnomjerna raspodjela vlage u pojedinim dijelovima uskl.6%. ljulj .l3% Zrno sa sadržajem vlage iznad kritične: nepoželjno za skladištenje Ovisi o: temperaturi skladištenja dužini skladištenja odnosu rel. premiještanje vlage iz jednog u drugi sloj – «žarišna» mjesta u skl. 80 kg suhe tvari).14%..2 39. kukuruz 15%.14. silosima negativni fiziološki procesi 5 .0 30. proizvoda.

kolovoz 12.0 20.preraspodjela vlage suho .premještanje vlage sa zrna korova na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje Tablica 3.4 Različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna.) Datum ispitivanja 11. kukaca) Relativna vlaga zraka u skladištima (utjecaj nejednak na dijelove hrpe. štura zrna .vlaga utječe na vlagu zrna – sorpcija Stanje skladišta . najmanju endosperm (potpomaže enpifitna mikroflora) Poslije kombajniranja . Preraspodjela vlage sa sjemena korova na zrno pšenice (VNIIZ. kolovoz 13.uvijek vlažnije od osnovnog zrna.vlažno zrno .0 16.4 18. kolovoz 15.0 15.4 18.0 18. kontrola građevinske konstrukcije Ravnotežna vlažnost 6 .veći sorpcioni kapacitet . jedrost) stanje skladišta izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost) Neravnomjerna raspodjela vlage u pojedinom zrnu: najveću higroskopnost ima klica.povećana aktivna površina Čišćenje svih primjesa .8 19.veća higroskopnost . grinja.ispravna termo i hidro izolacija.površina i rubovi) Tijekom transporta . rujan Pšenica bez korova 14. kolovoz 19.4 Pšenica sa korovima 19.3 24. intenzivnije dišu (razvoj mikroorganizama. 1966. lom zrna .anatomski sastav zrna. različiti sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća.7 Vlaga % Sjeme korova 56.9 20.visoka rel.zrna s većom klicom).3 20.izjednačavanje vlage (3 dana poslije skladištenja)  Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije (tablica 3) . potom ovojnica. po Trisvjatskom.0 20.0 27.Nejednaku vlagu izazivaju: neravnomjerna raspodjela vlage u samom zrnu .

prekid upijanja vlage iz okolne sredine kada je pritisak vodene pare zraka i vodene pare iznad zrna jednak Primjer: vlaga zrna 7% .vlažnost zraka 15-20%. a grafički se prikazuje kao adsorpcijska izoterma Graf 1. Vlažnost zraka 80-100%vlaga zrna povećana za 2-3 puta  RV je količina vlage higroskopnih tvari nakon njihova dugotrajnog izlaganja u atmosferi • Higroskopne tvari mogu apsorbirati (upiti) ili desorbirati (gubiti) vlagu ovisno o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka • Kretanje vode se dešava uslijed razlike tlaka vodene pare zraka i tlaka vodene pare proizvoda • RV nastupa kada se tlakovi vodene pare zraka i proizvoda izjednače • RV ovisi o vrsti i varijetetu proizvoda.Ravnotežna vlažnost (uravnoteženost vlage) . vlazi zraka 80-100% 7 . temperaturi i vlažnosti. Adsorpcijska izoterma poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found • Vlaga sjemena najviše raste pri rel.

• Pri 75% rel. vlage zraka.< 75% 8 . ravnotežna vlažnost žitarica je 15-16% (kritična vlaga) • Koristi nam da bolje razumijemo ponašanje higroskopnih tvari • Ako je poznat sadržaj vode proizvoda. vlagu. ads. ako se temperatura smanjuje • Što je niža temp. uz istu rel. izoterma nam može pokazati kako će se taj proizvod ponašati u skladištu ili kako će se mijenjati mikroklimatski uvjeti skladišta • Ravnotežna vlažnost se uz istu relativnu vlagu povećava. ravnotežna vlažnost će biti veća Graf 2. zrnene mase ili zraka. Promjena kvalitete poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found Sigurni skladišni uvjeti za većinu poljoprivrednih proizvoda: RVZ 60 .

kao i u 9 . kroz nekoliko dana ili tjedana Čak i pored toga što se skladište ventilira. Adsorpcijska izoterma pšenice pri različitim temperaturama 1. Vlažnost zrna: 18% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 1) RVZ se povećava do ~ 85% (točka 2) Potrebna ventilacija 2. mijenja se vlaga proizvoda.Graf 3. ali u malim razmjerima obzirom da je ta vlaga samo dio ukupne relativne vlažnosti zraka skladišta Higroskopni proizvodi uskladišteni u ventiliranim skladištima: Vlažnost zraka skladišta ovisi o vrijednostima vanjskog zraka Proizvod je sposoban apsorbirati ili desorbirati vlagu Vlaga proizvoda mijenja se u malim količinama. Adsorpcijska izoterma kukuruza pri različitim temperaturama Error: Reference source not found RV % Graf 4. Vlažnost pšenice: 12% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 3) RVZ se smanjuje do ~ 60% (točka 4) Nema većeg rizika za kvalitetu zrna Ventilacija nije potrebna RVZ % Higroskopni proizvodi uskladišteni u uvjetima bez ventilacije: Proizvod stvara svoju vlastitu atmosfersku sredinu Tijekom perioda uskladištenja. zrak se između čestica robe (zrna). i to tek tada kada je proizvod podvrgnut konstantnom ventilacijom iznimno vlažnim ili iznimno suhim zrakom.

9 6.10 4.4 16.9 5. vlažnost (manji sadržaj hidrofilnih i uljanih koloida .8 5.90 4.60 87.2 11. smanjenje kvalitete uskladištenog zrna 10 .1 5.1 14.84 2.9 7.niža rel.25 8.1 78.57 6.47 8.7 8.7 % vlage sjemena 6.1 Relativna vlažnost zraka (%) 60 70 % vlage u sjemenu 5.5 6.42 94.18 9. po Trisvjatskom.7 5.) Tablica 5.mijenja se ravnotežna vlažnost (tablica 4.) Kultura Suncokret Soja Uljana repica Lan Pamuk Ricinus 20.9 8.1 90 11.2 9. po Trisvjatskom.1 11.00 10.2 8. 1966.45 18. Ravnotežna vlažnost sjemenki uljanog bilja pri temperaturi od 22-25°C (Gogoljev.89 12.97 6.5 11.3 7.) Kultura Suncokret Soja Konoplja Lan Pamuk Ricinus 40 2.0 68.1 50 80 9.9 7.43 11.9 6.10 3.manja higroskopna svojstva (tablica 4.00 9.28 5.3 4.31 12. 1966.0 4.60 5.9 Uljarice .60 4.2 10.0 9.00 5.43 15.90 8.«mrtvim zonama».37 8.27 5.94 9. Ravnotežna vlažnost sjemenki bilja pri temperaturi 17-20°C (Gogoljev. ponaša isto kao i u skladištu koje je zatvoreno (neventilirano) – vlaga zraka skladišta se izmjenjuje s vlagom proizvoda “Mrtva zona” :mjesto u uskladištenoj masi u kojem uslijed nedovoljne ventilacije dolazi do razvoja plijesni i kvarenja proizvoda Povećanjem temperature .31 6.5 3.44 7.00 Raspodjela vlage u skladišnom proizvodu Neravnomjerna raspodjela vlage – “žarišna mjesta” Negativni fiziološki procesi – kvarenje.43 7.) Tablica 4.50 6.6 6.99 49.6 7.99 9.7 9.33 Relativna vlažnost zraka u % 57.95 13.38 7.8 7.3 12.0 15.07 18.79 6.07 7.

dužina transporta • Skladište mora imati pravilnu termo i hidro izolaciju   kontrola stanja skladišta kontrola izmjene temperature u slojevima uskladištene mase 11 .60 23. atmosferske prilike.02 15. potom ovojnica.. a najmanju endosperm • Vlažnije sjemenke gube dio vlage.06 14. 1966.61 18. insekata i grinja • Vlažnost zrnatih proizvoda se mijenja i tijekom transporta: stanje transportnih sredstava.45 18. Raspodjela vlage zrna pšenice (VNIIZ. a suhe ga primaju • Zrno koje sadrži sjeme korova redovito je vlažnije Tablica 6.86 16.74 različit sorpcijski kapacitet zrna (krupnoća. po Trisvjatskom. grinja i insekata relativna vlaga zraka • Relativna vlaga zraka različito djeluje na dijelove zrnene mase • Na izdvajanje vlage utjecaj maju i životni procesi mikroorganizama.57 19.20 13.28 14.) Vrijeme ispitivanja Početno vrijeme (iza skidanja) Poslije 5 sati Poslije 8 sati Poslije 24 sata Poslije 72 sata Vlaga u zrnu % Suho “svježe”vlažno 9.Čimbenici nejednake raspodjele vlage: nejednaka raspodjela vlage u pojedinom zrnu • Najveću higroskopnost ima klica. jedrost) • Sitna i štura zrna imaju veću higroskopnost (veća klica) • Lom zrna ima veći sorpcijski kapacitet (veća aktivna površina) • Primjese intenzivnije dišu: žarište su vlage lakši i brži razvoj mko.

Kako izbjeći neravnomjernu raspodjelu vlage ? Izdvajanjem primjesa . Različite izvedbe prenosivih vlagomjera za zrnate kulture 12 .prečišćavanje Zadovoljavajućom građevinskom konstrukcijom skladišta Stalnom kontrolom vlage zrna i relativne vlage zraka Laboratorijsko mjerenje vlage proizvoda– aparati vlagomjeri prenosivi (portabl) Slika 3.

specifični toplinski kapacitet u kcal/ kg °C γ . utjecaj štetnika..nastaju djelovanjem izmjene temperature zraka okolne atmosfere -rezultiraju povećanjem ili sniženjem temperature uskladištene mase 2.provodljivosti (brzina zagrijavanja ili hlađenja) – formula: α a = . omogućeno konzerviranje hlađenjem Negativno – nastala toplina – kukci.--------. provodljivosti – toplotna difuzivnost) Koeficijent temp.fiziološki procesi (disanje. temp. mko. povišena temperatura i samozagrijavanje 13 . zadržava se u zrnatim proizv. provodljivosti zrnatih proizvoda mala – prenošenje topline iz gornjih u donje slojeve sporo Pozitivno djelovanje – pravilnim čuvanjem sačuva se niska temp. prirodne promjene .15x10-4 do 6.m2/ satgdje je:α .TEMPERATURA Čimbenik koji utječe na intenzivnost fizioloških procesa u uskladištenim proizvodima Za uskladištenje suhog zrna najpovoljnija je temperatura u rasponu od -5°C do +5°C Temperatura uskladištenog proizvoda je promjenjiva.zapreminska masa zrna u kg/ m3 Zrnati proizvodi: a = 6. grinje. promjene izazvane umjetnim putem dosušivanje dušenje provjetravanje uskladištene mase Temperaturna provodljivost Temperaturna provodljivost je toplinsko svojstvo izmjene topline u uskladištenoj masi (određuje se koeficijentom temp.). mko. a te promjene mogu biti: 1.zrna i ljeti – zaustavljeni neg.koeficijent topline zrna u kcal/ m sat °C cxγ c .85x10-4 m2/sat (veće od koeficijenta provodljivosto vode) Koef.

uskl. željezo 40-60. mase i temp.Provodljivost topline Zrnati proizvodi slabi provodnici topline( zbog organskog sastava zrna) Definicija – sposobnost prenošenja topline sa zrna na zrno (ovisno o debljini sloja.20 (kcal/m/sat ° C). u protivnom jače zagrijavanje – oštećenja zrna VLAŽNOST PROIZVODA: •Veća vlažnost proizvoda – veća provodljivost topline • Važno prilikom sušenja i dosušivanja zrnatih proizvoda • Vlaga u uskladištenoj masi se kreće u pravcu kretanja topline u toj masi: . bakar 260-340 Debljina sloja – toplina slabije prolazi (sjever.. sušenja). razlika temp.zamrzavanja) Provodljivost topline povećava se s vlažnošću (važno kod sušenja – vlažno zrno – niža temp.12-0.proklijavanje Pogodne i kritične temperature Pogodne temperature: to su najniže vrijednosti za pravilno čuvanje. okolnog zraka) putem kondukcije i konvekcije Kondukcija .spriječ. vlaga proizv.kondenzacija .međuzrnatim prostorom Koeficijent provodljivosti zrnatih proizvoda : 0.krajevi – debeli sloj. gdje ne dolazi do značajnijih promjena u fiziologiji zrna 14 .prenošenje topline zrakom .prenošenje topline izravnim dodirom zrna Konvekcija .bubrenje .

proizvodnje (javljaju se “prkosnice” – korijen ne daje rodne grane.7 od -8. •Temperatura ima utjecaj na dva osnovna svojstva sjemena (klijavost i energija klijanja) Povećanjem količine vlage u sjemenu. a iznad 6°C mirovanje klice prestaje i krumpir klija Zašto je neophodno prozračivanje i areacija robe u skladištu? 15 . posljedice u drugoj god. ječma.6 od -17.6 10-15 100 100 100 100 97 Klijavost sjemena (%) pri vlažnosti (%) 15-20 20-25 25-30 30-35 100 100 85 75 100 98 77 67 100 98 34 12 98 47 7 0 63 0 0 0 35-40 71 13 0 0 0 Utjecaj niskih temperatura s različitom vlagom sjemena. izaziva različitu klijavost sjemenskog materijala sjeme se može sačuvati neograničeno dugo.3 do -15.Šmaljko.4 do -6.1 od -13.9 do -11. sorte koje brzo klijaju +4°C Merkantilni krumpir skladišti se na temp. Ispod te temp. 1966. od 3-6°C.8 do -25.2 od -4. kritična temperatura postaje niža Najpovoljnija temperatura u trapu za čuvanje korijena šeć. kukuruza i grahorica je bilo izloženo temperaturama blizu apsolutne nule (-273. Viša temp. Utjecaj temperature i vlage na klijavost kukuruza (Kiselbach . ako se dulji period drži na vrlo niskim temperaturama: • Primjer: sjeme pšenice. kroz 42 sata -bez promjene životne sposobnosti (Lipman) .) Temperatura u °C od 0 do 2. za skladištenje sjemenske robe krumpira: sorte koje sporo klijaju od +7°C. po Trisvjatskom.- za čuvanje svih vrsta sjemena (suho sjeme) povoljnije su niske temperature (od 0°C do 5°C) Tablica 7. temp.1°C). nego samo lišće). u trapu (>8°C) izaziva prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova Optim. krumpir postaje sladak. Niža ili viša temperatura izaziva neg. repe je od +2°C do +8°C.

Slika 3. Premještanje vlage u zrnu uskladištenom bez ventilacije 16 .

punu sposobnost za reprodukciju zrno postiže u punoj zriobi. Primjer: zrno u mlječnoj zriobi zauzima najviše prostora. promjene: % vlage. svaka od njih se dijeli na ranu. srednju i kasnu Svaku od faza (sazrijevanjem zrna) karakteriziraju određ. u voštanoj i punoj zriobi najveći je porast škroba. Razlikuje se fiziološko i tehnološko dozrijevanje Fiziološka i tehnološka zrelost pada u vrijeme žetve Fiziol. tijekom dozrijevanja količina amina se smanjuje. apsolutna i hektolitarska težina.stanje proizvoda zbog kojeg se biljka ili dio biljke proizvodi. u korijenu šeć. a količina bjelančevina se povećava Uljano bilje: dozrijevanje se obavlja na biljci. voštana i puna zrelost. kemijski sastav i dr. nadozrijevanje iza žetve Korijenasto i gomoljasto bilje: Najvažnija je tehnološka zrelost. količina suhe tvari. zapremina. biljka mora biti potpuno zrela (u stadiju cvatnje ili prije) 17 . repe treba biti dovoljna količina šećera (digestija). zrioba ima faze: mliječna.za sjemensku proizvodnju Zrelost merkantilne robe (robe za daljnju preradu) postiže se u punoj tehnološkoj zriobi zrna Dozrijevanje ili zrelost .SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA FIZIOLOŠKA SVOJSTVA Dozrijevanje za vrijeme žetve Zrelost sjemenske robe je puna zrelost kada je zrno sposobno za reprodukciju . u korijenu cikorije dovoljno inulina (refraktometar) Krmno bilje: čuva se u obliku sjenaže.

smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima. te o stanju zrelosti zrna (žitarice . pri čemu se stvara energija u obliku topline (674686 kcal/ 1 gram molekule glukoze) Formula: C6H12O6 + 6O2 -» 6CO2 + 6H2O + energija 18 . za što je potreban kisik. a kod visokih proklijava) .15-20 dana iza žetve. sjemenu. U masi zrnath proizvoda javlja se aerobno i anaerobno disanje Aerobno disanje – uz prisutnost kisika. dioksid i voda. a za poboljšanje tehnoloških osobina i vitalitetnih osobina (klijavost i energija klijanja).zrak (kisik. određena temeratura. ostalim kulturama dormantnost je duža) FIZIOLOŠKI PROCESI ZA VRIJEME SKLADIŠTENJA 1. te o uvjetima skladištenja Procesi tijekom naknadnog dozrijevanja: smirivanje biokemij.Temperatura proizvoda (kod niskih zrno ne klija. korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja. prozračivanje) Dormantnost: potreban period “odležavanja” kako bi postiglo najveću moguću klijavost i energiju klijanja sjemenskog materijala Dužina ovisi o temperaturi. DISANJE Disanje je proces oksidativnog raspadanja glukoze.Vlažnost proizvoda (mora biti niža od kritične) . povećanje tehnoloških kvaliteta zrna Čimbenici koji utječu na naknadno sazrijevanje: . vlažnosti tijekom skladištenja. sorti. procesa i stabililzacija koloida.Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje Definicija: skup procesa koji se odigrava u zrnu. i enzimi. uvjetima i načinu žetve. glavnu ulogu imaju glukoza i kisik. Trajanje naknadnog dozrijevanja ovisi o kulturi. premještanje vlage u periferne dijelove (“znojenje zrna”). povećanje klijavosti. s proizvodima ugljič.

