..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

v

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

.

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L
je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

I

r

I

n

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

Od g. doklen god Tureina ne odalecise. a druga polovina grcko iztocnoj. V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11. i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu. To potiee od grk == grkae. sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren. 1715. da su katolici. 1730. slavi se poraz srpstva na Kosovu. jer BU ih tako zvali sve vlasti. Opazamo ih jos g. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. mnogo vecim razlogom. 169G. negol je mueenicka smrt nasih prndjedova . kada se.. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja. i 1 G90. godisnjim zadusnieam spominjati se onih. koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana. we nitko drugi. ali ne u tolikom broju. ili. a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom. Znamo. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati. da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi. vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih. nahodimo danasnje grcke porodice r Digitized by Coog Ie . koji su za nje izginuli. u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati. pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae.000 dusa. kako cemo u suvremenim izpravam viditi.) onda. na milost i nemilost Tureinu predade. za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici. Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj. pa i sami sehe tako su nazi va li. vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do.. da g. I f I. l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini.

pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda. po nadahnucu bozjem. Kosorim. Vara se tko tvrdi. i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda. Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini. Jovana Backovica. j. KatoIieko . Kosorim. Fra Luka Maroevie parok. 1747. [)2. gdje danas jednog katolika nema. Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici. uoblascenjem presv. gdje se nahode zapisniei. POdOSOjll. 1746. uoblastiv me presv. Barem do danas : nedopiru izprave. spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. 6/11. da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga. Kukru. u proslom vieku zivilo je skladno. Podosojn. N a 28/3. katolieke hrvatske. prigrli obred latinski. a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki. Civljane. j. i prepost. na 6/11. Andrije Cige i Mihovila Matkovica. Cetina. vee se vidi iz registara. Otisic.pueanstvo ostade u selima Kievu. Jezevieu i Vinalieu. Antun Kadeic nadbiskup splitski. kaz«. da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. «Srbski Glas» br. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo. a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. Koljane.: Svjedoeim ja podpisani parok. zupnik fra Franjo Testa kaziva. Maovicam i Vrlici. koje bi protivno dokazale. Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima. prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno. po nadahnucu bozjem.8 . svojom slobodnom voljom.. Fra l\Iihovil Plavcic parok. barem u ovoj krajini. u Maovicam. da Marta udoviea p. pred istim svjedocima. 1744. uprav U onim selim gdje danas stanuju. Malo drugcijim oblikom. da danasnji Grci i onda su taki bili. od 5/1. gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. Jednakim nacinom. da je jednu iz razkola primio. i prep. Tako g. 1898. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom. Garjaku. 1746. prije poduciv je i 1 Digitized by Coog Ie . sela eu. a dopustom istoga biskupa. svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno. da su greko iztocnjaci u proslom vieku. prolazili za unijate. 1747. Ovo nije bio osamljeni slucaj. bez natruhe greke. n prisutnosti g._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga.

pak k tomu nado- Digitized by Coog Ie . Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem. u proslom vieku. da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem. mnogo veeim negoli franjevce. u tim poduzecim poviest Ham neprien. da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. pred svjedoeim Mihatom Klepicem. obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim. Nista to nije smetalo. sve potvrdjujuc sveeanom . iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. i 30/11. u koje je hila upala Stoja keer p. U vrliekoj krajini. i 8/9.izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva. Ako tvrdim. tko je u poviest zavirio. oblacenje mladih fratara. 1750. UprHV zagorske Dalmacije. na 20/11. 17G2. vee valja dokazati.nije republika zelila. Franom . niesu poznati izvori. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. cla svi njezini podlozniei budu katolici. Rade Baekovica. Mletacka vlada. da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi. Poznata je svakomu. N evjerujem. Tako slueajevi sliede g. 17Gl. vee mozda iz kakvih drugih uzrokn. koji su malo godina prije. da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi. nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno. svi su dokazi proti tomu. kao i to. koja je dobro znala. a to ne s katoliekoga vidika. 0 Mariji kceri p. Dapaee. bili smo progonjeni. Nije dosta reei. kakvim neobdarival za republiku zasluzne.Iakeljicem. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva. mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim. niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje. I vanom V ukicem. da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom. 16/7.zukletvom in facie ecclesiae. koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod. Simom V ueemilovicem. franjevee. 1749. Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. vee sa svojih politickih eiljeva. na 8/1. Naprotiv. . da . Na 4/11. Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. Doeim. da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu. da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi.

izgone danjke.. a ova]. Valja podnositi za pravieu. oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca. bez razlike vjeroizpovjesti i obreda. naredjivam. pomoeu turskih vlasti. vladika dodje velikom opravolll. da ih Grci harace. Ove nemile sgode opisa ot. da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit. ipak nitko tomu nije dao znaka. 10 i' ". . f'~. } ~. G. kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane . Poznato je. U tu svrhu.. H.. dati i razloge progonstva. ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. Ovaj je zulum trajao sve do godine Digitized by Coog Ie . tuze se. Lastric u pomenutom djelu Epitome . pregledavsi slavne izjave u ruku im. Vriedno je dokazati.« Ovo nije nista pomagalo.:_. opet. Ne samo da su od njih harac trazili. Razbojnici su progonjeni. Za to bi im sultan davao vlast.~ . I ako dokazim zalazim u starija doba.. Jajnicka kronaka na god. na koju je spadala i Vrlika. drzali svojim podloznicim. svedjer bi prohodili izaslanici da . God. prama carevim naredbam. Grci progonili katolike. ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase. osobito visovaeki gvardijan. ali krscani hodase u Carigrad. :!"~~. it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu. povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau. da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu. oliti pod svoj greki jaram. Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije. ipak za nasu stvar stoji. ko i svaki drugi. Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka. komu je i vrlieka zupa podlozna.4tt~-~:~·~·~\·-·. da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti. s toga se fratri opet tuze.·. a da se moze tko okititi muceniekim viencem . 91. i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum . kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu.61. da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti. vec su neprestano kusali. da su. kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini._. Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod. izgubise mnoge jaspre. 1548 fratri bosanski i dalmatinski. i naslova progonstva. 1662. Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane.

Frano Svimirovic. kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae. a franovce. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu. U tom pismu biskup jadikuje ') LaStric ibid. dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani. a ot. dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot. Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi. svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti. On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe. kad je drugi pasa zamienio Cedina. 2) Compendio Storico. porezih. lipnja. U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. nego na same grcke sliedbenike. Lastrid. koji i ako se je bio potureio. Crkve samostanske bijahu zatvorene. da mu se pokore. nije mogao silovati. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze. !l2. Nikole iz Olova god. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina. upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad. to potvrdjiva i ot. koji dosavsi u Bosnu. na 24. koja se ne odnasase na katolike. ali je s poreza preslo na vjeru. obredom od njihovih vladika. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi. tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom. odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu. »God. budue 0<1 njih neodvisni.javu. 1679. niti moliti. nego na sveeenike njegovog grckoga zakona.11 j 760. N e smjedose se pokazati na . da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit. da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse. Franovci se nadjose u velikih mukah. 1661. Rp. mogla se je nekako pravdati. oliti pod grcki jaram. nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati. u njih se nije smjelo sluziti.1) Dok je stvar stala na . a misle li ostati zupnici. Digitized by Coog Ie . da se moraju iznova rediti grckim.

koji ce mu ovu prosnju pridati. za punih 200 godina. . tel' se tim tumaei. da se zaprieei lukavo tumaeenje.12 na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika. Kroz to vrieme. dokle ova neharna razpra dovrsi. . katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. quo n08 suac Jur£sdictioni s 8ubJiciant« . 8tO. et quulem. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih. zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti. dokle pomenuta razpra nije svrsila. Nusupuun... dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni. . 120. . veli. kojim se znaju vjesto posluziti. ') IllyI'. Lastrid Epit. bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji. Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice. quam Turcos 1p808. Nebi nam toliko zao bilo. da nam dostignete pomenuti hatiserif . 2) Ovaki polozaj . i nas katolike narinu. 17GO. « Pomiuje mu cetri osobite toeke. enim nobis non in.. niti njegovim vladikam.bili njegovome haraeu. tel' zaklinje. i preporueiva dva redovnika. ') Ot. da na svoJ obred pritegnu katolike. Bosnen. Lastrie : » . koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea._ nika. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih. 87. da . koji su. da mu ga davamo. 1) U prvasnja vremena. koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe. 91--92. kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni . svedjernim napol'om grekih sliedbenika. da ce nas skueiti pod svoj harae. lW8 imfeeiiore» hosies toleramus. Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082. Bakula I Martirii iqid. osobito sad. njihove se mogle bolje uzdrzati. ::\to potjeeu od grckih patrijara. vee su nam gorkije. N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. carevim i vezirovim pismom. idiantur. kada vidimo njihovu razkolnicku silu. si zabili u giavu. Digitized by Coog Ie . tolikimi kavazi. koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute. Saer. Ot. da mn se jednom dostigne oprost. kako pomenusmo goa. . da nam ove nesgode od Turaka dolaze. IV. » • .

a to uije smjela niti mogla. Nije li ovo oeevidni dokaz. koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. Stari hadet grckog svecenstva." 13 l da franovce ili odaleee. 'istim hrvatskim jezikom govorila. kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu. koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. nebi se nista cudili. 'za uvjeke k sebi ih privezali. od nasilja i lukavosti grcke. Od polovine proslog vieka. samo ih je zavodilo. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske. lahko se moze dokueiti. odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto. Danasnji starci greke vjere. da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva. vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma. zaziviju srbske vjere. da se dotadanji vjerom zvani Grci. da su braea zajedno bila. da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. raztrgalo greko nasilje i lukavost. kako je progonila one dicne fratre. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu. a upala u eampre mletaekoga lava. iste krvi. sliedili su zalaziti u Dalmaciju. koji BU bili katoliei. uhoditi krMane sveg turskog cars tva. niti dallas niesu prosta. jednim se krstom krstila. da su franjevci eeeto na kolcima skapali. iIi da im sluzbu zapriece. Mletaeku vlada zvala se je katolickom. koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom. danas ne samo da niesu katoliei. presao na grcku vjeru. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti. Pitamo vi~e puta. da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati. nije rado trpjela inovjeraca. Greka vjera od n3S· ih je odalecila. ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina. To nije pomoglo. kad su to nekoc bila nasa braca. u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge Digitized by Coog Ie . kako su se ovako izmiesali. nalazi se po koji trag. jednu vjeru vjerovala. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost. zasto to nasa braca. nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. Spomeuuo sam. Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti. Ako se k tomu pridoda. istog roda i plemena. iste vjere i zakona! N emozemo doznati. Po duhu jozefinskih zakona.

odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica . s toga opet zalaze. niti narodnost.qoga vladanja. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri. kako katolickim svetcim posti 1 1 - Digitized by Coog Ie _J . a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti. a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «. to je lahko naueiti a tesko zaboraviti. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi. uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga. pa on bio poslan od svetoga otca Pape. da je narod medju sobom skladno zivio. Odtole smutnje i zavade. koJi 8U d1·u. Sto je zlo. jer tudji podaniei. Grci su naueili svoje sliedbenike. koji je upravljen za katolike. ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika. Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke. Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno. Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici. da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada. da dolaze u Dalmaciju. radi toga drzavna zabrana izlazi. gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja. Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i . odaleciva.14 drzave. sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. slozi. da nebune naroda. da odaleei grcke smutljivce. Radi toga naredjiva. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca . da grde i mrze sve sto je katolie. jedan slucaj upuciva nas na mnoge. Onaj isti zakon.. ali one smutljivce.inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja. sto budue veekrat ponavljao. N aravno je. zabranjiva skitaneinam grckim. s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine. da je i danas. jer nije ga razlikovao niti jezik... a u vjeri ta je razIika bila. Ovi su mislili. kako idje na zavjet u katolieke bogomolje. varaju i nastoje otimati. koga.

Nemoguee je izkorenuti ono. kao i mi. da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju. 1815. Politiearu takodjer. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti. dobro dolaze ova razrnatranja. neka se sjeti cije je majke sin. poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog. a za to posve malo ima uspomena. drugi bi posao bio. od potrehe je. jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano. koje su njihove otce u raj vodile. za vladanja dobrog i slavnog. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva. Digitized by Coog Ie . To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo. sto su bili privrzeni kuei austrijskoj. s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje. da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu. koje ce nam kazati. za hator grcke kalugjerske vjere. koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n. vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu. Mnogo vise. slicdbenika [ramcuzkih. tada i sada. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat. da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere. sto u grckoj .». sto je vjekovim zasadjeno. koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. Kad bi pisao za cielu Dalmaciju. Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji.! I 15 i moli se. Ostajalo hi nam. sto nevidi onih milosti. 29/1«. koje Bog dieli u katolickoj crkvi. Kako je bilo pod mletaekom vladom. god. od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale. koji se danas zove hriseanski. dragovoljno ce ga zagrliti. Navesti eu ipak dvie pismene izprave. katoliekom sveceniku mise placa. koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. ona je ljubezniva. da su greki svecenici silom oteli narod. Zu nus je dosta to. pomoe trazi od njegove molitve. ko sve to vidi pita. da su oni jednoe hili katolici. vladavinu punn obecanja i praznih nada. jer su njihovi stari hili katolici. a sada anstrijskog cesara. Frane prvog rimskog. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «. jednoc su hili katoliei. koji se priznajemo i Hrvatima. vidili smo. neka se vrati u njezin narueaj. da svrne svu pomlju na cinjenice. ali je moja zadaca sam a V rlika.

crkvo u Dalmaciju. da gone Francuza. sve dalje bjezati od katolieke crkve . Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati. Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati. da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu. koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke.16 ~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa.- Digitized by Coog Ie . Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom. i tko nam moze zaniekati. francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara. jer je tako francuzka vlada htjela. tako i podredjenom pueanstvu. . a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu. Da bude vrhunac progonstva. jer su bili ratilo proti svojoj braei. uzdrze seminarija. koga su. iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske. kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare.• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti. Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv. Kuko je bilo zupnicirn. biskupsku stolicu. jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve. koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini. jer su primili novaca za seminar. uz ostale rodoljube. da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as. zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere. Za to je sest fratara na smrt osudjeno. Mozda do melle nedopriese izvori. iz naroda za narod. za sjedinjenje s Hrvatskom. pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. naravno. da je vlada ueinila Greim? Znade se. da je njima s Francuzim bilo dobro.· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri. Ako itko. naime. koji bi. od kojih su dva musketana. vodili franjevci. da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici. radi kojih katolieki zupnik. Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa. Hocemo li ~to slicna traziti. Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. seminarije zasnovala na drzavni trosak. to su franjevci hili. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. kojim bi se moglo protivno dokazati. da je francuzka vlada otela katolieke crkve. dva samostana zaplieni. a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio. Svakako.

