P. 1
Hrvatski maturara - Pitanja i odgovori

Hrvatski maturara - Pitanja i odgovori

|Views: 964|Likes:
Published by Nikolina Devčić

More info:

Published by: Nikolina Devčić on Jan 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/19/2013

pdf

text

original

gz

Odgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,
pripremila Zdenka Blaslov, prof.

1

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI - književnost-

1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri
lirika - književni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grčke riječi lyra što znači žičani instrument karakteristike - subjektivna, iznosi osjećaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoćom vanjske forme, bogatstvu pjesničkih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava podjela lirike 1) prema sadržaju ili motivu DOMOLJUBNE – A. Mihanović: Horvatska domovina LJUBAVNE – J. Pupačić: Zaljubljen u ljubav PEJZAŽNE – A. G. Matoš: Notturno SOCIJALNE – D. Cesarić: Vagonaši MISAONE / REFLEKSIVNE – D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika RELIGIOZNE – N. Šop: Isus čita novine 2) prema tradiciji DITIRAMB – pjesma u kojoj se slavi priroda i život (V. Nazor: Cvrčak) HIMNA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) tko (ili što) je dostojan najvećeg divljenja i poštovanja (A. Mihanović: Horvatska domovina) ODA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) prema kome (ili čemu) osjećamo ljubav, privrženost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Preradović: Rodu o jeziku) ELEGIJA – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nedostižnim (F. Ciraki: Forentinske elegije) EPIGRAM – Kratka sažeta pjesma koja svojim zaključkom iznenađuje čitatelja (S. Vraz: Nadriknjištvo) EPITAF – nadgrobni natpis koji kao pjesnički oblik izražava misli o prolaznosti života i ljudskoj sudbini. Često je duhovit i satiričan. (M. Dizdar: Zapis o zemlji) IDILA – lirska pjesma s temom iz mirnog života u prirodi, posebno na selu. (D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika)

2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabula, likovi, tehnike pisanja
epika- književni rad, dolazi od grče riječi epos što znači riječ, pjesnička pripovijest, pripovijedanje karakteristike - objektivna je, iznosi događaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem, obilježje epike je i prisutnost likova i dužina vanjske forme podjela epike a) epsko – lirske vrste POEMA – epsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki događaj, ali sadrži i elemente lirskog izraza BALADA – epsko-lirska vrsta tužnog raspoloženja s tragičnim završetkom (Hasanaginica) ROMANCA – lirska vrsta uglavnom ljubavnog sadržaja bez tragičnog završetka b) epsko pjesništvo – epika u stihu EPSKA PJESMA – kraće djelo u stihovima pripovjednog karaktera EP – opširnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera EPOPEJA – ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u službu svoga naroda, takav je ep nacionalna epopeja c) jednostavni oblici-epika u stihu ZNAČAJKE: oblikuju i izražavaju neku životnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj književnosti MIT - na temelju mitskog iskustva govori se najčešće o postanku svijeta, o bogovima ili nekom osobama (Kako je postala zemlja) LEGENDA - govori o ljudima čiji je način ponašanja i pogled na svijet uzor takvog ponašanja BAJKA – čudesno i nadnaravno isprepliće se sa zbiljskim na takav način da između stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti (Kako je Potjeh tražio istinu) BASNA – kratka prozna vrsta u kojoj se najčešće u likovima životinja prikazuju ljudski karakteri, njihovi postupci i djela u životu, njihov moral i životni ideal

2

SAGA – govori o događajima iz obiteljskog života VIC - kratka jezična tvorevina koja izaziva smiješan dojam ANEGDOTA – šaljiva zgoda iz života neke osobe ZAGONETKA – poseban oblik postavljanja pitanja koji namjerno skriva pravi odgovor POSLOVICA – u obliku tvrdnje izražava se neko životno iskustvo d) složeni oblici NOVELA - prozni oblik kraći od pripovijetke s manjim brojem likova i užeg mjesta radnje (A. G. Matoš: Cvijet sa raskršća) PRIPOVIJETKA – prozni oblik duži od novele, a kraći od romana ROMAN – dulji prozni oblik sa radnjom koja obuhvaća velik broj događaja i likova

3. ROMAN roman –prvotno je označavao svaki spis pisan pučkim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj događaja i likova podjela a) prema temi – društveni, obiteljski, psihološki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteški, kriminalistički b) prema tonu i piščevu stavu sentimentalni, humoristični, satirični, didaktični, herojski c) prema načinu oblikovanja ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturom romana ROMAN ZBIVANJA – opisano zbivanje ujedinjuje sve što roman obrađuje ROMAN PROSTORA – neki zamišljeni ili stvarni prostor čini bitnu vezu između svega što roman opisuje LANČANI ILI STUPNJEVITI – izgrađuje se tako da se priče kao dijelovi romana nadovezuju jedna na drugu, s time što je završetak svake priče ujedno i početak iduće PRSTENASTI – jedna uokvirena priča, obuhvaća sve ostale poput prstena na taj način što neki događaj omogućuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman PARALELNI – građen je tako što se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno ROMAN-RIJEKA – široko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaća ciklus romana, prikazuje više naraštaja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se ti naraštaju kreću ROMAN-ESEJ – vrsta modernog romana u kojem se klasično epsko pripovijedanje dopunjuje ili zamjenjuje osjećajima i asocijacijama d) prema postojanju i vrijednosti – klasični, moderni, suvremeni USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANA TRADICIONALNI – jednostavnost, čvrsta fabula, događaji se nižu linearno i logično, likovi su stvoreni prema stvarnim osobama i događajima, psihološki analizirani, duže vrijeme u kronološkom slijedu MODERNI – složena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova nema psihološke analize, prati se unutarnja svijest, služe se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji monolog i pripovjedni monolog – solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najčešći likovi su umjetnici PROZA U TRAPERICAMA – MODERNI ROMAN glavni junak – netipičan, promatrač svijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva mladi pripovjedač se suprotstavlja svijetu odraslih ironijski se odnosi prema tradicionalnom društvu i kulturnim vrijednostima jezik – približava se svakodnevnom spontanom govoru gradske mladeži – žargonu radnja ne teče kronološki, ovisi o subjektivnim proživljavanjima lika, prekida se asocijacijama i monolozima

4. DRAMA, POJAM, VRSTE, STRUKTURA
drama - grč. drama – čin, gluma, igrokaz, prvotno je označavao svaki spis pisan pučkim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj događaja i likova ZNAČAJKE – iznosi radnju u dijaloškom obliku i namijenjena je izvođenju na pozornici, predstavlja književni tekst i scensko djelo, a bitno joj je obilježje dramska napetost i dramski sukob dramske vrste 1) TRAGEDIJA – dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti (propasti) glavnog lika 2) KOMEDIJA – književno djelo dramskog oblika s ugođajem komičnosti 3) DRAMA U UŽEM SMISLU RIJEČI – takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan događaj vezan za neke osobe i društvene sredine. Može biti duhovita i vesela,, ali ne u takvom intenzitetu kao u komediji, nema tragičnog završetka

3

struktura drame 1. dijelovi namijenjeni publici 2. dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju kompozicija drame 1) UVOD - EKSPOZICIJA - uvod u dramu, program, prolog, podaci o kompoziciji drame, likovima, vremenu i mjestu radnje 2) ZAPLET – pokretanje radnje izazivanjem određenih suprotnosti 3) KULMINACIJA – napetost naraste do potrebe za razrješenjem 4) PERIPETIJA – preokret, radnja skreće u određenom smjeru 5) RASPLET – razrješenje svih suprotnosti i sukoba - dramski tekst se dijeli na činove, slike i prizore odnosno scene ČIN – veća cjelina u drami PRIZOR – manja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene - u kazališnoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazališna kuća i gledatelji - kazalište je zajedništvo gledatelja i žive predstave DIDASKALIJE – upute o ponašanju i načinu govora glumaca, opis pozornice, izgled… DRAMSKA RADNJA – temelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologom TETROLOGIJA – znanost o kazalištu grčka tragedija na primjeru Sofoklove drame grčka tragedija – grč. tragos – jarac, i ode – pjesma  jarčeva pjesma dramska vrsta u stihovima, razvila se u Grčkoj, procvat – 5. st. pr. Kr starogrčka tragedija imala je obredni karakter, njezina tematika je uzeta iz mitova, a u izvedbi kor ima jako važnu ulogu, izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske prema Aristotelovom mišljenju nastala je iz obreda posvećenih Dionizu osnivač je Tepsis najveći grčki tragičari su: Eshil (uvodi 2. glumca), Sofoklo (dodaje 3. glumca), Euripid opće značajke 1. glumac = PROTAGONIST – glumi glavnu ulogu (Antigona) 2. glumac = ANTAGONIST (Kreont) 3. glumac = TRITAGONIST – glumi nekoliko uloga (Izmena) ZBOR ili KOR – vrlo značajan, svojom pjesmom povezuje scene, pjeva uz glazbenu pratnju TRAGIČAN JUNAK – žrtva vlastite nesretne sudbine TRAGIČNA KRIVNJA – nije namjerna pogreška ili kršenje zakona, nego rezultat sudbinske zablude, neizbježnog sukoba ideala i zbilje TRAGIČNI ZAVRŠETAK – konačna cijena koju junak plaća za svoju dosljednost, a njegova je žrtva vlastiti život UZVIŠENI STIL – svečani dostojanstveni govor KATARZA – izaziva strah i sažaljenje te tako pročišćava osjećaje gledatelja kompozicija starogrčke drame: 1) PROLOG – uvodni prizor, može i izostati, monolog glavnog lika 2) PARODOS – pjevanje kora koji ulazi po ritmu plesa 3) EPIZODIJ – naknadni ulazak glumaca ka koru koji je označavao dijaloški dio između korskih ¸ pjesama, činovi 4) STASIMONE – pjesme koje pjeva kor u međuigrama između epizoda 5) EKSODUS – izlazna pjesma kora na kraju tragedije SOFOKLO: ANTIGONA Temelji se na sporu zbog toga što je Antigona pokopala svog brata protiv Kreontove volje. Poslije smrti Eteokla i Polinika, koji su poginuli u međusobnom sukobu, vlast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont. Polinik je kriv što se borio protiv domovine, mora ostati nepokopan, tko prekrši tu zapovijed bit će kažnjen smrću. Njegova sestra Antigona de prekršila tu zapovijed i pokopala je brata. Nakon što su ju otkrili i zatvorili, ona se ubija. Njezin zaručnik Hemon, Kreontov sin traži za nju milost, dolazi u zatvor i vidjevši Antigonu mrtvu ubija i sam sebe, čuvši za ta ubojstva ubija se i Kreontova žena Euridika. Tek kada dolazi vrač Tiresija, koji mu govori da će ga snaći nesreća ako ubije Antigonu, Kreont ju odluči pomilovati. Pošto se Antigona ubila sama Kreont ostaje živ a moralni pobjednik je Antigona. PROBLEMI: Djelo problematizira odnos pojedinca i vlasti, samu vlast i vladara te ljubav i odnos prema božanskim zakonima odnosno vjeri. ANTIGONA-predstavlja duhovnu snagu ideala i ljubavi koja se oslanja na vječne nepisane zakone etike i religije. Jedina se suprotstavila Kreontu i njegovim zakonima i zbog toga je tragično završila. Njezina smrt je simbol pobjede ljudskih napora za individualnom slobodom, humanošću i višim idealima. KREONT- Utjelovljuje svjetovnu moć utemeljenu na snazi kojom nameće i brani zakone po logici vlastitih interesa. Kreont nije htio popustiti Antigoni i ako mu je bila nećakinja. Bio je ponosan i pun samopouzdanja, nije mogao ispasti mekušac pred narodom nego joj je dao mogućnost da porekne ili da kaže da nije znala za zabranu, no ona je svjesno odabrala smrt. OSTALI LIKOVI: Laj – Edipov otac, Jokasta – Edipova majka i žena, Izmena, Eteoklo i Polinik, Tiresija

4

komedija– grč. komodia – veseli ophod, grč. ode – pjesma razvila se iz pučkih obreda, izvodila se prilikom svečanosti u staroj Grčkoj razvila se zahvaljujući Aristofanu komedija se usmjerava prema običnim, svakodnevnim temama i likovima, tražeći u njima smiješne strane, otkrivajući mane i nedostatke

-

uvelike se koristi neskladom, izobličenjem, nerazmjerom i odstupanjem od uobičajenog kao elementima na kojima se obično temelji smiješno u stvarnosti komedija prenosi takve poruke kojima se razjašnjava u općem ironičnom stavu prema ljudskim osobinama ili težnjama, idealima, strastima, životu i svijetu u cjelini

podjela komedije – prema načinu kako se smiješno postiže

1)
2)

KOMEDIJA KARAKTERA – karakter glavnog junaka (neka mana ili pretjeranost) LOMEDIJA INTRIGE – stvara osnovne efekte na zapletima proizašlim iz nesporazuma, nerazumijevanja ili nepažnje KOMEDIJA SITUACIJE – temelji se na neobičnim, neočekivanim i nepredvidivim situacijama u kojima se likovi nalaze KOMEDIJA KONVERZACIJE- bitne elemente komičnog zasniva na duhovitim razgovorima i verbalnim dosjetkama

3)
4)

opće značajke: DIJALOG – tu se ističu suprotnosti među osobama. U igri ideja i osjećaja osobe s jedne strane otkrivaju svoj karakter, a s druge strane razvijaju radnju MONOLOG – oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se jedna osoba ne obraća drugoj, nego sebi odnosno publici. To je osobit oblik dijaloga u jednoj osobi kada ta osoba u sebi otkrića dva suprotna glas, jedan za u jedan protiv nečega. SATIRA – kada komedija kritizira neke pojave ili karaktere, ismijava ih i oštro osuđuje HUMOR – kada se prema ljudskim slabostima i manama odnosi s razumijevanjem i bez želje da ih se osuđuje; prikazivanje smiješnog bez drugih pretenzija GROTESKA – prikazivanje teži izobličenosti, neprirodnom, fantastičnom i nakaznom što djeluje na granici između gorko ozbiljnog i smiješnog PALUTOVE ERUDITNE KOMEDIJE: Aristotelovo jedinstvo (mjesta, vremena i radnje) pet činova, prolog, tipovi likova (škrt starac koji se zaljubljuje u mlade djevojke, spretne sluge i mladi ljubavnici)

5. DISKURZIVNI KNJIŽEVNI OBLICI
diskurzivni književni oblici – su djela na razmeđu znanstvenih djela i onih djela koja pripadaju danas široko razvijenoj oblasti novinarstva i ostalih sredstva javnog priopćavanja. Takva djela obično ujedinjuju izražavanje i oblikovanje svojstveno umjetničkoj književnosti s nekim osobinama svojstvenim bilo znanstvenom ili filozofskom novinarstvu.. Povezuju znanstveni izraz s elementima lirike, epike, drame, a teže poučavanju. lat. Diskursus – govor, razmišljanje podjela 1) književno-znanstvene vrste: a) ESEJ ili OGLED – utemeljitelj je Michel de Montaigne: „Eseji“. To je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika bilo iz života ili znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također i sposobnost umjetničkog oblikovanja. Teme su iz područja života, kulture, umjetnosti, znanosti… Elementi su vjerodostojne činjenice, podaci, autorova razmišljanja, asocijacije, tvrdnje, zaključci, primjeri, citati… Do izražaja dolazi stav pisca, njegov izbor problema i vlastiti način izlaganja. franc. essai – pokušaj b) RASPRAVA – obimnija od eseja, no najčešće pripada znanstvenim vrstama. Ponekad kada je posvećena znanosti ili umjetnosti ujedinjuje znanstveno istraživanje s književnoumjetničkom obradom c) ČLANAK – književno-znanstvena vrsta kraća od eseja. Osvrt na teme iz života i na događaje. d) BIOGRAFIJA – umjetnički oblikovano pisanje o samom sebi ili nekoj drugoj osobi e) PUTOPIS – ujedinjuje opis i analizu ne samo umjetničkim oblikovanjem nego i izražavanjem dojmova, pa i pripovijedanjem, što ga može približiti lirici i noveli. U njemu se, osim nabrajanja što je pisac vidio, navode i putopiščeva umjetnička sklonost, stav prema životu, osjećajni svijet, ukus… Neki putopisci pokušavaju filozofski produbiti putopis dok ga neki proširuju u smjeru povijesno-filozofske meditacije f) DNEVNIK – vrsta teksta u kojoj pisac zapisuje dnevne događaje, izražava svjoj odnos prema njima, iznosi svoje tumačenje događaja i osoba g) MEMOAR – iznošenje sjećanja i uspomena na ljude i događaje iz tuđih i vlastitog života 2) publicistika: a) REPORTAŽA – izvješće o nekom događaju, doživljaju, društvenoj djelatnosti ili prirodnoj pojavi na umjetnički način. Pisac izlaže i svoje domove, stavove i razmišljanja b) FELJTON (podlistak) – na živ i popularan način obrađuje pitanja iz umjetnosti, znanosti, filozofije, politike zanimljivih široj publici

5

st.kratke lirske pjesme. monodrijska lirika.) To je zbira poučno-moralističkog i poetskog sadržaja koju kršćani i Židovi smatraju svetom.uzvišeni stil. Epika. 6. uvjerenja. Kr Grčka se književnost razvija unutar rimske države. katoličke poslanice i Apokalipsa (Otkrivenja Ivanova). pr. uvjerljiv i zanimljiv način suprotstavljene su oprečna mišljenja. hedonizam. Classis – razred). pr. Elektra). piše epitalamije (korske svadbene pjesme) i ljubavne pjesme. Anakreont (Pijuckajmo. Književna vrijednost novozavjetnih spisa zaostaje za Starim zavjetom izuzmemo li pojedine fragmente ili Otkrivenje koje je od svih knjiga Novoga zavjeta duhom i izrazom najbliže starozavjetnoj literaturi. Longo. Jeremija). koristi bujan jezik. pr. pr. mudrosne knjige i proročke knjige (Izaija. a dijeli se na dva djela: 1) STARI ZAVJET – 46 knjiga. g. komediografi: Aristofan i Menandar 3) helenističko razdoblje: 323. rat. – 100. nepresušan je izvor i inspiracija književnim i umjetničkim djelima od najstarijih vremena do danas. piše basne u prozi. statična radnja. IZVORIŠTA ( grčka i rimska književnost) Grčka književnost spada u klasičnu književnost (lat.tragičar. Marko. 1 peterac). djela apostolska.Sapfička strofa (3 jedanaesterca. Ifgenija u Tauridi). povijesne knjige. Sapfa (Ljubavna strast). EZOP. manje aramejskim dok su novije pisane grčkim jezikom. Kr – 1. Knjige starog zavjeta su izbor iz svjetovnih i religijskih tekstova bogate starohebrejske književnosti. – 529. Kr PREDSTAVNICI: tragičari: Eshil (OkovaniPprometej. JERONIMA . majstor stiha i forme. Kr.na živ. pisan je uglavnom grčkim jezikom a sastoji se od evanđelja (Matej. uz to. Način razrade životnih. drama. Oslobođeni Prometej. po. slavi životne radosti i vinska raspoloženja. pitanje) ALKEJ. Kr. gomilanje asocijacija. godine. najveći pjesnik korske lirike. poslanice apostola. NOVI ZAVJET – 27 knjiga. Pindar (Pjesnik o ratu). Antigona. pr. 1 deveterac. slavi pobjednika. pejsažne i ratne pjesme te himne bogovima. povećava broj koreuta sa 12 na 15. anakreontska i epikurejska poezija – težnja za srećom. Kr. Najveću popularnost u tom razdoblju PREDSTAVNICI: Iteliodor. Psalmi. Mnogi biblijski likovi postali su teme mnogih umjetničkih djela.prijevod na latinski nastao između 383. humanist 6 . Kr.na tom prijevodu se temelje gotovo svi europski prijevodi sve do naših dana Naš prvi prevodilac Biblije u cijelosti bio je Matija Petar Katančić 1831. Itariton HOMER – prvi antički pjesnik (13. PRIJEVODI BIBLIJE: 1) SEPTUAGINTA ili PRIJEVOD SEDAMEDSETORICE – prijevod Starog zavjeta na grči nastao 3.uveo trećeg glumca. motivi: politika. g. mržnja. zbor kao nositelj radnje (12 koreuta). monodijska lirika.tvorac basne kao književne vrste. Medeja. jednostavna.Alkejska strofa (2 jedanaesterca. st. – 323. Kr. Alkej (Lađi). smjele metafore. Ezop 2) klasično razdoblje: 450. jasno ocrtani karakteri. anakreontske pjesme. 1 deseterac). Sofoklo (Kralj Edip. govori o nemogućnosti savladavanja vlastitih osjećaja ANAKREONT. Iskren sam). zavičaj i božanstvo. priredilo ga je židovsko svećenstvo između 400. književnih ili znanstvenih problema gdje se suprotstavljene zastupnici različitih stavova. jednostavnim i jasnim stihom s poučnom poantom na kraju ESHIL. Luka. g. titanski glavni likovi (idealna bića s naglašenim dobrim ili lošim) SOFOKLO. PREDSTAVNICI – Homer (Ilijada i Odiseja). Euripid (Elektra. dubinu misli. IZVORIŠTA EUROPSKIH KNJIŽEVNOSTI (BIBLIJA) BIBLIJA ili SVETO PISMO – grč. harmonična i čvrsta kompozicija. pr. PREDSTAVNIK: Teokrit 4) rimsko (carsko) razdoblje: 30. g. Ivan). Prometej vatronoša). pr. ljubavne. i 406. – 450.c) POLEMIKA. piše epinikije – ode u čast pobjednika. . riječ božju.. Dijeli se na 5 djela: Petoknjižje. uveo drugog glumca. SAPFA. njega priznaju samo kršćanske crkve . a stručnjaci ju dijele u 4 razdoblja: 1) arhajsko razdoblje 750. pr. komedija i tragedija su književni rodovi koji su nastali u Grčkoj ili su na grčkom tlu stekle konačan oblik. 2) VULGATA ili PRIJEVOD SV. ona je i spomenik čovječanstva te jedna od najstarijih knjiga. Sastavljena je od 73 knjige. Uglavnom knjige su pisane hebrejskim jezikom. – oko 30. Stara grčka književnost obuhvaća golem raspon od oko 1500 godina. godine 2) 7./2. stavovi. gozbe. svečani i uzvišeni stil. likovi su stvarni ljudi. ljubav. Kr. Kršćani je proučavaju kao smjerodavnu za život i u njoj nalaze pouku tj. st. nadahnut užicima PINDAR. pojačava dramsku radnju i ulogu dijaloga. g. Biblia – knjige (13. lirika.

– 476. Horacije je poznat po svom djelu Poslanica Pizonima. – 117. 15. osobito roman (Petronije). 4) razdoblje kasnog carstva: 117. zanemaruje kćer. satira (Juvenal). U znaku je brojnih književnih prijevoda i kazališnih prilagodaba. Zato Ahilej odustaje od borbe. g. posljednji veliki grčki tragičar. Pitanje autorstva Ilijade i Odiseje u znanosti se zove homersko pitanje. Najpoznatije Ovidijevo djelo su Metamorfoze. Livije). plesa i glazbe. epigrami (Marcijal). tesalski kralj Ahilej te Odisej a među Trojancima kralj Prijam i njegovi sinovi Oaris i Hektor.. proza (Cezar. Eneja dolazi na ušće Tibera moleći kralja Latina da osnuje novi grad i da se oženi njegovom kćerkom Lavinijom. HOMER.696 stihova. Prvih 6 pjevanja prema Odiseji (Enejina lutanja) a drugih 6 prema Ilijadi (Enejino ratovanje) Nakon trojanskog rata Eneja luta morima u potrazi za novom postojbinom. Pokretačka snaga djela je Ahilejeva srdžba. udaljava se od tradicije. Sablasti. SADRŽAJ. Hvalisavi vojnik. gozbama i pijancima te izruguje politiku. Povijesna uloga rimske književnosti je u njezinu posredništvu između Grčke i Europe. Nakon niza borbi s Lavinijinim bivšim zaručnikom Turnom. Najpoznatije Plautove komedije su Škrtac ili Aulularija. Euklion – stari škrtac koji čuva svoje blago a svima govori da je siromašan. želeći nadvladati vlastite emocije i biti jak. Pripadnik je skupine novih pjesnika ili neoterika koji su se ugledali u aleksandrijsku poeziju. Za njega se pretpostavlja da je bio slijep. pr. praocu grada Rima. Tibul. Razvijeni su elegija i epigram (Katul). st. To razdoblje obilježava pomirba dvaju svjetonazora: rimskog (poganskog) i kršćanskog. Autor je i zbirke elegija Ex Ponto koju je napisao u progonstvu (August ga je protjerao zbog nepoštovanja društvenih normi) te zbirka ljubavnih pjesama Heroide. U njoj Horacije izriče misao da je bit svakog pjesničkog djela sklad (u pjesničkom jeziku. Homer se općenito uzima kao obrazac onoga što se naziva narodnim. Razvijene su mnoge književne vrste. već su nastavljači i usavršavatelji. Ilijada je epopeja. dolazi ponizno moliti Ahileja za sinovljevo tijelo. Kr. ILIJADA HOMER. Kr. pr. nastao je vjerojatno u 8. 7 . a njegovi epovi Ilijada i Odiseja prva su djela u toj tradiciji. Veliku ulogu u radnji imaju bogovi koji štite one koje vole a nanose zlo onima koje ne vole. 2) zlatni vijek: 80.EURIPID. pri čemu su najistaknutiji komediografi: Plaut i Terecije – prenosili su grčke komične predloške na rimsku pozornicu. njegovo odustajanje utječe na tijek borbe.. preradbe grčke mitologije. basna (Fedro).najveći rimski liričar poznat po svojoj intimnoj lirici. Nakon mnogih pustolovina (susreta i rastanka s Didonom te ulaska u podzemni svijet). Enej ga ubija. po. živi dijalozi i kontrirani likovi. Osnovne značajke su dobro vođena spletka. Dijeli se na 4 razdoblja: 1) arhajsko razdoblje: 240. 3) srebrno razdoblje: 14.najplodniji rimski pjesnik zbog slobodnijeg stava u poeziji i otklona društvenih normi. unosi elemente grube komike. čime uklanja posljednju prepreku za ostvarenje svoje zamisli. Ni pluralisti ni unitaristi nemaju dovoljno dokaza kojima bi potvrdili da su u pravu. pripovijest). Škrtac – komedija karaktera u 4 čina. Među Ahejcima (Grcima) osobito se ističu braća Menelaj i Agamemnon.Povod rata je bila Parisova otmica Menelajeve žene Helene. udaljava se od općih problema i udubljuje u život i psihu pojedinca. ljubavna lirika (Propercije. nove vrste pjesništva koju je predstavio u zbirci Bukolike a sastavio ih je po uzoru na grčkog pjesnika Teokrita. koja je već u antici nazvana Pjesničkim umijećem.prvi pjesnik europske književne tradicije. Georgike su didaktična poema o poljodjelstvu u kojoj je Vergilije prikazao sklad čovjekova života s prirodom dajući mu upute i savjete za ratarstvo. godini ratovanja (oko 50 dana). Budući da je on najveći junak među Ahejcima. U tom je razdoblju osobito razvijena komedija. pr. 24 pjevanja u heksametru. Središnja osoba je Ciceron koji praksu i teoriju govorništva postavlja na novu. Hektorov otac. a pjevao je svoje pjesme putujući od mjesta do mjesta. – 80. U prvom pjevanju oj je povrijeđen Agamemnovom bahatošću kojom mu uzima robinju Briseidu. U tom razdoblju književnost doživljava svoj vrhunac. Sužnji. Ovidije). Razvijena je epika (Vergilije. Tada se vraća u borbu i ubija Hektora. Ilijada sadrži mnogo živih opisa borbi i prizora iz svakodnevnog života u grčkom taboru u Troji. kralj Prijam. stočarstvo i pčelarstvo. za nas oličeno u ta 2 vrhunska djela junačke epike. rimski nacionalni ep u 12 pjevanja o Eneji.likovi su obični ljudi. Piše o prijateljstvu. Ahilej se smiluje i daje mu ga. ILIJADA – sam naziv potječe od Ilija – drugog imena grada Troje. Lukrecije i Ovidije). Kr – 14. Govori o događajima u 10. Sadržaj je uzet iz priče o Trojanskom ratu između Ahejaca i Trojanaca. visoku razinu. Salustije. Lončić je motiv na kojem se grad intriga. Majstor stiha te izvanredan pripovjedač. g.najveći rimski komediograf.osim po pjesmama. HORACIJE. a sluga Strobil mu je urao blago KATUL. Borba se odvija na zemaljskom i na olimpskom planu. lirsko pjesništvo i poslanice (Horacije). Ahilej ostaje dosljedan sve dok mu Hektor ne ubije prijatelja Patrokla.. g. Najpoznatije njegovo djelo je Eneida. voćarstvo. Poteškoće stvara i okolnost što je Homer tipičan primjer skrivenog europskog pripovjedača koji o sebi u svojim djelima ne govori ništa.pjesnik je ekloga (grč. ali kao stvaralac on je živa i sveprisutna osoba koja najizraženije i najjasnije progovara kroz svoje djelo. Tako Homer za nas i dalje ostaje samo nejasna sjena kao čovjek. kompoziciji i oblikovanju likova) VERGILIJE. g. Nisu tvorci novih književnih vrsta. rimska književnost Nasljeđuju grčke uzore i nadmeću se s njima. služi se mitološkom građom. Kr. g. U pjesmi Jadni Katule žali samog sebe zbog ljubavnog rastanka. OVIDIJE. nastavlja se na novoantičku komediju. PLAUT. primarnim ili usmenim epom.

Ćiril je autor glagoljice. LATINICA .iz nje počinje jezično stvaralaštvo u Hrvata . i 10. U tom razdoblju Hrvati su stvorili svoje samostalno političko područje pa su već u 9. Bizantski car Mihajlo šalje braću Konstantina (Ćiril) i Metoda 863. Plominski natpis. krug (savršenstvo) i trokut (sv. Glagoljicu su nazvali Jeronimovo pismo da bi zaštitili od progona.napisao je na tisuće epigrama a najpoznatije djelo mu je duhoviti epigram Siromašni pjesnik. dubrovački zbornik: Libro od mnozijeh razloga. ĆIRILICA. god nakon smrti kralja Zvonimira. 8. Najstariji glagoljaški spomenici: Bašćanska ploča. odlikuje se ritmičnošću. Hrvatska ćirilica se u srednjem vijeku posebno razvijala. Prevode knjige za bogoslužje na slavenski jezik. Glagoljaško razdoblje hrvatske književnosti počinje pojavom prvih pisanih spomenika i traje sve do zatvaranja senjske glagoljaške tiskare 1508. u moravsku misiju. gdje je i pronađena. Hrvati pišu svim trima pismima. Humski grafit.služila je kao pregradna ploča između prostora za svećenstvo i prostora za puk u benediktinskoj opatijskoj crkvi sv. Rusi. Latinski jezik je prvi jezik državnih dokumenata.drugo pismo koji su se služili Hrvati. Hrvati su se s latinicom susreli nakon što su osnovali svoju državu i prihvatili kršćanstvo u 7. Neki slavenski narodi: Bugari. GLAGOLJICA – prvo pismo kojim su se služili Hrvati je glagoljica. visoka 99. nastala je 1100. BAŠĆANSKA PLOČA . Kvarnerski otoci. st. koji mu je oduzela najljepše godine života. Od srednjeg vijeka do 19. a nastavlja se svjetovnim pisana je glagoljicom na hrvatskom jeziku.u Ninu). godine. GLAGOLJAŠKO RAZDOBLJE Kada su Hrvati došli na područje današnje Hrvatske bili su pogani i nepismeni. sve se više koristi latinica koja će postati jedinim hrvatskim pismom. zidar crkve Sv. (kneza Višeslava. st. a dolazi od riječi glagoljati – govoriti. Svako slovo ima ime i vrijednost broja. biblijski tekstovi zapisani u knjigama.najpoznatiji hrvatski epigrafski spomenik.iz teksta doznajemo da su Krk i Kvarnerski otoci tada u granicama hrvatske države kralja Zvonimira sadržaj: 1) invokaciju 2)zapis opata Držihe 3)zapis opata Dobrevita jezik: starohrvatska čakavština s elementima crkvenoslavenskog jezika pismo: prijelazni oblik iz oble u uglatu glagoljicu književno značenje - 8 . reći. Najznačajnije djelo je pjesma Deliji MARCIJAL.treće pismo kojim Hrvati pišu. Povaljska istina. Lucije je Opat Dobrevit to je darovnica u kojoj kralj Zvonimir daruje ledinu (livada). te o čežnji za mirnim seoskim životom. Lucije počinje religioznim motivom. st.5 cm x 1999..na krstionici. st. st. Prva hrvatska imena zabilježena latinicom su iz 8. Hrvatsko Primorje. pisac toga teksta je Opat Držiha . ali od sredine 14. To se pismo počelo širiti u 12. Krčki natpis. nakon Metodove smrti protjerani su iz Moravske te se sklanjaju u Hrvatsku (Istra. Najstariji tekst pisan latinicom je Res i zakon sestara dominikanskog reda u Zadru iz 1345. 885. elegije u kojima pjeva o ljubavi prema Deliji i kasnije Nemezi. Pri sastavljanju pisma korištena je teološka simbolika križ (kršćanstvo). POČECI PISMENOSTI. Aleksandrida. bila je oštećena i služila je kao podna ploča napravljena je od vapnenca. debljine 7. dobila je ime bosančica ili bosansko-hrvatska ćirilica. Ročki abecedarij.5-9 cm sadrži oko 100 riječi u 13 redaka. na jugu Hrvatske i u BiH. pričati. te sustavan i uređen književni jezik (staroslavenski).elegijski distih. Trojstvo). započinje: "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga" (kao i većina dotadašnjih tekstova) . kneza Branimiraukrasne grede crkava. stoljeću razvio kulturni život to jest začela pismenost. Dalmaciju) te tako je k nama prenesena baština Svete braće – pismo glagoljica.TIBUL. Srbi. Na tom pismu je zapisao prve slavenske riječi Proslov Ivanova Evanđelja. Poljički statut. na poziv kneza Rastislava. Najstariji spomenici na ćirilici su: Natpis s Povljasnkog praga. kneza Godečaja. Stanovništvo koje su zatekli i s kojim su se susretali bilo kršćansko. završava poantom a Marcijal je bio štićenik bogataša. Makedonci zamijenili su glagoljicu grčkim pismom te ga uredili za slavenski jezik. RAD ĆIRILA I METODA. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. dio zemlje crkvi sv. Valunska ploča. o mržnji prema ratu i ratovanju.

Likovno-slova su bila obojana. primajući poticaje(trajna struktura rečenice. Krčkih knezova Frankopana i do tada slobodnih Vinodolskih općina. sa snažnim riječima u dijalogu mučenice i mučitelja 9 . opatica. a drugi u 14. blud. prepustili su se porocima(novac.sastavljen 1288...poznata kršćanska mučenica -drama je sastavljena u osmeračkim distisima. nadzemaljska) . Jezično-pokazuje kako se hrvatski jezik razvija od staroslavenskog prema hrvatskom. želeći da Hrvati nikad ne budu imali gospodara koji govori hrvatskim jezikom. Pravno-darovnica 3. druga polovica 14. ali bez pravila 3)Konstantin Filozof-osmislio je prvo slavensko pismo-38 slova po uzoru na grčka slova i neke slavenske glasove ŠIBENSKA MOLITVA -najstarija potvrda pisanog teksta na latinici i narodnom(čakavskom)govoru -pohvala Gospi. Povijesno-kulturno povijesno-prvi put se spominje hrvatsko ime kulturno-jer je to prvi hrvatski pisani spomenik 2. Književno-pokazuje kako se u ranom srednjem vijeku razvijao hrv. Margareta. st. uređen je podjelom na članke LUCIDAR -srednjovjekovna enciklopedija (knjiga općeg znanja) -najprije na njem. jeziku. fratara.1. -tip laude(pohvalne pjesme) pjevali su ih FLAGELANTI (bičevaoci) -pripada najstarijim latiničkim zapisima na našem prostoru -dijeli se na 2 dijela: 1.najstariji zakonski spomenik Hrvatskog naroda .) . uzor. na njoj se prvi put piše hrvatskim pismom i jezikom 4.prikazano njezino značenje za ljude. zatim prevedena na češki. kao moralna podrška. aliteracije) i ugađajući ih u svečani govor Ploče VINODOLSKI ZAKONIK .zalagao se i predavao na glagoljici iako je bilo zabranjeno 1)Slaveni pisahu crtama i urezima 2)pišu latinskim i grčkim slovima.Marija je prikazana u nebeskim sferama (uzvišena. poistovjećuje se ljepota prirode i osjećaji pastirice -Sv.. satira je uperena protiv predsjednika različitih crkava (biskupa. je preveden na hrvatski jezik -opisana je vladavina i smrt kralja Zvonimira -značajan je po tome što je legenda o kralju Zvonimiru dodana tek kasnije: nezadovoljan puk ubija kralja Zvonimira.)-općenito Crkvi-oni griješe jer prodaju crkvene moći zbog vlastitih užitaka. a i na vrhu Bašćanske ploče je romanička lozica 5. st. Tri kralja . nastao u Duklju (gradu Baru) -jedan je dio nastao u 12. utočište -opisuje se prisustvo Bogorodice među ljudima SVIT SE KONČA .. na blagdan Sv.. st. Marija je prikazana kao utjeha svima na Zemlji. početak drame snažan je opis pastoralnog ugođaja.to je najstariji pravni zakon na Hrvatskom jeziku. dio. st. -prikazao je rodoslovlje hrvatskog vladara i osnivanje hrvatske države -u 14. uređuje pravne odnose između novih feudalnih gospodara.veliča se i slavi lik Bogorodice 2. dio. a on pred samu smrt proklinje vlastiti narod. književni izraz.zbog crne odjeće -hrabar. pa na hrvatski -prevodilac je pop glagoljaš Istranin (Učku uspoređuje s Olimpom) -pisan u dijalogu između učitelja i učenika -Lucidar znači knjiga koja prosvjetljuje -teološki i prirodoslovni sadržaj LJETOPIS POPA DUKLJANINA -najstariji hrvatski ljetopis.pjesnik pri njihovu opisu koristi ironiju MUKA SVETE MARGARETE -crkvena drama. s realističkim opisima muke. asonance.satiričan tekst. kardinala. nego da budu podložni tuđincima CRNORIZAC HRABAR O pismenima -crnorizac.

pisana je po uzoru na antičke pisce Plauta i Terencija i na antičku dramu .tematika književnih djela tiče se svakidašnje čovjekove zbilje. do početka 17.renesansni se pisci umjesto latinskim jezikom koriste narodnim. idilična lirika . motivi iz svijeta.izvorište svemu je trubadurska lirika epika: . humanizam-lat. epitafi. te razvoj duševnih i tjelesnih svojstava -Erazmo Roterdamski. a javila se po uzoru na antiku. . st. epski spjev . čovjekovo duhovno oslobođenje. -značajke: pojava novog društvenog sloja-građanstvo.. zanimanje za vlastiti unutarnji svijet. ističe se tjelesna i duševna ljepota i snaga. pronalaženje uzora u antičkoj književnosti. Hrvatsku.pišu se poslanice. i 14. st. ponovni procvat.kulturno povijesno razdoblje od kraja 14. satira. osim njega pišu se balade. razvoj gradova. Vasca de Game i Magellana. st. st. nastajanje građanske klase.9. ubrzan razvoj znanosti i tehnike.promicala je pobjede novog mladog naraštaja . tako se javlja književnost na narodnom jeziku . otpor prema feudalizmu -u središtu zanimanja je čovjek.čovječan.epovi.najznačajniji znanstvenik i književnik humanizma -trajanje: kraj 13. preporod . st. «uvod». RENAISSANCE= ponovo rođenje. stvaranje novih pogleda na svijet -čovjek: aktivan. elegija.najznačajniji dramatičar je engleski autor William Shakespeare.dominantan oblik je forma soneta. radoznao. komedija. itd.kategorija uzvišena stila . Mađarsku i Češku . preporod. HUMANIZAM I RENESANSA U EUROPI (trajanje. . književni oblici. drama. drama predrenesansa -traje do kraja 13. latinizam.u renesansi se mijenja čovjekov način razmišljanja i javlja se zanimanje za ljepotu prirode i čovjekova unutrašnja proživljavanja. st. središte je Italija. posvetnice. promjena načina života i razmišljanja na koju utječe razvoj gradova. filozofije. prethodnica renesanse. onda se širi na Španjolsku.osim petrarkističke lirike njeguje se i religiozna lirika . obilježja. jeziku -latinski jezik polako zamjenjuje narodni (talijanski) humanizam -do izražaja dolazi želja za spoznajom.. madrigali. građanske klase i kapitalizma. poslanica. znanstvena i tehnička otkrića. ljudski -kulturni pokret u Europi u 14. latinski jezik i narodni jezici najznačajniji pisci su: DANTE-«Božanstvena komedija» PETRARCA-«Kanconijer» BOCCACCIO-« Decameron » -klasični književni oblici: epopeja.većina pjesama posvećena je ženama(ljubavne pjesme) . Portugal. Francois Robelais. ljepotu prirode i ovozemaljski svijet RENESANSA: franc. RENAISSANCE-ponovo rođenje.pojava zabavne lirike i pokladne(maskirate) .ep se razvio kao književna vrsta dramske vrste: . ekloga. želi uživati u ovozemaljskom životu. satira epigram. Englesku. Gutenbergov stroj za tiskanje (kojim književnost postaje dostupnija) . lirska pjesma. glavni pisci i djela) predrenesansa od franc. i 15. nova znanstvena i geometrijska otkrića . ode ..u renesansi su oblikovani svi glavni žanrovi: lirika: . humanus-čovječan.uzore traže u antičkom pjesništvu .14.nastaje u Italiji. William Shakespeare . životopisna i povijesna pripovijest. Francusku. HUMANUS. radost ovozemaljskog življenja i čovjekova vječna nadanja u bolji svijet . ekologe.opisivao je duševna stanja svojih likova .predstavnici: Ludovico Ariosto.ponovo se javljaju vrste: ep. Miguel Cervantes.najznačajniji hrvatski komediograf je Marin Držić 10 . Austriju. Njemačku.renesansa je primala stalne poticaje u ozračju velikih otkrića: putovanja Kolumba. paralelno s predrenesansom -promiče ovozemaljske ljudske vrijednosti -uzori u antici. st. kritičan je -književnost: svjetovne teme. kancone. latinizam latinizam književno stvaralaštvo na lat. zanimanje za život općenito.

simbolizira oholost P VUČICA.dijeli se na: 1) 2) 3) viteški. G. krivovjerci.100= savršena brojka. glavni lik je čovjek iz puka. Pluton u obliku vuka 5. varalice Najdublji pakao: 9. je protjeran iz Firence. zamahom repa određuje težinu grijeha Haron.obično iz dna društvene ljestvice(seljak. književnog jezika . nema teksta-glumci improviziraju. koje počinje tužno. stih jedanaesterac.stoji na ulazu u Pakao. PREDSTAVNICI PREDRENESANSE U EUROPI -D. ČISTILIŠTE. tu boravi i Vergilije 2. ističe se lik viteza lutalice pikarski.pisana je u tercinama (3 stiha). Petrarca. Božanstvena zbog savršene forme. kompozicije. prosjak) koji se bori za opstanak u životu i ima renesansne poglede na svijet pastirski.st Francuz Michael Montaigne 10.jezik.prevozio je duše preko Arheonta 11 . . glavni lik pastir.kompozicija djela: sastoji se od 3 djela-PAKAO. a simboliziraju ljudske poroke: P LAV. Da bi se spasio od opasnih zvijeri. počeo je pisati na latinskom .3 glava lika: Dante. simbol ljepote .u kojoj opisuje ljubav prema toj ženi koristeći se «slatkim novim stilom» Božanstvena komedija (»Divina Commedia» 1307-1321) -Dante je svoj religiozni ep u početku nazvao komedijom.simbolizira lakomost P PANTERA.sastoji se od 9 krugova opisanih u obliku lijevka. Beatrice P DANTE.drama je bila podijeljena na: Commedia Erudita(učena komedija koja se prikazivala na dvoru) i Commedia dell' Arte(za puk. Čistilište i Raj.književni rad započinje zbirkom pjesama "Novi život"("Vita nuova") posvećenih Beatrici Portinari. Boccaccio i njihova djela a) DANTE ALIGHIERI . simbol savršenstva . RAJ . bez grijeha) Pakao -je alegorija stanja grijeha i otuđenosti od Boga. proždrljivci 4. bludnici 3. F.rođen u Firenci 1265-1321.. napisano jednostavnim. te oživljuje galeriju likova od mitoloških i povijesnih do suvremenih . to su ondašnji ljubavni romani.3= mistična brojka(ima magijsko značenje). odluči slijediti Vergilija (simbol razuma i Danteov uzor) .Vergilije je rimski pjesnik iz antike. u formi alegorijske vizije zagrobnog života vodi čitatelja kroz Pakao. svima razumljivim jezikom.uveo ga je u 16.simbol ljudskog razuma. predstavlja Presveto trojstvo . nasilnici. U početku je tu komediju nazvao Božanstvenom još u svojim predavanjima u Firenci pa je tom djelu do danas ostao naziv Božanstvena komedija. kroz koje ga vodi pjesnički uzor Vergilije -grješnici su smješteni unutar lijevka po težini grijeha.djelo je pisano firentinskim narječjem koje postaje temeljem tal. jezika i zbog tematike. . prati ga kroz Pakao i Čistilište.st. od najmanje grješnih(na vrhu) do najviše grješnih(na dnu) Pretpakao: kukavice Gornji dio pakla: 1.u prvom djelu spominju se 3 zvijeri. nije se mogao vratiti . krugu P BEATRICE. nalazi se u 1. opačina i poroka. utemeljitelj je Jacopo Sannazzara esej: . Alighieri.razvio se u 15.Dante se na početku nađe u mračnoj šumi što je alegorija grješnog života. limb-nekršteni.srednjovjekovni tip romana. škrtice i rasipnici. bezbožnici 7. izdajice Minos. Vergilije.u svakom djelu su 33 pjevanja koji s prvim uvodnim pjevanjem čine savršenu brojku od 100 pjevanja . možemo shvatiti kao alegoriju zemaljskoga svijeta i njegove izopačenosti ljudskih strasti. a završava sretno.simbolizira putenost (erotičnost) .zbog političkih uvjerenja 1302.simbol grešnog čovjeka P VERGILIJE. Kroz Raj ga vodi Beatrice (idealna. duševno lijeni svake vrste 6. ali ne i Raj jer on nije kršten.simbol milosti Božje.tvorac književnog talijanskog jezika. a znaju samo osobine likova) roman: . gnjevljivci. ideala nadnaravne vrste. ubojice i samoubojice Ponor: 8.idila. umro u Ravenni . jer se prema srednjovjekovnoj poetici tako označavalo pripovjedno djelo u stihovima.

narodni jezik(talijanski). a ljubavna žudnja sa željom za slavom.-1375. tamo po Dantea dolazi Beatrice i vodi ga u sam Raj. koji njegovim stihovima daje karakterističan ton sjete. učinivši od nje i sebe svoj svijet. izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom. osobito ljudskom licemjerju.te nastavljače zovemo petrarkisti ili epigoni -zbirka je specifična po strukturi.ostvarene pretežno ljubavne želje 4. oštro polemizira protiv Crkve i poremećenim redom stvari u suvremenom povijesnom trenutku.hirovi sreće 3. one su različite po duhu i sadržaju. u nju je spustio čitav svemir. st preplavio cijelu kulturu Europe. a možda i pjesničko stanje. 29 kancona.Laura.zbirka koja sadrži 100 novela uokvirenih pričom povezanih u jednu cjelinu . DAN.te novele su kasnije postale uzorom svim kasnijim novelistima . Laura se često poistovjećuje s lovorom. kritičnost Srednjovjekovni elementi srednjovjekovna simbolika u koncepciji i kompoziciji djela uloga mističnog broja 3 forma alegorijske vizije razvrstavanje grešnika u skladu s religioznim poimanjem grijeha - b) FRANCESCO PETRARCA ..javljaju se ljudi iz različitih slojeva društva Svaki dan posvećen je jednoj temi: 1.ljubavi koje završavaju sretno nakon mnogo nezgoda 6. 9 sestina.smatra se začetnikom novele Decameron .7 djevojaka. dijeli se na krugove koji se pri vrhu sužavaju.talijanski pripovjedač i humanist .dvodijelna zbirka ljubavnih pjesama sastavljena od 366 pjesama od toga 317 pisano u formi soneta.-1374 u Avignonu -piše na latinskom jeziku. prvi put je ugledao Lauru De Sade. a i jedan i drugi osjećaj se stapaju u jedinstveno duševno. koja će mu postati trajnom inspiracijom njegovih talijanskih stihova . . a slavu je postigao zbirkom pjesama na talijanskom jeziku «Kanconijer» -u Avignonu upoznaje se trubadurskom kritikom i 1327. u trajnu svijest nezadovoljnika o grijehu. 7 balada i 4 madrigala -zbirka pjesama na talijanskom jeziku u kojima je dao intiman lirski dnevnik za njezina života i nakon njezine smrti -njegova lirika snažno je utjecala na cjelokupni razvoj kasnije ljubavne poezije. sastoji se od 2 dijela: 1)za života gospođe Laure 2)nakon smrti gospođe Laure -prema početnom stihu cijela zbirka se naziva "Rasute rime". DAN. DAN. u onu romantičnu Petrarcinu bolest. Njegova ljubav nije Božanstvena.pred bijegom od kuge koja je vladala 1348.mnogim je pjesnicima bio uzor. DAN. i 16.ostavio je bogat književni opus i na latinskom i talijanskom .1313.imena djevojka predstavljaju sabrane značajke Erosa (tjelesne ljubavi) kakvog je Boccaccio prikazao u svojim djelima . te traženje istine.posvećen brzim i duhovitim odgovorima 12 .tragične novele ljubavi i smrti 5.Čistilište -brijeg na otoku. na vrhu je visoravan gdje je smješten Zemaljski Raj.tipična rima u katrenama je obgrljena. te još za njegova života u Italiji dobila niz nastavljača posredstvom kojih je petrarkizam tijekom 15. 7 djevojaka i 3 mladića napuštaju Firencu i odlaze u prirodu gdje prikraćuju vrijeme pripovijedajući zanimljive priče. najčešća tema im je tjelesna ljubav. S mnogo razumijevanja prikazuje slabost ljudske prirode. cijeli život je usavršavao zbirku . nego vječna zapreka koje je on svjestan pa se uvijek bori protiv nje.rođen 1304. živio u Firenci . on se sastoji od 9 nebesa koje se vrte oko Zemlje Renesansno u djelu -pjesnik je porok i sudac svoga doba. rodom iz Pariza. Svaki dan osim subote i nedjelje je svako od njih ispričao po jednu priču . talijanski (petrarkin sonet) 2 katrene+2 tercine ili 8 katrena+6 tercina .njegove novele spadaju u tip uokvirene novele . Ističe dostojanstvo čovjeka. DAN. pa se pisanje pjesama na Petrarkin način zove petrarkizam Kanconijer . a u tercinama postoji više varijanti c) GIOVANNI BOCCACCIO . da bi joj se za čas prepustio. važnost njegova djelovanja i nužnosti i vrijednosti znanosti. DAN.simbol Petrarcine velike svjetske slave.nema određene teme 2.

) -tragedije (Romeo i Julija. novost je pojava drame u drami-mišolovka .likovi: Klaudije (kralj). Hamlet (danski kraljević). Laert (Polonijev sin). Mjera za mjeru) -romantična igra (Oluja) -poeme (Venera i Adonis) Hamlet .radnja se odvija u dvorcu Elsinove..7. jasan stil Renesansna obilježja Boccacciovih novela: . CERWANTES ( DON QUIOTE ) WILLIAM SHAKESPEARE . nego ga je ubio brat Klaudije. Polonije (kraljevski komornik). Otello) -mračne komedije (Konac djelo krasi.piše ih na talijanskom jeziku s obilježjima usmenog pripovijedanja .jedna od najboljih tragedija u povijesti svjetske književnosti.likovi su psihološki opisani. dokaz je da pozitivne ljudske vrijednosti još nisu nestale.djelo je prožeto snažnim emocijama.realističnost i uvjerljivost . ona potiskuje ljubav prema Ofeliji.Shakespeareov sonet(elizabetinski sonet) se sastoji od 3 katrene i 1 distiha . kako bi otkrio počinitelja ubojstva vlastita oca. sumnja da je i ona upletena u ubojstvo njegova oca . Nakon što s glumcima pripremi predstavu Mišolovka ili Ubojstvo Gonzaga. .Hamlet.rođen je 1564. Horacije (Hamletov najbolji prijatelj) . ljubav prema ocu (motiv osvete) . ali i dubokom misaonošću zbog čega stihovi ove tragedije ostaju aktualni i prelijepi i za suvremenog čitatelja 13 . 8. Ukrućena gospodarica.I jedan i drugi žele se osvetiti ubojici svoga oca te dokazati istinu. Polonijeva kćerka).kritičnost .neočekivani zapleti. Hamlet uviđa da je Duh govorio istinu. Govorimo o dva subjekta u drami odnosno strukturi zrcala. pitanje je sad''. Ofelija (Hamletova zaručnica. vladari) -komedije (San ljetne noći.kritizira crkvene dostojanstvenike 11. zbog njega u smrt odlazi njegova zaručnica Ofelija.zaljubljen je u majku i ljubomoran. tj. 9.napisao je 36 dramskih tekstova koji se dijele na: -kraljevske drame (tema-engl. 10. pojavljuje se retrospekcija. bez kronologije . spontanog i prirodnog . Gertruda (kraljica). snazi mladosti. potom ubija Polonija koji.skladna kompozicija. slična je antičkoj drami . Osveta postaje osnovni smisao njegova života. W.radnja: Hamlet je tragedija o danskom kraljeviću Hamletu koji od očeva duha saznaje da on nije umro prirodnom smrću. a stric umire od uboda zatrovanoga mača). . skriven iza zavjese.slobodno prikazivanje životnih užitaka (hedonizam) i veličanje svega ljudskog.teme i likovi iz svakidašnjeg života . Hamlet umirući moli prijatelja Horacija da ispriča svijetu pravu istinu. a Laert (Ofelijin brat) želi se osvetiti Hamletu.engleski pjesnik i dramatičar.djelo započinje rečenicom: ''Biti ili nebiti.radnja je preuzeta iz skandinavskih legendi .to je osmokutan prostor koji u sredini ima pozornicu koja je s tri strane okružena prostorom za publiku.Usporedba Hamleta s Laertom. ali Hamlet se uspijeva spasiti i vraća se. bratovom ženom.Jezik stila. kćeri dvorskog savjetnika Polonija. Hamletov duh. kraljica popije otrovano vino. bez digresije i općih mjesta . izaziva u njemu čak i mržnju prema ženama koje nisu vjerne i kojima se ne može vjerovati (kao njegovoj majci).Hamletova neodlučnost se tumači Edipovim kompleksom. Na kraju svi pogibaju (Laert i Hamlet u dvoboju. Najprije se pravi lud a kralj i kraljica ludilo tumače Hamletovom ljubavlju prema Ofeliji.pohvala ljepoti prirode. ne pokazuje svoje osjećaje.osjetljiv i plemenit. čovjekovoj sposobnosti i snalažljivosti .to je pitanje života i smrti .. karakteristična je dvostruka poanta (druga izriče prvu) . najveći dramski stvaralac svjetske književnosti. u Stratford-on-Avonu kojeg napušta i seli u London gdje je imao kazalište ''Globe''.. U međuvremenu Ofelija se ubila. DANDANDANDAN- podvale spretnim ženama na račun glupih muževa govori o šalama i podvalama u kojima stradavaju glupani nema određenu temu novele o velikim i plemenitim djelima Karakteristike novele: . Hamlet.Hamlet se pravi lud kako bi potaknuo glumce na igru. Jedino svijetlo u njegovom životu je prijateljstvo s Horacijem. umro je 1616. Stric ga odluči poslati u Englesku – u smrt.Boccaccio je utemeljitelj novele . glumac i redatelj .zanimljiva fabula. sluša njegov razgovor s majkom. SHAKESPEAREA(Hamlet)I M. Mletački trgovac.razotkrivanje ljudskih poroka . u dvojbi je kako se boriti protiv zla.tema: prikaz društvene situacije u Danskoj i na kraljevskom dvoru Elsinove. a Hamlet je moralni pobjednik . . Nakon toga Klaudije se oženio Hamletovom majkom. Od tog susreta s očevim duhom Hamlet živi samo za osvetu. a kasnije i Polonije .ima 5 činova.pisao je i sonete. Vlast je preuzeo norveški kraljević Fortinbras koji je smatrao da nešto treba izmijeniti u Danskoj državi .

naši renesansni pjesnici pisali su pod utjecajem Petrarkinog stvaralaštva. Vazetje sigeta grada. Splitu. te se preobrazio u viteza. Iako je iz svih svojih pustolovina izlazio poražen. kitica oktava . umislio si je da je i on vitez. Džore Držić.njeguju ljubavnu poeziju u kojoj slave žensku ljepotu. Nikša Ranjina. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST (vremensko određenje.započinje i završava istim stihovima 14 . Pratio ga je perjanik Sancho Panza. Svog slugu Perijanika nazvao je Sancho Panzo-susjed seljak ali bez pameti. dio (1605).kompozicija. Hanibal Lucić.stoljeću značajke: razvija se pod utjecajem talijanske književnosti u gradovima uz more: Dubrovniku. bio je ranjen (izgubio je ruku). sloga) zove se aleksandrinac . CERVANTES (Don Quijote) rođen je 1547. završio je u zatvoru djela: zbirka pripovjedaka ''Uzorite novele'' roman ''Bistri vitez Don Quijote od Manche''. dobro razlučuje zbilju od priviđenja. Robinja (drama). nazvao svog konja Rozinante.M. vrhunska djela književnosti i umjetnosti nastaju u bogatom Dubrovniku koji je sačuvao slobodu i samostalnost predstavnici i djela: a) b) c) lirika( Šiško Menčetić. naivan. i 12. Ribanje i ribarsko prigovaranje. Rosimante (konj). po uzoru na narodnu poeziju tkz.hrvatski petrarkisti epika ( Marko Marulić. Marin Držić. privida idealist Bezumna hrabrost Tragikomičan lik jer živi u svijetu kojeg idealizira Stvarnost pokušava prilagoditi svojim idealima. Don Quijote Svijet mašte i legende. sebičan i suprotan svom gospodaru.Don Quijota poistovjećuje s vitezovima srednjeg vijeka 2. Džore Držić. neuk ali mudar seljak. ep drama ( Hanibal Lucić.prvi liričari pojavili su se u Dubrovniku. zna se suočiti sa stvarnošću stoga mu mora pomoći Lakovjeran i naivan jer se oduševljava obećanim otokom 12. začinjavce i po uzoru na trubadursko stvaralaštvo . u siromašnoj obitelji najznačajniji španjolski renesansni dramatičar.sukob svijeta realnosti i mašte .tema. Petar Zoranić. Dundo Maroje( komedija) LJUBAVNA LIRIKA HRVATSKE RENESANSE .vrsta: viteški roman. Kada mu više nije bilo dovoljno čitati odlučio je spasiti svijet od zla i nepravde.ljubavna pjesma . Naoružao se i uzeo novo ime. petrarkizam.Don Quijote.mnoštvo novela koje povezuje glavni lik .tema: opis ženske ljepote . Brne Karnautić.Šiško Menčetić. iskazuju osjećaje i raspoloženja neuzvraćene ljubavi HANIBAL LUCIĆ: Jur ni jedna na svit vila . a sebe Don Quijote. . Hvaru. pripovjedač i romanopisac bio je vojnik. dio (1615). značajke. Sancho Panza (štitonoša).najstariji stih naše renesansne poezije je dvostruko rimovani dvanaesterac (rimuje se nakon 6.prikaz cjelovitog španjolskog društva . Judita (ep). satira i parodija na viteške romane postiže se humorom . Zadru. ne prihvaća je Ne prizna novinu pa starim i zahrđalim oružjem napada vjetrenjače Human je jer je vođen idejom spašavanja svijeta Sancho Panzo Svijet realnosti. Vladaricu svoga srca pronašao je u priprostoj i ružnoj seoskoj djevojci Dulcinei. Očistio je vojnu opremu svojih pradjedova.likovi: Don Quijote. Planine (roman).radnja: predugo zaokupljen u dosadi čitanjem viteških romana seoski plemić iz Manche.stih je osmerac.Don Quijotu se na kraju vraća razum . Petar Hektorović. Don Quijote nikad nije posustao. previše je čitao viteške romane da mu se kako kaže pisac pomutila pamet. predstavnici) - vrijeme: vrhunac doseže u 16.seoski plemić. ''La Galatea'' (pastirski) Don Quiote . Šibeniku. razuma materijalist Oprez Priprost seljak.1. te je odlučio popraviti svijet (da će spašavati nedužne). Mavro Vetranović. Hanibal Lucić. Dulcinea (njegova odabranica) . gdje se odrazila.

pisana je dalmatinskom čakavštinom 16.nezadovoljstvo sa životom PRVI HRVATSKI ROMAN.ima specifičnu kompoziciju. trava ne niče' 15 . krase ju duhovne vrline i ljepota.u sebi sadrži pjesma što ih pjevaju pastiri . njegova slabost su žene (požuda prema Juditi).pred uvod stoji podatak: LIBAR MARKA MARULA SPLIČANINA U KOM SE UZDRŽI ISTORIJA SVETE UDOVICE JUDIT U VERSIH HRVATSKI SLOŽENA .po uzoru na antiku .pastirski roman.pisao je narodnom( hrvatskom) i latinskom jeziku .kompozicija: ep od 6 pjevanja/LIBAR/ . plač i suze .teži skladu. kosa. okrutan.izaziva radost. no na kraju shvaća da je bit života u duhovnim vrijednostima.zazivanje Boga za pomoć . .potpuni kontrast Juditi .PLANINE . pastir Marul .djelo je posvećeno kumu Dujmu Balistriliću .. veselje i tjera na tugu.piše po uzoru na naše začinjavce i antičke (rimske i grčke) pjesnika .zadarska okolica.ljubavna pjesma pisana aleksandrincem . stoljeća. slavi i veliča ljepotu svoga rodnog kraja.) .ponavljanjem stihova izražava svoju želju za odlaskom na mjesto gdje će pronaći duševni mir radi nesretne ljubavi. MARULIĆ: JUDITA . ambiciozan i samopouzdan. fizički je veoma ružan.opisuje put pastira Zorana po njegovom zavičaju..tema: Prisutna domaća stvarnost rodoljubnog osjećaja.ljubavna pjesma pisana stihom bugarštice (dugi stih naše narodne epske pjesme) . bijeli vrat i prsa.moli da mu bude vjerna.prikazana je u bijeloj odjeći i kao vila.crne oči i crne tanke obrve.u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik GIORETA ispisuje svoje ime ŠIŠKO MENČETIĆ: Prvi pogled .idilična slika prirode. lijepa udovica iz Betulije. zavela je svojeg najvećeg neprijatelja.Judita: pravi renesansni idealizirani lik. godina. a umro 1524. Judita. Svoju ljepotu koristi kako bi pomogla vlastitom narodu.otac hrvatske književnosti . kruna od kose . zubi kao biser DŽORE DRŽIĆ: Grem si grem . iskrena je domoljupka i religiozna je.Holofern: velik vojskovođa.tema je preuzeta iz Starog zavjeta( napisana 1501.započinje invokacijom.iznenađen je ljepotom žene koju je vidio (idealizirani lik). ''Svetac''. . no ne nalazi ga pa želi umrijeti . M. Njezina je čvrsta vjera spasila narod.najznačajnija djela na latinskom jeziku: ''Davidijada''. 13.motiv buđenja prirode . Zoranova želja da se oslobodi ljubavi. odana Holofernu.motivi: čelo. prvi hrvatski roman u stihu i prozi . .Vojska: mnogobrojna i naoružana. Uništava sve pred sobom ''Gdje ona prođe. tiskana 1521. lice uspoređuje s ružom.vila u romanu simbolizira domovinu Hrvatsku . PETAR ZORANIĆ. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorčine NIKŠA RANJINA: Odiljam se .njena ljepota kod svakog izaziva radost.imaginarni put koji traje 7 dana . Holoferno (hrabri vođa Asiraca).likovi: Zoran – pjesnik.rođen je 1450..tema: udovica Judita spašava svoj narod ubivši Holoferna (sukob Asiraca i Izraelaca) .najznačajnija djela na hrvatskom jeziku: ''Judita''. ''Molitva suprotiva Turkom'' JUDITA . ''Pouke za čestit život prema primjeru''. u Splitu. vila Dejanina. Živjela je 105. Ozija (vrhovni svećenik u Betuliji) .ljubavna elegična pjesma tužnog tona . Njegova neumjerenost u jelu i piću pokazuje koliko je halapljiv i pohlepan. Abra (sluškinja).prvi umjetnički ep hrvatske književnosti. ''Evanđelistar''. a pisao ju je za neobrazovani puk ( u to doba zabranjeno je bilo pripovijedati na hrvatskom jeziku) ..likovi: Nabukodonosor (pohlepan vladar).pripada humanističkom krugu Splita. vila Zorica.

Dundo Maroje tragedija: Hekuba NOVELA OD STANCA . Iako voli Pometa izaziva ga svojim pjesmama želeći na taj način da se on potrudi kako bi je osvojio. Giambattista Marino Luis de Gongora Torquato Tasso Pedro Calderon de la Barca začetnik je marinizmaPisao je pjesme i poeme .značajke: kićenost. vjeruje u sreću i zna da će mu ona kad-tad pomoći.. mjestu radnje i likovima. stvara realnost san s mnoštvo metafora i zvučnih vlastitu sintaksu.psihički je produbio uporaba neobičnih specifičnost njegova radnju u kojoj se svoje likove motiva. kontrasta –reakcija je na renesansu.tema: oslobađanje Isusova groba . Vođa križarskog pohoda bio je vojvoda Goffredo.Likovi: Dundo Maroje i Bokčilo. neobična metaforika. pjesnikovih osjećaja (osamljenost. mudri i razumni) i ljude ''nahvao'' (loše i zle ljude).komedija karaktera i intrige. (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom.ep u 20 pjevanja ispjevan u strofama od 8 jedanaesteraca . pišući ljubavne pjesme u duhu petrarkizma ( Pjesni ljuvene ). Pisao je sve dramske vrste poznate u doba renesanse: komedija. djela Jeruzalem u kojem je u . 18 st.Ugo Tudeški(Laurin ljubavnik). Italiji. svojim iskustvom je nadmudrio vlastitog sina. Tripče de Utolče. neshvaćenost. pastorale: Tirena.(podvrsta komedije koju karakteriziraju karikirani likovi i vulgarni humor) DUNDO MAROJE. sebična nesposobna i intelektualno bezizražajna. pjesništva: koristi učen. štedi u svemu. koristi . do pol.. veoma je inteligentan i lukav. .život je stvarno san končeto.14. sa sinom i njegovom zaručnicom Perom. željeli bi biti hedonisti.. egoističan je i nemoralan. . osobnih trauma zbog neuzvraćene ljubavi.biser nepravilnog oblika . Ti su ljudi izmiješani u svim zemljama.Pjerin komedije: Novela od Stanca. Pera.Maro.Petrunjela. isprepliću fantastika i . . MARIN DRŽIĆ (književno stvaralaštvo) Držić je najveći dramski pisac naše renesansne književnosti.Pomet Trpeza. Specifična zbog 2 prologa. što mu na kraju i uspijeva.autor drame Život je složnih i neobičnih vrlo razumljiv jezik.u djelu se isprepleću povijesni događaji sa ljubavnim zapletima i fantastičnim događajima (anđeli. ljepoti i skladu .odani su svojim gospodarima. pokladna igra.kompozicija. vratio se iz Rima gdje je spašavao novac u Dubrovnik sačuvavši nešto dukata i nešto robe. razigrana duhovitost. više voli svoj novac nego sina. . mnoštva opisa pejzaža.star i škrt.Laura. a potom Pometovo. Skup. pohlepna. Pomet Trpeza i Ugo Tudeški.rasipni mladić koji troši novac na kurtizanu kupujući poklonima njezinu ljubav. BAROK U EUROPSKOJ I HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI EUROPA . napisana 1551. Pomet.to nisu bili školovani glumci.nosilac je cijele komedije. razočaran je postupcima svoga sina. te sve spletke i prijevare u radnji izvodi s lakoćom. Popiva . nezadovoljni.Maroje. rade za njih a misle na sebe lukavi su i snalažljivi.lakomislen. pastorala. Saznajemo da je ''Dundo Maroje'' prethodila komedija Pomet koju je izvodila Pomet družina. Maro i Popiva. Grižula.autor epa Oslobođeni refleksija o prolaznosti ponavljanja.Bokčilo. Francuska. . 1) Započinje prologom Negromanta (čarobnjaka) Dugog Nosa koji govori da je putujući iz Indije sreo ljude ''nazbilj'' (prave ljude koji su tihi. Laura i Petrunjela. oni se međusobno sukobljavaju. ne razmišlja o budućnosti. Ubrzo se potpuno posvetio drami te je u tom književnom rodu ostvario svoja najbolja djela. Venera i Adon.traje od kraja 16.farsa.pohlepna kao jedini način iskazivanja ljubavi prihvaća novac i materijalne vrijednosti .kulteranizam ili križarski rat koji je zato treba tražiti trajne pronalaženja sličnosti gongorizam završio oslobođenjem duhovne vrijednosti između 2 različita i Jeruzalema suprotna pojma Torquato Tasso: OSLOBOĐENI JERUZALEM . Započeo je kao lirik. čarobnjaci.zvučnih figura. Najviše se učvrstio u europskim katoličkim zemljama (Španjolskoj. Španjolska knjiž. tragedija. Ljudima ''nahvao'' Držić smatra dubrovačku vlastelu koja je loša. portugalska riječ BAROCCO.razvija bogatu epsku . Uživa u gomilanju novca. 2) Prolog. 15.bogati plemić.ima odlike inteligentne. mnoštvo epiteta.. ali potpuno pasivan i nesposoban da se sam izbori za voljenu ženu. razočaranje i prolaznost) 16 .stilska figura namijenjena učenim 20 pjevanja otpjevao Prvi koji se brzo raspline i koja se temelji na vještini ljudima.tema je povijesna gdje se pojavljuje mnoštvo mitskih motiva. odana svojoj gospodarici – najprije prihvaća Popovo udvaranje.autor govori o radnji. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) .). spretne i domišljate sluškinje. Koristi neobične metafore. Komedija završava upozorenjem roditeljima da ne daju novac djeci. Vesela dubrovačka djevojka. .) Najznačajniji predstavnici: LIRIKA EPIKA DRAMA Talijanska književnost Španjolska književnost Talijanska knjiž. uživa u okusu.

Ignjat Đurđević (Uzdasi Mandeljene pokornice) 2) Ozaljski krug: Petar Zrinski. ali nije bilo tako.monolog započinje upozorenjem: Život je san HRVATSKA . Ona je idealizirani lik-vila.Bartol Kašić.Lucifer: kralj pakla .Gundulićevo životno djelo Dubravka . Junije Palmotić (Pavlimir).mnoštvo epiteta. bori se za ljubav svoje voljene i plače radi nje.je najljepša pastirica. voli zapovijedati.želja roditelja i djevojaka za slobodom . željan je vlasti. Ivan Bunić Vučić (Plandovanja). U djelu je simbol vlasti i slobode. PAVLINI. I XV. pogleda na državu i društvo. Ana Katarina Zrinski 3) Kajkavski krug: Juraj Habdelić (Gizdos mladeh ljudi) 4) Slavonski krug: Antun Kanižlić (Sveta Rožalija) 5) Djelatnost vjerskih redova: ISUSOVCI.mjesto radnje: Dubrovnik (Dubrava). Osjećao se jadnim.miješanje štokavskog i čakavskog narječja 17.Olimp – velike se stvari gube jer nema nikoga da o njima piše .list Osmana predstavlja čovjeka koji je uzvišen nad drugim ljudima. Vlaha .Matija Divković 16. Radnja se odvija na dan Sv. Podmitio je suce samo da bi se domogao lijepe Dubravke. do pol. potištenim. događa se u idealnoj utopijskoj zemlji u kojoj žive pastiri i pastirice. pohlepan je.nedostaje XIV. Od malih nogu voli Miljenka i obećana mu je. Dubravka). On je hrabar i pravedan.to je alegorijska pastorala – melodrama u 3 čina. st . Dubravka je simbol dubrovačke slobode i vlasti.književno stvaralaštvo. IVAN (DŽIVO) GUNDULIĆ.petrarkistički elementi : opisuje ljepotu žene .prva dva pjevanja imaju filozofski karakter . pjevanje . Miljenko simbol plemstva. a Grdan simbolizira obogaćen sloj dubrovačkih građana. pjevanje. samo Ivan Mažuranić uspio je nadopuniti XIV. Dijana. prolaznosti.mržnja. na kraju je ipak dobio svoju Dubravku. Čim je saznao da je njezina ruka dana Grdnu poželio se osvetiti. predstavnik je plemstva.borba između dobra i zla ( kršćanstva i islama) . FRANJEVCI. Armida religiozna poema: Suze sina razmetnoga prepjev sedam psalama: Pjesni pokorni kralja Davida pastorala: Dubravka ep: Osman.povijesni i kršćanski moralistički ep . započinje invokacijom . pripada dubrovačkom baroknom krugu rođen je 1589. zao je. Jakov Mikalja.pisci su podijeljeni na krugove: 1) Dalmatinsko-dubrovački krug: Ivan Gundulić (Osman. Osman . mislio je da je zlo pobijedilo. simbolično predstavlja pobjedu cijele kršćanske zajednice TEMA: rat protiv Turaka . . i XV.likovi: Dubravka. kontrasti: nebo .Ivan Belostenac. kod Hoćima od strane poljskog kraljevića Vladislava. U djelu ima ulogu intriganta ili spletkara koji isprepliće radnju i čini je zanimljivijom. pesimizam .hrvatska barokna književnost je vezana za protureformaciju (katoličku obnovu) kojom se nastoji suzbiti protestantizam .je najljepši među pastirima i simbol je dubrovačkog plemstva.ružan i star.barokni elementi vjerska tematika. 18 st.ponavljanje.mnogi detalji iz epa su dio piščeve biografije Pedro Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN . U djelu nema glavnu ulogu.inspiracija: poraz Turaka 1621. Juraj Križanić.ropstvo . ali se sva radnja okreće oko nje.tu Gundulić prikazuje bitku kod Hodirna i Osmanovu pogiblju. metafora .zemlja život – smrt ljubav .traje od 17. Grdan. 4 osmerca) .Dubravka je prvi put prikazana u Dubrovniku 1628. Fran Krsto Frankopan (Napojnica pri stolu).ep u 20 pjevanja . stihovi osmerci ( 4 stiha.tema: odnos jave i sna . Ne zaslužuje Dubravku.abab -ukrštena rima. sloboda .tema: hvalospjev dubrovačkoj slobodi . školovao se kod Isusovaca (Camilo Camili mu je bio učitelj) započeo je pisanjem ljubavne poezije koju je kasnije spalio Djela: mitološke drame: Arijadna. ali veoma bogat. . Miljenko. značaj piše po uzoru na Torquatta Tassa. Prozorpina ugrabljena. te konačnu propast turske moći . Starac Ljubdrag je nosilac Gundićeve filozofije. a umro 1638.. i ima alegorijsko značenje.po Gundulićevoj ideji takav čovjek mora stradati 17 . u Dubrovniku. pokušavao se izjednačiti sa Bogom .

uspio je pobjeći uz pomoć svoje supruge i nekog Grka 17. reformator talijanskog kazališta (comedia dell arte).Mozart. uzori iz antike. moralan.drama je osnovna .Judita = uzoran renesansni ep . rasplet) MORALNOST . improvizacija .analitičnost (svaku teškoću da bi je mogli svladati moramo raščlaniti na jednostavnije dijelove) .nadstojnik za sultanova harema. didaktičnost . ali ipak je to djelo bio najčitaniji tekst starog Dubrovnika .kazališna umjetnost u vrijeme baroka nije bila uzdignuta na umjetničku razinu pravila . Rodrigo.ukrasni epiteti . moralnost. kćer Ljubdraga.Himena. vrhunac. znameniti prizor kad zatiče Sokolicu na kupanju Korevski .Ljubavni trokut . život – smrt LIKOVI: Ali-paša nije povijesna ličnost. moralnost.U svoje doba Osman nije tiskan. Voltaier. filozofija zdrava razuma. bogati i čist jezik .antiteze: Osman – Vladislav.Carlo Goldoni . bogata metaforika. prosvjećivanje naroda.razum kontrolira strasti .tragikomedija .poučnost koju izvlačimo iz radnje . zasnivaju se na razumu . nema neku važniju ulogu u Osmanu. Voltaire „Candide“. Beethoven . svojim shvačanjem. uzima je Kaziar-aga za Osmanov harem ona je samo jos jedna hrvatska robinja Vladislav . pobožnost (religija.svako djelo nastalo u klasicizmu mora imati te elemente . filozofija religije klasicizam: jasnoća stila.osjećaji su potisnuti u drugi plan JEAN RACINE – Fedra .prosvjetiteljski pokret. Osman . peripetija.Rene Decartes najznačajniji predstavnik klasicizma „mislim dakle jesam“ (Cognoto ergo sum) .postupnost (od jednostavnog ka složenijima) .Rodrigo mora obraniti očevu čast .istinitost (istinito je samo ono što možemo spoznati razumom) .Gostionicarka Mirandolina. unutrašnjem borbama) .likovi su većinom plemići.zaručnica Krevskog.nema velike zaljubljenosti. i ako je ispravno onda smo riješili stvar) .Osman je prikazan kao pojedinac (težnjama.racionalnost.Molier „Skrtac“. on u epu putuje na Balkan da traži ljepotice za sultanov harem.encikiopedije.nema tragičan završetak .razlike sadašnjost – prošlost.nema proze .naučiti nekoga.drama mora imati 5 činova (uvod.treće važno žensko lice. filozofija u književnosti predstavnici = Roussean. on u epu provodi otmicu Sunčanice i susreće jednom Sokolicu Sokolica . racionalnost .tragedija u 5 činova 18 .glazbenici . Pierre Cornellie „Cid“ . poziva na dvoboj Osmana kad je ču1a da je zatočio njezinog zaručnika Sunčanica .uvijek vrijedno suprotstavljen kićenosti baroka i krajnostima rokokoa klasična estetika smirenost i dovršenost oblika.didaktičnost.uzoran barokni ep . kupanje njenih bojnica je značajan prizor u Osmanu Krunoslava .poljski kraljević. Diderot. Biblija). racionalizam prosvjetiteljstvo. Haydn.komedija .zarobljenik. knezovi . začarala je čak Vladislava svojom ljepotom.tragično . prinčevi.romantična bojnica. Infantkinja .pjesnička kvaliteta. Gundulić u Osmanu detaljno opisuje njegov put preko prošlogodišnjeg bojišta (za sklapanje mira) taj mir je u stvarnosti sklopljen nakon Osmanove smrti Kaziar aga . strasti. u starosti nije uopće sudjelovao u bitci kad bi joj podigao moral nakon bitke. jednostavnost (savršenstvo forme(Aleksandrinac)). zaplet. a ako i ima treba znati kako se ponašati u skladu s njima .književnici i njihova djela . Krunoslava – Sokolica .Rodrigo ubije oca Himena . zaljubljena je u Osmana.pravila su jako bitna za klasicizam. st. otvoriti mu oči klasično . KLASICIZAM I PROSVETITELJSTVO U EUROPI razdoblje od sredine 17.mora se poštovati trojedinstvo . do kraja 18. cvijeta razvoj znanosti . stalni likovi.ispravnost (ako je potpuno.. uzvišenost stila i jasnoća posredno nadahnuće u djelima starih Grka i Rimljana barok: kićenost.uvijek se osuđuje zlo DlDAKTIČNOST . Mantesquie Francuska . PROSVJETLITI .

a pjeva ih narodni pjevač.. javlja se u doba velikih društvenih i povijesnih zbivanja (Francuska revolucija 1789. st. A. zatim opisuje razdoblje turske vlasti kritizirajući Slavonce zbog mnogih predrasuda i loših običaja. EUROPSKI ROMANTIZAM (vremensko određenje. maštu i osjećaje 19 . Karakter: Harpagonov strah. značajke: . Reljković. ali najviše govori o povijesti Dalmacije. vrhunac komedije Tituša Brezovačkoga (Matijaš grabancijaš dijak. ali na kraju razum popušta tema: odnos ljubavi i mržnje MOLIERE: Pravo ime mu je Jean Bapitste Poquelin. Dijalog: razgovor Valera i Harpagona. potajno zaljubljena u svog pastorka Hipolita tragičan lik. i 1830. Valere. predstavnici. Likovi: Harpagon(bavi se lihvarstvom i time se i obogatio). Djelo je podijeljeno na dva dijela: prvi je zbirka poučnih uputa za kršćanski život.st. Goethe ili E. Poe ) • • • vrijeme: javlja se krajem 18. nastala pod utjecajem Plautove Aulularije i likova škrtca iz francuskih farsi i comedie dell`arte. W. Elise. Tema:ismijavanje škrtosti. Forsine. uzroci. A.oslanjanje na emocije. Škrtac Komedija u 5 činova. Pjesme su napisane narodnim epskim desetercem. Andrija Kačić Miošić otkriva narodnu povijest u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga poznatiju kao PISMARICU. značajke.st. Diogeneš) 19. Mariane.suprotstavljanje klasicističkom racionalizmu . Cleante. Miošić) vrijeme: 18. Napoleonov uspon i pad) koja snažno utječu na svjetonazor pojedinca koji više ne vjeruje u skladnost života značajke: . u drugom dijelu Slavonac uvjerava Satira da je prihvatio njegove savjete (satir= pripovjedač) o Sjeverna Hrvatska: kajkavske pjesmarice i drame.ističe se značenje prosvjete i kulture pa se i u književnim djelima osjećaju namjere autora • • • • prosvjetiteljske dvije su bitne odrednice u razvoju naše prosvjetiteljske književnosti: 1) regionalna obilježenost. A: K. Gota. tragična krivnja. Romantizam je opće kulturni i umjetnički pokret. o Slavonija: Matija Antun Reljković želi unaprijediti život slavonaca svojim djelom Satir iliti divlji čovik: to je epski spjev ispjevan ikavskom štokavicom i epskim desetercima. On osuđuje ponašanje i upozorava da škrtost kvari ljudski karakter! 18.moralno.J. kritika gubljenju plemenitosti zbog škrtosti.didaktički karakter književnosti . Likovi spletkare jedan protiv drugog. intrige te društvena komedija. a drugi je u obliku kronike opisuje događaje iz svjetske i hrvatske povijesti ( biblijski događaji. Harpagonova škrtost i njegov odnos s drugim ljudima Mjesto radnje: Pariz-kuća bogatog i škrtog Harpagona Vrijeme radnje: početak 18. tragičan završetak. Diokleocijanovo doba itd. Le Flech i Jacques Problemi: sukob generacija i težak položaj žene u ono doda (Elise mora sve slušati svoga oca) Molierova kritika kroz ovo djelo: kritika pokvarenom lihvarskom društvu.u kojoj je Kačić kao pravi prosvjetitelj želio sačuvati sjećanje na nacionalnu povijest. povijest Skandinavije.- Fedra je žena atenskog kralja Tezeja. 2) raznolikost stilova (poetika) predstavnici: o Dalmacija: Filip Grabovac tužno pjeva o položaju Dalmacije u djelu Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga. Jezik i stil: komedija karaktera. podijeljen u dva dijela. uzvišeni stil razum iznad svega. M. a vrhunac je između 1800..u prvom dijelu govori o lijepoti Slavonije. HRVATSKA KNJIŽEVNOST PROSVJETITELJSTVA (značajke djela.

Pravo romanističko djelo (likovi. bajronovski junak: osoba u sukobu sa sredinom u kojoj živi ali i sa samim sobom.W. Homer. zaobilazi sve realne probleme. ona Wertheru nikad nije ništa obećala nit je skrivala da je Albertova. Radišan je čovjek koji živi u realnom svijetu. a umro 1832. iako nije i dozvoljena. On je pasivan lik koji se nedovoljno bori sa stvarnošću. požrtvovna.. tematika: . Poimanje da je višak kod dvoje ljudi prema kojima iskreno gaji prijateljstvo tjera ga da stvari pokuša riješiti racionalno. radi kao činovnik.isticanje prirode kao utočišta za ranjenu dušu .intimna ( A. On je racionalan. s ljubavnom tematikom.nacionalno. To je prvi Goetheov roman-1774. prirodu i glazbu. Schiller) i života GOETHE: Johan Wolfgang Goethe: najveći njemački književnik i mislilac. nježna.. društvenom poretku. pametan. a još lakše rastuži te prepušta tuzi i jadu. materijalno dobrostojeći. al daje otkaz jer ne podnosi da mu netko zapovijeda. Bitna funkcija pejzaža u djelu: krajolik je utočište banalnosti svakodnevnog života. Činjenica da Lotta nikada neće biti njegova pobuđuje u njemu revolt. Međutim sve dobro što ima Werther ima i Albert.javlja se interes za nove književne forme – roman u stihu. u Frankfurtu 1749. Istina je da ne zna satima razlagati o osjećajima i uzdizati Lottu. god.Putuje Njemačkom. pobuđuje naklonost.dominantan književni rod . osjećaj tuge zbog uzaludnosti i potpune promašenosti svijeta . lijep.Voli. Kontrast se nalazi upravo u Albertovu smislu za realan život (presudan u Lottinoj odluci). Poe) ..melankolija i pesimizam . al očekuje razumijevanje drugih. Ali tu prekršaj ne čini Lotta. A. Za razliku od Werthera njoj je lako pomiriti se sa životom. Studirao je pravo u Strassburgu . de Lamartine. Byron) . drag. S. Roman prikazuje sudbinu individualnog pojedinca čija je ličnost simbol težnji i raspoloženja mlade generacije. G. Iz ugledne je obitelji. radnja) koje odbacuje sve klasicističko. Voli prirodu i književnost – Homera i Osijana ( u tim djelima on i Lotta pronalaze sebe). Njena velika ljubav prema Wertheru je potvrđena na kraju romana kad. simpatičan. Oličenje je ženstvenosti: lijepa. licemjerstvu i lažnoj emocionalnosti. izaziva radost i povjerenje. kad se on ubija – njeno se stanje znatno pogoršava (strah za njen život). To je jadan romantičan čovjek koji ne živi u realnom..odmetništvo i sukob sa zakonom ( F. ovisi o Wertherovom raspoloženju. te nada u ponovni susret s Lottom i ostvarenje sreće u nekoj novoj dimenziji postojanja. J. realan i snalažljiv i voli Lottu na svoj način. a temelji se na poniranju u unutarnji svijet psiholoških reakcija.snažan individualizam . Vođen je svojim slijepim emocijama. već svijetu mašte. plemenit i darovit mladić. Puškin ) . spokojstvo i toplinu. Lotta je na svoj način tragična žrtva – osuđuje sa na lagano umiranje u monotonoj svakodnevici života. Mlad je. Werther ima sposobnosti ali nema želju i ustrajnost u radu kad je riječ o realnom životu. Samoubojstvo kojim on okončava svoj život je čin osvete.dalekih nepoznatih krajeva ( G. Italijom. te tako gubi smisao za stvarnost – tipičan romantični junak. rođ. Osvetiti se htio mnogima: ljudima. god. gazela itd. smrt mu je jedini izlaz – oslobođenje od boli. ni sam ne zna što želi. zbog tog su se romana jedno vrijeme u Njem.lirika. Po struci je pravnik. Ona voli Werthera ali toga se plaši i stoga biježi od njega. dobra.istražuje i piše. Njegova čestitost i briga 20 . Schiller. Njegov sudar sa stvarnošću završava pravim slomom. Lotta i Albert Opis likova: Werther: Pasivan buntovnik. mnogi mladići ubili po uzoru na Werthera – pretjerana osjećajnost iz roman postala je modom tog razdoblja. On je pretjerano osjetljiv. koji sadrži autobiografske podatke Goethea koji je u Wertheru uspio izraziti ono što su mnogi osjećali. svjetsko. a ne milosrđa. Shakespeare. Majci na samrti dala je obećanje da će poći za Alberta (važno!). već Werther! Odanost prema Albertu dovodi je korak prema savršenosti. Patne mladog Werthera: Epistolarni roman – roman u obliku pisama. isto kao i Werther: književnost. usmeno pjesništvo. Ljubav je za njega patnja kojoj se ne može oduprijeti.«svjetska bol».. uglađen. Zanosi se maštanjem. obrazovan. Uzori su mu: Biblija. Ona je sposobna pružiti ono što traži moralni kodeks. iskrena. Pisao je tekstove gotovo svih književnih vrsta i iz nekoliko znanstvenih područja. zadovoljava se mrvicama. To mu je zajedničko s Lottom. glazbu. On je tzv. Njena simpatija pa i ljubav prema Wertheru je sasvim prirodna. tema: Wertherova nesretna ljubav prema Lotti i njegovo nesnalaženje u okolini u kojoj se nalazi stil: jednostavan. Albert je mlad. Njoj je majka umrla i ostavila joj osmero braće da se brine o njima. A. ali i skučen i dosadan. moralu. On zanemaruje realno postojanje Alberta dok mašta o sreći s Lottom. A Werter se vraća. umjetničko i psihološko značenje Likovi: Werther. god. Pisac je htio ocrtati mlada čovjeka nadarena dubokim čistim osjećajem koji se ne snalazi u životu te rastrojen ljubavnim jadima (ljubavna strast potiče intezitet doživljaja) izvrši samoubojstvo. Albert: Albert je po svemu trebao biti negativan lik koji je suprotnost Wertheru i zapreka iskrenoj ljubavi. hladan. opisuje njegovo unutrašnje stanje(duša) i najdublje osjećaje.povijesna ( Victor Hugo) .. Roman psihološki analizira likove. Ljudi ga vole. Lotta: Albertova zaručnica.okultna i mistična ( E. Lako se oduševi.• . lijep.. Goethe. Njegova ljubav prema Lotti prerasta u opsjednutost njome. ali ima stabilnost i promišljenost koji pružaju sigurnost.

gavran je simbol smrti.društveni slojevi.ugođaj je mističan i tužan . nakon njezine smrti i on umire. seljaci (neuki) .odgovor je konstantan – „nikad više“. svog raspoloženja. Njegovu vrijednost prvi je otkrio Charles Baudleaire Gavran .pridaje se veća pažnja jeziku . novinar. 1813.1849. da li će sresti Leonoru.pad Napoleona. Poe mnogo truda ulaže u formu i stih svoji pjesničkih radova .epski elementi: dugi tekst.pojam vezan uz politički život Hrvatske 1860.pjesma govori o smrti . urednik.) Ljudevit Gaj. M. epska opširnost. mistike.smrt – duša iz sjene koja „ustati neće nikad više“ .na svako pitanje odgovara tim riječima .tehnika šoka . samoća.nastaje mlada građanska klasa (obrazovana) . budućnost) .) Američki pripovjedač i lirik. odrastao u kući bogata trgovca. Njegove priče nastale su pod utjecajem engleskog „romana jeze“.ilirski pokret (1830. straha.pjesma započinje opisom mistične atmosfere i mističnog prostora . . duhovi. sjene . gotovo na ulici. izvjesna radnja .kompozicija: 18 sekstina . zle kobi. Pisao je pjesme mistično-romantičnog ugođaja i bizarnih motiva. svjestan izbor jedne osjećajne atmosfere koja je važnija nego događaji.obavezan je mađarski jezik u školama .hrvatski narodni i književni preporod 1813. noć je i pada kiša.ilirizam – ideja o ujedinjenju Južnih Slavena . rano je ostao bez roditelja.„Nikad više“ – riječi koje ptica govori pjesniku (refren.od romantizma govorimo o novijoj hrvatskoj književnosti . Vrhovac piše poziv za sakupljanje narodnog blaga i običaja svim duhovnim pastirima svoje biskupije (proglas svećenstvu) 1815. boležljiv. čak i Werther to misli. njegovo najvrjednije djelo. redovito opisuju mistične teme. Bio je sklon neurednom životu. On je mudro spoznao da je Werthera bolje imati za prijatelja nego za suparnika. tame i dolazi iz podzemnog carstva smrti .zalagao se da hrvatski bude ravnopravan s mađarskim.pjesnika je strah. latinskim i drugim jezicima 21 . dolazi gavran i slijeće na kip Palade (božica mudrosti) i zauzima gospodarski stav . Opsjednut problemom smrti (Gavran).središnja uloga „dojma“. bavi se njegovom najdražom temom.sklonost prema bizarnom . netko dolazi. feudalci (većinom govore francuski i latinski). te jezovita djela i zločine. likovi i verifikacije . na granici je sna i jave.gavran mu je uništio svaku nadu da će je ponovno vidjeti TEMA – dolazak ptice u piščevu sobu. sasvim logično. dočaravanje raspoloženja.kroatizam .germanizacija.E.lirski elementi: dominacija osjećaja . A. -1843. .poanta na kraju . da će biti voljena i cijenjena supruga. 1845 – zbirka pripovijesti.Hrvati su prepustili Mađarima da rješavaju njihove probleme sa Austrijom i da provode mađarizaciju . mađarizacija . A. obraća se gavranu. na vratima nema nikoga . čežnja za Leonorom koja je mrtva . smrt voljene žene .-1830. zov.opis noći. Werthera voli i prihvaća što je veoma čudno! Ipak u Albertovoj strpljivoj reakciji prema Wertheru može se iščitati i nešto životne lukavosti. smrt pisca. HRVATSKI ROMANTIZAM –HRVATSKI PREPOROD .to bi mogao biti Leonorin duh. ispituje ga zašto je došao.motivi: noć. -1860. EDGAR ALAN POE (1809. Dalmacija i Istra vraćaju se pod Habsburšku vlasti . Unutar hrvatskog narodnog preporoda . da li će je sresti u Edenu (zemaljski raj) da li je on vrag ili ptica .antologijska pjesma. rođen u Bostonu. garanciju da će život proživjeti sretno i mirno.jedno od najznačajnijih djela američke književnosti. Lenora mu se ne će vratiti .dramski elementi: dijaloška forma . 20 godina radi kao kritičar. sam je. ritam. 1840 objavljuje zbirku novela „Groteskne priče i arabeske“. začetnik tog pokreta = pokret ima političko značenje i obilježe. . jer kako bi izgledao u Lottinim očima da ga je pokušao surovo odstraniti. Oženio se trinaestogodišnjom sestričnom Virginiom. školuje se u Engleskoj. smrću lijepe žene 20. strah ga je. mistično okultna-poema . Mihanović: „Reč domovini o hasnovitosti pitanja vu domorodnom jeziku“ .osjećaj straha je sve veći. Uz malo strpljenja i u pravo vrijeme on je Lotti dokazao da je baš on pravi za nju. strah.započinje Šenoino doba (kraj romantizma) PREDPORODNO DOBA 1813.za Lottinu obitelj daju Lotti. osjećaji). tješi se da je slučajan prolaznik. Prethodnik je larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti) i simbolizma (slikovitost. Dobar je čovjek koji zaslužuje Lottu.

normi. nije htio da politika ima korijene u književnosti 2. Gaj: „Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja“ .preporodna lirika: budnice. Gaj je htio da književnost bude povezana s politikom.prihvaćanje novoštokavštine kao standardnog jezika .ističe važnost pisanja na Hrvatskom jeziku 1818. ode. 1. I.. Stanko Vraz.preporodna proza: skromniji dometi nego u lirici (manje stvaralaštva) . ep Obilježja književnosti . Babukić piše prvu gramatiku hrvatskog jezika u razdoblju Ilirskog pokreta 1840. Preradović.K.prvi književni časopis u hrvatskoj književnosti 1843. završio je gimnaziju.predlaže pravopisnu reformu 1831. počinju izlaziti „Novine horvatske“ i prilog „Danica Horvatska. tajnik Matice hrvatske. Vraz „Put u Gornje Jelenje“. „Genius patriae (Duh domovine nad zaspalim svojim sinovima) . jedno slovo 1832. P. zabrana ilirskog imena. Lirika: Petar Preradović.intenzivniji književni rad 1842 M.pesimizam . Drašković: „Disertacija“ . davorije– umjetnički dotjeranije od budnica 21.Matija Mažuranić.odgojna didaktična književnost . Vraz se zalaže za književni preporod.osnivanje čitaonica 1838.individualizam . Vraz pokreće časopis „Kolo“. pokrenuo časopis „Kolo“ 1942 zajedno sa Rakovcem i Vukotinovićem. prvi pisac u hrvatskoj književnosti kojemu je književnost bila jedino zanimanje. prva hrvatska povijesna tragedija. balade. objavio je prvu književnu kritiku u 22 .-1843.u Hrvatskoj u to doba postoji puno pravopisa. Karlovac) . Slavonska i Dalmatinska 1836. davorije.“Narodne novine“.dinamika (zatvoreni u sebe) . – 1860. koja gaje nadahnula za pjesničku zbirku «Đulabije». najznačajnije zbirke su „Gusle i tambure“ i „glasi iz dubrave žeravinske“.V.književnost je izraz političke koncepcije i ideologije iliraca . I.netipičan (specifičan) razvoj s obzirom na europski romantizam: europski hrvatski . bavio se književnošću i učenjem jezika. Sakcinski u Hrvatskom Saboru drži prvi govor na hrvatskom jeziku 1843. uvode se ilirska imena u „Novine ilirske“ i „Danicu ilirsku“ . himne  Lj.kolektivizam (jedinstvo nacije) . S. Slavonska i Dalmatinska“ S. Derkos. kriza preporoda (sukob Gaj-Vraz). Zagreb. Mažuranić „Pogled u Bosnu». Vraz. autor prve drame novije hrvatske književnosti Juran i Sofija Diskurzivni oblici: putopisi.htio je ujediniti sva hrvatska narječja . zaljubio se na prvi pogled u Samoborčanku Ljubicu Cantilly. faza1843-1850/60. P. Vraz „Kritičarski pregled“.to je više politička brošura za ujedinjenje hrvatskih krajeva. Štos . faza 1830. studirao filozofiju i započeo studij prava. 1939. putopis M. pa Gaj uvodi pravilo: jedan glas. dozvola za izdavanje novina na hrvatskom jeziku. za to se Gaj izborio 1835. Lj. . NAJZNAČAJNIJI PISCI I DJELA U RAZDOBLJU HRVATSKOG ROMANTIZMA Razdoblje hrvatskog romantizma u književnom smislu pripada drugom dijelu razdoblja ilirskog preporoda. „Danica Horvatska. putopis I. Gaj.ugledanje na narodno stvaralaštvo (Gundulić i usmena tradicija) . Bavio se sakupljanjem narodnih pjesama a često ih je i prerađivao.likovi su introvertirani . J.optimizam . 1840. (Varaždin.imaju ulogu buditi nacionalnu svijest. 1868. Smodek otvara prvu katedru za hrvatski jezik u Zagrebu 1842. Ona je bila boležljiva i umrla je malada te nikada nije uzvratila ljubav Vrazu.motivi iz hrvatske prošlosti domoljubne pjesme: budnice.Gaj ih naziva Rak-Vuk-Vrag jer su mu upropastili Ilirski preporod . prvi politički tekst na hrvatskom jeziku 1834. Šporer: „Oglasnik ilirski“ – za pripreme izdavanja lista na hrvatskom jeziku ILIRSKI POKRET 1830. J.. Štos „Kip domovine vu početku leta 1831“ 1832. Antun Nemčić STANKO VRAZ Rodio se u Cerovcu u seljačkoj obitelji. S. 1830.K. štokavsko narječje postaje književnim jezikom. osniva se Matica ilirska . Sakcinski „Juran i Sofija“. Stanko Vraz Epika: Ivan Mažuranić Drama: Ivan Kukuljević Sakcinski. S. prva književna kritika I Mažuranić „Smrt Smail-age Čengića“. P. Zadar.

likovi: 23 .jastreb: simbolizira pohlepu . pohlepni su .život je kratak i zato trebamo uživati i biti zadovoljni s onim što imamo . vraća se i plače od radosti . niži turski plemić . izgubljen je. jezik hrvatski (štokavski).tema: ljubav prema domovini.mirisna crvena jabuka. čežnja za domovinom . motiv prirode vezan je za ljepotu žene. usamljen je.stil je aforističan.ozbiljan stav pjesnika prema pjesmi Ljudsko srce .3 tematska kruga poezije: domoljubna poezija. nema prenoćište.on ju doživljava kao idealnu ženu i želi je staviti u raj. pjevnaje Gundulićeva „Osmana“ Smrt Smail-age Čengića .koristio je podatke iz putopisa svog brata Matije „Pogled u Bosnu“ .domoljubna pjesma. siromaštvo .pjesmu je posvetio svojoj vlastitoj ženi Pavici .romantičarska i nesretna ljubav. osjeća se čežnja za domovinom. i 2. 1846 „Smrt Smail-age Čengića“ njegovo najveće djelo. ljubavna i misaono-refleksivna . Bio je pjesnik. a nastao je na temelju istinitog događaja iz 1840.preziremo ono što imamo . Harač i Kob Agovanje . Vraz nikada nije naučio u potpunosti hrvatski jezik. predstavnik hrvatskog sabora. Noćnik. Prva hrvatska pjesma „Primorac Danici“. borba dobra i zla . u Novom Vinodolskom.pjesma je u alegoriji. uvijek teže za nečim višim .ep započinje invokacijom „sluge zove Smail-aga“ .motivi: lutalica – luta po svijetu. veselo raspoloženje Putnik . sonet .tema: ljubav prema domovini i ljubav prema ženi . posvećen je Ljubici (Petrarka) . prvi hrvatski kanconijer. Bio je službenik u Karlovcu. Bio je najmlađi Ilirac. misaono-refleksivna . nakon njezine smrti . godine nadopunio je 14. i 4.napisao je pjesmu iz vlastitog iskustva jer je i on zbog službe stalno mijenjao mjesto boravka i osjeća se kao stranac. 1844. u nebo da sjaji među zvijezdama .tema: sukob Turaka i Crnogoraca. vrhovni odvjetnik.simbolizira da će doći novi dan i bolji život za cijeli hrvatski narod.kompozicija: Agovanje. sukob vjera.svaku je svoju zbirku posvetio svojoj ljubavi Ljubici i svojoj domovini PETAR PRERADOVIĆ Prva njegova pjesma sa simboličnim naslovom „Zora puca“ objavljena je u časopisu „Zora Dalmatinska“ koji je izlazio u Zadru.to je priča koju je čuo od jednog Crnogorca .kritika – odnos između pjesnika i svijeta.pisana je u strogoj formi . prolaznosti . utjecaj poljske narodne pjesme . jezikoslovac i hrvatski ban. .objavljen je 1846. stroga forma. ima puno turcizama i arhaizama . 1840. Smrt Smail-age Čengića Rođen 1814. 1873 postaje prvi hrvatski ban pučanin.aga-gospodar.stih: krakovjak. ljubav prema domovini KOMPOZICIJA – sastoji se od četiri djela: 1. kancelar.motiv nezadovoljstva.mjesto i vrijeme radnje: Stolac.romantični elementi – vila .ne želi ju pokopati jer bi se pretvorila u materijalnu stvar i ne bi bila ono što jest .preveo je «Osmana» na hrvatski jezik Zora puca .ton – elegičan . i 15. spada u drugi naraštaj pjesnika romantizma u hrvatskoj književnosti .ljubavna pjesma . (godina smrti Smail-age) . patio je za domovinom Mrtva ljubav .umjetnički najzrelije djelo razdoblja ilirskog preporoda .govori o potrebama ljudskog srca .Hrvatskoj književnosti pod nazivom „Kritičeski pregled“.misaono refleksivna pjesma.tema: nezadovoljstvo ljudi.socijalni problemi. bijeda.8 šesteraca u 2 katrene. nepovjerenje ljudi. IVAN MAŽURANIĆ. dio su nastali za Ljubičina života a 3. a umire 1890 u Zagrebu. Četa. budnica . a uzor mu je bio Ivan Gundulić Đulabije .utjecaj narodnog pjesništva 22.

grmi. programski članak stvara čitalačku publiku.slijedi dolazak Novice u trenutku mira i tišine.mjesto radnje na Cetinju Crne Gore . zajedništvo.harač . sukob sa samim sobom Turci – sluge. Smail-aga je ubijen ( ubio ga Mirko) . Rasplet. Crnogorac koji je prihvatio Tursku vjeru – islam. Ima 26 poglavlja: prvo poglavlje daje opći uvid i naznake zapleta. ističe pravo na borbu za slobodu. javlja se i vjetar. u četi vlada disciplina i jedinstvo.noćni putnik Novica .započinje opisom noćnog pejzaža . ubijali su ih. jednolično.ističe se nebriga zapada za njihovim mukama. misli samo na sebe.Novica odlazi iz tabora Smail-age u želji da se priključi Crnogorcima kako bi se zajedno s njima osvetio Agi.pobjeda i trijumf Crnogoraca .Smail-aga kupi harač . Umro je moleći za milost na turskom jeziku Noćnik . A.prvi roman novije hrvatske književnosti (1871. dolazi četa. blagoslivlja četu i kreću u boj Harač . . One se prepleću do polovice romana tj. za vas ljepše u životu nema“ . javlja se gradacija njegovih osjećaja.mjesto radnje: Gacko polje . u njemu se javlja sukob osjećaja. prihvaća dio čete i priključuje im se svećenik. Već samo ime ovog razdoblja govori o njegovoj osnovnoj karakteristici: napušta se romantičarska sentimentalnost te se nastoje prikazati društveni odnosi čime se utire put realizmu.klanja se prema zapadu. nastaje panika.četa se sastoji od 100 hrabrih junaka . Novica laže stražaru – cilj mu je da bez posljedica pristupi Crnogorcima Četa . isticanje njihove hrabrosti i junaštva . uživaju u mučenju kršćana i starog Duraka Crnogorci – predstavljaju kršćane. siguran u sebe. Potom ljubavna fabula kreće nizbrdo sve do 21. moćan.sudbina . nabijali na kolac. Razdoblje od 1860.kob . Šenoa (Prijan Lovro ili Zlatarevo zlato) Razdoblje hrvatske književnosti od 1853. vjeruje u Tursku nadmoć nad Crnogorcima. sluša Baukovu pjesmu o Rizva-agi koji nije mogao pokupiti harač kao on . sijeva. četa u tišini odmara na rijeci Morači. PROTOREALIZAM – značajke. pobjeda kršćanstva nad islamom 23. AUGUST ŠENOA.pristupa mu Novica u želji da se osveti agi da mu odreže glavu ali i on sam pogiba . prihvaća staru vjeru – kršćanstvo.opis osjećaja straha. hrabri zatočnici. do 1881.porez . odnosno sudbine drugih likova rješavaju se u 24 .13. približio književnost običnom puku uvodi realistične elemente u hrvatsku književnost - Zlatarevo zlato. djedi vaši rodiše se tudjer. a ne pojedinac Kob .raja je siromašna. obraća se stražarima i traži pomoć.gradacija – opis noć. bio je nesiguran u moć i vlast Smail-age zbog toga što je bio svjestan snage Crnogoraca. problemima sa Turcima – svećenikova kritika upućena zapadnom svijetu koji nema razumijevanja za Crnogorce . do 1881.noći putuje a danju se skriva. i vi isti rodiše se tudjer. najavljuje oluju.domoljubni moment.osnovna razlika našeg u odnosu na europski romantizam je snaga kolektiva. Šenoinim dobom. vas je ova zemlja porodila. tamno. vrlo su hrabri i odani svom narodu Durak – poturica.sastanak u šatoru i večera. sve je crno.mučenje raje – koristi gradaciju u opisu mučenja. boji se i Crnogoraca i Turaka . nemaju kruha a pogotovo novac ili zlato . tragičan događaj. Smail-aga traži konja i želi pobjeći ali ne uspijeva – kukavica. oci vaši rodiše se tudjer.na svaki se trzaj klanja – riječ je o ismijavanju – ironiji .započinje veličanjem čete.najznačajniji pisac tog razdoblja -uređuje časopis Vijenac od 1874.Smail-aga – turski feudalac. njegovo pokrštavanja. vjeruje i sebe zbog svoje snage i zbog toga što ga sluge poštuju – u tome je njegova moć.dolazi do Cetinje.završni dio monologa: svećenik poziva četu na ispovijed .dolazi svećenik i slijedi njegov monolog u kom ističe važnost te zemlje: „Djeco moja.putuju noću a danju spavaju. poglavlja u kojem se prikazuju igre oko novog hrvatskog bana i pokušaj spašavanja hrvatske državnosti. naziva se protorealizam ili predrealiza. drugo započinje povijesnu fabulu. a treće ljubavnu. vezivali konjima za rep i vukli ih. ne razmišljaju svojom glavom. odani svom gospodaru Smail-agu. krševita ali vama zlatna.Novica je vođen individualnom željom da se osveti . blagoslivlja ih . putuje noću . -Naša književnost.). ohol. samouvjeren. javlja se osjećaj straha. poglavlja u kojem Dora umire od podmetnutog otrova.osnovni motivi slobode i vjere . želi napustiti svoju vojsku.lutka u liku Smail-age odjevena u svečanu odjeću . . opis pejzaža – romantični elementi .

seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. Diogenes. povjestice(epsko-lirsko-dramske-posebna vrsta epske pjesme: tematika iz hrvatske prošlosti): Propast venecije.svjetovno. prvenstveno roman realistički pripovjedač najčešće je «objektivan». mora primati kojekakve službe jer je siromah. Šenoa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog. sestre Bronte. prirodan javlja se sedamdesetih godina 19.. Turgenjev Lovčevi zapisi itd. bogatstvo . naturalis.selo. iskaz u trećem licu jednine. a Pavle pogine kao junak u borbi protiv Turaka ( stilska obilježja: romantičarska u oblikovanju ljubavne priče.. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. a on se ubije. REALIZAM I NATURALIZA U EUROPI dolazi od lat. Mrtve duše itd. prosjak Luka. francuskog i talijanskog. duhovno . Ivan S. autor mogao sudjelovati u građi te pripovijetke. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. Pavla. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socijalnim kontrastima. William Thackeray Sajam taštine Rusija: Nikolaj Vasiljevič Gogolj Kabanica . Emil Zola - 25 . Protiv njih spletkare Grga Čokolin koji želi Doru za sebe i Klara Gruberova. Engleska: Charles Dickens Oliver Twist. Kameni svatovi itd. moć. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života..mogućnost. Idiot. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. oblikovanje likova. Stendal Crveno i crno. To je povijesni roman čija se radnja događa u Zagrebu u 16. 24. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti. a upućuje na društvenu zbilju kao središnju zaokupljenost pisaca realizma vrijeme: 1830. F. tavanske sobice.siromaštvo.). David Copperfield itd. salona itd. a sporedni su grad . Čuvaj se senjske ruke. Braća Karamazovi itd. st. krčma. te sklopa socijalnih okolnosti u kojima djeluje - predstavnici: Francuska: Honore de Balzac Ljudska komedija( Otac Goriot. Uloga piščeva lika u pripovijesti je vrlo značajna jer je. Karanfil s pjesnikova groba. realis – stvaran. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.posljednjih pet poglavlja. vlasnica samoborskog dvorca koja je zaljubljena u Pavla. kćeri zlatara Krupića i sina Stjepka Gregorjanca. kletva(nedovršen) Pripovijetke: Prijan lovro. ponašanje i psihologiju likova te njihov svjetonazor junak realističke proze nastoji poniknuti u društvene odnose i doživjeti društveni uspon likovi su najčešće uvjetovani sredinom iz koje potiču i koja ih okružuje ( teorija miljea ili sredine) isključivo prozno stvaralaštvo.. javlja se kao reakcija na romantizam realizam u književna djela uvodi ljude iz svakodnevnog života i iz svih društveni slojeva realistički junaci kreću se u običnim životnim prostorima: ulica. na taj način. Smrt petra Svačića. st i traje do 1890. Radnja je oblikovana kroz dvije fabule: povijesnu koju čini sukob feudalca Stjepka Gregorjanca s građanima Zagreba i ljubavnu koju čini nesretna ljubav Dore Krupićeve. Tolstoj Rat i mir. trgovi. feljtoni: Zagrebulje itd. Naturalizam lat. javlja se u Francuskoj teoriju naturalizma oblikovao je književnik Emil Zola u svojim raspravama i predgovoru romana Terese Raquin naturalizam nastoji prikazati najtamnije i najružnije strane života (estetiku ružnoće) predstavnici: Guy de Maupassant. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Rođaka Betti itd. Gustav Flober Madame Bovary. u formi nešto duže novele. opisi interijera otkrivaju socijalnu pozadinu koja određuje postupke. Lav N. Komedija: Ljubica Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovijest. Grga Čokolin otruje Doru. kronološki red zbivanja motivacija likova proizlazi iz njihovih karaktera. Glavni kontrast je želja . Ana Karenjina itd.-1870. pisanje iz perspektive objektivnog pripovjedača – elementi realizma) Ostali romani: Seljačka buna. Kugina kuća. On nema sredstava za školovanje. Branka itd. podrumske sobice. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. M Dostojevski Zločin i kazna.

još dok je stvarao plan postavio je pitanje – zašto se zločini otkrivaju – i došao do zaključka = zločinca uhvati klonulost volje onda kada je prisebnost najpotrebnija zato sebi postavlja zadatak kako mora paziti na svaku sitnicu . tema: zločin – kazna – iskupljenje Raskoljjikov: siromašni student prava koji ubija staru lihvaricu kako bi dokazao teoriju o podjeli ljudi na dvije kategorije a) pokorni koji umnožavaju vrstu. odnosno padanje u san i nepripremljenost. Lužin. naravno podlogu svemu ovome čini siromaštvo . Ljudska patnja nije izmišljena već grubo stvarna Svrdrigajlov – šikaniranjem dovodi ljude . društvo. Postaje prostitutka kao bi mogla hraniti gladna usta u svojoj obitelji. a i da bi otac imao novaca.) nesvjesno odavanje – najneoprezniji postupak je kada se vraća na mjesto zločina. Razumihin – njegov prijatelj i dr. a onda zaboravlja zatvoriti vrata – ta greška – dovodi do još jednog ubojstva – ubojstva Lizavete ( kako bi se oslobodio svjedoka ). U odnosu na to ubojstvo osjeća toliku krivnju da ga zaboravlja. Dunja – Raskoljnikova sestra. Zaključak: poštenom čovjeku je potrebno saznanje i osjećanje da je sve čisto učinjeno.  mjesto radnje: Petrograd vrijeme radnje: 19. Porfirije Petrović. Raskoljnikov je to znao i prije ali je psihički mehanizam tu spoznaju potisnuo duboko u podsvijest i blokirao je kako ne bi kočila akciju = bez morala nema čovjeka roman ima jaku socijalnu notu i predstavlja njegovu trajnu vrijednost. bogati skorojević koji traži siromašnu djevojku za ženu koja će mu onda biti vječno zahvalna što ju je ženidbom spasio bijede i koja će mu dobrovoljno dozvoliti da je tiranizira Sonja. razdoblje realizma napisan 1866. prebacuje Dunji kako bi je šokirao Lužin. Sonja Marmeladovna. – 9 i po dana likovi: Rodion Raskoljnikov. realistički roman) .st. To znači da su njegova pamet i snaga poticale njegove ambicije i samopouzdanje ali su bijeda i siromaštvo stvarale kompleks manje vrijednosti/ nevrijednosti ( siromaštvo je izazvalo izbjegavanje druženja s ljudima ) U njegovom ponašanju možemo uočiti 3 faze:         a) priprema zločina – karakterizira san o Napoleonovoj moći.ruski pisac.25. Kompleks «uši» ( štetočina ) izazvao je potrebu dokazivanja da je čovjek: stvaranje teorije u ovoj fazi sav njegov život je pripremljen na plan ubojstva ali paralelno s tim ide i snaga otpora ( dana kroz dva sna ) spavanje. siluje 14 – nju djevojčicu koja se iz očaja baca u rijeku. FJODOR MIHAJLOVIĆ DOSTOJEVSKI Zločin i kazna (likovi. Marmeladovova kći iz prvog braka. sluge do ubojstva. truje ženu kako bi se dokopao bogatstva.njegovo prezime pokazuje nam bit njegova karaktera: on je čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovih traženja koja pred njega postavlja surova stvarnost psihologija glavnog junaka dana je sistemom : • autorske informacije ( pisac nas izvješćuje ) • odnosa s drugim likovima • samorazotkrivanjem • izjavama • greškama • snovima psiha je osvijetljena iz još jednog izvora: zločina Raskoljnikov : svojim emocijama. na imanju koristi pravo prve bračne noći. raspituje se za lokvu krvi i zvoni nekoliko puta kako bi čuo zvuk zvona koji je oglasio početak njegove drame b) c)  zagonetka neiskorištenog novca – objašnjava se činjenicom što je Raskoljnikov podsvjesno znao da ni njegova majka i ni sestra neće pristati rješavati svoje probleme novcem ubijene. Svidrigaljov. a kraj objašnjava budućnost. preokupacijama i ponašanjem odaje osobu koja je uvrijeđena od društva i nadarena od prirode. Žrtvuje se.inspektor. svjedoče da se njegovo moralno i emotivno biće da posljednjeg trenutka opiralo zločinu izvršenje zločina . «ubija sebe – duhovno» jer se odaje  26 . svjesno ga se ne želi sjećati stanje poslije zločina : zapažaju se dvije činjenice: 1) maksimalni pokušaji da ne otkrije zločin i 2. b) rušitelji koji u ime novih ideja ruše zakone . tijek radnje: na početku je sredina radnje. pa se vraća unatrag do određene točke kada njegovo proživljavanje događaja ide paralelno sa sadašnjošću.

Fiškal). Josip Kozarac. fabula i likova . pomiri se s Bogom i tako se iskupio.nemoralnom poslu.).promatranje neposredne stvarnosti . Ksaver Šandor Gjalski.-1908. paljenje austro-ugarske zastave. (studentski nemiri u Zagrebu povodom dolaska cara Franje Josipa. Izabrane pjesme. Ona ga potiče na to da oprosti sebi. odnosno do 1895. Trzaji. religiozna zbirke: Bugarkinje. Prati ga u Sibir na izdržavanje kazne. ali ona predstavlja onu moralnu stranu Raskoljnikova.stvaralaštvo.biblijski lik d) Kranjčević preko ovog lika razmišlja o odnosu pojedinca (idealist.K. hrabar. do početka moderne 1892. Gjalski.uvjerljiva psihološka karakterizacija likova (socijalno-psihološki motivirani postupci nositelji su uzročno-posljedično utemeljene fabule) književni oblici: proza (roman i pripovijetka) predstavnici i djela: a) lirika: Silvije Strahimir Kranjčević b) epika: Ante Kovačić. Mojsijev.. uporan. Kranjčević) - - 27. Vjenceslav Novak. Kumičić) b) povijesna tematika ( Gjalski.st. Kumičić) c) odnos sela i grada ( Kozarac. 26. Kovačić. svjetonazor naroda 27 . SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ (1865.) i kolektiva (materijalist. radi kao učitelj u Bosni jedini pjesnik među piscima hrvatskog realizma tematika stvaralaštva: domoljubna. pobožan. MOJSIJE: Pjesma započinje Mojsijevim obraćanjem Jahvi s molbom da izvede njegov narod iz ropstva u obećanu zemlju Hanan. protjerivanje studenata sa zagrebačkog sveučilišta). za početak se također navodi godina 1880.Eugen Kumičić (Začuđeni svatovi) tematika hrvatskog realizma: a) propadanje plemstva (Novak.napuštanje romantičnog sentimentalizma u izboru tema. točnije od Šenoine smrti 1881.( objavljivanje Matoševe pripovijetke Moć savjesti. Gjalski (Pod starim krovovima) b) slavonska sredina: Josip Kozarac ( Tena. Pjesme. Mrtvi kapitali ) c) primorska i istarska sredina: Vjenceslav Novak (Posljednji Stipančići). Novak) d) psihološke i opće ljudske teme ( Kozarac. socijalna. a) refleksivna lirska pjesma b) Mojsije. Š. uljuljan u lagodni život i zadovoljan neslobodom) e) Pitanje o pravu izdvojenog pojedinca da kolektivu nametne svoj ideal f) suprotstavljanje triju svjetonazora: Jahvin.prve modernističke pripovijetke hrvatske književnosti). odabir građe iz suvremenog života . Eugen kumičić regionalna usmjerenost pisaca hrvatskog realizma: a) zagorska sredina: Ante Kovačić (U registraturi. HRVATSKA KNJIŽEVNOST REALIZMA obuhvaća posljednja dva desetljeća 19. Mojsije rodio se u Senju. refleksivna.usmjerenost na socijalnu tematiku. umro u Sarajevu zbog sukoba s vlašću protjeran iz Hrvatske. kada na književnu scenu stupa novi naraštaj hrvatskih pisaca značajke: .

školovanje darovitog seoskog dječaka Ivice Kičmanoviće i njegov život kasnije . Iznose se prilike na selu i Ivičin ponovni povratak u grad radi završetka školovanja.djetinjstvo. Laura moli Ivicu da se pomire i započnu novi život. ANTE KOVAČIĆ U registraturi ili JOSIP KOZARAC Tena Ante Kovačić U ragistraturi – roman u cijelosti daje sliku hrvatskog života Kovačićevog doba. tema: . Nakon nekog vremena dolazi i Laura s kojom Ivica živi nevjenčano. nego život na selu. začetak kriminala u gradu (Ferkonja) romantički elementi: događaji vezani uz Lauru. Ona donosi mnogo novca koji je uzela Meceni nakon što ga je ubila. laura . 28. Pripovijedanje započinje prikazom Ivičina djetinjstva i školovanja na selu. a jedan od registratora počinje pripovijedati njegov život. selo za njega predstavlja idilu djetinjstva. no on je odbija . arhaizmi. -roman čine tri dijela: prvi započinje opisom registrature u kojoj radi već ostarjeli ivica Kičmanović. U drugom dijelu ivica se vraća na selo.u njegovim su očima svi jednaki. mjesto iskrivljenih ljudskih vrijednosti. Ivičina razapetost između sela i grada izražena je i njegovom ljubavnom razapetošću između dviju žena: salo-Ančica. nježnost i ljubav prema majčinoj moralnoj čistoći i požrtvovanosti. Nakon toga opisuje se njegov odlazak u grad na školovanje. U trećem dijelu Laura postaje hajdučica. koja se također zapošljava u gradu. pomaže Mojsiju ali ga upozorava»Mrijeti ti ćeš kada počneš sam stil: biblijska uzvišenost. odnos selo – grad.grad 28 . aforističnost stiha. prodor kapitalizma na selo (gazda Medonić).- Jahve. Ubojstvo je prikriveno zbog požara u kojem je izgorio Mecenin dom.problem odnosa sela i grada stil: a) b) c) realistični elementi: djetinjstvo i školovanje I. a ona mu se osvećuje… Roman završava tako što Ivica Kičmanović zapali registraturu te u njoj i sam izgori. Ivica započinje vezu sa susjedovom kćerkom Ančicom. ali i mjesto koje omogućuje lagodniji život i lakši život. ljubavni zapleti naturalistički elementi: na oblikovanje Laurina karaktera utječe njezino podrijetlo: nasljeđe i okolina Ivica Kičmanović: razapet je između sela i grada. a grad postaje mjesto nemorala i grijeha. Kičmanovića.

moralni i psihološki razlozi propasti Stipančića Vrsta romana: obiteljski. sebičnost.st.) u Zagrebu. životom u Senju u kojem se isprepliću prkos. novak daje i prikaz buđenja nacionalnog zanosa u Senju. Članovi te obitelji su autoritarni otac Ante. Verlaine. VJENCESLAV NOVAK Posljednji Stipančići – likovi. predstavlja zajedničku ideju raznorodnih pravaca i stilova: uzvišenost ljepote kao jedina svrha umjetničkog stvaranja začetak još u razdoblju realizma kada je 1857. i 1866. a tri je godine bio na konzervatoriju u Pragu. ogorčenost i širina itd. simbolizam. emocionalna oštećenost koju je stekao živeći u izoliranosti izazvanoj očevom bolesno idejom o njegovoj predodređenosti za velika djela. tiranin Ante Stipančić i nesretna kći Lucija. ali ni da bešćutno uništi maku i sestru do kraja. depersonalizacija pjesništva. društveni. političke spletke i borbu za vlast.29. Pavao Šegota. Tema: propast jedne patricijske obitelji. povijesni. odnarođenost (primjer Jurja) ekonomski: ne rade. patrijahalna i požrtvovana majka Valpurga te njihova djeca. Uz opsežnu i uvjerljivu sliku života obitelji Stipančić. Djela su mu većinom prožeta senjskim krajem. poniznost. Juraj Stipančić : najtragičnija je ličnost očeve zablude. tematika djela Pisac hrvatskog realizma. impresionizam. imanje i ugled vlastitog imena. sredina. njihove društvene. ponos. Rimbaud) javlja se posljednjeg desetljeća 19. bolestan i skrhan teškim životom. humane i psihološke kvalitete. ona ne traži ništa osim prava svakog ljudskog bića na život.st.pripadnik gradske aristokracije) u romanu pratimo prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipančića da stekne neke političke položaje kako bi njegov sin Juraj nakon završetka školovanja lakše napredovao. tematika udaljena od svakodnevnih i suvremenih zaokupljenosti - 29 . povukavši za sobom u ponor sve što je živeći dotakao: obitelj. mitska je planina koju su stari Grci držali uzvišenim i nedostupnim boravištem muza i boga Aplolona) stilske i idejne značajke: kult savršene forme. Pučku školu i dva razreda gimnazije završio je u Senju. metafora uzvišenog pjesništva. Posljednji Stipančići. Umro je 1905. izlaze pjesničke zbirke «Suvremeni Parnas» ( Parnas. Razlozi propasti Stipančićevih: društveni: gleda se samo na osobnu korist (Ante Stipančić želi se domoći neki društvenih i političkih funkcija kako bi sinu pomogao). Valpurga Stipančić : bespomoćnost žene u strogoj hijerarhiji patrijahalnog društva učinila ju je bespogovornim izvršiteljem volje svoga tiranskog muža i gospodara. Posljednji Stipančići – roman Roman je realistička slika propasti ugledne patricijske obitelji sredinom 19. Djela: Podgorske pripovijetke. školovanje Likovi: Ante Stipančić: oličenje čovjeka koji stradava zbog čvrstog vjerovanja u izuzetnost vlastite ličnosti. Prvu knjigu pripovijesti pod nazivom "Pavao Šegota" (1888. nego samo troše ono što su naslijedili. godine u Senju. Baudelaire. Život završava teškim razočarenjem. bez osjećaja za obitelj i za narod kulturni: odgoj. MODERNIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (parnasizam. ekonomski. socijalni. i 1871. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. nije ga spriječila da spozna tragičnost vlastitog postojanja. Najvjernije su prikazani otac i kći – žrtva i stradalnik. neracionalno trošenje etički: prevrtljivost. godine 1866. Zapreke i dr. Charles Baudelaire objavio zbirku pjesama Cvjetovi zla Pravci i pokreti unutar europskog modernizma: • parnasovci: umjetnički pokret u Francuskoj između 1860. žrtva bolesne podijeljenosti svijeta A. Pet godina je bio učitelj u Senju. rastrošni i nemoralni sin Juraj i nesretna kći Lucija. No osnovnu ideju (propast obitelji) pisac prati pravom realističkom objektivnom metodom. 30. rođen je 1859. Lucija Stipančić: žudila je za običnom ljudskom srećom. pokvarenost. do detalja slikajući njihove sudbine. psihološki Društveni položaj obitelji Stipančić: patricijska obitelj ( patricij. Stipančića.

umjetnike proglašavaju vizionarima i ukazuju na nadnaravnost moći umjetničkog stvaralaštva. grubo – realno slikajući ljepotu i bešćutnost prirode ( uključujući i prolaznost čovjeka. krvi Baudelaire prepoznaje ljepotu života i u njegovoj ružnoći. novina i provokativnost.Baudelaire i tradicionalno pjesništvo: romantičarsko prikazivanje ljubavi kao najuzvišenijeg ljudskog osjećaja i prirode kao utočište uznemirene ljudske duše.• predstavnici: Leconte de Lisle (čitaj lkont de lil). težeći uzdizanju k idealnoj. Pariške ulice. često su nerazumljivi. doživljaja. tjeskobe i beznađa. mladenački i strasni. 30 . Vino. djeluju poput magije. autor pjesničke zbirke Cvjetovi zla koju karakterizira tematska i idejna nekonvencionalnost. Eksplozija boja. a formalno utemeljenje doživljava 1866. Iako je njegovo stvaranje ograničeno na nekoliko godina. njegova ritma i sazvučja. Paul Verlaine preteče modernističkih strujanja su: Theophile Gautier koji još 1832.umjetničkog razvoja simbolizma potkraj 19. Bio je sklon glazbi i posvećen istraživanju glazbenosti stiha. ravnodušnosti 2. uzaludno traženje smirenja bijegom u «umjetne» rajeve 4. Rimbaud je prošao razvoj europskog pjesništva u cjelini: započeo je pišući vezane stihove. objavljivanjem prvoga simboličkog manifesta preteče simbolizma: Gerard de Nerval. ali je stvarao drukčije. Dijeli interes za simboličku strukturu pjesme i drži kako umjetnost putem svojih simbola upućuje u skrivenu stvarnost ( Jesenja pjesma ). a završio u eksperimentalnoj pjesničkoj prozi. Artur Rimbaud – njegov mladenačka poema Pijani brod te zrelija pjesnička proza Sezona u paklu potpuno ocrtavaju modernistička kretanja. Jedini koji ga je u potpunosti prihvaćao bio je pjesnik Paul Verlaine Paul Verlaine – zastupao oprečna estetska načela. Baudelaire zamjenjuje veličanjem tjelesne ljubavi i strasti. pisao je pjesme skladnoga zvuka i koncentrirane oko jedne teme. Spleen i ideal. Njegovi stihovi.stoljeća. ideala i pada – spleena. ističe kako umjetnost treba biti stvorena radi sebe same ( lart pour lart. truleži. laži. Jose Maria de Heredia dekadencija: označava fazu književno. apstraktnoj božanskoj ljepoti. ali i uporaba tradicionalnih pjesničkih oblika i sustava. pokušaj bijega u dno svijeta velegrada 3. Sully Prudhomme. Za njega je cilj pjesništva bio prodrijeti u nepoznato. pisma vidovnjaka. Smrt – jedino smirenje koje neizbježno očekuje čovjeka . Svojim suvremenicima bio je još manje razumljiv i prihvatljiv nego današnjem čitatelju.začetnik i teoretičar parnasovstva. osjećaja. Cvjetovi zla. mržnja. prkos. Njegovo pjesništvo može se odrediti jednom jedinom riječju: eksplozija. spoznaja o propadanju i razorenosti zapadne civilizacije. nastoje ujediniti glazbu i pjesništvo – najuzvišeniji čovjekov iskaz - predstavnici: Artur Rimbaud. žele pomoću simbola razotkriti srž stvari. alkemije riječi.pokušaj pronalaženja ljepote i u samome zlu 5. njegovu tjelesnost i smrtnost) emotivnost Baudelairove poezije čine i očaj. straha. zvukova.umjetnost radi umjetnosti) i Charles Baudelaire Charles Baudelaire.stoljeća stilske i idejne značajke: osjećaj nezadovoljstva. prezir kao i oduševljenje ljubavlju i strašću pjevajući o zlu. kako kazuju njeni naslovi. Edgar Allan Poe i Charles Baudelaire Stilske i idejne značajke: mistificiraju stvaralački čin i nadahnuće kojega je ono plod. Prosvjed – pobuna i protiv Boga 6.kontrast između uzleta. precizno osmišljena unutarnja struktura od 6 cjelina: 1. uzvišena briga za formalna i stilska obilježja pjesničkog iskaza - predstavnici: Theophile Gautier (teofil gotje) i Paul Verlaine (pol verlen) • simbolizam: javlja se 80-ih godina 19. Verlaine je slavio Baudelairea i Rimbouda kao «proklete pjesnike».

Ujak Vanja. a u Beču s europskim modernističkim strujanjima. Ibsen. Posebno treba naglasiti A. st. svaka drama ima neki svoj lajtmotiv koji se provlači kroz cijelu dramu i tako taj lajtmotiv postaje zapravo simbol. U Ibsenovoj dramatici prvi put dolazi do izraza tragedija našeg vremena koja proizlazi iz razdvojenosti modernog čovjeka. Žena s mora itd. kad je riječ o počecima moderne drame u nas. Najvažnije ime. koja donosi nove stilske postupke (Vidović. Janka Leskovara) i 1916. a njezin je glavni ideolog Milan Šarić. Matoš i Horvat Kiš pišu o Zagrebu i njegovoj okolini ili Hrvatskom zagorju. Domjanića. Divlja patka. Milana Begovića. ( godina Matoševe smri i objavljivanje zbirke Hrvatska mlada lirika ) Studenti. Čehov) • modernistička drama: drama sredinom 19. preko zrelog realizma. Za njega su karakteristični lirski opisi. uvjetujući jedni druge. Galeb ) 31. struje i grupacije. labilnih stanja. Književno stvaralaštvo: u svakako je najplodnije lirsko stvaralaštvo. August Strinberg (Šveđanin) snažno je također utjecao na razvoj drame u 20. • • Čehov: njegove drame odlikuju se iznimnom suptilnošću. jedna pravda s drugom pravdom. Ne bori se čovjek samo protiv vanjskih sila nego se te sile sukobljavaju u čovjeku. Strinberg. Danski filozof Kierkegaard bio je temeljni poticaj za razvoj Ibsenove dramske tematike sukoba pojedinca s vladajućim društvom. Fran Galovića. Njegove rame imaju i teorijsko objašnjenje djela i ta međuovisnost teorije i prakse. simbolička drama: Norvežanin Henrik Ibsen i Rus Anton Pavlović Čehov stvaraju ono što bi bila paralela simboličkoj poeziji – građansku simboličku dramu. Uloga regionalne sredine je sasvim suprotna od značenja u realizmu: ovdje sredina. Ivan Kozarac i Jozo Ivakić pišu o Slavoniji. Misao na vječnost. Produbljuje se psihološka interpretacija.( tada sveučilištarci pale mađarsku zastavu na Trgu bana Jelačića) i 1914. predstavnici) Hrvatska moderna je razdoblje u povijesti hrvatske književnosti koje slijedi poslije realizma. Vladimira Nazora.prevladava pluralizam – od impresionizma. gdje se istina sukobljava s istinom. ambijent. U lirici se osjeća impresionistička obilježja s tipičnim obilježjima težnje prema nekom općem skladu i dosezanju « više ljepote». prevladava opis psihičkog stanja (junaci su uglavnom intelektualci. Domjanić). U razdoblju moderne poezija je dominantna književna vrsta. Dežmanov zastupa smjer lar pour lart. Višnjik. ali istodobno ističe i nacionalnu i domoljubnu zadaću književnosti. Matoša. 1893. Stvorene su dvije skupine: praška i bečka. Masarika. ( Ulderiko Donadini izdaje časopis Kokot) odnosno 1895. građanstvo i proletarijat zavladat će dramskim pričama. Begović. teret ili slično. pobornik ideje naglašene tendencioznosti u književnosti. a ne kao do sada pravda protiv nepravde. pejzaž ostaju isključivo okviri u kojima je čovjek sa svojim psihičkim i biološkim određenjima u središtu piščeve pozornosti. Iste godine 1900. protjerani su i odlaze na školovanje u Beč i Prag. senzualni i izgubljeni u osnovnim životnim orijentacijama. sudionici prosvjeda. modernističke tendencije. najčešće izraženi pejzažnim ili ugođajnim motivima. Begovića Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom. Napuštaju se velike herojske tragične fabule u dramama.( godina izlaska Matoševe pripovijesti Moć savjesti. sva su njegova lica jednako važna i sva ona zajednički tvore dramu. uz crticu i kraću novelu. Bečka skupina pisaca okuplja se oko časopisa «Mladost». HRVATSKA MODERNA (vremensko određenje. Zbirka M. Stilske karakteristike hrvatske moderne. pojava dijalektalne lirike. Praška skupina pisaca okupljena je oko časopisa «Hrvatska misao».također traži nove. Povjesničari to razdoblje određuju između 1892. Nema ni glavnog junaka koji će nositi neku poruku. možda sporije nego lirika i proza. iako će još neka dramska djela nositi oznake romantičarske patetičnosti i besperspektivnosti. svijest umjetnosti uo sebi samoj jedno je od obilježja moderne drame. Jedino nasljeđe romantizma jest da čovjek na kraju ostaje sam. U Pragu se upoznaju s filozofijom socijalnog realizma T. je Ivo Vojnović. ( Tri sestre. a predvode je Milivoj Dežman Ivanov i Branimir Livadić. Mijenja se scenski prostor. stoljeća doživljava važan zaokret.. nazor objavljuje izdaje svoju zbirku Slavenske legende – vraća se 31 . prevlast lirike. njega više zanima stanje duše nego događaj. ponajviše ističući impresionizam kao dominantan stil. V. pored simbolizma (Matoš najizrazitiji predstavnik).(lirska i simbolička drama – Ibsen. Šimunović piše o Dalmatinskoj zagori. G. D. ali i unutarnjih sukoba. Vidrića. Drama.Nora. Matoš. Napušta klasičnu unutrašnju strukturu drame – uvod – zaplet – kulminacija itd. Prozno stvaralaštvo uglavnom se smješta u regionalne okvire. naturalizma simbolizma.

ali su mu izraz i metafore moderne. Tematika je često bizarna. Cjelokupnim svojim djelom vezan i za tradiciju i za smjela traženja u književnoj tematici i stilskom izražavanju. pejzažni Baudelaire mu je bio uzor Jesnje veče: sonet. Maćuhice. napisao oko 80 – tak pjesama Započeo dijalektalnu poeziju u 20. kritičar. poezija ugođaja. Milan Begović ( Giga Barićeva. Milan Begović ( Giga Barićeva. Matoševom smrću završava razdoblje hrvatske moderne Bio je pjesnik.Janko Leskovar. Pjesme Vladimira Vidrića odišu istančanim osjećajem za bojom. Upravo taj ljudski nemir pokazuje da je čovjek tu. U proznom stvaralaštvu nova je tematika i nova je kompozicija proznih tekstova. umire 1914. Mrkodol. 32. u njemu Matoš iznosi sliku atmosfere u prirodi: jesenje sivilo. samotna ljubav. domoljubni. U poeziji se teži muzikalnosti stiha. Milan Šarić i dr. Alkar. a Vladimir Nazor piše čakavske stihove. najistaknutiju pjesničku figuru u razdoblju moderne. 32 . Posebno treba naglasiti A. na kajkavskom Poznate pjesme: Notturno. njegova poezija odskače od pesimizma koji je tada vladao u poeziji. a ponajprije u shvaćanju umjetnosti kao specifičnog. tmurni oblaci. U proznom stvaralaštvu – roman je našao također svoje mjesto – Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci. metaforika je nova. Bijeg ) Ivan Kozarac ( Đuka Begović). magla koja skriva kućice i toranj. Tuđinac itd. Sablasti u dvorcu) Drama: Josip Kosor ( Požar strasti). Motivi u poeziji: ljubavni. novela. . umro 1933. protkana psihološkim pristupom– roman je našao također svoje mjesto – Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci. autonomnog izraza ljudskog duha. Nehajev. tematika je osvježena dubljim prodorima u ljudsku psihu Pojava dijalektalne poezije – Fran Galović i Dragutin Domjanić oživljavaju kajkavsku poeziju čija je vrata otvorio Matoš. putopisac Najistaknutiji pjesnik hrvatske moderne Poezijom se javlja 1906. ANTUN GUSTAV MATOŠ rođen u Tovarniku 1873. epika. Jesenje veče. najistaknutiju pjesničku figuru u razdoblju moderne. DINKO ŠIMUNOVIĆ - rođen 1873.. Pjesme Vladimira Vidrića odišu istančanim osjećajem za bojom. Matoš Drama: Josip Kosor ( Požar strasti). sunce na zalasku. V.. novelist.proza ( roman. Vladimira nazora. Matoš. Matoša. A.slavenskoj mitologiji. Utjeha kos4. metaforika je nova. izborom tema predstavlja se kao nacionalni pjesnik. ali su mu izraz i metafore moderne. intimni. U poeziji se teži muzikalnosti stiha. drama Književno stvaralaštvo: u svakako je najplodnije lirsko stvaralaštvo. G. poezija slika i. Domjanića. pjesnika koji u sveopćem ništavilu govori o životu. nazor objavljuje izdaje svoju zbirku Slavenske legende – vraća se slavenskoj mitologiji. Vidrića. Bijeg ) Ivan Kozarac ( Đuka Begović). D. 1909. Milana Begovića. Sablasti u dvorcu).simbola. Milutin C. u Kninu. Poglavito je zastupljena pejzažna poezija. novela). njegova poezija odskače od pesimizma koji je tada vladao u poeziji. izborom tema predstavlja se kao nacionalni pjesnik. Zbirka M. Porodica Vinčić. a Vladimir Nazor piše čakavske stihove. Fran Galovića. da je cijeli taj pejzaž uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doživljaj svojih nemira U četvrtoj strofi javlja se motiv jablana koji se gordo suprotstavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti i umiranja uvjerava da je život moguć Jablanom možemo smatrati i izdvojenog pojedinca. Ivo Vojnović ( Dubrovačka trilogija) U razdoblju moderne vrlo je aktivna književna kritika: Milan Marjanović. pripada razdoblju hrvatske moderne pripovjedač i romanopisac djela: Đerdan. blatnjava jesenja rijeka. G. Srodnost itd. st.. - 33. Iste godine 1900. Begovića Knjiga Boccadoro (knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom. Ivo Vojnović ( Dubrovačka trilogija) U razdoblju hrvatske moderne zastupljene su sve književne vrste: lirika. vrbe i vrane U trećoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima. tematika je osvježena dubljim prodorima u ljudsku psihu Pojava dijalektalne poezije – Fran Galović i Dragutin Domjenić oživljavaju kajkavsku poeziju čija je vrata otvorio Matoš.

nacionalni ( Zvonimirova lađa. Gaugin okreću se unutrašnjosti kako bi razabrali kao se subjektivna stvarnost uopće može izraziti razbijaju logički red mišljenja i govora krajnje sažetim rečenicama. pripovijetke i romani: Krvava košulja. Zajedničko im je: nezadovoljstvo s tradicionalnim stvaralaštvom uvjetovano prvenstveno socijalnim i političkim prilikama te atmosferom duha kakva je zavladala građanskim društvom uoči Prvog svjetskog rata. antiesteticizam. Voda. Kaos i bitno postaju osnovnom tematskom preokupacijom nove generacije umjetnika. stvaranje fragmentalnih tekstova otvorene strukture. proučava tragične sudbine svojih likova. esejist. dotadašnjeg pjesničkog izraza i prožimanje različitih umjetnosti. nadrealizam. Hrvatski kraljevi i dr. AVANGARDNI PRAVCI: pojam avangarde. razbijanje sintakse. Šimunovićevi junaci u mnogočemu podsjećaju na slične pasivce i introvertirane junake iz Leskovarovih novela. takav je Salko iz «Alkara». « nered» kao temeljno načelo kompozicije. Značajke: neprihvaćanje tradicionalnih vrijednosti. VLADIMIR NAZOR 1876. slavi snagu naroda i prirode te veliča rad i narodnu predaju) i intimistički poezija: Slavenske legende. suprotstavljao elemente borbenosti i otpornosti. Pjesme naroda hrvatskoga. jako zvučnim efektima. DADAIZAM naziv nastaje od riječi dada – oponašanje dječjeg tepanja javlja se u Švicarskoj: Trista Tzara piše manifest dadaizma 1918. nastao je kao izraz ideje da se sve što postoji može likovno iskazati osnovnim oblicima – kockom 33 . Medvjed Brundo itd. tuge i tjeskobe. FUTURIZAM prvi futuristički manifest objavio je 1909. a odbacuju i negiraju vrijednost tradicionalnoga. Pastir Loda itd. traume. Veli Jože.. Munch. on će ostvariti tri vidljiva poetska kruga: aktivistički ( poganski. depersonalizaciju umjetnosti. Tommaso Filippo Marinetti futuristi su pobornici industrijalizacije i tehničkog napretka. Najznačajniji ruski futurist bio je Vladimir Majakovski koji u pjesništvo uvodi tematiku gradskoga života i urbani govor: žargonizme i vulgarizme 2. Svi avangardni pravci osporavaju postojeće oblike književnog stvaranja. slikari van Gogh. st. kubizam. zanemarivanje pravopisnih pravila. romanopisac. zanos i bezobzirnost. točnije oko 1910. Njihov nastup uslijedio je najprije bučnim manifestima. Iz njihove nemoći za koju nisu sami krivi. . ekspresionizam. slobodan izbor tema i sadržaja umjetničkog iskaza. Tematski vezan za Dalmatinsku zagoru. ćudi i običajima naših ljudi 34. članci i eseji: O hrvatskom jedanestercu itd. Zagreb pjesnik. no već tada odudara od tipičnih modernističkih krugova pisao i dijalektalnu poeziju – Seh duš den. godine. poglavito u umjetnosti odlike : izražavanje dinamike suvremenog života. donosi slikovite zapise pejzaža Cetinske krajine pružio je «poeziju» prošlih vremena. Galiotova pesen itd. u svojim djelima Š. u razdoblju moderne do 1916. Živana. veličanje rata. takvi su i Rudica i Boja iz pripovijetke Muljika. KUBIZAM naziv dolazi od latinske riječi cubus – kocka. putopisac stvara skoro 50 godina i prolazi više faza tijekom stvaralaštva javlja se u razdoblju moderne. oduševljavao se snagom i prekaljenošću naroda. Krvavi dani. praznovjerju. i iz sukoba s bešćutnom prirodom ili društvom proistječu i njihovi unutarnji sukobi. uporaba slobodnog stiha. - 35. Postire – 1949. Intima. izbjegavanje glagola koji usporavaju dinamiku iskaza futurizam se razvio u Italiji i Rusiji. futurizam Početkom 20. EKSPRESIONIZAM naziv dolazi od francuske riječi expression – izražaj razvija se u Austriji i njemačkoj začetnici ideje ekspresionizma su likovni umjetnici. i 1920.- - smrt i ljubav osnovni su polovi oko kojih se kreće radijus Šimunovićeva pripovijedanja. kako ga je sam nazvao). pripovjedač. godine bilježimo pojavu novih smjerova i pokreta u umjetnosti koje zajedničkim imenom označava književno povijesna odrednica – avangarda. u kojima Nazor pjesnički oblikuje povijest hrvatske vladarske dinastije. pisao o posljedicama izoliranosti. Zanemarivanje sustavnosti i logičke povezanosti motiva 4. nacionalne snage. stapanje različitih književnih vrsta i uvođenje novih. stilski pluralizam. mataforama i hiperbolama dominiraju lirika i drama 3. feljtonist. 1. dadaizam.

EGZISTENCIJALIZAM naziv nastao od fran. MODERNI ROMAN • • prethodnik: moderne proze i modernog romana 20. vrijeme je subjektivno(psihološko): subjektivno vrijeme osobnog iskustva vrijeme moderne priče je kratko i obuhvaća nekoliko sati.- kubizam je umjetnički pokret začet u slikarstvu početkom 20. SOCIJALISTIČKI REALIZAM javlja se početkom 20. Najpoznatiji predstavnik slikar Pablo Picasso Kubizmu je idejno blizak francuski pjesnik Guillaume Apollinaire 5. Dostojevski svojim romanom Zločin i kazna ( začetnik različitih oblika modernog romana. Fabula je sekundarna. tehnike pripovijedanja jesu: unutarnji monolog ( solilokvij). jedan ili više dana - • • • • 34 .st.Maksim Gorki 8.razvija tehniku solilokvija Proust preuzima tkz. nadrealisti žele izraziti iracionalno u čovjeku. a u Rusiji Sergej Jesnjin upotrebljavaju slobodni stih novi ritam i potpunu slobodu u izboru tema izbjegavaju sve što je nejasno. NADREALIZAM javlja se u Francuskoj 20 –ih godina 20. IMAŽINIZAM naziv nastaje od fran. i za to rabi specifičan izričaj: Proustove rečenice nikad ne prekidaju tijek asocijacije. riječi image. ono vrijeme koje nam je potrebno da se sjetimo ( romaneskni ciklus U traganju za izgubljenim vremenom) Obilježja moderne proze • obilježja suprotna realističkoj prozi.asocijativni roman ima dva oblika: roman struje svijesti i roman esej Proust ulazi u svijet podsvijesti. st. težište se premješta s događaja na lik – teži se što potpunije otkriti unutrašnjost čovjeka. riječi existence – postojanje javlja se nakon Prvog svjetskog rata egzistencijalizam je filozofski i književni pokret najvažniji predstavnik u književnosti je JEAN Poul Sartre. jest F. a utemeljuje ga Ezra Pound.M.asocijativnog romana(psihološko.slika kao književni pokret javlja se 1912. Paul Eluard 7. reproducira se čovjekova svijest – događajno izuzetno bogato. psihološko vrijeme. struja svijesti. mutno i mistično uvode običan govor 6. u Rusiji i Francuskoj cilj socrealizma je ostvarenje odgojnog(ideološkog) djelovanja umjetnosti na narod socrealizam nakon oktobarske revolucije postaje službenim smjerom književno-umjetničkog izražavanja predstavnik. u Americi. otkriti i iskazati podsvjesni dio čovjekova bića koji je izvan kontrole razuma predstavnici: Andre Breton. njegov misleni i osjećajni svijet. ona služi kako bi se dovelo junaka u različite situacije i kroz psihološku karakterizaciju ušlo u njegovu psihu) začetnik: put prema modernoj prozi označio je francuski književnik Marcel Proust svojim romanesknim ciklusom U traganju za izgubljenim vremenom. prostora i likova.filozofska raščlamba sjećanja i uspomena) monološko asocijativni roman monološko. manifest nadrealizma Andre Breton «nadrealizam diktat misli bez ikakve razumne kontrole». a u filozofiji Karl Jasper 36.st. reproduciranje čovjekove svijesti stvara posebnu vrstu monološko. pripovjedni monolog. st. Proust afirmira: tip proze temeljen na impresionizmu – impresionističko oblikovanje vremena.

subjektivan. Posebno mjesto zauzimaju prozna djela FRANZA KAFKE: Proces(1914. Stranac – već sam naslov govori da je M. promatraju svijet oko sebe. Kuga(1947. fantastike i posebne vrste alegorije – obnova pripovijedanja - predstavnici.).) Albert Camus - - - Stranac: pripada prvoj fazi Camusovog stvaralaštva ( faza filozofije apsurda ). Preobražaj (1916. Komu zvono zvoni(1940. 2. kratki roman u dva dijela u kojem se opisuje jednoličan i besmislen život mladoga francuskog službenika Mersaulta u Alžiru. svijest o krizi kulture – otuđenost preteča egzistencijalnog romana 4. u roman treba ući sve - predstavnik: Andre Gide: Krivotvoritelji novca(1925.Thomas Mann: Smrt u Veneciji(1912. alogična). a i činjeni ca da se nije pokajao nakon ubojstva. Stranac u svijetu u kojem živi: ravnodušan je.engleska William Faukne-Krik i bijes (1929. uspomene. John Dos Passos: Manhattan Transfer(1935.nepouzdan.Limeni bubanj(1959. promašaje vlastitog identiteta zbog svoje osjetljive svijesti česti glavni junaci moderne proze jesu umjetnici pripovjedač postaje jedan od lica u djelu.Jean Paul Sartre: Mučnina(1938. prepuštaju se mislima koje se pretvaraju u sjećanja. Cijelo suđenje doživljava kao nešto normalno. nego ovisi o subjektivnom proživljavanju lika.). ROMAN IDEJA roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti. okrenut je 35 .). struktura paradoksa ( iznenađujuće koje nikoga ne iznenađuje). M.). Imati i nemati(1937.). Čarobna gora(1924. Ono što mu najviše tijekom sudskog procesa zamjeraju je bezosjećajnost koju je pokazao nakon majčinog sprovoda. Od trenutka kada je doznao za majčinu smrt pa do iščekivanja vlastite smrti na koju je osuđen zbog toga što je bez ikakvog pravog razloga ubio nekog Alžirca koji se prethodno potukao s njegovim prijateljem. ne određuje životne ciljeve i prioritete.). Dvorac(1922. ruska i latinoamerička književnost: Gunter Grass. ne pokušava kontrolirati sve događaje u svom životu. a na kraju ne prihvaća niti vjeru koja bi mu možda pobudila nadu i olakšala pomisao na smrt. licu jednine jezik – može se odrediti kao metajezik – jezik filozofije.Gospođa Dolloway (1925.). PROZA u kojoj se kombiniraju elementi realističke proze. On je zadovoljan i želi da što više ljudi dođe na njegovo smaknuće.) znanstveno – filozofska problematika.francuska književnost 3. ne pokušavajući se izvući.). likovi – junak gubi jedinstvo ličnosti: likovi nisu junaci. pripovijeda u 1.• • • defabulativnost: fabula slabi ili se potpuno prekida. a događaji se povezuju asocijacijama ili razmišljanjima glavnog lika radnja nema uzročno-posljedičnoga slijeda.njemačka. defektna.). Doktor Faust 5.( iako se za to ubojstvo ne može sigurno reći je li slučaj ili namjera ). ne određuje vlastitu budućnost.). snove. licu jednine koji monologizira vlastiti unutarnji svijet - predstavnici: Virginia Woolf. pitanja o svijetu u kojem živi i njegovom smislu. Mihail Bulgakov – Majstor i Margarita (1966. James Joyce-Uliks (1922. Gabriel Garcia Marquez. teme: traganje za životnim smislom promišljanje vlastitog identiteta.).Sto godina samoće (1967.) filozofija apsurda i djelomično egzistencijalizam – Alber Camus(1942. FILOZOFSKI ROMAN filozofija pretočena u književno djelo • • • egzistencijalizam. simbola • • TIPOVI MODERNE PROZE I NJEZINI PREDSTAVNICI 1.američka književnost 6.). opise.) – njemačka književnost njegovu prozu karakteriziraju: hermetičnost.).).). oni slijede unutarnju logiku svijesti.američka književnost književnost. fikcionalna stvarnost( poremećena. KNJIŽEVNOST IZGUBLJENE GENERACIJE realističko-naturalistička i brutalna vizija stvarnosti - predstavnici: Ernest Hemingway: I sunce se ponovo rađa(1926. ROMAN STRUJE SVIJESTI napušta fabulu i uvodi pripovjedača u 1.

Društvo – u kojem živimo je puno dvoličnosti.prikazuje stanje likova - vrlo važno ime europske dramaturgije je Talijan Luigi Pirandello. problem relativnih etičkih vrednota likovi su društveno i biološki determinirani drame: Majka Hrabrost i njezina djeca. među njima i Preobražaj. MARCEL PROUST ILI F. U književnoj ostavštini koju je sredio i većim dijelom objavio Max Broder nalaze se 36 . groteskni likovi bogalja. a dijalog ( komunikacija ) u pravom smislu ne postoji njegove drame djeluju istovremeno groteskno . MODERNA DRAMA Moderna drama: začetci: začetnik moderne drame je ruski dramatičar Antun Pavlović Čehov. Vrste moderne drame: 1. 1924. To znači da postoji sreća u apsurdu ukoliko čovjek prihvati kako njegovo postojanje u svijetu nema višeg cilja ili smisla izvan samog sebe. što će ostaviti neizbrisiv trag na njegovoj osjetljivoj psihi i slabom tjelesnom ustroju. prikazuje ekstazu ljudskih strasti i sukoba u čovječanskim razmjerima. nadrealizmu te srušio okvire naturalističkog teatra. M. lirska tragedija zaokupljena duhovnim i moralnim vrijednostima. irskog podrijetla. besmislenoga traganja u životu. nego u sebi samom. dok je većinu svojeg opusa oporučno namijenio spaljivanju. rođen u obitelji ortodoksnih Židova . sa svojim realističko – impresionističkim dramama na daljnji razvoj drame snažno utječu skandinavski dramatičari Ibsen i Strinberg – od naturalističke i psihološke drame do simboličke . Bal 4. Antidrama – kazalište apsurda - kazalište apsurda u svojim djelima ostvaruje Francuz rumunjskog podrijetla Eugene Ionesco ostvaruje ga specifičnim dramskim sredstvima upozoravajući na besmislenost suvremenog građanskog načina života donosi scene u kojima se zapravo ništa ne događa. je shvatio apsurd života koji ga okružuje. On se zbog smrtne kazne ne osjeća zakinut ni po čemu u odnosu na druge ljude: svi su osuđeni na smrt. s izrazito pesimističnom vizijom svijeta – nastoji prikazati tjeskobu suvremenog čovjeka i totalnu dehumanizaciju modernog svijeta nema klasičnog zapleta. Za života je objavio tek nekoliko pripovijetki. laži. nego se pojavljuju same apsurdne i nelogične situacije način govora je automatiziran. on je probuđen jer ne traži smisao izvan sebe. Opera za tri groša. Ekspresionistička drama: radikalna. tragično i komično drame: Ćelava pjevačica. izražavaju se dugim unutrašnjim monolozima drame: U očekivanju Godoa. Svršetak igre - 38. 1915. Poetska drama Thomas Eliot »Umorstvo u katedrali» . relativnost pravde i pravosuđa. KAFKA Franz Kafka ( Prag.pokušaj da se na pozornicu uvede poetski govor. 1883. Društvo ga ne može razumjeti jer kad bi ga razumjelo onda bi to značilo veliku promjenu u načinu razmišljanja. Svojim je idejama otvorio put egzistencijalizmu. Epsko kazalište tvorac toga kazališta je njemački dramatičar Bartol Brecht – 1930. tehnika solilokvij 37. djetinjstvo provodi pod nesmiljenim autoritetom oca. lažnog morala. Nosorog Samuel Beckett.napisao je modernu misaonu dramu Šest osoba traži autora s likovima koji žive na rubu realnog i irealnog i s pesimističnim doživljajem života – apsurdnost života i relativnost istine.- - sadašnjosti. tegobna potraga za vlastitim identitetom. tradicionalnu realističku dramsku strukturu zamjenjuje nizanjem scena epskog karaktera koje obično povezuje glazbenim umecima tema njegovih drama – uglavnom društvene kronike.) – austrijski pripovjedač. 3.. On je sretan usprkos svemu. pod Ibsenovim utjecajem stvara engleski dramatičar Bernard Show. najekstremniji ekspresionist – dramatičare je Oskar Kokoška «Ubojica nada žena» prava afirmacija nove drame zasluga je Georga Kaisera «Građanin Calaisa» 2. Stolice. ali francuskog jezičnog izraza zaokupljen je problemom ljudske otuđenosti. – prag. a lakše je osuditi nego mijenjati ljudsku svijest Roman pripada monološkom tipu romana ( pripovijedanje glavnog lika ). nego svaka scena živi za sebe junaci.

Pokreče časopise «juriš Šimić dobro poznaje modernističke avangardne stilove u Europi. )pripadaju ekspresionističkim dramama. snovi. bespomoćnosti i straha. Njegova osamljenost raste tijekom radnje kada shvaća da ga nije odbacilo samo surovo društvo ( gubi posao ) . Amerika. dakle ekspresiji. unosi modernizam. Dvorac. U ovoj pripovijesti Kafka ostvaruje osjećaj usamljenosti. novi pjesnički jezik. Glavni junak Gregori Samsa ( trgovački putnik ) se jednog jutra pretvorio u kukca i tom se preobrazbom fizički izdvojio iz svoje okoline i ljudske zajednice. linijama. dnevnici: Dnevnik Mileni i dr. - - - - - - - - - 37 . EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (vremenske odrednice. nove tehnike oblikovanja pjesme ( novi grafički izgled pjesme). naglasak na retrospektivi i razbijanju slijeda događaja nalazimo u prvoj zbirci pripovijedaka Augusta Cesarca «za novim putem. poglavito francusko pjesništvo. već ga u sadašnjem obliku ne prihvaća ni njegova obitelj za koju se cijeli život žrtvovao. pripovijetka: U izgradnji kineskog mosta. Ekspresionizam u hrvatskoj prozi najavio je još Matoš svojim novelama u kojima se pojavljuju halucinacije. Šimić ističe da je umjetnost izraz umjetnikove unutrašnjosti u zvucima. Kristofer Kolumbo itd. - - 39. Krklec «Lirika» August Cesarec « Stihovi» . predstavnici) - - Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti najavljuje u svojim stihovima pjesnik Janko Polić Kamov jedan od «prokletih» europskih pjesnika. a sada joj i sama njegova prisutnost postaje iz dana u dan sve težim teretom. iako to nitko ne želi javno priznat. u oluju je pretvorio A. Donadini je u hrvatsku književnost unio nemir. Krleža «Simfonije». Na rođenoj grudi. Razbijena konstrukcija romana prati duševno raslojavanje pojedinca koji prolazi kroz vrijeme u potrazi za sobom.. Zbirka pjesama «Preobraženja» Pjesničke zbirke: Šimić «Preobraženja». Nemir koji je unio Donadini. u četiri različite stvaralačke osobnosti povezuju zajedničke stilske karakteristike – ekspresionizam: napuštanje vezanog i uvođenje slobodnog stiha.Nakon susreta s njemačkim ekspresionizmom pojavljuje se njegova «Vijavica» časopis kojom započinje novi korjenit prevrat u hrvatskoj književnosti. uporaba groteske. a urednik mu je Ulderiko Donadini. nestvarni. U njegovim djelima ima elemenata nadrealizma: halucinantne vizije. Šimić nastupa samosvjesno. riječima. Izražajna ekspresionističke subjektivizacije vremena. a na izražajnom planu grotesna i halucinantna stanja prikazuje realistički vjernim i jezično jasnim iskazom. i usamljenosti protiv društvenog mehanizma koji ugrožava slobodu pojedinca i zahtjeva slijepo pokoravanje. Šimić . Za razliku od Donadinija koji u potpunosti negira tradicionalno pjesništvo.. ekspresionistički časopisi. Ekspresionistička drama – prve naznake nalazimo u dramama Janka Polića Kamova 1914. koja skreće prema konstruktivizmu s naglaskom na kumulaciju ekspresija predstavlja Krležina novelistička zbirka «Hrvatski bog Mars» Naglašeni elementi ekspresionističkog konstruktivizma mogu se tražiti i u proznom opusu Ivana Gorana Kovačića «Dani gnjeva» Prvi hrvatski moderni roman s naglašenim ekspresionističkim epizodama je Krležin «Povratak Filipa Latinovicza». Kafkin opus sadrži elemente ekspresionizma: osjećaj straha. U časopisu se osjeća utjecaj talijanskog futurizma i njemačkog ekspresionizma. Postoje i dodirne točke u izboru motiva i raspoloženja. te njihovom odlukom da taj dan provedu na izletu. Ulderiko Donadini nastavlja Matošev prozni ekspresionizam u pripovijetkama i i romanima. pobuna protiv tradicije i traženje rješenja u hermetičkom unutarnjem svijetu pojedinca. Ekspresionističku dramu karakterizira program rušenja kulturnih i društvenih kalupa. Rane Krležine drame iz ciklusa Legende (Kraljevo. poticao bunu. Vrhunac hrvatske ekspresionističke proze. Pripovijest završava prikazom olakšanja koju su svi osjetili kad je Samsa jedne noći neopaženo uginuo i njegovo truplo bačeno u smeće. poremećeni likovi u neobičnim situacijama i odnosima.njegova najpoznatija dijela: romani: Proces. U toj se prozi pojavljuju neobični. B. Novo vrijeme prvi najavljuje časopis «Kokot» na kraju 1916. stilske osobitosti . Preobražaj: je duža pripovijest . Šimić kaže kako je umjetnost vječna te ne može ostarjeti niti zastarjeti. Tragedija mozgova i drama Josipa Kosora Požar strasti.u ovim se pjesničkim zbirkama. priviđenja i vizije. bojama.

Pitanja koja su vezana uz glavni lik – Filipa Latinovitcza su: a) pitanje identiteta: Filip je dijete trafikantice Regine i nepoznata oca. Dramski sukob ne postoji toliko u međusobnim odnosima. boju). 40. st. Siromasi koji jedu od podne do podne i dr. miris. Moja preobraženja.( 30-ih god. treći dramski ciklus: Gospoda Glembajevi. drugi dramski ciklus – ratna tematika čine drame: Golgota. Filip je dalek i od najnižeg sloja koji predstavlja Joža Podravac i od najvišeg koje okružuje njegovu majku ( za njega su oni maske koje žive u prošlosti i pričaju o ispraznim stvarima ). d) ljubav: Bobočka je simbol tjelesnog. Novele Povratak Filipa Latinovicza ( 1932. Oni su i dalje stranci. U ovim dramama Krleža rješava neka opća pitanja sudbine čovjeka i čovječanstva. ispunjen psihološkom motivacijom i psihološku analizu likova. Gospoda Glembajevi -: napisani 1928. jedna od najvažnijih vrijednosti u životu • to je jedina čistoća u životinjstvu oko nas b) c) Filip je ekspresionistički slikar. Neke motive zato i ne može naslikati. Objavio je jednu zbirku pjesama 1920. Ove drame sadrže ekspresionalne stilske karakteristike. ali samo po vanjskim osobinama – izgledom.Banket u Blitvi. njegova je posljedica. Filip stvarnost doživljava kroz boje. U agoniji. propalim advokatom koji je na kraju zbog ljubomore ubija ( pregriza joj grkljan). 20. ali jednim svojim dijelom pripada i romanima izričaja odnosno romanu – eseju jer cijeli fragmenti teksta i nisu nego eseji o umjetnosti i slikarstvu 41. opsjednut mislima kako izraziti svoju ekspresiju. do 1930. jesen Osnovni motiv je motiv povrataka i svemu što se u romanu dogodilo. preobraženja. Povratak F. zastave. MIROSLAV KRLEŽA – PROZNO STVARALAŠTVO (Povratak Filipa Latinovicza) Prozno stvaralaštvo Miroslava Krleže obuhvaća romane i novele.- Antun Branko Šimić: glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti. želi se osjećati «doma» ali ta je njegova želja neostvariva jer on je čovjek bez nacionalnog i obiteljskog uporišta pitanje umjetnosti: umjetnost je za Filipa: • viši smisao života • jedina mogućnost da se u građanskom društvu prevlada ono što čovjeka udaljava od njegove prirode. Neobično sažetim izrazom progovorio je o ljubavi. Kraljevo. Odsutnost obiteljske topline uvjetovalo je : a) Filipovu preranu zrelost. Smrt. Vučjak. Tako je na kraju romana krug zatvoren i Filip je opet na početku možda s još dubljim kompleksima neko prije. Ona bi htjela biti bliža sa sinom. Krleže dijeli se u tri faze: a) b) c) prvi dramski ciklus pod imenom Legende. do 1922. ali napor je uzaludan. on najprije misli biskupa. Leda. U kojoj progovara na posve originalan način uvevši u hrvatsku književnost slobodan stih. zvukove i osnovna mu je želja naslikati množinu svojih osjetila ( zvuk. Galicija (kasnije U logoru). «Juriš». Na rubu pameti. čine drame: Legenda. Bio je i književni kritičar i urednik časopisa «Vijavica». MIROSLAV KRLEŽA – dramsko stvaralaštvo (Gospoda Glembajevi) Dramsko stvaralaštvo M. 38 . Filip odlazi i vraća se nakon 23 godine.. Radnja romana odnosi se na razdoblje između1920. c) iskompleksiranost pitanje pripadnosti društvu: Filip ne osjeća pripadnost hrvatskom društvu. Filip želi osjetiti podlogu. smrti. ali ona je već upletena u mrežu svog odnosa s Baločanskim. po strukturi vrlo kompleksan i složen. Kristofor Kolumbo . Antologijske pjesme su mu : Pjesnici. Svoje viđenje majke kao bludne stare žene Filip otkriva slikajući njezin portret – preko slike izražava svoj pravi odnos prema njoj. Michelangelo Bounarotti. ali u njenom odnosu prema njemu nedostajalo je topline i iskrenosti. Adam i Eva. Opomena. kasnije se otkriva plemića Liepacha. pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. «Književnik». b) neuravnoteženost. Povratak.) je prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti. nagonskog i na trenutak se čini kako bi možda mogla «spasiti» Filipa. njezina su vrata za njega ostala zauvijek zatvorena. a između njega i majke ništa se nije izmijenilo. Nakon što je majci ukrao novac kako bi ga potrošio u javnoj kući. ljeto. Majka se trudila da se Filip ne razlikuje od ostale djece.) . zbirka ratnih novela Hrvatski bog Mars. bez klasične kompozicije i razgranate fabule. Maskarata. To je najbolji i najsnažniji dramski opus. Vremenski sam roman obuhvaća nekoliko mjeseci: proljeće. od 1914. To najbolje potvrđuje njegovo viđenje Jože Podravca –simbol stoljetne hrvatske zaostalosti. Ostale teme koje ga zaokupljaju su teme o ljudskom tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). e) stil: roman pripada monološko – asocijativnom tipu proze. Iako zadržavaju neke ekspresionističke karakteristike Krleža stilski ide dalje i uvodi realističko – psihološku karakterizaciju. L. izostavljajući interpunkciju dajući i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. koliko unutar njih samih.

lijepoga i profinjenoga. Beatrice i barunica Castelli: njih dvije su dva potpuno različita ženska lika. antologijske pjesme: Slap. jezik administracije pun mađarskih izraza. Dragutin Tadijanović (1905. Nikola Pavić. Balade Petrice Kerempuha. Povratak. Svoju viziju oca Leone prikazuje crtajući očevu posmrtnu masku koju. Ta je lirika najvećim dijelom rezultat spoznaje o neistrošenom jezičnom potencijalu koji nose u sebi zapostavljeni hrvatsko dijalekti. i Drago Gervais. čakavske i kajkavske.) 39 . originalni sadržaji.- drama u 3 čina: a) u prvom činu. Balade – 36 balada napisane tijekom zime 1935. Leone – Ignjat: sin i otac su različiti: Ignjat je poslovan i racionalan bankar. Balade su zapravo pjesnikova vizija cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora. osjećaja prolaznosti i pritajene boli. Dobriša Cesarić ( 1902. a barunica predstavlja nagonsko – animalno u ženi što je Leone odbacio i na kraju ubio. nažalost svih nazočnik uništava jer nije prikazao kako treba donju čeljust koja je za njega materijalno obilježje glembajevštine. Svjetla za daljinom i dr. Jezik Balada: u osnovi to je kajkavski jezik stvoren u širokoj relaciji od pučkih kajkavskih pjesmarica 16.Miroslav Krleža: Petrica Kerempuh je grabancijaš i skitnica starog varaždinskog pisca Jakova Lovrenčića. dubina osjećaja. Barunica se pokušavala približiti Leonu govoreći mu da ne skriva razlog svoje udaje za Ignjata – novac. . Miroslav Krleža. Glembaj je varalica Charlotte je bludnica i ubojica LAŽ > Rasipništvo.ljepota > . DIJALEKTALNAO PJESNIŠTVO OD MODERNE PREMA SUVREMENOJ KNJIŽEVNOSTI javljanje. predstavnici. tematika. - Povratak: u ovoj pjesmi Cesarić iznosi misli o kružnom kretanju vremena i života. –tog stoljeća su godine zamjetnog procvata dijalektalne lirike. Izraz: jednostavnost. –1936. baruničina smrt Glembajevi su bogata patricijska zagrebačka obitelj u čijem životu postoji dvojnost između: PRIVIDA . kajkavski: Ivan Goran Kovačić. Leone je srušio očevu iluziju sretnog braka ( koja se temeljila na vjerovanju da ga Charlotte voli) razotkrivajući njezin preljub sa Silberbranton i s njim. Predstavnici: čakavština. Balada iz predgrađa i dr.Mate Balota. ludilo. Pjesma mrtvog pjesnika. ) tematika: novi. vezani stih zbirke: Pjesme. što je početak Glembajeva kraja.bogatstvo . shvaća da je prevarena i pokazuje svoje pravo lice. Ona govori Leonu što misli i konstatira istinitost Barboczy legendu ( da su Glembajevi lažljivci. koja je nastavak dijalektalnog pjesništva započetog još u doba moderne ( Nazor ). jezik puka i kajkavskih književnika.sukob Leona s glembajevskom okolinom b) u drugom činu: sukob Leona i oca Ignjata. 43. ne može suprotstaviti glembajevština.sreća SUŠTINE .potvrđena i u Barboczy legendi . predstavnik građanstva koji uživa u gomilanju i konformu. a u uskoj je vezi i s općim tendencijama književnosti toga doba koja se najviše bavi regionalnom i socijalnom tematikom. pjesnik svakodnevnih zbivanja. o mogućnosti da nakon smrti ( u nekom drugom životu) sretnemo one koje smo voljeli. a mržnja se pojavljuje i zbog Ignjatovog odnosa prema Leonovoj majci. Tragično je jedino to što se možda nećemo prepoznati. Tmurna je to slika hrvatskog kmeta koji stoljećima pritegnut domaćim i stranim gospodarima. nevjerojatno mutno. Slap. kao jedinim obranama.ubojice ISTINA . Oblak. ubojstva i samoubojstva rješenja su u svim glembajevskim krizama. – 1980. lakoća ritma. Govori o relativnosti ljudske spoznaje ( krhko je znanje ).lažljivci . prodirući duboko u riznicu svojih unutarnjih doživljaja. vegetira i održava se na životu zahvaljujući samo svojoj kerempuhovskoj otpornosti i snazi: crnom humoru i ironiji. osvrt na Balade Petrice Kerempuha Tridesete godine 20. čovjek kojemu je novac mjerilo svih vrijednosti. Beatrice je oličenje duhovnoga.kradljivci . Početak i završetak: drama počinje Leonovom replikom: «Mutno je se to u nama. kradljivci i ubojice 9 42. preduvjet čovjekove sreće.» na kraju će se potvrditi da se niti Leone. Moj prijatelju. a Leonu je kao umjetniku stran materijalizam. Pjesma ima dosta poruka i misli ( refkelsivna i ljubavna pjesma ) 2. smatra ga bezvrijednim kao i Leonov poziv.Leone je ubojica. najvažnije zbirke i pjesme ) 1. LIRIKA DOBRIŠE CESARIĆA I DRAGUTINA TADIJANOVIĆA ( razlike. Međutim telefonski poziv ruši tu njenu iluziju bogatstva. draga moja Beatrice. On je nezainteresiran za Leonovo slikarstvo.moć . st. jednostavna metaforika. iako to želi. toliko bitne u viziji očeva lika.barunica Castelli – Beatrice. Glembajeva smrt c) u trećem činu: Leone. pjesnik grada.

zbirke: Sunce nad oranicama. 1892. gdje je završio i osnovnu školu. iskonski vezan za miris i doživljaj zemlje izraz: elegičnost stihova.- tematika: autobiografska poezija. Razgovor s Gojom. Na kraju se ponavlja osnovni motiv što sugerira cikličnost – sve se ponavlja. ali ona se pretvara u pjesmu. o surovosti grada. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. pripovjedač. IVO ANDRIĆ – PROKLETA AVLIJA Istaknuti romanopisac. Reakcija na postojeće stanje je želja za krikom. bez dekorativnih elemenata. Lelek sebra u zbirci Kolajna pjeva o ljubavi prema imaginarnoj ženi. Prve književne radove. godine u časopisu Bosanska vila. nemoći i očaja. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija. Među njegove najpoznatije esejističke tekstove ubrajaju se: esej o Goji. jedinstven i neponovljiv izraz. Žedan kamen na studencu. Haim priča o Ćamilu i ostalim zatvorenicima. antologijske pjesme: Večer nad gradom. i uz dosta teškoća i prepreka. splitsko-zagrebačka piše poeziju i esejistiku. u formi klasičnog stiha. a od pripovjedaka Nove pripovijetka. a 1920. 10. Bog mu je obećao i ljubav i pobjedu i slavu.. preko klanja ovaca. traženjima i usamljenošću. Dani djetinjstva. 40 . godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost za roman Na Drini ćuprija - - Prokleta avlija Pripovijetka započinje dan nakon fra Petrova sprovoda dok fra Mijo i fra Rastislav popisuju stvari koje su ostale za fra Petrom. Drugo obraćanje započinje riječima «O Bože žeže tvoja rije» iskazivanje jačine pjesnikove ogorčenosti. ispunjena sjećanjima na selo. Visoki jablani. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu. Prokleta avlija. do odlaska pastirice iz grada. Levstika … Godine 1918.refleksijama progovara o svojim unutarnjim stanjima Auto na korzu. Kolajna. a mladost tijela. S tim je povezan osjećaj slabosti. … 26. priče se isprepliću. V. Tu upoznaje Turčina Ćamila koji proučava povijest turske carevine … Djelo nema ni početka ni kraja. itd. hrvatski Baudelaire. te se prisjećaju fra Petrova boravka u carigradu i kad su ga zabunom uhitili i zatvorili u Prokletoj avliji. Pjesnik govori o ljudskoj okrutnosti. umro u zagrebu 1955. Rano je ostao bez roditelja. prokleti pjesnik faze stvaralaštva: splitsko-zagrebačka.10. Aleksandra. Dugo u noć. i idiličnosti sela i života u prirodi koja i dalje traje u svojoj ljepoti usprkos čovjekovoj okrutnosti. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. godine u siromašnoj obrtničkoj obitelji u Travniku. M. Priča o vezirovom slonu. beogradska. pjesnik i esejist. prsten. Balada o zaklanim ovcama: pjesnik narativno oblikuje od motiva odlaska pastirice u grad. Pepeo srca. ovaj se motiv odnosi na starost duše. s elementima trubadursko – renesansnih ugođaja Lelek sebra. gdje je i maturirao.napušta pesimistički odnos prema svijetu Antologijske pjesme: Notturno. STVARALAŠTVO TINA UJEVIĆA rođen u Vrgorcu 1891. ostvaruju se krugovi u krugovima. Tim načinom pisanja pisac pokušava prikazati kako se život ne odigrava samo u nama već i u drugima. Pobratimstvo lica u svemiru Svakidašnja jadikovka: na početku se javlja motiv starmladosti ( uveo ga je Baudelaire ). rođen je 9. Travnička kronika. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna. ojađeno zvono. Župančića. Srebrne svirale i dr. esej o Njegošu. a nešto kasnije i svoje prevode O. Pjesnik vapi za radošću života i očekuje odgovor na svoja pitanja. jadikovka je vječna Stih je osmerac. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. uz mnogo truda. - 44. Djetinjstvo je proveo u Višegradu. Svakidašnja jadikovka. itd. Slobodni stih. U pjesmi postoje dva obraćanja bogu koja su ispunjena pjesnikovim porukama i prijekorom. to je priča koja se vrti u krug. lutanjima. naglašeni ritam i muzikalnost stihova. strofa tercina - - 45. u zimsku bijelu noć. prevodi zbirke: Auto na korzu. balada o zaklanim ovcama itd. misli o prolaznosti. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Đerzeleza. a život je ispunjen patnjom.1961. Andrić sve to sluti. u njima Ćamil govori o Džem-sultanu i o sebi. Andrić je stekao fakultetsko obrazovanje.obećanja u djetinjstvu u odnosu na ljepotu života koji je ispred nas. fra-Rastislav govori o fra-Petru. tragičan odnos selo – grad. pariška. teži tome i sve to on prikazuje u svom djelu Prokleta Avlija. objavljuje kao maturant 1911. Gospođica. stihove.

da je sve to želja za učenjem. nesretan i povućen u sebe. U oblikovanju sadržaja rabe modernu tehniku izražavanja i moderni izraz. U predgovoru Krleža se suprotstavlja utilitarističkom shvaćanju književnosti. Ističu stvaralačku slobodu i spajanje tradicije i modernih strujanja. Vrlo tih. krug je simbol čovjekovog kretanja i simbol čovjekovog života princip koncentričnih krugova u pripovijedanju ( priče u priči ) c. b. Kao upravnik on postaje “povijesna ličnost” te tamnice. no nisu shvatili. kao i svugdje u Europi da potkraj 20 –ih godina započne prividno vraćanje realističkim tradicijama. a.sintetički ( socijalno – psihološki realizam ) : predstavnici sintetičkog realizma shvaćaju književnost kao umjetnost. do 1968. . Karađoz: možemo reći. Autonomna stvarnost. – 1950. DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ (1952. psihološki realizam. To potvrđuje njegova prošlost u kojoj je on bio veliki pokvarenjak. HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1929. psihološko – analitički realizam i ideologizirani realizam. 1. –1958. realističko – lirska: pisci – Ivan Goran Kovačić. a svaki takav krug ima svoje središte npr. umjetnik je slobodna stvaralačka osobnost. (uzroci povratka realističkim modelima i modeli realističke poetike Polagano zamiranje avangardnih stilova.. . njezinu podređivanju praktičnim socijalno – političkim zadaćama. ali se i dalje ponaša kao u prošlosti. želja za knjigama. ali on je demonska sotonska duša.).Likovi Ćamil: mladić koji se također nalazio u tamnici. da je glavni glumac Andrićeva djela Prokleta Avlija. Kultura» okupljaju se lijevo orijentirani pisci na čelu sa Stevanom Galogažom.Krugovi. Od 1939. socijalno – psihološki realizam. Možemo reći da se Ćamil zatvorio u četiri zida svoje duše kojoj se nitko nije smio približiti. Vjekoslav Majer.Sukob na književnoj ljevici : izazvao je Krležin Predgovor mapi Podravski motivi Krste Hegedušića. ali i društvene prilike toga vremena (političke i gospodarske) uvjetovale su u Hrvatskoj. a ne kao sredstvo socijalno – političke borbe. Književnost je umjetnost tj. ali u znaku naglašene funkcije književnosti unutar klasne borbe koju označujemo kao socijalno – pedagošku. u časopisu «Kritika». Pojavljuje se nekoliko oblika realističkog koncepta pisanja: utilitarni realizam. Ćamil je ušao u krug kojim upravlja Karađoz. nazivamo drugom modernom zbog usmjerenosti hrvatske književnosti na europsku i svjetsku. Novak Simić psihološko – realistička: pisci – Milan Begović kritičko – realistička: August Cesarec esejističko – filozofska: Miroslav Krleža 47. KRUGOVI ( 1952. Tipovi proze: realističko – humoristički: pisci. Vezan je uz carsku tamnicu čitav život. U tom je liku Andrić želio prikazati apsurdnost života gdje učeni i bogati mogu također brzo postati bespomoćni i krivi za zločine koje jesu i nisu učinili. novim temama. idejama i oblicima 41 . socijalni realizam. Prokleta avlija kao izolirano mjesto poput otoka – kad svane dan i kad zatvorenici izađu u dvorište stvaraju 46. Oko tog časopisa. –68. Ćamil je dospio u tamnicu jer je vlast sumnjala kako ima namjeru pobuniti se protiv vlade. socijalna književnost javlja se pod imenom novi realizam.pokret socijalno usmjerene književnosti započinje 1928.): otpor političkim i ideološkim utjecajima na književno stvaralaštvo ( socrealizam) poetiku krugovaša najbolje izražava krilatica u uvodniku prvog broja Krugovi. Razlog. a koja glasi «neka bude živost». a i drugih «Književnik». Oni traže da književnost rješava aktualne društveno – političke probleme – književnost ima utilitarnu zadaću. Karađoz je duša Avlije. za znanošću. poput one u vrijeme (prve) hrvatske moderne Značajna je pojava dvaju književnih časopisa u kojima objavljuju vodeći književnici ovoga doba. . No on kasnije prelazi na stranu zakona radeći u Avliji. Jedini s kim je dolazio u kontakt bio je fra-Petar. princip koncentričnih krugova u pripovijedanju ( priče u priči ) prokleta avlija kao izolirano mjesto poput otoka – kad svane dan i kad zatvorenici izađu u dvorište stvaraju se različiti krugovi. utjecaj Razdoblje hrvatske književnosti od 1952. nasilnik i prijestupnik.Slavko Kolar. koju je izrekao Vlatko Pavletić estetske obnove književnosti kao prostora kreativnog traganja za novim načinima izraza. a vjerojatno oni nisu ni znali što je sve to. Ivan Dončević.

U kritici prevladava filozofska kritika 48. Kaštelanova poezija čini spoj modernizma (nadrealizam. ljudsku animalnost. eseje . RANKO MARINKOVIĆA – Kiklop Suvremeni hrvatski pisac. Ivan Slamnig. – 1971.prva zbirka 1947. a razvijaju i novi tip proze – kratka priča. povijesnoj zbilji i urbanom životu. književnicima i bohemima ( Ugo. U Kiklopu Marinković tematizira tjeskobnu atmosferu u zagrebačkoj sredini uoči nadolazeće ratne kataklizme: egzistencijalni strah. drame – Glorija. Cesarić. prozu (Čudo i smrt). Fernando.. - Nakon Krugova slijedi novi naraštaj sa svojim časopisom Razlog 2. tematika poezije: ljubavna. Antologijske pjesme: Tvrđava koja se ne predaje. iskustva beznađa. Tri drame. Pijetao na krovu itd. Antologijske pjesme su: More. pa do okrenutosti vanjskim životnim očitovanjima. moj križ svejedno gori itd. Pjesnikov doživljaj svijeta je panteistički: u gotovo svakom stihu osjeća se divljenje prema prirodi. – 1968. njeguje se i pučki izraz( Pupačić. egzistencijalne tjeskobe. začudnost pred njenim ljepotama i zagonetkama i potpuna stopljenost s njom. Tonči Petrasov Marović itd. Jednooko mitološko čudovište u naslovu romana simbolizira infernalnost rata. Zore i vihori. oko 50 pjesnika i kritičara u razlogu nastupa s novim estetskim programom i novim umjetničkim izrazom. uniformnom mišljenju dolazi do procvata intimističke poezije u kojoj se pisci vraćaju temama iz djetinjstva. Njegovu poeziju karakterizira slobodna metaforika. zavičaju i initimnim zaokupljenostima nova tematska usmjerenja uvjetovala su i traženja novog pjesničkog izraza. Josip Pupačić ( 1928. Kaštelan. nekomunikativnu liriku. 42 . Raspon tematskih interesa je velik: od problematiziranja egzistencijalnih i etičkih situacija. piše drame ( Pijesak i pjena. Šegedin. tvrđava itd. Djelo je bogato mitološkim simbolima. dezorijentaciju u intelektualnim krugovima. Prozor). Pod balkonom itd. Lorka ) i tradicionalnog. tri moja brata. aluzijama na brojna mjesta iz svjetske i hrvatske književnosti. Mladići. urbaniziranje folklornoga i njegovo uzdizanje na visinu najmodernije formule. Antologijske pjesme Ti koja imaš nevinije ruke. Pored urbanizacije i intelektualizacije lirskog govora. preko tortute u vojarni do suludog puzanja u Zoopolis. Pisci tvoreno izražavaju nezadovoljstvo prema ideološkoj prisili. što predstavlja njegov konačni slom. Cvijet izvan sebe. Vivijan ). Ante Stamać. grafičku i vizualnu poeziju –pojmovno pjesništvo -. RAZLOG ( 1961. provodi život uglavnom po kavanama ( Daj dam). Kaštelan) proza: piše se ratni roman. književne kritike i esejistike razlogovska poezija – pjesništvo šezdesetih godina prožeto snažnom filozofskom notom predstavnici: Dubravko Horvatić. književnu karijeru započinje uoči Drugog svjetskog rata novelama i grotesknom dramom iz dalmatinskog svijeta «Albatros» - djela: zbirke novela – Ruke. mladoj vrbi. Maestro – društvo Parampionska braća ) ili se upušta u ljubavne veze sa ženama čudna morala ( Enka. On je opsjednut manijom straha i smrti. Tadijanović veliki broj pisaca u drugoj moderni objavljuje svoja najbolja djela: Marinković.pisci se okupljaju oko časopisa Razlog -razlogovci populariziranje pjesništva.. u besplodnim intelektualističkim raspravama sa svojim kolegama novinarima. djetinjstvo. pjesme zbirke poezije: Crveni konj. Glavni lik je novinar. Zajednička kupka. ): iskonska veza sa zavičajem jedna je od osnovnih pokretača njegove poezije. Slavko Mihalić. konjic bez konjika. Uočljiva je orijentacija na svakodnevni (kolokvijalni ) jezik. dehumanizaciju. Zbirke pjesama: Kiše pjevaju jablanima. Parun - Vesna Parun ( Zlarin. intelektualac Melkior Tresić. Međutim iza svega toga provlači se diskretna nota tragizma. drame.1990. . hermetičku. Igor Zidić. psihološki roman. Josip Pupačić. Never more Kiklop: jedan od najboljih romana suvremene hrvatske književnosti. Piše novele. Desnica. pučkog narodnog izraza.): suvremena hrvatska pjesnikinja . moj križ svejedno gori itd. oporuka. rasap svih etičkih kategorija. roman esej. U središtu romana su intelektualci i poluintelektualci zagrebačke sredine uoči drugog svjetskog rata. ): suvremeni hrvatski književnik. Pustinja.) . u stvarnosti mu se život kreće od od grčevitog nastojanja da gladovanjem izbjegne vojnu obvezu. kritike. eseje. Zvonimir Mrkonjić. 1922. rasapa stvarnosti. domoljubna.po uzoru na «pisce izgubljene generacije» predstavnici: Nikola Miličević. Kaštelan je jedan od tvoraca modernog pjesničkog izraza.- - otvaranje hrvatske književnosti utjecajima europske i svjetske književnosti i duhovnih strujanja razvoj pjesništva i književne kritike krugovaši afirmiraju duh tolerancije. povećana je učinkovitost starih: Ujević. romani – Kiklop. Razlogovci njeguju potpuno suprotnu poeziju od krugovaša Njeguju intelektualističku. Slobodan Novak. romane. pravo na vlastiti izraz. Antun Šoljan pisci okupljeni oko časopisa nazivaju se «krugovaši» osim pojave novih pisaca. Milivoj Slaviček. kanibalski svijet. U snovima ga neprestano progoni simbolička slika ljudoždera (kiklop Polifem ). Mati čovjekova Jure Kaštelan (1919.

fantastičara početkom 70 –ih godina ( Pavao Pavličić. Oni njeguju svojevrsni društveni eskapizam i posve se okreću literarnoj fantastici. 43 . Julijana Matanović. ali i tradicionalnim ili ustajalim društvenim i kulturnim strukturama.) žensko pismo: u proznim djelima žene iznose razmišljanja o biografiji i vlastitoj intimi. Slobodan Šnajder proza povijesne tematike: Ivan Aralica ( Psi u trgovištu. Antun Šoljan « Kratki izlet « Likovi. Lucijan Kordić i Boris Maruna. Već početkom 70 –ih tradicija se više ne negira. jezik . POSTMODERNA S naraštajem razlogovaca završava jedna razvojna faza suvremene hrvatske književnosti. Bulgakov. Umjesto osporavanja s tradicijom se uspostavlja dijalog te ona postaje materijal i inspiracija za nove umjetničke tvorbe. karakteriziraju ga dvosmislenost.mladi intelektualci. u njoj se pronalazi novi smisao. ona se uključuje u literarnu igru. igre riječima 49. Glavni su predstavnici proze u trapericama Zvonimir Majdak «Kužiš stari moj». offovci pjesnici okupljeni oko časopisa Off (1978. osvajanjem novih tekstualnih programa i dominacija teorijskog uma. Nikolić. Dominacija fantastičnog modela ne znači potpunu odsutnost djela koja se bave temama iz života. Alojz majetić « Čangi off gottoff. na nju se računa. U poeziji javljaju se postrazlogovski pjesnici (Luko Paljetak. ANTUN ŠOLJAN – proza u trapericama - - proza u trapericama.urbani 50.) pokrenuli Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. na njoj se gradi. Dubravko Jelačić itd) Ugledajući se na strane literarne uzore (Borges. Ivan Slamnig « Bolja polovica hrabrosti». Časopis je izlazio punih 40 godina sve do 1990. Najznačajniji hrvatsku pisci dijaspore su Viktor Vida. faza obilježena estetskim inovacijama.). a na njih se nadovezuju i tkz. Branimir Bošnjak itd.naziva se prozno stvaralaštvo u kojem mladi pripovjedač pripovijeda roman ili pripovijetku na temelju govora gradske mladeži. Goran Tribuson. kontrasti. Predstavnice: Slavenka Drakulić. sredina – gradska. Kafka) ti se pisci odriču slikanja društvene sredine i psihološkog portretiranja. U proznom stvaralaštvu novi senzibilitet uvela je generacija tkz. Paradigmatskim modelom takve proze postao je takvim roman američkog pisca Salingera «Lovac u žitu» proza u trapericama u pojavljuje se u hrvatskoj književnosti već pedesetih godina u prozama Ivana Slamniga i Antuna Šoljana. i taj svoj jezik suprotstavlja «tradicionalnom jeziku književnosti».Miro Gavran. IVAN SALMNIG.- Kiklop = rat U Kiklopu Marinković iznosi utjecaj rata na psihu čovjeka kao i vlastitu osudu rata Stil: maniristički. Irena Vrkljan dramsko stvaralaštvo: Ivo Brešan ( Hamlet u selu Mrduša donja). Boris. Duše robova ) Nedjeljko Fabrio - - Žarište literarne aktivnosti Hrvata u dijaspori bio je časopis «Hrvatska revija» što su ga u Buenos Airesu (1951.

PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA 1. kajkavski i čakavski dijalekt. društvene. ali i sredstvo kulturne. Hrvatski jezik razvio se na novoštokavskoj osnovi.m na kraju nastavka sa n (zvirin). štokavski. Hrvatski jezik razlikuje tri narječja. On je uređen gramatičkim i pravopisnim skupom pravila. ali se od nje razlikuje normiranjem i uređivanjem. licu množine prezenta glagoli proširuju osnovu s –ju ( moreju) česte su umanjenice (kokotiček9 leksik: česti su germanizmi c) Čakavsko dijalekt: Karakteristike: a) glasovi: b) zamjena glasova . KNJIŽEVNI (STANDARDNI) JEZIK I NARJEČJA Književni ili standardni jezik jeste svjesno oblikovani jezik unutar jedne zajednice kako bi joj služio kao sredstvo komunikacije. političke i nacionalne identifikacije te zajednice. a u sklopu njih i istoimene dijalektizme. Hrvatski jezik razlikuje štokavski. genitiv množine imenica ženskog roda ima nulti nastavak: knjig) u 3. kajkavski) Imena su dobili prema upitno odnosnoj zamjenici ŠTO. posa) u većini se govora ne razlikuje uporaba određenog i neodređenog oblika infinitiv glagola često gubi krajnje i ( pivat) konstrukcija za + infinitiv ( dobro za jesti) b) Kajkavski dijalekt: Karakteristike: a) glasovi: b) ne provodi se sibilarizacija ( nogi) javlja se tkz. ČA. ne može naučiti. protetičko v ( vučiti) l na kraju sloga ostaje ( došel) oblici i sintaksa: u mnogim su se govorima sačuvali stari oblici za padeža (npr. Dijalekti su karakteristični za područje cijelog narječja ( čakavski. KAJ Štokavsko –dijalekt. To je na neki način umjetni jezik.česti su talijanizmi 44 . Taj se jezik. nigdje. lj sa j (jubav) gubljenje glasova (meu) na mjestu slogotvornog r pojavljuje se vokal ( parst) oblici i sintaksa: infinitiv glagola gubi krajnje i (pivat) sažeti su oblici posvojnih i upitno – odnosnih zamjenica (ki-koji) c) leksik .narječje: Karakteristike: a) glasovi: oblici i sintaksa: gubljenje glasova (oću) glas h ponekad se zamjenjuje drugim glasom (kruv) stezanje ao u o ili a (poso. osim u školi.

ica Dijeljenje riječi na osnovu i nastavak zove se morfološka analiza riječi. Riječi se mogu sastojati od jednog ili više morfema. Za fonetiku još kažemo da proučava akustična (zvučna ) i artikulacijska ( način na koji se tvori ) svojstva glasova. Dakle za tvorbu novih riječi služe : korijenski. Osnovna jedinica pisma su slova (grafemi). sustav znakova koji služi za sporazumijevanje.2. razlikujemo morfeme koji služe za tvorbu novih riječi: svil. kiš-a. muški rod) i oni riječi stavljaju u međusobne odnose ( npr. Morfemi koji nose gramatičko značenje riječi ili služe za tvorbu oblika riječi zovu se oblikotvorni. rekla. Riječi se na morfološkoj razini sastoje od osnove i nastavka: kopačica = kopač. Razlikuje izgovor glasa n u riječima Ana i Anka. Promjenom mjesta fonema promijenilo se i značenje svake riječi. jednina. Znanstvena disciplina koja se bavi glasovima ili fonemima naziva se fonetika. Morfemi kojima se tvore nove riječi zovu se rječotvorni. ali ima razlikovnu moć. Zamijenimo li mjesto fonema b i m. zove se morfem. Fonemi b i m. sutra. U riječima svilacØ. Različiti morfi koji služe kao izraz istom morfemu zovu se alomorfi. pojedinac. sufiksalni i prefiksalni Izraz morfema zove se morf. Ø u riječima svilac. Sustav slova ili grafema zove se grafemski sustav Znanstvena disciplina koja proučava prijenos fonema u grafeme naziva se grafematika. GRAFEM. krajØ. imaju dakle razlikovnu ulogu. a u riječima b) kraj. Znanstvena disciplina koja se bavi morfemima zove se morfologija. varijante istog morfema koji imaju isto značenje. govorni organ. kraj-olik. Slovo-grafem pisani je oblik fonema. Isti morfem u svim oblicima iste riječi ili u različitim riječima nema uvijek isti izraz tj. Pomoću fonema razlikujemo značenje riječi. žen-a. Pismo je sustav znakova kojima su predstavljeni fonemi. Najmanja glasovna jedinica je st glas ili fon. Izdvojimo li mjesto fonema b i m. kraj-nji Vidimo da je zajednički dio u riječima a) svil. Kao jezikoslovni naziv jezik ima dva značenja: 1. Pismo koje se upotrebljava u nekom jeziku zove se grafija. rec . Stoga mofeme po položaju dijelimo na : korijenski – središnji morfem. sufiksalni i prefiksalni morfemi. 45 . Ako uzmemo riječi svilac i kraj i ispišemo nekoliko riječi srodnoga značenja. Prema tome morfemi reč. gramatički ili relacijski morfemi. U riječima buka i muka glasovni su nizovi b-u-k-a i m-u-k-a. rek. Morfemi koji sadrže temeljni dio riječi zovu se korijenski morfemi Morfem koji dolazi na kraju riječi . -ac. Tako se npr. riječi će tada biti muka i buka. Recimo morfem rek sa sadržajem «usmeno priopćiti» ima morfe: reč. 2. svil-kast kraj: po-kraj. odnosno oblična –morfološka osnova. u padeže ili u glagolsko lice). Npr. svil-en. ja. leksički ili derivacijski morfemi.sol-i-ti (soliti) itd. odnosno iza korijenskog zove se sufiksalni morfem svil -ac U riječi po kraj zamjećujemo da se ispred korijenskog morfema nalazi predmetak ili prefiks po – i to je prefiksalni morfem. koji ima kakvo značenje. MORFEM Fonem je najmanja jezična jedinica koja nema svoje značenje . Ispred k izgovor glasa n se mijenja i on nije više nosno-zubni već nosno-mekonepčani glas. kraj nose gramatičko značenje ( nominativ. rec koji dolaze u oblicima : rečeš. ostaje niz –uka koji je isti u objema riječima. ali drukčije glase. kraj. Dio riječi koji nosi leksičko značenje zove se osnova. a razina na kojoj se provodi morfološka razina. Alomorfi su inačice. Alofon je izgovorna varijanta fonema koju uvjetuju: okolina u kojoj se nađe glas u riječi. Najmanji odsječak riječi kojemu je pridružen kakav sadržaj tj. Različiti dijelovi riječi koji se naslanjaju na osnovu zovu se (oblični) nastavci. recimo. FONEM. a) b) svil -ac: svil-a. rek. re su alomorfi morfema rek sa sadržajem «usmeno priopćiti. morf. Fonem n u riječi Anka je alofon fonema n. raspoloženje itd.

ekavskog i jekavskog izgovora: ikavski: did divojka ekavski: ded devojka jekavski: djed djevojka - 5. Takvo a naziva se nepostojano a borac – borca. Gdje je to bilo najbolje vidimo ako usporedimo riječi ikavskog. jednačenje suglasnika po zvučnosti kada se nađu dva suglasnika različita po zvučnosti jedan pored drugog.+ i. je e. VRSTE RIJEČI Riječi u hrvatskom jeziku. b) dodavanjem novih glasova: žut – žuta. z. ) 3. š vojnik-vojniče.momka 4.: dvoglasnik ie (pravopisno ije). Neke riječi postale su od iste osnove i pojedini oblici iste riječi imaju na istom mjestu različite glasove i glasovne skupove. orah – orasi 2. je. dio – dijela. e. d) brojevi. b) pridjevi. prijedlozi. bubreg – bubrezi. e) čestice 46 . Riječi su promjenjive ako mogu pod određenim uvjetima mijenjati svoj oblik. bijel – bjelji. brijeg-bregovi. c + j = č itd. sibilizacija: k. t + j =ć. brojevi. s vojnik – vojnici. momak . d) uzvici. h +i= c. zamjenice.djelić. i npr. g. Te se promjene nalaze na onim mjestima gdje je nekada bio poseban glas nazvan jat.3. glagoli. Promjenjive su riječi: a) imenice. c) zamjenice. žutim. i.žutiš. cvijet – cvijetu. duh –duše 2. uzvici. krupni-krupnu itd.. radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu zvučni (z) ili bezvučni (b). bjelina. jotacija: nepalatalni suglasnik + j = palatalni suglasnik žut + ji¨=žući. GLASOVNE PROMJENE 1. h. aliteracija ije. imamo 10: imenice. crn + ji= crnji (l + j= lj. U pravilu uvije drugi suglasnik djeluje na prvog vrabac – vrabca – vrapca zb bb gladak – gladka – glatka zb bb 3. e= č. d + j = đ. čestice. veznici. c) veznici. prilozi. z + j=ž k + j = č . ž. vaš – vaša itd. Riječi mogu biti promjenjive i nepromjenjive. palatalizacija: k. GLASOVNE PROMJENE 1. b) prijedlozi. Riječi mijenjaju svoj oblik: a) izmjenom pojedinih glasova: trava-travi. g. e) glagoli Nepromjenjive su riječi: a) prilozi. pridjevi. koji dolazi u svim oblicima takve riječi. nepostojano a neke riječi između dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik a.

( More je duboko i plavo) gradivni ili materijalni pridjevi označavaju od čega je što ( Sat je zlatan. utvrđuje se koji je ( žuti kaput) Neodređenim pridjevom se predmet kvalificira. -ši. gradivne i posvojne a) b) c) opisni ili kvalitativni pridjevi označavaju kakvo je što. c) padež. Po funkciji razlikujemo: 47 . broj i padež. Pred tim se nastavcima osnovni slog krati ( bijelbjelji) Superlativ se tvori tako da se komparativu doda predmetak (prefiks) naj. pojavi Opće imenice dijele se na pojedine. srebro) Gramatička obilježja imenica su : rod. Prema značenju dijele se na: a) opće: služe za imenovanje bića. stvari . Promjenjive su riječi Imenice su riječi kojima se imenuju bića. a nastavak je glas ili glasovni skup koji se dodaje osnovi za tvorbu pojedinih oblika riječi) 6. stvari i pojava. Riječi mijenjaju svoj oblik: c) izmjenom pojedinih glasova: trava-travi. vokativ. genitiv.najtvrđi Komparativ se tvori tako da se na pozitiv dodaju nastavci –i. pojava b) vlastite: služe kao ime pojedinom čovjeku. Pridjevi su riječi koje izražavaju različite osobine bića. limen. životinji. d) dodavanjem novih glasova: žut – žuta. Određenim pridjevom se predmet identificira.Promjena riječi može biti izazvana potrebom da se označi: a) rod.žutiš. Komparacija ima tri stupnja: a) b) c) pozitiv ili prvi stupanj – oblik kojim se iskazuje samo o kojoj je osobini riječ . -iji. vaš – vaša itd.tvrd komparativ ili drugi stupanj – oblik kojim se iskazuje da neki predmet ima osobinu u većoj mjeri . cvijet – cvijetu. akuzativ. cvijeće.) posvojni ili posesivni označavaju čije je što ( kuća je moja. e) vrijeme i način Kod promjenjivih riječi razlikuje se osnova i nastavak ( osnova riječi se ne mijenja. bakina) Gramatička obilježja pridjeva su rod. d) lice. Promjena riječi po padežima naziva se deklinacija ili sklonidba Pridjevi su riječi koje pobliže označavaju imenice. ženski i srednji Broj: morfološka kategorija – jednina i množina Padež: morfološka kategorija kojom se izriču različiti odnosi među riječima : nominativ. žutim. predmeti. instrumental.( bolji – najbolji) Zamjenice su riječi koje zamjenjuju imenice ili upućuju na ono što je označeno imenicama. krupni-krupnu itd. padež i lice Zamjenice se dijele po funkciji i po značenju. utvrđuje se kakav je ( žut kaput) Komparacija pridjeva: Uspoređivanje osobina dvaju predmeta naziva se komparacija ili stupnjevanje: kompariraju se u pravilu samo opisni pridjevi. broj i padež Rod: gramatička kategorija – može biti muški. dativ.tvrđi superlativ ili treći stupanj – oblik koji izriče da neki predmet po nekoj osobini nadmašuje sve ostale . b) broj. lokativ. predmeta. PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI Riječi su promjenjive ako mogu pod određenim uvjetima mijenjati svoj oblik. Gramatička obilježja zamjenica su rod. Po značenju dijele se na: opisne. pojave i osjećaji. tj. broj. Pridjevi mogu biti u određenom i neodređenom obliku. zbirne i gradivne ( biljka.

pet… Brojevi koji izriču koje je što po redu zovu se redni brojevi: prvi. b) prijedlozi. rasti) c) glagoli stanja – označavaju stanje u kojem se ništa ne zbiva ( stanovati. cvasti. nenamjerno djelovanje kome su uzročnici prirodni zakoni ( bujati. ljetovati 9 Glagoli po vidu su: svršeni i nesvršeni a) b) nesvršeni izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena ( bacati. tri. c) veznici. jesti) svršeni izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena ( baciti. To su dvojica. d) uzvici. e) čestice a) prilozi. tisauća i milijarda mijenjaju se kao imenice ženskog roda. a milijun i triljun mijenjaju se kao imenice muškog roda. povratne. u rečenici dolaze kao dodatak imenicama i odgovaraju na pitanja koji?. troje. prvomu itd. upitne.a) b) imeničke – koje zamjenjuju imenice i odgovaraju na pitanje tko? Što? pridjevske . Stotina. vremena. četri mijenjaju se ovako: NAV G DLI dva dvaju dvama dvije tri dvije triju dvjema trima četiri četiriju četirima Redni brojevi se mijenjaju kao određeni pridjevi: prvi. Broj dva. Po značenju razlikujemo : glagole stanja. odnosne i neodređene Brojevi Brojevi su riječi kojima se izriče koliko čega ima ili koje je što po redu.uza se nemaju imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja ( Ptica je poletjela prema nebu) 48 . ležati. Brojevi koji izriču točnu količinu čega zovu se glavni brojevi: jedan. trojice. plesati. pokazne. posvojne. neprijelazni i povratni a) b) prijelazni glagoli – uza se imaju imenicu u akuzativu kao predmet radnje ( Dječak jede jabuku) neprijelazni glagoli . Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju. dva . Jedan se mijenja kao neodređeni pridjev i ima sva tri roda i oba broja. uzroka. stanje ili zbivanje. čiji?. NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI Nepromjenjive su riječi: a) prilozi. kolik ( Čija je torba? Torba je moja. četiri.koje zamjenjuju pridjeve. dva . najesti ) Glagoli po predmetu radnje su prijelazni. petoro itd. 7.kakav?. prvoga. načina. GLAGOLI Glagoli su riječi kojima se izriče radnja. tri. trčati.dodaju se najčešće glagolima za označavanje mjesta. a po značenju brojevi nazivaju se brojevne imenice. drugi. pisati) b) glagoli zbivanja – označavaju nehotimično. svrhe i količine radnje. Riječi koje su po obliku imenice. peti… Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju: jedan. isplesati.) Po značenju zamjenice se dijele na: lične. povratno-posvojne. radnje i zbivanja a) glagoli radnje – označavaju hotimično i namjerno djelovanje ( bacati. – mjesto: odgovaraju na pitanje Razlikujemo 8.

Jedinice sintakse su : riječ. ti.-ijaste. 49 . udarene.. na. -oste. futur I. licu množine prezenta doda nastavak –ći. čitam) aorist ili prošlo svršeno vrijeme.. dobar glas.. bi.ø.im. Futur II. Riječ je skup slova koja daju smisleno značenje. aorist. ji. -ijah. -ahu. -imo. -j. -ijaše. nosi. no. kondicional I. teško vrijeme. jesti) i ći ( ići. rekli. nosimo. pa se zove i pogodbeni način. la ( rekao. -mo. -ijaše. Vani pada kiša.. neka nosi. bijahu) imperativ ili zapovijedni način tvori se od infinitivne ili prezentske osnove nastavcima Ø. -jaše. naći reći) prezent ili sadašnje vrijeme tvori se od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima – em. -jasmo. rekla) – trpni se tvoroi nastavcima n. -jite ( /. bivam nošen ) 9. -jmo. -jaše. Predikat je srce rečenice i on otvara mjesto subjektu. rekli. imperfekt. -ji. predikat. udareno. na – t.) Rečenica se kao gramatička jedinica člani na gramatičke komponente: subjekt. bijaše. kondicional II. bismo.e. li. plesati. to. bio sam ) Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme složeno od perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog ( bijah pjevao. -e. -ijasmo. syntaxis-slaganje) je znanost koja proučava rečenicu i pravila po kojima se odabrane jezične jedinice slažu u nizovima. glagolski prilozi a) b) c) d) e) f) g) infinitiv – neodređeni glagolski oblik ( ne daje se nikakva informacija o rodu.še ( bih.-osmo. bi.. ta ( udaren.smo. ja ću biti ) Futur II (egzaktni) je predbuduće vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i svršenog prezenta glagola htjeti ( budem dolazio ) Kondicional je glagolski način kojim se među ostalim izriče pogodbe. Tvori se od nescršenih glagola nastavcima –ah. udarena) glagolski prilozi: sadašnji i prošli g. -jahu. -jem. te. -ste. priložne oznake. ni. Sintagma je sintaktička jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznačnica koje su međusobno povezane npr. -te. bijasmo . -ijahu ( bijah. udarena. rekla. -jaste. objekt. Kondicional prvi ili sadašnji tvori se od glagolskog pridjeva radnog i aorista pomoćnog glagola biti ( bih pjevao) Kondicional drugi ili prošli tvori se od glagolskog pridjeva radnog i kondicionala I. ø. reklo. lo.c) povratni glagoli – uz sebe imaju povratnu zamjenicu se ( ošišala se. o. RED RIJEČI U REČENICI Sintaksa –( grč. . bijaste. Idu + ći = idući.. Radni se tvori nastavcima. -aše. ne. odnosno jedna riječ otvara mjesto drugoj riječi.prilog sadašnji tvori se od nesvršenih glagola i to tako da se u 3. -jte. la. pluskvamperfekt. -asmo. Tvori se od svršenih glagola nastavcima –oh. biste. -aše.am ( rastem. biše) imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme. prezent. . .REČENICA.oše ili –h. Rečenica je osnovna jedinica u gramatička organizacija jezika kojom se izriče obavijest (On je otišao u kino. Gramatička članjivost: riječi se u rečenici povezuju po određenim pravilima. udareni. -i. pomoćnog glagola biti ( bio bih ostao ) Pasiv ili trpni glagolski oblik tvori se od glagolskog pridjeva trpnog i od oblika glagola biti i bivati (biti nošen. broju i licu). -jimo. neka nose ) glagolski pridjevi : radni i trpni. -ite.. lovim. završava na ti (pjevati. objektu i priložnim oznakama. . glagolski pridjevi. imperativ. krijem. -jah. a kao obavijesna ( komunikativna ) jedinica na obavijesne komponente: obavijesni subjekt i obavijesni predikat. ta. pasiv Perfekt je prošlo vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti ( pjevao sam. bijaše. le. nosite. aste. sintagma (spoj riječi ) i rečenice.) Jednostavni glagolski oblici su infinitiv. bio sam pjevao) Futur I je buduće vrijeme složeno koje se tvori od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola ( ja ću doći . glagolski prilog prošli tvori se tako da se infinitivnoj osnovi doda nastavak -vši ili –avši ( baci+vši = bacivši) Složeni glagolski oblici su: perfekt.

P (predikat).radi čega? S kojom svrhom? – Brodovi su uplovili u luku kako bi se sklonili od oluje. – Išao je prema kući u kojoj je stanovala Marija. a on nije dolazio. stoga. 10. Surečenica koja drugoj služi kao dio gramatičkog ustroja zaove se glavna rečenice. Odgovara na pitanje tko?' ili što? Službu veznika imaju riječi: da. zatim dolazi predikat. – Ako vam prodamo zemlju. Idi kamo ti je naređeno. samo što. budući. gdje. Pitanje. atribut se slaže s imenicom u rodu. samo da. broju. – Otišli su u kuno kada su naučili. jedino što. kad. zbog toga što. budući da. ZAVISNO SLOŽENE REČENICE U zavisno složenoj rečenici jedna je surečenica dio gramatičkog ustroja druge surečenice. priložne ili adverbne rečenice: - mjesne: je ona rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kapo oznaka mjesta. atributna rečenica: je ona rečenica koja pobliže označava imenicu glavne rečenice. obrnutom) redu riječi. dok. zato. uzročna: je ona rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao oznaka uzroka. dokad. Veznici: a.) 11. Surečenica koja o glavnoj ovisi zove se zavisna rečenica. Opće je pravilo: subjekt se slaže s predikatom u broju licu i rodu. rečenica je u inverziji. jedino. Veznici: gdje. Zaključne: u njima sadržaj druge surečenice proizlazi kao zaključak sadržaja prve surečenice: Veznici: dakle. Po značenju veznika i odnosu rečeničnih sadržaja mogu biti: a) b) c) d) e) sastavne: u njima se surečenice povezuju u cjelinu zbog nekog zajedništva. Veznici su: jer. – Govorilo se da od toga neće biti ništa. Veznici su: koji. Veznik: ili ( Ili jesmo ili nismo. NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA Nezavisno složenu rečenicu čine dvije rečenice međusobno vezane veznikom. ne bi. pa objekt govorimo o stilističkom (retoričkom. Slaganje riječi u rečenici prema licu. kako. što. li.) suprotne: njima se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge surečenice. zato što. tek. Odgovara na pitanje za objekt koga? Ili što? – Ljudi su govorili da brodovi rijetko dolaze u luku. samo ako. rodu i padežu naziva se SROČNOST ili kongruencija. već. ( Iako bijaše siromašna . namjerna: je ona rečenica koja označava namjeru s kojom se vrši radnja u glavnoj rečenici. morate poštivati vodu. Npr. Veznici su: ako. dokle. Veznici su: i. odakle. broju i padežu.Dječak Marko jede jabuku. ( Zatvorio sam prozor te se ponovo vratio u krevet.) isključne: njima se iz sadržaja jedne surečenice isključuje dio sadržaja u drugoj rečenici. kamo.da. subjektna rečenica: je ona koja služi glavnoj kao subjekt. nego. Glavna rečenica ne prethodi uvijek zavisnoj. Ako su članovi rečenice poredani prema formuli S (subjekt). pošto. ukoliko. ni. O (objekt). Marko je sjeo na stolicu ispod lipe. Ako su članovi rečenice poredani tako da prvo ide P ili Po. niti. Veznici: samo. ali. U rečenici se obično na prvome mjestu nalazi subjekt. pogodbena: je rečenica kojom se izriče pogodba ili uvjet potreban da se izvrši radnja glavne rečenice. – Nije išao u kino jer je bio bolestan. neka. inverziju. Po (priložne oznake). tada govorimo o gramatičkom – neutralnom redu riječi. – Ja je takav da se njime ne može ići. kako. 50 . otkad. Službu veznika imaju riječi: da. vremenska: je ona rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao dopuna vremena: Veznici su: kad. pa. Kada zavisna stoji ispred glavne. ( Radili su stoga ih treba nagraditi. neka. objekt priložne oznake. objektna rečenica: je ona rečenica koja se prema predikatu glavne rečenice odnosi kao objekt. te. Veznici su da. ( dani su prolazili. odakle. odjevala se prilično. da.) a) b) c) d) e) predikatna rečenica: je ona koja se prema glavnoj odnosi kao dio predikata. ) rastavne: njima se izriče da radnja jedne surečenice isključuje radnju druge.

Marko jede jabuku. akuzativ. navodnici. upitnik: dolazi na kraju upitnog pitanja uskličnik: dolazi iza uskličnih rečenica. prijedlogom i imenicom zove se prijedložni objekt ( Priča se i o znanju. ako i. Marko je dobar učenik. rednih brojeva. a to ime može biti imenica. dativ. Atribut je riječ koja se dodaje kao bliža oznaka imenici. Imenski predikat je predikat koji u sebi sadrži pomoćni glagol biti i neko imensku riječ . negoli. Objekt je dopuna kojom se izriče predmet radnje.) Atribut i apozicija su imeničke dopune. uskličnik. izravni objekt. 13.neizravni objekt). trotočje. REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI Interpunkcijski znakovi su: točka. Veznici su: kako. navodnici uz druge znakove. iza kratica. imenica u genitivu ( livadama djetinjstva). nego. GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE Predikat je srce rečenice. iako itd. zarez. zamjenica ( moja knjiga ). b) glagol u infinitivu ( Pjevati je lako). Objekt je najčešće imenica ili koja druga imenska riječ u akuzativu: Marko jede jabuku. kao što. majci. Moj brat Marko je dobar atletičar. broja i padeža ) s predikatom izričući na što se odnosi obavijest sadržana u predikatu. nego što. a objekt u ostalim padežima neizravni ili indirektni objekt ( Dječak piše pismo majci. Objekt u akuzativu naziva se izravni ili direktni objekt. upitnik i uskličnik. Po svojoj sročnosti s predikatom subjekt je imenica u nominativu i odgovara na pitanje tko? što? Tko jede? Marko jede. broj ( tri moja brata ). – Smijala se toliko jako da su joj potekle suze. iza vokativa 51 . kao da. polunavodnici. marko je učenik. Marko je prvi. dvotočje. Knjiga je moja.. točka sa zarezom. pridjev i broj npr. - točka : dolazi na kraju izjavnih rečenica.- načinska: je ona rečenica koja dopunjuje glavnu rečenicu kao oznaka načina. Skup riječi u službi atributa zove se atributni skup – Gledam punu luku klonulih jedara. upitnik. Atribut može biti: pridjev ( Plavi dječak…).Govori kao da je glumac. U službi subjekta osim imenice mogu biti i : a) zamjenica ( Ona pjeva. Razlikujemo glagolski i imenski predikat.). Stipe trči ulicom. spojnica. a) b) Predikat izrečen glagolom naziva se glagolskim npr. – Iako je dugo boravio u tuđini. –pismo. Subjekt je onaj član koji se u rečenici uvrštava po sročnosti (podudaranje oblika roda. crtica. 12. Veznici su: ma kako. Koriste seza rastavljanje teksta na rečenicu i njezine dijelove. zagrade. kosa crta. Posljedična rečenica odgovara na pitanje koliko? kako? dopusne: je rečenica u kojoj se dopušta sadržaj glavne rečenice iako se tome protivi sadržaj zavisne rečenice. zamjenica. uza sve. točkice. posljedična: je ona rečenica koja dopunjuje glavnu rečenicu da bi označila posljedicu onoga što se izriče u toj rečenici. nije zaboravio svoj jezik. Apozicija je imenica koja pobliže određuje drugu imenicu s kojom se slaže u padežu. a mjesto mu u rečenici otvara prelazni glagol. Objekt izrečen prijedložnim skupom tj.

6. točka sa zarezom: stavlja se tamo gdje bi točka preoštro presjekla jedan dio. pisanje mjesta uz datume. šminker novotvorenice ( noelogizmi ) – novostvorene riječi koje nastaju iz društvenih i komunikacijskih potreba individualne novotvorenice. LEKSIKOLOGIJA – PASIVNI DIO LEKSIKA Pasivni dio leksika sastoji se od zastarjelih riječi koje su iščezle iz opće uporabe . Tako su se u rječnik vratile riječi županija. dječja novotvorenica kvarijes umjesto karijes 7. 15. domovnica. LEKSIKOLOGIJA – AKTIVNI DIO LEKSIKA S obzirom na učestalost uporabe riječi u pojedinom razdoblju. prva riječ u rečenici 3. Kranjčević spominje kralje (kraljeve). PRAVILO O PISANJU VELIKOG SLOVA Velikim se početnim slovom pišu: 1.novostvorene riječi od strane pojedinaca: pisaca. naknadno dodavanje. tlaka. nadvojvoda itd. Historizmi su zastarjele riječi koje nisu nastale iz uporabe u književnom jeziku. zamolba. izvješće. plemićki itd. 5. postoji: Razlikujemo: 4. između atributa. same ili u rečenici pišu se malim početnim slovom. povratnice ili oživljenice – riječi došle iz pasivnog leksika jer su jedno vrijeme bile namjerno zamjenjivane drugim riječima. kotar. suprotnosti itd. Tada ih nazivamo oživljenicama. ali i od novih riječi što još nisu ušle u opću uporabu. kuna.- upitnik i uskličnik: dolaze uz pitanje koje izražava čuđenje ili ushit zarez: dolazi iza nizanja riječi. kmet. Krleža rabi lekseme grof. npr. 16. Primjeri: U pjesmi Moj dom Silvije S. znanstvenika. riječi iz počasti Sve ostale riječi. bane. pismohrana. djece npr. 52 . -ški i – čki pišu se malim slovom _ splitski. . pomodnice. hrvatski. putovnica.pridjevi izvedeni iz vlastitih imena na ski. pristojba itd. Rabe se kad se govori o vremenu na koje se odnose. nabrajanja trotočje: pokazuje da je tekst izostavljen crtica – označava stanku koja je jača od stanke izražene zarezom navodnici – označavaju tekst koji se navodi doslovno ili označenomu daje drugo značenja zagrade: jače odjeljuju od drugog teksta jedan dio rečenice ili objašnjavaju nešto kosa crta: označava kraj stiha 14. vlastita imena 2. a zarez ne bi uočljivo odvojio dijelove rečenice dvotočje: stavlja se ispred upravnog govora. Neki se historizmi mogu vratiti u uporabu.riječi koje se pojavljuju iz pomodnih potreba npr.

je zlatni vijek svjetovne dalmatinsko-dubrovačke književnosti.st. horugva – zastava. Primjeri: dveri (vrata). Uz nju se u drugoj polovici 12.1325. Početak pismenosti u Hrvata veže se uz pojavu slavenskog bogoslužja i s njim povezane crkvenoslavensko književne djelatnosti. st. i 13.st. U hrvatskom jeziku to je područje štokavskog. čakavskog . bosansko-hrvatskog tipa. st. TERITORIJALNA RASLOJENOST LEKSIKA Lokalizmi – su riječi svojstvene nekom mjesnom govoru ( gospar. Dijalektalizmi se mogu razlikovati. područno raslojeni leksik –dijalekt – njegova je bitna sastavnica.st. te ispreplitanja svih triju hrvatskih dijalekata.su riječi svojstvene istoj skupini govora npr. 17. lice) od standardnog jezika – žen (G mn. Međutim.st. i to hrvatskog autora Šibenčanina Fausta Vrančića « Dictionarium quinque…» (Rječnik četiri europejska jezika: latinski. Za jezik hrvatske pismenosti i književnosti već je u 14. b) 15. ali se od nje razlikuju tvorbenim sredstvom – prefiksom ili sufiksom d) potpuni leksički dijalektalizmi svojim se izrazom (morfološkom osnovom) razlikuju od standardnog jezika: hiša (kuća) e) leksičko-semantički dijalektalizmi riječi su koje postoje i u standardnom jeziku. Među hrvatskim književnicima od Zadra preko Splita i Hvara do Dubrovnika ostvaruje se osobne.st. spužva čakavizam ili tjedan. njemački.Arhaizmi ili zastarjelice su riječi i oblici riječi koje su zastarjele i nestale iz uporabe u književnom jeziku. manistra – proimorski Dijalektalizmi su riječi koje se rabe na najširem području . kajkavizam) 18. Arhaizmima pripadaju i zastarjeli oblici riječi – ženah. Istodobno latinica snažno prodire na sve razine hrvatske pismenosti. Jezik tih spomenika je crkvenoslavenski hrvatske redakcije. dubrovački 9 Regionalizmi. Valunska ploča) iz 11. dovršeno je i oblikovanje hrvatskog tipa uglate glagoljice. Na samom kraju ovog razdoblja 1595. 15. HRVATSKI JEZIK OD POČETKA DO 19.). godine. Najstariji sačuvani jezični spomenici potječu s kraja 10. taj dio leksika ne ulazi u sustav hrvatskog standardnoga jezika jer je osnovica standardnoga jezika jer je osnovica standardnoga jezika novoštokavski (i)jekavski govor. Do kraja 14. Pismo tih prvih spomenika hrvatske pismenosti je glagoljica. objavljen je u Veneciji prvi samostalno tiskani hrvatski rječnik. ili početka 11.st. ST a) od početaka pismenosti do kraja 14.godine. književne i književnojezične veze. Javlja ćirilica zapadnog.st. Prvi spomenici hrvatskog narodnog jezika uglavnom su glagoljički zapisi i natpisi u kamenu(Krčki natpis. kajkavskog narječja. 53 . zabilježeno ime ''jezika hrvackoga''(Istarski razvod. talijanski. iako se u njemu našla i poneka riječ iz drugih dijalekata npr. ali s drugim značenjem: gaće (hlače) Gledajući hrvatski jezik u cjelini. njime se koriste pripadnici različitih sredina u svakodnevnoj komunikaciji. Potisnuli su ih sinonimi : čislo – broj. dalmatinsko – mađarski). te iz 12. Njih zamjenjuju nove riječi uvjetovane jezičnim razlozima. kopati(kopati) b) morfološki: razlikuju se po gramatičkom rodu ili obličnim nastavcima (padež. 16. žena) c) tvorbeni dijalektalizmi imaju isti korijenski morfem kao književna riječ. Najpoznatija među njima je Bašćanska ploča-darovnica kralja Zvonimira crkvi Svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na Krku iz 1100. poznata pod imenom bosančica. harni ( zahvalni ) itd.-16. je razdoblje cvata kasne hrvatske srednjovjekovne književnosti i prvih početa hrvatske svjetovne književnosti. st. a) fonološki – najčešće naglaskom od standardnog jezika: fala (hvala).

Ivana Broza. izlazi u Londonu «Hrvatski pravopis» Stjepana Babića.. U to su doba djelovale i zadarska filološka škola.st. Osnova joj je čakavska.gdje je istaknuto kako je govor Hrvata. Nažalost još uvijek traju previranja među hrvatskim jezikoslovcima o tome treba li neke jezične forme vratiti na oblike iz daleke prošlosti ili ne. 1850. stoljeća i prva polovina 19. Za ovo razdoblje značajno je oblikovanje novoštokavštine kao jezičnog standarda većine Hrvata. . Izlazi drugo izdanje''Gramatike hrvatskog književnog jezika''(skupine autora) i fototipsko izdanje ''Hrvatskoga pravopisa'' iz 1971. 19. pisci se služe oblicima i jezičnim izrazom narodnog stvaralaštva.» Kratku Gaj i ilirci nastojali su da u književnom jeziku ujedine sve Južne Slavene. a sve se više ostvaruju uvjeti za prihvaćanje štokavštine i kod pisaca čakavaca u južnoj Hrvatskoj. a osnivaju se i komisije za uređivanje latinične grafije (slova). objavljena gramatika Franje Marije Appendinija «Gramatica della lingua Illirica». Zato su hrvatski jezik nazvali ilirskim. Pojavljuju se nove gramatike i rječnici.''Razlikovani rječnik srpskog i hrvatskog jezika'' Vladimira Brodnjaka.st. Sve tri filološke škole imale se svoje jezične favorite i to izaziva međusobne sukobe. i prva i prva polovica 18. Druga polovina 18. Njime su Hrvati dobili fonetski ( fonološki) pravopis.c)17 st. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Težak-Babićeve''Gramatike hrvatskoga jezika''(Priručnika za osnovno jezično obrazovanje). U ovom razdoblju nastaje prva hrvatska gramatika Pažanina Bartula Kašića «Institucionum…». a Ivan Broz i Franjo Iveković «Rječnik hrvatskoga jezika» 1901. Matica hrvatska izdaje « Pravopis hrvatskosrpskoga književnoga jezika» 1967. godine kada je Republika Hrvatska krenula samostalnim i neovisnim putem pojačana je i jezikoslovna djelatnost. On je izdao u Budimu 1830. U Dubrovniku u 17.. HRVATSKI JEZIK U 19. (slova) ujedinio Ljudevit Gaj. ali u njoj ima i štokavskih elemenata. Najpoznatiji jezikoslovci toga vremena su Vjekoslav Babukić ( napisao gramatiku) i Antun Mažuranić. 1960. Ivan Kukuljević i dr. a od Hrvata Ivan Mažuranić. HRVATSKI JEZIK U 20. do 30 –ih godina 19. Deklaracija je doživjela političku osudu. u Beču održan je sastanak na kojem su sudjelovali Vuk Stefanović Karadžić i njegov sljedbenik Đuro Daničić ( iz Srbije).st. Tada je snažno djelovala zagrebačka filološka škola. a njezini najznačajniji predstavnici bili su gramatičar i književnik Adolf Veber Tkalčić i Bogoslav Šulek. tiskana 1604. osamnaest hrvatskih kulturnih ustanova potpisuje «Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika» tražeći ravnopravnost hrvatskoga jezika u odnosu na srpski koji je u svom obliku sve više prodirao i u hrvatski jezik. 1953. objavljuju se školski udžbenici. a objavljen u Budimu 1831. Jezik hercegovačkog novoštokavskog govornog tipa s ikavskim izgovorom postaje osnov književnog jezika. 54 . kao i riječka filološka škola. izlazi 7. Novosadski dogovor. Bečkim književnim dogovorom određene su osnovne smjernice zamišljenog razvoja književnog jezika i Hrvatima i Srbima.1992.godine u Rimu. godine «Novu slavonsku i nimačku gramatiku». opća kulturna razina raste. 1971. Na istoj osnovi Toma Maretić izgradio je svoju veliku «Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika» 1899. 20. Srba I Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora: ijekavskim i ekavskim. d) od polovine 18. Božidara Finke i Milana Moguša koji biva zabranjen. prevladava novoštokavska ijekavica.st. u svojem stvaralaštvu. godine održan je u Novom Sadu tkz. U ovom razdoblju nastaje i prijevod Svetog pisma Matije Petra Katančića koji je dovršen 1815. 1990. STOLJEĆU Na ovoj osnovi izgrađen je «Hrvatski pravopis» 1892. To je prvi hrvatski tiskani prijevod cjelokupnoga Svetoga pisma. Najveći kajkavski književnik u17. U novim političkim okolnostima koje su nastupile 1990. Juraj Habdelić izdao je 1670.ST Sve je Hrvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji osnovu horvatsko – slavenskoga pravopisanja». Matija Antun Reljković objavljuje 1767. Broj se škola i školovanih ljudi povećava.izlazi ''Rječnik hrvatskoga jezika'' Vladimira Anića. kajkavski rječnik s nešto nekajkavskih riječi pod naslovom Dikcionar ili reči slovenske. 1991. U težnji da osvoje što širi krug čitatelja. stoljeća doba je pojačane jezikoslovne djelatnosti. U Dubrovniku je 1806.st.

Zagreb. 6. Rosandić-Šicel: Književnost 1–čitanka s pregledom književnosti. Rosandić-Šicel: Književnost 3 – čitanka s pregledom književnosti. V. 3. Košutić – Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2. N. www. Školska knjiga. 5. 9. 10. Solar. Školska knjiga. Zagreb. wikipedia. Rosandić-Šicel: Književnost 4 – čitanka s pregledom književnosti. Školska knjiga.org. 1986. 8. Težak–Babić: Gramatika hrvatskog jezika. Zagreb. Školska knjiga. Školska knjiga. 7. Zagreb.LITERATURA 1. Zagreb. 1994. Rosandić-Šicel: Književnost 2–čitanka s pregledom književnosti. Anić: Rječnik hrvatskoga jezika 11. Školska knjiga. 1992. 55 . 1977. Zagreb. Rosandić – Šicel: Književnost 2. Zagreb.čitanka s pregledom književnosti.1986. 2.1986.1986. Školska knjiga.: Teorija književnosti. Babić–Finka–Moguš: Hrvatsko pravopis. 1986. Zagreb. Školska knjiga. M. 4.

Obr:prgz 56 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->