..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

v

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

.

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L
je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

I

r

I

n

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana. kako cemo u suvremenim izpravam viditi. a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati.. kada se. mnogo vecim razlogom. I f I. we nitko drugi. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj. slavi se poraz srpstva na Kosovu. Od g. negol je mueenicka smrt nasih prndjedova . 1715.) onda. l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini. To potiee od grk == grkae. da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi.. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do. Opazamo ih jos g. u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo. Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac. koji su za nje izginuli.000 dusa. ali ne u tolikom broju. da g. jer BU ih tako zvali sve vlasti. i 1 G90. doklen god Tureina ne odalecise. 1730. ili. V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11. i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu. a druga polovina grcko iztocnoj. sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren. da su katolici. na milost i nemilost Tureinu predade. za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici. godisnjim zadusnieam spominjati se onih. pa i sami sehe tako su nazi va li. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja. pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae. nahodimo danasnje grcke porodice r Digitized by Coog Ie . vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih. Znamo. 169G.

Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea. Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini. zupnik fra Franjo Testa kaziva. 1898. pred istim svjedocima. 1744. a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. 1747. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. da je jednu iz razkola primio. i prep. Jednakim nacinom. svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno. a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. Kosorim. po nadahnucu bozjem. Otisic. j. u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki. pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda. bez natruhe greke. prigrli obred latinski. Barem do danas : nedopiru izprave. Koljane. katolieke hrvatske. Malo drugcijim oblikom. gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. i prepost. Andrije Cige i Mihovila Matkovica. Tako g. j. prolazili za unijate. uoblascenjem presv. Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima. 1746. da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga.pueanstvo ostade u selima Kievu. od 5/1. Kosorim. da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. da su greko iztocnjaci u proslom vieku. n prisutnosti g. Jovana Backovica. prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno. koje bi protivno dokazale. u proslom vieku zivilo je skladno. Fra Luka Maroevie parok. 1746. vee se vidi iz registara. uprav U onim selim gdje danas stanuju. POdOSOjll. Podosojn. gdje danas jednog katolika nema. Antun Kadeic nadbiskup splitski. Ovo nije bio osamljeni slucaj. Vara se tko tvrdi. gdje se nahode zapisniei. Kukru.: Svjedoeim ja podpisani parok. 6/11. «Srbski Glas» br. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom. i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda. N a 28/3. da danasnji Grci i onda su taki bili. [)2. prije poduciv je i 1 Digitized by Coog Ie . kaz«. a dopustom istoga biskupa.8 . barem u ovoj krajini. svojom slobodnom voljom. Cetina. u Maovicam. po nadahnucu bozjem. na 6/11. spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. sela eu. Garjaku. Jezevieu i Vinalieu. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo. Fra l\Iihovil Plavcic parok. da Marta udoviea p.. Civljane._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga. uoblastiv me presv. Maovicam i Vrlici. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici. KatoIieko . 1747.

u tim poduzecim poviest Ham neprien. mnogo veeim negoli franjevce. sve potvrdjujuc sveeanom . Na 4/11. da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. tko je u poviest zavirio. da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom. Doeim. 17G2. da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu. Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem. oblacenje mladih fratara. vee valja dokazati. 1750. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno. i 8/9. Simom V ueemilovicem. obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim. na 8/1. mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim. 17Gl. Nije dosta reei. vee mozda iz kakvih drugih uzrokn. kakvim neobdarival za republiku zasluzne. svi su dokazi proti tomu. Tako slueajevi sliede g. Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. U vrliekoj krajini. 16/7. nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. I vanom V ukicem. koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod. bili smo progonjeni. da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi. svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. u proslom vieku. pak k tomu nado- Digitized by Coog Ie . u koje je hila upala Stoja keer p. UprHV zagorske Dalmacije. Rade Baekovica. a to ne s katoliekoga vidika. franjevee. koja je dobro znala. . Ako tvrdim. Dapaee. da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi. cla svi njezini podlozniei budu katolici. i 30/11. iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. Nista to nije smetalo. N evjerujem. da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem.izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva.zukletvom in facie ecclesiae. da . vee sa svojih politickih eiljeva. Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. 0 Mariji kceri p. niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje. kao i to. niesu poznati izvori. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva. koji su malo godina prije. na 20/11.Iakeljicem. Poznata je svakomu. 1749. Franom . da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. pred svjedoeim Mihatom Klepicem. Mletacka vlada.nije republika zelila. Naprotiv.

i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum . :!"~~. Ove nemile sgode opisa ot. da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu. 10 i' ".4tt~-~:~·~·~\·-·. ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase.. Ne samo da su od njih harac trazili. Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije. da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit. Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane. Lastric u pomenutom djelu Epitome . drzali svojim podloznicim. bez razlike vjeroizpovjesti i obreda. Grci progonili katolike. ko i svaki drugi. da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti. s toga se fratri opet tuze. da ih Grci harace. Ovaj je zulum trajao sve do godine Digitized by Coog Ie . pregledavsi slavne izjave u ruku im. kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini. Za to bi im sultan davao vlast. Razbojnici su progonjeni. osobito visovaeki gvardijan. 91. U tu svrhu. ipak nitko tomu nije dao znaka. oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca. a ova]. God. Vriedno je dokazati. pomoeu turskih vlasti. povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau. kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane .. it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu. ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti. } ~. svedjer bi prohodili izaslanici da . Jajnicka kronaka na god. opet. . oliti pod svoj greki jaram. H. ali krscani hodase u Carigrad. 1662. Valja podnositi za pravieu.~ . ipak za nasu stvar stoji. komu je i vrlieka zupa podlozna._.·. Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod. na koju je spadala i Vrlika. G. naredjivam.61. a da se moze tko okititi muceniekim viencem .. Poznato je. tuze se. i naslova progonstva. f'~. 1548 fratri bosanski i dalmatinski. vladika dodje velikom opravolll. vec su neprestano kusali.:_. da su. izgubise mnoge jaspre. I ako dokazim zalazim u starija doba.« Ovo nije nista pomagalo.. Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka. kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu. prama carevim naredbam. dati i razloge progonstva. izgone danjke.

Rp. kad je drugi pasa zamienio Cedina.javu. dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani. 1679. nije mogao silovati. tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu. a misle li ostati zupnici. budue 0<1 njih neodvisni. da mu se pokore. svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti. ali je s poreza preslo na vjeru. »God. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse. 2) Compendio Storico. !l2. koji i ako se je bio potureio. upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad. On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe. na 24. Crkve samostanske bijahu zatvorene. koji dosavsi u Bosnu. niti moliti. dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot. Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu. a franovce. 1661. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku. nego na sveeenike njegovog grckoga zakona. u njih se nije smjelo sluziti. kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu. U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. da se moraju iznova rediti grckim. nego na same grcke sliedbenike.1) Dok je stvar stala na . da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit. Lastrid. nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati. lipnja. Digitized by Coog Ie . Nikole iz Olova god. N e smjedose se pokazati na . da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze. Franovci se nadjose u velikih mukah. obredom od njihovih vladika. to potvrdjiva i ot. Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae. porezih. a ot. Frano Svimirovic.11 j 760. mogla se je nekako pravdati. U tom pismu biskup jadikuje ') LaStric ibid. koja se ne odnasase na katolike. oliti pod grcki jaram.

enim nobis non in. da nam dostignete pomenuti hatiserif . Bakula I Martirii iqid. ') Ot. kako pomenusmo goa. . kojim se znaju vjesto posluziti. N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. niti njegovim vladikam. da ce nas skueiti pod svoj harae. koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute. da . dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni. . Saer. koji su. et quulem. .. idiantur. kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni . 120. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih. katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. IV. kada vidimo njihovu razkolnicku silu. quam Turcos 1p808. 87.12 na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika. osobito sad. Lastrie : » . da nam ove nesgode od Turaka dolaze. « Pomiuje mu cetri osobite toeke. lW8 imfeeiiore» hosies toleramus. carevim i vezirovim pismom. quo n08 suac Jur£sdictioni s 8ubJiciant« . tolikimi kavazi. za punih 200 godina. . dokle pomenuta razpra nije svrsila. i nas katolike narinu. dokle ova neharna razpra dovrsi. svedjernim napol'om grekih sliedbenika. koji ce mu ovu prosnju pridati. 1) U prvasnja vremena. Nusupuun. » • . Nebi nam toliko zao bilo.. Ot. tel' se tim tumaei. ::\to potjeeu od grckih patrijara. Bosnen. da na svoJ obred pritegnu katolike. veli. njihove se mogle bolje uzdrzati. 2) Ovaki polozaj . da mu ga davamo. bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji.bili njegovome haraeu.. 8tO. Lastrid Epit. koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea. zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti. Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082. i preporueiva dva redovnika. da se zaprieei lukavo tumaeenje. Digitized by Coog Ie ._ nika. da mn se jednom dostigne oprost. koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe. Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice. . tel' zaklinje. si zabili u giavu. 17GO. 91--92. Kroz to vrieme. vee su nam gorkije. ') IllyI'. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih.

'za uvjeke k sebi ih privezali. da su franjevci eeeto na kolcima skapali. raztrgalo greko nasilje i lukavost. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti. 'istim hrvatskim jezikom govorila. Danasnji starci greke vjere. Mletaeku vlada zvala se je katolickom. istog roda i plemena. lahko se moze dokueiti. iIi da im sluzbu zapriece. niti dallas niesu prosta. a to uije smjela niti mogla. a upala u eampre mletaekoga lava. Ako se k tomu pridoda. Pitamo vi~e puta. da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. Od polovine proslog vieka. da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati. nebi se nista cudili. da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva. zasto to nasa braca. nije rado trpjela inovjeraca. Nije li ovo oeevidni dokaz. koji BU bili katoliei. Stari hadet grckog svecenstva. zaziviju srbske vjere. koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom. jednu vjeru vjerovala. iste vjere i zakona! N emozemo doznati. kako je progonila one dicne fratre. koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. iste krvi. kako su se ovako izmiesali. nalazi se po koji trag. sliedili su zalaziti u Dalmaciju. Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske. jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. jednim se krstom krstila. Greka vjera od n3S· ih je odalecila. kad su to nekoc bila nasa braca. Po duhu jozefinskih zakona. od nasilja i lukavosti grcke. da su braea zajedno bila. ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina. u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge Digitized by Coog Ie . da se dotadanji vjerom zvani Grci. samo ih je zavodilo. kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu. To nije pomoglo. koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. uhoditi krMane sveg turskog cars tva. vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma." 13 l da franovce ili odaleee. danas ne samo da niesu katoliei. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu. presao na grcku vjeru. Spomeuuo sam. odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost.

sto budue veekrat ponavljao. radi toga drzavna zabrana izlazi. Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici. da je i danas. jer tudji podaniei. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i . Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno. Ovi su mislili. da grde i mrze sve sto je katolie. Grci su naueili svoje sliedbenike. varaju i nastoje otimati. kako idje na zavjet u katolieke bogomolje. pa on bio poslan od svetoga otca Pape. da je narod medju sobom skladno zivio. niti narodnost. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi. odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica . Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. Sto je zlo. Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke. koJi 8U d1·u. jer nije ga razlikovao niti jezik. poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine.qoga vladanja. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «. uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«. slozi. da nebune naroda. a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti. ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika. to je lahko naueiti a tesko zaboraviti. odaleciva. s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. zabranjiva skitaneinam grckim. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga. Odtole smutnje i zavade. N aravno je. koji je upravljen za katolike.. da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri.. da odaleei grcke smutljivce. kako katolickim svetcim posti 1 1 - Digitized by Coog Ie _J .14 drzave. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca . ali one smutljivce.inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja. sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. Radi toga naredjiva. gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja. da dolaze u Dalmaciju. a u vjeri ta je razIika bila. Onaj isti zakon. s toga opet zalaze. koga. jedan slucaj upuciva nas na mnoge. da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada..

s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje. 29/1«. Kako je bilo pod mletaekom vladom. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva. koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. neka se sjeti cije je majke sin. drugi bi posao bio. vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu. da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere.». da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu. pomoe trazi od njegove molitve. dobro dolaze ova razrnatranja. od potrehe je. jednoc su hili katoliei. Navesti eu ipak dvie pismene izprave. sto u grckoj . Zu nus je dosta to. od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale. poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog. za hator grcke kalugjerske vjere. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put. To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo. 1815. god. dragovoljno ce ga zagrliti. koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n. da su oni jednoe hili katolici. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat. koje Bog dieli u katolickoj crkvi. vladavinu punn obecanja i praznih nada. koji se priznajemo i Hrvatima. kao i mi. koje ce nam kazati. ko sve to vidi pita. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «. a sada anstrijskog cesara. slicdbenika [ramcuzkih. sto su bili privrzeni kuei austrijskoj. Frane prvog rimskog. koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. ona je ljubezniva. jer su njihovi stari hili katolici. sto nevidi onih milosti. Kad bi pisao za cielu Dalmaciju. tada i sada. da su greki svecenici silom oteli narod. Digitized by Coog Ie . Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji. sto je vjekovim zasadjeno. da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju. da svrne svu pomlju na cinjenice. Politiearu takodjer. Ostajalo hi nam. a za to posve malo ima uspomena.! I 15 i moli se. vidili smo. Mnogo vise. Nemoguee je izkorenuti ono. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti. koje su njihove otce u raj vodile. za vladanja dobrog i slavnog. ali je moja zadaca sam a V rlika. jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano. neka se vrati u njezin narueaj. koji se danas zove hriseanski. katoliekom sveceniku mise placa.

radi kojih katolieki zupnik. . uz ostale rodoljube. koji bi. da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as. jer je tako francuzka vlada htjela. Hocemo li ~to slicna traziti. dva samostana zaplieni. biskupsku stolicu. Ako itko. kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare. jer su primili novaca za seminar. Svakako. to su franjevci hili. Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv. da je francuzka vlada otela katolieke crkve. jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve. jer su bili ratilo proti svojoj braei. Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa. sve dalje bjezati od katolieke crkve . Kuko je bilo zupnicirn. kojim bi se moglo protivno dokazati. vodili franjevci. koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini.16 ~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. naravno. Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati. koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke.• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti. uzdrze seminarija. i tko nam moze zaniekati. Za to je sest fratara na smrt osudjeno. za sjedinjenje s Hrvatskom. a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio. Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. koga su. naime. Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati. da je njima s Francuzim bilo dobro.- Digitized by Coog Ie . Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom. crkvo u Dalmaciju. da gone Francuza. iz naroda za narod. seminarije zasnovala na drzavni trosak. zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. od kojih su dva musketana. iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske. a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu. dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa. pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. da je vlada ueinila Greim? Znade se. Mozda do melle nedopriese izvori. da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici.· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri. da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu. tako i podredjenom pueanstvu. francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara. Da bude vrhunac progonstva.

1818 i god. s toga im Austrija nesladi. za vrieme tursko nasi progonitelji. Katolicka crkva trpjela je. da drugeije bude i u V rlici. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. da je to katolieka crkva od davnine. da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju. Skradina. a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila. da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka. Drugi nagadjaju. to je Greim bio zanat za vremena turskog. ali ih na zlo naueise Francuzi. a danas taj narod. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije. ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke. jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti. Kad ove dvie toeke predjem. na koju su spadali samostani Knina. da je to erkva i groblje cetinskih zupana. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. Zasto ? To. prije turskih vremena bili su katoliei. u okolisu 2 l Digitized by Coog Ie . Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke. koji se odnose na pitanje unije. od njekoliko godina svojata ime srbsko. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji. Za prvih godina austrijskog vladanja. za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici. posladila im otimacina katoliekih crkava. a manje nagadjanja. za vremena franeuzkog. istina ce biti jasnija. Bto bude vise suvremenih izprava. ali je mletaeka vlada svemu stala na put. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti. Svi se slasu. Francuzka je protjerana. 1842.-: 17 Ta nasa braes. Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi. koji je bio najglavniji cetinske kustodije. Svi su znakovi. Po izgonu Turaka. vee nema uspomena pismenih. njihovu biesu nije bilo kraja. Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana. Otimati.ee se sve tekom pripoviedanja viditi. Crkva sv. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god. Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima. koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. Visovea i Klisa.. Karina. 1832. za mletacko doba lukavi susjedi. malo se pokunjili. s toga drzim. drsim da nije bilo moguee.

Padri eli Visovaz de Minori Osser. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god. Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia. . Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji. da je to starina franjevaca visovaekih. stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv. a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju. carte 108.re di 4 Ott. stvar otisla pred sud i ovaj je osudio.med. To je bilo god. rna lasciarne libero. pretendano di haverne ingerenza. za vrierne tursko.a di S.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi. n.ue nella Chiesa snd. Spa sa. i Digitized by Coog Ie . che per coprirla. odredise popraviti i pokriti crkvu. nadjose se stanovniei greke v]E'l'e.e de . ed ai tutti li Morlachi. assoluto. 1696.1' K r Dol£ino nostro Preces. Salvatore.ni gin disposti da q. ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn. Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku.e dell' Ecc.a.mi Padri rapputato. () in altro modo migliorarla. che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi.r Pavissich ordinato a non permettere. 1699.ti di S. () facessero detti padri. non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione. ali Be Grci tomu opriese. che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco. Videei fraujevei ' karno knee Grci.rio eli Verlica.o Ad ogui modo ci viene hora p. zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu. nz malieu katolika.18 V rela Cetine. Fran.e 1696 dirette a quel Gov. fncon lett. et agli ord. il che repugnando alla publica volonta. libro III. e Calogeri Greci.ta Carica.ti Religiosi di Vissovaz.to la stabiliscano Ie ·1 i .o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ. Grei. 6 altri seguaci di q uel Rito. naueni otimacini.mo 8. Essendo di antieo possesso dei RR. Comett. e quieto il possesso alli preaccen. che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med. et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud. no pretender veruna giurisdit.

da je s toga. sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom.napetost dvaju vjerozakona. 19 lJIaggio 1897. . mogla prouzrokovati zalostnih posljedica. . Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. Tanto esseguirano tutti in pena della pub. toliko vise. da je grcki parok hotio uvesti obicaj. I fL 1 I I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1. to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie. 1842. obavljali su tamo svetu sluzbu. R. ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam. s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem.nte pontuale rassegnata obedienza. Luogoteneza. jer radi napetosti dvaju vjerozakona. Neobstoji nijedan spis niti predaja. Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe.19 nella miglior susstitenza a gloria di Dio. 8to nije bilo do sada. Zara.· Nalazi se u jednom rukopisu od g.ne. Ali da je. da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k . razvalinam erkve sv. proti zabrane mjestne obeine . od nekada. to su zloporabom i usilno stavili u djelo g.1699 . In quorume. Dall' ir. Digitized by Coog Ie .a Indignat. .. Tada je bila katolieka obeina. ed a salute dell' anime de fedeli. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. 1696. niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje. .r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale su Grei htjeli imati g. I tako sami katolici. za blagosoviti one grobove i polja. valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom. mogle hi nadoci zalostne posljediee. jur obstojeea . pokusao uvesti taku novotariju. Zara 4 Maggia . dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen I Bto MUller - Direttore. koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima. Nije bilo kud kamo. gdjekoji parok toga obreda. koji nije obstojao. restando il Gov. 1854.« Ovde nam kaziva suvremena izprava. Spasa.re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p.

strana 48. Grei ne miruju. nije mu dosta kazati dogadjaj. vee stopro g. da su mogli otimati za turske vla de. Biti ce slucaj. lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. na 3 listopada 1ti53. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere. Spasu Opet C. tuzbe i osvade radi unijaeenja. Tko pripovieda. Poeimlje smutnja g. 1842. groblje da obzidju. njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. 1850-1858. 1842 u V rIiei je dosta mirno. Okrenuli mi naslov borbi. vee oni g. u upisnicim od g. vee je od potrebe oznaciti svrhu. nadahnitelje i okolnosti. da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise. Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena. 61. g. sada politicka. Husa i Lutera. da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. jesu Ii se Grei uglavili. hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. da ove iste godine bi pokopan. kadgod kroz nacelnistvo. Mihe iz Cetine. Vriedno je spomenuti. 1699. se na istu stvar po sto puta navratiti. Za to sam i spomenuo okolnost. Jest. znadu . a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. opet ostaje ime. 1842. Koliki je razmak izmedju Viklefa. Spasa. borba. U historiji. Spasa. 1842. drugda radi zastup- i Digitized by Coog Ie . K. 1842. zupe u Vrlici. da do g. Samo je potrebno zabiljeziti. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo. 1853. Spasa. barem svake desete godine prokliavalo. sto su priecili katolicim g. s toga im puska opet neupali. jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja.r I ( f~ I 20 J eli na tom svrsilo. oui. ako uzmem u obzir. a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e. Godine 1854 hoee da poprave crkvu. da predusretne nerede. ali se nije dolazilo do pravih okrsaja. Baricevie IVHn p. Ovo sam zabiljezio. ako ne izvojste iz prava. Tko je bio kolovodja svega ovoga. da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. to je vrlicanim suvisne spominjati. Sada oni kusaju. da je posijano sjeme. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. kako tko hoce. stogod se je nastojalo buniti radi sv. ipak su protkati jednom niti. u groblje sv. Prvo je bila vjerska. br.

Poglavar Buratti svojom odlukom br. taj zna. ali to za Grke nista nevriedi. svibnja. tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista. gdje naeelnik. prosinca 1859. gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse. da ju pokopaju u obitolski grob. vise uri hoda. kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim. koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei. sto su u sred cice zime. Njezini su htjeli. borba. meni "I . Taj je kiak i danas tarn 0. Vukovic jebio otvoreni pocetnik. skida . u katoliekom groblju. pak im moze biti. kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove. nigda se uije mogla nakana staviti u djelo. da vlasti brane prava katolicka. 1859. 1856. turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere. da se pred svietom mueenicim grade. na 6. 1853. na 12. . popraviti katolicku starinsku crkvu. bio je u pohodu splitski poglavar Buratti. Mihe g. a to Greim uprav dobro dolazi.nika i sve to neka se zove kako se hoce. a da su se tome Cetinjani oprli. jer se tome Grei opiru. da sve vlasti priznaju katolicim pravo. naime. Digitized by Coog Ie . 12851. studenoga umrla je Marija Baricevie. da bude stavljen u rupu na groblje. 1859. Tko je pozvao poglavara. Ove iste godine. Vidili smo. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce. Tko poznaje.: koje je katolicko vlastnistvo. uz crkvu Bv. na 3. da na lieu mjesta sudi 0 prieporu.. zabranjuju ukop svojoj seljauki. na groblje. i glavom otisao u Cetinu. s giavarstva Milu V ukovica. Sto niesu nigda. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea. ali je drugi puhao iza njegovih ledja. pak sam naveo slueaj. Istina [e. to ovog puta. listopada. koji se sbio». da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka. nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g. 16. preko krsa. daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. da je bio pokopan Barieevie Ivan p. ostati 6e uvijek.r ! 21 . «koji je bio poeetnik nereda. od nista ueinili liepo stanje. proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. G. Bpasa. Dva su moguenika u V rlici sa kamatam. zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu.

da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\. j. na grohlje. Spa sa. Daj ti uglavi usijanost greku. Tako je Audrija Lelas katolik.sam nasao da je tvrdjeno. da katolici i Grci sluze se ko i dosada. ukopan kod sv. studenoga 1856. 17703. N ema dvojbe. Ali tako ne sude zakoni. rujna 1857. Ni dvie godine neprodjose. 17774. da je grohlje kod sv.22 nije poznato iz izprava. da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine. 519. 1696. s toga osudjiva glavnra Vukovica. Spasa katolicko vlsetnistvo. svagdje . medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem. a da su se Grci uvukli proti svakom pravu. nasiljem. . Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. hr. Buratti je hio dosljedan. od 27/4 1861. Digitized by Coog Ie . 11 austrijskoj drzavi. da mu se ko grckom mueeniku dade za- voo 3 dovoljstina. protive se..lpol. moralo 8 je prietiti otimacinom. kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica. gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr. nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce. ovo je nase». kad se je sklonuo u pohod u Cetinu. Ovo je odluceno na 6/5 1859. Oni su se u tudje usuljali. i namjestnietvenoj od 21. s toga Grci nedostizu sto traze. a medjutim vidili smo. doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti. se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati. svakako nije poglavar od obiesti dolazio. hr. pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini. 1861. t1 0kruzju sela Cetine. za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo. da se jedni i drugi ukopavaju. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. da Vukovie bude opet imenovan glavar~m.-~4668. Ipak ovo nije smetalo. 011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici. Oni nedadu pokopa. Ipak katolicka miroljubivost. Spasa g. a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju. t. Koliko sam god uspomena prebrao. umri Andrija Lelas.

Ozenjell. . kad je T . poginuo. .. da ee se udati.vog seljanina. liepo je prolazio.23 . pasi uzIajali. Svaki cas je predala. sve je 'tiho i mirno. . .. sviet se podigao da vidi. BU troje djeee. Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka. . . jednu nozem zakla. . Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota. ko lupez i razbojnik. to se nesmije pred javnost iznieti. Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g. Ona je krivim okom gledala svoje zave... Nju je samu sud osudio.. Ova opaka zella.. ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. da je mislio da je vuk a ne sinovac. jer i ako su oni opaki. jurve je proglasio da mu on krade blago.. M. Sasvim da je zivio medju svojim slikam. po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji. Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s. Z . Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile. . sasta vi. jer je Kurobasa odgojio osvetnika. ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca. . i -usmrtise. Zvonari se uskakaIi. ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei. doeekase T .. Otae ih nije razlikovao u oporuci.. koje su rasle ko dvie vite jele. . iIi u pticu. kune ruku i pusku. Sinovac hoda po toru. Na glasu je bio T . a drugoj sjekirom smrska glavu. . a razumnije biti ono sto en kazivati. koji ee krv otcevu . uz prilicno tezacko stanje.osvetiti bez suda i pravde. sam 'stao cvieliti i naricati.P. sto je? Tada P. po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B . da.. svak poeiva osim P. zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini. Dokle je doprla divljacnost ove dvojice. B . subastenika sirotu sinovca. J pridivkom G zajedno sa bratom A . On se nije niti hrauio vee kradenim mesom.na je zena od V ukovica. . imao je dvi rodjene setre. i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se.. oglasio se. Sestre se odredile udati. On ima jedinog . stQ li su ucinili od mrtva T . ali ljudi jos krivaca nahode. .. / Digitized by Coog Ie .. puska sinu. N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla. .. jedne noei dok djevojkc spavale.. . da mu iz tora blago propada. 1862. . . Svaka za se stab pripravljati prciju. . Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas. . B. jos je ziva u Kopru.

Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee. J. da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea. i P. osndjen 6. Beeir se prevali s konja. P. u svom selu krasti. . : 0. B. Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti.. da vide svietlo hieloga dana. htjelo se je tute drustva istog uzgoja. . a on htio . trazio je prigodu da mu seosveti. . ga je na nozu ostao mrtav. . N . u N uglasiei kod Segine knee puce puska a.. ali se nije usladio i nauzivao. Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj.na nj navalise.. Onaj komu je Cetnik hio natrunio..... M . poginila suo Kaze se. Besir je hio na glasu trgovac. Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu. . pak ih drugovi donieli kuei. kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva.... . i proglasili. da su oha kod kuee ubijena.. ko da niesu mogli znati.. Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu. . M . da. iN. iz koga se vee nije probudio. L. niti ee se iznaci. To je bio B.. s jedinog razloga. sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru. nemoguc 'zivjeti od znluma N.. je u rukam . i njim nemilo udari Oetnika . . Osohito ako se uzme u obzir. M. ... niti su njegove umrle oci otvorile se.. r dva losa' ubise Milosa.. godina za guljaeinu u Lukovaei. Uze kamen od vese negol 50 kl. koji namah mrtav ostade.. Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost. . jer ga do malo uhvate i utamnice. prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca. Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma. ........ . da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti.. Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani. Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam. Ubojiee jos niesu odkrivene.predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se. Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela.. . p: T .. Digitized by Coog Ie J ...24 Dva V . . . K .... Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane. trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace. . nise. . ga je ogulio. iste krvi.... pak ga nozem tsko -ra. ali mu to hio posliednji opoeitak.

N esluzi za to \ vele misliti. daj da jos jedan . Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati. visoka litica. 25 • Digitized by Coog Ie . Da se nebi doznalo. Stric je star i slab. opaljen jauce.. do cas i pojata uza nju.zenam.kad ce ga pogubiti.. koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji. N ebi ni to dosta opakoj zeni. U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga..pridivkom S. suvise mati se zubim drsi 0 vratu c. S. koje riga obilnu vodu. u vrelu vidi novce. Pak nesluZi javljati mu se . god. Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva. nozem u srce tako ga pogodi. Jednojse zeni obnoe klapi. da nije starac niti daha povratiti mogao.slueaj pripovjedimo.. Vrelo Vukaniea duboko je jezero. Kasno se sjetio varki svoje opake zene.. zena stade tvrditi. Doklen ga je tako nemilostno mlatila.. Kad nam je govor o· .. Dvie ljesine po Cetini plivaju. opazi da niko prolazi. Smrt dolazi kad se najmanje nadas. pobjese i ostavi viseea muza. Ova je osudjena 6. Mati i kci.. odbijajuc na ugrijanost zenske maste. Tada je svakom jasno bilo. Skoei narod da trne. tako je zaletila i stara striea. da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja. da. Covjek se razgleda. vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza.. Napokom joj udovolji. da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago. da je ona kueu zapalila namjerom. hotio se izpriprostiti svoga striea. da joj mus izgori a. Mnz joj je oklevao za vise dana. da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika. Oko vrela gola je i . Njesto kroz vatru skoei vana.. strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. a Zena ga tako turi. sinovcem sam u kuei spavao.' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu. zeljan strieeve krvi. pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor.. dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm. Kad su dosli povrh vrela.. Daj da se vidi tko je. nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. jedna drugu za kose drse. nemos ga pripoznati. Jedne noci planu jedna kuca. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. oko vrata vide se parotine i modrice. Kad je sa.

N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami. Jeli smutnja.to je i crkva. G. za to je bio osudjen tri mjeseca.glas svega sela. Marka. G.:. Svukuda je trazili. hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N. Kurobasa Spiro p. daklen.. 'ko 8to je Cetina. s toga necerna niti mi. Gavran Mitar p. Marka. misu. Vucak Lazo Mitro v.. Todora. P. ko . Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. . ~to eemo zar tamniee . C.. O. Sud nije rekao svoje. ko i svake godinc. ova su naobrazena celjad vidila u Splitu. je odastao 4 godine a B. Tako su isli od pantivjeka. dolazila je procesija katolieka. J. Milas fetal' S pi r in. .. Cetnik Spiro Lazin. Bari~ie Simo Nikolin. . Jur ih ima dosta po tamnicam. Laze. kad bi nas zupnik blagosivao polje. Godine 1862. N a Spasovo. 8 mjeseci." 26 svoje kceri. ') Za kradju su osudjeni. Knezevie Mile. Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti. Zadru i popostali na putu povise godina. Kurobasa Jovan p. koje je katolicko. a da je bila svoje sviesti. Grci na to niesu imali pravn. Marka. toga HeIDa na daleko. oni bi se svi Digitized by Coog Ie . sto su pokrali Trkulju. 1\1. D08li bi slusati sv. Proti katolicim dizali su se <Iva puta. B. najposliednji put proti O. pak i danas sliedi. i njegova mati B. ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju. katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. svi BU zajedno. drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje. jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova. Njih su katolici pnstali u svoju kucu. Velieanstva. N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi. Laze. Knezevic Mile p. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111. Milas Petal'. Zelenovic Ribar Ante p. dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva.vPenn. 0 njoj se znade. Irna i na drugima mjestim zloce. pretvoriti . Picie Jovan. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu. V. Marunu. Knezevie Ticie Ilia p. da nije bila postena zivljenja.. Oni se na ustanak dizn listom. Kulerie Bilobrk Marko p. jedne veeeri omrkla a nije svanula. u nase lb'lllU. Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja.

Nije bilo mrtvih glava.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike.) u vrelo Cetinje. razbjeglo se malo i veliko. Kako svake godine tako i god. kolnih grka. »C. osobito oni. Sipa QIQVQ preko polja. pak s vremenom sebi izjednaeili. (1862.oljubstv. Ciji je naputak i nagovor bio.sknpili ib. kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda.: g. koji su bili bez oruzja. Trebalo je naei uzrok smutnje. 1862.om primali blagoslov. N usi okrenuli niksanati se n hrast.27 . da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike. kamenje leti ko krupa. ni tamo. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula. nedadu ni rtamo. k. Spasa. da kasu. Digitized by Coog Ie . linam SV. Lukijan i nehtjeo napried. Sva se sluzba buzja mirno obredila. to nam sada poznato nije. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina. otimaju nam nasa prava. Namjestnistveno Presjednistvo . Sada eu pripustati suvremenim izprayam. koji je u sred groblja preotetog od raz. Nas sviet iznenadjen. ali ih je bilo dosta razbijenih. vlastnici nedopustaju. koje smo primili u svoju kucu. okrenuli na drugu stranu. Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega. BQg dade. na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva. koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja. niksanalo se niz jednu njivu. Lukijanom Milkovieem. svojom procesijom uputili se u Cetinu. predomislio se O. nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O. Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se. redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja. razorusnse zandare i povezase. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana. politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom. da oni. Tako postade. doeikaju gorim izmedju kuca. Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. svibnja t.og. a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu.Zadar. Spomenute g. Nas se narod nije nieemu nadao. Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i . On se vratio u Vrliku. OVQlikQ pripoviedaju oni. nas izgone iz nase kuee. niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove.

Sve je prietilo smutnjom. Takim razpolosenjem stvari. tute . 17703. sa naklonitom odlukom 16/11. Poslie podne za zabavu. N ebesim je zahvaliti. nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj. Glavni poticatelj svega dogadjaja jest. da grci. uzprotivise se. po obicaju seoskog pueanstvs. razkoluicki parok Lukijan Milkovic. S toga ministarstvo bogostovja i nastave. 1859. sve je islo u redu. da uzdrfi javni mir ired.narocito poslati da zametnu kavgu.u Cetini.) koji prama svomu polozaju. uzjogunilo ga je vise negoli prije. sudac Benvenuti.. svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom. dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju. tako i zandermariju. napadose dva ciela sela grGka. a na zueudjenje svihu. mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce. br. za cas se . da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. privremeno je providilo.28 katolika. grci. . Kad smo se vraeali. do sama dva ranjena. da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira.ntisa. Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja . Svima je mnogo zao. u slicnim okolnostima. Njegovo uzpostavljenje. Digitized by Coog Ie . kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika. Preuzvisenosti ! Nije nista iznova. Istodobno ugledni g. (K. Radi nistovnih i krivih izlika. velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic. nenadno. 185~. sa svoje novotarije. . zapoee niksananje. vidi ga se uzpostavljena kao paroka. na nas goloruke. imao bi se sasvim drugeije vladati .«. Kako nas. da vee nema mjere. zalldarmariji. ovaj biesni neprijatelj katolicanstva. naredi c. k. radi eega bio je odaleeen od ove parokije. bila bi izazvala grozne posliedice . bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn. sa kamenjem i puskam. a ta procesija. Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala. da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju. 1862. poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. sticen je od onoga. nije za nas otajstvo. ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji. K. koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani. da nebi nikakve zrtve. 16/7... Isti sudac tamo hode.

N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. da istodobno katolicim slnzi za ukopiste. da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio. Spasa. da se Greim pusti u Cetini kod sv. pokazati ee nam.) koji njegovo misljenje diele. sve kroz sv. ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje. o. Milkovic. _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati. da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. Uzdam se. Spis br. (K. zelirno da svrnete pomlju. gdje su. Dok on ovdje bude. K. sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei. ipak cienim da ~e pokazat. U Drnisu. gdje je parokom bio. da su Grci uzrokom svih smutnja. kojim je pocetak bio na 29. a jos niesu krivoi kaznjeni. 117. kakvi su ljudi one dobe bili. prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve.) koji irn naslon daje. '" Digitized by Coog Ie . na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici. na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti. fanatiear je kakva nerna erkva grcka. N etreba da ponavljam. koje vjere bio». vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti. jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu. rnogli obnoviti zalostne posliedice. postaje njeko prividno primirje. zupnik katolicki javlja svomu biskupu. a s ovim pokretorn. naime. 1862. bio je Milkovic odaleeen od ove zupe. R.. stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim. i T. da je obrazlozio katolieko pueanstvo.rI- 29 da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori. da su grcki paroci kolovodje. a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika. Od g. da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu. da bi bilo najbolje. m. radi svoje politicks nesmotrenosti. K. Say taj posao da je bio uzaludan. a taj nugao. Kaziva. dao je osobitih znakova. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. Tako. Spasa. Jur g. da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. 1859. V rlika i Drnis bili su pozoristem. sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale. sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika. Lukijan.

» Dovde povjestriicar Digitized by Coog Ie . tim se moze koja casovita zapreka postaviti. Oni se u svoje zupe povratise. Ot.. u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje. tako i mnoga puta nadjose razbojnika. Otkupitelja pise : . sieenja 1833. posla ih u spljetsko sjemenise. ali ne moze bosjoj voljiodoljeti. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. u Sibeniku. da odrZi svoje vjernike.God. i kad je srdceni pop Petal' Krieka. koji zasjede kod Jasenja.L. 1831.30 N egubimo vrieme. Baljkah i Vrlici. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao. upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti. da ujedinjeni budemo. kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda . ali protivniei jedinstva. hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv. hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju. poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar . a jer je njegova volja. upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece.dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv. i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine. pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke. leturgiju u crkvi sv. da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava . pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot. da ne uspjevaju. a kad vidise. ona mose znati. da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom. odlazio u Drnis. Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi. da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah. da nije od Boga. pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena. sloge i bratske ljubavi. Otae J ukic to. dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu. J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta. Bordinu. Anti J ukieu zelju i namjeru. da bi presli na katglicko sjedinjenje. po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih. mi mu se krepko i stanovito nadamo. na 31. koji. da u nedjelju rece sv. Ante.

ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. fratra zupnika drniskog. bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom. koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi.» . ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. da se sjedine skatol. osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. Krv popa Petra Kricke.stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga. Bez vodje. Fra Andrija Buric.voslavne crkve u Dalmaeiji. U crkvi sv. u svemn castan. vee sarno ono. crkvom. Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra. lIfito. da posegue za ista sredstva. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli. pozvala je llllloge. kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati. Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. Ovako pisu s jedne strane fratar.31·· Zlatovic. prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka. Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj . sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati. bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo. pl'ije't'ara. s vremenorn ee se· znati. pl"ijetnJe. I vee Digitized by Coog Ie . sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova. da razmisljaju 0 svorn spasenju. ali dotle. Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog. Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. Kolika je to istina. Naravno. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede. nek mi preosvesteni oprosti. da -ako itko pokusa pounijatiti ga. . zupnik. on nije imao. tadanji rirnokatol. on nije pisao historieku raspravn. tamnice. doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva. da se zavadjena braes sloze. s druge vladika. za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom». kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa. Fratar Jukie nastojao je. Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena. U V rlici njega nije bilo. On bez icije pomoci. vee je hotio obodriti svoje . Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu.

veljaee 1836.S2 ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica. vee straseu i mrznjom proti Digitized by Coog Ie . oa koje se oslanja spomenuta tuzba. Tamnice su slufile. Tuzen. sastavljen poslie same tri godine. niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. Tako n. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . sto ih predbaciva preosvesteui. neprijatelji . prijetnje. dali ima ikakva znaka onim osvadam. A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila. pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom. prijeoare. . da dokazi. ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati. Doeim prvi popis. pak niti igdje ista upisana. bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. neka mi oprosti. toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita. ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. kad bi one rieci «mila. Pomljivo sam trazio po spisima. njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. ali ne u svrhu. Ovaj pise dne 26. da koga prisili na uniju. ne govori istine. nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. kazivaju mi. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica. Nitko mi nezna kazati. . Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas. . p. Stvar bi me mnogo smutila. Kad je narod htio prieei na uniju. da se je raeunalo oko 800 dusa. tam nice. bez da su einom dokazali. Rieei. da narod privede na uniju. S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. . crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima. Ljudi koji se spo. da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio. inace. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. vee jedino da smutljivci puste u miru one. prijeoare.. da nisam na prvi pogled opazio. Ovakovi pak. koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. da koga pounijate. koje su prionile uz uniju. Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa. u koliko se vidi. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. koji su prelazili. ne istinom. .minju ovih okolnosti. koje je taj prostak izrekao. da narod odvrate. ne biljezi vee 160 dusa. ozujka 1836. Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one.

Velicanstvu. ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji. Smieiklas je obasao. kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje.:. bez da je igda odkrio namjeru preci na obred 3 . da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim. na koje smo . podloznih Njeg. Po tom c-e oni. braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji. koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka. da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo. ne nasilno. tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci . . dn uno sto vjeruje. sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea. radi prelaza njekoliko obitelji. pred oeima Vam je bogoslovni nauk. kr. da se privedu na katolicku vjeru. da Vam ja govorim. On je. da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. Tko ee koga usilovati. To jedino. niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom. u njoj postojani ostati. izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku. za kakvirn nedopustenim sredstvom. Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. niti ce nas u apostolskom djelovanju. da ujegovo svecenstvo pravilno postupa. ne vjeruje. a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati. Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih. ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti. ako im drugcije ne mozete doci u susret.. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti. da. molim Vas i oeinski opominjem.to bi koji grk nesjedinjeni prikazao. najmanje zaprieeiti. poglavarstvu zadarskom. da ne bi posegli sto do sada nisu. htio stvoriti evropsko pitanje.33 katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c.viedi. Ne shJzi. da napnete oko podueavanja pueaustva. da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo. i opreznim eini. Sluzite se. kako ste se god do sad pohvalno ponasali. koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku. pozvani. vidio i obistinio se. a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti. ne kakvim pritiskom.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju. ili uno sto ne vjeruje.

. . 22579/2370. niti prijevare. . takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni. a vee god. a tomu su se prot. Za to drzim. vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda. ko sto su mnoge propale posljednjih godina. ova povjest. pokrenuo pitanje unije. . da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka. Znamo.i 0 tom god. Ut adeo . koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu. da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. sveeenstva i Vis. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god. Lilienberg. Dubrovnika i Kotora.Slavnom c. tuze katolieko svecenstvo. takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti .ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke. okruznom Poglavarstvu u Zadru. nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim. « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie.Zadar 16 rujna 1835. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini. Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci. Giaxich. kr. . Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita.. Spljeta. serdarom Supukom i Antom Poleti.in posierum. sto su sami cinili. da je goloruki i siromasni fratar Jukie god. On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji. sto sami vrse i rade. u Vrlici poeelo se mislit. pred svjedocima Don Dulikravieem. ko i ostale Ordinarijate Zadra.1833.im tuzbama i prisiti drugom ono. tako da je cesto pristupao na 8V. Velika je drzkost sumnjati. s toga je oni zlorabe i onim.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu . Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br. koju je ocienio vladika Smieiklas.34 unijatski. nalazi se od 7. i za njeko vrieme u sv. 1835. 1832. 1833. koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje. niti tamnice«. niti p1"ijetnje. 1835. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god. obznanjiva. srpnja 1835. Vlade neosnovane. Petra. da onake odluke nisu bile u djelo stavljene. vidimo onako stroge naredbe. netemeljite i zlobno izmisljene. a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit. i 36. sakramente. gdje se je unijatima vrsila Digitized by Coog Ie J . da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu .

a ta je od 30/12. Grcima je bilo dosta. jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. neda djevojei dopusta. kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata. da akcija pokazujuca oeiti proselitizam. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. Ne bilo u njemu snnge. Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara. da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu. pJ'ijetnje. Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. 1339. da je on u Cvietu strastveno zaljubljen . 1835. prevariti i u svoje vjernike upisati. vec kalugjer da vjenca. tuzbe podizati i graditi se mucenicima. dn Aleksn k sebi privuee . Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. 1841. . tamnice radjaju oel grka nnijate. da se moze vjencati. kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah Digitized by Coog Ie . a spreala i Cvietina braca. . 1841. nikako. »Aleksa je svoju krivnju izpravio.35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«. Al kad doslo vrieme vjeneanja. navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat. a gaze katolicke propise zenidhenog prava. a kamo Ii onda. kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva .« Nema nigdje spomena. znao je. prijeoare. da zaustukne drzovitog kalugjera. kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo. podje na vjencanje kalugjeru«. kalugjer Nicefor Kovacevic obletio. Da je i danas to ueinio Kovacevic. ili ce pogaziti zapovied svoje erkve. da ce ga tim sto se je pred njim vjencao. Spis od 2/10. da upise napovjed. iste god. Tomu su svjedoci svi zupljani. br. da mila. iii izgubiti ljubljenu djevojku. Aleksa dvostrukom bolesti boluje.« Kako nam kazuju spisi iz god. koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate. udostojalo se je Njeg. da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu. Toliko je istina. odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini. 4/10 1841. sasvim zakonim protivan. . Dodje k svome zupniku. da napasti odoli. a kalugjer :prevaren ostao u nadi. prekrsio bi obstojece propise.

pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. sto su i. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta. ja zakljucujem. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. tad bi moguee. Krivei po zaslnzi. prljeoare. zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere. kad bile velike svetkovine. n njoj stanujuci grci bili zadovoljini.« Po ovom se vidi. Po naredbi obcine. Kristovu. Digitized by ' 27 b.. Hoee Ii igda ova kim dokazima. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom. Lahko se je dornisliti. ba::3 na Tjelovo. al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije. 000' isto. tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom.~~ '. drngi grci ueinili i cine i ~ " " ". ' 36 podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu. au Vrlici nasao dobro tIo. oni se ne pokoravaju. K sebi privukao dva zupnika. arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi. Doeim vidismo. Kad bi Austrija. ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. nepri jatelji ljubavi bratske. Dosta ga je bilo vidjeti.M:argetic ueinio. Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama. vodjen Duhom Krstovim. Coog Ie' . vee navale na rondu i mnoge ranise. da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke. da svoj narod privedu u ovcarnicu. bili Btl odsugjeni. kud bi imala proei procesija na Tjelovo. a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom. a da gl'ci zagrakeu proti njemu. modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu. Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi. Medjuto god. osobito onuda. 1840. sto je . da se ulazu mila. Po uagovoru Margetica. po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I. koji bi 0 uniji i mislio. razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace. '. a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju. d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima. pocese trubiti u sviet. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic. od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda. Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji. da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6.

da paze. od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti. Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti. 18B8. HtO sam ih doznao iz sigurna izvora. da bdije. jer je neodlucan i ne stoji u mjestu. Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata. i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih. da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma. obavljali razlicite poljske radje. radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. da pohvataju one. Kako u svakoj drugoj prigodi. da je vulkanieke pameti . a osobito V elestovanom Sudu. pak navadja. i citiru odlnku Vis. iztrg- Digitized by Coog Ie . 1840. jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci . smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante . stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje. 1838. robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat. da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu . paroka. da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. arambasu. da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke. Vlade od god.37 tuzl se. 1845. broj 767. koje u cjelini prenosimo.. koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu. osobito god. kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba. koji bi u prkos Previsnjoj odluci. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara . flu im zabrani poljskn radju. obeinskog tajnika. Margetie Halje tuzbe dne 24/5. 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima. cia grei mogu raditi nil. usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci . nacelnika.Jnkie. <In 8U ih panduri tukli. na veliki ~kandal katolika. tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo. Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim. Sud se je postarao da dozna istinu. kr. serdara. pauduri su obasli obliznja polja oko varosa. jer je popustljiv . u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti. katolieke sveeauosti.

. na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat. koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena. odlueiv serdarija tusiti ih. da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie. da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu. mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju.koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim. da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem Digitized by Coog Ie J . Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom. kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja. na sto malo pazi Margetic. da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih. koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu. Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu. docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti. ne samo da je zaniekao i op1'o se. a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok.38 nuvsi im iz ruku alat. Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. radi cesa on cieni. kao osoba veoma pogibeljna. ko sto je i ueinila politickoj vlasti. da budu kaznjeni. Ovdje je P9trehito za biljeziti. da kad su panduri htjeli zaplieniti alat. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda. kad su bile izdane. uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu. kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja. i kao takov ima se drzati. koje niesu imale drugi cilj. Simo Trivie sa svojom brneom. da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat. covjekom smutljivim. da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih. radi eesa neobhodno je potrebito. da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi. da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu. cla m~ ja zapoviedam i da hoeu. poradja bojazan.« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika. ko 8tO je uprav bio u okolnosti. s cega pisuei drzi. kojim su radili. yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. urueiv ga ovomjestnom Sindikatu. poticateljem buna.

koj nema vee 200 for.na tovare zlata. u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika. Takih svjedoeaba ima na hrpe. 0 kom se pita. Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli . kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue. al mi ne htjede dati svjedoebe. trazi se. Sve to' zakon zabranjuje. nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo. N .ne. a istom poslije god. Vrlika 20. da prelazi. godisnje place. ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva. Sud pita unijatskog zupnika. na drugu vjeru. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa. da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru. Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. kasnije 300 for. Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10. pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi.I' . 39 osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim. Izovoga odgovara razabirem. preuzetnost greku. s toga ga tuzi i potvara. katolik koga mu drago obreda. U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. Doeim je u stvari sasvim protivno. do. ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke. da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk . br. pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe- Digitized by Coog Ie . zupe u Vrliei. mj. nit je vidio toga. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. PI'. I to je bivalo onda. pomnozano je 11a 500 for. Cristoforo Culissich testimonio alla croce. . kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima. da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu.. nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn.krivnju na . kako kaze opeina . za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. Ovaj odgovara .Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova. U ovo je vrieme bio zakon. Za sto baca Margetie . 1880. J uki6. a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne.

Da se pako ova stvar bolje razjasni. Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti. navesti en zalostni slucaj. ali strastven . da ne govori istine.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja. svibnja. sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave. a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita. a dotle zabiljezimo. ali prenagao. i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi. dneva 21. po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan. Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci. da se vjernici kupuju novcem. Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali. 8 toga se je vecom slobodom razvijala. koja nije dopustila. I doha 8U takova bila. Bio je junacina. jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti. prekoraeiti nije dala. ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. pametan. On je dobro upamtio. posten . Jeli moguce pomisliti. a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila . i najposlije Bozanskoj providnosti. kao sto se u mojoj kuei zbio .na hujdueku.? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih. s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati. mojoj upitoj izobrazenosti. 1849. s toga neeu o njem govorit. 21.40 zupnici. u kom su biednom stanju bili unijatski Digitized by Coog Ie .og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea. koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti. U V rlici ga nije bilo u poeetku unije. naime l1. Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1. br. Prepustam pripoviedanje izpravi od god. da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. sto nisam htvom smrti postao. kojim kada nica. da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon. Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana.

da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka. nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore. sjedinjenu crkvu i vjerozakon. ipak kao svaki drngi covjek slaboei . da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv.. da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice. opomenio. ee Digitized by Coog Ie . ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati.pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi. da su od gr. Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign. u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim.41 bi ja bio odgovorio. guvernatura Lilienberga. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu). prinuzden sam velju bio moga momka . koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie. psovanje i ruzenje. izvadili BU jednu pisauu kartu. n protivuom pako slueaju. zato da ih molim. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea. dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam. za koju su goYorili. Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila. moci . na to mene . dok mi se pomenuti naputak posalje. da prodru u moju erkvu. ne pofalim. najvecma su grdili i ruzili pok. u. drzovito zahtjevanje svjedocbe. da se ustrpe jos do malo vremena. Nato nastade krika i vika. za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju. da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic. poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi. nu ja mu se iz rukn iztrgnem. odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue. ruzili gr. zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje. sve ove stvari. Trojice u sv. koje BU oni za svjedoke doveli. Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce. da je to carska patenta iliti carski dekret. a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji. Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi. i budue da sam vidio. prinuzden sam najposlje bio. kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti.podvrzen. sjedinjene vjere slobodni . da me se nece nikako s dobra proei. kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo. krivo i naopako. svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali. akoprem svecenik. koji je najvise vike poeinio. zatim tin zvanje. da su se slucile. raztumacio. da uije ovo moja kuea.

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

koja su mu dali bogati i revni schiematici. neeeli Petar Skrbic pred c. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere. hoeeli. moze se i odatlezakljueiti. ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja. a da se vjenea. kr. Ja ravno neznam.« : U V rli c i 11. pol. koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj. kojim. da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu. •i I I I I Digitized by Coog Ie J . rujna 1871. odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu. i 20 siecnja 1872. uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein. u kojoj je i bio. koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti. M. da je petal' Skrbic od protivnika katol. 1868. . Sin j 12. moram Vase Blagorodje zamoliti. 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije.: kot. . 1868. da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj. Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. vlast. Jovana iz Garjaka . j. u kojoj se rodio i odgojio. da Petar Skrbic p. na c. nu ako pristupi. t.46 drzavnog zakona. C.se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. a vee pokazuje zelju. »Prama onom.i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka. crkve zaveden. da je samo easovito odstupio. da ima sredetoa za vjencanje. veljae 1872. ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan. opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je. zakona od 25/5. da se povrati u crkvu. da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu . sto se protivi §. 7. vlast stupiti s namjerom i zeljom. 540. da se opet povrati u crkvu. ispoviedajuci. kot. kr . jer glas je obceniti po Vrliei. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br. da se tim sredeioom vjenea. kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu. kot. kr. studenoga 1871. sto naredjuje konfesionalni zakon od god. obznanjujem ugledni zupski Ured. medjuvj. Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev.

da Visoko C. takov je i danas. Postovanom. radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo._ Sin j dne 22. Takovo je stanje.47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici. da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima. g. »Ali ako je i bilo. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije. Kada to uije pomoglo. koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. svibnja t. M. P. takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada. no uspjeha ne imadose uprav nikakova. da je Visoka Vlada podpomagala uniju. najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom.. kolovoza 1894 Za C. Broj 2736/pr. koji kazu. niti se osvreu. cast mi je saobeiti l\f. Svedjer sam pisao po ispravama. s kojom ste trazili osjegur.« N e moze se zaniekati. za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno. naslo je. drzavljanstvo. da neuvazi. Na visokom mjestn bi odredjeno. . 1870. K. reeenu molbenicu. a napokon za ngoditi istoj. da nije austrijski drzavljanin. tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve. osim da su se acta za vise brojeva obogatila. g. evo je i za ovaj slucaj : Digitized by Coog Ie . N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19. na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu.anje Austrijskog <Idavljanstva . 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih . K. kolovoza t. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18. dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. da se porusi unijatska crkva. al oko god. Prenosim na odgovor onima. ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti. da se unisti unija u Dalmaciji.

) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine. J I . K. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no. jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu. Tolika je bila osuda. kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. grdi.Zupnik sazivlje glavare i starce. Broj 8284. pravica je pobjedila. a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat. Kotarski Poglavar e Sk a r i 6« Poslije svega ovoga. da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena. Z. zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko. eventualno i zupljana. te na temelju §. da sluz! prvom komsiji za StaIu. tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista. vee nigda nebi bili glave podigli. osvadja. Pakao. pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. koji bi se trosak podmirio upravnim putem. 1862~ kadno. ovo C. Kr. Crkovinarstvu Greko u sjedinjene Crkve ' Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve. kad je podlegao. . Br. 0\'0 bi C. travnja t. 26 Cetinjanja hilo je osudjeno. koja je bila odredjena. 67.48 »Broj 4517. sumnjiei. kaziva im. kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku. u svezi sa §. da kad bi taj rok uzalud minuo. (P. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. lipnja 1895. gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. g. K. sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu. opomenom. C. 48. uzprkos obrani visoko polozenih osoba.a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici. trazi utjehe kod srbskog svieta. veljaee 1886. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. L. podigao je na njezino dostojanstvo. Da budu katolici tako ponizeni bili. sto bi bilo koristno za Digitized by Coog lei _.. Sin j 4.

To je trubilo i javljalo u Vrlici. Bpasa. Katolici od svoga traze jedan nugao. 1863. grci su bili spravni. da u nj grci ne ulaze«. a na to katolici ne pristaju. zakon stiti pravo vlasnistva. Do ove dobe borba je . 18{)3. ali grci ne popustaju u borbi. Katolici brane svoje. ali kad se dodje. Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji. Grci preotimlju BV. Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje. Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko. Godine 1861. grci nepristaju jurisati na Sv. u oci grekoga Spasova. proti katolicim. ali tezaci za zabranu niesu znali.je prije 0 tom govorilo. oko osam sati. stnutn. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. 3.49 jednom povratiti mir ovoj krajini. jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci.ja«. da se groblje dieli. ipak nepopustaju. a od svestenika Ni6ifor Kovacevic. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. jer ih je tako preokrenuo njihov parok. Spasa. dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. vlastnicim. N aredjiva se vojnickoj posadi. jer je takva bila namjestnistvena naredba. zabranjiva im se nositi oruzje. grcki paroh. da ga tesko boli. trublja trubi. ali ovi hoee sve. 4. Dotle su 4 I I Digitized by Coog Ie . da im je uzalud boriti se proti zakonu. da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei. Oni sutra dan u jutro. s toga da nemoze i6i. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. napadaju na uniju i unijate. sto se je dogodilo. glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. sto je? Telar vice 1. poeimlje ustavno zivljenje. Kad je vidio Lukijan Milkovie. evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge. koji su svedjer. Dok se . sviet leti da euje. pocetn·ic'i svih. predomisli se i s oltara naviesti. vjerskog znaeaja. sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. a i danas su. a ostalo darivaju grclma. Zandarmarija do jednog razoruza. da se pogodba podpise. 2. Spasa. Grci su vidili u toliko navrata. ali grci ne mogll bez smutnje. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic. neka se steele za dogodine. neee diela. -_ Od godine 1696 pa eto do god.

»Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina. Znamenita je sjednica iz god. Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita. jer nije znao hrvatski predavati. stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio. da nazad N ovakoviei krenuli. kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. U prvim biranjim za zastupnikc. Uz DOD 1\1ihu. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju. katolici. steceno imanje steklo je dosta prijateIja. Svakom je poznato. od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. U torn su kolu bili grci. Sjednica 21 Novembra 1867. da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi. vi ste nacelnik. Suvise. popi. ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. 1865. 1867. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. dajte. pak je drukeije udesivao svoje postupanje. Autonomaski partit iz svih petnih ce Digitized by Coog Ie . skoncao ga je. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. Novakovici poveli se za autonomasim. sto ees da govorim?! Krste je bio junacina. Tako se dogodilo. Sve je to uzeo u obzir. u saruku i klobuku. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. vas je Jozo tajnik i blagajnik. svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet. Nesto zrelija . Muealo i Kalinie. Krstom Kulisicem oko god. starijem sinu. da je on odma stupio u narodno kolo. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. tako i Muealo. neka bude sve u vasim rukama. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto. Sve biti dobro islo. arhimandrite. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario. a narod tako voli.doba umirili su njegovu naglu cud. pripustao zakupstinu fenjera. odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. Tako su zgode htjele. sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja. siorn Maru. ali sve nije bilo poeudno. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati. ~imo po Vrlici prizize fenjere.50 bili katolici za naeelnike. Mise.

pa se i nije prevario. da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina. Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. i jer poznaje potrebe njegove. da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao. Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost. i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti . ustao [e. jer i Njegova Preuzvisenost. zaputi se za njima u priestolni grad. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika.51 iila nastoji. drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv. a sto je jos najvise. I on ee. ako Bog da. akoprem za nj james elva bivsa ob6inska Digitized by Coog Ie . Gosp. da se na. gosp.· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda. da razbije mreze. on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole. nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti. sto zasjeca u sve struke javnoga zivota. Barunu Filipovieu. kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. Ovo upraviteljstvo nije htjelo. da pristanu i odobre posiljku. lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti. javnu upravu. Procitavsi presvj. ali im losa bijase sreca. buduei niknuo iz sredine naroda. da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl . Ali narodni partit. koja ce se evo sada proststi. Filipovica upraviteljem nase Dalmacije. te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja. Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti.jezik. koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele. ako pozove gospodu opeinare. carski namjestnik.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo. u sudstvo i u drugu. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda. Take se je istom bilo proeulo. da podje tragom svojih vrlih sestrica.

jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t. Rime-kat. jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea. j. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa. L. Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji. njima dobro poznatog. da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni Digitized by Coog Ie . na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti. neznam kako ce zaniekati dopis u N. proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke. koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje. j. L. »Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti. da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. Krste dolll. Sto ce te dienijega.u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu. Zakljueeno je naime 1. od god. da je bila ova sjedniea na 28. br. Daklen Jozo dopisnik.hrvatskog i talijanskog . iz godine 1868. 1868. Pop unijatski nije pisao. Dapace kako en malo nize reei. licom na sv. zupnik nije pisao. drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei.0 da od dvaju jezika . biela i modra. koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali.° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti.. sto zakljueak sjedniee. br. hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera. svibnja 1868.52 prisjednika i dva pisara. 82 donosi ovaj dopis : »J. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. Krste je pametan bio. 'virjase. sto dopisnik kaze.« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje. da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«. Antu pisan ? Kaziva dopis. K. 2.« N. Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J. bojama.zilo. talijanski pako i to samo za sada. na posljednjem dopisu. koji su bili proti aneksiji. da se drsi kao uzgredni predmet. katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t. K. jer su mrzili sve ono Hto je od. . Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika. ervena. kotarski kapetan. 51.

53 jezik ima biti hrvatski e . eseguita la quale. Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati. Jedino. 10 faccio a malincuore. Znam da je umrao. N ece bit bilo nikakve zloporabe. treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe. che coi talenti. Hto je Krsti sve u rnke dalo.misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. za drugo nejameim. la pubbIica opinione potra . da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani. podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca. Ristovie sve proti Krsti. 1867. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini. sto se stvari pricalo. Njeki govorili da je od kapi. ali narod nece preuzetnosti i samovolje. rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta . kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti. prenieti cu na izvorniku cieIo pismo. Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. pop Stojsaljevic. Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. drugi od otrova. da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. e• Digitized by Coog Ie . . che mostra promette di superarvi. 8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac. kad se je u koeiji za Vrliku uputio. ostavljajue . 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god. Sve se je predomislilo sve se pokajalo. No vakoviei . S toga nije zaeudno. izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu. Jednoj smrti sto uzroka. da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve. (Le t t e r a ap e r ta) Al Signor CRISTOFORO KULISSICH . Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. 1872.Novakovicu svu odgovornost. God. koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6.

si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin. ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine . . la calunnia. rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia. potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi. e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane. ten taste di far credere a qualche gonzo. invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma.54 L' attacco che voi mi fate nel n. E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano. 14. mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio.m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f. preparato il veleno. Ma voi. rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. degno galantuomo. e poche ore dopo trove la morte. II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio. La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante. per concludere un eontratto di sorte. Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano. introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose. . che quel veleno era preparato per voi. .J . rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) .o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola. \ Digitized by Coog Ie . . . Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q. Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia.

rna quasi sempre con isfortuua. I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati. e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca. Peceato. Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito. il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura. lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco. colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta. e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro. che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino. e gli riusei a farsi eleggere a deputato . che e il simpatico Simo. 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico. Approfittaudo delle nostre interne discordie. Vanitoso perche ignorante. I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto.. Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione. giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio. passivo in quanto non produce cho vino guasto. come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. per Dio! che il barba Misse non sia in carica. ne fortuna. commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso. Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni Digitized by COOS I e . di un fondo vignato.

rna non abbiamo scuole. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera. Abbiamo il Scarlievo. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe. e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc.spettaeolo. i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna. In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore.questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta. Traseurato dagli avversari. essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato. offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando . di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza. 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro. incendi e furti.56 qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S. La borgata. nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato. di Scarlievo. di boschi. .J . il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada.Le sue strade interne sono pessime. per le strade e per le piazze vi parla di scuole.' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare. in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici.causa il proletariato che senza arte 0 Digitized by Coog Ie . di strade. Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla. . fangose e poco sicure . abbiamo danni maliziosi. ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to. pretendono che basti a fare Ie leggi um. lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. che coi tempi umidi riesce impraticabile. Antonio.

Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata. A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa. ne il signor Zeraviza. i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via. non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere. Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. Digitized by Coog Ie . dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore. beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad . godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento . ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta. 0 0 0 0 . tutti anelli della stessa catena. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi.onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti. La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich. eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi . questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me. sarebbe cosa. ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta. qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa. Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese. onesto per tutti meno che per voi. ne dal negoziante signor Ristovich. i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna. dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore.mestiere mangia.

coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria . corrisponsione che ha durato 1T> anni. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior. HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. per cui il conscienzioso Podesta e deputato. 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior. Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior. Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese. 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno. lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero. 200. di formentone. e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli. Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior. E inesatto poi il valore di fior. U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i. Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono. 40000 da voi attribuito alla mia sostanza. V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko. 100. V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato .. 82 un fondo del valore di fior. che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich. Illustrazioni e pratiche sull' usura. 27. e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno. Digitized by Coog Ie . sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le.58 8i pianti una societa con tutte le regole. V oi .

11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno.vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. di formentone. I' ! Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale. quarte 7.59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a . gli ipotecava per l' importo di fior. Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo. ritornato in patria. 5? un fondo del valore di fior. ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. si recarono presso il disinteressato creditore. a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero. e colle mani . 500. All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo . Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato. 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo. sarebbe discreto. le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare. non si fosse data la premura di ricuperarla. aggiunti i fiorini 20 ritirati. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior. 52. e mossi a compassions. 20 in ragione di fior. mentre quel formentone. merita che il lettore mi segua con attenzione. 100.prestito la somma di fior. 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di censo. 4 che formano fiorini 4R. nel giorno 20 ottobre a. gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior. A completare questo tratto di vera filantropia. Digitized by Coog Ie . e consegnatogli il capitale di fior. 2:50 Ia quarta. c.

200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no. Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. 60 un fondo del valore approssimativo di fior. ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior. 160~ sostenendo agli eredi interessati. 38 un fondo del valore di crescenti fior. Ora vi ricordero.60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno. rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. 6 segala e 6 orzo. magnifico signor podesta. Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto. i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi. Digitized by Coog Ie . Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. 150 all' aquistaute signor Knlissich. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. pei quali gli offro fior. dal debitore puntualmente corrisposte. che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera. 400 cassa pronta . 150.

Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. 1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. 700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior. 500. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. 168 mano fior.~. I 61 Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. 148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior. una contro Antonio Radnich e fior. 1540! Digitized by Coog Ie . Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause. 50 fior. »11 signor Antonio Radnich. questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh. il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo.

a Verlicea data dalla vostra venuta.provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura.la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto. potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi. potrei .r Dimitrovich. potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: . Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate. Matteo Lauter che.62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore. Belgrado e 1: due mille zecchini. 800 da Lui puntualmente esborsativi. potrei citarvi Jouo Skobla. avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa. il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere. ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich. perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da Digitized by Coog Ie . A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior. potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d. -senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig. potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste.

Rube Novakovi6 brat Petrov. N ovakovic je srusio Krstu. uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a. Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti. da nije Digitized by Coog Ie . za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. 1 u. neznam.• 63 Voi . pripisivalo Krsti. Svakako mozemo uztvrditi. bio je takodjer za nacelnika. In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom. jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea. a sve se je to pravo iii krivo.ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia. Il grandioso apparato consisteva in parole. Pietro Novakovich Ali se je Krste zajmio. kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol. prodotto principale del . a tute je bio prst Novakovicev. N ovakovi6 bogatas.vigneto eli problematica rendita. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica.diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. jer je bio nacelnikom. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva. ima i novaca za potrosit. pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti. eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. ima duznika ko i Krste. completare il grandidso qnadro. kad su u Cetini bill. Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man. Pravi uzrok tomu nezna se. Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo. spetto di un corteo funebre. alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee . nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai. le quali del resto davano l' a-. Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje. non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte. toliki nemiri radi pokopa.

Ovaj odgovara. francuzka. 300 godisnje place. navesti cu jedan slucaj. Brzojavlja po fratra. Eto zalosti. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao. e pa dobro. Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu. radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku. Za taj trud. to je bilo dosta sramotno. sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop. a sad gledamo dva takmaea.1zobila? Njekoliko dana pred Bozic. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada. God. da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god. Nije mi lagao. Vidili smo. koji ce dokazati. nedadu Latkovieu sluziti. rimokat. da nije bilo te podpore. ali za takmu dviju obitola. Jos od god. da se eiela krajina na megdan izazivlje. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka. austrijanska stavili take uvjete franjeveim. 1867. a oni da hoee fratra. Hto su vlade mletaeka. jer nezna nista. jer u ta doba nije imao vee for. Posljednjih godina. I ako sasaljivamo prve borbe.Milos Nikolic i udov ca pok. saljn seljani paroku. u svim borbam proti katolieim. za Bozic trebao je zupniku rimokat. kako nebi mogli izlaziti kraju. po kojim su morali propasti. sve su bile osobnosti. nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga. jedan sveeenik.pop . da nije mrzio Krste. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice. . u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao. a tada je \bio nacelnikoll1. da je Krste ostao u starim opaneim. ipak znamo i mozemo ih opravdati. da na Maovieam obavi sluzbn bozju. Hranilovica. 1871. Nigda kroz to nikakove zanoveti. kako sve. da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea. manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke. Jur sam naveo izpravu od god. ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. tko se je nadao da ce je biti ove godine. Pripustav mnoge stvari. da nije strepio od N ovakoviea. tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. seljaci zatvaraju crkvu. da Nikoliea nemoze dobiti. Bila je daklen nestasica svecenstva. kad su mi kazivali. 1842. da Digitized by Coog Ie J . Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu. Idju i paroku. Prvo smo gledali dvi misli.64 bilo nacelne 'borbe. 1853. eto ti na obcinu maovicana.

U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve. Iura 14.»Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli. za Ruskoga Cara Aleksandra II. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim. tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave. .sina Joze. no. da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina. godina da ova zupa nema pomocnika. da je 11 zupi velika buna sto ne~. Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn. U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto. da su vjeneanja. crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm. odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik.»Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase. u saboru. Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova . Bili stioe doznao. od Kulisica moga osobnoga neprijutelja. -. tko brzojavlja po vise stotina rieei. neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli. a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha. da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«. tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«. pogrebi. zato zelim da se svrne pomlja. Prosinca 1867. Misli danasnji narastaj. za da neprime unijatskog popa. ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi. . Sada Halje cause po selim naredjujuc.Iavlja tezacirn. 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere. u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i. pa nije bilo bune do 21. i Milana Srbskoga.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam. a. 5 • Digitized by Coog Ie . popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. po svim uredovnim spisim. Ovoliko se u Vrlici sgadjalo.65 ~e ga usmrtiti ako dodje. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega. da je u V rlici cviece cvalo. tko sastavlja tuzbc. da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca. -. on je zapoceo i dokoneao pitanje. mam pomocnika. a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire.5iccviJn«.

jer su oni jedn. Bogovac i Dr. . sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. Nije primio oteeve goropadnosti. osvjetlao je lice u izborim u Sinju god. J ednn samu nemogu razumjeti.66 Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim. Suman uz KuliHica ko dva brata. da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn. da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici. 20. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo . Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea. Hrvat uz Hrvata. Znao je narod. nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana.Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic. s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati. Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici.000 osim kupljenih kapa. nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. Dapaee znam. vruskih i srbskih. Dvie engleskinje sasiplju for. Tune Ristovic. a narodne su isle nit sva jedra. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu.' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am. . v Digitized by Coog Ie . da je Tane nosio kozu u Siuj. Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari. ko malo tko. Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu. nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. obikao narodu i narod njemu. dodija je bio zulurn.Silvestar 0.Krstinu sinu Jozi Kulisicu. a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. koji. Za zupnika katolickog. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini. sa vidjenijirn crkovnjacim.aki prama katoliekoj crkvi. 1870. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti. Gori sam rekao. ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste. biljaca i druge odjeee. On je vrsio sarno duznost. kao nacelnik. Skradinu i Benkovcu.

L. ako kapu to je od ustanka. ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme. Tako nalazim u Br. kazu to je od ustanka. a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku. Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona. kako suputi radjeni i popravljeni. dusa i tielo fra Andrija Copic. Pripustam da je bilo sve posteno. Okolnost je znamenita.. _ N. vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim. Za nje je bolje. koja se nemoze nikako opravdati. 1878. ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. Koji bi Digitized by Coog Ie . L.. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju. dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi. Rekoh. I ja bih dragovoljno pohvalio. i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim. a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu. ako u Sime vide biljac. tko 0 medu radi L prste lize . od god. 1. nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso.ljubav svoga druga. u dva broja pripovieda. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo. katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za . kad nebih opazio tu manjkavost. Sve je zamuklo borba je pres tala. kako je to sve n redu teklo. da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin.r I 67 Kazimir Mandjer. iIi mozda. vee se malo tko zeni od svoje vjere. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. iz god.. svojim krsnim cetinjanim. fratar i kaludjer skladuju. ali za Kulisiea nije pohvalno. sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik. j. jer se radi 0 velikoj svoti novaca. niesu se nasli u odborn.. nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. nesmie se nit reci. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem. N. sto se nemoze dokazati. jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee. Moze biti da bude bio tko drugi u odboru. Ljudi su zlobni. da sviet nema temelju sumljati. 1878. jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti.

To je uzrok skladu i ljubavi. hrvatska trobojnica na obeini vijala. pak je svak bio miran i zadovoIjan. vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade. ali nije hvajde.68 katolieki biskup u Vrlici bio. Gusta va Ivaniea. ko Ribka uz pusku. izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. prvi prisjednik bio je katolik. Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro- . Svakom je bilo svoje. Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart. iz godine 1879. ipak nista se toga nesjeca. da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi. Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli. a tako grci po grekim. Br. ·• . Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari. na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. bila je zlokobna za narodnu stranku. narod je uz Kulisiea. pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. s Digitized by Coog Ie . On se je nasao ko bubreg a lojn. Vjere su se uzajamno castile. a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada. Ja drzim. ali sa okolnosti neizbjezive. a . _ !II l.. a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu. Jozo pristao uz krvutsku politikn. ~- . U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. Propade al ne junaekim megdanom. cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli. . tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada.Godina 1879. ipak su se nasli duhom ujedinjeni. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo. vara se ako on to sebi pripisiva. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao. Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer. 53. jezik hrvatski U obcini vladao. a njegove je plodove brao Jozo. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. L.Iozo ko stvoren za nacelnika. ne oko Joze KuIisica. sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu.. Evo ~to N. . niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei. da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu. . naime.

a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina.« Br.vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put. proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st. pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies. 53. on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati. koji do jednoga. koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva. Digitized by Coog Ie . koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim. ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil'. pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim . neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee. zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH. »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«. da i on stupi k srbskom pokretu. U domacim viestim. 54. br.ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«.-Iozip Kuli~ie naeelnik «. L. trohojnicam.. 03. »N. ali nemoze zanieknti brzojav u »N. I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede. on neoe da znade za bnkovaeke Srbe. da je god.« od god. on je taki zaneseni Hrvat. br. . Profesor Milas pise mu. ern njim obraz«.junaka! To je divni prizor !« _. osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom. »Kako da. osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica. L. 187!). 1875. »Milns i Vojnovic.

znam samo da je godina 1879. izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo. Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim. _Sto bi htjeli ti Hrvati. »koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica. Da bnde Jozo. On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti. zatvorila slavu njegovn. 1879._ . te ' godine umrao. on nece da kalja onu zastavu.000. niesu imali prama njemu duzuog obzira.. 70 Taki je bio Jozip Kulisic god. to neznam. Velicanstva. ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. koju je nosio pred Wagnera. hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. Ali to je malo Jozi.. da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka. Jozo moze racunati. nedohitan jo ko srbsko nebo. katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. Pak on zna kako narod dise. nigda mu dosta slave. »ruzumije li hrvatski '?« Kad se Jozina pametokrenula. on je pute popravio. puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni. 20. sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika. on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. katotieka crkva sagradjena. CUO Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao. Jozo se je kitio hrvatskim perjem. da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec. ali nije oholosti i slavohlepja. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli. Do svrhe god. samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora. Nezasitno je srdce ljudsko. on je iz svoje ruke podielio for. _ do vinograda na novo sagradjen. on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi vee Digitized by Coog Ie . 1879. po svoju sreeu. ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine. ali ju on junaeki predobiva. Jozo je tada bio mlad covjek i racunav. kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik.

danas bi sve mirno bilo. naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske. Poliodi. vec je u svom sustanku odredila god.71 He KatoIlcka crkva. Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim. ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom. obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje. da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu. Jozo bi se ko i . pa nikakvu nagrade. 1883. Sa srbskog neba pisma mu lete. hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se.ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista. Hrvatim je sveta cirilica. iztj ern ti . falio je vodja. zasto Jozo bjezi od sV<. opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan. Od god. kako ee oknpiti vrlieke Hrvate.dosada kitio hrvatskom trobojnieom. kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo. dopisivanja. Nitko namah nepostaje opak. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju. Kako nmogo puta. a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. Hrvatim je mila liturgjija ko i misa. okruniti neumrlom slavom. 1879. eto zgode. u kojn se je lukavo uvnkao. iz kule srbske napa dati katolieanstvo. Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom. taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. Zato razporedjiva. Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a. Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva. pomalo se kvas podize. mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika. Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati. jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. do 1883.· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno Digitized by Coog Ie . on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom.iz kule. ko Mo im je mila latinica. a mi hi se s njim ponosili. ne Kto nam je on drag igda bio. takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo . Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti . vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje. najprije uz vjeru srpsku. obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati.:'to je kutolickog. Sve je u Vrliei bilo spravno. pak i uz narodnost. jer tako hcee kaludjeri. jer smo znali ciji je sin. kaludjer ko i fratar.Iozu . za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe.

Medjuto. Netom 0 istom stogodj saznam. agent Jovo Metlicie. Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. javit cu. kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa. pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva. dobro poznat eitateljem »N. Sava Bjelanovic . Kandidata pojavilo se je mnostvo. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase. jos neki tel' neki Hrvati. izuzam mali n Digitized by Coog Ie . lipnja. da se odrsi na vlasti. svibnja. Do vidjenja !« »Vrlika 5. Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. U tu svrhu jurve stigose na 27. savjetnik Marko Petranovie . kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare. kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem. L. Hrvatstvo. jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa. to su se uzdali. L. Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti. tako su nas uvjeravali Krste i Jozo. da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu. izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice.72 biraliste oteti. br. koji je sva sredstva ulofio. Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom. ali u isto doba se groze i priete. a da katolicim nitko nit besjede neprogovori. imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje. a pozurise se sutra dan put Knina. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri. dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska. ali ne hriseane. koliko pravilnik iz'borni zahtijeva. Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike. a drugi me nepreteee. ali je vjera uspjesuije sredstvo. urednik »kaludjerskog klapala«. 1883. hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali. pozor Hrvati. uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda. Druqo. Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie. te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete. velika je zlatna riec. Takve su priprave za izbore ueinjene. nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea. kako mi knz~l. toliko vremena.« obilazi sela ikonom. nesluzi vee. Proo. melee i kumee seljane da glasuju za bratiju. od god. 42. ali nije moglo i Kosovo zaostati. ali premda miran i posten. 30.

koje su odpravljene I na zemaljski Odbor. da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga. Rczie hrkato okrenn se.j. a ovi ga odvede pred komesara. Eto kako hriscani ovde dobise. Kul. Jer hoeu. llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario.i se naimenuje. nepoznaje licno ljude. dok se ne namirise na Milu Plazoni6a. Kako stvar hode nezImino. ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke. pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov. jeli ta.anjc. molec. tin. kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe. Dodje Jozo Rezi6 i glasova. ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara. g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi. da je to potrebito. koji je to trpio. Cujte jos ovu. koj. prisutnim oruznicim potnzi se. Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu. se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu. komu je izpoviedio svu stvar. Mi Digitized by Coog Ie . jer nase nisu pustali u dvoranu. proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste. odvrati mu pasa Kulisie. ja eu svoju duznost vrsiti. se opre. koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju. ovorec. Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru. a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru. kome. a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa. I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja. vee je cndit se vladinom povjereniku. Cekamo da vidimo . potuzi se svom zupuiku Milosu. kad odnesose listu. posto on novajlija. to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste. Komesaru se je einilo to SUViSIlO. da lUU dopusti prisustvovati radu . Nije se eudit Kulisevoj usilnosti. ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica.73 broj.izbornom.

kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke. jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo. dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike. sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti. Plazonie je stari kum i prijatelj. kako otac njegov tako ion.tabor. o povratku nema vee govora. platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje.8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu. Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo. 1883. Sve potihano. . i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti. . Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba . Ali uzdajte se u pravieu. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski . U vjek mu je na ustim.Iozo. Od 1842. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae . da] da se sto bolje kumstvo pri- • Digitized by Coog Ie .« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. do 1862. »brat je mio koje vjere bio«. novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. U otvorenim dopisim »N. Njeki su se varali njegovim obeeanjim. neprekidna je vjerska borba. a od god.. A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako- ce viea. pobjeda bi hila nasa. ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti.Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor. Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried. njeki su se zadovoljavali . a sad cujmo kako misli organ narodne stranke. Milanu. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj. do 1883.• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata. Od 1863. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn.4 zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. Velika je njegova zadae». Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. 1888. S Begovi6em odrastao. da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao. L.

Na oei dusa bozja. pripovjeda srbstvo. 22. s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru. ali sada teku stvari -. hoee se novaea. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. a kad bi se 0 Hrvatu radilo. u cetvorni metar. 2000 five potrebito zemljiste. nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. j. Nesmeta. r Digitized by Coog Ie . N estalo novaca. ali ne privrzenika. on je. vee od ob6inskog t. Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno. pak jednog na sveueilistu. nema se Cim Jozo slaviti. nesta radje. nece zapasti for. Novakovie je bogatas. On. vee je stara obitolska mrzuja medju njima. osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. bio bi otajni nmet. Bojao se je njegova sina Draga. Lagan je Jozo bio za svaki posao. jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce.rado pravio molbeuice. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi.tvrdi. Opet velju. on ce dati za for. Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu.redovito. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie. Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. Bye za steei upliva medju Hrvatim. zagusiva hrvatstvo. Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike. ali BU to sve prazne besjede. ne iz nacela politiekog. Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio. ni prebijene pare. Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest. Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll. Begovie mn je bio prijatelj. pisao preporuena pisma. ima mnostvo duznika. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio. zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc. bilo i dobroeinstva. ali proti njima Kulisie trosi do for. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika.000. bit 6e i sliedbenika.000 bilo radje. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva. 300 na godinu. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for. Dok je trajalo ono forinti 20. velika je krajina. NiKta zato. uduzit ee se Jozo na ime obeino for. s toga Kulisie od njega nepreda. ali je on mrzio Begovi6evu djecu. ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti.

kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica.:..otvora obcinskog Doma. naravno njegovim znunjem.odbyGoogle .76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga. 22. Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise.0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave. tizim ce svrsiti nspomena . zamjerke nije.. koja vodi Ijekovitoj Cesmi. 22. u Vrlici se otvara obeinski dom. zemaljski Odbor potvrdio. a noveem srdce i pamet. podzidjana Kulisiceva jaruga. Ima obcina novaca.izgubiti na upluceni novae. kaze. Radi toga Ivo Brcsun. neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu.9. daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva. docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio..000. Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim. Nistn za to.. mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta. tako je biedni Jozo opet moran svih for. 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo. ova je sgrada tako .. nit S njim vonjao. BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for. izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. 1210. SYe dobro. 1210. ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo . daj da se slavlje slavi. zid od avlije sazidjan. Jest gn zapalo truda i muke.Kulisieeva.000 izplative u 50 godina su godisnjih 51. 300 a sada for. po njem zasadjeua. sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac. ako se uzme da po sudu vjestaka. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica.slabo sagradjena.i2 "l. ali ce doci dan . ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade. Kulisic se je liepo -. Prijatelj Begovie nije zavirivao. D. God. svak Zit se. Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka. 1880. Liepo se je tada poljepsalo mjesto. 22. da joj nitko neproriee 20 godina zivota. pozajmila je for.Q J I . yec ueizkorenjiva. da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje. Prvo SIllO piacali for. ziv je poernio na suncu se pekue. To je najam for. Nit luka jeo. do 50 godina. Daklen.. a drugom nije bilo stalo. kakvog Vrlika uije upamtila. Nista za to. naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje.

da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. opisivam Vrlieku krajinn. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce. Onaj ~to vodi do Drnisa. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik. svemoguci Kuli~ic sve je posrbio. Kako je to postepeno i brzo i~lo. Kako cia uvozi i izvozi. a niesu znali jedni i drugi. ko ona radisna obeina. To je potrebiti put. Na~i su dobrieine.77 izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine. Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet. mogao je po izgledu obcine sinjske. ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. toga samo moze izvesti. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala. osim vune i mesa. Najprvo cemo puteve. s toga netreba da jn. Keen traziti da ucini svojom oteevinom. Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. Jozin pobratim. Vrlika je za hrvatstvo propala.Ioze Kulisica. koji ceMe neobadje svoju krajinu. cinilo im se da to Vrlika sluvi. Kad recem. obce je rnnenje. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum. kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica. I Rto je najgore. Dobro bi bilo da pregledamo. da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba. Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine. da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui. kroji kako hoee. Ht. U svoje rnke uzeo sukno i noziee. stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste. ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra. novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. da je mum u . gori je poturica od turcina. Vrlika ima potrehu od svega. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa Digitized by Coog Ie . kad mora preko Knina k moru ? Docim. jer je to najkruce opeilo sa morem. dosta sum se blago izrazio. Koji je to naeelnik. barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee. kad su slavlje vidili.

koja raznosi najbolje zemlje. a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn. Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje. Ja nebih mogao drugo reei. potopise tvoja polju. nece. pak da nam preko Vrlike. N eka mi pravo kaze Jozo. Ostali putevi. i ako v su obstojali. zapustao ih je J01. liepse je po Zadrn. da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela.:. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. a d. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah. ali !'lto je korist. Ja. tako jedni i drugi propadose. tri put odlueeno da ce se uredjivati. '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni. a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti. broji oko 600 dusa. vee da je vrlieka krajina sama vododerina. ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali.O Kulisic. a neka sirotinja u V rlici cvieli. moj biedni narode. Tu ovde se. jer je to katolicko selo. Lemesa na more. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati. ima take vododerine. ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko. Jezevic je selo preko Cetine. kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove. pak ni tuputa nema. jer oni puta nemadu. da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei . neradi 0 hrvatstvu. kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim. Gornjim Maovicam voda odnese. Kad Be budu zrtve oplakivale. Ali taj put ne vodi vinogradu. taki je polosaj njihova sela. Krci6e. Docim. oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju. mnogo hi se toga imalo Digitized by Coog Ie . sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti. zadusise ponore. Njeki govore.onje potopi i zadusi. kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci. Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice.u susret. covjece bozji. Podosoje selo uz V rliku. lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio. .78 i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista. Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu. tada ce se sjetiti. jer su rivine do kuea doprle.

20 i eto si mi izplatio..tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje. Pita primnieu. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu. nista ne osta sveta. Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju . Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim Digitized by Coog Ie . Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj. prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for. tomeljito sam odgovorio. pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. nepodmitljiv. a promisljali kako d!1 uklone Kalinica. neda mu je trgovae brez for. a . Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. uzajmiti. . 1. ova je davno za me ostala. Osvada za osvadom.:. Zadar. for. 60. 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a. a zemlja je moja.« kakvu nagodbu. 20 i za to nasloniti se na zemlju. pa eto nek bude tako.79 kazati. a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata. 20 da digne djavla s glave. U V rlici je harlet trgovaeki. Nije dosta. kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju. svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina . Vriednost je zemlje oko for.togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova. pravedan. 100. Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu. koju je vjerovniku zalosio. Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea. jer za njim stoji ono strasilo iz god. dise for. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga. ukutrili. Presta li njeki trgovei utjerivati dugove. Podmirio je sve. Tuzba led sa 8tOtinama kriza. koliko pitas ? for. Ti mi vrati for. 20 i kamate za 15 godina. 1854. neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih. ko sto je bio. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom. stavimo. Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea. satira za satirom. neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti. kroz to dnznik daje 20% na ono for. Split. Zar su dicni sinovi onakoga otca. vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. Tezak glup.

Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje. . prsuti izjedeni. a' janjei nedoresli. ta znas li. . (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje.vo je. N ek niko nemisli. 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem. N evoljni narode. Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku. znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina. prsut. I pra. Kako on kaziva. Da. U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati. jer su tada knee prazlle.. Sve biljezi s kamena na kamen. nije u ljudstvu doci praznih ruku. jer tezak slusa vise svoje krvopije. ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti. Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda. da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule. prsuti pojedeni.a kuea gdje svrne to blago bozije. . da podpise istu svoju osudu. Cestit. Ta evo IIIoj sin bio ko jela. . sto se u sred hielog' dana sbiva.80 tezakom. doklen je i kune se svim na svietu. tako i sve selo i Hto bolje laze. negoli dobrotvore. nitko ga neizvadi vee on. kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti . . da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja. . doklem su medjasi ujegovog sela. putom mnogo propane. druge gubese otralo. naravno. da mu je onaj en Digitized by Coog Ie . bekinice predate. a tko nema janjeta. Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati.ie advokatn. samo . Kako taj kaziva. . gdje je desenj. Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka. ! Biti ce gospodaru. . a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati. . nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse. tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti. tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto. Sela se koljn kroz medjase. za st. da ja na kogn eiljam. inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila. . Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. na obeeanje. vise mu se vjeruje i bolji porez donose. Janjci su poklati. I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati. da je onako. pa mi ga nezapade. a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika. Bog pa on i sto sliedi . godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru.

. U Ijudskom aivotu dogadja se.81 izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. prijateljstva i drugih naslova. potroseno je for. za nista se nezna. To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko. uz postenje hoce se i pameti. Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. a posjeduje do 120. 22. kud idjes ? K vragn u Bracev dolae. koja tocno neodgovara. do malo pane u siromastvo. tako smo na cistu. Proracun je for. samo tom razlikom. doeim. jer ce stioci sumljati da satire pisem. lahko ee umesti i upropastiti bastiuu. a sada lugar opravdava. to je mucno opredieliti. Ja znam da je taj ostao opravdan. dobroeinstva. da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja. N ecu dalje. J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini. a tko ga je tuzio ? Lugar. Velika je bastina vrlicka krajina. 22. jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee. tomu i tomu odnieti poziv za glolm. na njemu nema travke (i Digitized by Coog Ie . Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem. da kads sin ubastini bogatu oteevinu.000. da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie. Ako se pri tomu dogodi. svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi. Za dobrn upravu.000. u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj. jer nije znao euvati oteevine. da se nece naci jedna namirnica. da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem. Jedanaest je hiljada dusa. ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti. da je on pravedan. kako tko misli. smio bih pozvati prvog raeunara. Pitam puliciju. nemoze se tako igrat. nase ravniee Snhopolje. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz. a" sve pod ime umanitarnosti. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic. Lugar kaze. ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda. ja en se zakleti.000 sitne marve. Sa svim tim on je bio i ostao posten. potroseno je sve i sve nknjizeno. nigda dosta. da ga kao siromaha nazivlju ludjakom.

niti oni koji su od njega stvorili kumira. On je nista drugo. Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god. koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. tako i ovdje. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka. hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu. On je znao i katolike povesti na Kosovo. Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji. tamo je sajarn. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera. 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom. Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu. ' N ezna sviet sto je . vee veliki srbski politik. Popravio je Cesmu. on je sagradio obeinski DO'm. eto je proslo 20 godina. ali je za to dobio izvanjsku podporu. Ali ona dusi pitomo Paskopolje.000. koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma. kojom upravlja. Pametnu gospodaru. Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu. obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine. sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on. nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje.je i izdaje. TO' je sve lukavo opremano. niti Golobrda da brez stete i globa zasumi. 22.82 niti ista zelena. 'ali je zato uduzio for. zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo. ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode. da slabu vrstu marve zamieni boljom.Jozo. God. koje bi moglo hraniti svu krajinu. tamo ee vladika svetiti erkvu sv. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce. Digitized by Coog Ie . Nuse je podneblje prihladno za voce. Ilije. 1878. On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine. Ani na istom Kosovu. Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu. niti da Paskopolje od vode oslobodi. na glasu je Maovieka kruska. Kase se. da se dive srpskom slavljn. On se nije postarao.

kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli. Okretan. jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika. a sada. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea].83 Za Vrliku to je bio sretan dan. sbaciti ga sa stoliee. Htjeli su doka- I' Digitized by Coog Ie . 1883. jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva. ali. pobratimstvo iprijateljevanje. Sgoda je hila pa. stao miriti duhove »Slogo1n«. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao. Vatra je pod pepelom stala. mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo.i6u predstavuiku srbske politike u V rliei. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio. doskocit. pravoslavnog srbstva. hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom. Nije nam bilo dosta narodne stete. znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu.:. kud kuei Jozino kumstvo. da se nesto iza brda valja. i dobra volja u vrliekim biraeim. da Jozo nezna pomisliti srbske politike. Uprav tad a nasi su rukom opipali. niesu htjeli tim se koristiti. Jer bez pravoslavlja. sto nam pokaziva grb i zastava. kad je vidio da to uije po duhu naroda. a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. uvjek 'kasniji. vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti. jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. Tada sn se mnogim oei otvorile. Tada. na koju su ga podigle krvatske ruke. brez pravoslavne vjere. ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva. da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio. sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji. ali Hrvati u vjek znacajni. srbstvo nevalja. jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali. kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim. Mladjarija je ustrpljiva bila. kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva. 1889. ali niesn uspjeli.

'J°ere. da Ii ce ga prepoznati koje je' boje. koji u saboru kazu. nista zato. Tomn lle~a nikakva biljega. na kojoj je napisano »Sloga«. jer je tute » Sloqa«. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one. dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu. opojena je duhom hrvatskim. koji bi mu mogli ista smetati. 1. pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu. rodnosii. Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze. koje zagovarajn hrvatska prava. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega.morala i na- Digitized by Coog Ie . Mladost pjeva hrvatske pjesme. oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja. zanovieta radi popravka crkve.84 zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne.« ? 1 I I I NielcanJe poitenja. daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba. Bivalo ih je razlicita misljenja. znacaja. koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko. U to druztvo upali su i cinovnici. duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju. dok Kulisie zapreda. On je unutra strpao unijatskog popa. valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su. ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi. Vatra je pod pepelom. Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva. Fratar je u Slogi. a to sve u ime »Sloqe». da. nista za to vrlicki Hrvati valja du muce. jer je tu »Sloqa«. valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce. Sve vre i kipi.se nebi pomsila »Sloqa«. ali unutra nesmiedu uci svojom glavom. jer je tute »Sloga «. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo. dusu u se. jer je na njoj napisano »~loga«. a1i kad udje u nesretnu dvoranu. saojeeti. koja prieti rusevinam. . ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja. Sveeenici su elanovi. Sve se jedan na drugoga sgleda. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika. I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati. a sve da se nebi porusila »Sloga«. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. da je Vrlika srbska.' a da pamet svedu na tudju koloteeinu. pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. da oni mogubiti cija god lutka.

uvrieda. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. Tko je porusio »Sloqu.om nigdje i nikada. tamo je sastanak i briskula.kum. Zapodrto pitanje kaste i mjeseana.r-- S5 bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. vidili katolika u iztoenom obliku. ostajalo je pitanje. Tamo je . srbstvo je to vise pritiskalo. dakle. ali De Hrva. tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva. ne u sastanku drustvenom. Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom. ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. a kamoli primati. On je na ruku zupniku. Dotle je Ivo Bresan. niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati. niti zanosnom pjesmom. Ljubi domovinu. Izdajstvo. To je bilo upamtimo god. znanac. Toga dana izabra. on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike. jer nije upraviteljstvo srbsko. dobroeinitelj ob6inskim novcem. a predvidjalo se je da mora biti. srbin katolik. zabave i lazljivog prijateljstva. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku • Digitized by Coog Ie . Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje. kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva. Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi. ljubav prama Domovini. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj. svagdje mn je na ustim :> Slog a «. propast drustva. Bresan duga nosa. Kuli~ie je miroljubiva osoba. nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom. jer to zabranjiva riee »Sloqa«. valja pogaziti najsvetijn duznost. kad 6e biti. 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost. ne u saboru pokrajinskom. hrvatstvo se to veema iztiealo. bio predsjednikom. 1891. neparnetno dotuda i dovuda. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat. jer su u njegovim riecim. Jozo pita riee da prosvjeduje.tsku.

nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. s toga trasi podpise i svjedocbe. Oni su . J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. Tu su mnogi podpisani. s toga se okupljaju i roee proti Srbim. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. dok se je jednog po jednog ulovilo. Jurimo napried. jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu. Godina 1889 pokazala. u drugim sgodam. Ali je bio porazen. je Hrvatim kamo Srbi idju. t. Ima J ozo svojih sluga. Lista. Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on. koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. sto niesu u srdcu cutili.bili lieni noprijatelji Jozini. Stupica. koji Jozi prieti. jos niesu bili potrgani konei kumstva. unisten. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu. za knmstvo nehtjedose ga zapustati. Da nije 'radi troska. Maretiea prama J ozi. Digitized by Coogle . neznam. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva. mogao je sa podpisom. cinili su mnoge da podpisu ono. porazena podigli su. JOB smo u god. Nasao se covo koji je Jozu na N. iz kojega su istupili.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke. prenio bi one clallkc iz N. u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892. Cudnovati obziri fra K. dok je on ulovljen. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. Koliko ga postuju i ljube. Mnogi su se na nj ogledali. Ta on je nezavisan covjek. da su dallas uz J ozu. oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno. koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor. Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini. izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani.86 Karabaieu. Nuzgredno budi receno. svi su bili gotovi. God. 1891 u izboru upra. a ti podpisi traeeni su za vise dana. jer tada niesu imali neoqranicenu. placnu otrali su suze. ko sto je obicavao. L. sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea. nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. jer se primice odlucna bitka. L. Jozo je jak. da se vidi BtO'je Jozo. hrvatska stranka neuredjena.

pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. Fra K. da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi. ali za njim hrvatska politika nije zaplakala. doprlo je do »Srbske« Vrlike. ali su zabrinuti i muce. e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku. da napanu hrvatstvo Dubrovnika. nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim. s njim je i pop Malic. Ali nemir »Sloge« jos im se namece. u Kninu. Hrvatstvo tih sveeanosti. Malica. sad on moze sto hoee. ko po praznu guvnu. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«. koji je vidio da sve vre. dana. da pogrde uspomenu hrvatskih starina. sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi.I I r· 87 Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas. Nije htjeo da mu se kaze. Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti. necuti se snaznim da ga od propasti odvrati. da je bacio vatru u V rlikn. . Maretic prvi je koji proti tomu ustaje. VidioJozo da nije salni posao.Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei. Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie. On vidi da njegov narod strada. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. da umuknu. Tako je i bilo. Sto ima prieeiti Jozu. niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu. s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'.On je pametan i uvidjavan . Toga puta nije bilo tuko. kako hrvatstvo danomice gine. a oni u ime »Sloge« moraju mueati. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu. da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika. Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu. . ali to je bio dusevni rat. jer su sva srdca smuceno gledala. Kroz to je srbska Digitized by Coog Ie . neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju. ali nije za borbu. a da ce on svojim slugam reci. Hrvat je dusom. Smutnja je bila. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi.

katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi. uspomene. koji svojim nemarom pripustase. Jer doisto. niti su trazili. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. Spasa.· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo. .88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. 1894. ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. sama zenskadija kod knee place. da jim sto prodadu.000 katolika. koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. . naci se u najvecoj neprilici. tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. ali nigdje ni jednog muskiea. N arednistvo. N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. da. jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora. svaku pazio. B riManill tezak iz Cetine nije smio -- Digitized by Coog Ie . pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. nit do. se dodje do ovakog stanja stvari. J . Slav. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom. Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv. Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio. -Kitarevic je pohadjao »Slogu«. . mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata. koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo. Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati. Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje. drva i drugih stvari za taj dan. Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista. sto nesmie dati ista. dotjeraju na prodaju blaga. nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. piliea. Ali kazu. Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom. da tamo nece biti nikakva nereda. Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni. bili. da je dan prije bio Pavasovie u Cetini. mora opaziti malodusnost njihovu. riMani. jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine. dapace kad sve sravni. Riseani toga prava niti su imali. izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2.

Hrvati svetcano priznadose. vee ~to se je bojao da nebudu popaljen. Sveti gnjev. dn je odavna vatra pod pepelom stala. koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica. svi su stali zagovarati. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli. ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja. dosao je . opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti. nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«. dn su Grci uzrok razdoru. pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti. gotovo da skapa od glada i umora.r so tRta dati niti prodati. Povratise se iz Cetine procesioualno. Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo. s I Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano. da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj. Istina je. n narodnosti. sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade. svi poginuti stope neodstupiti. ne. fra K. u kojih se dolazilo pitati. Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn. da su katolici i Hrvati bili siti srbstva. Osim nj ega . Nije bilo druge. da se njima pretrgne svaki odnosaj. koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost. i za vjerskim svetinjmn. da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna. vee Indo zaspg'Hlse. valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. tako su odgovorile sve domacice. ali S11 jos bili jaki konci kumstva. koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku. Malo poslie toga. Digitized by Coog Ie . koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri. ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje. da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine. To je bila neeuvena neprilika za toliki narod. Hto se je bojao budalaste prietnje. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic. koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim.

moralno je istanealo. sielo istoimene Zllpe hrvatske. j. a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu Digitized b: Coog Ie .. Tamo ostadose katolici srbi t. a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja. Dogan. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t. Citaonicu uz ovaj proglas : P. sto je god.ic. koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju. Gospe Rozariee. N eopisivom . treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli. Milko\. Begovic. N ovakovie. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena. ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji. Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav. V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike. Sokolie. Kalafatie. a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti. koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao. da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti. N. Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj. j. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo. sluga srbski. da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi.brzinom Kitarevie. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~. Prozora. nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest. Starohrvatske tvrdjave Glavasa. Zidar i ostali zasnovase H. bijase i zupanija Cetina. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber. i za dugo obdrzati. Plazonie.no Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika. koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda. probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B.

Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka. G. 5. kako bi na . nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. sto ste me se sjetili. iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn.poremeeena mi zdravlja. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. Vrlika. i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara.f ! 91 Gospodstvu. 30. Iliji popn Malicu. muzara. dan bio otvor eitaonice. Jedni i drugi takmili su se. Svibnja 1894. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda.« S odlienim stovanjem Vas Spljet. dne 20. dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe. Odbor se ie svojski zanzeo. II. Prinosi salju se prec. gosp. molbom. Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani.taj. G. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. Digitized by Coog Ie . da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«. ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar. U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I. tad nedvojbeno je da ee se V. U takovoj nadi neka V. g. U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom. Borciea. lipnja 1894. U vazili V. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program. Uzto liepa Vam hvala. Promicateljni Odbor. Lovro Borcic. sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena . da sve dogotovi do 5: srpnja. G.

VI. 24. g. U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14. Citaonice« sa govorom. N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag. - Digitized by Coog Ie . k. Novakovica.rojenje. IX. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima . U 10 sati otvor »Hrvat. kr.92 .6. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove. 1894. za vrieme istoga pucaju muzari. kroz koje vrieme pncaju muzari. Tog Slavnog c. III. k. 2. Kot. c. Slavno c. .'v. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici. koji je saobCio ust. 02B7. XII.lipnja 1894. najbolje ce kazati sliedeei utok.. koja traje do svrsetka sjednice. U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara. Predaja uprave od Promicat. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. Odbora Upraviteljstvu. . VITI. lipnja 1894. 13340. a to sa cienjenom odlukom 18. Eventualni__predlozi .. istoga Tom sl. 6039. kot. Vi80k. IV. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost.. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara. VII. XI.« Kako je viteski postupao Knli~ic. x. Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim redom : 1. Kot. c. Imenovanje Upraviteljstva. te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. Poglavurstvu podueskom de pres. V. Br. srpnja t. k. Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5. Br. 3. Br. POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti.

da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C. koji hi se imao drzati tom prigodom. upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane. . Odbor se je u istinu nadao. da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog. na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom. koje posvema preinacuje program sveeanosti. g. 1555/1 336.) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni. dostatno je iztaknuti. 16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat. dapaee iskljucuje glavnu tocku iste .) trazio njeka razjasnjenja od Odbora. dapace su bili u sve i posve skloni.r i 93 Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat. . koji je izdao odluku 23. nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B. odakle 6e i sliediti odnosni govor. Upraviteljstvu u Vrliei. (prilog A. naeeluiku obcine vrlieke. lipnja t. nu tako se zaliboze nije dogodilo. lipnja t. lipnja t. obe. nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat. ali glede blagoslova zastave te mjesta. nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice Digitized by Coog Ie l L . g. koja ta~av postupak karakterizuje. koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894. (prilog B.da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama. k Br. 1555. g. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona. Saavim tim obc. nacelnik vrlicki odlukom 27. Br. upravljenom ngled. jerbo se je inace svidjelo gosp. da isto obaviesti. ali takovo ogranicenje. Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti. Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu. g. Br. 'Citaonice« kao i na javnoj nlici. Citaonice«. lipnja t. Da se uvidi grdesija. 1894.

gosp. docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti. Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene. koji se ne trsi. vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . jerbo je ne samo nepravedan. doli sic volo. sto se porice.. dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti. sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. ali tada odnosne odluke ope. on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. . vee jednostavno na znanje i vladanje. te ce istaknuti. Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost. . koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja. Oblasti za unistenje pritusenih odluka.94 obcinskih prisjednika.r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora. opeinskog Pravilnika. . da obrazlozi svoje odluke. Opaza se. Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo. Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati. Predpostavljeno ali nepripusteno. .. . zakonske ustanove. U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske. koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske. koji bi morao biti dobro poznat gos. G08. 56. sic [ubeo gosp. da budu cvrstom podlogom Toj slav.. nacelnika Kum~i6a. u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano. da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje. da bi n istinu opcim. buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti. Nasuprot. Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor. naeelniku. nego i u oeito] opreei s ustanovom §. Upraviteljstvo . Digitized by Coog Ie . obc. jer u njima ne odsieva drugo vee .. da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. da su vecim dielom naju- . Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora. Zasto ? Signa temporum. Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista. 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo. jer ope. Upraviteljstvo i nadlezno bilo.

Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti. dok se krecu II granicama zakona._ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva. iskaze i izgrede. Oblast uvidi. nacelnika u ovom pitanju.' koja. izradjenom po svecauostnom Odborn t. Oitaonice«. podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni. da Ta s1.' kako je bila ustanovljena u programu. Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno. sto irn se nemoze uskratiti. to utoenici ipak ciene. u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. Toliko je trebalo istaknuti. kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam. te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika. jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno. okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. Nu ako otvor »Hrvat. da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke. samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce. Obla- r l Digitized by Coog Ie . u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici. nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81. u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat. a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga. Citaonice«. d.imade zgodnih prostorija. da u varosu V rlici ne . da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove. koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika. poeimlje : »Za svaki prestupak j t. kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane. vee je njihova svrha. stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom. Prezirna je nakana obe. j. da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni.« utoenici izticu. Treba uvaziti. da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein. N apokon utoenici izticu.95 \ glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat.

da To s1. da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima . Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. kot. dostavljaju prepis istoga Tom HI. da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo. ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo. kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . >. Slavni Odbor paziti ce. program!l metaka 8 POll politicke Vlasti e. . Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom. koje ne hi moglo prouzrociti nereda. stupa ponosito u Vrliku. koje ostaje do sveeanosti«. Poglavarstva. obe.. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. •. kot.. i IX. IV. Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje.s vrueom molborn. Poglavarstvu n bojazni. Nije izaslo na hrvatsku. Kuinjani imali su ~to viditi. i C. kr. e. stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1. Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem. V. VIII. velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se. Upraviteljstvu u Vrliei. kad su na Kievo dosli. » 1~ Tocke VII. Takog slavlja riedko gdje viditi. e. X. Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I. » » 8 »VI. kr.06 sti . . predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. a nije sve ni na srbsku. kr.. » « H » »XII. Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic. kot. i XI. spadaju nadleznosti » » » Digitized by Coog Ie L .. . kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena. koji na konju jUHi i zastavu nosi. II. Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«.

...!( c..: ~ ::l 'a>-s 00 I'- ~ 10 '" '" A <:=> I'- 00 ~ C'1 C'1 A A " Digitized by Coog Ie ..n~nllloO' BU n!J.. ~ ~ ... '0 ~ .::2 >- E '" '" ~ '" .Q.) 8 ::l . ~ >- ::l ~ N .1-0 ~ ~ >1-0 0 .~ A ~ ...hl1:'J... ~ .: 1-0 .. ..!( '" Q3 '" '" 8 '" S .!( Q.r 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili.!( 1l '" :.......Ll~ '7~H.~ >(Ij H ~ ...: ~ ::l ~ >~ 00 0 Q..: '" '" A '" '" --~ 00 00 ::l ~ 00 c... H ~ ::l ~ c... ee '" '" C'J I- '" ~ ~ '" <:=> <:=> ~ 10 c.. .. 00 s:: c..!( ::l ........!( . ....... .. ...!( . s:: c . nasli mo .... ~ ... ~ c ~ 00 c..... E: ~ ........!( 0 :. e0 ·S 0 ·S c.....!( Q.....) ~ ::l ~ lC 0 C'] ~ 0 ..: i:< .~ .: .. L- --0 I'- ~ c ~ E ~ Q ....l'ru-l!l Hlli!l.: 0 Q:l ::l >..!( ..: ~ c.=.. > s:: c..) ... ·S c.!( 0 +" 00 N 0. > ...) .l nrPln·iln Vrlikll se U .

-'-' Digitized by Coog Ie .

po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa.. Kada recem. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja. Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju. vrlo je zazorno. obavise cudesa junastva. Hiljade zastava prekrilo Vrliku. u novijem nasem ustavnom pokretu. Ijudi.sramota nad svim sramotam ! . niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije. budite na novi zivot. a yam je na veliku diku. Po obavljenom izboru upraviteljstva. nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. da je bilo preko 2. Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske. ko da se je slegJa sva eareva vojska. gdje slavni knez Domaldo. llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost. Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu. koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase. Tatare. gdje bani Subici i Nelepici. 'lirvatskih praviea .od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski. strasno stramputiee krenula. svoje dicne starine neodrieete . Glasovim ove krajine . na obranu starih. gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska . koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci. iza duga spavanja. Barbica. odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare. Turke i Talijanee !« U istinu. pa . malo sam kazao.000 ljndi sve pirno obucenih. da se ni vi. kako je postala plienom dusmana hrvatskih.i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva. trobojne vrbce na dojednom. protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. . i glavnim oporistem tudjinskih. zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse .dusi hrvatskog naroda. J er otvor ove citaonice znaei. u ovom kraju. da se i vi. pod upravolll o.vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce. koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn. samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti v 7 Digitized by Coog Ie . nego i za eielo hrvatsvo. i svako otaebenieko srdce evili. Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode. velc. bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota .gdje je. da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete. razmisljajuc. kako je ova slavna krajina.r I' 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili.vrbcam okicenih.

koji junacka imena svojih predja. prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo.. nemilim udesom. Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica. da se okupite pod slavni hrvutski barjak. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. 98 starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje. sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine. Vladaniea. 'Trumbie i Radicie. Objed je bio u fratarskoj avliji. o Digitized by Coog Ie . da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap. dostojni potomci cetinski junaka! . na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost. da otvorite ovaj hram pueke pros vjete. dr. vi nemozete. proslavljena u narodnoj pjesmi. Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu. koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko. Jurceniea. koje. ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete. Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski. uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja. Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam. Govorili S~l Biankini. bila je plodonosna. pod sjellicam. neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine. tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6. gnjezdo sokolovo. Klarica. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. Mihaliea i Cnbreti6a! Vi. te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«. Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci. koji napucise ovu krajinu! Vi. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete. V rlicki Hrvati ostadose vierni.Kako inn svecanost. Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. Mukaeica. Stotine brzojava stiglo je onaj dan. koljenovici slavnih Berislavic». pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom.

dok iz »SIoge« izadjose.pjesma srbska srdea parala. kad pjevaju. Ispred Citaonice. kamo Ji ce st. J ozo i njegove sInge od jada su biesnili. Ova pjesma. nase veselje bila je Jozina zaJost. nasa ..r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«. zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze. opazili smo.. Iz toga je svak mogao naueiti. jer je njegova snosljivost tolika hila. Dok su zupnici u »Slogi« bili. Dok smo se uri nevino veselili. kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci. veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea. revne zandare.. dotle su svetci. u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot. PresidiaIi lete . Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska. nas zanos pobunilo Inn mozdane. Nigda se coyjek nebi. svako zio na njima. da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica. Siromasni srno bili onda kao i danas. smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram. »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare. jer je hrvatska. Svak ce razumjeti.. jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«. Pravedno je sudjeno. ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa. Citaonica je svedjer bila puna. koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili. nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. ko u vrsaju. trud od toliko godina dase . da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao.i opet i deset puta opet. njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio Digitized by Coog Ie . da je uzaludan posao.Vrlika iznarodi.99 Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«. a ne u maloj i siromasnoj V rlici. iz Zadra zahtjev za zahtjevom. jer je tamo sve u buntovanju. da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet . Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«. da je hrvatska pjesma sve zacinjala. Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. negoli Zajcovu operu.franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu. On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu. ali nam se je einilo da je nas say sviet. jer. pomisljao si da si u kakvom gradu.

Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo. koju od Joze. Sto nije mogla zandarmarija. NiMa zato. s toga ne mogu da se snadju. red Frane -Iosipa 1. cuo sam.100 nurm Malic. G. on pise dopise na 8. Nekako u ovom poslu. on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara. Dobiven je krst za zasluge. Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya. ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno. postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga. kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra. dosta I je bilo Joze. Cilli mi se. kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali. Citaonice« Digitized by Coog Ie . da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji. on usree u skup Hrvata. }odjena i uzgojena u Vrlici. »zivila srbska Vrlika«. on nije prisustvovao nikakvu izkazu. Otvor »H. da je prije toga bio postigao Danilov red. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret.da drugi ucka Hrvate. Naueili se samovoljnom vladanju. da Jozo nije u redn smislio. to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti. On uliearski napada svoga. ' Kulisicevi prijatelji. on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori. ipak iz Zadra pisu. da nami pokazu tko je Kulisie. staresinu. jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme. Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika. nije prisa stavljati ovo odlikovanje. a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao. da su stara vremena. nemoze se traziti. psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice. dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem. ~a je pogibeljan za javni mil'. Trojanovica i kaludjera. . Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. opeinskog prisjednika Begovica. da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara. to ce biti sve pitanje etikete. Ovi su ljudi mislili. Nije trebalo . Nu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful