..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

v

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

.

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L
je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

I

r

I

n

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

Opazamo ih jos g. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja. kako cemo u suvremenim izpravam viditi. na milost i nemilost Tureinu predade. 169G. To potiee od grk == grkae. nahodimo danasnje grcke porodice r Digitized by Coog Ie . kada se. da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi.000 dusa. 1730. doklen god Tureina ne odalecise. jer BU ih tako zvali sve vlasti. ili. za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici.) onda. Od g. koji su za nje izginuli. mnogo vecim razlogom. we nitko drugi. a druga polovina grcko iztocnoj. u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati. Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac. koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana. vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih. ali ne u tolikom broju. a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom. l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini. vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo... i 1 G90. slavi se poraz srpstva na Kosovu. godisnjim zadusnieam spominjati se onih. V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11. Znamo. da g. da su katolici. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati. i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu. sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren. pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae. 1715. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. pa i sami sehe tako su nazi va li. I f I. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do. negol je mueenicka smrt nasih prndjedova .

spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. po nadahnucu bozjem. Jezevieu i Vinalieu. zupnik fra Franjo Testa kaziva. u Maovicam. katolieke hrvatske. [)2. Podosojn. da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini. prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno. Malo drugcijim oblikom. a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. Maovicam i Vrlici. uoblascenjem presv. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom. da Marta udoviea p. prigrli obred latinski. Antun Kadeic nadbiskup splitski. Fra Luka Maroevie parok. pred istim svjedocima. Koljane. i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda. Ovo nije bio osamljeni slucaj. N a 28/3. 1747. a dopustom istoga biskupa. po nadahnucu bozjem. KatoIieko . na 6/11. Jednakim nacinom. 1746. u proslom vieku zivilo je skladno. Kosorim. koje bi protivno dokazale. j. Tako g. Garjaku. prolazili za unijate. Andrije Cige i Mihovila Matkovica. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici. i prepost.. Fra l\Iihovil Plavcic parok. «Srbski Glas» br. Kosorim. Barem do danas : nedopiru izprave. POdOSOjll. gdje se nahode zapisniei.: Svjedoeim ja podpisani parok. svojom slobodnom voljom. Civljane. barem u ovoj krajini. pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda. kaz«. da je jednu iz razkola primio.8 . da danasnji Grci i onda su taki bili. od 5/1. i prep. 1746. Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima. prije poduciv je i 1 Digitized by Coog Ie . u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki. 6/11. 1747. vee se vidi iz registara. uoblastiv me presv. 1898. j. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga. Cetina. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo. gdje danas jednog katolika nema.pueanstvo ostade u selima Kievu. svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga. Jovana Backovica. Vara se tko tvrdi. sela eu. Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea. Otisic. gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. uprav U onim selim gdje danas stanuju. n prisutnosti g. Kukru. a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. 1744. bez natruhe greke. da su greko iztocnjaci u proslom vieku.

izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva. da . na 8/1. franjevee. nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. vee mozda iz kakvih drugih uzrokn. da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem. pak k tomu nado- Digitized by Coog Ie . koji su malo godina prije. Poznata je svakomu. Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. sve potvrdjujuc sveeanom . svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. niesu poznati izvori. 16/7. oblacenje mladih fratara. Rade Baekovica. I vanom V ukicem.Iakeljicem. vee valja dokazati. kao i to. tko je u poviest zavirio. cla svi njezini podlozniei budu katolici. N evjerujem. mnogo veeim negoli franjevce. svi su dokazi proti tomu. U vrliekoj krajini. Na 4/11. mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim.zukletvom in facie ecclesiae. niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje. 17G2. Tako slueajevi sliede g. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva. 0 Mariji kceri p. 17Gl. Dapaee. vee sa svojih politickih eiljeva. obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim. 1749. Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem. a to ne s katoliekoga vidika. i 30/11.nije republika zelila. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi. i 8/9. iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi. Naprotiv. koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod. da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. Nije dosta reei. u tim poduzecim poviest Ham neprien. Mletacka vlada. Simom V ueemilovicem. da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom. Ako tvrdim. bili smo progonjeni. u proslom vieku. na 20/11. koja je dobro znala. kakvim neobdarival za republiku zasluzne. UprHV zagorske Dalmacije. da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu. 1750. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno. Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. . Nista to nije smetalo. u koje je hila upala Stoja keer p. da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi. Doeim. Franom . pred svjedoeim Mihatom Klepicem.

_. opet. pregledavsi slavne izjave u ruku im. da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti. 1662. izgone danjke. oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca. Lastric u pomenutom djelu Epitome . na koju je spadala i Vrlika. komu je i vrlieka zupa podlozna. Za to bi im sultan davao vlast. ipak nitko tomu nije dao znaka. bez razlike vjeroizpovjesti i obreda. drzali svojim podloznicim.. dati i razloge progonstva. Grci progonili katolike. Jajnicka kronaka na god.·. ali krscani hodase u Carigrad. da su. Valja podnositi za pravieu. ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase. da ih Grci harace.:_. ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. Ovaj je zulum trajao sve do godine Digitized by Coog Ie . povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau. kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini. ko i svaki drugi. da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti.. tuze se. naredjivam. :!"~~. Poznato je. oliti pod svoj greki jaram. pomoeu turskih vlasti. vladika dodje velikom opravolll. vec su neprestano kusali. izgubise mnoge jaspre. Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod. a ova]. f'~.« Ovo nije nista pomagalo. kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane . G. I ako dokazim zalazim u starija doba. osobito visovaeki gvardijan. Razbojnici su progonjeni. H. } ~. Ne samo da su od njih harac trazili. . Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka. U tu svrhu. Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije. Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane. a da se moze tko okititi muceniekim viencem . s toga se fratri opet tuze.61.~ . 91. i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum . svedjer bi prohodili izaslanici da .. 10 i' ". da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit. kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu. Vriedno je dokazati. it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu. prama carevim naredbam. 1548 fratri bosanski i dalmatinski. ipak za nasu stvar stoji.. Ove nemile sgode opisa ot.4tt~-~:~·~·~\·-·. God. da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu. i naslova progonstva.

javu. nije mogao silovati. koji i ako se je bio potureio. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina. da se moraju iznova rediti grckim. u njih se nije smjelo sluziti. niti moliti. Franovci se nadjose u velikih mukah. kad je drugi pasa zamienio Cedina. Frano Svimirovic. 1661. tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom. 1679. Crkve samostanske bijahu zatvorene. odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze. obredom od njihovih vladika. dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot. »God. da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi. da mu se pokore. koji dosavsi u Bosnu.1) Dok je stvar stala na . to potvrdjiva i ot. 2) Compendio Storico. Rp. nego na sveeenike njegovog grckoga zakona. U tom pismu biskup jadikuje ') LaStric ibid. Nikole iz Olova god. oliti pod grcki jaram. da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit. lipnja. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu. Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi. On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu. a misle li ostati zupnici. na 24.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati. !l2. svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti.11 j 760. nego na same grcke sliedbenike. da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse. Lastrid. mogla se je nekako pravdati. a ot. budue 0<1 njih neodvisni. Digitized by Coog Ie . dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani. U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad. ali je s poreza preslo na vjeru. N e smjedose se pokazati na . a franovce. Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae. koja se ne odnasase na katolike. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku. porezih.

dokle ova neharna razpra dovrsi.. quam Turcos 1p808. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih. Ot. tolikimi kavazi. ') Ot. da nam dostignete pomenuti hatiserif . N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. veli. ::\to potjeeu od grckih patrijara. koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea. i nas katolike narinu. dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni. koji su. osobito sad. Kroz to vrieme. 91--92. . kojim se znaju vjesto posluziti. koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe. Nebi nam toliko zao bilo. vee su nam gorkije. 8tO. da se zaprieei lukavo tumaeenje. carevim i vezirovim pismom. da nam ove nesgode od Turaka dolaze.bili njegovome haraeu. bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji. da mu ga davamo. za punih 200 godina. et quulem. tel' se tim tumaei. IV. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih. Lastrid Epit. niti njegovim vladikam. « Pomiuje mu cetri osobite toeke.12 na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika. Lastrie : » . 1) U prvasnja vremena. i preporueiva dva redovnika._ nika.. lW8 imfeeiiore» hosies toleramus. .. kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni . Bakula I Martirii iqid. Nusupuun. enim nobis non in. Saer. katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082. koji ce mu ovu prosnju pridati. njihove se mogle bolje uzdrzati. Bosnen. tel' zaklinje. da . . ') IllyI'. 120. svedjernim napol'om grekih sliedbenika. dokle pomenuta razpra nije svrsila. si zabili u giavu. kako pomenusmo goa. zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti. koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute. . da na svoJ obred pritegnu katolike. . da ce nas skueiti pod svoj harae. idiantur. Digitized by Coog Ie . Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice. kada vidimo njihovu razkolnicku silu. 87. quo n08 suac Jur£sdictioni s 8ubJiciant« . 2) Ovaki polozaj . da mn se jednom dostigne oprost. » • . 17GO.

u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge Digitized by Coog Ie . Po duhu jozefinskih zakona. niti dallas niesu prosta. kad su to nekoc bila nasa braca. istog roda i plemena. jednu vjeru vjerovala. da su franjevci eeeto na kolcima skapali. Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti. odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto. da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva. 'istim hrvatskim jezikom govorila. lahko se moze dokueiti. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu. koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. sliedili su zalaziti u Dalmaciju. 'za uvjeke k sebi ih privezali. jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. da se dotadanji vjerom zvani Grci. od nasilja i lukavosti grcke. Stari hadet grckog svecenstva. kako su se ovako izmiesali. iIi da im sluzbu zapriece." 13 l da franovce ili odaleee. iste vjere i zakona! N emozemo doznati. iste krvi. koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom. zaziviju srbske vjere. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost. Pitamo vi~e puta. presao na grcku vjeru. kako je progonila one dicne fratre. koji BU bili katoliei. To nije pomoglo. raztrgalo greko nasilje i lukavost. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske. uhoditi krMane sveg turskog cars tva. ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina. zasto to nasa braca. samo ih je zavodilo. nije rado trpjela inovjeraca. Ako se k tomu pridoda. Spomeuuo sam. vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma. danas ne samo da niesu katoliei. Danasnji starci greke vjere. a to uije smjela niti mogla. Od polovine proslog vieka. Nije li ovo oeevidni dokaz. nebi se nista cudili. Mletaeku vlada zvala se je katolickom. da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. da su braea zajedno bila. a upala u eampre mletaekoga lava. jednim se krstom krstila. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti. da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati. koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu. nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. nalazi se po koji trag. Greka vjera od n3S· ih je odalecila.

zabranjiva skitaneinam grckim. sto budue veekrat ponavljao. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi. pa on bio poslan od svetoga otca Pape. slozi. a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti. poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine. to je lahko naueiti a tesko zaboraviti. Ovi su mislili.. da je i danas. gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja. Onaj isti zakon. niti narodnost. Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno. ali one smutljivce. sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. da je narod medju sobom skladno zivio.14 drzave. varaju i nastoje otimati. da dolaze u Dalmaciju. odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica . da nebune naroda. jer tudji podaniei. da odaleei grcke smutljivce. odaleciva. a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «. Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga. da grde i mrze sve sto je katolie. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca . radi toga drzavna zabrana izlazi.. Radi toga naredjiva. Sto je zlo. koJi 8U d1·u. s toga opet zalaze.. da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada. Odtole smutnje i zavade. Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke. ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika. jer nije ga razlikovao niti jezik. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«.inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja. a u vjeri ta je razIika bila. jedan slucaj upuciva nas na mnoge. Grci su naueili svoje sliedbenike. koga. da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri. Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. koji je upravljen za katolike.qoga vladanja. kako idje na zavjet u katolieke bogomolje. s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. N aravno je. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i . kako katolickim svetcim posti 1 1 - Digitized by Coog Ie _J .

dobro dolaze ova razrnatranja. katoliekom sveceniku mise placa. neka se vrati u njezin narueaj. da svrne svu pomlju na cinjenice. koji se priznajemo i Hrvatima. da su greki svecenici silom oteli narod. To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo. ona je ljubezniva.! I 15 i moli se. da su oni jednoe hili katolici. slicdbenika [ramcuzkih. za hator grcke kalugjerske vjere. sto je vjekovim zasadjeno. poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog. 1815. vladavinu punn obecanja i praznih nada. koje Bog dieli u katolickoj crkvi. Kad bi pisao za cielu Dalmaciju. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put. za vladanja dobrog i slavnog. koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. Mnogo vise. Digitized by Coog Ie . ko sve to vidi pita.». od potrehe je. pomoe trazi od njegove molitve. Navesti eu ipak dvie pismene izprave. Ostajalo hi nam. Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji. a za to posve malo ima uspomena. Politiearu takodjer. da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere. Nemoguee je izkorenuti ono. koje su njihove otce u raj vodile. 29/1«. sto nevidi onih milosti. od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale. jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva. da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju. vidili smo. god. drugi bi posao bio. tada i sada. vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu. sto u grckoj . a sada anstrijskog cesara. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «. koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. Kako je bilo pod mletaekom vladom. da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu. koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n. kao i mi. Zu nus je dosta to. dragovoljno ce ga zagrliti. jer su njihovi stari hili katolici. s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje. ali je moja zadaca sam a V rlika. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti. neka se sjeti cije je majke sin. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat. koji se danas zove hriseanski. sto su bili privrzeni kuei austrijskoj. Frane prvog rimskog. koje ce nam kazati. jednoc su hili katoliei.

naravno. Ako itko. Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa. iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske. . to su franjevci hili. a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu. koga su. Svakako. seminarije zasnovala na drzavni trosak. jer je tako francuzka vlada htjela. kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare.· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri. biskupsku stolicu. naime. Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom. Hocemo li ~to slicna traziti. dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa. sve dalje bjezati od katolieke crkve . da je njima s Francuzim bilo dobro. da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu. kojim bi se moglo protivno dokazati. Kuko je bilo zupnicirn. zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve. Za to je sest fratara na smrt osudjeno. francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara. jer su primili novaca za seminar. da je francuzka vlada otela katolieke crkve.16 ~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati. i tko nam moze zaniekati. dva samostana zaplieni. od kojih su dva musketana. jer su bili ratilo proti svojoj braei. pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as. uzdrze seminarija. Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati. uz ostale rodoljube. Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv. da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici. koji bi. a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio. koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini. da je vlada ueinila Greim? Znade se. crkvo u Dalmaciju. koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke. za sjedinjenje s Hrvatskom. vodili franjevci. Mozda do melle nedopriese izvori. tako i podredjenom pueanstvu.• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti.- Digitized by Coog Ie . Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. Da bude vrhunac progonstva. da gone Francuza. radi kojih katolieki zupnik. iz naroda za narod.

da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju. Kad ove dvie toeke predjem. za vremena franeuzkog.. njihovu biesu nije bilo kraja. koji se odnose na pitanje unije. Crkva sv. Za prvih godina austrijskog vladanja. a manje nagadjanja. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. da drugeije bude i u V rlici. za mletacko doba lukavi susjedi. 1832. za vrieme tursko nasi progonitelji. posladila im otimacina katoliekih crkava.-: 17 Ta nasa braes. da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka. u okolisu 2 l Digitized by Coog Ie . koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije. istina ce biti jasnija. 1842. da je to katolieka crkva od davnine. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti. Katolicka crkva trpjela je. malo se pokunjili. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god. 1818 i god. Bto bude vise suvremenih izprava. s toga drzim. Francuzka je protjerana. Svi su znakovi. vee nema uspomena pismenih. a danas taj narod. koji je bio najglavniji cetinske kustodije. Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima. ali ih na zlo naueise Francuzi. to je Greim bio zanat za vremena turskog. Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke. da je to erkva i groblje cetinskih zupana. ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke. Karina.ee se sve tekom pripoviedanja viditi. a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila. prije turskih vremena bili su katoliei. drsim da nije bilo moguee. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji. na koju su spadali samostani Knina. Svi se slasu. od njekoliko godina svojata ime srbsko. Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici. Skradina. Otimati. Zasto ? To. jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti. ali je mletaeka vlada svemu stala na put. s toga im Austrija nesladi. Visovea i Klisa. Drugi nagadjaju. Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana. Po izgonu Turaka.

Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia. non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione. che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco.ue nella Chiesa snd. Fran. nz malieu katolika. e Calogeri Greci. Salvatore. che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med.ni gin disposti da q.to la stabiliscano Ie ·1 i . assoluto. Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku.e dell' Ecc. 1699. 1696. Grei.o Ad ogui modo ci viene hora p.rio eli Verlica. stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv.med. zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu. ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn. . fncon lett. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji. che per coprirla.mo 8. za vrierne tursko.o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ.18 V rela Cetine. nadjose se stanovniei greke v]E'l'e. i Digitized by Coog Ie . Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania. n. Comett. ed ai tutti li Morlachi. Padri eli Visovaz de Minori Osser. libro III. Videei fraujevei ' karno knee Grci. et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud.mi Padri rapputato. rna lasciarne libero.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi.e de .ta Carica. () facessero detti padri.a di S. ali Be Grci tomu opriese.re di 4 Ott. et agli ord. stvar otisla pred sud i ovaj je osudio. carte 108. odredise popraviti i pokriti crkvu.e 1696 dirette a quel Gov. () in altro modo migliorarla. Essendo di antieo possesso dei RR. naueni otimacini. e quieto il possesso alli preaccen. che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi.1' K r Dol£ino nostro Preces.a. il che repugnando alla publica volonta. da je to starina franjevaca visovaekih. To je bilo god. Spa sa. 6 altri seguaci di q uel Rito. a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju.r Pavissich ordinato a non permettere.ti di S.ti Religiosi di Vissovaz. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god. no pretender veruna giurisdit. pretendano di haverne ingerenza.

· Nalazi se u jednom rukopisu od g. I fL 1 I I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1.ne. gdjekoji parok toga obreda.. . . In quorume. mogle hi nadoci zalostne posljediee. to su zloporabom i usilno stavili u djelo g. koji nije obstojao. 8to nije bilo do sada. valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom. 19 lJIaggio 1897. od nekada. jer radi napetosti dvaju vjerozakona. da je grcki parok hotio uvesti obicaj. 1854. Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe. Dall' ir. dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen I Bto MUller - Direttore.nte pontuale rassegnata obedienza. pokusao uvesti taku novotariju. niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje. obavljali su tamo svetu sluzbu. proti zabrane mjestne obeine . toliko vise. 1842. Zara 4 Maggia . . Spasa. 1696. s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem. . Luogoteneza. to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie.a Indignat. razvalinam erkve sv. za blagosoviti one grobove i polja. Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. da je s toga.1699 . Digitized by Coog Ie . jur obstojeea .re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p. restando il Gov. da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k . Nije bilo kud kamo. Tada je bila katolieka obeina.« Ovde nam kaziva suvremena izprava. I tako sami katolici. R.19 nella miglior susstitenza a gloria di Dio. Tanto esseguirano tutti in pena della pub. Neobstoji nijedan spis niti predaja. Ali da je. koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima.napetost dvaju vjerozakona. sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. ed a salute dell' anime de fedeli. mogla prouzrokovati zalostnih posljedica.r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale su Grei htjeli imati g. Zara. ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam.

da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. Samo je potrebno zabiljeziti. Tko pripovieda. groblje da obzidju. 1842. da do g. Tko je bio kolovodja svega ovoga. 1699. lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. s toga im puska opet neupali. zupe u Vrlici. Husa i Lutera. u groblje sv. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere. da su mogli otimati za turske vla de.r I ( f~ I 20 J eli na tom svrsilo. na 3 listopada 1ti53. Prvo je bila vjerska. 1853. sto su priecili katolicim g. 1842. u upisnicim od g. Koliki je razmak izmedju Viklefa. opet ostaje ime. da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise. Jest. ipak su protkati jednom niti. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo. nije mu dosta kazati dogadjaj. Spasa. jesu Ii se Grei uglavili. znadu . oui. da je posijano sjeme. 1842. drugda radi zastup- i Digitized by Coog Ie . 1850-1858. Za to sam i spomenuo okolnost. 61. Ovo sam zabiljezio. vee stopro g. ako ne izvojste iz prava. njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. K. stogod se je nastojalo buniti radi sv. Biti ce slucaj. Baricevie IVHn p. Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena. 1842. Spasa. to je vrlicanim suvisne spominjati. kadgod kroz nacelnistvo. jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. se na istu stvar po sto puta navratiti. Godine 1854 hoee da poprave crkvu. barem svake desete godine prokliavalo. nadahnitelje i okolnosti. strana 48. tuzbe i osvade radi unijaeenja. kako tko hoce. 1842 u V rIiei je dosta mirno. Vriedno je spomenuti. Okrenuli mi naslov borbi. Grei ne miruju. da predusretne nerede. vee je od potrebe oznaciti svrhu. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. borba. U historiji. a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e. ali se nije dolazilo do pravih okrsaja. br. potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja. ako uzmem u obzir. Spasa. g. Sada oni kusaju. Spasu Opet C. Poeimlje smutnja g. Mihe iz Cetine. sada politicka. da ove iste godine bi pokopan. vee oni g.

nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. da se pred svietom mueenicim grade.r ! 21 . prosinca 1859. 1856. koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei. na 3. da na lieu mjesta sudi 0 prieporu. na groblje. G.. zabranjuju ukop svojoj seljauki. 12851. da bude stavljen u rupu na groblje. sto su u sred cice zime. Tko poznaje. ostati 6e uvijek. tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista. Dva su moguenika u V rlici sa kamatam. gdje naeelnik. da sve vlasti priznaju katolicim pravo. Poglavar Buratti svojom odlukom br. zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu. naime. taj zna. s giavarstva Milu V ukovica. bio je u pohodu splitski poglavar Buratti. Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g. Taj je kiak i danas tarn 0. ali to za Grke nista nevriedi. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce. 16. Ove iste godine. pak sam naveo slueaj. proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. Mihe g.: koje je katolicko vlastnistvo. na 6. meni "I . pak im moze biti. listopada. na 12. vise uri hoda. od nista ueinili liepo stanje. jer se tome Grei opiru. Bpasa. Istina [e. 1853. 1859. u katoliekom groblju.nika i sve to neka se zove kako se hoce. kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove. ali je drugi puhao iza njegovih ledja. skida . Digitized by Coog Ie . svibnja. gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse. popraviti katolicku starinsku crkvu. Sto niesu nigda. daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim. . da vlasti brane prava katolicka. koji se sbio». studenoga umrla je Marija Baricevie. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea. da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka. Njezini su htjeli. to ovog puta. borba. Tko je pozvao poglavara. «koji je bio poeetnik nereda. turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere. Vukovic jebio otvoreni pocetnik. nigda se uije mogla nakana staviti u djelo. 1859. da je bio pokopan Barieevie Ivan p. Vidili smo. preko krsa. a da su se tome Cetinjani oprli. uz crkvu Bv. da ju pokopaju u obitolski grob. a to Greim uprav dobro dolazi. i glavom otisao u Cetinu.

Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. Ipak katolicka miroljubivost. a da su se Grci uvukli proti svakom pravu. Tako je Audrija Lelas katolik. Ni dvie godine neprodjose. kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica. a medjutim vidili smo. s toga osudjiva glavnra Vukovica. a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\. 519. j. se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati.sam nasao da je tvrdjeno. umri Andrija Lelas. Ovo je odluceno na 6/5 1859. moralo 8 je prietiti otimacinom. da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine. ukopan kod sv. hr. 1696. rujna 1857. studenoga 1856. svagdje . t. N ema dvojbe. 17703. 011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. s toga Grci nedostizu sto traze..-~4668. od 27/4 1861. dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici. Spasa katolicko vlsetnistvo. kad se je sklonuo u pohod u Cetinu. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. 1861. t1 0kruzju sela Cetine. da se jedni i drugi ukopavaju. Oni nedadu pokopa. Koliko sam god uspomena prebrao. da je grohlje kod sv. nasiljem. da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. Spa sa. da Vukovie bude opet imenovan glavar~m. pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini. gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. Digitized by Coog Ie . za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo. Oni su se u tudje usuljali. na grohlje. Ali tako ne sude zakoni.22 nije poznato iz izprava. Buratti je hio dosljedan. Daj ti uglavi usijanost greku. Ipak ovo nije smetalo. da katolici i Grci sluze se ko i dosada. nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce. 17774.lpol. 11 austrijskoj drzavi. svakako nije poglavar od obiesti dolazio. i namjestnietvenoj od 21. protive se. doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti. hr. da mu se ko grckom mueeniku dade za- voo 3 dovoljstina. ovo je nase». Spasa g. . dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr. medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem.

imao je dvi rodjene setre.. da je mislio da je vuk a ne sinovac. jedne noei dok djevojkc spavale. . sasta vi. . . koje su rasle ko dvie vite jele. sve je 'tiho i mirno.. Na glasu je bio T . sam 'stao cvieliti i naricati. kad je T . Sasvim da je zivio medju svojim slikam. poginuo. BU troje djeee. . sto je? Tada P. subastenika sirotu sinovca. Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g. Svaki cas je predala. doeekase T . . . jer je Kurobasa odgojio osvetnika. Ozenjell. M. ... Ova opaka zella. zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini. Zvonari se uskakaIi. da. po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji. . Sestre se odredile udati. jos je ziva u Kopru. da mu iz tora blago propada. jer i ako su oni opaki. Nju je samu sud osudio. On se nije niti hrauio vee kradenim mesom.osvetiti bez suda i pravde. Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka. sviet se podigao da vidi.na je zena od V ukovica. J pridivkom G zajedno sa bratom A .. Ona je krivim okom gledala svoje zave. . to se nesmije pred javnost iznieti. Sinovac hoda po toru. Otae ih nije razlikovao u oporuci.P. ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla. B ... Svaka za se stab pripravljati prciju. po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B . koji ee krv otcevu . oglasio se. a drugoj sjekirom smrska glavu..vog seljanina. / Digitized by Coog Ie . i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se. uz prilicno tezacko stanje. Dokle je doprla divljacnost ove dvojice. . iIi u pticu.. liepo je prolazio.. . da ee se udati. kune ruku i pusku. . ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei. . Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota. . a razumnije biti ono sto en kazivati. ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca.. . i -usmrtise. pasi uzIajali. . B. Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas.. svak poeiva osim P. On ima jedinog . Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s. jurve je proglasio da mu on krade blago. puska sinu. ko lupez i razbojnik. . .. Z . jednu nozem zakla. 1862. . ali ljudi jos krivaca nahode.23 . Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile.. stQ li su ucinili od mrtva T ..

u svom selu krasti. kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva... ali se nije usladio i nauzivao. htjelo se je tute drustva istog uzgoja.... . ga je na nozu ostao mrtav. s jedinog razloga. Besir je hio na glasu trgovac. a on htio . p: T . iN. ..... .. .. Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane.predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se. P. Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj. . . Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee. pak ga nozem tsko -ra. nise. da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti.. i proglasili. Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani. ga je ogulio. trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace. .. r dva losa' ubise Milosa.. trazio je prigodu da mu seosveti... Osohito ako se uzme u obzir. poginila suo Kaze se. B.... ko da niesu mogli znati. ali mu to hio posliednji opoeitak. . Onaj komu je Cetnik hio natrunio. Digitized by Coog Ie J . jer ga do malo uhvate i utamnice. da. . Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost.. godina za guljaeinu u Lukovaei. M . .. da vide svietlo hieloga dana. . K . niti su njegove umrle oci otvorile se. koji namah mrtav ostade. L.. . da su oha kod kuee ubijena. niti ee se iznaci. : 0.. Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti. iz koga se vee nije probudio. M. J...... .na nj navalise.24 Dva V .. . . . M . Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela. i njim nemilo udari Oetnika . u N uglasiei kod Segine knee puce puska a.. prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca.. Beeir se prevali s konja. . osndjen 6.. To je bio B. Uze kamen od vese negol 50 kl. Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam... iste krvi. Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu. sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru. je u rukam ... da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea. i P. Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma. Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. pak ih drugovi donieli kuei. Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu. N .. nemoguc 'zivjeti od znluma N. Ubojiee jos niesu odkrivene.

Smrt dolazi kad se najmanje nadas.. u vrelu vidi novce. Mati i kci.. Kad je sa.kad ce ga pogubiti. tako je zaletila i stara striea.. opaljen jauce. god. Napokom joj udovolji. Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati. vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza. pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor.. Daj da se vidi tko je. dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm. Jedne noci planu jedna kuca.. zena stade tvrditi.. N ebi ni to dosta opakoj zeni. opazi da niko prolazi. da. odbijajuc na ugrijanost zenske maste. daj da jos jedan . Dvie ljesine po Cetini plivaju. oko vrata vide se parotine i modrice. Vrelo Vukaniea duboko je jezero. a Zena ga tako turi. Pak nesluZi javljati mu se . nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. hotio se izpriprostiti svoga striea. nemos ga pripoznati.. Da se nebi doznalo. koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. jedna drugu za kose drse. Ova je osudjena 6.' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu. Kasno se sjetio varki svoje opake zene. Oko vrela gola je i ... Kad su dosli povrh vrela. Kad nam je govor o· . zeljan strieeve krvi. da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja. Jednojse zeni obnoe klapi. 25 • Digitized by Coog Ie . strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. Njesto kroz vatru skoei vana. Skoei narod da trne. da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika. da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago. nozem u srce tako ga pogodi.. da nije starac niti daha povratiti mogao. Covjek se razgleda. suvise mati se zubim drsi 0 vratu c. da joj mus izgori a. Stric je star i slab. Tada je svakom jasno bilo. Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva. Doklen ga je tako nemilostno mlatila.slueaj pripovjedimo. U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga. do cas i pojata uza nju. pobjese i ostavi viseea muza. visoka litica. da je ona kueu zapalila namjerom.pridivkom S. koje riga obilnu vodu. S.zenam. sinovcem sam u kuei spavao... Mnz joj je oklevao za vise dana. N esluzi za to \ vele misliti.

. Gavran Mitar p. svi BU zajedno. 1\1. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu.to je i crkva. misu. Irna i na drugima mjestim zloce. B. Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja. P. oni bi se svi Digitized by Coog Ie .:.vPenn. V. Kurobasa Spiro p. Todora. s toga necerna niti mi. C. dolazila je procesija katolieka. Oni se na ustanak dizn listom. ') Za kradju su osudjeni. i njegova mati B. pretvoriti . N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi. Proti katolicim dizali su se <Iva puta. ko i svake godinc. najposliednji put proti O. je odastao 4 godine a B. N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami.. Jur ih ima dosta po tamnicam. jedne veeeri omrkla a nije svanula. toga HeIDa na daleko. drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje. ova su naobrazena celjad vidila u Splitu. Marka. Marka. za to je bio osudjen tri mjeseca.. Svukuda je trazili. Marunu. daklen. Marka. G.glas svega sela. Godine 1862. kad bi nas zupnik blagosivao polje. Milas fetal' S pi r in. Kulerie Bilobrk Marko p. Kurobasa Jovan p. Laze. D08li bi slusati sv. N a Spasovo. Bari~ie Simo Nikolin. jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova. pak i danas sliedi.. . . ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju. Njih su katolici pnstali u svoju kucu. ~to eemo zar tamniee . ko . G. Laze. u nase lb'lllU. sto su pokrali Trkulju. Tako su isli od pantivjeka. 8 mjeseci.. Vucak Lazo Mitro v. 'ko 8to je Cetina. Grci na to niesu imali pravn. O. Zadru i popostali na putu povise godina. katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. Knezevie Mile. Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti. hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N. dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva.. a da je bila svoje sviesti. Knezevie Ticie Ilia p. Zelenovic Ribar Ante p." 26 svoje kceri. da nije bila postena zivljenja. Knezevic Mile p. Jeli smutnja. J. Cetnik Spiro Lazin. Sud nije rekao svoje. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111. 0 njoj se znade. Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. Picie Jovan. koje je katolicko. Milas Petal'. Velieanstva.

Sva se sluzba buzja mirno obredila. a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu. OVQlikQ pripoviedaju oni. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina.27 . otimaju nam nasa prava. koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja. Sada eu pripustati suvremenim izprayam. linam SV. (1862. predomislio se O. N usi okrenuli niksanati se n hrast. Kako svake godine tako i god. koje smo primili u svoju kucu. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula. razorusnse zandare i povezase.oljubstv. na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva. niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike. da kasu. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana. Trebalo je naei uzrok smutnje. Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i . okrenuli na drugu stranu. koji je u sred groblja preotetog od raz. Namjestnistveno Presjednistvo . redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja. Spomenute g. Nije bilo mrtvih glava. ni tamo. to nam sada poznato nije. da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike. osobito oni. Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega. doeikaju gorim izmedju kuca. ali ih je bilo dosta razbijenih. koji su bili bez oruzja. On se vratio u Vrliku.Zadar. »C.) u vrelo Cetinje. 1862. Spasa. Lukijan i nehtjeo napried.om primali blagoslov. BQg dade.sknpili ib. kolnih grka. kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda. svibnja t. Ciji je naputak i nagovor bio. niksanalo se niz jednu njivu. Nas sviet iznenadjen. Nas se narod nije nieemu nadao. da oni. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O.: g. Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se. Digitized by Coog Ie . k. nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. razbjeglo se malo i veliko. nas izgone iz nase kuee. svojom procesijom uputili se u Cetinu. vlastnici nedopustaju. Lukijanom Milkovieem. Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. Sipa QIQVQ preko polja. nedadu ni rtamo. pak s vremenom sebi izjednaeili. Tako postade. kamenje leti ko krupa. politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom.og.

17703. kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika.ntisa. da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira.. u slicnim okolnostima. da nebi nikakve zrtve. Radi nistovnih i krivih izlika. velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. a na zueudjenje svihu. sa kamenjem i puskam. Kad smo se vraeali. ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji. Njegovo uzpostavljenje. K. zapoee niksananje.narocito poslati da zametnu kavgu.. N ebesim je zahvaliti. sticen je od onoga. Preuzvisenosti ! Nije nista iznova. 1859. da grci. dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju. a ta procesija. za cas se . da uzdrfi javni mir ired. grci. U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic. Digitized by Coog Ie . S toga ministarstvo bogostovja i nastave. nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj. sa svoje novotarije. . Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala. radi eega bio je odaleeen od ove parokije.u Cetini. Svima je mnogo zao. na nas goloruke. .28 katolika. Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja . koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani. da vee nema mjere. ovaj biesni neprijatelj katolicanstva. uzjogunilo ga je vise negoli prije. razkoluicki parok Lukijan Milkovic. sa naklonitom odlukom 16/11. (K. Isti sudac tamo hode. Istodobno ugledni g.) koji prama svomu polozaju. svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom. nenadno. sudac Benvenuti. da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju. Poslie podne za zabavu. 185~. k. imao bi se sasvim drugeije vladati . Kako nas. sve je islo u redu. mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce. tako i zandermariju. do sama dva ranjena.«. 16/7. vidi ga se uzpostavljena kao paroka. 1862. napadose dva ciela sela grGka. privremeno je providilo. bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn. po obicaju seoskog pueanstvs. Sve je prietilo smutnjom. naredi c. tute .. Glavni poticatelj svega dogadjaja jest. bila bi izazvala grozne posliedice . br. uzprotivise se. nije za nas otajstvo. Takim razpolosenjem stvari. zalldarmariji.

prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve. N etreba da ponavljam. na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici. koje vjere bio». zupnik katolicki javlja svomu biskupu. Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika. Tako. 1862. Jur g. Lukijan. bio je Milkovic odaleeen od ove zupe. i T. m. zelirno da svrnete pomlju.rI- 29 da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori. ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje. Spis br. K. da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti. da su Grci uzrokom svih smutnja. 117. Spasa. R. dao je osobitih znakova. sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale. o. a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. pokazati ee nam. Uzdam se. Spasa. ipak cienim da ~e pokazat. da se Greim pusti u Cetini kod sv. kojim je pocetak bio na 29.) koji irn naslon daje. 1859. U Drnisu. postaje njeko prividno primirje.) koji njegovo misljenje diele. sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei. rnogli obnoviti zalostne posliedice. a s ovim pokretorn. gdje su. N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. sve kroz sv. kakvi su ljudi one dobe bili. '" Digitized by Coog Ie .. jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu. da istodobno katolicim slnzi za ukopiste. stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim. Milkovic. Kaziva. Say taj posao da je bio uzaludan. Od g. sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika. _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. V rlika i Drnis bili su pozoristem. radi svoje politicks nesmotrenosti. a jos niesu krivoi kaznjeni. a taj nugao. gdje je parokom bio. K. Dok on ovdje bude. da bi bilo najbolje. da su grcki paroci kolovodje. da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu. naime. da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio. fanatiear je kakva nerna erkva grcka. (K. da je obrazlozio katolieko pueanstvo. na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti.

upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti.God. po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih. upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi. Ante. i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine.dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv. leturgiju u crkvi sv. koji. Oni se u svoje zupe povratise. pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena. da u nedjelju rece sv. hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju.» Dovde povjestriicar Digitized by Coog Ie . hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv. Otkupitelja pise : . sieenja 1833. da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah. koji zasjede kod Jasenja. a jer je njegova volja. da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom. da nije od Boga.. sloge i bratske ljubavi. Baljkah i Vrlici. ona mose znati. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao. J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta. i kad je srdceni pop Petal' Krieka. ali ne moze bosjoj voljiodoljeti. 1831. tako i mnoga puta nadjose razbojnika. Bordinu. poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar . pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke. dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu. da odrZi svoje vjernike. da ne uspjevaju. odlazio u Drnis. a kad vidise. tim se moze koja casovita zapreka postaviti. da ujedinjeni budemo. da bi presli na katglicko sjedinjenje.L. ali protivniei jedinstva. Anti J ukieu zelju i namjeru. u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje. na 31. Ot. mi mu se krepko i stanovito nadamo.30 N egubimo vrieme. kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda . Otae J ukic to. pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot. posla ih u spljetsko sjemenise. u Sibeniku. da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava .

Bez vodje. on nije pisao historieku raspravn. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede. bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo. Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. Fratar Jukie nastojao je.31·· Zlatovic. sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova. ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. da razmisljaju 0 svorn spasenju. vee je hotio obodriti svoje . Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji. da se zavadjena braes sloze. U V rlici njega nije bilo.stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga. lIfito. ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. . koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi. vee sarno ono.» . Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena. Kolika je to istina. Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra. Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli. crkvom. tadanji rirnokatol. za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom». kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa. pl'ije't'ara. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu. zupnik. on nije imao. prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka. bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom. s druge vladika. Krv popa Petra Kricke. da posegue za ista sredstva. Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj . pl"ijetnJe. I vee Digitized by Coog Ie . Naravno. Fra Andrija Buric. ali dotle. pozvala je llllloge. u svemn castan. doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva. kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati. tamnice. da se sjedine skatol. Ovako pisu s jedne strane fratar. fratra zupnika drniskog. da -ako itko pokusa pounijatiti ga. U crkvi sv. njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. nek mi preosvesteni oprosti. s vremenorn ee se· znati. On bez icije pomoci.voslavne crkve u Dalmaeiji. sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati. Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog.

prijeoare. da narod privede na uniju. koje je taj prostak izrekao. Stvar bi me mnogo smutila. koji su prelazili. crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima. ne govori istine. toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita. Pomljivo sam trazio po spisima. pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom. oa koje se oslanja spomenuta tuzba. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . sto ih predbaciva preosvesteui. bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa.. koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas. Nitko mi nezna kazati. da narod odvrate. tam nice. Rieei.S2 ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica. vee jedino da smutljivci puste u miru one. Tamnice su slufile. Ovaj pise dne 26. neka mi oprosti. u koliko se vidi. vee straseu i mrznjom proti Digitized by Coog Ie . da koga pounijate. da dokazi. da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio. da nisam na prvi pogled opazio. koje su prionile uz uniju. ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati.minju ovih okolnosti. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. inace. . ne biljezi vee 160 dusa. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica. . neprijatelji . p. veljaee 1836. da se je raeunalo oko 800 dusa. . . . kad bi one rieci «mila. Tako n. kazivaju mi. Ovakovi pak. sastavljen poslie same tri godine. niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. ali ne u svrhu. bez da su einom dokazali. Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one. A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila. S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. Ljudi koji se spo. Doeim prvi popis. ne istinom. ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. Tuzen. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. da koga prisili na uniju. dali ima ikakva znaka onim osvadam. nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. Kad je narod htio prieei na uniju. pak niti igdje ista upisana. njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. ozujka 1836. prijeoare. prijetnje.

sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea. Smieiklas je obasao. niti ce nas u apostolskom djelovanju. najmanje zaprieeiti. da. ako im drugcije ne mozete doci u susret. ne nasilno. za kakvirn nedopustenim sredstvom.to bi koji grk nesjedinjeni prikazao. da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo. ne kakvim pritiskom. Sluzite se.viedi. htio stvoriti evropsko pitanje. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti. a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti. Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. da napnete oko podueavanja pueaustva. da se privedu na katolicku vjeru. Tko ee koga usilovati. To jedino. tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci . Ne shJzi. da ne bi posegli sto do sada nisu. . Po tom c-e oni. poglavarstvu zadarskom. vidio i obistinio se. koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku.33 katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe. da ujegovo svecenstvo pravilno postupa. koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka. braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji. Velicanstvu. da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim. kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje. izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku. bez da je igda odkrio namjeru preci na obred 3 . Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih. dn uno sto vjeruje. kr. ne vjeruje. u njoj postojani ostati. pred oeima Vam je bogoslovni nauk. a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati. radi prelaza njekoliko obitelji. da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo. ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti. ili uno sto ne vjeruje. na koje smo . niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom. podloznih Njeg. ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji. pozvani. kako ste se god do sad pohvalno ponasali. molim Vas i oeinski opominjem.. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju. i opreznim eini. da Vam ja govorim.:. On je.

Vlade neosnovane. takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti .. sto su sami cinili. Ut adeo . koju je ocienio vladika Smieiklas.im tuzbama i prisiti drugom ono. niti prijevare. u Vrlici poeelo se mislit. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god. Lilienberg. Velika je drzkost sumnjati. niti tamnice«. a vee god.in posierum. netemeljite i zlobno izmisljene. 22579/2370. serdarom Supukom i Antom Poleti. koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu. koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje.ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke. gdje se je unijatima vrsila Digitized by Coog Ie J . pokrenuo pitanje unije. kr. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god. ..i 0 tom god. nalazi se od 7. i za njeko vrieme u sv. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini. Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita. srpnja 1835. da onake odluke nisu bile u djelo stavljene. sto sami vrse i rade. Spljeta. sveeenstva i Vis. Znamo. 1835. takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni. da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka. Za to drzim. 1835. 1832. Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci. da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu . Petra.1833. i 36. 1833. s toga je oni zlorabe i onim.34 unijatski. Dubrovnika i Kotora. « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica. tuze katolieko svecenstvo. . vidimo onako stroge naredbe. a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit.Zadar 16 rujna 1835. pred svjedocima Don Dulikravieem. . okruznom Poglavarstvu u Zadru. ko i ostale Ordinarijate Zadra. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie. ova povjest. On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji. Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br. tako da je cesto pristupao na 8V. . Giaxich. niti p1"ijetnje. da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. obznanjiva. a tomu su se prot. nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim. sakramente.Slavnom c. ko sto su mnoge propale posljednjih godina. vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda. da je goloruki i siromasni fratar Jukie god.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu .

Aleksa dvostrukom bolesti boluje. 1339. a kalugjer :prevaren ostao u nadi. Da je i danas to ueinio Kovacevic. znao je. jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. dn Aleksn k sebi privuee .« Nema nigdje spomena. 1841. a kamo Ii onda. . 4/10 1841. a ta je od 30/12. Grcima je bilo dosta. 1841. da mila. neda djevojei dopusta. br. Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. tamnice radjaju oel grka nnijate. kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski. a gaze katolicke propise zenidhenog prava. sasvim zakonim protivan. Ne bilo u njemu snnge. . kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo. pJ'ijetnje. da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu. kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata. »Aleksa je svoju krivnju izpravio. navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat. Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. Dodje k svome zupniku. Al kad doslo vrieme vjeneanja. Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva .« Kako nam kazuju spisi iz god. da akcija pokazujuca oeiti proselitizam. odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini. a spreala i Cvietina braca. Tomu su svjedoci svi zupljani. da se moze vjencati. prijeoare. prevariti i u svoje vjernike upisati. Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara. prekrsio bi obstojece propise. iii izgubiti ljubljenu djevojku. kalugjer Nicefor Kovacevic obletio. da upise napovjed. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. da je on u Cvietu strastveno zaljubljen . 1835. nikako. udostojalo se je Njeg. tuzbe podizati i graditi se mucenicima. . koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate. vec kalugjer da vjenca. da napasti odoli. da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu. da zaustukne drzovitog kalugjera. Toliko je istina. da ce ga tim sto se je pred njim vjencao. ili ce pogaziti zapovied svoje erkve. kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah Digitized by Coog Ie . iste god. podje na vjencanje kalugjeru«. Spis od 2/10.35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«.

M:argetic ueinio. modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu. ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima.~~ '. da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke. al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije. Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji. ja zakljucujem. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama. arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi. Po uagovoru Margetica. od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda.« Po ovom se vidi. Po naredbi obcine. n njoj stanujuci grci bili zadovoljini. oni se ne pokoravaju. sto su i. Krivei po zaslnzi. Lahko se je dornisliti. Doeim vidismo. kad bile velike svetkovine. vodjen Duhom Krstovim. bili Btl odsugjeni. tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic. osobito onuda. ' 36 podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu. koji bi 0 uniji i mislio. '. K sebi privukao dva zupnika. da se ulazu mila. a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju. zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. prljeoare. a da gl'ci zagrakeu proti njemu. 1840. pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. Digitized by ' 27 b. Kad bi Austrija. Kristovu. da svoj narod privedu u ovcarnicu. nepri jatelji ljubavi bratske. pocese trubiti u sviet. ba::3 na Tjelovo. au Vrlici nasao dobro tIo. drngi grci ueinili i cine i ~ " " ". Dosta ga je bilo vidjeti.. tad bi moguee. Medjuto god. Hoee Ii igda ova kim dokazima. razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace. po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom. Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka. vee navale na rondu i mnoge ranise. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta. kud bi imala proei procesija na Tjelovo. sto je . Coog Ie' . da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6. a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom. 000' isto. Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi.

da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma. da paze. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara . da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. jer je neodlucan i ne stoji u mjestu. nacelnika. na veliki ~kandal katolika. stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje. da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu . i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih. tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo. Margetie Halje tuzbe dne 24/5. od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti. flu im zabrani poljskn radju. Sud se je postarao da dozna istinu. kr. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci . 1838. u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa. i citiru odlnku Vis. Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata. da pohvataju one. 18B8. jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci . 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima. robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat. usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima.Jnkie. koji bi u prkos Previsnjoj odluci. osobito god. Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti. obeinskog tajnika. Kako u svakoj drugoj prigodi. iztrg- Digitized by Coog Ie . serdara. pak navadja. koje u cjelini prenosimo. Vlade od god. HtO sam ih doznao iz sigurna izvora. »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante . koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu. a osobito V elestovanom Sudu. paroka. 1845. jer je popustljiv . da je vulkanieke pameti .. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti. katolieke sveeauosti. radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. 1840. da bdije. broj 767. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba. kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure. obavljali razlicite poljske radje. Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim. arambasu. pauduri su obasli obliznja polja oko varosa. cia grei mogu raditi nil.37 tuzl se. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke. <In 8U ih panduri tukli. smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje.

a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok. mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju. da kad su panduri htjeli zaplieniti alat. Ovdje je P9trehito za biljeziti. ko sto je i ueinila politickoj vlasti. da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam. radi cesa on cieni. Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom. da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem Digitized by Coog Ie J . covjekom smutljivim. ko 8tO je uprav bio u okolnosti. da budu kaznjeni. da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih. poradja bojazan. da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat. radi eesa neobhodno je potrebito. kojim su radili. ne samo da je zaniekao i op1'o se. koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu. da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu. yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. i kao takov ima se drzati. docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti. cla m~ ja zapoviedam i da hoeu.38 nuvsi im iz ruku alat. da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih. koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena. kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja. Simo Trivie sa svojom brneom. na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat. odlueiv serdarija tusiti ih.« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika. Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. kad su bile izdane. kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja. . Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu. kao osoba veoma pogibeljna. poticateljem buna. na sto malo pazi Margetic. da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi. uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu. koje niesu imale drugi cilj. s cega pisuei drzi. da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu.koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda. urueiv ga ovomjestnom Sindikatu. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie.

na drugu vjeru. preuzetnost greku. Za sto baca Margetie . u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika. al mi ne htjede dati svjedoebe. . 39 osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim. nit je vidio toga. Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10. za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. br. godisnje place. pomnozano je 11a 500 for. kako kaze opeina . trazi se. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. katolik koga mu drago obreda. ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva. koj nema vee 200 for. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa.Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova. s toga ga tuzi i potvara.. a istom poslije god. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. kasnije 300 for. Takih svjedoeaba ima na hrpe.I' . kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi. Izovoga odgovara razabirem. nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn. kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima. zupe u Vrliei.na tovare zlata. 1880. nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo. do.ne. U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. J uki6. 0 kom se pita. Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli . N . da prelazi. I to je bivalo onda. Vrlika 20. Ovaj odgovara .krivnju na . da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru. pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio. pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe- Digitized by Coog Ie . mj. Sud pita unijatskog zupnika. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. Sve to' zakon zabranjuje. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu. Doeim je u stvari sasvim protivno. Cristoforo Culissich testimonio alla croce. U ovo je vrieme bio zakon. da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk . Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne. PI'. ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke.

ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila . U V rlici ga nije bilo u poeetku unije. navesti en zalostni slucaj.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja. ali strastven . po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan. Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti. svibnja. koja nije dopustila. jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti. Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali. 8 toga se je vecom slobodom razvijala. Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana. I doha 8U takova bila.og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea. koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti. mojoj upitoj izobrazenosti. 21. sto nisam htvom smrti postao. 1849. s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati. da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon. pametan. Da se pako ova stvar bolje razjasni. a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita. kao sto se u mojoj kuei zbio . ali prenagao. posten . Jeli moguce pomisliti. On je dobro upamtio. prekoraeiti nije dala. Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1. Prepustam pripoviedanje izpravi od god. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave. br. kojim kada nica. dneva 21. Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci. da se vjernici kupuju novcem. Bio je junacina. sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra. naime l1.? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih. u kom su biednom stanju bili unijatski Digitized by Coog Ie . s toga neeu o njem govorit.40 zupnici. da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. i najposlije Bozanskoj providnosti. a dotle zabiljezimo. da ne govori istine.na hujdueku. i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi.

Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila. opomenio. sjedinjenu crkvu i vjerozakon. Nato nastade krika i vika. Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign. ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati. zatim tin zvanje. svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali. guvernatura Lilienberga. da uije ovo moja kuea. da se ustrpe jos do malo vremena. n protivuom pako slueaju. u. da me se nece nikako s dobra proei. prinuzden sam najposlje bio. ruzili gr. za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju. ipak kao svaki drngi covjek slaboei .pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi. raztumacio.. da su se slucile. da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv. zato da ih molim. da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic. prinuzden sam velju bio moga momka . kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo. da je to carska patenta iliti carski dekret. krivo i naopako. nu ja mu se iz rukn iztrgnem. akoprem svecenik.41 bi ja bio odgovorio. sve ove stvari. poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi. kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti. najvecma su grdili i ruzili pok. koji je najvise vike poeinio. da su od gr. i budue da sam vidio. da prodru u moju erkvu. koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie. da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka. dok mi se pomenuti naputak posalje. na to mene . moci . ee Digitized by Coog Ie . odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue. Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce. dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam. Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi. zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje. koje BU oni za svjedoke doveli. a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji. ne pofalim. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea. drzovito zahtjevanje svjedocbe. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu). u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim. sjedinjene vjere slobodni . nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore. izvadili BU jednu pisauu kartu. psovanje i ruzenje. za koju su goYorili. da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice. Trojice u sv.podvrzen.

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

kot. sto naredjuje konfesionalni zakon od god. Jovana iz Garjaka . ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. medjuvj. ispoviedajuci. da se tim sredeioom vjenea. vlast. Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev. •i I I I I Digitized by Coog Ie J . crkve zaveden. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br.: kot. t. vlast stupiti s namjerom i zeljom. koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj.i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka.46 drzavnog zakona. koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti. kot. zakona od 25/5. u kojoj je i bio. M. kojim. j. u kojoj se rodio i odgojio. da je samo easovito odstupio. nu ako pristupi. rujna 1871. C. Ja ravno neznam. Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. Sin j 12. 540. opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je. jer glas je obceniti po Vrliei. neeeli Petar Skrbic pred c. sto se protivi §. uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein. veljae 1872. kr. 7. pol. 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije. na c. hoeeli. koja su mu dali bogati i revni schiematici. a vee pokazuje zelju. da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu. »Prama onom. studenoga 1871. moze se i odatlezakljueiti. kr. da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere.se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. da ima sredetoa za vjencanje. da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu . moram Vase Blagorodje zamoliti.« : U V rli c i 11. ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja. da je petal' Skrbic od protivnika katol. kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan. kr . . 1868. da se opet povrati u crkvu. a da se vjenea. i 20 siecnja 1872. . odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu. da Petar Skrbic p. da se povrati u crkvu. 1868. obznanjujem ugledni zupski Ured.

dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. da se unisti unija u Dalmaciji. reeenu molbenicu. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18. cast mi je saobeiti l\f. svibnja t. K. da Visoko C. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici. M. kolovoza 1894 Za C.« N e moze se zaniekati. g. takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije. niti se osvreu. takov je i danas. s kojom ste trazili osjegur. . g. Postovanom. 1870. P.. da je Visoka Vlada podpomagala uniju. »Ali ako je i bilo. K. al oko god. Svedjer sam pisao po ispravama. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih . Broj 2736/pr. koji kazu. naslo je. Kada to uije pomoglo. a napokon za ngoditi istoj.anje Austrijskog <Idavljanstva ._ Sin j dne 22. evo je i za ovaj slucaj : Digitized by Coog Ie . za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije. da neuvazi. kolovoza t. da se porusi unijatska crkva. no uspjeha ne imadose uprav nikakova. da nije austrijski drzavljanin. Takovo je stanje. po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno. Prenosim na odgovor onima. osim da su se acta za vise brojeva obogatila. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada. N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19. drzavljanstvo. najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom. ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti. tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve. da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima. koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji. Na visokom mjestn bi odredjeno.47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica. na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu. radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo.

lipnja 1895. sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu. u svezi sa §. Kr. trazi utjehe kod srbskog svieta. da kad bi taj rok uzalud minuo. g. koja je bila odredjena. jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. Tolika je bila osuda.. 67. 0\'0 bi C. gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. . da sluz! prvom komsiji za StaIu. C. opomenom. K. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. veljaee 1886. ovo C. koji bi se trosak podmirio upravnim putem. travnja t. kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. te na temelju §. L. 48. Kotarski Poglavar e Sk a r i 6« Poslije svega ovoga. Broj 8284. K. kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku. 1862~ kadno. Z. da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu. pravica je pobjedila.a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici. J I . da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena. osvadja. Da budu katolici tako ponizeni bili. tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista. sumnjiei. grdi. Br. (P. uzprkos obrani visoko polozenih osoba.) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine. podigao je na njezino dostojanstvo.48 »Broj 4517.Zupnik sazivlje glavare i starce. Sin j 4. kaziva im. sto bi bilo koristno za Digitized by Coog lei _. kad je podlegao. vee nigda nebi bili glave podigli. eventualno i zupljana. Pakao. zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. 26 Cetinjanja hilo je osudjeno. a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat. Crkovinarstvu Greko u sjedinjene Crkve ' Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve.

da ga tesko boli. 4. da im je uzalud boriti se proti zakonu. u oci grekoga Spasova. Dok se . sto se je dogodilo. evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. a i danas su. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. sviet leti da euje. Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko. Katolici od svoga traze jedan nugao. da u nj grci ne ulaze«.ja«. a od svestenika Ni6ifor Kovacevic. da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei. oko osam sati. grcki paroh. dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. ipak nepopustaju. Grci su vidili u toliko navrata. sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. To je trubilo i javljalo u Vrlici. Grci preotimlju BV. a na to katolici ne pristaju. Do ove dobe borba je . da se groblje dieli. a ostalo darivaju grclma. s toga da nemoze i6i. koji su svedjer. napadaju na uniju i unijate.49 jednom povratiti mir ovoj krajini. 1863. pocetn·ic'i svih. glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic. stnutn. ali ovi hoee sve. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. ali grci ne popustaju u borbi. grci su bili spravni. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. Dotle su 4 I I Digitized by Coog Ie . ali tezaci za zabranu niesu znali. Spasa. Godine 1861. Spasa. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. N aredjiva se vojnickoj posadi. Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji. vjerskog znaeaja. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci. sto je? Telar vice 1. jer je takva bila namjestnistvena naredba. 3. grci nepristaju jurisati na Sv. da se pogodba podpise. 18{)3. 2. Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi. -_ Od godine 1696 pa eto do god. vlastnicim. trublja trubi. neka se steele za dogodine. predomisli se i s oltara naviesti. zakon stiti pravo vlasnistva. jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. Kad je vidio Lukijan Milkovie. Katolici brane svoje. Zandarmarija do jednog razoruza. zabranjiva im se nositi oruzje. Bpasa. ali kad se dodje. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje. Oni sutra dan u jutro. jer ih je tako preokrenuo njihov parok. ali grci ne mogll bez smutnje. proti katolicim.je prije 0 tom govorilo. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic. neee diela. poeimlje ustavno zivljenje.

doba umirili su njegovu naglu cud. pripustao zakupstinu fenjera. vas je Jozo tajnik i blagajnik. steceno imanje steklo je dosta prijateIja. starijem sinu. Sjednica 21 Novembra 1867. u saruku i klobuku. Novakovici poveli se za autonomasim. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet. U prvim biranjim za zastupnikc. Znamenita je sjednica iz god. katolici. bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. popi. jer nije znao hrvatski predavati. Sve biti dobro islo. Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita. vi ste nacelnik. siorn Maru. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto. Uz DOD 1\1ihu. Suvise. Tako se dogodilo. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. Muealo i Kalinie. pak je drukeije udesivao svoje postupanje. Mise. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. 1865. skoncao ga je. kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. dajte. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati. sto ees da govorim?! Krste je bio junacina. Nesto zrelija . ~imo po Vrlici prizize fenjere. da nazad N ovakoviei krenuli. tako i Muealo. a narod tako voli. odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. »Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina. 1867. od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. U torn su kolu bili grci. da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi. stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio. Krstom Kulisicem oko god. neka bude sve u vasim rukama. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. Tako su zgode htjele.50 bili katolici za naeelnike. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. Sve je to uzeo u obzir. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju. Svakom je poznato. ali sve nije bilo poeudno. da je on odma stupio u narodno kolo. Autonomaski partit iz svih petnih ce Digitized by Coog Ie . arhimandrite.

koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele. Procitavsi presvj. nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti. da razbije mreze. ustao [e. sto zasjeca u sve struke javnoga zivota. Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. u sudstvo i u drugu. da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl . on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole. da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina. Take se je istom bilo proeulo. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao. i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti . i jer poznaje potrebe njegove.51 iila nastoji.· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda. zaputi se za njima u priestolni grad. a sto je jos najvise. Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost. Filipovica upraviteljem nase Dalmacije. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika. I on ee. gosp. Ali narodni partit. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda. te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja. da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem. koja ce se evo sada proststi. da pristanu i odobre posiljku. javnu upravu. Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti. Barunu Filipovieu. Gosp. ali im losa bijase sreca. ako Bog da. buduei niknuo iz sredine naroda. akoprem za nj james elva bivsa ob6inska Digitized by Coog Ie . da podje tragom svojih vrlih sestrica. carski namjestnik. Ovo upraviteljstvo nije htjelo. pa se i nije prevario. ako pozove gospodu opeinare.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo. kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv.jezik. jer i Njegova Preuzvisenost. da se na. lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti.

Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji. j. K. Krste je pametan bio. . koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali. Pop unijatski nije pisao. K. katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t. hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. Sto ce te dienijega. od god.hrvatskog i talijanskog . na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti. Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika. Rime-kat.° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti. da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni Digitized by Coog Ie . br. da se drsi kao uzgredni predmet. da je bila ova sjedniea na 28. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera. zupnik nije pisao. jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t.u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu. drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei. iz godine 1868. bojama. neznam kako ce zaniekati dopis u N. L. Zakljueeno je naime 1. Krste dolll. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa. 82 donosi ovaj dopis : »J.« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje. sto dopisnik kaze. j.52 prisjednika i dva pisara.. svibnja 1868. njima dobro poznatog. koji su bili proti aneksiji. Daklen Jozo dopisnik. kotarski kapetan. br.0 da od dvaju jezika . da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. 2. koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje. da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«. Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J. proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke. licom na sv. ervena. 51. 'virjase. L. »Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti. biela i modra. Antu pisan ? Kaziva dopis. Dapace kako en malo nize reei. 1868. na posljednjem dopisu.« N. jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. sto zakljueak sjedniee. jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea. jer su mrzili sve ono Hto je od.zilo. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. talijanski pako i to samo za sada.

1872. Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati. 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto. pop Stojsaljevic. 8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac. kad se je u koeiji za Vrliku uputio. rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta . Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. che mostra promette di superarvi. e• Digitized by Coog Ie . Njeki govorili da je od kapi. drugi od otrova. kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti. che coi talenti. 10 faccio a malincuore. Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. Ristovie sve proti Krsti. za drugo nejameim. izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu. S toga nije zaeudno. 1867. N ece bit bilo nikakve zloporabe. Sve se je predomislilo sve se pokajalo. e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani. ali narod nece preuzetnosti i samovolje. prenieti cu na izvorniku cieIo pismo. ostavljajue . da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie. . No vakoviei . treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe. da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. Hto je Krsti sve u rnke dalo. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god.53 jezik ima biti hrvatski e .Novakovicu svu odgovornost. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini. God. Znam da je umrao. Jednoj smrti sto uzroka. da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve. eseguita la quale.misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi. sto se stvari pricalo. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. la pubbIica opinione potra . podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca. koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6. Jedino. (Le t t e r a ap e r ta) Al Signor CRISTOFORO KULISSICH .

mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio. 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano. La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante. Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane. II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio. Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia. rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) . . . potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi. ten taste di far credere a qualche gonzo. che quel veleno era preparato per voi. invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma. . \ Digitized by Coog Ie . . Ma voi. si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin. rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia.J . 14. degno galantuomo. la calunnia.m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f.54 L' attacco che voi mi fate nel n. rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio. e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina. e poche ore dopo trove la morte. introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose. preparato il veleno. per concludere un eontratto di sorte. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano. ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine .o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola. .

e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca. colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta.. di un fondo vignato. seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto. commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco. e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro. lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva. Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito. I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati. Vanitoso perche ignorante. Approfittaudo delle nostre interne discordie. che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino. Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione. Peceato. che e il simpatico Simo. I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura. E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico. rna quasi sempre con isfortuua. per Dio! che il barba Misse non sia in carica. ne fortuna. e gli riusei a farsi eleggere a deputato . come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio. Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni Digitized by COOS I e . passivo in quanto non produce cho vino guasto.

i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna. e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc.causa il proletariato che senza arte 0 Digitized by Coog Ie . essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato.Le sue strade interne sono pessime. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe. offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando .questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta. incendi e furti. Antonio. 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro. In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore. . fangose e poco sicure . ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to. di strade. che coi tempi umidi riesce impraticabile. di Scarlievo. il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada. di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza. rna non abbiamo scuole. Abbiamo il Scarlievo. Traseurato dagli avversari. lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera.56 qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S. . per le strade e per le piazze vi parla di scuole. abbiamo danni maliziosi. nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato.J . Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla. La borgata. pretendono che basti a fare Ie leggi um.spettaeolo. di boschi. in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici.' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare.

onesto per tutti meno che per voi. La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich. del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore. questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi. qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa. Digitized by Coog Ie . ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena. godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento . A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa. beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad . i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere. tutti anelli della stessa catena. Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese. non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta.onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti. ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta. 0 0 0 0 . ne il signor Zeraviza. sarebbe cosa.mestiere mangia. i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna. Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata. dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore. dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi . ne dal negoziante signor Ristovich.

Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono. V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko. Digitized by Coog Ie . 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior. 100.. e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior. Illustrazioni e pratiche sull' usura. di formentone. corrisponsione che ha durato 1T> anni. Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior. La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior. V oi . 40000 da voi attribuito alla mia sostanza. HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno. 200. 82 un fondo del valore di fior. U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i. V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato . E inesatto poi il valore di fior. 27. coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria . sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le. e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno.58 8i pianti una societa con tutte le regole. All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich. che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese. lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero. per cui il conscienzioso Podesta e deputato.

e colle mani . si recarono presso il disinteressato creditore. Digitized by Coog Ie . 5? un fondo del valore di fior. 20 in ragione di fior. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo. 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior. gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior. ritornato in patria. sarebbe discreto.vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. 500. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior. A completare questo tratto di vera filantropia. a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero. merita che il lettore mi segua con attenzione. I' ! Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale. nel giorno 20 ottobre a. 11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno. mentre quel formentone. e mossi a compassions. le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare. 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di censo. questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo. gli ipotecava per l' importo di fior. di formentone. Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato. Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. 100. 2:50 Ia quarta. 4 che formano fiorini 4R. non si fosse data la premura di ricuperarla. All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo . c.prestito la somma di fior.59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a . e consegnatogli il capitale di fior. quarte 7. 52. ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. aggiunti i fiorini 20 ritirati.

160~ sostenendo agli eredi interessati. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone. dal debitore puntualmente corrisposte.60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior. egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no. che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno. 60 un fondo del valore approssimativo di fior. 6 segala e 6 orzo. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi. Digitized by Coog Ie . magnifico signor podesta. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. Ora vi ricordero. 400 cassa pronta . 150. Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto. 150 all' aquistaute signor Knlissich. i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. 200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. pei quali gli offro fior. rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato. I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. 38 un fondo del valore di crescenti fior.

1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. 150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. 1540! Digitized by Coog Ie .~. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. 700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. 168 mano fior. I 61 Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore. Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior. 500. il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause. »11 signor Antonio Radnich. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. 148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. una contro Antonio Radnich e fior. Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 50 fior. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior.

la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto. Belgrado e 1: due mille zecchini. potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: . potrei citarvi Jouo Skobla. avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa.r Dimitrovich. il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere. potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi. A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore.62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta. Matteo Lauter che. potrei . potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste. a Verlicea data dalla vostra venuta. la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig. Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate.provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura. -senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich. potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d. perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da Digitized by Coog Ie . 800 da Lui puntualmente esborsativi.

uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a. ima i novaca za potrosit. Svakako mozemo uztvrditi. eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica. toliki nemiri radi pokopa. a tute je bio prst Novakovicev. alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee . prodotto principale del . nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai. bio je takodjer za nacelnika. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva. kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea. completare il grandidso qnadro.diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo. non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje. le quali del resto davano l' a-.ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia. In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. spetto di un corteo funebre. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. 1 u. Rube Novakovi6 brat Petrov. N ovakovi6 bogatas. Pietro Novakovich Ali se je Krste zajmio.• 63 Voi . pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti. Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo. za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti. neznam. Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. N ovakovic je srusio Krstu. Pravi uzrok tomu nezna se. a sve se je to pravo iii krivo.vigneto eli problematica rendita. Il grandioso apparato consisteva in parole. da nije Digitized by Coog Ie . kad su u Cetini bill. ima duznika ko i Krste. pripisivalo Krsti. jer je bio nacelnikom. Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man.

a sad gledamo dva takmaea. Eto zalosti. sve su bile osobnosti. nedadu Latkovieu sluziti. eto ti na obcinu maovicana. Vidili smo.pop . da nije bilo te podpore. Hranilovica. ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. da se eiela krajina na megdan izazivlje. jedan sveeenik. da nije mrzio Krste. Pripustav mnoge stvari. Brzojavlja po fratra. a oni da hoee fratra. e pa dobro. I ako sasaljivamo prve borbe. Prvo smo gledali dvi misli. jer u ta doba nije imao vee for. to je bilo dosta sramotno. po kojim su morali propasti. u svim borbam proti katolieim. Ovaj odgovara. 1867. da je Krste ostao u starim opaneim. jer nezna nista. ali za takmu dviju obitola. kako nebi mogli izlaziti kraju. Jur sam naveo izpravu od god. Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu. 1871. . radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku. Hto su vlade mletaeka. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice. da na Maovieam obavi sluzbn bozju. ipak znamo i mozemo ih opravdati. rimokat. God. 1842. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao. navesti cu jedan slucaj. da Digitized by Coog Ie J . seljaci zatvaraju crkvu. Za taj trud. da nije strepio od N ovakoviea. nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga. Idju i paroku. Posljednjih godina. tko se je nadao da ce je biti ove godine. 1853. Nigda kroz to nikakove zanoveti.64 bilo nacelne 'borbe. koji ce dokazati. za Bozic trebao je zupniku rimokat. sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop. francuzka. da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god. tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea. manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke. kad su mi kazivali. 300 godisnje place.Milos Nikolic i udov ca pok. Bila je daklen nestasica svecenstva.1zobila? Njekoliko dana pred Bozic. Nije mi lagao. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada. Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu. u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao. saljn seljani paroku. a tada je \bio nacelnikoll1. Jos od god. kako sve. austrijanska stavili take uvjete franjeveim. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka. da Nikoliea nemoze dobiti.

da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca.»Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu.»Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli. tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«. po svim uredovnim spisim.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam.65 ~e ga usmrtiti ako dodje. Misli danasnji narastaj. tko brzojavlja po vise stotina rieei. -.Iavlja tezacirn. tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave. Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova . a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire. u saboru. no. 5 • Digitized by Coog Ie . U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim. Sada Halje cause po selim naredjujuc. od Kulisica moga osobnoga neprijutelja. za Ruskoga Cara Aleksandra II. crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm. Iura 14. da je 11 zupi velika buna sto ne~. . neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli. 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere. mam pomocnika. da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina. koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto. za da neprime unijatskog popa. godina da ova zupa nema pomocnika. Bili stioe doznao. da je u V rlici cviece cvalo. a. on je zapoceo i dokoneao pitanje. Ovoliko se u Vrlici sgadjalo. da su vjeneanja. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase. Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn. i Milana Srbskoga. ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi. .sina Joze. odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik. zato zelim da se svrne pomlja. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega. popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. -. U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve.5iccviJn«. Prosinca 1867. pogrebi. u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i. a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha. pa nije bilo bune do 21. tko sastavlja tuzbc. da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«.

Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu.000 osim kupljenih kapa.66 Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih. nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana. Gori sam rekao. Bogovac i Dr. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti. kao nacelnik. koji. jer su oni jedn. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini. Tune Ristovic. Znao je narod.Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic. sa vidjenijirn crkovnjacim. Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari. nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. Hrvat uz Hrvata. Nije primio oteeve goropadnosti. Dvie engleskinje sasiplju for. da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici. da je Tane nosio kozu u Siuj. Skradinu i Benkovcu. osvjetlao je lice u izborim u Sinju god. J ednn samu nemogu razumjeti. vruskih i srbskih. biljaca i druge odjeee. a narodne su isle nit sva jedra. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo .Krstinu sinu Jozi Kulisicu. . ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste. obikao narodu i narod njemu. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim. . Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn. dodija je bio zulurn.Silvestar 0. Dapaee znam. v Digitized by Coog Ie . a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. ko malo tko.aki prama katoliekoj crkvi. nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. 1870. Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati.' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am. Suman uz KuliHica ko dva brata. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu. 20. s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke. On je vrsio sarno duznost. • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici. Za zupnika katolickog.

a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. Koji bi Digitized by Coog Ie . u dva broja pripovieda. jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee. iz god. j. kad nebih opazio tu manjkavost. ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika. Ljudi su zlobni. _ N. vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim. nesmie se nit reci. L. Za nje je bolje. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem. od god.. I ja bih dragovoljno pohvalio. koja se nemoze nikako opravdati. Tako nalazim u Br. Rekoh.r I 67 Kazimir Mandjer. 1878. i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim. da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. vee se malo tko zeni od svoje vjere. L. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu. nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio. niesu se nasli u odborn. Moze biti da bude bio tko drugi u odboru. ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. fratar i kaludjer skladuju. dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi. nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso. tko 0 medu radi L prste lize . ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme. 1878. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik. 1. kazu to je od ustanka. katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za . kako je to sve n redu teklo. Okolnost je znamenita. Pripustam da je bilo sve posteno. jer se radi 0 velikoj svoti novaca.ljubav svoga druga. kako suputi radjeni i popravljeni. ako kapu to je od ustanka. iIi mozda. sto se nemoze dokazati.. Sve je zamuklo borba je pres tala. a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku. ako u Sime vide biljac. Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona. ali za Kulisiea nije pohvalno. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo.. N. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju. pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin.. da sviet nema temelju sumljati. dusa i tielo fra Andrija Copic. svojim krsnim cetinjanim. jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti.

pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. a tako grci po grekim.. jezik hrvatski U obcini vladao. Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer. . tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada. sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti. prvi prisjednik bio je katolik. ·• . Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart. ~- . Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade. Ja drzim.68 katolieki biskup u Vrlici bio. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo. U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. s Digitized by Coog Ie . izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. Vjere su se uzajamno castile. Br. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao. iz godine 1879.Iozo ko stvoren za nacelnika. da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu. da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu. pak je svak bio miran i zadovoIjan.Godina 1879. a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu. Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli. vara se ako on to sebi pripisiva. Gusta va Ivaniea. _ !II l. Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari. a . On se je nasao ko bubreg a lojn. ko Ribka uz pusku. . 53. Evo ~to N. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca. cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli. ne oko Joze KuIisica. ali nije hvajde. ipak nista se toga nesjeca. Svakom je bilo svoje. ipak su se nasli duhom ujedinjeni. hrvatska trobojnica na obeini vijala. naime. Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro- . Propade al ne junaekim megdanom. . na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. narod je uz Kulisiea.. bila je zlokobna za narodnu stranku. To je uzrok skladu i ljubavi. a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. Jozo pristao uz krvutsku politikn. niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei. a njegove je plodove brao Jozo. ali sa okolnosti neizbjezive. vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. L.

. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina. »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«. ern njim obraz«. da je god. U domacim viestim. a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «.-Iozip Kuli~ie naeelnik «. L. Profesor Milas pise mu. koji do jednoga.vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put. 54. 03. 1875. 53. pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies. »Milns i Vojnovic. neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee. L. proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st. koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim. »N. trohojnicam. da i on stupi k srbskom pokretu.ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«. »Kako da. . zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH. osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica. ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil'.« Br. osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom. br. on je taki zaneseni Hrvat. ali nemoze zanieknti brzojav u »N. Digitized by Coog Ie . 187!). br. on neoe da znade za bnkovaeke Srbe.« od god. on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati. I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede. koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva. pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim .junaka! To je divni prizor !« _.

»koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica. CUO Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao. niesu imali prama njemu duzuog obzira. znam samo da je godina 1879. on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika.000. sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti. Do svrhe god. hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec. on nece da kalja onu zastavu. katotieka crkva sagradjena. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli. 1879. on je iz svoje ruke podielio for. puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni. 1879. da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik. ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. »ruzumije li hrvatski '?« Kad se Jozina pametokrenula.. _ do vinograda na novo sagradjen. ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine. On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora. Jozo se je kitio hrvatskim perjem. po svoju sreeu. zatvorila slavu njegovn. Jozo moze racunati. Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim. Pak on zna kako narod dise. kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. _Sto bi htjeli ti Hrvati. on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi vee Digitized by Coog Ie . 70 Taki je bio Jozip Kulisic god. Da bnde Jozo. ali ju on junaeki predobiva. katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. on je pute popravio. Jozo je tada bio mlad covjek i racunav. Velicanstva. te ' godine umrao. Ali to je malo Jozi. to neznam. da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka. ali nije oholosti i slavohlepja._ . Nezasitno je srdce ljudsko. nigda mu dosta slave. koju je nosio pred Wagnera.. nedohitan jo ko srbsko nebo. samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. 20.

jer smo znali ciji je sin. a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. jer tako hcee kaludjeri. za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe. jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. iztj ern ti . falio je vodja. 1883. a mi hi se s njim ponosili.:'to je kutolickog. najprije uz vjeru srpsku. Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva. da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu. ko Mo im je mila latinica. kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo. Od god. vec je u svom sustanku odredila god. Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom. pa nikakvu nagrade. obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati. kako ee oknpiti vrlieke Hrvate. Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati. pomalo se kvas podize. Sve je u Vrliei bilo spravno. Kako nmogo puta. Hrvatim je mila liturgjija ko i misa. Hrvatim je sveta cirilica. obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje. ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom. kaludjer ko i fratar. dopisivanja.Iozu . 1879. eto zgode. opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan. pak i uz narodnost. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju. vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje. taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. zasto Jozo bjezi od sV<. mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika.· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno Digitized by Coog Ie . okruniti neumrlom slavom. naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske. Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti . Jozo bi se ko i . Sa srbskog neba pisma mu lete. on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom.dosada kitio hrvatskom trobojnieom. Poliodi. Zato razporedjiva. ne Kto nam je on drag igda bio.iz kule. Nitko namah nepostaje opak. do 1883. danas bi sve mirno bilo.ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista. hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se. Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim. Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a. u kojn se je lukavo uvnkao.71 He KatoIlcka crkva. takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo . iz kule srbske napa dati katolieanstvo.

72 biraliste oteti. uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda. Medjuto. kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem. Do vidjenja !« »Vrlika 5. Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti. da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu. od god. Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. ali ne hriseane. pozor Hrvati. L. to su se uzdali. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike. Netom 0 istom stogodj saznam. Takve su priprave za izbore ueinjene. Sava Bjelanovic . dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska. Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie. Hrvatstvo. ali nije moglo i Kosovo zaostati. Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom. savjetnik Marko Petranovie . nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea. Kandidata pojavilo se je mnostvo. jos neki tel' neki Hrvati.« obilazi sela ikonom. koji je sva sredstva ulofio. melee i kumee seljane da glasuju za bratiju. Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti. 42. a da katolicim nitko nit besjede neprogovori. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice. kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj. koliko pravilnik iz'borni zahtijeva. pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva. toliko vremena. da se odrsi na vlasti. Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic. 1883. jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa. te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete. br. velika je zlatna riec. nesluzi vee. Proo. a drugi me nepreteee. kako mi knz~l. 30. izuzam mali n Digitized by Coog Ie . urednik »kaludjerskog klapala«. hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali. kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa. svibnja. agent Jovo Metlicie. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare. ali u isto doba se groze i priete. javit cu. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase. U tu svrhu jurve stigose na 27. tako su nas uvjeravali Krste i Jozo. dobro poznat eitateljem »N. a pozurise se sutra dan put Knina. L. ali premda miran i posten. lipnja. ali je vjera uspjesuije sredstvo. Druqo. imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri.

a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH. Dodje Jozo Rezi6 i glasova. dok se ne namirise na Milu Plazoni6a. koj. odvrati mu pasa Kulisie. Nije se eudit Kulisevoj usilnosti. posto on novajlija. Kul. molec. I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja. to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen. potuzi se svom zupuiku Milosu. Komesaru se je einilo to SUViSIlO. Mi Digitized by Coog Ie . Rczie hrkato okrenn se. koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju.anjc.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga. llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru.73 broj. pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov. da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste. ovorec. Eto kako hriscani ovde dobise. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa. da lUU dopusti prisustvovati radu . proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. jeli ta.izbornom. ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara. kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe. koje su odpravljene I na zemaljski Odbor. vee je cndit se vladinom povjereniku. Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru. Cekamo da vidimo . g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi. ja eu svoju duznost vrsiti. se opre. Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu. se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu. tin. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste. jer nase nisu pustali u dvoranu. prisutnim oruznicim potnzi se. Jer hoeu. Cujte jos ovu. nepoznaje licno ljude. kome.j. kad odnesose listu. da je to potrebito. a ovi ga odvede pred komesara. ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke.i se naimenuje. ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica. koji je to trpio. Kako stvar hode nezImino. komu je izpoviedio svu stvar.

.Iozo. neprekidna je vjerska borba. L. novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. Ali uzdajte se u pravieu.4 zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn. sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti. Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako- ce viea. njeki su se zadovoljavali . Milanu. jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo. S Begovi6em odrastao. dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike. Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo. pobjeda bi hila nasa. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski .tabor. platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje. Velika je njegova zadae». jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. kako otac njegov tako ion. Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti. ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti. Od 1863. kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke. da] da se sto bolje kumstvo pri- • Digitized by Coog Ie .8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu.• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata. do 1862. U vjek mu je na ustim.Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba .. Plazonie je stari kum i prijatelj. i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti. Od 1842. U otvorenim dopisim »N. 1883. da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao. . 1888. Njeki su se varali njegovim obeeanjim. a od god. Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae . Sve potihano. do 1883. a sad cujmo kako misli organ narodne stranke. Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj.« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. o povratku nema vee govora. »brat je mio koje vjere bio«.

Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio. pak jednog na sveueilistu. Opet velju. Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. Bojao se je njegova sina Draga. jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva. bit 6e i sliedbenika. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie. nesta radje.000. ali je on mrzio Begovi6evu djecu. s toga Kulisie od njega nepreda. zagusiva hrvatstvo. Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest. Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu. Na oei dusa bozja. Bye za steei upliva medju Hrvatim. vee od ob6inskog t. uduzit ee se Jozo na ime obeino for. Lagan je Jozo bio za svaki posao. a kad bi se 0 Hrvatu radilo. ali proti njima Kulisie trosi do for. ali BU to sve prazne besjede. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio.rado pravio molbeuice. pripovjeda srbstvo. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for. on ce dati za for. ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti. bilo i dobroeinstva. Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike.000 bilo radje. Dok je trajalo ono forinti 20. Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. velika je krajina. Novakovie je bogatas. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi. Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll.tvrdi. N estalo novaca. 22. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. Nesmeta. On. Begovie mn je bio prijatelj. ali ne privrzenika. hoee se novaea.redovito. vee je stara obitolska mrzuja medju njima. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno. osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. NiKta zato. jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce. 300 na godinu. ni prebijene pare. nema se Cim Jozo slaviti. 2000 five potrebito zemljiste. bio bi otajni nmet. u cetvorni metar. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. on je. ne iz nacela politiekog. zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc. s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru. ima mnostvo duznika. ali sada teku stvari -. j. nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. pisao preporuena pisma. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika. nece zapasti for. r Digitized by Coog Ie . Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku.

zamjerke nije. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica.. daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva. Jest gn zapalo truda i muke. tizim ce svrsiti nspomena . Nit luka jeo. pozajmila je for.. 1210. kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica.000. ako se uzme da po sudu vjestaka. podzidjana Kulisiceva jaruga. Nistn za to. kaze. zemaljski Odbor potvrdio. Liepo se je tada poljepsalo mjesto.Q J I . 22. u Vrlici se otvara obeinski dom.76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga.9. Radi toga Ivo Brcsun.. tako je biedni Jozo opet moran svih for. Nista za to. 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo. ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo . po njem zasadjeua.i2 "l. BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for. D. ali ce doci dan . Kulisic se je liepo -. naravno njegovim znunjem. 1880. svak Zit se. izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. 300 a sada for. Ima obcina novaca. kakvog Vrlika uije upamtila. daj da se slavlje slavi.000 izplative u 50 godina su godisnjih 51. Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka. 22.. zid od avlije sazidjan. Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim.:. a drugom nije bilo stalo.odbyGoogle . nit S njim vonjao. sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac. Daklen. God. koja vodi Ijekovitoj Cesmi.otvora obcinskog Doma. 1210. ziv je poernio na suncu se pekue. To je najam for. da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje. Prvo SIllO piacali for. do 50 godina. Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise. Prijatelj Begovie nije zavirivao. ova je sgrada tako . neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. SYe dobro... mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta. naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje. ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade.Kulisieeva.izgubiti na upluceni novae. yec ueizkorenjiva.slabo sagradjena.0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave. da joj nitko neproriee 20 godina zivota. 22. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu. docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio. a noveem srdce i pamet.

obce je rnnenje. s toga netreba da jn. Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. jer je to najkruce opeilo sa morem.77 izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine. Keen traziti da ucini svojom oteevinom. Vrlika je za hrvatstvo propala. Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum. stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste. Kad recem. dosta sum se blago izrazio. ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra. da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala. Onaj ~to vodi do Drnisa. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa Digitized by Coog Ie . kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica. da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba. opisivam Vrlieku krajinn. a niesu znali jedni i drugi. da je mum u . koji ceMe neobadje svoju krajinu. Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. Vrlika ima potrehu od svega. kad mora preko Knina k moru ? Docim. Kako cia uvozi i izvozi. u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine. Kako je to postepeno i brzo i~lo. svemoguci Kuli~ic sve je posrbio. kroji kako hoee. novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. gori je poturica od turcina. I Rto je najgore. Jozin pobratim. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik. kad su slavlje vidili. ko ona radisna obeina. To je potrebiti put. u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce. cinilo im se da to Vrlika sluvi. osim vune i mesa. toga samo moze izvesti. Na~i su dobrieine. barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee. Koji je to naeelnik. U svoje rnke uzeo sukno i noziee.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui.Ioze Kulisica. Ht. Dobro bi bilo da pregledamo. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala. Najprvo cemo puteve. da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. mogao je po izgledu obcine sinjske.

Njeki govore. vee da je vrlieka krajina sama vododerina.O Kulisic. kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove. Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu. koja raznosi najbolje zemlje. lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio. ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko. pak ni tuputa nema. moj biedni narode. da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei .78 i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista. broji oko 600 dusa. da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela. jer su rivine do kuea doprle. Tu ovde se. nece. Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. i ako v su obstojali. neradi 0 hrvatstvu. zadusise ponore. a neka sirotinja u V rlici cvieli.u susret. a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn. liepse je po Zadrn. Jezevic je selo preko Cetine. Docim. ali !'lto je korist. Gornjim Maovicam voda odnese. tako jedni i drugi propadose. kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim. Kad Be budu zrtve oplakivale. ima take vododerine. Ja nebih mogao drugo reei.:. jer je to katolicko selo. covjece bozji. tri put odlueeno da ce se uredjivati. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. a d. ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali. tada ce se sjetiti. Krci6e. Podosoje selo uz V rliku. kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci. pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice. N eka mi pravo kaze Jozo. taki je polosaj njihova sela. Ali taj put ne vodi vinogradu. mnogo hi se toga imalo Digitized by Coog Ie . Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje. . pak da nam preko Vrlike. oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju.onje potopi i zadusi. Ostali putevi. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah. sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti. '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati. jer oni puta nemadu. potopise tvoja polju. Ja. a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti. Lemesa na more. zapustao ih je J01.

ko sto je bio. ova je davno za me ostala. a zemlja je moja. pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a. Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju . vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. Nije dosta. 20 i eto si mi izplatio. kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju. nista ne osta sveta. Vriednost je zemlje oko for. tomeljito sam odgovorio. pa eto nek bude tako.« kakvu nagodbu. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje. neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih. Ti mi vrati for. Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim Digitized by Coog Ie . pravedan. dise for. ukutrili. koju je vjerovniku zalosio. Osvada za osvadom. uzajmiti. stavimo. 20 i za to nasloniti se na zemlju. a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata. 1854. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika. a . 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju. satira za satirom. Split. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu. jer za njim stoji ono strasilo iz god. koliko pitas ? for. Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu. Tuzba led sa 8tOtinama kriza. prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for. 60. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. Zadar. 20 i kamate za 15 godina. 20 da digne djavla s glave. 100. vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom. Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea.79 kazati. . for. Podmirio je sve.. svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina . kroz to dnznik daje 20% na ono for. neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti. Zar su dicni sinovi onakoga otca. Presta li njeki trgovei utjerivati dugove. Tezak glup. neda mu je trgovae brez for. a promisljali kako d!1 uklone Kalinica.:. nepodmitljiv. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga. Pita primnieu.togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova. U V rlici je harlet trgovaeki. Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu. 1. Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea.tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn.

jer su tada knee prazlle. da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja. tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto. da mu je onaj en Digitized by Coog Ie . bekinice predate. I pra. inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila.a kuea gdje svrne to blago bozije. da ja na kogn eiljam. Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati. N ek niko nemisli. . N evoljni narode. doklem su medjasi ujegovog sela.vo je. . tako i sve selo i Hto bolje laze. tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti. prsut. negoli dobrotvore. za st.. Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje. Kako taj kaziva. (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje. Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku. znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina.80 tezakom. gdje je desenj. prsuti izjedeni. a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika. naravno. . nitko ga neizvadi vee on. a tko nema janjeta. nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse. 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem. . putom mnogo propane. sto se u sred hielog' dana sbiva. Sela se koljn kroz medjase. Ta evo IIIoj sin bio ko jela. godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru. U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati.ie advokatn. nije u ljudstvu doci praznih ruku. ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti. Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka. doklen je i kune se svim na svietu. . Bog pa on i sto sliedi . da podpise istu svoju osudu. Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. jer tezak slusa vise svoje krvopije. samo . pa mi ga nezapade. Kako on kaziva. a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati. . Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda. Da. . Cestit. da je onako. ta znas li. Sve biljezi s kamena na kamen. . . Janjci su poklati. a' janjei nedoresli. da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule. kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti . I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati. na obeeanje. . vise mu se vjeruje i bolji porez donose. ! Biti ce gospodaru. druge gubese otralo. prsuti pojedeni.

nase ravniee Snhopolje.. Sa svim tim on je bio i ostao posten. Ako se pri tomu dogodi. Ja znam da je taj ostao opravdan. samo tom razlikom. nigda dosta. a" sve pod ime umanitarnosti. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko. dobroeinstva. u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic. 22. da je on pravedan. jer ce stioci sumljati da satire pisem. a tko ga je tuzio ? Lugar. tomu i tomu odnieti poziv za glolm. Proracun je for. prijateljstva i drugih naslova. J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini. kako tko misli. da kads sin ubastini bogatu oteevinu. da ga kao siromaha nazivlju ludjakom. tako smo na cistu. Lugar kaze. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz. ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda. a posjeduje do 120. ja en se zakleti. N ecu dalje. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj. da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem. to je mucno opredieliti. da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie. za nista se nezna. Pitam puliciju. jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee. smio bih pozvati prvog raeunara. do malo pane u siromastvo. ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti. potroseno je sve i sve nknjizeno. lahko ee umesti i upropastiti bastiuu. Za dobrn upravu. uz postenje hoce se i pameti. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo.000. jer nije znao euvati oteevine. Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. U Ijudskom aivotu dogadja se.000 sitne marve. da se nece naci jedna namirnica. da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja.000. 22. nemoze se tako igrat. Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem. koja tocno neodgovara. Velika je bastina vrlicka krajina. a sada lugar opravdava. na njemu nema travke (i Digitized by Coog Ie . doeim. svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi. Jedanaest je hiljada dusa. kud idjes ? K vragn u Bracev dolae. To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet.81 izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. potroseno je for.

Nuse je podneblje prihladno za voce. 1878. niti da Paskopolje od vode oslobodi. 'ali je zato uduzio for. on je sagradio obeinski DO'm.Jozo.je i izdaje. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak.82 niti ista zelena. niti oni koji su od njega stvorili kumira. koje bi moglo hraniti svu krajinu. On se nije postarao. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma. tako i ovdje. Ali ona dusi pitomo Paskopolje. zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo. ali je za to dobio izvanjsku podporu. koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje. hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka. 22. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine. eto je proslo 20 godina. vee veliki srbski politik. nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god. God. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu. Pametnu gospodaru. On je nista drugo.000. ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode. obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine. da slabu vrstu marve zamieni boljom. Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu. da se dive srpskom slavljn. koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. na glasu je Maovieka kruska. Kase se. koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera. TO' je sve lukavo opremano. niti Golobrda da brez stete i globa zasumi. On je znao i katolike povesti na Kosovo. Digitized by Coog Ie . sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on. tamo ee vladika svetiti erkvu sv. Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji. Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu. On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice. tamo je sajarn. kojom upravlja. Popravio je Cesmu. Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce. Ani na istom Kosovu. ' N ezna sviet sto je . 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom. Ilije.

kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva. sto nam pokaziva grb i zastava. hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom. Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji. pravoslavnog srbstva. niesu htjeli tim se koristiti. kad je vidio da to uije po duhu naroda. jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva. da Jozo nezna pomisliti srbske politike. Sgoda je hila pa. Vatra je pod pepelom stala. Nije nam bilo dosta narodne stete. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli. kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub. jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika. kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim. a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. stao miriti duhove »Slogo1n«. njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao. pobratimstvo iprijateljevanje.:. Tada. uvjek 'kasniji. kud kuei Jozino kumstvo. Jer bez pravoslavlja. srbstvo nevalja. jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali. znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio. ali niesn uspjeli. mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo. 1889. ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea]. ali.i6u predstavuiku srbske politike u V rliei. i dobra volja u vrliekim biraeim.83 Za Vrliku to je bio sretan dan. a sada. Uprav tad a nasi su rukom opipali. brez pravoslavne vjere. pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti. Htjeli su doka- I' Digitized by Coog Ie . da se nesto iza brda valja. da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio. sbaciti ga sa stoliee. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. Mladjarija je ustrpljiva bila. Tada sn se mnogim oei otvorile. ali Hrvati u vjek znacajni. 1883. na koju su ga podigle krvatske ruke. doskocit. sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. Okretan.

pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu. da Ii ce ga prepoznati koje je' boje.« ? 1 I I I NielcanJe poitenja. Sve vre i kipi. dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu. . nista zato. Fratar je u Slogi. a sve da se nebi porusila »Sloga«. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one. a1i kad udje u nesretnu dvoranu. Sve se jedan na drugoga sgleda. opojena je duhom hrvatskim. I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati. U to druztvo upali su i cinovnici. Bivalo ih je razlicita misljenja. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega. ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja.'J°ere. znacaja. koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko. ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba. Sveeenici su elanovi. jer je na njoj napisano »~loga«.84 zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne. koji bi mu mogli ista smetati. On je unutra strpao unijatskog popa. zanovieta radi popravka crkve. duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju. Vatra je pod pepelom. valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su. da. pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. nista za to vrlicki Hrvati valja du muce. Tomn lle~a nikakva biljega. saojeeti. na kojoj je napisano »Sloga«. dusu u se. ali unutra nesmiedu uci svojom glavom. Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo. jer je tu »Sloqa«. Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze. daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. da oni mogubiti cija god lutka. koja prieti rusevinam. dok Kulisie zapreda.se nebi pomsila »Sloqa«. da je Vrlika srbska. jer je tute »Sloga «. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja. a to sve u ime »Sloqe».morala i na- Digitized by Coog Ie .' a da pamet svedu na tudju koloteeinu. jer je tute » Sloqa«. valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce. 1. rodnosii. Mladost pjeva hrvatske pjesme. koje zagovarajn hrvatska prava. koji u saboru kazu.

Toga dana izabra. jer to zabranjiva riee »Sloqa«. niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati. 1891. a predvidjalo se je da mora biti. Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom. kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva. tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva. a kamoli primati. Tko je porusio »Sloqu. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat. valja pogaziti najsvetijn duznost. on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike. Bresan duga nosa. niti zanosnom pjesmom. Tamo je . znanac. jer su u njegovim riecim. ali De Hrva. Kuli~ie je miroljubiva osoba.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje. srbin katolik. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku • Digitized by Coog Ie . jer nije upraviteljstvo srbsko. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj.tsku. vidili katolika u iztoenom obliku. zabave i lazljivog prijateljstva. Jozo pita riee da prosvjeduje.om nigdje i nikada. propast drustva. ne u saboru pokrajinskom. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. bio predsjednikom. nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom. kad 6e biti. dakle. svagdje mn je na ustim :> Slog a «. ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost. ostajalo je pitanje. dobroeinitelj ob6inskim novcem. Zapodrto pitanje kaste i mjeseana. On je na ruku zupniku. Dotle je Ivo Bresan. Ljubi domovinu. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi. Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju. tamo je sastanak i briskula. neparnetno dotuda i dovuda.r-- S5 bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. Izdajstvo. ne u sastanku drustvenom. ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. srbstvo je to vise pritiskalo. Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. hrvatstvo se to veema iztiealo.kum. uvrieda. ljubav prama Domovini. To je bilo upamtimo god.

Cudnovati obziri fra K. za knmstvo nehtjedose ga zapustati. 1891 u izboru upra. s toga se okupljaju i roee proti Srbim. koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. God. izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. placnu otrali su suze. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu. jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu. Ta on je nezavisan covjek. Da nije 'radi troska. Ali je bio porazen. L.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke. Jozo je jak. L. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani. koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor. da se vidi BtO'je Jozo.bili lieni noprijatelji Jozini. a ti podpisi traeeni su za vise dana. sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea. da su dallas uz J ozu. Nuzgredno budi receno. unisten. koji Jozi prieti. Oni su . u drugim sgodam. neznam. s toga trasi podpise i svjedocbe. Koliko ga postuju i ljube. Godina 1889 pokazala. oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno. mogao je sa podpisom. Ima J ozo svojih sluga. svi su bili gotovi. JOB smo u god. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. je Hrvatim kamo Srbi idju. Tu su mnogi podpisani. hrvatska stranka neuredjena. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva. porazena podigli su. dok je on ulovljen. Digitized by Coogle . Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini. Stupica. sto niesu u srdcu cutili. ko sto je obicavao. Nasao se covo koji je Jozu na N. jos niesu bili potrgani konei kumstva. J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. Maretiea prama J ozi. jer se primice odlucna bitka. cinili su mnoge da podpisu ono. jer tada niesu imali neoqranicenu. t. Mnogi su se na nj ogledali. Jurimo napried. Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on. nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. iz kojega su istupili. prenio bi one clallkc iz N.86 Karabaieu. u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892. dok se je jednog po jednog ulovilo. nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. Lista.

e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi. Maretic prvi je koji proti tomu ustaje. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin. Hrvatstvo tih sveeanosti. Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku. ali za njim hrvatska politika nije zaplakala. Kroz to je srbska Digitized by Coog Ie . da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi. Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie.I I r· 87 Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. dana. da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika. neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju. ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. Sto ima prieeiti Jozu. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske. Hrvat je dusom. VidioJozo da nije salni posao. ali nije za borbu.On je pametan i uvidjavan . ko po praznu guvnu. niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu. s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'. necuti se snaznim da ga od propasti odvrati. a da ce on svojim slugam reci. sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi. jer su sva srdca smuceno gledala. ali su zabrinuti i muce. s njim je i pop Malic. Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti. Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas. da napanu hrvatstvo Dubrovnika. Malica. Tako je i bilo. ali to je bio dusevni rat. da pogrde uspomenu hrvatskih starina.Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei. Smutnja je bila. da umuknu. da je bacio vatru u V rlikn. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«. Toga puta nije bilo tuko. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. Nije htjeo da mu se kaze. . On vidi da njegov narod strada. kako hrvatstvo danomice gine. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu. . u Kninu. Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu. pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. koji je vidio da sve vre. Ali nemir »Sloge« jos im se namece. doprlo je do »Srbske« Vrlike. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. a oni u ime »Sloge« moraju mueati. Fra K. nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim. sad on moze sto hoee.

Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista. nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. svaku pazio. Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv. da jim sto prodadu.· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom. dapace kad sve sravni. tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. -Kitarevic je pohadjao »Slogu«. drva i drugih stvari za taj dan. . dotjeraju na prodaju blaga. jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora. B riManill tezak iz Cetine nije smio -- Digitized by Coog Ie . Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom. se dodje do ovakog stanja stvari. sama zenskadija kod knee place. piliea. koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi. Spasa. Riseani toga prava niti su imali. bili. da je dan prije bio Pavasovie u Cetini. da. Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati. 1894. Slav. N arednistvo.000 katolika. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo. katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi. mora opaziti malodusnost njihovu. Jer doisto. Ali kazu. nit do. Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje. koji svojim nemarom pripustase. ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. .88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . J . Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. da tamo nece biti nikakva nereda. naci se u najvecoj neprilici. jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine. mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata. riMani. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. niti su trazili. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. . izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2. Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio. Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni. uspomene. sto nesmie dati ista. koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. ali nigdje ni jednog muskiea.

dn je odavna vatra pod pepelom stala. Osim nj ega . koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica. Hto se je bojao budalaste prietnje. svi poginuti stope neodstupiti. Nije bilo druge. vee ~to se je bojao da nebudu popaljen. To je bila neeuvena neprilika za toliki narod. koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim. valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. ne. koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri. Hrvati svetcano priznadose. ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja. u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost. Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo. Digitized by Coog Ie . u kojih se dolazilo pitati. ali S11 jos bili jaki konci kumstva. da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn. pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije. gotovo da skapa od glada i umora. tako su odgovorile sve domacice. svi su stali zagovarati. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic. fra K. vee Indo zaspg'Hlse. i za vjerskim svetinjmn. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti. koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade. da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine. s I Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano. dosao je . ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje. Povratise se iz Cetine procesioualno. n narodnosti.r so tRta dati niti prodati. Sveti gnjev. Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. da su katolici i Hrvati bili siti srbstva. Malo poslie toga. da se njima pretrgne svaki odnosaj. koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku. Istina je. dn su Grci uzrok razdoru. opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti. nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«. da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna.

probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . Gospe Rozariee. da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena. Tamo ostadose katolici srbi t. N. koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~. sielo istoimene Zllpe hrvatske. Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav. Kalafatie.no Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t. koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda. Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu Digitized b: Coog Ie . sto je god. N ovakovie. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber. a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B. N eopisivom . koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi. moralno je istanealo. ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti. sluga srbski. Milko\. j. Dogan. i za dugo obdrzati. istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji. Begovic. Prozora. j. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao. a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti. Zidar i ostali zasnovase H. Sokolie. nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest.ic. bijase i zupanija Cetina. Citaonicu uz ovaj proglas : P. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika.. Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj. a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja. V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike. Starohrvatske tvrdjave Glavasa.brzinom Kitarevie. Plazonie. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo. treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli.

s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe. molbom. 5. iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn. G. nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. dan bio otvor eitaonice. U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I.poremeeena mi zdravlja. sto ste me se sjetili. da sve dogotovi do 5: srpnja. U vazili V. dne 20. dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. Svibnja 1894. G. 30. G. Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara. muzara. Prinosi salju se prec. Digitized by Coog Ie . Odbor se ie svojski zanzeo. Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka. U takovoj nadi neka V. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda.taj. Vrlika.« S odlienim stovanjem Vas Spljet. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. II. Jedni i drugi takmili su se. i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati. g. Promicateljni Odbor. Iliji popn Malicu. kako bi na . tad nedvojbeno je da ee se V. ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom. sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena . Uzto liepa Vam hvala. Borciea. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program.f ! 91 Gospodstvu. Lovro Borcic. da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«. blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. gosp. lipnja 1894.

N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag. VII. koja traje do svrsetka sjednice. 3.6.. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima . IV. XII. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici. srpnja t. XI.. kroz koje vrieme pncaju muzari. 6039.rojenje. c. c. najbolje ce kazati sliedeei utok. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove. 24. U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara. Eventualni__predlozi .92 .« Kako je viteski postupao Knli~ic. 02B7. Imenovanje Upraviteljstva.lipnja 1894.. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost. - Digitized by Coog Ie . Br. Novakovica. k. V. lipnja 1894. Predaja uprave od Promicat. kr. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim redom : 1. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove. kot. Slavno c. Poglavurstvu podueskom de pres. 13340. koji je saobCio ust. Odbora Upraviteljstvu. Br. Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5.'v. VI. 2. istoga Tom sl. Kot. Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat. te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. Tog Slavnog c. g. za vrieme istoga pucaju muzari. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. . POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti. U 10 sati otvor »Hrvat. k. U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara. Br. Vi80k. Kot. k. Citaonice« sa govorom. Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14. VITI. III. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. IX. 1894. x. . a to sa cienjenom odlukom 18.

koji hi se imao drzati tom prigodom. 1555/1 336. k Br. lipnja t.) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni.da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama. nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice Digitized by Coog Ie l L . lipnja t. g. (prilog B. koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. Br. dapaee iskljucuje glavnu tocku iste . koji je izdao odluku 23. Odbor se je u istinu nadao. upravljenom ngled. Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti. ali glede blagoslova zastave te mjesta. 16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat. da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane. lipnja t. odakle 6e i sliediti odnosni govor. Da se uvidi grdesija. Br. g. koja ta~av postupak karakterizuje. nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat. Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu. gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona. nacelnik vrlicki odlukom 27.) trazio njeka razjasnjenja od Odbora. upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. g. obe. da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom. Saavim tim obc. ali takovo ogranicenje. . naeeluiku obcine vrlieke. . dostatno je iztaknuti. 1555. da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog. (prilog A. g. Citaonice«.r i 93 Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat. nu tako se zaliboze nije dogodilo. 'Citaonice« kao i na javnoj nlici. koje posvema preinacuje program sveeanosti. jerbo se je inace svidjelo gosp. da isto obaviesti. da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C. na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. Upraviteljstvu u Vrliei. nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B. dapace su bili u sve i posve skloni. 1894. lipnja t.

vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga. doli sic volo. G08. Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor. da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje. da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. opeinskog Pravilnika. sic [ubeo gosp. nacelnika Kum~i6a. da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti. naeelniku. te ce istaknuti. Digitized by Coog Ie . . Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista. sto se porice. on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. Upraviteljstvo i nadlezno bilo. Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo.. nego i u oeito] opreei s ustanovom §. . obc. koji bi morao biti dobro poznat gos. Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora. Oblasti za unistenje pritusenih odluka. koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske. . dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti. jer ope..r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora. U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske. Zasto ? Signa temporum. Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati. Upraviteljstvo . vee jednostavno na znanje i vladanje. docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. gosp. jer u njima ne odsieva drugo vee . koji se ne trsi. da bi n istinu opcim. da obrazlozi svoje odluke. Predpostavljeno ali nepripusteno. koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja. sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . da budu cvrstom podlogom Toj slav. Nasuprot.94 obcinskih prisjednika. zakonske ustanove. da su vecim dielom naju- . . jerbo je ne samo nepravedan. . Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene.. Opaza se. Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost. ali tada odnosne odluke ope.. u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano. 56. buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti.

da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove. j.' kako je bila ustanovljena u programu. N apokon utoenici izticu. okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. izradjenom po svecauostnom Odborn t. da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni. to utoenici ipak ciene. d. u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. dok se krecu II granicama zakona. Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B. Prezirna je nakana obe. podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni. Toliko je trebalo istaknuti. Oitaonice«. sto irn se nemoze uskratiti. nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81.95 \ glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat.« utoenici izticu. da Ta s1. Nu ako otvor »Hrvat. Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce._ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. vee je njihova svrha. Obla- r l Digitized by Coog Ie . jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno. da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein. da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke. u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat. iskaze i izgrede. Citaonice«.' koja. samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici. koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika. stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno. da u varosu V rlici ne . kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam. Oblast uvidi. Treba uvaziti. a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga. te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika.imade zgodnih prostorija. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva. Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti. nacelnika u ovom pitanju. kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane. poeimlje : »Za svaki prestupak j t.

Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I. da To s1. velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. IV.. i C.06 sti . Nije izaslo na hrvatsku. . koje ne hi moglo prouzrociti nereda. da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima . kr. i IX. kad su na Kievo dosli. kot. Slavni Odbor paziti ce. program!l metaka 8 POll politicke Vlasti e. spadaju nadleznosti » » » Digitized by Coog Ie L .. predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. II. koje ostaje do sveeanosti«.. ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo. e. Takog slavlja riedko gdje viditi. Poglavarstvu n bojazni. VIII. Upraviteljstvu u Vrliei. kr. obe. Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem.s vrueom molborn. kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . Kuinjani imali su ~to viditi. •. dostavljaju prepis istoga Tom HI. X. Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom. Poglavarstva. koji na konju jUHi i zastavu nosi. uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se. kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena. Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic. » « H » »XII. » 1~ Tocke VII. kot. kot. » » 8 »VI. stupa ponosito u Vrliku. i XI. Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«. V. da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo. Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp.. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. . stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1. kr. e. . Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje. a nije sve ni na srbsku. >.

. E: ~ . ~ >- ::l ~ N .::2 >- E '" '" ~ '" .: 0 Q:l ::l >. '0 ~ ..!( .!( 1l '" :.. .. .. 00 s:: c. L- --0 I'- ~ c ~ E ~ Q ...... e0 ·S 0 ·S c.....: ~ ::l 'a>-s 00 I'- ~ 10 '" '" A <:=> I'- 00 ~ C'1 C'1 A A " Digitized by Coog Ie . > .~ >(Ij H ~ ....!( 0 :.. > s:: c... s:: c .r 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili.!( 0 +" 00 N 0. ~ .Q.) .........) 8 ::l ..n~nllloO' BU n!J. ..1-0 ~ ~ >1-0 0 ..: .: ~ ::l ~ >~ 00 0 Q...~ ...!( .) ...l'ru-l!l Hlli!l......) ~ ::l ~ lC 0 C'] ~ 0 ..!( Q...l nrPln·iln Vrlikll se U .......!( ::l . nasli mo .: i:< ....!( .. ~ ~ .. H ~ ::l ~ c.....!( Q....!( c.!( '" Q3 '" '" 8 '" S .: ~ c.. .. ~ c ~ 00 c.~ A ~ .... ee '" '" C'J I- '" ~ ~ '" <:=> <:=> ~ 10 c. .. ~ .hl1:'J..=....: '" '" A '" '" --~ 00 00 ::l ~ 00 c....... ·S c... .Ll~ '7~H.: 1-0 ..

-'-' Digitized by Coog Ie .

Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju. Turke i Talijanee !« U istinu.gdje je. koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn. J er otvor ove citaonice znaei. gdje slavni knez Domaldo.. i glavnim oporistem tudjinskih.dusi hrvatskog naroda. da se i vi. ko da se je slegJa sva eareva vojska. po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa. trobojne vrbce na dojednom. pa . Glasovim ove krajine .i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva. Po obavljenom izboru upraviteljstva. nego i za eielo hrvatsvo. bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota . koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja. niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije. iza duga spavanja. u ovom kraju.000 ljndi sve pirno obucenih. odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare. i svako otaebenieko srdce evili. gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska . obavise cudesa junastva. pod upravolll o. da je bilo preko 2. llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost. na obranu starih. u novijem nasem ustavnom pokretu. Barbica. razmisljajuc.sramota nad svim sramotam ! . svoje dicne starine neodrieete . protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti v 7 Digitized by Coog Ie . . Tatare. kako je ova slavna krajina. da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete. strasno stramputiee krenula.od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski. nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. vrlo je zazorno. budite na novi zivot. a yam je na veliku diku. velc. 'lirvatskih praviea . Ijudi. da se ni vi. gdje bani Subici i Nelepici. Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske. zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse . Kada recem.r I' 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili. Hiljade zastava prekrilo Vrliku. Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode. kako je postala plienom dusmana hrvatskih. koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci.vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce. malo sam kazao.vrbcam okicenih. Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu.

te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«.. sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine.Kako inn svecanost. Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine. dostojni potomci cetinski junaka! . Mihaliea i Cnbreti6a! Vi. Klarica. Jurceniea. Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci. Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam. koji junacka imena svojih predja. pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom. Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu. Objed je bio u fratarskoj avliji. Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica. vi nemozete. Stotine brzojava stiglo je onaj dan. tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6. na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale. da otvorite ovaj hram pueke pros vjete. bila je plodonosna. da se okupite pod slavni hrvutski barjak. ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete. gnjezdo sokolovo. Mukaeica. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo. koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko. o Digitized by Coog Ie . Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. V rlicki Hrvati ostadose vierni. 98 starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje. proslavljena u narodnoj pjesmi. da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap. koljenovici slavnih Berislavic». Vladaniea. Govorili S~l Biankini. nemilim udesom. koje. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete. pod sjellicam. 'Trumbie i Radicie. uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. koji napucise ovu krajinu! Vi. dr. Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski.

kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci. Svak ce razumjeti. veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea. opazili smo. nase veselje bila je Jozina zaJost. iz Zadra zahtjev za zahtjevom. Citaonica je svedjer bila puna. da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica. kad pjevaju. Siromasni srno bili onda kao i danas. jer je njegova snosljivost tolika hila. dotle su svetci. Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. J ozo i njegove sInge od jada su biesnili. Ova pjesma. svako zio na njima. On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu. Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«. PresidiaIi lete . Ispred Citaonice.i opet i deset puta opet. negoli Zajcovu operu. jer je tamo sve u buntovanju. ali nam se je einilo da je nas say sviet. Nigda se coyjek nebi. da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet . kamo Ji ce st. Dok smo se uri nevino veselili. nas zanos pobunilo Inn mozdane. jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«. nasa . zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze. nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare. jer. smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram. koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili. Iz toga je svak mogao naueiti.r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«..pjesma srbska srdea parala. ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa... pomisljao si da si u kakvom gradu.franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu. Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska. ko u vrsaju. da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao. dok iz »SIoge« izadjose. a ne u maloj i siromasnoj V rlici. da je uzaludan posao. Pravedno je sudjeno. u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje.99 Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«.. Dok su zupnici u »Slogi« bili. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot. trud od toliko godina dase . jer je hrvatska. da je hrvatska pjesma sve zacinjala. njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio Digitized by Coog Ie .Vrlika iznarodi. revne zandare.

da nami pokazu tko je Kulisie. da su stara vremena. On uliearski napada svoga. a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno. nije prisa stavljati ovo odlikovanje. red Frane -Iosipa 1. Otvor »H. . ~a je pogibeljan za javni mil'. da Jozo nije u redn smislio. Naueili se samovoljnom vladanju. Sto nije mogla zandarmarija. da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara. G. ipak iz Zadra pisu. jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme. Citaonice« Digitized by Coog Ie . on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo. Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika. Ovi su ljudi mislili. on nije prisustvovao nikakvu izkazu. da je prije toga bio postigao Danilov red. Dobiven je krst za zasluge. a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao. Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra. NiMa zato. Trojanovica i kaludjera. on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret. on usree u skup Hrvata. a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji. Nije trebalo . ' Kulisicevi prijatelji. postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga. on pise dopise na 8. ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. Cilli mi se. kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali. koju od Joze. Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti. cuo sam. staresinu. kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. Nu. to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti. nemoze se traziti. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya.100 nurm Malic. }odjena i uzgojena u Vrlici.da drugi ucka Hrvate. Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. opeinskog prisjednika Begovica. Nekako u ovom poslu. on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem. psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice. s toga ne mogu da se snadju. »zivila srbska Vrlika«. dosta I je bilo Joze. to ce biti sve pitanje etikete.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful