..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

v

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

.

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L
je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

I

r

I

n

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

da su katolici. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati. i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu. vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo. 1730. 1715. za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici.000 dusa. slavi se poraz srpstva na Kosovu. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do. ili. Opazamo ih jos g. doklen god Tureina ne odalecise. V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11. koji su za nje izginuli. we nitko drugi. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj. sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren. mnogo vecim razlogom. na milost i nemilost Tureinu predade. jer BU ih tako zvali sve vlasti.. kako cemo u suvremenim izpravam viditi. a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom. negol je mueenicka smrt nasih prndjedova . koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja. da g. da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi. Od g. godisnjim zadusnieam spominjati se onih. kada se. ali ne u tolikom broju.) onda. pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae. u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati. vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih. a druga polovina grcko iztocnoj. pa i sami sehe tako su nazi va li. nahodimo danasnje grcke porodice r Digitized by Coog Ie . I f I.. Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac. i 1 G90. To potiee od grk == grkae. 169G. Znamo. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini.

Antun Kadeic nadbiskup splitski. Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini. svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno. Jednakim nacinom. 1746. 1898. koje bi protivno dokazale.pueanstvo ostade u selima Kievu. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. sela eu. da Marta udoviea p. barem u ovoj krajini. u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki. prije poduciv je i 1 Digitized by Coog Ie . 1744. na 6/11. Jezevieu i Vinalieu. Andrije Cige i Mihovila Matkovica. a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. Fra l\Iihovil Plavcic parok. i prepost. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici. pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda.8 . Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima. N a 28/3. Malo drugcijim oblikom. bez natruhe greke. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom. Jovana Backovica. Tako g. gdje danas jednog katolika nema. Vara se tko tvrdi. po nadahnucu bozjem. prigrli obred latinski. uoblascenjem presv. Kukru. da danasnji Grci i onda su taki bili. i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda. Garjaku. a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. Cetina. uprav U onim selim gdje danas stanuju. 1747. vee se vidi iz registara. 6/11.. Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea. uoblastiv me presv. Ovo nije bio osamljeni slucaj. «Srbski Glas» br. u Maovicam. po nadahnucu bozjem._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo. gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. svojom slobodnom voljom. KatoIieko . Otisic. a dopustom istoga biskupa. Civljane. katolieke hrvatske. pred istim svjedocima. Fra Luka Maroevie parok. prolazili za unijate. da je jednu iz razkola primio. u proslom vieku zivilo je skladno. gdje se nahode zapisniei. [)2. Maovicam i Vrlici. j. spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. da su greko iztocnjaci u proslom vieku. zupnik fra Franjo Testa kaziva. da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. 1746. Kosorim. da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga. j. Barem do danas : nedopiru izprave. Kosorim. prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno.: Svjedoeim ja podpisani parok. i prep. kaz«. 1747. POdOSOjll. n prisutnosti g. Koljane. od 5/1. Podosojn.

da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi. a to ne s katoliekoga vidika.izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva. kao i to. bili smo progonjeni. oblacenje mladih fratara. Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem. da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi. Poznata je svakomu. vee sa svojih politickih eiljeva. i 8/9. I vanom V ukicem. koji su malo godina prije. obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim. sve potvrdjujuc sveeanom . cla svi njezini podlozniei budu katolici. 16/7. nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. Simom V ueemilovicem. da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem. vee mozda iz kakvih drugih uzrokn. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. koja je dobro znala.zukletvom in facie ecclesiae.nije republika zelila. 1750.Iakeljicem. tko je u poviest zavirio. Franom . iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. Dapaee. Mletacka vlada. niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje. Na 4/11. mnogo veeim negoli franjevce. da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu. U vrliekoj krajini. pak k tomu nado- Digitized by Coog Ie . na 20/11. mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim. Naprotiv. svi su dokazi proti tomu. u proslom vieku. u tim poduzecim poviest Ham neprien. Nista to nije smetalo. 17Gl. 17G2. svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. kakvim neobdarival za republiku zasluzne. da . da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom. Tako slueajevi sliede g. Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno. pred svjedoeim Mihatom Klepicem. niesu poznati izvori. N evjerujem. UprHV zagorske Dalmacije. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva. franjevee. koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod. Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. Doeim. Ako tvrdim. vee valja dokazati. na 8/1. . 0 Mariji kceri p. i 30/11. u koje je hila upala Stoja keer p. Nije dosta reei. 1749. da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi. Rade Baekovica.

Ove nemile sgode opisa ot. } ~. Valja podnositi za pravieu. i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum . da su. H. Poznato je. da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu. i naslova progonstva. opet. ipak nitko tomu nije dao znaka..« Ovo nije nista pomagalo. God. oliti pod svoj greki jaram. povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau. Ne samo da su od njih harac trazili. kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane . Jajnicka kronaka na god. izgubise mnoge jaspre.~ . pregledavsi slavne izjave u ruku im. Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka.4tt~-~:~·~·~\·-·. Razbojnici su progonjeni. 10 i' ". svedjer bi prohodili izaslanici da . izgone danjke.. ipak za nasu stvar stoji. :!"~~. it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu. kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini.. s toga se fratri opet tuze.·. kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu. osobito visovaeki gvardijan. ko i svaki drugi. f'~. Za to bi im sultan davao vlast. oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca. Lastric u pomenutom djelu Epitome . I ako dokazim zalazim u starija doba._. drzali svojim podloznicim. da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti. da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit. ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase. komu je i vrlieka zupa podlozna. Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod. Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane.61. na koju je spadala i Vrlika. G. dati i razloge progonstva. Vriedno je dokazati. prama carevim naredbam. 1548 fratri bosanski i dalmatinski. da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti. U tu svrhu. . pomoeu turskih vlasti. vladika dodje velikom opravolll.:_. 91. naredjivam. vec su neprestano kusali. da ih Grci harace.. 1662. Ovaj je zulum trajao sve do godine Digitized by Coog Ie . a da se moze tko okititi muceniekim viencem . ali krscani hodase u Carigrad. ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. a ova]. Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije. bez razlike vjeroizpovjesti i obreda. Grci progonili katolike. tuze se.

N e smjedose se pokazati na . U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze. nego na same grcke sliedbenike. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina. koja se ne odnasase na katolike. da mu se pokore. Nikole iz Olova god. Lastrid. U tom pismu biskup jadikuje ') LaStric ibid.javu. tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom. Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae. Frano Svimirovic. nije mogao silovati. da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi. Crkve samostanske bijahu zatvorene. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot. Franovci se nadjose u velikih mukah. odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu. niti moliti. On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe. 1661. Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi. 1679. a misle li ostati zupnici.1) Dok je stvar stala na .11 j 760. mogla se je nekako pravdati. budue 0<1 njih neodvisni. kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu. porezih. Digitized by Coog Ie . Rp. !l2. lipnja. »God. oliti pod grcki jaram. svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. koji dosavsi u Bosnu. na 24. ali je s poreza preslo na vjeru. obredom od njihovih vladika. a franovce. u njih se nije smjelo sluziti. to potvrdjiva i ot. nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati. nego na sveeenike njegovog grckoga zakona. da se moraju iznova rediti grckim. dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani. kad je drugi pasa zamienio Cedina. 2) Compendio Storico. a ot. upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad. da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse. da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit. koji i ako se je bio potureio.

. niti njegovim vladikam. et quulem. . si zabili u giavu. Nusupuun. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih. N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. vee su nam gorkije. « Pomiuje mu cetri osobite toeke. i nas katolike narinu.bili njegovome haraeu. Ot. koji ce mu ovu prosnju pridati. ') Ot. da nam ove nesgode od Turaka dolaze. veli. koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute. . osobito sad.12 na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika. Nebi nam toliko zao bilo. da nam dostignete pomenuti hatiserif . quam Turcos 1p808. dokle ova neharna razpra dovrsi. zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti. . Lastrie : » . tolikimi kavazi. 1) U prvasnja vremena. enim nobis non in. koji su. carevim i vezirovim pismom. . da mu ga davamo. Kroz to vrieme.. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih. 87. idiantur. Digitized by Coog Ie . lW8 imfeeiiore» hosies toleramus. kako pomenusmo goa. i preporueiva dva redovnika. Lastrid Epit. da ce nas skueiti pod svoj harae. » • . njihove se mogle bolje uzdrzati. Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082... da . kojim se znaju vjesto posluziti. ::\to potjeeu od grckih patrijara. 91--92. 17GO. tel' se tim tumaei. IV. bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji. Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice. kada vidimo njihovu razkolnicku silu. da mn se jednom dostigne oprost. koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe. katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. Bosnen. da na svoJ obred pritegnu katolike. kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni . tel' zaklinje._ nika. 8tO. 2) Ovaki polozaj . da se zaprieei lukavo tumaeenje. quo n08 suac Jur£sdictioni s 8ubJiciant« . dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni. za punih 200 godina. koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea. Saer. ') IllyI'. Bakula I Martirii iqid. dokle pomenuta razpra nije svrsila. 120. svedjernim napol'om grekih sliedbenika.

niti dallas niesu prosta. da su franjevci eeeto na kolcima skapali. Od polovine proslog vieka. Mletaeku vlada zvala se je katolickom. kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu. Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti. koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. lahko se moze dokueiti. To nije pomoglo. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti. od nasilja i lukavosti grcke. jednim se krstom krstila. nije rado trpjela inovjeraca. nalazi se po koji trag. Spomeuuo sam. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu. da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. nebi se nista cudili. samo ih je zavodilo. istog roda i plemena. jednu vjeru vjerovala. da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati. da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva. Pitamo vi~e puta. jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost." 13 l da franovce ili odaleee. da su braea zajedno bila. iIi da im sluzbu zapriece. iste vjere i zakona! N emozemo doznati. 'istim hrvatskim jezikom govorila. Nije li ovo oeevidni dokaz. nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto. kako je progonila one dicne fratre. a upala u eampre mletaekoga lava. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske. raztrgalo greko nasilje i lukavost. ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina. uhoditi krMane sveg turskog cars tva. koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom. presao na grcku vjeru. koji BU bili katoliei. kad su to nekoc bila nasa braca. sliedili su zalaziti u Dalmaciju. Stari hadet grckog svecenstva. iste krvi. Greka vjera od n3S· ih je odalecila. koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. Danasnji starci greke vjere. da se dotadanji vjerom zvani Grci. a to uije smjela niti mogla. Po duhu jozefinskih zakona. Ako se k tomu pridoda. zaziviju srbske vjere. u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge Digitized by Coog Ie . 'za uvjeke k sebi ih privezali. vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma. danas ne samo da niesu katoliei. kako su se ovako izmiesali. zasto to nasa braca.

ali one smutljivce. a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti.. sto budue veekrat ponavljao. a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «. da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri. slozi. to je lahko naueiti a tesko zaboraviti. da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada. koji je upravljen za katolike.14 drzave. odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica . Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca . Ovi su mislili. da nebune naroda. sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika. koJi 8U d1·u. kako katolickim svetcim posti 1 1 - Digitized by Coog Ie _J . da je narod medju sobom skladno zivio.inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja. varaju i nastoje otimati. Onaj isti zakon. da dolaze u Dalmaciju. gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja. Odtole smutnje i zavade. Grci su naueili svoje sliedbenike. da je i danas. N aravno je. kako idje na zavjet u katolieke bogomolje.qoga vladanja. Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici. Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga. Radi toga naredjiva.. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i . radi toga drzavna zabrana izlazi. poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine. pa on bio poslan od svetoga otca Pape. uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. zabranjiva skitaneinam grckim. s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. da odaleei grcke smutljivce. jer nije ga razlikovao niti jezik. jedan slucaj upuciva nas na mnoge.. jer tudji podaniei. a u vjeri ta je razIika bila. da grde i mrze sve sto je katolie. niti narodnost. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi. koga. Sto je zlo. Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. s toga opet zalaze. odaleciva.

od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale. koji se danas zove hriseanski. koje Bog dieli u katolickoj crkvi. od potrehe je. koji se priznajemo i Hrvatima. Navesti eu ipak dvie pismene izprave. 1815.! I 15 i moli se. jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano. Mnogo vise. Digitized by Coog Ie . da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere. sto je vjekovim zasadjeno. za vladanja dobrog i slavnog. a za to posve malo ima uspomena. Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji. koje su njihove otce u raj vodile. koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. Frane prvog rimskog. jednoc su hili katoliei. To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo. da su greki svecenici silom oteli narod. 29/1«. s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva. a sada anstrijskog cesara. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat. katoliekom sveceniku mise placa. drugi bi posao bio. sto u grckoj . jer su njihovi stari hili katolici. ko sve to vidi pita. ali je moja zadaca sam a V rlika. Kako je bilo pod mletaekom vladom. dragovoljno ce ga zagrliti. poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog. koje ce nam kazati. pomoe trazi od njegove molitve. da su oni jednoe hili katolici. sto su bili privrzeni kuei austrijskoj. koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. Politiearu takodjer. za hator grcke kalugjerske vjere. da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «. neka se vrati u njezin narueaj. da svrne svu pomlju na cinjenice. Nemoguee je izkorenuti ono. vladavinu punn obecanja i praznih nada. vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu. slicdbenika [ramcuzkih. da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju. god. Ostajalo hi nam. tada i sada. dobro dolaze ova razrnatranja. Kad bi pisao za cielu Dalmaciju.». neka se sjeti cije je majke sin. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti. ona je ljubezniva. Zu nus je dosta to. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put. vidili smo. kao i mi. sto nevidi onih milosti. koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n.

da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu. Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom. iz naroda za narod. naravno. to su franjevci hili. koji bi. Kuko je bilo zupnicirn. crkvo u Dalmaciju. koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke. jer je tako francuzka vlada htjela. jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve. Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati. iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske. kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare. vodili franjevci. a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio. biskupsku stolicu. da gone Francuza. Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati. sve dalje bjezati od katolieke crkve . Ako itko.- Digitized by Coog Ie . pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. uzdrze seminarija. Za to je sest fratara na smrt osudjeno.• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti. jer su primili novaca za seminar. za sjedinjenje s Hrvatskom. da je njima s Francuzim bilo dobro. da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici. radi kojih katolieki zupnik.· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri. Da bude vrhunac progonstva. dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa. koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini. Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. da je vlada ueinila Greim? Znade se.16 ~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. od kojih su dva musketana. Svakako. i tko nam moze zaniekati. zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere. . jer su bili ratilo proti svojoj braei. Hocemo li ~to slicna traziti. dva samostana zaplieni. Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv. Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa. uz ostale rodoljube. Mozda do melle nedopriese izvori. da je francuzka vlada otela katolieke crkve. koga su. francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara. seminarije zasnovala na drzavni trosak. kojim bi se moglo protivno dokazati. da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as. naime. tako i podredjenom pueanstvu. a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu.

Po izgonu Turaka. posladila im otimacina katoliekih crkava. drsim da nije bilo moguee. 1818 i god. za mletacko doba lukavi susjedi. Zasto ? To. njihovu biesu nije bilo kraja. a danas taj narod. od njekoliko godina svojata ime srbsko. da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju. Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima. ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god. Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke. Karina. 1842. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi. koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. ali ih na zlo naueise Francuzi. ali je mletaeka vlada svemu stala na put. da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka. Svi su znakovi. Svi se slasu. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. s toga drzim. prije turskih vremena bili su katoliei. a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila.-: 17 Ta nasa braes. na koju su spadali samostani Knina. Crkva sv.. malo se pokunjili. istina ce biti jasnija. Skradina. Kad ove dvie toeke predjem. da drugeije bude i u V rlici. koji se odnose na pitanje unije. za vremena franeuzkog. Bto bude vise suvremenih izprava. da je to katolieka crkva od davnine. to je Greim bio zanat za vremena turskog. da je to erkva i groblje cetinskih zupana. jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti.ee se sve tekom pripoviedanja viditi. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije. u okolisu 2 l Digitized by Coog Ie . za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici. vee nema uspomena pismenih. s toga im Austrija nesladi. Visovea i Klisa. Katolicka crkva trpjela je. Francuzka je protjerana. 1832. Za prvih godina austrijskog vladanja. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti. a manje nagadjanja. Otimati. za vrieme tursko nasi progonitelji. Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana. Drugi nagadjaju. koji je bio najglavniji cetinske kustodije.

e dell' Ecc. non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione. i Digitized by Coog Ie . da je to starina franjevaca visovaekih.a.mi Padri rapputato. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god.a di S.o Ad ogui modo ci viene hora p.mo 8.to la stabiliscano Ie ·1 i . ali Be Grci tomu opriese. 6 altri seguaci di q uel Rito. Essendo di antieo possesso dei RR. ed ai tutti li Morlachi. rna lasciarne libero. odredise popraviti i pokriti crkvu. () facessero detti padri. stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv. ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn. Spa sa. e quieto il possesso alli preaccen. Fran.e 1696 dirette a quel Gov. 1699.r Pavissich ordinato a non permettere.o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ.ue nella Chiesa snd. che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco. Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku. Salvatore. () in altro modo migliorarla. .rio eli Verlica. Videei fraujevei ' karno knee Grci. che per coprirla.18 V rela Cetine. Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia. libro III. et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud. n.ti Religiosi di Vissovaz. pretendano di haverne ingerenza. Grei. To je bilo god. che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi. fncon lett. nadjose se stanovniei greke v]E'l'e.med. za vrierne tursko.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi. che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med. il che repugnando alla publica volonta. et agli ord. 1696. zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu. assoluto.ta Carica. Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji. stvar otisla pred sud i ovaj je osudio. e Calogeri Greci. naueni otimacini.ti di S.1' K r Dol£ino nostro Preces. no pretender veruna giurisdit. Padri eli Visovaz de Minori Osser. Comett. carte 108. nz malieu katolika.ni gin disposti da q.e de . a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju.re di 4 Ott.

Spasa. obavljali su tamo svetu sluzbu. to su zloporabom i usilno stavili u djelo g. Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe. Zara. 19 lJIaggio 1897. R.ne. Neobstoji nijedan spis niti predaja.r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale su Grei htjeli imati g. niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje. Digitized by Coog Ie . da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k . .re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p.a Indignat. da je s toga. Luogoteneza. Tanto esseguirano tutti in pena della pub. valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom. I tako sami katolici.. jur obstojeea .« Ovde nam kaziva suvremena izprava. s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem. da je grcki parok hotio uvesti obicaj. . 1854. . Nije bilo kud kamo. to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie. za blagosoviti one grobove i polja.1699 . Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. toliko vise. . I fL 1 I I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1.napetost dvaju vjerozakona. ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam. koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima. 8to nije bilo do sada. dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen I Bto MUller - Direttore. pokusao uvesti taku novotariju. restando il Gov. mogla prouzrokovati zalostnih posljedica. od nekada. sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom. koji nije obstojao. jer radi napetosti dvaju vjerozakona. razvalinam erkve sv. 1696.19 nella miglior susstitenza a gloria di Dio. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. mogle hi nadoci zalostne posljediee. Dall' ir.nte pontuale rassegnata obedienza.· Nalazi se u jednom rukopisu od g. 1842. ed a salute dell' anime de fedeli. Zara 4 Maggia . In quorume. Ali da je. gdjekoji parok toga obreda. proti zabrane mjestne obeine . Tada je bila katolieka obeina.

lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. Grei ne miruju. Sada oni kusaju. Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena. oui. vee je od potrebe oznaciti svrhu. da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. Vriedno je spomenuti. vee stopro g. Samo je potrebno zabiljeziti. Koliki je razmak izmedju Viklefa. groblje da obzidju. a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. Mihe iz Cetine. Husa i Lutera. na 3 listopada 1ti53. 1842. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. stogod se je nastojalo buniti radi sv. 1853. Spasa. K. drugda radi zastup- i Digitized by Coog Ie . Baricevie IVHn p. Tko je bio kolovodja svega ovoga. vee oni g. kako tko hoce. Ovo sam zabiljezio. U historiji. opet ostaje ime. Spasa. barem svake desete godine prokliavalo. Okrenuli mi naslov borbi. 1699. jesu Ii se Grei uglavili. znadu . nije mu dosta kazati dogadjaj. da su mogli otimati za turske vla de. strana 48. sto su priecili katolicim g. da je posijano sjeme. br. tuzbe i osvade radi unijaeenja. nadahnitelje i okolnosti. Za to sam i spomenuo okolnost. Tko pripovieda. Spasa. njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja. Spasu Opet C. Poeimlje smutnja g. ako uzmem u obzir. s toga im puska opet neupali. Prvo je bila vjerska. da predusretne nerede. 61. 1842. hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. Godine 1854 hoee da poprave crkvu. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo. da do g. ali se nije dolazilo do pravih okrsaja. 1850-1858. da ove iste godine bi pokopan. ako ne izvojste iz prava. sada politicka. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere. a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e. 1842. g. kadgod kroz nacelnistvo. ipak su protkati jednom niti. u upisnicim od g. borba. Jest. 1842. 1842 u V rIiei je dosta mirno. se na istu stvar po sto puta navratiti. to je vrlicanim suvisne spominjati. da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise. Biti ce slucaj. u groblje sv. da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. zupe u Vrlici.r I ( f~ I 20 J eli na tom svrsilo.

koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei. Mihe g. 1853. to ovog puta. da na lieu mjesta sudi 0 prieporu. uz crkvu Bv. Istina [e. Ove iste godine. Vukovic jebio otvoreni pocetnik. proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. da vlasti brane prava katolicka.r ! 21 . daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. 1856. naime. borba. Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g. Taj je kiak i danas tarn 0. turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere. studenoga umrla je Marija Baricevie. na 3. skida . ali je drugi puhao iza njegovih ledja. da ju pokopaju u obitolski grob. da se pred svietom mueenicim grade. gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse. popraviti katolicku starinsku crkvu. s giavarstva Milu V ukovica.: koje je katolicko vlastnistvo. zabranjuju ukop svojoj seljauki. jer se tome Grei opiru. G. na 6. vise uri hoda. a to Greim uprav dobro dolazi. sto su u sred cice zime. zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu. Digitized by Coog Ie . pak im moze biti. meni "I .. kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim. ostati 6e uvijek. da bude stavljen u rupu na groblje. a da su se tome Cetinjani oprli. Njezini su htjeli. Dva su moguenika u V rlici sa kamatam. prosinca 1859. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce. da sve vlasti priznaju katolicim pravo. da je bio pokopan Barieevie Ivan p. u katoliekom groblju. Vidili smo. na 12. Tko je pozvao poglavara. Poglavar Buratti svojom odlukom br. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea. nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. taj zna. Sto niesu nigda. tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista. . Bpasa. i glavom otisao u Cetinu. listopada. bio je u pohodu splitski poglavar Buratti. Tko poznaje. svibnja. gdje naeelnik. 1859. 16.nika i sve to neka se zove kako se hoce. 1859. «koji je bio poeetnik nereda. kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove. 12851. pak sam naveo slueaj. na groblje. preko krsa. da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka. nigda se uije mogla nakana staviti u djelo. ali to za Grke nista nevriedi. koji se sbio». od nista ueinili liepo stanje.

-~4668. ukopan kod sv. doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti. dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici. Tako je Audrija Lelas katolik. da mu se ko grckom mueeniku dade za- voo 3 dovoljstina. 1861. j. . N ema dvojbe. t..lpol. Ni dvie godine neprodjose. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. umri Andrija Lelas. s toga Grci nedostizu sto traze. s toga osudjiva glavnra Vukovica. nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce.sam nasao da je tvrdjeno. 011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem. Digitized by Coog Ie . 17774. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\. da Vukovie bude opet imenovan glavar~m. 17703. hr. da se jedni i drugi ukopavaju. i namjestnietvenoj od 21. da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. da je grohlje kod sv. Oni su se u tudje usuljali. a da su se Grci uvukli proti svakom pravu. Spasa katolicko vlsetnistvo. kad se je sklonuo u pohod u Cetinu. Koliko sam god uspomena prebrao. kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica. protive se. 519. Oni nedadu pokopa. Ovo je odluceno na 6/5 1859. t1 0kruzju sela Cetine. od 27/4 1861. 1696. Buratti je hio dosljedan. Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine. se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati. Spa sa. gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. svakako nije poglavar od obiesti dolazio. svagdje . studenoga 1856. ovo je nase». Daj ti uglavi usijanost greku. Ipak katolicka miroljubivost. Spasa g. a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju. hr. a medjutim vidili smo. 11 austrijskoj drzavi. Ipak ovo nije smetalo. za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo.22 nije poznato iz izprava. rujna 1857. nasiljem. pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini. Ali tako ne sude zakoni. moralo 8 je prietiti otimacinom. da katolici i Grci sluze se ko i dosada. na grohlje. dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr.

. Nju je samu sud osudio. . ... On se nije niti hrauio vee kradenim mesom. ali ljudi jos krivaca nahode. kune ruku i pusku. da ee se udati. Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas. . jurve je proglasio da mu on krade blago.. koji ee krv otcevu . doeekase T .. po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B .. Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s. . Zvonari se uskakaIi. Na glasu je bio T . Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota. . po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji.. sto je? Tada P. kad je T . ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. Svaka za se stab pripravljati prciju. i -usmrtise. imao je dvi rodjene setre. . Dokle je doprla divljacnost ove dvojice. poginuo. da. On ima jedinog . M.. jer i ako su oni opaki. ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei. ... i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se.P. zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini.na je zena od V ukovica.. jer je Kurobasa odgojio osvetnika. ko lupez i razbojnik. . N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla. a drugoj sjekirom smrska glavu. liepo je prolazio. jos je ziva u Kopru. sviet se podigao da vidi. subastenika sirotu sinovca. . / Digitized by Coog Ie . da je mislio da je vuk a ne sinovac. .23 . sam 'stao cvieliti i naricati. Svaki cas je predala. . da mu iz tora blago propada.. jedne noei dok djevojkc spavale. pasi uzIajali. stQ li su ucinili od mrtva T . to se nesmije pred javnost iznieti. . ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca. BU troje djeee. sasta vi. Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka. . . Ova opaka zella. Z .. sve je 'tiho i mirno. Sestre se odredile udati. B .. oglasio se. iIi u pticu. . .osvetiti bez suda i pravde. 1862. . B.. puska sinu. Otae ih nije razlikovao u oporuci. uz prilicno tezacko stanje.vog seljanina. Sasvim da je zivio medju svojim slikam. svak poeiva osim P. a razumnije biti ono sto en kazivati. . Sinovac hoda po toru. jednu nozem zakla. Ozenjell. koje su rasle ko dvie vite jele. Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g. . Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile. Ona je krivim okom gledala svoje zave. J pridivkom G zajedno sa bratom A .

jer ga do malo uhvate i utamnice. To je bio B. Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma. . Uze kamen od vese negol 50 kl...predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se. htjelo se je tute drustva istog uzgoja.. . trazio je prigodu da mu seosveti.. i P. . godina za guljaeinu u Lukovaei. Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee. ga je ogulio. Besir je hio na glasu trgovac. Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela. i proglasili. . nemoguc 'zivjeti od znluma N. .. . Digitized by Coog Ie J .. sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru. : 0. Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu. ga je na nozu ostao mrtav. niti su njegove umrle oci otvorile se. nise.. L. .. u svom selu krasti. M .. .. s jedinog razloga. je u rukam .na nj navalise. da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti. P.. a on htio . . . iz koga se vee nije probudio.. ko da niesu mogli znati.. . da su oha kod kuee ubijena. i njim nemilo udari Oetnika ... pak ih drugovi donieli kuei. .. Ubojiee jos niesu odkrivene. J.. .....24 Dva V ... . Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane. pak ga nozem tsko -ra... da vide svietlo hieloga dana. iste krvi. r dva losa' ubise Milosa. trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace... N . B. Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost.. osndjen 6. . iN. K . Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti. p: T ... u N uglasiei kod Segine knee puce puska a. koji namah mrtav ostade. prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca. M. Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam. da. ali se nije usladio i nauzivao.. Beeir se prevali s konja. da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea... ali mu to hio posliednji opoeitak. Onaj komu je Cetnik hio natrunio. Osohito ako se uzme u obzir. Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani. Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. . kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva.. Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu. Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj. M . poginila suo Kaze se.. niti ee se iznaci.. ..

Doklen ga je tako nemilostno mlatila. Ova je osudjena 6. Dvie ljesine po Cetini plivaju. strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. da je ona kueu zapalila namjerom. god. Napokom joj udovolji. da nije starac niti daha povratiti mogao. Kad su dosli povrh vrela. nozem u srce tako ga pogodi.. pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor. Smrt dolazi kad se najmanje nadas. daj da jos jedan . da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago. sinovcem sam u kuei spavao..zenam. Jedne noci planu jedna kuca. u vrelu vidi novce. Daj da se vidi tko je.. 25 • Digitized by Coog Ie . tako je zaletila i stara striea.. nemos ga pripoznati. Covjek se razgleda.slueaj pripovjedimo.pridivkom S. Mati i kci. Da se nebi doznalo. da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja. Njesto kroz vatru skoei vana.' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu. da. Stric je star i slab. S. Kasno se sjetio varki svoje opake zene. Kad je sa. Pak nesluZi javljati mu se . zena stade tvrditi. Oko vrela gola je i . pobjese i ostavi viseea muza. do cas i pojata uza nju. da joj mus izgori a. N esluzi za to \ vele misliti. Vrelo Vukaniea duboko je jezero. Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva. da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika. oko vrata vide se parotine i modrice. Skoei narod da trne.. koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji. opaljen jauce.. Tada je svakom jasno bilo.. vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza. odbijajuc na ugrijanost zenske maste. Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati.kad ce ga pogubiti. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. hotio se izpriprostiti svoga striea. opazi da niko prolazi... koje riga obilnu vodu. N ebi ni to dosta opakoj zeni. Mnz joj je oklevao za vise dana. Kad nam je govor o· ... jedna drugu za kose drse. suvise mati se zubim drsi 0 vratu c.. U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga. dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm. Jednojse zeni obnoe klapi. zeljan strieeve krvi. visoka litica. a Zena ga tako turi.

'ko 8to je Cetina. Laze. 8 mjeseci. ~to eemo zar tamniee . G. Kulerie Bilobrk Marko p. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111. Svukuda je trazili. ova su naobrazena celjad vidila u Splitu. katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova." 26 svoje kceri. Jur ih ima dosta po tamnicam. Vucak Lazo Mitro v.vPenn. Velieanstva. hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N.to je i crkva.. drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje. kad bi nas zupnik blagosivao polje. N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami. Knezevic Mile p. D08li bi slusati sv. Jeli smutnja. i njegova mati B. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu. .. 0 njoj se znade. Picie Jovan. Marka. Milas fetal' S pi r in. daklen. Oni se na ustanak dizn listom. Knezevie Ticie Ilia p. V.. Njih su katolici pnstali u svoju kucu. Milas Petal'. J. ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju. G. Proti katolicim dizali su se <Iva puta. Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti.glas svega sela. da nije bila postena zivljenja. Bari~ie Simo Nikolin. sto su pokrali Trkulju. ko i svake godinc. Sud nije rekao svoje. Grci na to niesu imali pravn. Marunu. svi BU zajedno. ') Za kradju su osudjeni. B. Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja. je odastao 4 godine a B. Todora. . ko . . pak i danas sliedi. 1\1. u nase lb'lllU. Zelenovic Ribar Ante p. Kurobasa Jovan p.. Gavran Mitar p. N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi. misu. pretvoriti .:.. C. za to je bio osudjen tri mjeseca. koje je katolicko. oni bi se svi Digitized by Coog Ie . Marka. Irna i na drugima mjestim zloce. Cetnik Spiro Lazin. O. toga HeIDa na daleko. dolazila je procesija katolieka. a da je bila svoje sviesti. jedne veeeri omrkla a nije svanula. N a Spasovo. Knezevie Mile. Laze. najposliednji put proti O. Kurobasa Spiro p. Godine 1862. Marka. P. dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva. Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. Zadru i popostali na putu povise godina. Tako su isli od pantivjeka. s toga necerna niti mi.

linam SV. Tako postade. kamenje leti ko krupa. okrenuli na drugu stranu. BQg dade. Trebalo je naei uzrok smutnje. OVQlikQ pripoviedaju oni. (1862. Spasa. niksanalo se niz jednu njivu. Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i . Nije bilo mrtvih glava. to nam sada poznato nije. svibnja t. politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom.) u vrelo Cetinje. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula. kolnih grka. Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega. k. N usi okrenuli niksanati se n hrast. koji su bili bez oruzja.27 . Digitized by Coog Ie . ni tamo. koji je u sred groblja preotetog od raz.oljubstv. Nas sviet iznenadjen. otimaju nam nasa prava.om primali blagoslov.og. predomislio se O. On se vratio u Vrliku. kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda. ali ih je bilo dosta razbijenih.: g. Lukijanom Milkovieem. razorusnse zandare i povezase. Sipa QIQVQ preko polja.Zadar. pak s vremenom sebi izjednaeili. nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. svojom procesijom uputili se u Cetinu. koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja. Ciji je naputak i nagovor bio. na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike. Spomenute g. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana. Lukijan i nehtjeo napried. Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se. nas izgone iz nase kuee. »C. Kako svake godine tako i god. da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike. nedadu ni rtamo. da kasu. Sva se sluzba buzja mirno obredila. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina. 1862. razbjeglo se malo i veliko. a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu. da oni. vlastnici nedopustaju.sknpili ib. Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. Nas se narod nije nieemu nadao. osobito oni. redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja. niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O. koje smo primili u svoju kucu. doeikaju gorim izmedju kuca. Sada eu pripustati suvremenim izprayam. Namjestnistveno Presjednistvo .

grci. sve je islo u redu. zalldarmariji. naredi c. ovaj biesni neprijatelj katolicanstva. velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. bila bi izazvala grozne posliedice . U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic. 16/7. da uzdrfi javni mir ired. da grci.. 1859. tako i zandermariju. imao bi se sasvim drugeije vladati . da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju. nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj. Takim razpolosenjem stvari. . Glavni poticatelj svega dogadjaja jest. da nebi nikakve zrtve.) koji prama svomu polozaju. da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira. Isti sudac tamo hode. uzjogunilo ga je vise negoli prije. kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika. a na zueudjenje svihu. bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn. da vee nema mjere. a ta procesija. Poslie podne za zabavu. ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji. Kako nas. br.narocito poslati da zametnu kavgu. po obicaju seoskog pueanstvs.u Cetini. poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja . privremeno je providilo. (K. razkoluicki parok Lukijan Milkovic. da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. Kad smo se vraeali. sa svoje novotarije. zapoee niksananje. sa kamenjem i puskam. nenadno. napadose dva ciela sela grGka. koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani. uzprotivise se. do sama dva ranjena. k. 17703. N ebesim je zahvaliti. sudac Benvenuti. na nas goloruke. Njegovo uzpostavljenje. Digitized by Coog Ie . 185~. Sve je prietilo smutnjom. K. mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce. u slicnim okolnostima. sticen je od onoga. Radi nistovnih i krivih izlika. vidi ga se uzpostavljena kao paroka. S toga ministarstvo bogostovja i nastave. Svima je mnogo zao. Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala. . dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju.. 1862. radi eega bio je odaleeen od ove parokije. sa naklonitom odlukom 16/11. nije za nas otajstvo.. Istodobno ugledni g. svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom.ntisa. tute . Preuzvisenosti ! Nije nista iznova.28 katolika. za cas se .«.

V rlika i Drnis bili su pozoristem. 117. a taj nugao. m. ipak cienim da ~e pokazat. N etreba da ponavljam. Lukijan. da je obrazlozio katolieko pueanstvo. prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve. (K. na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici. Spasa. Jur g. sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika. gdje su. '" Digitized by Coog Ie . o. zelirno da svrnete pomlju. vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti. zupnik katolicki javlja svomu biskupu. 1859. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. fanatiear je kakva nerna erkva grcka. U Drnisu. a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . Say taj posao da je bio uzaludan. N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio.) koji njegovo misljenje diele. da bi bilo najbolje. Dok on ovdje bude. Kaziva. K. R. da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu.) koji irn naslon daje. da istodobno katolicim slnzi za ukopiste. a s ovim pokretorn. stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim. 1862. naime. rnogli obnoviti zalostne posliedice. kojim je pocetak bio na 29. da su grcki paroci kolovodje. radi svoje politicks nesmotrenosti. dao je osobitih znakova. na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti. gdje je parokom bio. koje vjere bio». Spis br. da su Grci uzrokom svih smutnja. Uzdam se. sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei. Milkovic. bio je Milkovic odaleeen od ove zupe. jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu. sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale. da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. sve kroz sv. _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati. da se Greim pusti u Cetini kod sv. i T.rI- 29 da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori. postaje njeko prividno primirje. ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje. kakvi su ljudi one dobe bili.. da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. pokazati ee nam. K. Tako. Spasa. Od g. a jos niesu krivoi kaznjeni. Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika.

Otkupitelja pise : . ona mose znati. u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje. pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot.» Dovde povjestriicar Digitized by Coog Ie .L. sloge i bratske ljubavi. koji zasjede kod Jasenja. kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda . J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta.God. na 31. po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih. Bordinu. da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava . mi mu se krepko i stanovito nadamo. odlazio u Drnis. koji. da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom. pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena. Anti J ukieu zelju i namjeru. Oni se u svoje zupe povratise. ali protivniei jedinstva. Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi. hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju. tim se moze koja casovita zapreka postaviti. pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao. Baljkah i Vrlici. u Sibeniku. upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti.. hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv. Otae J ukic to. a jer je njegova volja.dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv. leturgiju u crkvi sv. 1831.30 N egubimo vrieme. da ne uspjevaju. upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece. posla ih u spljetsko sjemenise. a kad vidise. Ante. da nije od Boga. da odrZi svoje vjernike. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. Ot. i kad je srdceni pop Petal' Krieka. da ujedinjeni budemo. dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu. i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine. ali ne moze bosjoj voljiodoljeti. sieenja 1833. da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah. poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar . da bi presli na katglicko sjedinjenje. da u nedjelju rece sv. tako i mnoga puta nadjose razbojnika.

Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. zupnik. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede. Bez vodje. da se zavadjena braes sloze. ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom. on nije pisao historieku raspravn. crkvom. On bez icije pomoci. U V rlici njega nije bilo. Fratar Jukie nastojao je. Kolika je to istina.voslavne crkve u Dalmaeiji. s vremenorn ee se· znati. sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova. pl"ijetnJe. Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. I vee Digitized by Coog Ie . koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi. Naravno. Ovako pisu s jedne strane fratar. Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj .» . fratra zupnika drniskog. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli. prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka. nek mi preosvesteni oprosti. Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena. Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra. sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati. vee sarno ono. kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati. . doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva. s druge vladika. Fra Andrija Buric. da -ako itko pokusa pounijatiti ga. tamnice. bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo. vee je hotio obodriti svoje . Krv popa Petra Kricke. kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa. ali dotle. njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. pl'ije't'ara. Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog. da se sjedine skatol. u svemn castan. da razmisljaju 0 svorn spasenju. ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. U crkvi sv. za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom».31·· Zlatovic. osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. da posegue za ista sredstva. Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji. on nije imao. tadanji rirnokatol. lIfito. pozvala je llllloge. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu.stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga.

crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima. da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio. bez da su einom dokazali. toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita. tam nice. kad bi one rieci «mila. da se je raeunalo oko 800 dusa. da koga prisili na uniju.S2 ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica. njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. Kad je narod htio prieei na uniju. ozujka 1836. kazivaju mi. inace. pak niti igdje ista upisana.minju ovih okolnosti. dali ima ikakva znaka onim osvadam. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . Stvar bi me mnogo smutila. da dokazi. sto ih predbaciva preosvesteui. Tako n. Rieei. neka mi oprosti. sastavljen poslie same tri godine. da narod privede na uniju. prijetnje. Pomljivo sam trazio po spisima. . prijeoare. koje je taj prostak izrekao. vee straseu i mrznjom proti Digitized by Coog Ie . Ljudi koji se spo. Nitko mi nezna kazati.. Tuzen. ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati. da koga pounijate. koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. . S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa. ne istinom. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. ne biljezi vee 160 dusa. nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. koji su prelazili. vee jedino da smutljivci puste u miru one. Doeim prvi popis. oa koje se oslanja spomenuta tuzba. Tamnice su slufile. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. Ovaj pise dne 26. Ovakovi pak. . bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. . ali ne u svrhu. Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one. ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom. A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila. neprijatelji . veljaee 1836. . ne govori istine. da narod odvrate. Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas. u koliko se vidi. da nisam na prvi pogled opazio. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica. prijeoare. koje su prionile uz uniju. p.

molim Vas i oeinski opominjem. da se privedu na katolicku vjeru.viedi. i opreznim eini. izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku. kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje. da Vam ja govorim. poglavarstvu zadarskom. niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom. ne kakvim pritiskom. On je. pred oeima Vam je bogoslovni nauk. Smieiklas je obasao. najmanje zaprieeiti. dn uno sto vjeruje. Po tom c-e oni. ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti. braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji.:. htio stvoriti evropsko pitanje. Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti. koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku. ne vjeruje. . vidio i obistinio se. Velicanstvu. radi prelaza njekoliko obitelji.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju. da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo. koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka.to bi koji grk nesjedinjeni prikazao. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c. Tko ee koga usilovati. a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti. bez da je igda odkrio namjeru preci na obred 3 . Sluzite se. sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea. Ne shJzi. na koje smo .33 katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe. za kakvirn nedopustenim sredstvom. ili uno sto ne vjeruje. ako im drugcije ne mozete doci u susret. da napnete oko podueavanja pueaustva. ne nasilno. da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim. pozvani. da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo. ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji. niti ce nas u apostolskom djelovanju. da ujegovo svecenstvo pravilno postupa. u njoj postojani ostati. da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. da ne bi posegli sto do sada nisu. kr. kako ste se god do sad pohvalno ponasali. tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci . a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati.. Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih. To jedino. da. podloznih Njeg.

Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita. obznanjiva. i za njeko vrieme u sv. takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti . sto su sami cinili. vidimo onako stroge naredbe. Znamo. niti tamnice«. a vee god. u Vrlici poeelo se mislit. i 36. 22579/2370. da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu . da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. koju je ocienio vladika Smieiklas. Za to drzim. srpnja 1835. okruznom Poglavarstvu u Zadru.. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god.Zadar 16 rujna 1835. tuze katolieko svecenstvo. Velika je drzkost sumnjati. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god. ko i ostale Ordinarijate Zadra. niti p1"ijetnje. Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu . koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu. a tomu su se prot. gdje se je unijatima vrsila Digitized by Coog Ie J . netemeljite i zlobno izmisljene.i 0 tom god. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini. On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji. Lilienberg. . Vlade neosnovane.ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke.1833. . nalazi se od 7. pred svjedocima Don Dulikravieem.in posierum. Dubrovnika i Kotora. pokrenuo pitanje unije. 1832. 1835. takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni. sakramente. 1835. serdarom Supukom i Antom Poleti. s toga je oni zlorabe i onim. nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim.. da je goloruki i siromasni fratar Jukie god. 1833. a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit.Slavnom c.im tuzbama i prisiti drugom ono. ko sto su mnoge propale posljednjih godina. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie. da onake odluke nisu bile u djelo stavljene. . vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda. Petra. sveeenstva i Vis. da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka.34 unijatski. Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci. « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica. koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje. Ut adeo . sto sami vrse i rade. . ova povjest. Giaxich. tako da je cesto pristupao na 8V. niti prijevare. kr. Spljeta.

odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini. 4/10 1841. Ne bilo u njemu snnge. Al kad doslo vrieme vjeneanja. da zaustukne drzovitog kalugjera. tuzbe podizati i graditi se mucenicima. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. nikako. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. da akcija pokazujuca oeiti proselitizam. .35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«. . 1835. da je on u Cvietu strastveno zaljubljen . sasvim zakonim protivan. pJ'ijetnje. da se moze vjencati. znao je. da ce ga tim sto se je pred njim vjencao. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva . da upise napovjed. da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu. a spreala i Cvietina braca. jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. prekrsio bi obstojece propise. Spis od 2/10. vec kalugjer da vjenca. dn Aleksn k sebi privuee . kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata. Grcima je bilo dosta. Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. ili ce pogaziti zapovied svoje erkve. Da je i danas to ueinio Kovacevic. kalugjer Nicefor Kovacevic obletio. udostojalo se je Njeg. br. podje na vjencanje kalugjeru«. kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah Digitized by Coog Ie . 1339. da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu. da mila. iii izgubiti ljubljenu djevojku.« Nema nigdje spomena. tamnice radjaju oel grka nnijate. Toliko je istina. iste god. prevariti i u svoje vjernike upisati.« Kako nam kazuju spisi iz god. Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. neda djevojei dopusta. a ta je od 30/12. kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo. a kalugjer :prevaren ostao u nadi. da napasti odoli. prijeoare. navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat. . a kamo Ii onda. Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. Tomu su svjedoci svi zupljani. Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara. 1841. 1841. Aleksa dvostrukom bolesti boluje. koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate. a gaze katolicke propise zenidhenog prava. Dodje k svome zupniku. kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski. »Aleksa je svoju krivnju izpravio.

sto su i. n njoj stanujuci grci bili zadovoljini. drngi grci ueinili i cine i ~ " " ". nepri jatelji ljubavi bratske. osobito onuda. Hoee Ii igda ova kim dokazima.« Po ovom se vidi.M:argetic ueinio. a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju. da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6. da svoj narod privedu u ovcarnicu. ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. da se ulazu mila. Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji. vodjen Duhom Krstovim. d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima. Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta. Digitized by ' 27 b. Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi. po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I. kad bile velike svetkovine. 000' isto.. zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic. au Vrlici nasao dobro tIo. Kad bi Austrija. Kristovu. koji bi 0 uniji i mislio. vee navale na rondu i mnoge ranise. a da gl'ci zagrakeu proti njemu. od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda. razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace. al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije. a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom. bili Btl odsugjeni. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom. '. prljeoare. arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi.~~ '. Krivei po zaslnzi. K sebi privukao dva zupnika. Coog Ie' . da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke. kud bi imala proei procesija na Tjelovo. ' 36 podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu. 1840. Po uagovoru Margetica. ja zakljucujem. Lahko se je dornisliti. Medjuto god. Po naredbi obcine. modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu. tad bi moguee. Doeim vidismo. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama. Dosta ga je bilo vidjeti. pocese trubiti u sviet. ba::3 na Tjelovo. tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom. pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. sto je . oni se ne pokoravaju.

koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu. 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima. Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti. jer je neodlucan i ne stoji u mjestu. na veliki ~kandal katolika. smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje. i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih. flu im zabrani poljskn radju. pak navadja. jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci . pauduri su obasli obliznja polja oko varosa. obeinskog tajnika. a osobito V elestovanom Sudu. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. da bdije. usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima. robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat. Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata.. Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim. paroka. »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante . HtO sam ih doznao iz sigurna izvora. da paze. nacelnika. u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa. koje u cjelini prenosimo. 1845. cia grei mogu raditi nil. iztrg- Digitized by Coog Ie . 1840. <In 8U ih panduri tukli. da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke. serdara. obavljali razlicite poljske radje. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti. radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci . osobito god. da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti. da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma. arambasu. i citiru odlnku Vis. broj 767. Kako u svakoj drugoj prigodi. Sud se je postarao da dozna istinu. Margetie Halje tuzbe dne 24/5. jer je popustljiv . Vlade od god. da je vulkanieke pameti . tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo. kr.37 tuzl se. katolieke sveeauosti. kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara . da pohvataju one. da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu . stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje.Jnkie. koji bi u prkos Previsnjoj odluci. 18B8. 1838.

yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem Digitized by Coog Ie J . kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja. . s cega pisuei drzi. covjekom smutljivim. kao osoba veoma pogibeljna. na sto malo pazi Margetic. da budu kaznjeni.koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim. Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu. uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu. poticateljem buna. radi cesa on cieni. Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. i kao takov ima se drzati. a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok. koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu.38 nuvsi im iz ruku alat. Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom. koje niesu imale drugi cilj. docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti. kojim su radili. Simo Trivie sa svojom brneom. ko sto je i ueinila politickoj vlasti. poradja bojazan. Ovdje je P9trehito za biljeziti. radi eesa neobhodno je potrebito. cla m~ ja zapoviedam i da hoeu. kad su bile izdane. da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu. da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam. ko 8tO je uprav bio u okolnosti. ne samo da je zaniekao i op1'o se. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie. na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat. da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda. urueiv ga ovomjestnom Sindikatu. da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu. koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena. da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih. kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja. da kad su panduri htjeli zaplieniti alat. da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi.« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika. da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih. mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju. odlueiv serdarija tusiti ih.

U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. zupe u Vrliei. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu. Takih svjedoeaba ima na hrpe. do. pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe- Digitized by Coog Ie . a istom poslije god. Doeim je u stvari sasvim protivno. Ovaj odgovara . nit je vidio toga. mj. kasnije 300 for. kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima.ne. N . Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva. al mi ne htjede dati svjedoebe. da prelazi. Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli . kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue. PI'.na tovare zlata. U ovo je vrieme bio zakon.Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova. Vrlika 20. trazi se. da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru. a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne. 0 kom se pita. Sud pita unijatskog zupnika. Izovoga odgovara razabirem. s toga ga tuzi i potvara. da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. koj nema vee 200 for. godisnje place. preuzetnost greku. katolik koga mu drago obreda.I' . pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. pomnozano je 11a 500 for. . J uki6. u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika. kako kaze opeina . na drugu vjeru. 1880. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. 39 osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim.krivnju na . Cristoforo Culissich testimonio alla croce. nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn. Sve to' zakon zabranjuje. Za sto baca Margetie . br. I to je bivalo onda. nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi. ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke. Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10. da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk ..

Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti. s toga neeu o njem govorit. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave. U V rlici ga nije bilo u poeetku unije. da se vjernici kupuju novcem.? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih. ali prenagao. pametan. kojim kada nica. da ne govori istine. Bio je junacina. Jeli moguce pomisliti. ali strastven . Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana. Prepustam pripoviedanje izpravi od god. sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra. koja nije dopustila. i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi. a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita. a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila . posten . Da se pako ova stvar bolje razjasni. i najposlije Bozanskoj providnosti.na hujdueku. mojoj upitoj izobrazenosti. s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati. u kom su biednom stanju bili unijatski Digitized by Coog Ie . kao sto se u mojoj kuei zbio . naime l1. 21. koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti. po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan. 1849. da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja.og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea. a dotle zabiljezimo. da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti. prekoraeiti nije dala. navesti en zalostni slucaj. Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1. I doha 8U takova bila. sto nisam htvom smrti postao. 8 toga se je vecom slobodom razvijala. br. ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. dneva 21. Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci. Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali. svibnja.40 zupnici. On je dobro upamtio.

Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce. izvadili BU jednu pisauu kartu. svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali. nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore. da je to carska patenta iliti carski dekret. koji je najvise vike poeinio. psovanje i ruzenje. zatim tin zvanje. opomenio. najvecma su grdili i ruzili pok. nu ja mu se iz rukn iztrgnem. ipak kao svaki drngi covjek slaboei . Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi. kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti. n protivuom pako slueaju.podvrzen.. koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie. sjedinjene vjere slobodni . zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje. za koju su goYorili. kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo. Trojice u sv. ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati. moci . da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka. da uije ovo moja kuea. da su se slucile. prinuzden sam velju bio moga momka . prinuzden sam najposlje bio. Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila. dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam. drzovito zahtjevanje svjedocbe. da me se nece nikako s dobra proei. da prodru u moju erkvu. Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign. ruzili gr. sjedinjenu crkvu i vjerozakon.41 bi ja bio odgovorio. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu). odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue. guvernatura Lilienberga. u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim. zato da ih molim. da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic. raztumacio. na to mene . koje BU oni za svjedoke doveli. sve ove stvari. da su od gr. dok mi se pomenuti naputak posalje. da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea. da se ustrpe jos do malo vremena. za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju. ee Digitized by Coog Ie . Nato nastade krika i vika. a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji. krivo i naopako. da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv. akoprem svecenik.pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi. ne pofalim. u. i budue da sam vidio. poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi.

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

. »Prama onom.« : U V rli c i 11. 540. 1868. jer glas je obceniti po Vrliei.46 drzavnog zakona. pol. M. hoeeli. 7. nu ako pristupi. da je samo easovito odstupio. na c.: kot. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere. . i 20 siecnja 1872. Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. C. ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. 1868. kr. Sin j 12. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan. da se opet povrati u crkvu. vlast stupiti s namjerom i zeljom. vlast. da Petar Skrbic p. Ja ravno neznam. da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj.i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka. obznanjujem ugledni zupski Ured. kojim. ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja. odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu. kr. 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije. opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je. sto naredjuje konfesionalni zakon od god. a vee pokazuje zelju. •i I I I I Digitized by Coog Ie J . da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu . Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev. u kojoj je i bio. zakona od 25/5. da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu. koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti. kr . kot. veljae 1872. medjuvj. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br. moram Vase Blagorodje zamoliti. sto se protivi §. Jovana iz Garjaka . kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu. kot. ispoviedajuci. uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein. da ima sredetoa za vjencanje. j. moze se i odatlezakljueiti. neeeli Petar Skrbic pred c. t. rujna 1871. koja su mu dali bogati i revni schiematici. u kojoj se rodio i odgojio. a da se vjenea. studenoga 1871. koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj.se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. da se povrati u crkvu. da je petal' Skrbic od protivnika katol. da se tim sredeioom vjenea. crkve zaveden.

cast mi je saobeiti l\f. da nije austrijski drzavljanin. s kojom ste trazili osjegur. N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19. reeenu molbenicu. Svedjer sam pisao po ispravama.. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. 1870. svibnja t. 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih .47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica. Postovanom. ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti. Prenosim na odgovor onima. da se unisti unija u Dalmaciji._ Sin j dne 22. Broj 2736/pr. da se porusi unijatska crkva. Takovo je stanje. tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve.anje Austrijskog <Idavljanstva . za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. K. radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo. drzavljanstvo. najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom. koji kazu. osim da su se acta za vise brojeva obogatila. dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. P. kolovoza t. Na visokom mjestn bi odredjeno. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici. al oko god. da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima. da neuvazi. na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu. koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18. . g. K. Kada to uije pomoglo. g. da Visoko C. M. a napokon za ngoditi istoj. po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno. takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije. »Ali ako je i bilo. kolovoza 1894 Za C. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije. da je Visoka Vlada podpomagala uniju. naslo je. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada.« N e moze se zaniekati. niti se osvreu. no uspjeha ne imadose uprav nikakova. evo je i za ovaj slucaj : Digitized by Coog Ie . takov je i danas.

Z. gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista. u svezi sa §. Sin j 4. zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko. (P. 67. Kotarski Poglavar e Sk a r i 6« Poslije svega ovoga. kaziva im. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. Kr. 1862~ kadno. veljaee 1886. koja je bila odredjena. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no. L. grdi. eventualno i zupljana. sumnjiei. osvadja. kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku. da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu. C. K.) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine. a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat. jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. Crkovinarstvu Greko u sjedinjene Crkve ' Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve. g. pravica je pobjedila.. sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu. da sluz! prvom komsiji za StaIu. . 0\'0 bi C. podigao je na njezino dostojanstvo.a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici. vee nigda nebi bili glave podigli. J I . sto bi bilo koristno za Digitized by Coog lei _. trazi utjehe kod srbskog svieta. 48. opomenom. lipnja 1895. 26 Cetinjanja hilo je osudjeno. Tolika je bila osuda. pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. Pakao. Da budu katolici tako ponizeni bili.Zupnik sazivlje glavare i starce. Broj 8284. K.48 »Broj 4517. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. ovo C. kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena. Br. kad je podlegao. uzprkos obrani visoko polozenih osoba. te na temelju §. koji bi se trosak podmirio upravnim putem. travnja t. da kad bi taj rok uzalud minuo.

glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic. Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko. zakon stiti pravo vlasnistva. Dotle su 4 I I Digitized by Coog Ie . pocetn·ic'i svih. Godine 1861. Grci su vidili u toliko navrata. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje. koji su svedjer. grci nepristaju jurisati na Sv. Spasa. poeimlje ustavno zivljenje. 2. ipak nepopustaju. neee diela. Zandarmarija do jednog razoruza. 3. da se pogodba podpise. Grci preotimlju BV. ali grci ne popustaju u borbi. Oni sutra dan u jutro.49 jednom povratiti mir ovoj krajini. a na to katolici ne pristaju. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic. sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. da se groblje dieli. stnutn. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci. ali ovi hoee sve. ali grci ne mogll bez smutnje. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. 1863. da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei. proti katolicim. Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi. grcki paroh. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. zabranjiva im se nositi oruzje. evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge. To je trubilo i javljalo u Vrlici. vlastnicim. trublja trubi.je prije 0 tom govorilo. a od svestenika Ni6ifor Kovacevic. Kad je vidio Lukijan Milkovie. jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. 4. 18{)3. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. sto se je dogodilo. a i danas su.ja«. sviet leti da euje. oko osam sati. da im je uzalud boriti se proti zakonu. Do ove dobe borba je . dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6. ali tezaci za zabranu niesu znali. predomisli se i s oltara naviesti. ali kad se dodje. a ostalo darivaju grclma. Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji. jer ih je tako preokrenuo njihov parok. Katolici od svoga traze jedan nugao. Bpasa. vjerskog znaeaja. grci su bili spravni. sto je? Telar vice 1. Katolici brane svoje. N aredjiva se vojnickoj posadi. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. Dok se . jer je takva bila namjestnistvena naredba. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. neka se steele za dogodine. u oci grekoga Spasova. -_ Od godine 1696 pa eto do god. Spasa. da ga tesko boli. s toga da nemoze i6i. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. napadaju na uniju i unijate. da u nj grci ne ulaze«.

jer nije znao hrvatski predavati. Svakom je poznato. kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. tako i Muealo. Uz DOD 1\1ihu. sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja. steceno imanje steklo je dosta prijateIja. stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio. ali sve nije bilo poeudno. vi ste nacelnik. »Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina. svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju. Tako se dogodilo. da nazad N ovakoviei krenuli. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. ~imo po Vrlici prizize fenjere. 1867. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. starijem sinu. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. Sve biti dobro islo. u saruku i klobuku. odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. Sve je to uzeo u obzir. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. popi. Autonomaski partit iz svih petnih ce Digitized by Coog Ie . Sjednica 21 Novembra 1867. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati. vas je Jozo tajnik i blagajnik. Znamenita je sjednica iz god. dajte. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario. arhimandrite.50 bili katolici za naeelnike. pak je drukeije udesivao svoje postupanje.doba umirili su njegovu naglu cud. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. Novakovici poveli se za autonomasim. pripustao zakupstinu fenjera. a narod tako voli. ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. Mise. U torn su kolu bili grci. neka bude sve u vasim rukama. Suvise. sto ees da govorim?! Krste je bio junacina. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto. Nesto zrelija . Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. skoncao ga je. U prvim biranjim za zastupnikc. Tako su zgode htjele. 1865. siorn Maru. Krstom Kulisicem oko god. da je on odma stupio u narodno kolo. da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi. katolici. bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. Muealo i Kalinie.

Filipovica upraviteljem nase Dalmacije. Take se je istom bilo proeulo. zaputi se za njima u priestolni grad. ako Bog da. koja ce se evo sada proststi. carski namjestnik. Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti. javnu upravu.· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda. Procitavsi presvj. gosp. I on ee. ustao [e. nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti. ako pozove gospodu opeinare. on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole. da podje tragom svojih vrlih sestrica. koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele. jer i Njegova Preuzvisenost. ali im losa bijase sreca. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda. da pristanu i odobre posiljku. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika. Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. a sto je jos najvise. da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl . kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem.51 iila nastoji. da se na. lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti. da razbije mreze. drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo. akoprem za nj james elva bivsa ob6inska Digitized by Coog Ie . da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina. i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti . Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost. u sudstvo i u drugu. te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja. Ali narodni partit. Ovo upraviteljstvo nije htjelo. buduei niknuo iz sredine naroda.jezik. i jer poznaje potrebe njegove. Gosp. sto zasjeca u sve struke javnoga zivota. pa se i nije prevario. Barunu Filipovieu.

sto dopisnik kaze. 82 donosi ovaj dopis : »J. svibnja 1868. L.« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje. Sto ce te dienijega.52 prisjednika i dva pisara. »Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti.° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa. zupnik nije pisao.u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu. biela i modra. ervena. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. Rime-kat. 51. od god. jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. Antu pisan ? Kaziva dopis. na posljednjem dopisu. njima dobro poznatog. koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali. jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea. licom na sv. Zakljueeno je naime 1. br. 1868. 'virjase. Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera. bojama. iz godine 1868.0 da od dvaju jezika . j. K. proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke. da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni Digitized by Coog Ie . neznam kako ce zaniekati dopis u N. L. da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«. sto zakljueak sjedniee. koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje.hrvatskog i talijanskog .zilo. . jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t. kotarski kapetan. talijanski pako i to samo za sada. da je bila ova sjedniea na 28. Pop unijatski nije pisao. katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t. jer su mrzili sve ono Hto je od. na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti. K. 2. Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji. Krste dolll. drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei. Daklen Jozo dopisnik.« N. da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. Dapace kako en malo nize reei.. Krste je pametan bio. j. koji su bili proti aneksiji. da se drsi kao uzgredni predmet. br. hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J.

treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe. Hto je Krsti sve u rnke dalo.misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi. e• Digitized by Coog Ie . God. e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani. 1872. Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6. (Le t t e r a ap e r ta) Al Signor CRISTOFORO KULISSICH . izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini. drugi od otrova. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie. podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca. N ece bit bilo nikakve zloporabe. da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. 10 faccio a malincuore. kad se je u koeiji za Vrliku uputio. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god. eseguita la quale. 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto. da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve. prenieti cu na izvorniku cieIo pismo. pop Stojsaljevic. Jednoj smrti sto uzroka. za drugo nejameim. ostavljajue . che mostra promette di superarvi. da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. Jedino. che coi talenti. Znam da je umrao. .53 jezik ima biti hrvatski e .Novakovicu svu odgovornost. S toga nije zaeudno. Ristovie sve proti Krsti. No vakoviei . Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. 8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac. kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti. la pubbIica opinione potra . rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta . Sve se je predomislilo sve se pokajalo. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. ali narod nece preuzetnosti i samovolje. sto se stvari pricalo. 1867. Njeki govorili da je od kapi. Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati.

o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola. degno galantuomo. . rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio. . E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano. ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine .54 L' attacco che voi mi fate nel n. . . Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia. preparato il veleno. rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane. invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma. II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio. . 14. si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin. 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano. e poche ore dopo trove la morte. ten taste di far credere a qualche gonzo.m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f. La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante. e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina. che quel veleno era preparato per voi. mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio. per concludere un eontratto di sorte.J . introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose. Ma voi. Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q. la calunnia. potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) . \ Digitized by Coog Ie .

di un fondo vignato. e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca. Peceato. colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta. per Dio! che il barba Misse non sia in carica. I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto. 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico. il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura. che e il simpatico Simo. I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati. lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva. e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro. E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni Digitized by COOS I e . giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio. commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso. Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito. come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco. ne fortuna. Approfittaudo delle nostre interne discordie. rna quasi sempre con isfortuua. che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino. Vanitoso perche ignorante. e gli riusei a farsi eleggere a deputato .. passivo in quanto non produce cho vino guasto. Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione.

. Abbiamo il Scarlievo.Le sue strade interne sono pessime. di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza. abbiamo danni maliziosi. per le strade e per le piazze vi parla di scuole.causa il proletariato che senza arte 0 Digitized by Coog Ie .' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare. lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. di boschi. ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to. Traseurato dagli avversari. Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla. di Scarlievo. . in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici. di strade. i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna. a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta. In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore. nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato. e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc. incendi e furti. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe. fangose e poco sicure . Antonio. che coi tempi umidi riesce impraticabile.questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando . 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro. essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato.J .56 qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S. il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada. pretendono che basti a fare Ie leggi um. La borgata. rna non abbiamo scuole.spettaeolo. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera.

del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore. ne dal negoziante signor Ristovich. qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi. 0 0 0 0 . Digitized by Coog Ie .mestiere mangia. oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere. non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna. beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad . La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich. godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento . dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa. da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta.onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti. sarebbe cosa. ne il signor Zeraviza. Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata. Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena. ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta. eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi . tutti anelli della stessa catena. onesto per tutti meno che per voi. Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese. i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via. dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore.

che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko. e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno. 200. Illustrazioni e pratiche sull' usura. E inesatto poi il valore di fior. HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. 100. coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria . 40000 da voi attribuito alla mia sostanza.58 8i pianti una societa con tutte le regole. Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior. V oi . corrisponsione che ha durato 1T> anni. 82 un fondo del valore di fior. V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato . lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero.. sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le. 27. U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i. Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior. 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior. per cui il conscienzioso Podesta e deputato. di formentone. Digitized by Coog Ie . Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese. 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno. All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich. Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono. La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli.

a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero. e mossi a compassions. 4 che formano fiorini 4R. 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di censo. si recarono presso il disinteressato creditore. non si fosse data la premura di ricuperarla. I' ! Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale. e consegnatogli il capitale di fior. 20 in ragione di fior. di formentone. aggiunti i fiorini 20 ritirati. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo. gli ipotecava per l' importo di fior. Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato. Digitized by Coog Ie . quarte 7. gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior. nel giorno 20 ottobre a. All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo . A completare questo tratto di vera filantropia. merita che il lettore mi segua con attenzione. Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. 100. questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo. sarebbe discreto. le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare. 5? un fondo del valore di fior. 500. c. 11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno. 52. ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. e colle mani . 2:50 Ia quarta.59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a . mentre quel formentone. ritornato in patria.vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior.prestito la somma di fior.

Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto. 150.60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. dal debitore puntualmente corrisposte. Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato. magnifico signor podesta. 150 all' aquistaute signor Knlissich. che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera. Digitized by Coog Ie . 160~ sostenendo agli eredi interessati. i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior. 60 un fondo del valore approssimativo di fior. pei quali gli offro fior. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone. Ora vi ricordero. 400 cassa pronta . 6 segala e 6 orzo. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no. 38 un fondo del valore di crescenti fior. Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. 200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi.

150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 1540! Digitized by Coog Ie . 700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti. questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior. 1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. 500. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause. 148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo. 50 fior. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. »11 signor Antonio Radnich. una contro Antonio Radnich e fior. 168 mano fior. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. I 61 Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore.~.

potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi. a Verlicea data dalla vostra venuta. 800 da Lui puntualmente esborsativi. potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste. potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: .la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto. Belgrado e 1: due mille zecchini. perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da Digitized by Coog Ie . potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d. avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa. potrei citarvi Jouo Skobla.62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta.r Dimitrovich. il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere. potrei . A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior. la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig. ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich. -senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate.provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura. Matteo Lauter che. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore.

Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti. non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte. a sve se je to pravo iii krivo. In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. toliki nemiri radi pokopa.ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia. pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti. bio je takodjer za nacelnika. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. Pravi uzrok tomu nezna se. ima i novaca za potrosit. jer je bio nacelnikom. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje. eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. Svakako mozemo uztvrditi. Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man. Pietro Novakovich Ali se je Krste zajmio. kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol. ima duznika ko i Krste. neznam.vigneto eli problematica rendita. le quali del resto davano l' a-. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva. Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo. alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee .diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo. nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai. prodotto principale del . completare il grandidso qnadro. N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom. Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. Il grandioso apparato consisteva in parole. jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea. uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a.• 63 Voi . kad su u Cetini bill. a tute je bio prst Novakovicev. N ovakovic je srusio Krstu. pripisivalo Krsti. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica. Rube Novakovi6 brat Petrov. za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. 1 u. spetto di un corteo funebre. N ovakovi6 bogatas. da nije Digitized by Coog Ie .

manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke. eto ti na obcinu maovicana. ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. francuzka. I ako sasaljivamo prve borbe. radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku. sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop. za Bozic trebao je zupniku rimokat. u svim borbam proti katolieim. da Digitized by Coog Ie J . Pripustav mnoge stvari. kad su mi kazivali. . Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu. austrijanska stavili take uvjete franjeveim.1zobila? Njekoliko dana pred Bozic. ali za takmu dviju obitola. sve su bile osobnosti. Bila je daklen nestasica svecenstva. tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. to je bilo dosta sramotno.64 bilo nacelne 'borbe. kako nebi mogli izlaziti kraju. 300 godisnje place. saljn seljani paroku. Za taj trud. 1842. po kojim su morali propasti. nedadu Latkovieu sluziti. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao. da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god. a tada je \bio nacelnikoll1. God. da nije strepio od N ovakoviea. Hto su vlade mletaeka. kako sve. tko se je nadao da ce je biti ove godine. 1853. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada.pop . a sad gledamo dva takmaea. jer nezna nista. da je Krste ostao u starim opaneim. 1867. Nigda kroz to nikakove zanoveti. Vidili smo. navesti cu jedan slucaj. koji ce dokazati. a oni da hoee fratra. e pa dobro. rimokat. Brzojavlja po fratra. da na Maovieam obavi sluzbn bozju. Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu. Ovaj odgovara. Posljednjih godina. jer u ta doba nije imao vee for. Idju i paroku. da se eiela krajina na megdan izazivlje. jedan sveeenik. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice. Nije mi lagao. da nije mrzio Krste. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka. seljaci zatvaraju crkvu. nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga. Hranilovica. Prvo smo gledali dvi misli. ipak znamo i mozemo ih opravdati. Jos od god. Eto zalosti. da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea.Milos Nikolic i udov ca pok. da nije bilo te podpore. da Nikoliea nemoze dobiti. 1871. Jur sam naveo izpravu od god. u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao.

da su vjeneanja.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam.Iavlja tezacirn. od Kulisica moga osobnoga neprijutelja. zato zelim da se svrne pomlja. da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega. crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm.5iccviJn«. Sada Halje cause po selim naredjujuc. u saboru. koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto. 5 • Digitized by Coog Ie . Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn. tko brzojavlja po vise stotina rieei. Misli danasnji narastaj. . godina da ova zupa nema pomocnika. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase. -. Iura 14. tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«. neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli. za da neprime unijatskog popa. mam pomocnika. -. U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve. a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire. Ovoliko se u Vrlici sgadjalo. da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«. Prosinca 1867. on je zapoceo i dokoneao pitanje. da je 11 zupi velika buna sto ne~. i Milana Srbskoga. no. . da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca. 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere. odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik. pa nije bilo bune do 21.sina Joze. Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova . u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i. a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha.65 ~e ga usmrtiti ako dodje. ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi. a. popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. po svim uredovnim spisim.»Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu. tko sastavlja tuzbc. pogrebi.»Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli. Bili stioe doznao. U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. za Ruskoga Cara Aleksandra II. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim. da je u V rlici cviece cvalo. tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave.

66 Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih. v Digitized by Coog Ie . ko malo tko. Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo . • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici. Hrvat uz Hrvata. a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. obikao narodu i narod njemu. da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici. Dapaee znam. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati. Dvie engleskinje sasiplju for.' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am. Tune Ristovic. nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke.000 osim kupljenih kapa.Krstinu sinu Jozi Kulisicu. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim. vruskih i srbskih. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu. sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. jer su oni jedn. biljaca i druge odjeee. nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana. Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. Znao je narod. Gori sam rekao. 1870. Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea. J ednn samu nemogu razumjeti. sa vidjenijirn crkovnjacim. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini. da je Tane nosio kozu u Siuj. Bogovac i Dr. ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste. Za zupnika katolickog.aki prama katoliekoj crkvi. Skradinu i Benkovcu. Nije primio oteeve goropadnosti. osvjetlao je lice u izborim u Sinju god. a narodne su isle nit sva jedra. da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn. On je vrsio sarno duznost. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti. dodija je bio zulurn. nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. . koji. 20.Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic. Suman uz KuliHica ko dva brata. Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu. kao nacelnik.Silvestar 0. .

svojim krsnim cetinjanim. katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za . Koji bi Digitized by Coog Ie . Rekoh. 1878. 1878. 1. Okolnost je znamenita. ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme. iz god. kako je to sve n redu teklo. da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju... jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee. kad nebih opazio tu manjkavost. L. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu. sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik.ljubav svoga druga. dusa i tielo fra Andrija Copic. kazu to je od ustanka. tko 0 medu radi L prste lize . I ja bih dragovoljno pohvalio. nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio. L. u dva broja pripovieda. ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. niesu se nasli u odborn.r I 67 Kazimir Mandjer. a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku.. Sve je zamuklo borba je pres tala. i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim. da sviet nema temelju sumljati. Moze biti da bude bio tko drugi u odboru. iIi mozda. koja se nemoze nikako opravdati. ako u Sime vide biljac. ali za Kulisiea nije pohvalno. _ N. j. nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso. a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. kako suputi radjeni i popravljeni. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem.. Za nje je bolje. vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim. pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin. jer se radi 0 velikoj svoti novaca. vee se malo tko zeni od svoje vjere. dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi. jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti. Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona. Ljudi su zlobni. N. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. fratar i kaludjer skladuju. od god. Pripustam da je bilo sve posteno. ako kapu to je od ustanka. sto se nemoze dokazati. Tako nalazim u Br. ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo. nesmie se nit reci.

da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi. pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. a tako grci po grekim. naime. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu. Jozo pristao uz krvutsku politikn. ali nije hvajde. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca.Iozo ko stvoren za nacelnika. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart. a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu. bila je zlokobna za narodnu stranku. On se je nasao ko bubreg a lojn. izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. Br.. sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti. Gusta va Ivaniea. pak je svak bio miran i zadovoIjan. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo. ipak nista se toga nesjeca. jezik hrvatski U obcini vladao. a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada.Godina 1879. niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei. 53. . Vjere su se uzajamno castile. U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. . s Digitized by Coog Ie . cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli. ko Ribka uz pusku. prvi prisjednik bio je katolik. Svakom je bilo svoje. iz godine 1879. ipak su se nasli duhom ujedinjeni. Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari. Ja drzim. _ !II l. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao. To je uzrok skladu i ljubavi. Evo ~to N. Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer. ~- . vara se ako on to sebi pripisiva. ·• . a . ne oko Joze KuIisica. hrvatska trobojnica na obeini vijala. a njegove je plodove brao Jozo. Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli. ali sa okolnosti neizbjezive.. da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu. . Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade. vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. Propade al ne junaekim megdanom.68 katolieki biskup u Vrlici bio. narod je uz Kulisiea. tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada. na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. L. Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro- .

. trohojnicam. Profesor Milas pise mu. Digitized by Coog Ie . ali nemoze zanieknti brzojav u »N. I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede. br. 187!). »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«. br. koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim. pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -. »Kako da. da je god. on je taki zaneseni Hrvat. ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil'. L.junaka! To je divni prizor !« _. on neoe da znade za bnkovaeke Srbe. 03. koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva. pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim . zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH.vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put. da i on stupi k srbskom pokretu.« od god. osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina.ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«. U domacim viestim.. 54. L. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies. »N. ern njim obraz«. osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica. neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee. proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st. koji do jednoga.« Br. a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «. »Milns i Vojnovic. on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati. 1875.-Iozip Kuli~ie naeelnik «. 53.

koju je nosio pred Wagnera. 1879. ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine. da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik. po svoju sreeu.. zatvorila slavu njegovn. da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec. on je iz svoje ruke podielio for. on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. 70 Taki je bio Jozip Kulisic god. Jozo je tada bio mlad covjek i racunav. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika. sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti.000. puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni. ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. katotieka crkva sagradjena. On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti. on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi vee Digitized by Coog Ie . da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka. Ali to je malo Jozi. Velicanstva. _Sto bi htjeli ti Hrvati._ . te ' godine umrao. Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim. to neznam. CUO Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao. Nezasitno je srdce ljudsko. katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. 20. Jozo moze racunati.. _ do vinograda na novo sagradjen. nedohitan jo ko srbsko nebo. on nece da kalja onu zastavu. »koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica. Da bnde Jozo. Pak on zna kako narod dise. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora. niesu imali prama njemu duzuog obzira. ali nije oholosti i slavohlepja. ali ju on junaeki predobiva. samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. »ruzumije li hrvatski '?« Kad se Jozina pametokrenula. izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo. Jozo se je kitio hrvatskim perjem. Do svrhe god. znam samo da je godina 1879. on je pute popravio. nigda mu dosta slave. kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. 1879.

Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati. naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske. kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo. do 1883. Sa srbskog neba pisma mu lete. kaludjer ko i fratar. taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a. Sve je u Vrliei bilo spravno. pomalo se kvas podize. Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti . Zato razporedjiva. jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. vec je u svom sustanku odredila god. Kako nmogo puta. 1883. Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom. takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo . Nitko namah nepostaje opak. ko Mo im je mila latinica. obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati. Jozo bi se ko i . da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu.:'to je kutolickog. Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim. u kojn se je lukavo uvnkao. najprije uz vjeru srpsku.iz kule. iz kule srbske napa dati katolieanstvo. 1879. on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom. pa nikakvu nagrade. dopisivanja. jer smo znali ciji je sin. okruniti neumrlom slavom. Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva. za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju. hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se. zasto Jozo bjezi od sV<. Hrvatim je mila liturgjija ko i misa.· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno Digitized by Coog Ie . falio je vodja. ne Kto nam je on drag igda bio.ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista. Od god. Poliodi. ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom. danas bi sve mirno bilo. eto zgode. opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan. Hrvatim je sveta cirilica. mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika. pak i uz narodnost. obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje.dosada kitio hrvatskom trobojnieom.71 He KatoIlcka crkva. kako ee oknpiti vrlieke Hrvate.Iozu . a mi hi se s njim ponosili. a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. iztj ern ti . jer tako hcee kaludjeri. vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje.

pozor Hrvati. Kandidata pojavilo se je mnostvo. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice. izuzam mali n Digitized by Coog Ie . 42. Medjuto. ali je vjera uspjesuije sredstvo. urednik »kaludjerskog klapala«. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare. 30. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike. L. te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete. jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa. agent Jovo Metlicie.« obilazi sela ikonom. U tu svrhu jurve stigose na 27. nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea. L. kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase. da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu. tako su nas uvjeravali Krste i Jozo. velika je zlatna riec. toliko vremena. Takve su priprave za izbore ueinjene. a da katolicim nitko nit besjede neprogovori. melee i kumee seljane da glasuju za bratiju. ali premda miran i posten. hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali. Netom 0 istom stogodj saznam. koji je sva sredstva ulofio. ali nije moglo i Kosovo zaostati. Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic. lipnja. imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje. a pozurise se sutra dan put Knina. koliko pravilnik iz'borni zahtijeva.72 biraliste oteti. kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj. Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie. dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska. kako mi knz~l. izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti. to su se uzdali. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri. Sava Bjelanovic . Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom. javit cu. Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. 1883. uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda. svibnja. ali u isto doba se groze i priete. Proo. pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva. Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti. Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. ali ne hriseane. a drugi me nepreteee. savjetnik Marko Petranovie . nesluzi vee. kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem. Hrvatstvo. da se odrsi na vlasti. br. dobro poznat eitateljem »N. jos neki tel' neki Hrvati. od god. Druqo. Do vidjenja !« »Vrlika 5.

Nije se eudit Kulisevoj usilnosti. da lUU dopusti prisustvovati radu . llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario. I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja. nepoznaje licno ljude. Komesaru se je einilo to SUViSIlO. da je to potrebito.anjc.j.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga. Rczie hrkato okrenn se. a ovi ga odvede pred komesara. a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa. Eto kako hriscani ovde dobise. ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke. jeli ta. to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen. ovorec. Cujte jos ovu. koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju. Kul. a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH. kad odnesose listu. jer nase nisu pustali u dvoranu. Jer hoeu. tin.izbornom. proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov. vee je cndit se vladinom povjereniku. da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. Cekamo da vidimo . ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica. ja eu svoju duznost vrsiti. odvrati mu pasa Kulisie. Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu. se opre. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste. kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe. koje su odpravljene I na zemaljski Odbor. dok se ne namirise na Milu Plazoni6a. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru. Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru. ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara. molec. Mi Digitized by Coog Ie . kome. koj. potuzi se svom zupuiku Milosu. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste. komu je izpoviedio svu stvar. koji je to trpio.i se naimenuje. se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu. prisutnim oruznicim potnzi se. Dodje Jozo Rezi6 i glasova. Kako stvar hode nezImino. g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi.73 broj. posto on novajlija.

o povratku nema vee govora. U vjek mu je na ustim. kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke. Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj. do 1883. i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo. . a sad cujmo kako misli organ narodne stranke. A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti. 1888. jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried. Njeki su se varali njegovim obeeanjim.tabor.Iozo. U otvorenim dopisim »N. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae . S Begovi6em odrastao. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski . Ali uzdajte se u pravieu. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo. Od 1842.« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn. kako otac njegov tako ion. »brat je mio koje vjere bio«.Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor. dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike.4 zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. Milanu. Plazonie je stari kum i prijatelj. Sve potihano. sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti. pobjeda bi hila nasa. Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako- ce viea. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba . da] da se sto bolje kumstvo pri- • Digitized by Coog Ie . L. Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. a od god. Od 1863. njeki su se zadovoljavali .. 1883. do 1862. platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje. neprekidna je vjerska borba. Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti. Velika je njegova zadae». .• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata.8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu. da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao.

Lagan je Jozo bio za svaki posao. ali je on mrzio Begovi6evu djecu. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. vee je stara obitolska mrzuja medju njima. velika je krajina. zagusiva hrvatstvo. s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru. Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest. ni prebijene pare. ima mnostvo duznika. NiKta zato. bit 6e i sliedbenika. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno. bio bi otajni nmet. ne iz nacela politiekog. nema se Cim Jozo slaviti.tvrdi. Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio. osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. 300 na godinu. nesta radje. hoee se novaea. ali ne privrzenika.000 bilo radje. jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce. Bye za steei upliva medju Hrvatim. Nesmeta. j. a kad bi se 0 Hrvatu radilo. pisao preporuena pisma. nece zapasti for. on je. Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc. N estalo novaca. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika. Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll. Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio. bilo i dobroeinstva.000. ali sada teku stvari -. uduzit ee se Jozo na ime obeino for. ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti.rado pravio molbeuice. pak jednog na sveueilistu. Bojao se je njegova sina Draga. Opet velju. nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike. Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. Begovie mn je bio prijatelj.redovito. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. On. ali BU to sve prazne besjede. 22. Dok je trajalo ono forinti 20. on ce dati za for. Na oei dusa bozja. Novakovie je bogatas. 2000 five potrebito zemljiste. r Digitized by Coog Ie . Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu. pripovjeda srbstvo. vee od ob6inskog t. u cetvorni metar. ali proti njima Kulisie trosi do for. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi. jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva. s toga Kulisie od njega nepreda.

Kulisic se je liepo -.slabo sagradjena. da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje.. u Vrlici se otvara obeinski dom. po njem zasadjeua. kakvog Vrlika uije upamtila. Prijatelj Begovie nije zavirivao. da joj nitko neproriee 20 godina zivota.. pozajmila je for.. Nit luka jeo. SYe dobro. ziv je poernio na suncu se pekue. Jest gn zapalo truda i muke.. a noveem srdce i pamet. naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje. ali ce doci dan . daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva. a drugom nije bilo stalo. kaze. zid od avlije sazidjan. Prvo SIllO piacali for.Kulisieeva. neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. D.000.:. zamjerke nije.9. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica. God.odbyGoogle . Nistn za to. docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio. mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta. naravno njegovim znunjem. svak Zit se. nit S njim vonjao. 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo.. sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac. 1210. 22.76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga. To je najam for. Liepo se je tada poljepsalo mjesto. Daklen. 22.. Nista za to. ako se uzme da po sudu vjestaka. Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka. Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise. koja vodi Ijekovitoj Cesmi. 1880.000 izplative u 50 godina su godisnjih 51. yec ueizkorenjiva.i2 "l. ova je sgrada tako . Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim.otvora obcinskog Doma. izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. 1210. tako je biedni Jozo opet moran svih for.0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave. zemaljski Odbor potvrdio. kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica. Ima obcina novaca. 300 a sada for.izgubiti na upluceni novae.Q J I . daj da se slavlje slavi. ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo . BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu. tizim ce svrsiti nspomena . ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade. 22. podzidjana Kulisiceva jaruga. Radi toga Ivo Brcsun. do 50 godina.

stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste. da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba. cinilo im se da to Vrlika sluvi. To je potrebiti put.77 izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine. ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet. Na~i su dobrieine. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa Digitized by Coog Ie . a niesu znali jedni i drugi. opisivam Vrlieku krajinn.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui. jer je to najkruce opeilo sa morem. barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum. u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine. Vrlika ima potrehu od svega. da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala. gori je poturica od turcina. Kako je to postepeno i brzo i~lo. ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra. Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. Onaj ~to vodi do Drnisa. Koji je to naeelnik. da je mum u . Ht. novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. kroji kako hoee. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik. U svoje rnke uzeo sukno i noziee. Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. Najprvo cemo puteve. mogao je po izgledu obcine sinjske. kad su slavlje vidili. s toga netreba da jn. obce je rnnenje. toga samo moze izvesti. Kako cia uvozi i izvozi. Jozin pobratim. Kad recem. kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica.Ioze Kulisica. dosta sum se blago izrazio. Dobro bi bilo da pregledamo. Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. osim vune i mesa. koji ceMe neobadje svoju krajinu. Vrlika je za hrvatstvo propala. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala. Keen traziti da ucini svojom oteevinom. kad mora preko Knina k moru ? Docim. ko ona radisna obeina. da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. svemoguci Kuli~ic sve je posrbio. I Rto je najgore.

nece. liepse je po Zadrn. Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje. kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim. a d. neradi 0 hrvatstvu. oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju. da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei . kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci. covjece bozji. Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu. Jezevic je selo preko Cetine. . Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio. ali !'lto je korist. jer oni puta nemadu. tako jedni i drugi propadose. broji oko 600 dusa. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah. koja raznosi najbolje zemlje. Krci6e. Kad Be budu zrtve oplakivale.78 i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista. tada ce se sjetiti. sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti. a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti.onje potopi i zadusi. zapustao ih je J01. mnogo hi se toga imalo Digitized by Coog Ie . potopise tvoja polju. jer su rivine do kuea doprle. ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali. pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati. N eka mi pravo kaze Jozo. zadusise ponore. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove. i ako v su obstojali. Docim.:. Podosoje selo uz V rliku. pak ni tuputa nema. Njeki govore. Ostali putevi. vee da je vrlieka krajina sama vododerina. moj biedni narode. pak da nam preko Vrlike. Lemesa na more.u susret. ima take vododerine. '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni. jer je to katolicko selo.O Kulisic. Ali taj put ne vodi vinogradu. Gornjim Maovicam voda odnese. Ja. a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn. Tu ovde se. a neka sirotinja u V rlici cvieli. da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela. Ja nebih mogao drugo reei. ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko. taki je polosaj njihova sela. tri put odlueeno da ce se uredjivati.

Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju . pa eto nek bude tako. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a. nepodmitljiv. Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj. Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu. svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina . Presta li njeki trgovei utjerivati dugove. neda mu je trgovae brez for. 20 i kamate za 15 godina. Zadar. nista ne osta sveta.:. neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti. koliko pitas ? for. 1. a zemlja je moja. ukutrili. 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju. 60. ova je davno za me ostala. prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for.79 kazati. a promisljali kako d!1 uklone Kalinica. a . tomeljito sam odgovorio. Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. 20 da digne djavla s glave. Osvada za osvadom. 20 i eto si mi izplatio. U V rlici je harlet trgovaeki. Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu.togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga. . Tezak glup. Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea. dise for. satira za satirom. 1854.tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn. Zar su dicni sinovi onakoga otca. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu. Split. Nije dosta.. jer za njim stoji ono strasilo iz god. a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata. koju je vjerovniku zalosio. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika. Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim Digitized by Coog Ie . 100. vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom. kroz to dnznik daje 20% na ono for. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. Vriednost je zemlje oko for. Podmirio je sve. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje. for. stavimo. uzajmiti. 20 i za to nasloniti se na zemlju. pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. Ti mi vrati for. Pita primnieu.« kakvu nagodbu. Tuzba led sa 8tOtinama kriza. kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju. vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih. ko sto je bio. pravedan.

na obeeanje. I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati. nitko ga neizvadi vee on. Janjci su poklati. doklem su medjasi ujegovog sela. I pra. godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru. ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti. sto se u sred hielog' dana sbiva. Kako on kaziva.a kuea gdje svrne to blago bozije. a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika. U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati. naravno. da je onako. jer su tada knee prazlle. .vo je. . prsuti pojedeni. . tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto. pa mi ga nezapade. (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje. a tko nema janjeta. Ta evo IIIoj sin bio ko jela. ! Biti ce gospodaru. Kako taj kaziva. jer tezak slusa vise svoje krvopije. negoli dobrotvore. N ek niko nemisli. . nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse.. tako i sve selo i Hto bolje laze. prsut. vise mu se vjeruje i bolji porez donose. kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti . gdje je desenj.ie advokatn. . ta znas li. doklen je i kune se svim na svietu. tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti. da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja. N evoljni narode. . prsuti izjedeni. bekinice predate.80 tezakom. Cestit. samo . da mu je onaj en Digitized by Coog Ie . da podpise istu svoju osudu. Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje. . a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati. da ja na kogn eiljam. druge gubese otralo. nije u ljudstvu doci praznih ruku. a' janjei nedoresli. 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem. Sela se koljn kroz medjase. putom mnogo propane. Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku. Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda. Da. . Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. . Bog pa on i sto sliedi . za st. Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati. da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule. znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina. inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila. Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka. . Sve biljezi s kamena na kamen.

81 izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. lahko ee umesti i upropastiti bastiuu.000. da ga kao siromaha nazivlju ludjakom. jer nije znao euvati oteevine. a" sve pod ime umanitarnosti. na njemu nema travke (i Digitized by Coog Ie . do malo pane u siromastvo. da kads sin ubastini bogatu oteevinu. da je on pravedan. dobroeinstva. Pitam puliciju. potroseno je for. da se nece naci jedna namirnica. Lugar kaze. za nista se nezna. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz. nase ravniee Snhopolje.000 sitne marve. 22. Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem. Sa svim tim on je bio i ostao posten. jer ce stioci sumljati da satire pisem. Ja znam da je taj ostao opravdan. tomu i tomu odnieti poziv za glolm. jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko. a tko ga je tuzio ? Lugar. da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie. potroseno je sve i sve nknjizeno. ja en se zakleti. samo tom razlikom. Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda. U Ijudskom aivotu dogadja se. Za dobrn upravu. 22. N ecu dalje. doeim. Velika je bastina vrlicka krajina. Proracun je for. kako tko misli. a sada lugar opravdava. u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam. ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj.. smio bih pozvati prvog raeunara. to je mucno opredieliti.000. kud idjes ? K vragn u Bracev dolae. prijateljstva i drugih naslova. uz postenje hoce se i pameti. svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi. tako smo na cistu. J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini. da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet. da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja. koja tocno neodgovara. nemoze se tako igrat. a posjeduje do 120. To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic. nigda dosta. Jedanaest je hiljada dusa. Ako se pri tomu dogodi.

Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu. Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu. TO' je sve lukavo opremano. On se nije postarao. Digitized by Coog Ie . eto je proslo 20 godina.000. ' N ezna sviet sto je . Pametnu gospodaru. obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine. da slabu vrstu marve zamieni boljom. God. Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu. niti da Paskopolje od vode oslobodi. koje bi moglo hraniti svu krajinu. On je znao i katolike povesti na Kosovo. Popravio je Cesmu. nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. 22. tamo ee vladika svetiti erkvu sv. koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. tamo je sajarn.je i izdaje. On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice. da se dive srpskom slavljn.Jozo. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine. sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on. Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji. niti oni koji su od njega stvorili kumira. 1878. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce. Ani na istom Kosovu. vee veliki srbski politik. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak. ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode. Ilije.82 niti ista zelena. Kase se. zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka. kojom upravlja. tako i ovdje. 'ali je zato uduzio for. na glasu je Maovieka kruska. hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. on je sagradio obeinski DO'm. Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu. koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje. 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom. Nuse je podneblje prihladno za voce. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma. ali je za to dobio izvanjsku podporu. On je nista drugo. Ali ona dusi pitomo Paskopolje. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera. niti Golobrda da brez stete i globa zasumi. koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv.

1883. znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu. niesu htjeli tim se koristiti. ali. kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim. ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva. ali niesn uspjeli. pobratimstvo iprijateljevanje. Tada. kud kuei Jozino kumstvo. da se nesto iza brda valja. Okretan. a sada. sbaciti ga sa stoliee.:. brez pravoslavne vjere. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio. Tada sn se mnogim oei otvorile. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli. jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali. hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom. vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti.i6u predstavuiku srbske politike u V rliei. ali Hrvati u vjek znacajni. Htjeli su doka- I' Digitized by Coog Ie . na koju su ga podigle krvatske ruke. da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio. kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva. kad je vidio da to uije po duhu naroda. pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. 1889. Vatra je pod pepelom stala. sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. Sgoda je hila pa. i dobra volja u vrliekim biraeim. stao miriti duhove »Slogo1n«. Nije nam bilo dosta narodne stete. njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao. jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea]. Jer bez pravoslavlja.83 Za Vrliku to je bio sretan dan. da Jozo nezna pomisliti srbske politike. jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. uvjek 'kasniji. doskocit. jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika. a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. Uprav tad a nasi su rukom opipali. sto nam pokaziva grb i zastava. mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo. srbstvo nevalja. Mladjarija je ustrpljiva bila. Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji. pravoslavnog srbstva.

I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati. a to sve u ime »Sloqe». Bivalo ih je razlicita misljenja. Fratar je u Slogi. ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi. pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu. duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju. nista za to vrlicki Hrvati valja du muce. da je Vrlika srbska. Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze. jer je tute »Sloga «. jer je tu »Sloqa«. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. jer je tute » Sloqa«.84 zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne.' a da pamet svedu na tudju koloteeinu. a1i kad udje u nesretnu dvoranu. Tomn lle~a nikakva biljega.morala i na- Digitized by Coog Ie . valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su.« ? 1 I I I NielcanJe poitenja. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika. Sve se jedan na drugoga sgleda. koji bi mu mogli ista smetati. nista zato. da Ii ce ga prepoznati koje je' boje. Sveeenici su elanovi. koja prieti rusevinam. jer je na njoj napisano »~loga«. . 1. koje zagovarajn hrvatska prava. koji u saboru kazu.'J°ere. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo. saojeeti. dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu. na kojoj je napisano »Sloga«. dok Kulisie zapreda. da. valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce. pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. Mladost pjeva hrvatske pjesme. a sve da se nebi porusila »Sloga«. dusu u se. daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. opojena je duhom hrvatskim. oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja. da oni mogubiti cija god lutka.se nebi pomsila »Sloqa«. znacaja. ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja. Sve vre i kipi. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one. koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko. rodnosii. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega. On je unutra strpao unijatskog popa. Vatra je pod pepelom. zanovieta radi popravka crkve. U to druztvo upali su i cinovnici. ali unutra nesmiedu uci svojom glavom. Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva.

ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. znanac. ne u sastanku drustvenom. Tamo je . To je bilo upamtimo god. bio predsjednikom. tamo je sastanak i briskula. hrvatstvo se to veema iztiealo. 1891. On je na ruku zupniku. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat. tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva. a kamoli primati. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku • Digitized by Coog Ie . ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom. Jozo pita riee da prosvjeduje. kad 6e biti.tsku. Ljubi domovinu. propast drustva. valja pogaziti najsvetijn duznost. niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati. neparnetno dotuda i dovuda. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. Bresan duga nosa. kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva. ostajalo je pitanje. Kuli~ie je miroljubiva osoba. ne u saboru pokrajinskom. dakle. Izdajstvo. Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom. vidili katolika u iztoenom obliku.kum. Zapodrto pitanje kaste i mjeseana. ljubav prama Domovini. Toga dana izabra. Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi. jer to zabranjiva riee »Sloqa«. Tko je porusio »Sloqu. ali De Hrva. jer su u njegovim riecim.om nigdje i nikada. uvrieda. zabave i lazljivog prijateljstva. niti zanosnom pjesmom. 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost.r-- S5 bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. jer nije upraviteljstvo srbsko. srbstvo je to vise pritiskalo. a predvidjalo se je da mora biti. on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike. Dotle je Ivo Bresan. srbin katolik.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje. svagdje mn je na ustim :> Slog a «. dobroeinitelj ob6inskim novcem.

da se vidi BtO'je Jozo. J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. za knmstvo nehtjedose ga zapustati. sto niesu u srdcu cutili. svi su bili gotovi. Da nije 'radi troska. izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. Nasao se covo koji je Jozu na N. dok se je jednog po jednog ulovilo.86 Karabaieu. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea. L. s toga se okupljaju i roee proti Srbim. Nuzgredno budi receno. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu. ko sto je obicavao. koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. porazena podigli su. s toga trasi podpise i svjedocbe. Mnogi su se na nj ogledali. Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on. prenio bi one clallkc iz N. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. 1891 u izboru upra. da su dallas uz J ozu. nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. Koliko ga postuju i ljube. je Hrvatim kamo Srbi idju. dok je on ulovljen. neznam. mogao je sa podpisom. da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892. koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor. Ali je bio porazen. Lista. Ta on je nezavisan covjek. t. Cudnovati obziri fra K. oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno. Jurimo napried. iz kojega su istupili. Digitized by Coogle . JOB smo u god. unisten. placnu otrali su suze. jer se primice odlucna bitka. Tu su mnogi podpisani. koji Jozi prieti. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke. a ti podpisi traeeni su za vise dana. Jozo je jak. u drugim sgodam. Oni su . Stupica.bili lieni noprijatelji Jozini. Ima J ozo svojih sluga. jer tada niesu imali neoqranicenu. nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini. God. Godina 1889 pokazala. cinili su mnoge da podpisu ono. jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu. hrvatska stranka neuredjena. L. jos niesu bili potrgani konei kumstva. Maretiea prama J ozi.

da napanu hrvatstvo Dubrovnika. Fra K. koji je vidio da sve vre. Tako je i bilo. da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske. s njim je i pop Malic. ali za njim hrvatska politika nije zaplakala. Ali nemir »Sloge« jos im se namece. Smutnja je bila. sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. da pogrde uspomenu hrvatskih starina. e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. jer su sva srdca smuceno gledala. On vidi da njegov narod strada.I I r· 87 Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu. moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi. VidioJozo da nije salni posao. neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju. necuti se snaznim da ga od propasti odvrati. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin. pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. a oni u ime »Sloge« moraju mueati. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku. . da je bacio vatru u V rlikn. Malica. Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas.On je pametan i uvidjavan . Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti. Hrvat je dusom. ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. sad on moze sto hoee. u Kninu. Nije htjeo da mu se kaze. nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim. Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu. doprlo je do »Srbske« Vrlike. s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'. kako hrvatstvo danomice gine. Kroz to je srbska Digitized by Coog Ie . ali nije za borbu. Sto ima prieeiti Jozu. ko po praznu guvnu. Toga puta nije bilo tuko. . niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu. dana. Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie. Maretic prvi je koji proti tomu ustaje.Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. a da ce on svojim slugam reci. ali to je bio dusevni rat. Hrvatstvo tih sveeanosti. da umuknu. ali su zabrinuti i muce. da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi.

sama zenskadija kod knee place. Jer doisto. izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2. koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi. . 1894. koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. mora opaziti malodusnost njihovu.88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. svaku pazio. B riManill tezak iz Cetine nije smio -- Digitized by Coog Ie . N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora. dotjeraju na prodaju blaga. sto nesmie dati ista. . Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv.· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom. . da tamo nece biti nikakva nereda. naci se u najvecoj neprilici.000 katolika. nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo. niti su trazili. Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio. pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . Ali kazu. -Kitarevic je pohadjao »Slogu«. piliea. Riseani toga prava niti su imali. Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni. jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine. Spasa. Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom. koji svojim nemarom pripustase. nit do. Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista. J . Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje. tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati. ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. N arednistvo. mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. riMani. da jim sto prodadu. bili. drva i drugih stvari za taj dan. dapace kad sve sravni. Slav. da. uspomene. katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi. da je dan prije bio Pavasovie u Cetini. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. se dodje do ovakog stanja stvari. ali nigdje ni jednog muskiea.

To je bila neeuvena neprilika za toliki narod. u kojih se dolazilo pitati. svi poginuti stope neodstupiti. dn su Grci uzrok razdoru. tako su odgovorile sve domacice.r so tRta dati niti prodati. ne. gotovo da skapa od glada i umora. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli. Malo poslie toga. Hto se je bojao budalaste prietnje. koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. dn je odavna vatra pod pepelom stala. vee Indo zaspg'Hlse. dosao je . fra K. vee ~to se je bojao da nebudu popaljen. da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj. Nije bilo druge. nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«. ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje. koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim. Osim nj ega . Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo. opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti. da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine. svi su stali zagovarati. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti. da se njima pretrgne svaki odnosaj. ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja. s I Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano. Istina je. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic. koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri. i za vjerskim svetinjmn. Povratise se iz Cetine procesioualno. koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica. Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. Hrvati svetcano priznadose. ali S11 jos bili jaki konci kumstva. Sveti gnjev. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn. da su katolici i Hrvati bili siti srbstva. koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku. n narodnosti. u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost. Digitized by Coog Ie . pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije. da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna. sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade.

V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike. Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu Digitized b: Coog Ie . Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo. treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli. a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. sielo istoimene Zllpe hrvatske. bijase i zupanija Cetina. Begovic. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t. Citaonicu uz ovaj proglas : P. istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji. da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti. Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav. koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda. Tamo ostadose katolici srbi t. moralno je istanealo. koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika. Sokolie.no Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. sluga srbski. Kalafatie. Gospe Rozariee. Zidar i ostali zasnovase H. Plazonie. da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber. Starohrvatske tvrdjave Glavasa.ic. Milko\. j. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena.. a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B. koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju. i za dugo obdrzati. a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~. a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti. N. j. probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest. Dogan. N eopisivom .brzinom Kitarevie. Prozora. sto je god. N ovakovie.

G. Odbor se ie svojski zanzeo. Promicateljni Odbor. iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn. G. sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena . s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe.taj. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program. Lovro Borcic. i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati. Uzto liepa Vam hvala. 5. II. Digitized by Coog Ie . kako bi na . g. U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom. muzara. Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka. ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar. U vazili V.« S odlienim stovanjem Vas Spljet. tad nedvojbeno je da ee se V. nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. gosp. 30. Svibnja 1894. Borciea. Iliji popn Malicu. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara.f ! 91 Gospodstvu. U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I. U takovoj nadi neka V. molbom. Prinosi salju se prec. G. da sve dogotovi do 5: srpnja. blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda. lipnja 1894. dan bio otvor eitaonice.poremeeena mi zdravlja. dne 20. dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. sto ste me se sjetili. Vrlika. Jedni i drugi takmili su se. da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«.

1894. Slavno c. 24. Odbora Upraviteljstvu. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. k. istoga Tom sl. k. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara.92 . Vi80k. VII. XI. c. Citaonice« sa govorom. Eventualni__predlozi . Novakovica. Kot.« Kako je viteski postupao Knli~ic. te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim redom : 1. koja traje do svrsetka sjednice. 2. . kr. x. XII. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost. POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti. IV. koji je saobCio ust. VI.. k. srpnja t. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove.6. . najbolje ce kazati sliedeei utok. Imenovanje Upraviteljstva. N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag. III. 3. U 10 sati otvor »Hrvat. 6039. za vrieme istoga pucaju muzari. c. Predaja uprave od Promicat. 13340. Poglavurstvu podueskom de pres. - Digitized by Coog Ie . lipnja 1894. Tog Slavnog c.rojenje. VITI. U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara. Br. kot. a to sa cienjenom odlukom 18. g... Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14.lipnja 1894. V. Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5. Kot. kroz koje vrieme pncaju muzari. Br.'v. Br. 02B7. Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat. IX. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima .

16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat. koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. Saavim tim obc. dostatno je iztaknuti. ali glede blagoslova zastave te mjesta. dapaee iskljucuje glavnu tocku iste . da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane. dapace su bili u sve i posve skloni. ali takovo ogranicenje. upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti. g. 1894. lipnja t. da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C. lipnja t. 'Citaonice« kao i na javnoj nlici. . g. Citaonice«.da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama. lipnja t. koja ta~av postupak karakterizuje. Br. gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894. Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu. g. Odbor se je u istinu nadao. nu tako se zaliboze nije dogodilo. koje posvema preinacuje program sveeanosti. upravljenom ngled. naeeluiku obcine vrlieke. 1555. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona. odakle 6e i sliediti odnosni govor. Upraviteljstvu u Vrliei. lipnja t. nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice Digitized by Coog Ie l L .r i 93 Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat. (prilog A. nacelnik vrlicki odlukom 27. (prilog B. Da se uvidi grdesija. nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B.) trazio njeka razjasnjenja od Odbora. g. obe. da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog.) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni. da isto obaviesti. nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat. da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom. . jerbo se je inace svidjelo gosp. k Br. na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. koji je izdao odluku 23. koji hi se imao drzati tom prigodom. 1555/1 336. Br.

Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene. te ce istaknuti. . da obrazlozi svoje odluke. doli sic volo. . Digitized by Coog Ie . vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga. naeelniku. 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo. vee jednostavno na znanje i vladanje. nego i u oeito] opreei s ustanovom §. Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati. Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo. opeinskog Pravilnika. da bi n istinu opcim. koji se ne trsi.r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora. Nasuprot.. . jer ope.94 obcinskih prisjednika. U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske. Upraviteljstvo i nadlezno bilo.. sic [ubeo gosp. on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano. Zasto ? Signa temporum. sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor. . koji bi morao biti dobro poznat gos. dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti. koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja. Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje. . da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti. Upraviteljstvo . Predpostavljeno ali nepripusteno. buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti. da budu cvrstom podlogom Toj slav. G08.. gosp. obc. ali tada odnosne odluke ope. Oblasti za unistenje pritusenih odluka. jer u njima ne odsieva drugo vee .. 56. jerbo je ne samo nepravedan. zakonske ustanove. koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske. Opaza se. nacelnika Kum~i6a. da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. sto se porice. Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista. Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora. da su vecim dielom naju- .

nacelnika u ovom pitanju. Citaonice«. koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva. te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika._ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom. Oitaonice«.« utoenici izticu. okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. da u varosu V rlici ne . Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B. Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce. Nu ako otvor »Hrvat.' kako je bila ustanovljena u programu. da Ta s1. Toliko je trebalo istaknuti. jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno. da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein. u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici. sto irn se nemoze uskratiti. d. vee je njihova svrha. kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane.95 \ glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat. podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni.imade zgodnih prostorija. poeimlje : »Za svaki prestupak j t. Prezirna je nakana obe. to utoenici ipak ciene. N apokon utoenici izticu. izradjenom po svecauostnom Odborn t. Obla- r l Digitized by Coog Ie . da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove. j. iskaze i izgrede. samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81. a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga. da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni.' koja. Treba uvaziti. kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam. u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. Oblast uvidi. Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti. dok se krecu II granicama zakona. da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke. u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat.

Takog slavlja riedko gdje viditi. koje ostaje do sveeanosti«. . X. koje ne hi moglo prouzrociti nereda. da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima . e. koji na konju jUHi i zastavu nosi. Slavni Odbor paziti ce. IV. e.06 sti .s vrueom molborn. Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«. Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I. . ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo. da To s1.. velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. program!l metaka 8 POll politicke Vlasti e. II. kot. » 1~ Tocke VII. Upraviteljstvu u Vrliei. Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom.. V. i IX. » » 8 »VI... kot. Poglavarstvu n bojazni. Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje. uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se. Poglavarstva. stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1. kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena. kot. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. >. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. dostavljaju prepis istoga Tom HI. Kuinjani imali su ~to viditi. kr. i XI. i C. » « H » »XII. kr. kr. •. kad su na Kievo dosli. Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp. Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic. Nije izaslo na hrvatsku. predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem. spadaju nadleznosti » » » Digitized by Coog Ie L . a nije sve ni na srbsku. da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo. stupa ponosito u Vrliku. . obe. kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . VIII.

.l'ru-l!l Hlli!l.hl1:'J. '0 ~ . nasli mo ....~ A ~ .....1-0 ~ ~ >1-0 0 .: i:< ...) ....... ~ ..!( 0 :....: '" '" A '" '" --~ 00 00 ::l ~ 00 c..) ~ ::l ~ lC 0 C'] ~ 0 .. > .....: ~ ::l ~ >~ 00 0 Q.... L- --0 I'- ~ c ~ E ~ Q . H ~ ::l ~ c.. ..!( .....!( '" Q3 '" '" 8 '" S .!( Q. ... 00 s:: c..!( . ~ c ~ 00 c..) .....: ~ ::l 'a>-s 00 I'- ~ 10 '" '" A <:=> I'- 00 ~ C'1 C'1 A A " Digitized by Coog Ie ....: 0 Q:l ::l >. ..) 8 ::l . .. ·S c.!( 1l '" :.!( ::l .. > s:: c...: 1-0 .~ >(Ij H ~ ...!( c.Q.!( 0 +" 00 N 0..~ ....n~nllloO' BU n!J.Ll~ '7~H.. ~ >- ::l ~ N ... e0 ·S 0 ·S c..::2 >- E '" '" ~ '" . .: ~ c.....!( Q. ~ . ...... s:: c ... E: ~ ..... ee '" '" C'J I- '" ~ ~ '" <:=> <:=> ~ 10 c...l nrPln·iln Vrlikll se U ...: .=..r 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili.!( .. ~ ~ .

-'-' Digitized by Coog Ie .

po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa.dusi hrvatskog naroda.. Kada recem.vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce.vrbcam okicenih.000 ljndi sve pirno obucenih. obavise cudesa junastva. i glavnim oporistem tudjinskih. Barbica. Po obavljenom izboru upraviteljstva. llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost.r I' 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili. budite na novi zivot. koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci. svoje dicne starine neodrieete . u novijem nasem ustavnom pokretu. samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti v 7 Digitized by Coog Ie . Glasovim ove krajine . ko da se je slegJa sva eareva vojska. gdje bani Subici i Nelepici. u ovom kraju. strasno stramputiee krenula. zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse . nego i za eielo hrvatsvo. da je bilo preko 2. gdje slavni knez Domaldo. velc. vrlo je zazorno. 'lirvatskih praviea . iza duga spavanja. odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare. pa . trobojne vrbce na dojednom. a yam je na veliku diku.sramota nad svim sramotam ! .i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva. koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn.od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski. i svako otaebenieko srdce evili. koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase. Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske. razmisljajuc. nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. kako je postala plienom dusmana hrvatskih. na obranu starih. Ijudi. bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota . da se i vi. gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska . Hiljade zastava prekrilo Vrliku. Tatare. da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete. pod upravolll o. protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. Turke i Talijanee !« U istinu. da se ni vi. niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije. Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode.gdje je. kako je ova slavna krajina. J er otvor ove citaonice znaei. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja. . Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju. malo sam kazao. Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu.

dr. Mukaeica. neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine. na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost. da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap. koje. Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica. Vladaniea. sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine. proslavljena u narodnoj pjesmi. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete. dostojni potomci cetinski junaka! . Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale. 'Trumbie i Radicie. o Digitized by Coog Ie . ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete. Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam. koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko. vi nemozete.Kako inn svecanost. tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6. gnjezdo sokolovo. Objed je bio u fratarskoj avliji. bila je plodonosna. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. koljenovici slavnih Berislavic». prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo. te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«. Klarica.. koji junacka imena svojih predja. Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski. da se okupite pod slavni hrvutski barjak. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom. V rlicki Hrvati ostadose vierni. koji napucise ovu krajinu! Vi. Stotine brzojava stiglo je onaj dan. da otvorite ovaj hram pueke pros vjete. pod sjellicam. uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja. Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu. Govorili S~l Biankini. Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. nemilim udesom. Jurceniea. Mihaliea i Cnbreti6a! Vi. 98 starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje.

trud od toliko godina dase . Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska. dok iz »SIoge« izadjose. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot. Dok su zupnici u »Slogi« bili. jer je hrvatska. Ova pjesma. Siromasni srno bili onda kao i danas.Vrlika iznarodi. koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili. opazili smo.franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu. nase veselje bila je Jozina zaJost. kad pjevaju. da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet . nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. Pravedno je sudjeno. veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea. iz Zadra zahtjev za zahtjevom.r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«. Dok smo se uri nevino veselili. jer je tamo sve u buntovanju.i opet i deset puta opet.99 Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«. Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram. Svak ce razumjeti. revne zandare. zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze. njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio Digitized by Coog Ie . kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci.. nasa . Nigda se coyjek nebi. J ozo i njegove sInge od jada su biesnili. negoli Zajcovu operu. jer je njegova snosljivost tolika hila. nas zanos pobunilo Inn mozdane. dotle su svetci. PresidiaIi lete . ko u vrsaju. jer. da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica. u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje. da je hrvatska pjesma sve zacinjala.. ali nam se je einilo da je nas say sviet. Iz toga je svak mogao naueiti. Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«. pomisljao si da si u kakvom gradu. Ispred Citaonice. ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa. On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu. da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao. jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«. a ne u maloj i siromasnoj V rlici.pjesma srbska srdea parala. »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare. svako zio na njima. kamo Ji ce st.. da je uzaludan posao. Citaonica je svedjer bila puna..

da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji. on usree u skup Hrvata. on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori. Dobiven je krst za zasluge. Otvor »H. Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika. on nije prisustvovao nikakvu izkazu. nemoze se traziti. Sto nije mogla zandarmarija. Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. cuo sam. Nije trebalo . nije prisa stavljati ovo odlikovanje. dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. Cilli mi se. NiMa zato. Nu. jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme. ipak iz Zadra pisu. On uliearski napada svoga. koju od Joze. Citaonice« Digitized by Coog Ie . ~a je pogibeljan za javni mil'. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya. a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno. Ovi su ljudi mislili. a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao. da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara. Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo. Nekako u ovom poslu. to ce biti sve pitanje etikete. on pise dopise na 8. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret. Naueili se samovoljnom vladanju. ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. Trojanovica i kaludjera. on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara. Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra.100 nurm Malic. a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. }odjena i uzgojena u Vrlici. »zivila srbska Vrlika«. red Frane -Iosipa 1. s toga ne mogu da se snadju. da nami pokazu tko je Kulisie. kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti. da je prije toga bio postigao Danilov red. kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali. psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice. . da su stara vremena. ' Kulisicevi prijatelji. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem. dosta I je bilo Joze. da Jozo nije u redn smislio. G. postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga. opeinskog prisjednika Begovica. staresinu.da drugi ucka Hrvate. to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful