P. 1
Vrlicki Hrvati odgovaraju piscu X - Vrlike u borbi

Vrlicki Hrvati odgovaraju piscu X - Vrlike u borbi

|Views: 424|Likes:

More info:

Published by: Вук Самотњак on Feb 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/14/2013

pdf

text

original

..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

v

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

.

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L
je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

I

r

I

n

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

I f I. na milost i nemilost Tureinu predade. ili. Opazamo ih jos g. 1715. kada se. Od g. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj. l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini. Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac.. ali ne u tolikom broju. za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici. i 1 G90.. vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih.000 dusa. slavi se poraz srpstva na Kosovu. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. mnogo vecim razlogom. da su katolici. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja. godisnjim zadusnieam spominjati se onih. koji su za nje izginuli. a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom. V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11. To potiee od grk == grkae.) onda. jer BU ih tako zvali sve vlasti. i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu. pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae. doklen god Tureina ne odalecise. sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati. da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi. koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana. Znamo. 1730. u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do. nahodimo danasnje grcke porodice r Digitized by Coog Ie . we nitko drugi. vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo. pa i sami sehe tako su nazi va li. kako cemo u suvremenim izpravam viditi. 169G. da g. negol je mueenicka smrt nasih prndjedova . a druga polovina grcko iztocnoj.

uprav U onim selim gdje danas stanuju. Otisic. uoblascenjem presv. 1747. spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. zupnik fra Franjo Testa kaziva. prije poduciv je i 1 Digitized by Coog Ie . sela eu. Fra Luka Maroevie parok. Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini. a dopustom istoga biskupa. barem u ovoj krajini. da danasnji Grci i onda su taki bili. uoblastiv me presv. od 5/1. Maovicam i Vrlici. pred istim svjedocima. Jovana Backovica. 1744. u proslom vieku zivilo je skladno. Civljane. Antun Kadeic nadbiskup splitski. Ovo nije bio osamljeni slucaj. da je jednu iz razkola primio.: Svjedoeim ja podpisani parok. po nadahnucu bozjem.. 1746. Podosojn. Kosorim. kaz«. i prep. Cetina. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom. prolazili za unijate. gdje danas jednog katolika nema. i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda. da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici. svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno. Malo drugcijim oblikom. Kosorim. 1747. koje bi protivno dokazale. svojom slobodnom voljom. Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea. Barem do danas : nedopiru izprave. Andrije Cige i Mihovila Matkovica. Vara se tko tvrdi.pueanstvo ostade u selima Kievu. Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima. da Marta udoviea p. Tako g. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda. gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. u Maovicam. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo. 1746. gdje se nahode zapisniei. KatoIieko . bez natruhe greke. prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno. n prisutnosti g. katolieke hrvatske. [)2. da su greko iztocnjaci u proslom vieku. Jednakim nacinom. POdOSOjll. da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga. a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki. Garjaku.8 . Fra l\Iihovil Plavcic parok. Koljane. Jezevieu i Vinalieu._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga. 6/11. a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. Kukru. i prepost. j. 1898. vee se vidi iz registara. j. «Srbski Glas» br. na 6/11. N a 28/3. po nadahnucu bozjem. prigrli obred latinski.

cla svi njezini podlozniei budu katolici. da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi. niesu poznati izvori. na 8/1. pak k tomu nado- Digitized by Coog Ie . bili smo progonjeni. 17G2. vee valja dokazati. vee sa svojih politickih eiljeva. na 20/11. mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim.nije republika zelila. I vanom V ukicem. Nista to nije smetalo. Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem. u proslom vieku. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva. da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi. Doeim. i 30/11. iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. koja je dobro znala. koji su malo godina prije. da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi.zukletvom in facie ecclesiae. tko je u poviest zavirio. Ako tvrdim. niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje. franjevee. 0 Mariji kceri p. 16/7. UprHV zagorske Dalmacije.Iakeljicem. U vrliekoj krajini. u koje je hila upala Stoja keer p. da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. . Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. pred svjedoeim Mihatom Klepicem. a to ne s katoliekoga vidika. svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. Mletacka vlada. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. vee mozda iz kakvih drugih uzrokn. da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem. Franom . mnogo veeim negoli franjevce. koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod. Nije dosta reei. kao i to. i 8/9. 17Gl. svi su dokazi proti tomu. u tim poduzecim poviest Ham neprien. Simom V ueemilovicem. sve potvrdjujuc sveeanom . 1750. Naprotiv. Poznata je svakomu.izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva. N evjerujem. 1749. Na 4/11. kakvim neobdarival za republiku zasluzne. da . Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. Tako slueajevi sliede g. da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu. oblacenje mladih fratara. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno. Rade Baekovica. obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim. Dapaee. da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom.

ipak nitko tomu nije dao znaka. na koju je spadala i Vrlika.4tt~-~:~·~·~\·-·. prama carevim naredbam. Razbojnici su progonjeni. Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka. da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu. kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane . 10 i' ".« Ovo nije nista pomagalo. drzali svojim podloznicim. komu je i vrlieka zupa podlozna.~ . ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase. Jajnicka kronaka na god. s toga se fratri opet tuze. bez razlike vjeroizpovjesti i obreda. i naslova progonstva. oliti pod svoj greki jaram. izgubise mnoge jaspre. 1548 fratri bosanski i dalmatinski. G. izgone danjke. kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini. Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod. a ova]. naredjivam. I ako dokazim zalazim u starija doba. 91. da su. da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti. pregledavsi slavne izjave u ruku im. dati i razloge progonstva. Ovaj je zulum trajao sve do godine Digitized by Coog Ie . God. U tu svrhu. vladika dodje velikom opravolll. i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum . :!"~~.:_.. Valja podnositi za pravieu. da ih Grci harace. Lastric u pomenutom djelu Epitome . 1662. Za to bi im sultan davao vlast. ko i svaki drugi. opet.. ipak za nasu stvar stoji. it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu. kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu. ali krscani hodase u Carigrad. Poznato je.. Ove nemile sgode opisa ot. da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti. Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije. a da se moze tko okititi muceniekim viencem ._. tuze se. osobito visovaeki gvardijan.·. da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit. Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane. svedjer bi prohodili izaslanici da . Vriedno je dokazati. Grci progonili katolike. pomoeu turskih vlasti. H. vec su neprestano kusali. ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca. povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau. } ~. f'~. Ne samo da su od njih harac trazili.. .61.

Franovci se nadjose u velikih mukah. Nikole iz Olova god.javu. a ot. nego na same grcke sliedbenike. On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe. !l2. Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi. da mu se pokore. na 24. Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae. koji dosavsi u Bosnu. Digitized by Coog Ie . oliti pod grcki jaram.11 j 760. obredom od njihovih vladika. U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. U tom pismu biskup jadikuje ') LaStric ibid. da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi. upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad. porezih. da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse. tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom. mogla se je nekako pravdati. nego na sveeenike njegovog grckoga zakona. Crkve samostanske bijahu zatvorene. 1661.1) Dok je stvar stala na . Rp.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. u njih se nije smjelo sluziti. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu. da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze. kad je drugi pasa zamienio Cedina. to potvrdjiva i ot. 2) Compendio Storico. Frano Svimirovic. lipnja. »God. dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani. N e smjedose se pokazati na . dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot. nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati. svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti. ali je s poreza preslo na vjeru. budue 0<1 njih neodvisni. odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu. a franovce. niti moliti. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. Lastrid. nije mogao silovati. a misle li ostati zupnici. da se moraju iznova rediti grckim. kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu. 1679. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina. koji i ako se je bio potureio. koja se ne odnasase na katolike.

da mu ga davamo. Nebi nam toliko zao bilo. 8tO. kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni . Bakula I Martirii iqid. osobito sad. kada vidimo njihovu razkolnicku silu. quam Turcos 1p808.. zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti. svedjernim napol'om grekih sliedbenika. 91--92._ nika. Digitized by Coog Ie . Kroz to vrieme. si zabili u giavu. ') IllyI'. koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute. Saer. dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni. bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji. lW8 imfeeiiore» hosies toleramus. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih. koji ce mu ovu prosnju pridati. 2) Ovaki polozaj . Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice. Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082.12 na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika. koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea. Nusupuun. da se zaprieei lukavo tumaeenje. kojim se znaju vjesto posluziti. da . kako pomenusmo goa. dokle pomenuta razpra nije svrsila. koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe. vee su nam gorkije. ::\to potjeeu od grckih patrijara. tel' zaklinje. Lastrid Epit. idiantur. da mn se jednom dostigne oprost. . 1) U prvasnja vremena. carevim i vezirovim pismom. da nam dostignete pomenuti hatiserif . katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. 120.. Lastrie : » . Bosnen. N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. . Ot. da na svoJ obred pritegnu katolike. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih. tel' se tim tumaei. « Pomiuje mu cetri osobite toeke. enim nobis non in. quo n08 suac Jur£sdictioni s 8ubJiciant« . .bili njegovome haraeu. tolikimi kavazi. njihove se mogle bolje uzdrzati. 17GO. i nas katolike narinu. IV. niti njegovim vladikam.. i preporueiva dva redovnika. koji su. da ce nas skueiti pod svoj harae. dokle ova neharna razpra dovrsi. . veli. » • . ') Ot. et quulem. . da nam ove nesgode od Turaka dolaze. za punih 200 godina. 87.

zaziviju srbske vjere. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu. Nije li ovo oeevidni dokaz. Od polovine proslog vieka. kad su to nekoc bila nasa braca. Stari hadet grckog svecenstva. Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti. To nije pomoglo. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske. da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva. a to uije smjela niti mogla. zasto to nasa braca. Pitamo vi~e puta. da su franjevci eeeto na kolcima skapali. koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom. jednim se krstom krstila. a upala u eampre mletaekoga lava. nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. nalazi se po koji trag. sliedili su zalaziti u Dalmaciju. uhoditi krMane sveg turskog cars tva. raztrgalo greko nasilje i lukavost. u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge Digitized by Coog Ie . nebi se nista cudili. 'istim hrvatskim jezikom govorila. Mletaeku vlada zvala se je katolickom. Greka vjera od n3S· ih je odalecila. da se dotadanji vjerom zvani Grci. vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma. koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu. ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina. iIi da im sluzbu zapriece. Spomeuuo sam. niti dallas niesu prosta." 13 l da franovce ili odaleee. da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto. koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. danas ne samo da niesu katoliei. istog roda i plemena. lahko se moze dokueiti. jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost. 'za uvjeke k sebi ih privezali. iste krvi. kako je progonila one dicne fratre. Po duhu jozefinskih zakona. samo ih je zavodilo. Ako se k tomu pridoda. koji BU bili katoliei. jednu vjeru vjerovala. nije rado trpjela inovjeraca. presao na grcku vjeru. od nasilja i lukavosti grcke. kako su se ovako izmiesali. Danasnji starci greke vjere. da su braea zajedno bila. da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati. iste vjere i zakona! N emozemo doznati. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti.

koga. da je narod medju sobom skladno zivio. da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri. Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga. Ovi su mislili. pa on bio poslan od svetoga otca Pape. varaju i nastoje otimati. kako idje na zavjet u katolieke bogomolje. da nebune naroda. ali one smutljivce. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca . da grde i mrze sve sto je katolie. zabranjiva skitaneinam grckim. Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici. Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno. Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. da odaleei grcke smutljivce. odaleciva. Sto je zlo. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. slozi.qoga vladanja. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i . jer tudji podaniei. ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika.14 drzave. gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja. da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada. poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine. kako katolickim svetcim posti 1 1 - Digitized by Coog Ie _J . koji je upravljen za katolike. a u vjeri ta je razIika bila. odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica . Odtole smutnje i zavade.. uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«. jedan slucaj upuciva nas na mnoge. a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti. niti narodnost. a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «. da je i danas. da dolaze u Dalmaciju. Onaj isti zakon. Radi toga naredjiva. N aravno je. s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. radi toga drzavna zabrana izlazi. jer nije ga razlikovao niti jezik.. koJi 8U d1·u. s toga opet zalaze. sto budue veekrat ponavljao..inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja. Grci su naueili svoje sliedbenike. to je lahko naueiti a tesko zaboraviti.

sto u grckoj . 29/1«. koji se priznajemo i Hrvatima. tada i sada. Navesti eu ipak dvie pismene izprave.! I 15 i moli se. Mnogo vise. slicdbenika [ramcuzkih. drugi bi posao bio. Zu nus je dosta to. kao i mi. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put. neka se sjeti cije je majke sin. koje su njihove otce u raj vodile. da su greki svecenici silom oteli narod. ali je moja zadaca sam a V rlika. od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale. koje ce nam kazati. da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu. ko sve to vidi pita. vidili smo. neka se vrati u njezin narueaj. katoliekom sveceniku mise placa. Ostajalo hi nam. koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. dragovoljno ce ga zagrliti. koje Bog dieli u katolickoj crkvi. sto je vjekovim zasadjeno. god. da su oni jednoe hili katolici. Politiearu takodjer. jednoc su hili katoliei. poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog. vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti. pomoe trazi od njegove molitve. sto nevidi onih milosti. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «. da svrne svu pomlju na cinjenice. 1815. s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje. Digitized by Coog Ie . To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo. ona je ljubezniva. za hator grcke kalugjerske vjere. sto su bili privrzeni kuei austrijskoj. koji se danas zove hriseanski. Kako je bilo pod mletaekom vladom. Nemoguee je izkorenuti ono. dobro dolaze ova razrnatranja. jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano. da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju. Frane prvog rimskog. da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere. jer su njihovi stari hili katolici.». za vladanja dobrog i slavnog. koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji. vladavinu punn obecanja i praznih nada. od potrehe je. a sada anstrijskog cesara. Kad bi pisao za cielu Dalmaciju. koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva. a za to posve malo ima uspomena. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat.

Da bude vrhunac progonstva. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. naravno.• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti. Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv. Za to je sest fratara na smrt osudjeno. tako i podredjenom pueanstvu. da je francuzka vlada otela katolieke crkve. jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve. kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare. Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa. sve dalje bjezati od katolieke crkve . od kojih su dva musketana. za sjedinjenje s Hrvatskom. da je njima s Francuzim bilo dobro. iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske. da gone Francuza. Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati. Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa. francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara. pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. to su franjevci hili. uz ostale rodoljube. koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini. crkvo u Dalmaciju. da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu. jer su primili novaca za seminar. Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati. dva samostana zaplieni. iz naroda za narod. da je vlada ueinila Greim? Znade se. kojim bi se moglo protivno dokazati. zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere.16 ~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu. koga su. Kuko je bilo zupnicirn. da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as. Svakako. radi kojih katolieki zupnik. vodili franjevci. jer su bili ratilo proti svojoj braei. Ako itko. koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke. a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio. da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici. Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom. Hocemo li ~to slicna traziti. jer je tako francuzka vlada htjela. . koji bi. biskupsku stolicu. naime. i tko nam moze zaniekati.- Digitized by Coog Ie . Mozda do melle nedopriese izvori. uzdrze seminarija.· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri. seminarije zasnovala na drzavni trosak.

posladila im otimacina katoliekih crkava. na koju su spadali samostani Knina. koji se odnose na pitanje unije. za mletacko doba lukavi susjedi. da je to katolieka crkva od davnine. da je to erkva i groblje cetinskih zupana. Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana. Francuzka je protjerana. Za prvih godina austrijskog vladanja. a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila. da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju. njihovu biesu nije bilo kraja. istina ce biti jasnija. u okolisu 2 l Digitized by Coog Ie . ali je mletaeka vlada svemu stala na put. drsim da nije bilo moguee. za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici. Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. koji je bio najglavniji cetinske kustodije. Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi. 1818 i god. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. ali ih na zlo naueise Francuzi. Drugi nagadjaju. prije turskih vremena bili su katoliei. Crkva sv. Karina. malo se pokunjili. 1842. 1832. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti. vee nema uspomena pismenih. da drugeije bude i u V rlici. Skradina. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. Bto bude vise suvremenih izprava. a danas taj narod. od njekoliko godina svojata ime srbsko. Kad ove dvie toeke predjem. za vrieme tursko nasi progonitelji. Svi se slasu. za vremena franeuzkog. Zasto ? To. s toga drzim. Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji. Po izgonu Turaka. Otimati. koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije. ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke. da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka.-: 17 Ta nasa braes. Svi su znakovi. s toga im Austrija nesladi. to je Greim bio zanat za vremena turskog. Katolicka crkva trpjela je.. Visovea i Klisa. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god. jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti. a manje nagadjanja.ee se sve tekom pripoviedanja viditi.

e dell' Ecc. nadjose se stanovniei greke v]E'l'e. () in altro modo migliorarla.a di S. n. che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med. a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju. 1696. carte 108.o Ad ogui modo ci viene hora p. non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione.r Pavissich ordinato a non permettere. Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku. no pretender veruna giurisdit.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi. ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn. et agli ord. che per coprirla. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji.re di 4 Ott. Salvatore. Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania.1' K r Dol£ino nostro Preces.mo 8. Padri eli Visovaz de Minori Osser.ta Carica. e quieto il possesso alli preaccen. 1699. Essendo di antieo possesso dei RR. che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi.e 1696 dirette a quel Gov.ni gin disposti da q. ali Be Grci tomu opriese. Fran.ti Religiosi di Vissovaz.a. fncon lett. . il che repugnando alla publica volonta. ed ai tutti li Morlachi. Grei. naueni otimacini. Comett. rna lasciarne libero. e Calogeri Greci. zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu. et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud.o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ.18 V rela Cetine.e de .med. stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv. che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god. 6 altri seguaci di q uel Rito. libro III.to la stabiliscano Ie ·1 i . da je to starina franjevaca visovaekih. pretendano di haverne ingerenza. () facessero detti padri.rio eli Verlica.ti di S. Videei fraujevei ' karno knee Grci. i Digitized by Coog Ie . Spa sa. odredise popraviti i pokriti crkvu. assoluto. nz malieu katolika. To je bilo god.mi Padri rapputato.ue nella Chiesa snd. za vrierne tursko. stvar otisla pred sud i ovaj je osudio. Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia.

to su zloporabom i usilno stavili u djelo g. .ne. . mogle hi nadoci zalostne posljediee. . Spasa. valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom. da je grcki parok hotio uvesti obicaj. Nije bilo kud kamo.a Indignat. koji nije obstojao. 8to nije bilo do sada. Ali da je. to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie. ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam. razvalinam erkve sv.· Nalazi se u jednom rukopisu od g. sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom. I tako sami katolici. Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. I fL 1 I I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1. In quorume. s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem. toliko vise. da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k .1699 . od nekada. R. mogla prouzrokovati zalostnih posljedica. restando il Gov.« Ovde nam kaziva suvremena izprava. ed a salute dell' anime de fedeli. 1842. niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje.. 19 lJIaggio 1897. Tanto esseguirano tutti in pena della pub. dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen I Bto MUller - Direttore. Zara 4 Maggia . pokusao uvesti taku novotariju.nte pontuale rassegnata obedienza.19 nella miglior susstitenza a gloria di Dio. obavljali su tamo svetu sluzbu. Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe. . jur obstojeea .napetost dvaju vjerozakona. Dall' ir. jer radi napetosti dvaju vjerozakona.r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale su Grei htjeli imati g. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. proti zabrane mjestne obeine .re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p. za blagosoviti one grobove i polja. 1854. Zara. Luogoteneza. Neobstoji nijedan spis niti predaja. Digitized by Coog Ie . koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima. Tada je bila katolieka obeina. da je s toga. gdjekoji parok toga obreda. 1696.

ako ne izvojste iz prava. Spasa. jesu Ii se Grei uglavili. nije mu dosta kazati dogadjaj. se na istu stvar po sto puta navratiti. Za to sam i spomenuo okolnost. Tko pripovieda. s toga im puska opet neupali. 1842. njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. kako tko hoce. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere. Koliki je razmak izmedju Viklefa. Spasa. da su mogli otimati za turske vla de. u groblje sv. a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. znadu . Biti ce slucaj. vee oni g. 1842. 1853. ako uzmem u obzir. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo. ali se nije dolazilo do pravih okrsaja. zupe u Vrlici. da predusretne nerede. U historiji. opet ostaje ime. da je posijano sjeme. br. Vriedno je spomenuti. u upisnicim od g. a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e. sto su priecili katolicim g. da do g. groblje da obzidju. oui. 1842. drugda radi zastup- i Digitized by Coog Ie . 61. Prvo je bila vjerska. da ove iste godine bi pokopan. da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise. 1842 u V rIiei je dosta mirno. Samo je potrebno zabiljeziti. Godine 1854 hoee da poprave crkvu. nadahnitelje i okolnosti. 1842. Okrenuli mi naslov borbi. K. Spasa. Sada oni kusaju. ipak su protkati jednom niti. lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. vee stopro g. tuzbe i osvade radi unijaeenja. Husa i Lutera. da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja. strana 48. da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. Grei ne miruju. to je vrlicanim suvisne spominjati. Jest. hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. na 3 listopada 1ti53. kadgod kroz nacelnistvo. Tko je bio kolovodja svega ovoga. g. Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena. Poeimlje smutnja g. 1850-1858. Spasu Opet C. borba. Ovo sam zabiljezio. jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. sada politicka.r I ( f~ I 20 J eli na tom svrsilo. Mihe iz Cetine. stogod se je nastojalo buniti radi sv. barem svake desete godine prokliavalo. Baricevie IVHn p. vee je od potrebe oznaciti svrhu. 1699.

da na lieu mjesta sudi 0 prieporu.. studenoga umrla je Marija Baricevie. Poglavar Buratti svojom odlukom br. popraviti katolicku starinsku crkvu. 1859. prosinca 1859. na 12. kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove. a to Greim uprav dobro dolazi. i glavom otisao u Cetinu. Ove iste godine. Istina [e. u katoliekom groblju. 16. to ovog puta. 1859. tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista. da se pred svietom mueenicim grade. da bude stavljen u rupu na groblje. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea. ali je drugi puhao iza njegovih ledja. koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei. Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g. turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere. na 3. Tko poznaje. s giavarstva Milu V ukovica. svibnja. da sve vlasti priznaju katolicim pravo. da je bio pokopan Barieevie Ivan p. daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. ali to za Grke nista nevriedi. koji se sbio». gdje naeelnik. G. Mihe g. pak im moze biti. da vlasti brane prava katolicka. od nista ueinili liepo stanje. Taj je kiak i danas tarn 0. na groblje. 1853.nika i sve to neka se zove kako se hoce. bio je u pohodu splitski poglavar Buratti.: koje je katolicko vlastnistvo. 1856. pak sam naveo slueaj. «koji je bio poeetnik nereda. naime. proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. a da su se tome Cetinjani oprli. jer se tome Grei opiru. meni "I . taj zna. ostati 6e uvijek. vise uri hoda. . Digitized by Coog Ie . borba. da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka. Sto niesu nigda. Vidili smo. zabranjuju ukop svojoj seljauki. 12851. kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce. uz crkvu Bv. gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse. sto su u sred cice zime. Tko je pozvao poglavara. Vukovic jebio otvoreni pocetnik. da ju pokopaju u obitolski grob. nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. skida . na 6. nigda se uije mogla nakana staviti u djelo.r ! 21 . Dva su moguenika u V rlici sa kamatam. preko krsa. Njezini su htjeli. Bpasa. zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu. listopada.

medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem. i namjestnietvenoj od 21. da je grohlje kod sv. t1 0kruzju sela Cetine. Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. . 011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce. gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. svakako nije poglavar od obiesti dolazio. se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati. t. kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica. studenoga 1856. s toga Grci nedostizu sto traze. Oni su se u tudje usuljali.. ukopan kod sv. s toga osudjiva glavnra Vukovica. a da su se Grci uvukli proti svakom pravu. Ipak ovo nije smetalo. na grohlje. kad se je sklonuo u pohod u Cetinu. 17774. pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini. da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. a medjutim vidili smo. 519. ovo je nase». Daj ti uglavi usijanost greku. Spasa katolicko vlsetnistvo. 17703. 1696. doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti.22 nije poznato iz izprava. hr. da katolici i Grci sluze se ko i dosada. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo. Spasa g. Koliko sam god uspomena prebrao. j. protive se. Ovo je odluceno na 6/5 1859.-~4668. Ali tako ne sude zakoni. Tako je Audrija Lelas katolik. Digitized by Coog Ie . svagdje . umri Andrija Lelas. nasiljem. da Vukovie bude opet imenovan glavar~m. dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici. Spa sa. da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine. 11 austrijskoj drzavi. dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr. rujna 1857. a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju. Buratti je hio dosljedan. hr. 1861. od 27/4 1861. moralo 8 je prietiti otimacinom. Ipak katolicka miroljubivost.lpol. Ni dvie godine neprodjose. N ema dvojbe. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\.sam nasao da je tvrdjeno. da mu se ko grckom mueeniku dade za- voo 3 dovoljstina. Oni nedadu pokopa. da se jedni i drugi ukopavaju.

imao je dvi rodjene setre. Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas. Nju je samu sud osudio. liepo je prolazio. . sviet se podigao da vidi. Zvonari se uskakaIi.P.23 . On se nije niti hrauio vee kradenim mesom. J pridivkom G zajedno sa bratom A . ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca. Z . uz prilicno tezacko stanje. . i -usmrtise. zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini. da je mislio da je vuk a ne sinovac. a drugoj sjekirom smrska glavu. M. . jer i ako su oni opaki.. svak poeiva osim P. Ozenjell. iIi u pticu. oglasio se. BU troje djeee. Dokle je doprla divljacnost ove dvojice. jednu nozem zakla. a razumnije biti ono sto en kazivati. .. B. / Digitized by Coog Ie ..na je zena od V ukovica. Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile. ko lupez i razbojnik. doeekase T . sasta vi.. N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla.. Ova opaka zella. jurve je proglasio da mu on krade blago.. koje su rasle ko dvie vite jele.. puska sinu. Sinovac hoda po toru. . sto je? Tada P. sam 'stao cvieliti i naricati. ali ljudi jos krivaca nahode. kune ruku i pusku. . Svaki cas je predala. jos je ziva u Kopru.. to se nesmije pred javnost iznieti.osvetiti bez suda i pravde. B . ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei. Sasvim da je zivio medju svojim slikam. Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota. po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B . . i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se. ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. Sestre se odredile udati. jer je Kurobasa odgojio osvetnika. . Otae ih nije razlikovao u oporuci. jedne noei dok djevojkc spavale. stQ li su ucinili od mrtva T . .vog seljanina.. Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s. .. subastenika sirotu sinovca. 1862. kad je T . Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g. ... . . Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka. . pasi uzIajali. .. On ima jedinog . . .. Na glasu je bio T . da mu iz tora blago propada. po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji.. poginuo. koji ee krv otcevu . sve je 'tiho i mirno. . da. . Ona je krivim okom gledala svoje zave. da ee se udati. Svaka za se stab pripravljati prciju.

. trazio je prigodu da mu seosveti. Uze kamen od vese negol 50 kl. r dva losa' ubise Milosa. ga je ogulio.. . K .24 Dva V . N . .. iz koga se vee nije probudio. To je bio B. p: T . niti su njegove umrle oci otvorile se.. Digitized by Coog Ie J . J. .. niti ee se iznaci. . Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu.. nemoguc 'zivjeti od znluma N. sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru. Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj..... ga je na nozu ostao mrtav. Onaj komu je Cetnik hio natrunio.. B.. nise..na nj navalise. Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. je u rukam . i proglasili.... jer ga do malo uhvate i utamnice.. da su oha kod kuee ubijena. ..predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se. . da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti. Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela. u N uglasiei kod Segine knee puce puska a. da vide svietlo hieloga dana.. ali se nije usladio i nauzivao.. M. iN. kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva. .. ko da niesu mogli znati.. Beeir se prevali s konja. Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee.. M . . godina za guljaeinu u Lukovaei. . Besir je hio na glasu trgovac. prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca... . i njim nemilo udari Oetnika . . poginila suo Kaze se.. pak ga nozem tsko -ra.. koji namah mrtav ostade.. iste krvi. htjelo se je tute drustva istog uzgoja. L. da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea. Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma... s jedinog razloga. Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani. Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane... pak ih drugovi donieli kuei. trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace. Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost. . Ubojiee jos niesu odkrivene.. u svom selu krasti. Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam. Osohito ako se uzme u obzir. Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu. . osndjen 6.. ali mu to hio posliednji opoeitak.. Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti. . i P... : 0. . P. a on htio . . . M . da.

Jednojse zeni obnoe klapi. S.slueaj pripovjedimo.zenam. da je ona kueu zapalila namjerom. Kad je sa. odbijajuc na ugrijanost zenske maste. Kad su dosli povrh vrela. Oko vrela gola je i .kad ce ga pogubiti... dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm.' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu. nozem u srce tako ga pogodi. do cas i pojata uza nju. god. tako je zaletila i stara striea.pridivkom S. Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati. da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago. Kasno se sjetio varki svoje opake zene. Covjek se razgleda.. Tada je svakom jasno bilo. Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva. da. jedna drugu za kose drse. opazi da niko prolazi. Smrt dolazi kad se najmanje nadas. opaljen jauce. u vrelu vidi novce. da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja. Jedne noci planu jedna kuca. Mnz joj je oklevao za vise dana.. nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. N esluzi za to \ vele misliti. Daj da se vidi tko je. strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. Da se nebi doznalo. da nije starac niti daha povratiti mogao. Kad nam je govor o· .. 25 • Digitized by Coog Ie . daj da jos jedan . U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga. nemos ga pripoznati. koje riga obilnu vodu. pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor. sinovcem sam u kuei spavao. Skoei narod da trne. Stric je star i slab. suvise mati se zubim drsi 0 vratu c. zena stade tvrditi.. Ova je osudjena 6. a Zena ga tako turi. visoka litica. Doklen ga je tako nemilostno mlatila. Mati i kci. pobjese i ostavi viseea muza. zeljan strieeve krvi. Dvie ljesine po Cetini plivaju. vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza. koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji.. da joj mus izgori a. hotio se izpriprostiti svoga striea. Pak nesluZi javljati mu se .. N ebi ni to dosta opakoj zeni. da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika.. Vrelo Vukaniea duboko je jezero... oko vrata vide se parotine i modrice. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. Njesto kroz vatru skoei vana.. Napokom joj udovolji.

Laze.. najposliednji put proti O. toga HeIDa na daleko. .vPenn. jedne veeeri omrkla a nije svanula. Vucak Lazo Mitro v. sto su pokrali Trkulju. ') Za kradju su osudjeni. 8 mjeseci. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu. Oni se na ustanak dizn listom. Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. je odastao 4 godine a B. N a Spasovo. Kurobasa Jovan p. hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N. G. katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. pak i danas sliedi. ~to eemo zar tamniee . u nase lb'lllU. Grci na to niesu imali pravn. Svukuda je trazili. 0 njoj se znade.to je i crkva. Godine 1862. Gavran Mitar p.. Irna i na drugima mjestim zloce. kad bi nas zupnik blagosivao polje. B. Kulerie Bilobrk Marko p. dolazila je procesija katolieka. D08li bi slusati sv. Kurobasa Spiro p. J. Marunu. Knezevie Mile. ova su naobrazena celjad vidila u Splitu. Knezevie Ticie Ilia p. i njegova mati B. daklen. G. Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti. a da je bila svoje sviesti. Cetnik Spiro Lazin. Tako su isli od pantivjeka. ko i svake godinc. Velieanstva. Zelenovic Ribar Ante p. C. Zadru i popostali na putu povise godina. Jeli smutnja. s toga necerna niti mi. Laze. Sud nije rekao svoje. 1\1. . koje je katolicko. N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami. V. dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111. Marka. Todora. O. Proti katolicim dizali su se <Iva puta. za to je bio osudjen tri mjeseca. .glas svega sela. Marka." 26 svoje kceri. 'ko 8to je Cetina. Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja. Knezevic Mile p. Bari~ie Simo Nikolin. jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova. oni bi se svi Digitized by Coog Ie . misu. Marka. Jur ih ima dosta po tamnicam. Milas fetal' S pi r in. P.. Picie Jovan. drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje. ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju. N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi. Milas Petal'. ko . svi BU zajedno. Njih su katolici pnstali u svoju kucu. da nije bila postena zivljenja. pretvoriti .:...

koje smo primili u svoju kucu. da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike.27 . predomislio se O. razbjeglo se malo i veliko. Ciji je naputak i nagovor bio. OVQlikQ pripoviedaju oni.Zadar. Lukijanom Milkovieem. svibnja t. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula. redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja.om primali blagoslov. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina. vlastnici nedopustaju. politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom. linam SV. Lukijan i nehtjeo napried. Nas sviet iznenadjen. a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu. okrenuli na drugu stranu. da kasu. Spasa. niksanalo se niz jednu njivu.: g. nas izgone iz nase kuee. Namjestnistveno Presjednistvo . Sipa QIQVQ preko polja. niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove.oljubstv. pak s vremenom sebi izjednaeili. nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. ni tamo. Nas se narod nije nieemu nadao. nedadu ni rtamo. 1862. Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega. N usi okrenuli niksanati se n hrast. Kako svake godine tako i god. svojom procesijom uputili se u Cetinu. kamenje leti ko krupa. Digitized by Coog Ie . Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i . Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se. kolnih grka. »C.sknpili ib. otimaju nam nasa prava. Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. Tako postade. Trebalo je naei uzrok smutnje. Sva se sluzba buzja mirno obredila. to nam sada poznato nije. koji je u sred groblja preotetog od raz. koji su bili bez oruzja.og. doeikaju gorim izmedju kuca. osobito oni.) u vrelo Cetinje. Sada eu pripustati suvremenim izprayam. na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva. (1862. koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja. Spomenute g. razorusnse zandare i povezase. On se vratio u Vrliku.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike. da oni. BQg dade. Nije bilo mrtvih glava. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana. k. kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda. ali ih je bilo dosta razbijenih. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O.

sticen je od onoga. Kako nas. 16/7. bila bi izazvala grozne posliedice . K. Glavni poticatelj svega dogadjaja jest. Digitized by Coog Ie . . poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. napadose dva ciela sela grGka. vidi ga se uzpostavljena kao paroka. ovaj biesni neprijatelj katolicanstva. da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. 1859. Radi nistovnih i krivih izlika. nije za nas otajstvo. uzjogunilo ga je vise negoli prije. da vee nema mjere.) koji prama svomu polozaju. 1862. sa kamenjem i puskam. . Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja . 17703. sa svoje novotarije.. Isti sudac tamo hode. (K. a na zueudjenje svihu. uzprotivise se. k. koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani. dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju.. Istodobno ugledni g. ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji. Preuzvisenosti ! Nije nista iznova. svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom. privremeno je providilo. zapoee niksananje. sve je islo u redu. 185~. Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala. mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce. naredi c. tako i zandermariju. radi eega bio je odaleeen od ove parokije. Sve je prietilo smutnjom. bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn. razkoluicki parok Lukijan Milkovic. U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic. Kad smo se vraeali. Takim razpolosenjem stvari. Njegovo uzpostavljenje.«. nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj. da grci. do sama dva ranjena.. Svima je mnogo zao. grci. sudac Benvenuti. nenadno. da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju.u Cetini. imao bi se sasvim drugeije vladati . S toga ministarstvo bogostovja i nastave. a ta procesija. N ebesim je zahvaliti. kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika. za cas se . zalldarmariji.ntisa. da nebi nikakve zrtve.narocito poslati da zametnu kavgu. Poslie podne za zabavu. da uzdrfi javni mir ired. u slicnim okolnostima. sa naklonitom odlukom 16/11.28 katolika. da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira. velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. tute . na nas goloruke. br. po obicaju seoskog pueanstvs.

R. Tako. Uzdam se. Spasa.) koji irn naslon daje.rI- 29 da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori. naime. 1862. K. o. sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale. prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve. da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu. sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika. kakvi su ljudi one dobe bili. zelirno da svrnete pomlju. da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio. sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei. Kaziva. bio je Milkovic odaleeen od ove zupe. sve kroz sv. radi svoje politicks nesmotrenosti. V rlika i Drnis bili su pozoristem. da je obrazlozio katolieko pueanstvo. i T. gdje su. gdje je parokom bio. na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici. _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati. (K. da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. Milkovic. a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . da su Grci uzrokom svih smutnja. kojim je pocetak bio na 29. zupnik katolicki javlja svomu biskupu. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. Lukijan. stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim. na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti.. da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje. K. jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu. da su grcki paroci kolovodje. N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. Say taj posao da je bio uzaludan.) koji njegovo misljenje diele. Dok on ovdje bude. koje vjere bio». da istodobno katolicim slnzi za ukopiste. Od g. m. U Drnisu. a taj nugao. '" Digitized by Coog Ie . N etreba da ponavljam. Spis br. Spasa. fanatiear je kakva nerna erkva grcka. 117. Jur g. postaje njeko prividno primirje. a s ovim pokretorn. pokazati ee nam. rnogli obnoviti zalostne posliedice. da bi bilo najbolje. da se Greim pusti u Cetini kod sv. 1859. Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika. ipak cienim da ~e pokazat. dao je osobitih znakova. a jos niesu krivoi kaznjeni. vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti.

» Dovde povjestriicar Digitized by Coog Ie . po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih. odlazio u Drnis. na 31. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao. ali ne moze bosjoj voljiodoljeti. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. Otkupitelja pise : . Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi. da odrZi svoje vjernike. da nije od Boga. poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar . sloge i bratske ljubavi. da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava . da u nedjelju rece sv.. a kad vidise.dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv. kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda . ona mose znati. Anti J ukieu zelju i namjeru. pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke. Baljkah i Vrlici. dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu. Oni se u svoje zupe povratise. 1831. tim se moze koja casovita zapreka postaviti. Bordinu. pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena. Ot. da bi presli na katglicko sjedinjenje. i kad je srdceni pop Petal' Krieka. upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti. ali protivniei jedinstva. koji zasjede kod Jasenja. da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah. da ne uspjevaju. u Sibeniku. J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta. hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv. mi mu se krepko i stanovito nadamo. leturgiju u crkvi sv. u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje.L. upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece. hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju. sieenja 1833. koji. i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine. Otae J ukic to. tako i mnoga puta nadjose razbojnika. Ante. da ujedinjeni budemo.God. a jer je njegova volja. pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot. posla ih u spljetsko sjemenise. da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom.30 N egubimo vrieme.

da razmisljaju 0 svorn spasenju. kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati.31·· Zlatovic. koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi. . tamnice. on nije imao. Kolika je to istina. s vremenorn ee se· znati. vee sarno ono. bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom. sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati. Krv popa Petra Kricke. Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena. prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka. da posegue za ista sredstva. I vee Digitized by Coog Ie . Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj . Bez vodje. sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova. Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra. da -ako itko pokusa pounijatiti ga. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede.voslavne crkve u Dalmaeiji.stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga. vee je hotio obodriti svoje . Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog. Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli. Ovako pisu s jedne strane fratar. pl"ijetnJe. bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo. On bez icije pomoci. pozvala je llllloge. da se zavadjena braes sloze. ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. Naravno. osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. s druge vladika. njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. pl'ije't'ara. Fratar Jukie nastojao je. Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. lIfito. u svemn castan. ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. U crkvi sv. zupnik. doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva. Fra Andrija Buric. kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa. nek mi preosvesteni oprosti. ali dotle. za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom». da se sjedine skatol. U V rlici njega nije bilo. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu.» . fratra zupnika drniskog. on nije pisao historieku raspravn. tadanji rirnokatol. crkvom.

vee jedino da smutljivci puste u miru one. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . Rieei. koje je taj prostak izrekao. ne govori istine. prijeoare. Tamnice su slufile. da koga prisili na uniju. Nitko mi nezna kazati. koje su prionile uz uniju. oa koje se oslanja spomenuta tuzba. njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. ali ne u svrhu.. bez da su einom dokazali. dali ima ikakva znaka onim osvadam. veljaee 1836. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica. bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. Ovaj pise dne 26. ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio.S2 ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica. inace. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. kazivaju mi. sastavljen poslie same tri godine. pak niti igdje ista upisana. Stvar bi me mnogo smutila. S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. da nisam na prvi pogled opazio. kad bi one rieci «mila. Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas. tam nice. sto ih predbaciva preosvesteui.minju ovih okolnosti. Tako n. Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one. ne istinom. . Doeim prvi popis. pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom. da koga pounijate. prijetnje. da narod odvrate. . Ovakovi pak. vee straseu i mrznjom proti Digitized by Coog Ie . ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati. . neprijatelji . Ljudi koji se spo. koji su prelazili. ne biljezi vee 160 dusa. . neka mi oprosti. . ozujka 1836. Tuzen. da narod privede na uniju. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. da se je raeunalo oko 800 dusa. Pomljivo sam trazio po spisima. Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa. koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila. nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. u koliko se vidi. Kad je narod htio prieei na uniju. p. prijeoare. niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita. da dokazi. crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima.

da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim. da Vam ja govorim. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c. koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku.33 katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe. On je. ako im drugcije ne mozete doci u susret. a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati. Ne shJzi. htio stvoriti evropsko pitanje. najmanje zaprieeiti. dn uno sto vjeruje. a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti. da. Po tom c-e oni. Sluzite se. za kakvirn nedopustenim sredstvom.viedi. ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti. da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. molim Vas i oeinski opominjem. kr. ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji. ne vjeruje. sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea. i opreznim eini. izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku. . u njoj postojani ostati. pred oeima Vam je bogoslovni nauk. Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih. da ne bi posegli sto do sada nisu.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju.:. niti ce nas u apostolskom djelovanju. ne kakvim pritiskom. ili uno sto ne vjeruje. ne nasilno. To jedino. Tko ee koga usilovati. kako ste se god do sad pohvalno ponasali. da ujegovo svecenstvo pravilno postupa. kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje. da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo. da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo. Smieiklas je obasao. tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci .. poglavarstvu zadarskom. koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka. da se privedu na katolicku vjeru. niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom. radi prelaza njekoliko obitelji. pozvani. na koje smo . Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. Velicanstvu. vidio i obistinio se. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti.to bi koji grk nesjedinjeni prikazao. braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji. bez da je igda odkrio namjeru preci na obred 3 . podloznih Njeg. da napnete oko podueavanja pueaustva.

pokrenuo pitanje unije. sakramente. . 1835. a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit. 22579/2370. i 36. Ut adeo . u Vrlici poeelo se mislit. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god. Spljeta.in posierum. sto su sami cinili. da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka.Slavnom c. i za njeko vrieme u sv. tako da je cesto pristupao na 8V.34 unijatski. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god. gdje se je unijatima vrsila Digitized by Coog Ie J .Zadar 16 rujna 1835. Vlade neosnovane. takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti . Dubrovnika i Kotora. niti prijevare. da onake odluke nisu bile u djelo stavljene. Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita. sveeenstva i Vis. s toga je oni zlorabe i onim.. ova povjest. obznanjiva. Giaxich. serdarom Supukom i Antom Poleti. koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje.1833. niti tamnice«.ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke. pred svjedocima Don Dulikravieem. « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica. vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda. takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni. .i 0 tom god.. vidimo onako stroge naredbe. srpnja 1835. Znamo. koju je ocienio vladika Smieiklas. a vee god. ko sto su mnoge propale posljednjih godina. da je goloruki i siromasni fratar Jukie god. Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci. da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu . okruznom Poglavarstvu u Zadru. 1835.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu . Lilienberg. Za to drzim. 1833. nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim.im tuzbama i prisiti drugom ono. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie. netemeljite i zlobno izmisljene. a tomu su se prot. nalazi se od 7. tuze katolieko svecenstvo. 1832. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini. da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. sto sami vrse i rade. niti p1"ijetnje. Petra. ko i ostale Ordinarijate Zadra. . . kr. Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br. On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji. Velika je drzkost sumnjati. koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu.

da se moze vjencati. da upise napovjed. Da je i danas to ueinio Kovacevic. da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu. jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata. 1841. kalugjer Nicefor Kovacevic obletio. Toliko je istina. da zaustukne drzovitog kalugjera. odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini. ili ce pogaziti zapovied svoje erkve. da akcija pokazujuca oeiti proselitizam. da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu. . pJ'ijetnje.35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«. 1835. da ce ga tim sto se je pred njim vjencao. da mila. dn Aleksn k sebi privuee . Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. Al kad doslo vrieme vjeneanja. kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo. Aleksa dvostrukom bolesti boluje. nikako. 1339. a gaze katolicke propise zenidhenog prava. Grcima je bilo dosta. Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara. a spreala i Cvietina braca. Tomu su svjedoci svi zupljani. znao je. neda djevojei dopusta. navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat. prevariti i u svoje vjernike upisati. da je on u Cvietu strastveno zaljubljen . a kamo Ii onda. kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah Digitized by Coog Ie . tamnice radjaju oel grka nnijate. Spis od 2/10. udostojalo se je Njeg. a kalugjer :prevaren ostao u nadi. sasvim zakonim protivan. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate. iste god. Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. vec kalugjer da vjenca. podje na vjencanje kalugjeru«. Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. . br. prijeoare. Dodje k svome zupniku. 1841. 4/10 1841. da napasti odoli. a ta je od 30/12.« Kako nam kazuju spisi iz god.« Nema nigdje spomena. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva . kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. Ne bilo u njemu snnge. »Aleksa je svoju krivnju izpravio. iii izgubiti ljubljenu djevojku. prekrsio bi obstojece propise. . tuzbe podizati i graditi se mucenicima.

bili Btl odsugjeni.~~ '. Kad bi Austrija. d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima. Krivei po zaslnzi. Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka. au Vrlici nasao dobro tIo. 1840. Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji. 000' isto. arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic. ja zakljucujem. Po naredbi obcine. drngi grci ueinili i cine i ~ " " ". sto je . Digitized by ' 27 b. n njoj stanujuci grci bili zadovoljini. Lahko se je dornisliti. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom.« Po ovom se vidi. vodjen Duhom Krstovim. oni se ne pokoravaju. od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda.M:argetic ueinio. al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije. ' 36 podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu.. Coog Ie' . tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom. sto su i. Medjuto god. koji bi 0 uniji i mislio. ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. tad bi moguee. Po uagovoru Margetica. ba::3 na Tjelovo. prljeoare. kad bile velike svetkovine. da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke. '. Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi. pocese trubiti u sviet. pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom. osobito onuda. Kristovu. da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6. K sebi privukao dva zupnika. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. Dosta ga je bilo vidjeti. da svoj narod privedu u ovcarnicu. da se ulazu mila. kud bi imala proei procesija na Tjelovo. Doeim vidismo. a da gl'ci zagrakeu proti njemu. zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere. razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace. modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu. a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama. vee navale na rondu i mnoge ranise. nepri jatelji ljubavi bratske. Hoee Ii igda ova kim dokazima. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta. po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I.

robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat. a osobito V elestovanom Sudu. katolieke sveeauosti.. da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke. arambasu. broj 767. 1845. u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa.37 tuzl se. <In 8U ih panduri tukli. da bdije. od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti. HtO sam ih doznao iz sigurna izvora. kr. Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim. da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje. flu im zabrani poljskn radju. serdara. na veliki ~kandal katolika. obeinskog tajnika. jer je neodlucan i ne stoji u mjestu. radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. da pohvataju one. 1838. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti. Sud se je postarao da dozna istinu. i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih. da je vulkanieke pameti . pauduri su obasli obliznja polja oko varosa. kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure. jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci . paroka. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci . cia grei mogu raditi nil. koje u cjelini prenosimo. i citiru odlnku Vis. da paze. smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. pak navadja. nacelnika. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba. usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima. »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante .Jnkie. jer je popustljiv . Kako u svakoj drugoj prigodi. obavljali razlicite poljske radje. 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima. Vlade od god. Margetie Halje tuzbe dne 24/5. da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma. koji bi u prkos Previsnjoj odluci. 1840. tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara . koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu. da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu . Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata. Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti. osobito god. 18B8. iztrg- Digitized by Coog Ie .

da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam. Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju. docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti.38 nuvsi im iz ruku alat. Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie. na sto malo pazi Margetic. da kad su panduri htjeli zaplieniti alat. i kao takov ima se drzati. cla m~ ja zapoviedam i da hoeu. da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu. koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu. kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja. da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem Digitized by Coog Ie J . ne samo da je zaniekao i op1'o se. covjekom smutljivim. kojim su radili. Ovdje je P9trehito za biljeziti. da budu kaznjeni. da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu. a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok. koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena. ko 8tO je uprav bio u okolnosti. kad su bile izdane. uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu. kao osoba veoma pogibeljna. s cega pisuei drzi. yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom. poradja bojazan. kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja. urueiv ga ovomjestnom Sindikatu. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda. . Simo Trivie sa svojom brneom. poticateljem buna. da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih. radi cesa on cieni. koje niesu imale drugi cilj. ko sto je i ueinila politickoj vlasti. radi eesa neobhodno je potrebito. na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat. odlueiv serdarija tusiti ih. da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat.koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim. da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih.« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika. da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi.

do. Sve to' zakon zabranjuje. da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk . a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne. . U ovo je vrieme bio zakon.. Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. s toga ga tuzi i potvara. Izovoga odgovara razabirem. ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke. kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima. nit je vidio toga. pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe- Digitized by Coog Ie . u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika. nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo. mj. nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn. preuzetnost greku. a istom poslije god.ne. Sud pita unijatskog zupnika. ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva. N . katolik koga mu drago obreda. da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. br. koj nema vee 200 for. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. 1880. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi. trazi se. kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue.I' . pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio. Vrlika 20. J uki6. Takih svjedoeaba ima na hrpe. Ovaj odgovara . al mi ne htjede dati svjedoebe. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. I to je bivalo onda. 39 osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim.krivnju na . da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru. da prelazi. kasnije 300 for. godisnje place.Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova. Za sto baca Margetie . PI'. Doeim je u stvari sasvim protivno. pomnozano je 11a 500 for. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa. zupe u Vrliei. Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu. 0 kom se pita. kako kaze opeina . Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli .na tovare zlata. na drugu vjeru. Cristoforo Culissich testimonio alla croce.

Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1. a dotle zabiljezimo.40 zupnici. a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita. Prepustam pripoviedanje izpravi od god. u kom su biednom stanju bili unijatski Digitized by Coog Ie . a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila . On je dobro upamtio. Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali. Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana. i najposlije Bozanskoj providnosti. ali prenagao.? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih. svibnja. jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti. kao sto se u mojoj kuei zbio . prekoraeiti nije dala. da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon. U V rlici ga nije bilo u poeetku unije. Jeli moguce pomisliti. mojoj upitoj izobrazenosti. posten . br. dneva 21. koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti. navesti en zalostni slucaj. Da se pako ova stvar bolje razjasni. da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. da ne govori istine. ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave. 1849.og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea. I doha 8U takova bila. Bio je junacina. sto nisam htvom smrti postao.na hujdueku. i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi. koja nije dopustila. 21. Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja. pametan. s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati. kojim kada nica. Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci. ali strastven . s toga neeu o njem govorit. naime l1. 8 toga se je vecom slobodom razvijala. da se vjernici kupuju novcem. po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan. sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra.

poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi. u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim. u.41 bi ja bio odgovorio. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea.pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi. na to mene . zatim tin zvanje. krivo i naopako. da se ustrpe jos do malo vremena. zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje. kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti. kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo. prinuzden sam velju bio moga momka . moci . najvecma su grdili i ruzili pok. guvernatura Lilienberga. Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign. da uije ovo moja kuea. zato da ih molim. Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi. da su od gr. svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali. za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju. sjedinjene vjere slobodni . ee Digitized by Coog Ie . sve ove stvari.. Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila. da su se slucile. dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam. akoprem svecenik. da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice. koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie. psovanje i ruzenje. izvadili BU jednu pisauu kartu. opomenio. da me se nece nikako s dobra proei. raztumacio. drzovito zahtjevanje svjedocbe. nu ja mu se iz rukn iztrgnem. da prodru u moju erkvu. nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore.podvrzen. i budue da sam vidio. da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic. koje BU oni za svjedoke doveli. prinuzden sam najposlje bio. ruzili gr. Nato nastade krika i vika. sjedinjenu crkvu i vjerozakon. ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati. da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka. za koju su goYorili. Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce. a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji. Trojice u sv. ipak kao svaki drngi covjek slaboei . da je to carska patenta iliti carski dekret. da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu). koji je najvise vike poeinio. dok mi se pomenuti naputak posalje. ne pofalim. odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue. n protivuom pako slueaju.

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

da se povrati u crkvu. da je samo easovito odstupio.i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka. 540. ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja. kojim. sto se protivi §. kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br. kr. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere. . da je petal' Skrbic od protivnika katol. da se tim sredeioom vjenea. vlast. M. moze se i odatlezakljueiti. Sin j 12. da se opet povrati u crkvu. opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je. rujna 1871. 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije.« : U V rli c i 11. da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu. 1868. •i I I I I Digitized by Coog Ie J . koja su mu dali bogati i revni schiematici. sto naredjuje konfesionalni zakon od god. jer glas je obceniti po Vrliei. medjuvj. kr . vlast stupiti s namjerom i zeljom. 7. neeeli Petar Skrbic pred c. kot. studenoga 1871. hoeeli. a vee pokazuje zelju. 1868. da Petar Skrbic p. obznanjujem ugledni zupski Ured. . da ima sredetoa za vjencanje. veljae 1872. kr. ispoviedajuci. na c. u kojoj je i bio. zakona od 25/5. i 20 siecnja 1872. Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev. »Prama onom. pol. u kojoj se rodio i odgojio. t. koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti. moram Vase Blagorodje zamoliti. a da se vjenea. j. crkve zaveden. da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj.: kot.se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. Jovana iz Garjaka . koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj. odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu.46 drzavnog zakona. nu ako pristupi. uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein. Ja ravno neznam. da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu . kot. Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. C.

Na visokom mjestn bi odredjeno. na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu. K. koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji. al oko god. da se porusi unijatska crkva. Takovo je stanje. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije. dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. reeenu molbenicu. da nije austrijski drzavljanin. N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19. M. takov je i danas. da je Visoka Vlada podpomagala uniju. za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. kolovoza t. po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada. da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima. Kada to uije pomoglo. niti se osvreu.« N e moze se zaniekati. g.. drzavljanstvo. ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti. tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve. g. Prenosim na odgovor onima.anje Austrijskog <Idavljanstva . no uspjeha ne imadose uprav nikakova. evo je i za ovaj slucaj : Digitized by Coog Ie . kolovoza 1894 Za C. Broj 2736/pr. da Visoko C.47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica. »Ali ako je i bilo. najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom. takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije._ Sin j dne 22. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. 1870. radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18. s kojom ste trazili osjegur. P. naslo je. a napokon za ngoditi istoj. koji kazu. K. 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih . svibnja t. Postovanom. Svedjer sam pisao po ispravama. . da se unisti unija u Dalmaciji. osim da su se acta za vise brojeva obogatila. da neuvazi. cast mi je saobeiti l\f. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici.

uzprkos obrani visoko polozenih osoba.. koja je bila odredjena. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no. Kr. osvadja. zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko. kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku. da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu. 26 Cetinjanja hilo je osudjeno. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. C. K. trazi utjehe kod srbskog svieta. 67. te na temelju §. lipnja 1895. 1862~ kadno. podigao je na njezino dostojanstvo. pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. u svezi sa §. sto bi bilo koristno za Digitized by Coog lei _. Tolika je bila osuda. 48. opomenom. veljaee 1886. Crkovinarstvu Greko u sjedinjene Crkve ' Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve. kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. Da budu katolici tako ponizeni bili. travnja t. L. kaziva im. Broj 8284. .a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici. vee nigda nebi bili glave podigli. koji bi se trosak podmirio upravnim putem.) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine. J I . pravica je pobjedila. da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena. Z. eventualno i zupljana. 0\'0 bi C. da kad bi taj rok uzalud minuo. tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. g. sumnjiei. kad je podlegao. sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu. Kotarski Poglavar e Sk a r i 6« Poslije svega ovoga.48 »Broj 4517. a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat. K. jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. Pakao. (P. Br. ovo C. Sin j 4. gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. da sluz! prvom komsiji za StaIu.Zupnik sazivlje glavare i starce. grdi.

Kad je vidio Lukijan Milkovie. u oci grekoga Spasova. To je trubilo i javljalo u Vrlici. a i danas su. oko osam sati. 4. da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei. jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. a ostalo darivaju grclma. jer je takva bila namjestnistvena naredba. Zandarmarija do jednog razoruza. zakon stiti pravo vlasnistva. zabranjiva im se nositi oruzje. evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge. Dok se . ali tezaci za zabranu niesu znali. da ga tesko boli. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. da im je uzalud boriti se proti zakonu. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. ali ovi hoee sve. vlastnicim.je prije 0 tom govorilo. 3. glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic. Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji. predomisli se i s oltara naviesti. Spasa.ja«. grci su bili spravni. 18{)3. grci nepristaju jurisati na Sv. neee diela. Grci preotimlju BV. sto je? Telar vice 1. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci. proti katolicim. Do ove dobe borba je . Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi. Spasa. vjerskog znaeaja. Oni sutra dan u jutro. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. Godine 1861. ali grci ne mogll bez smutnje. N aredjiva se vojnickoj posadi. neka se steele za dogodine. da se groblje dieli. ali grci ne popustaju u borbi. 2. sto se je dogodilo. -_ Od godine 1696 pa eto do god. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. trublja trubi. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic. sviet leti da euje. jer ih je tako preokrenuo njihov parok. pocetn·ic'i svih. stnutn. Grci su vidili u toliko navrata. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. napadaju na uniju i unijate. s toga da nemoze i6i. ali kad se dodje. Dotle su 4 I I Digitized by Coog Ie . grcki paroh. poeimlje ustavno zivljenje. da u nj grci ne ulaze«. Bpasa. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. ipak nepopustaju. dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6.49 jednom povratiti mir ovoj krajini. Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko. Katolici od svoga traze jedan nugao. da se pogodba podpise. a od svestenika Ni6ifor Kovacevic. 1863. Katolici brane svoje. koji su svedjer. a na to katolici ne pristaju. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje.

Novakovici poveli se za autonomasim. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto. Suvise. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario.50 bili katolici za naeelnike. Znamenita je sjednica iz god. dajte. sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja. Svakom je poznato. U torn su kolu bili grci. tako i Muealo. ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. 1867. arhimandrite. »Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita. Tako su zgode htjele. Muealo i Kalinie. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. starijem sinu. bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. ali sve nije bilo poeudno. U prvim biranjim za zastupnikc. Sjednica 21 Novembra 1867. stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio. da je on odma stupio u narodno kolo. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. popi. jer nije znao hrvatski predavati. steceno imanje steklo je dosta prijateIja. Uz DOD 1\1ihu. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati. pripustao zakupstinu fenjera. Autonomaski partit iz svih petnih ce Digitized by Coog Ie . da nazad N ovakoviei krenuli. skoncao ga je.doba umirili su njegovu naglu cud. odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. sto ees da govorim?! Krste je bio junacina. Tako se dogodilo. ~imo po Vrlici prizize fenjere. Mise. siorn Maru. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. vas je Jozo tajnik i blagajnik. od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. Sve je to uzeo u obzir. Nesto zrelija . Krstom Kulisicem oko god. neka bude sve u vasim rukama. vi ste nacelnik. a narod tako voli. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi. pak je drukeije udesivao svoje postupanje. u saruku i klobuku. kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. katolici. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju. 1865. Sve biti dobro islo. svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet.

on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole. da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina. Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. javnu upravu.51 iila nastoji. sto zasjeca u sve struke javnoga zivota. ali im losa bijase sreca.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo. ustao [e. koja ce se evo sada proststi.jezik. u sudstvo i u drugu. i jer poznaje potrebe njegove. a sto je jos najvise. jer i Njegova Preuzvisenost. da podje tragom svojih vrlih sestrica. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika. I on ee. akoprem za nj james elva bivsa ob6inska Digitized by Coog Ie . Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti. te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda. i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti . nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti. lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti. Procitavsi presvj. gosp. Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost. ako pozove gospodu opeinare. da razbije mreze. Ovo upraviteljstvo nije htjelo. buduei niknuo iz sredine naroda. Gosp. da pristanu i odobre posiljku. Take se je istom bilo proeulo. da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem. carski namjestnik. ako Bog da.· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda. Ali narodni partit. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao. Barunu Filipovieu. koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele. drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv. da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl . pa se i nije prevario. zaputi se za njima u priestolni grad. kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. Filipovica upraviteljem nase Dalmacije. da se na.

»Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti. proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke. K. jer su mrzili sve ono Hto je od. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. od god. Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji. Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J. Krste dolll. br. sto dopisnik kaze. Daklen Jozo dopisnik. Krste je pametan bio. Zakljueeno je naime 1. Antu pisan ? Kaziva dopis. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera. br. Pop unijatski nije pisao. talijanski pako i to samo za sada.u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu. koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali. da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. 51.52 prisjednika i dva pisara. zupnik nije pisao. da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni Digitized by Coog Ie . . jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa.. Rime-kat. biela i modra. iz godine 1868.« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje. Dapace kako en malo nize reei. da se drsi kao uzgredni predmet. L. na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti.zilo. licom na sv. 2. K. jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t. Sto ce te dienijega. 82 donosi ovaj dopis : »J. koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje. ervena. j. neznam kako ce zaniekati dopis u N. L. koji su bili proti aneksiji. j. da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«.hrvatskog i talijanskog . da je bila ova sjedniea na 28.« N. bojama. 1868. drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei. sto zakljueak sjedniee. katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t.° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti. hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea. svibnja 1868. njima dobro poznatog. 'virjase. na posljednjem dopisu.0 da od dvaju jezika . Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika. kotarski kapetan.

kad se je u koeiji za Vrliku uputio. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god. Jedino.53 jezik ima biti hrvatski e . ali narod nece preuzetnosti i samovolje. izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu. 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto. 1867. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie. Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. 8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac. drugi od otrova. 10 faccio a malincuore. 1872. che coi talenti. Njeki govorili da je od kapi. Jednoj smrti sto uzroka. da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. sto se stvari pricalo. Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. la pubbIica opinione potra . (Le t t e r a ap e r ta) Al Signor CRISTOFORO KULISSICH . che mostra promette di superarvi. Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. Ristovie sve proti Krsti. Hto je Krsti sve u rnke dalo. God. pop Stojsaljevic. . Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati. kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti. Sve se je predomislilo sve se pokajalo. prenieti cu na izvorniku cieIo pismo. da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve.misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi. rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta . da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. ostavljajue . Znam da je umrao. No vakoviei . treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6. N ece bit bilo nikakve zloporabe.Novakovicu svu odgovornost. S toga nije zaeudno. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini. za drugo nejameim. e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani. eseguita la quale. podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca. e• Digitized by Coog Ie .

54 L' attacco che voi mi fate nel n. potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi. e poche ore dopo trove la morte. rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio.m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f. . . E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano. preparato il veleno. invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma.J . 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano. degno galantuomo. ten taste di far credere a qualche gonzo. la calunnia. per concludere un eontratto di sorte.o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola. . . e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane. La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante. rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) . ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine . mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio. . Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia. Ma voi. che quel veleno era preparato per voi. Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q. introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose. Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin. 14. rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. \ Digitized by Coog Ie . II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio.

Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione. Approfittaudo delle nostre interne discordie. che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino. passivo in quanto non produce cho vino guasto. come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati. commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso. e gli riusei a farsi eleggere a deputato . Peceato. ne fortuna.. per Dio! che il barba Misse non sia in carica. che e il simpatico Simo. 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico. E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. Vanitoso perche ignorante. seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto. Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito. lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva. di un fondo vignato. giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio. rna quasi sempre con isfortuua. colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco. e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca. e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro. Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni Digitized by COOS I e . I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura.

offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando . i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna. abbiamo danni maliziosi. fangose e poco sicure . Traseurato dagli avversari. di boschi.Le sue strade interne sono pessime. di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza. in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici. per le strade e per le piazze vi parla di scuole.questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. rna non abbiamo scuole. Abbiamo il Scarlievo. di Scarlievo.causa il proletariato che senza arte 0 Digitized by Coog Ie . lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore. ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to.' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare. di strade. che coi tempi umidi riesce impraticabile. Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla. e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc. incendi e furti. . a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta. . La borgata. pretendono che basti a fare Ie leggi um.56 qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S.J . essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe. 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro. il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada. nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato.spettaeolo. Antonio. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera.

La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich. ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. ne dal negoziante signor Ristovich. i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna. Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata.onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti. eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi . questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me. i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via. non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore. ne il signor Zeraviza. 0 0 0 0 . onesto per tutti meno che per voi. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi. oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere. Digitized by Coog Ie . dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore. godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento . da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta. A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa. dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. tutti anelli della stessa catena.mestiere mangia. ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. sarebbe cosa. beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad . Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena. qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa. Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese.

V oi . Illustrazioni e pratiche sull' usura. e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli. lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero. 82 un fondo del valore di fior. per cui il conscienzioso Podesta e deputato. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior. 100. V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato . 40000 da voi attribuito alla mia sostanza. 27. 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior. e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno. Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono. HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria . che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko. E inesatto poi il valore di fior.58 8i pianti una societa con tutte le regole. Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior. La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. 200. di formentone. Digitized by Coog Ie . sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le. 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno. U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i. Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese. All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich. corrisponsione che ha durato 1T> anni. Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior..

Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. si recarono presso il disinteressato creditore. ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. 52. 500. 100. All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo . nel giorno 20 ottobre a. e colle mani . 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di censo. le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare. gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior. merita che il lettore mi segua con attenzione. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo. e consegnatogli il capitale di fior. 5? un fondo del valore di fior. gli ipotecava per l' importo di fior.59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a . ritornato in patria. 11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno. quarte 7. 2:50 Ia quarta. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior. questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo. e mossi a compassions. sarebbe discreto. mentre quel formentone. di formentone. a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero. Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato. 4 che formano fiorini 4R. I' ! Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale. aggiunti i fiorini 20 ritirati.prestito la somma di fior. 20 in ragione di fior. non si fosse data la premura di ricuperarla. A completare questo tratto di vera filantropia.vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. Digitized by Coog Ie . 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior. c.

60 un fondo del valore approssimativo di fior. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone. 160~ sostenendo agli eredi interessati. che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera. Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. 200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. Ora vi ricordero. 38 un fondo del valore di crescenti fior. pei quali gli offro fior. dal debitore puntualmente corrisposte. Digitized by Coog Ie . 150 all' aquistaute signor Knlissich. 400 cassa pronta . i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno. Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no.60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi. magnifico signor podesta. Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto. I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. 6 segala e 6 orzo. Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. 150. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior.

50 fior. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior.~. 1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. 1540! Digitized by Coog Ie . il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo. I 61 Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 168 mano fior. questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh. »11 signor Antonio Radnich. 148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause. 150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. 700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. una contro Antonio Radnich e fior. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior. 500.

800 da Lui puntualmente esborsativi. avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa. Belgrado e 1: due mille zecchini. -senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d.62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta. potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi.la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto. a Verlicea data dalla vostra venuta. potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste. potrei citarvi Jouo Skobla. il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere. la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig.provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore. Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate. A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior.r Dimitrovich. potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: . Matteo Lauter che. potrei . perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da Digitized by Coog Ie . ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich.

ima duznika ko i Krste. a sve se je to pravo iii krivo. nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva. pripisivalo Krsti. N ovakovi6 bogatas. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. toliki nemiri radi pokopa.ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia. N ovakovic je srusio Krstu.vigneto eli problematica rendita. N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom. In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. bio je takodjer za nacelnika. ima i novaca za potrosit. spetto di un corteo funebre. le quali del resto davano l' a-. completare il grandidso qnadro. 1 u. prodotto principale del . Rube Novakovi6 brat Petrov. za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. da nije Digitized by Coog Ie . Pravi uzrok tomu nezna se. Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte.• 63 Voi . Pietro Novakovich Ali se je Krste zajmio. a tute je bio prst Novakovicev. pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti. Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. Svakako mozemo uztvrditi. kad su u Cetini bill. Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man. uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a. jer je bio nacelnikom. neznam. Il grandioso apparato consisteva in parole. Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo. kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol. alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee .diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo. jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea. eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje.

da na Maovieam obavi sluzbn bozju. da nije strepio od N ovakoviea. u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao. Jur sam naveo izpravu od god. Eto zalosti. sve su bile osobnosti. manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke. da je Krste ostao u starim opaneim. u svim borbam proti katolieim. eto ti na obcinu maovicana. nedadu Latkovieu sluziti. 1842. ipak znamo i mozemo ih opravdati.Milos Nikolic i udov ca pok. francuzka. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao. saljn seljani paroku. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka. navesti cu jedan slucaj. a sad gledamo dva takmaea. a oni da hoee fratra. I ako sasaljivamo prve borbe. God. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice. Za taj trud. 1867.64 bilo nacelne 'borbe. Posljednjih godina. sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop.pop . nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga. da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god. Brzojavlja po fratra. Nije mi lagao. . 300 godisnje place. a tada je \bio nacelnikoll1. da Digitized by Coog Ie J . Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu. seljaci zatvaraju crkvu.1zobila? Njekoliko dana pred Bozic. radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku. Bila je daklen nestasica svecenstva. ali za takmu dviju obitola. tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. Vidili smo. da Nikoliea nemoze dobiti. 1871. Hranilovica. jedan sveeenik. Jos od god. da nije bilo te podpore. za Bozic trebao je zupniku rimokat. to je bilo dosta sramotno. 1853. Nigda kroz to nikakove zanoveti. da nije mrzio Krste. Idju i paroku. Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu. jer u ta doba nije imao vee for. tko se je nadao da ce je biti ove godine. kako sve. Pripustav mnoge stvari. koji ce dokazati. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada. e pa dobro. da se eiela krajina na megdan izazivlje. rimokat. kad su mi kazivali. po kojim su morali propasti. Prvo smo gledali dvi misli. austrijanska stavili take uvjete franjeveim. kako nebi mogli izlaziti kraju. da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea. ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. jer nezna nista. Hto su vlade mletaeka. Ovaj odgovara.

tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«. da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«.sina Joze.65 ~e ga usmrtiti ako dodje. a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha. U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. pogrebi. da je 11 zupi velika buna sto ne~. Ovoliko se u Vrlici sgadjalo. -. a.5iccviJn«. crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm. . od Kulisica moga osobnoga neprijutelja. neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli. odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik.»Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu. pa nije bilo bune do 21. popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. Iura 14. koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto. Prosinca 1867. da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca. u saboru.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam. -. i Milana Srbskoga. za Ruskoga Cara Aleksandra II. ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi. mam pomocnika. tko brzojavlja po vise stotina rieei. Sada Halje cause po selim naredjujuc. u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i. da su vjeneanja. . Misli danasnji narastaj. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega. a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire. da je u V rlici cviece cvalo. po svim uredovnim spisim. Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn. Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova . no. godina da ova zupa nema pomocnika. U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve. zato zelim da se svrne pomlja. 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase. tko sastavlja tuzbc. 5 • Digitized by Coog Ie . da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina.»Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli. Bili stioe doznao. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim. za da neprime unijatskog popa.Iavlja tezacirn. on je zapoceo i dokoneao pitanje. tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave.

kao nacelnik. nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. Dapaee znam. biljaca i druge odjeee. v Digitized by Coog Ie . da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici. Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu. sa vidjenijirn crkovnjacim. da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn.Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic. 1870. ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste. Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari. koji. vruskih i srbskih. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu. Tune Ristovic. Nije primio oteeve goropadnosti.Silvestar 0. • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici. nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana. Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo . . 20. Za zupnika katolickog. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati. Skradinu i Benkovcu.66 Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih. osvjetlao je lice u izborim u Sinju god.aki prama katoliekoj crkvi.' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am. da je Tane nosio kozu u Siuj. Bogovac i Dr. a narodne su isle nit sva jedra. ko malo tko. On je vrsio sarno duznost. obikao narodu i narod njemu. jer su oni jedn. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini. Dvie engleskinje sasiplju for.000 osim kupljenih kapa. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti. Znao je narod.Krstinu sinu Jozi Kulisicu. Gori sam rekao. Suman uz KuliHica ko dva brata. Hrvat uz Hrvata. Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea. sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke. dodija je bio zulurn. . J ednn samu nemogu razumjeti. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim.

od god.ljubav svoga druga. nesmie se nit reci. Za nje je bolje. jer se radi 0 velikoj svoti novaca. iIi mozda. Okolnost je znamenita. dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi. Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona. 1878. jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti. sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik. jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee. fratar i kaludjer skladuju. Ljudi su zlobni. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu. da sviet nema temelju sumljati. ako kapu to je od ustanka. ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika. N. u dva broja pripovieda. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim. katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za . tko 0 medu radi L prste lize . ali za Kulisiea nije pohvalno. _ N. 1. da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. Pripustam da je bilo sve posteno. j. pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo. Sve je zamuklo borba je pres tala. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju.r I 67 Kazimir Mandjer. Tako nalazim u Br. niesu se nasli u odborn. ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme. nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso. 1878. a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. iz god. Moze biti da bude bio tko drugi u odboru. Koji bi Digitized by Coog Ie . kako suputi radjeni i popravljeni. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. L. nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio. I ja bih dragovoljno pohvalio. koja se nemoze nikako opravdati.. sto se nemoze dokazati. kako je to sve n redu teklo. kad nebih opazio tu manjkavost. Rekoh... dusa i tielo fra Andrija Copic. L. kazu to je od ustanka. a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku. i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim. svojim krsnim cetinjanim. vee se malo tko zeni od svoje vjere.. ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. ako u Sime vide biljac.

ipak nista se toga nesjeca. ·• . Br. .. naime. a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada. s Digitized by Coog Ie . _ !II l. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca. Propade al ne junaekim megdanom. ali sa okolnosti neizbjezive. Jozo pristao uz krvutsku politikn. vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. bila je zlokobna za narodnu stranku. Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari. a tako grci po grekim. a . na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. jezik hrvatski U obcini vladao. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. . pak je svak bio miran i zadovoIjan. 53. ne oko Joze KuIisica. .Iozo ko stvoren za nacelnika. U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu. Svakom je bilo svoje. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo. da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi. Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade. iz godine 1879. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao. izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. Vjere su se uzajamno castile. pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. ko Ribka uz pusku. Gusta va Ivaniea. To je uzrok skladu i ljubavi. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu. ~- . Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer. ipak su se nasli duhom ujedinjeni. prvi prisjednik bio je katolik. a njegove je plodove brao Jozo. L.Godina 1879. Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro- . Ja drzim. vara se ako on to sebi pripisiva.. narod je uz Kulisiea. a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu. Evo ~to N. sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti. niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei. On se je nasao ko bubreg a lojn. cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli. Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart. tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada. hrvatska trobojnica na obeini vijala.68 katolieki biskup u Vrlici bio. Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli. ali nije hvajde.

ali nemoze zanieknti brzojav u »N.-Iozip Kuli~ie naeelnik «. I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede. . a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies. on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati. 53. koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva. pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim .ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«. zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH. pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -. koji do jednoga. proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st. ern njim obraz«.vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put. ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil'. L. trohojnicam. br. 54. U domacim viestim.junaka! To je divni prizor !« _. »Kako da. da i on stupi k srbskom pokretu. 03. »N. 187!). on neoe da znade za bnkovaeke Srbe. osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina. koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim. on je taki zaneseni Hrvat.« Br. 1875. br..« od god. Digitized by Coog Ie . Profesor Milas pise mu. »Milns i Vojnovic. da je god. L. neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee. osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom. »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«.

. ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi vee Digitized by Coog Ie . Ali to je malo Jozi. ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine. »koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica. nigda mu dosta slave. Jozo moze racunati. sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti. katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. katotieka crkva sagradjena. Jozo je tada bio mlad covjek i racunav.000. Da bnde Jozo. ali ju on junaeki predobiva. on je pute popravio. nedohitan jo ko srbsko nebo._ . izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo. hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. koju je nosio pred Wagnera. On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti. Pak on zna kako narod dise. zatvorila slavu njegovn. znam samo da je godina 1879. _Sto bi htjeli ti Hrvati. 20. da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka. Jozo se je kitio hrvatskim perjem. te ' godine umrao. on nece da kalja onu zastavu. _ do vinograda na novo sagradjen. on je iz svoje ruke podielio for. 1879. niesu imali prama njemu duzuog obzira. po svoju sreeu.. da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec. Nezasitno je srdce ljudsko. Velicanstva. 1879. Do svrhe god. to neznam. CUO Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao. 70 Taki je bio Jozip Kulisic god. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli. samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika. puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora. »ruzumije li hrvatski '?« Kad se Jozina pametokrenula. da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik. ali nije oholosti i slavohlepja. kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim.

opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan. falio je vodja. a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. Zato razporedjiva. taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu. Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva. 1879. iztj ern ti . ko Mo im je mila latinica. obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati. a mi hi se s njim ponosili. kako ee oknpiti vrlieke Hrvate.ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista. obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje. Od god.dosada kitio hrvatskom trobojnieom. kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo. Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti .iz kule.71 He KatoIlcka crkva.· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno Digitized by Coog Ie . Poliodi. iz kule srbske napa dati katolieanstvo. eto zgode. Nitko namah nepostaje opak. Sve je u Vrliei bilo spravno. kaludjer ko i fratar.:'to je kutolickog. vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje. jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim. 1883. Jozo bi se ko i . Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a. Hrvatim je mila liturgjija ko i misa. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju. vec je u svom sustanku odredila god. naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske. pak i uz narodnost. najprije uz vjeru srpsku. Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati. ne Kto nam je on drag igda bio. u kojn se je lukavo uvnkao. on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom. mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika. okruniti neumrlom slavom. pomalo se kvas podize. zasto Jozo bjezi od sV<. dopisivanja. pa nikakvu nagrade.Iozu . jer tako hcee kaludjeri. do 1883. za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe. danas bi sve mirno bilo. Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom. Hrvatim je sveta cirilica. Kako nmogo puta. hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se. ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom. Sa srbskog neba pisma mu lete. takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo . jer smo znali ciji je sin.

kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj. kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa. Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie. koliko pravilnik iz'borni zahtijeva. 1883. urednik »kaludjerskog klapala«. te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete. Netom 0 istom stogodj saznam. Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. melee i kumee seljane da glasuju za bratiju. Proo. a da katolicim nitko nit besjede neprogovori. L. ali ne hriseane. Takve su priprave za izbore ueinjene.« obilazi sela ikonom. Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic. pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva. Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti. Kandidata pojavilo se je mnostvo. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri. dobro poznat eitateljem »N. jos neki tel' neki Hrvati. ali premda miran i posten. kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem. imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje. 30. U tu svrhu jurve stigose na 27. toliko vremena.72 biraliste oteti. Druqo. L. ali nije moglo i Kosovo zaostati. 42. a drugi me nepreteee. ali u isto doba se groze i priete. tako su nas uvjeravali Krste i Jozo. kako mi knz~l. ali je vjera uspjesuije sredstvo. agent Jovo Metlicie. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare. svibnja. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike. Medjuto. a pozurise se sutra dan put Knina. hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali. da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu. Hrvatstvo. Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom. pozor Hrvati. izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti. koji je sva sredstva ulofio. dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska. Do vidjenja !« »Vrlika 5. nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea. nesluzi vee. savjetnik Marko Petranovie . to su se uzdali. uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda. da se odrsi na vlasti. javit cu. izuzam mali n Digitized by Coog Ie . od god. lipnja. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice. br. velika je zlatna riec. Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa. Sava Bjelanovic .

Kako stvar hode nezImino. llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario. jeli ta.73 broj.j. prisutnim oruznicim potnzi se. to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste. kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe. pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov. Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu. koj. Nije se eudit Kulisevoj usilnosti. vee je cndit se vladinom povjereniku. ovorec. Mi Digitized by Coog Ie . da je to potrebito. Cekamo da vidimo . Rczie hrkato okrenn se. posto on novajlija. se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu. dok se ne namirise na Milu Plazoni6a. koje su odpravljene I na zemaljski Odbor. Eto kako hriscani ovde dobise. ja eu svoju duznost vrsiti.izbornom. Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste. koji je to trpio.anjc. Komesaru se je einilo to SUViSIlO. Jer hoeu. Kul. a ovi ga odvede pred komesara. molec. kome. ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke. se opre.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga. a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH. nepoznaje licno ljude. potuzi se svom zupuiku Milosu. tin. Dodje Jozo Rezi6 i glasova. ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara. da lUU dopusti prisustvovati radu . I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja. a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa. ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica. proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. Cujte jos ovu. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru. kad odnesose listu. komu je izpoviedio svu stvar. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. jer nase nisu pustali u dvoranu. da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru. odvrati mu pasa Kulisie.i se naimenuje. g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi. koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju.

tabor. Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. kako otac njegov tako ion. i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti. »brat je mio koje vjere bio«. ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti. Od 1842. do 1862.« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao. platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje.• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata. Njeki su se varali njegovim obeeanjim. 1888. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski . . njeki su se zadovoljavali .Iozo.Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor. Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo. dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike. sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae . kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke. da] da se sto bolje kumstvo pri- • Digitized by Coog Ie . Milanu.4 zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn. pobjeda bi hila nasa. novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. Od 1863. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. L. S Begovi6em odrastao. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako- ce viea.. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. a sad cujmo kako misli organ narodne stranke. Ali uzdajte se u pravieu. Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. neprekidna je vjerska borba. Sve potihano. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba . A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti. U vjek mu je na ustim.8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu. Plazonie je stari kum i prijatelj. o povratku nema vee govora. Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj. jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried. do 1883. 1883. Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. a od god. . Velika je njegova zadae». U otvorenim dopisim »N.

Bojao se je njegova sina Draga. ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti.000 bilo radje. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi. ali je on mrzio Begovi6evu djecu. Na oei dusa bozja. Dok je trajalo ono forinti 20. Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest. zagusiva hrvatstvo.tvrdi. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce. Opet velju.rado pravio molbeuice. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie. on ce dati za for. pisao preporuena pisma. j. ne iz nacela politiekog. Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. ima mnostvo duznika. Novakovie je bogatas. on je.000. Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike. pak jednog na sveueilistu. nesta radje. Bye za steei upliva medju Hrvatim. 2000 five potrebito zemljiste. nece zapasti for. r Digitized by Coog Ie . bit 6e i sliedbenika. nema se Cim Jozo slaviti. Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio. 22. s toga Kulisie od njega nepreda. hoee se novaea. nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku. ali sada teku stvari -. bilo i dobroeinstva. zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc. bio bi otajni nmet. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno. Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. velika je krajina. ni prebijene pare. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio. ali ne privrzenika. vee je stara obitolska mrzuja medju njima. Lagan je Jozo bio za svaki posao.redovito. a kad bi se 0 Hrvatu radilo. N estalo novaca. uduzit ee se Jozo na ime obeino for. NiKta zato. pripovjeda srbstvo. Nesmeta. jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika. u cetvorni metar. Begovie mn je bio prijatelj. On. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji. ali proti njima Kulisie trosi do for. osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu. vee od ob6inskog t. Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll. ali BU to sve prazne besjede. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for. s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru. 300 na godinu.

God. Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim. zemaljski Odbor potvrdio. a drugom nije bilo stalo. pozajmila je for. neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. 22.izgubiti na upluceni novae. da joj nitko neproriee 20 godina zivota. a noveem srdce i pamet. tako je biedni Jozo opet moran svih for. koja vodi Ijekovitoj Cesmi.. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica. Kulisic se je liepo -. zid od avlije sazidjan. 22.. zamjerke nije. 22. po njem zasadjeua. 1210.Kulisieeva. Radi toga Ivo Brcsun. kaze. Nit luka jeo.i2 "l. 1210. do 50 godina. Daklen. SYe dobro.otvora obcinskog Doma. Nista za to. 1880. yec ueizkorenjiva.76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga. Prvo SIllO piacali for.000 izplative u 50 godina su godisnjih 51. 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo. nit S njim vonjao. Prijatelj Begovie nije zavirivao.9. mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta.. Jest gn zapalo truda i muke. svak Zit se.. D. naravno njegovim znunjem.000. kakvog Vrlika uije upamtila. Liepo se je tada poljepsalo mjesto. da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje. Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise.slabo sagradjena.. daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva..0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave. BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for. ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo . Nistn za to. ako se uzme da po sudu vjestaka. naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje. ali ce doci dan . podzidjana Kulisiceva jaruga.:. tizim ce svrsiti nspomena . Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka. 300 a sada for. daj da se slavlje slavi. izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. ova je sgrada tako . kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica. ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade. sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac.Q J I . docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio. Ima obcina novaca. ziv je poernio na suncu se pekue. To je najam for.odbyGoogle . u Vrlici se otvara obeinski dom.

Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee. Najprvo cemo puteve. ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra.Ioze Kulisica. toga samo moze izvesti. Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. kad mora preko Knina k moru ? Docim. Jozin pobratim. s toga netreba da jn. da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. Ht. da je mum u . ko ona radisna obeina. u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine. stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste. dosta sum se blago izrazio. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa Digitized by Coog Ie . mogao je po izgledu obcine sinjske. Keen traziti da ucini svojom oteevinom. opisivam Vrlieku krajinn. Kako cia uvozi i izvozi. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala. a niesu znali jedni i drugi. osim vune i mesa. Kako je to postepeno i brzo i~lo. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce. obce je rnnenje. kroji kako hoee. cinilo im se da to Vrlika sluvi. ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. jer je to najkruce opeilo sa morem. da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba. svemoguci Kuli~ic sve je posrbio. Kad recem. Na~i su dobrieine. Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. koji ceMe neobadje svoju krajinu. Dobro bi bilo da pregledamo. gori je poturica od turcina. kad su slavlje vidili. U svoje rnke uzeo sukno i noziee. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui.77 izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine. novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. Vrlika je za hrvatstvo propala. da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik. kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica. To je potrebiti put. Koji je to naeelnik. Onaj ~to vodi do Drnisa. I Rto je najgore. Vrlika ima potrehu od svega. u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet.

broji oko 600 dusa. a d. a neka sirotinja u V rlici cvieli. Podosoje selo uz V rliku. Gornjim Maovicam voda odnese.u susret. Jezevic je selo preko Cetine. pak da nam preko Vrlike. vee da je vrlieka krajina sama vododerina. N eka mi pravo kaze Jozo. pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice. sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti. Docim. ima take vododerine. Ja. tri put odlueeno da ce se uredjivati. da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei . oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju. mnogo hi se toga imalo Digitized by Coog Ie . lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio. ali !'lto je korist. Lemesa na more. pak ni tuputa nema. ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali. Ostali putevi.78 i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista. Ali taj put ne vodi vinogradu. potopise tvoja polju.O Kulisic. zadusise ponore. Ja nebih mogao drugo reei. liepse je po Zadrn. covjece bozji. da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela. kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci. moj biedni narode. Kad Be budu zrtve oplakivale. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. nece. jer je to katolicko selo. kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim.:. tada ce se sjetiti. kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove. . i ako v su obstojali.onje potopi i zadusi. ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah. Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. tako jedni i drugi propadose. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati. zapustao ih je J01. koja raznosi najbolje zemlje. taki je polosaj njihova sela. Njeki govore. a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn. neradi 0 hrvatstvu. a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti. Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu. Tu ovde se. Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje. '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni. Krci6e. jer su rivine do kuea doprle. jer oni puta nemadu.

Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea. Zadar. neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih. kroz to dnznik daje 20% na ono for. Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu.79 kazati. a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata. Ti mi vrati for. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu. a . . Presta li njeki trgovei utjerivati dugove. Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. Pita primnieu. satira za satirom. ukutrili. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje. koju je vjerovniku zalosio. 60. neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti. U V rlici je harlet trgovaeki. 20 i eto si mi izplatio. nista ne osta sveta. Nije dosta. neda mu je trgovae brez for. koliko pitas ? for. ko sto je bio. jer za njim stoji ono strasilo iz god. prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for. Osvada za osvadom. Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju .togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova. pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. pa eto nek bude tako. a zemlja je moja. vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom. Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea. stavimo. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu. Podmirio je sve. vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj. Zar su dicni sinovi onakoga otca.« kakvu nagodbu. 20 da digne djavla s glave. Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim Digitized by Coog Ie . uzajmiti.:. Tezak glup.. 100. 20 i kamate za 15 godina. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika. nepodmitljiv. 20 i za to nasloniti se na zemlju. ova je davno za me ostala. 1. 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju. a promisljali kako d!1 uklone Kalinica. kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju. Split. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga. svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina . 1854. for. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. tomeljito sam odgovorio.tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn. pravedan. dise for. Tuzba led sa 8tOtinama kriza. Vriednost je zemlje oko for.

da podpise istu svoju osudu. znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina. na obeeanje. tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto. Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka. . prsuti izjedeni. Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje. godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru. a tko nema janjeta. Ta evo IIIoj sin bio ko jela.vo je. nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse. I pra. tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti. negoli dobrotvore. da je onako. doklem su medjasi ujegovog sela. doklen je i kune se svim na svietu. (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje. putom mnogo propane. . ta znas li. . U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati.. Da. Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. . . kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti . tako i sve selo i Hto bolje laze. Janjci su poklati. Kako taj kaziva. pa mi ga nezapade. Kako on kaziva. sto se u sred hielog' dana sbiva.ie advokatn. . Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku. N evoljni narode. naravno. ! Biti ce gospodaru. . prsuti pojedeni. Sve biljezi s kamena na kamen. Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda. gdje je desenj. nije u ljudstvu doci praznih ruku. inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila. a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati. Bog pa on i sto sliedi . N ek niko nemisli. Cestit. da mu je onaj en Digitized by Coog Ie . vise mu se vjeruje i bolji porez donose. bekinice predate. za st. a' janjei nedoresli. . da ja na kogn eiljam.a kuea gdje svrne to blago bozije. 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem. nitko ga neizvadi vee on. . da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule. ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti. a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika. prsut. Sela se koljn kroz medjase. druge gubese otralo. jer tezak slusa vise svoje krvopije. . Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati. da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja. samo . jer su tada knee prazlle.80 tezakom. I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati.

nigda dosta. tako smo na cistu. samo tom razlikom.81 izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. potroseno je sve i sve nknjizeno. da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja. 22.000. nase ravniee Snhopolje. tomu i tomu odnieti poziv za glolm. prijateljstva i drugih naslova. Pitam puliciju. potroseno je for. Sa svim tim on je bio i ostao posten. Ako se pri tomu dogodi. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz. da ga kao siromaha nazivlju ludjakom.000 sitne marve. da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie. dobroeinstva. to je mucno opredieliti. koja tocno neodgovara. jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee. Jedanaest je hiljada dusa. Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem. da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem. kako tko misli. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko. N ecu dalje. nemoze se tako igrat. jer ce stioci sumljati da satire pisem. U Ijudskom aivotu dogadja se. a" sve pod ime umanitarnosti. za nista se nezna. kud idjes ? K vragn u Bracev dolae. a posjeduje do 120. Za dobrn upravu. da je on pravedan. Velika je bastina vrlicka krajina. ja en se zakleti. lahko ee umesti i upropastiti bastiuu. a sada lugar opravdava. uz postenje hoce se i pameti. Proracun je for. doeim. Ja znam da je taj ostao opravdan. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo. 22. do malo pane u siromastvo. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet. smio bih pozvati prvog raeunara. u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam. a tko ga je tuzio ? Lugar. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj. jer nije znao euvati oteevine. To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic. ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda.. svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi.000. ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti. da se nece naci jedna namirnica. na njemu nema travke (i Digitized by Coog Ie . J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini. Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. da kads sin ubastini bogatu oteevinu. Lugar kaze.

niti Golobrda da brez stete i globa zasumi. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka. obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine. Kase se. kojom upravlja. na glasu je Maovieka kruska. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce. ' N ezna sviet sto je . sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on. Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera. On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice. da se dive srpskom slavljn. zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine. koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv.000. da slabu vrstu marve zamieni boljom. On je nista drugo. On se nije postarao.je i izdaje. 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom. ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode.Jozo. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma. tako i ovdje. Digitized by Coog Ie . 22. On je znao i katolike povesti na Kosovo. God. Pametnu gospodaru. niti da Paskopolje od vode oslobodi. tamo ee vladika svetiti erkvu sv. Popravio je Cesmu. on je sagradio obeinski DO'm. tamo je sajarn. koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje. ali je za to dobio izvanjsku podporu. vee veliki srbski politik. eto je proslo 20 godina. 'ali je zato uduzio for. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak. hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu. nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. Ali ona dusi pitomo Paskopolje. TO' je sve lukavo opremano. niti oni koji su od njega stvorili kumira.82 niti ista zelena. Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu. 1878. Nuse je podneblje prihladno za voce. koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. Ilije. koje bi moglo hraniti svu krajinu. Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu. Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji. Ani na istom Kosovu. Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu.

Uprav tad a nasi su rukom opipali. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli. kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim. kud kuei Jozino kumstvo. niesu htjeli tim se koristiti. Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji.i6u predstavuiku srbske politike u V rliei. ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva. ali Hrvati u vjek znacajni. doskocit. sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. Sgoda je hila pa. vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti. njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao. i dobra volja u vrliekim biraeim. jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika. hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom. jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali. kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva. pravoslavnog srbstva. brez pravoslavne vjere. uvjek 'kasniji. Htjeli su doka- I' Digitized by Coog Ie . a sada. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. ali. Nije nam bilo dosta narodne stete. srbstvo nevalja. pobratimstvo iprijateljevanje. kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub. jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva. kad je vidio da to uije po duhu naroda. na koju su ga podigle krvatske ruke. ali niesn uspjeli. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea]. da Jozo nezna pomisliti srbske politike. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. sbaciti ga sa stoliee. da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio. Tada. 1883. znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu. stao miriti duhove »Slogo1n«. sto nam pokaziva grb i zastava. Mladjarija je ustrpljiva bila. da se nesto iza brda valja. Jer bez pravoslavlja. a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo. Tada sn se mnogim oei otvorile. jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. Vatra je pod pepelom stala.83 Za Vrliku to je bio sretan dan. pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. Okretan.:. 1889. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio.

a1i kad udje u nesretnu dvoranu. saojeeti. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega. koji u saboru kazu. da Ii ce ga prepoznati koje je' boje. znacaja. . da oni mogubiti cija god lutka. On je unutra strpao unijatskog popa.se nebi pomsila »Sloqa«. zanovieta radi popravka crkve. oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja. daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja.'J°ere. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. jer je tu »Sloqa«. a sve da se nebi porusila »Sloga«. koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo. opojena je duhom hrvatskim. ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi. dok Kulisie zapreda. Bivalo ih je razlicita misljenja. Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva. jer je tute »Sloga «. rodnosii.' a da pamet svedu na tudju koloteeinu. Vatra je pod pepelom. I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati. Fratar je u Slogi. Mladost pjeva hrvatske pjesme. a to sve u ime »Sloqe». da je Vrlika srbska. valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su.84 zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne. ali unutra nesmiedu uci svojom glavom. jer je na njoj napisano »~loga«. dusu u se. nista za to vrlicki Hrvati valja du muce. jer je tute » Sloqa«. koja prieti rusevinam. da. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba. 1. pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. koje zagovarajn hrvatska prava. pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu.morala i na- Digitized by Coog Ie . Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika. Sveeenici su elanovi. U to druztvo upali su i cinovnici. duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju.« ? 1 I I I NielcanJe poitenja. koji bi mu mogli ista smetati. valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce. Tomn lle~a nikakva biljega. nista zato. Sve se jedan na drugoga sgleda. Sve vre i kipi. na kojoj je napisano »Sloga«. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one. dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu.

Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati. Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju. svagdje mn je na ustim :> Slog a «. a predvidjalo se je da mora biti. Dotle je Ivo Bresan. bio predsjednikom. ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. tamo je sastanak i briskula. kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku • Digitized by Coog Ie . Zapodrto pitanje kaste i mjeseana. On je na ruku zupniku.om nigdje i nikada. Ljubi domovinu. propast drustva. a kamoli primati. kad 6e biti. Izdajstvo. ali De Hrva. nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom. ljubav prama Domovini. 1891. ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. ostajalo je pitanje.kum. 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost. ne u saboru pokrajinskom. znanac. Bresan duga nosa. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi. niti zanosnom pjesmom. To je bilo upamtimo god. jer to zabranjiva riee »Sloqa«. srbstvo je to vise pritiskalo. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj. Toga dana izabra. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat. neparnetno dotuda i dovuda.r-- S5 bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike. Tko je porusio »Sloqu. vidili katolika u iztoenom obliku. jer su u njegovim riecim.tsku. zabave i lazljivog prijateljstva. srbin katolik. tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva. Kuli~ie je miroljubiva osoba. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. dakle. jer nije upraviteljstvo srbsko. Jozo pita riee da prosvjeduje. hrvatstvo se to veema iztiealo. dobroeinitelj ob6inskim novcem. Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. Tamo je . uvrieda.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje. valja pogaziti najsvetijn duznost. ne u sastanku drustvenom.

svi su bili gotovi. Jurimo napried. koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. Maretiea prama J ozi. Digitized by Coogle . oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno. da su dallas uz J ozu. Cudnovati obziri fra K. jer tada niesu imali neoqranicenu. jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu. dok je on ulovljen. za knmstvo nehtjedose ga zapustati. s toga trasi podpise i svjedocbe. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva. t. izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. koji Jozi prieti. dok se je jednog po jednog ulovilo. L. J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. unisten. placnu otrali su suze. mogao je sa podpisom. Tu su mnogi podpisani.86 Karabaieu. da se vidi BtO'je Jozo. neznam. Ali je bio porazen. prenio bi one clallkc iz N. u drugim sgodam. koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor. Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini. nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. Godina 1889 pokazala. Stupica. JOB smo u god. hrvatska stranka neuredjena. God. Nuzgredno budi receno. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani. sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea. nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. ko sto je obicavao. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. a ti podpisi traeeni su za vise dana.bili lieni noprijatelji Jozini. Lista. 1891 u izboru upra. L.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke. je Hrvatim kamo Srbi idju. porazena podigli su. Mnogi su se na nj ogledali. s toga se okupljaju i roee proti Srbim. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. iz kojega su istupili. Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on. u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892. Nasao se covo koji je Jozu na N. cinili su mnoge da podpisu ono. Ta on je nezavisan covjek. Koliko ga postuju i ljube. jer se primice odlucna bitka. sto niesu u srdcu cutili. Oni su . Ima J ozo svojih sluga. jos niesu bili potrgani konei kumstva. Da nije 'radi troska. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu. Jozo je jak.

Nije htjeo da mu se kaze. koji je vidio da sve vre. neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju. dana. e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. Ali nemir »Sloge« jos im se namece.I I r· 87 Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie. ali nije za borbu. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika. sad on moze sto hoee. ali za njim hrvatska politika nije zaplakala. da pogrde uspomenu hrvatskih starina. a oni u ime »Sloge« moraju mueati. s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'. Tako je i bilo. a da ce on svojim slugam reci. . VidioJozo da nije salni posao. moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi. Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu. On vidi da njegov narod strada. ko po praznu guvnu. da umuknu. Kroz to je srbska Digitized by Coog Ie . jer su sva srdca smuceno gledala. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske. niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu. sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi. nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim. ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. da napanu hrvatstvo Dubrovnika. Hrvatstvo tih sveeanosti. doprlo je do »Srbske« Vrlike. Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku.Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei. Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas. u Kninu. Malica. Sto ima prieeiti Jozu. Smutnja je bila. Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti.On je pametan i uvidjavan . pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. . s njim je i pop Malic. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«. necuti se snaznim da ga od propasti odvrati. da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi. Maretic prvi je koji proti tomu ustaje. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin. da je bacio vatru u V rlikn. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). Toga puta nije bilo tuko. kako hrvatstvo danomice gine. Hrvat je dusom. ali su zabrinuti i muce. Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu. Fra K. ali to je bio dusevni rat.

sama zenskadija kod knee place. nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. 1894. tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. se dodje do ovakog stanja stvari. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo. niti su trazili. Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati. svaku pazio. ali nigdje ni jednog muskiea. koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi. uspomene. . B riManill tezak iz Cetine nije smio -- Digitized by Coog Ie . naci se u najvecoj neprilici. riMani.000 katolika. piliea. Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom. Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. da jim sto prodadu. Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni. pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . Slav. jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine.88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. Ali kazu. Riseani toga prava niti su imali. da je dan prije bio Pavasovie u Cetini. koji svojim nemarom pripustase. Spasa. koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. nit do. . katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi. -Kitarevic je pohadjao »Slogu«. da tamo nece biti nikakva nereda. ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. dotjeraju na prodaju blaga. jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora. bili. N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv. mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata. Jer doisto. drva i drugih stvari za taj dan. . Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio. izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2. Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom. sto nesmie dati ista. da. mora opaziti malodusnost njihovu. Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. dapace kad sve sravni.· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo. N arednistvo. J .

koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic. tako su odgovorile sve domacice. i za vjerskim svetinjmn. vee Indo zaspg'Hlse. svi poginuti stope neodstupiti. Osim nj ega . dn su Grci uzrok razdoru. Malo poslie toga. Povratise se iz Cetine procesioualno. koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica. Istina je. da se njima pretrgne svaki odnosaj. u kojih se dolazilo pitati. gotovo da skapa od glada i umora. ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja. da su katolici i Hrvati bili siti srbstva. Sveti gnjev. Hrvati svetcano priznadose.r so tRta dati niti prodati. Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo. pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije. da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn. dosao je . ali S11 jos bili jaki konci kumstva. dn je odavna vatra pod pepelom stala. Digitized by Coog Ie . svi su stali zagovarati. Hto se je bojao budalaste prietnje. koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna. valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku. opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti. sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade. Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. To je bila neeuvena neprilika za toliki narod. fra K. koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli. da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine. ne. ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje. Nije bilo druge. nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«. vee ~to se je bojao da nebudu popaljen. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti. s I Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano. n narodnosti. u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost.

N eopisivom . Starohrvatske tvrdjave Glavasa. ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. Sokolie. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao. N ovakovie. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo. da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi. moralno je istanealo. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika. j. Prozora. Kalafatie. a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja. sluga srbski. Citaonicu uz ovaj proglas : P. Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu Digitized b: Coog Ie . i za dugo obdrzati. koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda. bijase i zupanija Cetina. Tamo ostadose katolici srbi t. sielo istoimene Zllpe hrvatske.brzinom Kitarevie. a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B. da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti. probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . j.ic. V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike. treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli. N.no Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest. Zidar i ostali zasnovase H. a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti. Dogan. koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi. koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju. sto je god. Milko\. Plazonie. Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj. istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji. Gospe Rozariee. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t.. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber. a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. Begovic. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena. Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav.

Svibnja 1894. Borciea. U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program. ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar. Digitized by Coog Ie . Lovro Borcic. U takovoj nadi neka V.f ! 91 Gospodstvu. molbom. G. Promicateljni Odbor.taj. II. blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. lipnja 1894. da sve dogotovi do 5: srpnja.« S odlienim stovanjem Vas Spljet. G. Odbor se ie svojski zanzeo. U vazili V. Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka. Iliji popn Malicu. i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati. kako bi na . sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena . G. U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda. dan bio otvor eitaonice. 30. Vrlika.poremeeena mi zdravlja. Uzto liepa Vam hvala. gosp. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara. nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani. s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe. dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«. Jedni i drugi takmili su se. 5. sto ste me se sjetili. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. dne 20. tad nedvojbeno je da ee se V. g. muzara. Prinosi salju se prec.

c. Poglavurstvu podueskom de pres. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima . 6039. Citaonice« sa govorom. Br. XII. IX. 3.« Kako je viteski postupao Knli~ic. U 10 sati otvor »Hrvat. Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5.. k. 2. Br. V. Predaja uprave od Promicat. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove. VII. za vrieme istoga pucaju muzari. Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat. x. te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. a to sa cienjenom odlukom 18. najbolje ce kazati sliedeei utok. Vi80k. 13340.6. 24. Kot. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim redom : 1.92 . U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14. IV. III. VITI. Slavno c. Kot. Imenovanje Upraviteljstva.. kroz koje vrieme pncaju muzari. srpnja t. 1894. POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti. kot. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici. istoga Tom sl. Br. 02B7. - Digitized by Coog Ie .lipnja 1894.'v. . k. koji je saobCio ust. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost. .. k. c. Eventualni__predlozi . lipnja 1894.rojenje. kr. N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag. Novakovica. Tog Slavnog c. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove. Odbora Upraviteljstvu. U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. koja traje do svrsetka sjednice. VI. XI. g.

lipnja t. Br. koja ta~av postupak karakterizuje. g. dapace su bili u sve i posve skloni. 1555/1 336. dostatno je iztaknuti. ali glede blagoslova zastave te mjesta. koje posvema preinacuje program sveeanosti.) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni. ali takovo ogranicenje. nacelnik vrlicki odlukom 27. odakle 6e i sliediti odnosni govor. . upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. Br. Da se uvidi grdesija.r i 93 Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat. da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane. 1555. nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat. Citaonice«.) trazio njeka razjasnjenja od Odbora. (prilog A. Odbor se je u istinu nadao. jerbo se je inace svidjelo gosp. dapaee iskljucuje glavnu tocku iste . Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu. lipnja t. (prilog B. da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C. 1894. Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti. . koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. da isto obaviesti. Saavim tim obc. Upraviteljstvu u Vrliei. lipnja t. koji hi se imao drzati tom prigodom. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona. obe. 'Citaonice« kao i na javnoj nlici. da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom. da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog. gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894.da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama. k Br. nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice Digitized by Coog Ie l L . nu tako se zaliboze nije dogodilo. g. na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. 16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat. naeeluiku obcine vrlieke. nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B. g. g. koji je izdao odluku 23. upravljenom ngled. lipnja t.

obc. doli sic volo.. Digitized by Coog Ie . G08. jerbo je ne samo nepravedan. Upraviteljstvo i nadlezno bilo. gosp. . buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti. sto se porice. da budu cvrstom podlogom Toj slav. da obrazlozi svoje odluke. Nasuprot. opeinskog Pravilnika. 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo. Oblasti za unistenje pritusenih odluka.. on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. . da bi n istinu opcim. Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo. koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . . te ce istaknuti. nacelnika Kum~i6a. Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati. naeelniku. da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti. koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja. Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost. dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti. . Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor. zakonske ustanove. Predpostavljeno ali nepripusteno. Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista. Opaza se. U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske.. vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga. jer u njima ne odsieva drugo vee . Upraviteljstvo . sic [ubeo gosp. nego i u oeito] opreei s ustanovom §. u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano. 56. da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje. da su vecim dielom naju- .r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora. jer ope. . sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora. Zasto ? Signa temporum.94 obcinskih prisjednika. vee jednostavno na znanje i vladanje. docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. ali tada odnosne odluke ope. Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene.. koji bi morao biti dobro poznat gos. koji se ne trsi.

sto irn se nemoze uskratiti. Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti.« utoenici izticu. Nu ako otvor »Hrvat. u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat. podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni. vee je njihova svrha. iskaze i izgrede.' kako je bila ustanovljena u programu. poeimlje : »Za svaki prestupak j t. u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici.95 \ glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat. da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke. da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove. Treba uvaziti. dok se krecu II granicama zakona._ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. da Ta s1.' koja. koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika. jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno. stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom. nacelnika u ovom pitanju. Citaonice«. Prezirna je nakana obe. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva. Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B. to utoenici ipak ciene. nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81. u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. j.imade zgodnih prostorija. Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce. izradjenom po svecauostnom Odborn t. da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein. okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. da u varosu V rlici ne . kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane. te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika. kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam. Toliko je trebalo istaknuti. da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni. d. samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. Obla- r l Digitized by Coog Ie . N apokon utoenici izticu. Oitaonice«. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno. a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga. Oblast uvidi.

kad su na Kievo dosli. kot. V. X. i IX. Takog slavlja riedko gdje viditi. e. spadaju nadleznosti » » » Digitized by Coog Ie L . Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem.. Poglavarstvu n bojazni. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. Upraviteljstvu u Vrliei. Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I. Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se.. koji na konju jUHi i zastavu nosi. stupa ponosito u Vrliku. da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo. koje ostaje do sveeanosti«. da To s1. stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1. Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje. VIII. » « H » »XII. . kr.s vrueom molborn. >.06 sti . Nije izaslo na hrvatsku. e. kot. a nije sve ni na srbsku. Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp.. predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. Slavni Odbor paziti ce. kot. kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena. i XI. » » 8 »VI. kr. kr. koje ne hi moglo prouzrociti nereda. Kuinjani imali su ~to viditi. i C. Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«. da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima . dostavljaju prepis istoga Tom HI. •. ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo. kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . obe. IV.. program!l metaka 8 POll politicke Vlasti e. » 1~ Tocke VII. Poglavarstva. . II. . Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic.

s:: c .... L- --0 I'- ~ c ~ E ~ Q ...r 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili..Ll~ '7~H..!( 0 +" 00 N 0...) . ~ ..: . 00 s:: c.. ~ >- ::l ~ N .: ~ ::l 'a>-s 00 I'- ~ 10 '" '" A <:=> I'- 00 ~ C'1 C'1 A A " Digitized by Coog Ie ........!( ...hl1:'J.: 1-0 . H ~ ::l ~ c. .. > s:: c.... E: ~ .. ...Q........: ~ ::l ~ >~ 00 0 Q...) ... > ......!( Q.... ·S c.l'ru-l!l Hlli!l.: '" '" A '" '" --~ 00 00 ::l ~ 00 c..) ~ ::l ~ lC 0 C'] ~ 0 .. ....!( 1l '" :.....: ~ c.....~ ..1-0 ~ ~ >1-0 0 .!( Q. '0 ~ ..!( ...~ >(Ij H ~ . ee '" '" C'J I- '" ~ ~ '" <:=> <:=> ~ 10 c.. .. nasli mo .. ..!( 0 :.::2 >- E '" '" ~ '" .) 8 ::l ... ~ c ~ 00 c..!( ::l .!( c.. ~ ~ ..: 0 Q:l ::l >..: i:< .n~nllloO' BU n!J....=.....!( . ... e0 ·S 0 ·S c.l nrPln·iln Vrlikll se U .!( '" Q3 '" '" 8 '" S . ~ .~ A ~ .

-'-' Digitized by Coog Ie .

Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu. pa . u novijem nasem ustavnom pokretu. gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska . na obranu starih. kako je ova slavna krajina. Turke i Talijanee !« U istinu. malo sam kazao. i svako otaebenieko srdce evili. obavise cudesa junastva. kako je postala plienom dusmana hrvatskih. J er otvor ove citaonice znaei. da se i vi. bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota . Glasovim ove krajine . budite na novi zivot. Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode.i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva. zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse . u ovom kraju.gdje je. . nego i za eielo hrvatsvo.vrbcam okicenih.sramota nad svim sramotam ! . koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn.r I' 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja. Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske.vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce. odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare. Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju. llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost.dusi hrvatskog naroda. razmisljajuc. po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa. da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete. protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. svoje dicne starine neodrieete . ko da se je slegJa sva eareva vojska. Po obavljenom izboru upraviteljstva. koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase. i glavnim oporistem tudjinskih. gdje bani Subici i Nelepici. koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci.od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski.. da se ni vi. gdje slavni knez Domaldo.000 ljndi sve pirno obucenih. nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. 'lirvatskih praviea . Hiljade zastava prekrilo Vrliku. niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije. Ijudi. samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti v 7 Digitized by Coog Ie . strasno stramputiee krenula. Tatare. pod upravolll o. Kada recem. Barbica. a yam je na veliku diku. vrlo je zazorno. trobojne vrbce na dojednom. iza duga spavanja. velc. da je bilo preko 2.

gnjezdo sokolovo.. 'Trumbie i Radicie. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale. ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete. Stotine brzojava stiglo je onaj dan. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap. te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«.Kako inn svecanost. bila je plodonosna. pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom. tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6. Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu. dr. da se okupite pod slavni hrvutski barjak. pod sjellicam. Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski. Klarica. prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo. neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine. sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine. Govorili S~l Biankini. Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko. Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. Mukaeica. nemilim udesom. Objed je bio u fratarskoj avliji. Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam. vi nemozete. Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete. Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci. Jurceniea. dostojni potomci cetinski junaka! . koljenovici slavnih Berislavic». da otvorite ovaj hram pueke pros vjete. na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost. Mihaliea i Cnbreti6a! Vi. proslavljena u narodnoj pjesmi. Vladaniea. uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja. V rlicki Hrvati ostadose vierni. koji napucise ovu krajinu! Vi. koji junacka imena svojih predja. o Digitized by Coog Ie . 98 starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. koje.

dok iz »SIoge« izadjose.i opet i deset puta opet. Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. revne zandare. jer je njegova snosljivost tolika hila. trud od toliko godina dase . dotle su svetci. a ne u maloj i siromasnoj V rlici. zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze. nas zanos pobunilo Inn mozdane. jer. jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«. Pravedno je sudjeno. opazili smo.. Dok su zupnici u »Slogi« bili.. Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«. jer je hrvatska. Ispred Citaonice. Svak ce razumjeti. iz Zadra zahtjev za zahtjevom. On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu. nase veselje bila je Jozina zaJost. PresidiaIi lete . da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet ..pjesma srbska srdea parala. kamo Ji ce st. nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. svako zio na njima.Vrlika iznarodi. ali nam se je einilo da je nas say sviet. veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea. Nigda se coyjek nebi. nasa . Dok smo se uri nevino veselili. da je hrvatska pjesma sve zacinjala.99 Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«. pomisljao si da si u kakvom gradu. Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska. J ozo i njegove sInge od jada su biesnili. smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram.franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu. Iz toga je svak mogao naueiti. da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica. da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao. Ova pjesma. koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili. ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa. jer je tamo sve u buntovanju. da je uzaludan posao. negoli Zajcovu operu. u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje. Siromasni srno bili onda kao i danas. kad pjevaju. »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare. njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio Digitized by Coog Ie . Citaonica je svedjer bila puna. kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot..r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«. ko u vrsaju.

red Frane -Iosipa 1. a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno. da nami pokazu tko je Kulisie. Nekako u ovom poslu. On uliearski napada svoga. staresinu. ~a je pogibeljan za javni mil'. kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali. a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. on usree u skup Hrvata. da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara. da su stara vremena. nemoze se traziti. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem. Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. s toga ne mogu da se snadju. Nu. Trojanovica i kaludjera. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret. a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao. Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti. ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. da Jozo nije u redn smislio. Nije trebalo . da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji. Ovi su ljudi mislili. kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. . on nije prisustvovao nikakvu izkazu. Sto nije mogla zandarmarija. on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori.100 nurm Malic. psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice. Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra. opeinskog prisjednika Begovica. Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika. on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo. G. dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. koju od Joze. Cilli mi se. da je prije toga bio postigao Danilov red. Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. to ce biti sve pitanje etikete. Dobiven je krst za zasluge. on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara. ' Kulisicevi prijatelji. }odjena i uzgojena u Vrlici. jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme. on pise dopise na 8. »zivila srbska Vrlika«. postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga. Citaonice« Digitized by Coog Ie . to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti. NiMa zato. nije prisa stavljati ovo odlikovanje. cuo sam.da drugi ucka Hrvate. Naueili se samovoljnom vladanju. dosta I je bilo Joze. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya. Otvor »H. ipak iz Zadra pisu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->