za vremena franeuzkog. od njekoliko godina svojata ime srbsko. posladila im otimacina katoliekih crkava. Kad ove dvie toeke predjem. koji se odnose na pitanje unije. da je to erkva i groblje cetinskih zupana. ali je mletaeka vlada svemu stala na put. ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke. Svi se slasu. 1842. za vrieme tursko nasi progonitelji. istina ce biti jasnija. Visovea i Klisa. za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici.ee se sve tekom pripoviedanja viditi.. Drugi nagadjaju. a manje nagadjanja. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila. jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti. a danas taj narod. da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju. da drugeije bude i u V rlici. vee nema uspomena pismenih. Skradina. ali ih na zlo naueise Francuzi. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god. na koju su spadali samostani Knina. s toga im Austrija nesladi. Otimati. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji. da je to katolieka crkva od davnine. Francuzka je protjerana. s toga drzim. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije. 1818 i god. Crkva sv. da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. u okolisu 2 l Digitized by Coog Ie . Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima. za mletacko doba lukavi susjedi.-: 17 Ta nasa braes. Svi su znakovi. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti. Katolicka crkva trpjela je. Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi. Po izgonu Turaka. drsim da nije bilo moguee. Za prvih godina austrijskog vladanja. koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. malo se pokunjili. Bto bude vise suvremenih izprava. Karina. Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana. Zasto ? To. to je Greim bio zanat za vremena turskog. 1832. koji je bio najglavniji cetinske kustodije. prije turskih vremena bili su katoliei. njihovu biesu nije bilo kraja.

ue nella Chiesa snd. zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu. fncon lett. da je to starina franjevaca visovaekih. libro III. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god. et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud. Padri eli Visovaz de Minori Osser. Videei fraujevei ' karno knee Grci.a.med. Fran.a di S. il che repugnando alla publica volonta. () facessero detti padri. 1696. Comett. naueni otimacini. To je bilo god.e dell' Ecc.to la stabiliscano Ie ·1 i . odredise popraviti i pokriti crkvu. nadjose se stanovniei greke v]E'l'e. assoluto. 6 altri seguaci di q uel Rito.o Ad ogui modo ci viene hora p.rio eli Verlica.ti di S. za vrierne tursko. stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv. ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn. non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione. carte 108. nz malieu katolika.mi Padri rapputato. che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi. e Calogeri Greci. che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med. Grei.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi. n.ta Carica.e 1696 dirette a quel Gov.o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ.e de . Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku. 1699. i Digitized by Coog Ie . pretendano di haverne ingerenza. Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia. stvar otisla pred sud i ovaj je osudio. .ni gin disposti da q. Essendo di antieo possesso dei RR.1' K r Dol£ino nostro Preces. Spa sa. ed ai tutti li Morlachi. Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania.re di 4 Ott. che per coprirla.18 V rela Cetine. che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco. () in altro modo migliorarla. ali Be Grci tomu opriese. e quieto il possesso alli preaccen. et agli ord.ti Religiosi di Vissovaz. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji. no pretender veruna giurisdit. rna lasciarne libero. Salvatore.mo 8. a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju.r Pavissich ordinato a non permettere.

pokusao uvesti taku novotariju. razvalinam erkve sv. koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima. ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam.napetost dvaju vjerozakona. to su zloporabom i usilno stavili u djelo g. Luogoteneza. Nije bilo kud kamo. Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe. 1842. mogle hi nadoci zalostne posljediee. restando il Gov..nte pontuale rassegnata obedienza. I fL 1 I I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1. ed a salute dell' anime de fedeli. R. Neobstoji nijedan spis niti predaja. Ali da je. . 1854. obavljali su tamo svetu sluzbu. sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom.a Indignat. . koji nije obstojao. mogla prouzrokovati zalostnih posljedica. od nekada. da je s toga. da je grcki parok hotio uvesti obicaj. .19 nella miglior susstitenza a gloria di Dio. . Tada je bila katolieka obeina. gdjekoji parok toga obreda. s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem. Spasa. to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie. Dall' ir. 1696.1699 . valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom.re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p. In quorume.· Nalazi se u jednom rukopisu od g.« Ovde nam kaziva suvremena izprava. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. I tako sami katolici. Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. proti zabrane mjestne obeine . niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje. Zara. 19 lJIaggio 1897. jer radi napetosti dvaju vjerozakona. jur obstojeea .ne. dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen I Bto MUller - Direttore. Zara 4 Maggia . toliko vise. Tanto esseguirano tutti in pena della pub. da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k .r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale su Grei htjeli imati g. 8to nije bilo do sada. za blagosoviti one grobove i polja. Digitized by Coog Ie .

sto su priecili katolicim g. Koliki je razmak izmedju Viklefa. oui. 1853. ali se nije dolazilo do pravih okrsaja. Baricevie IVHn p. ako uzmem u obzir. da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. 1842 u V rIiei je dosta mirno. Grei ne miruju. br. zupe u Vrlici. 61. 1850-1858. da do g. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo. kako tko hoce. da je posijano sjeme. vee je od potrebe oznaciti svrhu. Godine 1854 hoee da poprave crkvu. Tko pripovieda. s toga im puska opet neupali. a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e. Ovo sam zabiljezio. borba. Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena. da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise. Spasa. barem svake desete godine prokliavalo. nadahnitelje i okolnosti. 1842. hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. ako ne izvojste iz prava. vee oni g. da ove iste godine bi pokopan. Prvo je bila vjerska. jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. Okrenuli mi naslov borbi. U historiji. na 3 listopada 1ti53.r I ( f~ I 20 J eli na tom svrsilo. Za to sam i spomenuo okolnost. strana 48. da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. Tko je bio kolovodja svega ovoga. Vriedno je spomenuti. da su mogli otimati za turske vla de. znadu . tuzbe i osvade radi unijaeenja. 1842. 1842. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere. se na istu stvar po sto puta navratiti. 1842. Husa i Lutera. g. Mihe iz Cetine. K. sada politicka. potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja. a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. jesu Ii se Grei uglavili. kadgod kroz nacelnistvo. Samo je potrebno zabiljeziti. lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. Biti ce slucaj. u upisnicim od g. Poeimlje smutnja g. da predusretne nerede. Spasu Opet C. njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. to je vrlicanim suvisne spominjati. nije mu dosta kazati dogadjaj. ipak su protkati jednom niti. Spasa. stogod se je nastojalo buniti radi sv. groblje da obzidju. 1699. Sada oni kusaju. drugda radi zastup- i Digitized by Coog Ie . Spasa. u groblje sv. vee stopro g. Jest. opet ostaje ime.

kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim. Taj je kiak i danas tarn 0. na 6.nika i sve to neka se zove kako se hoce. 1853. da na lieu mjesta sudi 0 prieporu. Ove iste godine. ali je drugi puhao iza njegovih ledja. a to Greim uprav dobro dolazi. da sve vlasti priznaju katolicim pravo. u katoliekom groblju. da bude stavljen u rupu na groblje. od nista ueinili liepo stanje. taj zna. daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. G.: koje je katolicko vlastnistvo. Bpasa. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea. Dva su moguenika u V rlici sa kamatam. 1859. pak sam naveo slueaj. Digitized by Coog Ie . svibnja. Vidili smo. i glavom otisao u Cetinu. Vukovic jebio otvoreni pocetnik.. gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse. Mihe g. proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce. 1859. preko krsa. Istina [e. jer se tome Grei opiru. na 12. da je bio pokopan Barieevie Ivan p. Tko je pozvao poglavara. na groblje. kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove. ostati 6e uvijek. bio je u pohodu splitski poglavar Buratti. koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei. 12851. da vlasti brane prava katolicka. sto su u sred cice zime. koji se sbio». to ovog puta. na 3. skida . uz crkvu Bv.r ! 21 . zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu. studenoga umrla je Marija Baricevie. listopada. popraviti katolicku starinsku crkvu. prosinca 1859. 1856. a da su se tome Cetinjani oprli. . gdje naeelnik. ali to za Grke nista nevriedi. Sto niesu nigda. meni "I . da ju pokopaju u obitolski grob. borba. Tko poznaje. Njezini su htjeli. da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka. Poglavar Buratti svojom odlukom br. s giavarstva Milu V ukovica. pak im moze biti. zabranjuju ukop svojoj seljauki. turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere. tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista. nigda se uije mogla nakana staviti u djelo. naime. 16. «koji je bio poeetnik nereda. da se pred svietom mueenicim grade. vise uri hoda. Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g.

doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti. 17703. svagdje . da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine.-~4668. 11 austrijskoj drzavi. ukopan kod sv. svakako nije poglavar od obiesti dolazio. da katolici i Grci sluze se ko i dosada. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\. umri Andrija Lelas. Ali tako ne sude zakoni. kad se je sklonuo u pohod u Cetinu. kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica. studenoga 1856. Oni nedadu pokopa. s toga Grci nedostizu sto traze. 519. i namjestnietvenoj od 21. Spasa katolicko vlsetnistvo. Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. moralo 8 je prietiti otimacinom.22 nije poznato iz izprava. t1 0kruzju sela Cetine.lpol. rujna 1857. od 27/4 1861. Tako je Audrija Lelas katolik. hr. pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini. Ipak katolicka miroljubivost. da je grohlje kod sv. j. da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. Spasa g. Ipak ovo nije smetalo. gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. N ema dvojbe. nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce. da Vukovie bude opet imenovan glavar~m. da se jedni i drugi ukopavaju. Spa sa. . dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr. se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati. 17774. hr. 011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. protive se. Ovo je odluceno na 6/5 1859. na grohlje. dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici. 1696.sam nasao da je tvrdjeno. Daj ti uglavi usijanost greku. za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo. a da su se Grci uvukli proti svakom pravu.. 1861. Ni dvie godine neprodjose. ovo je nase». Buratti je hio dosljedan. Oni su se u tudje usuljali. da mu se ko grckom mueeniku dade za- voo 3 dovoljstina. s toga osudjiva glavnra Vukovica. t. Koliko sam god uspomena prebrao. nasiljem. a medjutim vidili smo. medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem. Digitized by Coog Ie . a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju.

23 . Sasvim da je zivio medju svojim slikam.vog seljanina. .. ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei. . . da ee se udati. ko lupez i razbojnik. Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota. da je mislio da je vuk a ne sinovac. Otae ih nije razlikovao u oporuci. jos je ziva u Kopru. . sasta vi. jurve je proglasio da mu on krade blago. liepo je prolazio. doeekase T . Na glasu je bio T . jednu nozem zakla. po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B . imao je dvi rodjene setre. iIi u pticu.. . sto je? Tada P.P.. Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile.osvetiti bez suda i pravde.. sam 'stao cvieliti i naricati. uz prilicno tezacko stanje. Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas. . Sinovac hoda po toru.. Svaka za se stab pripravljati prciju.. da. oglasio se. Svaki cas je predala. J pridivkom G zajedno sa bratom A . stQ li su ucinili od mrtva T . B ..na je zena od V ukovica. On se nije niti hrauio vee kradenim mesom. N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla. Ozenjell. . . kune ruku i pusku. to se nesmije pred javnost iznieti. ali ljudi jos krivaca nahode. M.. . a razumnije biti ono sto en kazivati.. a drugoj sjekirom smrska glavu.. B. zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini. On ima jedinog . poginuo. Dokle je doprla divljacnost ove dvojice.. koje su rasle ko dvie vite jele. . . pasi uzIajali.. Ova opaka zella.. jedne noei dok djevojkc spavale. . . . Zvonari se uskakaIi. Nju je samu sud osudio. sve je 'tiho i mirno.. sviet se podigao da vidi. ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. puska sinu. i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se. Z .. po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji. . Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s. . Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka. . Ona je krivim okom gledala svoje zave. . jer je Kurobasa odgojio osvetnika. Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g. i -usmrtise. jer i ako su oni opaki. / Digitized by Coog Ie . BU troje djeee. 1862. svak poeiva osim P. subastenika sirotu sinovca. . ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca. kad je T . da mu iz tora blago propada. koji ee krv otcevu . Sestre se odredile udati.

. P. . htjelo se je tute drustva istog uzgoja. ali mu to hio posliednji opoeitak.. Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee. da. iN. kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva.... je u rukam . ga je ogulio.. i proglasili. . niti ee se iznaci. M . Osohito ako se uzme u obzir.na nj navalise. . da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea... Onaj komu je Cetnik hio natrunio. trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace. prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca.. ko da niesu mogli znati. a on htio . M . jer ga do malo uhvate i utamnice.. sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru. iz koga se vee nije probudio.. Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu... p: T . i njim nemilo udari Oetnika . Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma. Uze kamen od vese negol 50 kl. Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane.. Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu. nemoguc 'zivjeti od znluma N. .. pak ih drugovi donieli kuei. da vide svietlo hieloga dana. godina za guljaeinu u Lukovaei.. . Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani. ali se nije usladio i nauzivao. B. niti su njegove umrle oci otvorile se. Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj... poginila suo Kaze se.. i P. Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti..... J. u N uglasiei kod Segine knee puce puska a.. s jedinog razloga. Ubojiee jos niesu odkrivene.. . pak ga nozem tsko -ra. u svom selu krasti. koji namah mrtav ostade. osndjen 6. .. . ga je na nozu ostao mrtav..predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se. . da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti. . N . Besir je hio na glasu trgovac. Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. . nise...... Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost. .. L. Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela. da su oha kod kuee ubijena. . K . trazio je prigodu da mu seosveti.. . . Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam. M. r dva losa' ubise Milosa. .. To je bio B... iste krvi. . : 0. Digitized by Coog Ie J . Beeir se prevali s konja.24 Dva V .

visoka litica. u vrelu vidi novce. da joj mus izgori a. vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza. do cas i pojata uza nju. koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji.. Jednojse zeni obnoe klapi. Smrt dolazi kad se najmanje nadas... da. nozem u srce tako ga pogodi.' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu.zenam.. Napokom joj udovolji. N ebi ni to dosta opakoj zeni.. tako je zaletila i stara striea. daj da jos jedan . Pak nesluZi javljati mu se . N esluzi za to \ vele misliti. da je ona kueu zapalila namjerom... da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika. opazi da niko prolazi. Njesto kroz vatru skoei vana.. Tada je svakom jasno bilo.pridivkom S. odbijajuc na ugrijanost zenske maste. da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago. Kad nam je govor o· . Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati. Jedne noci planu jedna kuca. Covjek se razgleda. Dvie ljesine po Cetini plivaju. da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja.. oko vrata vide se parotine i modrice. nemos ga pripoznati. zeljan strieeve krvi. god. koje riga obilnu vodu. da nije starac niti daha povratiti mogao. zena stade tvrditi. pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor. Stric je star i slab. Da se nebi doznalo. Daj da se vidi tko je. Kad je sa. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. Skoei narod da trne. sinovcem sam u kuei spavao. opaljen jauce. dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm. Vrelo Vukaniea duboko je jezero.. strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. Kad su dosli povrh vrela. a Zena ga tako turi. U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga. pobjese i ostavi viseea muza. Ova je osudjena 6.kad ce ga pogubiti.. S. 25 • Digitized by Coog Ie . Kasno se sjetio varki svoje opake zene.. hotio se izpriprostiti svoga striea. Mnz joj je oklevao za vise dana. Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva. Mati i kci.slueaj pripovjedimo. jedna drugu za kose drse. suvise mati se zubim drsi 0 vratu c. Oko vrela gola je i . Doklen ga je tako nemilostno mlatila.

" 26 svoje kceri. dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva. a da je bila svoje sviesti. Knezevic Mile p. daklen. O. sto su pokrali Trkulju.vPenn. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111. Laze. G. Godine 1862. za to je bio osudjen tri mjeseca. da nije bila postena zivljenja. Jeli smutnja. Picie Jovan. 8 mjeseci. svi BU zajedno.. Proti katolicim dizali su se <Iva puta. Kurobasa Jovan p. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu. N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami.. P. hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N. Jur ih ima dosta po tamnicam. jedne veeeri omrkla a nije svanula. jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova. 'ko 8to je Cetina.glas svega sela. Marunu.. Njih su katolici pnstali u svoju kucu.to je i crkva. D08li bi slusati sv. pak i danas sliedi. Marka. misu. Kulerie Bilobrk Marko p. s toga necerna niti mi. Laze. N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi. Cetnik Spiro Lazin. koje je katolicko. Knezevie Mile. G. u nase lb'lllU.. Sud nije rekao svoje. ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju. katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. Vucak Lazo Mitro v. .:. J. pretvoriti . i njegova mati B. Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti. Irna i na drugima mjestim zloce.. Todora. . Marka. najposliednji put proti O. 0 njoj se znade. Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja. Milas fetal' S pi r in. Grci na to niesu imali pravn. 1\1. drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje. ova su naobrazena celjad vidila u Splitu. Zelenovic Ribar Ante p. Velieanstva. B. Zadru i popostali na putu povise godina. Gavran Mitar p. Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. je odastao 4 godine a B. . ') Za kradju su osudjeni. V. C. Oni se na ustanak dizn listom. Marka. dolazila je procesija katolieka. toga HeIDa na daleko. Kurobasa Spiro p. Svukuda je trazili. Tako su isli od pantivjeka. Milas Petal'. ko . N a Spasovo. Knezevie Ticie Ilia p. oni bi se svi Digitized by Coog Ie . kad bi nas zupnik blagosivao polje. Bari~ie Simo Nikolin. ~to eemo zar tamniee . ko i svake godinc.

Kako svake godine tako i god. koji je u sred groblja preotetog od raz. ni tamo. predomislio se O. OVQlikQ pripoviedaju oni. da kasu. On se vratio u Vrliku.og. doeikaju gorim izmedju kuca.: g. Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i . Sada eu pripustati suvremenim izprayam. koji su bili bez oruzja. redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja.sknpili ib. razbjeglo se malo i veliko. osobito oni. kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda. nas izgone iz nase kuee. linam SV. da oni.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike.om primali blagoslov. koje smo primili u svoju kucu.oljubstv. Spasa. politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula. niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove. Sipa QIQVQ preko polja. BQg dade. Sva se sluzba buzja mirno obredila.Zadar. »C. nedadu ni rtamo. a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu. Trebalo je naei uzrok smutnje. Namjestnistveno Presjednistvo . nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. Tako postade. Ciji je naputak i nagovor bio. okrenuli na drugu stranu. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina. Nije bilo mrtvih glava. niksanalo se niz jednu njivu.) u vrelo Cetinje. Lukijan i nehtjeo napried. Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se. (1862. Digitized by Coog Ie . to nam sada poznato nije. pak s vremenom sebi izjednaeili. Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja. ali ih je bilo dosta razbijenih. Spomenute g. kolnih grka. vlastnici nedopustaju. kamenje leti ko krupa. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana. N usi okrenuli niksanati se n hrast. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O. Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega. na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva. otimaju nam nasa prava. razorusnse zandare i povezase. k. svojom procesijom uputili se u Cetinu.27 . svibnja t. Lukijanom Milkovieem. Nas sviet iznenadjen. da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike. Nas se narod nije nieemu nadao. 1862.

da nebi nikakve zrtve. imao bi se sasvim drugeije vladati . Radi nistovnih i krivih izlika. radi eega bio je odaleeen od ove parokije. bila bi izazvala grozne posliedice . sa naklonitom odlukom 16/11. dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju. poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira. sudac Benvenuti. 1862. Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja . tute . N ebesim je zahvaliti. kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika. . Njegovo uzpostavljenje.«. da grci. 16/7. Digitized by Coog Ie . svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom. Takim razpolosenjem stvari. Isti sudac tamo hode. da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. (K.ntisa. sticen je od onoga. Poslie podne za zabavu. za cas se . po obicaju seoskog pueanstvs.. mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce. razkoluicki parok Lukijan Milkovic. nije za nas otajstvo. napadose dva ciela sela grGka. nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj. uzjogunilo ga je vise negoli prije. U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic. zapoee niksananje.28 katolika. zalldarmariji. k. 17703. Istodobno ugledni g.narocito poslati da zametnu kavgu. . do sama dva ranjena. K. velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. na nas goloruke. ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji. bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn.. tako i zandermariju. vidi ga se uzpostavljena kao paroka. koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani. da vee nema mjere. sa kamenjem i puskam. 185~. Preuzvisenosti ! Nije nista iznova. Sve je prietilo smutnjom. Glavni poticatelj svega dogadjaja jest. sa svoje novotarije. da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju. ovaj biesni neprijatelj katolicanstva.. S toga ministarstvo bogostovja i nastave.u Cetini. privremeno je providilo. sve je islo u redu. a ta procesija. grci. Kad smo se vraeali. da uzdrfi javni mir ired. nenadno. 1859. a na zueudjenje svihu. br. uzprotivise se. naredi c. Kako nas. u slicnim okolnostima. Svima je mnogo zao. Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala.) koji prama svomu polozaju.

1862. Spasa. (K. Od g. Tako. 1859. kakvi su ljudi one dobe bili. a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu. ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje. vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti. a jos niesu krivoi kaznjeni. Dok on ovdje bude. Spasa. Uzdam se. Kaziva. rnogli obnoviti zalostne posliedice. sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika. a s ovim pokretorn. na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti. jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu. ipak cienim da ~e pokazat. Jur g. 117. da je obrazlozio katolieko pueanstvo. a taj nugao. postaje njeko prividno primirje. Milkovic. prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. naime. da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio. N etreba da ponavljam. N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim. gdje su. sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei. R. K. zupnik katolicki javlja svomu biskupu. koje vjere bio».) koji irn naslon daje. i T. m. radi svoje politicks nesmotrenosti. Say taj posao da je bio uzaludan.. da bi bilo najbolje. da su grcki paroci kolovodje. o. _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati. kojim je pocetak bio na 29. da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. dao je osobitih znakova.rI- 29 da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori. zelirno da svrnete pomlju. '" Digitized by Coog Ie . da istodobno katolicim slnzi za ukopiste. da su Grci uzrokom svih smutnja. fanatiear je kakva nerna erkva grcka. Lukijan. sve kroz sv. na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici.) koji njegovo misljenje diele. bio je Milkovic odaleeen od ove zupe. Spis br. sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale. gdje je parokom bio. pokazati ee nam. da se Greim pusti u Cetini kod sv. K. U Drnisu. V rlika i Drnis bili su pozoristem. Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika.

Otkupitelja pise : . 1831. sloge i bratske ljubavi. Bordinu. po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih. pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot. ali protivniei jedinstva. ali ne moze bosjoj voljiodoljeti. hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. ona mose znati. da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom. dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu. da ujedinjeni budemo. mi mu se krepko i stanovito nadamo. u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje. da odrZi svoje vjernike. koji zasjede kod Jasenja. Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi. upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece. da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava . a jer je njegova volja. kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda . posla ih u spljetsko sjemenise. a kad vidise. da nije od Boga. pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke. Otae J ukic to. Anti J ukieu zelju i namjeru. koji.God. J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta. tako i mnoga puta nadjose razbojnika. na 31. i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine. da bi presli na katglicko sjedinjenje. tim se moze koja casovita zapreka postaviti.» Dovde povjestriicar Digitized by Coog Ie . da ne uspjevaju. Baljkah i Vrlici. upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti. Oni se u svoje zupe povratise.L. i kad je srdceni pop Petal' Krieka. u Sibeniku. odlazio u Drnis. leturgiju u crkvi sv. pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena. da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah. poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar . da u nedjelju rece sv. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao. sieenja 1833.30 N egubimo vrieme. Ot.. Ante. hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv.dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv.

Krv popa Petra Kricke. Kolika je to istina. Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. I vee Digitized by Coog Ie . . kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa. da razmisljaju 0 svorn spasenju. nek mi preosvesteni oprosti. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede. da se zavadjena braes sloze.31·· Zlatovic. ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli. bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo. Fratar Jukie nastojao je. pozvala je llllloge. ali dotle. Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. vee je hotio obodriti svoje . vee sarno ono. koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi. osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. Bez vodje. on nije pisao historieku raspravn. pl"ijetnJe. Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena. Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji. tamnice. njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka.voslavne crkve u Dalmaeiji. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu. da posegue za ista sredstva. kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati. s vremenorn ee se· znati. Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj . Naravno. u svemn castan. sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova. doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva. on nije imao. Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog. da -ako itko pokusa pounijatiti ga. bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom.» . Ovako pisu s jedne strane fratar. sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati. Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra. ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. lIfito. On bez icije pomoci. zupnik.stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga. s druge vladika. U crkvi sv. za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom». U V rlici njega nije bilo. crkvom. fratra zupnika drniskog. da se sjedine skatol. tadanji rirnokatol. pl'ije't'ara. Fra Andrija Buric.

Tuzen. . pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom. pak niti igdje ista upisana. da dokazi. nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. da nisam na prvi pogled opazio. niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. ali ne u svrhu. ozujka 1836. vee jedino da smutljivci puste u miru one. Tako n. prijeoare. neka mi oprosti. ne biljezi vee 160 dusa. oa koje se oslanja spomenuta tuzba. dali ima ikakva znaka onim osvadam. Ovakovi pak. ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati. Pomljivo sam trazio po spisima. Kad je narod htio prieei na uniju. koje je taj prostak izrekao. crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima. Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one. Stvar bi me mnogo smutila. p. ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. koji su prelazili. da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio. bez da su einom dokazali. ne govori istine. kazivaju mi. . sto ih predbaciva preosvesteui. bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. Ljudi koji se spo.S2 ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica.. njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. tam nice. Ovaj pise dne 26. Nitko mi nezna kazati. kad bi one rieci «mila. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica. . Rieei. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . prijeoare. S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. sastavljen poslie same tri godine. vee straseu i mrznjom proti Digitized by Coog Ie . Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa. koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. da narod odvrate. ne istinom. neprijatelji . da narod privede na uniju. koje su prionile uz uniju. Tamnice su slufile. inace. da koga prisili na uniju. u koliko se vidi. Doeim prvi popis. A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila.minju ovih okolnosti. da koga pounijate. da se je raeunalo oko 800 dusa. . veljaee 1836. . prijetnje.

pred oeima Vam je bogoslovni nauk. da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo. dn uno sto vjeruje.viedi. da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku. na koje smo . da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo. To jedino.. ne kakvim pritiskom. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c. niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom. radi prelaza njekoliko obitelji. da napnete oko podueavanja pueaustva. koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku. i opreznim eini. poglavarstvu zadarskom. da. u njoj postojani ostati. kako ste se god do sad pohvalno ponasali. za kakvirn nedopustenim sredstvom. Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. ili uno sto ne vjeruje. braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji. podloznih Njeg. da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju. ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti. pozvani. On je. najmanje zaprieeiti. bez da je igda odkrio namjeru preci na obred 3 . Velicanstvu. Tko ee koga usilovati. da se privedu na katolicku vjeru. niti ce nas u apostolskom djelovanju. Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih. kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje. ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji. a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati.to bi koji grk nesjedinjeni prikazao. ako im drugcije ne mozete doci u susret. da ujegovo svecenstvo pravilno postupa. sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea. Sluzite se. koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka. vidio i obistinio se. ne nasilno. da ne bi posegli sto do sada nisu. da Vam ja govorim. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti. Ne shJzi. molim Vas i oeinski opominjem.33 katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe. htio stvoriti evropsko pitanje. Smieiklas je obasao. tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci . Po tom c-e oni. .:. ne vjeruje. kr. a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti.

ko sto su mnoge propale posljednjih godina. kr. pokrenuo pitanje unije. . Velika je drzkost sumnjati. 1833. Ut adeo . Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci.Slavnom c. Znamo. nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim. netemeljite i zlobno izmisljene. s toga je oni zlorabe i onim. Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita. ova povjest. vidimo onako stroge naredbe. da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka. a vee god.in posierum. nalazi se od 7. okruznom Poglavarstvu u Zadru.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu . 1835. niti tamnice«. vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda. 22579/2370. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god. a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit. serdarom Supukom i Antom Poleti.34 unijatski. da je goloruki i siromasni fratar Jukie god. . sveeenstva i Vis. Za to drzim. da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. Giaxich. . « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica.. u Vrlici poeelo se mislit. tako da je cesto pristupao na 8V. Lilienberg. 1832.i 0 tom god. sto sami vrse i rade. . Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br. Petra. da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu . koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini. ko i ostale Ordinarijate Zadra. On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji. da onake odluke nisu bile u djelo stavljene.. 1835.im tuzbama i prisiti drugom ono.1833. a tomu su se prot. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god. sakramente. i za njeko vrieme u sv. obznanjiva. niti prijevare.Zadar 16 rujna 1835. pred svjedocima Don Dulikravieem. koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie. takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti . gdje se je unijatima vrsila Digitized by Coog Ie J . i 36. srpnja 1835. tuze katolieko svecenstvo. koju je ocienio vladika Smieiklas. Spljeta.ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke. Vlade neosnovane. Dubrovnika i Kotora. sto su sami cinili. niti p1"ijetnje. takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni.