Anaerobno disanje . uljarice 7. klica u zrnu ugiba (sjemenski materijal ne smije se hermetički skladištiti!) Intenzivno disanje ima negativne posljedice: Smanjenje težine zrna. Kvalitet zrna 7. kukuruz 1.5%. Vlaga proizvoda 2.). dioksid). nagomilava CO2 (nepovoljni uvjeti za naknadno sazrijevanje zrna) Stvara se veća količina vode » veća relativna vlaga Povišena temperatura » samozagrijavanje zrnatih proizvoda Jačina (intenzitet) disanja Brzina i jačina disanja ovise o čimbenicima: 1.9-9.) » nepoželjan miris uskladištene mase Međuzrnati prostor mijenja sastav » troši se kisik. Aeracija (prozračivanje) skladišta Vlaga proizvoda Što je veća vlaga proizvoda. disanje će biti intenzivnije Vlaga zrna iznad koje dolazi do pojačanog intenziteta disanja. Botanička svojstva 4. Stupanj zrelosti 5. odnosno u alkohol (anaerobno dis. suha tvar prelazi u ugljični dioksid i vodu (aerobmo dis.) Stvara se manja količina energije (28-50 kcal) Formula: C6H12O6 -» 2C2H5OH + 2CO2 + energija Radi etilnog alkohola. i obrnuto Temperatura 19 . Temperatura 3. ovdje se odvijaju procesi alkoholnog vrenja (nastaju etilni alkohol i uglj. zove se kritična vlaga (žitarice 14-15%.5%) Veći sadržaj ulja u zrnu. te mliječno-kiselo vrenje (iz glukoze se stvara mliječna kis.bez prisustva zraka. niža kritična količina vode. Uvjeti žetve 6.5-13.

Nedovoljno prozračivanje opasno je za vitalitetne osobine sjemenskog materijala (klijavost i energiju klijanja) Za pravilno čuvanje kvalitetnih osobina merkantilne i sjemenske robe. disanja u masi zrna vlage 17% naglo snižava. potrebna je stalna izmjena zraka u masi proizvoda. jer se razvijaju aerobni mikroorganizmi. uz valgu od 14-15%. to je disanje slabije. intenzivnije diše. prostoru (najviše CO2 u silosu) Vlažno zrno ima propusnije opne za plinove od normalno suhog zrna. znači da ta kultura treba više kisika nego što proizvodi CO2 (uljano bilje) Koef. Također se koef. to znači da zrno proizvodi više CO 2 nego što troši kisika. nastaje samozagrijavanje i neg. Kod visokih temperatura (50-55°C) sjeme propada » denaturacija bjelančevina Povišena temperatura se spriječava hlađenjem (aktivnom ventilacijom) Botanička svojstva Primjer: kod sorti kukuruza s većom klicom intenzitet disanje je veći. povećanjem vlage se smanjuje. pogubne posljedice Provjetravanje i prozračivanje Aeracija skladišta – čuvanje zrna duže vrijeme u neprozračenom prostoru. Ako je koef. Koef.3. od 0°C disanje je svedeno na minimum.2-1. Suho zrno (12-14%) ima koeficijent disanja 1. koji troše kisik 20 . kod tvrdih pšenica intenzitet disanja je mnogo manji nego kod mekih Stupanj zrelosti Zrno koje nije prošlo pravilno poslije-žetveno sazrijevanje. a na temp.= 1 O2 Ako je taj odnos bliži broju 1. Zrnati proizvodi s vlagom od 12-13% mogu se čuvati i bez provjetravanja Koeficijent disanja određuje se formulom: CO2 -------. 1.Što je temperatura niža. a zrno s vlažnošću od 17-19% ima koef. disanja ovisi i o vlazi. dovodi do nakupljanja veće količine CO2 u međuzrnat. disanja manji od 1. suhog zrna veći je od 1.

mase Kukci i grinje svojom životnom aktivnošću proizvode toplinu i vlagu. Lepidoptera (leptiri) i mikofagne vrste reda Psocoptera i Coleoptera Termofilnie vrste često se javlja Rhyzopertha dominica F. koja nastaje uslijed fizioloških procesa i slabe provodljivosti topline Samoz. Fusaruim i Penicillium) Podjela mikroorganizama Prema zahtijevima vlažnosti : kserofite (70-80% vlage) mezofite (80-90% vlage) hidrofite (90-100 % vlage) U odnosu na potrebnu optimalnu temp. Plodia interpunctella Hbn. Uglavnom se javljaju gljivice (rodovi Aspergilus.SAMOZAGRIJAVANJE Samozagrijavanje poljoprivrednih proizvoda » pojava povišene temperature u hrpi. tehnoloških i sjetvenih kvaliteta » gubi se uporabna vrijednost) Uslijed povećane temperature. (surinamski brašnar). čime povećavaju već prisutnu temp. koji uveliko doprinose samozagrijavanju uskl. u uskl. i Sitotroga cerealella Oliv. (bakrenasti i žitni moljac).) Kukci Javljaju se termofilne vrste Coleoptera (tvrdokrilci). masi mogu izazvati velike gubitke u kakvoći i kvantitetu robe. koji se hrane mikroorganizmima (gljive i bakterije) U sjemenskom kukuruzu često se javlja P. (žitni kukuljičar). disanjem se povećava i vlažnost uskladištene mase » razvoj živih organizama (kukaca. Posebno su štetni njihovi toksini (mikotoksini). (hrđasti brašnar). (oštrokuti gljivar) i predstavnici reda Psocoptera (Liposcelis spp. za razvoj: termofilne (70-80°C) mezofilne (40-45°C) psihrofilne (25-30) 21 . grinja i mko. Cryptolestes ferrugineus Steph. (bakrenasti moljac) Od mikofagnih vrsta najčešća je Ahasverus advena Watl. i ubrzavaju taj proces Mikroorganizmi Mikroorg. izaziva velike gubitke kakvoće i kvaniteta uskl. proizvoda (smanjenje suhe tvari zrna. interpunctella Hbn.). opadanje prehrambenih. Oryzaephilus surinamensis L.

mogu se podijeliti u tri oblika: mjestimično (gnjezdasto) samozagrijavanje slojevito samozagrijavanje potpuno samozagrijavanje Mjestimično samozagrijavanje nastaje u pojedinim mjestima partije zrna s povećanom vlagom Preduvjet: ovlaživanje zrna uslijed neispravne građ. skladištenje zrna nejednake vlažnosti. kada se miješa zrnena masa neujednačene vlažnosti ili temperature Lakše se uočava od ostalih oblika samozagrijavanja i na vrijeme se može sanirati. Slika 4. konstrukcije . češće se javlja u podnim skladištima.Oblici i vrste samozagrijavanja Svi slučajevi samozagr. uglavnom ostaje lokaliziran. prebacivanjem uskladištene robe (ručno ili mehanički). partija zrna s većim sadržajem primjesa i prašine Ovaj proces samozagr. Prikaz mjestimičnog samozagrijavanja 22 .

koja prelazi na zrno i izaziva proces samozagrijavanja 23 . na 70-150 cm od površine Nastaje pri niskoj temp. gornje vodoravno i okomito slojevito samozagrijavanje. aktivna ventilacija zrna sa zrakom visoke rel.Slojevito samozagrijavanje može nastati u silosima i podnim skladištima. Prikaz donje vodoravnog samozagrijavanja Gornje vodoravno samozagrijavanje Javlja se u podnim skladištima u gornjim slojevima hrpe zrna. Povećava se vlaga. Vlažnosti U podnim skladištima postoji donje vodoravno. zrnene mase i visoke vanjske temp. Uzroci nastanka: loša termo i hidro izolacija skladišta. Donje vodoravno samozagrijavanje Najopasniji oblik (na dubini 20-50 cm od poda) Nastaje kada se skladišti partija zrna s povećanom vlažnošću ili kada se toplo zrno sipa u hladna skladišta Slika 5.

samoklasiranja zrnate mase. poroznosti zidova Slika 7. Prikaz gornje vodoravnog samozagrijavanja Okomito samozagrijavanje Javlja i u silo komorama i u podnim skladištima Nastaje radi zagrijavanja ili hlađenja zidova skladišta. Prikaz okomitog samozagrijavanja 24 .Slika 6.

zrno dobiva tamnu boju. uočavaju se plijesni. zrno postaje potpuno neuporabivo PROKLIJAVANJE Proklijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti i rezultata je nepravilnog čuvanja Proklijavanjem zrna > gubitak suhe tvari. raži. i slož. Period. (škrob prelazi u dekstrin i maltozu. zrno bogato bjelančevinama upija do 150% vode od svoje težine. dio upijaju vodu Upijanje vode ovisi o kemij. temperatura (sjeme pšenice. koji razgrađuju jednost. zrna raste na 24-30°C. a mastima do 140% vode od svoje težine Potrebna je i određ. uspješno se suzbija ventilacijom zrna II. 34-38°C (period za tjedan dana). dolazi do značajnijih gubitaka zrna (kvalitativnih i kvantitativnih) III. zapušteni – (temp. 38-50° i više). pristup kisika. bjelančevine i škrob. minimum topline i smanjena svijetlost (zapušteno skladište) Bubrenjem zrna započinje klijanje (hidrofilni. boja postaje tamnija. Period – uskladištena masa dobiva temp. bjelančevine u aminokiseline. a kukuruz i suncokret pri 8-10°C) Proklijavanje se u praksi može i mora spriječiti! 25 . javlja se slabo zagušljivi miris. Period ili početni – temp.) Za proklijavanje je potrebna vlaga. ječma. masti u glicerin i masne kis. sastavu zrna. bogato ugljikohidratima do 80%.Potpuni oblik samozagrijavanja Nastaje kada se cjelokupna uskladištena masa zagrije i poprimi višu temperaturu To je zapušteni oblik mjestimičnog i slojevitog samozagrijavanja Dolazi do potpunog uništenja uskladištene mase Promjene koje nastaju samozagrijavanjem I. gubi sposobnost sipkavosti i prelazi u vodnjikavu masu neugodnog mirisa. smanjenje kakvoće zrna U procesu prokiljavanja najveću ulogu imaju enzimi u zrnu. sastojke endosperma. konoplje i heljde klija pri 2-5°C. boja zrna se ne mijenja. povećanje temp. zrno gubi caklavost.. pojačava se proces životne aktivnosti zrna.

duguljasta.FIZIKALNA SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA Općenita fizikalna svojstva Hektolitarska težina Mjerilo za ocjenu kakvoće žitarica. debela i hrapava ovojnica. potpuno zrela zrna. hektolitarska vaga 26 . Povećanje hektolitarske težine uvjetuju: zrna osrednje veličine. predstavlja težinu 1hl zrnatih proizvoda izraženu u kilogramima Zavisi o sorti. te količina vode u zrnu Smanjenje hekt. šuplja i isklijala zrna. kompaktna staklasta zrna. uska. veća količina vode i prisutnost primjesa Mjeri se hektolitarskom vagom Slika 8. vlažnosti i dr. težine uvjetuju: mekana i brašnasta zrna. klimatskim uvjetima. kakvoća ovojnice zrna.

količina i sastav primjesa (veća količina lakih primjesa.vlažnost zrna (zrno povećane vlažnosti ima slabiju sipkost) . predstavlja težinu 1000 zrna u gramima Ovisi o sorti.površina i karakter zrna ( zrna glatke površine i okruglog oblika imaju najbolju sipkost) .stanje i oblik površine po kojoj će kliziti zrno Sipkost se izražava pomoću dva pojma: kut trenja i kut prirodnog pada (nagiba) Kut trenja je najmanji kut pod kojim zrno počinje kliziti po bilo kakvoj strmoj površini Kut slobodnog pada (nagiba) je kut između promjera osnovice i visine stošca koji se oblikuje pri sipanju mase zrna na ravnu-vodoravnu površinu Za određivanje sipkosti najčešće se primjenjuje metoda Moos-a Kut prirodnog pada se određuje pomoću četvrtaste staklene posude koja se napuni do 1/3 zrnom i zatim se okrene za 90° 27 .Specifična težina Većom hl-težinom povećava se i specifična težina zrna Specifična težina je odnos težine određenog volumena uskladištenog zrna i volumena što ga zaprema ta odvagnuta količina. težina (g) specifična težina = -----------------volumen (cm3) Spec.veličina i oblik zrna . te sjemenke korova mogu dovesti do djelomične ili potpuno poremećene sipkosti) . obradi. čimbenici: . količini vode u njemu i što je zrno vlažnije to je apsolutna težina veća Sipkost zrnene mase Na sipkost utječu razl. klimi. težina je bitna za određivanje kakvoće zrnatih proizvoda i igra važnu ulogu pri doradi sjemenskog materijala Apsolutna težina Važna je za određivanje količine sjemena za sjetvu.

štura zrna i lake primjese padaju sporije prema zidovima silo komore.Raslojavanje (samoklasiranje) zrnate mase Raslojavanje zrnate mase predstavlja razdvajanje pojedinih komponenti partije zrna. Ovdje se skuplja i prašina. koristi se u većini skladišnih prostora Prilikom slobodnog pada zrnatih proizvoda. Slika 9. jedra. vlage. teška zrna padaju okomito i brzo stižu na dno.o. Sitna. specif. te propuštanje raznih para i plinova (prilikom fumigacije i dezinsekcije) 28 . a uvjetovano je svakim premještanjem zrna Raslojavanje omogućuje premještanje uskladištena mase putem prirodnog pada. koji ovisi o obliku. težini zrna Prilikom punjenja silo komora krupna. Prikaz raslojavanja zrnene mase Poroznost zrnate mase Međuzrnati prostor je prostor koji se nalazi između zrna (sjemenki) i ispunjen je određenom količinom zraka. i apsol. koji omogućava prenošenje topline. samoklasiranju doprinosi i otpor zraka. sjeme korovskog bilja i druge primjese i nečistoće – brzo se povećava vlažnost i nastaju žarišta za razvoj kukaca. veličini. grinja i m.

kapilarna kondenzacija i kemosorpcija Sorpciona svojstva objašnjavaju se kapilarno-poroznom koloidnom strukturom svakog zrna i poroznošću zrnate mase Između stanica i tkiva zrna postoje makro i mikro kapilare i pore.Poroznost (S) se određuje formulom: W–v S = ---------. ili nafte tijekom transporta Tijekom dezinsekcije i fumigacije može doći do pojave kemosorpcije. najveću poroznost ima suncokret (60-80%). njihove stijenke u unutrašnjim slojevima zrna predstavljaju aktivnu površinu koja učestvuje u sorpciji molekula para i plinova Sorpciona svojstva imaju veliki značaj u praksi čuvanja. a najmanju crvena djetelina (30-40%) Sorpciona svojstva zrnate mase U zrnatim proizvodima odigravaju se procesi apsorpcije (sposobnost upijanja para i plinova iz okolne sredine). Sve te apsorbirane tvari se vrlo teško odstranjujue iz zrnate mase Mehanička oštećenja zrna 29 . te procesi desorpcije (oslobađanje para i plinova u okolnu sredinu) Sorpcione pojave u zrnatim proizvodima: adsorpcija. transporta i dorade zrnatih proizvoda Zrnati proizvodi vrlo brzo upijaju mirise eteričnih ulja iz biljaka koje se kao korovi mogu naći u usjevima. što znači da će za smještaj iste težine zrnate mase koja ima veću poroznost trebati više prostora (veći kapacitet skladišta) Npr. što je veći međuzrnati prostor.x 100 v W = ukupna zapremina cijele uskladištene mase v = stvarna zapremina čvrstih čestica zrnate mase Zapreminska težina je manja.

te sjeme korova koje prenosi vlagu na zrno Neorganske primjese su sve ono što je anorganskog podrijetla (prašina. ostaci biljke. slama. Kod sjemenske robe utječu na smanjenu klijavost. a na njima se ubrzo razvijaju mikroorganizmi. S. svi predstavnici Coleoptera (tvrdokrilci) Posebno su štetni za sjemensku robu jer oštećuju i izjedaju klicu. Primarni štetnici Napadaju zdrava i neoštećena zrna. – rižin žižak. normalne veličine Primjese su sve ono što nije čisto sjeme deklarirane vrste. ekonomski su najznačajniji. te njihovi fragmenti i ekskrementi i mikroorganizmi Najopasniji su živi nametnici. grinje. čime se uništava klijavost 30 . oryzae L.) Od primjesa vrlo značajnu ulogu imaju nametnici: kukci.Zrno može biti oštećeno tijekom kombajniranja. organske nekorisne i neorganske (anorganske) primjese Organske korisne primjese: spadaju oštećena zrna. mogu potpuno uništiti proizvod izjedajući čitav sadržaj zrna Najznačajniji su: Sitophilus granaruis L. S. mrtvi i živi kukci i grinje. zea mays – kukuruzni žižak. pijesak. tijekom transporta Mehanički oštećena zrna spadaju u primjese koje se nazivaju lom zrna. komadiće žice i sl.KOLIČINA I VRSTE Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklariranoj vrsti. Organske primjese su korisne jer služe kao stočna hrana Organske nekorisne primjese čine sjemenke korova. sekundarne. Dijele se na: organske korisne. pljeva. kamenčići. gdje spada zrelo i neoštećeno sjeme vrste. – dominkanski brašnar. dijelovi špage. sjeme stranih kultura i lom zrna. – grahov žižak. mikroorganizmi i glodavci Prema njihovom štetnom djelovanju dijele se na primarne. mikofagne i slučajne vrste. – pšenični žižak. Rhizopertha dominica F. te razni kukci (sekundarne vrste) koji se njima hrane PRIMJESE . prilikom vršidbe. Acanthoscelides obtectus Say.

Sitotroga cerealella – žitni moljac. Najznačajniji su štakori (Rattus norvegicus – sivi štakor i Rattus rattus – crni štakor). rodovi Liposcelis (beskrilni oblici).Često se javljaju i kukci reda Lepidoptera (leptiri). Oryzephilus surinamensis – surinamski brašnar. Tinea granella – hambarski moljac. a svojim masovnim prisustvom zagađuju proizvode. razni moljci kao Plodia interpunctella – bakrenasti moljac. Mogu izazvati i probavne smetnje kod stoke Glodavci – Rodentia Čine štete hraneći se proizvodima i zagađujući ih.oštrokuti gljivar). te izgrizaju klicu zrna Velike su i indirektne štete od zagrijavanja U mlinovima i skladištima brašna česta je vrsta Anagasta kühniella. Prvenstveno izgrizaju klicu. Njihove ličinke. T.brašneni moljac koji paučinom sljepljuje čestice brašna i stvara nakupine (filt) Sekundarne vrste Žive i hrane se lomom zrna i ostacima zrna napadnutih primarnim štetnicima Najzastupljenije vrste su: Criptolestes ferrugineus – hrđasti brašnar. castaneum – kestenjasti brašnar Javljaju se u masovnom broju i zagađuju proizvode svojim ekskrementima i fragmentima tijela Mikofagne vrste se hrane mikroorg. Tribolium confusum – mali brašnar. gusjenice. te predstavnici reda Psocoptera (prašne uši). Lepinotus (oblici s rudimentiranim krilima) i Lachesilla pedicularia (oblici s razvijenim krilima) Slučajne vrste dolaze u skladišne objekte s polja i nisu značajne Grinje – Acarina Spadaju u grupu Arachnoidea – paučnjnaci Javljaju se samo na proizvodima koji imaju vlagu veću od 14% i više. stvaraju paučinu na napadnutim proizvodima..gljivicama i javljaju se na vlažnijim i pljesnivim proizvodima Najznačajniji su predstavnici reda Coleoptera (Ahasverus advena. te miševi (Mus musculus – kućni miš) 31 .

Uzorkovanjem se otkriva moguća prisutnost populacije skladišnih štetnika koji se razvijaju u skladišnim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom određenog razdoblja čuvanja robe. Također je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje. koliko će uzoraka uzeti. Kao rezultat konstantnog nadzora skladišnih objekata je procjena populacije štetnika. od raznih tipova sondi i šila za uvrećanu robu do vakuum sondi i lopata za rinfuznu robu. automatskih tresilica sa sitima i sl.MONITORING ŠTETNIKA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA • Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja. Iz pravilno uzetih uzoraka može se odrediti nekoliko bitnih čimbenika: gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u uskladištenom proizvodu. te odrediti postotak zaraženog uskladištenog proizvoda. divertera. ali iziskuje velik utrošak vremena i radne snage. potreban je velik broj uzoraka. promjene u dužini razvojnog ciklusa pojedinih štetnih vrsta. zatim se vrši odvaga i 32 • • • • • • . koju na terenu možemo odrediti na dva načina: kao apsolutnu procjenu populacije određujući broj štetnika/kg robe ili m3 skladišta. tj. razdjeljivača uzoraka (dividera). kako ili čime će uzorkovati. tj. brojnost vrsta štetnika u određenim fazama razvojnog ciklusa u uskladištenom proizvodu. što predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladištene robe. odnosno konstantan nadznor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni. Obje procjene pokazuju u praksi svoje prednosti i mane. Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji. prostorna i vremenska distribucija štetnika. Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja štetnika na terenu. ili kao relativnu procjenu populacije. a ujedno je i fizički vrlo zahtjevan i skup posao. To bi značilo da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati zašto uzima uzorak. broj štetnika/mamku ili lovki. insektomata. U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjena nadzora skladišnih štetnika na terenu. Dakle. kako ili čime će analizirati uzorke. Glavni akcenat monitoringa je kontinuirano uzimanje što većeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile što objektivnije procjene moguće populacije štetnika u robi. apsolutna procjena populacije svodi se na konstantno uzimanje uzoraka uskladištene robe s većeg broja mjesta u skaldištu. reprezentativni za cijeli skladišni objekt. kao i posuda za izuzimanje robe u protoku. potrebitost provođenja zaštitnih mjera. neophodno je vršiti redovito uzorkovanje. Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnika.

Temelji se na pregledu uzoraka štetnika uhvaćenih u razne tipove mamaka. ili. To je brža. Dva se tipa feromona uspješno primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim među uskladištene proizvode. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije štetnika u skladišnim objektima. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp. Odgovor mužjaka je • 33 . Znatno je manji utrošak vremena i radne snage. a to su seksualni (proizvodi ih ženka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. Na ovaj način dobivene smjernice za određivanje praga mogu se gledati samo kao općenita rješenja koja je moguće prilagoditi svakoj novoj situaciji. Također je moguća i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze štetnicima koja bi inače prošla nezamijećena. a služi i za ocjenu provedenih mjera zaštite. jer žive kratko. i lovki. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka. Tipovi mamaka su različiti s obzirom na vrste i stadij razvoja štetnika koje lovimo. Razlikujemo mamke za štetnike koji lete. s obzirom na osjetljivost štetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. robi koju treba zaštititi i o zakonskim i tržišnim propisima. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvođenje suzbijanja štetnika i higijene u objekte. a da se ne vrši tretiranje cjelokupnog skladišnog objekta. Praćenjem populacijskog trenda u sezoni skladištenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za određivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene. • Znatno elegantnija metoda je relativna procjena populacije štetnika. Zbog visoke osjetljivosti mamaca. determinacija štetnih vrsta i određivanje brojnosti populacije na terenu. Mamci se najčešće kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. te izdvajanje štetne entomofaune. Ova metoda može se rabiti za točno određena problematična područja u skladišnim objektima. lovke i zamke za štetnike. te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije mogućih štetnika.prosijavanje uzoraka. U složenim situacijama mamke se može koristiti za određivanje praga djelovanja. ovisi o štetniku. Dakle.) iznimno su jaki. za štetnike unutar zrna i sl. Planskim postavljanjem mamaka u skladišnim objektima omogućena je i identifikacija izvora zaraze. štetnike je moguće otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih inače bilo teško otkriti. te određivanja žarišnog mjesta koje je potrebno sanirati. Ulov štetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila učinkovita mjera suzbijanja i je li. za štetnike koji se nalaze na površini zrna. Ranija detekcija štetnika omogućava i veću felksibilnost kod izbora primjene mjera zaštite. jeftinija i lakša metoda u odnosu na apsolutnu procjenu. kad se populacija počela obnavljati pokazujući postoji li potreba daljnje primjene mjera zaštite. Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno. Moguće je odrediti i detalje o distribuciji štetnika unutar objekta i životni ciklus tijekom cijele sezone skladištenja. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stručni kadar koji će se tijekom radnog vremena baviti samo ovom problematikom. Prag djelovanja je promjenjiv. omogućena je veća selektivnost primjene zaštitnih mjera. jer najobimniji posao obavljaju mamci. koji omogućava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskaldištenom proizvodu.

). U normalnim uvjetima feromon se razrjeđuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima.) Na Slici 11. priakazan je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i žitnog moljca. a često dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (Slika10. 34 . Ljepljivi mamak preporuča se za hvatanje moljaca i kornjaša koji lete.brz i kod nekih vrsta feromon će privući mužjake s udaljenosti od nekoliko kilometara. Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovječnih vrsta (Tribolium spp.

Ljevkasti mamak također pogodan za hvatanje moljaca (Slika 13.) 35 . Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobražavaju u kukuljice (Slika 14.) Mamci za puzajuće oblike štetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladišnim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tzržištu. a također se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom.

) Filt – trak mamci pogodni su za hvatanje hodajućih stadija štetnika na skrovitim mjestima unutar pomoćnih skladišnih objekata (Slika 16.Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje tvrdokrilaca koji obitavaju unutar zrnene mase. (Slika 15. Mamak od smeđe riže postavljen je u najlonskoj mrežici otvora 2 mm.). 36 .

Lovke za uskladištene proizvode u rasutom stanju, najčešće su plastične ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i služe za hvatanje štetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaša vrlo je pogodna konusna lovka plastične izvedbe, s perforiranim poklopcem (Slika 17.)

Za brzu detekciju štetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (Slika 18.)

37

Relativna procjena populacije pomoću navedenih tipova mamaka i lovki moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata, što podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliša, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Također, je potrebito striktno se držati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogdno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se očita njegov položaj unutar skladišnog objekta pomoću portabl laser scanner-a koji (Slika 19. i 20.) i na taj način se vrste i brojnost štetnika unose u kompjutersku bazu podataka (Slika 21.) pogodnu za statističku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Slika 19. bar kod mamka Slika 20. laser scanner

Slika 21. kompjuterska baza podataka 38

Statistička obrada ovako prikupljenih podataka odnosi se na statističke parametre, kao što je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greška, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju brojčano (tablično) ili grafički. Brojčani prikaz odnosi se na prikaz broja štetnika/kg uskladištene robe ili kao prikaz broja štetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zaražene robe. Grafički prikazi monitoringa populacije štetnika u skladištima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanjui ili robe u vrećama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona – ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona – ako je varijanca jednaka s prosjekom , odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca veća od prosjeka. Dakle, za pravilno provođenje nadzora ovim načinom, nije potrebno imati veliku radnu snagu. Bitno je u startu dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaćene štetnike, te ih determinirati i očitati njihovu brojnot, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statistički obradi i prikaže simaulacija stanja u kompletnom skladišnom objektu za cijelu sezonu čuvanja robe. Monitoring skladišnih štetnika trebao bi biti jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda provedena u praksu i u skladišnim objektima naše zemlje. Potrebito je zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar koji će se ovom problematikom posvetiti u cijelosti, a time bi se primjena konvencionalnih i kurativnih zaštitnih mjera mogla bolje kontrolirati i njihova uporaba svesti na minimum, što bi ujedno i smanjilo primjenu kemijskih preparati, a time i kontaminaciju okoliša.

39

SPECIJALNI DIO SKLADIŠTENJE ZRNATIH PROIZVODA Ovisno o pojedinim ratarskim kulturama. Uskladištenje zrnatih proizvoda danas se u svijetu obavlja na tri osnovna načina: 1. koje ima vlažnost nižu od kritične. uljanog bilja. u koje spadaju: a) čišćenje uskladištenih proizvoda i njihova dorada b) primjena aktivne ventilacije c) konzerviranje zrna (kemijsko i dr. vlaga. odnosno kakvoću. Zrno ima sačuvana sva tehnološka svojstva. ali i pojedino industrijsko bilje (lan. može biti zrno ili sjemenka. glavni proizvodi zbog kojeg proizvodimo kulturu.) koje je namijenjeno za vlakno. Skladištenje zrnatih proizvoda bez prisustva zraka (hermetičko čuvanje) 3. Skladištenje zrnatih proizvoda uz sniženu temperaturu (u “rashlađenom stanju”). kada se fiziološki procesi u zrnu sporo odvijaju. kada se temperatura snižava do granice kada prestaju sve životne funkcije zrna. Zbog toga sjeme i zrno spadaju u zrnate proizvode.) može očuvati uspješno 2-3 godine u silosima. konoplja i dr. Skladištenje zrnatih proizvoda sa niskom vlažnošću (ispod kritične) u raznim tipovima skladišta 2.za dobivanje sjemena. koje se dobivaju od žitarica. nametnici i dr. uskladišteno u pravilno pripremljena skladišta (čista i dezinficirana) uz rashlađivanje i permanentnu kontrolu (temperatura. odnosno kao sjemenski materijal . Uz ove načine skladištenja postoje i pomoćne metode koje omogućavaju osiguranje naprijed navedenih načina skladištenja. bez premiještanja. 40 . Raznim istraživanjima dokazano je da se suho zrno. ili 3-4 godine u podnim skladištima.) Svi ovi glavni i pomoćni načini skladištenja povoljno se izvode kod “suhog zrna”. a svi drugi nametnici (mikroorganizmi. očišćeno od primjesa. štetni insekti i grinje) imaju vrlo oslabljenu životnu aktivnost.

pri određenim uvjetima. suha. zaštićena od prodora podzemne vode i oborina Moraju postojati uvjeti za kvalitetno provjetravanje Dobro organizirana služba protiv skladišnih štetnika i požara Transport robe bi trebao biti potpuno mehaniziran: prilikom prijema. silosi Prostorija mora biti čista. podna skladišta 2.Vrste i tipovi skladišta SKLADIŠTE: objekt u kojem se. koševi za kukuruz 3. proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće (kvalitete). utovara. istovara manipulacija proizvodima unutar skladišta Podna skladišta: 41 . sve do trenutka daljnje uporabe Za uskladištenje žitarica koriste se: 1.

Podna skladišta Mehanizirana Nemehanizirana s automatskim istovarom djelomično samoistovarni 42 .

5 m ili u vrećama) Slika 22.1.Prema vremenu uskladištenja privremena stalna Tavani Žitnice (hambari) Velika podna skladišta A) Tavani Primitivni oblik skladišta Za čuvanje manjih količina proizvoda Omogućeno je provjetravanje i suhi prostor Kućni tavani – žitarice Tavani nad štalom – voluminozna krma B) Žitnice (hambari) Za čuvanje većih količina zrnate robe Manje zgrade građene od drveta C) Velika podna skladišta: * PODNO POVRŠINSKA (u rastresitom stanju debljine 1. Podno površinsko skladište na kat 43 .1 .

5 m u sredini : 4-5 m (horizontalni pod) do 10 m (kosi pod) Debljina sloja ovisi o vlažnosti zrna: 44 . i u vrećama – unakrst u 4 reda) Slika 23.* PODNO ZAPREMINSKA (u rinfuzi – sušenje. Podno zapreminsko skladište Pogodno za merkantilnu robu. ne i za sjemensku Zrno se u skladište smješta do samih zidova na različite visine: pored zidova : 2-2.

