..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L

je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

, I

I.
V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11.000 dusa. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj, a druga polovina grcko iztocnoj. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati. Znamo, da g. 1715. u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati, jer BU ih tako zvali sve vlasti, pa i sami sehe tako su nazi va li, kako cemo u suvremenim izpravam viditi, Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac. To potiee od grk == grkae, pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae.) onda, kada se, sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren, na milost i nemilost Tureinu predade, vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja, negol je mueenicka smrt nasih prndjedova ; a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom, ili, da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do, godisnjim zadusnieam spominjati se onih, koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana, slavi se poraz srpstva na Kosovu, mnogo vecim razlogom, vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih, koji su za nje izginuli, i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu, da su katolici, we nitko drugi, za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici, doklen god Tureina ne odalecise, l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini, Opazamo ih jos g. 169G. i 1 G90., ali ne u tolikom broju. Od g. 1730. nahodimo danasnje grcke porodice

Digitized by

Coog Ie

8
.. uprav U onim selim gdje danas stanuju. Otisic, Koljane, Cetina, Civljane, sela eu, gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea, gdje danas jednog katolika nema. Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima, Podosojn, Garjaku, Kukru, Kosorim, Maovicam i Vrlici. KatoIieko .pueanstvo ostade u selima Kievu, Jezevieu i Vinalieu, bez natruhe greke, u Maovicam, POdOSOjll, Kosorim, Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini, «Srbski Glas» br. [)2. od 5/1. 1898. kaz«, da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. j. katolieke hrvatske. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo, u proslom vieku zivilo je skladno, Barem do danas : nedopiru izprave, koje bi protivno dokazale. Vara se tko tvrdi, da su greko iztocnjaci u proslom vieku, barem u ovoj krajini, prolazili za unijate. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici, gdje se nahode zapisniei, u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki, da Marta udoviea p. Jovana Backovica, po nadahnucu bozjem, svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno, prigrli obred latinski, i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda, a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom, uoblastiv me presv. i prep. Antun Kadeic nadbiskup splitski, N a 28/3. 1744. Fra l\Iihovil Plavcic parok, Ovo nije bio osamljeni slucaj, vee se vidi iz registara, da danasnji Grci i onda su taki bili. Tako g. 1746. na 6/11.: Svjedoeim ja podpisani parok, da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga, po nadahnucu bozjem, svojom slobodnom voljom, prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno, pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda, a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. j. n prisutnosti g. Andrije Cige i Mihovila Matkovica, uoblascenjem presv. i prepost._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga. 6/11. 1746. Fra Luka Maroevie parok. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. 1747. Jednakim nacinom, pred istim svjedocima, a dopustom istoga biskupa, spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. 1747. Malo drugcijim oblikom, zupnik fra Franjo Testa kaziva, da je jednu iz razkola primio, prije poduciv je i

Digitized by

Coog Ie

izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva, u koje je hila upala Stoja keer p. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno, sve potvrdjujuc sveeanom .zukletvom in facie ecclesiae, pred svjedoeim Mihatom Klepicem, Simom V ueemilovicem, I vanom V ukicem, Franom .Iakeljicem, Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. Na 4/11. 1749. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. 1750. na 20/11. 0 Mariji kceri p. Rade Baekovica, Tako slueajevi sliede g. 17Gl. na 8/1. 17G2. 16/7. i 8/9. i 30/11. Ako tvrdim, da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu, niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje, . U vrliekoj krajini, u proslom vieku, nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. Dapaee, svi su dokazi proti tomu, Mletacka vlada, koja je dobro znala, da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom, obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim, kakvim neobdarival za republiku zasluzne, franjevee, Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. Doeim, u tim poduzecim poviest Ham neprien, da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem. Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem, mnogo veeim negoli franjevce. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva, da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi, vee mozda iz kakvih drugih uzrokn, N evjerujem, da .nije republika zelila, cla svi njezini podlozniei budu katolici, a to ne s katoliekoga vidika, vee sa svojih politickih eiljeva. Poznata je svakomu, tko je u poviest zavirio, mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim, kao i to, da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi, UprHV zagorske Dalmacije, oblacenje mladih fratara, da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi, koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod, koji su malo godina prije, svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. Nista to nije smetalo, da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. Naprotiv, niesu poznati izvori, iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. Nije dosta reei, bili smo progonjeni, vee valja dokazati, pak k tomu nado-

Digitized by

Coog Ie

4tt~-~:~·~·~\·-·;·;,~ ,
f'~;:_,_.

:!"~~. }

~...

10
i'

",

dati i razloge progonstva. Razbojnici su progonjeni, ipak nitko tomu nije dao znaka. i naslova progonstva. Valja podnositi za pravieu, a da se moze tko okititi muceniekim viencem . . Vriedno je dokazati, da su, kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini, Grci progonili katolike. I ako dokazim zalazim u starija doba, ipak za nasu stvar stoji, Poznato je, kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu. Za to bi im sultan davao vlast, da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti. U tu svrhu, svedjer bi prohodili izaslanici da , pomoeu turskih vlasti, izgone danjke, Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane, bez razlike vjeroizpovjesti i obreda, drzali svojim podloznicim. Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod, ko i svaki drugi, Ne samo da su od njih harac trazili, vec su neprestano kusali, da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu, G. 1548 fratri bosanski i dalmatinski, osobito visovaeki gvardijan, komu je i vrlieka zupa podlozna, tuze se, da ih Grci harace, Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka, pregledavsi slavne izjave u ruku im, naredjivam, da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti.« Ovo nije nista pomagalo, s toga se fratri opet tuze, it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu, a ova], prama carevim naredbam, oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca, Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije, na koju je spadala i Vrlika. Jajnicka kronaka na god. H;61. povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau, kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane ; ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase, God. 1662. opet, vladika dodje velikom opravolll, da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit, oliti pod svoj greki jaram, i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum ; ali krscani hodase u Carigrad, izgubise mnoge jaspre, ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. Ove nemile sgode opisa ot. Lastric u pomenutom djelu Epitome .. 91. Ovaj je zulum trajao sve do godine

Digitized by

Coog Ie

11
j 760. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina.1) Dok je stvar stala na . porezih, mogla se je nekako pravdati; ali je s poreza preslo na vjeru. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze, da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit, oliti pod grcki jaram, to potvrdjiva i ot. Lastrid, a ot. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. »God, 1661. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu, da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse, Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi, koji i ako se je bio potureio, odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu, On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe, tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom, a misle li ostati zupnici, da se moraju iznova rediti grckim. obredom od njihovih vladika. Franovci se nadjose u velikih mukah. N e smjedose se pokazati na .javu, nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati, svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti. Crkve samostanske bijahu zatvorene, u njih se nije smjelo sluziti, niti moliti; dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot, Frano Svimirovic, koji dosavsi u Bosnu, kad je drugi pasa zamienio Cedina, dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani, da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi, nego na sveeenike njegovog grckoga zakona, a franovce, budue 0<1 njih neodvisni, nije mogao silovati, da mu se pokore. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku, koja se ne odnasase na katolike, nego na same grcke sliedbenike, Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. Nikole iz Olova god. 1679. na 24. lipnja, upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad, kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu. U tom pismu biskup jadikuje
') LaStric ibid. !l2. 2) Compendio Storico. Rp.

Digitized by

Coog Ie

12
na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika, tel' zaklinje, da mn se jednom dostigne oprost. » • . Nebi nam toliko zao bilo, veli, da nam ove nesgode od Turaka dolaze, vee su nam gorkije, ::\to potjeeu od grckih patrijara, koji su. si zabili u giavu, da ce nas skueiti pod svoj harae, koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe- _ nika. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih, tolikimi kavazi, carevim i vezirovim pismom, da . i nas katolike narinu, da mu ga davamo, kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni .bili njegovome haraeu, niti njegovim vladikam, osobito sad, kada vidimo njihovu razkolnicku silu, zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti, da nam dostignete pomenuti hatiserif . . . « Pomiuje mu cetri osobite toeke, koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute, da se zaprieei lukavo tumaeenje, kojim se znaju vjesto posluziti, i preporueiva dva redovnika, koji ce mu ovu prosnju pridati, Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082, koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih, dokle ova neharna razpra dovrsi, kako pomenusmo goa. 17GO. Ot. Lastrid Epit. Bosnen.

91--92.

N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. Lastrie : » . . . et quulem. lW8 imfeeiiore» hosies toleramus, quam Turcos 1p808. Nusupuun. enim nobis non in.. idiantur, quo n08 suac Jur£sdictioni s

8ubJiciant« ...

1)

U prvasnja vremena, dokle pomenuta razpra nije svrsila, katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice, tel' se tim tumaei, 8tO, dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni, njihove se mogle bolje uzdrzati, 2) Ovaki polozaj . bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji, za punih 200 godina, Kroz to vrieme, svedjernim napol'om grekih sliedbenika, da na svoJ obred pritegnu katolike,
') IllyI'. Saer. IV. 87. ') Ot. Bakula I Martirii iqid. 120.

Digitized by

Coog Ie

"
13

da franovce ili odaleee, iIi da im sluzbu zapriece, nebi se nista cudili, da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva, presao na grcku vjeru. Ako se k tomu pridoda, da su franjevci eeeto na kolcima skapali, da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati, lahko se moze dokueiti, kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu, 'za uvjeke k sebi ih privezali. Pitamo vi~e puta, odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto, od nasilja i lukavosti grcke, Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti, kad su to nekoc bila nasa braca, iste krvi, istog roda i plemena, iste vjere i zakona! N emozemo doznati, kako su se ovako izmiesali, Nije li ovo oeevidni dokaz, da su braea zajedno bila, jednim se krstom krstila, jednu vjeru vjerovala, 'istim hrvatskim jezikom govorila, samo ih je zavodilo, raztrgalo greko nasilje i lukavost. Danasnji starci greke vjere, jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti, Greka vjera od n3S· ih je odalecila, a to uije smjela niti mogla. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost, zasto to nasa braca, koji BU bili katoliei, koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom, danas ne samo da niesu katoliei, vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma, a upala u eampre mletaekoga lava. Mletaeku vlada zvala se je katolickom, nije rado trpjela inovjeraca, ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina, koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. Spomeuuo sam, kako je progonila one dicne fratre, koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. To nije pomoglo, da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. Stari hadet grckog svecenstva, uhoditi krMane sveg turskog cars tva, nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske, sliedili su zalaziti u Dalmaciju. Od polovine proslog vieka, nalazi se po koji trag, da se dotadanji vjerom zvani Grci, zaziviju srbske vjere. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu, niti dallas niesu prosta. Po duhu jozefinskih zakona, u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge

Digitized by

Coog Ie

14
drzave, pa on bio poslan od svetoga otca Pape. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi, s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i .inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja; odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica .... Radi toga naredjiva, da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri, koJi 8U d1·u.qoga vladanja, a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «. Onaj isti zakon, koji je upravljen za katolike, zabranjiva skitaneinam grckim, da dolaze u Dalmaciju, da nebune naroda, da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada. Ovi su mislili, gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja, da je i danas, s toga opet zalaze, varaju i nastoje otimati. Odtole smutnje i zavade, radi toga drzavna zabrana izlazi, da odaleei grcke smutljivce, a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti. Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici, ali one smutljivce, jer tudji podaniei, odaleciva. Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno, poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine, Grci su naueili svoje sliedbenike, da grde i mrze sve sto je katolie. koga. Sto je zlo, to je lahko naueiti a tesko zaboraviti. Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke, jedan slucaj upuciva nas na mnoge. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. slozi. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca ; ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika, sto budue veekrat ponavljao, uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«. N aravno je, da je narod medju sobom skladno zivio, jer nije ga razlikovao niti jezik, niti narodnost, a u vjeri ta je razIika bila, sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga, kako idje na zavjet u katolieke bogomolje, kako katolickim svetcim posti

Digitized by

Coog Ie
_J

!
I

15
i moli se, katoliekom sveceniku mise placa, pomoe trazi od njegove molitve, ko sve to vidi pita, od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale, jer su njihovi stari hili katolici. Nemoguee je izkorenuti ono, sto je vjekovim zasadjeno, Mnogo vise, sto u grckoj . vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu, sto nevidi onih milosti, koje Bog dieli u katolickoj crkvi, s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje, koje su njihove otce u raj vodile. Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji, od potrehe je, da svrne svu pomlju na cinjenice, da su greki svecenici silom oteli narod, koji se danas zove hriseanski, da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju, da su oni jednoe hili katolici. Politiearu takodjer, dobro dolaze ova razrnatranja, jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano, da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere, jednoc su hili katoliei, kao i mi, koji se priznajemo i Hrvatima. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «, neka se sjeti cije je majke sin, neka se vrati u njezin narueaj, ona je ljubezniva, dragovoljno ce ga zagrliti. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti, za hator grcke kalugjerske vjere. Kako je bilo pod mletaekom vladom, vidili smo. Ostajalo hi nam, da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu, vladavinu punn obecanja i praznih nada. To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo, Kad bi pisao za cielu Dalmaciju, drugi bi posao bio, ali je moja zadaca sam a V rlika, a za to posve malo ima uspomena. Navesti eu ipak dvie pismene izprave, koje ce nam kazati, koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put, poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog, koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n, sto su bili privrzeni kuei austrijskoj, za vladanja dobrog i slavnog, tada i sada, Frane prvog rimskog, a sada anstrijskog cesara, god. 1815. 29/1«. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva, koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. slicdbenika [ramcuzkih.». Zu nus je dosta to,

Digitized by

Coog Ie

16
~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom, pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. Za to je sest fratara na smrt osudjeno, od kojih su dva musketana. Kuko je bilo zupnicirn, tako i podredjenom pueanstvu. Ako itko, to su franjevci hili, iz naroda za narod. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. Da bude vrhunac progonstva, francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara, dva samostana zaplieni, Hocemo li ~to slicna traziti, da je vlada ueinila Greim? Znade se, da je francuzka vlada otela katolieke crkve, dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa, seminarije zasnovala na drzavni trosak, Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati, koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini, radi kojih katolieki zupnik; iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske, da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici, jer je tako francuzka vlada htjela, jer su primili novaca za seminar, biskupsku stolicu, i tko nam moze zaniekati, da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as, jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve, uzdrze seminarija, zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere. Mozda do melle nedopriese izvori, kojim bi se moglo protivno dokazati, da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu, koga su, uz ostale rodoljube, vodili franjevci, naime, za sjedinjenje s Hrvatskom. Svakako,· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri, koji bi, kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare, a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio, da gone Francuza, a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu, Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa, koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke. crkvo u Dalmaciju, da je njima s Francuzim bilo dobro, naravno, jer su bili ratilo proti svojoj braei, Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati, sve dalje bjezati od katolieke crkve .• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti, Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv,

,-

Digitized by

Coog Ie

-:

17
Ta nasa braes,. prije turskih vremena bili su katoliei, za vrieme tursko nasi progonitelji, za mletacko doba lukavi susjedi, za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici. Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke, a danas taj narod, od njekoliko godina svojata ime srbsko. Zasto ? To- ee se sve tekom pripoviedanja viditi. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji, drsim da nije bilo moguee, da drugeije bude i u V rlici. Francuzka je protjerana, a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila. Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima, Katolicka crkva trpjela je, s toga drzim, da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju, Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi, posladila im otimacina katoliekih crkava, za vremena franeuzkog, s toga im Austrija nesladi. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god. 1818 i god. 1832, koji se odnose na pitanje unije, jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti, Kad ove dvie toeke predjem, vee nema uspomena pismenih, koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. Svi su znakovi, da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka. Otimati, to je Greim bio zanat za vremena turskog. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti, ali ih na zlo naueise Francuzi. Za prvih godina austrijskog vladanja, malo se pokunjili, ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke, njihovu biesu nije bilo kraja. Bto bude vise suvremenih izprava, a manje nagadjanja, istina ce biti jasnija. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. 1842. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije, ali je mletaeka vlada svemu stala na put. Crkva sv. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana, koji je bio najglavniji cetinske kustodije, na koju su spadali samostani Knina, Karina, Skradina, Visovea i Klisa. Drugi nagadjaju, da je to erkva i groblje cetinskih zupana. Svi se slasu, da je to katolieka crkva od davnine. Po izgonu Turaka, u okolisu
2

Digitized by

Coog Ie

18
V rela Cetine, nadjose se stanovniei greke v]E'l'e, nz malieu katolika. Grei, za vrierne tursko, naueni otimacini, stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv. Spa sa. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god. 1696. Videei fraujevei ' karno knee Grci, odredise popraviti i pokriti crkvu, ali Be Grci tomu opriese, stvar otisla pred sud i ovaj je osudio, da je to starina franjevaca visovaekih, zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu, a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju. , To je bilo god. 1699. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji. Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku, libro III. carte 108. Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia, Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania. Essendo di antieo possesso dei RR. Padri eli Visovaz de Minori Osser.ti di S. Fran.o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ.rio eli Verlica, fncon lett.e dell' Ecc.mo 8.1' K r Dol£ino nostro Preces.re di 4 Ott.e 1696 dirette a quel Gov.r Pavissich ordinato a non permettere, che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med.o Ad ogui modo ci viene hora p. n.e de .med.mi Padri rapputato, che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco, pretendano di haverne ingerenza, et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud.a, il che repugnando alla publica volonta, et agli ord.ni gin disposti da q.ta Carica, Comett.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi, e Calogeri Greci, ed ai tutti li Morlachi, 6 altri seguaci di q uel Rito, che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi, no pretender veruna giurisdit.ue nella Chiesa snd.a di S. Salvatore, rna lasciarne libero, assoluto, e quieto il possesso alli preaccen.ti Religiosi di Vissovaz, non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione, che per coprirla, () in altro modo migliorarla, () facessero detti padri, ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn.to la stabiliscano

Ie

·1

i ,

Digitized

by Coog

Ie

19
nella miglior susstitenza a gloria di Dio. ed a salute dell' anime de fedeli. Tanto esseguirano tutti in pena della pub.a Indignat.ne, restando il Gov.re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p.nte pontuale rassegnata obedienza. In quorume. Zara 4 Maggia .1699 .

fL 1

I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1. R. Luogoteneza, Zara. 19 lJIaggio 1897. Dall' ir.r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale
su Grei htjeli imati g. 1696, to su zloporabom i usilno stavili u djelo g. 1842. Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. Neobstoji nijedan spis niti predaja, niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje, da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k . razvalinam erkve sv. Spasa, za blagosoviti one grobove i polja, Ali da je, od nekada, gdjekoji parok toga obreda, pokusao uvesti taku novotariju, koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima, I tako sami katolici, obavljali su tamo svetu sluzbu. 8to nije bilo do sada, to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie, proti zabrane mjestne obeine . . . . .. Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe, toliko vise, jer radi napetosti dvaju vjerozakona, mogle hi nadoci zalostne posljediee.« Ovde nam kaziva suvremena izprava, da je grcki parok hotio uvesti obicaj, koji nije obstojao, da je s toga, jur obstojeea ,napetost dvaju vjerozakona, mogla prouzrokovati zalostnih posljedica. Tada je bila katolieka obeina, sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom, s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem, Nije bilo kud kamo, ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam, valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom.· Nalazi se u jednom rukopisu od g. 1854. dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen

Bto

MUller -

Direttore.

Digitized by

Coog Ie

r I
(

f~

20
J eli na tom svrsilo, jesu Ii se Grei uglavili, da su mogli otimati za turske vla de, a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e, vee oni g. 1853, potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja, hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. Spasu Opet C. K. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere, da predusretne nerede. lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. Vriedno je spomenuti, da ove iste godine bi pokopan, u groblje sv. Spasa, Baricevie IVHn p. Mihe iz Cetine, na 3 listopada 1ti53. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. zupe u Vrlici, u upisnicim od g. 1850-1858, strana 48, br. 61. Ovo sam zabiljezio, jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. Grei ne miruju, oui, ako ne izvojste iz prava, znadu , se na istu stvar po sto puta navratiti. Sada oni kusaju, sto su priecili katolicim g. 1699. Godine 1854 hoee da poprave crkvu, groblje da obzidju. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo, Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena, s toga im puska opet neupali. Tko je bio kolovodja svega ovoga, to je vrlicanim suvisne spominjati, Samo je potrebno zabiljeziti, da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. 1842. Biti ce slucaj, da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. Tko pripovieda, nije mu dosta kazati dogadjaj, vee je od potrebe oznaciti svrhu, nadahnitelje i okolnosti. Za to sam i spomenuo okolnost, da do g. 1842 u V rIiei je dosta mirno. Jest, stogod se je nastojalo buniti radi sv. Spasa, ali se nije dolazilo do pravih okrsaja, vee stopro g. 1842. U historiji, njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. Koliki je razmak izmedju Viklefa, Husa i Lutera, ipak su protkati jednom niti, da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise, ako uzmem u obzir; da je posijano sjeme, g. 1842, barem svake desete godine prokliavalo. Poeimlje smutnja g. 1842. Okrenuli mi naslov borbi, kako tko hoce, opet ostaje ime, borba. Prvo je bila vjerska, sada politicka, tuzbe i osvade radi unijaeenja, a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. Spasa, kadgod kroz nacelnistvo, drugda radi zastup-

Digitized by

Coog Ie

r
!

21
.nika i sve to neka se zove kako se hoce, ostati 6e uvijek, borba. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce, Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g. 1856, gdje naeelnik, zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu, da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka, da bude stavljen u rupu na groblje,: koje je katolicko vlastnistvo, a da su se tome Cetinjani oprli. Taj je kiak i danas tarn 0, nigda se uije mogla nakana staviti u djelo, naime, popraviti katolicku starinsku crkvu, jer se tome Grei opiru, Vidili smo, da sve vlasti priznaju katolicim pravo, na groblje, pak sam naveo slueaj, da je bio pokopan Barieevie Ivan p. Mihe g. 1853. na 3. listopada, ali to za Grke nista nevriedi. G, 1859. na 12. studenoga umrla je Marija Baricevie. Njezini su htjeli, da ju pokopaju u obitolski grob, u katoliekom groblju, uz crkvu Bv. Bpasa. Sto niesu nigda, to ovog puta. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea, zabranjuju ukop svojoj seljauki, nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. Tko poznaje, kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim, kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove, tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista, gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse, taj zna, koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei, sto su u sred cice zime, preko krsa, vise uri hoda, daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. Poglavar Buratti svojom odlukom br. 12851. skida . s giavarstva Milu V ukovica, . «koji je bio poeetnik nereda, koji se sbio». 16. prosinca 1859. Vukovic jebio otvoreni pocetnik, ali je drugi puhao iza njegovih ledja. Dva su moguenika u V rlici sa kamatam, od nista ueinili liepo stanje, pak im moze biti, turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere, proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. Istina [e, da vlasti brane prava katolicka, a to Greim uprav dobro dolazi, da se pred svietom mueenicim grade. Ove iste godine, 1859. na 6. svibnja, bio je u pohodu splitski poglavar Buratti, i glavom otisao u Cetinu.. da na lieu mjesta sudi 0 prieporu. Tko je pozvao poglavara, meni

"I

. Digitized by

Coog Ie

22
nije poznato iz izprava, svakako nije poglavar od obiesti dolazio, se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati, kad se je sklonuo u pohod u Cetinu, N ema dvojbe, da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine, moralo 8 je prietiti otimacinom, nasiljem, za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo. . Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. 011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. studenoga 1856. hr. 17703.. i namjestnietvenoj od 21. rujna 1857. hr. 17774.-~4668. da katolici i Grci sluze se ko i dosada, t. j. da se jedni i drugi ukopavaju, a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju, medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem. Ovo je odluceno na 6/5 1859. a medjutim vidili smo, kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica, Buratti je hio dosljedan, s toga osudjiva glavnra Vukovica, Ipak ovo nije smetalo, da Vukovie bude opet imenovan glavar~m, dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici, da mu se ko grckom mueeniku dade za-

voo

dovoljstina,
Ni dvie godine neprodjose, umri Andrija Lelas, t1 0kruzju sela Cetine. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. Spa sa. Daj ti uglavi usijanost greku, da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. 11 austrijskoj drzavi, Oni nedadu pokopa, protive se, dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr. 519.lpol. od 27/4 1861. Tako je Audrija Lelas katolik, ukopan kod sv, Spasa g. 1861. Koliko sam god uspomena prebrao, svagdje .sam nasao da je tvrdjeno, da je grohlje kod sv. Spasa katolicko vlsetnistvo, a da su se Grci uvukli proti svakom pravu. Ipak katolicka miroljubivost, nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce, gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. 1696. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\. na grohlje, doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti. Oni su se u tudje usuljali, pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini, ovo je nase». Ali tako ne sude zakoni, s toga Grci nedostizu sto traze.

Digitized by

Coog Ie

23
. Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g. 1862., zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini. Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota, po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji, a razumnije biti ono sto en kazivati. Z . . . . . . . . B ... imao je dvi rodjene setre. Ozenjell, BU troje djeee, uz prilicno tezacko stanje, liepo je prolazio. Sestre se odredile udati. Svaka za se stab pripravljati prciju. Otae ih nije razlikovao u oporuci, po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B . . . . B.na je zena od V ukovica, Ona je krivim okom gledala svoje zave, koje su rasle ko dvie vite jele, Svaki cas je predala, da ee se udati, i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se. Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile, da, jedne noei dok djevojkc spavale, jednu nozem zakla, a drugoj sjekirom smrska glavu, Ova opaka zella, jos je ziva u Kopru. Nju je samu sud osudio, ali ljudi jos krivaca nahode. M. ,P. oglasio se, da mu iz tora blago propada, N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla, sve je 'tiho i mirno, svak poeiva osim P. On ima jedinog .. subastenika sirotu sinovca, jurve je proglasio da mu on krade blago. Sinovac hoda po toru, puska sinu, sasta vi, ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca, Zvonari se uskakaIi, pasi uzIajali, sviet se podigao da vidi, sto je? Tada P. sam 'stao cvieliti i naricati, da je mislio da je vuk a ne sinovac, kune ruku i pusku, Na glasu je bio T .... ko lupez i razbojnik, Sasvim da je zivio medju svojim slikam, ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. On se nije niti hrauio vee kradenim mesom. Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka, iIi u pticu. Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s,vog seljanina, jer je Kurobasa odgojio osvetnika, koji ee krv otcevu .osvetiti bez suda i pravde. J pridivkom G zajedno sa bratom A . . . . doeekase T ..... i -usmrtise. Dokle je doprla divljacnost ove dvojice, stQ li su ucinili od mrtva T ..... , to se nesmije pred javnost iznieti. Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas, kad je T . . . . poginuo, jer i ako su oni opaki, ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei.
,

Digitized by

Coog Ie

24

Dva V . . . . . . . N . . . . . iN. . . . . poginila suo Kaze se, da su oha kod kuee ubijena. Ubojiee jos niesu odkrivene, niti ee se iznaci, s jedinog razloga, sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru, pak ih drugovi donieli kuei, i proglasili, da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea, Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost, u svom selu krasti, ko da niesu mogli znati, da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti, Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma. Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam, kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva. To je bio B. , .... M .... p: T ... Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela, prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca. , Besir je hio na glasu trgovac. Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu, u N uglasiei kod Segine knee puce puska a, Beeir se prevali s konja. M .... ga je ogulio, ali se nije usladio i nauzivao, jer ga do malo uhvate i utamnice, a on htio .predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se. r dva losa' ubise Milosa, B.... i P. K ..... nemoguc 'zivjeti od znluma N. J.....na nj navalise, pak ga nozem tsko -ra, nise, ga je na nozu ostao mrtav. Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee, ali mu to hio posliednji opoeitak, iz koga se vee nije probudio, niti su njegove umrle oci otvorile se, da vide svietlo hieloga dana. Onaj komu je Cetnik hio natrunio, trazio je prigodu da mu seosveti. Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani. Uze kamen od vese negol 50 kl. i njim nemilo udari Oetnika ; koji namah mrtav ostade, Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. M. P..... trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace, Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj, Osohito ako se uzme u obzir, da. je u rukam ..... : 0..... L.... osndjen 6. godina za guljaeinu u Lukovaei, Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane. Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti, htjelo se je tute drustva istog uzgoja, iste krvi. Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu,

Digitized by

Coog Ie

pridivkom S..... hotio se izpriprostiti svoga striea, koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji. N esluzi za to \ vele misliti. Stric je star i slab, nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. Pak nesluZi javljati mu se - kad ce ga pogubiti. Smrt dolazi kad se najmanje nadas, tako je zaletila i stara striea, Kad je sa. sinovcem sam u kuei spavao, S..... zeljan strieeve krvi, nozem u srce tako ga pogodi, da nije starac niti daha povratiti mogao. Da se nebi doznalo, strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. Jednojse zeni obnoe klapi, da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago, U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga,' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu, Mnz joj je oklevao za vise dana, odbijajuc na ugrijanost zenske maste, Napokom joj udovolji. Vrelo Vukaniea duboko je jezero, koje riga obilnu vodu. Oko vrela gola je i . visoka litica. Kad su dosli povrh vrela, zena stade tvrditi, da, u vrelu vidi novce. Covjek se razgleda, a Zena ga tako turi, da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja, dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm. N ebi ni to dosta opakoj zeni, vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza, pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor. Doklen ga je tako nemilostno mlatila, opazi da niko prolazi, pobjese i ostavi viseea muza, Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva. Kasno se sjetio varki svoje opake zene, da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika. Kad nam je govor o· .zenam, daj da jos jedan .slueaj pripovjedimo. Jedne noci planu jedna kuca, do cas i pojata uza nju. Skoei narod da trne. Njesto kroz vatru skoei vana. opaljen jauce, nemos ga pripoznati. Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati. Tada je svakom jasno bilo, da je ona kueu zapalila namjerom, da joj mus izgori a. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. Ova je osudjena 6. god. Dvie ljesine po Cetini plivaju. Daj da se vidi tko je. Mati i kci, jedna drugu za kose drse, oko vrata vide se parotine i modrice, suvise mati se zubim drsi 0 vratu

c.....

25

•
Digitized by

Coog Ie

"

26 svoje kceri, Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti, Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu. , B. C... jedne veeeri omrkla a nije svanula. Svukuda je trazili, dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva, 0 njoj se znade, da nije bila postena zivljenja, a da je bila svoje sviesti. Sud nije rekao svoje, s toga necerna niti mi. N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi,glas svega sela. Jur ih ima dosta po tamnicam, ~to eemo zar tamniee . pretvoriti . u nase lb'lllU. ') Za kradju su osudjeni, G. O. P. i njegova mati B., sto su pokrali Trkulju. G. je odastao 4 godine a B. 8 mjeseci. , Cetnik Spiro Lazin, Knezevie Mile, Milas fetal' S pi r in, Kurobasa Jovan p. Laze, Picie Jovan, Bari~ie Simo Nikolin, Knezevie Ticie Ilia p. Marka, Knezevic Mile p., Marka, Milas Petal', Kurobasa Spiro p. Marka, Vucak Lazo Mitro v, Gavran Mitar p.vPenn, Zelenovic Ribar Ante p. Todora, Kulerie Bilobrk Marko p. Laze, ova su naobrazena celjad vidila u Splitu, Zadru i popostali na putu povise godina. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111; hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N. Velieanstva, V. J. 1\1. za to je bio osudjen tri mjeseca, Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja, 'ko 8to je Cetina. Irna i na drugima mjestim zloce, ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju, toga HeIDa na daleko, Oni se na ustanak dizn listom, Jeli smutnja, svi BU zajedno. Proti katolicim dizali su se <Iva puta, jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova, najposliednji put proti O. Marunu, , Godine 1862., ko i svake godinc, katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. Tako su isli od pantivjeka, pak i danas sliedi. Grci na to niesu imali pravn. Njih su katolici pnstali u svoju kucu, drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje, koje je katolicko, ko ;:;to je i crkva. N a Spasovo, daklen, dolazila je procesija katolieka, N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami, D08li bi slusati sv, misu, kad bi nas zupnik blagosivao polje, oni bi se svi

Digitized by

Coog Ie

27
- sknpili ib.og.oljubstv.om primali blagoslov. Spomenute g.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O. Lukijanom Milkovieem, svojom procesijom uputili se u Cetinu. Ciji je naputak i nagovor bio, to nam sada poznato nije. Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega, predomislio se O. Lukijan i nehtjeo napried. On se vratio u Vrliku, a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu. Nas se narod nije nieemu nadao, niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove, Sva se sluzba buzja mirno obredila, Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se, Kako svake godine tako i god. 1862. niksanalo se niz jednu njivu, Trebalo je naei uzrok smutnje, vlastnici nedopustaju. N usi okrenuli niksanati se n hrast, nedadu ni rtamo, okrenuli na drugu stranu, ni tamo. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina, razorusnse zandare i povezase, Nas sviet iznenadjen, osobito oni, koji su bili bez oruzja, razbjeglo se malo i veliko, Sipa QIQVQ preko polja, doeikaju gorim izmedju kuca, kamenje leti ko krupa, redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja, BQg dade, da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike. Nije bilo mrtvih glava, ali ih je bilo dosta razbijenih. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula, nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana, politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom, Tako postade, da oni, koje smo primili u svoju kucu, pak s vremenom sebi izjednaeili, nas izgone iz nase kuee, otimaju nam nasa prava. OVQlikQ pripoviedaju oni, koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja, Sada eu pripustati suvremenim izprayam; da kasu, kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda, »C, k. Namjestnistveno Presjednistvo - Zadar, Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. svibnja t.: g. (1862.) u vrelo Cetinje, na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva. linam SV. Spasa, koji je u sred groblja preotetog od raz. kolnih grka. Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i

,
Digitized by

Coog Ie

28
katolika, S toga ministarstvo bogostovja i nastave, sa naklonitom odlukom 16/11. 185~. br. 17703. privremeno je providilo, da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju, kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika, dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju, nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj, Istodobno ugledni g. sudac Benvenuti, da uzdrfi javni mir ired, naredi c. k. zalldarmariji, da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. - . Isti sudac tamo hode. Takim razpolosenjem stvari, sve je islo u redu. Poslie podne za zabavu, po obicaju seoskog pueanstvs, zapoee niksananje, Radi nistovnih i krivih izlika, grci, tute .narocito poslati da zametnu kavgu, uzprotivise se. Sve je prietilo smutnjom, ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji, za cas se .ntisa. Kad smo se vraeali, nenadno, na nas goloruke, napadose dva ciela sela grGka, sa kamenjem i puskam. Kako nas, tako i zandermariju, koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani, velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. N ebesim je zahvaliti, da nebi nikakve zrtve, do sama dva ranjena. Glavni poticatelj svega dogadjaja jest, razkoluicki parok Lukijan Milkovic, poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. 1859., radi eega bio je odaleeen od ove parokije, a na zueudjenje svihu, vidi ga se uzpostavljena kao paroka, Njegovo uzpostavljenje, mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce, uzjogunilo ga je vise negoli prije. Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala, da vee nema mjere. Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja .u Cetini. Svima je mnogo zao, da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira, ovaj biesni neprijatelj katolicanstva, sticen je od onoga, (K. K.) koji prama svomu polozaju, u slicnim okolnostima, imao bi se sasvim drugeije vladati ..

16/7. 1862.«.

U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic, bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn, a ta procesija, sa svoje novotarije, bila bi izazvala grozne posliedice . Preuzvisenosti ! Nije nista iznova, da grci, svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom, nije za nas otajstvo,

Digitized by

Coog Ie

rI-

29
da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori, a s ovim pokretorn, da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. V rlika i Drnis bili su pozoristem, gdje su, na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti, prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve, a jos niesu krivoi kaznjeni. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. K.) koji irn naslon daje, rnogli obnoviti zalostne posliedice, kojim je pocetak bio na 29. o. m. zelirno da svrnete pomlju. Lukijan. Milkovic, fanatiear je kakva nerna erkva grcka, U Drnisu, gdje je parokom bio, dao je osobitih znakova, ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje, sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika, (K. K. i T. R.) koji njegovo misljenje diele. Jur g. 1859., bio je Milkovic odaleeen od ove zupe, radi svoje politicks nesmotrenosti. Dok on ovdje bude, vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti, a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . Spis br. 117. zupnik katolicki javlja svomu biskupu, da je obrazlozio katolieko pueanstvo, da bi bilo najbolje, da se Greim pusti u Cetini kod sv. Spasa, sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei, a taj nugao, da istodobno katolicim slnzi za ukopiste, Kaziva, _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati, Say taj posao da je bio uzaludan. Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika, sve kroz sv. Spasa. N etreba da ponavljam, sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale, naime, da su Grci uzrokom svih smutnja, da su grcki paroci kolovodje, da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. Od g. 1862. postaje njeko prividno primirje, jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu, stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim. Tako, na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici, ipak cienim da ~e pokazat, kakvi su ljudi one dobe bili, pokazati ee nam, da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio, koje vjere bio». Uzdam se, da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu.

'"

Digitized by

Coog Ie

30
N egubimo vrieme, hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv. Otkupitelja pise : ,God. 1831. hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju, pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot. Anti J ukieu zelju i namjeru, da bi presli na katglicko sjedinjenje. Otae J ukic to- dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv. Bordinu, koji, pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke, posla ih u spljetsko sjemenise, da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava ; i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine.L, na 31. sieenja 1833. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. Oni se u svoje zupe povratise, u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje. Ot. J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta; po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih, dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu, da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao, da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah, Baljkah i Vrlici; ali protivniei jedinstva, sloge i bratske ljubavi, upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece, a kad vidise, da ne uspjevaju, poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar , u Sibeniku, kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda ; tako i mnoga puta nadjose razbojnika, koji zasjede kod Jasenja., i kad je srdceni pop Petal' Krieka, pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena, odlazio u Drnis, da u nedjelju rece sv, leturgiju u crkvi sv. Ante, upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti, Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi, da odrZi svoje vjernike, ona mose znati, da nije od Boga; tim se moze koja casovita zapreka postaviti, ali ne moze bosjoj voljiodoljeti, a jer je njegova volja, da ujedinjeni budemo, mi mu se krepko i stanovito nadamo.» Dovde povjestriicar

Digitized by

Coog Ie

31··
Zlatovic. Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj , Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra.voslavne crkve u Dalmaeiji, osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. lIfito, pl'ije't'ara, pl"ijetnJe, tamnice, sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati.» . Ovako pisu s jedne strane fratar, s druge vladika, Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji, ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog. fratra zupnika drniskog, doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva, koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi, Kolika je to istina, s vremenorn ee se· znati, kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa, ali dotle, nek mi preosvesteni oprosti, ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. Naravno, . on nije pisao historieku raspravn, vee je hotio obodriti svoje .stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga, da -ako itko pokusa pounijatiti ga, da posegue za ista sredstva, za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom». Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. Fratar Jukie nastojao je, da se zavadjena braes sloze, on nije imao. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede. Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. On bez icije pomoci, bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom. U V rlici njega nije bilo, kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati, U crkvi sv. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli, da se sjedine skatol. crkvom, Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena, vee sarno ono, sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova. Krv popa Petra Kricke, prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka, pozvala je llllloge, da razmisljaju 0 svorn spasenju. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu. Bez vodje, bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo, njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. Fra Andrija Buric, tadanji rirnokatol. zupnik, u svemn castan,
I

vee

Digitized by

Coog Ie

S2
ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica. S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. Ljudi koji se spo- minju ovih okolnosti, kazivaju mi, da se je raeunalo oko 800 dusa, koje su prionile uz uniju. Doeim prvi popis, sastavljen poslie same tri godine, ne biljezi vee 160 dusa, Pomljivo sam trazio po spisima, dali ima ikakva znaka onim osvadam, sto ih predbaciva preosvesteui, pak niti igdje ista upisana, niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas, kad bi one rieci «mila, prijeoare, pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom, inace, neka mi oprosti, ne govori istine. Nitko mi nezna kazati, da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio, da narod privede na uniju. Tamnice su slufile, ali ne u svrhu, da koga pounijate, nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. Kad je narod htio prieei na uniju, neprijatelji , crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima, da narod odvrate. Tako n. p. njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. Rieei, koje je taj prostak izrekao, ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati. Tuzen, bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica, A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila, da koga prisili na uniju, vee jedino da smutljivci puste u miru one, koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one, koji su prelazili, toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita, prijeoare, prijetnje, tam nice, bez da su einom dokazali. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. veljaee 1836. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa. Ovaj pise dne 26. ozujka 1836. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . . . . . .. Stvar bi me mnogo smutila, da nisam na prvi pogled opazio, da dokazi, oa koje se oslanja spomenuta tuzba, ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. Ovakovi pak, u koliko se vidi, ne istinom, vee straseu i mrznjom proti

Digitized by

Coog Ie

33
katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe, ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti, niti ce nas u apostolskom djelovanju, na koje smo , pozvani, najmanje zaprieeiti. To jedino, braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji, molim Vas i oeinski opominjem, da,. kako ste se god do sad pohvalno ponasali, ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji, tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci ; ako im drugcije ne mozete doci u susret, a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti. Sluzite se, ne kakvim pritiskom, ne nasilno, niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom, da se privedu na katolicku vjeru. Ne shJzi, da Vam ja govorim; pred oeima Vam je bogoslovni nauk, da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. Tko ee koga usilovati, dn uno sto vjeruje, ne vjeruje; ili uno sto ne vjeruje, da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim, da napnete oko podueavanja pueaustva, Po tom c-e oni, koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku, u njoj postojani ostati, a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati, da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti, da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo,viedi. Smieiklas je obasao, vidio i obistinio se, da ujegovo svecenstvo pravilno postupa, sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea, i opreznim eini, da ne bi posegli sto do sada nisu, za kakvirn nedopustenim sredstvom. Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. On je, radi prelaza njekoliko obitelji, htio stvoriti evropsko pitanje. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c. kr. poglavarstvu zadarskom. Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih, podloznih Njeg. Velicanstvu, izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku, koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka, ;:;to bi koji grk nesjedinjeni prikazao, kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje, bez da je igda odkrio namjeru preci na obred
3

34 unijatski. Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br. 22579/2370, da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu ; takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti ; obznanjiva. takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni, ko i ostale Ordinarijate Zadra, Spljeta, Dubrovnika i Kotora. - Slavnom c. kr, okruznom Poglavarstvu u Zadru. - Zadar 16 rujna 1835. Lilienberg; Giaxich. « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica, koju je ocienio vladika Smieiklas, da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka. Velika je drzkost sumnjati, da onake odluke nisu bile u djelo stavljene. Za to drzim, da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. sveeenstva i Vis. Vlade neosnovane, netemeljite i zlobno izmisljene. Znamo, da je goloruki i siromasni fratar Jukie god. 1832. pokrenuo pitanje unije; u Vrlici poeelo se mislit.i 0 tom god. ,,1833.; a vee god. 1835. i 36. vidimo onako stroge naredbe. Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita; niti prijevare, niti p1"ijetnje, niti tamnice«, vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda, koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje, a tomu su se prot.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu .ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke, a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit.im tuzbama i prisiti drugom ono, sto su sami cinili. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie, koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu, Ut adeo ,in posierum, nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim, Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci, s toga je oni zlorabe i onim, sto sami vrse i rade, tuze katolieko svecenstvo. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god. 1835. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini, ko sto su mnoge propale posljednjih godina, nalazi se od 7. srpnja 1835. ova povjest. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god. 1833. pred svjedocima Don Dulikravieem, serdarom Supukom i Antom Poleti. On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji, tako da je cesto pristupao na 8V. sakramente, i za njeko vrieme u sv. Petra, gdje se je unijatima vrsila

Digitized by

Coog Ie

35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«, Tomu su svjedoci svi zupljani. Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. Dodje k svome zupniku, da upise napovjed. Al kad doslo vrieme vjeneanja, kalugjer Nicefor Kovacevic obletio, dn Aleksn k sebi privuee ; znao je, da je on u Cvietu strastveno zaljubljen ; neda djevojei dopusta, da se moze vjencati, a spreala i Cvietina braca, nikako, vec kalugjer da vjenca, Aleksa dvostrukom bolesti boluje, ili ce pogaziti zapovied svoje erkve, iii izgubiti ljubljenu djevojku. Ne bilo u njemu snnge, da napasti odoli, podje na vjencanje kalugjeru«. Da je i danas to ueinio Kovacevic, prekrsio bi obstojece propise, a kamo Ii onda, kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski, kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo, Grcima je bilo dosta, tuzbe podizati i graditi se mucenicima, a gaze katolicke propise zenidhenog prava. »Aleksa je svoju krivnju izpravio, a kalugjer :prevaren ostao u nadi, da ce ga tim sto se je pred njim vjencao, prevariti i u svoje vjernike upisati.« Kako nam kazuju spisi iz god. 1835. kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata, Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. Spis od 2/10. iste god. navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat, da zaustukne drzovitog kalugjera, koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate.« Nema nigdje spomena, da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu, jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara, da mila, prijeoare, pJ'ijetnje, tamnice radjaju oel grka nnijate. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. Toliko je istina, da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu, a ta je od 30/12. 1841. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva . . . . 4/10 1841. br. 1339. udostojalo se je Njeg. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. 1841. odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini, da akcija pokazujuca oeiti proselitizam, sasvim zakonim protivan, kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah

Digitized by

Coog Ie

~~ '.
'. '

36
podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu.« Po ovom se vidi, da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke, da svoj narod privedu u ovcarnicu, Kristovu, ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. Hoee Ii igda ova kim dokazima, nepri jatelji ljubavi bratske, modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu, ja zakljucujem, da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6, vodjen Duhom Krstovim, zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere, K sebi privukao dva zupnika, od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom, au Vrlici nasao dobro tIo. Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka, Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji, a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom, tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom, koji bi 0 uniji i mislio. Kad bi Austrija, po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama, tad bi moguee, n njoj stanujuci grci bili zadovoljini, al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije, pocese trubiti u sviet, da se ulazu mila, prljeoare, pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. Doeim vidismo, d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima, razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace, a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju, Medjuto god. 1840. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic. Dosta ga je bilo vidjeti, a da gl'ci zagrakeu proti njemu. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta, kad bile velike svetkovine, osobito onuda, kud bi imala proei procesija na Tjelovo. Po uagovoru Margetica, ba::3 na Tjelovo, Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi, Po naredbi obcine, arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi, oni se ne pokoravaju, vee navale na rondu i mnoge ranise, Krivei po zaslnzi, bili Btl odsugjeni. Lahko se je dornisliti, sto je .M:argetic ueinio. 000' isto, sto su i, drngi grci ueinili i cine i

~
"

"

",

Digitized by

'

27 b..

Coog Ie'

37
tuzl se, da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma, Margetie Halje tuzbe dne 24/5. 1845. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci ; »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante ,Jnkie, koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu, od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti- ; pak navadja, kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure, flu im zabrani poljskn radju, <In 8U ih panduri tukli, robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat, paroka. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara ; arambasu, jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci ; serdara, jer je popustljiv ; nacelnika, jer je neodlucan i ne stoji u mjestu; obeinskog tajnika, da je vulkanieke pameti ; i citiru odlnku Vis. Vlade od god. 1840, cia grei mogu raditi nil. katolieke sveeauosti. Sud se je postarao da dozna istinu, stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje, koje u cjelini prenosimo. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti, HtO sam ih doznao iz sigurna izvora, Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim, da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke, 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima, a osobito V elestovanom Sudu, da bdije, i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih. Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata, osobito god. 18B8. radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. kr. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. 1838. broj 767. Kako u svakoj drugoj prigodi, tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo, da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu ; usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima, da paze, da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba, pauduri su obasli obliznja polja oko varosa, da pohvataju one, koji bi u prkos Previsnjoj odluci, obavljali razlicite poljske radje, u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa, na veliki ~kandal katolika. Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti, smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje, iztrg-

Digitized by

Coog Ie

38
nuvsi im iz ruku alat, kojim su radili, urueiv ga ovomjestnom Sindikatu, da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih, na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat, odlueiv serdarija tusiti ih, ko sto je i ueinila politickoj vlasti. Ovdje je P9trehito za biljeziti, da kad su panduri htjeli zaplieniti alat, Simo Trivie sa svojom brneom, ne samo da je zaniekao i op1'o se, yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu, da budu kaznjeni. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie, i kao takov ima se drzati, s cega pisuei drzi, da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu, docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti, koje niesu imale drugi cilj, kad su bile izdane, Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom, covjekom smutljivim, poticateljem buna, ko 8tO je uprav bio u okolnosti, kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja, koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu, da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih, da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu, uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu, cla m~ ja zapoviedam i da hoeu, da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat,« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika, na sto malo pazi Margetic, .koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim, koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena, a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda, poradja bojazan, da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam, radi eesa neobhodno je potrebito, da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi, kao osoba veoma pogibeljna, kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja, mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju, radi cesa on cieni, da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem

Digitized by

Coog Ie

I' ,

39
osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim, nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo, Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10. PI'. mj. br. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi, Vrlika 20. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. Izovoga odgovara razabirem, da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. J uki6. Za sto baca Margetie .krivnju na .Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova, s toga ga tuzi i potvara, ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva, kako kaze opeina . . U ovo je vrieme bio zakon, do. katolik koga mu drago obreda, nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn, pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio, da prelazi. U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. N .. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu, da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru, al mi ne htjede dati svjedoebe, Cristoforo Culissich testimonio alla croce. Takih svjedoeaba ima na hrpe. Sud pita unijatskog zupnika. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. Ovaj odgovara - ne; nit je vidio toga, 0 kom se pita. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. preuzetnost greku; kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima. na drugu vjeru; trazi se, da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk ; u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika, ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke. Sve to' zakon zabranjuje, a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne. I to je bivalo onda, kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue, Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli - na tovare zlata, Doeim je u stvari sasvim protivno, Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. godisnje place, kasnije 300 for. a istom poslije god. 1880. pomnozano je 11a 500 for. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa, koj nema vee 200 for. za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. zupe u Vrliei, pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe-

Digitized by

Coog Ie

40 zupnici. Jeli moguce pomisliti, da se vjernici kupuju novcem, a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita- ? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih, a dotle zabiljezimo, da ne govori istine. Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana, Bio je junacina, ali prenagao; pametan, ali strastven ; posten - na hujdueku. I doha 8U takova bila. On je dobro upamtio, sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra. U V rlici ga nije bilo u poeetku unije, 8 toga se je vecom slobodom razvijala, ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave, s toga neeu o njem govorit. Prepustam pripoviedanje izpravi od god. 1849. br. 21. dneva 21. svibnja, Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja, po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan. Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti. Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali; a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila ; sto nisam htvom smrti postao, i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi, jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti, mojoj upitoj izobrazenosti, koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti, s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati, prekoraeiti nije dala, i najposlije Bozanskoj providnosti, koja nije dopustila, da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. Da se pako ova stvar bolje razjasni, navesti en zalostni slucaj, kao sto se u mojoj kuei zbio ; naime l1.og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea, Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci, da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon, kojim kada nica, u kom su biednom stanju bili unijatski

Digitized by

Coog Ie

41
bi ja bio odgovorio, da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka, zato da ih molim, da se ustrpe jos do malo vremena, dok mi se pomenuti naputak posalje. Nato nastade krika i vika, psovanje i ruzenje, drzovito zahtjevanje svjedocbe, da su od gr. sjedinjene vjere slobodni ; n protivuom pako slueaju, ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati, da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic, koje BU oni za svjedoke doveli. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea, koji je najvise vike poeinio, opomenio, da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice; odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue, da uije ovo moja kuea, Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi, na to mene .pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi, nu ja mu se iz rukn iztrgnem, i budue da sam vidio, da me se nece nikako s dobra proei, a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji, u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim, prinuzden sam najposlje bio, za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju, akoprem svecenik, ipak kao svaki drngi covjek slaboei .podvrzen, ne pofalim, zatim tin zvanje, dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam, prinuzden sam velju bio moga momka . poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi, Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce, Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila, Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign, izvadili BU jednu pisauu kartu, za koju su goYorili, da je to carska patenta iliti carski dekret, svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali, ruzili gr. sjedinjenu crkvu i vjerozakon, u,. najvecma su grdili i ruzili pok. guvernatura Lilienberga, zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje, koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie, kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo, krivo i naopako, kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti, raztumacio, nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore, da prodru u moju erkvu, da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv. Trojice u sv. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu), sve ove stvari, da su se slucile, moci . ee

Digitized by

Coog Ie

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

46
drzavnog zakona, uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein, kojim- se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. na c. kr, kot. vlast, kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu, . . Ja ravno neznam, hoeeli, neeeli Petar Skrbic pred c. kr .: kot. pol. vlast stupiti s namjerom i zeljom, da se opet povrati u crkvu, u kojoj je i bio; nu ako pristupi, moram Vase Blagorodje zamoliti, da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj, koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti, ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja, jer glas je obceniti po Vrliei, da je petal' Skrbic od protivnika katol. crkve zaveden, sto se protivi §. 7. medjuvj. zakona od 25/5. 1868. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan, moze se i odatlezakljueiti, 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije, a vee pokazuje zelju, da se povrati u crkvu, u kojoj se rodio i odgojio. Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev, da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu .i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka.« : U V rli c i 11. studenoga 1871. M. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br. 540. »Prama onom, sto naredjuje konfesionalni zakon od god. 1868. obznanjujem ugledni zupski Ured, da Petar Skrbic p. Jovana iz Garjaka . koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj, ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. rujna 1871. i 20 siecnja 1872. odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu, opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je, da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu, ispoviedajuci, da je samo easovito odstupio, da se tim sredeioom vjenea, Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. Sin j 12. veljae 1872. C. kr. kot. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere, a da se vjenea, t. j. da ima sredetoa za vjencanje, koja su mu dali

bogati i revni schiematici.

•i

I
I
I
I

Digitized by

Coog Ie

47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica, koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije. Prenosim na odgovor onima, koji kazu, da je Visoka Vlada podpomagala uniju; »Ali ako je i bilo, ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti, na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu, niti se osvreu. 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih ; no uspjeha ne imadose uprav nikakova, osim da su se acta za vise brojeva obogatila. Takovo je stanje, takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije, takov je i danas.« N e moze se zaniekati, da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima, al oko god. 1870. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici, a napokon za ngoditi istoj, najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom, da nije austrijski drzavljanin. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. drzavljanstvo, dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. M. P. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18. svibnja t, g. cast mi je saobeiti l\f. Postovanom, da Visoko C. K. N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19. kolovoza t. g. Broj 2736/pr., naslo je, da neuvazi. reeenu molbenicu, s kojom ste trazili osjegur.anje Austrijskog <Idavljanstva . ._ Sin j dne 22. kolovoza 1894 Za C. K. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada, radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo, po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno, da se porusi unijatska crkva, Na visokom mjestn bi odredjeno, da se unisti unija u Dalmaciji, za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. Kada to uije pomoglo, tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve. Svedjer sam pisao po ispravama, evo je i za ovaj slucaj :

Digitized by

Coog Ie

48 »Broj 4517. Crkovinarstvu

Greko
u

sjedinjene

Crkve '

Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve, kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku, ovo C. K. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. travnja t. g. Broj 8284, te na temelju §. 48. u svezi sa §. 67. gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. veljaee 1886. (P. Z. L. Br.) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine, da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena, opomenom, da kad bi taj rok uzalud minuo, 0\'0 bi C. K. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no, da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu, eventualno i zupljana, koji bi se trosak podmirio upravnim putem, pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. Sin j 4. lipnja 1895. C. Kr. Kotarski Poglavar

Sk

a r i 6«

Poslije svega ovoga, sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu, koja je bila odredjena, da sluz! prvom komsiji za StaIu, podigao je na njezino dostojanstvo. Pakao, kad je podlegao, grdi, osvadja, sumnjiei, trazi utjehe kod srbskog svieta, a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat, jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. 1862~ kadno, uzprkos obrani visoko polozenih osoba, pravica je pobjedila, 26 Cetinjanja hilo je osudjeno, Tolika je bila osuda, kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. Da budu katolici tako ponizeni bili, vee nigda nebi bili glave podigli,a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici, tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista, zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko, - Zupnik sazivlje glavare i starce, kaziva im, sto bi bilo koristno za

Digitized by

Coog lei

_..
J

49 jednom povratiti mir ovoj krajini. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci. Dok se .je prije 0 tom govorilo, grci su bili spravni, da se groblje dieli, ali kad se dodje, da se pogodba podpise, evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge, jer ih je tako preokrenuo njihov parok, glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic, Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko, koji su svedjer, a i danas su, pocetn·ic'i svih. stnutn;ja«. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. Katolici od svoga traze jedan nugao, a ostalo darivaju grclma, ali ovi hoee sve, a na to katolici ne pristaju. Grci su vidili u toliko navrata, da im je uzalud boriti se proti zakonu, proti katolicim, vlastnicim, ipak nepopustaju, Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji, ali grci ne mogll bez smutnje, neee diela. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. 1863. u oci grekoga Spasova, trublja trubi, sviet leti da euje, sto je? Telar vice 1. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje, 2. zabranjiva im se nositi oruzje, 3. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. Spasa, 4. N aredjiva se vojnickoj posadi, da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei, da u nj grci ne ulaze«. To je trubilo i javljalo u Vrlici, ali tezaci za zabranu niesu znali. Oni sutra dan u jutro, oko osam sati, sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. Zandarmarija do jednog razoruza, jer je takva bila namjestnistvena naredba. Kad je vidio Lukijan Milkovie, grcki paroh, sto se je dogodilo, predomisli se i s oltara naviesti, da ga tesko boli, s toga da nemoze i6i, neka se steele za dogodine. -_ Od godine 1696 pa eto do god. 18{)3. grci nepristaju jurisati na Sv. Bpasa. Katolici brane svoje, zakon stiti pravo vlasnistva, ali grci ne popustaju u borbi. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. Do ove dobe borba je , vjerskog znaeaja, Grci preotimlju BV. Spasa, napadaju na uniju i unijate. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic, a od svestenika Ni6ifor Kovacevic, dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6. Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi, jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. Godine 1861. poeimlje ustavno zivljenje. Dotle su
4

Digitized by

Coog Ie

50
bili katolici za naeelnike. U prvim biranjim za zastupnikc. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati; ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. Svakom je poznato, da je on odma stupio u narodno kolo. U torn su kolu bili grci, katolici, arhimandrite, popi, u saruku i klobuku, svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet. Uz DOD 1\1ihu, kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. Nesto zrelija .doba umirili su njegovu naglu cud, steceno imanje steklo je dosta prijateIja, bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju, skoncao ga je. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. Sve je to uzeo u obzir, pak je drukeije udesivao svoje postupanje. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. Krstom Kulisicem oko god. 1865. Tako su zgode htjele, da nazad N ovakoviei krenuli, Mise, Muealo i Kalinie, sto ees da govorim?! Krste je bio junacina, a narod tako voli. Suvise, Novakovici poveli se za autonomasim, tako i Muealo. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario. Tako se dogodilo, da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi, starijem sinu, pripustao zakupstinu fenjera. Sve biti dobro islo, ali sve nije bilo poeudno. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto, vi ste nacelnik, vas je Jozo tajnik i blagajnik, ~imo po Vrlici prizize fenjere, neka bude sve u vasim rukama, dajte, siorn Maru, stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio, sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja, jer nije znao hrvatski predavati, Znamenita je sjednica iz god. 1867. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. Sjednica 21 Novembra 1867. »Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina, odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita, od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. Autonomaski partit iz svih petnih

ce

Digitized by

Coog Ie

51
iila nastoji,· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda. Ali narodni partit, buduei niknuo iz sredine naroda, i jer poznaje potrebe njegove, ustao [e, da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl .jezik, kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. Filipovica upraviteljem nase Dalmacije, nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti, pa se i nije prevario. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda, sto zasjeca u sve struke javnoga zivota; a sto je jos najvise, on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole, u sudstvo i u drugu, javnu upravu. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao, da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem. Take se je istom bilo proeulo, da se na.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo, i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti ; ali im losa bijase sreca, jer i Njegova Preuzvisenost, carski namjestnik, zaputi se za njima u priestolni grad, da razbije mreze, koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele, I on ee, ako Bog da, lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti. Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti, Ovo upraviteljstvo nije htjelo, da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina, te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja, da podje tragom svojih vrlih sestrica, drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv. Gosp. Barunu Filipovieu. Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost, ako pozove gospodu opeinare, da pristanu i odobre posiljku, koja ce se evo sada proststi, Procitavsi presvj. gosp. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika, akoprem za nj james elva bivsa ob6inska

Digitized by

Coog Ie

52
prisjednika i dva pisara, neznam kako ce zaniekati dopis u N. L. od god. 1868. br. 51. licom na sv. Antu pisan ? Kaziva dopis, da je bila ova sjedniea na 28. svibnja 1868. na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti, »Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti, Zakljueeno je naime 1.0 da od dvaju jezika - hrvatskog i talijanskog - u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu; 2.° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti; talijanski pako i to samo za sada, da se drsi kao uzgredni predmet.« N. L. iz godine 1868. br. 82 donosi ovaj dopis : »J. K. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera, koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje. Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika, kotarski kapetan, jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t. j. katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t. j. ervena, biela i modra, hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. 'virjase. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. bojama;« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje, da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa, Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J. K. na posljednjem dopisu. Rime-kat, zupnik nije pisao, jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea, koji su bili proti aneksiji. Dapace kako en malo nize reei, drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei, Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji, jer su mrzili sve ono Hto je od, njima dobro poznatog, Krste dolll;zilo. Pop unijatski nije pisao, jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. Daklen Jozo dopisnik. Krste je pametan bio, proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke, koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali. Sto ce te dienijega, sto zakljueak sjedniee, da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«, sto dopisnik kaze, da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni

Digitized by

Coog Ie

.,

53
jezik ima biti hrvatski e ; da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini, S toga nije zaeudno, da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god. 1867. 8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac, pop Stojsaljevic, No vakoviei , Ristovie sve proti Krsti, Sve se je predomislilo sve se pokajalo, Hto je Krsti sve u rnke dalo, N ece bit bilo nikakve zloporabe, ali narod nece preuzetnosti i samovolje. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie, Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati, kad se je u koeiji za Vrliku uputio. Jednoj smrti sto uzroka, kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti, sto se stvari pricalo, Njeki govorili da je od kapi, drugi od otrova, treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe, koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6. Znam da je umrao, za drugo nejameim, Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. God. 1872. izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu, Jedino, da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve, prenieti cu na izvorniku cieIo pismo, ostavljajue .Novakovicu svu odgovornost. .

(Le t t e r a ap e r ta)
Al Signor CRISTOFORO KULISSICH . podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca, 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto, che coi talenti, che mostra promette di superarvi, 10 faccio a malincuore, e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani, rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta ; eseguita la quale, la pubbIica opinione potra .misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi.
e•

Digitized by

Coog Ie

54
L' attacco che voi mi fate nel n.o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola, Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio, mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane, preparato il veleno, 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano, e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina, introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose, e poche ore dopo trove la morte. Ma voi, degno galantuomo, invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma, la calunnia, ten taste di far credere a qualche gonzo, che quel veleno era preparato per voi, rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia. Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia, potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi, rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) . . . . . . La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante, E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano, si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin, ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine . per concludere un eontratto di sorte, rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio. Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q.m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f. 14.

Digitized by

Coog Ie

.J

I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati, di un fondo vignato, passivo in quanto non produce cho vino guasto, e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca, Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito, ne fortuna, Vanitoso perche ignorante, commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco; giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio, rna quasi sempre con isfortuua, come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. Approfittaudo delle nostre interne discordie, seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto, e gli riusei a farsi eleggere a deputato ; lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva, colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta, e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro, che e il simpatico Simo, I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione. Peceato, per Dio! che il barba Misse non sia in carica, che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino, 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico, il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura, E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni

Digitized by

COOS I e

56
qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S. Antonio. Traseurato dagli avversari, in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici, i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna. Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla, 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro, lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera, essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato, pretendono che basti a fare Ie leggi um. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe, e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc, per le strade e per le piazze vi parla di scuole, di boschi, di Scarlievo, di strade, di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza, ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to. Abbiamo il Scarlievo, abbiamo danni maliziosi, incendi e furti, rna non abbiamo scuole.' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare, offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando .spettaeolo. In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore, a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta, nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato, il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada, che coi tempi umidi riesce impraticabile. La borgata, - questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. - Le sue strade interne sono pessime, fangose e poco sicure - causa il proletariato che senza arte 0

Digitized by

Coog Ie

.J

mestiere mangia, beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad .onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti; dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata; i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna; i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via; oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere, non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena, sarebbe cosa. da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta. A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa, qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa, Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese, dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi, eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi ; questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me, ne dal negoziante signor Ristovich, onesto per tutti meno che per voi, ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich, ne il signor Zeraviza, ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta, del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore, tutti anelli della stessa catena, godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento .
0 0 0 0

. Digitized by

Coog Ie

58
8i pianti una societa con tutte le regole, coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria .. E inesatto poi il valore di fior. 40000 da voi attribuito alla mia sostanza, e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli. Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese; V oi ; V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato ; V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko, lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero.

U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i.

Illustrazioni e pratiche sull' usura. Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior. 27, e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno, All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich, sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le, per cui il conscienzioso Podesta e deputato, 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno, che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. 200. Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior. 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior. 100. La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. di formentone, corrisponsione che ha durato 1T> anni. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior. 82 un fondo del valore di fior. HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono.

Digitized by

Coog Ie

59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a .prestito la somma di fior. 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior, 100. 11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno. Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. 5? un fondo del valore di fior. 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di
censo,

I'
!

Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale, e mossi a compassions, nel giorno 20 ottobre a. c. si recarono presso il disinteressato creditore, e consegnatogli il capitale di fior. 52, quarte 7. di formentone, a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero, e colle mani .vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato, gli ipotecava per l' importo di fior. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior. 500. All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo ; questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo, ritornato in patria, non si fosse data la premura di ricuperarla. A completare questo tratto di vera filantropia, merita che il lettore mi segua con attenzione. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo, gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior. 20 in ragione di fior. 2:50 Ia quarta, mentre quel formentone, ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. 4 che formano fiorini 4R, aggiunti i fiorini 20 ritirati, le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare, sarebbe discreto.

Digitized by

Coog Ie

60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone, 6 segala e 6 orzo. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi, pei quali gli offro fior. 400 cassa pronta ; i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. 38 un fondo del valore di crescenti fior. 200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno, dal debitore puntualmente corrisposte, rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato. Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. 60 un fondo del valore approssimativo di fior. 150, egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no. Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto, ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior. 160~ sostenendo agli eredi interessati, che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera, Ora vi ricordero, magnifico signor podesta, I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. 150 all' aquistaute signor Knlissich.

Digitized by

Coog Ie

~.
I

61
Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore, questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh, il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo. »11 signor Antonio Radnich. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti, Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior. 50 fior. 500. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause, una contro Antonio Radnich e fior. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. 150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. 148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 168 mano fior. 700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. 1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. 1540!

Digitized by

Coog Ie

62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta. A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior. 800 da Lui puntualmente esborsativi, ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich, il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere, Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate; potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste, la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig. Matteo Lauter che, avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa, -senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore; potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi- la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto; potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d.r Dimitrovich; potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: . potrei citarvi Jouo Skobla, Belgrado e 1: due mille zecchini, potrei .provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura, a Verlicea data dalla vostra venuta, perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da

Digitized by

Coog Ie

63
Voi .diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo, le quali del resto davano l' a-. spetto di un corteo funebre, nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai, non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte. Il grandioso apparato consisteva in parole, alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee .ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia, prodotto principale del .vigneto eli problematica rendita, In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. completare il grandidso qnadro. Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man.

Pietro Novakovich
Ali se je Krste zajmio, za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje, eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. Pravi uzrok tomu nezna se. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva, jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea, Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. 1 u, kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol, N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom, uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a. Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti, a tute je bio prst Novakovicev, jer je bio nacelnikom. Rube Novakovi6 brat Petrov, bio je takodjer za nacelnika, kad su u Cetini bill. toliki nemiri radi pokopa, a sve se je to pravo iii krivo, neznam, pripisivalo Krsti. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica, pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti, Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo. N ovakovi6 bogatas, ima duznika ko i Krste, ima i novaca za potrosit, N ovakovic je srusio Krstu. Svakako mozemo uztvrditi, da nije

Digitized by

Coog Ie

64 bilo nacelne 'borbe, sve su bile osobnosti. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao, da nije mrzio Krste, manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke, da nije strepio od N ovakoviea, Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu. Prvo smo gledali dvi misli, a sad gledamo dva takmaea. I ako sasaljivamo prve borbe, ipak znamo i mozemo ih opravdati, ali za takmu dviju obitola, da se eiela krajina na megdan izazivlje, to je bilo dosta sramotno. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada. Vidili smo, da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god. 1842. u svim borbam proti katolieim. Jur sam naveo izpravu od god. 1871. u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao, a tada je \bio nacelnikoll1. Pripustav mnoge stvari, navesti cu jedan slucaj, koji ce dokazati, da je Krste ostao u starim opaneim. God. 1867. za Bozic trebao je zupniku rimokat. jedan sveeenik, da na Maovieam obavi sluzbn bozju. Jos od god. 1853. rimokat. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka, Hto su vlade mletaeka, francuzka, austrijanska stavili take uvjete franjeveim, po kojim su morali propasti, Bila je daklen nestasica svecenstva, radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku. , Posljednjih godina, sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop, kako sve, tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. Za taj trud, nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga, jer u ta doba nije imao vee for. 300 godisnje place. Nije mi lagao- pop .Milos Nikolic i udov ca pok. Hranilovica, kad su mi kazivali, kako nebi mogli izlaziti kraju, da nije bilo te podpore. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice. Nigda kroz to nikakove zanoveti, tko se je nadao da ce je biti ove godine- 1zobila? Njekoliko dana pred Bozic, eto ti na obcinu maovicana, da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea, jer nezna nista. Idju i paroku. Ovaj odgovara, da Nikoliea nemoze dobiti, a oni da hoee fratra, e pa dobro. Brzojavlja po fratra, ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. Eto zalosti, seljaci zatvaraju crkvu, nedadu Latkovieu sluziti. Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu, saljn seljani paroku, da

Digitized by

Coog Ie

65
~e ga usmrtiti ako dodje. Bili stioe doznao, odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik, tko sastavlja tuzbc, tko brzojavlja po vise stotina rieei, tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase, od Kulisica moga osobnoga neprijutelja, a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha, 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere, a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega, ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi, da je 11 zupi velika buna sto ne~. mam pomocnika. Iura 14. godina da ova zupa nema pomocnika, pa nije bilo bune do 21. Prosinca 1867.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam, za da neprime unijatskog popa. Sada Halje cause po selim naredjujuc, da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca. .Iavlja tezacirn, tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«, U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. -- »Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli, da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«. -- »Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu, koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto, neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli.5iccviJn«. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim, da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina. Misli danasnji narastaj, da je u V rlici cviece cvalo, zato zelim da se svrne pomlja, da su vjeneanja, pogrebi, crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm. . Ovoliko se u Vrlici sgadjalo; a. u saboru, Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn, popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve, u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i, po svim uredovnim spisim, on je zapoceo i dokoneao pitanje. Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova .sina Joze, za Ruskoga Cara Aleksandra II, i Milana Srbskoga.

no.

•
Digitized by

Coog Ie

66
Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih, vruskih i srbskih, jer su oni jedn,aki prama katoliekoj crkvi. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu, Skradinu i Benkovcu, nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu, Dapaee znam, da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici, On je vrsio sarno duznost, Gori sam rekao, da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn, a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea,' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti, dodija je bio zulurn. Znao je narod, da je Tane nosio kozu u Siuj, ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo .Krstinu sinu Jozi Kulisicu, • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici, Nije primio oteeve goropadnosti, obikao narodu i narod njemu, nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim, sa vidjenijirn crkovnjacim. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati. Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. Za zupnika katolickog, kao nacelnik, nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana, koji, ko malo tko, osvjetlao je lice u izborim u Sinju god. 1870. Hrvat uz Hrvata, Suman uz KuliHica ko dva brata, Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari, a narodne su isle nit sva jedra, sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini, s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke. Dvie engleskinje sasiplju for. 20.000 osim kupljenih kapa, biljaca i druge odjeee, J ednn samu nemogu razumjeti. .Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic, Tune Ristovic, .Silvestar 0. Bogovac i Dr.
v

Digitized by

Coog Ie

r
I

67 Kazimir Mandjer, Tako nalazim u Br. 1. N. L. od god.. 1878. Rekoh, nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso, dusa i tielo fra Andrija Copic, niesu se nasli u odborn. Za nje je bolje, jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti, ali za Kulisiea nije pohvalno, sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik, pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin. Okolnost je znamenita, jer se radi 0 velikoj svoti novaca. _ N. L. iz god. 1878. u dva broja pripovieda, kako je to sve n redu teklo, kako suputi radjeni i popravljeni. I ja bih dragovoljno pohvalio, kad nebih opazio tu manjkavost, koja se nemoze nikako opravdati, Moze biti da bude bio tko drugi u odboru, nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio, iIi mozda, da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. j. svojim krsnim cetinjanim. Pripustam da je bilo sve posteno, ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika, a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem, dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. Ljudi su zlobni, ako u Sime vide biljac, kazu to je od ustanka, ako kapu to je od ustanka, sto se nemoze dokazati, nesmie se nit reci, Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona, tko 0 medu radi L prste lize ... i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim, da sviet nema temelju sumljati, ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo. Sve je zamuklo borba je pres tala, fratar i kaludjer skladuju, jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee, ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme, vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim,. vee se malo tko zeni od svoje vjere, katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za .ljubav svoga druga. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu, a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku. Koji bi

Digitized by

Coog Ie

68
katolieki biskup u Vrlici bio, a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada. Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari, a tako grci po grekim, Svakom je bilo svoje, pak je svak bio miran i zadovoIjan. Vjere su se uzajamno castile, jezik hrvatski U obcini vladao, hrvatska trobojnica na obeini vijala. Jozo pristao uz krvutsku politikn, ko Ribka uz pusku, prvi prisjednik bio je katolik, a .Iozo ko stvoren za nacelnika. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao, ali nije hvajde, narod je uz Kulisiea, Ja drzim, cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli, sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti, Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli, da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu, tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada, a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu, Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer, niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei, ipak su se nasli duhom ujedinjeni, ne oko Joze KuIisica. vara se ako on to sebi pripisiva, izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca, na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo, ali sa okolnosti neizbjezive. Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart;, naime, da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi, ipak nista se toga nesjeca, U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. To je uzrok skladu i ljubavi, a njegove je plodove brao Jozo. On se je nasao ko bubreg a lojn. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. - Godina 1879. bila je zlokobna za narodnu stranku. Evo ~to N. L. iz godine 1879. Br. 53. pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. Gusta va Ivaniea, Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade, Propade al ne junaekim megdanom, vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro-

.,

·•

~-

!II
l.

Digitized by

Coog Ie

vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put, neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee; ern njim obraz«. U domacim viestim, br. 53. »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«. »Milns i Vojnovic, proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st.ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«.

»N. L.« Br. 54.

»Kako da. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina, koji do jednoga, osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom, pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -- junaka! To je divni prizor !« _. I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede, koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva, koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim, osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica, zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH, ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil', on je taki zaneseni Hrvat, da je god. 1875. pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim . trohojnicam, on neoe da znade za bnkovaeke Srbe. Profesor Milas pise mu, da i on stupi k srbskom pokretu, a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies, ali nemoze zanieknti brzojav u »N, L.« od god. 187!). br. 03., on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati, - -Iozip Kuli~ie naeelnik «.

Digitized by

Coog Ie

..

70 Taki je bio Jozip Kulisic god. 1879. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika, ali ju on junaeki predobiva, on nece da kalja onu zastavu, koju je nosio pred Wagnera, kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. Velicanstva, on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. Pak on zna kako narod dise,
CUO

Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao, »ruzumije li hrvatski '?«

Kad se Jozina pametokrenula, to neznam, znam samo da je godina 1879. zatvorila slavu njegovn. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli, katotieka crkva sagradjena, puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni, _ do vinograda na novo sagradjen. Do svrhe god. 1879., Jozo se je kitio hrvatskim perjem, hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. Da bnde Jozo, po svoju sreeu, te ' godine umrao, ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. Jozo moze racunati, da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka, katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. Nezasitno je srdce ljudsko, nigda mu dosta slave. Jozo je tada bio mlad covjek i racunav, ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine, sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti, ali nije oholosti i slavohlepja, On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti, »koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica, nedohitan jo ko srbsko nebo, Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim. izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo, da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik. Ali to je malo Jozi. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora, samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. _Sto bi htjeli ti Hrvati, da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec, niesu imali prama njemu duzuog obzira, on je iz svoje ruke podielio for. 20.000, on je pute popravio, on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi

vee

Digitized by

Coog Ie

71 He KatoIlcka crkva, on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom, pa nikakvu nagrade, opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan, takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo ; ne Kto nam je on drag igda bio, jer smo znali ciji je sin, vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje, danas bi sve mirno bilo. Jozo bi se ko i .dosada kitio hrvatskom trobojnieom, ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom, a mi hi se s njim ponosili, jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. Od god. 1879. do 1883. za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe. Sa srbskog neba pisma mu lete, obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje, okruniti neumrlom slavom, a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. Nitko namah nepostaje opak, pomalo se kvas podize, Poliodi, dopisivanja, obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati, naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske, Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom, taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati, hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se, Hrvatim je mila liturgjija ko i misa, kaludjer ko i fratar, Hrvatim je sveta cirilica, ko Mo im je mila latinica, zasto Jozo bjezi od sV<,ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista, mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika, kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo, najprije uz vjeru srpsku, pak i uz narodnost, jer tako hcee kaludjeri, Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva, Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti ;:'to je kutolickog, eto zgode, iz kule srbske napa dati katolieanstvo, Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim, vec je u svom sustanku odredila god. 1883. iztj ern ti .Iozu .iz kule, u kojn se je lukavo uvnkao. Zato razporedjiva, kako ee oknpiti vrlieke Hrvate, da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu. Sve je u Vrliei bilo spravno, falio je vodja. Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju, Kako nmogo puta,· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno

Digitized by

Coog Ie

72
biraliste oteti, to su se uzdali, dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska, tako su nas uvjeravali Krste i Jozo, nesluzi vee, hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali, da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu, a da katolicim nitko nit besjede neprogovori, Hrvatstvo, velika je zlatna riec, ali je vjera uspjesuije sredstvo. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike, ali ne hriseane, kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem, Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. L. od god. 1883. br. 42. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare, 30. svibnja. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice. Kandidata pojavilo se je mnostvo, izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti; urednik »kaludjerskog klapala«, Sava Bjelanovic ; agent Jovo Metlicie; savjetnik Marko Petranovie ; Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. U tu svrhu jurve stigose na 27. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri, Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie, te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete, a pozurise se sutra dan put Knina. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase, kako mi knz~l, jos neki tel' neki Hrvati, Netom 0 istom stogodj saznam, a drugi me nepreteee, javit cu. Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom, ali nije moglo i Kosovo zaostati, jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa, dobro poznat eitateljem »N. L.« obilazi sela ikonom, melee i kumee seljane da glasuju za bratiju, ali u isto doba se groze i priete, Medjuto, pozor Hrvati. Do vidjenja !« »Vrlika 5. lipnja, Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti, kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj, Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic, ali premda miran i posten, nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea, koji je sva sredstva ulofio, da se odrsi na vlasti, uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda, Takve su priprave za izbore ueinjene, kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa, Proo, imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje, toliko vremena, koliko pravilnik iz'borni zahtijeva, Druqo, pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva, izuzam mali

Digitized by

Coog Ie

73
broj, proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu, Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru, molec, da lUU dopusti prisustvovati radu .izbornom, da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru, da je to potrebito, posto on novajlija, nepoznaje licno ljude. Komesaru se je einilo to SUViSIlO, ovorec, ja eu svoju duznost vrsiti, g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi, Kul.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga, jeli ta.j, koj.i se naimenuje. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste, dok se ne namirise na Milu Plazoni6a, kome, kad odnesose listu, potuzi se svom zupuiku Milosu, a ovi ga odvede pred komesara, komu je izpoviedio svu stvar. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste, a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH, prisutnim oruznicim potnzi se; ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara, Kako stvar hode nezImino, llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario, se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu, ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica, koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju. Eto kako hriscani ovde dobise, Cujte jos ovu. Dodje Jozo Rezi6 i glasova, a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa, Rczie hrkato okrenn se, pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov.anjc. Jer hoeu, odvrati mu pasa Kulisie, I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja, to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen, jer nase nisu pustali u dvoranu, Nije se eudit Kulisevoj usilnosti, vee je cndit se vladinom povjereniku, koji je to trpio, ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke, tin. se opre. Cekamo da vidimo ; kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe, koje su odpravljene I na zemaljski Odbor, Mi

Digitized by

Coog Ie

,4
zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti, jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo. .Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor, platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje, da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao, pobjeda bi hila nasa, Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo, a sad cujmo kako misli organ narodne stranke, U otvorenim dopisim »N. L.« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. Ali uzdajte se u pravieu, i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti, novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae .Iozo, kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski - tabor. Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. 1883. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. Od 1842. do 1862. neprekidna je vjerska borba, Od 1863. do 1883. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako-

ce

viea, a od god. 1888. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba .• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata,
o povratku nema vee govora. Njeki su se varali njegovim obeeanjim, njeki su se zadovoljavali ,8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu, dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike, Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. U vjek mu je na ustim, »brat je mio koje vjere bio«. Velika je njegova zadae». Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj, ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti. Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. Sve potihano, sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti. S Begovi6em odrastao, kako otac njegov tako ion. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn, Milanu, jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried, Plazonie je stari kum i prijatelj, da] da se sto bolje kumstvo pri-

Digitized by

Coog Ie

tvrdi. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji, nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie, ne iz nacela politiekog, vee je stara obitolska mrzuja medju njima, Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio. Novakovie je bogatas, ima mnostvo duznika, ali ne privrzenika, s toga Kulisie od njega nepreda, Bojao se je njegova sina Draga, s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru, osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. Opet velju, Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku. Lagan je Jozo bio za svaki posao, on je- rado pravio molbeuice, pisao preporuena pisma, Bye za steei upliva medju Hrvatim, Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest, Na oei dusa bozja, a kad bi se 0 Hrvatu radilo, bio bi otajni nmet. Begovie mn je bio prijatelj, ali je on mrzio Begovi6evu djecu, jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva, Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll, pak jednog na sveueilistu, ali proti njima Kulisie trosi do for. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi, ni prebijene pare; vee od ob6inskog t. j. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika, Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio, ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti, N estalo novaca, nesta radje, Dok je trajalo ono forinti 20.000 bilo radje, bilo i dobroeinstva, ali sada teku stvari -- redovito, nema se Cim Jozo slaviti. On. pripovjeda srbstvo, zagusiva hrvatstvo, ali BU to sve prazne besjede, hoee se novaea, bit 6e i sliedbenika, Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. 300 na godinu. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno, Nesmeta, velika je krajina, uduzit ee se Jozo na ime obeino for. 22.000, jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce, Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu. NiKta zato, zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc, on ce dati za for. 2000 five potrebito zemljiste, nece zapasti for. u cetvorni metar. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for.

Digitized by

Coog Ie

76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga, koja vodi Ijekovitoj Cesmi. 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo, zemaljski Odbor potvrdio, zamjerke nije, Liepo se je tada poljepsalo mjesto, podzidjana Kulisiceva jaruga, sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac, zid od avlije sazidjan, naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje, svak Zit se. Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim. Prijatelj Begovie nije zavirivao, a drugom nije bilo stalo, tako je biedni Jozo opet moran svih for. 22.0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave. Jest gn zapalo truda i muke, ziv je poernio na suncu se pekue. Nista za to, docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio, a noveem srdce i pamet, ali ce doci dan .otvora obcinskog Doma, kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica. BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for. 22.000 izplative u 50 godina su godisnjih 51,i2 "l.. To je najam for. 1210. Prvo SIllO piacali for. 300 a sada for. 1210. Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise, ako se uzme da po sudu vjestaka, ova je sgrada tako .slabo sagradjena, da joj nitko neproriee 20 godina zivota. Daklen, do 50 godina, mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta, ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo .izgubiti na upluceni novae. Nistn za to, tizim ce svrsiti nspomena .Kulisieeva. Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka, po njem zasadjeua, yec ueizkorenjiva, God. 1880, daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva, u Vrlici se otvara obeinski dom, Ima obcina novaca, pozajmila je for. 22.000, daj da se slavlje slavi, kakvog Vrlika uije upamtila. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu, izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica, da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje, Radi toga Ivo Brcsun, naravno njegovim znunjem, kaze, neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. SYe dobro, ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade. Nit luka jeo, nit S njim vonjao, Kulisic se je liepo

-.

D;9;;;,odbyGoogle
..:..Q

77
izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine, Na~i su dobrieine, kad su slavlje vidili, cinilo im se da to Vrlika sluvi, u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine, a niesu znali jedni i drugi, da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce, Jozin pobratim, stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste, U svoje rnke uzeo sukno i noziee, kroji kako hoee, I Rto je najgore, u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet, obce je rnnenje, Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala, Vrlika je za hrvatstvo propala, svemoguci Kuli~ic sve je posrbio, Kako je to postepeno i brzo i~lo. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik, kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica, gori je poturica od turcina. Dobro bi bilo da pregledamo, Ht.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui. Keen traziti da ucini svojom oteevinom, ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra. Koji je to naeelnik, koji ceMe neobadje svoju krajinu, da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba, s toga netreba da jn. opisivam Vrlieku krajinn. Kad recem, da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala, dosta sum se blago izrazio, Najprvo cemo puteve. Onaj ~to vodi do Drnisa, ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. To je potrebiti put, jer je to najkruce opeilo sa morem, Vrlika ima potrehu od svega, osim vune i mesa. toga samo moze izvesti. Kako cia uvozi i izvozi, kad mora preko Knina k moru ? Docim, da je mum u .Ioze Kulisica, mogao je po izgledu obcine sinjske, barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee, ko ona radisna obeina, novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa

Digitized by

Coog Ie

78
i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista, pak da nam preko Vrlike, Lemesa na more. Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. Ali taj put ne vodi vinogradu. Jezevic je selo preko Cetine, broji oko 600 dusa, oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati, jer oni puta nemadu. Docim, taki je polosaj njihova sela, da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei .u susret. Njeki govore, nece, jer je to katolicko selo, ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko, pak ni tuputa nema. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. Krci6e. Ostali putevi, i ako v su obstojali, zapustao ih je J01.O Kulisic. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah, moj biedni narode, kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove, pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice, zadusise ponore, potopise tvoja polju, a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti. Gornjim Maovicam voda odnese, a d.onje potopi i zadusi, tako jedni i drugi propadose, Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu, koja raznosi najbolje zemlje, tri put odlueeno da ce se uredjivati, ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali. Podosoje selo uz V rliku, ima take vododerine, da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela, jer su rivine do kuea doprle, Kad Be budu zrtve oplakivale, tada ce se sjetiti. Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje, ali !'lto je korist, kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci. . Tu ovde se, covjece bozji, neradi 0 hrvatstvu, sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti;:; '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni, Ja. Ja nebih mogao drugo reei, vee da je vrlieka krajina sama vododerina. N eka mi pravo kaze Jozo, kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim, liepse je po Zadrn, a neka sirotinja u V rlici cvieli, lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio, a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn, mnogo hi se toga imalo

Digitized by

Coog Ie

79 kazati. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika, jer za njim stoji ono strasilo iz god. 1854, vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a. Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea. Zar su dicni sinovi onakoga otca, ;:;togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova, tomeljito sam odgovorio. U V rlici je harlet trgovaeki, uzajmiti, stavimo, for. 20 i za to nasloniti se na zemlju. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu, kroz to dnznik daje 20% na ono for. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje, koju je vjerovniku zalosio. Vriednost je zemlje oko for. 100. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu, prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for. 20 da digne djavla s glave. Podmirio je sve, svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina .. Pita primnieu, neda mu je trgovae brez for. 1. Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju ;« kakvu nagodbu, kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju, ova je davno za me ostala, Ti mi vrati for. 20 i kamate za 15 godina, pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. 20 i eto si mi izplatio, a zemlja je moja. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. Tezak glup, neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih, pa eto nek bude tako, koliko pitas ? for. 60. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga, dise for. 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju, Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea, pravedan, ko sto je bio, nepodmitljiv, neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti. Presta li njeki trgovei utjerivati dugove, ukutrili, a promisljali kako d!1 uklone Kalinica, Osvada za osvadom, satira za satirom, nista ne osta sveta, Split, Zadar, Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu, Nije dosta, vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom, a .tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn. Tuzba led sa 8tOtinama kriza, a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata, Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj, Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim

Digitized by

Coog Ie

80
tezakom, I pra.vo je, jer tezak slusa vise svoje krvopije, negoli dobrotvore. U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati, da podpise istu svoju osudu. N evoljni narode, ta znas li, da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule, znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina, a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati, tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto, sto se u sred hielog' dana sbiva, Sela se koljn kroz medjase, Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda, doklem su medjasi ujegovog sela. Kako on kaziva, gdje je desenj, kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti .. Sve biljezi s kamena na kamen, doklen je i kune se svim na svietu, da je onako. Kako taj kaziva, tako i sve selo i Hto bolje laze, vise mu se vjeruje i bolji porez donose, za st.ie advokatn. Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka, (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje, a tko nema janjeta, prsut, Cestit.a kuea gdje svrne to blago bozije. Da, putom mnogo propane, nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse, N ek niko nemisli, da ja na kogn eiljam. Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru, ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti, da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja. Janjci su poklati, bekinice predate, prsuti izjedeni, a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika, jer su tada knee prazlle, prsuti pojedeni, a' janjei nedoresli, inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila, 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem, tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti, samo . . . . . . . ! Biti ce gospodaru, Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati. na obeeanje, naravno, nije u ljudstvu doci praznih ruku, Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku, nitko ga neizvadi vee on. Ta evo IIIoj sin bio ko jela, pa mi ga nezapade, druge gubese otralo. Bog pa on i sto sliedi . . . . . I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati, Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje, da mu je onaj

en

Digitized by

Coog Ie

81
izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj, Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. Pitam puliciju, kud idjes ? K vragn u Bracev dolae, tomu i tomu odnieti poziv za glolm. Ja znam da je taj ostao opravdan. Lugar kaze, da je on pravedan, a tko ga je tuzio ? Lugar, a sada lugar opravdava. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz, za nista se nezna. N ecu dalje, jer ce stioci sumljati da satire pisem, doeim, ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda. J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini, ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti, potroseno je sve i sve nknjizeno, ja en se zakleti, da se nece naci jedna namirnica, koja tocno neodgovara, smio bih pozvati prvog raeunara, da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie, To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava, nemoze se tako igrat, kako tko misli. Proracun je for. 22.000, potroseno je for. 22.000, tako smo na cistu. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet, jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee, Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem, nigda dosta, Ako se pri tomu dogodi, da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem, lahko ee umesti i upropastiti bastiuu, a" sve pod ime umanitarnosti, dobroeinstva, prijateljstva i drugih naslova, U Ijudskom aivotu dogadja se, da kads sin ubastini bogatu oteevinu, svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi, da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja, do malo pane u siromastvo, Sa svim tim on je bio i ostao posten, samo tom razlikom, da ga kao siromaha nazivlju ludjakom, jer nije znao euvati oteevine, Za dobrn upravu, uz postenje hoce se i pameti. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic, to je mucno opredieliti. Velika je bastina vrlicka krajina, u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam.. Jedanaest je hiljada dusa, a posjeduje do 120.000 sitne marve. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo, nase ravniee Snhopolje. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko, na njemu nema travke
(i

Digitized

by

Coog Ie

82
niti ista zelena. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka, ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode, Ali ona dusi pitomo Paskopolje, koje bi moglo hraniti svu krajinu. Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji, tako i ovdje, obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine. Nuse je podneblje prihladno za voce, na glasu je Maovieka kruska, Pametnu gospodaru, koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine, kojom upravlja, eto je proslo 20 godina, On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice, niti da Paskopolje od vode oslobodi, niti Golobrda da brez stete i globa zasumi, On se nije postarao, da slabu vrstu marve zamieni boljom, nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera.je i izdaje, Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god. 1878. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce, on je sagradio obeinski DO'm; 'ali je zato uduzio for. 22.000. Popravio je Cesmu, ali je za to dobio izvanjsku podporu. Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu, sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on, niti oni koji su od njega stvorili kumira. ' N ezna sviet sto je .Jozo. On je nista drugo, vee veliki srbski politik, koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. God. 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom, Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma, Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu, On je znao i katolike povesti na Kosovo, da se dive srpskom slavljn. TO' je sve lukavo opremano. Kase se, tamo je sajarn, tamo ee vladika svetiti erkvu sv, Ilije, koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv. Ani na istom Kosovu, hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu, zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo,

Digitized by

Coog Ie

83 Za Vrliku to je bio sretan dan, jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika, kud kuei Jozino kumstvo, pobratimstvo iprijateljevanje. Tada sn se mnogim oei otvorile, kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva, ali, pravoslavnog srbstva. Jer bez pravoslavlja, srbstvo nevalja, Uprav tad a nasi su rukom opipali, da Jozo nezna pomisliti srbske politike, brez pravoslavne vjere. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. 1883. Tada, kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub, mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo, pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli;:;i6u predstavuiku srbske politike u V rliei, ali niesn uspjeli, jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva, jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali, da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio, njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao, jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. Mladjarija je ustrpljiva bila, znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu. Vatra je pod pepelom stala, Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji, uvjek 'kasniji, sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. 1889. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. Sgoda je hila pa. i dobra volja u vrliekim biraeim, ali Hrvati u vjek znacajni, niesu htjeli tim se koristiti, hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom, sbaciti ga sa stoliee, na koju su ga podigle krvatske ruke. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio, da se nesto iza brda valja, Okretan, doskocit, ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva, kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim, a sada, kad je vidio da to uije po duhu naroda, stao miriti duhove »Slogo1n«. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea], sto nam pokaziva grb i zastava, a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. Nije nam bilo dosta narodne stete, vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti. Htjeli su doka-

I'

Digitized by

Coog Ie

84
zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne, da oni mogubiti cija god lutka, I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati, daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. Sve se jedan na drugoga sgleda, da Ii ce ga prepoznati koje je' boje. Tomn lle~a nikakva biljega. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega, Vatra je pod pepelom. Sve vre i kipi, ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi, na kojoj je napisano »Sloga«. Mladost pjeva hrvatske pjesme, opojena je duhom hrvatskim, a1i kad udje u nesretnu dvoranu, dusu u se, jer je na njoj napisano »~loga«. U to druztvo upali su i cinovnici. Bivalo ih je razlicita misljenja, ali unutra nesmiedu uci svojom glavom, valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su, jer je tute »Sloga «, Sveeenici su elanovi, oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja, duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju, nista zato, valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce;' a da pamet svedu na tudju koloteeinu, jer je tute » Sloqa«, Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze, koje zagovarajn hrvatska prava, jer je tu »Sloqa«. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one, koji bi mu mogli ista smetati, pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu, . a sve da se nebi porusila »Sloga«. On je unutra strpao unijatskog popa, dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu, Fratar je u Slogi, dok Kulisie zapreda, zanovieta radi popravka crkve, koja prieti rusevinam. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba, a to sve u ime »Sloqe». Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva, koji u saboru kazu, da je Vrlika srbska, koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko, nista za to vrlicki Hrvati valja du muce, da- se nebi pomsila »Sloqa«. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika, ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja, pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo.« ?

1
I I
I

NielcanJe poitenja, rodnosii.

znacaja. saojeeti, 1.'J°ere,morala i na-

Digitized by

Coog Ie

r--

S5
bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. Tamo je .kum, znanac, dobroeinitelj ob6inskim novcem, tamo je sastanak i briskula, kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva, zabave i lazljivog prijateljstva, valja pogaziti najsvetijn duznost, ljubav prama Domovini. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj, ne u saboru pokrajinskom, ne u sastanku drustvenom, nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom, niti zanosnom pjesmom, niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati, a kamoli primati. Ljubi domovinu, ali De Hrva.tsku. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat.om nigdje i nikada, jer to zabranjiva riee »Sloqa«. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi. Kuli~ie je miroljubiva osoba, svagdje mn je na ustim :> Slog a «, Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom, jer su u njegovim riecim. vidili katolika u iztoenom obliku. On je na ruku zupniku, on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike, dakle, 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost, tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva, Dotle je Ivo Bresan, srbin katolik, bio predsjednikom. Toga dana izabra, ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. Izdajstvo, uvrieda, propast drustva, jer nije upraviteljstvo srbsko. Jozo pita riee da prosvjeduje, Bresan duga nosa, Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. To je bilo upamtimo god. 1891. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. Zapodrto pitanje kaste i mjeseana, neparnetno dotuda i dovuda, ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. Tko je porusio »Sloqu.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje, Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju, srbstvo je to vise pritiskalo, hrvatstvo se to veema iztiealo, ostajalo je pitanje, kad 6e biti, a predvidjalo se je da mora biti. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku

Digitized by

Coog Ie

86
Karabaieu. Nasao se covo koji je Jozu na N. t, oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno, Jozo je jak, hrvatska stranka neuredjena, jos niesu bili potrgani konei kumstva, nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. Ima J ozo svojih sluga, koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. Tu su mnogi podpisani, sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea, jer tada niesu imali neoqranicenu. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. Oni su .bili lieni noprijatelji Jozini. Nuzgredno budi receno, da su dallas uz J ozu. Koliko ga postuju i ljube, neznam. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva, a ti podpisi traeeni su za vise dana, dok se je jednog po jednog ulovilo, Cudnovati obziri fra K. Maretiea prama J ozi, cinili su mnoge da podpisu ono, sto niesu u srdcu cutili. Mnogi su se na nj ogledali, dok je on ulovljen, svi su bili gotovi. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. Da nije 'radi troska, prenio bi one clallkc iz N. Lista, da se vidi BtO'je Jozo. JOB smo u god. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani, Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini, da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. Godina 1889 pokazala. je Hrvatim kamo Srbi idju, s toga se okupljaju i roee proti Srbim. God. 1891 u izboru upra.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke, koji Jozi prieti. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu. Stupica, u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892, jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu. J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. L. nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. Ta on je nezavisan covjek, mogao je sa podpisom. ko sto je obicavao, u drugim sgodam, izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. L. Ali je bio porazen, unisten, s toga trasi podpise i svjedocbe, Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on, placnu otrali su suze, porazena podigli su, za knmstvo nehtjedose ga zapustati, Jurimo napried, jer se primice odlucna bitka, koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor, iz kojega su istupili.

Digitized by

Coogle

I
I

r·

87

Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku. - Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei, u Kninu, Hrvatstvo tih sveeanosti, doprlo je do »Srbske« Vrlike. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin, sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi, da napanu hrvatstvo Dubrovnika, da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika, da pogrde uspomenu hrvatskih starina, Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu, ko po praznu guvnu. Sto ima prieeiti Jozu, e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. dana, da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi, sad on moze sto hoee, a oni u ime »Sloge« moraju mueati. Toga puta nije bilo tuko. Fra K. Maretic prvi je koji proti tomu ustaje, s njim je i pop Malic. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). VidioJozo da nije salni posao, moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi, a da ce on svojim slugam reci, da umuknu. Tako je i bilo. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. Malica, koji je vidio da sve vre, s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«, ali to je bio dusevni rat. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske, niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu. Ali nemir »Sloge« jos im se namece, neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju, Smutnja je bila, jer su sva srdca smuceno gledala, kako hrvatstvo danomice gine, ali su zabrinuti i muce, Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu, .On je pametan i uvidjavan . Hrvat je dusom, ali nije za borbu. On vidi da njegov narod strada, necuti se snaznim da ga od propasti odvrati, nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim, pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti, ali za njim hrvatska politika nije zaplakala, Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie, Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas, ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. Nije htjeo da mu se kaze, da je bacio vatru u V rlikn. Kroz to je srbska

Digitized by

Coog Ie

88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom. Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje, pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . uspomene, mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata, dapace kad sve sravni, mora opaziti malodusnost njihovu. Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni, koji svojim nemarom pripustase, da. se dodje do ovakog stanja stvari, -Kitarevic je pohadjao »Slogu«, svaku pazio, nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. 1894. Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv. Spasa. Riseani toga prava niti su imali, niti su trazili, nit do. bili. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo, koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. Jer doisto, katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi.· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo, tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. N arednistvo, Slav. Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio, da tamo nece biti nikakva nereda. Ali kazu, da je dan prije bio Pavasovie u Cetini, izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2.000 katolika, naci se u najvecoj neprilici, N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom, jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine, riMani, dotjeraju na prodaju blaga, piliea, drva i drugih stvari za taj dan. Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista, Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati, da jim sto prodadu, ali nigdje ni jednog muskiea, koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi, sama zenskadija kod knee place, sto nesmie dati ista, jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora, ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. J . . . . B riManill tezak iz Cetine nije smio

--

Digitized by

Coog Ie

so
tRta dati niti prodati, ne, Hto se je bojao budalaste prietnje, vee ~to se je bojao da nebudu popaljen, dosao je . ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje. Osim nj ega , tako su odgovorile sve domacice, u kojih se dolazilo pitati, Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. To je bila neeuvena neprilika za toliki narod, koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim, gotovo da skapa od glada i umora. Nije bilo druge, valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli, svi su stali zagovarati, da se njima pretrgne svaki odnosaj, koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri, n narodnosti, sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn, u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost, Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo, koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica. Malo poslie toga, fra K. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic, koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku, nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«.

Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano, dn su Grci uzrok razdoru. Istina je, ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja, da su katolici i Hrvati bili siti srbstva, dn je odavna vatra pod pepelom stala, opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti, ali S11 jos bili jaki konci kumstva. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti, vee Indo zaspg'Hlse, i za vjerskim svetinjmn, Hrvati svetcano priznadose, da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine, svi poginuti stope neodstupiti. Sveti gnjev, koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. Povratise se iz Cetine procesioualno, pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije, da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj, da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna,

Digitized by

Coog Ie

no
Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. Tamo ostadose katolici srbi t. j. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t. j. sluga srbski. N eopisivom .brzinom Kitarevie, N ovakovie, Plazonie, Begovic, Milko\,;ic, Dogan, Sokolie, Kalafatie, Zidar i ostali zasnovase H. Citaonicu uz ovaj proglas : P. N. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~, koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju, bijase i zupanija Cetina. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika, sielo istoimene Zllpe hrvatske. Starohrvatske tvrdjave Glavasa, Prozora, V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike, a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B. Gospe Rozariee, a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti, koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena, sto je god. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao, nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest, ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo, a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja, istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber, koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda, Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav, da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi, treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli, a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj, probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . moralno je istanealo, da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti, i za dugo obdrzati, Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu

Digitized b:

Coog Ie

f
!

91
Gospodstvu, molbom, dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. 5. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. Prinosi salju se prec. gosp, Iliji popn Malicu, U vazili V. G. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program, ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar, tad nedvojbeno je da ee se V. G. i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati. U takovoj nadi neka V. G. blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. Vrlika, dne 20. Svibnja 1894. Promicateljni Odbor. Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka, Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani, iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn. Jedni i drugi takmili su se, da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. g. Borciea, sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena - poremeeena mi zdravlja, nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda, Uzto liepa Vam hvala, sto ste me se sjetili, s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe.« S odlienim stovanjem Vas Spljet, 30. lipnja 1894. Lovro Borcic. Odbor se ie svojski zanzeo, da sve dogotovi do 5: srpnja, kako bi na ,taj, dan bio otvor eitaonice, U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I. U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom, muzara, II. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara,

Digitized by

Coog Ie

92

III. U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara. IV. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove, te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. . V. U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. VI. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara, koja traje do svrsetka sjednice. VII. U 10 sati otvor »Hrvat. Citaonice« sa govorom. VITI. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim
redom :

1. Imenovanje Upraviteljstva; 2. Predaja uprave od Promicat. Odbora Upraviteljstvu; 3, Eventualni__predlozi .. IX. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. x. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima ; za vrieme istoga pucaju muzari, XI. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. XII. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove, kroz koje vrieme pncaju muzari.« Kako je viteski postupao Knli~ic, najbolje ce kazati sliedeei utok. Slavno c. k. Kot. Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14.lipnja 1894. Br. 13340,'v. Vi80k. c. k.. N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag. Novakovica, a to sa cienjenom odlukom 18. lipnja 1894. Br. 6039. Tog Slavnog c,; kr. kot. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici, . POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti, Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat, Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5. srpnja t, g. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost, koji je saobCio ust.rojenje. istoga Tom sl. c. k. Kot. Poglavurstvu podueskom de pres. 24,6. 1894. Br. 02B7.

Digitized by

Coog Ie

r
i

93
Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat, Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu, da isto obaviesti; na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. lipnja t. g. Br, 1555/1 336. 1894, (prilog A.) trazio njeka razjasnjenja od Odbora, koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. lipnja t. g. upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona, Odbor se je u istinu nadao, .da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama, nu tako se zaliboze nije dogodilo, jerbo se je inace svidjelo gosp. naeeluiku obcine vrlieke, koji je izdao odluku 23. lipnja t. g. k Br. 1555, (prilog B.) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni, koji hi se imao drzati tom prigodom, ali takovo ogranicenje, koje posvema preinacuje program sveeanosti, dapaee iskljucuje glavnu tocku iste ; nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B, ali glede blagoslova zastave te mjesta, gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894. upravljenom ngled. obe, Upraviteljstvu u Vrliei, da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom, nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat, Citaonice«, odakle 6e i sliediti odnosni govor. Saavim tim obc, nacelnik vrlicki odlukom 27. lipnja t. g. Br. 16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat, 'Citaonice« kao i na javnoj nlici. Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti, da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane. Da se uvidi grdesija; , koja ta~av postupak karakterizuje, dostatno je iztaknuti, da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C; dapace su bili u sve i posve skloni, da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog; nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice

Digitized by

Coog Ie

94
obcinskih prisjednika.. gosp. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . zakonske ustanove. Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati, jerbo je ne samo nepravedan, nego i u oeito] opreei s ustanovom §. 56. opeinskog Pravilnika, koji bi morao biti dobro poznat gos. naeelniku, Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost, da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje, vee jednostavno na znanje i vladanje, jer ope. Upraviteljstvo . u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano, da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti, buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti. Predpostavljeno ali nepripusteno, da bi n istinu opcim, Upraviteljstvo i nadlezno bilo, sto se porice; ali tada odnosne odluke ope. Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene. Nasuprot, 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo, doli sic volo, sic [ubeo gosp. nacelnika Kum~i6a, koji se ne trsi, da obrazlozi svoje odluke, vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga. G08. Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo, koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske; on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. Opaza se, da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. obc, U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske, docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. Zasto ? Signa temporum. Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor, dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti, da budu cvrstom podlogom Toj slav. Oblasti za unistenje pritusenih odluka, sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista.r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora, jer u njima ne odsieva drugo vee . . . . . .. koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja, Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora, te ce istaknuti, da su vecim dielom naju-

...

Digitized by

Coog Ie

95 \
glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat, Oitaonice«, u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. Toliko je trebalo istaknuti, da Ta s1. Oblast uvidi, da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove,' kako je bila ustanovljena u programu, izradjenom po svecauostnom Odborn t. j. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva, Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B,' koja. poeimlje : »Za svaki prestupak j t. d.« utoenici izticu, da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke, iskaze i izgrede, vee je njihova svrha,_ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno, sto irn se nemoze uskratiti, dok se krecu II granicama zakona, kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane. Nu ako otvor »Hrvat, Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce, to utoenici ipak ciene, da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein, kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam, okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. Treba uvaziti, da u varosu V rlici ne .imade zgodnih prostorija, u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici, stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom, u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat, Citaonice«. Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti, podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni, jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno, a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga, koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika. N apokon utoenici izticu, da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni, te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika, samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. Prezirna je nakana obe. nacelnika u ovom pitanju; nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81. Obla-

Digitized by

Coog Ie

06
sti ; stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1. obe, Upraviteljstvu u Vrliei, dostavljaju prepis istoga Tom HI. e. kr. kot. Poglavarstvu n bojazni, da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima - s vrueom molborn, da To s1. e. kr. kot. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. i C. kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena, koje ostaje do sveeanosti«. Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic. Nije izaslo na hrvatsku, a nije sve ni na srbsku, kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . . . •. Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje. Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I., II., IV., X. i XI. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. program!l metaka 8

POll

politicke Vlasti e. kr. kot. Poglavarstva. Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp. predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. Slavni Odbor paziti ce, da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo, koje ne hi moglo prouzrociti nereda, ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo, . Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«. Takog slavlja riedko gdje viditi, Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom, velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. Kuinjani imali su ~to viditi, kad su na Kievo dosli, uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se. Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem, koji na konju jUHi i zastavu nosi, stupa ponosito u Vrliku,

V. » » 8 »VI. » « H » »XII. >, » 1~ Tocke VII., VIII. i IX. spadaju nadleznosti

»

Digitized by

Coog Ie

r
97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili, nasli
mo ..n~nllloO'

BU

n!J.l'ru-l!l

Hlli!l.Ll~

'7~H,hl1:'J.l

nrPln·iln Vrlikll

se

.... >

s:: c;: ~ ::l ~

>~
00

Q;)

..!(

,~ .....
>
.1-0

>1-0

.... ~
..!(

::l

.... - .....
~
>-

::l

~ N

..!(

:.=;Q;)

8 ::l .... .... s:: c

..!(

c;:

Q:l

::l

>......

c ~ 00 c;: ~

c,

.~
A

~ ..... '0 ~

.~ >(Ij
H

~ .::2
>-

'"

'"
~

'"
..!(

'"
Q3

'"

'"
8

'"
S
..!(

0
+"
00

0..

~ ::l ~

c;:

i:<

....
..!(

Q;)

..!(

1l '" :...
L-

--0
I'-

~ c ~

Q ..... E: ~

..!(

- .... ~ ~
..!(

.... ~ .... .... e0

·S 0 ·S c;: ....... ·S c,
..!(
Q;)

::l

lC

0 C']

0 .....

ee

'"

'"
C'J
I-

'"
~ ~

'"
<:=> <:=>

10

c;:

1-0 ..... 00

s:: c;:

'"

'"

'" '"

--~
00

00

::l

~ 00 c;: ~

::l

'a>-s

00

I'-

10

'"

'"

<:=>

I'-

00

C'1

C'1
A

"

Digitized by

Coog Ie

-'-'

Digitized by

Coog Ie

r
I'

97

Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili, nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. Hiljade zastava prekrilo Vrliku, trobojne vrbce na dojednom. Kada recem, da je bilo preko 2.000 ljndi sve pirno obucenih,vrbcam okicenih, malo sam kazao. Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske, ko da se je slegJa sva eareva vojska. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja, koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci, pod upravolll o. Barbica, Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu. Po obavljenom izboru upraviteljstva, velc. zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse ,dusi hrvatskog naroda. Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju, . gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska ; u ovom kraju, gdje slavni knez Domaldo, gdje bani Subici i Nelepici, Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode, obavise cudesa junastva, na obranu starih.. 'lirvatskih praviea - vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce, nego i za eielo hrvatsvo, a yam je na veliku diku. J er otvor ove citaonice znaei, da se i vi, iza duga spavanja, budite na novi zivot; da se ni vi, svoje dicne starine neodrieete ; da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete, koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase, odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare, Tatare, Turke i Talijanee !« U istinu, vrlo je zazorno, i svako otaebenieko srdce evili, razmisljajuc, kako je ova slavna krajina, u novijem nasem ustavnom pokretu, strasno stramputiee krenula; kako je postala plienom dusmana hrvatskih, i glavnim oporistem tudjinskih, protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. Glasovim ove krajine - gdje je, po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa, bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota - od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski, Ijudi, koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn, niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije, llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost, pa - sramota nad svim sramotam ! - i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva, samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti
v

Digitized by

Coog Ie

, 98
starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje, uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja, te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete, vi nemozete, ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete, da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap, da se okupite pod slavni hrvutski barjak, da otvorite ovaj hram pueke pros vjete, neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine, koje, nemilim udesom, na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost, prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo, Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam, dostojni potomci cetinski junaka! . Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica, koji napucise ovu krajinu! Vi, koljenovici slavnih Berislavic», Mukaeica, Klarica, Vladaniea, Jurceniea, Mihaliea i Cnbreti6a! Vi, koji junacka imena svojih predja, proslavljena u narodnoj pjesmi, koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko, gnjezdo sokolovo, Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci, Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu, bila je plodonosna, V rlicki Hrvati ostadose vierni. Objed je bio u fratarskoj avliji, pod sjellicam.Kako inn svecanost, tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6. Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. Govorili S~l Biankini, dr. 'Trumbie i Radicie. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale, Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. Stotine brzojava stiglo je onaj dan, sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine, Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski, pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom.

Digitized by

Coog Ie

99
Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«, kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci, veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea. Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. Iz toga je svak mogao naueiti, da je uzaludan posao, trud od toliko godina dase .Vrlika iznarodi. Citaonica je svedjer bila puna. Ispred Citaonice, pomisljao si da si u kakvom gradu, a ne u maloj i siromasnoj V rlici. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot. Svak ce razumjeti, da je hrvatska pjesma sve zacinjala, Ova pjesma, opazili smo, da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica, jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«, jer je njegova snosljivost tolika hila, da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao, negoli Zajcovu operu, jer je hrvatska, kamo Ji ce st.r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«. Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska, kad pjevaju, »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare, revne zandare, koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili, ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa. Siromasni srno bili onda kao i danas, ali nam se je einilo da je nas say sviet, jer..... smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram. Dok smo se uri nevino veselili, J ozo i njegove sInge od jada su biesnili, On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu, zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze, u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje, jer je tamo sve u buntovanju. Pravedno je sudjeno, nase veselje bila je Jozina zaJost, nas zanos pobunilo Inn mozdane, nasa - pjesma srbska srdea parala, PresidiaIi lete - franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu, da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet - i opet i deset puta opet, ko u vrsaju, iz Zadra zahtjev za zahtjevom. Nigda se coyjek nebi. nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. Dok su zupnici u »Slogi« bili, dotle su svetci, dok iz »SIoge« izadjose, svako zio na njima, Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«, njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio

Digitized by

Coog Ie

100
nurm Malic, dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya, . on nije prisustvovao nikakvu izkazu, ipak iz Zadra pisu, ~a je pogibeljan za javni mil'. Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret. Sto nije mogla zandarmarija, to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti. On uliearski napada svoga. staresinu, opeinskog prisjednika Begovica, on usree u skup Hrvata, psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice, »zivila srbska Vrlika«, on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo, da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji, a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao, on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori, jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme, on pise dopise na 8. G. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem, on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara, Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra. Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. Nije trebalo .da drugi ucka Hrvate, dosta I je bilo Joze, Trojanovica i kaludjera. Ovi su ljudi mislili, da su stara vremena, kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali, Naueili se samovoljnom vladanju, s toga ne mogu da se snadju, kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. ' Kulisicevi prijatelji, da nami pokazu tko je Kulisie, postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga, red Frane -Iosipa 1. Cilli mi se, da je prije toga bio postigao Danilov red. Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika, a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno, Dobiven je krst za zasluge, ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. NiMa zato, nije prisa stavljati ovo odlikovanje, Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti, Nekako u ovom poslu, cuo sam, da Jozo nije u redn smislio, da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara, a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. Nu, to ce biti sve pitanje etikete, koju od Joze, }odjena i uzgojena u Vrlici, nemoze se traziti. Otvor »H. Citaonice«

Digitized by

Coog Ie