1841. . dn Aleksn k sebi privuee .35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«. prevariti i u svoje vjernike upisati. iste god. da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu. kalugjer Nicefor Kovacevic obletio. prekrsio bi obstojece propise. da napasti odoli. Dodje k svome zupniku. prijeoare. da se moze vjencati. kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah Digitized by Coog Ie . Aleksa dvostrukom bolesti boluje. Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara. 1841. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. a gaze katolicke propise zenidhenog prava. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva . navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat.« Nema nigdje spomena. a kalugjer :prevaren ostao u nadi. tuzbe podizati i graditi se mucenicima. iii izgubiti ljubljenu djevojku. a kamo Ii onda. Ne bilo u njemu snnge. . podje na vjencanje kalugjeru«. a spreala i Cvietina braca. Da je i danas to ueinio Kovacevic. jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. Toliko je istina. tamnice radjaju oel grka nnijate. Al kad doslo vrieme vjeneanja. Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. 1339. »Aleksa je svoju krivnju izpravio. kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo. Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. pJ'ijetnje. da zaustukne drzovitog kalugjera. Tomu su svjedoci svi zupljani. vec kalugjer da vjenca. sasvim zakonim protivan. da akcija pokazujuca oeiti proselitizam. Grcima je bilo dosta. udostojalo se je Njeg.« Kako nam kazuju spisi iz god. a ta je od 30/12. da mila. da upise napovjed. br. kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski. odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini. 1835. koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate. Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. da ce ga tim sto se je pred njim vjencao. 4/10 1841. da je on u Cvietu strastveno zaljubljen . ili ce pogaziti zapovied svoje erkve. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata. nikako. znao je. da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu. . Spis od 2/10. neda djevojei dopusta.

Kad bi Austrija. Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi. Lahko se je dornisliti. 000' isto. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom. nepri jatelji ljubavi bratske. da svoj narod privedu u ovcarnicu. pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic. da se ulazu mila. d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima. Po uagovoru Margetica. koji bi 0 uniji i mislio. vodjen Duhom Krstovim. Kristovu. Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji. da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6. da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke. ba::3 na Tjelovo. tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom. osobito onuda. bili Btl odsugjeni. Coog Ie' .~~ '. '. Medjuto god. a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom. n njoj stanujuci grci bili zadovoljini. arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi. ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. pocese trubiti u sviet. oni se ne pokoravaju. vee navale na rondu i mnoge ranise. zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere. a da gl'ci zagrakeu proti njemu. Po naredbi obcine. Hoee Ii igda ova kim dokazima. Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka. a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju.M:argetic ueinio. sto je . kud bi imala proei procesija na Tjelovo.. ' 36 podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu. al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije. modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu. od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda. Krivei po zaslnzi. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta. K sebi privukao dva zupnika. razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace. ja zakljucujem. au Vrlici nasao dobro tIo. Digitized by ' 27 b. sto su i.« Po ovom se vidi. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama. Doeim vidismo. prljeoare. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. 1840. Dosta ga je bilo vidjeti. drngi grci ueinili i cine i ~ " " ". tad bi moguee. kad bile velike svetkovine. po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I.

Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim. stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje. jer je popustljiv . smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje. jer je neodlucan i ne stoji u mjestu. pak navadja. da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. osobito god. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara . Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata. Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti. tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo. da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma. Kako u svakoj drugoj prigodi. i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih.Jnkie. robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat. a osobito V elestovanom Sudu. 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima.37 tuzl se. serdara. u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa. iztrg- Digitized by Coog Ie . nacelnika. broj 767. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti. da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu . i citiru odlnku Vis. arambasu. 1838. obavljali razlicite poljske radje. koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu.. obeinskog tajnika. kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure. kr. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba. pauduri su obasli obliznja polja oko varosa. katolieke sveeauosti. cia grei mogu raditi nil. da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke. da je vulkanieke pameti . koji bi u prkos Previsnjoj odluci. jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci . »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante . radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. paroka. Vlade od god. 18B8. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci . da pohvataju one. Sud se je postarao da dozna istinu. usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima. 1845. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti. flu im zabrani poljskn radju. HtO sam ih doznao iz sigurna izvora. na veliki ~kandal katolika. koje u cjelini prenosimo. da paze. <In 8U ih panduri tukli. 1840. da bdije. Margetie Halje tuzbe dne 24/5.

kojim su radili. ko 8tO je uprav bio u okolnosti. koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena. da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem Digitized by Coog Ie J . da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam. da kad su panduri htjeli zaplieniti alat.« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika. kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja. na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat. kao osoba veoma pogibeljna. ne samo da je zaniekao i op1'o se. odlueiv serdarija tusiti ih. uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu. cla m~ ja zapoviedam i da hoeu. da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi. da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu. radi eesa neobhodno je potrebito. yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. da budu kaznjeni. covjekom smutljivim.koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim. urueiv ga ovomjestnom Sindikatu. . poradja bojazan. da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih. na sto malo pazi Margetic. s cega pisuei drzi. kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja. radi cesa on cieni. ko sto je i ueinila politickoj vlasti. Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda. da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih. Simo Trivie sa svojom brneom. docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti. a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok. mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie. Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom. poticateljem buna. koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu. da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu. da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat. kad su bile izdane. Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu.38 nuvsi im iz ruku alat. Ovdje je P9trehito za biljeziti. koje niesu imale drugi cilj. i kao takov ima se drzati.

do. J uki6. s toga ga tuzi i potvara. U ovo je vrieme bio zakon. mj. preuzetnost greku. Cristoforo Culissich testimonio alla croce. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu. nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn. pomnozano je 11a 500 for. pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio. Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi. da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru. ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva. kasnije 300 for. 1880. Sud pita unijatskog zupnika. katolik koga mu drago obreda. koj nema vee 200 for. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima. . trazi se. Doeim je u stvari sasvim protivno. a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne. da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. godisnje place. Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli . nit je vidio toga.ne. N . Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa. PI'. da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk . za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. I to je bivalo onda. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. Sve to' zakon zabranjuje. da prelazi. Ovaj odgovara . 0 kom se pita. a istom poslije god. Za sto baca Margetie ..krivnju na . kako kaze opeina .Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova. Takih svjedoeaba ima na hrpe. nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo. pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe- Digitized by Coog Ie . Vrlika 20.na tovare zlata. na drugu vjeru. Izovoga odgovara razabirem. kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue. 39 osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. br. u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika. zupe u Vrliei.I' . ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke. al mi ne htjede dati svjedoebe.

ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. Jeli moguce pomisliti. i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi. I doha 8U takova bila. s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati. posten . On je dobro upamtio. mojoj upitoj izobrazenosti. a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita. kao sto se u mojoj kuei zbio . da se vjernici kupuju novcem. da ne govori istine.? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja. sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave. Bio je junacina. prekoraeiti nije dala. pametan. s toga neeu o njem govorit. Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci. br. Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana. svibnja. U V rlici ga nije bilo u poeetku unije. sto nisam htvom smrti postao. kojim kada nica. 1849.40 zupnici. Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali. Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti. u kom su biednom stanju bili unijatski Digitized by Coog Ie .na hujdueku. dneva 21.og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea. po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan. navesti en zalostni slucaj. da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon. 21. ali strastven . a dotle zabiljezimo. koja nije dopustila. naime l1. a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila . Da se pako ova stvar bolje razjasni. 8 toga se je vecom slobodom razvijala. jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti. ali prenagao. da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti. Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1. i najposlije Bozanskoj providnosti. Prepustam pripoviedanje izpravi od god.

41 bi ja bio odgovorio. ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati. a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji. prinuzden sam velju bio moga momka . u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim. da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka. kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti. da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv. da se ustrpe jos do malo vremena. da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic. da prodru u moju erkvu. da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice. za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju. psovanje i ruzenje.podvrzen. izvadili BU jednu pisauu kartu. nu ja mu se iz rukn iztrgnem. Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi. prinuzden sam najposlje bio. drzovito zahtjevanje svjedocbe. koje BU oni za svjedoke doveli. koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie. Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila. ruzili gr. ipak kao svaki drngi covjek slaboei . opomenio. sjedinjenu crkvu i vjerozakon. guvernatura Lilienberga. nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore. da su se slucile. Trojice u sv. za koju su goYorili. krivo i naopako. u. koji je najvise vike poeinio. sve ove stvari. najvecma su grdili i ruzili pok. ee Digitized by Coog Ie . n protivuom pako slueaju. dok mi se pomenuti naputak posalje. akoprem svecenik.. svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali. Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce. raztumacio. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea. ne pofalim. i budue da sam vidio. zatim tin zvanje. da su od gr. zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje. na to mene . zato da ih molim. da uije ovo moja kuea. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu). da je to carska patenta iliti carski dekret. da me se nece nikako s dobra proei. Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign. sjedinjene vjere slobodni . odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue. Nato nastade krika i vika. poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi.pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi. kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo. moci . dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam.

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

da Petar Skrbic p. da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu. i 20 siecnja 1872. moze se i odatlezakljueiti. C. kot. da se povrati u crkvu. 7. da se tim sredeioom vjenea. vlast. sto se protivi §. sto naredjuje konfesionalni zakon od god. jer glas je obceniti po Vrliei. da je samo easovito odstupio. kr. »Prama onom. odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu. ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. . kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu.se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. kr. koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj. nu ako pristupi. koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti. moram Vase Blagorodje zamoliti. Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. na c. a da se vjenea. vlast stupiti s namjerom i zeljom. da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu . rujna 1871. M. da se opet povrati u crkvu. veljae 1872. Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev. opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je. . u kojoj se rodio i odgojio. Sin j 12. Jovana iz Garjaka . kr . zakona od 25/5. u kojoj je i bio.« : U V rli c i 11.46 drzavnog zakona. 1868. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere. crkve zaveden. da je petal' Skrbic od protivnika katol. j. 540. da ima sredetoa za vjencanje. medjuvj. kojim. koja su mu dali bogati i revni schiematici. 1868. da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj. a vee pokazuje zelju. hoeeli. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan. obznanjujem ugledni zupski Ured. t. neeeli Petar Skrbic pred c. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br.: kot. ispoviedajuci. pol.i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka. ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja. uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein. Ja ravno neznam. 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije. kot. •i I I I I Digitized by Coog Ie J . studenoga 1871.

takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije. svibnja t. M. 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih . Takovo je stanje. drzavljanstvo. osim da su se acta za vise brojeva obogatila. Prenosim na odgovor onima. Postovanom. N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19.anje Austrijskog <Idavljanstva . g. tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve. K. »Ali ako je i bilo. koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji. kolovoza t. ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti. Svedjer sam pisao po ispravama. da Visoko C. da se unisti unija u Dalmaciji. g. radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije.. cast mi je saobeiti l\f. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada. dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu. P. a napokon za ngoditi istoj. da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima. Na visokom mjestn bi odredjeno. kolovoza 1894 Za C. da neuvazi. 1870. . no uspjeha ne imadose uprav nikakova. najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom. da nije austrijski drzavljanin. evo je i za ovaj slucaj : Digitized by Coog Ie . reeenu molbenicu. takov je i danas.« N e moze se zaniekati. za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. al oko god. K. Kada to uije pomoglo. niti se osvreu. da je Visoka Vlada podpomagala uniju. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18.47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica. po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno. koji kazu. s kojom ste trazili osjegur. Broj 2736/pr._ Sin j dne 22. da se porusi unijatska crkva. naslo je.

grdi. da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena. C. eventualno i zupljana. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no. sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu. uzprkos obrani visoko polozenih osoba. . gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. Z.) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine. kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. veljaee 1886. 1862~ kadno. vee nigda nebi bili glave podigli. K. da kad bi taj rok uzalud minuo.. Br. kaziva im. tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. podigao je na njezino dostojanstvo.a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici. Tolika je bila osuda. Kr. da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu. zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. lipnja 1895. u svezi sa §. J I . pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. Broj 8284.Zupnik sazivlje glavare i starce. ovo C. 67. kad je podlegao. g. 0\'0 bi C. a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat. K. koja je bila odredjena. osvadja.48 »Broj 4517. sto bi bilo koristno za Digitized by Coog lei _. trazi utjehe kod srbskog svieta. da sluz! prvom komsiji za StaIu. te na temelju §. Sin j 4. Da budu katolici tako ponizeni bili. (P. sumnjiei. koji bi se trosak podmirio upravnim putem. 48. Crkovinarstvu Greko u sjedinjene Crkve ' Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve. L. pravica je pobjedila. jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. 26 Cetinjanja hilo je osudjeno. opomenom. kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku. Kotarski Poglavar e Sk a r i 6« Poslije svega ovoga. Pakao. travnja t.

u oci grekoga Spasova. jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. 3. N aredjiva se vojnickoj posadi. Godine 1861. stnutn. Dok se . sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. Kad je vidio Lukijan Milkovie. 4. 18{)3. Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi. ipak nepopustaju. pocetn·ic'i svih. da se groblje dieli. predomisli se i s oltara naviesti. sviet leti da euje. napadaju na uniju i unijate. Katolici od svoga traze jedan nugao. da u nj grci ne ulaze«. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. da ga tesko boli. proti katolicim. ali grci ne mogll bez smutnje. poeimlje ustavno zivljenje. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. Spasa. jer ih je tako preokrenuo njihov parok. dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6. evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic.je prije 0 tom govorilo. Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji. grci nepristaju jurisati na Sv. Zandarmarija do jednog razoruza. Do ove dobe borba je . da se pogodba podpise. sto se je dogodilo.ja«. sto je? Telar vice 1. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. ali tezaci za zabranu niesu znali. ali grci ne popustaju u borbi. Grci preotimlju BV. neee diela. zakon stiti pravo vlasnistva. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje. ali kad se dodje. vjerskog znaeaja.49 jednom povratiti mir ovoj krajini. Oni sutra dan u jutro. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. grcki paroh. Grci su vidili u toliko navrata. a od svestenika Ni6ifor Kovacevic. glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic. -_ Od godine 1696 pa eto do god. vlastnicim. jer je takva bila namjestnistvena naredba. 2. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. a ostalo darivaju grclma. trublja trubi. Spasa. da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei. koji su svedjer. Katolici brane svoje. da im je uzalud boriti se proti zakonu. a i danas su. 1863. oko osam sati. neka se steele za dogodine. a na to katolici ne pristaju. Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci. ali ovi hoee sve. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. zabranjiva im se nositi oruzje. Dotle su 4 I I Digitized by Coog Ie . s toga da nemoze i6i. Bpasa. To je trubilo i javljalo u Vrlici. grci su bili spravni.

odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. Muealo i Kalinie. Tako se dogodilo. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. vas je Jozo tajnik i blagajnik. siorn Maru. a narod tako voli.50 bili katolici za naeelnike. stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio. Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita. svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet. steceno imanje steklo je dosta prijateIja. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. »Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina. starijem sinu. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. Suvise. U prvim biranjim za zastupnikc. dajte. sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja. skoncao ga je. U torn su kolu bili grci. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario. Mise. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. neka bude sve u vasim rukama. Sve biti dobro islo. Znamenita je sjednica iz god. da nazad N ovakoviei krenuli. bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati. Svakom je poznato. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju. pak je drukeije udesivao svoje postupanje. sto ees da govorim?! Krste je bio junacina. popi. 1867. da je on odma stupio u narodno kolo. Sjednica 21 Novembra 1867. ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. vi ste nacelnik. kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. jer nije znao hrvatski predavati. Autonomaski partit iz svih petnih ce Digitized by Coog Ie . Tako su zgode htjele. Nesto zrelija . Uz DOD 1\1ihu. Novakovici poveli se za autonomasim. Sve je to uzeo u obzir. pripustao zakupstinu fenjera.doba umirili su njegovu naglu cud. tako i Muealo. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. Krstom Kulisicem oko god. katolici. ali sve nije bilo poeudno. od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. 1865. ~imo po Vrlici prizize fenjere. arhimandrite. da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. u saruku i klobuku.

da podje tragom svojih vrlih sestrica. I on ee. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao. lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti. da se na. Barunu Filipovieu. on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole. Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost. a sto je jos najvise. sto zasjeca u sve struke javnoga zivota. pa se i nije prevario. ustao [e. da pristanu i odobre posiljku. te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja. akoprem za nj james elva bivsa ob6inska Digitized by Coog Ie . da razbije mreze. buduei niknuo iz sredine naroda. Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti. u sudstvo i u drugu. kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. koja ce se evo sada proststi. da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl . Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. ali im losa bijase sreca. Procitavsi presvj.jezik.51 iila nastoji. nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti. Filipovica upraviteljem nase Dalmacije. javnu upravu. da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo. zaputi se za njima u priestolni grad. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika. koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele. i jer poznaje potrebe njegove. Take se je istom bilo proeulo. drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv. jer i Njegova Preuzvisenost. carski namjestnik.· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda. da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem. i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti . Ovo upraviteljstvo nije htjelo. ako pozove gospodu opeinare. gosp. Ali narodni partit. ako Bog da. Gosp.

j. Daklen Jozo dopisnik. Antu pisan ? Kaziva dopis. br. 51.« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje. bojama.. jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t. L. talijanski pako i to samo za sada.« N. drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei. 'virjase. neznam kako ce zaniekati dopis u N. jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea. Zakljueeno je naime 1. 2. svibnja 1868. Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J. jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera. K. da se drsi kao uzgredni predmet. . K. njima dobro poznatog. da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. ervena. da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa. biela i modra. Krste je pametan bio. na posljednjem dopisu. proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke. Sto ce te dienijega. koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje. Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika.u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu. Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji. kotarski kapetan. da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni Digitized by Coog Ie . »Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti. sto dopisnik kaze. koji su bili proti aneksiji. sto zakljueak sjedniee. j. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. Krste dolll.0 da od dvaju jezika . katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t. na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti.° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti. hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali. 82 donosi ovaj dopis : »J.hrvatskog i talijanskog . licom na sv. L.52 prisjednika i dva pisara. da je bila ova sjedniea na 28. 1868. jer su mrzili sve ono Hto je od. Dapace kako en malo nize reei. br. iz godine 1868. od god.zilo. zupnik nije pisao. Pop unijatski nije pisao. Rime-kat.

8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac. da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve. Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. za drugo nejameim. Sve se je predomislilo sve se pokajalo. N ece bit bilo nikakve zloporabe. kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti. izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu. 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. Znam da je umrao. S toga nije zaeudno.Novakovicu svu odgovornost. koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6. prenieti cu na izvorniku cieIo pismo.53 jezik ima biti hrvatski e . e• Digitized by Coog Ie . treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe. podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god. pop Stojsaljevic. Jedino. ostavljajue .misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi. sto se stvari pricalo. Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani. Njeki govorili da je od kapi. che coi talenti. . da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati. Ristovie sve proti Krsti. Hto je Krsti sve u rnke dalo. kad se je u koeiji za Vrliku uputio. ali narod nece preuzetnosti i samovolje. rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta . 1867. la pubbIica opinione potra . God. No vakoviei . 1872. drugi od otrova. Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. 10 faccio a malincuore. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie. Jednoj smrti sto uzroka. (Le t t e r a ap e r ta) Al Signor CRISTOFORO KULISSICH . da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. che mostra promette di superarvi. eseguita la quale.

mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio. degno galantuomo. potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi. . ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine . invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma. la calunnia.J . . preparato il veleno. e poche ore dopo trove la morte. rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia. Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. . e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose. per concludere un eontratto di sorte.m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane. 14. Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q. si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin. rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio.o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola. \ Digitized by Coog Ie . Ma voi. ten taste di far credere a qualche gonzo. La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante. . E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano. . II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio. che quel veleno era preparato per voi. rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) . 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano.54 L' attacco che voi mi fate nel n. Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia.

Peceato. il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura. giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio.. I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta. 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico. Approfittaudo delle nostre interne discordie. rna quasi sempre con isfortuua. I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati. Vanitoso perche ignorante. come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro. commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso. che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino. e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca. Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione. di un fondo vignato. Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco. e gli riusei a farsi eleggere a deputato . Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni Digitized by COOS I e . ne fortuna. passivo in quanto non produce cho vino guasto. che e il simpatico Simo. per Dio! che il barba Misse non sia in carica. E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva. seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto.

di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza. lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera. offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando . La borgata. nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato. fangose e poco sicure .Le sue strade interne sono pessime. per le strade e per le piazze vi parla di scuole. Abbiamo il Scarlievo.' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare. Antonio. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe. In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore.56 qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S. Traseurato dagli avversari. . in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici. 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro. di strade. rna non abbiamo scuole.causa il proletariato che senza arte 0 Digitized by Coog Ie . Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla. essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato. di Scarlievo. abbiamo danni maliziosi. pretendono che basti a fare Ie leggi um.questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta. e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc. che coi tempi umidi riesce impraticabile. incendi e furti.spettaeolo. . il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada. ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to. di boschi. i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna.J .

Digitized by Coog Ie . Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese. eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi . onesto per tutti meno che per voi. questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me. del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore. ne dal negoziante signor Ristovich. ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad . godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento . i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna. da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta. sarebbe cosa. qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi. tutti anelli della stessa catena.mestiere mangia. Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata. ne il signor Zeraviza. non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich. oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere.onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via. Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena. A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa. ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta. dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. 0 0 0 0 . dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore.

HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. 200. La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. di formentone. sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le. coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria . Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese. che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero. 40000 da voi attribuito alla mia sostanza. U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i. Illustrazioni e pratiche sull' usura. 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior. corrisponsione che ha durato 1T> anni. All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich. Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono. Digitized by Coog Ie . Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior.58 8i pianti una societa con tutte le regole. 100.. 27. V oi . e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli. 82 un fondo del valore di fior. per cui il conscienzioso Podesta e deputato. E inesatto poi il valore di fior. 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno. V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko. V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato . e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno. Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior.

All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo . 2:50 Ia quarta. e mossi a compassions. merita che il lettore mi segua con attenzione. quarte 7. e consegnatogli il capitale di fior. ritornato in patria. questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo. Digitized by Coog Ie . 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior. gli ipotecava per l' importo di fior. gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior. a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero. 4 che formano fiorini 4R. sarebbe discreto. 52. 100. mentre quel formentone. ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. nel giorno 20 ottobre a. si recarono presso il disinteressato creditore. Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato. 5? un fondo del valore di fior. Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. 20 in ragione di fior. aggiunti i fiorini 20 ritirati. A completare questo tratto di vera filantropia. 11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno. I' ! Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale. di formentone.prestito la somma di fior. e colle mani . 500. 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di censo.vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare.59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a . non si fosse data la premura di ricuperarla. c. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior.

200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. 38 un fondo del valore di crescenti fior. egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no. i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. 400 cassa pronta . Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto. ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi. 160~ sostenendo agli eredi interessati. I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. dal debitore puntualmente corrisposte. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno. Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. 60 un fondo del valore approssimativo di fior. Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. 150. pei quali gli offro fior. 150 all' aquistaute signor Knlissich. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. Digitized by Coog Ie . Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato.60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. Ora vi ricordero. che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera. magnifico signor podesta. 6 segala e 6 orzo.

700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior. 50 fior. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo. 1540! Digitized by Coog Ie . una contro Antonio Radnich e fior. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause.~. 500. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. 148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior. »11 signor Antonio Radnich. 168 mano fior. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. 150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. I 61 Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore.

potrei . -senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. potrei citarvi Jouo Skobla.la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto. a Verlicea data dalla vostra venuta. avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa. potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi. ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich. potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste.62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta. A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior. Belgrado e 1: due mille zecchini. perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da Digitized by Coog Ie . la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig. potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: . potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore. 800 da Lui puntualmente esborsativi.r Dimitrovich. Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate. Matteo Lauter che.provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura. il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere.

ima duznika ko i Krste. Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti. Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. pripisivalo Krsti. Rube Novakovi6 brat Petrov. N ovakovi6 bogatas. za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. jer je bio nacelnikom. Il grandioso apparato consisteva in parole. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. Pravi uzrok tomu nezna se.ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia. Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo.vigneto eli problematica rendita. ima i novaca za potrosit. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje. pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti. Svakako mozemo uztvrditi. spetto di un corteo funebre. non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte. N ovakovic je srusio Krstu. jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea. kad su u Cetini bill. uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a. kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol. neznam. prodotto principale del . alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee . Pietro Novakovich Ali se je Krste zajmio. nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai. a tute je bio prst Novakovicev. 1 u. N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom. completare il grandidso qnadro. In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. bio je takodjer za nacelnika. le quali del resto davano l' a-. a sve se je to pravo iii krivo.• 63 Voi . eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica. da nije Digitized by Coog Ie . Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva. toliki nemiri radi pokopa.diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo.

kako nebi mogli izlaziti kraju. da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god. navesti cu jedan slucaj. Prvo smo gledali dvi misli. Hranilovica. jer nezna nista. God.pop . jer u ta doba nije imao vee for. Eto zalosti. ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. da je Krste ostao u starim opaneim. sve su bile osobnosti. kako sve.64 bilo nacelne 'borbe. da nije strepio od N ovakoviea. Pripustav mnoge stvari. 1867. manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke. Jos od god. 1871. Za taj trud. sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop. Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka. jedan sveeenik. austrijanska stavili take uvjete franjeveim. e pa dobro. da Digitized by Coog Ie J . francuzka. to je bilo dosta sramotno. Hto su vlade mletaeka. a sad gledamo dva takmaea. radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku.1zobila? Njekoliko dana pred Bozic. u svim borbam proti katolieim. a oni da hoee fratra. tko se je nadao da ce je biti ove godine. tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao. da se eiela krajina na megdan izazivlje. saljn seljani paroku. nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga. 300 godisnje place. Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu. ipak znamo i mozemo ih opravdati. I ako sasaljivamo prve borbe. da nije mrzio Krste. po kojim su morali propasti. ali za takmu dviju obitola. koji ce dokazati. Jur sam naveo izpravu od god. 1853. da nije bilo te podpore. Nigda kroz to nikakove zanoveti. 1842. da na Maovieam obavi sluzbn bozju. Vidili smo. Brzojavlja po fratra. za Bozic trebao je zupniku rimokat. Posljednjih godina. kad su mi kazivali. da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea. nedadu Latkovieu sluziti. Bila je daklen nestasica svecenstva. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada. da Nikoliea nemoze dobiti. Ovaj odgovara. a tada je \bio nacelnikoll1.Milos Nikolic i udov ca pok. Nije mi lagao. . rimokat. Idju i paroku. eto ti na obcinu maovicana. seljaci zatvaraju crkvu. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice.

Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova . za Ruskoga Cara Aleksandra II. popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. a. i Milana Srbskoga. mam pomocnika. Iura 14. da su vjeneanja. no. Misli danasnji narastaj. pogrebi. U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. -. ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi. odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik.sina Joze. u saboru. . 5 • Digitized by Coog Ie . Prosinca 1867. Bili stioe doznao.65 ~e ga usmrtiti ako dodje.Iavlja tezacirn. . tko sastavlja tuzbc. da je u V rlici cviece cvalo.5iccviJn«. pa nije bilo bune do 21. tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«. da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«. on je zapoceo i dokoneao pitanje.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam. od Kulisica moga osobnoga neprijutelja. po svim uredovnim spisim. U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve. tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave. za da neprime unijatskog popa. Sada Halje cause po selim naredjujuc. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega.»Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu. tko brzojavlja po vise stotina rieei. da je 11 zupi velika buna sto ne~. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim.»Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli. zato zelim da se svrne pomlja. neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli. Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn. da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina. 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere. a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha. godina da ova zupa nema pomocnika. Ovoliko se u Vrlici sgadjalo. crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm. -. da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca. a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase. u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i. koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto.

Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic. Gori sam rekao. vruskih i srbskih. • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici. Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea. kao nacelnik. Dapaee znam. jer su oni jedn. osvjetlao je lice u izborim u Sinju god. koji. Bogovac i Dr.000 osim kupljenih kapa. a narodne su isle nit sva jedra.Silvestar 0. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu. Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. . Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari. ko malo tko. Hrvat uz Hrvata. biljaca i druge odjeee. nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana. nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke. 20.aki prama katoliekoj crkvi.' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am.66 Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih. da je Tane nosio kozu u Siuj. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo . sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. Suman uz KuliHica ko dva brata. 1870. dodija je bio zulurn. Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu. da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici. ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste. On je vrsio sarno duznost. Za zupnika katolickog. J ednn samu nemogu razumjeti. v Digitized by Coog Ie .Krstinu sinu Jozi Kulisicu. . Tune Ristovic. Skradinu i Benkovcu. a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini. Dvie engleskinje sasiplju for. obikao narodu i narod njemu. sa vidjenijirn crkovnjacim. Znao je narod. Nije primio oteeve goropadnosti. da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati. nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti.

dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi. Ljudi su zlobni. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo. a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku.. Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona. od god. _ N. u dva broja pripovieda. kako suputi radjeni i popravljeni. vee se malo tko zeni od svoje vjere. ali za Kulisiea nije pohvalno.r I 67 Kazimir Mandjer. Za nje je bolje. ako kapu to je od ustanka. pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin. katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za . Tako nalazim u Br. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu. Moze biti da bude bio tko drugi u odboru. j. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem. a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee. fratar i kaludjer skladuju. jer se radi 0 velikoj svoti novaca. 1. kazu to je od ustanka. niesu se nasli u odborn. koja se nemoze nikako opravdati.. L. ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik. 1878. nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso. kako je to sve n redu teklo. tko 0 medu radi L prste lize . svojim krsnim cetinjanim. jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. L. Sve je zamuklo borba je pres tala. Koji bi Digitized by Coog Ie . vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim.ljubav svoga druga. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. Rekoh. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju. nesmie se nit reci. Pripustam da je bilo sve posteno. i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim. kad nebih opazio tu manjkavost. ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme.. 1878. ako u Sime vide biljac. sto se nemoze dokazati. Okolnost je znamenita. da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. N. ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika.. da sviet nema temelju sumljati. dusa i tielo fra Andrija Copic. nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio. iz god. iIi mozda. I ja bih dragovoljno pohvalio.

U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi. tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada. iz godine 1879. _ !II l. a tako grci po grekim. Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade. L. a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada. naime. na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. ali nije hvajde. ·• . ~- ..68 katolieki biskup u Vrlici bio. 53. Jozo pristao uz krvutsku politikn. Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. . a . cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli.Iozo ko stvoren za nacelnika. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca. Gusta va Ivaniea. niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei. . prvi prisjednik bio je katolik. Evo ~to N. . pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao. bila je zlokobna za narodnu stranku. Svakom je bilo svoje. To je uzrok skladu i ljubavi.. Ja drzim. vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. Propade al ne junaekim megdanom. Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari. jezik hrvatski U obcini vladao. vara se ako on to sebi pripisiva. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo. ipak su se nasli duhom ujedinjeni. sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti. ko Ribka uz pusku. Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer. pak je svak bio miran i zadovoIjan. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu. ne oko Joze KuIisica. On se je nasao ko bubreg a lojn. a njegove je plodove brao Jozo. ipak nista se toga nesjeca. ali sa okolnosti neizbjezive. Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro- . hrvatska trobojnica na obeini vijala. izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. s Digitized by Coog Ie .Godina 1879. narod je uz Kulisiea. Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart. Br. a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu. da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu. Vjere su se uzajamno castile.

a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «. Profesor Milas pise mu. 54. »Kako da. trohojnicam. on neoe da znade za bnkovaeke Srbe. on je taki zaneseni Hrvat. »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«.« Br. L. 1875. ali nemoze zanieknti brzojav u »N. koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim. I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede. zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH. L. 03. pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -. proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st. da i on stupi k srbskom pokretu. neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee. osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom. on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati. . Digitized by Coog Ie . U domacim viestim..« od god. br. ern njim obraz«. da je god. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies. »Milns i Vojnovic. osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica.junaka! To je divni prizor !« _. 187!).ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«. 53. ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil'. koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva. pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim . »N.vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put.-Iozip Kuli~ie naeelnik «. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina. koji do jednoga. br.

ali nije oholosti i slavohlepja. znam samo da je godina 1879. _Sto bi htjeli ti Hrvati. Jozo je tada bio mlad covjek i racunav. on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. zatvorila slavu njegovn. »ruzumije li hrvatski '?« Kad se Jozina pametokrenula. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora. sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti. Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim. »koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica. On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti. koju je nosio pred Wagnera.000. on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi vee Digitized by Coog Ie . 1879. Jozo moze racunati. da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec. Ali to je malo Jozi. katotieka crkva sagradjena. niesu imali prama njemu duzuog obzira. kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. CUO Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao. to neznam. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli. te ' godine umrao. 20. da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka.. Jozo se je kitio hrvatskim perjem. izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo. nedohitan jo ko srbsko nebo. nigda mu dosta slave. Nezasitno je srdce ljudsko. Pak on zna kako narod dise. da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik.. 1879. on nece da kalja onu zastavu. on je iz svoje ruke podielio for._ . Do svrhe god. po svoju sreeu. ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine. 70 Taki je bio Jozip Kulisic god. ali ju on junaeki predobiva. _ do vinograda na novo sagradjen. ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. Da bnde Jozo. katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika. Velicanstva. puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni. samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. on je pute popravio.

naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske. Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva. eto zgode.:'to je kutolickog. on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom. taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. jer smo znali ciji je sin. a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati. u kojn se je lukavo uvnkao. obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje. dopisivanja. ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom. a mi hi se s njim ponosili. 1879. 1883.· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno Digitized by Coog Ie . Hrvatim je mila liturgjija ko i misa. ko Mo im je mila latinica. takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo . obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati.ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista. jer tako hcee kaludjeri. Zato razporedjiva. za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe.dosada kitio hrvatskom trobojnieom. kako ee oknpiti vrlieke Hrvate. Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti . do 1883. kaludjer ko i fratar. Nitko namah nepostaje opak. Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim. danas bi sve mirno bilo. kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo.iz kule. iz kule srbske napa dati katolieanstvo.71 He KatoIlcka crkva. Poliodi. falio je vodja. Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom. ne Kto nam je on drag igda bio. Sa srbskog neba pisma mu lete. pomalo se kvas podize. opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan. jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju. Kako nmogo puta. najprije uz vjeru srpsku.Iozu . pak i uz narodnost. Od god. pa nikakvu nagrade. da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu. iztj ern ti . Jozo bi se ko i . vec je u svom sustanku odredila god. Hrvatim je sveta cirilica. Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a. okruniti neumrlom slavom. zasto Jozo bjezi od sV<. vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje. Sve je u Vrliei bilo spravno. hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se. mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika.

ali ne hriseane. nesluzi vee. koliko pravilnik iz'borni zahtijeva. Sava Bjelanovic . kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj. kako mi knz~l. Druqo. imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje. L. Kandidata pojavilo se je mnostvo. hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali. kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa. toliko vremena. koji je sva sredstva ulofio. svibnja. savjetnik Marko Petranovie . Medjuto. kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem. Netom 0 istom stogodj saznam. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice. Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie. Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic. Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. a drugi me nepreteee. jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa. uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare. br. Do vidjenja !« »Vrlika 5. dobro poznat eitateljem »N. Proo. 42. ali nije moglo i Kosovo zaostati. javit cu. agent Jovo Metlicie. da se odrsi na vlasti. od god. da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu. ali je vjera uspjesuije sredstvo.72 biraliste oteti. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri. Hrvatstvo. 30. te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete. velika je zlatna riec. jos neki tel' neki Hrvati. izuzam mali n Digitized by Coog Ie . to su se uzdali. dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase. 1883. Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti. melee i kumee seljane da glasuju za bratiju. pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva. Takve su priprave za izbore ueinjene. a pozurise se sutra dan put Knina. nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea. tako su nas uvjeravali Krste i Jozo. pozor Hrvati. L. U tu svrhu jurve stigose na 27. Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. urednik »kaludjerskog klapala«. ali u isto doba se groze i priete.« obilazi sela ikonom. ali premda miran i posten. izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti. lipnja. a da katolicim nitko nit besjede neprogovori. Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom.

odvrati mu pasa Kulisie. prisutnim oruznicim potnzi se. ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke. se opre. da je to potrebito. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru. llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario. dok se ne namirise na Milu Plazoni6a. da lUU dopusti prisustvovati radu . Komesaru se je einilo to SUViSIlO.i se naimenuje. a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa. koj. kome. kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe. nepoznaje licno ljude.anjc. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste. koje su odpravljene I na zemaljski Odbor. potuzi se svom zupuiku Milosu. Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru. kad odnesose listu. ovorec. ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica. Nije se eudit Kulisevoj usilnosti. Kako stvar hode nezImino.73 broj. a ovi ga odvede pred komesara. Rczie hrkato okrenn se. Cujte jos ovu. jeli ta. proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. molec. pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov. Jer hoeu. I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja. posto on novajlija. Mi Digitized by Coog Ie . Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu. se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste.j. da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru. koji je to trpio. vee je cndit se vladinom povjereniku. ja eu svoju duznost vrsiti. ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara. Kul.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga. Cekamo da vidimo . komu je izpoviedio svu stvar. g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi. Dodje Jozo Rezi6 i glasova.izbornom. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen. koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju. tin. a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH. Eto kako hriscani ovde dobise. jer nase nisu pustali u dvoranu.

njeki su se zadovoljavali . Milanu. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako- ce viea. Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. U vjek mu je na ustim. dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba . Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. o povratku nema vee govora. 1888. Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo. sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti.Iozo. novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. .« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj.8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu.Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor. L. jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried. Od 1842. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. S Begovi6em odrastao. da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao. U otvorenim dopisim »N.tabor. da] da se sto bolje kumstvo pri- • Digitized by Coog Ie . »brat je mio koje vjere bio«.• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata. Sve potihano. ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti. a od god. Ali uzdajte se u pravieu. A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti. platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje. . do 1883. i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti. Od 1863. do 1862. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski . Velika je njegova zadae». kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke.. Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. a sad cujmo kako misli organ narodne stranke. Njeki su se varali njegovim obeeanjim. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae . kako otac njegov tako ion. Plazonie je stari kum i prijatelj. pobjeda bi hila nasa. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn.4 zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. 1883. neprekidna je vjerska borba. jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo.

nema se Cim Jozo slaviti. ni prebijene pare. Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu. pripovjeda srbstvo. velika je krajina. j. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika. Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio.000 bilo radje. pisao preporuena pisma. bit 6e i sliedbenika.000. hoee se novaea. on ce dati za for. ali proti njima Kulisie trosi do for. s toga Kulisie od njega nepreda. bio bi otajni nmet. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. nesta radje. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji. Bojao se je njegova sina Draga. ali sada teku stvari -. ali ne privrzenika. Bye za steei upliva medju Hrvatim. jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio. nece zapasti for. bilo i dobroeinstva. ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti. Dok je trajalo ono forinti 20. vee od ob6inskog t. NiKta zato. nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. u cetvorni metar. 22. On.rado pravio molbeuice. Na oei dusa bozja. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie. a kad bi se 0 Hrvatu radilo. Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll. vee je stara obitolska mrzuja medju njima.tvrdi. ali BU to sve prazne besjede. ne iz nacela politiekog. ima mnostvo duznika. Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku. Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike. s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru. osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. Opet velju. r Digitized by Coog Ie . Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest. uduzit ee se Jozo na ime obeino for. on je. 300 na godinu. Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. pak jednog na sveueilistu. zagusiva hrvatstvo. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno. ali je on mrzio Begovi6evu djecu. Nesmeta.redovito. 2000 five potrebito zemljiste. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi. Begovie mn je bio prijatelj. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for. zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. Lagan je Jozo bio za svaki posao. N estalo novaca. Novakovie je bogatas. jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce.

yec ueizkorenjiva. neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. 22. izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. po njem zasadjeua. da joj nitko neproriee 20 godina zivota.:. do 50 godina.000 izplative u 50 godina su godisnjih 51. svak Zit se. Ima obcina novaca. sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac. 22. tako je biedni Jozo opet moran svih for. God.. Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka. daj da se slavlje slavi. ali ce doci dan . Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise. Jest gn zapalo truda i muke.odbyGoogle . Kulisic se je liepo -. 300 a sada for. To je najam for.0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave. Liepo se je tada poljepsalo mjesto. nit S njim vonjao. Radi toga Ivo Brcsun. naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje. tizim ce svrsiti nspomena . da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje. 1210. mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta. ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo . Prvo SIllO piacali for. a noveem srdce i pamet. 22. kakvog Vrlika uije upamtila.otvora obcinskog Doma. zid od avlije sazidjan.izgubiti na upluceni novae. Nit luka jeo. ziv je poernio na suncu se pekue. podzidjana Kulisiceva jaruga. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica. ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade. ako se uzme da po sudu vjestaka. Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim. zemaljski Odbor potvrdio. Daklen. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu. D. 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo.Q J I .. SYe dobro.. 1210.i2 "l.000. BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for.Kulisieeva.76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga.slabo sagradjena. Nistn za to. zamjerke nije. daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva. Nista za to. pozajmila je for. 1880. a drugom nije bilo stalo. u Vrlici se otvara obeinski dom.9. ova je sgrada tako . Prijatelj Begovie nije zavirivao.. naravno njegovim znunjem. kaze. docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio. koja vodi Ijekovitoj Cesmi. kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica...

barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik. da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba. koji ceMe neobadje svoju krajinu. kroji kako hoee. ko ona radisna obeina. mogao je po izgledu obcine sinjske. Vrlika ima potrehu od svega. osim vune i mesa. Najprvo cemo puteve. To je potrebiti put. a niesu znali jedni i drugi. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala. da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui. opisivam Vrlieku krajinn. Kako je to postepeno i brzo i~lo. ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum.77 izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine. Kad recem. kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica. Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. da je mum u . Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. Onaj ~to vodi do Drnisa. Jozin pobratim. toga samo moze izvesti. jer je to najkruce opeilo sa morem. Kako cia uvozi i izvozi. obce je rnnenje. Ht. I Rto je najgore. s toga netreba da jn. Na~i su dobrieine. dosta sum se blago izrazio. novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. kad su slavlje vidili. Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. gori je poturica od turcina. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa Digitized by Coog Ie . Koji je to naeelnik. u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine. Vrlika je za hrvatstvo propala. ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra. svemoguci Kuli~ic sve je posrbio.Ioze Kulisica. u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet. kad mora preko Knina k moru ? Docim. stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste. U svoje rnke uzeo sukno i noziee. da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. cinilo im se da to Vrlika sluvi. Dobro bi bilo da pregledamo. Keen traziti da ucini svojom oteevinom. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce.

neradi 0 hrvatstvu. Jezevic je selo preko Cetine. ima take vododerine. .onje potopi i zadusi. oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju. taki je polosaj njihova sela. tako jedni i drugi propadose.:.O Kulisic. Tu ovde se. pak da nam preko Vrlike. ali !'lto je korist. covjece bozji. jer su rivine do kuea doprle. da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei . moj biedni narode. Gornjim Maovicam voda odnese. kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove.78 i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista. a d. tri put odlueeno da ce se uredjivati. Ostali putevi. mnogo hi se toga imalo Digitized by Coog Ie . nece. lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio. pak ni tuputa nema. zapustao ih je J01. broji oko 600 dusa. Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah. sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti. a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti. jer je to katolicko selo. Krci6e. da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela. '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni.u susret. Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje. Njeki govore. i ako v su obstojali. liepse je po Zadrn. pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice. koja raznosi najbolje zemlje. tada ce se sjetiti. kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim. vee da je vrlieka krajina sama vododerina. Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu. ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko. ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali. zadusise ponore. N eka mi pravo kaze Jozo. Lemesa na more. Docim. a neka sirotinja u V rlici cvieli. a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn. Ja nebih mogao drugo reei. Podosoje selo uz V rliku. potopise tvoja polju. jer oni puta nemadu. Ali taj put ne vodi vinogradu. kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati. Kad Be budu zrtve oplakivale. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. Ja.

satira za satirom. Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim Digitized by Coog Ie . Tuzba led sa 8tOtinama kriza. a zemlja je moja. Ti mi vrati for. Osvada za osvadom. Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu.togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova. 1.tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn.. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga. Zadar. ko sto je bio. neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti.« kakvu nagodbu. Zar su dicni sinovi onakoga otca. koju je vjerovniku zalosio. 20 da digne djavla s glave. uzajmiti. 1854. Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju . prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu. 20 i eto si mi izplatio. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a.:. stavimo. kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju.79 kazati. vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom. dise for. a . U V rlici je harlet trgovaeki. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika. ova je davno za me ostala. neda mu je trgovae brez for. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. Pita primnieu. nepodmitljiv. Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea. neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih. pravedan. 20 i za to nasloniti se na zemlju. 100. Split. Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj. a promisljali kako d!1 uklone Kalinica. Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea. pa eto nek bude tako. vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. Podmirio je sve. a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata. tomeljito sam odgovorio. ukutrili. Nije dosta. svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina . Tezak glup. koliko pitas ? for. 20 i kamate za 15 godina. . 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju. kroz to dnznik daje 20% na ono for. 60. jer za njim stoji ono strasilo iz god. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu. pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. Presta li njeki trgovei utjerivati dugove. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje. nista ne osta sveta. Vriednost je zemlje oko for. for.

a' janjei nedoresli. . vise mu se vjeruje i bolji porez donose. a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati. negoli dobrotvore. Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku. doklem su medjasi ujegovog sela. na obeeanje. kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti . gdje je desenj. da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja.vo je. I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati. .a kuea gdje svrne to blago bozije. nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse. N ek niko nemisli. Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje. U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati. za st. prsuti pojedeni. . doklen je i kune se svim na svietu. samo .. Kako taj kaziva.ie advokatn. . Bog pa on i sto sliedi . sto se u sred hielog' dana sbiva. . tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto. druge gubese otralo. naravno. . Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti. . jer tezak slusa vise svoje krvopije. putom mnogo propane. Kako on kaziva. nitko ga neizvadi vee on. prsuti izjedeni. da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule. ! Biti ce gospodaru. N evoljni narode. da mu je onaj en Digitized by Coog Ie . znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina. I pra. ta znas li. pa mi ga nezapade. ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti. da podpise istu svoju osudu. . Cestit. Janjci su poklati. Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda. . Sela se koljn kroz medjase. . Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka.80 tezakom. 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem. prsut. a tko nema janjeta. nije u ljudstvu doci praznih ruku. (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje. da je onako. da ja na kogn eiljam. Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati. jer su tada knee prazlle. a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika. Ta evo IIIoj sin bio ko jela. godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru. tako i sve selo i Hto bolje laze. Da. Sve biljezi s kamena na kamen. bekinice predate. inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila.

a sada lugar opravdava. da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem. dobroeinstva. ja en se zakleti. kud idjes ? K vragn u Bracev dolae. na njemu nema travke (i Digitized by Coog Ie . kako tko misli. nemoze se tako igrat. lahko ee umesti i upropastiti bastiuu. uz postenje hoce se i pameti. 22. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo. 22. svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi. da se nece naci jedna namirnica.000 sitne marve. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet. J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini. koja tocno neodgovara. da ga kao siromaha nazivlju ludjakom. Lugar kaze. Sa svim tim on je bio i ostao posten. potroseno je sve i sve nknjizeno. do malo pane u siromastvo. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz. jer ce stioci sumljati da satire pisem. da je on pravedan. N ecu dalje. Velika je bastina vrlicka krajina. nigda dosta. Ako se pri tomu dogodi. nase ravniee Snhopolje. da kads sin ubastini bogatu oteevinu.000. Proracun je for.. To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava. to je mucno opredieliti. U Ijudskom aivotu dogadja se. prijateljstva i drugih naslova. Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem. a posjeduje do 120. a" sve pod ime umanitarnosti. za nista se nezna. Ja znam da je taj ostao opravdan. jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee. jer nije znao euvati oteevine. da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie. Za dobrn upravu. samo tom razlikom. ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko. Pitam puliciju.81 izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. tako smo na cistu. Jedanaest je hiljada dusa. da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja. smio bih pozvati prvog raeunara. potroseno je for. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj. tomu i tomu odnieti poziv za glolm. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic. doeim. Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. a tko ga je tuzio ? Lugar. u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam. ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda.000.

Ali ona dusi pitomo Paskopolje. 1878.je i izdaje. niti da Paskopolje od vode oslobodi. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu. tamo ee vladika svetiti erkvu sv. God. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce. 'ali je zato uduzio for. niti oni koji su od njega stvorili kumira. na glasu je Maovieka kruska. On se nije postarao. On je znao i katolike povesti na Kosovo. eto je proslo 20 godina. niti Golobrda da brez stete i globa zasumi. Ilije. obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine. ' N ezna sviet sto je . Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka. vee veliki srbski politik. Kase se. 22. tamo je sajarn. Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god. zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo. koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv. TO' je sve lukavo opremano. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera. Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu.000. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak. da slabu vrstu marve zamieni boljom. Popravio je Cesmu. on je sagradio obeinski DO'm. koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine. 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom. nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. Pametnu gospodaru. kojom upravlja. Nuse je podneblje prihladno za voce. koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje. ali je za to dobio izvanjsku podporu. hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. Digitized by Coog Ie . Ani na istom Kosovu.Jozo. On je nista drugo. On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice. da se dive srpskom slavljn. Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu. tako i ovdje. Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu. koje bi moglo hraniti svu krajinu.82 niti ista zelena. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma. ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode. sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on.

niesu htjeli tim se koristiti. jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva. Mladjarija je ustrpljiva bila. sbaciti ga sa stoliee. ali niesn uspjeli. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea]. brez pravoslavne vjere. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. kad je vidio da to uije po duhu naroda. jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali. doskocit. kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim. sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. sto nam pokaziva grb i zastava. Vatra je pod pepelom stala.83 Za Vrliku to je bio sretan dan. i dobra volja u vrliekim biraeim. ali. na koju su ga podigle krvatske ruke.i6u predstavuiku srbske politike u V rliei. jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva. a sada. pravoslavnog srbstva. znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu.:. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio. jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika. Tada sn se mnogim oei otvorile. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. Tada. 1883. Jer bez pravoslavlja. a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. stao miriti duhove »Slogo1n«. njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao. pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji. kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub. da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio. pobratimstvo iprijateljevanje. da se nesto iza brda valja. kud kuei Jozino kumstvo. uvjek 'kasniji. hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom. Htjeli su doka- I' Digitized by Coog Ie . 1889. Uprav tad a nasi su rukom opipali. ali Hrvati u vjek znacajni. mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo. srbstvo nevalja. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli. Nije nam bilo dosta narodne stete. ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva. Okretan. da Jozo nezna pomisliti srbske politike. Sgoda je hila pa. vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti.

nista za to vrlicki Hrvati valja du muce. ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja. koja prieti rusevinam. jer je na njoj napisano »~loga«. Tomn lle~a nikakva biljega.' a da pamet svedu na tudju koloteeinu. znacaja. da. dok Kulisie zapreda. dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu.84 zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne. a to sve u ime »Sloqe». valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su. Fratar je u Slogi. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi. Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva. koje zagovarajn hrvatska prava. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega. pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. Sveeenici su elanovi. I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika. a sve da se nebi porusila »Sloga«. valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce.se nebi pomsila »Sloqa«. duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju. zanovieta radi popravka crkve. 1. Bivalo ih je razlicita misljenja. Sve se jedan na drugoga sgleda. opojena je duhom hrvatskim. rodnosii. a1i kad udje u nesretnu dvoranu. On je unutra strpao unijatskog popa. Sve vre i kipi. dusu u se. oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja. da oni mogubiti cija god lutka. pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu. koji u saboru kazu. Vatra je pod pepelom. ali unutra nesmiedu uci svojom glavom. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one. koji bi mu mogli ista smetati. jer je tu »Sloqa«. Mladost pjeva hrvatske pjesme. jer je tute »Sloga «.morala i na- Digitized by Coog Ie . koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko. nista zato.« ? 1 I I I NielcanJe poitenja. jer je tute » Sloqa«. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba. U to druztvo upali su i cinovnici. na kojoj je napisano »Sloga«. da je Vrlika srbska. Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze.'J°ere. da Ii ce ga prepoznati koje je' boje. . daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. saojeeti.

niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati. Tko je porusio »Sloqu. tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva. tamo je sastanak i briskula. Toga dana izabra. ali De Hrva. svagdje mn je na ustim :> Slog a «. Bresan duga nosa. On je na ruku zupniku. dakle. Ljubi domovinu. Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. neparnetno dotuda i dovuda. zabave i lazljivog prijateljstva. valja pogaziti najsvetijn duznost. bio predsjednikom. 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost. ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. Zapodrto pitanje kaste i mjeseana. jer su u njegovim riecim. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat. kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva.kum. hrvatstvo se to veema iztiealo. ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. kad 6e biti. a kamoli primati. propast drustva. ne u sastanku drustvenom. on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike. ljubav prama Domovini. srbstvo je to vise pritiskalo.om nigdje i nikada. Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom. jer to zabranjiva riee »Sloqa«. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje.r-- S5 bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku • Digitized by Coog Ie . uvrieda. Kuli~ie je miroljubiva osoba. ne u saboru pokrajinskom. Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju. a predvidjalo se je da mora biti. dobroeinitelj ob6inskim novcem. ostajalo je pitanje. jer nije upraviteljstvo srbsko. 1891. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. niti zanosnom pjesmom. znanac. Jozo pita riee da prosvjeduje. Tamo je . nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom. vidili katolika u iztoenom obliku. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj. srbin katolik. To je bilo upamtimo god. Izdajstvo. Dotle je Ivo Bresan.tsku.

placnu otrali su suze. Jurimo napried. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. koji Jozi prieti. Ima J ozo svojih sluga. neznam. Koliko ga postuju i ljube. jos niesu bili potrgani konei kumstva. jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu.86 Karabaieu. nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. da se vidi BtO'je Jozo. dok se je jednog po jednog ulovilo. L. Godina 1889 pokazala.bili lieni noprijatelji Jozini. da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. Nuzgredno budi receno. u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892. s toga trasi podpise i svjedocbe. je Hrvatim kamo Srbi idju. jer tada niesu imali neoqranicenu. t. koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor. Mnogi su se na nj ogledali. Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini. svi su bili gotovi. a ti podpisi traeeni su za vise dana. Maretiea prama J ozi. dok je on ulovljen. mogao je sa podpisom. porazena podigli su. s toga se okupljaju i roee proti Srbim. Cudnovati obziri fra K. Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva. cinili su mnoge da podpisu ono. sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea. iz kojega su istupili. Ta on je nezavisan covjek. God. u drugim sgodam. L. sto niesu u srdcu cutili. hrvatska stranka neuredjena. Oni su . Da nije 'radi troska. J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. Stupica. nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. za knmstvo nehtjedose ga zapustati. izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. prenio bi one clallkc iz N. Nasao se covo koji je Jozu na N. Ali je bio porazen. unisten. Jozo je jak. jer se primice odlucna bitka. ko sto je obicavao. koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. Tu su mnogi podpisani. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. Lista. JOB smo u god.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu. oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno. 1891 u izboru upra. Digitized by Coogle . da su dallas uz J ozu.

ali za njim hrvatska politika nije zaplakala. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. Nije htjeo da mu se kaze. Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin. da je bacio vatru u V rlikn. da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«. Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas. . u Kninu. s njim je i pop Malic. Ali nemir »Sloge« jos im se namece. Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku. da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi. ali to je bio dusevni rat. Malica. da napanu hrvatstvo Dubrovnika. moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi. neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju. Tako je i bilo. sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi. e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. Hrvat je dusom. doprlo je do »Srbske« Vrlike. Kroz to je srbska Digitized by Coog Ie . Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu. da umuknu. Maretic prvi je koji proti tomu ustaje.On je pametan i uvidjavan . niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu. necuti se snaznim da ga od propasti odvrati.I I r· 87 Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. VidioJozo da nije salni posao. sad on moze sto hoee. Sto ima prieeiti Jozu. Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti. Toga puta nije bilo tuko. ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. Hrvatstvo tih sveeanosti. Fra K.Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei. ko po praznu guvnu. pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske. nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim. koji je vidio da sve vre. . a da ce on svojim slugam reci. da pogrde uspomenu hrvatskih starina. kako hrvatstvo danomice gine. s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'. Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). dana. Smutnja je bila. ali nije za borbu. a oni u ime »Sloge« moraju mueati. On vidi da njegov narod strada. ali su zabrinuti i muce. jer su sva srdca smuceno gledala.

Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni. Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom. izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2. tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio. da. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo. uspomene. J . Spasa. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. koji svojim nemarom pripustase. naci se u najvecoj neprilici. dotjeraju na prodaju blaga.000 katolika. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom. Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista. Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. sto nesmie dati ista. koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi.88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. svaku pazio. N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. Jer doisto. da je dan prije bio Pavasovie u Cetini. se dodje do ovakog stanja stvari. Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv. jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine. -Kitarevic je pohadjao »Slogu«. . Ali kazu. ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora. nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati. drva i drugih stvari za taj dan. katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi. ali nigdje ni jednog muskiea. da jim sto prodadu. . pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. B riManill tezak iz Cetine nije smio -- Digitized by Coog Ie . . sama zenskadija kod knee place. bili. niti su trazili. Slav. N arednistvo.· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo. da tamo nece biti nikakva nereda. piliea. mora opaziti malodusnost njihovu. mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata. riMani. 1894. dapace kad sve sravni. nit do. Riseani toga prava niti su imali. Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje.

da su katolici i Hrvati bili siti srbstva. dn je odavna vatra pod pepelom stala. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli. koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica. svi poginuti stope neodstupiti. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti. u kojih se dolazilo pitati. da se njima pretrgne svaki odnosaj. vee Indo zaspg'Hlse. koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. tako su odgovorile sve domacice. Povratise se iz Cetine procesioualno. sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade. Digitized by Coog Ie . koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn. ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja. opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti. fra K. pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije. Istina je. da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna. n narodnosti. koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri. da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj. s I Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano. valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. svi su stali zagovarati. ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic. u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost. Hrvati svetcano priznadose. Sveti gnjev. Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo. gotovo da skapa od glada i umora. dosao je . dn su Grci uzrok razdoru. ali S11 jos bili jaki konci kumstva. da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine. Osim nj ega . ne. Malo poslie toga. Nije bilo druge. Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim. To je bila neeuvena neprilika za toliki narod.r so tRta dati niti prodati. Hto se je bojao budalaste prietnje. nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«. i za vjerskim svetinjmn. vee ~to se je bojao da nebudu popaljen.

Begovic. a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti. N. Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj. a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B. Kalafatie. Sokolie. j. da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti. Starohrvatske tvrdjave Glavasa. a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja. nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest. Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~. koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi.no Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi. Milko\. a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao. Gospe Rozariee. Prozora.ic. Plazonie. istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber. Dogan. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena. sielo istoimene Zllpe hrvatske. Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu Digitized b: Coog Ie . i za dugo obdrzati. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika. N eopisivom . bijase i zupanija Cetina. treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli. sto je god. Zidar i ostali zasnovase H. Tamo ostadose katolici srbi t. probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. moralno je istanealo. V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike. Citaonicu uz ovaj proglas : P. koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju. sluga srbski.. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo. N ovakovie. j.brzinom Kitarevie.

U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom. 5. II. muzara.taj. lipnja 1894. G. molbom. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. Svibnja 1894. U takovoj nadi neka V. Jedni i drugi takmili su se. da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. da sve dogotovi do 5: srpnja. Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka. Vrlika. Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani. U vazili V. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program. dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. Digitized by Coog Ie . nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. dne 20. kako bi na . sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena .« S odlienim stovanjem Vas Spljet. ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar. Borciea. 30. Uzto liepa Vam hvala. s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe. g. i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati.poremeeena mi zdravlja. sto ste me se sjetili. dan bio otvor eitaonice. Odbor se ie svojski zanzeo. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda. U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara. G. Promicateljni Odbor. Lovro Borcic. gosp. Iliji popn Malicu. Prinosi salju se prec.f ! 91 Gospodstvu. G. iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn. tad nedvojbeno je da ee se V.

k. Vi80k.. VI. Poglavurstvu podueskom de pres. 24. VITI. Eventualni__predlozi . kroz koje vrieme pncaju muzari. Br. najbolje ce kazati sliedeei utok. Novakovica. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove. Imenovanje Upraviteljstva.« Kako je viteski postupao Knli~ic. VII.6. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. .'v. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara. g. Kot. istoga Tom sl. Predaja uprave od Promicat.92 . a to sa cienjenom odlukom 18. IX. Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14. - Digitized by Coog Ie . koja traje do svrsetka sjednice. 2. Kot. Br. x. te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. kot. Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat. Tog Slavnog c. koji je saobCio ust. Citaonice« sa govorom. . IV. srpnja t. 1894. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim redom : 1. lipnja 1894. III. V. XI. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici. Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5.. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove. za vrieme istoga pucaju muzari. 3. 6039. c. Odbora Upraviteljstvu. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima . Br. c. 02B7. U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara. N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag.rojenje. Slavno c. U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. XII. k. POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti. 13340. k. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost..lipnja 1894. U 10 sati otvor »Hrvat. kr.

) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni. nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat. gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894. Saavim tim obc. dapaee iskljucuje glavnu tocku iste . da isto obaviesti.da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama. g. koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. 16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat. k Br. koji je izdao odluku 23. odakle 6e i sliediti odnosni govor. g. (prilog B. 1555/1 336. koja ta~av postupak karakterizuje. nacelnik vrlicki odlukom 27. upravljenom ngled. Br. Br. Upraviteljstvu u Vrliei. dostatno je iztaknuti. Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti. na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. dapace su bili u sve i posve skloni. ali takovo ogranicenje. lipnja t. 1894. da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C. (prilog A. ali glede blagoslova zastave te mjesta. koje posvema preinacuje program sveeanosti. Da se uvidi grdesija. g. da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane. . lipnja t. naeeluiku obcine vrlieke. Odbor se je u istinu nadao. g. . lipnja t. lipnja t. obe.) trazio njeka razjasnjenja od Odbora. 1555. nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice Digitized by Coog Ie l L . koji hi se imao drzati tom prigodom. nu tako se zaliboze nije dogodilo. Citaonice«. jerbo se je inace svidjelo gosp.r i 93 Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat. da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom. upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona. da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog. Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu. 'Citaonice« kao i na javnoj nlici.

Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati. jer ope.. . G08. Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora. on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene. U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske. nego i u oeito] opreei s ustanovom §. da su vecim dielom naju- . zakonske ustanove. . u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano. gosp. sic [ubeo gosp. Upraviteljstvo i nadlezno bilo. Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost. Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista. 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo. Opaza se. da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje. . . Nasuprot. da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. 56. da obrazlozi svoje odluke. vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga. buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti. naeelniku. koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja. sto se porice. da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti. koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske. vee jednostavno na znanje i vladanje. docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. Oblasti za unistenje pritusenih odluka.. jerbo je ne samo nepravedan. . Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo. Digitized by Coog Ie . jer u njima ne odsieva drugo vee . ali tada odnosne odluke ope.. Upraviteljstvo . da budu cvrstom podlogom Toj slav. doli sic volo. koji se ne trsi.94 obcinskih prisjednika.. opeinskog Pravilnika. koji bi morao biti dobro poznat gos. Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . da bi n istinu opcim. Predpostavljeno ali nepripusteno. dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti. te ce istaknuti. obc.r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora. Zasto ? Signa temporum. sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. nacelnika Kum~i6a.

da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke.' koja. Prezirna je nakana obe. izradjenom po svecauostnom Odborn t. nacelnika u ovom pitanju. Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce. u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat. sto irn se nemoze uskratiti. koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika.« utoenici izticu. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno. kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam. Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti. podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva. Obla- r l Digitized by Coog Ie . Oitaonice«. u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. N apokon utoenici izticu. to utoenici ipak ciene. jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno. da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove. j. iskaze i izgrede. Nu ako otvor »Hrvat. Citaonice«. kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane. dok se krecu II granicama zakona. Toliko je trebalo istaknuti.95 \ glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat.imade zgodnih prostorija._ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom. Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B. a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga. da Ta s1. nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81. vee je njihova svrha. d. okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. Treba uvaziti. samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni. te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika. Oblast uvidi.' kako je bila ustanovljena u programu. u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici. da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein. da u varosu V rlici ne . poeimlje : »Za svaki prestupak j t.

» « H » »XII. kot. kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . kr. IV. da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo. » » 8 »VI. Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I. Nije izaslo na hrvatsku. Slavni Odbor paziti ce. kot. Upraviteljstvu u Vrliei. . i C. e. da To s1. II. kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena. e. Takog slavlja riedko gdje viditi. Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem. Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje.. Poglavarstva. i XI. X. kot. Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic. velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. koje ne hi moglo prouzrociti nereda. >. dostavljaju prepis istoga Tom HI. Kuinjani imali su ~to viditi. i IX.s vrueom molborn. Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp.06 sti . Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom. stupa ponosito u Vrliku. stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1. a nije sve ni na srbsku.. program!l metaka 8 POll politicke Vlasti e. kad su na Kievo dosli. kr. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. . ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo. uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se.. •. da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima . . koje ostaje do sveeanosti«. koji na konju jUHi i zastavu nosi. Poglavarstvu n bojazni. kr. Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«. VIII.. predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. obe. V. » 1~ Tocke VII. spadaju nadleznosti » » » Digitized by Coog Ie L .

. .!( . .!( ::l ..) 8 ::l .....!( .!( 1l '" :....: 1-0 .l'ru-l!l Hlli!l.: ~ ::l ~ >~ 00 0 Q. > .. ·S c....) .. s:: c ..Q.....: i:< . '0 ~ .~ >(Ij H ~ .. nasli mo ..Ll~ '7~H. E: ~ .. ~ ...... > s:: c.!( .::2 >- E '" '" ~ '" ..l nrPln·iln Vrlikll se U ....!( '" Q3 '" '" 8 '" S .hl1:'J..: '" '" A '" '" --~ 00 00 ::l ~ 00 c.~ A ~ .......~ ... .. ~ >- ::l ~ N ..) ~ ::l ~ lC 0 C'] ~ 0 .: 0 Q:l ::l >.. L- --0 I'- ~ c ~ E ~ Q .......!( Q.... ~ .!( 0 +" 00 N 0.. H ~ ::l ~ c....) . 00 s:: c...!( c.... ~ ~ .: ~ c. ee '" '" C'J I- '" ~ ~ '" <:=> <:=> ~ 10 c. .: ~ ::l 'a>-s 00 I'- ~ 10 '" '" A <:=> I'- 00 ~ C'1 C'1 A A " Digitized by Coog Ie .n~nllloO' BU n!J. ~ c ~ 00 c..1-0 ~ ~ >1-0 0 .......!( Q....!( 0 :.r 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili..: ... .. ...=... e0 ·S 0 ·S c....

-'-' Digitized by Coog Ie .

i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva. koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn. po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa. samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti v 7 Digitized by Coog Ie . pa . kako je postala plienom dusmana hrvatskih. Barbica. a yam je na veliku diku. gdje slavni knez Domaldo. nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. trobojne vrbce na dojednom. nego i za eielo hrvatsvo.vrbcam okicenih. da se ni vi.dusi hrvatskog naroda. vrlo je zazorno. velc. Tatare. Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju. Turke i Talijanee !« U istinu. gdje bani Subici i Nelepici. malo sam kazao.000 ljndi sve pirno obucenih. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja. budite na novi zivot. Kada recem. odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare. llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost.gdje je. i svako otaebenieko srdce evili.vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce. 'lirvatskih praviea . ko da se je slegJa sva eareva vojska.. razmisljajuc. bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota . koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase. J er otvor ove citaonice znaei. koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci. Hiljade zastava prekrilo Vrliku. da se i vi. i glavnim oporistem tudjinskih.sramota nad svim sramotam ! . pod upravolll o. Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu.od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski. kako je ova slavna krajina. gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska . obavise cudesa junastva. u novijem nasem ustavnom pokretu. Po obavljenom izboru upraviteljstva. iza duga spavanja. Glasovim ove krajine .r I' 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili. u ovom kraju. Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske. da je bilo preko 2. da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete. strasno stramputiee krenula. na obranu starih. niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije. protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. Ijudi. . svoje dicne starine neodrieete . zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse . Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode.

. da se okupite pod slavni hrvutski barjak. tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6. pod sjellicam. Mukaeica. te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«. pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. koje. Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam. gnjezdo sokolovo. Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica. koji junacka imena svojih predja. Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu. Klarica. Vladaniea. neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine. Jurceniea. koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko. bila je plodonosna. Objed je bio u fratarskoj avliji.Kako inn svecanost. Stotine brzojava stiglo je onaj dan. sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete. Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost. nemilim udesom. V rlicki Hrvati ostadose vierni. da otvorite ovaj hram pueke pros vjete. koji napucise ovu krajinu! Vi. o Digitized by Coog Ie . da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. proslavljena u narodnoj pjesmi. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale. ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete. koljenovici slavnih Berislavic». prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo. Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski. Govorili S~l Biankini. vi nemozete. uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja. Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci. 'Trumbie i Radicie. 98 starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje. dostojni potomci cetinski junaka! . dr. Mihaliea i Cnbreti6a! Vi.

Ova pjesma. veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea. a ne u maloj i siromasnoj V rlici. kad pjevaju. Citaonica je svedjer bila puna. Dok su zupnici u »Slogi« bili. Iz toga je svak mogao naueiti. svako zio na njima. ali nam se je einilo da je nas say sviet. nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. jer je njegova snosljivost tolika hila. nasa . negoli Zajcovu operu. u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje. Siromasni srno bili onda kao i danas.i opet i deset puta opet. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot. kamo Ji ce st.r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«. zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze. Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska. dotle su svetci. opazili smo. da je hrvatska pjesma sve zacinjala. da je uzaludan posao.Vrlika iznarodi. trud od toliko godina dase . Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica. pomisljao si da si u kakvom gradu. Dok smo se uri nevino veselili. iz Zadra zahtjev za zahtjevom. koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili. jer je tamo sve u buntovanju. Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«.. da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao. nas zanos pobunilo Inn mozdane. jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«. revne zandare.. smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram. Pravedno je sudjeno. ko u vrsaju.pjesma srbska srdea parala. kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci. njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio Digitized by Coog Ie . da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet . Svak ce razumjeti. jer.. ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa. Nigda se coyjek nebi. dok iz »SIoge« izadjose.99 Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«. On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu. PresidiaIi lete ..franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu. nase veselje bila je Jozina zaJost. J ozo i njegove sInge od jada su biesnili. jer je hrvatska. »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare. Ispred Citaonice.

NiMa zato. ~a je pogibeljan za javni mil'. Ovi su ljudi mislili. koju od Joze. to ce biti sve pitanje etikete. jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme. kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. . on pise dopise na 8. On uliearski napada svoga. a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice. Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra. da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara. Nu. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret. kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali. ' Kulisicevi prijatelji. }odjena i uzgojena u Vrlici. s toga ne mogu da se snadju. Naueili se samovoljnom vladanju. Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. Trojanovica i kaludjera. ipak iz Zadra pisu. a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno. Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. staresinu. Cilli mi se. »zivila srbska Vrlika«. ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. red Frane -Iosipa 1. nije prisa stavljati ovo odlikovanje. da Jozo nije u redn smislio. opeinskog prisjednika Begovica. Nekako u ovom poslu. Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika. da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji. dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. nemoze se traziti. Dobiven je krst za zasluge. G. a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao. on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori. postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga. on nije prisustvovao nikakvu izkazu. Otvor »H. on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara. da nami pokazu tko je Kulisie. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya. to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti. Nije trebalo . on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo. Citaonice« Digitized by Coog Ie . Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti. dosta I je bilo Joze. on usree u skup Hrvata. Sto nije mogla zandarmarija. da je prije toga bio postigao Danilov red.100 nurm Malic. da su stara vremena.da drugi ucka Hrvate. cuo sam.