Tipovi kanala za provjetravanje Kanal od opeke s drvenim podom 45 .50 0.20 0.40 Prije uskladištenje zrnata masa se mora provjetriti i ohladiti – aktivna ventilacija Aktivno provjetravanje Tri tipa: Stalno (stacionarna.Vlažnost zrna (%) 14 15 17-20 >20 Debljina sloja (m) 1.70-1.70 0. fiksirano) Poluprijenosno Prijenosno Koriste se: ventilatori provodnici za zrak razdjeljivači zraka Slika 24.40-0.15-0.

Kanal od kamena s betonskim podom Poprečni presjek kanala kombinacija opeka-kamen Rešetka za prozračivanje (od letava) 46 .

Prikaz sustava ventiliranja pomoću isisavanja zraka Slika 26. Sustav ventiliranja u silosima U – ulaz zraka I – izlaz zraka 47 .Slika 25.

roba) O kapacitetu ovisi da li će objekt biti prizemni (do 30 vagona. 1 vagon žitarica (14-15%) potrebno oko 12m2 + za manipulaciju: 15-20% (merkant. Privremeno skladište 48 . bez njih (do 2 t) Ako se gradi nekoliko skladišta .postavljena tako da vjetrovi mogu puhati izmeðu njih Slika 27.Veličina skladišta Određuje se prema količini proizvoda i prema mogućnostima osiguranja od požara npr. Za čuvanje sjemenske robe: prostorija za čišćenje (selektor) prostorija za zaprašivanje Privremena skladišta U slučaju nedostatka kapaciteta postojećih skladišta Najnužnija mjera Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode neće moći djelovati Nagib terena mora biti najmanje 5º Duljina skladišta 50-100 m. roba) 20-30% (sjemen. a širina ovisi o širini cerade Skladišta s pregradama (1 t zrna). 300t) ili na katove Radi osiguranja od požara – ne više od 5-6000 tona kapaciteta Površina poda ne veća od 1200 m2 / skladištu Čuvanje različitih kultura u istom skladištu: razdijeliti ih drvenim pregradama Priručne prostorije skladišta: prijemni dio s vagom dio za vreće prostorija za radnike ured i sl.

visina je obično 2-3 m Položaj koša – okomito na pravac vjetrova Postoje jednostruki i dvostruki (dva koša pod istim krovom) Slika 28.00 m Duljina ovisi o kapacitetu.20 m Dimenzije koša ovise o podneblju U krajevima s vlažnom klimom širina je 1.20-1. i do 2. a tamo gdje je klima suhlja sa čestim vjetrovima.80-1.KOŠEVI ZA KUKURUZ Koš (čardak) za čuvanje kukuruza u klipu Sušenje prirodnim putem (strujanjem zraka) ili umjetnom cirkulacijom zraka Na drveni ili metalni kostur se postavljaju stranice Pod je građen od dasaka Krov se produžava prema bočnom stranama Koš treba biti podignut od tla 0. Koš za kukuruz u klipu SILOSI Osigurava kompleksnu mehanizaciju proizvodnih procesa i automatsko upravljanje Osnovni dijelovi: a) radni toranj b) silosni (skladišni) prostor c) prostorije za prijem i otpremu robe 49 .50 m.

prijemni odjel za kamionski transport V .Slika 29. vage. Osnovni dijelovi silosa I – radni toranj II – silosni prostor III – prijemni odjel za željeznički transport IV .sušara 1 – vaga 2 – transporteri za punjenje komora 3 – separator 4 – kontrolni separator 5 – transporteri ispod komore silosa Radni toranj Centar s kojim su povezani svi ostali dijelovi silosa U njemu se vrše osnovni transportni i tehnološki procesi Sadrži: elevatore. strojeve za čišćenje. od nagle promjene temperature i od štetnika 50 . postrojenje za transport zrna Elevatori – osnovni transportni strojevi (specijalizirani i univerzalni) Strojevi za čišćenje: separatori i trijeri (u srednjem dijelu silosa) Silosni (skladišni) prostor Glavni dio silosa ili pravo skladište Zadatak: zaštititi zrno od atmosferskih prilika.

higroskopnost (kondenzacija) * armirani beton Oblik komora: * ovise o materijalu i mogućnosti izvedbe * kvadratni. zvjezdasti * okrugli silosi su ekonomični ako im je promjer do 5m visina ovisi o kapacitetu. Skladištenje u silosu 51 .Zidovi silosa moraju biti: čvrsti i trajni pri minimalnoj debljini jednostavne konstrukcije nepropusni za plinove ne smiju biti podložni požaru Silosni prostor sastoji se iz tri dijela: * osnovni dio silosa (komora ili ćelija) * tavanski dio (gornja galerija) s transporterima za punjenje * prizemni dio (donja galerija) s transporterima za pražnjenje Izvedba silosa: * drvo – opasnost od požara * opeka – teškoća mehanizacije * čelik – provodljivost topline. okrugli. pravokutni. betonski 30-40 m Slika 30.

a drugi se daje proizvođaču. navodimo u slijedećem: Namjena i cilj skladištenja (merkantilna ili sjemenska roba). primjese . Sjemenska roba se u skladištima zadržava kraće vrijeme. vlaga zrna. Za vrijeme skladištenja pšenice najvažnije je utvrditi optimalne uvjete za što trajnije i kvalitetnije skladištenje. te dobro opremljen priručni laboratorij za fizikalne. a to su temperatura i vlaga zrna. po mogućnosti provjetravanjem ili hlađenjem. energija klijanja). merkantilna godinu dana i više. mikroorganizama. PERMANENTNO PRAĆENJE PROIZVODA TIJEKOM CIJELE SEZONE SKLADIŠTENJA. kada se mjeri vlaga proizvoda. skladištari i dr. čime nastaju izmjene u sastavu uskladištene mase kao: izmjena zraka u međuzrnatom prostopru. uređaje za sušenje i dosušivanje. kada su svi biokemijski procesi svedeni na minimum. temperatura uskladištene mase i okoline. Skladištenje pšenice biti će različito s obzirom na sjemensku ili merkantilnu robu. a prozračivanjem se uskladištena masa ujedno i hladi. Tijekom skladištenja žitna masa prelazi u stanje dormantnosti (mirovanja).standard 2%). grinja. trajnost skladištenja. Tijekom prijema pšenice u skladištima. 52 . te unutrašnji transport. Sjemenska roba treba održati svoje vitalitetne osobine (klijavost. to je proces dormantnosti duži. Moderno skladište za uskladištenje pšenice treba imati sve potrebne uređaje kao: uređaj za utovar i istovar. a temperatura niža. Također su važna dva čimbenika za ovaj proces. uklanjanje plinova i neugodnih mirisa iz uskladištene mase. vrste i količina primjesa.76 kg. relativna vlaga zraka okolne sredine. uređaje za mjerenje temperature (ugrađene termometre u silo komorama ili bimetalne ručne). Što sve ima utjecaja na uspješno skladištenje. Radi toga se svakih 1-2 mjeseca moraju uzimati uzorci (težine 250g). odnosno mjere za suzbijanje štetnih nametnika.Radi toga je mogućnost prozračivanja uskladištenih proizvoda bitan čimbenik kvalitetnog skladištenja. pa što je vlaga manja. pravilna priprema skladišta za prijem nove robe. hektolitarska težina . vrsta i tip skladišta. Vrlo je važan i stručni kadar koji vodi računa o skladištenju (tehnolozi. pneumatskim ili ručnim sondama uzimaju se obično dva uzorka (jedan za analizu u laboratoriju gdje se određuje vlaga (13% standard za pšenicu. merkantilna roba sva tehnološka svojstva. te se analiziraju štetni kukci i grinje. izjednačenost uskladištene partije zrna. glodavaca). periferna vlaga na zrnu se suši i kao takova se prozračivanjem isparava. To se postiže skladištenjem suhe i hladne pšenice. nastaje sušenje zrna. kao sirovine za dobivanje finalnih prehrambenih proizvoda. kemijske i fiziološke osobine zrna. te njihovi razvojni oblici. potom svi negativni mirisi prelaze u apsorpcioni zrak.Skladištenje pšenice Pravilnim skladištenjem pšenice moraju se sačuvati sva njezina kvalitativna i kvantitativna svojstva. Prozračivanjem prestaju svi negativni fiziološki procesi u zrnu.) o kojem najčešće ovisi uspjeh pravilnog skladištenja. aparate za dezinfekciju. temperatura. U svim skladištima i uskladištenim proizvodima jedan od najvažnijih procesa je permanentno praćenje stanja proizvoda. Na osnovu rezultata analiza poduzimaju se mjere za saniranje prevelike vlažnosti (sušenje proizvoda). a da bi se sačuvale normalne sposobnosti života zrna. prisutnost nametnika (kukaca. a time i hlađenje. hlađenje ili aktivnu ventilaciju.

Klip sa većom vlažnošću od 40%. u trećoj fazi sa periferije zrna vlaga prelazi u zrak. njegovo sušenje se dovodi u pitanje i kvarenje je neizbježno. Čuvanje kukuruza u klipu je najrašireniji i najjeftiniji način.do 2.5m) treba manje količine zraka za sušenje (50m3/sat). tj. relativnoj vlazi zraka okolne sredine. iz sredine veće koncentracije prelazi u sredinu manje koncentracije. pa ako se zrno koristi za prehranu. brzini protjecanja zraka kroz masu. kukci i grinje (Kalinović. u drugoj fazi vlaga iz unutrašnjosti zrna. koja ovisi o dužini klipova i stupnju vlažnosti. Uklanjanje vlage iz kukuruza ovisi o slijedećim čimbenicima: količini vlage u klipu (zrnu i oklasku). sa vlažnošću od 25% treba za sušenje 150m3 za svaku tonu.Skladištenje kukuruza Kukuruz se po namjeni razvrstava za industrijsku preradu i za ishranu ljudi te stoke. U klipu se kukuruz čuva u koševima (čardacima ili kukuružnjacima). a najčešće glodavci. posebice na privatnim gospodarstvima. koristit će se takav način koji će osigurati hranidbenu kakvoću zrna. Primjerice ako se kukuruz skida u studenom mjesecu 22% vlage. ako se zrno koristi za 53 . što se najčešće obavlja za sjemenski kukuruz. Kukuruz manje debljine (1. odnosno vlaga odlazi iz sredine više vlažnosti u sredinu niže vlažnosti. uz najpovoljnije klimatske uvjete. gdje se njegovo sušenje obavlja prirodnim putem (zrakom i suncem).).5m. odnosno da ostane samo toliko vlage za "latentni" život sjemena. Klipove kukuruza napadaju mnogi nametnici. Čuvanje kukuruza u zrnu Kukuruz se može čuvati sušenjem ili dosušinjem u sušarama. i konačno se ustaljuje količina vlage u zrnu na 1213%. Način sušenja ovisi o namjeni. prozračivanjem i konzerviranjem vlažnog zrna. a najpovoljnija je od 3-3. na nekim poljoprivrednim imanjima sušenje klipa se obavlja umjetnim putem. Zadatak je sušenja da se zrnu oduzme suvišna vlaga.5m sa vlažnošću klipa od 16-18%. njegova vlažnost će tek u travnju mjesecu doseći 15-16% vlage. temperaturi okolnog zraka i uskladištene mase. čime dolazi do ovlaživanja kukuruza u višim slojevima i djelovanje koje smo željeli je suprotno. posebice kod vlažnog zrna preko 30% vlage. postoji opasnost da se zrak zasiti vlagom. Ovakav način skladištenja i sušenja je nesiguran i često dolaz do njegovog kvarenja. Sušenje ima značajnu ulogu za daljnje skladištenje. Relativna vlaga zraka ne bi smjela prijeći 60%. Ovakovo sušenje obavlja se i u posebno izgrađenim komorama. deblji sloj . Ivezić. Rastresitost hrpe klipova je također vrlo važna. Od svih ovih čimbenika vrlo je važna debljina sloja. a uklanjanje vlage obavlja se u 4 osnovne faze: vlaga koja se nalazi na površini zrna odstranjuje se zrakom (prirodnom ili umjetnom cirkulacijom). propuštanjem prirodnog nezagrijanog zraka pomoću stacionarnih ili prijenosnih ventilatora. debljini sloja te o rastresitosti hrpe. koji je u našim uvjetima prilično zastupljen. Ako je debljina sloja veća. U većim koševima. Poslije komušanja kukuruz se skladišti sa različitom vlažnošću (ovisno od klimatskih prilika tijekom berbe) od 22-35%. a čuva se u klipu i u zrnu (rasutom stanju). 1994.

Vlažni kukuruz se aspiratorima velikog kapaciteta čisti i zatim odlazi na sušenje.) . Zrno kukuruza kombajnira se sinhronizirano sa radom sušare. vlaga zraka 40-50%).). mjerenjem temperature i vlage. Sa okolnim zrakom (nezagrijanim) sušenje se obavlja u silo komori ili podnom skladištu. Što je kukuruz vlažniji. Energenti za sušenje mogu biti različiti (plin. Preporuka je da se sjemenski kukuruz skine što prije (makar i vlažniji). čak i do 20%. zbog izjednačavanja vlage. zbog visokih temperatura često dolazi do velikog loma zrna. Sušenje se obično obavlja u dvije faze (dvofazno sušenje): u prvoj fazi zrno se suši na temperaturi od 120-130oC. iznimno i 40%. mraz. na 13.reproduktivni materijal (sjemenski) sušenje će se obaviti bez oštećenja klice. Sušenje kukuruza zagrijanim zrakom obavlja se u sušarama raznih tipova. Sa kombajna se obično dovozi kamionima ili traktorskim prikolicama do usipnog koša sušare.Ako ga mraz zahvati. odnosno smanjenja klijavosti. treba ga lagano sušiti. odnosno na niske temperature na polju (napr. a kreće se obično od 35-38%. ali se primjenjuje i kombinirani način (sušenje klipa na 22-25% i poslije runjenja dosušivanje zrna). kako ne bi došlo do naglog odmrzavanja i pucanja stanica unutar zrna. ovisno o tipu sušare. što pogoduje razvoju raznih nametnika. ovisno o njezinim kapacitetima u žitomlinskim poduzećima. snijeg i sl. Tijekom sušenja. mazut. osjetljiviji je na visoke temperature pri sušenju. pa tako primjerice za kukuruz sa vlagom od 16% potrebito je 75m 3/sat. Stacioniranim ili prijenosnim uređajima (ventilatorima) ubacuje se zrak sa donje strane silo komore ili ubacivanjem zraka kroz polukružne perforirane cijevi u podnim skladištima. Tijekom sušenja sjemenskog kukuruza velikog značaja ima vlaga. sušenje je vrlo delikatno. Vlažnije zrno suši se brže i lakše. U drugoj fazi zrno se suši temperaturom od 80oC. Toplo zrno odležava 6 sati. energija klijanja). Prosušivanje zrna okolnim zrakom ovisi prvenstveno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka (najbolja temperatura je srednja dnevna 4. iz kojih se istovaruje hidrauličnim ili nagibnim rampama. Osušeno zrno se nakon hlađenja skladišti u silo komore ili velika podna skladišta. analiza na prisutnost nametnika). od suhljeg. sa vlagom od 25% . koja opet ovisi o klimatskim prilikama.5-14%. visina hrpe klipova i temperatura. radi očuvanja vitalitetnih osobina zrna (klijavost. Čuvanje sjemenskog kukuruza Sjemenski kukuruz podvrgava se se specijalnom režimu sušenja. kada se postiže vlaga zrna od 18-20%. 54 . Obično se suši u klipovima. a prije toga se čisti silo aspiratorima od sitnog loma i pljevica i sposobno je za dugotrajno skladištenje. Brzina sušenja raznih hibrida ovisi o vlazi zrna prilikom sušenja. loma zrna te ostalih primjesa. gdje roba ostaje do momenta uporabe. pa se uskladišteni proizvod mora redovito kontrolirati (uzimanje uzoraka. prije utjecaja mraza. Radi toga sušenje se obavlja okolnim zrakom i zagrijanim zrakom. oklasci klipova i sl.375 m3/sat. Količina zraka ovisi o vlažnosti zrna.5-5oC i rel. Nezasićeni zrak prolazeći kroz masu vlažnog zrna uzima vodenu paru koja ishlapi iz zrna. Prije prijema uzimaju se uzorci za utvrđivanje vlage.

klijavost smanjuje za svega 1-2%.gusjenice izgrizaju sadržaj zrna. Fizikalna svojstva u svezi skladištenja su slična kao i kod žitarica./). 1990. Dorađeno sjeme mora imati atest (vrsta hibrida. (bakrenasti moljac) i Sitotroga cerealella Oliv. jer postoji opasnost pd napada raznih nametnika (kukaca i glodavaca). s obzirom na fizikalna i kemijska svojstva. Zrno se dorađuje (čisti. i izvjesna količina ostaje neprodana u skladištima. (žitni moljac). Skladišti se u podnim. a poslije krunjenja se dosušuje. kikiriki. Zbog toga se u početnoj pojavi ovih insekata odmah moraju poduzeti mjere suzbijanja raznim pogodnim insekticidima (Kalinović i dr. Samozagrijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti. koje je potpuno poremećeno ako dođe do pojave samozagrijavanja. klijavost.Pri sušenju sjemenskog kukuruza u klipu. zrno se hladi zrakom obično u trajanju od 1-2 sata. Sastav pojedinih uljarica prikazujemo u tablici 8. posebice klicu. "džambo" plastificirano jutenim vrećama. Najčešća vrsta štetnih insekata su razni moljci . ricinus. odnosno služi kao reproduktivni sjemenski materijal. a vezan je sa vlažnošću i temperaturom zrna. a svakih 2 sata temperatura se povisuje za 3-5oC. do maksimalno 43oC (granična temperatura sušenja) iznimno 45oC. U praksi se često ne utroši sav dorađeni sjemenski kukuruz. soja.). Tako je raznim ispitivanjima ustanovljeno da se kod sjemena sa vlažnošću od 13% u povoljnim uvjetima skladištenja. Jestivo ulje se dobiva i od ploda maslina. u povoljnim uvjetima skladištenja može biti ispravna i nakon 2-3 godine. lešnjaka i badema. Za kvalitetno ulje. sjeme uljarica čuva se na specifični način i njihovo skladištenje je prilično zahtjevno.). stalnim kontroliranjem. sezam i mak (zrnati proizvodi). Nakon sušenja. i štetno djeluju na klijavost. Takovom kukuruzu neophodna je pažnja. uljana repica. čime se ugrožava životna sposobnost sjemena. Kemijska svojstva imaju daleko veći utjecaj na uspješno čuvanje uljarica na duže ili kraće vrijeme. do momenta sjetve. betonskim zrako suhim pogodnim skladištima. vlaga se svodi na oko 20%. kalibrira i zaprašuje fungicidima za sjeme /TMTD i dr. u podnim skladištima u papirnatim vrećama ili velikim tzv. težine 10-25 kg. zapremine 500-1000 kg. koje je industrijsko bilje i služi u druge svrhe. Skladištenje uljanog bilja Zrno uljarica služi za dobivanje ulja.Plodia interpunctella Hbn. uzimanjem uzoraka. U uljano bilje spada suncokret. Proces sušenja počinje sa 25-30oC. čije ličinke . 55 . trajnost uporabe i sl. Skladištenje nedorađenog sjemenskog kukuruza je kratko.. Klijavost dorađenog sjemena. Tehničko ulje dobiva se od sjemena konoplje i lana. ali je presudna sipkost. Kod temperature 48-50oC već dolazi do koaguliranja albuminskih komponenti bjelančevina. te pakuje u višeslojne papirnate vreće.

ugljikohidrate.1-40. najvažnije su komponente koje sudjeluju u biokemijskim procesima.7-18. Od svih uljarica sjeme suncokreta ima vrlo složen kemijski sastav.5) Pepeo 2. dobiva se slijedeća skladišna vlaga: 14 x (100 . količina ulja (masti) i količina vode. odmah započinju negativni biokemijski procesi u zrnu. Kemijski sastav važnijih uljarica. prema Voškeruškoj (Trisvjatskij.9 (7.5-21.1 (27.9 (9.0 (40.4-12.0 (6. Sjeme suncokreta sadrži masti i lipoide.1 (3.1 (15.5% ulja.0) Tijekom skladištenja uljarica.Tablica 8. primjerice u sjemenci konoplje ima najviše globulina u 50% bjelančevina.5 (19.6-4. kaja sadrži 43.2) 3. jer ako se sadržaj gornje granice od 7% povisi.% 100 V= granična količina vlage (%) Z= 100-količina ulja (%) 14= stalni koeficijent Primjer: ako želimo uspješno čuvati uljanu repicu.1) 19. Većina uljarica imaju dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i tri nezasićene masne kiseline (oleinska.4) 15. mineralne tvari i vodu.3-12.4-12.3 (4. bjelančevine.3 (17.1) Uljan.3 (35. Za uljano bilje.2) 3.2) Soja 12.4-21. linolna i linolenska).5-19.0 (17.8) 21. Sadržaj vlage (vode) je vrlo važan. Prema ovim pokazateljima ocjenjuje se i vrijednost ovih kultura.3) 7.7) Bezdušične ekstraktivne tvari 13.0) Voda 6.0-21.) postoji formula pomoću koje se može odrediti vlaga za najoptimalnije čuvanje uljanog bilja.5) V= ---------------------. a također i bjelančevina (1. repica 35.0 (8.9) 31. a najveći otpada na globuline.0 (16. U sjemenkama uljarica ima prosječno 16-28% bjelančevina.43.0) 22.4-14. uglavnom od tvari koje su osjetljive i neotporne na skladištenje pa su i sjemenke suncokreta osjetljive na duže skladištenje.5-2puta više nego kod žitarica).9-31.= 7.5 (29.6-4.5-45. Istovremeno ulje uljane repice ima mnogo nezasićenih (Eruka) kiselina.2-36. Sjemenke uljarica sadrže različite količine ulja (40-60% od težine sjemenke ili 80% od težine jezgre). 1966.91% 100 56 . Formula glasi: 14xZ V= --------. Tako. Kultura Suncokret Masti Bjelančevin e 10.6) 5.

Za sigurno određivanje skladišne vlage postoji formula koja glasi: 16 x (100 .količina ulja u apsolutno suhom stanju ako partija sjemena sa 45% ulja.9%.2 100 Sjeme suncokreta se kamionima ili željezničkim vagonima doprema do usipnih koševa i trakastim transporterima. sorte sa više sadržaja ulja (47%) moraju imati skladišnu vlagu koja ne smije prelaziti 6. a jedino suncokret u silosima.45) W = ------------------. "kubanski način"). Kombajniranjem se sjeme suncokreta sa različitom vlagom (16-18%). osušeno na skladišnu vlagu. okruglih razmaknutih silo-komora..80 100 100 16 x (100 . gdje se uglavnom skladišti uljana repica. nakon čega se obavlja vršidba i skladištenje u podna skladišta. Skladištenje suncokreta Suncokret se na velikim parcelama skida kombajnima. ali se prije skladištenja obavezno suši u sušarama i čisti od primjesa.U) W= -----------------. u aspiratore za čišćenje. po mogućnosti uređaje za aktivnu ventilaciju i uređaje za mjerenje temperature. ovisno o sadržaju ulja.5%.gornja granica skladišne vlage U (%) .5 m do 3 m. po mogućnosti na razmaku od 1.2 100 Primjerice: biti W (%) . Sva podna skladišta moraju imati termo i hidro izolaciju. tada će gornja granica skladišne vlage 6. ali se u svijetu na malim parcelama skida još uvijek ručno (tzv. Napominjemo da uljano bilje mora biti suho.. Zbog toga ovi silosi su nepodesni za duže čuvanje uljarica.2 W = 6. Tijekom skladištenja konstantno se moraju svakih mjesec dana uzimati i 57 . Međutim sjeme suncokreta skladišti se i u silosima sa spojenim silo komorama građenim od betona ili pocinčanog lima. doprema u silose ili velika podna skladišta. te elevatorima u sušaru.. odlazi na vagu. Dno komore je dvostruko. na glavicama biljki. koji imaju uređaje za mjerenje temperature.Vrste i tipovi skladišta za uljano bilje Uljano bilje skladišti se uglavnom u podnim skladištima. Visina hrpe zrna u rinfuzi ne bi smjela biti viša od 10 m. Uz stijenke metalnih silosa zbog znojenja zrna dolazi do stvaranja vlažnog sloja debljine 1020 cm.. ponovno na vagu. 16 x 55 880 ⇒ W = ---------.2 ⇒ W = ----. Također su bitni i mehanizirani transporteri za utovar i istovar robe. Iza sušenja transporterima se ubacuje sa gornje strane u silo komore. a debljina sloja mora biti podešena radi mogućnosti prozračivanja. koji su izvor zaraze štetnim kukcima i mikroorganizmima. radi provođenja aktivne ventilacije. Najpogodnija su betonska skladišta. jer nemaju pogodnu hidro i termo izolaciju. Sjeme suncokreta skladišti se u betonskim silosima. ali na kraće vrijeme.80. Ovakovo sjeme potrebito je povremeno lopatati. Skladišna vlaga za sorte koje sadrže 44% ulja iznosi 6. kada se sušenje sjemena obavlja na polju ili skladištima.

Poznato je da je sjeme uljane repice sitno. rijeđe u silosima. proizvodnja je u mnogo manjem obimu. sjeme uljane repice se skladišti drugačije od sjemena suncokreta. Kvarenje uslijed bioloških čimbenika nastaje najviše uslijed rada mikroorganizama. (kestenjasti brašnar). Uljana repica skladišti se uglavnom u podnim skladištima. te dekarboksilacijom. samozagrijavanja i pojave nametnika.oštrokuti gljivar (mikofagna vrsta). koji se javljaju na zagrijanim. kada je lakše izdvojiti žarišna mjesta povećane vlage. koji prozračuju (hlade) proizvod sa donje strane. Tako napr.stacioniranim ventilatorima.5%. te temperatura. Neke tvornice. ugljikohidrate. Skladištenje uljane repice Zbog veličine sjemenki i proizvedenoj količini.analizirati uzorci na prisutnost štetnih kukaca. Temperatura sušenja ne bi smjela biti viša od 35 o C. u rasutom stanju. Vlažno zrno intenzivnije diše i postaje vlažnije. Od fizikalnih čimbenika je prvenstveno svjetlost. hidrolizu masti (u slobodne masne kiseline). znači kratko. Mikroorganizmi izazivaju užeglost razlaganjem bjelančevina i ugljičnih spojeva. pri čemu dolazi do razgradnje masnih kiselina. uljanu repicu skladište u podna skladišta o obliku niskih silo komora. kemijski i biološki. Ako se ne raspolaže sa sušarama. kada nastaju izvjesne promjene u zrnu. sjeme dobiva miris po plijesni. ili u vrećama. ali se ipak mora stalno osmatrati uzimanjem i analizom uzoraka na pojavu samozagrijavanja i nametnika. koji imaju pogodnu podlogu za razvoj (vlagu. miris i okus. Za sva kvarenja osnovni čimbenici su povišena temperatura i vlaga. i sa ugrađenim. pri 25-40 oC dolazi do ubrzanog razvoja mikroorganizama. sjeme uljane repice treba raširiti u skladištu u tankom sloju. Ahasverus advena Walt. kao Tvornica ulja u Zagrebu. Na to utječu različiti čimbenici kao fizikalni. koje se manifestira užeglošću masnih tvari.Iza žetve sjeme uljane repice razne vlažnosti od 10-12% odlazi direktno na sušenje. Od kemijskih čimbenika najvažnija je oksidacija koja se odvija pod utjecajem iz zraka i kisika iz vode (vlage). te predstavnici Psocoptera (prašne uši) roda Liposcelis.Tribolium castaneum Hbst. Stvara se karakterističan ukus (miris) hlapivih masnih kiselina. zbijeno je i 58 . pa je i skladištenje vremenski kraće.. Tako se na sjemenu suncokreta javljaju razni tvrdokrilci (Coleoptera) . kada nastaju ketoni. gorkog je ukusa. Sjeme uljane repice u skladištima stoji najviše 1-2 mjeseca. koja utječe na brzinu procesa užeglosti. te toplije. pri 25oC sjeme ne mijenja boju. sa uređajima za mjerenje temperature. na skladišnu vlagu od 6-6. dušične spojeve i temperaturu). vlažnim i pljesnivim lokalitetima u skladištima. kod koje se ubrzava proces oksidacije masti. uvjetovano kemijskim promjenama. a lopatanje treba obavljati što češće. Poslije čišćenja sjeme se skladišti u podna skladišta. Čimbenici kvarenja uljanog bilja tijekom skladištenja Tijekom skladištenja uljarica često puta nastaje kvarenje.

visina hrpe rasutih poroizvoda ( najviše 3 m). a defektnost zrna je 100%. stvaraju se slobodne masne kiseline (7-8%). Normalno sjeme su kvržice sa nekoliko sjemenki. kako na stabljici (biljci) tako i na cijeloj površini usjeva. monokarpno je jednoklično sjeme nastalo selekcijom (genetskim putem). kada se vlaga sjemenjača smanjuje na 9-10% tijekom 3 dana. lišća. defektnost sjemena je 85% (kod sjemenske robe gubi se klijavost). sušenje požnjevenih sjemenjača vrši se dugo. Odvajanjem kvržica (plodova) od stabljike obavlja se metodom mlaćenja. prskanjem prije skidanja. monogermno i monokarpno sjeme. postaje gorko. a to su zrnati proizvodi namijenjeni za reprodukciju . kao i kontrola temperature proizvoda i okolnog zraka. Sjeme sazrijeva od baze rodne grane prema vrhu. grinja i glodavaca) također dolazi do velikih gubitaka (ponekad i do 30%). kada nastaje mnogo primjesa (10-20%) . Sazrijevanje sjemena šećerne repe je nejednolično. Sjeme se stavlja u podna skladišta (zrako-suhe prostorije sa propuhom) na pod debljine sloja 20-25 cm. monogermno (jednoklično) sadrži jednu sjemenku. Do sada nije uobičajeno sušenje sjemena šećerne repe sušarama. jer su mnogo brži procesi razlaganja.). a one se odvajaju raznim strojevima (rešeta. sjeme pljesnivi. ljuska je tamne boje. Skladištenje ostalih zrnatih proizvoda U ostale zrnate proizvode spada sjeme korjenastog i predivog bilja. Kod suncokreta sa većim sadržajem ulja brže dolazi do pojave samozagrijavanja. dolazi do stvaranja većih količina slobodnih masnih kiselina. a dozvoljena skladišna vlaga iznosi 14-15%. što negativno utječe na kvalitet ulja. jezgra postaje tamno žuta. pod utjecajem visokih temperatura tijekom srpnja mjeseca. pokretna platna i sl. Vrlo je važna i povoljna građevinska konstrukcija skladišta (termo i hidro izolacija). U klimatima sa mnogo oborina i visokom relativnom vlagom zraka. prašina i dr. Dolazi do naglog povećanja kiselosti u zrnu i sirovom ulju. Pri 70-75oC boja ljuske i unutrašnjost zrna postaje tamno smeđu boju. pri 40-55oC intenzivno se razvijaju termofilni mikroorganizmi. te stalno prozračivanje.tamne je boje.. cikorija) Šećerna repa ima normalno. najvažnije mjere su sušenje uljanog bilja prije skladištenja (skladišna vlaga najviše 9%). Od skladišnih nametnika (kukaca. a nastalo je drobljenjem kvržica specijalnim postupkom. a glavno sušenje obavlja se na polju.dijelovi stabljike. gdje se obavlja ručno prebacivanje . pa se u nekim zapadnim europskim zemljama. Kako ne bi dolazilo do ovakovih nepoželjnih posljedica.sjemenski materijal. Čuvanje sjemena korjenastog bilja (šećerna i stočna repa. te u zemljama nekadašnjeg SSSR-a primjenjuju desikanti i defolijanti.lopatanje. 59 . Poslije odvajanja primjesa.

pilira i polira. to je i sjemena malo. Sušenje manjih količina sjemena (sa privatnih gospodarstava) obavlja se prirodnim putem (suncem i zrakom). razastrto u tankom sloju. Sekundarnom doradom dobivamo jednoklično sjeme. Vreće se skladište u zrako suhim skladištima. u vreće unakrsno po dvije. Teže je sačuvati jednoklično sjeme. temperature i prisutnosti nametnika. te se prije skladištenja obavezno suši na skladišnu vlagu od 7-8%. sa atestima i plombom. u hrpi čija visina ne bi smjela prelaziti 1 m. Tijekom skladištenja potrebita je stalna kontrola vlage. Sjeme se može čuvati i u rasutom stanju. koje se čisti i sprema u podna skladišta. koja se nalazi na stabljici proizvedeneoj u drugoj godini. pa ih u izvjesnom smislu možemo svrstati i u uljano bilje. uz povremeno ručno lopatanje. kako ne bi došlo do njegovog kvarenja. jer ima smanjeni perikarp i osjetljivije je na vanjske utjecaje. Čuvanje sjemena cikorije Sjeme cikorije je vrlo sitno. Jednako se čuva i sjeme stočne repe. na ciradama. a u sekundarno dorađeno sjeme spada i genetski jednoklično sjeme. a povremeno se trebaju prebacivati. pa je njegovo čuvanje otežano. Poslije žetve i vršenja stabljike. koje se kalibrira. sjeme sa vlagom preko 30% na temperturi od 30oC. a može se uspješno očuvati do 1 godine. Kako se proizvode manje količine sjemena konoplje. Veće količine sjemena suše se u sušarama i to sjeme sa vlažnošću od 20-25% na temperaturi od 40oC. složene unakrsno na drvene grede. Za proizvodnju ovih proizvoda potrebito je sjeme (reprodukcijski materijal). Čuvanje sjemena predivog bilja Predivo bilje proizvodi se uglavnom za dobivanje vlakna. koji sadrže veće količine ulja. uz određeni razmak 60 . dobiva se sjeme. te mlaćenja. a tu spadaju konoplja. ali se njegovom skladištenju treba posvetiti pažnja. Sladištenje sjemena konoplje Kako sjeme konoplje sadrži oko 30% ulja svrstava se i u uljano bilje. Ovakova sjemenska roba skladišti se u zrakosuha skladišta. Vreće se slažu unakrsno u podna skladišta na grede. a klijavost može sačuvati i 3-4 godine. Prilikom žetve skida se različitom količinom vlage (i preko 25%).sjeme se stavlja u vreće težine 50 kg. to se ono skladišti kod nas uglavnom u podnim skladištima u vrećama ili u rasutom stanju. pa se mora i kvalitetno sačuvati u adekvatnim skladištima sa skladišnom vlagom od 12%. kojeg čuvamo kao zrante proizvode. a nalazi se smješteno u glavici. Ono se ne tretira fungicidima. lan i pamuk. Kako se u nas ne proizvodi mnogo cikorije. kako bi bilo što lakše manipuliranje. Sjeme šećerne repe je vrlo skupo (posebice jednoklično). segmentira.

a od encima su prisutni lipaza i proteaza. Šećerna repa je dvogodišnja biljka. sjeme lana može održati klijavost i do 7 godina.1. a posađen u proljeće stvara stabljiku. a time se obavlja i konzerviranje klijavosti (Pasković.selekcija). debljina sloja ne bi smjela prelaziti 1. gdje se suši i dorađuje.59%. radi što bolje cirkulacije zraka. Zbog toga se razlikuje skladištenje industrijskog korijena i skladištenje sadnica ili sjemenjača. Ono je jajolikog produljenog oblika. cikorija i krumpir. Njihovo skladištenje se razlikuje u mnogome od skladištenja zrnatih proizvoda.između gomila vreća.40 m. Sjeme lana ima specifični kemijski sastav. 1966). uz prebacivanje lopatanje. Laneno sjeme obavija sluzasta tvar. čime gubi vodu i šećer i samu težinu korijena. sadrži bjelančevine. Sušenje sjemena lana obavlja se u sušarama (28-40oC) i prirodnim putem. sjeme se čuva u specijalnim silosima. globuline. Ustanovljeno je da sjeme sušeno visokim temperaturama postaje snažnije. pa je to jedan od osnovnih razloga za njihovo specifično skladištenje. Poslije skidanja sjemena i sušenja. Skladištenje industrijske šećerne repe Vađenjem šećerne repe iz tla on nadalje živi i diše. Ustanovljeno je također da je starije sjeme prikladnije za sjetvu (nego sviježije jednogodišnje). što omogućava bržu klijavost. Skladištenje korjenastog i gomoljastog bilja U korjenasto i gomoljasto bilje spada šećerna repa. a tijekom zime se postepeno čisti i skladišti u prikladnim podnim skladištima. nego sušeno prirodnim putem (viša temperatura uništava klijavost slabijeg sjemena . Vlaga se kreće od 3. stočna za hranidbu stoke. Ima također osobinu da lako izdrži i niske temperature (20oC). Skladištenje šećerne i stočne repe Šećerna repa se proizvodi za industrijsku preradu. U nekim zemljama (Engleska) sjeme se suši i na dimu (radi slabijeg fungicidnog djelovanja). pepton i lecitine.30 . rijeđe u rinfuzi. Vađenjem iz tla 61 . Čuvanje sjemena lana Sjeme lana služi kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lana i preradu u vlakna. stočna repa. Zbog toga postoje biološke osnovice za čuvanje repe. i ima bolju klijavost. koja pritjecanjem vlage jako bubri. ono mora odležati izvjesno vrijeme u skladištu u neočišćenom stanju. Prikladnim skladištenjem. U pojedinim zemljama (Italija) koje proizvode mnogo konoplje. a da ne izgubi klijavost. i pljosnatog izgleda. u tankom sloju. uglavnom u vrećama. albumine. Ako se skladišti u rinfuzi. ovisno o stupnju zrelosti i klimatskim prilikama za vrijeme žetve. Korijen i gomolj sadrži mnogo vode. pa korijen proizveden prve godine služi za preradbu. te visoke (preko 100oC). cvijet i plod (sjeme). a jedna i druga proizvode se i za dobivanje sjemena (sjemenjače).

Čuvanje korijena na otkupnim stanicama Otkupne stanice su mjesta otkupa i privremenog čuvanja korijena šećerne repe. Također se naglo isparava voda iz korijen (repa ima 75% vode). Prvih 5-6 dana poslije vađenja korijena on intenzivnije diše. koja u unutrašnjosti ne bi smjela biti viša od 5oC. Za čuvanje na duže može se koristiti samo zdravi korijen. pri 0oC gubitak je 0. što predstavlja čisti gubitak. Prema namjeni postoji različito čuvanje industrijskog korijena: čuvanje korijena na polju. Odsijecanjem glave korijena. tada se čuva u polju.0061%). sa bazom 2-2. visine 4- 62 .5m i visinu 1. iza kombajniranja. na kraće vrijeme. niti niža od 0oC. izravna i zasipa vapnenim prahom (20kg/100m2) ili krečnim mlijekom (400 lit/100m2). svježi sitniji i ozlijeđen prilikom vađenja ili transporta. Intenzitet ovih procesa uvjetovan je čimbenicima u kojim se uvjetima čuva korijen. Bočni dijelovi prizmi zasipaju se zemljom debljine 20cm. Tijekom 100 dana čuvanja pri istoj temperaturi gubitak saharoze iznosi 1. treba ga pregledati i sortirati (posebno staviti oštećeno korijenje). čime prestaje nakupljanje šećera. a za zaštitu od mraza gornji sloj se pokriva kukuruzovinom. koje čekaju na otpremu u tvornice. korijen treba vaditi na vrijeme i ako on treba duže stajati. Ako je jako hladno bočne strane se pokrivaju slojem zemlje od 15-20cm. uvenuti ili stradao od mraza koji je podložan kvarenju.92%. za odvođenje suvišnog toplog i vlažnog zraka stavljaju se tzv. jer preživljava "fiziološki šok" prilikom odsijecanja glava. Temperatura se mjeri bimetalnim termometrima svakodnevno. Važna je kontrola temperature. Mjesto se očisti od ostataka bilja. smješteni u sredini hrpe (građeni od dasaka ili polukružnih metalnih cijevi sa perforacijama). te nakon izvjesnog vremena korijen uvene (dovoljan je gubitak od 25% da dođe do ugibanja stanica). Na duže čuvanje slaže se u veće hrpe kapaciteta 4-5t.5m. korijen i dalje živi.5m uz visinu gornjeg dijela 0. a odvijaju se procesi sagorijevanja saharoze prisustvom kisika iz zraka. pokriva lišćem. gdje postoje jedno. kako bi otprema bila što efikasnija. Biraju se povišeni tereni (radi otjecanja suvišne vode). Korijen se slaže u hrpe ili prizme. stvarajući zaštitni epiderm na novo stvorenoj površini korijena. Ako korijen stoji duže vrijeme. brže je i djelovanje mikroorganizama). Sve ovo ovisi o temperaturi (što je ona viša brže je ugibanje stanica. pri 12oC gubitak je 0. Tako primjerice pri 0 oC dnevni gubitak šećera je mali (0. Slaže se u manje hrpe.0192%. Prizme se lociraju u blizini tvrdih puteva. Čuvanje korijena na polju Kada se korijen ne može izravno nositi u tvornicu. dvodnevne i višednevne zalihe. Kako bi se sve to spriječilo. Kod ovog čuvanja bitne su i primjese (zemlja i dijelovi lišća). Ako se čuva na duže vrijeme. Ako je korijen vađen ranije ovi su procesi još intenzivniji. čime se smanjuje gubitak od oko 2050% u odnosu na nepokriveni korijen. "ventilatori". obično mehanizirano. čuvanje na otkupnim stanicama i čuvanje u šećeranama.61% od težine korijena. Jedan od važnih je temperatura. tada se korijen mora sortirati u tri skupine: zdravi i svježi korijen teži od 1 kg. koje ne smiju prelaziti 5%. a dužina je proizvoljna. diše.korijen prekida svoj rast i razvoj. obično u blizini željezničkih postaja. širine baze 15m.

Ugrađeni sistemi umjetne ventilacije postoje u većini modernih šećerana. poduzimaju se adekvatne mjere u svrhu njihovog suzbijanja. Zbog toga se uzimaju uzorci na dubini od 1m od vrha prizme.5m. gdje se obično formiraju žarišne infekcije. dolazi i do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama. ovisno o kapacitetu.10%. prvenstveno se kontrolira temperatura sa dobro raspoređenim termometrima u prizmi. Čuvanje korijena u šećerani U krugu tvornice se čuvaju velike količine korijena. a time i gubitak težine korijena. gdje su gubici šećera mnogo manji. širine 60cm i dubine 30 cm. Obično se po jedan termometar stavlja na svakih 200t korijena. Tako se od 1000 korijenova na dubini od 10-50cm uzima 20 korijena. Zbog toga se stalno mjeri temperatura i ako je potrebito obavlja se ventiliranje. sa blagim padom i ugrađenim sistemima za prozračivanje.1 kg. Tako napr. Povoljne su i velike prizme kapaciteta do 1000 t. neminovan je gubitak šećera u korijenu. koji se pokrivaju daskama. Razlika za težinu korijena bila je 1. ovisno o mogućnosti betonske ili tvrde podloge. Korijen iz uzorka se svrstava po težini. a uzorci se moraju uzimati iz jedne partije prije i poslije skladištenja.37%. Mikrobiološkoj analizi podvrgava se korijen svrstan u tri grupe: korijen zaražen vlažnom truleži. na dubini od 50-100 cm daljnjih 80 korijenova (bez posebne selekcije). Po potrebi obavlja se ventilacija korijena. na razmacima od 10m. oko 50m. obuhvaćajući i površinski dio. Osim ovih gubitaka. To su betonske podloge. a količina šećera bila je 17. težina uzorka prije skladištenja iznosila je 42.47%. kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od temperature u prizmi. Kritičnu fazu reguliranja temperature u prizmi predstavljaju prvi dani skladištenja. Ventilacioni sistem se zatvara u slučaju podjednake temperature (zraka i prizme). Po utvrđivanju mikrobiološke zaraze. Promjene za vrijeme čuvanja korijena šećerne repe Tijekom skladištenja korijena šećerne repe. kako po dužini tako i po širini. Temperatura u prizmama mjeri se bimetalnim termometrima postavljenim u specijalnim cijevima. Nakon skladištenja u trajanju od 60 dana. Sistem prirodnog ventiliranja očituje se u unaprijed iskopanim kanalima po sredini prizme ili dva paralelna. a prosječna temperatura korijena u prizmi niža od 4. Prirodnom ventilacijom smanjuje se prosječna temperatura u prizmi za 2-3oC. Da bi se to ustanovilo. korijen zaražen suhom truleži i korijen na kojem je vidljiv razvoj micelija plijesni. proizvoljne dužine.9 kg. za količinu šećera 0. postavljeni na razmak od 10m. 63 . u cilju smanjenja temperature. Bez obzira na ventiliranje.5oC. Ukoliko je minimalna temperatura zraka -2oC. naročito ako je korijen nečist (uprljan zemljom). Postoje vertikalni dovodi zraka. Korijen se slaže mehanizirano u velike prizma različitih kapaciteta. težina korijena iznosila je 40. Ventiliranje korijena se obavlja prirodnim ili mehaničkim putem (ventilatorima za hlađenje zraka). prekida se ventiliranje. Aksijalnim ventilatorima ubacuje se oko 46 m 3 zraka/h/t korijena. potrebito je uzimanje uzoraka za određivanje gubitaka u težini korijena i šećera.0 kg s količinom šećera od 17. gdje se kroz kanale za ventilaciju ubacuje zrak putem ventilatora. ovisno o kapacitetu tvornice (velika skladišta projektiraju prizme i do 10m visine). Tu se ujedno korijen prebacuje u tvornicu vodenim putem.

prema vrhu se stanjuje na 5-10cm. zaglađivanje se ponavlja. a pravilo je "iz zemlje u zemlju". Prvo se slaže korijen duž vanjskih rubova i stvara se zid. cikorije. koji se čuva preko zime. Grade se u područjima gdje vlada oštra zima i gdje nema opasnost od podzemnih voda. U protivnom korijen gubi vodu. radi spriječavanja oštećenja korijena. Nadzemni trapovi su smješteni iznad zemlje. bez pukotina. Lociraju se na suhom i ocjeditom terenu. istovar sa donje strane.Skladištenje sjemenske šećerne repe (sjemenjača) Poznato je da je šećerna repa dvogodišnja biljka (prve godine daje korijen za industrijsku preradu. Kako su ovi trapovi duboko pod zemljom potrebito je dreniranje okolnog tla. Obično se lociraju na vodoravnom i čistom tlu (očišćenom od biljnog pokrova). toplina i plinovi mogli izlaziti. tako da trap dobije oblik kupe. što se obavlja zaglađivanjem lopatama i vodom.20-1. tada je pokrov dvoslojan). Za odvodnju para i suvišne temperature služe okomiti ventilatori (građeni od dasaka). Privremeni trapovi koriste se uglavnom za čuvanje sadnica šećerne i stočne repe. Ako ima oborina i ovaj dio se pokriva. a najgornji dio trapa (greben) ostaje nepokriven. Stalni trapovi su uglavnom podzemni. širine 80cm. oštećenog i gnjilog korijena). Korijen za dobivanje sjemena naziva se sadnica ili sjemenjača. te ventilatori sa gornjom i donjom ventilacijom. Prije trapljenja vrši se selekcija sadnica (izdvajanje prekrupnog. a drugim iznad. Tehnologija trapljenja Sadnice koje su izvađene treba što prije trapiti. račvastog. Utovar korijena obavlja se sa gornje strane.20m širine. Ovakovi trapovi mogu vrlo dobro poslužiti i za trapljenje krumpira. kako bi para. Pri dnu je debeo 20-30cm. Nabacana zemlja mora biti glatka. nakon čišćenja i sortiranja. da bi se u proljeće posadili za dobivanje stabljike i sjemena. koji mogu biti privremeni i stalni. građeni kao ukopane jame sa zidanim stijenkama i dobro izoliranim krovom.50m. Zbog toga se vadi samo toliko sadnica. sa donjom bazom 1. Djelomično podzemni trapovi su jednim dijelom u zemlji. Sadnice se čuvaju u trapovima. Vanjski zidovi se prema vrhu malo zaokružuju. Kada je trap složen. naglo vene i gubi rezervne tvari. druge godine posađeni korijen služi za dobivanje ploda i sjemena). na povišenom terenu i propusnom tlu. mrkve i krompira. Nakon prvog pokrivanja (iza 15 dana) obavlja se drugo pokrivanje slojem zemlje od 20-30cm (u krajevima sa oštrom zimom o 45cm) na donjem dijelu i sa 1520cm (ili 30cm) na vrhu. a trape se samo ne 64 . a korijen se slaže do oko 80cm visine i pokriva zemljom. Podzemni trapovi su ispod površine tla i ukopavaju se na dubini od 1. dužine po potrebi (ne duži od 20m). Sloj zemlje može biti jedno ili dvoslojan (ako se pokrivanje obavlja ranije. Imaju ugrađene uređaje za prozračivanje. unutar kojeg se stavlja ostalo korijenje pomoću vila sa kuglicama na zupcima. Postoje nadzemni. a pristup za transportna sredstva mora biti siguran. Ako se pojave pukotine i zemlja osuši. pokriva se srednje vlažnom zemljom. koja služi kao zaštitni pokrivač. koliko se može utrapiti isti dan. u protivnom ih treba pokriti slamom ili kukuruzovinom. djelomično podzemni i podzemni. Na dubini od 30-40 cm kopaju se kanali širine 1m. sklično kao i kod nadzemnih trapova.

a izlučuje CO 2 i vodu. Promjene za vrijeme čuvanja u trapovima Sjemenjače moraju dočekati proljeće sa dobrim turgorom. Zbog toga se korijen stočne repe. a korijen treba biti čist od zemlje i neoštećen. koji diše. Sclerotinia fuckeliana) i plijesnima (Botrytis spp. čija je baza 40 cm. brzo se smežura u trapu i vene. U trapu se mjeri i temperatura. koja se registrira.9% (Orlovski. pojavu "prkosnica". Stavljaju se po cijeloj dužini trapa. 65 . koja se spriječava odvodnjom ventilatorima. Na količinu dobivenog sjemena utječe najviše temperatura. Stočna repa skladišti se u nadzemnim i djelomično podzemnim trapovima sa ugrađenim ventilacionim cijevima. izmjena plinova mora postojati . završenom jarovizacijom i visokom životnom sposobnošću. a također i dovod svježeg zraka. dužine 120 cm). Okomiti ventilatori grade se iz 4 daske (širine 15 cm. Promjene u trapovima mogu nastati i uslijed nepovoljne temperature. koja se slijeva sa trapa. Postavljaju se po dužini trapa na svakih 3-5 m. kontroli iste i o samom izgledu korijena. slično kao i šećerne vadi i sprema prije mraza. nego se samo razvija lišće. pa se zato mora stalno mjeriti temperatura. što omogućuje provjetravanjem trapova. došlo bi do razvoja nejednolikih stabljika. viša ili niža izaziva neugodne posljedice. Trapovi se obično postavljaju u pravcu puhanja zimskih vjetrova. kada korijen ne izbija rodne grane. koja se stvara oksidacijom šećera. Skladištenje stočne repe Skladištenje stočne repe poslije vađenja obavlja se najčešće u trapovima. Zato se sadnice odmah moraju utrošiti. Tako pri 0-1o C u trapu dobiva se 130 g sjemena po biljci. za odvođenje suvišnog CO2.5% prkosnica. po Ritzu.). Vodoravni ventilatori građeni su od letvica u obliku trostrane prizme. U protivnom biva napadnut gljivicama (Phoma betae. koje su perforirane i na kojem vrhu se nalazi krović. O jarovizaciji ovisi uspjeh proizvodnje sjemena. brzo se kvari u trapu pod utjecajem raznih gljivica i plijesni. Ako ne bi bilo sortiranja. Prerano vađen korijen gubi vodu i šećer. kroz vertikalne otvore..previše krupne. svakih 3-4 dana. Iako je to disanje neznatno. Prekasno izvađena i stradala od mraza. postotak prkosnica bio je 60. i sl. topline i drugih plinova. a oko njih se kopaju kanali radi otjecanja suvišne vode. Povišena temperatura djeluje i na prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova. gubi se voda povećava se hidroliza šećera i slabi otpornost na mikroorganizme. pri normalnoj temperaturi bilo je 4. 1952. troši kisik. te do neujednačene cvatnje i sazrijevanja sjemena. Vađenjem sadnica opada turgor sjemena. Previsokom temperaturom stvara se tzv. kao napr. a strane 30 cm. Kakvoća repe koja će se održati u trapu ovisi o vremenu vađenja i skladištenja. Korijen u trapovima predstavlja živi organizam. 1988. rjeđe u podrumima. na temperaturi višoj od 10o C dobiva se samo 46 g sjemena. koje će se održati u trapu bez kvarenja. Prema ispitivanjima. visina 20 cm. i Penicillium spp.). radi spriječavanja ulaska oborina. pri temperaturi od 13o C. zdrave i lijepo oblikovane sadnice. Najpovoljnija temperatura u trapu je od 2-8o C. Ovo se omogućava ventilacijom "ventilatorima" (okomiti i vodoravni). "vlažna toplina".

bez većih oštećenja. Skladištenje sjemenjača Sjemenjače (sadnice) moraju se čuvati preko zime. Kampanja vađenja i prerade obavlja se u listopadu i početkom studenog mjeseca. Na polju se čuvanje sadnica obavlja tamo gdje zimi ne dolazi do dubokog smrzavanja. odolijeva izmjenama temperature. tijekom zime čuvaju se u specijalnim skladištima. a njihovo skladištenje se obavlja vani na polju. U nekim zemljama (SAD) cikorija se uzgaja u združenim kulturama sa ječmom i zobi. pa sve što važi za šećernu repu. jednolične težine. U domaćinstvu on se čuva u podrumima ili na seljačkim gospodarstvima u trapovima. mora proći prije skladištenja nekoliko faza i to: priprema krumpira za čuvanje i čuvanje krumpira u skladištima. gdje se plugom vadi dva reda korijena. a veće količine za tržište. podrumima i specijalno građenim skladištima. industrijski korijen otprema se odmah na otkupne stanice u blizini tvornica za preradu. Priprema krumpira za skladištenje obavlja se u nekoliko faza: stanje krumpira u vrijeme vađenja. prosušivanje i čišćenje gomolja. U našoj zemlji krumpir se na većim površinama vadi mehanizirano (plugovima iskopačima. koja ostaje u tlu preko zime. Stanje krumpira tijekom vađenja je vrlo važno za daljnje skladištenje. Prema namjeni postoji sjemenski i merkantilni krumpir. Da bi se gomolj što bolje zimi sačuvao. kada još nema velikih mrazeva i kada još korijen ako je smješten na otkupnim stanicama. oni su isti kao i za šećernu repu. važi i za korijen industrijske cikorije. Ako se sjemenjače čuvaju u trapovima. iz koje u proljeće normalno izbija stabljika sa reproduktivnim organima. radi jednoličnog razvoja stabljike. cvatnje i sazrijevanja sjemena. a da se smanje troškovi proizvodnje cikorije. a prema načinu skladištenja on se može čuvati u trapovima. Tijekom čuvanja zimi. Sve što važi za čuvanje industrijskog korijena šećerne repe. humozna i teksturno lakša tla. koji se drugačije čuva od žitarica ili korijenastog bilja. Izvađeno korijenje (ručno vađenje) otprema se u trapove. Postoji industrijski korijen i sadnice ili sjemenjače. 66 . isto je i za cikoriju. sortiranje gomolja. a dva iduća ostavljaju se u tlu. krumpir i pri najboljoj tehnologiji skladištenja gubi na svojoj kakvoći i kvantitetu. Sortira se i skladišti samo zdravo korijenje.Skladištenje cikorije Slično kao i šećerna repa cikorija je dvogodišnja biljka. Čuvanje industrijske cikorije Kako se u našoj zemlji cikorija malo proizvodi i brzo se prerađuje. To su uglavnom rahla. Strojevima ogrtačima preostalo korijenje u tlu se prekriva lišćem. kako bi se dobila dvostruka žetva s iste parcele. ili se sadnice vade i utrapljuju. Skladištenje krumpira Krumpir sadrži oko 80% vode i to je gomolj. ne vadeći ih iz tla. koje stvara zaštitni ogrtač. a gubitke moramo smanjiti na najmanju mjeru.

nekoliko grupa jestivog (konzumnog). u studenom mjesecu gubi 0. Prosušivanje i čišćenje krumpira je važna daljnja operacija u pripremi krumpira za skladištenje. sa ugrađenim okomitim ventilatorom. Gomolj se odlaže u tankom sloju (do 50 cm debljine) ako je vlažan. a svi su uglavnom podzemni do dubine 30 cm. sa niskom podzemnom vodom.60 kg. Znači da u trapu gomolj treba čuvati kraće vrijeme. Tipovi i vrste skladišta za krumpir Pripremljeni krumpir (prosušen. sve dok pokožica i dio gomolja ispod nje ne poprimi zelenu boju. da izlazi iz trapa. kako bi što manje zemlje ostalo na gomolju. U protivnom poprima zelenu boju. gomolji se ostavljaju kratko vrijeme osušiti na polju. ili dijelom iznad zemlje do 50 cm). jer se takav može i najbolje sačuvati u skladištima. a to su nadstrešnice smještene duž pročelja zgrade. jer na dužinu skladištenja velikog utjecaja ima temperatura i vlaga u trapu. Sortiranjem gomolja obavlja se odvajanje sjemenskog. širine 1. Tijekom vađenja krumpira najosnovnije je da gomolj ostane čist i nepovrijeđen. Ipak jestivi krumpir na svjetlu ne bi smio stajati više od 1 dana (najviše 5-6 sati bez obzira da li pod nadstrešnicom ili na polju).5 m. ali uslijed male mogućnosti reguliranja temperature i vlage dolazi do većih gubitaka proizvoda. da bude zdrav. deblja. kojom se stvaraju veće količine solanina. oštećeni. očišćen i sortiran) može se čuvati u trapovima. Suprotno ako se vadi po vlažnom vremenu. gomolje treba staviti pod nadstrešnicu. na gomolju može biti i do 15% zemlje. Trapovi se postavljaju na povišenim terenima. kada se suhi i čisti gomolj putem transportera dovodi do sita. Utjecaj sunčevih zraka (insolacija) tijekom dosušivanja igra veliku ulogu. Takav krumpir dobar je za sjetvu i otporan je na skladištenje. Na manjim površinama krumpir se još uvijek vadi ručno. podrumu. kada se gomolj prosušuje i oslobađa suvišne zemlje. kada se uklanja nasječeni. Tako se prema ispitivanjima u trapu na svakih 100 kg krumpira napr. a prvo sortiranje obavlja se već za vrijeme prosušivanja. Sjemenski krumpir na svjetlu treba stajati 4-5 dana. koji može izazvati smrt i kod ljudi i kod životinja. Veće količine krumpira sortiraju se putem sortirača.56 kg. pa je takav krumpir teško sačuvati. Time gomolj postaje otporniji na napad mikroorganizama. gdje će se osušiti. 67 . Ručnim-grubim sortiranjem izdvaja se mehanički oštećen ili bolestan krumpir.specijalnim strojevima i različitim kombajnima). s time da moraju biti ugrađeni okomiti ili vodoravni ventilatori (slično kao u trapovima). pokožica je grublja. bolestan i deformirani gomolj. hrapavija. koje izazivaju gnjilost gomolja. Po propisima u jednoj partiji uskladištenog krumpira dozvoljeno je 2-3% (najviše 5%) onečišćenih zemljom. odnosno u lipnju 17. a mlade stanice pokožice i sloja ispod brže sazrijevaju. jer pokožica postaje čvršća i otpornija je na napad raznih bakterija i gljivica. u debljem ako je suh. Kada se krumpir vadi po suhom vremenu. Treba odabrati pogodno vrijeme za vađenje (suho i lijepo). U suvremenim skladištima postoje posebna mjesta za ostavljanje svježe vađenog krumpira. Ako se krumpir vadi po kišnom vremenu i u zakorovljenim parcelama. kako bi se on uspješno mogao skladištiti. Čuvanje gomolja u trapovima je najjednostavniji način. Gornji sloj gomolja pokriva se slamom i slojem zemlje. i u specijalnim skladištima. a ventilator (građen od letava ili užih dasaka) mora biti visok. sitnog (za hranidbu stoke) te oštećenog i bolesnog. za reguliranje vlage i temperature. ovisno o raspoloživoj količini.

kada je u stadiju mirovanja. Kako bi se zadržala povoljna kakvoća i kvantitet gomolja. zbog većeg isparavanja krumpira. te uz ventilatore. temperaturom se spriječava klijanje. Jestivi-konzumni krumpir najbolje se čuva pri temperaturi 3-6o C. Reguliranje i održavanje povoljne temperature kako konzumnog. Čuvanje krumpira zimi Poslije privremenog skladištenja kada se krumpir čuva u tanjem sloju na zaštićenom mjestu. Za skladištenje u rasutom stanju primjenjuju se boksovi različitih dimenzija. tako i svakog boksa posebno. prosječnih 5. on se priprema za stalno skladištenje. tako i sjemenskog krumpira najbolje je u skladištima gdje je omogućeno prozračivanje ubacivanjem svježeg zraka.5 m gubi se prostor za mehaniziranu manipulaciju unutar skladišta. Gomolj se poslije sortiranja sortiračima.5 m. visine hrpe 3. za razliku od visine 4 m. u skladištima pri dnu hrpe. a ispod te temperature krumpir postaje sladak.Čuvanje gomolja u podrumu u rastresitom stanju ili u sanducima. vlažnost i mogućnost prozračivanja. U specijalnim skladištima temperatura se kontrolira u boksovima. U trapovima temperatura se mjeri kroz "ventilatore". puštajući termometar pričvršćen na dugoj motci ili pomoću posebno izgrađenih termometara.0 m) izaziva nesigurnost pritiska na bočne dijelove skladišta ili boksova. Za sporoklijajuće sjemenske sorte krumpira optimalna temperatura je 7 o C.5 m. a i na sam gomolj. Ponavljamo da jestivi krumpir ne smije biti izložen direktno sunčevim zrakama i pokriva se ciradama ili sl. montiranih na dugoj metalnoj dršci. ako je visina hrpe veća od 3. što je temperatura u skladištu viša. a krumpir se najbolje čuva kod 4-7o C. iznad 6o C počinje klijati. za brzoklijajuće sorte optimalna temperatura je 4o C. Boksovi se pune postepeno po slojevima (više njih odjednom). ovisno i o kapacitetu skladišta. još uvijek je aktuelno. kraj prozora. Specijalna skladišta namijenjena su za skladištenje krumpira u rasutom stanju ili u sanducima. Kod visine hrpe od 1 m. pritisak izražen u kg na tekući metar iznosi 80 kg.5m. prozračivanje se obavlja tako da se proces početka klijanja isprovocira u vrijeme početka sadnje. dolazi do naglog početnog disanja i do "znojenja" gomolja. pomoću elevatora. Zbog toga vrlo je važna kontrola temperature. na temperaturi od 8-10o C. kako u domaćinstvima. 68 . U podrumima se u boksove ili u sanduke stavlja krumpir u različitim slojevima debljine. Povišenjem temperature. ali uz obavezno prozračivanje i ventilaciju kako skladišta. Deblji sloj (primjerice 8. U protivnom (punjenjem boksa odjednom). što iznosi kapacitet od 78.75 m3. a kod sjemenskog. To važi i za klijanje gomolja. tijekom zimskog čuvanja bitni su čimbenici: temperatura. kako u skladištima tako i u trapovima. Nadalje. tako i za veće količine. transporterima prebacuje u boksove.0 x 3. Stalno skladištenje se obavlja u naprijed nabrojanim tipovima skladišta. da ne bi pozelenio. što je najekonomičnije i najsigurnije. koji ne može podnijeti ova opterećenja. u koje se puštaju termometri. u sredini prostorije. kada pritisak iznosi 1200 kg. kod jestivog. a također i vlage dolazi do procesa izmjene tvari u gomolju kada krumpir počinje klijati (jedna ili više sporednih klica). Temperatura skladištenja je vrlo bitna.0 x 4. Temperatura se mjeri termometrima. kojim se može regulirati (vodoravno i okomito) visina sa koje će oni padati (najviša dozvoljena je 1 m). i kada prelazi fazu mirovanja. kroz čiju sredinu su postavljene perforirane cijevi dužine 2. Osim promjene sastava gomolja dolazi i do gubitaka na težini i oni su veći.

Intenzitet isparavanja vode iz gomolja je određen temperaturom i relativnom vlagom zraka. presložiti i očistiti. Do ovog procesa može doći ako hladni vanjski zrak dođe u dodir sa toplijim zrakom hrpe krumpira u skladištu.6% (Saburov. Ona se provodi u različito vrijeme tijekom dana. odnosno uzvisine su vlažnije od udolina (ako krumpir nije složen u jednakoj ravnini) i ovdje postoji opasnost od početka klijanja (viša temperatura i vlaga). za prozračivanje gomolja postavljaju drveni "ventilatori" (za veću hrpu nekoliko. bitna je i kontrola vlage zraka u skladištima. Trap nije dovoljno samo prozračiti. U modernim skladištima (specijalnim) za čuvanje gomolja. te oni moraju biti usklađeni.građen od gline ili nabijene zemlje). primjenjuje se aktivna ventilacija. održavanje povoljnih uvjeta tijekom cijelog vremena skladištenja. ili obrnuto ako topliji vanjski zrak dođe u dodir sa hladnijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. koje ujedno služe i kao "ventilator". ili u specijalnim skladištima. 69 . čime se postiže: sušenje gomolja i zemlje na njima.8%. koje se otvaraju. To su tzv. Zato se osim zračenja skladišta. Obično su gornji slojevi krumpira vlažniji od donjih. Često puta se pod pokriva slojem slame ili kukuruzovine (ako je primitivan.Osim kontrole temperature. bilo u podrumima. a u različitim vremenskim razmacima. U podrumima gomolj se skladišti u rastresitom stanju ili u sanducima. posebno onda kada se primjeti "dimljenje" trapova i kada je došlo do mikrobioloških procesa i naglog truljenja. različitim intenzitetom. ili se postavljaju letve podignute od poda. Može se donekle spriječiti stavljanjem sloja slame na površinu gomolja. ako se toplina ne izvodi van. što znači da se za 4 dana temperatura podiže za 1oC. toplina koju oslobađa gomolj disanjem za 24 sata je 0. pri čemu nastaje "kondenzaciona toplina" i "kondenzaciona voda". najduži rok tijekom čega se krumpir ne mora hladiti je 8 dana. a na površini hrpe zrak se hladi i vodena para iz zraka se kondenzira. nego ga treba otvoriti. Prema ispitivanjima. Do znojenja dolazi zbog toga što se zrak koji prolazi kroz hrpu gomolja zasićuje vlagom. pa su to dva čimbenika koja najviše utječu na pravilno skladištenje gomolja. koji imaju gore na vrhu zračnice. U trapovima se prozračivanje gomolja obavlja pomoću horizontalnih i vertikalnih ventilatora izgrađenih od letava. Gomolj svojim disanjem oslobađa 300 kcal/t/24 sata što je velika količina topline. po Trisvjatskom. pri prirodnoj od 15. brzo zacijeljivanje rana na gomoljima i spriječavanje razvoja bolesti. putem hlađenja vanjskim zrakom. Gubici pri aktivnoj ventilaciji su mnogo manji u usporedbi sa prirodnom. on će se "znojiti".25 o/dan. niže temperature od one u skladištu. te će vlaga u zraku biti povećana. U rastresitom stanju u podrumima se prave boksovi. donji ventilatori ili horizontalni ventilatori. a tijekom zime se jedan do dva puta mora promijeniti. Proces stvaranja "sloja kondenzacije" je spor i teško se uklanja.8-20. krumpir će isparavati suvišnu vlagu. 1968. Najbolje je ako u skladištu postoje uređaji za usisavanje toplog i vlažnog zraka. Mogućnost prozračivanja skladišta igra veliku ulogu tijekom skladištenja krumpira. a visina hrpe može biti do 3 m. za manju jedan u sredinu). Neposredno poslije skladištenja gomolja.). Pri temperaturi od minimalno 2o C i maksimalno 4o C. Aktivna ventilacija namijenjena je za ravnomjerno prozračivanje cijele mase te reguliranje fizikalnih i kemijskih čimbenika. Tako su oni pri aktivnoj ventilaciji 4.

Najmanje kemijske promjene u gomolju dešavaju se pri temperaturi od 2-4o C (kod krumpira za prehranu. Ove promjene odigravaju se u različitim vremenskim periodima (period dozrijevanja. Znači disanjem krumpira troši se kisik u skladištu. a produkti raspadanja su ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). Tijekom ovog perioda odigravaju se procesi disanja. proklijavanja i stvaranja zaštitnih tvari u gomolju. Kod niže temperature rastvaranje škroba teče sporije.suberina. enzimi i temperatura. ishlapljivanja. jer je i disanje slabije. Proklijavanje je proces koji nastaje 8-16 tjedana nakon vađenja gomolja što se spriječava aktivnim ventiliranjem i držanjem krumpira u mraku. Takove gomolje uklanjamo. odnosno pri 3-5o kod krumpira za preradu). Druga faza nastupa 15 dana poslije početka skladištenja i ona je prelazna od jesenskog do zimskog perioda i traje 50-60 dana. Temperatura u skladištima je povišena i iznosi 6-7o C. šećera i vitamina. vitamina. Promjene za vrijeme skladištenja mogu biti fiziološke i kemijske. Stvaranje zaštitnih tvari kod ozljeda gomolja je prirodna pojava i sposobnost stvaranja plutastih tvari . a može se spriječiti aktivnom ventilacijom i smanjenjem temperature. Četvrta faza je proljetni period. pa ovu fazu nazivamo i "ispitivajuća" ili "zdravstvena" kada se gomolji zacjeljuju i ispituju na otpornost prema bolestima. Disanje je proces oksidacije organskih tvari. 70 . odnosno raspadanje glukoze. procesi koji se odigravaju u gomoljima dijele se na slijedeće faze: Prva faza (od momenta berbe tijekom 10-15 dana) odvija se u skladištima kada je temperatura visoka. što trebamo spriječavati. a relativna vlaga zraka neujednačena. Za disanje je potreban kisik. S obzirom na skladištenje krumpira od jeseni do proljeća. period mirovanja. stvara se vodena para i povišena temperatura. Fiziološke promjene: nastupaju uslijed energije koja se stvara u stanicama gomolja procesom disanja.Promjene za vrijeme skladištenja krumpira Gomolj krumpira sadrži 75% vode. U ovoj fazi dolazi i do zacijeljivanja rana od mehaničkih povreda gomolja. Pri skladištenju krumpira obavezno dolazi do raspadanja škroba. Zbog toga se na gomolju mogu pojaviti bolesti (koje su u gomolju u skrivenom obliku napr. kada raste temperatura u skladištu. a očituju se u gubitku škroba. Ishlapljivanje gomolja nastaje disanjem i gubljenjem suhe tvari. pa ju je potrebno postepeno snižavati. i period buđenja pupova) kod uskladištenog krumpira. posebice ugljikohidrata i masti. Treću fazu predstavlja zimski period kada je potrebna ravnomjerna temperatura i normalna relativna vlažnost zraka. te o tipu skladišta gdje se čuva krumpir. Pri povećanoj temperaturi od 0-20o C pretvaranje škroba u šećer ubrzava se 3-4 puta. što sve treba regulirati prozračivanjem i aktivnom ventilacijom. nakuplja se ugljični dioksid. te u hladnim prostorijama. Kemijske promjene u gomolju nastaju tijekom skladištenja. Raspadanje škroba ovisi i o sortama. šećera. pri čemu se stvara toplina. Phytophtora).

Od gljivičnih bolesti najznačajnije su krumpirova plijesan. koji se vežu.5 m2. potrebito je znati da 1 m suhe stabljike konoplje vezane u snopove i složene u kamare teži cca 80-100 kg. prašna krastavost (Spongospora subterranea). koje se postavljaju na povišena ocjedita njesta. jer u protivnom vlakno pocrni čime se smanjuje njegova kvaliteta. Sve gomolje napadnute gljivičnim i bakterijskim bolestima treba izdvojiti te sortirati i skladištiti samo zdrave gomolje. pa postoje tablice za njihovo izračunavanje. prekreću se. Oko kamare kopa se jarak dubine 20-30 cm za odvodnju vode koja se cijedi sa kamara. tvrda trulež (Alternaria solani). stabljike se slažu u kamare. da dok dođemo do osnovice krova (gornjeg trokuta). stabljike strše pola metra na obje strane od podnice kamare. kada dolazi do truljenja. stabljike treba slagati tako. Zbog toga je i skladištenje različito (kod konoplje i lana čuva se i stabljika i vlakno.) površine 12. Od bakterijskih bolesti značajne su crna noga (Erwinia carotovora) te prstenasta gnjiloća (Corynebacterium sepedonicum). 71 . te pod nadstrešnicom. Za određivanje potrebne veličine kamare. tip "A". Često se javljaju i bolesti bijela noga (Rhizoctonia solani). kod pamuka samo vlakno). Veličina kamare ovisi o količini konopljine stabljike i veličini prostora na kojem se namjerava ona složiti.Promjene gomolja izazvane bolestima Krumpir tijekom skladištenja napadaju bolesti izazvane gljivicama i bakterijama. a kod pamuka u tobolcima. te mokra trulež (Phytium ultimum). Osnovica krova (trokuta) uvijek je za 1 m šira od podnice kamare. fitoftora (Phytophtora infestans ). Poslije žetve. a poslije sušenja jedne strane. koji se ne smije koristiti (stabljika trune). 42 m2 tip "C". a zatim ostale. koja je obično stabljika III i IV kvalitete. koja prodire u gomolj preko okaca i povreda. Čuvanje konoplje i lana Skladištenje stabljike navedenih kultura obavlja se na polju u snopovima. granje ili suncokretove stabljike. Da bi se zadržao oblik profila. iz razloga da se kamare zaštite od kiše. 28 m2 tip "B". a to su drvene grede. lan i pamuk) uzgaja se radi proizvodnje vlakna (koje se kod konoplje i lana nalazi u stabljici). Kamare su različite dužine ovisno o količini stabljike. Iza sušenja trešnjom se skida lišće i cvijet i stabljike se slažu u stavice. sa podlogom od dobrog izolacijskog materijala.16. SKLADIŠTENJE PREDIVOG BILJA Predivo bilje (u našoj zemlji konoplja. Stabljika je time zaštićena od kiše. Ako iste godine konoplja ide na preradu u stavicama ostaje sve do močenja. za zaštitu kamare od atmosferilija. U protivnom ako se prerađuje slijedeće godine. stabljike se moraju sušiti.sa što više lišća. stavicama i kamarama. Kamare se slažu na podlogu. Kao loš izolacijski materijal je slama ili pozder. Uobičajeni profil je nepravilan peterokut (Sl. pa se poslije siječenja ostavljaju ležati na zemlji. ili u pomanjkanju istih mogu poslužiti snopovi kukuruzovine. Nakon toga se slaže krov od stabljika lošije kvalitete.

koja pretrpe izvjesne fizikalne i kemijske modifikacije. Brazilske “Pernambuco” 64 kg. Skladišta moraju biti suha i tamna sa stalnom temperaturom. Kod lana od cijele stabljike (s tobolcima i sjemenom) dobiva se oko 12% vlakna. Ako se vlakno čuva duže vrijeme. ljepši sjaj i gipkost. Indijske 152 kg. Branje pamuka obavlja se ručno ili specijalnim strojevima. Kupovi se pokrivaju gustim jutenim platnom i tako ostanu 8-16 tjedana. a ono ovisi o količini proizvedenog vlakna i o potražnji. Pamuk sadrži manje količine vode pa se mora sušiti. tj. koristiti ćemo podna skladišta. Ako vlaga pamuka prelazi 15%. stupnju poljoprivredne razvijenosti zemlje. jer bi u protivnom nastala fermentacija.Čuvanje vlakna Zračno suha konopljina stabljika daje u prosjeku12% vlakana. a od stabljike s koje su skinuti tobolci (“egrenirane stabljike”) i nakon močenja dobiva se oko 20% vlakna. Nakon prerade pamuk se uglavnom skladišti u balama i tako se prodaje. Kod ovog postupka pamuk mora biti suh. Izgradnja skladišta je vrlo jednostavna. da se pamuk zaštiti od prljanja. Od suhe stabljike nakon močenja dobivamo 16 % vlakna. Skladištenje pamuka Prirod sirovog pamuka ovisi o: klimatskim faktorima. a time bi došlo do oštećenja vlakna u tekstilne svrhe. sa stranicama na podnožju od 2 m. Nastaje zbog filtracije neznatnih količina ulja iz sjemena u vlakanca. Nikako ne smije biti duže vrijeme u vrećama ili skupljen na gomili.75-1. Bale u koje se slaže pamuk nisu sve istih dimenzija. Američke teže 229 kg. te po težini čistog vlakna i sjemena u 1 tobolcu. Sirovi pamuk. dobiva veću čvrstoću na kidanje. Pod se gradi od opeke ili betona. Bale se omotaju jutenim ili pamučnim platnom. treba ga najprije dobro osušiti. One na bazi imaju 4-6. Egipatske 336 kg. 72 . Prosječni prirod pamučnog vlakna kreće se od 300-700 kg/ha.50 m. agrotehničkim mjerama. pamuk sa sjemenom slaže se u suhoj i provjetrenoj prostoriji u kupove. prema broju biljaka pamuka na 1 ha. Dobiveno vlakno poslije prerade treba i uskladištiti. kakvoća se pamučnog vlakna osjetljivo popravlja. po broju tobolaca na 1 ha. a na vrhu 35 bala. Između bala postoji prolaz za manipuliranje i iznosi 0. a niti smije biti duže izložen sunčevom osvjetljenju. Za vrijeme ležanja u gomili. Ne grade se tavanice. a niti strop.5-4 m. Visina takovih figura iznosi 3. Balirani pamuk u skladištu slaže se u “figure”. Pri preradi stabljike dobivamo dugo kudeljino vlakno (vijano vlakno) i kratko vlakno (kučinu).

5% vlage Postupak ponovnog sušenje (“redrying”) : sušenje hlađenje rekondicioniranje odležavanje Duhan sušen u komorama toplim zrakom i duhan sušen pod normalnim uvjetima okolišne atmosfere SUŠENJE Topli zrak se propuhuje kroz masu duhana Duhan se stavlja na traku kojom klizi prema izlazu iz “redrying” sustava Na ulazu temperatura zraka iznosi 60-65°C. preša. 75-90°C U èetvrtom dijelu se temperatura snižava na 60-65°C Topli duhan treba ohladiti kako bi se mogao kondicionirati na 11-12. oblikuje u bale i sprema na odležavanje (aging) Odležavanje traje 1.5-2 mjeseca Stvara se karakteristična aroma. zatim 70-75°C.Skladištenje duhana Prije skladištenja duhan treba najprije pripremiti Duhan ima različitu vlažnost (14-20%) samozagrijavanje povišenje vlage ubrzan razvoj mko kvarenje Priprema duhana za uskladištenje Kondicioniranje na 11-12.5°C HLAÐENJE Propuhivanje hladnog zraka kroz masu duhana (oko 30°C) KONDICIONIRANJE Duhan se ponovo vlaži na 11-12.5% vlage Sustavom raspršivača iz kojih izlazi para i fine kapljice vode ODLEŽAVANJE Kondicionirani duhan sa trake pada i koš Stavlja se u bačve. kapacitet za vlagu se smanjuje 73 . boja postaje zatvorenija.

dezinficirana. duhan se smješta u suhe prostorije Najbolje je koristiti police od dasaka. USKLADIŠTENJE BALIRANOG DUHANA Nakon procesa “redrying” duhan se preša u hidrauličnim prešama i ušiva u jutena platna (kocka-bale) Težina bala ovisi o klasi duhana i stupnju prešanja Koriste se podna skladišta.I. moraju biti čista. USKLADIŠTENJE “RUČIČANOG” DUHANA Nakon razvrstavanja i ručičanja. dobre izolacije i suha Bale se ne smiju postavljati direktno na pod (strujanje zraka) Bale se slažu jedna na drugu do visine raspoloživog kapaciteta Treba ostaviti razmak između bala i zidova Donje bale se moraju postaviti razmaknuto jedna od druge Bale treba redovno premještati 74 . na koje se duhan se slaže do visine 60 cm “Ručice” duhana trebaju biti 10 cm odmaknute od zida Obvezna je kontrola vlažnosti uskladištenih “ručica” Slika 31. Skladištenje ručičanog duhana II.

između ostaviti prolaz Slika 32. Skladištenje baliranog duhana 75 .Uskladištenje započinje u ljetnim mjesecima (sredinom srpnja) i traje do prosinca Duhan se skladišti po klasama.

6. Inc. (1996): Integrated management of insects in stored products.. biologija. 3. Ritz J. Kalinović. fakultet poljoprivrednih znanosti. Australia. (1988): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje. (2004): Insects of stored products. Inc.11. (1994): Stored agricultural product protection in Croatia. (1966): Hraneine zerna. Australia. str: 1-67. (2005): Metode otkrivanja štetnika u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane. St. Zagreb. 76 . I.2005. Vol. Zbornik predavanja DDD radionica – Štetnici hrane. Sauer. (1990): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Moskva. Trisvjatskij. B. (1992): Storage of cereal grains and their products. Kalinović. – Interna skripta. 8. I. 10-11. Skripta. uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta opće uporabe te muzejski štetnici. 9. D.M. American Association of cereal Chemists. Ivezić. Canberra. USA. L. W. Poljoprivredni fakultet Osijek. Subramanyam. – Novinsko izdavačko poduzeće „Gospodarski list“. Marcel Dekker. 4. Zagreb. Sveučilište u zagrebu. Korunić. B. Proceedings of the 6th International Working Confference on Stored-product Protection. Minnesota. Paul. A. Hagstrum.. str: 131-139. USA.Literatura: 1. Rees D. Rozman. D. Z. CSIRO Publishing. str:1-231. V. ekologija i suzbijanje. 7. (1996): Skladištenje i tehnologije ratarskih proizvoda. 5. str: 1-221. CAB International. 17-23 April 1994.1: 537-539 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful