..

"VRLICKI HRVATI;
ODGOVARAJU
piscu

v

X.

"VRLlXE U BORBl"
lIapisao i uredio

' Y.
--

U SPLITU
Tiskom "Narodne Tiskare" 1898.

Digitized by

Coog Ie

Nazad malo mjeseei turena je u sviet »V rlika u borbi «, pan £let pun uvrieda katoliekoj vjeri, hrvatskoj narodnosti i postenijim i uglednijim gradjanim. Pisceva je nakana sastaviti hvalospjev v. Kulisicu i preporueiti ga obrani visoke vlasti, njekim Hrvatim, .pobuditi sasaljenje eieloga srbstva nad tim zivucim mucenikom, s jedne strane, a s druge prikazati eielom hrvatstvu, da hrvatska stranka u V rliei nema drugih pristasa do popa i fratara i njekoliko neharnih propaliea. Pisae panfleta biljezi poeetak smutnje od god. 1894, na sv. Spasa. Prenosi svjedocbe Kulisevieevih dobroeinstva pojedinim Hrvatim .. On zalazi u najdelikatnija pitanja postenja i ljudskog znaeaja, On sudi fratra na oltaru i u drustvu. U ob6e grdi, psuje sve, sto je hrvatsko i katolicko. Posluzio se je uredovnim spisim obCinskim i privatnim pismim Kulisevieevih prijatelja. Napunio je knjigu dopisa u » Srbskom Glasu«, tusaba i osvada, predstavaka i razprava. On se je napokom poslusio pismim, koja je dobio od bivsega postira .srbina. On je sve ulofio da dokase, sto je odredio, sve izostavio, sto je proti njemu, Godine 1895, u Vrlici bili su dvoji izbori, obcinski i politicki. Hrvatska stranka podlegla je u obojim, Hrvati BU hili zadovoljni sto BU imali ve6inu naroda uza se, niesu htjeli po listovima traziti polomljen~erja. Mirovali su i ako BU svakdano radillza doDro-n~roda. D~r-Vale Tomic napao je

Digitized by

Coog Ie

vrlicke

Hrvate,

cali SU. Srbim

Oni BU pustali nek se prostota zabavlja, munije-blfo---(losta(Ivofeg-sTavoaobita·~liiesn- bi:li

z'aaoVoi]ni hrvatskim mukom na napadaje njihova i D.ra Vale, obnze ih grcka ohoIost 0 kojoj Kaci6 pjeva : Ah, moj Bo7.e1 goleme zaIosti tezke ti su grcke oholosti ! POZV<1SC ill opet na megdan sa bezstidnim panfletom »V rlika u borbi «, Evo.odgovora vrlickih Hrva~ DokazivHlll -llistorijolll U ruei, da su Grci preoteli ga preveli na grcku vjeru,

katolieki
da su

hrvatski

narod

i na situ
pocam od

ovi odmetnici

god. 1699 zanovetali katolicim, da su za mletadke vlade oni ist] bili, koji su i dallas, da su za franeeske "lade bili zakleti neprijatelji sjedinjenja darje katolieke crkve, sa. Hrvatskom i za to prim ili za LlZza to im zasnovan seminar, da su u izprave koje

svoru vjerskom
Od

fanatizmu ubili elva sveeeuiku. god. 1842 poeimljem redati upisane

dokazuju, da je te godine pocela smutnja sa straue sliedbenika greke vjere. Pripoviedam do god. 1862 0 svedjemim smutnjam izmedju grka i katolika. God. 18ti2 pretrgavam pripoviedanje i prihvacam poviest unije u Vrlici. Od go(l~ 1863 do 1883 u Vrlici je bjesnila borb!1 izmedju dviju porodica, Kulisiceve grcke, Novakoviceve katolicke. God. 1883 poeimlje politieka borba, Od tada su na popristu Hrvati i

Srbi, Dotadanji
rodnost, plsane

vjerom Grci, prihvatise srbsku politiku i naU prvol11 dielu, bez osvrcati se na »Vrliku u borbi«, sgode do dana danasnjega, objektivno iznosec

pripoviedarn

.

. sve lZpl'Uve.

U drugom dielu prenosim odgovore pojedinacn uapadnutih II ))Vrliki u borbi«. Begovi6, Plazonici, Malic, Kotaras, Barbiri, odgovaraju svojim podpisom i dokazuju da Btl zlolmo napadnuti. U treeem doznati istinu, dielu uzporedjivam, da Htioeu bude lasnje

Hrvati su napadnuti, s toga im nece nitko zamjeriti da se Iirane, Pri glavi i otca p0 glavi. N ami je doslo do glave,

Digitized by

Coog Ie

do postenja fl~.:_.On obilovati

i znacaja,

moramo

se braniti. Ipak,' nastojao sam,

.da ~~l~panem u p~lllanjkan~L
je obilovao dokazim.

k?j~_p~!g_Qvmim.-l)rsao-Cll_pa_~~~ ~:i~~i~l1bezstidnim izrazim, a ja eu i

Posliedak ove knjige biti ee, an ee Kulisic pozvati, dobar dio vrliekih Hrvata, na obtuzenieku klupu, Tn je slabocu u vise navrataku pokazao, On napadue, izgrdi, ozloglasi i mi sve pustamo, Doeiru, kad Hrvati dokazim u rnci, pobiju ga i pokazu 111U sto ee mesti izpred svoje knee, utece se pod skut pa ragl'a fa. Vitezki je na megdan izaei i na njem ostati, a nezaklanjati se za tudji stit. Viteze Jozo Kulisieu, pozvao si Hrvate na megdan, stoj na cilju, nemoj bjezati, oruzjem, kojim si ih napao, brani se, U tebe ima dosta rieei, de ih siplji, Hrvati ee se opet braniti, Oni ne zovu nikoga II pomoc, vee svoj posteni obraz, sto ee tebi dokturi? Postena covjeka nemoze nitko ocrniti, ako se on sam nezaglibi, ::ito je tebi potreba da te sud belli paragrafi Hrvutski narode I V rlici, Hrvati

I

r

I

n

crste?

se bore

proti

oti-

lw!cim, koji su nas objegli pak sad hoce da zaniecu i nas onstanak. Jozo Kulisie nas je zakleti dusmanin, koji je pomoeju kumstva, srksku stranku, prijateljstva i svoga polosaja znao podignuti gdje joj koriena nije bilo. Mi smo ga kraju

dotjerali, izbrojcni su lllU dani,. s toga, u smrtnoj trzavici .:napao nas je ko turcin s koca. On zove sve i svakoga u a mi zovemo tebe, junaeki. hrvatski narode, vladamo bukovacke junake i da uzpostavimo hrvatsku
P01110C,

da sazastavu

na dostojno

mjesto, odklen

su ju izdajice

uklonili.

Y.

Digitized by

Coog Ie

a da se mladji narastaj iIi opije pradjedovskom slavom. we nitko drugi. na milost i nemilost Tureinu predade. Polovica pripada vjeroizpoviesti katoliekoj.. 1730.000 dusa. kada se. slavi se poraz srpstva na Kosovu. pa za Iasnje izgovoriti g se je pretvorio u It i odtale hrkae. pa i sami sehe tako su nazi va li. Od g. negol je mueenicka smrt nasih prndjedova . u tvrdja vi vrliekoj nenadje se niti jedan grk (Ja eu Ih ovako svedjer zvati. 169G. kako cemo u suvremenim izpravam viditi. mnogo vecim razlogom. jer BU ih tako zvali sve vlasti. Svi ovi bili su pod Sinjom sasjeceni. da se okupi i obodri na osvetu pravedne krvi. doklen god Tureina ne odalecise. nahodimo danasnje grcke porodice r Digitized by Coog Ie . da su katolici. ali ne u tolikom broju. koji su poginuli za krst castni i slobodu zlatnu? Spominje se uspomena Zrinskog i Frankopana. Opazamo ih jos g.) onda. godisnjim zadusnieam spominjati se onih. i 1 G90. koji su za nje izginuli. da g. I f I.. Sto hi za Vrlicane castnije bilo do. sva posada i narod u tvrdjavi zatvoren. To potiee od grk == grkae. V rlicka Krajina broji Pueanstva oko 11. ili. Od toga je u nas narod dOS~LO pridjevak ltrlcac. vee tu nalazimo katolickoga zupnika i njegovo pueanstvo. Kako se je izmiesalo i tako podieliIo to nam poviest nezna kazati. i tako iz narastaja u narastaj prenositi castnu uspomenu. l\faIo godina kasnje pokazase se _u __Y~Jl1_ ahu Grci U s _m ovoj krajini. SIavi se mnogo neznatnijih povjestniekih dogadjaja. a druga polovina grcko iztocnoj. 1715. vrlicki katolici imali hi se sjeeati onih. za svoju slobodu ginuli U ovoj okolici. Znamo.

prolazili za unijate. j. Andrijom Cigom i J mom Zeravicom. Podosojn. prigrli obred latinski. da danasnji Grci i onda su taki bili. Malo drugcijim oblikom. uoblascenjem presv. 1746. pravom gorljivoseu odrece se razkolniekih zabluda. u Maovicam. spomenuti fra Luka primio je Martu Petkoviea Pavlovu 11a 20/11. u kojim se kaze : Izpovjedam i svjedoeim ja doli podpisani zupnik vrlieki. bez natruhe greke. Antun Kadeic nadbiskup splitski. Maovicam i Vrlici. POdOSOjll. a dopustom istoga biskupa. Jovana Backovica. Prosto je poviriti u matice vjeneanih rimokatolieke zUfle u V rlici. da Marta udoviea p. gdje su danas Grci izkljucivo iIi ·preteznom veeinom. «Srbski Glas» br._ Pacifika Bizza arcibiskupa spIitskoga. Fra l\Iihovil Plavcic parok. na 6/11. 6/11. a ja s~m je odriesio pred svjedocim g. sela eu. svojom slobodnom voljom. i prepost. Tako smjesceuo greko i katolicko pucanstvo.: Svjedoeim ja podpisani parok. Ovo nije bio osamljeni slucaj.. Andrije Cige i Mihovila Matkovica. Jes je mali broj obitola grckih raztrkanih po selima. Garjaku. da Margarita keer Mihovila Cvitkovca obreda grckoga. po nadahnucu bozjem. da je jednu iz razkola primio. j. 1898. Vara se tko tvrdi. Jezevieu i Vinalieu. gdje se nahode zapisniei. i gorljivo se odrece razkolniekih zabluda. n prisutnosti g. katolieke hrvatske. 1746. uoblastiv me presv. Docim u proslom vieku nalazimo cak Iranjevca rodom iz Otisiea.8 . svojom slobodnom voljom i preko dobrovoljno. uprav U onim selim gdje danas stanuju. barem u ovoj krajini. a ja sam ju odriesio pred propisan iln svjedoeim 1. od 5/1. gdje danas jednog katolika nema. Fra Luka Maroevie parok. Jednakim nacinom. 1747. Barem do danas : nedopiru izprave. Tako g. Kukru i Vrlici u preteznoj su vecini. Otisic. koje bi protivno dokazale. i prep. 1744. Cetina. prije poduciv je i 1 Digitized by Coog Ie . KatoIieko . po nadahnucu bozjem. Kukru. [)2. Koljane. vee se vidi iz registara.pueanstvo ostade u selima Kievu. Istim· oblikom pisano je 0 prelazu Save Petkoviea Markova na 10/7. da su greko iztocnjaci u proslom vieku. u proslom vieku zivilo je skladno. zupnik fra Franjo Testa kaziva. pred istim svjedocima. kaz«. Civljane. 1747. da su u V rlici tri cetcrtine djece neerbske i nepraooslaimc t. Kosorim. prigrli obred rimski i to preko dobrovoljno. Kosorim. N a 28/3.

Nista to nije smetalo. Nije dosta reei. Zaslugorn franjevaca pade veei dio zagorske Dalmacije u mletacke ruke. Ako tvrdim. u koje je hila upala Stoja keer p. na 20/11. Doeim. oblacenje mladih fratara. cla svi njezini podlozniei budu katolici. niesu poznati izvori. N evjerujem. i 30/11. mletacka mrznja proti pari i nacelima katolickim. Takvo postupanje republikc jusno nam dokaziva. da je bilo ikakva grckog popa iIi kalugjem. niposto nemislim dopustiti da se iz toga zakljuei na narodnostno pitanje. Tako slueajevi sliede g. Simom V ueemilovicem. bili smo progonjeni. Franom . pak k tomu nado- Digitized by Coog Ie . Poznata je svakomu. Ivanom ZenH'icoml Nikolom Zidarom. da su Grci bili na danasnjem vjerskom stanovistu. nenalazi se traga kakvu vjerskom progonstvu proti Grcim. 17G2. Naprotiv. Rade Baekovica. svi su dokazi proti tomu. kao i to. pred svjedoeim Mihatom Klepicem. iz kojih bi se Hto aliena moglo dokazati za Grkc. da .nije republika zelila. Na 4/11. a to ne s katoliekoga vidika. kakvim neobdarival za republiku zasluzne. da time _ za uviek izbrise franjevaeke zasluge i slavno ime onih ljudi. da prevratni dull svega se zaboravi i nemilim udareem osine katolicku crkvu u Dalmaciji. . sve potvrdjujuc sveeanom . tko je u poviest zavirio.zukletvom in facie ecclesiae. 17Gl. da je u polovini proslog vieka ista republika obustavila n franjevackoj redodrzavi. koji su se za vise vjekova borili za svetu vjeru i svoj mili nnrod. 1749. u tim poduzecim poviest Ham neprien. 0 Mariji kceri p. Grge Marica svojom dobrorn voljom svesrdno. svojom krvlju zasvjedocili viernost prama republiki. 16/7. koja je dobro znala. UprHV zagorske Dalmacije. u proslom vieku.Iakeljicem. obdariva grcki kalugjerski samostan sa ogromnim posjedim. 1750. U vrliekoj krajini. da 0<1 iste Grci niesu bili progonjeni kao takovi. vee valja dokazati. Mletacka vlada. vee mozda iz kakvih drugih uzrokn. da Grci niesu sjedinjeni sa Katolickorn erkvom. na 8/1.izpitav 0 katoliekim dogmarna izrece izpovjest "jere i odreku :" razkolnistva. Nista nemanje pravedni Duzdul obdariva kulugjere velikim imanjem. I vanom V ukicem. Dapaee. mnogo veeim negoli franjevce. Fra Frano Testa parole Na novo je slueaj g. i 8/9. franjevee. koji su malo godina prije. vee sa svojih politickih eiljeva.

oprasea katolieki puk od nameta i grckih haraca. a da se moze tko okititi muceniekim viencem . kako su greki patrijarhe kupovali kod sultana patrijarsejsku stolieu. oliti pod svoj greki jaram.~ . ali svoju slobodu dobise i II vjeri se ukriepise«. svedjer bi prohodili izaslanici da . naredjivam. 1548 fratri bosanski i dalmatinski.. i naslova progonstva. i POIllOCU Alipase Hem~kera ueini krscanom veliki zulum . pomoeu turskih vlasti._. ipak za nasu stvar stoji.4tt~-~:~·~·~\·-·.61. Vriedno je dokazati. ipak nitko tomu nije dao znaka. . Za to bi im sultan davao vlast. prama carevim naredbam. Sto hi se dogodilo ? Da su izazlanici patrijarovi sve krMane. H. } ~. Ne samo da su od njih harac trazili. vec su neprestano kusali.:_. kojim htijusc podloziti pod svoju vlast fratre i sve krseane . osobito visovaeki gvardijan. bez razlike vjeroizpovjesti i obreda. God. povieda »kako izadje Pucara i donese carey fermau. Na to im livanski kajmakan sudi : P08tO su od davnih vremena oprosceni slavnimi odlukami od harnca i drugih danjaka. ali se dize malo i veliko i Turci ga potjerase. drzali svojim podloznicim. Valja podnositi za pravieu. da se nebi nitko osudio s nase strane niti od metropolita i vladika proti visokim odrebam njih mueiti. Ove nemile sgode opisa ot. izgone danjke. 10 i' ". Njima su hili franjevci i ovim podlozni narod. it kadija nastajuee godiue opet sudi Tako se tuzi gvardijan Karina skradinskom sudu. ali krscani hodase u Carigrad. f'~.. Jajnicka kronaka na god. Poznato je. tuze se. opet.« Ovo nije nista pomagalo.. Ovaj je zulum trajao sve do godine Digitized by Coog Ie . da ih silom podvrgnu svojoj vlasti i i obredu. da mogu od svih svojih podloznika harao izgoniti..·. s toga se fratri opet tuze. na koju je spadala i Vrlika. da su. 91. U tu svrhu. 1662. da ih Grci harace. a ova]. Razbojnici su progonjeni. ko i svaki drugi. komu je i vrlieka zupa podlozna. izgubise mnoge jaspre. vladika dodje velikom opravolll. Grci progonili katolike. pregledavsi slavne izjave u ruku im. dati i razloge progonstva. :!"~~. Lastric u pomenutom djelu Epitome . Tako je hilo po svoj Bosni i uzduz sve turske Dalmacije. da podlozi sve kr8cane od Bosne na svoj rit. G. I ako dokazim zalazim u starija doba. kako u cielom turskorn ClU'stvn tako i u vrliekoj krajini.

»God. 1661. Rp. dokle na tuzbu redovnika bijase iz Rima poslan kao apostolski poslanik ot. Frano Svimirovic. nije mogao silovati. 2) Compendio Storico. porezih. Nikole iz Olova god. nego na sveeenike njegovog grckoga zakona. mogla se je nekako pravdati. Franovci se nadjose u velikih mukah. kad je drugi pasa zamienio Cedina. Vinjalie tocno opisiva ovu cielu sgodu. na 24. svetu misu govoriti i svetotajstva dieliti. da mu se pokore. da se moraju iznova rediti grckim. Tada se crkve katolicke otvorise i puk odalmu od nepravednog pritiskae. tel' najprvo zabranise franovcim vrsenje sluzbe bozje latinskim jezikom i obredom. lipnja.javu. Digitized by Coog Ie . 1679. a franovce. da onaj ferman Pacare nemogose se odnositi. N e smjedose se pokazati na . nego na same grcke sliedbenike. budue 0<1 njih neodvisni. U tom pismu biskup jadikuje ') LaStric ibid. kao osobitomu pokrovitelju katolika u turskom carstvu. niti moliti. koja se ne odnasase na katolike. !l2.P) N ego i ovo veselje nebilo dugotrajno. a misle li ostati zupnici. On odlucno naredi kadijam i drugim zapoviednikom neka tocno vrse visoke naredbe. da mu svi sveeenici krseanski imaju biti podlozni i poslusni pod prietnju pedepse. da je Paeara htio podloziti krscane na svoj rit. kad je napokom svrsena pravda potroskom sa strane katolika 0<1 1300 zlatnih cekina. oliti pod grcki jaram. Fojnieku kronaka pisana u blizini vremena i mjesta kaze. to potvrdjiva i ot. Lastrid. Pas a uvazi razloge i dokaze i izdade odsudu tumaeedu earevu odluku. Crkve samostanske bijahu zatvorene. dokaza mu tvrdimi razlozi i prvasnjimi fermani. upravljene cesarevu poklisaru u Carigrad. pecki patrijar grckoga zakona dobi od kapije ferman aliti naredbu. ali je s poreza preslo na vjeru.1) Dok je stvar stala na .11 j 760. odrZao je ipak neku naklonost naprama prvasnjem grckome zakonu. koji dosavsi u Bosnu. a ot. Ovu naredbu sarajevski mitropolit prikaza Cedinpasi. obredom od njihovih vladika. U drzavnom arkivu u Sibellikll nalazi se prepis prosnje bosanskoga biskupa fra. nego preobuceni kradomice moradose se provlaeiti kroz katolicka sela i po gorah i dubravah sviet okupljati. koji i ako se je bio potureio. u njih se nije smjelo sluziti.

N a ovaj nemili pretisak i na druge zasjede ostro se izrazi va u Farlatu uceni ot. da ce nas skueiti pod svoj harae. ::\to potjeeu od grckih patrijara. dok crkve katolieke i samostani veeekrat bijahn paljeni i ruseni. enim nobis non in. Bosnen. koji su. Saer.. njihove se mogle bolje uzdrzati. da na svoJ obred pritegnu katolike. tel' se tim tumaei. da se zaprieei lukavo tumaeenje. vee su nam gorkije. 91--92. 1) U prvasnja vremena. koga se ovjerovljeni prepis nahodi izmedju ostalih u arkivu samostana Visovea. Svakoga mjeseca salju svoje vladike ovud po Bosni i okolnih sandzacih. svedjernim napol'om grekih sliedbenika. i nas katolike narinu. i preporueiva dva redovnika. Njihov patrijar u Carigradu Iasno je dobivao od cara povlastice. da nam dostignete pomenuti hatiserif .12 na neprestano progonstvo i napastovanje sa strane grckih vladika. . . 2) Ovaki polozaj . da mn se jednom dostigne oprost. Lastrie : » . Poklisar dostize trazeni hatiserif izdan u Edreni na sredini mjeseca zilkade 1082. Ali i ovaj imade vriednosti prvasnjih.. za punih 200 godina. dokle pomenuta razpra nije svrsila.bili njegovome haraeu. Ot._ nika. 17GO. tolikimi kavazi. koji svetogrdno izgone od svojih grekih sliedbe. dokle ova neharna razpra dovrsi. 87. » • . Kroz to vrieme. Nebi nam toliko zao bilo. da nam ove nesgode od Turaka dolaze. Digitized by Coog Ie . lW8 imfeeiiore» hosies toleramus. koje bi vriedilo da u fermanu budu pomenute. katolici nisu mogli vjeneavati svoje zupljane nit mrtve pokopavati bez dozvole vladike i paroka hriManskoga. kao i ostali njegovi sliedbenici: Ali i ako progonjeni i nagonjeni katolici nisu nikad podlozni . tel' zaklinje. Nusupuun. « Pomiuje mu cetri osobite toeke. . Lastrid Epit. quo n08 suac Jur£sdictioni s 8ubJiciant« . 120. et quulem. veli. si zabili u giavu. kada vidimo njihovu razkolnicku silu. . zivo prosimo pomoc i pokroviteljstvo vase preuzvisenosti. carevim i vezirovim pismom. ') IllyI'. 8tO. osobito sad. kako pomenusmo goa. niti njegovim vladikam. da mu ga davamo. quam Turcos 1p808. bio je u Bosni i turskoj Dalmaciji. IV. . da . Bakula I Martirii iqid. ') Ot. idiantur.. koji ce mu ovu prosnju pridati. kojim se znaju vjesto posluziti.

da su franjevci eeeto na kolcima skapali. iIi da im sluzbu zapriece. kad su to nekoc bila nasa braca. u Austriju nemoze zaviriti nijedan svecenik za duhovnu sluzbu iz druge Digitized by Coog Ie . odklen ovoliki Grei u nasoj zagorskoj Dalmaciji? Eto. Greka vjera od n3S· ih je odalecila. jednu vjeru vjerovala. raztrgalo greko nasilje i lukavost. Od polovine proslog vieka. S toga svecenici grckog obreda a narodnosti srbske. kako su se ovako izmiesali. ali nam poviest ne pokazuje nijednog cina. Taka prehodenja iz jedne drzave u drugu. da su braea zajedno bila. jednim se krstom krstila. Mletaeku vlada zvala se je katolickom. koji su se do jueer ponosili svojim hrvatskim jezikom. Danasnji starci greke vjere. a upala u eampre mletaekoga lava. iste vjere i zakona! N emozemo doznati. da niesu mogli novih crkava graditi niti starih popravljati. Trasimo kako je ovaj narod nami slican u obieajim i nosnji ? Kako nece biti. da se dotadanji vjerom zvani Grci." 13 l da franovce ili odaleee. kako hi greki vukodlaci uvukli se u zapustena razhjegia stada i pomocu velikog upliva u Carigradu. Ako se k tomu pridoda. samo ih je zavodilo. koji su svojom krvljn komad po komad Dalmacije Tureinu otimali i vedrom Duzdi darovali. jos se neznadu odreei hrvatskog jezika. lahko se moze dokueiti. Stari hadet grckog svecenstva. 'za uvjeke k sebi ih privezali. Kako i bi? kad su braes nasa iste hrvatske narodnosti. da zaprieci skrajno progonstvo proti fratrima. nebi se nista cudili. sliedili su zalaziti u Dalmaciju. presao na grcku vjeru. koji bi odisao izrazitim progonstvom proti njih. Katolici saeuvase svoju hrvatsku narodnost. istog roda i plemena. Spomeuuo sam. od nasilja i lukavosti grcke. Nije li ovo oeevidni dokaz. nije rado trpjela inovjeraca. uhoditi krMane sveg turskog cars tva. nije se mogao prekinuti za mletaekog vladanja. koji BU bili katoliei. Po duhu jozefinskih zakona. a to uije smjela niti mogla. danas ne samo da niesu katoliei. 'istim hrvatskim jezikom govorila. niti dallas niesu prosta. kako je progonila one dicne fratre. zaziviju srbske vjere. zasto to nasa braca. nalazi se po koji trag. To nije pomoglo. vee se odrekose i svoje hrvatske narodnosti ? Doznati eemo tekom pripovjedanja Medjuto je Dalmacija bila oslobodjena od turskoga jarma. Pitamo vi~e puta. iste krvi. da je dobar clio naseg katoliekog pueanstva.

varaju i nastoje otimati. a samo dolaze iz dalekih strana kao prosjaci i skitanei «.. koji je upravljen za katolike. jedan slucaj upuciva nas na mnoge. Grci su naueili svoje sliedbenike. Opako grcko sjeme nije moglo ostati poduseno. slozi. da odaleei grcke smutljivce. odkud zavade i zadirkivanja sa pogibli zalostnih posliedica . Drzava ce nagraditi Dragonieke kalugjere svoje podanike i ako su razkolnici. Malo godina kasnje negoli je sva Dalmacija podpala pod Mletke. Tko pozna narod grcke vjere u zagorskoj Dalmaciji i vide kako casti sve 8to je katoliekoga. da je narod medju sobom skladno zivio. jer tudji podaniei. ali kad godine 1693 postade serdarom njegov brat Ilija on zapoce ludom porugom zadirkivati u vjerozakonske obrede katolika. ali one smutljivce. Onaj isti zakon. a u vjeri ta je razIika bila. kako idje na zavjet u katolieke bogomolje. koga. N aravno je. jer nije ga razlikovao niti jezik. Ovi su mislili. sto budue veekrat ponavljao.14 drzave.qoga vladanja. s toga opet zalaze. gdje je ovo bila jeduoe turska zemlja. da se po izdanih naredbah odstrane iz pokrajine grcki popi i kalugjeri. niti narodnost. pa on bio poslan od svetoga otca Pape. da grde i mrze sve sto je katolie. a ne da progoni mletaeke podanike grcke vjeroizpovjesti. Odtole smutnje i zavade.inadi dolazkom kojekakvih popova i kalugjera grckih iz tudjih vladanja. Poznato je koliko je razkolnika mletacka vlada serdarim imenovala. veljace 1750: s uzroka razlikosti obreda veee krat se dogadjaju nerniri i . sto je imao drugog paroka i stu su se Grci sa tri prsta krstili. Serdar Bozo Miljkovie bijase pobratim i prijatelj serdara Stanka Mitrovica i njihove krajine slozne kao braca . kako katolickim svetcim posti 1 1 - Digitized by Coog Ie _J . radi toga drzavna zabrana izlazi. Historical' i suvremeni pisac otac Vinjalic kaze ovo: »Narod obaju obreda zivio je u Dalmaciji u najboljem miru i. Taj je duh vladao i u mletackoj drzavi. uvriedi zakonsku cut serdara Boze i njegove krajine«. da nezadirkuju i nestavljaju nemira i inada. s toga i naredjiva generalni providur mletaeki na 27. da je i danas.. poeelo je klicu probijati jos u pocetku mletaeke vladavine. Sto je zlo. to je lahko naueiti a tesko zaboraviti. koJi 8U d1·u. Radi toga naredjiva. zabranjiva skitaneinam grckim. odaleciva. da dolaze u Dalmaciju. da nebune naroda..

vidili smo. vladavinu punn obecanja i praznih nada. jednoc su hili katoliei. zupe n Vrlici: »Poeimlje zupska uprava otca Karla Radosa po drugi put.! I 15 i moli se. koji se priznajemo i Hrvatima. Nemoguee je izkorenuti ono. s toga nemoze da se kamenom bad na one svetinje. Navesti eu ipak dvie pismene izprave. poslie svoga povratka iz progonstva radi nasilja francuzkog. 1815. koliko su katolici uzivali pod francuskom vladom. Ostajalo hi nam. koje su njihove otce u raj vodile. To bi nas na dugo povuklo i izvan cilja izvelo. katoliekom sveceniku mise placa. Digitized by Coog Ie . slicdbenika [ramcuzkih. da svrne svu pomlju na cinjenice. koje su podnieli privrzenici kuci austrijskoj od okrutnih. sto su bili privrzeni kuei austrijskoj. Kad bi pisao za cielu Dalmaciju. ali je moja zadaca sam a V rlika. 29/1«. kao i mi. Tko hi htjco pisati filozofiju historije grekoga razkola u Dalmaciji. neka se vrati u njezin narueaj. za hator grcke kalugjerske vjere. Na drugom mjestu opet isto ponavlja i nadostavlja -«radi progonstva. sto nevidi onih milosti. koji se danas zove hriseanski. jer u njima nahodi do oceviduosti dokazano. dragovoljno ce ga zagrliti. neka se sjeti cije je majke sin. Frane prvog rimskog. Ako ova knjiga upane u ruke koga tako zvanog »Srbina «. ona je ljubezniva. vjeri ne nalazi utjehe srdcu svomu. Mnogo vise. da ovi danasnji sliedbenici grcke vjere. da danasnji njihovi osjeeaji prama katolieko] vjeri dokazivaju. a sada anstrijskog cesara. za vladanja dobrog i slavnog. koga su Dalmatinci od Franeuza podnieli godine 180n. da su greki svecenici silom oteli narod. tada i sada. god. da pogledamo na franeusko doba i da ocrtam tu prelaznu maglovitu dohu. od kud u Grcim taki osjecaji ? Jedino odtale.». koje ce nam kazati. Ovako stoji napisano na jednoj stranici matica rimokat. koje Bog dieli u katolickoj crkvi. Politiearu takodjer. jer su njihovi stari hili katolici. od potrehe je. sto u grckoj . sto je vjekovim zasadjeno. ko sve to vidi pita. drugi bi posao bio. Kako je bilo pod mletaekom vladom. da su oni jednoe hili katolici. Zu nus je dosta to. dobro dolaze ova razrnatranja. a za to posve malo ima uspomena. pomoe trazi od njegove molitve. Neka ne niece svoje hrvatske narodnosti.

jer je tako francuzka vlada htjela. kojim bi se moglo protivno dokazati. koga su. radi kojih katolieki zupnik. naravno. za sjedinjenje s Hrvatskom. jer su bili ratilo proti svojoj braei. Moze se nagadjati iz uskrsne poslanice VIa dike Milasa. i tko nam moze zaniekati. sve dalje bjezati od katolieke crkve . zato su oni opet proti narodnoj hrvatskoj politici u interesu svoje vjere. koji prcskaee s mletaeke vladavine na austrijsku i ne spominjue zlatna doba gl·cke. koji bi. od kojih su dva musketana.- Digitized by Coog Ie . Od francuzkog doba pocimlju Grci silno glavu podizati. pod eestito vladajueom habsburskom dinastijom. dva samostana zaplieni. Svakako. iz naroda za narod. Od tada grcka vjera preuzimlje srbski naziv. Za to je sest fratara na smrt osudjeno. koji su to "okrntni sliedbenici [rancuzlci" u vrlieko] krajini. kao fratar I vankovie Bukovicu i Kotare. jer su primili novaca za seminar. Franjevci su trazili sjedinjenje sa Hrvatskom. Vodja toga pokreta bio je fratar Dorotic. da niesu za jos 8tO primili? Kako onda tako i dan as. uzdrze seminarija. jer se njima iz katoliekih tondova rade erkve. to su franjevci hili. Zusto sve ovo navadjam ? Neka dobar kritiear moze nagadjati. a fratar Milosevic sinjsku krajinu okupio. naime. Da bude vrhunac progonstva. da je njima s Francuzim bilo dobro. da gone Francuza.16 ~to su nasi zupnici od vlade bili progonJcm. seminarije zasnovala na drzavni trosak. francuzka vlada obustavi oblaeenje mladib fratara. da dalmatinski Grci niesu bili ratilo franeuzke politike proti sveobcem pokretu. iz _Vrlike bjezi '( Niesu li to rnogli biti oni isti danasnji protivnici sjediujenja s IIrvatskom? Onda ih je vodila politika casovite prividne koristi vjerske. crkvo u Dalmaciju. da je francuzka vlada otela katolieke crkve. da budu ratilo vladino u progonstvu proti katoliekom sveeenstvu i narodnoj hrvatskoj politici.• Tos od tih doba svom slobodom uhode po Dalmaeiji greki kalugjeri srbske uarodnosti. vodili franjevci. dala ih Greim i biskupije im ustanoviIa. Hocemo li ~to slicna traziti. uz ostale rodoljube. Hrvatski sinovi su trazili sjedinjenje R Hrvatskom. tako i podredjenom pueanstvu. .· ne nadjc se grrki pop nit kalugjcri. Ako itko. da je vlada ueinila Greim? Znade se. biskupsku stolicu. Mozda do melle nedopriese izvori. Kuko je bilo zupnicirn. a da slavodobitna zagrle hrvatskog generala Rukavinu.

Njeki ju drze crkvom franjevaekog samostana. to je Greim bio zanat za vremena turskog. Tada BU bila zlatna hajducka doba i od tada poeimlje prava smutnja izmedju katoliekog i grckog pueanstva. a danas taj narod. Svi su znakovi. Ali oni su se privikli neogranieenoj slobodi. ali je mletaeka vlada svemu stala na put. 1818 i god. Bivalo je zanovetanja jos po izgonu Turaka iz Dalmacije. Kad ove dvie toeke predjem. Vjerski odnosaji u Austriji bili su prama jozefinskim zakonima. koji je bio najglavniji cetinske kustodije. Katolicka crkva trpjela je. koji se odnose na pitanje unije. jer Cll ob ovoj tocki u osobitom dielu govoriti. za vrieme tursko nasi progonitelji. prije turskih vremena bili su katoliei. da je to erkva i groblje cetinskih zupana. Mnogo je petljanija bilo u ovoj krajini od god. koje bi nam kazivale sto se je u ovoj krajini dogadjalo od godine 1815-1842. Po izgonu Turaka. njihovu biesu nije bilo kraja. Za prvih godina austrijskog vladanja. Preei cu sada preko dogadjaja sbivsih se god.-: 17 Ta nasa braes. Zasto ? To. Bto bude vise suvremenih izprava. Francuzka je protjerana. Drugi nagadjaju. za mletacko doba lukavi susjedi. da je to katolieka crkva od davnine. a kralju hrvatskom Dalmacija je vrata otvorila. ali ih na zlo naueise Francuzi. istina ce biti jasnija. 1842. ali kad nekaznena' prodje smrt kanonika Stupinskoga i popa Petra Krieke. da drugeije bude i u V rlici. Bili su se zaustuknuli za mletaeke vlade i pokraeeni im prsti.. vee nema uspomena pismenih. Otimati. posladila im otimacina katoliekih crkava. da Grci niesu imali prl'lva da uzivaju. Spasa u V relu Cetine iz srednjeg je vieka. za vremena franeuzkog. za vladanja francuzkog vladini mezimci i ratilo proti hrvatskoj politici. Visovea i Klisa. da nije moglo biti velikog mira izmedju katolika i Grka. s toga drzim. 1832. od njekoliko godina svojata ime srbsko.ee se sve tekom pripoviedanja viditi. s toga im Austrija nesladi. Crkva sv. malo se pokunjili. Kako je bivalo u cieloj Dalmaciji. Svi se slasu. na koju su spadali samostani Knina. a manje nagadjanja. drsim da nije bilo moguee. Take je preinake pretrpio narod Hrvatski uslied zulnma i lukavosti grcke. Karina. Skradina. u okolisu 2 l Digitized by Coog Ie .

libro III. naueni otimacini. et impedire Ia fabrica gia prineipiata da detti Padri per coprire la Chiesa sud. Noi Alvise J\Ioncenigo per la Serenissima Repubbliea eli Venezia.to la stabiliscano Ie ·1 i . To je bilo god. ma lasciar anzi che a 101'0 piacirn. Provveditore Generals in Dalrnazia ed Albania. zabranjiva grckim vlsdikam i kalugjerim svako uplieanje u crkvu.r Pavissich ordinato a non permettere. pretendano di haverne ingerenza.18 V rela Cetine. Tomu se je mletaeka vIada oprla jos god.1' K r Dol£ino nostro Preces.mi Padri rapputato.rio eli Verlica. 1696. () facessero detti padri. Videei fraujevei ' karno knee Grci. Grei.o Ad ogui modo ci viene hora p. no pretender veruna giurisdit. n. 6 altri seguaci di q uel Rito. fncon lett.ue nella Chiesa snd.ta Carica. Izvadjeni prepis prenosim na izvorniku. il che repugnando alla publica volonta. che queli eli Rito-Greco ne disturbassero il possesso med. carte 108.ni gin disposti da q. () in altro modo migliorarla. non trarnettendo alcuu impedimento a qualunque operatione. Padri eli Visovaz de Minori Osser.e dell' Ecc. et agli ord. ed ai tutti li Morlachi. stali su preotimati katolicirn spomenutu crkvu sv. stvar otisla pred sud i ovaj je osudio. 1699. da je to starina franjevaca visovaekih. nz malieu katolika. che non ardiscano sotto alcun' imagina bile pretesto ingerirsi. a fratrim dopusta da jurnogu popravljati ko svoju. i Digitized by Coog Ie .a di S. Spa sa.e de . Fran.mo 8. Essendo di antieo possesso dei RR.ti di S. che per coprirla. che alcuni Callogeri et altri profesori dello stesso Rito Greco. Salvatore.e 1696 dirette a quel Gov.o la chiesa intitolata San Salvatore di Rito Latino posta nel luogo detto V rill 0 od -Cetir]{\ del territ.ti Religiosi di Vissovaz. e Calogeri Greci. rna lasciarne libero. Comett. . za vrierne tursko.a. odredise popraviti i pokriti crkvu.re di 4 Ott. ali Be Grci tomu opriese.med. e quieto il possesso alli preaccen.rno in rissoluta rnaniera a tutti li Vescovi. nadjose se stanovniei greke v]E'l'e. assoluto. Kod Visokog Namjestnistva t1'1 vladina odluka i sada obstoji.

obavljali su tamo svetu sluzbu. da bi Grei nesjedinjeni u proslo doha imali ikakova prava ili obicaja odilaziti na svetkovinu U zasasea Gospodinova k . Nije bilo kud kamo. Luogoteneza.. razvalinam erkve sv. koja je bila ustuknuta po mjestnim vlastima. dSl je za to Jozip Milkovie bio utamnieen I Bto MUller - Direttore. da je s toga. I fL 1 I I Conforme all' originale esistente nell' Archive degli atti antiehi di questa 1. 1842. jer radi napetosti dvaju vjerozakona. koji nije obstojao. valjalo je prekrsaj i poremecenje javnog mira platiti tamuicom. gdjekoji parok toga obreda. s toga su Grei prezirali takvu vlast sa takvim obiljezjem. Ova glasi ovako: »Pisano na 12 srpnja 1842. niti se ijedan stanovnik ove varosi spominje. Tanto esseguirano tutti in pena della pub. to obrsi ove godine greko nesjedinjenni parok J ozip Milkovie. Tada je bila katolieka obeina.ne. . 8to nije bilo do sada. 19 lJIaggio 1897. R.a Indignat.· Nalazi se u jednom rukopisu od g. sa hrvatskom trobojnieom j u sriedi uvezenom Gospom Rozaricom.r Direzione degli Uffiei d' ordine Luogotenziale su Grei htjeli imati g. 1854.1699 . Digitized by Coog Ie . to su zloporabom i usilno stavili u djelo g. mogle hi nadoci zalostne posljediee.« Ovde nam kaziva suvremena izprava. Spasa. ed a salute dell' anime de fedeli. restando il Gov.19 nella miglior susstitenza a gloria di Dio. Neobstoji nijedan spis niti predaja. Za to imam pri ruci nepobitnu izpravu od iste godine. proti zabrane mjestne obeine .re di Verlicca a far da ogni uno prestare al p. .napetost dvaju vjerozakona. mogla prouzrokovati zalostnih posljedica. Dall' ir. da je grcki parok hotio uvesti obicaj. ako se niesu htjeli pokoriti predtecnim naredbam. od nekada. toliko vise. Zara 4 Maggia . Ali da je. I tako sami katolici. In quorume. Zara.nte pontuale rassegnata obedienza. . jur obstojeea . Da se u buduee nebi olmovile slicue zloporabe. pokusao uvesti taku novotariju. 1696. . za blagosoviti one grobove i polja.

jer ee doei prepirka 0 pravu ukopa. da ove iste godine bi pokopan. ako uzmem u obzir. ali se nije dolazilo do pravih okrsaja. drugda radi zastup- i Digitized by Coog Ie . Koliki je razmak izmedju Viklefa. Sada oni kusaju. barem svake desete godine prokliavalo. da su mogli otimati za turske vla de. da predusretne nerede. se na istu stvar po sto puta navratiti. 1699. ako ne izvojste iz prava. Poeimlje smutnja g. u groblje sv. tuzbe i osvade radi unijaeenja. 1842. nadahnitelje i okolnosti. 1842. Spasa. strana 48. zupe u Vrlici. da uprav oko te godine u Vrliki dodje Kulisieeva obitol. ipak su protkati jednom niti. groblje da obzidju. Godine 1854 hoee da poprave crkvu. vee je od potrebe oznaciti svrhu. Husa i Lutera. potaknuti od svog paroka Cirila Zezelja. br. 1842. borba. Tako je npisano u knjigam mrtvih rimo kat. 1842 u V rIiei je dosta mirno. 61. 1842. opet ostaje ime. oui. sto su priecili katolicim g. Tko je bio kolovodja svega ovoga. da do g. a s drugog kraja s katolieim preotimanje kroz 8V. a da u europejskoj uredjenoj drzavi valja cuvati svoje a kaniti se tugjega imanja? N e. lovo doznajern iz izprave od 12 prosinea 1854. Ali 11 Austriji otimaeina lllJe uzakonjena. 1853. da je posijano sjeme. Prvo je bila vjerska. kadgod kroz nacelnistvo. da su stare zadjevice i vjerske prepirke zapocele u svem svom plamenu g. Baricevie IVHn p. U historiji. Za to su silni novae potrosili i izazvali povjerenstvo. Samo je potrebno zabiljeziti. njeld dogadjaji -vesu se jedan s drugim i ako su razmakli za 100 godina. jesu Ii se Grei uglavili. Spasa. kako tko hoce. hoee da se uguraju u Cetinu k Sv. Za to sam i spomenuo okolnost. vee oni g. Jest. sada politicka. Okrenuli mi naslov borbi. K. s toga im puska opet neupali. Spasu Opet C. znadu . na 3 listopada 1ti53. Ovo sam zabiljezio. Grei ne miruju. to je vrlicanim suvisne spominjati. nije mu dosta kazati dogadjaj. 1850-1858. da ih se nemofe razdieliti! Mnogo vise. vee stopro g. Biti ce slucaj. stogod se je nastojalo buniti radi sv. u upisnicim od g. g. Kotarski Sud strogo zabranjiva i stavlja potrebite mjere.r I ( f~ I 20 J eli na tom svrsilo. Vriedno je spomenuti. Mihe iz Cetine. Spasa. Tko pripovieda.

na 3. Njezini su htjeli. G. da bude stavljen u rupu na groblje. Sto niesu nigda. taj zna. 1859. 12851. Cudnovata slucaja! Doznajemo iz izprave od g. Dva su moguenika u V rlici sa kamatam. Vukovic jebio otvoreni pocetnik. u katoliekom groblju. nedadu da bude ukopana u katoliekom groblju u obitolski grob. uz crkvu Bv. kako Ii dojedan zeli opoeivati uza svoje pradjedove. preko krsa. na groblje. zabranjuju ukop svojoj seljauki. studenoga umrla je Marija Baricevie. ali je drugi puhao iza njegovih ledja. «koji je bio poeetnik nereda. da sve vlasti priznaju katolicim pravo. Tko poznaje. proti katoliekom paeanstvu i katoliekim svetinjam. od nista ueinili liepo stanje. Borba je dakle poeela sa doIazkom vrli6ke vladajuee kuce. kolika je Ijubav naseg tezaka prama svojim mrtvim. 1859. listopada. 16. Poglavar Buratti svojom odlukom br.. turati napried svog paroka i seoske glayare greke vjere. Digitized by Coog Ie . nigda se uije mogla nakana staviti u djelo. koji se sbio».nika i sve to neka se zove kako se hoce. 1856. svibnja. tko je ikad kusao odeiepiti koga od ukopista. to ovog puta. popraviti katolicku starinsku crkvu. da na lieu mjesta sudi 0 prieporu. da ju pokopaju u obitolski grob. ali to za Grke nista nevriedi. naime. jer se tome Grei opiru. 1853. da vlasti brane prava katolicka. Cetinjani predyodjeni od giavara Mile Vukoviea i causa Spire V ukoviea. da je bio pokopan Barieevie Ivan p. gdje naeelnik. Bpasa. s giavarstva Milu V ukovica. . skida . i glavom otisao u Cetinu. Tko je pozvao poglavara. meni "I . Ove iste godine. pak sam naveo slueaj. zupnik i katolieko erkovinarstvo tuze se sudu. na 12. daleko od svojih otaea u Kievu morali ukopati Mariju. Taj je kiak i danas tarn 0. da se pred svietom mueenicim grade. ostati 6e uvijek. gdje su njegovi ukopani i ako je novo grobije ljepse. pak im moze biti. bio je u pohodu splitski poglavar Buratti.: koje je katolicko vlastnistvo.r ! 21 . Vidili smo. a da su se tome Cetinjani oprli. vise uri hoda. da su poslali u Cetinu 50 tovara klaka. Mihe g. a to Greim uprav dobro dolazi. borba. prosinca 1859. sto su u sred cice zime. na 6. Istina [e. koliko su pretrpjeli biedni Barieeviei.

011 sudi pl'ama ministerijalnoj odluci od 16. dok je nastupila grcka vladavina u Vrlici. da je grohlje kod sv. Poglavar Buratti sgodno se vadi iz skripca. Ipak katolicka miroljubivost. s toga osudjiva glavnra Vukovica. Da Grei imadu 'samo jedan dokaz svoga izkljudivoga pray!\. Spasa katolicko vlsetnistvo. N ema dvojbe. medjuto neka stranke svoja prava traze sudbenim putem. Oni nedadu pokopa. Buratti je hio dosljedan. moralo 8 je prietiti otimacinom. Tako je Audrija Lelas katolik. da je 0 hjegovu dolazku mogao zavisiti obci mir ove krajine. Spa sa. hr. da se jedni i drugi ukopavaju. Ovo je odluceno na 6/5 1859. Spasa g. Oni su se u tudje usuljali. Koliko sam god uspomena prebrao. kako sn se Grci podlozili odluci samih pet mjeseci kasnje u pokopu Marije Barieevica. a da sami katolici obdrzavaju sluzbu hoziju. 1861. kad se je sklonuo u pohod u Cetinu. ukopan kod sv. se je moralo njesto teska iza hrda vaIjati. svagdje . Ipak ovo nije smetalo. da Vukovie bude opet imenovan glavar~m. Ali tako ne sude zakoni. ovo je nase». da se silom ne mogu krnjiti nicija pro \'0. 519. hr. 17703. da katolici i Grci sluze se ko i dosada. i namjestnietvenoj od 21.sam nasao da je tvrdjeno. Daj ti uglavi usijanost greku. s toga Grci nedostizu sto traze. Digitized by Coog Ie . studenoga 1856. za to je potrehito bilo tako sjajno povjerenstvo. 11 austrijskoj drzavi. pak na jednom ziuuli : «ovdje smo mi u veeini. t1 0kruzju sela Cetine. nije nigda prieeila Greim pokopavati svoje mrtce.. od 27/4 1861. svakako nije poglavar od obiesti dolazio. protive se. dok nedodje oruzana sila sudbenom odlukom hr. a medjutim vidili smo. j. 17774. da mu se ko grckom mueeniku dade za- voo 3 dovoljstina. na grohlje. rujna 1857. t. Njegova je posliednja volja hila da bude ukopan u grohlju katoliekom kod S\'. doisto nehi mogla katolicka stops tamo stupiti.22 nije poznato iz izprava. Ni dvie godine neprodjose.lpol. umri Andrija Lelas. gdje je jur malo katolika bilo i ako su katolicka prava hila ~ticena ad visokih vlasti jos od g. nasiljem. a da su se Grci uvukli proti svakom pravu.-~4668. . 1696.

.. . . . . Svaka za se stab pripravljati prciju. Zvonari se uskakaIi.. On ima jedinog . koje su rasle ko dvie vite jele. Svaki cas je predala. ipak je T zloca nadkriljivala pojam 0 zloei. doeekase T .. . jednu nozem zakla. sam 'stao cvieliti i naricati. .osvetiti bez suda i pravde. Dokle je doprla divljacnost ove dvojice. da ee se udati. zovem citaoca da mu kazem kakvih ljudi ima u Cetini. sto je? Tada P. ipak njegova smionost i krvopijinska cud svakoga je plasila pa i najvece ubojice. imao je dvi rodjene setre. iIi u pticu.. Mrsnja i pohlepa za imanjem toliko "su ju zasliepile. oglasio se.. . N a koga 'c-e sumnju baciti do na svoga sinovca? N oc je mrkla. kune ruku i pusku. M. i tako da ee bastina njezinoj djeci umanjiti se. i -usmrtise. J pridivkom G zajedno sa bratom A . kad je T . Sasvim tim Cetinjani blagosivlju cas. / Digitized by Coog Ie . . . jedne noei dok djevojkc spavale. B. Prije negoli pripovjedim uzastnl dogodjaj iz g.. ali ljudi jos krivaca nahode.23 . ceIjade jauknu: zasto me ubi? srusi se preko ovaca. On se nije niti hrauio vee kradenim mesom. Nju je samu sud osudio. da. poginuo.. Z . liepo je prolazio. jer je Kurobasa odgojio osvetnika. . B . Ona je krivim okom gledala svoje zave. jurve je proglasio da mu on krade blago. stQ li su ucinili od mrtva T .. to se nesmije pred javnost iznieti. . po tom ih je isla jednaka bastina ko i brata B .P.na je zena od V ukovica.. ko lupez i razbojnik. Sestre se odredile udati. BU troje djeee. . Sasvim da je zivio medju svojim slikam. Samo se je onda prevario kad je ubio Kurobasu s.. subastenika sirotu sinovca. Sinovac hoda po toru. . da je mislio da je vuk a ne sinovac. Ozenjell. .. jer i ako su oni opaki. 1862. Njemu je bilo sve isto te upalio u covjeka. . uz prilicno tezacko stanje. . jos je ziva u Kopru. a razumnije biti ono sto en kazivati. . pasi uzIajali. po tom _ odsjevnuti Ce u svim bojam prosli dogadjaji.vog seljanina... Na glasu je bio T . svak poeiva osim P. sasta vi. puska sinu. . da mu iz tora blago propada. koji ee krv otcevu . a drugoj sjekirom smrska glavu. sve je 'tiho i mirno. .. Dati eu kratku crtieu iz suvremenog zivota. Otae ih nije razlikovao u oporuci. Ova opaka zella. sviet se podigao da vidi.

. Uze kamen od vese negol 50 kl.. .. Doeim im sesada zamjera velika nepromisljenost... s jedinog razloga. ... da su oha kod kuee ubijena. M ... . Nigda sgodnije prigode paklenoj nakani.... P.... i P. M. L. Ubojiee jos niesu odkrivene. da. N .. . ali mu to hio posliednji opoeitak. sto su po javnom mnenju oba poginula u tudjem toru.na nj navalise. osndjen 6.. Digitized by Coog Ie J . : 0. . J... jer ga do malo uhvate i utamnice.. ga je ogulio. . Njemn nije bilo dosta zivjeti mukom oblianjih sela. . Grozan je prizor bio u vrlickim tamnicam. da je tesko lupefu gorem od sebe ukrasti. ko da niesu mogli znati. u N uglasiei kod Segine knee puce puska a. pak ga nozem tsko -ra. niti ee se iznaci. . Kad je prodao trgovinu i vracao se u Bosnu. To je bio B. prohtjelo mu se trgovaekih tnrskih nova ca. koji namah mrtav ostade. Osohito ako se uzme u obzir. i njim nemilo udari Oetnika . iN... iste krvi.. ....24 Dva V . Ali su lopovi medjn sobom slosni oni se odati neee za nikakvu cienu. u svom selu krasti. ga je na nozu ostao mrtav.. M . Tnte je doeekao Petropoljane i Prominjane. B. da su kod knee ubijeni od nepoznatih zlikovaea. Lukovaea na glasu je sa svojih sgoda za rasbojnistvo i lupestinu. trazio je sgodu da ubije Zrilu i nigdje bolje sgod~ do Lukovace. . nemoguc 'zivjeti od znluma N. nise. Naravno jE1 cL'1 on to sam nije mogao ueiniti.. htjelo se je tute drustva istog uzgoja. Svakako nije od srea suza prolivena za n]lma... i proglasili. . K . ali se nije usladio i nauzivao. iz koga se vee nije probudio. Onaj komu je Cetnik hio natrunio.. .... . trazio je prigodu da mu seosveti. . niti su njegove umrle oci otvorile se. da vide svietlo hieloga dana.predusresti zasluzenu kaznu : ohjesio se.. pak ih drugovi donieli kuei.... a on htio . Dohro je ako iz Lukovaea probije na javnost i deseti slueaj. je u rukam . r dva losa' ubise Milosa. Besir je hio na glasu trgovac. . poginila suo Kaze se. p: T . Cetnik je opoeivao u hladn kod svoje kuee. . Beeir se prevali s konja. kad su u jntro nasli covjeka objesena mrtva. godina za guljaeinu u Lukovaei.

Jedne noci planu jedna kuca. N esluzi za to \ vele misliti. Kad su dosli povrh vrela.. visoka litica.. opaljen jauce. da se nesretan eovjek strmoglavi i niz liticu zavalja. Ova je osudjena 6. daj da jos jedan . sinovcem sam u kuei spavao.. da se bude mogla udati za onoga skim je jur opako zivjela. Napokom joj udovolji. Muz izkoeio ziv a zena staIa bjezati. god.. Skoei narod da trne. Kasno se sjetio varki svoje opake zene. S. da nije starac niti daha povratiti mogao. koje riga obilnu vodu. U jutro kaziva svomu musu svoju klapnju i moli ga.pridivkom S. Njesto kroz vatru skoei vana. pak se dovuee do njega i udri po rukam nebili malaksao i nepovratno sunovratio u ponor.slueaj pripovjedimo.. dok se liepo nad ponorom neuhvati za jedan mali grm. odbijajuc na ugrijanost zenske maste. 25 • Digitized by Coog Ie .. Doklen ga je tako nemilostno mlatila.. opazi da niko prolazi.kad ce ga pogubiti. da. N ebi ni to dosta opakoj zeni. da je u vrelu Vukaniea zakopano nebrojeno blago.. u vrelu vidi novce. strpa mrtva strica u vrecu i odnese ga i baci u Cetinu. suvise mati se zubim drsi 0 vratu c. Kad je sa. nee€ se moei oteti mladu i jaku eovjeku. koji mu je smetao da obeim imanjem nerazpolaze po volji. tako je zaletila i stara striea.zenam. vee udri kamenjem u sdvojnosti viseeega muza. Daj da se vidi tko je. do cas i pojata uza nju. Poslie ga nieki izvadise 11apola ziva.. da joj mus izgori a. Da se nebi doznalo.' da podju zajedno potrasiti svoju sreeu.. Dvie ljesine po Cetini plivaju.. nozem u srce tako ga pogodi. a Zena ga tako turi. pobjese i ostavi viseea muza. Smrt dolazi kad se najmanje nadas. zeljan strieeve krvi. nemos ga pripoznati. da to nije bila klapnja vec opaka zasjeda njezina i njezinog ljubovnika. Mnz joj je oklevao za vise dana. Stric je star i slab. Vrelo Vukaniea duboko je jezero. Tada je svakom jasno bilo.. hotio se izpriprostiti svoga striea. oko vrata vide se parotine i modrice. Pak nesluZi javljati mu se . Jednojse zeni obnoe klapi. Mati i kci. jedna drugu za kose drse. Oko vrela gola je i . da je ona kueu zapalila namjerom. Covjek se razgleda. zena stade tvrditi. Kad nam je govor o· .

Marka. Laze. P. N e samo vee neeemo kazati koji je oL(oi. Zadru i popostali na putu povise godina. Koja 'je krivlja to se zna sarno na sudu bozjemu. Marunu." 26 svoje kceri. Jeli smutnja.glas svega sela. Tako su isli od pantivjeka. pak i danas sliedi. oni bi se svi Digitized by Coog Ie . svi BU zajedno. za to je bio osudjen tri mjeseca. hotili sn se njeki iztaknuti n uvriedi N. najposliednji put proti O. pretvoriti . Zelenovic Ribar Ante p.. Da Cetina nebi izostala sa najpokvarenijim grad 0111. ') Za kradju su osudjeni. je odastao 4 godine a B. Proti katolicim dizali su se <Iva puta. ova su naobrazena celjad vidila u Splitu. Marka. D08li bi slusati sv. B. jedan put proti zandarmal'iji koji su branili pruva Kosova. G. N a taj dan svi Cetinjani obieavali su ustegnuti se svake radje i svetkovati zajedno s nami. i njegova mati B.. 0 njoj se znade. . Svega se je svasta nagadjalo i navadjalo za uzrok smrti. ~to eemo zar tamniee . J. da nije bila postena zivljenja. koje je katolicko. Godine 1862. . O. Nijedno selo nije tako na glasu radi buna i smutnja. 'ko 8to je Cetina. ali da say narod uprav je zgrezao u buntovanju. Kulerie Bilobrk Marko p. N a Spasovo. Knezevie Ticie Ilia p. Jur ih ima dosta po tamnicam. toga HeIDa na daleko. V.. 1\1. ko i svake godinc.:. dok je treei dan nenadjose da na povrsini vodemrtva pliva. Knezevic Mile p. Sud nije rekao svoje.to je i crkva. dolazila je procesija katolieka. Oni se na ustanak dizn listom. Picie Jovan. ko . daklen. Njih su katolici pnstali u svoju kucu. G. 8 mjeseci.vPenn. a da je bila svoje sviesti. kad bi nas zupnik blagosivao polje. Gavran Mitar p. Irna i na drugima mjestim zloce.. u nase lb'lllU. jedne veeeri omrkla a nije svanula. Kurobasa Jovan p. Vidilo se je ocevidno da je jedria drugu htjela utopiti. Knezevie Mile. s toga necerna niti mi. Bari~ie Simo Nikolin.. Marka. . misu. Laze. Velieanstva. Kurobasa Spiro p. Svukuda je trazili. Vucak Lazo Mitro v. C. Milas fetal' S pi r in. katolici na Spasovo i~li su procesijom iz Vrlike u Cetinu. drzali ih ko rodjenu bracu pripustili da se kopaju u groblje. Grci na to niesu imali pravn. Milas Petal'. sto su pokrali Trkulju. Cetnik Spiro Lazin. Todora.

og. na blagoslov polja i sluzenje sluzbe bQzje u razva. Digitized by Coog Ie . koji su bili bez oruzja. Nije bilo mrtvih glava. Nenadno sgrnu sve selo PQd VQdstvom svoga glavara Marks _Milasa uz poklik Ignjata Preocanina. Radi koga nastala je prepirka izmedju grka i . vlastnici nedopustaju. Nas se narod nije nieemu nadao. niksanalo se niz jednu njivu. to nam sada poznato nije. BQg dade. a njegovi parohijani otisli sami u Cetinu. kolnih grka. Spasa. Sada eu pripustati suvremenim izprayam.27 . Lukijanom Milkovieem. k. da oni. Trebalo je naei uzrok smutnje. koji se spominju dobro ovog nesretnog dogadjaja. (1862. razorusnse zandare i povezase. Ciji je naputak i nagovor bio. Ali za naknadu i zadovoljstvo Cetinjana. N usi okrenuli niksanati se n hrast. »C. Prama 'starQdavuQm obieaju hodosmo procesioualno na UzasaMe GQsPQdinQvQna 29. Kako svake godine tako i god.) u vrelo Cetinje. OVQlikQ pripoviedaju oni. 1862.odine prosla je katolieka proeesija iz Vrlike. nedadu ni rtamo. osobito oni. kamenje leti ko krupa. pak s vremenom sebi izjednaeili. Namjestnikom je tada bio glasoviti Lazo Mamula. razbjeglo se malo i veliko. ali ih je bilo dosta razbijenih. Tako postade. Lukijan i nehtjeo napried. Spomenute g. Sipa QIQVQ preko polja. da njekoliko nasih uredi se i okupi i tim jednom prokreise put do Vrlike. otimaju nam nasa prava. Poslie objeda P? obieaju sami zandari zapoeimali bi niksanat se.Zadar. Namjestnistveno Presjednistvo . Kad je Greka procesija dosla na vrh smanjina briega.sknpili ib.: g. nu kod sveg njegova zauzimanja dvadeset i sest Cetinjana bilo je osudjeno. nas izgone iz nase kuee. predomislio se O. On se vratio u Vrliku. koje smo primili u svoju kucu. politicks vlast okrenula je ledja pravn i obieaju katoliekom.oljubstv. svojom procesijom uputili se u Cetinu. niti je znao Zit kakve neprijateljske osnove. kako je stvar stala i tko je pocetnik svih nereda.om primali blagoslov. okrenuli na drugu stranu. koji je u sred groblja preotetog od raz. 8tQ ees vidjeti? Grci sa svojim parohom O. doeikaju gorim izmedju kuca. ni tamo. da kasu. linam SV. redar Kink utekao na Kijevo bez oruzja. svibnja t. Nas sviet iznenadjen. Sva se sluzba buzja mirno obredila.

Poslie podne za zabavu. . 1862.. radi eega bio je odaleeen od ove parokije. napadose dva ciela sela grGka. do sama dva ranjena. bila bi izazvala grozne posliedice . (K. na nas goloruke. da ovaj potieatelj opisanih nereda i porusitelj obeega mira. 1859. da nebi nikakve zrtve. da vee nema mjere. zapoee niksananje.. ali zahvaljujuc sudeevim naredbam i okretnoj zandarmariji. grci. privremeno je providilo. Kako nas.u Cetini.«. Preuzvisenosti ! Nije nista iznova. tako i zandermariju.28 katolika. da zajedno sa seoskom rondom tamo hode. sa naklonitom odlukom 16/11. K. Glavni poticatelj svega dogadjaja jest. Kad smo se vraeali. koju do malo razoruzase a mi svi u najveeem neredu razagnani. br. a ta procesija. 185~. k. razkoluicki parok Lukijan Milkovic. uzprotivise se. 17703. bio je odredio ono isto jutro proeesijonalno poei u Vrilo Cetine sa svojim grcirn.narocito poslati da zametnu kavgu. S toga ministarstvo bogostovja i nastave. sa svoje novotarije. Istodobno ugledni g. mjesto da mu slusi ustukom i primjerom za u buduce. svaki politieki pokret ogrnu vjerskim plastom. poznat radi svoga zalostnoga ponasanja jos od g. N ebesim je zahvaliti. za cas se .. po obicaju seoskog pueanstvs. Njegova mrsnja naprama katolicizmu toliko se je tim pomnosala. nenadno. Isti sudac tamo hode. Tomu je dokaz naroeito zametnuta smutnja . dolaziti procesijom i obavljati sluzbu bozju. imao bi se sasvim drugeije vladati . Njegovo uzpostavljenje.) koji prama svomu polozaju. sudac Benvenuti. sa kamenjem i puskam. nije za nas otajstvo. nebude taknut s nijedne straue dosadanji obstojeei obicaj. a na zueudjenje svihu. Radi nistovnih i krivih izlika. Digitized by Coog Ie .ntisa. da grci. Takim razpolosenjem stvari. kao 8tO se tice obicaja sa strane katolika. vidi ga se uzpostavljena kao paroka. zalldarmariji. 16/7. velikom mukom u bjegu nadjosmo spas. sve je islo u redu. tute . U tuzhi na ministra Schmerlinga cita se: »Grcki parok Lukijan Milkovic. ovaj biesni neprijatelj katolicanstva. u slicnim okolnostima. Svima je mnogo zao. da uzdrfi javni mir ired. . naredi c. uzjogunilo ga je vise negoli prije. da posjed katolika toli grka razkolnih pokopavati mrce u grobju. sticen je od onoga. Sve je prietilo smutnjom.

117. jer glavni grcki bogatas promjenjiva kabanicu.. kakvi su ljudi one dobe bili. dao je osobitih znakova. a jos niesu krivoi kaznjeni. Dok on ovdje bude. kojim je pocetak bio na 29. da znadu uplesti vjersku mrsnju proti katolicim. Ovo ponavljamo sa ogorCenosti. sto je ovdje glupije pucanstvo njegove zupe i 8to je sticen 0<1 dvaju bogatijih grekih posjednika. Ovim dogadjajem zavrsiva se dvadeset godina neprekidne smutnje izmedju Grka i Katolika. sve ukopiste izim erkve i sarno jednog nugla kud ce se crkvi doei. 1859. na --zrtveniku vjerske nesnosljivosti. Jur g. bio je Milkovic odaleeen od ove zupe. a tako mrznja i progonstvo proti katolicim« . zupnik katolicki javlja svomu biskupu.) koji njegovo misljenje diele. a s ovim pokretorn. da je obrazlozio katolieko pueanstvo. Kaziva. vjeraka uzrujanost medju Greim svedjer ce rasti. da su Grci uzrokom svih smutnja. i T. Spis br. pokazati ee nam. o. zelirno da svrnete pomlju. Uzdam se. Spasa. na na_13 anasnji politicki zivot malo zasjeca pid tanje unijaeenja u V rlici. da eu ustrpljivog eitaoca obznaniti 0 neeuvenim stvarima u prosvietljenom svietu. gdje su. N etreba da ponavljam. (K. prikazane iz krvniekih ruku nevine zrtve. gdje je parokom bio. stupa medju izobrazene ljude i s toga vee ne smije hodati u starirn opancim.rI- 29 da osobitirn zanosom prate svaki pokret u Srbiji i Crnojgori. da bi bilo najbolje. R. sto su nepobitne isprave do ocevidnosti dokazale. ipak cienim da ~e pokazat. sve kroz sv. m. Milkovic. a taj nugao. Tako. 1862. U Drnisu. '" Digitized by Coog Ie . Say taj posao da je bio uzaludan. V rlika i Drnis bili su pozoristem. radi svoje politicks nesmotrenosti. koje vjere bio». fanatiear je kakva nerna erkva grcka. postaje njeko prividno primirje. da nije istina ono sto Kulisie govori: «brat je mio. naime. rnogli obnoviti zalostne posliedice. _kako su starei i ugledniji katoliei 0 tom sastavili spis na sudu za moei s grcim ugovarati. Od g.) koji irn naslon daje. ali ovdje mu je pozornica obilatija za njegove teznje. K. da istodobno katolicim slnzi za ukopiste. da su grcki paroci kolovodje. N u doeim bi se za sjenom paroka Milkoviea i jos gdjekoga (K. da su ovi sticeni dvama grckim bogatasima. Lukijan. K. da se Greim pusti u Cetini kod sv. Spasa.

hriscanski zupniei Krieaka i Baljaka u Petrovupolju. po njegovom nastojanju ne sarno u spomenutih selih. leturgiju u crkvi sv. da odrZi svoje vjernike. Bordinu. da nije od Boga. koji zasjede kod Jasenja. da se nacine zupne erkve i kuce za sjedinjene u Kriekah. Anti J ukieu zelju i namjeru. u kojih veei dio zupljana nasliedovase svoje pastire i s njima pristade na katolieko sjedinjenje. Baljkah i Vrlici. Kad se koja sliedba takvim apostolatom slusi. na 31. polosise vjerno ispoviedanje katoliekog jedinstva u ruke biskupa Pavla Miosica u prisutnosti mnogih sveeenika i odlienih gradjana. sieenja 1833. odlazio u Drnis. poeluzise se onim prvo upotrebljenim pod episkopom Kraljevieem za istu stvar . kad poslase razbojnike i iz busije ubise kanonika ucitelja i ranise gradskog zapovjednika i sudea Getalda . da ne uspjevaju. da u nedjelju rece sv. ona mose znati. ali ne moze bosjoj voljiodoljeti. i pokle se ukriepise u nauku katolieke istine. a kad vidise. i kad je srdceni pop Petal' Krieka.30 N egubimo vrieme. Ante. Otae J ukic to. upotrebise sva sredstva da sjedinjenje prepriece.» Dovde povjestriicar Digitized by Coog Ie . tako i mnoga puta nadjose razbojnika. dali i u varosih Drnisa i V rlike razlieite obitoli pridruzise se katolickomu jedinstvu i najljepse se nade zacimahu. tim se moze koja casovita zapreka postaviti. Vladalae Lilienberg srdceno se bijase odazvao i vladinom pripomoei pomogao. Ot.L. 1831. posla ih u spljetsko sjemenise. koji. upali na njega iz puske i zrnom ga usmrti. pokle se osvjedoei 0 stavnosti njihove odluke. da budu poueeni u razlikah izmedju obiju crkava . sloge i bratske ljubavi. Otkupitelja pise : . da bi presli na katglicko sjedinjenje. mi mu se krepko i stanovito nadamo. Oni se u svoje zupe povratise. pop Petal' Kricka i pop Marko Busovie izjavise nadzupniku Drnisa ot. u Sibeniku.God. ali protivniei jedinstva. pl'vo nego je u onoj zllpi erkva naciujena. da ujedinjeni budemo. a jer je njegova volja. da bi ostala mjesta na jedinstvo presla i mil' i ljubav zavladaomedju jednokrvnom bracom.. J ukie bijase stozerom ovoga spasonosnoga pokreta.dojavi svomu biskupu u Sibeniku presv. hajdemo napried ! Otac Stipan Zlatovic u poviesti Franjevaea drzave presv.

Kolika je to istina. Po ovom cinll vladika bi irnao biti vjerodostojniji. da razmisljaju 0 svorn spasenju. tadanji rirnokatol. ali dotle. Taj apostol ljubavi i sklada bio je zupnikorn prije u Drnisu pak u Vrlici. nikakovih sredstava na raspolozenje do nepredobitue snage evangjelske besjede.voslavne crkve u Dalmaeiji. nek mi preosvesteni oprosti. pozvala je llllloge. U crkvi sv. osobito u Petrovorn polju i Vrliekoj krajini. vee je hotio obodriti svoje . Pravoslavni sibenieki Srbi ubili su kanonika Stupinskoga i ranili sudca Getalda. on nije pisao historieku raspravn. s vremenorn ee se· znati. da -ako itko pokusa pounijatiti ga. Ob ovom pitariju pise vladika Mila~ u Vaskrsnoj . I vee Digitized by Coog Ie . da se sjedine skatol. s druge vladika. Petra (blizu V dike) vidjalo bi se vise stotina grka u jednoj misli. on nije imao. . da se zavadjena braes sloze. kad se bude moglo doci do kakvih presidijalnih spisa. On bez icije pomoci. Pravog pocetnika tog pokreta ne biljezi nam nijedna uspomena. kad je mnostvo naroda grcke vjere htjelo da se pounijati. tamnice. fratra zupnika drniskog. ne mogu se osloniti na njegovo kazivanje bez dokaza. sto se pise o rasirivanju krMallstva prvih vjekova.31·· Zlatovic. Fratar Jukie nastojao je.» . za koja su posegli «pravoslavni sibenicki Srbi dobro poznatim eiuom». doeim vladika daleko zasegao u skrajna sredstva. Fra Andrija Buric. U V rlici njega nije bilo. bez mita i nasilja dobar dio sliedbenika grcke vjere entio je pravo unutarnje poticalo. Naravno. Ovaj stavlja svu snagu u siromasnog. Poslanici: «Ujedinjenim silama slozilc se sve protiv pra. pl"ijetnJe. Bez vodje. lIfito.stado na ustrajnost u svojoj vjeri i poueiti ga. koja nisu mogla biti na raspolozenje sanio Visokoj Vladi. bez rnita iIi kakova drugog ncdopusteuog sredstva sjedinio je mllogu zaslu bracu s katoliekom erkvom. Ovako pisu s jedne strane fratar. zupnik. U ovoj krajini nije se CUO drugi glas vee: «pounijatimo se !» Niti sami niesu znali pravog cilja kamo idu. vee sarno ono. sve je upotrebljavano bilo da se odbije pravoslavni narod od vjere svoje ida se pounijati. Krv popa Petra Kricke. njeko vrhunaravno zvanje za sjedinjenje. u svemn castan. crkvom. da posegue za ista sredstva. ali kao povjestniear Zlatovic me obrazlosiva. pl'ije't'ara. prolivena za slobodno ispoviedanje katolickog nauka.

sto ih predbaciva preosvesteui. Pomljivo sam trazio po spisima. u koliko se vidi. . Rieei. Ovaj pise dne 26. . Vlada je pozvala na opravdanje krizevaekog biskupa Gavru Smieiklasa. A sto je bilo za takove vee tamnica? Ali ona nije sluzila. oa koje se oslanja spomenuta tuzba.. da narod privede na uniju.minju ovih okolnosti. bio je po obstojeeim zakonima kaznjen. kazivaju mi. sastavljen poslie same tri godine. kad bi one rieci «mila. da se je raeunalo oko 800 dusa. S toga je say pokret malaksao kroz kratko vrieme. svomu vikaru u Kricke: «Primio sam od visokog gospodina kneza Mitrovskog tusbu . ne tnogu podnieti kritike ozbiljna covjeka. toliko sve katolicko svecenstvo svedjer na ustima mita. Tuzen. ne istinom. ne moze ih vee uajpokvareniji stvor izrigati. veljaee 1836. pak niti igdje ista upisana. Veliku bi uslugu ueinio historiji unije preosvjasteni vladika Milas. pr-ijetnje i tam-nice» podkriepio bar jednim nepobitnim dokazom. p. Ljudi koji se spo. da koga prisili na uniju. inace. ozujka 1836. ne biljezi vee 160 dusa. da nisam na prvi pogled opazio. prijetnje. prijeoare.S2 ali nije imao vjerske revnosti fra Ante Jl1kica. Nitko mi nezna kazati. da dokazi. koje su prionile uz uniju. koji su po svojoj savjesti prelazili na uniju. Stvar bi me mnogo smutila. Ovakovi pak. . njeki Buraein iz Susnjara stao psovati Papu i sve sto je sveto katolicima i unijatima. da narod odvrate. dali ima ikakva znaka onim osvadam. ali ne u svrhu. niti najstariji ljudi ista 0 tom znadu. . Kako danas tako su i onda grci osvadjali izrnisljotinama koliko one. Tako n. Dru_gom zgodom za istu stvar bili su kasujeni Broeeta Spiro i dva V ujnovica. proti grkokatoliekom svecenstvu u Dalmaeiji. bez da su einom dokazali. Tamnice su slufile. nego da psovaoce katoliekih svetinja kazne. prijeoare. neprijatelji . da koga pounijate. da [e' itko i jedan novcie primio iIi da se je ikakvorn prievarom itko poslusio. Kad je narod htio prieei na uniju. tam nice. . ne govori istine. crkvenog·jedinstva slusili su se najnizim sredstvima. Taku tuzbu upravio je na najvise mjesto grcki vladika iz Sibenika dne 18. vee straseu i mrznjom proti Digitized by Coog Ie . koji su prelazili. vee jedino da smutljivci puste u miru one. koje je taj prostak izrekao. Doeim prvi popis. neka mi oprosti.

33 katoliekoj vjeri potkriepljuju svoje tuzbe. da se privedu na katolicku vjeru. da. da se ljudi privode vjeri ne silom vee naukom i obrazlozenjem. Usljed predstavke presvietloga vladike Divkoviea o pitanju obracenja grka nesjedinjenih. Po tom c-e oni. ne nasilno. koji su miloseu Bozjom prigrlili vjeru katolicku. To jedino. koja odredjuje: »da se mora ispitati sa svom toenoseu bez pristranosti i odlueiti po zakonu vrhu utoka.. ne kakvim pritiskom. sarno ga predusreee prama tuzbama viadike Divkoviea. u njoj postojani ostati. On je. ili uno sto ne vjeruje. tako i odsada pravom krseanskom ljubavlju postupajte prama razkolnoj braci . Smieiklas je obasao. pred oeima Vam je bogoslovni nauk. ali apostolsku nasu kriepost nece slomiti. vidio i obistinio se.« Ovom poukom vladali su se katolicki svecenici u primanju grka na uniju. da prosvietljeni i oni budu mogli uei u stado Hristovo. radi prelaza njekoliko obitelji. Ne shJzi. kr. Sluzite se. kako ste se god do sad pohvalno ponasali. . da napnete oko podueavanja pueaustva. na koje smo . a vi barem iskrenim i pametnim svjetovanjem priskoeite u njihovim potrebama i tako nastojt€ njihovu ljnbav i pouzdanje pridobiti. Velicanstvu. kuo da hi se ga htjelo obduziti na sjedinjenje. da se je i jedan oglusio onakovom savjetu i zapo. ne vjeruje. S toga namjestnik Lilienberg daje stroge naredbe c. pozvani. Tko ee koga usilovati. da Vam ja govorim. niti obecanjem vremenitih dobara iii kakovim drugim neslobodnim sredstvom.:. da mora vjerovati? Osobito Vas svjetujem i molim. Nitko pametan i dusevan nece pomisliti. bez da je igda odkrio namjeru preci na obred 3 . Divkoviceva tuzba napuniia je Zadar i Bee. htio stvoriti evropsko pitanje.viedi. i opreznim eini. ~to sam opazio kad sam bio u Dalmaeiji. poglavarstvu zadarskom. da ne bi posegli sto do sada nisu. braeo pred raga 1 koji mi pomazete u Gospodinu u pokrajini Dalmaciji. da ujegovo svecenstvo pravilno postupa. dn uno sto vjeruje. niti ce nas u apostolskom djelovanju. molim Vas i oeinski opominjem. izdade dnevom 21 kolovoza previsnju odluku. ako im drugcije ne mozete doci u susret. za kakvirn nedopustenim sredstvom. najmanje zaprieeiti.to bi koji grk nesjedinjeni prikazao. podloznih Njeg. a od ovih ee svjetlo istine druge razkolnike obasjati.

in posierum. tako da je cesto pristupao na 8V.ivili razbojnickim sredstvima u· poznatom cinu . da onake odluke nisu bile u djelo stavljene. Vlade neosnovane. niti p1"ijetnje. Spljeta. « Ovake su odluke davale svietovne i duhovne vlasti na alarmantnu tuzbu vladike Divkovica. sto sami vrse i rade. . Za to drzim. niti prijevare. Petra. sto su sami cinili. koju je ocienio vladika Smieiklas. serdarom Supukom i Antom Poleti. pokrenuo pitanje unije. srpnja 1835. To nam potvrdjuje jedno vjencanje iz god.Zadar 16 rujna 1835. Ako nije unisteua izprava na vrliekoj obeini. . kr. »Aleksa Sman]a pounijatio se je god. 22579/2370. a vee god. . Dubrovnika i Kotora. a tomu su se prot. vidimo onako stroge naredbe. pred svjedocima Don Dulikravieem.. obznanjiva.i 0 tom god.34 unijatski. da uzme na znanje i toeno obsluzenje Previsnju naredbu . tuze katolieko svecenstvo. Za naredbu carsku i vladike krizevaokog znali su grci. takodjer Prepostovani Ordinarijat greko sjedinjeni.1833. Vladi je nalozeno sa dvorskom odlukom 29/8 br.im tuzbama i prisiti drugom ono. da je goloruki i siromasni fratar Jukie god. Sto se mora zakljueiti ? Da tu nije bilo »n·iti mita. koji je trazio svome srdcu utjehu i dusi spasenje. Giaxich. sakramente. u Vrlici poeelo se mislit. Velika je drzkost sumnjati. ko i ostale Ordinarijate Zadra. ova povjest. sveeenstva i Vis. 1833. . okruznom Poglavarstvu u Zadru. Ut adeo . nalazi se od 7. da ne moze poduieti kritike ozbiljna covjeka. niti tamnice«. a samo je vladika Divkovie htio zaglusiti sviet s neistinit.. Znamo. Da je tako svjedoci unijatski zupllik Poturieie. netemeljite i zlobno izmisljene. i 36. koji imenuje sluge kalugjera Kovaceviea i kase da od njihova uasilja nesmije dvoriti u bolesti jednog unijatu. s toga je oni zlorabe i onim. 1835. da su tuzbe ·i jadikovke danasnjih grkoistoenjaka na postupanje katol. gdje se je unijatima vrsila Digitized by Coog Ie J . On je vjerno bio privrzen srdcem i dusom uniji. ko sto su mnoge propale posljednjih godina. Lilienberg.Slavnom c. takodjer obznanjiva okruzna Poglavarstva i preko njih podredjene vlasti . nonnisi cum periculo vitce illam douucm ·ing1·edi possim. vee nadahnuee bozje i slobodna volja naroda. i za njeko vrieme u sv. 1835. 1832.ubojstva kanonika Stupinekoga i popa Kricke.

udostojalo se je Njeg. navodi konkretne slucaje i pisac istoga tuzi se na svietovnu vlat. Al kad doslo vrieme vjeneanja. iii izgubiti ljubljenu djevojku. Grcima je bilo dosta. neda djevojei dopusta. Spis od 2/10. tuzbe podizati i graditi se mucenicima. 1835. da mila. a spreala i Cvietina braca. Ovako Sll sliedili tusbama i tim htjeli pokriti svoj rad. Osobitojse znao okoristiti mjesovitim zenidbama. »Aleksa je svoju krivnju izpravio. nikako.« Kako nam kazuju spisi iz god. 1841. a ta je od 30/12. Stavlj« im pred oci smiesne i prostaeke razloge. da napasti odoli. jer je vise godina ostao kao parok II Vrlici. 1841. Ne bilo u njemu snnge. dn Aleksn k sebi privuee .35 leturgija »obavljao je bezsvake place dusnost sakrestana«. 1339. kad su boljim duhom katolickim disali zakoni gradjanski. iste god. da je kalugjer Kovacevic bio kaznjen iIi ustuknut u svom zanatu. odnosno ua sjedinjenje vjeroizpovjedi gl'cke u ovoj pokrajini. ili ce pogaziti zapovied svoje erkve. prijeoare. prevariti i u svoje vjernike upisati. 4/10 1841. . a gaze katolicke propise zenidhenog prava. Da je i danas to ueinio Kovacevic. Aleksa dvostrukom bolesti boluje. kojoj je kazni morao podleci ? To je Kovaeevieu prosto proslo. vec kalugjer da vjenca. . Ipak valjalo je vikati tuziti se sve do cara. podje na vjencanje kalugjeru«. prekrsio bi obstojece propise. . Tomu su svjedoci svi zupljani. tamnice radjaju oel grka nnijate. kalugjer Kovacevic sluzio se uedopustenim sredstvima proti ono malo unijata. da akcija pokazujuca oeiti proselitizam. kako se je opazilo u njekim paroeim g1'ck1>rn ne8jedinj~niln imadu se namah Digitized by Coog Ie . Dodje k svome zupniku. koji proti »bosjoj i kraljevskim naredbam« nagovara na vjerolomstvo jos kolebajuce unijate. da svojim tuzakanjem opet prouzrokovase Previsnju naredbu. da upise napovjed. a kalugjer :prevaren ostao u nadi. br.« Nema nigdje spomena. Medjuto Aleksa se zaljubio u Cvietu Gjurgjevica grcko nesjedinjenu. da se moze vjencati. sasvim zakonim protivan. Velieanstvo carsko kraljsko apostolsko na 25/9. pJ'ijetnje. Taj spis upravljen zllpniku banjevaekom u Kotarima glasi: Prams odluci Visokog Predsjednictva . da ce ga tim sto se je pred njim vjencao. Toliko je istina. da zaustukne drzovitog kalugjera. znao je. a kamo Ii onda. kalugjer Nicefor Kovacevic obletio. da je on u Cvietu strastveno zaljubljen .

Katolieko svecenstvo podupirulo je tu misao dozvoljenim sredstvima pod strogim nadzorom drzavnih zakona i carskih odluka. 1840. drngi grci ueinili i cine i ~ " " ". vee navale na rondu i mnoge ranise. ugusivala svaki katolicki napredak progonstvom t tamnicama. od kojih je jedan poginuo kao mucenik za spasenje svog naroda. d~ su se oni sluzili nedozvoljenim sredstvima. osobito onuda. Ita sve kraje oko yrlike grci stali raditi. zelio je zalutalu bracu vidjeti u jedinstvu vjere. a da gl'ci zagrakeu proti njemu. da svoj narod privedu u ovcarnicu. kud bi imala proei procesija na Tjelovo.« Po ovom se vidi. razbojniekim napadajima ua slobodu savjesti svoje brace. po izgledu Katarina rueke i tad vladajueeg Nikolaje I. prljeoare. da je milost bozja bila potakla mnogo grkoistoene paroke.. Po naredbi obcine. pl'ijetnjel: tamnlce proti njima. ali tuzba izazvase nista manje nego strasilo »inkoizicije« proti njima radi toga. Po uagovoru Margetica. koji bi 0 uniji i mislio. a1 kad niesu mog1i uspjeti dozvoljenim i postenim naeinom.~~ '. Kad bi Austrija. nepri jatelji ljubavi bratske.M:argetic ueinio. Hoee Ii igda ova kim dokazima. Dosta ga je bilo vidjeti. K sebi privukao dva zupnika. Krivei po zaslnzi. au Vrlici nasao dobro tIo. oni se ne pokoravaju. pocese trubiti u sviet. tad su okrenuli u k1evetanja i tim izazivali nista manje nego inkvisiciju proti svakom onom. Medjuto god. n njoj stanujuci grci bili zadovoljini. Kristovu. 000' isto. sto je . '. ja zakljucujem. U Vrlici je i pop Spiro Margetic. kad bile velike svetkovine. Pokret sjedinjenja odjeknuo cielom Dahnacijom. Coog Ie' . a tamnice su sluzile za grdne psovaoce katoliekih svetinju. ' 36 podvrci -ink m:z'ic iii i prama njima postupati zaslusenorn strogoscu. sto su i. Vladika Divkovie i druzina opirali se uniji. ba::3 na Tjelovo. da pitanje unije ovako stoji: Fratar Jl1ki6. bili Btl odsugjeni. arambasa ronde Skrbic zabranjaje raditi. Lahko se je dornisliti. Doeim vidismo. Digitized by ' 27 b. Tadanji zakoni Btl prieeili radju u blizini katoliekog mjesta. tad bi moguee. vodjen Duhom Krstovim. da se ulazu mila. al kad Austrija ne htjede stvoriti za unijste Sibirije. modi proti ovom ista kazati? Dok oni svoju kazu. dosuo je za zllpnik:l u Vrliku fra Ante Jukic.

Kad su vidili panduri slicne nepristojnosti. stoga pita u obcinskog upraviteljistva razjasnjenje. 1845. osobito god. 1'ako je usliedila duznost mjestnim vlastima. Po prastarom obicaju ovoga okruzja bijase zabranjeno grcim uesjedinjenim. arambasu. robili i u zatvor sastavljali sve po nagovoru rimokat. koji n svom nerazlozitom vjerskom fanatizmu. od koga je J1 Drnisu kao parok dao znakova i 0<1 kgga jOH ne zna odstupiti. flu im zabrani poljskn radju. Tuzi paroka kao vjerskog fanatieara . serdara. Margetie Halje tuzbe dne 24/5. » Prepisom priposlanoga cast mi je saopeiti sliedece obaviesti. nacelnika. da su progonjeni i da BU ~rtve katolickog fanatizma. kotarskog Suda u Sinju dne 24/7. smatrali su pristojnim zaustaviti i otjerati ih s radje. »Glavni pobuuitelj i po(\efnik svakog nereda jest onaj latinski parok fra Ante . pauduri su obasli obliznja polja oko varosa. radi ce:3a bijase osudjeno 15 ljudi grko nesjedinjenog obreda za slican pre·kr~aj osudom c. <In 8U ih panduri tukli. 1838. Posto je dakle stavljena u djelo ta naredba. 18B8. katolieke sveeauosti. koji bi u prkos Previsnjoj odluci. paroka. na veliki ~kandal katolika. Kako nam svjedoei toliko i toliko tllzaka prikazanih od ovoga Rindikata u vise navrata. u susjedstvu javnog prolaza i na pomolj istog varosa. da ne imadu obavljati poljsku ili koju drugu radju u poglavitije blagdane katolieke. da je vulkanieke pameti . usljed cesa je inorao ovomjestni Sindik narediti svojim pandurima. jer je neodlucan i ne stoji u mjestu. da u bliznjim selim katolicke zupske crkve ovoga varosa nebi se radilo. obeinskog tajnika. HtO sam ih doznao iz sigurna izvora.37 tuzl se. Vlade od god. iztrg- Digitized by Coog Ie . a osobito V elestovanom Sudu. i citiru odlnku Vis. jer je popustljiv . cia grei mogu raditi nil. pak navadja. Kako u svakoj drugoj prigodi. 1840. da paze. na sud u Sinj izrieito naglasnjuci . koje u cjelini prenosimo. da pohvataju one. broj 767. tako isto pazilo se je i na minuli blagdan Tjelovo. da ne bi grci nesjedinjeni _ prekrsili tu zabranu . da bdije.. obavljali razlicite poljske radje. kr. jer njegovi panduri robe i postaju kao zloeinci . Sud se je postarao da dozna istinu. i da se potpuno udjeIotvori ovaj obicaj od strune grka nesjedinjenih.Jnkie. kako je aram basa ~krbic razaslao po grckim Selima svoje pandure.

na sto malo pazi Margetic. Tada su bili krivci uabseni i odpraceni slavnom Sudu. uzgurito i prietee reee im: »hajdete mjestnom Sindaku i recite mu. radi eesa neobhodno je potrebito. da yam bude slobodno raditi i da yam se povrati odneseni alat. odlueiv serdarija tusiti ih. Simo Trivie sa svojom brneom. cla m~ ja zapoviedam i da hoeu. s cega pisuei drzi. kojim su radili. ne samo da je zaniekao i op1'o se. da mogu obradjivati polje na Tjelovo a Margetie na tu nji~ovu zaIbu. koji ga kocl suda predstavljaju sumljiva ponasanja u iztragi koja je proti njemu otvorena. ko 8tO je uprav bio u okolnosti. Na taj uaein prolazi stvar a ne kako lazno kaziva u netemeljnom utoku ovaj parok Margetie. urueiv ga ovomjestnom Sindikatu.koji je u vise zgoda ocrnio svoj svecenicki znacaj sa cinim. poticateljem buna. Yee da budu izvrsene previsnje nareclbe. . i kao takov ima se drzati. da mu je sve pros to zajedno sa tako zvanim Krstom Kulisieem Digitized by Coog Ie J . docim je on brezobrazno kudio odluke cbstojecih vlasti. da bude odalecen parok Margeti6 iz ove varosi. Ovdje je P9trehito za biljeziti. ko sto je i ueinila politickoj vlasti. da medjn njima nastane napetost sa nesretnim posliedicam.« i slienim izrazim nedostojnim jednog sveeenika. radi cesa on cieni. mnogo vise 8tO mu je cilj unistiti ovdje sretno zapoeetu uniju. yee ih je proeerao kamenjem i tada je ranjen "jedan pandur. Dosliedno njegovu nesmotrenom i protipolitickom govorenju pred vise osoba obojega obreda. koje niesu imale drugi cilj. kad su bile izdane. kacl je bio zaplienjeu alat iz rukn prekrsitelja. covjekom smutljivim.38 nuvsi im iz ruku alat. na sto 'bi ~indikat onog istog dana povratio svakom svoj alat. kao osoba veoma pogibeljna. Parok Margetie IJ svom utoku pokazao se je klevetnikom. da bi se tako osvjedoeio isti 0 prekrsaju sa strane grka nesjedinjeuih. a to je dosta da bnde odbacen njegov lazljivi utok. da nije pristoj no ni cas 0 njem se zabaviti pobijajue izvaljene klevete u lazljivom utoku sa svakoga gledista u dojednom dielu. koji kacl su otisli u istoj okolnosti k njemu. kao poticatelj puekih buna i vjerskih smutnja. da budu kaznjeni. poradja bojazan. da kad su panduri htjeli zaplieniti alat. da ga pitaju za razlog zasto ih je lazno obznanio s oltara u proslu nedjelju uoblastivsi ih.

1880. Cristoforo Culissich testimonio alla croce. katolik koga mu drago obreda. ne mareci sto je tuzba njegova u svakom dielu lBzljiva. I to je bivalo onda.krivnju na . Doeim je u stvari sasvim protivno. N . pak 6e se stioc uvjeriti iz stotina molbe- Digitized by Coog Ie . kasnije 300 for.I' . trazi se. mj. kasu : zakon zabranjuje ikoga obracati nedopustenim sredstvima. kako kaze opeina . koj nema vee 200 for. na drugu vjeru. nebili sa praznim i laznim obeeanjim odvratio one koji su jur pravim zvanjem zakleli unijatstvo. s toga ga tuzi i potvara. Sud pita unijatskog zupnika. preuzetnost greku. da prelazim na greku nesjedinjenu vjeru. Lipnja 1845 sindak Ivan Novakovie. U OYO doba poviruju svjedoebe pod oblikom: -Ia N. zupe u Vrliei. Izovoga odgovara razabirem. 97 molbom da ova bude prosliedjena visoj vlasti na razmatranje i da se odmah sa svom snagom svemu providi. da prelazi. Suvise jadaju se unijatski zupnici na. kat! Sll u Bee letile tuzbe proti preotimanju s katolicke straue. Unijatski svecenici imali su za punih 30 godina ciglih 200 for. Vrlika 20. PI'. Moze Ii se Rto uboznijega pomisliti od unijatskog popa. nit je vidio toga. 0 kom se pita. da katolik pohadja za 40 dana vjeronauk . 39 osobom pogibeljnom sluzeci se nedopustenim sredstvim. Kad se govori 0 sredstvima unijacenja obicno se misli . u mjesovitim zenidbama ne smije akatolik vjeneati katolika. U ovo je vrieme bio zakon. pomnozano je 11a 500 for. br. da je obeina uzela na se odgovorriost i da u to pitanje nije ulazio ot. prikazao sum se unijatskom zupnikn i izjavio mu. Takih svjedoeaba ima na hrpe. . do. Za sto baca Margetie . al mi ne htjede dati svjedoebe. za uzdrzati sebe i obitelj '? Prosto je zaviriti u arkiv grko katol. a istom poslije god. a ipak sve to prekoracuju sveeenici grcke vjere bez ikakve kazne..ne. Sve to' zakon zabranjuje. nije mogao prieei na drugu vjeroispoviest prije nego bi se prijavio pred dvama svjedocima svornu zupnikn. dali je rdoticnik redovito pohadjao katekizam. J uki6. godisnje place. ne moae se vjencati bez dozvole zupnika druge stranke.na tovare zlata. pak za 40 dana dolazio na katekizam i nakon toga ponovno izjavio. Ovaj odgovara . Ovliko na odgovor njihovom cllstnom od 10.Iukica u tolikoj mjeri? Jer se boji i osjena njegova.

Savu Gjurica i Nikolu Primeticu govoreci. a zupnik s obitelju skapava u nevolji '? N a kom temelju onda pise preosvjesteni vladika Milas »mita.na hujdueku. Prepustam pripoviedanje izpravi od god. 21. u kom su biednom stanju bili unijatski Digitized by Coog Ie . Imala mi je odsudna smrtna ura odbiti. kojim kada nica. s toga neeu o njem govorit. navesti en zalostni slucaj. i sto mi tamni i ledeni grob evo danas kosti moje ne pokriva i u svom groznom narucaju ne drzi. sto nisam htvom smrti postao.40 zupnici. Da se pako ova stvar bolje razjasni. ali kad je on dosao u V rliku borbu je zauzela drugi oblik. On je dobro upamtio. svibnja.og ovoga mjeseca bio je za me dan mrskoga okusavanja i napastovanja. Niesam odredio nit jedne rieei napisati mimo suvremene izprave. kao sto se u mojoj kuei zbio . br. pametan. da se vjernici kupuju novcem. naime l1. I doha 8U takova bila. 1849. po kojem imao sam ja hiti od uzburkanih valova i talasa progutan.og ovoga mjeseca poslje podne dosao je Krste Knlisie i Tane Ristovic u moju parokijalnu kucu i doveli su sa sobom prije dobro napojena a morebiti i jos dobro podmiceua moja 13 iz Maovica parochiana Iliju Gjuriea. Kroz to vrieme jedan covo napredovao je u bogatstvu i pameti i -svagdano postajao to v(>re strasilo svojis sumjescana. ali strastven .? Cekat en odgovor njegov i njemu slienih. koja nije dopustila. Jeli moguce pomisliti. jedino ima se pripisati mojoj ustrpljivosti. a dotle zabiljezimo. s kojom su se moji 'dusmani bili naumili sluziti za mene lakse ziyotom rastaviti i tako me groznoj smrti i vjecnom grobn moci predati. dneva 21. a sto mi nije smrtna ura odhila i odzvonila . da se zele vratiti natrag na grkonesjedinjeni vjerozakon. da ne govori istine. mojoj upitoj izobrazenosti. i najposlije Bozanskoj providnosti. U V rlici ga nije bilo u poeetku unije. 8 toga se je vecom slobodom razvijala. koja mi granice pravedne moje u onaj cas razjarenosti. posten . Smrtnu odluku vee su mi jedan dan prije moji dusmani bili potpisali. Bio je junacina. sto so je dogodilo »U poznatom cinn u 8ibeniku« i tko je ubio popa Petra. Postovano Episkopsko N amjestnictvo ! »Dne l1. da se ova kuca vjecnim a zajedno i sramotnim zigom prolivene Ijudske krvi zigosa. prekoraeiti nije dala. ali prenagao.

u. da su od gr. ne pofalim. da su se slucile. guvernatura Lilienberga. koje je dalo OYU crkvu ovdje sazidati i najposlie. poslati na ovdjesnju Preturu za pomoc prositi. zatim ruzili su i grdili isto Preuzviseno Vladanje. za da u ovakovom napastovanju i zdvojenju. ee Digitized by Coog Ie . moci . svakojaka lazljiva data iz te su karte navadjali. nu ja mu se iz rukn iztrgnem.podvrzen. prinuzden sam najposlje bio. i budue da sam vidio. najvecma su grdili i ruzili pok. akoprem svecenik. n protivuom pako slueaju. nagovarao je onde nazocne da se zdruze i dogovore. 1'a ovo sam ja Iliju Gjuriea. odgovorio mi jc pomenuti Ilija Gjurie melle za nopostena covjeka nazivajue. Zatim opomenio sam ga jos nekoliko puta na liepi naein iIi da se postenije vlada iIi da mi iz kuce izlazi. da se u mojoj kuei postenije vlada i da ne vice. prinuzden sam velju bio moga momka . sjedinjene vjere slobodni . drzovito zahtjevanje svjedocbe. za koju su goYorili. da poskidaju sve Ikone i da ih prenesu iz sv.pomenuti Ilija Gjurie za prsa pograbi. Nikolu (iz unijatske u grkoistocnu crkvu). izvadili BU jednu pisauu kartu. ruzili gr. dok mi se pomenuti naputak posalje. opomenio. koji je najvise vike poeinio. Trojice u sv. Nato nastade krika i vika. koje BU oni za svjedoke doveli. Ovo videci izidje Ilija Gjuric a za tim svi os tali na d VOl' iz moje kuce. sjedinjenu crkvu i vjerozakon. a da razjarenost sve vise raste i da se ja u smetnji. dostojanstvo i svetost svesteniekog stalisa po koji nacin ne okaljam. Potlam kako bi se ova gadna i sramotna komedija u mojoj kuci dogotovila. kako bi im bio Krste Kulisie sve ovo lazljivo. Krste Kulisic i Tane Ristovie poveli 8U ova moja3 parochiana u butign. krivo i naopako. da je to carska patenta iliti carski dekret.41 bi ja bio odgovorio. da prodru u moju erkvu. psovanje i ruzenje. u zdvojenju i u pogibelji vlastitog mog zivota nalazim. da ee im nju uciniti Krste Kulisie i Tune Ristovic. zatim tin zvanje. kao sto opaki eoyjek obicaje ciniti. zato da ih molim. da me se nece nikako s dobra proei.. da uije ovo moja kuea. sve ove stvari. da se ustrpe jos do malo vremena. ako hi se ja -uztezao njima pomenntn svjedoebu izdati. raztumacio. da nemam vrhu toga niti od svjetske niti od duhovne moje oblasti jos nikakova naputka. ipak kao svaki drngi covjek slaboei . na to mene .

1
42 svjedoci posvjedoeiti. I potlam.: kako bi bio Krste Kulisi6 ovim mojim trim paroehianima, ornrazie crkvu, kojoj prinadlezu, zatim vjerozakon i mene istoga kao njihovog svestenika ......... (Ispustam njekoliko redaka, kojih mi ne dopusta pristojnost ovdje nnvesti.) i ovu je stvar toliko ljudi slusalo i gledalo. I kao sto mi ljudi pripoviedaju, Krste Kulisie na dan dva prije prizivao je moje parochiane potajno k sebi, njih nagovarao 1300 je najvise mogao na svako zlo, odvraeao od vjerozakona; vjerozakon sto je najgrnje mogao ruzio i grdio, kazivao je od koga je postao i najposlie ucini plan, da ljude, prije nego k meni dogju, razjari i napoji dobro vinom kao 8tO je to ueinio, za da su bolje spremni ureeeno zlo izvesti pak da poemu vikati, ruziti i psovati i da eu se ja tako morebiti uspaliti, pak da ell poceti ja vise oni vise i U onoj smetnji, da ce me tako najlakse bez svakog odgovora moei zivotom raztaviti ; du ee po ti naein svi ostali moji parochiani ne imajuci vise svog vlastitog svestenika s njima zajedno preci na gr. nesjedinjeni vjerozakon i du ce ovako postupajue » Uniji« ovdje posljednja ura za uviek odbiti i nasera zivlju smrtni udarac zadan biti. Radi ovih dakle svagdasnjih napastovanja, progona,. nepravda i zuluma pod kojim evo od prosaste godine mjeseea ozujka pak sve do danas kao rob u tezkimverigam pod samosiljem nekojih V rlieana izdisem i gorko evilim, a bez svake pomoci utoka i zadovoljstine do sada, Razcviljenim sreem i suznim ocima obracam se na Vase Episkopsko N amjestnietvo moleci, da potrazite, 13to se brze moze kod Preuzvisenoga Vladanja u Zadru liek i pomoe proti ovom svagdasujem sve to vise rastucem zlu; sebienom i opakom zulumearenju uznemiritelja i bundzije Krste Kulisica i da se ovaj prevratni i pogibeljni covjek ne samo obcemu dobru, nego dobru i pojedinih ljudi udalji i po zakonu ostro pedipsa, za da u protivnom slucaju pokraj ovolike razjarenosti srdaca citavi potoei prolivene nevine covjecanske krvi danas sutra ovdje po V rlici ne budu teci, jer je bolje, da se jedan nemirni i opaki covjek udalji i pedipsa, nego da na stotine nevinih smrt proguta. Ako bi Preuzviseno Vladanje sve one sluzbene 1 nesluzbene tusbe proti Krsti Kuli13icu ueinjene koje se u ,!

Digitized by

Coog Ie

43 SIavnom Cirkulu splitskom nalaze _" uvasi, doisto ee ostre korake poprimiti i 0811'(' naredbe u pogled njegovog bezakonitog postupanja dati izvrsiti, a' ovdjesnje ce ziteljstvo Preuzvisenomu Vladanju porad povraeenog i zeljno dugo oeekivanog mira i blagostanja svesrdno blagodariti i blagosivljati radi neumorne ocinske brige, koja mu na sreu lezi.« _ Pop Mar k o Stanie U z umne darove, mislim, da ee presvj, vladika Milas i druzina imati toliko sposobnosti spoznanja istine, te priznati, da je ovo ))prtetnJa«, koja se izvrsila na unijatskom sveeeniku, a nit sjene slicnosti ne bi mogli naci, eim hi dokazali te strasne prietnje sa strane katolieke, Uzdam se, da stioc ne ee drzati suvisnim, ako priopeim dopis iz god. 1857. »Slavnom Staresinstvu Obeine Vrlieke!« »Podpisani usudjuje se uetivo umoliti slav. Staresinstvo gore imenovane Obcine, da bi mu izvolilo priopeiti jedan prepis iliti copiu one naredbe, koju je isto starensinstvo usljed dobivenog naloga od S1. c. kr. Preture predalo prie nekoliko dana Krsti Kulisieu poradi onog djubra, koje je blizu grcko-katolicke zupne crkve nagomilao. IT Vdiei.14, travnja 1~57. Andrija Labos.« Unijatska. crkva u Vrlici nalazi se uz kueu Kulisiea, rastavlja ih prolaz od 4 metra. sirine. Onaj koji toliko mrzi uniju, izmisljao je, kako da ju unisti. Kazivao mi je jedan koji je vidio vlastorucno pismo Krste Kulisica, sto ga je pisao njekom proti, a glasilo je, poput Dioklecijanova novea. »izbrisano je ime krMansko«, »utamanio sam unijate«. Ali liepa erkvena. zgrada kazivala je, da obstojc unijati, s toga je valjalo njn poniziti i ogaditi gomilamadjubra oko nje. Da se ne povracam drugi put, napomenut cu, da BU kroz punih 40 godina u napred istim naeinom postupali bastenici i nasljedniei. Prostor oko. erkve nije bio drugo vee javni zahod. Da se je u Turskoj nalazila, onake se nepodobstine i necistoca ne bi bile oko nje zbivale. Sve se to dogadjalo za vladanja i naeelnikovanja Jose Kulisica sina Krstina. Mrznja na unijatsku crkvu bila je preca, nego isti zdrav-

Digitized by

Coog Ie

44
stveni obziri i cistoea mjesta, Sve tuzbe svih zupnika niesu nista pomogle, a za slatke llspomene poglavara Hkari<:a, niti hiskupa Drobobeczkog. . N ere biti suvisno, ako .i ovo na vedem : »Prosuo se glas, da se Krstan Hkrho nije iz svoje 'slobodn~ volje na onaj pogubni kornk odvnzio, nego <In je na to nago/'m'en i jioilmicen, kao sto i dan danasnji Parok gr. nesjed. vjeroispovijedanja .moje parokiane na svako vjerolomstvo nagovara

i miti.« U Vrlici
2i3.ozujka

1859.

JOB ~ll jedan spis navesti, koji nam' 'odkriti 1l0VU licnost u borbi proti uniji. N a zalost bio je katolik i to od onih katolika, koji su mnogo Ktetniji llego isti otvoreni neprijatelji. N e bih navodio ovog spisa, da ta licnost nema srodnosti s danasnjim ljudima neprijateljim katolicke vjere. Antun Kalinic katolik uz grka Krstu Kulisiea bori se proti uniji. A danas Ivo Bressan uz Jozu Kulisica podpisan srbin-katolik, vodi rat proti svemu, 8tO je katolicirn sveto. Prepustam spisu iz god. 1854. neka pripovieda, H1.o je tada b i 10.
)' U ovoj obcoj nevolji naslo se je II podrueju ovdjasnje c. k. Preture opakih ljudi, koji upotriebivsi ovu gladnu godinn, moje duhovno stado, koje se, odbaeivsi zlosretnu schismu, k pravoj jedino spascvnoj katoliekoj crkvi povratilo, darovim iz narucja katolicke ,crkve istrgavaju i na prelaz u razkolnictvo marne. Izmedju ovih bundzija i podkopuoca oMeg crkvenog i drzavnog blagostanja i mira, koji svakomu na srdcu lezati ima, nalazi se i Antun Kalinie, 0 kojemu 26. veljaec 1. g. razumio sam iz usta Nikole 8krhe, da ga. je isti Kaliuic nagovarao neka otidje k 0\'djesnjem grko - nesjedinjenom paroku Zezelu, koji jedva ceka, da k njernu dodje. N u bU<111C jc isti Kalinic barem po imenu katolik, nevjerojatno mi Be <-inilo, da hi on na toliko zalutati i drugom za podlo omzje slusiti mogao u bogumrzkom i protiza konitom nagovaranju i mamljenju ljudi od jedino spasonosne crkve, kojoji SHm prinadlezi, ~ok nije k rneni dosla moja parokianka Ivanica zena Jovana Skrbica i 0 podlosti i protizakonitom postupanju istog Kaliniea posve me

ce

A. La 11 os

wc

Digitized by

Coog Ie

_J

45 u vjerila, Ista nai me _I vanica pripoviedala 1111 je, da je po svom poslu bila 25. t. mj. kod pomenutog Kalini6a, koji ju je tom prigodom na prelaz u gr. nesjedinjeni zakon nagovarao ; i ako ga poslusa i sa svojom djecom predje, da 6e joj dati .dvije kvarte kukuruza. Molim s1. c. k. Preturu, da bi istu moju tuzbu uvaziti .i s A. Kalinicem, koji je proti tolikim uaroeitim earskim zakonom uagovaranjem i podrnicivanjem ljude na prelaz mamiti usudjuje, kao s bundzijom, podkopaocem obceg mira i gaziteljem . carskih zakoua postupati blagoizvoli. U Vrlici 28. ozujka 1854. A.. La b o s Unijatski pop Latkovi6 izvjescuje svoj duhovni Stol dne 2G. rujna 1871. »Moram javiti zalostnu viest, da se.je moj parokian Petal' Hkrbi6 s materom si Ivanicom, staricom od 60 godina Unije odmetnuo i 11 sehismu pao. UZl'ok njegovom odmetnistvu nije drugi, nego da su ga bO,qati i reuni 8ckismatici sa soojim. kalugjerom podplatili uprav u onaj cas, kad se je htio ozeniti, « To je bilo n doba otca naeelnika, jednog mu sina tajnika a drugog zakupnika ferala ; onda kad se 11 Zadru pripoviedalo 0 snosljivosti i .uaklonosti grckoj, dapace 0 njekom njihovom zanosu za sve sto je katolieko, kad su »gradiii« katolicima crkvu, a medjuto im - krali duse »mitom«. Ociti i jasni dokaz za istinitost toga potvrdjuju sliedeei spisi. . C. Kr. Kot. Predstojnikn u Sinj »Stovanim dopisom od 27 '10. t. g. br. 3414. Vase je Blagorodje upravilo na me zahtiev, da ueinim slozne opazke u svom Upisniku glede Petra Skrbica p. Ivana, koji se je 25/9. t, g. kod c. kr. Predstojnistva prikazao tom namjerom, da ostavjla vjeru grcko-sjedinjenu, a <Itt se pridruzuje izpovjedunju grcko-istocnomll. Docim sam se ja zakona medjuvjerskoga od 25. svibnja 1868. strogo drzao, te reeenoga Petra Hkrbi6a usled hvaljenoga dopisa iz obcine grcko-sjediujene posve izkljueio ; bio sam uprav iznenadjen, kad je isti dne 10,'11. t, g. u prisutnosti dvaju svjedoka izrazio zelju, da se zeli opet povratiti u -crkvu, u kojoj se rodio i krst primio. Da nepovriedim

Digitized by

Coog Ie

moze se i odatlezakljueiti. vlast. u kojoj je i bio. 1868.: kot. ali prema nj ego voj izjavi primljenoj na zapisnik dne 25. obznanjujem ugledni zupski Ured. Sin j 12. . . da je petal' Skrbic od protivnika katol. a vee pokazuje zelju. uputio sam istoga Petra Skrbica na onaj put i naein.se je prije mjesee dana od svoje crkve odmetnuo 'to j. da Petar Skrbic p. veljae 1872. medjuvj. koja su mu dali bogati i revni schiematici. koji sam po sebi nije od tolike znamenitosti. pol. sto se protivi §. jer glas je obceniti po Vrliei. da je samo easovito odstupio. u kojoj se rodio i odgojio.« : U V rli c i 11. zakona od 25/5. kot. sto naredjuje konfesionalni zakon od god. Jovana iz Garjaka . moram Vase Blagorodje zamoliti. 1868.46 drzavnog zakona. neeeli Petar Skrbic pred c.i uzrok njegova prije mjesec dana nepromisljeno ueinjena koraka. da ce se povratiti u vjeru greko sjedinjenu. crkve zaveden. Poglavar For t i s « Valjalo se dakle Skrbicu odreei svoje vjere. kot. 810 se spomenuti Petal' Skrbie na ognjistu svoje nove sreee jos ni ogI'ijao nije. ali bi mu posljedice mogle biti od velika zamasaja. kr . da biste od spomenutoga Skrbiea ako bi on pokazao zelju povratiti se u svoju staru crkvu shodnim nacinom uztrasili formalnn izjavu . da se povrati u crkvu. 7. a da se vjenea. Da je pako ovaj glas dosta vjergjatan. 540. hoeeli. odlueio je prieci iz vjere greko-sjedinjeue II grekonesjedinjenu. Ovo priopeivajue istodobno saljem krstnicu Skrbie{wu. rujna 1871. da se opet povrati u crkvu. kojim. C. ispoviedajuci. M. kr. opet se' je prikazao ovom okruznom Uredu i izjavio je. vlast stupiti s namjerom i zeljom. da obratite pozornost svoju na ovaj dogodjaj. »Prama onom. Upravljam s toga na yase Blagorodje smjerni zahtiev. da ima sredetoa za vjencanje. Latkovie Da potvrdim istinitost Latkovieeva izvjesca podkriepljujem ga Poglaverstvenirn dopisom br. kr. i 20 siecnja 1872. Ja ravno neznam. koji je rodjen u vjeri grcko sjedinjenoj. t. j. studenoga 1871. na c. •i I I I I Digitized by Coog Ie J . kao jedinu u tom obziru najnovijim zakonom ovlastenu. da se tim sredeioom vjenea. nu ako pristupi.

1870. kolovoza 1894 Za C. da se porusi unijatska crkva. Takovo je stanje. tad je trebalo porusiti odavno zapustene crkve. Broj 2736/pr. s kojom ste trazili osjegur. pustila ih na milost i nernilost vladajuee kuee u Vrlici.47 Jos eu samo dva redka prinieti iz pisma popa Latkovica. osim da su se acta za vise brojeva obogatila. radi kojih mu je zaniekano drzavljanstvo.anje Austrijskog <Idavljanstva . koji kazu. Kada to uije pomoglo. naslo je. K. takov je odnosaj Unije prama uesjedinjenim bio prije. al oko god. niti se osvreu. takov je i danas. da je Visoka Vlada podpomagala uniju. ako jos i sada ima kakove zastite od strane drzavnih oblasti. g. za to je trebalo znpnicima obustaviti plaeu. P. na nju se protivnici katolicke vjere nikad osvrtali nisu. da je u pocetku Vlada stitila unijate proti grckom progonstvu i napadajima._ Sin j dne 22. reeenu molbenicu. Kad je pako dotieui zupnik molio austr. Na visokom mjestn bi odredjeno.« N e moze se zaniekati. kolovoza t. 0 tom su najbolji svjedok mnogobrojni spisi i dopisi prijasnjih dusobriznika vrliekih . K. »Ali ako je i bilo. drzavljanstvo.. evo je i za ovaj slucaj : Digitized by Coog Ie . Svedjer sam pisao po ispravama. To je pisano prije 30 godina i njekim duhom prorocanskim predvidja propast unije. da neuvazi. da nije austrijski drzavljanin. . cast mi je saobeiti l\f. no uspjeha ne imadose uprav nikakova. da Visoko C. N amjestnictvo kao iz stovanog odpisa 19. po -zelji stanovitih ljudi bi odredjeno. a napokon za ngoditi istoj. M. da se unisti unija u Dalmaciji. Sveeeniku Iliji Malicu u Vrliku Na riesenje odnosne Vase molbenice dneva 18. najprvo je zaniekala placu nnijatskom zupniku pod izlikom. svibnja t. g. N amjestniekog Sa vjetnika u povjerenstvu Tndorin Kad biskup Drohobeczki nije htio odaleciti popa Malica dok se istragom ne dokaze temeljitost osvada. Postovanom. Prenosim na odgovor onima. dobio je sliedece riesenje : Broj 128/res. koji iskreno opisiva raspolozenje Visoke Vlade prama Uniji.

jer mrsnja na uniju ne da mirovati Srbinu. sto je ostalo uraditi biskupu Drohobeczkom ? Zar pristati i podpisati opake namjere ? N e ! Zapustenu i na pola porusenu liepu crkvu. Br. J I . Kr. da kroz zabasni rok od mjesec dana recena sgrada pogibeljna na pogledu jayne osobne sigurnosti bude oborena. 48. osvadja. vee nigda nebi bili glave podigli. te na temelju §. 0\'0 bi C. K. Crkovinarstvu Greko u sjedinjene Crkve ' Vrliku Obzirom na lose i pogibeljno stanje tamosnje Greko sjedinjene crkve. Ostavio sam niz mog pripoviedanja 0 Cetini god. kad je podlegao. lipnja 1895. kaziva im. zadovoljavaju se sa jednim nuglom i sa razvalinom crkvenom a ostalo neka bude vlastnistvo grcko.Zupnik sazivlje glavare i starce. K. 1862~ kadno.a da budu slavodobitni ostali grci ko katolici. . Tolika je bila osuda. pravica je pobjedila. Sin j 4. 67. koji bi se trosak podmirio upravnim putem.) naredjuje Tom Crkovinarstvu da se pobrine. koja je bila odredjena. veljaee 1886. tko hi ziveo od njihove preuzetnosti ? Medjuto katolici u dogovoru s politiekom vlasti te iste godine greim odstupaju veei clio ukopista. opomenom. da kad bi taj rok uzalud minuo. da sluz! prvom komsiji za StaIu. ovo C. sumnjiei. Da budu katolici tako ponizeni bili. Broj 8284. grdi. podigao je na njezino dostojanstvo. kao takovo konstatirano po drza mom strukovnjaku. gradjemog pravilnika za kraljevinu Dalmaciju od 15. pokle se na drazbi prodade razoreno gradi YO. Kotarsko Poglavarstvo bilo pri mora no. a oruzaje se ua novi bratoubilacki rat. g. u svezi sa §.. L. da to dade izvrsiti 0 trosku Crkovinarstva u PIVOlll redu. Pakao. trazi utjehe kod srbskog svieta. uzprkos obrani visoko polozenih osoba. Z. Kotarsko Poglavarstvo na posluh stovanog Narnjestnistveiiog naloga 13. kad bi je jedan imao izvrsiti stao hi u zatvoru 101 godinu. 26 Cetinjanja hilo je osudjeno. (P.48 »Broj 4517. eventualno i zupljana. travnja t. sto bi bilo koristno za Digitized by Coog lei _. Kotarski Poglavar e Sk a r i 6« Poslije svega ovoga. C.

ali grci ne mogll bez smutnje. ali tezaci za zabranu niesu znali. Jesu li se barem opametili onako teskom pedipsom? God. da u nj grci ne ulaze«. trublja trubi.ja«. Kad je vidio Lukijan Milkovie. da se groblje dieli. Katolici niesu smetali da se grci pokopavaju. grci nepristaju jurisati na Sv. zakon stiti pravo vlasnistva. Kad bi se podielili nebi vise bilo uzroka smutnji. Do ove dobe borba je . a na to katolici ne pristaju. a od svestenika Ni6ifor Kovacevic. vjerskog znaeaja. Katolici brane svoje. s toga da nemoze i6i. Godine 1861. sto se je dogodilo. stnutn. u oci grekoga Spasova. ali kad se dodje. Ova se izprava nahodi kod splitskog poglavarstva. sviet leti da euje. Katolici od svoga traze jedan nugao. da zajedno sa zandarmarijom hode u Cetinu i obkoli groblje i zaprieei. -_ Od godine 1696 pa eto do god. 18{)3. Svi pristaju ne bili jednom prestala smutnja. grcki paroh. ali sada ovi priece svaki posjed katolicim. Ne smiedu stupiti u groblje Bv. Od svjetovnjaka istice se Krsto Klllisic. Iz ovoga se razabire neiskreno postupanje grcko. Dotle su 4 I I Digitized by Coog Ie . ali ovi hoee sve. dva Milkoviea i pop Spiro Margeti6. Bpasa. dopusta se grcima i6i u Cetinu i blagosivati polje. napadaju na uniju i unijate. ali grci ne popustaju u borbi. Pozvat je od sudca parok i ugledniji grci. Grci preotimlju BV. N aredjiva se vojnickoj posadi. jer je takva bila namjestnistvena naredba. sgrnuse u V rliku oblozeni teskim oruzjem. da im je uzalud boriti se proti zakonu. jer ih je tako preokrenuo njihov parok. poeimlje ustavno zivljenje. da ga tesko boli. Spasa. predomisli se i s oltara naviesti. Dok se . Zandarmarija do jednog razoruza.je prije 0 tom govorilo. 1863. oko osam sati. a ostalo darivaju grclma. grci su bili spravni. evo sto pripovjeda suvremena isprava: »Sada grci navode nistavne razloge. pocetn·ic'i svih. neee diela. Spasa. da se pogodba podpise. ipak nepopustaju. Oni sutra dan u jutro.49 jednom povratiti mir ovoj krajini. Ova imena poviest nase borbe valja da crnim slovim zabiljesi. vlastnicim. Grci su vidili u toliko navrata. jer da oni nepodupriese smutnjn i danas mozda nebi bilo nikakove razpre. proti katolicim. neka se steele za dogodine. 4. sto je? Telar vice 1. 2. a i danas su. koji su svedjer. 3. glasoviti zastupnik aneksionista Krste Kulisi« i Ristovic. To je trubilo i javljalo u Vrlici. zabranjiva im se nositi oruzje.

Sjednica 21 Novembra 1867. U torn su kolu bili grci. Dalmaciji nastalo nesporazumljenje i ogorcena borha medju dva partita. sto ees da govorim?! Krste je bio junacina. sto je prema zelji Narnjestnika Filipoviea potjerao ueitelja Tocilja. ali sve nije bilo poeudno.doba umirili su njegovu naglu cud. da je on odma stupio u narodno kolo. u saruku i klobuku. kako da neobljubi sve sto je katoliekoga? Krste se kuci drugcije vracao negolbi iz Vrlike otisao. svi u jednoj misli : sjedinimo se sa Hrvatskom ! Drugo druztvo dalo je Krsti i drugu pamet. Uz DOD 1\1ihu. a narod tako voli. arhimandrite. stavite za kumaru! Liepn je uspomenu ostavio. katolici. Suvise. Svakom je poznato. popi. Mise. Kroz to je Jozo podrastao a stari Brta ostario. steceno imanje steklo je dosta prijateIja. Medjuto Krsto podigao hrvatsku trobojnicu i bez razlike vjere okupio oko sebe veeinu. »Po proeitanju zapisnika progovori nacelnik ovako: Evo tece uprav sedma godina. Novakovici poveli se za autonomasim. tako i Muealo. Tako se dogodilo. Sa katolicim ratovati nije bilo koristno. ~imo po Vrlici prizize fenjere. u kojoj Krste nazivlje svoj jezik hrvatskim. neka bude sve u vasim rukama. Krstom Kulisicem oko god.50 bili katolici za naeelnike. starijem sinu. Pak pitanje 0 uniji doslo je kraju. pripustao zakupstinu fenjera. Na drugom en rnjestu stogod potanje 0 njemu kazati. dajte. 1867. da je Krsto svoga sina imao za tajnika i blagajnika a Simi. da nazad N ovakoviei krenuli. od kojih se jedan autonomaskim a drugi narodnim nazivlje. vas je Jozo tajnik i blagajnik. siorn Maru. Tako su zgode htjele. Znamenita je sjednica iz god. vi ste nacelnik. Radi toga V rlieka krajina izmijeni bolestnog Aljinovica sa. jer nije znao hrvatski predavati. bogastvo je pokrilo maglovitu proslost. Nesto zrelija . Autonomaski partit iz svih petnih ce Digitized by Coog Ie . skoncao ga je. izabran je iz Vrlike Krste Kulisic. odkako je u nasoj ubogoj ali nama miloj. U vieeu rece jedan viecnik : Sior Krsto. Sve je to uzeo u obzir. U prvim biranjim za zastupnikc. 1865. ali en sada ga gledati ko politickog covjeka. Ova horha vrti se ponajvise oko naseg narodnga jezika. Sve biti dobro islo. pak je drukeije udesivao svoje postupanje. Muealo i Kalinie.

da razbije mreze. te se je i ovo prije nekoliko -uedjelja. nazirao je narodni partit u toj previsnjoj odluci zoru ljepse buduenosti.51 iila nastoji. koje se bijahu proti narodnom jezikn razapele. on je ovu svoju brigu posvetio uvedenju hrvatskog jezika u skole. sto zasjeca u sve struke javnoga zivota. zaputi se za njima u priestolni grad. ustao [e. Jer Njegova Preuzvisenost odma se bio zauzeo za sve Hto smjera na boljak nasega naroda. pa se i nije prevario. da podje tragom svojih vrlih sestrica. Ovo upraviteljstvo nije htjelo.jezik. javnu upravu. buduei niknuo iz sredine naroda. Ali autonomaski partit zavidnirn je okom pratio ovaj napredak te je svakom prilikom gledao. Filipovica upraviteljem nase Dalmacije. a sto je jos najvise. Moja Gospodo! Za velike zasluge koje je stekao i jos stice sadanji carski namjestnik za hroaiski jezik i narod u Dalmaciji od HO opcina poslalo ih je 56 zahvalnicu Njegovoj Preuzvisenosti. i odma pohrlise nametnici nasega naroda uBec da osujete namjere Njegove Preuzvisenosti . Procitavsi presvj. da pristanu i odobre posiljku. Ovo upraviteljstvo izvrsice samo svojii duznost. kojim govori velika veeina naroda dalmatinskoga. Take se je istom bilo proeulo. u sudstvo i u drugu. Kad je Njegovo Veli(~anstvo nas premilostivi kralj imenovalo preuzvisenog Gosp. akoprem za nj james elva bivsa ob6inska Digitized by Coog Ie . carski namjestnik. Barunu Filipovieu. ako Bog da. ako pozove gospodu opeinare. jer i Njegova Preuzvisenost. I on ee.· kako bi nasemu jeziku svako pravo oduzeo i u skoli i u sudu i na svakom mjestu i gdje se radi 0 dobru nasega naroda.~ hrvatski jezik kani uvesti u skole i u sudstvo. da se bori za najvecu svetinju za Syoj hrvatskl . Ali narodni partit. Gosp. lijepimi glasovi u nasu se sredinu povratiti. da njegovu Preuzvisenost omrazi i pred narodom i pred istim sjajnim Priestoljem. N"acelnik posiljku ustanu se svikolici usklikom: Zivio car! Zivio njegov Namjestnik ! Doeim njeki pobijaju vjerodostojnost objelodanjenog obcinskog zapisnika. koja ce se evo sada proststi. i jer poznaje potrebe njegove. da bude zadnje u domoljublju i domoljubnom priznanju domoljubnih eina. gosp. ali im losa bijase sreca. da se na. drugih narodnih opcina i ovo je odpremilo posiljku priznanja i zahvalnost~ carskome namjestniku Preuzv.

Dapace kako en malo nize reei. br. K. Pop unijatski nije pisao. Mncalo i tadasnji zupuik bili proti aueksiji. j. Antu pisan ? Kaziva dopis. koja je citala samo sto su dopisi sina Joze kazivali. talijanski pako i to samo za sada.hrvatskog i talijanskog . Drugeije nemogu prostiti ona poeetna slova J. 'virjase. L. Krenuse preda nj u kocijama naeelnik (Krste Kulisic] sa svoja cetiri prisjednika. Prozori na svim kucama nareseni bjehu ponajvise narodnim. sto zakljueak sjedniee. Danas doeekasmo novog namjestnika vito 'Vagnera. 51. ervena. Sva je prilika da je njegov sin Jozo dopisnik obaju dopisa. bojama. od god. »Od prijateljske rnke dobio sam taj zakljueak te mi je drago da yam ga mogu diljem priobciti. njima dobro poznatog.« N. .° da u ueioni hrvatski jezik nastavnim oli ueevnim mora biti. da je Krsto Kulisie bio kako rodom tako i osjeeajem Hrvat. da se zahvali Filipovieu sto je uveden »nas mili hrvatski jezik«. 82 donosi ovaj dopis : »J. da je bila ova sjedniea na 28.52 prisjednika i dva pisara. Zakljueeno je naime 1. 1868. svibnja 1868. K.. jer po pismu· Krstinu (i ako netocno} eienjen je neznalieom. kotarski kapetan. jer je poznato da je u Vrlici bio jedan od riedkih franjevaea. da je sjedniea pod predsjednistvom Krstinim zakljueila »da naukovni Digitized by Coog Ie . da se drsi kao uzgredni predmet. katolieko i grcko] a malo dalje varosa doeeka ga liepa kita hrabrih Cetinjana pred kojom se narodna (t. br.u u ucioni prvenstvo pripada hrvatskomu. na kojoj »vieenici stvorise u pogledu jezika takav zakljucak koji ce opcini i njezinu nacelniku (Krsti Kulisicu) na slavu a drugim sestricam 'na izgled sluziti. neznam kako ce zaniekati dopis u N. koji oko 11 sati jutrom sa strane prispje. Sto ce te dienijega.zilo. iz godine 1868. zupnik nije pisao. koji su bili proti aneksiji. 2. drsim da je Krste nzrokom sto sn N ovakoviei. proti udarcu takih protivnika zaklonio se je pod obranu narodne stranke.0 da od dvaju jezika . j. sto dopisnik kaze. hrvatska a ne srbska) trobojna zastaoo. Krste dolll. Krste je pametan bio. jer su mrzili sve ono Hto je od.« Ovo prinosim za potvrdu moje tvrdnje. na posljednjem dopisu. L. Rime-kat. Daklen Jozo dopisnik. jos nekoliko cinovnika i svestenstvo (t. biela i modra. licom na sv.

izlazi na javnost otvoreno pismo Petra Novakoviea proti Krsti Kulisicu. kad se je u koeiji za Vrliku uputio. predaja da su bili katoliei pak presli na grcku vjeru u jednoj gladnoj godini. sto se stvari pricalo. prenieti cu na izvorniku cieIo pismo. No vakoviei . Kulisiei i N ovakoviei tada 8U bili zakleti neprijatelji. che mostra promette di superarvi. ali narod nece preuzetnosti i samovolje. da se poznadu odnosaji obitoli Kulisieeve i Novakoviceve. (Le t t e r a ap e r ta) Al Signor CRISTOFORO KULISSICH . podesta di Verlieca e deputato alla Dieta Provinciale Vel'licca. Znam da je umrao. e non gia per rispondere ai vostri attaechi triviali e villani. drugi od otrova. treci da je crka pod utiskom ·obtuzbe. za drugo nejameim. Ristovie sve proti Krsti. koju du mu je bio izazvao Petal' N ovakovi6.Novakovicu svu odgovornost. Sve se je predomislilo sve se pokajalo. Radi toga zatvara zensku skolu i ueiteljicu Lozie salje iz Vrlike god. eseguita la quale. N ece bit bilo nikakve zloporabe. Mjesto njega izabran je Tane Ristovie. da se je pred Cetinjanim i pred Krstom hrvatska trobojnica vijala«. Hto je Krsti sve u rnke dalo. kako 0 svakoj tako i 0 njegovoj smrti. 24 nouembre 1872 Se mi prendo In disgustosa opera di occuparmi eli voi e un po anche del vostro figIio Simeone detto Isaechetto. ostavljajue . Njeki govorili da je od kapi. che coi talenti. Ali je Krsto covjek na starinsku uzgojen nije mogao pojmiti zasto zenska skola. Jedino. rna per essere fedele alla promessa che gia vi ho fatta . 10 faccio a malincuore. la pubbIica opinione potra . pop Stojsaljevic. S toga nije zaeudno. 8to se je dogodilo da se ciela krajina na jednom proti Krsti digla? Kalugjer Bogovac.53 jezik ima biti hrvatski e . Kroz to je nagla smrt Krstupokosila na sinjskoj pIokati. Jednoj smrti sto uzroka.misurare Ia giusta distanza che passa fra me e voi. Vjekoslav Klaid dokaziva da su Kulisici Hrvati iz Bribira a ovdje je. Vodili se izbori proti Krsti Kulisieu i Krste podlegao narodnoj volji. 1867. e• Digitized by Coog Ie . 1872. da je Krstin jezik hrvatski i da se pred njim vije hrvatska trobojnica. God. .

m Paolo detto Gajan giungeva a Verlice circa 28 anni addietro portando seco l'importo di f. rna per ogni uomo di cuore sotto questi nomi rispettabili si nasconde un (matricolato) . preparato il veleno. Chi sa immaginare cotali orrori e farne uno strumento di vendetta contro il padre sulla tomba della figlia. la calunnia. . e poche ore dopo trove la morte. ten taste di far credere a qualche gonzo. Pur troppo 10 ottenni! 11 mio giovane. . e si fli 'in quel fatale incontro che la mia bambina. ove col di lui fratello Savva scambiarono qualche drappo nonche una berretta e di tutta furia si recarono HI confine . per concludere un eontratto di sorte.J . rna che Dio Signore volle punirmi col permettere che il detto veleno fosse trauguggiato da mia figlia. mi era rivolto a Trieste onde conseguire un rimedio. Schizzi s t o r ic i Cristoforo Kulisich q. si recano a Susgnar di Gariak nella casadi Petal' Burracin. che quel veleno era preparato per voi. rna falalmente l' ottomano Ii precedette di due ore nel cammmo e il contratto resto un pio desiderio. degno galantuomo. II fatto cui alludete dunque e il seguente : Allo scopo di distruggere una quantita di topi che daneggiavano le merci del mio negozio. . potra essere un podesta di Verlieca ed un rappresentante del popolo come 10 siete voi. invertiste la parte e servendovi della vostra prediletta arma.o 85 del Na1'odni List e tID' ·allusione alla morte crudele onde fn colpita l' unica mia figliuola. . La capacita a questi atti I' avranno probabilmente quelli che si recarono pieni di speranza ad una partita di caccia nella loealita di Risov Kamen e che fecero ritorno con una preda quasi insignifieante. 14. E peccato che il Na1'odni List non sia letto quasi da nessuno per poter convincersi co' propri occhi che voi siete un essere capace di cercare nel cuore di un padre la fibra pili dilicata e possibile per' immergervi in quella il ferro assassino. Ia mai abbastanza compianta mia Gi'lilia. . \ Digitized by Coog Ie .54 L' attacco che voi mi fate nel n. introdotta si nascostamente dietro il bancone prese una dose. E quei tali che avuta contezza dell' aquisto fatto in Sebenico dal defunto Teodoro Kulisich di una forte partita eli catrame da un suddito ottomano. 10 apposto dove con pili frequenza i topi accedevano. Ma voi.

Questa e una economia lodevole sotto tutti rapporti e nel consuntivo alla rubbriea spese gli verrs fatta onorevole menzione. 10 proverebbe I' asserzione di un natnralista mio amico. Ebbe bisogno di ricreare 10 spirito e si dedico al giuoco. seppe col terrore e colle minaccie imporsi a quella classe ehe to pur troppo inconscia del proprio voto. commise ogni sorta di spropositi e in poco tempo alle sue azioni commerciali il barometro segnava rihbasso.. e gli riusei a farsi eleggere a deputato . per Dio! che il barba Misse non sia in carica. Vanitoso perche ignorante. e di una easa elie per la sua forma potrebbe essere denominata barracca. giuoeo adunque e bene e passionatamente e bestemmio meglio. di un fondo vignato. Approfittaudo delle nostre interne discordie. lila visto che quella carica non gli fruttava quel tanto ch' egli spernva. Culissich adem pia alla carica ill deputato 10 provano i classici spropositi in cui incorse ogni Digitized by COOS I e . che e il simpatico Simo. il quale osservo che molte specie di animali volatili e quadrupedi muojono specialmente sotto Ie sante feste e come prima di morire si fan portare nelle case di certi podesta e segretari onde da questi ricevere 0110rata sepoltura. E dire che presto questi becchini animaleschi saran no auche i nostri giudici di pace!! Come poi il sig. e con una filosofia tutta sua otteunc 'di far nominare un proprio figlio a segretario a spese del comune e riusci ancora di far accordare all' altro. I primi esperimenti furono l' usura merce la quale formo una piceola sostanza che si compone di terreni sterili e staccati. passivo in quanto non produce cho vino guasto. colle solite minaccie ed intimidazioni e promesse riiisci di farsi nominare podesta. che potrebbe dare un voto di fiducia ad una amministrazione cost provvida cost onesta! sopratutto cost amica della luee! Vedete che geni! gli altri non sanno eavur oro da nulla ed essi inventarono il modo di stillarlo fin dalla luee! Che queste eariehe fruttino. come 10 vuole almeno la cronaea del caruovale '<Ii Sehenico. I' impresa dell' illuminazione notturna con online in via assoluta al consocio signor Sole di aceendere i fanali dopo l' ora di notte e di smorzarli al tocco delle dieci. Si dedico al commercio rna non ebbe ne eredito. rna quasi sempre con isfortuua. ne fortuna. Peceato.

che coi tempi umidi riesce impraticabile.spettaeolo. e che vi ha un popolo che per tre volt€ elegge lui a suo legislatore in nome del buon senso!!! Vanitoso pili che mai nei eaffc. di Scarlievo. pretendono che basti a fare Ie leggi um. rna non abbiamo scuole. po di buon senso l ! E dire che se un papucciajo pretendesse di far papucce col buon senso tutto il mondo riderebbe. offrono in oggi in grazia all'inerzia del signor podesta Kulissich di se miserando . in pili incontri gli manco In fiducia dei propri amici politici.questa orfana innocente PHO paragonarsi a un villaggio. Antonio.Le sue strade interne sono pessime.56 qual volta gli saltc in testa di farsi sentire nella sala di S. fangose e poco sicure .' non abbiamo bosehi e non abbiamo nemmeno una strada e quelle poche che agli egregi podesta signori Giovanni Muzzalo e Stefano Aglinovieh era rinscito di aprire e far riattare. di miglioramenti in genere e di pubblica sieurezza. lion trovo davvero in nessuna altra parte del mondo un pili facile e commodo impiego. 'In quanto poi all' arte di scrivere egli abbisogua d'altrui anche per una lettera. 0 ad alzarsi e sedersi come un Ianciullo al cenno del maestro. abbiamo danni maliziosi. di boschi. . Traseurato dagli avversari. incendi e furti. i quali ultimi nella Citaoniza di Zara fecero un baecano del diavolo quando seppero che il signor Kulissich pretendeva di essere mandato a Vienna. di strade. Abbiamo il Scarlievo. Se quindi tutte le funzioni di quella carica consistono a dire spropositi quando parla. il podesta signor Kulissich avea promesso pili volte il riattamento di quel tratto di strada. nooelle al tratto di strada che da Vukovica Most mette al convento dei benemeriti Monaci di Dragovi6 e al cui Superiore tanto benemerito e stimato. essendo egli uno di que' nostri legislatori che non avendo nulla stndiato ne imparato.J . In via d'incidente aceenero soltanto alla strada da Kossore. ma io gli provero che nulla in questa riguardo fli da lui opera to. . per le strade e per le piazze vi parla di scuole.causa il proletariato che senza arte 0 Digitized by Coog Ie . a quella di Podosoe che per riguardi di pubblici sicurezza dovrebbe essere intardetta. La borgata.

onta di ripetute istanze e telegrammi non trova giusto di dar ancora evasione alla domanda diretta ana predetta Autoriti. i canali laterali vi danno l' aspetto e la puzza della fogna. questa peri) non e la sola ragione per la quale non viene frequentata la citaoniza ne da me. tutti anelli della stessa catena. da poco e che i conti nostri non possono saldarsi tutti in una sol volta. Sappia il lettore che il Vizich lavora con miei capitali! La polizia e del tutto abbandonata. ne dal negoziante signor Ristovich. i lettamai con tutte le possibili immondizie si tollerano sulla pubblica via. ne io potremmo tollerare atti ill prepotenza da parte del padre podesta. Digitized by Coog Ie . La ragione sta in cio che ne il signor Ristovich. dall' onesto borghegiano Giuseppe Vizich e colle quali chiese permesso di aprire betola. beve e giuoea per benino in quelle osterie che in barba alle rimostranze fatte all' Autorita politica di Sign funzionano abusivamente mentre perriguardi verso il podesta signor Kulissich l' Autorita politica di Sign ad . eertamente poco tempo potrei impiegare nei passatempi .mestiere mangia. ne dal signor Michele Zeraviza conosciuto general mente per uomo d' onore. Mi dira il signor podesta Kulissieh che cio e fuori di proposito e ch'io piutosto dovea purgarmi delle taccie da lui mandate al mio indirizzo in quello scritto che da ancora il tanfo da taverna. oil canagliume indiseiplinato abborda il passeggiere. Gli diro prima di tutto che il purgarmene quando merita sse la pena. Mentite poi eoll' asserire che io sono mal visto in paese. Dedicate esclusivamente ai miei affari che non sono poehi. A quest' ora pero sarebbero stati belli che saldati dal competente Giudizio di stampa. onesto per tutti meno che per voi. dappoiohe io conduco quel sistema di vita ehe non puo ehe procurarmi la stima dei galantuomini e un eredito sempre maggiore. del figlio segretario edell' altro figlio imprenditore. sarebbe cosa. 0 0 0 0 . qualora per compossionc verso la mia famiglia il coccodrillo non avesse receduto dall' accusa. ne il signor Zeraviza. non cessa di proferire le pili schiffose bestemmie e COS! via via. godenti il privileggio di pagare uno solo il mensile abbonamento .

La corrisponsione annua a titolo di eenso era di quarte 4. lila bensi anche quelle dei capi uffizio che 10 preeedettero e che gli successero. V oi delle cui gesta erano piene non solo le presidiali del fli amministratore signor Tvarko. Digitized by Coog Ie . 200. V oi . Illustrazioni e pratiche sull' usura. U 1 t e l' i 0 r i s chi z z i s tori c i. lakov Bozinovich ipotecava al sullodato Podesta e deputato per fior. Vi sorprendete che dal nulla io abbia potuto fare anche tanto: Voi l' Homo delle sorprese. per cui il conscienzioso Podesta e deputato. Dopo tutto non mi pare che il percepito censo sia eosl-usuratico come i maligni 10 pretendono. E inesatto poi il valore di fior.58 8i pianti una societa con tutte le regole. di formentone. All' epoea della scadenza l' infelice V ulletieh Antich. V oi cite a merito dei disgraziati tempi siete riuscito a farvi nominare Podesta e deputato . Mate Antich Vulletich dava ad ipoteca al signor Kristoforo Kulisieh podesta e deputato un pezzo di terreno verso esborso di fior. 82 un fondo del valore di fior. sempre puntuale nella eorrisponsione di censi si trovo nell' imposibilita di restituirgli il capita le. 10 impeti pel' cessazione di eontratto e restituzione del terreno. 27. e l' evidenza colla quale sono tenuti i miei registri potrebbe in ogni momento provare l' erroneita dei vostri calcoli. 100. Lo stesso Podesta e deputato prestava a Ive Bozinovich fior. corrisponsione che ha durato 1T> anni. che giusta giudiziale perizia da me chiesta quel fondo fli valutato a fior. e per circa 10 anni gli contribuiva a titolo di censo quarte 4 di formentone all' anno. coll' esclusione di soggetti vanitosi e provocatori cit' io pel primo sottoscrivero quel tanto ehe -voi negoziante e possidente non sareste al easo di sacrificare pel maggior deeoro di questa porera n08tr~ patria . HO e sopra questo capitale gli contribuiva per 12 anni quarto 96 di formentone in ragione di quarte Ball' anno. 40000 da voi attribuito alla mia sostanza.. 24 e in assicurazione facevasi dare un fondo del valore di fior.

prestito la somma di fior. e colle mani . 4 che formano fiorini 4R. mentre quel formentone. non si fosse data la premura di ricuperarla. 120 e per 16 anni continui ebbe a consegnargli quarte 120 di formentone in ragione di quarte 7 all' anno a titolo di censo. 5? un fondo del valore di fior. All' I vetieh come eompare 110n pretese per ranni 8 pili di quarte 160 di formertone in ragione di quarte 20 all' anno a titolo di censo . si recarono presso il disinteressato creditore. di formentone. merita che il lettore mi segua con attenzione. 500. nel giorno 20 ottobre a. c. a titolo di censo gli chiesero ma indarno la restituzione della scrittura di vendita colla grazia di ricupero. Zvitko Misich assoggetava al suddetto Podesta e deputato per l' importo di fior. Digitized by Coog Ie . 11 Barich per 15 anni consecntivi gli contribui a titolo di censo quarte 120 di formentone quindi quarte 8 all' anno. 2:50 Ia quarta. gli ipotecava per l' importo di fior. sarebbe discreto. A completare questo tratto di vera filantropia. 50 e in assicurazione del capitale gli assoggetava un terreno pel quale oggi la minore offerta ascende a fior. e mossi a compassions. ossia quelle 12 quarte furono dal compare vendute a fior. Boso I vetich uomo onesto e compare di battesimo di tutti i figli del nostro benemerito podestit e deputato. ritornato in patria. 100. questa casa il povero Ivetieh l' avrebbe perduta qualora il eli lui flglio Nicolo.vuote e senza due righette di quietauza se ne andarono. e consegnatogli il capitale di fior. I' ! Marco Misich e Jure Grizegl innoriditi della sussistenza eli UI1 fatto clio 10 si potrebbe carratterizzare per brutale. In un anno in cui fallirono i raccolti del formentone Boso Ivetieh si trovo nell' impossibilita eli eorrispondergli Ie 20 quarte di grano a titolo di censo. quarte 7. le ridette quarte 8 dan no la somma eli fiorini 68 per cui il censo del 68% verso un compare. 100 In propria casa di abitazione del valore eli almeno fior. aggiunti i fiorini 20 ritirati.59 Barich Martin riceveva dal sempre lodsto podesta e deputato signor Kulissich a . 52. 20 in ragione di fior. gliene consegno invece 12 e per le rimanenti quarte 8 gli pago fior.

Andrea Barich ipotecava al sempre benemerito Podesta e deputato per l' importo pi fior. 150 all' aquistaute signor Knlissich. che morto il padre 101'0 erano decaduti dal diritto della ricompera. Non deve essere dimenticato come il eontratto di vendita fosse stato concluso dopo che l' aquistante venne a conoscenza del tenore precise della relati va sentenza in terza istanza favorevole in tutti capi del contesto ai signori Radnich. pei quali gli offro fior.60 Jure e 'Petal' Slavich ebbero ad ipotecare a questa tenero compare due terreni arrativi ed un un prativo per la somma di fior. 6 segala e 6 orzo. magnifico signor podesta. ne vendette una meta al di lui figlio Martino e l' altra meta a Dane Cicvarich per I' importo di fior. 72 e per nove anni a titolo di censo gii corrisposero annualrnente quarte 6 formentone. 400 cassa pronta . 60 un fondo del valore approssimativo di fior. I' aquisto da voi £atto dal signor Antonio Radnieh del suo decimo quoto dei beni di Kottussa. rna l' infelice in oggi e tenuto a sostenere causa per rilascio del fondo ipotecato. 150. Mate Svirac ipotecava al medesimo signor Podesta e deputato per fior. 160~ sostenendo agli eredi interessati. Ignorando il signor Radnich il tenore di detta sentenza III buona fede vendeva il quoto in discorso per l' importo di fior. Morti i predetti Slavich il signor Kulissieh si approprio dei predetti fondi. Rinnovato il contratto per altri 6 anni fil patuito il censo di quarte 6 all' anno. 38 un fondo del valore di crescenti fior. Ora vi ricordero. i poveri orfani perehe inesperti e minorenni si trovano nell' impossibilita di rivendicarli. Digitized by Coog Ie . Gl' infelici vogliono essere raecomandati alla pieta e giustizia del competente Giudizio pupillare. Morto il povero Svirac il creditors appropriatosi del fondo suddetto. egli corrispose per anni 15 quarte 90 eli formentone a titolo di censo in ragione di quarte 6 all' an no. 200: e consegnava al proprio creditore per 10 anni consecutivi quarte 80 formentone in ragione di quarte 8 all' anno. dal debitore puntualmente corrisposte.

148 di dominicali liquidati dai Radnich coi coloni al finire della questione le quali 2 somme forma no fior. all' anno almeno Spese ch' io dovetti sostenere nelle due lunghe cause. 1540! Digitized by Coog Ie . una contro Antonio Radnich e fior. il quale ultimo dirigeva al signor Giovanni Radnich la memoria che ad onore e gloria del suo estensore signor Kulissich qui fedelmente trascrivo. 700 al 6()/0 per soli 4 anni per definire ogni cosa e per recedere da ogm fior. 148 del" vendi tore Per decimo quoto a me spetante pelle domenicali che i Radnich ritirarono dai coloni per • circa 10 anni dopo finita la causa a fior. 200 l' altra eontro tutti i Radnich Supporto per 10 anni sopra i fior. mi vendette il decimo quoto a lui spettante dei campi 75 di terra esistenti in Kottussa di Verlicca per l' imfior. 174 la totale di fior 298 al 6% per 10 anni Supporto sopra fior. 50 fior. Come si vede per deffinire ogni vertenza all' amichevole col signor Giovanni Radnich si accontentava il buon uomo della tenue somma di fior. Ie quali al finire dellaquestione che i Radnich dovettero sostenere contro i coloni importano dietro liquidazione a favore fior. 150 quale prezzo di aquisto e sopra i fior. 200 di spese delle su ricordate liti che forfior. 1540 Sebenico Ii 19 febbraio 1871 Cristofaro Kuiieeich. »11 signor Antonio Radnich. 200 mio diritto domando l' ultime di soli ----_ fior. 168 mano fior. 500 di dominrcali ritirate dai Radnich dopo la questione e sopra i fior. questi iniziava pratiche di aecomodamento col signor Kulissieh. 150 porto di Collo stesso suo quoto mi vendette anhe le dominicali a lui spetanti.~. 500. I 61 Giunto il tranello a conoscenza dell' egregio signor Giovanni Radnich fratello al venditore.

-senza toceare Verlicca ritorno a Trieste rassicurando la casa che le vostre informazioni non erano che parto di vendetta. potrei domandarvi perche vi rifiutaste costantemente di produrre la resa di conto chiestavi dal signor Giorgio Boscovieh sui frutti da Voi percetti pel periodo di 30 anni dai beni che teneste in amministrazione e che appartengono alla di Lui moglie e vostra figliastra: .62 A maggior vostra lode vi citaro alcuni fatti che 'hanno connessione colla vostra condotta. potrei . potrei citarvi Jouo Skobla. Potrei rieordarvi In cireostanza in cui vi siete espresso che dareste una generosa mancia a quel tale che vi portasse l' annunzio della morte del defunto mio genitore. potrei citarvi molti fatti da voi commessi a danno de' Vostri nipoti di Sebenico nonchi. A Nicolo Plazonich Vostro Zajmenich vendeste un pezzo di terreno denominate Luka per l' importo di fior. perche prima mai esisteva presso i negozianti : potrei seherzare sul ringraziamento da Digitized by Coog Ie . il quale alla presenza di testimoni degni di fede si lagno del Vostro delicato procedere.provarvi con attestazioni _stragiuiziali che l' usura. avute a Knin informazioni sui conto del signor Ristovich • ben diverse da quelle da Voi offerte alla predetta casa. Potrei ricordarvi eerte anonime a danno dell' egregia famiglia Ristovich e le quali la borgata pretende siano state da Voi inspirate e dai vostrifigli elaborate. Matteo Lauter che.la presentazione di un atto di arresto contro il Vostro nipote Giovanni alIa pretura di Sebenico instando perche siano spediti aIle varie autorita gli atti pell' immediato suo arresto. potrei eitarvi la parte fatta da Voi e dal Vostro figlio Simo verso l' egregio Avvocato d. potrei citarvi la parte da V oi fatta contro il signor Ristovich col denigrarlo presso la casa dei signori nipoti di Giovanni Stalitz di Trieste. 800 da Lui puntualmente esborsativi. Belgrado e 1: due mille zecchini. la quale allarmata delle atroci Vostre accuse mandava in Dalmazija il proprio rapresentante sig. ma an cora non vi siete determinate ad estendere il relativo eontratto eli vendita e da uomo onesto non vi eredeste in oLbligo di rilasciargli annaloga rieevuta pel' I' importo esborsatovi dal detto Plazonich.r Dimitrovich. a Verlicea data dalla vostra venuta.

N ane N ovakovi6 bio je nacelnikom. pripisivalo Krsti. pak je htjeo da i oni kusaju tezinu obcinske vlasti. jer je bio nacelnikom.diretto -nel Nazionale a questi abitanti nell' occasions delle nozze del vostro Simo. Svakako mozemo uztvrditi. nel mentre quel ringraziamento ridicolo quanto mai. prodotto principale del . Krste je u mladosti vragometan bio i vise puta tuzen sudbenoj i politiekoj vlasti. non poteva venire preso al 'serio che da quel solo cittadino di Verlieea che vi prese parte.ritorno aIle rispettive case lagnandosi di non aver nemeno assaggiata la guasta vinaecia. alle quali i fatti non corrisposero inquantoche it pajo di dozzine di cenciosi fatti venire da villaggi per quella solenne eircostauza feee . neznam. za svaku malenkost upotrebljavao bi redarstveni zakon prod N ovakovi6u. completare il grandidso qnadro. Da nije ona : figulus figulnm odit ? U Vrlici je starija obitol Novakovieeva. spetto di un corteo funebre. Il grandioso apparato consisteva in parole. kad su u Cetini bill. a tute je bio prst Novakovicev. Po svoj prilici stari griesi a nova pokora Novakovi6im. toliki nemiri radi pokopa. Ta onda kad je Krste zametnuo trgovinn su for. da nije Digitized by Coog Ie . 1 u. Tesko je bilo Krsti stati pod disiplinom N ovakovica. uprav onda kad je N ane onako opisivao Krstu i popa Margeti6a. jos prosloga vieka dosli su ovdje s Braea. kad je Mara pecivom kruha prehranjivala obitol. ima i novaca za potrosit. a sve se je to pravo iii krivo. Rube Novakovi6 brat Petrov. In fine vi sarebbero molte altre belle cose da annoverare per. Mnogo prije Kulisica oni su bili zapasali liepo stanje. le quali del resto davano l' a-.• 63 Voi . bio je takodjer za nacelnika. Pravi uzrok tomu nezna se.vigneto eli problematica rendita. Taj pritisak Krstin izazvao je ob6e nezadovoljstvo. N ovakovic je srusio Krstu. Pietro Novakovich Ali se je Krste zajmio. eoju i dmge predmete iz dueana porobljene za globu. Ma sull' eterne pagine Cadde la stanea man. N ovakovi6 bogatas. ima duznika ko i Krste. Koliko smo puta gledali na drazbi N ovakoviea konje.

300 godisnje place. navesti cu jedan slucaj. 1871. po kojim su morali propasti. Eto zalosti. kako nebi mogli izlaziti kraju. V uk dlaku promjenjiva ali cudi nikada. zupa ostala je 8 jednim svecenikom radi uzroka. sve su bile osobnosti. u pitanju unije koliko se je Kulisie uplieao. God. ali za takmu dviju obitola. Ona velika vjerskaborba pretvorila Be U Kulisica Novakaviea borbu.1zobila? Njekoliko dana pred Bozic. kad su mi kazivali. da je Krste ostao u starim opaneim. da hoee unijatskog popa Nikoliea a da nece Latkoviea. Ja drzim da nebi N ovakovie nigda uz autonomase pristajao. a tada je \bio nacelnikoll1. Hto su vlade mletaeka. rimokat. Posljednjih godina. Brzojavlja po fratra. . Prvo smo gledali dvi misli. koji ce dokazati. saljn seljani paroku. e pa dobro. 1853. da Digitized by Coog Ie J . nedadu Latkovieu sluziti. to je bilo dosta sramotno. jer nezna nista. radi toga franjevacka ar~ava nije mogla dati drugog fratra za Vrliku. francuzka. da nije mrzio Krste. kako sve. Za taj trud. I ako sasaljivamo prve borbe. Nije mi lagao.Milos Nikolic i udov ca pok. sve pomoenicke posle obavljao je unijatski pop. da na Maovieam obavi sluzbn bozju. tko se je nadao da ce je biti ove godine. austrijanska stavili take uvjete franjeveim. a oni da hoee fratra. jer u ta doba nije imao vee for. Nigda kroz to nikakove zanoveti. da je Krste Kuli~ic ucestvovao od god.pop . Jur sam naveo izpravu od god. tako bi otisao na Bozic reei liturgiju na Maovice. Ovaj odgovara. 1867. u svim borbam proti katolieim. Bila je daklen nestasica svecenstva. ipak znamo i mozemo ih opravdati. a sad gledamo dva takmaea. nalazim da je fratar dolazio u susret ekonorniekoj nevolji popa unijatskoga. Kako rekoh sluzio za Bozic misnik da hode na Maovice.64 bilo nacelne 'borbe. Vidili smo. Pripustav mnoge stvari. da Nikoliea nemoze dobiti. seljaci zatvaraju crkvu. da nije strepio od N ovakoviea. Jos od god. da se eiela krajina na megdan izazivlje. manje bi se Krste uvirao pod skute narodne stranke. Idju i paroku. da nije bilo te podpore. 1842. Hranilovica. ali bura prevrce :koeiju na vrh Zrnca i fratar Pensa vraea se u Sinj. jedan sveeenik. za Bozic trebao je zupniku rimokat. Hoce zupnik da dodje na Maovice da rece misu. eto ti na obcinu maovicana.

Misli danasnji narastaj. za Ruskoga Cara Aleksandra II. Krsto je bio tiesni prijatelj sa don Mihorn. za da neprime unijatskog popa. popom Mrkicom i drugim uglednijim katolicim. Svu odgovornost stavljam suvremenim spisim. crkveni obredi svedjer na sriedi bili i da su Rimokatolicki zupniei imali svedjer posla sa grcIm. da oni pripovjedaju Hto je bilo nazad godina. od Kulisica moga osobnoga neprijutelja. Ovoliko se u Vrlici sgadjalo. godina da ova zupa nema pomocnika.»Nebi seljani nigc1a na taj korak dosli. -. u Been preko Ljnbise preporucivao je stvar i. i Milana Srbskoga.5iccviJn«. on je zapoceo i dokoneao pitanje. da niesu hili nagovoreui od grka Kulisica«. Sto se on stavlja u nase katolieke stvari? Zar bi htjeo biti gospodar i despota svega. a. -. da dodju glavari i starci i stavljaju krize proti zupniku i to im prieti pod kaznu svrgnllca. neprostim i nedicnirn nap(lI'OJn Kllli. tko sastavlja tuzbc. da je u V rlici cviece cvalo. pogrebi. pa nije bilo bune do 21.65 ~e ga usmrtiti ako dodje. tko brzojavlja po vise stotina rieei.»Dosta je spomenuti zulostnll smrt Kulinicevu.~ kad je KuliHic zaeeo da zavede njekoliko smutljivaca u Maovicam. ko sto je njegov uzor za Rusiju ? On se tuzi. no. »Tusba podpisana na ime obcine od glasovitog Krste Kulisiea i od njegova pristase. po svim uredovnim spisim. U drugoj izpravi stoji: »8ve je to uredio i npravio preuzetni grk Kulisic«. mam pomocnika. a sada ta lisica pretvara se ko duga za svoje neeiste namire. u saboru. zato zelim da se svrne pomlja. 5 • Digitized by Coog Ie . . Prosinca 1867. Iura 14. Sada Halje cause po selim naredjujuc. a od drugoga njegova uliziee radi nizkih svrha. da su vjeneanja.Iavlja tezacirn. koji 0<1 toliko godina neizpovjedjen ipak bi nkopan u sveto mjesto. da je 11 zupi velika buna sto ne~. . U Zadru zauzimao se je za gradnju katolieke crkve. tko sazivlje seljane? kazati ce suvremene izprave. 0<1 Kulisica koji je svedjer bio zakleti neprijatelj nase svete vjere. Radja je dogotovljcna pod naeelnistvom njegova . tko nije dao redoviuu »nek dodje k meni ja cu se zato misliti«. odkle sva ta gungula'? Tko prima na zapisnik.sina Joze. Bili stioe doznao.

Za zupnika katolickog. nijedna greka crkva sagradjena? Nat:ia Vrliekn rnogla bi se okrenuti u onoj grekoj kod Benkovca sagradjenoj za naeelnikovanja Daparova i eestito vladajueeg Frane Josipa 1. kao nacelnik. 1870. jer su oni jedn. Jozo /je bio gorljivi Hrvat kakvi niesu danas vrlieki »otaebenici«. Skradinu i Benkovcu. osvjetlao je lice u izborim u Sinju god. . J ednn samu nemogu razumjeti.aki prama katoliekoj crkvi. biljaca i druge odjeee. sa vidjenijirn crkovnjacim. da je Tane nosio kozu u Siuj. nesto se je naobrazio i ako ne koliko je mogla podnieti njegova prirodjena darovitost. a narodne su isle nit sva jedra. Dvie engleskinje sasiplju for. Bogovac i Dr. On je prijateljevao sa svim prvacim hrvatskim. Ipak nigda Daparu nepade 11a pamet upisati u svoje zasluge : duznost izvrsenu. Tako je znao u kuei mirno a u svietu prij atelj ski postupati. da je fratar Ljnbie kao obeinski vie6nik bio najvruei zagovoratelj te greke crkve u Bukovici. Tune Ristovic. . koji. nasao hrvatskog junaka fra Ivana Sumana. • Jozo je imao sve sposobnostida nacelnikuje u Vrlici.Silvestar 0. da je Petal' Novakovie srusio Kulisica Krstn.Odbor za dieljene novaca sastajao je iz cetri clana Jozo Kulit:iic. Sto zar nije za naeelnikovanja katoliekih naeelnika u Kninu. vruskih i srbskih. Ipak narod i je volio njemu nego Krsti. sto je moglo pomutiti mir ? Jozo je zatekao ustanak u Bosni. Nije primio oteeve goropadnosti. Gori sam rekao.' koji je iz Like dosao u kOZUHU bielim ga6am. Njegovo prijateljevanje steklo mu je pouzdanja u pokrajini. Hrvat uz Hrvata. Suman uz KuliHica ko dva brata. Znao je narod.66 Potrebito je dobro opredieliti dobu suvremenih vladaru vrliekih. Njega je nasliedio Tane Ristovie bivsi sluga Krste Kulisiea. On je vrsio sarno duznost.Krstinu sinu Jozi Kulisicu. dodija je bio zulurn. Dapaee znam. Jozo nije zadirkivao u vjerske stvari. v Digitized by Coog Ie . s toga sa svih strana sgreu se novci u Kulisiceve ruke. Tane je svrsio svoje tri godine i bez ikakve borbe prlpus tao naeelnistvo . obikao narodu i narod njemu. ko malo tko. a ovaj je poslie godinu dana na sinjskoj plokati mnrao. 20. ipak se je sve zaboravilo za izbaviti se Krste.000 osim kupljenih kapa.

nemogu razumjeti zasto prijatelj Suman nokat i meso. iz god.ljubav svoga druga. j. pa nit njihov zupnik i ako tiesni prijatelj Jozin. jedan drugomu na boziene svetce blngosivlju knee. Doisto tko poznaje Jozin znaoaj nemoze vjerovati ono sto se govori. Tako nalazim u Br. Sve je bilo u skladu samo je jedna obitol protiv Kulisieu. vee se malo tko zeni od svoje vjere. vidiK fratra za riseanskim sprovodom i kaludjera za katolickim. svojim krsnim cetinjanim. ali nije oprezllo i pametno zapostaviti katolike mjeseane i njihovog zupnika. kazu to je od ustanka. Petar Novakovic nece da zaboravi Krstino progonstvo. Zvoua uzajamno slave i krizi se inovjernim crkvam klanjaju. i za to nema Il1U prigovora? Doisto drzim. sto se nemoze dokazati. Pripustam da je bilo sve posteno. N. To je uzrok da se dalo u sumnju malo i veliko da se K\lli8ie nije okoristio tim ogromnim noveem.. Rekoh. ako u Sime vide biljac. Okolnost je znamenita.. _ N. u dva broja pripovieda. 1. ako kapu to je od ustanka. od god. jer im se radi toga nemoze nista prigovoriti. ali za Kulisiea nije pohvalno. dusa i tielo fra Andrija Copic. Sve je zamuklo borba je pres tala.. da sviet nema temelju sumljati. Za nje je bolje. katolik riscanicu a riseanin katolikinju vjeneaje i [edna i druga odrice _se svoje "jere za . koja se nemoze nikako opravdati. iIi mozda. L. kad nebih opazio tu manjkavost. ali je svakako tomu kriv neoprezni Jozin ekskluzivizam. nesmie se nit reci.. Koji bi Digitized by Coog Ie . I ja bih dragovoljno pohvalio. kako suputi radjeni i popravljeni. jer se radi 0 velikoj svoti novaca. L. Pa 8to bi bilo da se izvi'si ona. a np1'avu tolikih novaca dati ljudim jedne boje. nebi se za vinograd u Podosoju put sagradio. ua Bogojavljenje uzajimlju cirijake i palme. 1878.r I 67 Kazimir Mandjer. sto se U odboru nevidi niti jedan vrlieki katolik. kako je to sve n redu teklo. 1878. Moze biti da bude bio tko drugi u odboru. Katoli(~ki Biskup pohadja grcku crkvu. fratar i kaludjer skladuju. tko 0 medu radi L prste lize . niesu se nasli u odborn. a grcki vladika ulazi pod Baldakinom u katolieku. Ljudi su zlobni. da bi se sa tolikim hiljadam bilo bolje upravilo nego je put u cetinsku_ spiln t. dapaee da je bio z1'tva krscanske Ijubavi.

ne oko Joze KuIisica. a njegove je plodove brao Jozo. ·• . . On se je nasao ko bubreg a lojn. Uzivao je i nije dopustao da ga i~ta uznemiruje II lIjegoyom raju. Ipak katoliei znaIi su sve zaboraviti za visn svrhu. iz godine 1879.. Nije mira pripoviedao nit fratar nit kaludjer. U obeem zanosu oslobodjenja brace' izpod tnrskog jarma. naime. Evo ~to N. tako je i u Vrlici sve se zaboravilo starih zavada. ko Ribka uz pusku. ali nije hvajde. vee izdajstvom crnih Srha Obrovackih i Kistanjskih. L. na preuzetnost greku n obee ? Nit jedne vruee besjede. _ !II l. jezik hrvatski U obcini vladao. ali sa okolnosti neizbjezive. Gusta va Ivaniea.. niesu nista zrtvovali ni grci nit katoliei. Katolieki znpniei znadu Hto je bilo. izvanjski neprijatelj ugusio je domacu borbu. ipak su se nasli duhom ujedinjeni. Svakom je bilo svoje. sto bih se ja nadimao i napuhivao uzvisenu gIavu Jozinu? ta mogla hi mn pukuuti. To je uzrok skladu i ljubavi. Ja drzim. Propade al ne junaekim megdanom. da uniatski skot izkorene i crkvu im porusi. pak je svak bio miran i zadovoIjan. Sto je Jozo ueinio da se zaboravi na zulum njegova otca. vara se ako on to sebi pripisiva. narod je uz Kulisiea. a osvetljivi duh okrenuo proti nekrstu. a da nehi Dragovie pohodio t VrIika je zemlja mira i_ sklada.Iozo ko stvoren za nacelnika. da sn se duhovi umiriIi i kako u vrieme borbe proti turcinu say krscanIuk nalazio se je na okupu. a . bila je zlokobna za narodnu stranku. ipak nista se toga nesjeca. . Brankoviei Bog vas ubio! Ali ob ovoj pobjedi ko sto i 0 crnom izdajstvu Obro- . 53.Godina 1879. s Digitized by Coog Ie . prvi prisjednik bio je katolik. Ovo izbornistvo malne ci~to narodno propade. Komu je igda palo na pamet u nj dirati ? Sam je Novakovie pokusao. Unijatski popzna posljeduju volju gospodje Mart. Ustanak u Bosni i Bosanski bjegunci u Vrlici mnogo su pomogli. Jozo pristao uz krvutsku politikn. Vjere su se uzajamno castile.68 katolieki biskup u Vrlici bio. Br. pise: »Izbornistvo Zadar-Benkovac Halje u Bee autonomasa Dr. hrvatska trobojnica na obeini vijala. . ~- . Po svim katolickim selim katolici su glavari i poljari. a tako grci po grekim. cia 1I1U niesu nit njegovi prijatelji ovoliko rekli.

I ovi ee izbori ostati doisto spomenuti i radi svestrane neeuvene pobjede. neka nas narod dobro npamti svoje odmetnike svoJc kukaviee. L. trohojnicam. 54. ali nemoze zanieknti brzojav u »N. 53. br.« od god.ranke da diele jednokrvnu bracu i da razdor svestrano siju«. da i on stupi k srbskom pokretu. a on mn odgovara brzojavnom : »niesam pohlepan za crljeuim pojasom «. . koji do jednoga. on neoe da znade za bnkovaeke Srbe. nepohitimo nn susret vrlim biraeim svih vanjskih obeina.« Br. koje dozi vi u Obroveu i Kistanjim.. »Cmo izdajstvo biraea Obrovackih i Kistanjskih svuda po Dalmaeiji privuklo je na se zasluzeni prezir«.vackih i Kistanjskih biraea progovorit cemo obsirnije drugi put. proslih dana niesu se stidili uzpirivati i vjerozukonske strasti po kotaru Benkovaekom da dizn hajku proti predlozeniku narodne st. U domacim viestim. zanesenjnka bizantinea MilaAa i kukavice podle arhimandrite KovacevicH. br. ern njim obraz ! Svak znatizeljno pita kako se je nasao Jozo Kulii§ie u takvim kusnjam ? Jozo je uzivao mil'. 03. osim Brankoviea Obrovackih i Kistaujskih jadna njim majka stupaju ponosno vjeneem pobjede u rnci '?« »Devet izbornistva a osam pobjeda! OSa:l~1 pobjeda a jedno izdajstvo koje stvara osam sto pobjeda! Sacica Brankoviea sa zigosanim celom. 1875.junaka! To je divni prizor !« _. da je god. on je taki zaneseni Hrvat. »Milns i Vojnovic. pokunjenim u ernu zemlju za vojskom nebrojenom i nepreglednom Milosa -. ern njim obraz«. »N.-Iozip Kuli~ie naeelnik «. koju narod obdrza i radi smrdljivog al usviestnog izdajstva. osobito bognmrskim ponasanjem Vladimira Simien viteza od Vukobrankovica. 187!). Digitized by Coog Ie . pri dolazku Njegova Velicanstvn cara i kralja sve svoje prozol'c i say jablan pred kucom okitio hrvatskim . Profesor Milas pise mu. on doslovce ovnko brzojavlja : »Izkljucenje zove se crno neoprardioa Lzdajstro proti kojemu sva Dalmucija imalu bi prosvjedovati. Mozda ovuj hrzojav zaniece posto se moje kazivanje oslanja na kazivanje njegova prijatelja Copies. L. »Kako da.

CUO Nigdn od svog djetinstva nije nikoga u vrliekoj krajini da je nazi van svoj jezik srbskim i sam svedjer je u ustima imao. hrvatskom trobojnicom i milim hrvatskim jezikom. niesu imali prama njemu duzuog obzira. to neznam. nedohitan jo ko srbsko nebo. nigda mu dosta slave. te ' godine umrao. po svoju sreeu. Do svrhe god. Velicanstva. zatvorila slavu njegovn. ostavio bi bio vjekovitu uspomenu u ovoj krajini. Dotle bosanski bjegunci sve pojeli. samo da moze kavu piti blizu guvematnrn. on nece da se odrece svog »milog hrvatskog jezika«. da ih Jozo Kulisic mukte sluzi bez ikakve izvanredne nagrade? Zbilja govorec. 20. On je znao odmah u pocetku na kakvo obcinsko pitanje odgovoriti. kojom je okitio svoju kueu za dolazka N. on nece da kalja onu zastavu. Tko zna 8to je Jozo sanjao karl je bukovaeke izbore nazvao crnisn neopraudinim. 1879. katotieka crkva sagradjena. koju je nosio pred Wagnera. 70 Taki je bio Jozip Kulisic god. ali ju on junaeki predobiva. da bude dozivotni vrlieki naeelnik i narodni hrvatski zastupnik. Da bnde Jozo.. Jozo moze racunati. Nezasitno je srdce ljudsko. znam samo da je godina 1879. puti preko Maovica i do cetinske pecine popravljeni.. _Sto bi htjeli ti Hrvati. Ako ga Hrvati nemogu imenovati ministrom a to harem prisjednikom zem~ljHkog Odbora. izdajsi1)O''n? Mozd« je saujao na listnicu ministra hrvatskoga ? Hrvatska stranka nije mu mogla dati drugo._ . Jozo je tada bio mlad covjek i racunav. »ruzumije li hrvatski '?« Kad se Jozina pametokrenula. on je iz svoje ruke podielio for. »koja je meni korist od toga ?« Ja Joze Kulisica. Jozo se je kitio hrvatskim perjem. on je pute popravio. Ali to je malo Jozi. katolieke crkve i svoga hrvatskoga znaeaja. Pak on zna kako narod dise.000. sto me ceka poslie trideset godina? On se j<: stresao oteeve goropadnosti. _ do vinograda na novo sagradjen. 1879. botlen je bio covjek i eastim gao Napast je bila velika. ali nije oholosti i slavohlepja. ako je ovaki moj poeetak kamo moram doprinieti do zrelih godina? Ako sam ovoliko zasluzie u tri godine. da je tri godine slavno zivio i to na racun ustanka. on je imao tn srecu da Zit njegova nacclnikovnnja dogradi vee Digitized by Coog Ie .

· tako i tada htjelo se mahom bez priprave i uredbe jedno Digitized by Coog Ie . iz kule srbske napa dati katolieanstvo. 1883. za Jozu su cetri godine teske dusevne borbe. vee da budd tada zadovoljeno njegovo slavohleplje. da se Vrlika povrati hrvatskom znaeaju. jer smo znali ciji je sin. takom velikanu i dobrotvoru covicanstva! Mi ga sazaljivamo .:'to je kutolickog. falio je vodja. Jur je U obitoli naucio 0<1 Krate i gospodje Mare sve mrziti . Hrvatim je mila liturgjija ko i misa.Iozu . vec je u svom sustanku odredila god. pak i uz narodnost. taj moze znati kako je tezko iztrgnuti Be iz njezina zagrljaja. Kako nmogo puta. dopisivanja. kako ee oknpiti vrlieke Hrvate. naprlo je da Jozu Kulisida iztrgne iz uarueaja majke Hrvatske. ko Mo im je mila latinica. a da se za ljubav pravoslavlja odreee hrvatskog imena i hrvatske politike. a mi hi se s njim ponosili. obecaju ga ubrojiti medju srbske svetitelje. hriscaninu metanisati i su tri prsta krstiti se. Od god.ljemajke Hrvatske? N eeudim se nista. eto zgode. Narodna stranka lllJC vjerovala -Iozinim brzojavim niti njegovini medenim rieeim. u kojn se je lukavo uvnkao. Jozi nije ostajalo vee korakom koraeiti i eto ga u morn vasionog srbstva. najprije uz vjeru srpsku.iz kule. kaludjer ko i fratar. obeeanja i sve eim mo~e bizantinstvo razpolagati.71 He KatoIlcka crkva. 1879. Sa srbskog neba pisma mu lete. mnoge je pametnije glave hrvatske izludila srpska politika. Sve je u Vrliei bilo spravno. jer tako hcee kaludjeri. okruniti neumrlom slavom. iztj ern ti . zasto Jozo bjezi od sV<. Drniski rodoljubi niesu zalili priegora a.dosada kitio hrvatskom trobojnieom. Zato razporedjiva. Hrvati Hesmetaju Turcinu Hrvatu klanjati. da Jozinu izdajstvu vrati zao za sramotu. opet u Vrlici! K cesmi i od cesme kuci ! Kako je ovaj sviet neharan. Hrvatim je sveta cirilica. on je bukovaeke izbore nazvao crnim izdajstvom. do 1883. pomalo se kvas podize. pa nikakvu nagrade. ponoeio svojim milim hrvatskim jezikom. jer tko nezna Kto je crkva i peci se klanja. Jozo bi se ko i . ne Kto nam je on drag igda bio. Nitko namah nepostaje opak. danas bi sve mirno bilo. kamol nece samouka Jozu! Jurve su svi pravoslavni pristali uz srbstvo. Tko se je igda na nepovratak rastajao svojom rodjenom majkom. Poliodi.

a da katolicim nitko nit besjede neprogovori. koliko pravilnik iz'borni zahtijeva. Sinoc bio je sastanak u Kninu na koji prisustvovase. br. ali je vjera uspjesuije sredstvo. to su se uzdali.72 biraliste oteti. L. toliko vremena. da S11 kalndjeri razpalili vjersku borbu. Kandidata pojavilo se je mnostvo. 30. agent Jovo Metlicie. 42. izuzam mali n Digitized by Coog Ie . Medjuto. Takve su priprave za izbore ueinjene. od god. kao da niposto nismo u zemlji ustavnoj. a pozurise se sutra dan put Knina. savjetnik Marko Petranovie . ali premda miran i posten. Netom 0 istom stogodj saznam. tekueega u Vrliku savjetnik Barbieri. izmedju ostalih : zloglasni Bajamonti. dosada je V rlik:a sa svom krajinom bila hrvatska. pozivi nisu odaslati imajucim pravo na glasovanje izborno u zupam Vrlike i Kieva. a drugi me nepreteee. Proo. svibnja. imeuice biraea nisu bile izlozene za proglasenje. U ovoj naHO] nesretnoj vrliekoj obcini strasna agitacija vlada od strane srbsko-autonomaske eda proturi svoje Brankovice. ali u isto doba se groze i priete. velika je zlatna riec. ali ne hriseane. jos neki tel' neki Hrvati. Pri izborim zastupao je politieku vlast gospodiu Brcic. L. te tute opremise kod poznatog J oze Kulisica kratke posjete. U tu svrhu jurve stigose na 27. urednik »kaludjerskog klapala«.« obilazi sela ikonom. Ignjatije Bakotie i mnogi drugi. Do vidjenja !« »Vrlika 5. kojim su kaludjeri : prodoeili-propast pravoslavlja ako nebudu s Kulisieem. Druqo. 1883. hajdmo uzesti sto je nase! Niesu narodnjaci racunali. koji je sva sredstva ulofio. melee i kumee seljane da glasuju za bratiju. Hrvatstvo. Jucer se obavise izbori ovdi takom usilnosti. Jovo Metlicic i Sava Bjelanovie. javit cu. nije znao odoljeti drzovitosti i lnkavosti nacelnika Kulisiea. Sava Bjelanovic . nesluzi vee. lipnja. tako su nas uvjeravali Krste i Jozo. Dakle vidite kakva kukavna kortesacija vlada nesretnim Kninom i Vrlikom. kako mi knz~l. da se odrsi na vlasti. uzprkos vee javnom nepouzdanju vecine naroda. jer neki J oko l\1iovic Petrov iz Drnisa. kakve je prosto eilliti u samom pasaluku Kulisa. dobro poznat eitateljem »N. pozor Hrvati. ali nije moglo i Kosovo zaostati. Nista bolje sto prinieti dva dopisa iz N. oni ce nam vierno kazati sto je tada bilo: »Izpod Dinare. U ime hrvatstva lahko je bilo llozvati kntolike.

tin. Evala mudrom Jozi! Odbor hrvatski sastavljen odeetiri osobe prikazao se je pismeno komesaru. da lUU dopusti prisustvovati radu . ali ostadose til zgoljni privrzenici srbende Kulisica. dok se ne namirise na Milu Plazoni6a. a naeelnik Kulisie zaviee kao mahn it: neprimam glasa. molec. posto on novajlija. kakvu ce on dati svjedoehu na ove tusbe. koji su nase turkali i odbijali kad hi pristupali da glasuju. pitajne uzrok sbog koga otimlje mu glasov. kome. potuzi se svom zupuiku Milosu. Dodje Jozo Rezi6 i glasova. koj. a ovi ga odvede pred komesara.ii:i nacelnik popitivao hi strazara obCinskoga. ovorec.j. to nije pravo l Ali ipak vee nijedan glas kasnje nije primljen. komu je izpoviedio svu stvar. Mi Digitized by Coog Ie .i se naimenuje. koji je to trpio. Sluzbeuici obeinski pak prama dvorani glasovanja uvodili su u sohu nase i promenjivali liste. Cekamo da vidimo . jer nase nisu pustali u dvoranu.anjc. ja eu svoju duznost vrsiti. I istom tada vladin komesar nemogue dalje trpiti nerede izpravio se i rece : to gospodo nevalja. Kako stvar hode nezImino. Ali koja korist? Zatim Simo Kulisie stade promienji vat liste. kad odnesose listu. ~ valjda jer nije imao dovoljne snage oruznicke. da odbije svaku nezakonitost primjecujue zupnik Milos komesaru. prisutnim oruznicim potnzi se. odvrati mu pasa Kulisie. Nije se eudit Kulisevoj usilnosti. proti cemu su prosvjedovali zupnici Milos i Vuicic. g Ali kad bi koji pristupio na glasovanje imenicom hrvatskih ljudi. jeli ta. Cujte jos ovu. ali ovi mjesto Kulisa ugrabise Ivana Valizi6a i privedose ga pred komesara. A strazar je znao kako odgovoriti svom gospodaru. Kul. vee je cndit se vladinom povjereniku. Jer hoeu.izbornom. se non la manda fuori i parrochi io sospendo Ie elezioni! Potla toga vee nas ni jedan nije smio zaviriti u dvoranu. Eto kako hriscani ovde dobise. nepoznaje licno ljude. Rczie hrkato okrenn se. llego nacelnik video da nemoze pravit take nerede zavika: signor eommisario. Komesaru se je einilo to SUViSIlO. Po selim katoliekim trkom proletio strazar' obeinski vieuc: u prvi petak na izbore eete! Ovo je novi naeiu kojim se izbori urieu. Dakako to nebi popitivao lead bi pristupile osobe njegove stranke. da je to potrebito. koje su odpravljene I na zemaljski Odbor. se opre. a kad ga zateee zupnik Vuicie gdje to ueini Ivanu ValizieH.73 broj.

jer je tada Begovic bio preokrenuo svoje stanje uapried. do 1862. Velika je njegova zadae». Njeki su se varali njegovim obeeanjim.Osim -toga slusbn Obcinska javno je prietila tezacim : koji dodje u fratarski obor. Teske je pred svietom i u sred biola dana pljuvati na ono sto se je do jueer obozavalo. dapaee toliko je znao njeke zasliepiti dn su ga ubrajali u otajne sliedbenike hrvatske politike. Prvom njegovom sinn· nebi za kuma vee drugorn. da se je zakon vrsio pri izhornom cinu: i da delija KuliKie nije onako zvierski postupao. kako otac njegov tako ion. o povratku nema vee govora.• Iozo j~ zagazio u srhsko more sve do vrata. njeki su se zadovoljavali .4 zovemo carskog povjerenika svjedoka za sve ove pomeuute cine. Tko bi se bio igda nadao '? Ott god. Doli nedostojni !« Sad smo na cistaen. . U otvorenim dopisim »N. novi sabor imat unistiti Vrlieke izbore. S Begovi6em odrastao. pobjeda bi hila nasa. Ali uzdajte se u pravieu. ali je tesko eielu hrvatsku krajinu srbstvom okusiti. Njegova miroljubivost zasluzila mu je da gnVisoka Vlada bruni ko svoje cedo. sve ce to Jozo svojim bizantinstvom preokrenuti. Milanu. Od 1842. Nek se uzto nasi Hrvati u Vrlici svieste i nek sada uvide Hto je kadar ueiniti licumjerae .tabor.« urednistvo odgovara u Drnis : »Stalni smo da 6e te tamo bit sretuiji nego u Vrliei. i dokazu Ii se sve one strusne nezakonitosti. platit ee za banovac travarine tri! A uz sve te prietnje. . A sad pitamo: mogu Ii se proglasit zakoniti ovaki izbori? Nadamo se da ce ih sabor unistiti. da] da se sto bolje kumstvo pri- • Digitized by Coog Ie .Iozo. Znam da je Jozo Kulisic prevrnuo srdcem i pameeu i uletio u srbski . Sve potihano. 1888. do slaoodobica hrvatskoga l1'aja{ ce poliH)%a borba . a sad cujmo kako misli organ narodne stranke. borba je dviju ohitola Kulisiea i Novako- ce viea. jer ovakih grdnih nasilnosti nije se nikad vidjelo.8to je debar broj katolika bio n vieeu i upraviteljstvu. U vjek mu je na ustim. »brat je mio koje vjere bio«. pocimlje vpoliticka borba u Vrlici. neprekidna je vjerska borba. L. Plazonie je stari kum i prijatelj. a od god. Lahko je bilo posrbiti Kulisicevu obitelj. kog oni na svoja pleca podigose dajue mu vlast u ruke. Do -vidjenja [« _ Sad zn~mo kako je: u Vrlici hilo.. 1883. do 1883. Od 1863.

Nasem Jozi tiesna je Muealova kuca i ako nije skup najam od for. r Digitized by Coog Ie . On. Hto je to '? ta u Beeu zapada po for. ni prebijene pare. zagusiva hrvatstvo.redovito. Dok je trajalo ono forinti 20. nista llemanje daj svezi i snjim prijateljstvo. Opet velju. Deset je godina proslo Jozina nacelnikovauja a nit noveica pristedjeno. 2000 five potrebito zemljiste. jer je u njima vidio osvetnike pogazenog Hrvatstva. nece zapasti for.000. ali s drugog on je ulozio sve Mo moze lukavost bizantinska igda pomisliti. jer po vjestackom sudu taman se toliko hoce. N estalo novaca. nesta radje. u cetvorni metar. S jednog kraja tako je Kuli~ic radio. Lagan je Jozo bio za svaki posao.tvrdi. j. s toga je nastojao da ga njegovi suvremenici preziru. pak jednog na sveueilistu. 300 na godinu. a kad bi se 0 Hrvatu radilo. Jedini koji je daleko stao Petal' N ovakovie. Begovie mn je bio prijatelj. Gdje ce BC graditi? Gdje ljepse ~to prama katolickoj crkvi ? tu je sredina V dike. Svak moze razumjeti KtO radi covjek kad mu se pamet prevrlle. bio bi otajni nmet. Gdje je mogao J ozo nije ga ~tedio. Begovi6 ima tri sina u srednjim ~kolalll. velika je krajina. ima mnostvo duznika. NiKta zato. osobito je poticao I veska Plazoviea proti Dragu. 22. ali je on mrzio Begovi6evu djecu.rado pravio molbeuice. ali BU to sve prazne besjede. ali ne privrzenika. on ce dati za for. Novakovie je bogatas. pisao preporuena pisma. 5000 samo da nzgoji srbima I vetiea. Jozo jednog po jednoga uplivnijeg Hrvata lovio na tanku meku. vee je stara obitolska mrzuja medju njima. Jaruziua je to kud je V rlieanim prolaz za brze na Cesmu. Nesmeta. uduzit ee se Jozo na ime obeino for. on je. hoee se novaea. zrtvovat ce se Jozo za ljubav svoje krajinc. s toga Kulisie od njega nepreda. Bojao se je njegova sina Draga. Da nebi tko pomislio da Knli~ic od svog trosi. Znao hi napraviti najljepsu molbell ieu a privatno dostaviti najcrniju obaviest. Mucalo je dobrieinu nIle od nJega pogibelji. ali proti njima Kulisie trosi do for. pripovjeda srbstvo. Na oei dusa bozja. nema se Cim Jozo slaviti. bilo i dobroeinstva. Ali je tute Kulisieevo zemlji~te. vee od ob6inskog t. ali sada teku stvari -. ne iz nacela politiekog. od hrvatskih nomen da nzgoji jednog odmetnika.000 bilo radje. bit 6e i sliedbenika. Bye za steei upliva medju Hrvatim.

yec ueizkorenjiva. Daklen. Obeinski Dom zidjan je pod nadzorom arhitetonienim i ekonomicnim Jozinim. Kroz to se je morale prinieti staro pokucstvo u novu sgradu. a noveem srdce i pamet. SYe dobro.. pozajmila je for. 1880. mi necemo imati nit Doma niti vise stotina hiljada forinta. God. zemaljski Odbor potvrdio.. Nit luka jeo. tizim ce svrsiti nspomena . izmedju ostalog i obcinski grh »Gospa Rozarica «. Prvo SIllO piacali for. kad ce eiela Da]macija slaviti velikana Jozu KuliHica. Nista za to. koja vodi Ijekovitoj Cesmi. Radi toga Ivo Brcsun. da se na njegovn sgradu stavljn kutolieko obiljezje. BYe li je u Vrliei bilo moguee! Ova mala obeina zadusila se za for. 1210. Liepo se je tada poljepsalo mjesto. Nistn za to. naravno njegovim znunjem. tako je biedni Jozo opet moran svih for. nit S njim vonjao. Tesko je to bilo za pravoslavnog Srbina Jozn KuliHica.odbyGoogle . do 50 godina.Q J I . 22. D. podzidjana Kulisiceva jaruga. Jest gn zapalo truda i muke. 22. a drugom nije bilo stalo. 1210.000. neka Rozariea euya zaloge u ~ufitu 1l0VOgDoma. u Vrlici se otvara obeinski dom. kakvog Vrlika uije upamtila.Kulisieeva. ali ce doci dan . naravno trosi Vrlika za svoje poliepsanje.9.slabo sagradjena. ziv je poernio na suncu se pekue. da joj nitko neproriee 20 godina zivota. Ato je to ua ovliku obeinu ? Suvise. zamjerke nije. To je najam for. 22.. daklem deset godina poslie bnkovskog izdajstva. Ima obcina novaca. docekao je prije svoje smrti spomenik mara i umar Nije ga nitko zulio dok je novclq dielio. svak Zit se..otvora obcinskog Doma.:. kaze. zid od avlije sazidjan.0()O iz svoje ruke potrositi ! T eto opet njemu slave..izgubiti na upluceni novae. ali 1II0mei malo vise opreza kad govorite ! Doznali katolici za grcko framasunske numjere i sprcali <In Jozi oei izvade. po njem zasadjeua. 300 a sada for. ova je sgrada tako . 8to u to ulazi Kuli~ic '? Viecaodlucilo. Eh <In hi Bog dao ! Ali se otrovna bil jka. ako se uzme da po sudu vjestaka. Kulisic se je liepo -. daj da se slavlje slavi.76 200 cetvomi metal" kamol neee u V rliei zapasti jaruga. ~to ce mo uplatiti i kamata Rto ce mo .000 izplative u 50 godina su godisnjih 51.i2 "l.. Prijatelj Begovie nije zavirivao. sagradjen most preko jaruge 11a Kulisicev dolac.

u hrvatskom ta born u pokrajini Kuli~i6 osvojio srce i pamet. Kud se god okrenes na svakom nuglu Jozino kumce. Kad recem. da niti za jednu dlaku sva krajina ni je napredovala. cinilo im se da to Vrlika sluvi. a niesu znali jedni i drugi. toga samo moze izvesti. mogao je po izgledu obcine sinjske. Na~i su dobrieine. novih puteva kreiti ? V rlicaninu je blize za 30 kilometara preko Lemesa negol preko Knina k mom. Lukavost je Jozina nadhitila svu hrvatsku snagu: suvise svu pokrajina obasiplje Kulisiea necuvenim hvalum.o je Jozo ueinio dobra ovoj krajiui. kroji kako hoee. stari zn~ac ili dusnik jo~ njegova otea Krste. U svoje rnke uzeo sukno i noziee. svemoguci Kuli~ic sve je posrbio. Keen traziti da ucini svojom oteevinom. koji ceMe neobadje svoju krajinu. gori je poturica od turcina. Kako je to postepeno i brzo i~lo.Ioze Kulisica. Kuli~i6 je nenadkriljivi nacelnik. jer je to najkruce opeilo sa morem. I Rto je najgore. Kako cia uvozi i izvozi. lS7!)'" Dobar dio GI'HOVa Digitized by Coog Ie . barem popravljati to potrebito obcilo i ako neee. dosta sum se blago izrazio. da pozna njezine potrebe i da joj pmma svojim snagam pomogne ? Znade se kakvo je stanje svih obeina bilo do ustavnog doba. da to Jozi sluzi da podigne u Vrlici svoj padajuci ugled. osim vune i mesa. To je potrebiti put. Vrlika je za hrvatstvo propala. s toga netreba da jn. opisivam Vrlieku krajinn. Ali taj put nije od koristi KuIi~i6u. da je mum u . Jozin pobratim.77 izvukao i kroz jednu noe popravio osteceni grb i na dan slavlja stavio ga na celo obeine. Onaj do Umista hio je davno gotov i samo do Cetine popravljen novcim za bjegunce god. kad su slavlje vidili. u tu meku uhvatili Btl se i mnoge licnosti iz pokrajine. Onaj ~to vodi do Drnisa. Ht. ali mogu iziskivati od njegove uprave ZIt dvadeset godina llmogo dobra. Vrlika ima potrehu od svega. kad se na polozaju nadje! Htara je poslovica. Koji je to naeelnik. kad mora preko Knina k moru ? Docim. ko ona radisna obeina. Napokom je zalostlla trublja svima navjescivala. Dobro bi bilo da pregledamo. Najprvo cemo puteve. ucinjen je nazad vi~e od 60 godina. obce je rnnenje. 0<1 cisto hrvatske 'krajine 8tO nemoze uciniti jedan odmetnik.

tri put odlueeno da ce se uredjivati. kad ga svega zasu przinu sa Strazina i talco ce i to selo ua skoneanje doci.O Kulisic.onje potopi i zadusi. zapustao ih je J01. Tko da im pomogne do Boga? Kievo selo kutolieko ima jednu vododerinu. Gornjim Maovicam voda odnese. pak da nam preko Vrlike. . jer su rivine do kuea doprle. vee da je vrlieka krajina sama vododerina. potopise tvoja polju. Tizim bi V rlika postala liepim iprometnim trzi?:!tem. liepse je po Zadrn. zadusise ponore. tako jedni i drugi propadose. nece. jer oni puta nemadu. kako se nitko za te ne misli ! Vode ti razadrise briegove. Lemesa na more. Jezevic je selo preko Cetine. Ali taj put ne vodi vinogradu. ali !'lto je korist. taki je polosaj njihova sela. covjece bozji. sto Be nebi zauzeo za krajinu s kojom se ti kiti. da bi se s malim troskom mogao put napraviti i tomu siromasnom selu doei . moj biedni narode. tada ce se sjetiti. a bio je duzan uciniti za ovu zapustanu krajinn. jer je to katolicko selo. koja raznosi najbolje zemlje. Sto cn brojiti? Mi puta !nemHlI10 vee ono sto je za Francuza naeinjeno sa popravkoin nil. Sto da kazem 0 uredjenju bujica ? Ah. Tu ovde se. mnogo hi se toga imalo Digitized by Coog Ie . da bi starija vlast imala razpueiti jedan dio sela. '? Koja jc koriei meni od toga? Nesretni. a nemas nikoga da se za te stara i da ti pornase ! Katolieko selo Maovice jOH do malo mora seliti. Ja nebih mogao drugo reei. ali ja znam da je OtiHi6 hl'iH6ansko. Oni moraju sve na sebi i na konjim pritrati. a d. Kad Be budu zrtve oplakivale. pak ni tuputa nema. ima take vododerine. Izpod Garjaka ubavo je i plodno polje. Ja.:. kada je on to obasao ? Dapaee jeli igda zavirio u njeka sela? Nije viteski hodao po selim. neradi 0 hrvatstvu. Ostali putevi. pieskom ti zasuse tvoje plodne ora nice. lcoJa jc koriet tebi od toga? Ja sam sve izbrojio sto je god ueinio. i ako v su obstojali. N eka mi pravo kaze Jozo. broji oko 600 dusa.u susret. Podosoje selo uz V rliku. Njeki govore. Krci6e.78 i Livanjskog polja jedva bi doeekali da podju raditi put preko Privije na Umista. a neka sirotinja u V rlici cvieli. Docim. ali jok! nije pri!'le jos niesu kievljani propali. oni imadu Iivada u Vrlickom i cetinjskom polju.

a kroz to Kalinie J ozi u naglosti pokazao sudbena vrata. 20 i za to nasloniti se na zemlju. pravedan.tamo da oni stave krize proti najvisem tezackolll dobrotvorn. vee kasimo ~togod 0 zadrugi »braca Kulisie«. 20 i suvise polovinu sa svoje zemlje. Duzniku je dodijalo placati kamate i sa svoje zemlje davati polovicu. svake je godine davao kamate ima vee kakovih 15 godina . ko sto je bio. 20 i kamate za 15 godina. kroz to dnznik daje 20% na ono for. Za nasu nesrecu Kalini6 je bio usilovan pitati premjestaj. Zadar. 20 da digne djavla s glave. 60 i plati uepostenom trgoveu svoju vlastitu zemlju. neda mu je trgovae brez for. kakvu zemlju ? Ti si zalozio zemlju. jer za njim stoji ono strasilo iz god. Nije dosta. prodade stogod blaga i nosi vjerovniku for. Vriednost je zemlje oko for. Ostavimo na stranu Jozu nacelnika. Tako opet nastupi trgovacko carstvo nad nevoljnim Digitized by Coog Ie . a . nista ne osta sveta. 1. Ovu zemlju uzeti pak jc dati obradjivati duzniku kao kmetu.. Bee pun je najpodlijih tuzaba proti uzoritom sudcu Kalinicu. Tezak glup. Da se je to gdjegod drugo dogadjalo bilo bi drugih posljediea. for. ova je davno za me ostala. a zemlja je moja. Ova dicna zadruga zasjela je na knjigu duznika Krste Kulisi6a.« kakvu nagodbu. Tuzba led sa 8tOtinama kriza. Naveo sam otvoreno pismo Petra Novakovica u kom on kaziva kako je steeeno Kulisieevo imanje. neumoljiv stavi se da na kraj stune kamatiekoj nezasitnosti. Split. Ako hoees~ ja eu ti zemlju prodati. tomeljito sam odgovorio. 20 i eto si mi izplatio. koliko pitas ? for. . 100. Podmirio je sve. Presta li njeki trgovei utjerivati dugove. pak nek nosi vrag i zemlju i tebe ! Ti si meni duzan for. Pita primnieu. Zar su dicni sinovi onakoga otca.togod popustali od starog zanata? Kad kazem niti jednog slova. U V rlici je harlet trgovaeki. ukutrili. koju je vjerovniku zalosio.:. uzajmiti. vee narodne pijavice okupise silesiju tezaka pod drugim vidom. 60. Ti mi vrati for. stavimo. neuk pohlepan za zemljom i milo mu se rastati sa otoevinom stiska se n plecih.79 kazati. Sudae Kalinie opazio je te i drugo posle njekih trgovaea. a promisljali kako d!1 uklone Kalinica. Pita nazad nagodbu i da vjerovniku ustupi zemlju . Osvada za osvadom. satira za satirom. dise for. l' evoljan tezak hode u drugog trgovca goreg od prvoga. nepodmitljiv. pa eto nek bude tako. 1854.

. a' janjei nedoresli. ta znas li. doklem su medjasi ujegovog sela. Kako taj kaziva. Da. naravno. negoli dobrotvore. Sela se koljn kroz medjase. a sada su trgovacki begluci? Kad ees pozuati. N ek niko nemisli. tako i sve selo i Hto bolje laze. I pra. godine 1894'~ H karuo 0110 19 junjaca Jezeviekih godine 189:3 'r Misle oni u Zadru. . Sve biljezi s kamena na kamen. I danas se mogn u Y rlici take repe za rodakve prodavati. . samo . ! Biti ce gospodaru. Zanimivo je slusati naseg tezaka kad pripovjeda. bekinice predate. vise mu se vjeruje i bolji porez donose. nije u ljudstvu doci praznih ruku. prsut. Bogu i vami! Godinu dana valja pohadjat gospodara i sjecati. nedopre sve onom za koga je kupljeno i oni koji gone na konjima valja da se omrse. jer su tada knee prazlle.80 tezakom. druge gubese otralo. Janjci su poklati. na obeeanje. a Hto bi korist Jezevicanim i OtiManirn? Ujede li vuk magare ? D najgom doba godine zapada popis vojnika.. prsuti pojedeni. 'I'ezuku je tesko rastati se sa jedincem. . . Koliko neukih tezaka i dunas vjeruje. jer tezak slusa vise svoje krvopije.vo je. da ~ je kamata koju si ti od tvojih zulja plaeao vrlickim kamatnicim sazidala ove biele vrlieke kule. N evoljni narode. da mu je onaj en Digitized by Coog Ie . Kako on kaziva. U Vrlici lukavi ljudi znadu tezaka tako obladati. prsuti izjedeni. Ta evo IIIoj sin bio ko jela. doklen je i kune se svim na svietu. inace bi hilo prijateljirn svakog dara izobila. Ako slueaj izadje da nije mnloga zapalo u vojsku.ie advokatn. putom mnogo propane. kako je ukraden i stotinu drugih okolnosti . . za st. tko je tvoj pravi prijatelj ? JOB eu pripovjediti nesto. a tko nema janjeta. . . (?!) kako ces '? Svaka kuca po janje. da smo mi hleke i da neznamo svoga kraja. pa mi ga nezapade. tree znaK komu? N eboj se ja eu se zato misliti. Ali najprvo valja za se dobit onog covjeka.a kuea gdje svrne to blago bozije. Cestit. nitko ga neizvadi vee on. Bog pa on i sto sliedi . Boze ueuvaj ! Samo pitati kamo zamakose ona (Iva tovara prsuta s Otisiea. gdje je desenj. ako su oni mudri i znadu gospodski ziviti. . . da ja na kogn eiljam. sto se u sred hielog' dana sbiva. znas li da su one podvornice bila tvoja oteevina. da je onako. da podpise istu svoju osudu.

Ako se pri tomu dogodi. Velika je bastina vrlicka krajina. ja cn vjerovati da sve ono sto se ntjera preko poreznog ureda i drugih vlasti. Za dobrn upravu. jer nije znao euvati oteevine. nase ravniee Snhopolje.000 sitne marve. da ga kao siromaha nazivlju ludjakom. Kako je tesko razumjeti! Kad se prsutim oblozi obraz. a" sve pod ime umanitarnosti. ovo je krvava povjest ovog zapustenog naroda. kako tko misli. da se nece naci jedna namirnica. U Ijudskom aivotu dogadja se. samo tom razlikom. a posjeduje do 120. 22.000. To stoji izloseno za 14 dana da svak pregledava. Nasi hriegovi redovito se zovu Golobrdo. potroseno je sve i sve nknjizeno. potroseno je for. nigda dosta. nemoze se tako igrat. Sa svim tim on je bio i ostao posten. a sada lugar opravdava.81 izvadio sina iz vojniee! 'Tizini se cini veliki kapital. svi njegovi od djetinstva prijatelji i drugovi njegovih mana oko njega oblete da se okoriste "i obieajno se dogodi. Mi opazamo redovito da bogatiji tezaci globe neplacaju u noveu vee prsutirn i janjeim onom tko moze osloboditi. jer ce stioci sumljati da satire pisem. u pametnim rukarn mogla hi se takmiti sa prvim obcinam. do malo pane u siromastvo. Kojoj vrsti upravitelja spada Jozo Kulisic. tomu i tomu odnieti poziv za glolm.. da taj posteni darezljivi dobrotvor svojih prijatelja. Nepregledno je Snhopolje Kievsko i Jezevicko. a tko ga je tuzio ? Lugar. N ecu dalje. Lugar kaze. Pitam puliciju. da onaj koji dieli nije to stekao svojim znanjem. J a eu vjerovati da su svi uredovni brojevi u redu n nasoj obeini. dobroeinstva. za nista se nezna. tako smo na cistu. Osobito ako hoce da se pokazu dobroeiniteljem. da kads sin ubastini bogatu oteevinu. prijateljstva i drugih naslova. koja tocno neodgovara. Sto eemo od lugarije pripovjedati? Sami jedan slueaj. 22. to je mucno opredieliti. ja en se zakleti. kud idjes ? K vragn u Bracev dolae. da pregleda sve racune i znam da hi nasao novcie u novcie. doeim. Jedanaest je hiljada dusa. Proracun je for. jer znamo da postenjakovici prve su razpikuee. Ja znam da je taj ostao opravdan. lahko ee umesti i upropastiti bastiuu. da je on pravedan. Ali u upravi jednog imanja uz postenje hoce se i pamet.000. smio bih pozvati prvog raeunara. uz postenje hoce se i pameti. na njemu nema travke (i Digitized by Coog Ie .

ali je za to dobio izvanjsku podporu. da slabu vrstu marve zamieni boljom. 22. ' N ezna sviet sto je . eto je proslo 20 godina.82 niti ista zelena. 1889 Jozo je u Vrlici riedkim slavljem otvorio Obeinski dom. Ja mu ne nieeen da nije popravio jos god.Jozo. Cetina sa svojim pritocim plodna je rieka. Ilije. Jozo je mnoge bezazlene ljude bizantinskom Iukavoscn znao privezati uz srbsku stozinu. obeinski posjedi deseterostruko nadmasuju privatne imovine.000. Ali ja trazim da nprem prstora i pokazem svietu. Liepa kita krsnih Cetinjana nasla se je na Kosovu. On se nije postarao. Ani na istom Kosovu. tamo ee vladika svetiti erkvu sv. 'ali je zato uduzio for. koliko bi bilo rada n tukom imanjn ! Ali Jozi Kulisicu najmanje brige daje. koji je sve svoje sposobnosti stavio na bankn srbske propagande. Nuse je podneblje prihladno za voce. ima mnogo slapova prikladnih da budu npotrebljeni za koristne proizvode. On je znao i katolike povesti na Kosovo. vee veliki srbski politik. tako i ovdje.je i izdaje. niti oni koji su od njega stvorili kumira. Ko u svoj zagorskoj Dalmaeiji. Popravio je Cesmu. On je nista drugo. U Vrlici otvorom Obcinskoga Doma. On se nije postarao da Suhopolja pretvori u plodne ravnice. zasto ? Da u hrvatskoj uskrisuju srbsko Kosovo. Digitized by Coog Ie . God. koju je preosvesteni hotio nazvati Joakin i Ana za takmu katolickoj sv. 1878. nije trazio nacina da tezaka poduei stecInji i pametnu gospodarenju. na glasu je Maovieka kruska. Kosovo od V rlieke krajine dieli planiua Kozjak. on je sagradio obeinski DO'm. hajdmo da vidimo sto ee tamo biti. Te iste godine otvorena je crkva Lazarica rra Kninskom Kosovu. niti Golobrda da brez stete i globa zasumi. koje bi moglo hraniti svu krajinu. da se dive srpskom slavljn. TO' je sve lukavo opremano. Kase se. niti da Paskopolje od vode oslobodi. kojom upravlja. On nije nigda obasao i vidio njeke diele svoje obeine. Pametnu gospodaru. On je naeelnik da zabiljesi sto utjera. pute do Cetine i preko Maoviea novcem odredjenim za bjegunce. sto je ueinio koristi svojom stecInjom i pametnom upravom ? Toga mi neee znati kazati niti on. tamo je sajarn. Ali ona dusi pitomo Paskopolje.

Tada. sbaciti ga sa stoliee. stao miriti duhove »Slogo1n«. kad su se nasli okruzeni u okovim srbstva. kad je vidio da to uije po duhu naroda. Mladjarija je ustrpljiva bila. jer toga imena nigda necnse iz njegovih usta. Mladjarija je odmah u poeetku svatila svoju zadacu a stariji. ali. Vatra je pod pepelom stala. hotili su Jozu jos napokoru cekati ili u skrajnjem slucaju otvoritim junackim megdanom. Htjeli su doka- I' Digitized by Coog Ie . ustauovljiva sa potvrdjenim pravilim drustxo »Sloqu»: Pa nije bizantinac ! Docepao se naeelnieke stolice i zastupnistva. Nije nam bilo dosta narodne stete. Godine 1883 Hrvati su POkUKUli borbu proti Jozi Kuli. 1889. mladost je V rlicka ustrojila pjevacko druztvo. uvjek 'kasniji.:. kud kuei Jozino kumstvo.83 Za Vrliku to je bio sretan dan. 1883. a sada. Stariji uzgojeni na srbskoj lukavstini htjeli sute iste godine okoristiti se bukovackim izgledom. srbstvo nevalja. Jer bez pravoslavlja. njima je bio Iazae koji im je kazivao da je Jozo srbinom postao. vee su nas htjeli i pred svietom osramotiti. Sgoda je hila pa. da se nesto iza brda valja. jer su tada bezazleni Ijudi uvidili kamo smjera srbska politika.i6u predstavuiku srbske politike u V rliei. Okretan. a sada ima sve srbski znaca] osim jos grba i zastave. znala je da na mladjem sviet ostaje i da ee doci vrieme kad ce slobodno moei se boriti proti novo posijanom srbstvu. sto nam pokaziva grb i zastava. jer stari ljudi niesu razumljeli niti vjerovali. jer se neodazvase kumovi i prijatelji od djetinstva. Vidio je Jozo dok je kabanicu promjenio. doskocit. brez pravoslavne vjere. pobratimstvo iprijateljevanje. kod knee i u svietu zastupana je krajina srbskim predstavnicim. ali niesn uspjeli. pravoslavnog srbstva. na koju su ga podigle krvatske ruke. ali Hrvati u vjek znacajni. sjetise se kud ih Jozo vodi stopro god. da ih je Jozo preko nodi u Srbe pretvorio. i dobra volja u vrliekim biraeim. __ V rlicka mladost okupila se je i u hrvatskom duhu uzgajala JOB od god. Odprije u Vrlici sve je imalo Katolieki i hrvatski znaea]. Uprav tad a nasi su rukom opipali. Tada sn se mnogim oei otvorile. da Jozo nezna pomisliti srbske politike. pod upravom vriednog unijatskog papa Nikole Segedija. niesu htjeli tim se koristiti. kad je Jozo stupio u ustrojeni srbski klub.

1.se nebi pomsila »Sloqa«.' a da pamet svedu na tudju koloteeinu. koje zagovarajn hrvatska prava. Tomn lle~a nikakva biljega. jer je tute »Sloga «. I kad su svi vrlieki Hrvati poceli se micati. Bivalo ih je razlicita misljenja. a1i kad udje u nesretnu dvoranu. . na kojoj je napisano »Sloga«. On je unutra strpao unijatskog popa. a sve da se nebi porusila »Sloga«. da je Vrlika srbska. daj da ih Jozo poklopi medenom besjedom »Sloga« Pravila su potvrdjena drustvo okupljeno. oni su duzni svagdje stati visoko na braniku svojih svetinja. koji bi mu mogli ista smetati. valja na vratim da ostave svoju dusu i srdce. pitaju ih zasto glasnju za srbske zastupnike? Radi Kulisiceve » Sloqe«. jer je na njoj napisano »~loga«. ZOV'l na noge vrlicke Hrvate i u ime njihova postenja. duzni su zaprieeiti po moguenosti sve sto je na stetu onoga sto zastupaju. dusu u se.84 zati da V rlieki Hrvati nemadu svoje sviesti narodne.« ? 1 I I I NielcanJe poitenja. nista za to vrlicki Hrvati valja du muce. da Ii ce ga prepoznati koje je' boje. pak on poteze svoje vierne Srbe na stranu i stvara zakljueke proti Hrvatstvu. jer je tu »Sloqa«. Vatra je pod pepelom.morala i na- Digitized by Coog Ie . ali nitko nesmie stapom lupiti po zlatnoj posudi. Pop Fratar i Sudac valja da muce i ako ih Kulisic ostrom kandzijom siba. Sve se jedan na drugoga sgleda. Drnis i Promina na ime pruvice pitaju samo jednog zastupnika. Vrlika je odlueila da budu birani za sabor najveci neprijatelji hrvatstva. opojena je duhom hrvatskim. Mladost pjeva hrvatske pjesme. koji u saboru kazu. dok Kulisie zapreda. jer je tute » Sloqa«. Sve vre i kipi. U toj » Slogi« sve se zove nask» ali nije bilo nista nasega. Fratar je u Slogi. Sudac je u Slogi dok Jozo knpi krize da ga nkloni. valja da ju na vratima razhlade i da zaborave sto su. Sveeenici su elanovi. nista zato. znacaja. 8to je ta blazena vrlieka »Sloqo.'J°ere. a to sve u ime »Sloqe». da oni mogubiti cija god lutka. zanovieta radi popravka crkve. koji se blatom nabacnju i na samo ime hrvatsko. dok OIl na nadleznom mjestn radi kako da porusi njegovu crkvu i na njezinu mjestu sagradi konjusnieu. Kad sukakvi politicki dogovori on je slozio u »Slogi« sve one. da. rodnosii. koja prieti rusevinam. Primaju se razlieite novine ali one preko praga unutra neulaze. saojeeti. U to druztvo upali su i cinovnici. ali unutra nesmiedu uci svojom glavom.

Zapodrto pitanje kaste i mjeseana. Simo se protivi primanju Crvene Hrvatske. tamo je sastanak i briskula. Tamo u Zadru taj novae ko zlatan prolazi. bio predsjednikom. zabave i lazljivog prijateljstva. ve6ina hrvatska za predsjednika sudea Kaliniea. svagdje mn je na ustim :> Slog a «. ne u sastanku drustvenom. Tko ti brani ljubiti Domoviuu '( Ali ne II upravi obeinskoj. tko 6e se usuditi daporusi »Sloqu«? • Godine 1891 sjedniea je u Slogi za izbor upraviteljstva. ljubav prama Domovini. on u upraviteljstvu trpi do sebe katolike. valja pogaziti najsvetijn duznost.r-- S5 bali su bili duzni Hrvati podrsavati taku slogu? Kako ne. dakle. srbstvo je to vise pritiskalo. Ta katolieki Biskupi ponosili su se njegovim prijateljstvom. a kamoli primati. niti zanosnom pjesmom. kako se moze na6i tako okrutno srdce i porusiti tu zlatnu »Sloqu«? Daklen za ljubav briskule i kumstva. Izdajstvo. 8tO se moze od Joze ve6e traziti ? »Kad je Visokoj VIadi osjegurao svojom rieeju » Slogu« a Biskupim svojim bizantinstvom vjerskn susretljivost.om nigdje i nikada. dobroeinitelj ob6inskim novcem. jer to zabranjiva riee »Sloqa«. Slobodno ti se izkazivati svagdje prevejanim Srbinom ali Hrvat. kad 6e biti. Tko je porusio »Sloqu. jer nije upraviteljstvo srbsko. ne u saboru pokrajinskom. ostajalo je pitanje. Ljubi domovinu. nesmiede se to izkazati brats kim razgovorom. niti domovinske rodoljubne novine nemogu se zagovarati. propast drustva. Tamo je . To je bilo upamtimo god. a predvidjalo se je da mora biti. Kroz to se Jozo sve to vise izkazivao srbinom. Te iste godine 0 pokladim bio ples i jedna nepromisljenost usilova einovnike da svi izstupe iz drustva. neparnetno dotuda i dovuda. znanac. Toga dana izabra. uvrieda. Dotle je Ivo Bresan. srbin katolik. On je na ruku zupniku.kum. ali je to dobro doslo pomirljivom Jozi da einovnike izstisne iz »Sloge«. Bresan duga nosa. hrvatstvo se to veema iztiealo. vidili katolika u iztoenom obliku. Kuli~ie je miroljubiva osoba. 1891.«? Odgovorit 6e zdravo misljenje. Jozo pita riee da prosvjeduje. Tako raztrgano opazalo se je da kre6e svomu skoncanju. jer su u njegovim riecim. ali De Hrva. Sabol' odliega tuzbom proti dienom rodoljnbu i dusevnom einovniku • Digitized by Coog Ie .tsku.

s toga se okupljaju i roee proti Srbim. Cudnovati obziri fra K. prenio bi one clallkc iz N. jer tada niesu imali neoqranicenu. Jurimo napried. iz kojega su istupili. JOB smo u god. Tu su mnogi podpisani. s toga trasi podpise i svjedocbe. Eto tada Hrvati hili su boljeg srdca negoli on. je Hrvatim kamo Srbi idju. da su Hrvati 'zivi i da nece tako lahko pustati se Srbim. L. Stupica. unisten. u koju su nasi Ijudi bili ulovljeni godine 1892. Da nije 'radi troska. Maretiea prama J ozi. Nasao se covo koji je Jozu na N. J er da bude se on eutio snaznim pobiti ono 8tO je pisano u N. Ima J ozo svojih sluga. sarno nenalazim Boze Milkoviea i Drage N ovakoviea. Koliko ga postuju i ljube. Tko se je usudio zamjeriti strahovitom covjeku? JOB nije bilo u Vrliei politieke odvaznosti. Godina 1889 pokazala. koji ce obletiti neizkusne ljude i izmamiti im podpis na pouzdanicu Jozi. za knmstvo nehtjedose ga zapustati. Digitized by Coogle . svi su bili gotovi. da se vidi BtO'je Jozo.86 Karabaieu. Ali je bio porazen. ljuba» pl'iznanje i postouanie pram Jozi. God. nebi ga njegovi trasili obraniti praznim rieeim jedne izjave. L. Godina 1883 pokazala je Jozi i cieloj pokrajini. nitko se nije osudjivao rat naviestiti svemogucem Jozi. Ta on je nezavisan covjek. jer se primice odlucna bitka. neznam. mogao je sa podpisom. u drugim sgodam. koji Jozi prieti. jos niesu bili potrgani konei kumstva. Svak ee razumjeti kako je' bilo lahko izmamiti podpis od neiskusnih ljudi u ime kumstva i starog prijateljstva. 1892 a Jgotovo nalgzimo se razeiepani. Mnogi su se na nj ogledali. koja ee svrsiti kad se zvani Srbi povrate u tabor. Lista. a ti podpisi traeeni su za vise dana. t. oeepusao kako valja i prstom pokazao vrliekim Hrvatim sto je i tko je Jozo: Jos je u Vrlici sve neodlucno.bili lieni noprijatelji Jozini. dok se je jednog po jednog ulovilo. placnu otrali su suze. 1891 u izboru upra. Oni su . ko sto je obicavao. jos vecma je pokazala slaboeu J ozinu. izaei i: oprovrei neoborive tvrdnje N. sto niesu u srdcu cutili. Jozo je jak. da su dallas uz J ozu.viteljstva »810ge« pokazao se je zivot hrvatske stranke. cinili su mnoge da podpisu ono. dok je on ulovljen. hrvatska stranka neuredjena. Nuzgredno budi receno. porazena podigli su. Casoviti nesporazum 0 pokladim pokazao je da JOBniesu zreli ti mladi ljudi i da im obzorje neidje mimo Kalauzu.

Tako je i bilo. (Vidi Mo Plazonie o tom pripovjeda). jer su sva srdca smuceno gledala. a oni u ime »Sloge« moraju mueati. s njim je i pop Malic. da umuknu.Hrvati otvoraju Prvi Hrvatski Muzej u hrvatskoj priestolniei. za njima se posukali svi nezavisni Hrvati. nede da se sukobi sa vrlickim mogucnicim. VidioJozo da nije salni posao. e da se njegovi tako neodluee na rat? Stopro je godina. . da pogrde uspomenu hrvatskih starina. dana. necuti se snaznim da ga od propasti odvrati. Maretic prvi je koji proti tomu ustaje. da napanu hrvatstvo Dubrovnika. Prepao se Jozo i svojim viernim slugam Trojanovieu i Pavasovicu kaze~ ako nam Hrvati otimlju Dubrovnik i Kuin. . sad on moze sto hoee. Nastupio ga je Fra Jozo Kitarevie. Svi se u »Slogu« povratili izim popa. Hrvatstvo tih sveeanosti. Nije htjeo da mu se kaze. Fra K. ali nije za borbu. Smutnja je bila. ubrojio se u c}anove Kulisiceve »Sloqc«. Razmahali se perjaniei Jozini i udri po hrvatstvu. ali su zabrinuti i muce. moli fra Krstu da on posreduje i da se mil' uzpostavi. Ovaj kipom mali covllijak ali dubom gorostas. Toga puta nije bilo tuko. Ali nemir »Sloge« jos im se namece. Hrvat je dusom. neee da im se rece da su prvi podadrli smutnju. Kroz to je srbska Digitized by Coog Ie . On vidi da njegov narod strada. ali to je bio dusevni rat. da su neizkusni vrlieki Hrvati podpisali pouzdanicu Jozi. ali za njim hrvatska politika nije zaplakala. a da ce on svojim slugam reci. Hrvati podizu spomenik hrvatskompjesniku u hrvatskom Dnbrovniku. s toga se je zaklonio u svoj obiteljski mil'. Hrvati niesu mogli trpjeti preuzetnosti srbske. ko po praznu guvnu.On je pametan i uvidjavan . Malica. da je bacio vatru u V rlikn. da zaniecu Hrvatim njihova pjesnika. pita n staresina drugn zupu i dobiva ju. doprlo je do »Srbske« Vrlike. koji je vidio da sve vre. Sto ima prieeiti Jozu. kako hrvatstvo danomice gine. Na Vrlici same je pisano bilo »Sloga«. u Kninu. Fra Krste je vidio jednu i drugu stranu. niesn mogli robovati a jos manje pnstati da sva krajina 1'0bnje a da nije prosto zapjevati hrvatsku pjesmu.I I r· 87 Godine 1893 <iva se znamenita dogadjaja u pokrajini sbivaju. sto ce biti od mene u hrvatskoj _ rlici? V Ko dva lava na javnost usrnuse ti mladi ljudi. Fra Krste je otisao i ostavio liepu uspomenu skrajne miroljubivosti.

bili. nigda nije dao najmanjeg povoda ikakvn nesporazumu: Tako se je islo napried do spasovdana god. dapace kad sve sravni. dotjeraju na prodaju blaga. niti su trazili. . riMani. Idju najuplivniji katolici u svojih starih znanaca pitati. sama zenskadija kod knee place. jer je toga dana tute mali pazar na koji seljani Cetine. drva i drugih stvari za taj dan. Slav. da jim sto prodadu. ako se ista prodade toga dana itkornu katoliku. Spasa. Poglavarstvo u vrlieku Ob6inu. Doisto svakoga su priekora zaslusili svi oni. . naci se u najvecoj neprilici. N a Spasovo sgrnulo svieta izvanredno. mora opaziti malodusnost njihovu. Po obieaju nitko _ nije nosio nista sobom. katolici nebi ostupili od svoga prava i obranili biga do zadnje kapi krvi. jer glavar zabranio pod prietnjom globe i zatvora. mora se cuditi ustrpljenju Katolika i Hrvata. Za to je doznao zupnik katolieki i obznanio Prip. Riseani toga prava niti su imali. ali nigdje ni jednog muskiea. J . Na nepobitnirn dokazim pripovjedio sam kako od najstarijih vremena sami katolici imadu pra~lO na Spasovo pohoditi groblje i crkvu Sv. Ali nemirni duh Pavasoviea htio je sreeu pokusati da i riscani tute se okupe i ovrse sluzbu na Spasovo. Ali kazu. koji su drugih godina obicavali svecano se priobuci i doci k erkvi. Tko je pomljivo pratio mbje pripovjedanje. Jer doisto. -Kitarevic je pohadjao »Slogu«. Tizim je hotio dovesti n sukob i dotjerati na pokolj nesretni narod. sto nesmie dati ista. Pavasovie i Trojanovic sve uslove mira gaziJi su svojim srbstvom.000 katolika. Medjuto po dogovoru i naredbi seoskog glavara nema toga nista. Nacelnik Kulisic zupniku je zajameio. koje eesto spada u isti dan kad i katolicirn. se dodje do ovakog stanja stvari. uspomene.88 misao u Vrlici slobodnije izjavljivana. . svaku pazio. B riManill tezak iz Cetine nije smio -- Digitized by Coog Ie .· Kad Pavasovieu kod vlasti u tom nije uspjelo. da je dan prije bio Pavasovie u Cetini. da. N arednistvo. tada je pokusao sve zaprieke staviti da katolici tamo nepristupe. da tamo nece biti nikakva nereda. izvrsio otajne naredbe i uredio sve tako kako ce sntra dan preko 2. koji svojim nemarom pripustase. pak uvidio sto je bila vrlieka krajina od kad dopiru do nas upisane . nit do. 1894. piliea.

da Gospi u ruke prikazn BVOjU molbu pravdi bozjoj. ipak kazati svojim znancim katolicim za di vljaeke naredbe i prietnje.r so tRta dati niti prodati. vee Indo zaspg'Hlse. dn su Grci uzrok razdoru. koji je vrcao iz ociju i uajznpnstenijeg katolika fra Jozo Kitarcvic mao je ublaziti duhovnom utjehom. Tnte je naj vruei zagovaratelj slobode bio Bozo Milkovie Bajo. Istina je. svi su stali zagovarati. gotovo da skapa od glada i umora. Malo poslie toga. nastao je razdor i moralo se svak sebi ko i u ostaloj Dalmaciji«. n narodnosti. svi poginuti stope neodstupiti. Kad je narod vidio na ~to su riRcani dosli. da su i katolici i pokazase Kulisicu i njegovim slngam: nedumo bastine. i za vjerskim svetinjmn. Hrvati svetcano priznadose. koji praTo na grcku izduli su nas n vjeri. Taj dan se je zasnovala Hrvatska Citnonicn. Povratise se iz Cetine procesioualno. Osim nj ega . Hto se je bojao budalaste prietnje. tako su odgovorile sve domacice. To je bila neeuvena neprilika za toliki narod. pak svi u crkvu da izmole rozarje iGor-pine Litanije. valjalo je trkati i kolima i na konjim n Vrlikn dvie ure dalecine da donesu potrebito i priprave tom narodu objed. Sada kad Srbim nebi dosta politieke preuzetnosti. Dvie hiljade dusa nema cim da se zalozi na cemu da spravi objed. sada hoee da nam prisvajaju vjerske svetinje i 0 glavi nam rade. Nije bilo druge. u kojih se dolazilo pitati. ali S11 jos bili jaki konci kumstva. ne. dn je odavna vatra pod pepelom stala. dosao je . Sveti gnjev. vee ~to se je bojao da nebudu popaljen. da su katolici i Hrvati bili siti srbstva. koji 'se je nasao daleko od svoga sela i mjesta n rukam neprijateljskim. s I Ob ovom je pitaniu mnogo pisano i sliepcim dokazano. koji s kaludjerom u slogi piri mrznju vjersku. da se njima pretrgne svaki odnosaj. da ih pomoze II pravednoui poduzecu za svoja prava vjerska i nurodna. Digitized by Coog Ie . opazilo se je iz svega da ce do malo konaeni razdor buknuti. ko Rto jasno izbija iz mog kazivanja. u toj sgodi odlueila se je borba za svoju nezavisnost. Maretie tiesui prijatelj Kulisieev ovako mu je pisao : »odkad je dosao Trojanovic. fra K. koji za svoje interese od njekoliko vremena priliepio se uz Kuli~ica.

a bolje od toga nadmoeno pncanstvo katolicke vjeroispovjesti. Sokolie. i za dugo obdrzati. Za to promieateljni Odbor najvecim pouzdanjem obraea se Vasemu Digitized b: Coog Ie . Citaonicu uz ovaj proglas : P. sluga srbski. Tamo ostadose katolici srbi t. N eopisivom . Begovic. treba Vrliku 9pet povratiti hrvatskoj misli. Riedkom lukavoscu pojedinih narodnih dusmana postepeno se je zatiralo u ovornu pueanstvu svako hrvatsko cnstvo. Da se dalje odnarodjivanje ove krajine zaustav. Velestovani Gospodine! Izmedju zupanij~. U ovoj zupaniji a u neposrednoj blizini Cetin-grada od velike davnine obstoji varos V rlika. Plazonie. Milko\. Dogan. Zidar i ostali zasnovase H. moralno je istanealo. Gospe Rozariee. N ovakovie. a to ustrojenjem »Hrvatske Citaoniee«. I vo Bresan i Ignjat Franie iz Sinja t. da bi se odmah po svojim snagam takova citaonica mogla ustrojiti. N. probudjuje hrvatsk'll eamosoiest: N u zaliboze hrvatstvo u V rliekoj krajini i materialno i . da se srbsko-hrvatska razmjeriea u Dalmaeiji ublazi. nigdje tako zle posljedice nepokazase se za hrvatsku sam osviest. U slid zlokobnoga razdora izmedj jednokrvnog naroda u dvije vjere razdieljena. Starohrvatske tvrdjave Glavasa. 1879 prigodom takozvanog Bukuvackoga izdajstva nastao.no Tada je Kitarevic izstupio iz »Sloge« a s njim i ostaH Katolici Hrvati. Ovoj citaonici glavni je eilj da promise narodni odqoj. ko sto na hrvatskomu pucanstvu V rlicke krajine. koje Hrvati zasnovase u Dalmaciji u prvomu doseljenju. Prozora. j. sto je god. a V rlika dok postade strategicnom tvrdjavom tudjinskih tesnja. koji opet svakom prigodom radise protiva pravima hrvatskoga naroda. Kalafatie.. koje se sa svojim milim hrvatskim imenom i porieklom ponosi.brzinom Kitarevie. sielo istoimene Zllpe hrvatske. Glasovima Vrlike zadnjihgodina odasiljana 8U tri srbska zastupnika u pokrajinski saber. j. a za noviju to isto potvrdjuje obcinski grb B. bijase i zupanija Cetina. istodobno bila je ljaga na sjajnom lieu hrvatskoga naroda u Dalmaeiji.ic. V rlike :mnogobrojne srusene crkve i starinska groblja za davniju dobu svjedoee hrvatstvo Vrlike.

G. 5. Promicateljni Odbor. U takovoj nadi neka V. iIi da se narodnjaci niesu odazvali pozivn. Jedni i drugi takmili su se. DURom biti ell s Vama i s najveeim odusevljenjem i osobitim zanimanjem pratit eu razvoj Vai-iegrodoljubnog zavoda. g. II. Vrlika. dan bio otvor eitaonice. Digitized by Coog Ie . i ovornu domoviriskomu glasu veledusno odazvati. _' Svaki pako rnilodar najveCorn zahvalnoseu se prima. lipnja 1894. Svibnja 1894. tad nedvojbeno je da ee se V. Krivo je misljenje da su samo pravasi bili pozvani. U 4 sata u jntro navieseiva se otvor svecanosti pncnjavom. Borciea. gosp. muzara. 30.poremeeena mi zdravlja.« S odlienim stovanjem Vas Spljet. Lovro Borcic.taj. sto ste me se sjetili. Prinosi salju se prec. Iliji popn Malicu. dn hi blagoizvoljelo stupiti ko clan utemeljitelj sa jednobrocnim doprinosorn od fior. da sama pomisao ustrojenja Hrvatske Citaonice n V rlici znaei ko najljepsi program. s molbom da izvolite primiti ovu malu prilozenu noveanu svotu za druftvene potrebe. Uzto liepa Vam hvala. U 61/2 sati u jutro odlazi Promicateljni Odbor pred »Hrvatsku glazbu« Kninsku lIZ puenjavu muzara. U vazili V. sto ga je pisao odboru: »Slavni Odbore !« »Na moju veliku zalost radi _ vee od nekog vremena . ko najsjajnija pobjeda za svetu hrvatsku stvar. dne 20. Budi mi dozvoljeno priopeiti samo list veleue. molbom. nije mi moguce odazvati se Vasem bratskom pozivu. U tn svrhu posalje na pregled obcinskom upraviteljstvu sliedeei program: I. kako bi na . blagoizvoli primiti jos i izraz najdnbljeg stovanja. da sve dogotovi do 5: srpnja. G. da potpomognu i sudjeluju otvoru »Hrvatske citaonice«. Ovaj poziv nasao je odziva kod svih Hrvata bez razlike stranaka. Odbor se ie svojski zanzeo.f ! 91 Gospodstvu. G.

rojenje.. Citaonice« sa govorom.lipnja 1894. Slavno c. U 10 sati pri otvoru »Hrvatske Citaonice« pncnjava muzara.« Kako je viteski postupao Knli~ic. U 7 sati poslije podne Odbor za svecanost s Upraviteljstvom prati goste do knee Marasove. a to sa cienjenom odlukom 18. 6039. Br. U 10 sati otvor »Hrvat. XI. Kot. k. najbolje ce kazati sliedeei utok. te se u tu svrhu bijase sastavio Odbor za svecanost. Br.'v. U 111/4 blagoslov drustvenog barjaka uz govor i pncanje muzara. Sv toga je Promicateljni Odbor htio svecano otvoriti »Hrvat. istoga Tom sl. . srpnja t. V. 2. VITI. IX. POHtOje pornenuti pravilnik bio potvrdjen od nadlezne oblasti. 13340. Imenovanje Upraviteljstva. U 4 sata poslije podne Odbor za sveeanost sa glazbom prati goste do »Hrvatske Citaollice«. g. Poglavurstvu podueskom de pres. 02B7. Tog Slavnog c. Poglavarstvo ! Poeitanom odlukom 14. k. Kot. U 12 drustveni objed u zupskorn oboru sa gostima . N amjestnistva saopcenorn Promicateljnom Odboru na ruke Drag. Poglavarstva bijase potvrdjen pravilnik » Hrvatske Citaonice« u V rlici. k. VII. c. koji je saobCio ust.92 . kr. III. 1894. Novakovica. U 101/2 sati drustvena sjednica sa sliedeeim duevim redom : 1. za vrieme istoga pucaju muzari. kot.6.. 3. Predaja uprave od Promicat. x. - Digitized by Coog Ie . U 8 sati pri dolaskn gostiju pucaju muzari. XII. 24. Citaonicu« n Vrlici a to dnevom 5. Br. Odbora Upraviteljstvu. lipnja 1894. c. . kroz koje vrieme pncaju muzari. VI. koja traje do svrsetka sjednice. U 71/2 sati polazi Promicateljni Odbor s glazbom pred goste do kuee Marasove. Vi80k.. te ih prati do »Hrvatske Citaonice«. IV. Eventualni__predlozi . U 7 sati glazba ulazi u varos pozdravljena pueaujem muzara.

jerbo se je inace svidjelo gosp. g. obe. Br. 'Citaonice« kao i na javnoj nlici. gdje bi isti imao sliediti kao i gdje bi se doticni govor imao drzati bio je naznaeio u podnesku 25/ 1894. 1555/1 336. upravljenim obcinskom Upraviteljstvu u Vrlici. 16·22 (prilog C) zabranjnje drzanje govora s vrata »Hrvat.da ce njegova molba biti uslisana u svim toekama. koja su mu u istiriu bila od istog podana s podneskom 22. 1894. (prilog B. 1555. nacelnik vrlicki odlukom 27. dostatno je iztaknuti. g. ali glede blagoslova zastave te mjesta. nu tako se zaliboze nije dogodilo. nego da ce biti predan jednom clanu na vratima »Hrvat. da napadnute odluke izdano su od samog nacelnika te od njega samog Stl i podpisane.) kojom se je dobrano osakatio po Odboru prikazani program sveoanosti i postavio ogranieenje glede blagoslova barjaka i doticnog govoni. Saavim tim obc. lipnja t. da se ima dozvoliti obavljenje svecanoati na temelju programa po sveeanostnom Odboru sastavljenog. nu usprkos takovog oeitovanja sa strane sestorice Digitized by Coog Ie l L . dapaee iskljucuje glavnu tocku iste . upravljenom ngled. Citaonice«. ali takovo ogranicenje. naeeluiku obcine vrlieke. Citaonice« prikazao je program svecanosti otvorenja s doticnom molbom Uglednom obCinskom Upraviteljstvu u Vrlici u svrhu. koja ta~av postupak karakterizuje. na sto je opeinski naeelnik ~ odlukom 21. koji je izdao odluku 23. Poslie prenavedenih ucinjenih koraka u smislu zakona. lipnja t. koje posvema preinacuje program sveeanosti. (prilog A. da nece blagoslov zastave sliediti pod otvorenim nebom. . Utok koga potkriepljnju sliedecim razlozima : Prije svega s formalnog gledista ima se opaziti.) trazio njeka razjasnjenja od Odbora. Br. Odbor se je u istinu nadao. da svih sest obcinskih prisjednika bili sn protivni odlukam pod B i C. dapace su bili u sve i posve skloni. k Br. g. lipnja t. .r i 93 Pomenuti Odbor za sveeanost otvorenja »Hrvat. Da se uvidi grdesija. lipnja t. koji hi se imao drzati tom prigodom. da isto obaviesti. nn Odbor bijase pristao na tocke odobrene odlukom prilozenom pod B. g. odakle 6e i sliediti odnosni govor. Upraviteljstvu u Vrliei.

Takov nezakoniti postupak ne moze se s nijednog gledista opravdati. Nadalje caste se utoenici upozoriti na odluenu okolnost. Oblasti: Promotrimo napadnute odluke s meritornog gledista. te ce istaknuti. da je sveeanostni Odbor prikazivao ugl. da bi n istinu opcim. da su vecim dielom naju- . sto se porice. da upitni program nije bio prikazan uglednom obeinskom Upraviteljstvu vrliekom na toboznje odobrenje iii odbaeenje. .. Upraviteljstvo i nadlezno bilo. jerbo je ne samo nepravedan. koji se ne trsi. 56. Predpostavljeno ali nepripusteno. da budu cvrstom podlogom Toj slav. Opaza se. Kulisi6 mimoilazi obCinsko Upraviteljstvo. doli sic volo. buduc nadleznost u tim pitanjima pripada politiekoj oblasti. obc. . docim pomenute odluke pod B i C izdane su na ime nacelnika i po njemu samom podpisane. da odobri ili zabaci program obdrZavati se imajueih svecanosti. gosp. dostatne bi bile istaknute formalne manjkavosti. nacelnika Kum~i6a. vee jednostavno izdaje zabrane bez navoda ikakvog razloga.94 obcinskih prisjednika. Digitized by Coog Ie . koje na koncu konca snosi jednako s njim suodgovornost za sve spise i poslove obCinske. G08. jer ope. nacelnik Kulisi6 mimoisao je sve . opeinskog Pravilnika. zakonske ustanove.. jer u njima ne odsieva drugo vee . sto utoenici zahtievaju i stalno ocekuju od poznate pravienosti Te sl. .r Dn su opravdane u toj strani napadnute odluke ne moze biti ni govora. da obrazlozi svoje odluke. Xu nsprkos toga utoeniei 6e se obazrieti i na tn strann nazocnog spora. Zasto ? Signa temporum. koji bi morao biti dobro poznat gos.. U pra viteljstvu vrliekom odnosne podneske. vee jednostavno na znanje i vladanje. Oblasti za unistenje pritusenih odluka. on se postavlja tutorom i njekim ustavnim povjerenikom pod krinkom zakona. Nasuprot. u slicnim slucajevima nije vlastno ni pozvano. sic [ubeo gosp. Upraviteljstvo . nego i u oeito] opreei s ustanovom §. Kada ne bi obstojao nijedan -drugi ineritorni prigovor. 8tO se vidi u odlukama pod B i C? Nista drugo. ali tada odnosne odluke ope.. naeelniku. koja ne trazi 'razloga ni obrazlozenja. . Upraviteljstva imale bi biti na opravdanim razlozima temeljene. .

Treba uvaziti. d.' kako je bila ustanovljena u programu. Oitaonice« uzbudjuje cije vrlo osjetljive zivce. Obla- r l Digitized by Coog Ie . sto irn se nemoze uskratiti. te im se u najzadnjem casu bacaju klipovi sa strane obcinskog naeelnika. nacelnika u ovom pitanju. da sa strane pucanstva varosa V rlike ne moze biti prigovora obdrzavanju svecanosti onakove. Citaonice«.imade zgodnih prostorija. samo da im se obdrzavanje svecanosti onemoguei. Sto se tice stavke sadrzane u napadnutoj odluci pod B. stoga je najprikladnije mjesto ulica pred Doganovom kueom. koj se ima traziti jedino u gospodina obeinskoga naeelnika. Da tome ne moze biti protivnost _ od strane Oblasti. nu utocnici se uzdaju u pravicnost i nepristranost Te 81. kao 8tO je onaj u napadnutim odlukam. Citaonice« u Vrlici mirno i zakonu suglasno. Oblast uvidi. N apokon utoenici izticu. dok se krecu II granicama zakona. a sada se jedino uskracuje u Vrlici bez ikakvog opravdanog razloga._ da yprama svojim prilikama dostojno proslave otvor »Hrvat. da Ta s1. Nu ako otvor »Hrvat. da oni ne imadu na umu bilo kakve prestupke. j. da su sve pripreme za doticnu sveeanost preduzete i nnzdni potrosci ueinjeni. u kojima bi se mogao obaviti blagoslov zastave i okupiti se svi clanovi eitaonice i ostali uzvanici. u kojoj _se nalaze takodjer prostorije »Hrvat. da ne moze biti nikakove bojazni za bilo kakvo narusenje mira i reda sa strane" pueanstva. Oitaonice«. jerbo u slicnim prigodama u svim ostalim mjestima pokrajine bilo je to dopusteno. Toliko je trebalo istaknuti.95 \ glednije obitelji varosa V rlike clanovi » Hrvat. poeimlje : »Za svaki prestupak j t. vee je njihova svrha. okrnueem najglavnije toeke programa sveeanosti. podpisani sn cv1'sto osvjedoeeni.' koja. to utoenici ipak ciene. kao sto su vee sada pokazali poduzevsi korake zakonom zahtievane. da u varosu V rlici ne .« utoenici izticu. izradjenom po svecauostnom Odborn t. da ne moze biti nikakovim opravdanim razlogom za iskalenje te na necuven i nezakonit nacin ebezuspjesiti i preprieeiti obdrzavanje sveeanosti na naein. Prezirna je nakana obe. u kom varosu ima sarno 6 obitelji pravoslavnih. iskaze i izgrede.

kad su na Kievo dosli. II. •. dostavljaju prepis istoga Tom HI. predsjednik Odbora za svecanost i ostali clunovi istog. kao protuzakonite unistiti i obdraavanjem svecanosti na temelju prilozenog progruma dozvoliti te dotiene odluke cim prije po mogncnosti utoenicima dostaviti s obzirom 11a kratkoeu vremena.. . i XI.. Do hiljadu dusa za glavarom Markom Cicvarirem. kr. koje ne hi moglo prouzrociti nereda. VIII. Iz Knina se uputilo 25 kola i kocija punih otmenije gospode hrvatske sa hrvatskom glasbom. kako se moze razabrati iz poglavarstvenog odgovora preko obcine : » . Za Odbor : I van Kalafati6 Ilija Malic. IV. Upraviteljstvu u Vrliei. V. spadaju nadleznosti » » » Digitized by Coog Ie L . i IX. Za svaki prestupak ovako ustunovljenog i odobrenog programa ostaje odgovoran gOgp. Poglavarstvu n bojazni. » 1~ Tocke VII. Odobrava se raspored i program svecanosti HZ sliedece ogranieenje. » » 8 »VI. >. Poslije svih zanoveti sliedio je otvor »Hrvutske Citaonice«. e. Poglavarstva. Poglavarstvo blagoizvoli napadnute odluke pod B. kot. i C. . Slavni Odbor paziti ce. uredjena vojska sve dva i d va sa hrvatskom trobojnicom uputila se. velikim tamburaskim sborom i pjevackim druztvom. da ne bi obeina vrlieka zakasnila dostaviti odnosni utok sa spisima . kr.. kot. Takog slavlja riedko gdje viditi. Kuinjani imali su ~to viditi. Zabranjuje se pucnjava nmzura na toekam : I.06 sti . ua Sto u jednakim prilikama budno pazi svako ugledno druztvo. X. » « H » »XII. da pri svecanosti drzanje ueestnika bude takovo. program!l metaka 8 POll politicke Vlasti e. stupa ponosito u Vrliku.. kr. .s vrueom molborn. obe. Nije izaslo na hrvatsku. koje ostaje do sveeanosti«. e. koji na konju jUHi i zastavu nosi. da To s1. kot. Dozvoljava se puenjava muzara na Karauli i to: pri toeki III. a nije sve ni na srbsku. stoga docim prikazuju nuzocni utok ng1.

. ~ ~ .l'ru-l!l Hlli!l......!( 0 +" 00 N 0.... 00 s:: c.. ~ >- ::l ~ N .!( ...: '" '" A '" '" --~ 00 00 ::l ~ 00 c..... ..Ll~ '7~H... ~ c ~ 00 c.... H ~ ::l ~ c.....Q. '0 ~ .: 1-0 .. ...!( ... > s:: c.: ~ ::l 'a>-s 00 I'- ~ 10 '" '" A <:=> I'- 00 ~ C'1 C'1 A A " Digitized by Coog Ie .!( 1l '" :...n~nllloO' BU n!J...: ~ c. .!( '" Q3 '" '" 8 '" S .. .....=.. E: ~ .....: 0 Q:l ::l >.!( c. e0 ·S 0 ·S c.. nasli mo .) 8 ::l . .) ~ ::l ~ lC 0 C'] ~ 0 .~ >(Ij H ~ ..!( Q..) ..l nrPln·iln Vrlikll se U .... ee '" '" C'J I- '" ~ ~ '" <:=> <:=> ~ 10 c...1-0 ~ ~ >1-0 0 ....!( ::l .~ A ~ ....: i:< ...~ . ~ .. s:: c ...r 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili. L- --0 I'- ~ c ~ E ~ Q . > .: ~ ::l ~ >~ 00 0 Q... ·S c.!( Q. ~ ..hl1:'J.!( 0 :......... .) .: ......::2 >- E '" '" ~ '" .!( ..

-'-' Digitized by Coog Ie .

zastupnik Juraj Biankini govorio je iz duse . niecu ne sarno hrvatstvo Dalrnacije.vrbcam okicenih. gdje bani Subici i Nelepici.sramota nad svim sramotam ! . a yam je na veliku diku. Po obavljenom izboru upraviteljstva. pa . Pri takom svecanom ulazu tako su gruhali muzari i puske.. gdje se jednom ponosno sirila dnevna hrvatska zupanija eetinska . vrlo je zazorno. strasno stramputiee krenula. Turke i Talijanee !« U istinu. iza duga spavanja.vrlo je utjesljiv dogadjaj ne sarno za svako otacbenieko srce. razmisljajuc. velc. koji fenomenaluom injoraneijom i bezocnoscn. u novijem nasem ustavnom pokretu.od nekoliko godina dolaze u sabor dalmatinski. da se i vi. nego i za eielo hrvatsvo. Izmedju ostalog rece : »Hrvati kraljine Vrlieke ! Utemeljenje Hrvatske Citaonice U ovom divnom kraju. koje yam vaKi otci neoskvrnjene sacuvase.dusi hrvatskog naroda. da i vi znate cieniti i da hocete da spasite hrvatske amanete. Barbica. Dok se je narod okupio zapoeela je sluzba bosja. J er otvor ove citaonice znaei. da je bilo preko 2. . ko da se je slegJa sva eareva vojska. 'lirvatskih praviea . Ijudi. Kada recem. gdje slavni knez Domaldo. odbijajue kroz vjekove Franke i Magjare. po svjedocanstvu vriednog pevjestnicara Smiciklasa. samo da bi njim i prividno moglo poe za rukom izopaeiti v 7 Digitized by Coog Ie . i glavnim oporistem tudjinskih. kako je postala plienom dusmana hrvatskih. trobojne vrbce na dojednom.i rotiti se proti hrvatskom narodu sa najkivnijim dusmanima i hrvatstva i svega slavenstva. Iz erkve podjosmo u Hrvatsku Citaonieu. na obranu starih. Hrvoja i jos mnogi drugi hrvatski vojvode. kako je ova slavna krajina. malo sam kazao.gdje je. svoje dicne starine neodrieete . da se ni vi. obavise cudesa junastva. llego se jos usudjuju bacati se blatom na njezinu hrvateku proslost.r I' 97 Kninjani i Kievljani kad su u Vrliku stupili. pod upravolll o.000 ljndi sve pirno obucenih. u ovom kraju. budite na novi zivot. nasli su se u moru mnogobrojnog naroda. bila srcika hrvatskoga drzavnoga zivota . koju glagoljski : odpjevahu Kninski pjev~ci. Glasovim ove krajine . Hiljade zastava prekrilo Vrliku. protuhrvatskih teznja u Dalmaciji. i svako otaebenieko srdce evili. Tatare.

prepredena lukavost i glnpo zanesenjastvo. Po objedu hodosmo na Cesmu gdje je narod kolo igrao i tamburiee udarale. Govorili S~l Biankini. 'Trumbie i Radicie. koljenovici slavnih Berislavic». nemilim udesom. dostojni potomci cetinski junaka! . da se svi cvrsto prihvatite za jedan ~tap. vi nemozete. na Ol1U od starine ponosnll krajinu navukose crna sinovska neharnost. Mukaeica. pozdravio je svoju otacbinu nadahnutom pjesmom. pod sjellicam. Mihaliea i Cnbreti6a! Vi. Za objedom su udarale tamburice i glazba svirala. Od starine junacki megdane ! U tebi su sielni junaci. ni nesmite vee da trpite! S toga danas listom ustajete. Hrvati krajine vrlicke ! Toliku sramotu vi necete.. Vi potomci plemenitog hrvatskog koljena Cubranica. 98 starinski hrvutski znacaj ove l1a~e zemlje. Cetinjani mladi vitezovi! Zanosna besjeda svijetskog govornika u narodu odusevljenu. koji junacka imena svojih predja. te navratit joj djevieanski narod hrvatski na grozno samoubojstvo«. da se okupite pod slavni hrvutski barjak. da otvorite ovaj hram pueke pros vjete. Vjesti fotograf Inchiost1'i snimio je dvie slike te svecanosti. neka zubljorn narodnog odgoja i hrvatske samosviesti razpl'Hi guste tmine. Jurceniea. koji napucise ovu krajinu! Vi. Stotine brzojava stiglo je onaj dan. Kad su Knjinjani posli kuei i ostali narod razidje se nosed u srcu vruce utiske hrvatske slave u V rliei. N epregledno je mnostvo koje se vidi u uh va6enoj slici pred crkvom. Svietlo yam za to lice pred citavim hrvatstvom i pred bielim svietom! Slavs nam. sa svih krajeva prostrane hrvatske domovine. gnjezdo sokolovo. uarnetnut joj neprirodnoj misli i teznja. Vrlicki pjesnik Tugomir cetinski. koja 0 ovoj krasnoj nasoj Vrliei uzhitno veli: V rliko. V rlicki Hrvati ostadose vierni. Vladaniea. Objed je bio u fratarskoj avliji. proslavljena u narodnoj pjesmi. Klarica. tako i razpored za objed upravio je nigda dosta oplakani zupnik fra Jozo Kitarovi6.Kako inn svecanost. dr. koje. o Digitized by Coog Ie . bila je plodonosna.

i opet i deset puta opet. dok iz »SIoge« izadjose.r~ljivo slusati gdje na svim nuglim u svoj slobodi odjekuje »Zivila Hrvatska«.franjevaekom Provincialu splitskom i krizevaekom Biskupu. PresidiaIi lete . nase veselje bila je Jozina zaJost. jer je hrvatska. nasa .Vrlika iznarodi. dotle su svetci. Ispred Citaonice. u Zadru su se zamislilili i u neodluenosti bili da za V rliku proglase obsadno stanje. jer je tamo sve u buntovanju. pomisljao si da si u kakvom gradu. Siromasni srno bili onda kao i danas. Pop Malic za godinu dana prije otvora Citaoniee nije pohadjao »Slogu«. negoli Zajcovu operu. jer je njegova snosljivost tolika hila. 'Tada BU vrlicani poznali sto je zivot. opazili smo. kad pjevaju. njega je Jozo preko ucitelja Nikoliea saZaljivao i pozivao u »Slogu« i dotle je bio Digitized by Coog Ie .pjesma srbska srdea parala. da je uzaludan posao. Ova pjesma. jer. Silno se je taj uzklik -pomnozao i nasa brda pomagala su da budu slozna grla bratska. da bi srbskog gajdasa dragovoljnije slusao. jos onda kad su svi Vrlicani bili clanovi »Sloge«. kamo Ji ce st. Tada se je moglo rukom opipati koje custvo u Vrliei vlada. ali to nije zaustavljalo hrvatskog zanosa. da je hrvatska pjesma sve zacinjala. smo bili slobodni i jer smo predvidjali da bi s vremenom mogli stresti nesnosljivi srbski Jaram. Nigda se coyjek nebi.. Dok smo se uri nevino veselili. trud od toliko godina dase . koji su svaki nas korak pazili i koji bi bajonetom dragovoljno gria nam zacepili. Dok su zupnici u »Slogi« bili. zandari izvjeMuju kako im gospodar _kaze. Citaonica je svedjer bila puna. nas zanos pobunilo Inn mozdane.. ko u vrsaju. Svak ce razumjeti. Iz toga je svak mogao naueiti. ali nam se je einilo da je nas say sviet. revne zandare. kad su se Hrvati nasli slobodni u svojoj kuci. iz Zadra zahtjev za zahtjevom.99 Poslie tolikog robstva u srbskoj »Slogi«. a ne u maloj i siromasnoj V rlici. svako zio na njima. Pravedno je sudjeno. »Zivila Hrvatska !« Imali sfno zlatali redare. veselju i zabavi nije bilo kraja ni konea.. On sastavlja tuzbe i dostavija presidiumu.. da se kroz mjesee dana ti buntovnici zupniei ukione i opet . nadao da moze cieli Zadar biti na raspolozenje jednog strastvenog covjeka. J ozo i njegove sInge od jada su biesnili. da je posve uznemirivala rniroljuhivog Jozu Kulisica.

Kako da Crnagora odlikuje zasluznog anstrijskog podanika. koju od Joze. Nekako u ovom poslu. a tu istu svjedoebu sam redar na sud predao. da nami pokazu tko je Kulisie. Cilli mi se. on· sve to radi zastitom i naputkom svoga gospodara. »zivila srbska Vrlika«. da Jozo nije u redn smislio. to je bokeski junak Trojanovie mislio postignuti. ali nije dobivena dozvola za nositi Nikole Crnogorskog odlikovanje. ' Kulisicevi prijatelji. to ce biti sve pitanje etikete. on usree u skup Hrvata. . ipak iz Zadra pisu. psuje grdi Hrvatstvo i kao biesan vice. Takim postupanjem -Iozinim i njegovih sluga nije bilo oeekivati nikakva dobra. dosta I je bilo Joze. kad su nacelnlci stape da vali i svojim osvadam mirne ljude za pedepsu u vojnicu slali. Jozo ce jednim troskom oba odlikovanja proslaviti. Sto nije mogla zandarmarija. Nepomogose sve tuzbe Kulisieeve da se suzbije hrvatski pokret. da su stara vremena. dok se neotvori »Hrvatska CitRonieR« i dok on u nju nestupi kao clan. on nije prisustvovao nikakvu izkazu.da drugi ucka Hrvate. on izazivlje tuenjavu mirnijeh gradjana i daje svjedocanstvo. NiMa zato. nije prisa stavljati ovo odlikovanje. Dobiven je krst za zasluge. da je prije toga bio postigao Danilov red. Malic nije bio n Cetini kod Spa'soya. On uliearski napada svoga. }odjena i uzgojena u Vrlici. nemoze se traziti. kako nezavisni gradjani hoee da se okoriste ustavom. jer je CUO da se tute pjevaju hrvatske pjesme.100 nurm Malic. opeinskog prisjednika Begovica. Naueili se samovoljnom vladanju. G. Trojanovica i kaludjera. on pise dopise na 8. Otvor »H. i Hrvate obasiplje srbskim cviecem. cuo sam. on ju risa na vrata Biliea kuee i silom hoce da otvori. a onda Danilov red kad mu dodje dozvola. a njegova ga drzava nenagradjiva! 8ve je uredjeno. Fratar Kitarovie bio je dusa Citaonice i istodobno znao hi dati naeina zanosu mladjarije. Kulisie se nije mogao drugomnaJ<1ativee odmazdi. ~a je pogibeljan za javni mil'. postizu mu previsnje priznanje njegovih_ zasluga. da je redar za 14 dana od udarca zaprieeen u radji. Ovi su ljudi mislili. da je morao odmah staviti odlikovanje svoga vladara. Nije trebalo . s toga ne mogu da se snadju. staresinu. Citaonice« Digitized by Coog Ie . red Frane -Iosipa 1. Nu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful