SKLADIŠTENJE RATARSKIH PROIZVODA

PRIRUČNIK ZA VJEŽBE

Doc. dr. sc.Vlatka Rozman i Anita Liška, dipl. ing.

1

OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA
Definicija skladištenja: Skladištenje, čuvanje ili spremanje proizvoda je krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedinog ratarskog proizvoda Značajna faza ( proizvodnja - pravilno čuvanje - poluproizvod - krajnji proizvod) Vrijeme čuvanja - čimbenici biološkog i mehaničkog porijekla - promjene biokemijske, fizikalne, kemijske Neizbježni gubici (primjer: - lom zrna - mehaničko porijeklo, disanje - biološko porijeklo - gubitak kol. suhe tvari) Nepravilno skladištenje (primjer: samozagrijavanje, napad kukaca,grinja, glodavaca, ptica i mikroorganizama) se može spriječiti i ne smatra se opravdanim gubitkom
Tablica 1. Gubitak kakvoće i kvantiteta raznih proizvoda VRSTE ČIMBENIKA BIOLOŠKI 1. Disanje 2. Proklijavanje 3. Samozagrijava nje 4. Insekti i grinje 5. Štete od glodavaca 6. Štete od ptica 7. Mikroorganizmi MEHANIČKI 1. Ozljede 2. Lom zrna 3. Rasipavanje
Error: Reference source not found

Gubitak kvalitete kvantitete Zrnati proizvodi

Gubitak kvalitete i kvantitete Korijen. i gomolj. bilje Voluminozn a krma Ostalo bilje

2

KOJI SU OSNOVNI ZADACI SKLADIŠTENJA?
1. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kakvoće - kvalitete 2. Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvantitete – težine 3. Povisiti kakvoću proizvoda 4. Troškove rada i sredstava po jedinici težine proizvoda smanjiti što više

OPĆI DIO Skladištenje s obzirom na svrhu čuvanja
Važno je znati: što skladištiti; gdje spremati proizvode; na koji način skladištiti Vezano za to važno je: vrsta proizvoda; namjena; vrsta i tipovi skladišta za pojedini proizvod; načini skladištenja Vrsta proizvoda: zrnati proizvodi: žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz); sjeme uljarica, korjenastog bilja (šeć.i stoč.repa); sjeme predivog bilja (konoplja, lan, pamuk), duhana; ostali proizvodi: korjenasto, gomoljasto, predivo bilje, voluminozna stočna hrana, duhan, hmelj
Namjena proizvoda: sjemenska (za reprodukciju), merkantilna (trgovačka), poluproizvodi, gotovi proizvodi Vrste i tipovi skladišta: podna skladišta, silosi, koševi za kukuruz, improvizirana, specifična ( podrumi, trapovi, hermetička skladišta)

Slika 1. Različite izvedbe skladišnih objekata

Načini skladištenja:

3

zraka nije kostantna u skl. korijen i dr.mijenja se (sušenje proizvoda..uobičajeno ili direktno (odmah iza žetve bez predradnji .odnos između aps. prima više vodene pare) Dvije vrste vlage zraka: a p s o l u t n a . vlage i maksimalno moguće vlažnosti zraka pri istoj temperaturi. Primjer: uskladišten proizvod vani ili u poroznoj ambalaži – vlaga ovisi od okolne sredine.kol. vlage proizvoda 4 .tijekom cijelog vremena: vlaga temperatura VLAGA Općenito o vlazi: vlaga proizvoda (zrna. Porastom relativne vlage zraka raste kol.uz dodatno sušenje i dosušivanje –za sve proizvode .. vodene pare u jedinici volumena zraka pri određenoj temp. (grami ili mm pritiska vodene pare) r e l a t i v n a . ulazak vanjskog toplog zraka . odnosno to je: stupanj zasićenosti zraka: rel.vodene pare (vlaga zraka – temperatura zraka – viša temp.povećanje i obrnuto).) vlaga zraka (okolne atmosfere) vlaga ambalaže konstrukcije skladišta i dr.vl.zrak topliji. . vezano za zrak i kol.skladištenje kemijskim sredstvima – konzerviranje Čimbenici koji utječu na životnu sposobnost uskladištenih proizvoda Ratarski proizvodi čuvaju se: privremeno ili kroz duži period (od 1 ili više godina) Najvažniji zahtjevi za pravilno skladištenje .

premiještanje vlage iz jednog u drugi sloj – «žarišna» mjesta u skl.) Maksimalna vlažnost % pri navlaživanju pri močenju u sa 100% vlaž.l3% Zrno sa sadržajem vlage iznad kritične: nepoželjno za skladištenje Ovisi o: temperaturi skladištenja dužini skladištenja odnosu rel.8 32.9 33. silosima negativni fiziološki procesi 5 . U poljoprivredi je uobičajeno računanje na bazi «S» Kritična količina vode sjemena Kritična voda sjemena je gornja granica kada sjeme počinje fiziološku aktivnost (žitarice 14-15%).14. proizvoda.količina vode sjemena .2 23.6 40.0 30.14%. soja 14%. Zrno je dobar apsorbens vlage. Kritič. lan 10. «S» (suha baza) Primjer: 25% M (100kg sjemena – 25 kg vode).tijekom skladištenjaneravnomjerna raspodjela vlage u pojedinim dijelovima uskl. 1966. ljulj . 25% S (100kg sjem. vlage zraka / količina vode sjemena Tablica 2. klupčasta oštrica . kukuruz 15%.0 40.5%.2 30.1 40.1 Vrsta proizvoda Pšenica Raž Ječam Zob Suncokret Raspodjela vlage u uskladištenim zrnatim proizvodima . 80 kg suhe tvari).2 39. – 20kg vode.5%. uljarice 8-10%.Količina vlage u sjemenu računa se u % njegove težine Izračunava se «M» .6%.mokra baza.. Apsorpcija vode različitih proizvoda (po Trisvjatskom. vodi zraka 34.pšenica. mačji repak 13.

po Trisvjatskom. štura zrna .4 Pšenica sa korovima 19.uvijek vlažnije od osnovnog zrna. potom ovojnica.vlažno zrno .povećana aktivna površina Čišćenje svih primjesa . intenzivnije dišu (razvoj mikroorganizama.površina i rubovi) Tijekom transporta .Nejednaku vlagu izazivaju: neravnomjerna raspodjela vlage u samom zrnu .4 18. 1966.visoka rel.4 Različiti sorpcioni kapaciteti zrna (sitna.) Datum ispitivanja 11. jedrost) stanje skladišta izmjena temperature slojeva uskladištene zrnate mase (provodljivost) Neravnomjerna raspodjela vlage u pojedinom zrnu: najveću higroskopnost ima klica.ispravna termo i hidro izolacija. kukaca) Relativna vlaga zraka u skladištima (utjecaj nejednak na dijelove hrpe.3 20. kolovoz 12.veća higroskopnost . različiti sorpcioni kapaciteti zrna (krupnoća. kolovoz 15.vlaga utječe na vlagu zrna – sorpcija Stanje skladišta . najmanju endosperm (potpomaže enpifitna mikroflora) Poslije kombajniranja .anatomski sastav zrna.0 27.veći sorpcioni kapacitet .izjednačavanje vlage (3 dana poslije skladištenja)  Zrno pomiješano sa sjemenkama korova uvijek je vlažnije (tablica 3) .9 20.0 15.7 Vlaga % Sjeme korova 56.0 16.zrna s većom klicom). kolovoz 19.3 24. grinja. rujan Pšenica bez korova 14.premještanje vlage sa zrna korova na sjeme – zbog toga je neophodno čišćenje Tablica 3. kolovoz 13.0 18. kontrola građevinske konstrukcije Ravnotežna vlažnost 6 .0 20. lom zrna .0 20. Preraspodjela vlage sa sjemena korova na zrno pšenice (VNIIZ.8 19.4 18.preraspodjela vlage suho .

Vlažnost zraka 80-100%vlaga zrna povećana za 2-3 puta  RV je količina vlage higroskopnih tvari nakon njihova dugotrajnog izlaganja u atmosferi • Higroskopne tvari mogu apsorbirati (upiti) ili desorbirati (gubiti) vlagu ovisno o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka • Kretanje vode se dešava uslijed razlike tlaka vodene pare zraka i tlaka vodene pare proizvoda • RV nastupa kada se tlakovi vodene pare zraka i proizvoda izjednače • RV ovisi o vrsti i varijetetu proizvoda.Ravnotežna vlažnost (uravnoteženost vlage) .vlažnost zraka 15-20%. vlazi zraka 80-100% 7 . Adsorpcijska izoterma poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found • Vlaga sjemena najviše raste pri rel. a grafički se prikazuje kao adsorpcijska izoterma Graf 1. temperaturi i vlažnosti.prekid upijanja vlage iz okolne sredine kada je pritisak vodene pare zraka i vodene pare iznad zrna jednak Primjer: vlaga zrna 7% .

< 75% 8 . ako se temperatura smanjuje • Što je niža temp. uz istu rel.• Pri 75% rel. ravnotežna vlažnost će biti veća Graf 2. zrnene mase ili zraka. ads. vlage zraka. ravnotežna vlažnost žitarica je 15-16% (kritična vlaga) • Koristi nam da bolje razumijemo ponašanje higroskopnih tvari • Ako je poznat sadržaj vode proizvoda. izoterma nam može pokazati kako će se taj proizvod ponašati u skladištu ili kako će se mijenjati mikroklimatski uvjeti skladišta • Ravnotežna vlažnost se uz istu relativnu vlagu povećava. Promjena kvalitete poljoprivrednih proizvoda Error: Reference source not found Sigurni skladišni uvjeti za većinu poljoprivrednih proizvoda: RVZ 60 . vlagu.

Graf 3. ali u malim razmjerima obzirom da je ta vlaga samo dio ukupne relativne vlažnosti zraka skladišta Higroskopni proizvodi uskladišteni u ventiliranim skladištima: Vlažnost zraka skladišta ovisi o vrijednostima vanjskog zraka Proizvod je sposoban apsorbirati ili desorbirati vlagu Vlaga proizvoda mijenja se u malim količinama. Adsorpcijska izoterma pšenice pri različitim temperaturama 1. zrak se između čestica robe (zrna). kroz nekoliko dana ili tjedana Čak i pored toga što se skladište ventilira. Vlažnost zrna: 18% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 1) RVZ se povećava do ~ 85% (točka 2) Potrebna ventilacija 2. i to tek tada kada je proizvod podvrgnut konstantnom ventilacijom iznimno vlažnim ili iznimno suhim zrakom. Adsorpcijska izoterma kukuruza pri različitim temperaturama Error: Reference source not found RV % Graf 4. kao i u 9 . mijenja se vlaga proizvoda. Vlažnost pšenice: 12% RVZ: 75% Temperatura 20°C (točka 3) RVZ se smanjuje do ~ 60% (točka 4) Nema većeg rizika za kvalitetu zrna Ventilacija nije potrebna RVZ % Higroskopni proizvodi uskladišteni u uvjetima bez ventilacije: Proizvod stvara svoju vlastitu atmosfersku sredinu Tijekom perioda uskladištenja.

niža rel.28 5.3 7. 1966.7 9.6 7.31 12. Ravnotežna vlažnost sjemenki bilja pri temperaturi 17-20°C (Gogoljev.84 2.8 5.38 7.1 90 11.1 78.27 5.10 4.0 68.90 8.7 % vlage sjemena 6.9 8.79 6.60 4. vlažnost (manji sadržaj hidrofilnih i uljanih koloida .5 11.0 4. ponaša isto kao i u skladištu koje je zatvoreno (neventilirano) – vlaga zraka skladišta se izmjenjuje s vlagom proizvoda “Mrtva zona” :mjesto u uskladištenoj masi u kojem uslijed nedovoljne ventilacije dolazi do razvoja plijesni i kvarenja proizvoda Povećanjem temperature .«mrtvim zonama».94 9.42 94. smanjenje kvalitete uskladištenog zrna 10 .2 10.00 5.0 9.95 13.33 Relativna vlažnost zraka u % 57.9 Uljarice .00 9.9 7.6 6.50 6.25 8.90 4.18 9.4 16.5 3.7 5.00 Raspodjela vlage u skladišnom proizvodu Neravnomjerna raspodjela vlage – “žarišna mjesta” Negativni fiziološki procesi – kvarenje.07 7. Ravnotežna vlažnost sjemenki uljanog bilja pri temperaturi od 22-25°C (Gogoljev. po Trisvjatskom.3 4.43 7.9 6.89 12.60 87.9 7.97 6.57 6.2 8.99 49.31 6.99 9.60 5.mijenja se ravnotežna vlažnost (tablica 4.43 15. po Trisvjatskom. 1966.) Kultura Suncokret Soja Konoplja Lan Pamuk Ricinus 40 2.1 11.3 12.8 7.2 11.1 Relativna vlažnost zraka (%) 60 70 % vlage u sjemenu 5.07 18.10 3.43 11.manja higroskopna svojstva (tablica 4.9 6.37 8.) Kultura Suncokret Soja Uljana repica Lan Pamuk Ricinus 20.0 15.9 5.) Tablica 5.44 7.7 8.00 10.45 18.1 50 80 9.5 6.2 9.) Tablica 4.1 5.1 14.47 8.

86 16.45 18. a najmanju endosperm • Vlažnije sjemenke gube dio vlage. grinja i insekata relativna vlaga zraka • Relativna vlaga zraka različito djeluje na dijelove zrnene mase • Na izdvajanje vlage utjecaj maju i životni procesi mikroorganizama..57 19. a suhe ga primaju • Zrno koje sadrži sjeme korova redovito je vlažnije Tablica 6. Raspodjela vlage zrna pšenice (VNIIZ.20 13.02 15.) Vrijeme ispitivanja Početno vrijeme (iza skidanja) Poslije 5 sati Poslije 8 sati Poslije 24 sata Poslije 72 sata Vlaga u zrnu % Suho “svježe”vlažno 9. po Trisvjatskom. insekata i grinja • Vlažnost zrnatih proizvoda se mijenja i tijekom transporta: stanje transportnih sredstava. 1966.Čimbenici nejednake raspodjele vlage: nejednaka raspodjela vlage u pojedinom zrnu • Najveću higroskopnost ima klica.74 različit sorpcijski kapacitet zrna (krupnoća.61 18. atmosferske prilike.60 23. dužina transporta • Skladište mora imati pravilnu termo i hidro izolaciju   kontrola stanja skladišta kontrola izmjene temperature u slojevima uskladištene mase 11 . jedrost) • Sitna i štura zrna imaju veću higroskopnost (veća klica) • Lom zrna ima veći sorpcijski kapacitet (veća aktivna površina) • Primjese intenzivnije dišu: žarište su vlage lakši i brži razvoj mko.28 14.06 14. potom ovojnica.

Različite izvedbe prenosivih vlagomjera za zrnate kulture 12 .prečišćavanje Zadovoljavajućom građevinskom konstrukcijom skladišta Stalnom kontrolom vlage zrna i relativne vlage zraka Laboratorijsko mjerenje vlage proizvoda– aparati vlagomjeri prenosivi (portabl) Slika 3.Kako izbjeći neravnomjernu raspodjelu vlage ? Izdvajanjem primjesa .

omogućeno konzerviranje hlađenjem Negativno – nastala toplina – kukci.85x10-4 m2/sat (veće od koeficijenta provodljivosto vode) Koef.m2/ satgdje je:α . grinje.TEMPERATURA Čimbenik koji utječe na intenzivnost fizioloških procesa u uskladištenim proizvodima Za uskladištenje suhog zrna najpovoljnija je temperatura u rasponu od -5°C do +5°C Temperatura uskladištenog proizvoda je promjenjiva.provodljivosti (brzina zagrijavanja ili hlađenja) – formula: α a = .. povišena temperatura i samozagrijavanje 13 .nastaju djelovanjem izmjene temperature zraka okolne atmosfere -rezultiraju povećanjem ili sniženjem temperature uskladištene mase 2.zrna i ljeti – zaustavljeni neg. promjene izazvane umjetnim putem dosušivanje dušenje provjetravanje uskladištene mase Temperaturna provodljivost Temperaturna provodljivost je toplinsko svojstvo izmjene topline u uskladištenoj masi (određuje se koeficijentom temp.zapreminska masa zrna u kg/ m3 Zrnati proizvodi: a = 6. prirodne promjene .15x10-4 do 6.--------. mko.specifični toplinski kapacitet u kcal/ kg °C γ . provodljivosti – toplotna difuzivnost) Koeficijent temp. temp. mko.fiziološki procesi (disanje. provodljivosti zrnatih proizvoda mala – prenošenje topline iz gornjih u donje slojeve sporo Pozitivno djelovanje – pravilnim čuvanjem sačuva se niska temp. zadržava se u zrnatim proizv.koeficijent topline zrna u kcal/ m sat °C cxγ c . utjecaj štetnika.). a te promjene mogu biti: 1.

gdje ne dolazi do značajnijih promjena u fiziologiji zrna 14 . u protivnom jače zagrijavanje – oštećenja zrna VLAŽNOST PROIZVODA: •Veća vlažnost proizvoda – veća provodljivost topline • Važno prilikom sušenja i dosušivanja zrnatih proizvoda • Vlaga u uskladištenoj masi se kreće u pravcu kretanja topline u toj masi: . okolnog zraka) putem kondukcije i konvekcije Kondukcija .krajevi – debeli sloj.bubrenje . sušenja).spriječ. vlaga proizv.proklijavanje Pogodne i kritične temperature Pogodne temperature: to su najniže vrijednosti za pravilno čuvanje.međuzrnatim prostorom Koeficijent provodljivosti zrnatih proizvoda : 0. mase i temp. bakar 260-340 Debljina sloja – toplina slabije prolazi (sjever.Provodljivost topline Zrnati proizvodi slabi provodnici topline( zbog organskog sastava zrna) Definicija – sposobnost prenošenja topline sa zrna na zrno (ovisno o debljini sloja.12-0.prenošenje topline izravnim dodirom zrna Konvekcija . uskl.20 (kcal/m/sat ° C)..zamrzavanja) Provodljivost topline povećava se s vlažnošću (važno kod sušenja – vlažno zrno – niža temp. razlika temp. željezo 40-60.prenošenje topline zrakom .kondenzacija .

u trapu (>8°C) izaziva prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova Optim. temp. kukuruza i grahorica je bilo izloženo temperaturama blizu apsolutne nule (-273.Šmaljko. Viša temp. kritična temperatura postaje niža Najpovoljnija temperatura u trapu za čuvanje korijena šeć.6 od -17.3 do -15.6 10-15 100 100 100 100 97 Klijavost sjemena (%) pri vlažnosti (%) 15-20 20-25 25-30 30-35 100 100 85 75 100 98 77 67 100 98 34 12 98 47 7 0 63 0 0 0 35-40 71 13 0 0 0 Utjecaj niskih temperatura s različitom vlagom sjemena.8 do -25. posljedice u drugoj god. za skladištenje sjemenske robe krumpira: sorte koje sporo klijaju od +7°C. ječma. nego samo lišće). Ispod te temp.1 od -13. sorte koje brzo klijaju +4°C Merkantilni krumpir skladišti se na temp. proizvodnje (javljaju se “prkosnice” – korijen ne daje rodne grane.- za čuvanje svih vrsta sjemena (suho sjeme) povoljnije su niske temperature (od 0°C do 5°C) Tablica 7. Niža ili viša temperatura izaziva neg. kroz 42 sata -bez promjene životne sposobnosti (Lipman) .4 do -6. po Trisvjatskom. a iznad 6°C mirovanje klice prestaje i krumpir klija Zašto je neophodno prozračivanje i areacija robe u skladištu? 15 . od 3-6°C.7 od -8. •Temperatura ima utjecaj na dva osnovna svojstva sjemena (klijavost i energija klijanja) Povećanjem količine vlage u sjemenu. Utjecaj temperature i vlage na klijavost kukuruza (Kiselbach . repe je od +2°C do +8°C. krumpir postaje sladak. ako se dulji period drži na vrlo niskim temperaturama: • Primjer: sjeme pšenice.9 do -11. izaziva različitu klijavost sjemenskog materijala sjeme se može sačuvati neograničeno dugo.2 od -4.1°C).) Temperatura u °C od 0 do 2. 1966.

Premještanje vlage u zrnu uskladištenom bez ventilacije 16 .Slika 3.

u korijenu šeć. svaka od njih se dijeli na ranu. zapremina. zrioba ima faze: mliječna. Razlikuje se fiziološko i tehnološko dozrijevanje Fiziološka i tehnološka zrelost pada u vrijeme žetve Fiziol. apsolutna i hektolitarska težina. u voštanoj i punoj zriobi najveći je porast škroba. kemijski sastav i dr. punu sposobnost za reprodukciju zrno postiže u punoj zriobi.SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA FIZIOLOŠKA SVOJSTVA Dozrijevanje za vrijeme žetve Zrelost sjemenske robe je puna zrelost kada je zrno sposobno za reprodukciju . biljka mora biti potpuno zrela (u stadiju cvatnje ili prije) 17 . voštana i puna zrelost. Primjer: zrno u mlječnoj zriobi zauzima najviše prostora. količina suhe tvari. repe treba biti dovoljna količina šećera (digestija). srednju i kasnu Svaku od faza (sazrijevanjem zrna) karakteriziraju određ. tijekom dozrijevanja količina amina se smanjuje.stanje proizvoda zbog kojeg se biljka ili dio biljke proizvodi.za sjemensku proizvodnju Zrelost merkantilne robe (robe za daljnju preradu) postiže se u punoj tehnološkoj zriobi zrna Dozrijevanje ili zrelost . nadozrijevanje iza žetve Korijenasto i gomoljasto bilje: Najvažnija je tehnološka zrelost. u korijenu cikorije dovoljno inulina (refraktometar) Krmno bilje: čuva se u obliku sjenaže. a količina bjelančevina se povećava Uljano bilje: dozrijevanje se obavlja na biljci. promjene: % vlage.

U masi zrnath proizvoda javlja se aerobno i anaerobno disanje Aerobno disanje – uz prisutnost kisika. prozračivanje) Dormantnost: potreban period “odležavanja” kako bi postiglo najveću moguću klijavost i energiju klijanja sjemenskog materijala Dužina ovisi o temperaturi. DISANJE Disanje je proces oksidativnog raspadanja glukoze. korijenu ili gomolju pojedine kulture za vrijeme skladištenja. povećanje tehnoloških kvaliteta zrna Čimbenici koji utječu na naknadno sazrijevanje: .Vlažnost proizvoda (mora biti niža od kritične) .Temperatura proizvoda (kod niskih zrno ne klija. ostalim kulturama dormantnost je duža) FIZIOLOŠKI PROCESI ZA VRIJEME SKLADIŠTENJA 1. glavnu ulogu imaju glukoza i kisik. te o stanju zrelosti zrna (žitarice . te o uvjetima skladištenja Procesi tijekom naknadnog dozrijevanja: smirivanje biokemij. a kod visokih proklijava) . sorti. dioksid i voda. sjemenu. uvjetima i načinu žetve. pri čemu se stvara energija u obliku topline (674686 kcal/ 1 gram molekule glukoze) Formula: C6H12O6 + 6O2 -» 6CO2 + 6H2O + energija 18 .15-20 dana iza žetve. vlažnosti tijekom skladištenja. a za poboljšanje tehnoloških osobina i vitalitetnih osobina (klijavost i energija klijanja). povećanje klijavosti.zrak (kisik. Trajanje naknadnog dozrijevanja ovisi o kulturi. određena temeratura.Naknadno (posliježetveno) sazrijevanje Definicija: skup procesa koji se odigrava u zrnu. procesa i stabililzacija koloida. i enzimi. s proizvodima ugljič. smanjenje jačine disanja i aktivnosti enzima. za što je potreban kisik. premještanje vlage u periferne dijelove (“znojenje zrna”).

uljarice 7. disanje će biti intenzivnije Vlaga zrna iznad koje dolazi do pojačanog intenziteta disanja.) » nepoželjan miris uskladištene mase Međuzrnati prostor mijenja sastav » troši se kisik. ovdje se odvijaju procesi alkoholnog vrenja (nastaju etilni alkohol i uglj.9-9. odnosno u alkohol (anaerobno dis.).bez prisustva zraka. zove se kritična vlaga (žitarice 14-15%. nagomilava CO2 (nepovoljni uvjeti za naknadno sazrijevanje zrna) Stvara se veća količina vode » veća relativna vlaga Povišena temperatura » samozagrijavanje zrnatih proizvoda Jačina (intenzitet) disanja Brzina i jačina disanja ovise o čimbenicima: 1.) Stvara se manja količina energije (28-50 kcal) Formula: C6H12O6 -» 2C2H5OH + 2CO2 + energija Radi etilnog alkohola.Anaerobno disanje .5-13. suha tvar prelazi u ugljični dioksid i vodu (aerobmo dis.5%. Aeracija (prozračivanje) skladišta Vlaga proizvoda Što je veća vlaga proizvoda.5%) Veći sadržaj ulja u zrnu. Botanička svojstva 4. kukuruz 1. niža kritična količina vode. Stupanj zrelosti 5. Temperatura 3. dioksid). te mliječno-kiselo vrenje (iz glukoze se stvara mliječna kis. Kvalitet zrna 7. Vlaga proizvoda 2. i obrnuto Temperatura 19 . klica u zrnu ugiba (sjemenski materijal ne smije se hermetički skladištiti!) Intenzivno disanje ima negativne posljedice: Smanjenje težine zrna. Uvjeti žetve 6.

suhog zrna veći je od 1. a na temp. Nedovoljno prozračivanje opasno je za vitalitetne osobine sjemenskog materijala (klijavost i energiju klijanja) Za pravilno čuvanje kvalitetnih osobina merkantilne i sjemenske robe. Ako je koef. pogubne posljedice Provjetravanje i prozračivanje Aeracija skladišta – čuvanje zrna duže vrijeme u neprozračenom prostoru. od 0°C disanje je svedeno na minimum. disanja manji od 1. to je disanje slabije. znači da ta kultura treba više kisika nego što proizvodi CO2 (uljano bilje) Koef. potrebna je stalna izmjena zraka u masi proizvoda. prostoru (najviše CO2 u silosu) Vlažno zrno ima propusnije opne za plinove od normalno suhog zrna. kod tvrdih pšenica intenzitet disanja je mnogo manji nego kod mekih Stupanj zrelosti Zrno koje nije prošlo pravilno poslije-žetveno sazrijevanje. Koef. nastaje samozagrijavanje i neg. dovodi do nakupljanja veće količine CO2 u međuzrnat. Također se koef. Kod visokih temperatura (50-55°C) sjeme propada » denaturacija bjelančevina Povišena temperatura se spriječava hlađenjem (aktivnom ventilacijom) Botanička svojstva Primjer: kod sorti kukuruza s većom klicom intenzitet disanje je veći. Suho zrno (12-14%) ima koeficijent disanja 1. jer se razvijaju aerobni mikroorganizmi. uz valgu od 14-15%.2-1. koji troše kisik 20 . 1. a zrno s vlažnošću od 17-19% ima koef. to znači da zrno proizvodi više CO 2 nego što troši kisika. disanja u masi zrna vlage 17% naglo snižava. disanja ovisi i o vlazi. Zrnati proizvodi s vlagom od 12-13% mogu se čuvati i bez provjetravanja Koeficijent disanja određuje se formulom: CO2 -------.Što je temperatura niža.3. povećanjem vlage se smanjuje.= 1 O2 Ako je taj odnos bliži broju 1. intenzivnije diše.

) Kukci Javljaju se termofilne vrste Coleoptera (tvrdokrilci). (žitni kukuljičar). disanjem se povećava i vlažnost uskladištene mase » razvoj živih organizama (kukaca. u uskl. masi mogu izazvati velike gubitke u kakvoći i kvantitetu robe. grinja i mko. (bakrenasti moljac) Od mikofagnih vrsta najčešća je Ahasverus advena Watl. za razvoj: termofilne (70-80°C) mezofilne (40-45°C) psihrofilne (25-30) 21 . Lepidoptera (leptiri) i mikofagne vrste reda Psocoptera i Coleoptera Termofilnie vrste često se javlja Rhyzopertha dominica F. koji se hrane mikroorganizmima (gljive i bakterije) U sjemenskom kukuruzu često se javlja P. koja nastaje uslijed fizioloških procesa i slabe provodljivosti topline Samoz. (oštrokuti gljivar) i predstavnici reda Psocoptera (Liposcelis spp. (bakrenasti i žitni moljac). opadanje prehrambenih. Fusaruim i Penicillium) Podjela mikroorganizama Prema zahtijevima vlažnosti : kserofite (70-80% vlage) mezofite (80-90% vlage) hidrofite (90-100 % vlage) U odnosu na potrebnu optimalnu temp. proizvoda (smanjenje suhe tvari zrna. Oryzaephilus surinamensis L. koji uveliko doprinose samozagrijavanju uskl. tehnoloških i sjetvenih kvaliteta » gubi se uporabna vrijednost) Uslijed povećane temperature. interpunctella Hbn. Cryptolestes ferrugineus Steph. i ubrzavaju taj proces Mikroorganizmi Mikroorg.SAMOZAGRIJAVANJE Samozagrijavanje poljoprivrednih proizvoda » pojava povišene temperature u hrpi.). (surinamski brašnar). izaziva velike gubitke kakvoće i kvaniteta uskl. čime povećavaju već prisutnu temp. i Sitotroga cerealella Oliv. Posebno su štetni njihovi toksini (mikotoksini). (hrđasti brašnar). Plodia interpunctella Hbn. mase Kukci i grinje svojom životnom aktivnošću proizvode toplinu i vlagu. Uglavnom se javljaju gljivice (rodovi Aspergilus.

mogu se podijeliti u tri oblika: mjestimično (gnjezdasto) samozagrijavanje slojevito samozagrijavanje potpuno samozagrijavanje Mjestimično samozagrijavanje nastaje u pojedinim mjestima partije zrna s povećanom vlagom Preduvjet: ovlaživanje zrna uslijed neispravne građ. prebacivanjem uskladištene robe (ručno ili mehanički). kada se miješa zrnena masa neujednačene vlažnosti ili temperature Lakše se uočava od ostalih oblika samozagrijavanja i na vrijeme se može sanirati. češće se javlja u podnim skladištima. uglavnom ostaje lokaliziran. skladištenje zrna nejednake vlažnosti. partija zrna s većim sadržajem primjesa i prašine Ovaj proces samozagr.Oblici i vrste samozagrijavanja Svi slučajevi samozagr. Prikaz mjestimičnog samozagrijavanja 22 . konstrukcije . Slika 4.

zrnene mase i visoke vanjske temp. koja prelazi na zrno i izaziva proces samozagrijavanja 23 . Donje vodoravno samozagrijavanje Najopasniji oblik (na dubini 20-50 cm od poda) Nastaje kada se skladišti partija zrna s povećanom vlažnošću ili kada se toplo zrno sipa u hladna skladišta Slika 5. Povećava se vlaga. aktivna ventilacija zrna sa zrakom visoke rel. Uzroci nastanka: loša termo i hidro izolacija skladišta. Vlažnosti U podnim skladištima postoji donje vodoravno. Prikaz donje vodoravnog samozagrijavanja Gornje vodoravno samozagrijavanje Javlja se u podnim skladištima u gornjim slojevima hrpe zrna.Slojevito samozagrijavanje može nastati u silosima i podnim skladištima. na 70-150 cm od površine Nastaje pri niskoj temp. gornje vodoravno i okomito slojevito samozagrijavanje.

samoklasiranja zrnate mase. Prikaz gornje vodoravnog samozagrijavanja Okomito samozagrijavanje Javlja i u silo komorama i u podnim skladištima Nastaje radi zagrijavanja ili hlađenja zidova skladišta. Prikaz okomitog samozagrijavanja 24 . poroznosti zidova Slika 7.Slika 6.

povećanje temp. Period..) Za proklijavanje je potrebna vlaga. raži. zapušteni – (temp. 34-38°C (period za tjedan dana). bjelančevine i škrob. koji razgrađuju jednost. javlja se slabo zagušljivi miris. pristup kisika. smanjenje kakvoće zrna U procesu prokiljavanja najveću ulogu imaju enzimi u zrnu. a kukuruz i suncokret pri 8-10°C) Proklijavanje se u praksi može i mora spriječiti! 25 . pojačava se proces životne aktivnosti zrna. zrno dobiva tamnu boju. zrno postaje potpuno neuporabivo PROKLIJAVANJE Proklijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti i rezultata je nepravilnog čuvanja Proklijavanjem zrna > gubitak suhe tvari. i slož. gubi sposobnost sipkavosti i prelazi u vodnjikavu masu neugodnog mirisa. sastavu zrna.Potpuni oblik samozagrijavanja Nastaje kada se cjelokupna uskladištena masa zagrije i poprimi višu temperaturu To je zapušteni oblik mjestimičnog i slojevitog samozagrijavanja Dolazi do potpunog uništenja uskladištene mase Promjene koje nastaju samozagrijavanjem I. uočavaju se plijesni. uspješno se suzbija ventilacijom zrna II. dolazi do značajnijih gubitaka zrna (kvalitativnih i kvantitativnih) III. temperatura (sjeme pšenice. zrno gubi caklavost. konoplje i heljde klija pri 2-5°C. (škrob prelazi u dekstrin i maltozu. zrno bogato bjelančevinama upija do 150% vode od svoje težine. Period – uskladištena masa dobiva temp. dio upijaju vodu Upijanje vode ovisi o kemij. boja postaje tamnija. minimum topline i smanjena svijetlost (zapušteno skladište) Bubrenjem zrna započinje klijanje (hidrofilni. a mastima do 140% vode od svoje težine Potrebna je i određ. ječma. bjelančevine u aminokiseline. masti u glicerin i masne kis. 38-50° i više). Period ili početni – temp. bogato ugljikohidratima do 80%. boja zrna se ne mijenja. sastojke endosperma. zrna raste na 24-30°C.

klimatskim uvjetima. potpuno zrela zrna. šuplja i isklijala zrna. te količina vode u zrnu Smanjenje hekt. vlažnosti i dr. predstavlja težinu 1hl zrnatih proizvoda izraženu u kilogramima Zavisi o sorti.FIZIKALNA SVOJSTVA USKLADIŠTENIH PROIZVODA Općenita fizikalna svojstva Hektolitarska težina Mjerilo za ocjenu kakvoće žitarica. duguljasta. težine uvjetuju: mekana i brašnasta zrna. veća količina vode i prisutnost primjesa Mjeri se hektolitarskom vagom Slika 8. kakvoća ovojnice zrna. Povećanje hektolitarske težine uvjetuju: zrna osrednje veličine. uska. hektolitarska vaga 26 . kompaktna staklasta zrna. debela i hrapava ovojnica.

čimbenici: . obradi.veličina i oblik zrna .vlažnost zrna (zrno povećane vlažnosti ima slabiju sipkost) .Specifična težina Većom hl-težinom povećava se i specifična težina zrna Specifična težina je odnos težine određenog volumena uskladištenog zrna i volumena što ga zaprema ta odvagnuta količina. klimi. težina (g) specifična težina = -----------------volumen (cm3) Spec. predstavlja težinu 1000 zrna u gramima Ovisi o sorti.količina i sastav primjesa (veća količina lakih primjesa.površina i karakter zrna ( zrna glatke površine i okruglog oblika imaju najbolju sipkost) . količini vode u njemu i što je zrno vlažnije to je apsolutna težina veća Sipkost zrnene mase Na sipkost utječu razl. težina je bitna za određivanje kakvoće zrnatih proizvoda i igra važnu ulogu pri doradi sjemenskog materijala Apsolutna težina Važna je za određivanje količine sjemena za sjetvu.stanje i oblik površine po kojoj će kliziti zrno Sipkost se izražava pomoću dva pojma: kut trenja i kut prirodnog pada (nagiba) Kut trenja je najmanji kut pod kojim zrno počinje kliziti po bilo kakvoj strmoj površini Kut slobodnog pada (nagiba) je kut između promjera osnovice i visine stošca koji se oblikuje pri sipanju mase zrna na ravnu-vodoravnu površinu Za određivanje sipkosti najčešće se primjenjuje metoda Moos-a Kut prirodnog pada se određuje pomoću četvrtaste staklene posude koja se napuni do 1/3 zrnom i zatim se okrene za 90° 27 . te sjemenke korova mogu dovesti do djelomične ili potpuno poremećene sipkosti) .

Prikaz raslojavanja zrnene mase Poroznost zrnate mase Međuzrnati prostor je prostor koji se nalazi između zrna (sjemenki) i ispunjen je određenom količinom zraka. Ovdje se skuplja i prašina. a uvjetovano je svakim premještanjem zrna Raslojavanje omogućuje premještanje uskladištena mase putem prirodnog pada. koji ovisi o obliku. veličini. koji omogućava prenošenje topline. Sitna. i apsol.Raslojavanje (samoklasiranje) zrnate mase Raslojavanje zrnate mase predstavlja razdvajanje pojedinih komponenti partije zrna. grinja i m. teška zrna padaju okomito i brzo stižu na dno. te propuštanje raznih para i plinova (prilikom fumigacije i dezinsekcije) 28 . sjeme korovskog bilja i druge primjese i nečistoće – brzo se povećava vlažnost i nastaju žarišta za razvoj kukaca. težini zrna Prilikom punjenja silo komora krupna.o. Slika 9. samoklasiranju doprinosi i otpor zraka. vlage. štura zrna i lake primjese padaju sporije prema zidovima silo komore. jedra. koristi se u većini skladišnih prostora Prilikom slobodnog pada zrnatih proizvoda. specif.

te procesi desorpcije (oslobađanje para i plinova u okolnu sredinu) Sorpcione pojave u zrnatim proizvodima: adsorpcija. što je veći međuzrnati prostor. najveću poroznost ima suncokret (60-80%).x 100 v W = ukupna zapremina cijele uskladištene mase v = stvarna zapremina čvrstih čestica zrnate mase Zapreminska težina je manja. a najmanju crvena djetelina (30-40%) Sorpciona svojstva zrnate mase U zrnatim proizvodima odigravaju se procesi apsorpcije (sposobnost upijanja para i plinova iz okolne sredine). transporta i dorade zrnatih proizvoda Zrnati proizvodi vrlo brzo upijaju mirise eteričnih ulja iz biljaka koje se kao korovi mogu naći u usjevima. Sve te apsorbirane tvari se vrlo teško odstranjujue iz zrnate mase Mehanička oštećenja zrna 29 . njihove stijenke u unutrašnjim slojevima zrna predstavljaju aktivnu površinu koja učestvuje u sorpciji molekula para i plinova Sorpciona svojstva imaju veliki značaj u praksi čuvanja. što znači da će za smještaj iste težine zrnate mase koja ima veću poroznost trebati više prostora (veći kapacitet skladišta) Npr. kapilarna kondenzacija i kemosorpcija Sorpciona svojstva objašnjavaju se kapilarno-poroznom koloidnom strukturom svakog zrna i poroznošću zrnate mase Između stanica i tkiva zrna postoje makro i mikro kapilare i pore.Poroznost (S) se određuje formulom: W–v S = ---------. ili nafte tijekom transporta Tijekom dezinsekcije i fumigacije može doći do pojave kemosorpcije.

pljeva. ekonomski su najznačajniji. – dominkanski brašnar. S.KOLIČINA I VRSTE Čisto sjeme je sjeme koje pripada deklariranoj vrsti. Primarni štetnici Napadaju zdrava i neoštećena zrna. gdje spada zrelo i neoštećeno sjeme vrste. oryzae L. sjeme stranih kultura i lom zrna. organske nekorisne i neorganske (anorganske) primjese Organske korisne primjese: spadaju oštećena zrna. grinje. te njihovi fragmenti i ekskrementi i mikroorganizmi Najopasniji su živi nametnici. svi predstavnici Coleoptera (tvrdokrilci) Posebno su štetni za sjemensku robu jer oštećuju i izjedaju klicu. te razni kukci (sekundarne vrste) koji se njima hrane PRIMJESE . Organske primjese su korisne jer služe kao stočna hrana Organske nekorisne primjese čine sjemenke korova.Zrno može biti oštećeno tijekom kombajniranja. Acanthoscelides obtectus Say. – rižin žižak. dijelovi špage. Dijele se na: organske korisne. mrtvi i živi kukci i grinje. mikofagne i slučajne vrste. Rhizopertha dominica F. a na njima se ubrzo razvijaju mikroorganizmi. tijekom transporta Mehanički oštećena zrna spadaju u primjese koje se nazivaju lom zrna. – grahov žižak. zea mays – kukuruzni žižak. te sjeme korova koje prenosi vlagu na zrno Neorganske primjese su sve ono što je anorganskog podrijetla (prašina. komadiće žice i sl. normalne veličine Primjese su sve ono što nije čisto sjeme deklarirane vrste. slama. – pšenični žižak.) Od primjesa vrlo značajnu ulogu imaju nametnici: kukci. čime se uništava klijavost 30 . mikroorganizmi i glodavci Prema njihovom štetnom djelovanju dijele se na primarne. prilikom vršidbe. kamenčići. S. pijesak. sekundarne. Kod sjemenske robe utječu na smanjenu klijavost. ostaci biljke. mogu potpuno uništiti proizvod izjedajući čitav sadržaj zrna Najznačajniji su: Sitophilus granaruis L.

Mogu izazvati i probavne smetnje kod stoke Glodavci – Rodentia Čine štete hraneći se proizvodima i zagađujući ih. Njihove ličinke. te miševi (Mus musculus – kućni miš) 31 . te predstavnici reda Psocoptera (prašne uši).oštrokuti gljivar). te izgrizaju klicu zrna Velike su i indirektne štete od zagrijavanja U mlinovima i skladištima brašna česta je vrsta Anagasta kühniella. gusjenice. razni moljci kao Plodia interpunctella – bakrenasti moljac. Lepinotus (oblici s rudimentiranim krilima) i Lachesilla pedicularia (oblici s razvijenim krilima) Slučajne vrste dolaze u skladišne objekte s polja i nisu značajne Grinje – Acarina Spadaju u grupu Arachnoidea – paučnjnaci Javljaju se samo na proizvodima koji imaju vlagu veću od 14% i više.Često se javljaju i kukci reda Lepidoptera (leptiri). Tribolium confusum – mali brašnar. rodovi Liposcelis (beskrilni oblici). Najznačajniji su štakori (Rattus norvegicus – sivi štakor i Rattus rattus – crni štakor).brašneni moljac koji paučinom sljepljuje čestice brašna i stvara nakupine (filt) Sekundarne vrste Žive i hrane se lomom zrna i ostacima zrna napadnutih primarnim štetnicima Najzastupljenije vrste su: Criptolestes ferrugineus – hrđasti brašnar. Oryzephilus surinamensis – surinamski brašnar. a svojim masovnim prisustvom zagađuju proizvode.gljivicama i javljaju se na vlažnijim i pljesnivim proizvodima Najznačajniji su predstavnici reda Coleoptera (Ahasverus advena. T.. Prvenstveno izgrizaju klicu. stvaraju paučinu na napadnutim proizvodima. castaneum – kestenjasti brašnar Javljaju se u masovnom broju i zagađuju proizvode svojim ekskrementima i fragmentima tijela Mikofagne vrste se hrane mikroorg. Tinea granella – hambarski moljac. Sitotroga cerealella – žitni moljac.

Apsolutna procjena je vrlo pouzdana metoda dokazivanja štetnika na terenu. reprezentativni za cijeli skladišni objekt. automatskih tresilica sa sitima i sl. kao i posuda za izuzimanje robe u protoku. Obje procjene pokazuju u praksi svoje prednosti i mane. tj. kako ili čime će uzorkovati. razdjeljivača uzoraka (dividera). Dakle. potrebitost provođenja zaštitnih mjera. Glavni akcenat monitoringa je kontinuirano uzimanje što većeg broja reprezentativnih uzoraka kako bi se dobile što objektivnije procjene moguće populacije štetnika u robi. ili kao relativnu procjenu populacije. što predstavlja kontinuiran proces uzimanja uzoraka uskladištene robe. kako ili čime će analizirati uzorke. tj. Kao rezultat konstantnog nadzora skladišnih objekata je procjena populacije štetnika. Za pravilno provođenje i nadzor nad mogućom pojavom štetnika. apsolutna procjena populacije svodi se na konstantno uzimanje uzoraka uskladištene robe s većeg broja mjesta u skaldištu. Također je neophodno imati potrebit alat i kompletnu opremu za uzorkovanje. a ujedno je i fizički vrlo zahtjevan i skup posao. odnosno konstantan nadznor kao jednu dobru preventivu u zaštiti uskladištenih proizvoda. promjene u dužini razvojnog ciklusa pojedinih štetnih vrsta. od raznih tipova sondi i šila za uvrećanu robu do vakuum sondi i lopata za rinfuznu robu. te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti objektivni. Potrebito bi bilo da primjena ovih metoda postane dobra praksa skladištenja i u našoj zemlji. U ovom radu sažeto je opisana mogućnost praktične primjena nadzora skladišnih štetnika na terenu. divertera. potreban je velik broj uzoraka.MONITORING ŠTETNIKA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA • Monitoring štetnika predstavlja konstantno praćenje pojave štetnika u uskladištenim proizvodima tijekom cijelog razdoblja čuvanja. prostorna i vremenska distribucija štetnika. koju na terenu možemo odrediti na dva načina: kao apsolutnu procjenu populacije određujući broj štetnika/kg robe ili m3 skladišta. Iz pravilno uzetih uzoraka može se odrediti nekoliko bitnih čimbenika: gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u uskladištenom proizvodu. brojnost vrsta štetnika u određenim fazama razvojnog ciklusa u uskladištenom proizvodu. zatim se vrši odvaga i 32 • • • • • • . Uzorkovanjem se otkriva moguća prisutnost populacije skladišnih štetnika koji se razvijaju u skladišnim objektima na mjestima pogodnim za njihov razvoj tijekom određenog razdoblja čuvanja robe. broj štetnika/mamku ili lovki. koliko će uzoraka uzeti. insektomata. neophodno je vršiti redovito uzorkovanje. To bi značilo da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati zašto uzima uzorak. te odrediti postotak zaraženog uskladištenog proizvoda. ali iziskuje velik utrošak vremena i radne snage.

• Znatno elegantnija metoda je relativna procjena populacije štetnika. a služi i za ocjenu provedenih mjera zaštite. ili. a da se ne vrši tretiranje cjelokupnog skladišnog objekta. Znatno je manji utrošak vremena i radne snage. Ranija detekcija štetnika omogućava i veću felksibilnost kod izbora primjene mjera zaštite. Ova metoda pogodana je za ranu detekciju populacije štetnika u skladišnim objektima. za štetnike koji se nalaze na površini zrna. Ova metoda može se rabiti za točno određena problematična područja u skladišnim objektima. Razlikujemo mamke za štetnike koji lete. s obzirom na osjetljivost štetnika u pojedinim razvojnim stadijima u odnosu na primjenjene insekticide. lovke i zamke za štetnike. jeftinija i lakša metoda u odnosu na apsolutnu procjenu.) iznimno su jaki. Zbog visoke osjetljivosti mamaca. Na ovaj način dobivene smjernice za određivanje praga mogu se gledati samo kao općenita rješenja koja je moguće prilagoditi svakoj novoj situaciji. robi koju treba zaštititi i o zakonskim i tržišnim propisima. te određivanja žarišnog mjesta koje je potrebno sanirati. kad se populacija počela obnavljati pokazujući postoji li potreba daljnje primjene mjera zaštite.prosijavanje uzoraka. te izdvajanje štetne entomofaune. za štetnike unutar zrna i sl. koji omogućava upravljanje podacima koji se odnose na prisutnost i aktivnost kukaca u uskaldištenom proizvodu. To je brža. a to su seksualni (proizvodi ih ženka) i agregacijski (proizvode ih oba spola) feromoni. te daju bolji uvid u promjenu brojnosti i distribucije mogućih štetnika. Oni su aktivni 24 sata tijekom svih 7 dana tjedno. Temelji se na pregledu uzoraka štetnika uhvaćenih u razne tipove mamaka. Dakle. ovisi o štetniku. Stoga mamke za nadzor treba smatrati sustavom prikupljanja podataka. Za ovakav monitoring potrebito je imati konstantno zaposlen i educiran stručni kadar koji će se tijekom radnog vremena baviti samo ovom problematikom. Mamci se najčešće kombiniraju s hranom ili feromonima kao atraktantima. jer najobimniji posao obavljaju mamci. Također je moguća i detekcija konstantno niskih stupnjeva zaraze štetnicima koja bi inače prošla nezamijećena. U složenim situacijama mamke se može koristiti za određivanje praga djelovanja. i lovki. jer žive kratko. Tipovi mamaka su različiti s obzirom na vrste i stadij razvoja štetnika koje lovimo. Prag djelovanja je promjenjiv. Moguće je odrediti i detalje o distribuciji štetnika unutar objekta i životni ciklus tijekom cijele sezone skladištenja. Ulov štetnika mamcima i lovkama pokazuje koliko je u smanjenju populacije bila učinkovita mjera suzbijanja i je li. Planskim postavljanjem mamaka u skladišnim objektima omogućena je i identifikacija izvora zaraze. Dva se tipa feromona uspješno primjenjuju u zamkama za nadzor postavljenim među uskladištene proizvode. Seksualni feromoni koje koriste moljci (Plodia i Ephestia spp. štetnike je moguće otkriti pri stupnjevima pri kojim bi ih inače bilo teško otkriti. Odgovor mužjaka je • 33 . omogućena je veća selektivnost primjene zaštitnih mjera. determinacija štetnih vrsta i određivanje brojnosti populacije na terenu. Ove podatke koristimo da bismo potvrdili uvođenje suzbijanja štetnika i higijene u objekte. Praćenjem populacijskog trenda u sezoni skladištenja dobiva se sveobuhvatna slika stvorena tijekom vremena ulovom u dobro postavljenim mamcima koji osiguravaju podatke potrebne za određivanje potrebnih mjera suzbijanja i mjesta njihove primjene.

) Na Slici 11. a često dolazi u kombinaciji s feromonom ili svjetlom kao atraktantom (Slika10. Ljepljivi mamak preporuča se za hvatanje moljaca i kornjaša koji lete. Agregacijske feromone upotrebljavamo za oba spola kod dugovječnih vrsta (Tribolium spp. priakazan je mamak s feromonskom kapsulom za hvatanje bakrenastog i žitnog moljca. U normalnim uvjetima feromon se razrjeđuje i gubi na mnogo manjim udaljenostima. 34 .brz i kod nekih vrsta feromon će privući mužjake s udaljenosti od nekoliko kilometara.).

a također se mogu uporijebiti zajedno s feromonskom kapsulom.) Mamci za puzajuće oblike štetnika postavljaju se na skrovita mjesta u skladišnim objektima i dolaze u nekoliko izvedbi na tzržištu.Ljevkasti mamak također pogodan za hvatanje moljaca (Slika 13. Naborani kartonski mamak pogodan je za hvatanje gusjenica koje se preobražavaju u kukuljice (Slika 14.) 35 .

36 .Hranidbeni mamci pogodni su za hvatanje tvrdokrilaca koji obitavaju unutar zrnene mase.) Filt – trak mamci pogodni su za hvatanje hodajućih stadija štetnika na skrovitim mjestima unutar pomoćnih skladišnih objekata (Slika 16. Mamak od smeđe riže postavljen je u najlonskoj mrežici otvora 2 mm.). (Slika 15.

Lovke za uskladištene proizvode u rasutom stanju, najčešće su plastične ili metalne izvedbe, a ubacuju se unutar zrnene mase i služe za hvatanje štetnika unutar zrna. Za hvatanje kornjaša vrlo je pogodna konusna lovka plastične izvedbe, s perforiranim poklopcem (Slika 17.)

Za brzu detekciju štetnika u rinfuznoj robi postoji nekoliko izvedbi test lovki s ljevkastim i sabirnim cijevima koje se ubadaju unutar zrnene mase, a mogu biti u kombinaciji s feromonskim kapsulama (Slika 18.)

37

Relativna procjena populacije pomoću navedenih tipova mamaka i lovki moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata, što podrazumijeva da su mamci postavljeni daleko od utjecaja vanjskog okoliša, na lokacijama koje su najosjetljivije za razvoj zaraze, odnosno na mjestima koja su dostupna za konstantno nadziranje. Također, je potrebito striktno se držati plana po kojem su mamci i lovke postavljeni, a pogdno bi bilo da svaki mamak na sebi ima bar kod kojim se očita njegov položaj unutar skladišnog objekta pomoću portabl laser scanner-a koji (Slika 19. i 20.) i na taj način se vrste i brojnost štetnika unose u kompjutersku bazu podataka (Slika 21.) pogodnu za statističku obradu kako bi se relativna procjena populacije mogla pretvoriti u apsolutnu procjenu. Slika 19. bar kod mamka Slika 20. laser scanner

Slika 21. kompjuterska baza podataka 38

Statistička obrada ovako prikupljenih podataka odnosi se na statističke parametre, kao što je srednja vrijednost, varijanca uzorka, standardna devijacija, standardna greška, odnos broja uzoraka i determiniranih vrsta kukaca. Rezultati se prikazuju brojčano (tablično) ili grafički. Brojčani prikaz odnosi se na prikaz broja štetnika/kg uskladištene robe ili kao prikaz broja štetnika/mamku, te relativni prikaz rezultata u % zaražene robe. Grafički prikazi monitoringa populacije štetnika u skladištima odnose se na prikaz proporcije zaraze robe u rasutom stanjui ili robe u vrećama, a mogu biti u obliku uniformnog grafikona – ako je varijanca manja od prosjeka, u obliku randomskog grafikona – ako je varijanca jednaka s prosjekom , odnosno u obliku agregatnog grafikona ako je varijanca veća od prosjeka. Dakle, za pravilno provođenje nadzora ovim načinom, nije potrebno imati veliku radnu snagu. Bitno je u startu dobro postaviti mamke i lovke na reprezentativna mjesta, redovito kontrolirati i detektirati uhvaćene štetnike, te ih determinirati i očitati njihovu brojnot, a podatke unijeti u bazu podataka koja se statistički obradi i prikaže simaulacija stanja u kompletnom skladišnom objektu za cijelu sezonu čuvanja robe. Monitoring skladišnih štetnika trebao bi biti jedna od najbitnijih preventivnih mjera zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda provedena u praksu i u skladišnim objektima naše zemlje. Potrebito je zaposliti mladi, specijalizirani i educirani kadar koji će se ovom problematikom posvetiti u cijelosti, a time bi se primjena konvencionalnih i kurativnih zaštitnih mjera mogla bolje kontrolirati i njihova uporaba svesti na minimum, što bi ujedno i smanjilo primjenu kemijskih preparati, a time i kontaminaciju okoliša.

39

koje ima vlažnost nižu od kritične. u koje spadaju: a) čišćenje uskladištenih proizvoda i njihova dorada b) primjena aktivne ventilacije c) konzerviranje zrna (kemijsko i dr. Skladištenje zrnatih proizvoda uz sniženu temperaturu (u “rashlađenom stanju”). glavni proizvodi zbog kojeg proizvodimo kulturu.za dobivanje sjemena. a svi drugi nametnici (mikroorganizmi. ili 3-4 godine u podnim skladištima. koje se dobivaju od žitarica. Skladištenje zrnatih proizvoda sa niskom vlažnošću (ispod kritične) u raznim tipovima skladišta 2. Uskladištenje zrnatih proizvoda danas se u svijetu obavlja na tri osnovna načina: 1. kada se temperatura snižava do granice kada prestaju sve životne funkcije zrna. konoplja i dr. Zrno ima sačuvana sva tehnološka svojstva. odnosno kakvoću. Raznim istraživanjima dokazano je da se suho zrno. vlaga. kada se fiziološki procesi u zrnu sporo odvijaju. Skladištenje zrnatih proizvoda bez prisustva zraka (hermetičko čuvanje) 3. Zbog toga sjeme i zrno spadaju u zrnate proizvode. može biti zrno ili sjemenka. očišćeno od primjesa. nametnici i dr. bez premiještanja. ali i pojedino industrijsko bilje (lan.SPECIJALNI DIO SKLADIŠTENJE ZRNATIH PROIZVODA Ovisno o pojedinim ratarskim kulturama. uljanog bilja. štetni insekti i grinje) imaju vrlo oslabljenu životnu aktivnost. 40 . Uz ove načine skladištenja postoje i pomoćne metode koje omogućavaju osiguranje naprijed navedenih načina skladištenja.) koje je namijenjeno za vlakno.) Svi ovi glavni i pomoćni načini skladištenja povoljno se izvode kod “suhog zrna”. odnosno kao sjemenski materijal . uskladišteno u pravilno pripremljena skladišta (čista i dezinficirana) uz rashlađivanje i permanentnu kontrolu (temperatura.) može očuvati uspješno 2-3 godine u silosima.

koševi za kukuruz 3. pri određenim uvjetima. zaštićena od prodora podzemne vode i oborina Moraju postojati uvjeti za kvalitetno provjetravanje Dobro organizirana služba protiv skladišnih štetnika i požara Transport robe bi trebao biti potpuno mehaniziran: prilikom prijema. proizvod sprema u svrhu čuvanja njegove kakvoće (kvalitete). sve do trenutka daljnje uporabe Za uskladištenje žitarica koriste se: 1. suha. podna skladišta 2. silosi Prostorija mora biti čista. utovara.Vrste i tipovi skladišta SKLADIŠTE: objekt u kojem se. istovara manipulacija proizvodima unutar skladišta Podna skladišta: 41 .

Podna skladišta Mehanizirana Nemehanizirana s automatskim istovarom djelomično samoistovarni 42 .

1 .Prema vremenu uskladištenja privremena stalna Tavani Žitnice (hambari) Velika podna skladišta A) Tavani Primitivni oblik skladišta Za čuvanje manjih količina proizvoda Omogućeno je provjetravanje i suhi prostor Kućni tavani – žitarice Tavani nad štalom – voluminozna krma B) Žitnice (hambari) Za čuvanje većih količina zrnate robe Manje zgrade građene od drveta C) Velika podna skladišta: * PODNO POVRŠINSKA (u rastresitom stanju debljine 1. Podno površinsko skladište na kat 43 .5 m ili u vrećama) Slika 22.1.

ne i za sjemensku Zrno se u skladište smješta do samih zidova na različite visine: pored zidova : 2-2. Podno zapreminsko skladište Pogodno za merkantilnu robu.* PODNO ZAPREMINSKA (u rinfuzi – sušenje. i u vrećama – unakrst u 4 reda) Slika 23.5 m u sredini : 4-5 m (horizontalni pod) do 10 m (kosi pod) Debljina sloja ovisi o vlažnosti zrna: 44 .

Tipovi kanala za provjetravanje Kanal od opeke s drvenim podom 45 .70-1.50 0.15-0.40 Prije uskladištenje zrnata masa se mora provjetriti i ohladiti – aktivna ventilacija Aktivno provjetravanje Tri tipa: Stalno (stacionarna.20 0.Vlažnost zrna (%) 14 15 17-20 >20 Debljina sloja (m) 1.40-0. fiksirano) Poluprijenosno Prijenosno Koriste se: ventilatori provodnici za zrak razdjeljivači zraka Slika 24.70 0.

Kanal od kamena s betonskim podom Poprečni presjek kanala kombinacija opeka-kamen Rešetka za prozračivanje (od letava) 46 .

Prikaz sustava ventiliranja pomoću isisavanja zraka Slika 26. Sustav ventiliranja u silosima U – ulaz zraka I – izlaz zraka 47 .Slika 25.

roba) 20-30% (sjemen. a širina ovisi o širini cerade Skladišta s pregradama (1 t zrna). Za čuvanje sjemenske robe: prostorija za čišćenje (selektor) prostorija za zaprašivanje Privremena skladišta U slučaju nedostatka kapaciteta postojećih skladišta Najnužnija mjera Postavljaju se na mjestima gdje oborinske vode neće moći djelovati Nagib terena mora biti najmanje 5º Duljina skladišta 50-100 m.postavljena tako da vjetrovi mogu puhati izmeðu njih Slika 27. roba) O kapacitetu ovisi da li će objekt biti prizemni (do 30 vagona. 300t) ili na katove Radi osiguranja od požara – ne više od 5-6000 tona kapaciteta Površina poda ne veća od 1200 m2 / skladištu Čuvanje različitih kultura u istom skladištu: razdijeliti ih drvenim pregradama Priručne prostorije skladišta: prijemni dio s vagom dio za vreće prostorija za radnike ured i sl.Veličina skladišta Određuje se prema količini proizvoda i prema mogućnostima osiguranja od požara npr. 1 vagon žitarica (14-15%) potrebno oko 12m2 + za manipulaciju: 15-20% (merkant. Privremeno skladište 48 . bez njih (do 2 t) Ako se gradi nekoliko skladišta .

20-1.50 m. visina je obično 2-3 m Položaj koša – okomito na pravac vjetrova Postoje jednostruki i dvostruki (dva koša pod istim krovom) Slika 28. i do 2.20 m Dimenzije koša ovise o podneblju U krajevima s vlažnom klimom širina je 1.80-1.KOŠEVI ZA KUKURUZ Koš (čardak) za čuvanje kukuruza u klipu Sušenje prirodnim putem (strujanjem zraka) ili umjetnom cirkulacijom zraka Na drveni ili metalni kostur se postavljaju stranice Pod je građen od dasaka Krov se produžava prema bočnom stranama Koš treba biti podignut od tla 0.00 m Duljina ovisi o kapacitetu. Koš za kukuruz u klipu SILOSI Osigurava kompleksnu mehanizaciju proizvodnih procesa i automatsko upravljanje Osnovni dijelovi: a) radni toranj b) silosni (skladišni) prostor c) prostorije za prijem i otpremu robe 49 . a tamo gdje je klima suhlja sa čestim vjetrovima.

Osnovni dijelovi silosa I – radni toranj II – silosni prostor III – prijemni odjel za željeznički transport IV . strojeve za čišćenje. postrojenje za transport zrna Elevatori – osnovni transportni strojevi (specijalizirani i univerzalni) Strojevi za čišćenje: separatori i trijeri (u srednjem dijelu silosa) Silosni (skladišni) prostor Glavni dio silosa ili pravo skladište Zadatak: zaštititi zrno od atmosferskih prilika. od nagle promjene temperature i od štetnika 50 .Slika 29. vage.sušara 1 – vaga 2 – transporteri za punjenje komora 3 – separator 4 – kontrolni separator 5 – transporteri ispod komore silosa Radni toranj Centar s kojim su povezani svi ostali dijelovi silosa U njemu se vrše osnovni transportni i tehnološki procesi Sadrži: elevatore.prijemni odjel za kamionski transport V .

Zidovi silosa moraju biti: čvrsti i trajni pri minimalnoj debljini jednostavne konstrukcije nepropusni za plinove ne smiju biti podložni požaru Silosni prostor sastoji se iz tri dijela: * osnovni dio silosa (komora ili ćelija) * tavanski dio (gornja galerija) s transporterima za punjenje * prizemni dio (donja galerija) s transporterima za pražnjenje Izvedba silosa: * drvo – opasnost od požara * opeka – teškoća mehanizacije * čelik – provodljivost topline. higroskopnost (kondenzacija) * armirani beton Oblik komora: * ovise o materijalu i mogućnosti izvedbe * kvadratni. zvjezdasti * okrugli silosi su ekonomični ako im je promjer do 5m visina ovisi o kapacitetu. betonski 30-40 m Slika 30. Skladištenje u silosu 51 . pravokutni. okrugli.

merkantilna godinu dana i više. Za vrijeme skladištenja pšenice najvažnije je utvrditi optimalne uvjete za što trajnije i kvalitetnije skladištenje. relativna vlaga zraka okolne sredine. a time i hlađenje. mikroorganizama. grinja. nastaje sušenje zrna. kada su svi biokemijski procesi svedeni na minimum. a prozračivanjem se uskladištena masa ujedno i hladi. te se analiziraju štetni kukci i grinje. po mogućnosti provjetravanjem ili hlađenjem. uređaje za mjerenje temperature (ugrađene termometre u silo komorama ili bimetalne ručne). Radi toga se svakih 1-2 mjeseca moraju uzimati uzorci (težine 250g). aparate za dezinfekciju. navodimo u slijedećem: Namjena i cilj skladištenja (merkantilna ili sjemenska roba). glodavaca). kada se mjeri vlaga proizvoda. temperatura. Moderno skladište za uskladištenje pšenice treba imati sve potrebne uređaje kao: uređaj za utovar i istovar. energija klijanja). periferna vlaga na zrnu se suši i kao takova se prozračivanjem isparava. kemijske i fiziološke osobine zrna.76 kg.) o kojem najčešće ovisi uspjeh pravilnog skladištenja. hektolitarska težina . te dobro opremljen priručni laboratorij za fizikalne. Sjemenska roba se u skladištima zadržava kraće vrijeme. Skladištenje pšenice biti će različito s obzirom na sjemensku ili merkantilnu robu. a drugi se daje proizvođaču. Vrlo je važan i stručni kadar koji vodi računa o skladištenju (tehnolozi. vrsta i tip skladišta. To se postiže skladištenjem suhe i hladne pšenice. Na osnovu rezultata analiza poduzimaju se mjere za saniranje prevelike vlažnosti (sušenje proizvoda). čime nastaju izmjene u sastavu uskladištene mase kao: izmjena zraka u međuzrnatom prostopru. merkantilna roba sva tehnološka svojstva. te njihovi razvojni oblici. potom svi negativni mirisi prelaze u apsorpcioni zrak. pravilna priprema skladišta za prijem nove robe.standard 2%). primjese . prisutnost nametnika (kukaca. hlađenje ili aktivnu ventilaciju. kao sirovine za dobivanje finalnih prehrambenih proizvoda. a temperatura niža. Također su važna dva čimbenika za ovaj proces. odnosno mjere za suzbijanje štetnih nametnika. vrste i količina primjesa. a to su temperatura i vlaga zrna.Skladištenje pšenice Pravilnim skladištenjem pšenice moraju se sačuvati sva njezina kvalitativna i kvantitativna svojstva. Tijekom skladištenja žitna masa prelazi u stanje dormantnosti (mirovanja). to je proces dormantnosti duži. Tijekom prijema pšenice u skladištima. pa što je vlaga manja. Sjemenska roba treba održati svoje vitalitetne osobine (klijavost. PERMANENTNO PRAĆENJE PROIZVODA TIJEKOM CIJELE SEZONE SKLADIŠTENJA. vlaga zrna.Radi toga je mogućnost prozračivanja uskladištenih proizvoda bitan čimbenik kvalitetnog skladištenja. Prozračivanjem prestaju svi negativni fiziološki procesi u zrnu. temperatura uskladištene mase i okoline. 52 . trajnost skladištenja. te unutrašnji transport. a da bi se sačuvale normalne sposobnosti života zrna. izjednačenost uskladištene partije zrna. Što sve ima utjecaja na uspješno skladištenje. skladištari i dr. pneumatskim ili ručnim sondama uzimaju se obično dva uzorka (jedan za analizu u laboratoriju gdje se određuje vlaga (13% standard za pšenicu. uklanjanje plinova i neugodnih mirisa iz uskladištene mase. U svim skladištima i uskladištenim proizvodima jedan od najvažnijih procesa je permanentno praćenje stanja proizvoda. uređaje za sušenje i dosušivanje.

u drugoj fazi vlaga iz unutrašnjosti zrna. Način sušenja ovisi o namjeni. Relativna vlaga zraka ne bi smjela prijeći 60%. čime dolazi do ovlaživanja kukuruza u višim slojevima i djelovanje koje smo željeli je suprotno. njegovo sušenje se dovodi u pitanje i kvarenje je neizbježno. U klipu se kukuruz čuva u koševima (čardacima ili kukuružnjacima). Klip sa većom vlažnošću od 40%.do 2. Klipove kukuruza napadaju mnogi nametnici. Ivezić. u trećoj fazi sa periferije zrna vlaga prelazi u zrak. Ovakav način skladištenja i sušenja je nesiguran i često dolaz do njegovog kvarenja. a čuva se u klipu i u zrnu (rasutom stanju). Čuvanje kukuruza u zrnu Kukuruz se može čuvati sušenjem ili dosušinjem u sušarama. iz sredine veće koncentracije prelazi u sredinu manje koncentracije.5m) treba manje količine zraka za sušenje (50m3/sat). koristit će se takav način koji će osigurati hranidbenu kakvoću zrna. a najpovoljnija je od 3-3. 1994. a najčešće glodavci. prozračivanjem i konzerviranjem vlažnog zrna. posebice kod vlažnog zrna preko 30% vlage. Ako je debljina sloja veća. Ovakovo sušenje obavlja se i u posebno izgrađenim komorama. deblji sloj . sa vlažnošću od 25% treba za sušenje 150m3 za svaku tonu. brzini protjecanja zraka kroz masu.5m. Primjerice ako se kukuruz skida u studenom mjesecu 22% vlage. debljini sloja te o rastresitosti hrpe. Od svih ovih čimbenika vrlo je važna debljina sloja. koji je u našim uvjetima prilično zastupljen. Kukuruz manje debljine (1.5m sa vlažnošću klipa od 16-18%. na nekim poljoprivrednim imanjima sušenje klipa se obavlja umjetnim putem. propuštanjem prirodnog nezagrijanog zraka pomoću stacionarnih ili prijenosnih ventilatora. što se najčešće obavlja za sjemenski kukuruz. tj. temperaturi okolnog zraka i uskladištene mase. ako se zrno koristi za 53 . pa ako se zrno koristi za prehranu. i konačno se ustaljuje količina vlage u zrnu na 1213%. Uklanjanje vlage iz kukuruza ovisi o slijedećim čimbenicima: količini vlage u klipu (zrnu i oklasku). relativnoj vlazi zraka okolne sredine. odnosno vlaga odlazi iz sredine više vlažnosti u sredinu niže vlažnosti. Sušenje ima značajnu ulogu za daljnje skladištenje. kukci i grinje (Kalinović. a uklanjanje vlage obavlja se u 4 osnovne faze: vlaga koja se nalazi na površini zrna odstranjuje se zrakom (prirodnom ili umjetnom cirkulacijom). Rastresitost hrpe klipova je također vrlo važna. uz najpovoljnije klimatske uvjete. Čuvanje kukuruza u klipu je najrašireniji i najjeftiniji način. gdje se njegovo sušenje obavlja prirodnim putem (zrakom i suncem). odnosno da ostane samo toliko vlage za "latentni" život sjemena. U većim koševima.Skladištenje kukuruza Kukuruz se po namjeni razvrstava za industrijsku preradu i za ishranu ljudi te stoke. koja ovisi o dužini klipova i stupnju vlažnosti. posebice na privatnim gospodarstvima. postoji opasnost da se zrak zasiti vlagom.). Poslije komušanja kukuruz se skladišti sa različitom vlažnošću (ovisno od klimatskih prilika tijekom berbe) od 22-35%. Zadatak je sušenja da se zrnu oduzme suvišna vlaga. njegova vlažnost će tek u travnju mjesecu doseći 15-16% vlage.

Tijekom sušenja sjemenskog kukuruza velikog značaja ima vlaga. iz kojih se istovaruje hidrauličnim ili nagibnim rampama. gdje roba ostaje do momenta uporabe. a prije toga se čisti silo aspiratorima od sitnog loma i pljevica i sposobno je za dugotrajno skladištenje. visina hrpe klipova i temperatura. od suhljeg. kako ne bi došlo do naglog odmrzavanja i pucanja stanica unutar zrna.5-14%. oklasci klipova i sl. sa vlagom od 25% .). Zrno kukuruza kombajnira se sinhronizirano sa radom sušare. Energenti za sušenje mogu biti različiti (plin. Čuvanje sjemenskog kukuruza Sjemenski kukuruz podvrgava se se specijalnom režimu sušenja. na 13. Sa okolnim zrakom (nezagrijanim) sušenje se obavlja u silo komori ili podnom skladištu. Prosušivanje zrna okolnim zrakom ovisi prvenstveno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka (najbolja temperatura je srednja dnevna 4. zbog visokih temperatura često dolazi do velikog loma zrna. a kreće se obično od 35-38%. energija klijanja). Vlažni kukuruz se aspiratorima velikog kapaciteta čisti i zatim odlazi na sušenje. ovisno o njezinim kapacitetima u žitomlinskim poduzećima. mazut.375 m3/sat. mraz. odnosno na niske temperature na polju (napr. što pogoduje razvoju raznih nametnika. Sa kombajna se obično dovozi kamionima ili traktorskim prikolicama do usipnog koša sušare.) . koja opet ovisi o klimatskim prilikama.Ako ga mraz zahvati. čak i do 20%. Preporuka je da se sjemenski kukuruz skine što prije (makar i vlažniji). Stacioniranim ili prijenosnim uređajima (ventilatorima) ubacuje se zrak sa donje strane silo komore ili ubacivanjem zraka kroz polukružne perforirane cijevi u podnim skladištima. Radi toga sušenje se obavlja okolnim zrakom i zagrijanim zrakom. Što je kukuruz vlažniji. radi očuvanja vitalitetnih osobina zrna (klijavost. 54 . vlaga zraka 40-50%). Brzina sušenja raznih hibrida ovisi o vlazi zrna prilikom sušenja. Sušenje kukuruza zagrijanim zrakom obavlja se u sušarama raznih tipova. sušenje je vrlo delikatno. Prije prijema uzimaju se uzorci za utvrđivanje vlage. mjerenjem temperature i vlage. kada se postiže vlaga zrna od 18-20%. ovisno o tipu sušare. iznimno i 40%. zbog izjednačavanja vlage. Obično se suši u klipovima. Količina zraka ovisi o vlažnosti zrna. loma zrna te ostalih primjesa.reproduktivni materijal (sjemenski) sušenje će se obaviti bez oštećenja klice. osjetljiviji je na visoke temperature pri sušenju. ali se primjenjuje i kombinirani način (sušenje klipa na 22-25% i poslije runjenja dosušivanje zrna). Vlažnije zrno suši se brže i lakše. Sušenje se obično obavlja u dvije faze (dvofazno sušenje): u prvoj fazi zrno se suši na temperaturi od 120-130oC. treba ga lagano sušiti. odnosno smanjenja klijavosti. snijeg i sl. pa tako primjerice za kukuruz sa vlagom od 16% potrebito je 75m 3/sat. prije utjecaja mraza. U drugoj fazi zrno se suši temperaturom od 80oC. Tijekom sušenja.5-5oC i rel. analiza na prisutnost nametnika). Osušeno zrno se nakon hlađenja skladišti u silo komore ili velika podna skladišta. pa se uskladišteni proizvod mora redovito kontrolirati (uzimanje uzoraka. Nezasićeni zrak prolazeći kroz masu vlažnog zrna uzima vodenu paru koja ishlapi iz zrna. Toplo zrno odležava 6 sati.

(žitni moljac).Plodia interpunctella Hbn. i izvjesna količina ostaje neprodana u skladištima. Kod temperature 48-50oC već dolazi do koaguliranja albuminskih komponenti bjelančevina. s obzirom na fizikalna i kemijska svojstva. jer postoji opasnost pd napada raznih nametnika (kukaca i glodavaca). Sastav pojedinih uljarica prikazujemo u tablici 8.gusjenice izgrizaju sadržaj zrna. uzimanjem uzoraka. u podnim skladištima u papirnatim vrećama ili velikim tzv. Tehničko ulje dobiva se od sjemena konoplje i lana. Tako je raznim ispitivanjima ustanovljeno da se kod sjemena sa vlažnošću od 13% u povoljnim uvjetima skladištenja. Kemijska svojstva imaju daleko veći utjecaj na uspješno čuvanje uljarica na duže ili kraće vrijeme. trajnost uporabe i sl. Za kvalitetno ulje. uljana repica. te pakuje u višeslojne papirnate vreće. u povoljnim uvjetima skladištenja može biti ispravna i nakon 2-3 godine. čije ličinke .). kalibrira i zaprašuje fungicidima za sjeme /TMTD i dr. kikiriki. zapremine 500-1000 kg. Nakon sušenja. Zbog toga se u početnoj pojavi ovih insekata odmah moraju poduzeti mjere suzbijanja raznim pogodnim insekticidima (Kalinović i dr. i štetno djeluju na klijavost. koje je industrijsko bilje i služi u druge svrhe. stalnim kontroliranjem. Jestivo ulje se dobiva i od ploda maslina. klijavost. U praksi se često ne utroši sav dorađeni sjemenski kukuruz. ricinus. betonskim zrako suhim pogodnim skladištima. težine 10-25 kg.Pri sušenju sjemenskog kukuruza u klipu. zrno se hladi zrakom obično u trajanju od 1-2 sata. Zrno se dorađuje (čisti. a poslije krunjenja se dosušuje. posebice klicu. lešnjaka i badema. Proces sušenja počinje sa 25-30oC. 1990. U uljano bilje spada suncokret. do maksimalno 43oC (granična temperatura sušenja) iznimno 45oC./).). Najčešća vrsta štetnih insekata su razni moljci . odnosno služi kao reproduktivni sjemenski materijal. ali je presudna sipkost. sezam i mak (zrnati proizvodi). Dorađeno sjeme mora imati atest (vrsta hibrida. vlaga se svodi na oko 20%.. (bakrenasti moljac) i Sitotroga cerealella Oliv. Klijavost dorađenog sjemena. Skladišti se u podnim. do momenta sjetve. koje je potpuno poremećeno ako dođe do pojave samozagrijavanja. čime se ugrožava životna sposobnost sjemena. Takovom kukuruzu neophodna je pažnja. a vezan je sa vlažnošću i temperaturom zrna. a svakih 2 sata temperatura se povisuje za 3-5oC. sjeme uljarica čuva se na specifični način i njihovo skladištenje je prilično zahtjevno. Samozagrijavanje je proces koji se ne smije dozvoliti. Skladištenje uljanog bilja Zrno uljarica služi za dobivanje ulja. klijavost smanjuje za svega 1-2%. soja. Fizikalna svojstva u svezi skladištenja su slična kao i kod žitarica. Skladištenje nedorađenog sjemenskog kukuruza je kratko. 55 . "džambo" plastificirano jutenim vrećama.

ugljikohidrate. Sjemenke uljarica sadrže različite količine ulja (40-60% od težine sjemenke ili 80% od težine jezgre). a najveći otpada na globuline.5-19. dobiva se slijedeća skladišna vlaga: 14 x (100 .1 (27. Sadržaj vlage (vode) je vrlo važan.2) Soja 12.6-4. Sjeme suncokreta sadrži masti i lipoide.Tablica 8.0 (17. U sjemenkama uljarica ima prosječno 16-28% bjelančevina.8) 21.3-12.0) Tijekom skladištenja uljarica.% 100 V= granična količina vlage (%) Z= 100-količina ulja (%) 14= stalni koeficijent Primjer: ako želimo uspješno čuvati uljanu repicu.9 (9.9 (7.3 (35.5-21. Istovremeno ulje uljane repice ima mnogo nezasićenih (Eruka) kiselina. 1966.9) 31.1 (15. repica 35.5) Pepeo 2.1) 19. Formula glasi: 14xZ V= --------.0 (8.4-12.2-36. primjerice u sjemenci konoplje ima najviše globulina u 50% bjelančevina.4-12.0 (6. prema Voškeruškoj (Trisvjatskij.2) 3. Prema ovim pokazateljima ocjenjuje se i vrijednost ovih kultura.5 (29.= 7. odmah započinju negativni biokemijski procesi u zrnu.) postoji formula pomoću koje se može odrediti vlaga za najoptimalnije čuvanje uljanog bilja.6-4.0) Voda 6.1-40.0 (40. Tako. Kemijski sastav važnijih uljarica.7-18.5-45.0) 22.3 (4. Za uljano bilje.5-2puta više nego kod žitarica).2) 3.5) V= ---------------------. mineralne tvari i vodu. uglavnom od tvari koje su osjetljive i neotporne na skladištenje pa su i sjemenke suncokreta osjetljive na duže skladištenje. količina ulja (masti) i količina vode.1) Uljan. Kultura Suncokret Masti Bjelančevin e 10.5% ulja.0 (16. Od svih uljarica sjeme suncokreta ima vrlo složen kemijski sastav.3) 7.6) 5. najvažnije su komponente koje sudjeluju u biokemijskim procesima. linolna i linolenska).9-31.5 (19. Većina uljarica imaju dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i tri nezasićene masne kiseline (oleinska.7) Bezdušične ekstraktivne tvari 13.3 (17.4-14. jer ako se sadržaj gornje granice od 7% povisi. bjelančevine.1 (3.43.0-21.91% 100 56 . a također i bjelančevina (1.4-21. kaja sadrži 43.4) 15.

a jedino suncokret u silosima. nakon čega se obavlja vršidba i skladištenje u podna skladišta. te elevatorima u sušaru. "kubanski način"). ovisno o sadržaju ulja. koji su izvor zaraze štetnim kukcima i mikroorganizmima..9%. okruglih razmaknutih silo-komora. radi provođenja aktivne ventilacije.5%. Iza sušenja transporterima se ubacuje sa gornje strane u silo komore.2 W = 6. Sjeme suncokreta skladišti se u betonskim silosima.2 100 Sjeme suncokreta se kamionima ili željezničkim vagonima doprema do usipnih koševa i trakastim transporterima.. koji imaju uređaje za mjerenje temperature. Uz stijenke metalnih silosa zbog znojenja zrna dolazi do stvaranja vlažnog sloja debljine 1020 cm. gdje se uglavnom skladišti uljana repica. Visina hrpe zrna u rinfuzi ne bi smjela biti viša od 10 m. po mogućnosti uređaje za aktivnu ventilaciju i uređaje za mjerenje temperature. Sva podna skladišta moraju imati termo i hidro izolaciju. jer nemaju pogodnu hidro i termo izolaciju.80. kada se sušenje sjemena obavlja na polju ili skladištima. tada će gornja granica skladišne vlage 6. a debljina sloja mora biti podešena radi mogućnosti prozračivanja. Međutim sjeme suncokreta skladišti se i u silosima sa spojenim silo komorama građenim od betona ili pocinčanog lima. Skladišna vlaga za sorte koje sadrže 44% ulja iznosi 6.gornja granica skladišne vlage U (%) .45) W = ------------------. ali na kraće vrijeme. Dno komore je dvostruko.U) W= -----------------. Skladištenje suncokreta Suncokret se na velikim parcelama skida kombajnima.2 100 Primjerice: biti W (%) . Kombajniranjem se sjeme suncokreta sa različitom vlagom (16-18%). Zbog toga ovi silosi su nepodesni za duže čuvanje uljarica.. odlazi na vagu.2 ⇒ W = ----. Tijekom skladištenja konstantno se moraju svakih mjesec dana uzimati i 57 . po mogućnosti na razmaku od 1. 16 x 55 880 ⇒ W = ---------. doprema u silose ili velika podna skladišta. na glavicama biljki.količina ulja u apsolutno suhom stanju ako partija sjemena sa 45% ulja.80 100 100 16 x (100 .5 m do 3 m. sorte sa više sadržaja ulja (47%) moraju imati skladišnu vlagu koja ne smije prelaziti 6. ali se u svijetu na malim parcelama skida još uvijek ručno (tzv. Za sigurno određivanje skladišne vlage postoji formula koja glasi: 16 x (100 . Ovakovo sjeme potrebito je povremeno lopatati. Napominjemo da uljano bilje mora biti suho. u aspiratore za čišćenje. Također su bitni i mehanizirani transporteri za utovar i istovar robe. Najpogodnija su betonska skladišta. ponovno na vagu. ali se prije skladištenja obavezno suši u sušarama i čisti od primjesa..Vrste i tipovi skladišta za uljano bilje Uljano bilje skladišti se uglavnom u podnim skladištima. osušeno na skladišnu vlagu.

pri 25oC sjeme ne mijenja boju. koji se javljaju na zagrijanim. miris i okus. Sjeme uljane repice u skladištima stoji najviše 1-2 mjeseca. Temperatura sušenja ne bi smjela biti viša od 35 o C. uljanu repicu skladište u podna skladišta o obliku niskih silo komora. pri čemu dolazi do razgradnje masnih kiselina. znači kratko. sjeme uljane repice se skladišti drugačije od sjemena suncokreta. proizvodnja je u mnogo manjem obimu. Poznato je da je sjeme uljane repice sitno. koji imaju pogodnu podlogu za razvoj (vlagu. Od fizikalnih čimbenika je prvenstveno svjetlost. (kestenjasti brašnar). koji prozračuju (hlade) proizvod sa donje strane. te predstavnici Psocoptera (prašne uši) roda Liposcelis. Kvarenje uslijed bioloških čimbenika nastaje najviše uslijed rada mikroorganizama. pa je i skladištenje vremenski kraće. sa uređajima za mjerenje temperature. kao Tvornica ulja u Zagrebu. na skladišnu vlagu od 6-6. hidrolizu masti (u slobodne masne kiseline). Na to utječu različiti čimbenici kao fizikalni. Ako se ne raspolaže sa sušarama.Tribolium castaneum Hbst. pri 25-40 oC dolazi do ubrzanog razvoja mikroorganizama. te temperatura. kod koje se ubrzava proces oksidacije masti. samozagrijavanja i pojave nametnika. sjeme uljane repice treba raširiti u skladištu u tankom sloju. u rasutom stanju. Stvara se karakterističan ukus (miris) hlapivih masnih kiselina. sjeme dobiva miris po plijesni. Tako se na sjemenu suncokreta javljaju razni tvrdokrilci (Coleoptera) . koja utječe na brzinu procesa užeglosti. rijeđe u silosima. vlažnim i pljesnivim lokalitetima u skladištima. kada nastaju ketoni. Skladištenje uljane repice Zbog veličine sjemenki i proizvedenoj količini.5%.analizirati uzorci na prisutnost štetnih kukaca. i sa ugrađenim. Vlažno zrno intenzivnije diše i postaje vlažnije. Tako napr. Neke tvornice. zbijeno je i 58 . te toplije. Od kemijskih čimbenika najvažnija je oksidacija koja se odvija pod utjecajem iz zraka i kisika iz vode (vlage).. ali se ipak mora stalno osmatrati uzimanjem i analizom uzoraka na pojavu samozagrijavanja i nametnika. a lopatanje treba obavljati što češće.stacioniranim ventilatorima. Poslije čišćenja sjeme se skladišti u podna skladišta. Mikroorganizmi izazivaju užeglost razlaganjem bjelančevina i ugljičnih spojeva. kemijski i biološki.oštrokuti gljivar (mikofagna vrsta). Za sva kvarenja osnovni čimbenici su povišena temperatura i vlaga. kada nastaju izvjesne promjene u zrnu. ugljikohidrate. dušične spojeve i temperaturu). Ahasverus advena Walt. Uljana repica skladišti se uglavnom u podnim skladištima. te dekarboksilacijom. koje se manifestira užeglošću masnih tvari. uvjetovano kemijskim promjenama. kada je lakše izdvojiti žarišna mjesta povećane vlage. ili u vrećama. gorkog je ukusa. Čimbenici kvarenja uljanog bilja tijekom skladištenja Tijekom skladištenja uljarica često puta nastaje kvarenje.Iza žetve sjeme uljane repice razne vlažnosti od 10-12% odlazi direktno na sušenje.

Pri 70-75oC boja ljuske i unutrašnjost zrna postaje tamno smeđu boju. a nastalo je drobljenjem kvržica specijalnim postupkom. Sjeme se stavlja u podna skladišta (zrako-suhe prostorije sa propuhom) na pod debljine sloja 20-25 cm. te stalno prozračivanje.. najvažnije mjere su sušenje uljanog bilja prije skladištenja (skladišna vlaga najviše 9%). lišća. kada nastaje mnogo primjesa (10-20%) . U klimatima sa mnogo oborina i visokom relativnom vlagom zraka.dijelovi stabljike. dolazi do stvaranja većih količina slobodnih masnih kiselina.lopatanje. kada se vlaga sjemenjača smanjuje na 9-10% tijekom 3 dana. a glavno sušenje obavlja se na polju. Poslije odvajanja primjesa.tamne je boje. Sjeme sazrijeva od baze rodne grane prema vrhu. a dozvoljena skladišna vlaga iznosi 14-15%. jer su mnogo brži procesi razlaganja. Skladištenje ostalih zrnatih proizvoda U ostale zrnate proizvode spada sjeme korjenastog i predivog bilja. Do sada nije uobičajeno sušenje sjemena šećerne repe sušarama. ljuska je tamne boje. sušenje požnjevenih sjemenjača vrši se dugo. cikorija) Šećerna repa ima normalno. visina hrpe rasutih poroizvoda ( najviše 3 m). prašina i dr. prskanjem prije skidanja. pokretna platna i sl. Čuvanje sjemena korjenastog bilja (šećerna i stočna repa. te u zemljama nekadašnjeg SSSR-a primjenjuju desikanti i defolijanti. Od skladišnih nametnika (kukaca. postaje gorko. kako na stabljici (biljci) tako i na cijeloj površini usjeva. sjeme pljesnivi. monogermno i monokarpno sjeme. Normalno sjeme su kvržice sa nekoliko sjemenki. Kako ne bi dolazilo do ovakovih nepoželjnih posljedica. Kod suncokreta sa većim sadržajem ulja brže dolazi do pojave samozagrijavanja.). kao i kontrola temperature proizvoda i okolnog zraka. defektnost sjemena je 85% (kod sjemenske robe gubi se klijavost). a to su zrnati proizvodi namijenjeni za reprodukciju . Odvajanjem kvržica (plodova) od stabljike obavlja se metodom mlaćenja. a defektnost zrna je 100%.sjemenski materijal. Dolazi do naglog povećanja kiselosti u zrnu i sirovom ulju. Sazrijevanje sjemena šećerne repe je nejednolično. što negativno utječe na kvalitet ulja. pa se u nekim zapadnim europskim zemljama. jezgra postaje tamno žuta. monogermno (jednoklično) sadrži jednu sjemenku. a one se odvajaju raznim strojevima (rešeta. Vrlo je važna i povoljna građevinska konstrukcija skladišta (termo i hidro izolacija). pod utjecajem visokih temperatura tijekom srpnja mjeseca. monokarpno je jednoklično sjeme nastalo selekcijom (genetskim putem). 59 . gdje se obavlja ručno prebacivanje . grinja i glodavaca) također dolazi do velikih gubitaka (ponekad i do 30%). stvaraju se slobodne masne kiseline (7-8%). pri 40-55oC intenzivno se razvijaju termofilni mikroorganizmi.

temperature i prisutnosti nametnika. Tijekom skladištenja potrebita je stalna kontrola vlage. ali se njegovom skladištenju treba posvetiti pažnja. u vreće unakrsno po dvije. Čuvanje sjemena cikorije Sjeme cikorije je vrlo sitno. koja se nalazi na stabljici proizvedeneoj u drugoj godini. lan i pamuk. Poslije žetve i vršenja stabljike. a u sekundarno dorađeno sjeme spada i genetski jednoklično sjeme. Sušenje manjih količina sjemena (sa privatnih gospodarstava) obavlja se prirodnim putem (suncem i zrakom). Ono se ne tretira fungicidima. Vreće se skladište u zrako suhim skladištima. Sjeme se može čuvati i u rasutom stanju. te se prije skladištenja obavezno suši na skladišnu vlagu od 7-8%. uz povremeno ručno lopatanje. a nalazi se smješteno u glavici. Veće količine sjemena suše se u sušarama i to sjeme sa vlažnošću od 20-25% na temperaturi od 40oC. kako ne bi došlo do njegovog kvarenja. Vreće se slažu unakrsno u podna skladišta na grede. Prilikom žetve skida se različitom količinom vlage (i preko 25%). uz određeni razmak 60 . koje se kalibrira. segmentira. koje se čisti i sprema u podna skladišta. a može se uspješno očuvati do 1 godine. Sjeme šećerne repe je vrlo skupo (posebice jednoklično). a povremeno se trebaju prebacivati. to je i sjemena malo. te mlaćenja. razastrto u tankom sloju. pilira i polira. sa atestima i plombom. Kako se proizvode manje količine sjemena konoplje. Čuvanje sjemena predivog bilja Predivo bilje proizvodi se uglavnom za dobivanje vlakna. kako bi bilo što lakše manipuliranje. pa ih u izvjesnom smislu možemo svrstati i u uljano bilje. pa je njegovo čuvanje otežano. Sladištenje sjemena konoplje Kako sjeme konoplje sadrži oko 30% ulja svrstava se i u uljano bilje. jer ima smanjeni perikarp i osjetljivije je na vanjske utjecaje. na ciradama. u hrpi čija visina ne bi smjela prelaziti 1 m. Sekundarnom doradom dobivamo jednoklično sjeme. Jednako se čuva i sjeme stočne repe. koji sadrže veće količine ulja. kojeg čuvamo kao zrante proizvode.sjeme se stavlja u vreće težine 50 kg. Teže je sačuvati jednoklično sjeme. pa se mora i kvalitetno sačuvati u adekvatnim skladištima sa skladišnom vlagom od 12%. složene unakrsno na drvene grede. Ovakova sjemenska roba skladišti se u zrakosuha skladišta. a tu spadaju konoplja. sjeme sa vlagom preko 30% na temperturi od 30oC. Kako se u nas ne proizvodi mnogo cikorije. Za proizvodnju ovih proizvoda potrebito je sjeme (reprodukcijski materijal). a klijavost može sačuvati i 3-4 godine. to se ono skladišti kod nas uglavnom u podnim skladištima u vrećama ili u rasutom stanju. dobiva se sjeme.

59%. U nekim zemljama (Engleska) sjeme se suši i na dimu (radi slabijeg fungicidnog djelovanja). u tankom sloju. Laneno sjeme obavija sluzasta tvar. Poslije skidanja sjemena i sušenja. stočna za hranidbu stoke. a time se obavlja i konzerviranje klijavosti (Pasković.između gomila vreća. pepton i lecitine. Šećerna repa je dvogodišnja biljka. Skladištenje korjenastog i gomoljastog bilja U korjenasto i gomoljasto bilje spada šećerna repa. albumine. Vađenjem iz tla 61 .30 . a jedna i druga proizvode se i za dobivanje sjemena (sjemenjače). a posađen u proljeće stvara stabljiku. Korijen i gomolj sadrži mnogo vode. pa korijen proizveden prve godine služi za preradbu.1. globuline. cvijet i plod (sjeme). i pljosnatog izgleda. Ima također osobinu da lako izdrži i niske temperature (20oC). rijeđe u rinfuzi. a tijekom zime se postepeno čisti i skladišti u prikladnim podnim skladištima. nego sušeno prirodnim putem (viša temperatura uništava klijavost slabijeg sjemena . čime gubi vodu i šećer i samu težinu korijena. uglavnom u vrećama. Sušenje sjemena lana obavlja se u sušarama (28-40oC) i prirodnim putem. Ustanovljeno je također da je starije sjeme prikladnije za sjetvu (nego sviježije jednogodišnje). U pojedinim zemljama (Italija) koje proizvode mnogo konoplje. i ima bolju klijavost. Sjeme lana ima specifični kemijski sastav. sjeme se čuva u specijalnim silosima. Vlaga se kreće od 3. a da ne izgubi klijavost. 1966). pa je to jedan od osnovnih razloga za njihovo specifično skladištenje.40 m. Skladištenje industrijske šećerne repe Vađenjem šećerne repe iz tla on nadalje živi i diše. sadrži bjelančevine. a od encima su prisutni lipaza i proteaza. što omogućava bržu klijavost. gdje se suši i dorađuje. Zbog toga postoje biološke osnovice za čuvanje repe. ovisno o stupnju zrelosti i klimatskim prilikama za vrijeme žetve. Ako se skladišti u rinfuzi.selekcija). Prikladnim skladištenjem. Ustanovljeno je da sjeme sušeno visokim temperaturama postaje snažnije. ono mora odležati izvjesno vrijeme u skladištu u neočišćenom stanju. radi što bolje cirkulacije zraka. Zbog toga se razlikuje skladištenje industrijskog korijena i skladištenje sadnica ili sjemenjača. Skladištenje šećerne i stočne repe Šećerna repa se proizvodi za industrijsku preradu. te visoke (preko 100oC). Čuvanje sjemena lana Sjeme lana služi kao reprodukcijski materijal za proizvodnju lana i preradu u vlakna. Ono je jajolikog produljenog oblika. uz prebacivanje lopatanje. stočna repa. koja pritjecanjem vlage jako bubri. debljina sloja ne bi smjela prelaziti 1. Njihovo skladištenje se razlikuje u mnogome od skladištenja zrnatih proizvoda. cikorija i krumpir. sjeme lana može održati klijavost i do 7 godina.

Prema namjeni postoji različito čuvanje industrijskog korijena: čuvanje korijena na polju. Čuvanje korijena na otkupnim stanicama Otkupne stanice su mjesta otkupa i privremenog čuvanja korijena šećerne repe. a odvijaju se procesi sagorijevanja saharoze prisustvom kisika iz zraka. Jedan od važnih je temperatura. Ako je jako hladno bočne strane se pokrivaju slojem zemlje od 15-20cm. a dužina je proizvoljna. svježi sitniji i ozlijeđen prilikom vađenja ili transporta. na kraće vrijeme. pokriva lišćem. koje čekaju na otpremu u tvornice. visine 4- 62 . Bočni dijelovi prizmi zasipaju se zemljom debljine 20cm.0061%). niti niža od 0oC. Mjesto se očisti od ostataka bilja. Ako je korijen vađen ranije ovi su procesi još intenzivniji. Kod ovog čuvanja bitne su i primjese (zemlja i dijelovi lišća). Intenzitet ovih procesa uvjetovan je čimbenicima u kojim se uvjetima čuva korijen. Važna je kontrola temperature. sa bazom 2-2. Temperatura se mjeri bimetalnim termometrima svakodnevno. Tijekom 100 dana čuvanja pri istoj temperaturi gubitak saharoze iznosi 1. koje ne smiju prelaziti 5%. iza kombajniranja. Kako bi se sve to spriječilo. Slaže se u manje hrpe. diše. čime se smanjuje gubitak od oko 2050% u odnosu na nepokriveni korijen. Ako se čuva na duže vrijeme. pri 0oC gubitak je 0. Sve ovo ovisi o temperaturi (što je ona viša brže je ugibanje stanica. za odvođenje suvišnog toplog i vlažnog zraka stavljaju se tzv. Prvih 5-6 dana poslije vađenja korijena on intenzivnije diše. stvarajući zaštitni epiderm na novo stvorenoj površini korijena. Također se naglo isparava voda iz korijen (repa ima 75% vode). Na duže čuvanje slaže se u veće hrpe kapaciteta 4-5t. Biraju se povišeni tereni (radi otjecanja suvišne vode).0192%. tada se čuva u polju.5m. gdje postoje jedno. pri 12oC gubitak je 0. tada se korijen mora sortirati u tri skupine: zdravi i svježi korijen teži od 1 kg. korijen i dalje živi. smješteni u sredini hrpe (građeni od dasaka ili polukružnih metalnih cijevi sa perforacijama). Za čuvanje na duže može se koristiti samo zdravi korijen. treba ga pregledati i sortirati (posebno staviti oštećeno korijenje).61% od težine korijena. a za zaštitu od mraza gornji sloj se pokriva kukuruzovinom.5m i visinu 1. Ako korijen stoji duže vrijeme. koja u unutrašnjosti ne bi smjela biti viša od 5oC.korijen prekida svoj rast i razvoj. Korijen se slaže u hrpe ili prizme. obično mehanizirano. Čuvanje korijena na polju Kada se korijen ne može izravno nositi u tvornicu. kako bi otprema bila što efikasnija. brže je i djelovanje mikroorganizama). izravna i zasipa vapnenim prahom (20kg/100m2) ili krečnim mlijekom (400 lit/100m2). jer preživljava "fiziološki šok" prilikom odsijecanja glava. Odsijecanjem glave korijena. čuvanje na otkupnim stanicama i čuvanje u šećeranama. širine baze 15m. dvodnevne i višednevne zalihe. čime prestaje nakupljanje šećera. korijen treba vaditi na vrijeme i ako on treba duže stajati. uvenuti ili stradao od mraza koji je podložan kvarenju.92%. Prizme se lociraju u blizini tvrdih puteva. obično u blizini željezničkih postaja. te nakon izvjesnog vremena korijen uvene (dovoljan je gubitak od 25% da dođe do ugibanja stanica).5m uz visinu gornjeg dijela 0. "ventilatori". što predstavlja čisti gubitak. Tako primjerice pri 0 oC dnevni gubitak šećera je mali (0.

gdje se obično formiraju žarišne infekcije. Sistem prirodnog ventiliranja očituje se u unaprijed iskopanim kanalima po sredini prizme ili dva paralelna. dolazi i do gubitaka uslijed djelovanja mikroorganizama. gdje se kroz kanale za ventilaciju ubacuje zrak putem ventilatora. Temperatura u prizmama mjeri se bimetalnim termometrima postavljenim u specijalnim cijevima. sa blagim padom i ugrađenim sistemima za prozračivanje. Zbog toga se stalno mjeri temperatura i ako je potrebito obavlja se ventiliranje. Korijen se slaže mehanizirano u velike prizma različitih kapaciteta. Kritičnu fazu reguliranja temperature u prizmi predstavljaju prvi dani skladištenja. Obično se po jedan termometar stavlja na svakih 200t korijena. To su betonske podloge. Mikrobiološkoj analizi podvrgava se korijen svrstan u tri grupe: korijen zaražen vlažnom truleži. u cilju smanjenja temperature. Aksijalnim ventilatorima ubacuje se oko 46 m 3 zraka/h/t korijena. Bez obzira na ventiliranje. Ukoliko je minimalna temperatura zraka -2oC. oko 50m. Zbog toga se uzimaju uzorci na dubini od 1m od vrha prizme. kako po dužini tako i po širini. prekida se ventiliranje. proizvoljne dužine. za količinu šećera 0. postavljeni na razmak od 10m. Razlika za težinu korijena bila je 1. Tu se ujedno korijen prebacuje u tvornicu vodenim putem. potrebito je uzimanje uzoraka za određivanje gubitaka u težini korijena i šećera. gdje su gubici šećera mnogo manji.1 kg. Povoljne su i velike prizme kapaciteta do 1000 t. Ugrađeni sistemi umjetne ventilacije postoje u većini modernih šećerana. Ventilacioni sistem se zatvara u slučaju podjednake temperature (zraka i prizme). Prirodnom ventilacijom smanjuje se prosječna temperatura u prizmi za 2-3oC. Promjene za vrijeme čuvanja korijena šećerne repe Tijekom skladištenja korijena šećerne repe. obuhvaćajući i površinski dio. a prosječna temperatura korijena u prizmi niža od 4. Ventiliranje korijena se obavlja prirodnim ili mehaničkim putem (ventilatorima za hlađenje zraka). ovisno o kapacitetu. a uzorci se moraju uzimati iz jedne partije prije i poslije skladištenja. težina uzorka prije skladištenja iznosila je 42. Tako se od 1000 korijenova na dubini od 10-50cm uzima 20 korijena. ovisno o kapacitetu tvornice (velika skladišta projektiraju prizme i do 10m visine). Po potrebi obavlja se ventilacija korijena. 63 . kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od temperature u prizmi. Čuvanje korijena u šećerani U krugu tvornice se čuvaju velike količine korijena.37%. Da bi se to ustanovilo. koji se pokrivaju daskama. prvenstveno se kontrolira temperatura sa dobro raspoređenim termometrima u prizmi. naročito ako je korijen nečist (uprljan zemljom). Osim ovih gubitaka. ovisno o mogućnosti betonske ili tvrde podloge. na dubini od 50-100 cm daljnjih 80 korijenova (bez posebne selekcije). Korijen iz uzorka se svrstava po težini. težina korijena iznosila je 40. Nakon skladištenja u trajanju od 60 dana. širine 60cm i dubine 30 cm. neminovan je gubitak šećera u korijenu. poduzimaju se adekvatne mjere u svrhu njihovog suzbijanja. Po utvrđivanju mikrobiološke zaraze.47%.10%.5oC. Postoje vertikalni dovodi zraka. Tako napr. a time i gubitak težine korijena. a količina šećera bila je 17.9 kg. na razmacima od 10m. korijen zaražen suhom truleži i korijen na kojem je vidljiv razvoj micelija plijesni.5m.0 kg s količinom šećera od 17.

20-1. pokriva se srednje vlažnom zemljom. Na dubini od 30-40 cm kopaju se kanali širine 1m. Tehnologija trapljenja Sadnice koje su izvađene treba što prije trapiti.50m. Prije trapljenja vrši se selekcija sadnica (izdvajanje prekrupnog. bez pukotina. Kada je trap složen. istovar sa donje strane. Stalni trapovi su uglavnom podzemni. unutar kojeg se stavlja ostalo korijenje pomoću vila sa kuglicama na zupcima. dužine po potrebi (ne duži od 20m). na povišenom terenu i propusnom tlu.Skladištenje sjemenske šećerne repe (sjemenjača) Poznato je da je šećerna repa dvogodišnja biljka (prve godine daje korijen za industrijsku preradu. račvastog. tako da trap dobije oblik kupe. mrkve i krompira. Privremeni trapovi koriste se uglavnom za čuvanje sadnica šećerne i stočne repe. Zbog toga se vadi samo toliko sadnica. Vanjski zidovi se prema vrhu malo zaokružuju. nakon čišćenja i sortiranja. Podzemni trapovi su ispod površine tla i ukopavaju se na dubini od 1. Pri dnu je debeo 20-30cm. Sloj zemlje može biti jedno ili dvoslojan (ako se pokrivanje obavlja ranije. Grade se u područjima gdje vlada oštra zima i gdje nema opasnost od podzemnih voda. da bi se u proljeće posadili za dobivanje stabljike i sjemena. druge godine posađeni korijen služi za dobivanje ploda i sjemena). te ventilatori sa gornjom i donjom ventilacijom. koji se čuva preko zime. U protivnom korijen gubi vodu. tada je pokrov dvoslojan). Lociraju se na suhom i ocjeditom terenu. Kako su ovi trapovi duboko pod zemljom potrebito je dreniranje okolnog tla. širine 80cm. Nadzemni trapovi su smješteni iznad zemlje.20m širine. zaglađivanje se ponavlja. građeni kao ukopane jame sa zidanim stijenkama i dobro izoliranim krovom. Ako se pojave pukotine i zemlja osuši. Djelomično podzemni trapovi su jednim dijelom u zemlji. cikorije. Obično se lociraju na vodoravnom i čistom tlu (očišćenom od biljnog pokrova). Ako ima oborina i ovaj dio se pokriva. Korijen za dobivanje sjemena naziva se sadnica ili sjemenjača. Nakon prvog pokrivanja (iza 15 dana) obavlja se drugo pokrivanje slojem zemlje od 20-30cm (u krajevima sa oštrom zimom o 45cm) na donjem dijelu i sa 1520cm (ili 30cm) na vrhu. naglo vene i gubi rezervne tvari. kako bi para. a pristup za transportna sredstva mora biti siguran. djelomično podzemni i podzemni. Ovakovi trapovi mogu vrlo dobro poslužiti i za trapljenje krumpira. a najgornji dio trapa (greben) ostaje nepokriven. a drugim iznad. Imaju ugrađene uređaje za prozračivanje. radi spriječavanja oštećenja korijena. u protivnom ih treba pokriti slamom ili kukuruzovinom. koji mogu biti privremeni i stalni. koja služi kao zaštitni pokrivač. a trape se samo ne 64 . Nabacana zemlja mora biti glatka. što se obavlja zaglađivanjem lopatama i vodom. Sadnice se čuvaju u trapovima. a pravilo je "iz zemlje u zemlju". toplina i plinovi mogli izlaziti. Za odvodnju para i suvišne temperature služe okomiti ventilatori (građeni od dasaka). sa donjom bazom 1. a korijen se slaže do oko 80cm visine i pokriva zemljom. sklično kao i kod nadzemnih trapova. Postoje nadzemni. Utovar korijena obavlja se sa gornje strane. oštećenog i gnjilog korijena). koliko se može utrapiti isti dan. prema vrhu se stanjuje na 5-10cm. Prvo se slaže korijen duž vanjskih rubova i stvara se zid.

Zato se sadnice odmah moraju utrošiti. završenom jarovizacijom i visokom životnom sposobnošću. Zbog toga se korijen stočne repe.). Iako je to disanje neznatno. Korijen u trapovima predstavlja živi organizam. po Ritzu. viša ili niža izaziva neugodne posljedice. Najpovoljnija temperatura u trapu je od 2-8o C. pa se zato mora stalno mjeriti temperatura. kada korijen ne izbija rodne grane. a također i dovod svježeg zraka. Promjene u trapovima mogu nastati i uslijed nepovoljne temperature.). što omogućuje provjetravanjem trapova. Ovo se omogućava ventilacijom "ventilatorima" (okomiti i vodoravni). zdrave i lijepo oblikovane sadnice. kao napr. pri normalnoj temperaturi bilo je 4. postotak prkosnica bio je 60. svakih 3-4 dana. Kakvoća repe koja će se održati u trapu ovisi o vremenu vađenja i skladištenja. na temperaturi višoj od 10o C dobiva se samo 46 g sjemena. 1988. Stavljaju se po cijeloj dužini trapa. Ako ne bi bilo sortiranja. O jarovizaciji ovisi uspjeh proizvodnje sjemena. i Penicillium spp. Vađenjem sadnica opada turgor sjemena. pojavu "prkosnica".9% (Orlovski. dužine 120 cm). troši kisik. Prema ispitivanjima. a oko njih se kopaju kanali radi otjecanja suvišne vode. koji diše. brzo se smežura u trapu i vene. kroz vertikalne otvore. Previsokom temperaturom stvara se tzv. a izlučuje CO 2 i vodu. a korijen treba biti čist od zemlje i neoštećen. koja se stvara oksidacijom šećera. topline i drugih plinova. koje su perforirane i na kojem vrhu se nalazi krović. Sclerotinia fuckeliana) i plijesnima (Botrytis spp. čija je baza 40 cm. visina 20 cm. brzo se kvari u trapu pod utjecajem raznih gljivica i plijesni. Prekasno izvađena i stradala od mraza. U protivnom biva napadnut gljivicama (Phoma betae. izmjena plinova mora postojati . Okomiti ventilatori grade se iz 4 daske (širine 15 cm. U trapu se mjeri i temperatura. pri temperaturi od 13o C. Vodoravni ventilatori građeni su od letvica u obliku trostrane prizme. koje će se održati u trapu bez kvarenja. Promjene za vrijeme čuvanja u trapovima Sjemenjače moraju dočekati proljeće sa dobrim turgorom. 65 . Postavljaju se po dužini trapa na svakih 3-5 m. došlo bi do razvoja nejednolikih stabljika.. a strane 30 cm. radi spriječavanja ulaska oborina. nego se samo razvija lišće. gubi se voda povećava se hidroliza šećera i slabi otpornost na mikroorganizme. te do neujednačene cvatnje i sazrijevanja sjemena. Povišena temperatura djeluje i na prijevremeno tjeranje lišća i rodnih pupova. koja se registrira. 1952.5% prkosnica.previše krupne. koja se slijeva sa trapa. Trapovi se obično postavljaju u pravcu puhanja zimskih vjetrova. rjeđe u podrumima. "vlažna toplina". kontroli iste i o samom izgledu korijena. koja se spriječava odvodnjom ventilatorima. Na količinu dobivenog sjemena utječe najviše temperatura. za odvođenje suvišnog CO2. Prerano vađen korijen gubi vodu i šećer. i sl. Tako pri 0-1o C u trapu dobiva se 130 g sjemena po biljci. Stočna repa skladišti se u nadzemnim i djelomično podzemnim trapovima sa ugrađenim ventilacionim cijevima. slično kao i šećerne vadi i sprema prije mraza. Skladištenje stočne repe Skladištenje stočne repe poslije vađenja obavlja se najčešće u trapovima.

jednolične težine. kako bi se dobila dvostruka žetva s iste parcele. Priprema krumpira za skladištenje obavlja se u nekoliko faza: stanje krumpira u vrijeme vađenja. Stanje krumpira tijekom vađenja je vrlo važno za daljnje skladištenje. Skladištenje sjemenjača Sjemenjače (sadnice) moraju se čuvati preko zime. mora proći prije skladištenja nekoliko faza i to: priprema krumpira za čuvanje i čuvanje krumpira u skladištima. Izvađeno korijenje (ručno vađenje) otprema se u trapove. ne vadeći ih iz tla. koji se drugačije čuva od žitarica ili korijenastog bilja. cvatnje i sazrijevanja sjemena. sortiranje gomolja. 66 . koje stvara zaštitni ogrtač. koja ostaje u tlu preko zime. bez većih oštećenja. a njihovo skladištenje se obavlja vani na polju. Ako se sjemenjače čuvaju u trapovima. Postoji industrijski korijen i sadnice ili sjemenjače. Sortira se i skladišti samo zdravo korijenje. Da bi se gomolj što bolje zimi sačuvao. Na polju se čuvanje sadnica obavlja tamo gdje zimi ne dolazi do dubokog smrzavanja. humozna i teksturno lakša tla. oni su isti kao i za šećernu repu. iz koje u proljeće normalno izbija stabljika sa reproduktivnim organima. U domaćinstvu on se čuva u podrumima ili na seljačkim gospodarstvima u trapovima. a da se smanje troškovi proizvodnje cikorije. Sve što važi za čuvanje industrijskog korijena šećerne repe. isto je i za cikoriju. Kampanja vađenja i prerade obavlja se u listopadu i početkom studenog mjeseca. Strojevima ogrtačima preostalo korijenje u tlu se prekriva lišćem. kada još nema velikih mrazeva i kada još korijen ako je smješten na otkupnim stanicama. a veće količine za tržište. krumpir i pri najboljoj tehnologiji skladištenja gubi na svojoj kakvoći i kvantitetu. Tijekom čuvanja zimi.Skladištenje cikorije Slično kao i šećerna repa cikorija je dvogodišnja biljka. važi i za korijen industrijske cikorije. prosušivanje i čišćenje gomolja. gdje se plugom vadi dva reda korijena. U nekim zemljama (SAD) cikorija se uzgaja u združenim kulturama sa ječmom i zobi. a gubitke moramo smanjiti na najmanju mjeru. radi jednoličnog razvoja stabljike. a prema načinu skladištenja on se može čuvati u trapovima. industrijski korijen otprema se odmah na otkupne stanice u blizini tvornica za preradu. ili se sadnice vade i utrapljuju. To su uglavnom rahla. podrumima i specijalno građenim skladištima. pa sve što važi za šećernu repu. Prema namjeni postoji sjemenski i merkantilni krumpir. tijekom zime čuvaju se u specijalnim skladištima. a dva iduća ostavljaju se u tlu. U našoj zemlji krumpir se na većim površinama vadi mehanizirano (plugovima iskopačima. Čuvanje industrijske cikorije Kako se u našoj zemlji cikorija malo proizvodi i brzo se prerađuje. odolijeva izmjenama temperature. Skladištenje krumpira Krumpir sadrži oko 80% vode i to je gomolj.

nekoliko grupa jestivog (konzumnog). jer pokožica postaje čvršća i otpornija je na napad raznih bakterija i gljivica. pa je takav krumpir teško sačuvati. širine 1. očišćen i sortiran) može se čuvati u trapovima. Tipovi i vrste skladišta za krumpir Pripremljeni krumpir (prosušen. Po propisima u jednoj partiji uskladištenog krumpira dozvoljeno je 2-3% (najviše 5%) onečišćenih zemljom. kada se gomolj prosušuje i oslobađa suvišne zemlje. a ventilator (građen od letava ili užih dasaka) mora biti visok. gomolji se ostavljaju kratko vrijeme osušiti na polju. jer na dužinu skladištenja velikog utjecaja ima temperatura i vlaga u trapu. gomolje treba staviti pod nadstrešnicu. koji može izazvati smrt i kod ljudi i kod životinja. kojom se stvaraju veće količine solanina. a svi su uglavnom podzemni do dubine 30 cm. Sortiranjem gomolja obavlja se odvajanje sjemenskog. a mlade stanice pokožice i sloja ispod brže sazrijevaju. kada se suhi i čisti gomolj putem transportera dovodi do sita. jer se takav može i najbolje sačuvati u skladištima. sitnog (za hranidbu stoke) te oštećenog i bolesnog. Ako se krumpir vadi po kišnom vremenu i u zakorovljenim parcelama. Tako se prema ispitivanjima u trapu na svakih 100 kg krumpira napr. Kada se krumpir vadi po suhom vremenu. U suvremenim skladištima postoje posebna mjesta za ostavljanje svježe vađenog krumpira. pokožica je grublja. U protivnom poprima zelenu boju. Sjemenski krumpir na svjetlu treba stajati 4-5 dana.5 m. gdje će se osušiti. Utjecaj sunčevih zraka (insolacija) tijekom dosušivanja igra veliku ulogu. kako bi što manje zemlje ostalo na gomolju. a to su nadstrešnice smještene duž pročelja zgrade. za reguliranje vlage i temperature. Gornji sloj gomolja pokriva se slamom i slojem zemlje. sa ugrađenim okomitim ventilatorom. Suprotno ako se vadi po vlažnom vremenu. a prvo sortiranje obavlja se već za vrijeme prosušivanja. deblja. Time gomolj postaje otporniji na napad mikroorganizama. da bude zdrav. hrapavija.specijalnim strojevima i različitim kombajnima). Znači da u trapu gomolj treba čuvati kraće vrijeme. odnosno u lipnju 17. sa niskom podzemnom vodom. na gomolju može biti i do 15% zemlje. Tijekom vađenja krumpira najosnovnije je da gomolj ostane čist i nepovrijeđen.60 kg. Takav krumpir dobar je za sjetvu i otporan je na skladištenje. kako bi se on uspješno mogao skladištiti. u studenom mjesecu gubi 0. koje izazivaju gnjilost gomolja. Ipak jestivi krumpir na svjetlu ne bi smio stajati više od 1 dana (najviše 5-6 sati bez obzira da li pod nadstrešnicom ili na polju). Na manjim površinama krumpir se još uvijek vadi ručno. da izlazi iz trapa. ovisno o raspoloživoj količini. i u specijalnim skladištima. podrumu. ili dijelom iznad zemlje do 50 cm). Treba odabrati pogodno vrijeme za vađenje (suho i lijepo). sve dok pokožica i dio gomolja ispod nje ne poprimi zelenu boju. 67 . Ručnim-grubim sortiranjem izdvaja se mehanički oštećen ili bolestan krumpir. u debljem ako je suh. Trapovi se postavljaju na povišenim terenima. oštećeni. kada se uklanja nasječeni. Gomolj se odlaže u tankom sloju (do 50 cm debljine) ako je vlažan. Veće količine krumpira sortiraju se putem sortirača. Čuvanje gomolja u trapovima je najjednostavniji način. Prosušivanje i čišćenje krumpira je važna daljnja operacija u pripremi krumpira za skladištenje. bolestan i deformirani gomolj. s time da moraju biti ugrađeni okomiti ili vodoravni ventilatori (slično kao u trapovima). ali uslijed male mogućnosti reguliranja temperature i vlage dolazi do većih gubitaka proizvoda.56 kg.

Osim promjene sastava gomolja dolazi i do gubitaka na težini i oni su veći. Za skladištenje u rasutom stanju primjenjuju se boksovi različitih dimenzija. vlažnost i mogućnost prozračivanja.5 m gubi se prostor za mehaniziranu manipulaciju unutar skladišta. Temperatura se mjeri termometrima. zbog većeg isparavanja krumpira. ali uz obavezno prozračivanje i ventilaciju kako skladišta. te uz ventilatore. da ne bi pozelenio. Deblji sloj (primjerice 8. Temperatura skladištenja je vrlo bitna. a također i vlage dolazi do procesa izmjene tvari u gomolju kada krumpir počinje klijati (jedna ili više sporednih klica). ako je visina hrpe veća od 3. U protivnom (punjenjem boksa odjednom). Za sporoklijajuće sjemenske sorte krumpira optimalna temperatura je 7 o C. za brzoklijajuće sorte optimalna temperatura je 4o C.0 m) izaziva nesigurnost pritiska na bočne dijelove skladišta ili boksova. Nadalje. Čuvanje krumpira zimi Poslije privremenog skladištenja kada se krumpir čuva u tanjem sloju na zaštićenom mjestu. U specijalnim skladištima temperatura se kontrolira u boksovima. U podrumima se u boksove ili u sanduke stavlja krumpir u različitim slojevima debljine. što iznosi kapacitet od 78. prozračivanje se obavlja tako da se proces početka klijanja isprovocira u vrijeme početka sadnje. Povišenjem temperature. kada pritisak iznosi 1200 kg. tako i za veće količine. Specijalna skladišta namijenjena su za skladištenje krumpira u rasutom stanju ili u sanducima. a ispod te temperature krumpir postaje sladak. a i na sam gomolj. što je temperatura u skladištu viša. kada je u stadiju mirovanja. kako u skladištima tako i u trapovima. transporterima prebacuje u boksove.Čuvanje gomolja u podrumu u rastresitom stanju ili u sanducima. To važi i za klijanje gomolja. pomoću elevatora. u sredini prostorije. temperaturom se spriječava klijanje. Boksovi se pune postepeno po slojevima (više njih odjednom). montiranih na dugoj metalnoj dršci.0 x 4. u koje se puštaju termometri. za razliku od visine 4 m. tijekom zimskog čuvanja bitni su čimbenici: temperatura. tako i svakog boksa posebno. koji ne može podnijeti ova opterećenja. on se priprema za stalno skladištenje. Gomolj se poslije sortiranja sortiračima. Ponavljamo da jestivi krumpir ne smije biti izložen direktno sunčevim zrakama i pokriva se ciradama ili sl. pritisak izražen u kg na tekući metar iznosi 80 kg. kod jestivog. kroz čiju sredinu su postavljene perforirane cijevi dužine 2.0 x 3. i kada prelazi fazu mirovanja. Reguliranje i održavanje povoljne temperature kako konzumnog. U trapovima temperatura se mjeri kroz "ventilatore".75 m3.5 m. puštajući termometar pričvršćen na dugoj motci ili pomoću posebno izgrađenih termometara. 68 . u skladištima pri dnu hrpe. Kod visine hrpe od 1 m. a krumpir se najbolje čuva kod 4-7o C.5m. Kako bi se zadržala povoljna kakvoća i kvantitet gomolja. kraj prozora. što je najekonomičnije i najsigurnije. dolazi do naglog početnog disanja i do "znojenja" gomolja. ovisno i o kapacitetu skladišta. a kod sjemenskog. visine hrpe 3. na temperaturi od 8-10o C. iznad 6o C počinje klijati.5 m. još uvijek je aktuelno. Stalno skladištenje se obavlja u naprijed nabrojanim tipovima skladišta. Zbog toga vrlo je važna kontrola temperature. prosječnih 5. Jestivi-konzumni krumpir najbolje se čuva pri temperaturi 3-6o C. tako i sjemenskog krumpira najbolje je u skladištima gdje je omogućeno prozračivanje ubacivanjem svježeg zraka. kojim se može regulirati (vodoravno i okomito) visina sa koje će oni padati (najviša dozvoljena je 1 m). kako u domaćinstvima.

presložiti i očistiti. 1968. za manju jedan u sredinu). a tijekom zime se jedan do dva puta mora promijeniti. Aktivna ventilacija namijenjena je za ravnomjerno prozračivanje cijele mase te reguliranje fizikalnih i kemijskih čimbenika. Ona se provodi u različito vrijeme tijekom dana.8%. različitim intenzitetom. a u različitim vremenskim razmacima. Najbolje je ako u skladištu postoje uređaji za usisavanje toplog i vlažnog zraka. U trapovima se prozračivanje gomolja obavlja pomoću horizontalnih i vertikalnih ventilatora izgrađenih od letava. koje ujedno služe i kao "ventilator". najduži rok tijekom čega se krumpir ne mora hladiti je 8 dana. a na površini hrpe zrak se hladi i vodena para iz zraka se kondenzira.25 o/dan. Trap nije dovoljno samo prozračiti. koji imaju gore na vrhu zračnice. čime se postiže: sušenje gomolja i zemlje na njima. pri čemu nastaje "kondenzaciona toplina" i "kondenzaciona voda". ako se toplina ne izvodi van. održavanje povoljnih uvjeta tijekom cijelog vremena skladištenja.8-20. za prozračivanje gomolja postavljaju drveni "ventilatori" (za veću hrpu nekoliko. koje se otvaraju. bitna je i kontrola vlage zraka u skladištima. brzo zacijeljivanje rana na gomoljima i spriječavanje razvoja bolesti. ili obrnuto ako topliji vanjski zrak dođe u dodir sa hladnijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. po Trisvjatskom. 69 . posebno onda kada se primjeti "dimljenje" trapova i kada je došlo do mikrobioloških procesa i naglog truljenja. putem hlađenja vanjskim zrakom. pa su to dva čimbenika koja najviše utječu na pravilno skladištenje gomolja. Gomolj svojim disanjem oslobađa 300 kcal/t/24 sata što je velika količina topline. Može se donekle spriječiti stavljanjem sloja slame na površinu gomolja. niže temperature od one u skladištu. ili se postavljaju letve podignute od poda. a visina hrpe može biti do 3 m. Pri temperaturi od minimalno 2o C i maksimalno 4o C. nego ga treba otvoriti. toplina koju oslobađa gomolj disanjem za 24 sata je 0. U rastresitom stanju u podrumima se prave boksovi. Neposredno poslije skladištenja gomolja. primjenjuje se aktivna ventilacija. te oni moraju biti usklađeni. U podrumima gomolj se skladišti u rastresitom stanju ili u sanducima. krumpir će isparavati suvišnu vlagu.građen od gline ili nabijene zemlje). pri prirodnoj od 15. donji ventilatori ili horizontalni ventilatori. Zato se osim zračenja skladišta. To su tzv. što znači da se za 4 dana temperatura podiže za 1oC.6% (Saburov. Proces stvaranja "sloja kondenzacije" je spor i teško se uklanja. te će vlaga u zraku biti povećana. Gubici pri aktivnoj ventilaciji su mnogo manji u usporedbi sa prirodnom. Obično su gornji slojevi krumpira vlažniji od donjih. Do znojenja dolazi zbog toga što se zrak koji prolazi kroz hrpu gomolja zasićuje vlagom. Intenzitet isparavanja vode iz gomolja je određen temperaturom i relativnom vlagom zraka.Osim kontrole temperature. Mogućnost prozračivanja skladišta igra veliku ulogu tijekom skladištenja krumpira. Do ovog procesa može doći ako hladni vanjski zrak dođe u dodir sa toplijim zrakom hrpe krumpira u skladištu. on će se "znojiti". Tako su oni pri aktivnoj ventilaciji 4. ili u specijalnim skladištima. U modernim skladištima (specijalnim) za čuvanje gomolja. Prema ispitivanjima. odnosno uzvisine su vlažnije od udolina (ako krumpir nije složen u jednakoj ravnini) i ovdje postoji opasnost od početka klijanja (viša temperatura i vlaga). Često puta se pod pokriva slojem slame ili kukuruzovine (ako je primitivan.). bilo u podrumima.

kada raste temperatura u skladištu. Proklijavanje je proces koji nastaje 8-16 tjedana nakon vađenja gomolja što se spriječava aktivnim ventiliranjem i držanjem krumpira u mraku. te o tipu skladišta gdje se čuva krumpir. Stvaranje zaštitnih tvari kod ozljeda gomolja je prirodna pojava i sposobnost stvaranja plutastih tvari . Zbog toga se na gomolju mogu pojaviti bolesti (koje su u gomolju u skrivenom obliku napr. Druga faza nastupa 15 dana poslije početka skladištenja i ona je prelazna od jesenskog do zimskog perioda i traje 50-60 dana. Raspadanje škroba ovisi i o sortama. Takove gomolje uklanjamo. Najmanje kemijske promjene u gomolju dešavaju se pri temperaturi od 2-4o C (kod krumpira za prehranu. a očituju se u gubitku škroba. a produkti raspadanja su ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). posebice ugljikohidrata i masti. S obzirom na skladištenje krumpira od jeseni do proljeća. Kemijske promjene u gomolju nastaju tijekom skladištenja. Četvrta faza je proljetni period.suberina. Ove promjene odigravaju se u različitim vremenskim periodima (period dozrijevanja. Disanje je proces oksidacije organskih tvari. proklijavanja i stvaranja zaštitnih tvari u gomolju. procesi koji se odigravaju u gomoljima dijele se na slijedeće faze: Prva faza (od momenta berbe tijekom 10-15 dana) odvija se u skladištima kada je temperatura visoka. jer je i disanje slabije. period mirovanja. Pri skladištenju krumpira obavezno dolazi do raspadanja škroba. 70 . enzimi i temperatura. što sve treba regulirati prozračivanjem i aktivnom ventilacijom. Temperatura u skladištima je povišena i iznosi 6-7o C. i period buđenja pupova) kod uskladištenog krumpira.Promjene za vrijeme skladištenja krumpira Gomolj krumpira sadrži 75% vode. Pri povećanoj temperaturi od 0-20o C pretvaranje škroba u šećer ubrzava se 3-4 puta. pri čemu se stvara toplina. te u hladnim prostorijama. šećera. Tijekom ovog perioda odigravaju se procesi disanja. Promjene za vrijeme skladištenja mogu biti fiziološke i kemijske. što trebamo spriječavati. Ishlapljivanje gomolja nastaje disanjem i gubljenjem suhe tvari. odnosno pri 3-5o kod krumpira za preradu). U ovoj fazi dolazi i do zacijeljivanja rana od mehaničkih povreda gomolja. pa ovu fazu nazivamo i "ispitivajuća" ili "zdravstvena" kada se gomolji zacjeljuju i ispituju na otpornost prema bolestima. vitamina. a može se spriječiti aktivnom ventilacijom i smanjenjem temperature. odnosno raspadanje glukoze. Za disanje je potreban kisik. Znači disanjem krumpira troši se kisik u skladištu. pa ju je potrebno postepeno snižavati. Kod niže temperature rastvaranje škroba teče sporije. Treću fazu predstavlja zimski period kada je potrebna ravnomjerna temperatura i normalna relativna vlažnost zraka. šećera i vitamina. Fiziološke promjene: nastupaju uslijed energije koja se stvara u stanicama gomolja procesom disanja. ishlapljivanja. a relativna vlaga zraka neujednačena. stvara se vodena para i povišena temperatura. nakuplja se ugljični dioksid. Phytophtora).

potrebito je znati da 1 m suhe stabljike konoplje vezane u snopove i složene u kamare teži cca 80-100 kg. Oko kamare kopa se jarak dubine 20-30 cm za odvodnju vode koja se cijedi sa kamara. kod pamuka samo vlakno). tvrda trulež (Alternaria solani). pa se poslije siječenja ostavljaju ležati na zemlji. Zbog toga je i skladištenje različito (kod konoplje i lana čuva se i stabljika i vlakno. kada dolazi do truljenja. fitoftora (Phytophtora infestans ). te mokra trulež (Phytium ultimum). Nakon toga se slaže krov od stabljika lošije kvalitete.Promjene gomolja izazvane bolestima Krumpir tijekom skladištenja napadaju bolesti izazvane gljivicama i bakterijama. koja je obično stabljika III i IV kvalitete. za zaštitu kamare od atmosferilija. Ako iste godine konoplja ide na preradu u stavicama ostaje sve do močenja. sa podlogom od dobrog izolacijskog materijala. stabljike se slažu u kamare. stavicama i kamarama.16. 28 m2 tip "B". Sve gomolje napadnute gljivičnim i bakterijskim bolestima treba izdvojiti te sortirati i skladištiti samo zdrave gomolje. tip "A". Uobičajeni profil je nepravilan peterokut (Sl. Da bi se zadržao oblik profila. Kamare se slažu na podlogu. Iza sušenja trešnjom se skida lišće i cvijet i stabljike se slažu u stavice. a to su drvene grede. Od gljivičnih bolesti najznačajnije su krumpirova plijesan. stabljike treba slagati tako. SKLADIŠTENJE PREDIVOG BILJA Predivo bilje (u našoj zemlji konoplja. koja prodire u gomolj preko okaca i povreda. koji se vežu. koji se ne smije koristiti (stabljika trune). Za određivanje potrebne veličine kamare.sa što više lišća. Čuvanje konoplje i lana Skladištenje stabljike navedenih kultura obavlja se na polju u snopovima. granje ili suncokretove stabljike. stabljike se moraju sušiti. 71 . da dok dođemo do osnovice krova (gornjeg trokuta). a kod pamuka u tobolcima. U protivnom ako se prerađuje slijedeće godine. pa postoje tablice za njihovo izračunavanje. a zatim ostale. Veličina kamare ovisi o količini konopljine stabljike i veličini prostora na kojem se namjerava ona složiti. ili u pomanjkanju istih mogu poslužiti snopovi kukuruzovine. iz razloga da se kamare zaštite od kiše.5 m2. Osnovica krova (trokuta) uvijek je za 1 m šira od podnice kamare. jer u protivnom vlakno pocrni čime se smanjuje njegova kvaliteta. Od bakterijskih bolesti značajne su crna noga (Erwinia carotovora) te prstenasta gnjiloća (Corynebacterium sepedonicum). te pod nadstrešnicom. Poslije žetve. Često se javljaju i bolesti bijela noga (Rhizoctonia solani). Stabljika je time zaštićena od kiše.) površine 12. stabljike strše pola metra na obje strane od podnice kamare. Kao loš izolacijski materijal je slama ili pozder. a poslije sušenja jedne strane. koje se postavljaju na povišena ocjedita njesta. 42 m2 tip "C". prekreću se. prašna krastavost (Spongospora subterranea). Kamare su različite dužine ovisno o količini stabljike. lan i pamuk) uzgaja se radi proizvodnje vlakna (koje se kod konoplje i lana nalazi u stabljici).

prema broju biljaka pamuka na 1 ha. Visina takovih figura iznosi 3. stupnju poljoprivredne razvijenosti zemlje. dobiva veću čvrstoću na kidanje. koristiti ćemo podna skladišta. Od suhe stabljike nakon močenja dobivamo 16 % vlakna. jer bi u protivnom nastala fermentacija.Čuvanje vlakna Zračno suha konopljina stabljika daje u prosjeku12% vlakana. treba ga najprije dobro osušiti. Balirani pamuk u skladištu slaže se u “figure”. Bale u koje se slaže pamuk nisu sve istih dimenzija. Skladištenje pamuka Prirod sirovog pamuka ovisi o: klimatskim faktorima. Ne grade se tavanice. 72 . Prosječni prirod pamučnog vlakna kreće se od 300-700 kg/ha.5-4 m. Za vrijeme ležanja u gomili. Skladišta moraju biti suha i tamna sa stalnom temperaturom. Izgradnja skladišta je vrlo jednostavna. One na bazi imaju 4-6. Ako vlaga pamuka prelazi 15%.75-1. a ono ovisi o količini proizvedenog vlakna i o potražnji. Ako se vlakno čuva duže vrijeme. Sirovi pamuk. Brazilske “Pernambuco” 64 kg. a time bi došlo do oštećenja vlakna u tekstilne svrhe. Nikako ne smije biti duže vrijeme u vrećama ili skupljen na gomili. po broju tobolaca na 1 ha. Između bala postoji prolaz za manipuliranje i iznosi 0. tj. a niti strop. te po težini čistog vlakna i sjemena u 1 tobolcu. a od stabljike s koje su skinuti tobolci (“egrenirane stabljike”) i nakon močenja dobiva se oko 20% vlakna. Kupovi se pokrivaju gustim jutenim platnom i tako ostanu 8-16 tjedana. Egipatske 336 kg.50 m. ljepši sjaj i gipkost. kakvoća se pamučnog vlakna osjetljivo popravlja. Nakon prerade pamuk se uglavnom skladišti u balama i tako se prodaje. agrotehničkim mjerama. Branje pamuka obavlja se ručno ili specijalnim strojevima. Kod lana od cijele stabljike (s tobolcima i sjemenom) dobiva se oko 12% vlakna. Kod ovog postupka pamuk mora biti suh. a niti smije biti duže izložen sunčevom osvjetljenju. sa stranicama na podnožju od 2 m. Pamuk sadrži manje količine vode pa se mora sušiti. Pri preradi stabljike dobivamo dugo kudeljino vlakno (vijano vlakno) i kratko vlakno (kučinu). Američke teže 229 kg. Dobiveno vlakno poslije prerade treba i uskladištiti. a na vrhu 35 bala. da se pamuk zaštiti od prljanja. koja pretrpe izvjesne fizikalne i kemijske modifikacije. Pod se gradi od opeke ili betona. Bale se omotaju jutenim ili pamučnim platnom. Indijske 152 kg. pamuk sa sjemenom slaže se u suhoj i provjetrenoj prostoriji u kupove. Nastaje zbog filtracije neznatnih količina ulja iz sjemena u vlakanca.

5% vlage Sustavom raspršivača iz kojih izlazi para i fine kapljice vode ODLEŽAVANJE Kondicionirani duhan sa trake pada i koš Stavlja se u bačve.5-2 mjeseca Stvara se karakteristična aroma. oblikuje u bale i sprema na odležavanje (aging) Odležavanje traje 1.5°C HLAÐENJE Propuhivanje hladnog zraka kroz masu duhana (oko 30°C) KONDICIONIRANJE Duhan se ponovo vlaži na 11-12.Skladištenje duhana Prije skladištenja duhan treba najprije pripremiti Duhan ima različitu vlažnost (14-20%) samozagrijavanje povišenje vlage ubrzan razvoj mko kvarenje Priprema duhana za uskladištenje Kondicioniranje na 11-12.5% vlage Postupak ponovnog sušenje (“redrying”) : sušenje hlađenje rekondicioniranje odležavanje Duhan sušen u komorama toplim zrakom i duhan sušen pod normalnim uvjetima okolišne atmosfere SUŠENJE Topli zrak se propuhuje kroz masu duhana Duhan se stavlja na traku kojom klizi prema izlazu iz “redrying” sustava Na ulazu temperatura zraka iznosi 60-65°C. kapacitet za vlagu se smanjuje 73 . boja postaje zatvorenija. 75-90°C U èetvrtom dijelu se temperatura snižava na 60-65°C Topli duhan treba ohladiti kako bi se mogao kondicionirati na 11-12. zatim 70-75°C. preša.

USKLADIŠTENJE BALIRANOG DUHANA Nakon procesa “redrying” duhan se preša u hidrauličnim prešama i ušiva u jutena platna (kocka-bale) Težina bala ovisi o klasi duhana i stupnju prešanja Koriste se podna skladišta. moraju biti čista. dobre izolacije i suha Bale se ne smiju postavljati direktno na pod (strujanje zraka) Bale se slažu jedna na drugu do visine raspoloživog kapaciteta Treba ostaviti razmak između bala i zidova Donje bale se moraju postaviti razmaknuto jedna od druge Bale treba redovno premještati 74 .I. na koje se duhan se slaže do visine 60 cm “Ručice” duhana trebaju biti 10 cm odmaknute od zida Obvezna je kontrola vlažnosti uskladištenih “ručica” Slika 31. Skladištenje ručičanog duhana II. USKLADIŠTENJE “RUČIČANOG” DUHANA Nakon razvrstavanja i ručičanja. duhan se smješta u suhe prostorije Najbolje je koristiti police od dasaka. dezinficirana.

Uskladištenje započinje u ljetnim mjesecima (sredinom srpnja) i traje do prosinca Duhan se skladišti po klasama. između ostaviti prolaz Slika 32. Skladištenje baliranog duhana 75 .

Hagstrum. – Novinsko izdavačko poduzeće „Gospodarski list“. 5. Rozman. Canberra. (1966): Hraneine zerna. 6. Inc. 4. Zagreb. B..1: 537-539 2. Poljoprivredni fakultet Osijek. 10-11. Proceedings of the 6th International Working Confference on Stored-product Protection. (1992): Storage of cereal grains and their products. – Interna skripta. str: 1-67. V. B. str: 1-221. Sveučilište u zagrebu. Ivezić. Vol. str: 131-139. Marcel Dekker. St. biologija. Minnesota. Australia. Ritz J. (1994): Stored agricultural product protection in Croatia. uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i predmeta opće uporabe te muzejski štetnici. CAB International. Moskva. 3. fakultet poljoprivrednih znanosti. L. I. (2004): Insects of stored products. Kalinović. Australia. Rees D.Literatura: 1. W. USA. D. Subramanyam.M. CSIRO Publishing. A. USA. (1990): Štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Zagreb. D. 8. Sauer. Skripta. 9. 76 . ekologija i suzbijanje. Z. 17-23 April 1994. I. Inc.2005. Korunić. Zbornik predavanja DDD radionica – Štetnici hrane. Paul. Kalinović. (1996): Skladištenje i tehnologije ratarskih proizvoda.. American Association of cereal Chemists. str:1-231. (2005): Metode otkrivanja štetnika u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane. (1988): Osnovi uskladištenja ratarskih proizvoda – II izdanje. (1996): Integrated management of insects in stored products. 7.11. Trisvjatskij.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful