gz

Odgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,
pripremila Zdenka Blaslov, prof.

1

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI - književnost-

1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri
lirika - književni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grčke riječi lyra što znači žičani instrument karakteristike - subjektivna, iznosi osjećaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoćom vanjske forme, bogatstvu pjesničkih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava podjela lirike 1) prema sadržaju ili motivu DOMOLJUBNE – A. Mihanović: Horvatska domovina LJUBAVNE – J. Pupačić: Zaljubljen u ljubav PEJZAŽNE – A. G. Matoš: Notturno SOCIJALNE – D. Cesarić: Vagonaši MISAONE / REFLEKSIVNE – D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika RELIGIOZNE – N. Šop: Isus čita novine 2) prema tradiciji DITIRAMB – pjesma u kojoj se slavi priroda i život (V. Nazor: Cvrčak) HIMNA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) tko (ili što) je dostojan najvećeg divljenja i poštovanja (A. Mihanović: Horvatska domovina) ODA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) prema kome (ili čemu) osjećamo ljubav, privrženost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Preradović: Rodu o jeziku) ELEGIJA – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nedostižnim (F. Ciraki: Forentinske elegije) EPIGRAM – Kratka sažeta pjesma koja svojim zaključkom iznenađuje čitatelja (S. Vraz: Nadriknjištvo) EPITAF – nadgrobni natpis koji kao pjesnički oblik izražava misli o prolaznosti života i ljudskoj sudbini. Često je duhovit i satiričan. (M. Dizdar: Zapis o zemlji) IDILA – lirska pjesma s temom iz mirnog života u prirodi, posebno na selu. (D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika)

2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabula, likovi, tehnike pisanja
epika- književni rad, dolazi od grče riječi epos što znači riječ, pjesnička pripovijest, pripovijedanje karakteristike - objektivna je, iznosi događaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem, obilježje epike je i prisutnost likova i dužina vanjske forme podjela epike a) epsko – lirske vrste POEMA – epsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki događaj, ali sadrži i elemente lirskog izraza BALADA – epsko-lirska vrsta tužnog raspoloženja s tragičnim završetkom (Hasanaginica) ROMANCA – lirska vrsta uglavnom ljubavnog sadržaja bez tragičnog završetka b) epsko pjesništvo – epika u stihu EPSKA PJESMA – kraće djelo u stihovima pripovjednog karaktera EP – opširnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera EPOPEJA – ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u službu svoga naroda, takav je ep nacionalna epopeja c) jednostavni oblici-epika u stihu ZNAČAJKE: oblikuju i izražavaju neku životnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj književnosti MIT - na temelju mitskog iskustva govori se najčešće o postanku svijeta, o bogovima ili nekom osobama (Kako je postala zemlja) LEGENDA - govori o ljudima čiji je način ponašanja i pogled na svijet uzor takvog ponašanja BAJKA – čudesno i nadnaravno isprepliće se sa zbiljskim na takav način da između stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti (Kako je Potjeh tražio istinu) BASNA – kratka prozna vrsta u kojoj se najčešće u likovima životinja prikazuju ljudski karakteri, njihovi postupci i djela u životu, njihov moral i životni ideal

2

SAGA – govori o događajima iz obiteljskog života VIC - kratka jezična tvorevina koja izaziva smiješan dojam ANEGDOTA – šaljiva zgoda iz života neke osobe ZAGONETKA – poseban oblik postavljanja pitanja koji namjerno skriva pravi odgovor POSLOVICA – u obliku tvrdnje izražava se neko životno iskustvo d) složeni oblici NOVELA - prozni oblik kraći od pripovijetke s manjim brojem likova i užeg mjesta radnje (A. G. Matoš: Cvijet sa raskršća) PRIPOVIJETKA – prozni oblik duži od novele, a kraći od romana ROMAN – dulji prozni oblik sa radnjom koja obuhvaća velik broj događaja i likova

3. ROMAN roman –prvotno je označavao svaki spis pisan pučkim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj događaja i likova podjela a) prema temi – društveni, obiteljski, psihološki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteški, kriminalistički b) prema tonu i piščevu stavu sentimentalni, humoristični, satirični, didaktični, herojski c) prema načinu oblikovanja ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturom romana ROMAN ZBIVANJA – opisano zbivanje ujedinjuje sve što roman obrađuje ROMAN PROSTORA – neki zamišljeni ili stvarni prostor čini bitnu vezu između svega što roman opisuje LANČANI ILI STUPNJEVITI – izgrađuje se tako da se priče kao dijelovi romana nadovezuju jedna na drugu, s time što je završetak svake priče ujedno i početak iduće PRSTENASTI – jedna uokvirena priča, obuhvaća sve ostale poput prstena na taj način što neki događaj omogućuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman PARALELNI – građen je tako što se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno ROMAN-RIJEKA – široko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaća ciklus romana, prikazuje više naraštaja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se ti naraštaju kreću ROMAN-ESEJ – vrsta modernog romana u kojem se klasično epsko pripovijedanje dopunjuje ili zamjenjuje osjećajima i asocijacijama d) prema postojanju i vrijednosti – klasični, moderni, suvremeni USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANA TRADICIONALNI – jednostavnost, čvrsta fabula, događaji se nižu linearno i logično, likovi su stvoreni prema stvarnim osobama i događajima, psihološki analizirani, duže vrijeme u kronološkom slijedu MODERNI – složena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova nema psihološke analize, prati se unutarnja svijest, služe se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji monolog i pripovjedni monolog – solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najčešći likovi su umjetnici PROZA U TRAPERICAMA – MODERNI ROMAN glavni junak – netipičan, promatrač svijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva mladi pripovjedač se suprotstavlja svijetu odraslih ironijski se odnosi prema tradicionalnom društvu i kulturnim vrijednostima jezik – približava se svakodnevnom spontanom govoru gradske mladeži – žargonu radnja ne teče kronološki, ovisi o subjektivnim proživljavanjima lika, prekida se asocijacijama i monolozima

4. DRAMA, POJAM, VRSTE, STRUKTURA
drama - grč. drama – čin, gluma, igrokaz, prvotno je označavao svaki spis pisan pučkim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaća velik broj događaja i likova ZNAČAJKE – iznosi radnju u dijaloškom obliku i namijenjena je izvođenju na pozornici, predstavlja književni tekst i scensko djelo, a bitno joj je obilježje dramska napetost i dramski sukob dramske vrste 1) TRAGEDIJA – dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti (propasti) glavnog lika 2) KOMEDIJA – književno djelo dramskog oblika s ugođajem komičnosti 3) DRAMA U UŽEM SMISLU RIJEČI – takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan događaj vezan za neke osobe i društvene sredine. Može biti duhovita i vesela,, ali ne u takvom intenzitetu kao u komediji, nema tragičnog završetka

3

struktura drame 1. dijelovi namijenjeni publici 2. dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju kompozicija drame 1) UVOD - EKSPOZICIJA - uvod u dramu, program, prolog, podaci o kompoziciji drame, likovima, vremenu i mjestu radnje 2) ZAPLET – pokretanje radnje izazivanjem određenih suprotnosti 3) KULMINACIJA – napetost naraste do potrebe za razrješenjem 4) PERIPETIJA – preokret, radnja skreće u određenom smjeru 5) RASPLET – razrješenje svih suprotnosti i sukoba - dramski tekst se dijeli na činove, slike i prizore odnosno scene ČIN – veća cjelina u drami PRIZOR – manja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene - u kazališnoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazališna kuća i gledatelji - kazalište je zajedništvo gledatelja i žive predstave DIDASKALIJE – upute o ponašanju i načinu govora glumaca, opis pozornice, izgled… DRAMSKA RADNJA – temelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologom TETROLOGIJA – znanost o kazalištu grčka tragedija na primjeru Sofoklove drame grčka tragedija – grč. tragos – jarac, i ode – pjesma  jarčeva pjesma dramska vrsta u stihovima, razvila se u Grčkoj, procvat – 5. st. pr. Kr starogrčka tragedija imala je obredni karakter, njezina tematika je uzeta iz mitova, a u izvedbi kor ima jako važnu ulogu, izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske prema Aristotelovom mišljenju nastala je iz obreda posvećenih Dionizu osnivač je Tepsis najveći grčki tragičari su: Eshil (uvodi 2. glumca), Sofoklo (dodaje 3. glumca), Euripid opće značajke 1. glumac = PROTAGONIST – glumi glavnu ulogu (Antigona) 2. glumac = ANTAGONIST (Kreont) 3. glumac = TRITAGONIST – glumi nekoliko uloga (Izmena) ZBOR ili KOR – vrlo značajan, svojom pjesmom povezuje scene, pjeva uz glazbenu pratnju TRAGIČAN JUNAK – žrtva vlastite nesretne sudbine TRAGIČNA KRIVNJA – nije namjerna pogreška ili kršenje zakona, nego rezultat sudbinske zablude, neizbježnog sukoba ideala i zbilje TRAGIČNI ZAVRŠETAK – konačna cijena koju junak plaća za svoju dosljednost, a njegova je žrtva vlastiti život UZVIŠENI STIL – svečani dostojanstveni govor KATARZA – izaziva strah i sažaljenje te tako pročišćava osjećaje gledatelja kompozicija starogrčke drame: 1) PROLOG – uvodni prizor, može i izostati, monolog glavnog lika 2) PARODOS – pjevanje kora koji ulazi po ritmu plesa 3) EPIZODIJ – naknadni ulazak glumaca ka koru koji je označavao dijaloški dio između korskih ¸ pjesama, činovi 4) STASIMONE – pjesme koje pjeva kor u međuigrama između epizoda 5) EKSODUS – izlazna pjesma kora na kraju tragedije SOFOKLO: ANTIGONA Temelji se na sporu zbog toga što je Antigona pokopala svog brata protiv Kreontove volje. Poslije smrti Eteokla i Polinika, koji su poginuli u međusobnom sukobu, vlast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont. Polinik je kriv što se borio protiv domovine, mora ostati nepokopan, tko prekrši tu zapovijed bit će kažnjen smrću. Njegova sestra Antigona de prekršila tu zapovijed i pokopala je brata. Nakon što su ju otkrili i zatvorili, ona se ubija. Njezin zaručnik Hemon, Kreontov sin traži za nju milost, dolazi u zatvor i vidjevši Antigonu mrtvu ubija i sam sebe, čuvši za ta ubojstva ubija se i Kreontova žena Euridika. Tek kada dolazi vrač Tiresija, koji mu govori da će ga snaći nesreća ako ubije Antigonu, Kreont ju odluči pomilovati. Pošto se Antigona ubila sama Kreont ostaje živ a moralni pobjednik je Antigona. PROBLEMI: Djelo problematizira odnos pojedinca i vlasti, samu vlast i vladara te ljubav i odnos prema božanskim zakonima odnosno vjeri. ANTIGONA-predstavlja duhovnu snagu ideala i ljubavi koja se oslanja na vječne nepisane zakone etike i religije. Jedina se suprotstavila Kreontu i njegovim zakonima i zbog toga je tragično završila. Njezina smrt je simbol pobjede ljudskih napora za individualnom slobodom, humanošću i višim idealima. KREONT- Utjelovljuje svjetovnu moć utemeljenu na snazi kojom nameće i brani zakone po logici vlastitih interesa. Kreont nije htio popustiti Antigoni i ako mu je bila nećakinja. Bio je ponosan i pun samopouzdanja, nije mogao ispasti mekušac pred narodom nego joj je dao mogućnost da porekne ili da kaže da nije znala za zabranu, no ona je svjesno odabrala smrt. OSTALI LIKOVI: Laj – Edipov otac, Jokasta – Edipova majka i žena, Izmena, Eteoklo i Polinik, Tiresija

4

komedija– grč. komodia – veseli ophod, grč. ode – pjesma razvila se iz pučkih obreda, izvodila se prilikom svečanosti u staroj Grčkoj razvila se zahvaljujući Aristofanu komedija se usmjerava prema običnim, svakodnevnim temama i likovima, tražeći u njima smiješne strane, otkrivajući mane i nedostatke

-

uvelike se koristi neskladom, izobličenjem, nerazmjerom i odstupanjem od uobičajenog kao elementima na kojima se obično temelji smiješno u stvarnosti komedija prenosi takve poruke kojima se razjašnjava u općem ironičnom stavu prema ljudskim osobinama ili težnjama, idealima, strastima, životu i svijetu u cjelini

podjela komedije – prema načinu kako se smiješno postiže

1)
2)

KOMEDIJA KARAKTERA – karakter glavnog junaka (neka mana ili pretjeranost) LOMEDIJA INTRIGE – stvara osnovne efekte na zapletima proizašlim iz nesporazuma, nerazumijevanja ili nepažnje KOMEDIJA SITUACIJE – temelji se na neobičnim, neočekivanim i nepredvidivim situacijama u kojima se likovi nalaze KOMEDIJA KONVERZACIJE- bitne elemente komičnog zasniva na duhovitim razgovorima i verbalnim dosjetkama

3)
4)

opće značajke: DIJALOG – tu se ističu suprotnosti među osobama. U igri ideja i osjećaja osobe s jedne strane otkrivaju svoj karakter, a s druge strane razvijaju radnju MONOLOG – oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se jedna osoba ne obraća drugoj, nego sebi odnosno publici. To je osobit oblik dijaloga u jednoj osobi kada ta osoba u sebi otkrića dva suprotna glas, jedan za u jedan protiv nečega. SATIRA – kada komedija kritizira neke pojave ili karaktere, ismijava ih i oštro osuđuje HUMOR – kada se prema ljudskim slabostima i manama odnosi s razumijevanjem i bez želje da ih se osuđuje; prikazivanje smiješnog bez drugih pretenzija GROTESKA – prikazivanje teži izobličenosti, neprirodnom, fantastičnom i nakaznom što djeluje na granici između gorko ozbiljnog i smiješnog PALUTOVE ERUDITNE KOMEDIJE: Aristotelovo jedinstvo (mjesta, vremena i radnje) pet činova, prolog, tipovi likova (škrt starac koji se zaljubljuje u mlade djevojke, spretne sluge i mladi ljubavnici)

5. DISKURZIVNI KNJIŽEVNI OBLICI
diskurzivni književni oblici – su djela na razmeđu znanstvenih djela i onih djela koja pripadaju danas široko razvijenoj oblasti novinarstva i ostalih sredstva javnog priopćavanja. Takva djela obično ujedinjuju izražavanje i oblikovanje svojstveno umjetničkoj književnosti s nekim osobinama svojstvenim bilo znanstvenom ili filozofskom novinarstvu.. Povezuju znanstveni izraz s elementima lirike, epike, drame, a teže poučavanju. lat. Diskursus – govor, razmišljanje podjela 1) književno-znanstvene vrste: a) ESEJ ili OGLED – utemeljitelj je Michel de Montaigne: „Eseji“. To je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika bilo iz života ili znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također i sposobnost umjetničkog oblikovanja. Teme su iz područja života, kulture, umjetnosti, znanosti… Elementi su vjerodostojne činjenice, podaci, autorova razmišljanja, asocijacije, tvrdnje, zaključci, primjeri, citati… Do izražaja dolazi stav pisca, njegov izbor problema i vlastiti način izlaganja. franc. essai – pokušaj b) RASPRAVA – obimnija od eseja, no najčešće pripada znanstvenim vrstama. Ponekad kada je posvećena znanosti ili umjetnosti ujedinjuje znanstveno istraživanje s književnoumjetničkom obradom c) ČLANAK – književno-znanstvena vrsta kraća od eseja. Osvrt na teme iz života i na događaje. d) BIOGRAFIJA – umjetnički oblikovano pisanje o samom sebi ili nekoj drugoj osobi e) PUTOPIS – ujedinjuje opis i analizu ne samo umjetničkim oblikovanjem nego i izražavanjem dojmova, pa i pripovijedanjem, što ga može približiti lirici i noveli. U njemu se, osim nabrajanja što je pisac vidio, navode i putopiščeva umjetnička sklonost, stav prema životu, osjećajni svijet, ukus… Neki putopisci pokušavaju filozofski produbiti putopis dok ga neki proširuju u smjeru povijesno-filozofske meditacije f) DNEVNIK – vrsta teksta u kojoj pisac zapisuje dnevne događaje, izražava svjoj odnos prema njima, iznosi svoje tumačenje događaja i osoba g) MEMOAR – iznošenje sjećanja i uspomena na ljude i događaje iz tuđih i vlastitog života 2) publicistika: a) REPORTAŽA – izvješće o nekom događaju, doživljaju, društvenoj djelatnosti ili prirodnoj pojavi na umjetnički način. Pisac izlaže i svoje domove, stavove i razmišljanja b) FELJTON (podlistak) – na živ i popularan način obrađuje pitanja iz umjetnosti, znanosti, filozofije, politike zanimljivih široj publici

5

slavi pobjednika. . PREDSTAVNIK: Teokrit 4) rimsko (carsko) razdoblje: 30. mržnja. PREDSTAVNICI – Homer (Ilijada i Odiseja). IZVORIŠTA EUROPSKIH KNJIŽEVNOSTI (BIBLIJA) BIBLIJA ili SVETO PISMO – grč. Sapfa (Ljubavna strast).uveo trećeg glumca. harmonična i čvrsta kompozicija.Alkejska strofa (2 jedanaesterca. 2) VULGATA ili PRIJEVOD SV. pojačava dramsku radnju i ulogu dijaloga. pr.uzvišeni stil. Kr Grčka se književnost razvija unutar rimske države. Elektra). ona je i spomenik čovječanstva te jedna od najstarijih knjiga. mudrosne knjige i proročke knjige (Izaija. g. Antigona. nadahnut užicima PINDAR. dubinu misli. koristi bujan jezik. komedija i tragedija su književni rodovi koji su nastali u Grčkoj ili su na grčkom tlu stekle konačan oblik.. Pindar (Pjesnik o ratu). – 100./2. komediografi: Aristofan i Menandar 3) helenističko razdoblje: 323. SAPFA. drama. PRIJEVODI BIBLIJE: 1) SEPTUAGINTA ili PRIJEVOD SEDAMEDSETORICE – prijevod Starog zavjeta na grči nastao 3. Kr. ljubavne. majstor stiha i forme. 6. Longo. Classis – razred). g. – oko 30. pr. Kr PREDSTAVNICI: tragičari: Eshil (OkovaniPprometej. Biblia – knjige (13. Ifgenija u Tauridi).kratke lirske pjesme. monodrijska lirika.prijevod na latinski nastao između 383. godine 2) 7. priredilo ga je židovsko svećenstvo između 400.na živ. 1 peterac). Književna vrijednost novozavjetnih spisa zaostaje za Starim zavjetom izuzmemo li pojedine fragmente ili Otkrivenje koje je od svih knjiga Novoga zavjeta duhom i izrazom najbliže starozavjetnoj literaturi. Euripid (Elektra.tragičar. njega priznaju samo kršćanske crkve . Epika. – 323. Knjige starog zavjeta su izbor iz svjetovnih i religijskih tekstova bogate starohebrejske književnosti. Mnogi biblijski likovi postali su teme mnogih umjetničkih djela. smjele metafore. najveći pjesnik korske lirike. titanski glavni likovi (idealna bića s naglašenim dobrim ili lošim) SOFOKLO.c) POLEMIKA. godine. g. rat. poslanice apostola. književnih ili znanstvenih problema gdje se suprotstavljene zastupnici različitih stavova. anakreontske pjesme. po. Ezop 2) klasično razdoblje: 450. uveo drugog glumca. stavovi. Sofoklo (Kralj Edip. Prometej vatronoša). piše basne u prozi. uvjerenja. Stara grčka književnost obuhvaća golem raspon od oko 1500 godina. Ivan). Alkej (Lađi). JERONIMA . Luka. pisan je uglavnom grčkim jezikom a sastoji se od evanđelja (Matej. statična radnja. govori o nemogućnosti savladavanja vlastitih osjećaja ANAKREONT. lirika. Oslobođeni Prometej. jednostavna. manje aramejskim dok su novije pisane grčkim jezikom. zavičaj i božanstvo. EZOP. pitanje) ALKEJ. st. Itariton HOMER – prvi antički pjesnik (13. pr. a stručnjaci ju dijele u 4 razdoblja: 1) arhajsko razdoblje 750. a dijeli se na dva djela: 1) STARI ZAVJET – 46 knjiga. st. ljubav. Medeja. – 529. katoličke poslanice i Apokalipsa (Otkrivenja Ivanova). piše epinikije – ode u čast pobjednika. nepresušan je izvor i inspiracija književnim i umjetničkim djelima od najstarijih vremena do danas. Marko. 1 deveterac.tvorac basne kao književne vrste. humanist 6 . Kr. svečani i uzvišeni stil.Sapfička strofa (3 jedanaesterca.na tom prijevodu se temelje gotovo svi europski prijevodi sve do naših dana Naš prvi prevodilac Biblije u cijelosti bio je Matija Petar Katančić 1831. Iskren sam). Kr. uvjerljiv i zanimljiv način suprotstavljene su oprečna mišljenja. pr. pr. st. Kršćani je proučavaju kao smjerodavnu za život i u njoj nalaze pouku tj. monodijska lirika. Kr – 1. gozbe. Jeremija). zbor kao nositelj radnje (12 koreuta). NOVI ZAVJET – 27 knjiga.) To je zbira poučno-moralističkog i poetskog sadržaja koju kršćani i Židovi smatraju svetom. Kr. riječ božju. Dijeli se na 5 djela: Petoknjižje. likovi su stvarni ljudi. i 406. Anakreont (Pijuckajmo. pr. 1 deseterac). Uglavnom knjige su pisane hebrejskim jezikom. Kr. Psalmi. IZVORIŠTA ( grčka i rimska književnost) Grčka književnost spada u klasičnu književnost (lat. uz to. pr. anakreontska i epikurejska poezija – težnja za srećom. Kr. hedonizam. pr. djela apostolska. povijesne knjige. motivi: politika. g. – 450. Sastavljena je od 73 knjige. povećava broj koreuta sa 12 na 15. slavi životne radosti i vinska raspoloženja. gomilanje asocijacija. pejsažne i ratne pjesme te himne bogovima. Najveću popularnost u tom razdoblju PREDSTAVNICI: Iteliodor. jasno ocrtani karakteri. g. piše epitalamije (korske svadbene pjesme) i ljubavne pjesme. Način razrade životnih. jednostavnim i jasnim stihom s poučnom poantom na kraju ESHIL.

Povod rata je bila Parisova otmica Menelajeve žene Helene. ljubavna lirika (Propercije. Među Ahejcima (Grcima) osobito se ističu braća Menelaj i Agamemnon. Pokretačka snaga djela je Ahilejeva srdžba. Veliku ulogu u radnji imaju bogovi koji štite one koje vole a nanose zlo onima koje ne vole. posljednji veliki grčki tragičar. Kr. Središnja osoba je Ciceron koji praksu i teoriju govorništva postavlja na novu. Hvalisavi vojnik.EURIPID. lirsko pjesništvo i poslanice (Horacije). Sužnji. voćarstvo. Georgike su didaktična poema o poljodjelstvu u kojoj je Vergilije prikazao sklad čovjekova života s prirodom dajući mu upute i savjete za ratarstvo. g. a njegovi epovi Ilijada i Odiseja prva su djela u toj tradiciji. Autor je i zbirke elegija Ex Ponto koju je napisao u progonstvu (August ga je protjerao zbog nepoštovanja društvenih normi) te zbirka ljubavnih pjesama Heroide. U tom je razdoblju osobito razvijena komedija. Borba se odvija na zemaljskom i na olimpskom planu. Ilijada je epopeja. U znaku je brojnih književnih prijevoda i kazališnih prilagodaba. tesalski kralj Ahilej te Odisej a među Trojancima kralj Prijam i njegovi sinovi Oaris i Hektor. Eneja dolazi na ušće Tibera moleći kralja Latina da osnuje novi grad i da se oženi njegovom kćerkom Lavinijom. visoku razinu. satira (Juvenal)..696 stihova. Povijesna uloga rimske književnosti je u njezinu posredništvu između Grčke i Europe. basna (Fedro). Lukrecije i Ovidije). Govori o događajima u 10. pr. 15. Tako Homer za nas i dalje ostaje samo nejasna sjena kao čovjek. PLAUT.osim po pjesmama. HOMER. preradbe grčke mitologije. po. Sadržaj je uzet iz priče o Trojanskom ratu između Ahejaca i Trojanaca. U prvom pjevanju oj je povrijeđen Agamemnovom bahatošću kojom mu uzima robinju Briseidu. nastavlja se na novoantičku komediju. pripovijest).. već su nastavljači i usavršavatelji.. g. Osnovne značajke su dobro vođena spletka. proza (Cezar. g. st. 24 pjevanja u heksametru. Razvijeni su elegija i epigram (Katul). OVIDIJE. Tibul. Pitanje autorstva Ilijade i Odiseje u znanosti se zove homersko pitanje. Nisu tvorci novih književnih vrsta. Prvih 6 pjevanja prema Odiseji (Enejina lutanja) a drugih 6 prema Ilijadi (Enejino ratovanje) Nakon trojanskog rata Eneja luta morima u potrazi za novom postojbinom. Sablasti. Kr. Razvijena je epika (Vergilije.pjesnik je ekloga (grč. kompoziciji i oblikovanju likova) VERGILIJE.prvi pjesnik europske književne tradicije. Ni pluralisti ni unitaristi nemaju dovoljno dokaza kojima bi potvrdili da su u pravu. U pjesmi Jadni Katule žali samog sebe zbog ljubavnog rastanka.najplodniji rimski pjesnik zbog slobodnijeg stava u poeziji i otklona društvenih normi. Razvijene su mnoge književne vrste. Budući da je on najveći junak među Ahejcima. zanemaruje kćer. Najpoznatije Ovidijevo djelo su Metamorfoze. – 476. Najpoznatije njegovo djelo je Eneida. Kr. Za njega se pretpostavlja da je bio slijep. čime uklanja posljednju prepreku za ostvarenje svoje zamisli. epigrami (Marcijal). Nakon mnogih pustolovina (susreta i rastanka s Didonom te ulaska u podzemni svijet). Nakon niza borbi s Lavinijinim bivšim zaručnikom Turnom. rimska književnost Nasljeđuju grčke uzore i nadmeću se s njima. živi dijalozi i kontrirani likovi. Tada se vraća u borbu i ubija Hektora. 3) srebrno razdoblje: 14. Kr – 14. pr.najveći rimski komediograf. dolazi ponizno moliti Ahileja za sinovljevo tijelo.najveći rimski liričar poznat po svojoj intimnoj lirici. nastao je vjerojatno u 8. 4) razdoblje kasnog carstva: 117. Zato Ahilej odustaje od borbe. plesa i glazbe. udaljava se od općih problema i udubljuje u život i psihu pojedinca. njegovo odustajanje utječe na tijek borbe. Lončić je motiv na kojem se grad intriga. U tom razdoblju književnost doživljava svoj vrhunac. Piše o prijateljstvu. godini ratovanja (oko 50 dana). – 117. ali kao stvaralac on je živa i sveprisutna osoba koja najizraženije i najjasnije progovara kroz svoje djelo. praocu grada Rima. stočarstvo i pčelarstvo.likovi su obični ljudi. Homer se općenito uzima kao obrazac onoga što se naziva narodnim. a pjevao je svoje pjesme putujući od mjesta do mjesta. a sluga Strobil mu je urao blago KATUL. U njoj Horacije izriče misao da je bit svakog pjesničkog djela sklad (u pjesničkom jeziku. služi se mitološkom građom. Horacije je poznat po svom djelu Poslanica Pizonima. Enej ga ubija. Euklion – stari škrtac koji čuva svoje blago a svima govori da je siromašan. osobito roman (Petronije). HORACIJE. koja je već u antici nazvana Pjesničkim umijećem. Ovidije). rimski nacionalni ep u 12 pjevanja o Eneji. za nas oličeno u ta 2 vrhunska djela junačke epike. pr. ILIJADA HOMER. Majstor stiha te izvanredan pripovjedač. Ahilej ostaje dosljedan sve dok mu Hektor ne ubije prijatelja Patrokla. Najpoznatije Plautove komedije su Škrtac ili Aulularija. Salustije. g. nove vrste pjesništva koju je predstavio u zbirci Bukolike a sastavio ih je po uzoru na grčkog pjesnika Teokrita. To razdoblje obilježava pomirba dvaju svjetonazora: rimskog (poganskog) i kršćanskog. gozbama i pijancima te izruguje politiku. unosi elemente grube komike. 2) zlatni vijek: 80. pri čemu su najistaknutiji komediografi: Plaut i Terecije – prenosili su grčke komične predloške na rimsku pozornicu. 7 . ILIJADA – sam naziv potječe od Ilija – drugog imena grada Troje. Ahilej se smiluje i daje mu ga. želeći nadvladati vlastite emocije i biti jak. Pripadnik je skupine novih pjesnika ili neoterika koji su se ugledali u aleksandrijsku poeziju. Dijeli se na 4 razdoblja: 1) arhajsko razdoblje: 240. kralj Prijam. SADRŽAJ. Hektorov otac. udaljava se od tradicije. g. Livije). – 80. Ilijada sadrži mnogo živih opisa borbi i prizora iz svakodnevnog života u grčkom taboru u Troji. Poteškoće stvara i okolnost što je Homer tipičan primjer skrivenog europskog pripovjedača koji o sebi u svojim djelima ne govori ništa. Škrtac – komedija karaktera u 4 čina. primarnim ili usmenim epom.

služila je kao pregradna ploča između prostora za svećenstvo i prostora za puk u benediktinskoj opatijskoj crkvi sv. Stanovništvo koje su zatekli i s kojim su se susretali bilo kršćansko. Najstariji tekst pisan latinicom je Res i zakon sestara dominikanskog reda u Zadru iz 1345. koji mu je oduzela najljepše godine života. Latinski jezik je prvi jezik državnih dokumenata.iz nje počinje jezično stvaralaštvo u Hrvata . kneza Branimiraukrasne grede crkava. Svako slovo ima ime i vrijednost broja. reći.5-9 cm sadrži oko 100 riječi u 13 redaka. na poziv kneza Rastislava. Od srednjeg vijeka do 19. Makedonci zamijenili su glagoljicu grčkim pismom te ga uredili za slavenski jezik. Na tom pismu je zapisao prve slavenske riječi Proslov Ivanova Evanđelja. na jugu Hrvatske i u BiH. i 10. te sustavan i uređen književni jezik (staroslavenski). Bizantski car Mihajlo šalje braću Konstantina (Ćiril) i Metoda 863. Hrvatsko Primorje. u moravsku misiju. god nakon smrti kralja Zvonimira. sve se više koristi latinica koja će postati jedinim hrvatskim pismom. odlikuje se ritmičnošću. Plominski natpis. U tom razdoblju Hrvati su stvorili svoje samostalno političko područje pa su već u 9.elegijski distih. Aleksandrida. st. 885. 8. dobila je ime bosančica ili bosansko-hrvatska ćirilica. Hrvati pišu svim trima pismima. st. Srbi. Najstariji spomenici na ćirilici su: Natpis s Povljasnkog praga. Najstariji glagoljaški spomenici: Bašćanska ploča..treće pismo kojim Hrvati pišu. RAD ĆIRILA I METODA. Kvarnerski otoci. GLAGOLJICA – prvo pismo kojim su se služili Hrvati je glagoljica. Glagoljicu su nazvali Jeronimovo pismo da bi zaštitili od progona. Hrvatska ćirilica se u srednjem vijeku posebno razvijala. To se pismo počelo širiti u 12. Glagoljaško razdoblje hrvatske književnosti počinje pojavom prvih pisanih spomenika i traje sve do zatvaranja senjske glagoljaške tiskare 1508. dio zemlje crkvi sv. te o čežnji za mirnim seoskim životom. nakon Metodove smrti protjerani su iz Moravske te se sklanjaju u Hrvatsku (Istra. a nastavlja se svjetovnim pisana je glagoljicom na hrvatskom jeziku. Valunska ploča.u Ninu). biblijski tekstovi zapisani u knjigama. kneza Godečaja. Lucije počinje religioznim motivom. POČECI PISMENOSTI. (kneza Višeslava.TIBUL. Prevode knjige za bogoslužje na slavenski jezik. st. započinje: "U ime Oca i Sina i Duha Svetoga" (kao i većina dotadašnjih tekstova) . Prva hrvatska imena zabilježena latinicom su iz 8. Neki slavenski narodi: Bugari. pisac toga teksta je Opat Držiha . Rusi.najpoznatiji hrvatski epigrafski spomenik. elegije u kojima pjeva o ljubavi prema Deliji i kasnije Nemezi. godine. gdje je i pronađena. Povaljska istina. bila je oštećena i služila je kao podna ploča napravljena je od vapnenca. Najznačajnije djelo je pjesma Deliji MARCIJAL. Hrvati su se s latinicom susreli nakon što su osnovali svoju državu i prihvatili kršćanstvo u 7. st. o mržnji prema ratu i ratovanju. LATINICA . stoljeću razvio kulturni život to jest začela pismenost. ĆIRILICA. zidar crkve Sv. Ćiril je autor glagoljice. krug (savršenstvo) i trokut (sv. debljine 7. visoka 99. BAŠĆANSKA PLOČA . st. pričati. Humski grafit. dubrovački zbornik: Libro od mnozijeh razloga. Poljički statut.drugo pismo koji su se služili Hrvati. Krčki natpis. Ročki abecedarij. a dolazi od riječi glagoljati – govoriti. nastala je 1100. Lucije je Opat Dobrevit to je darovnica u kojoj kralj Zvonimir daruje ledinu (livada). Pri sastavljanju pisma korištena je teološka simbolika križ (kršćanstvo). Trojstvo).napisao je na tisuće epigrama a najpoznatije djelo mu je duhoviti epigram Siromašni pjesnik. Dalmaciju) te tako je k nama prenesena baština Svete braće – pismo glagoljica. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. GLAGOLJAŠKO RAZDOBLJE Kada su Hrvati došli na područje današnje Hrvatske bili su pogani i nepismeni.na krstionici.iz teksta doznajemo da su Krk i Kvarnerski otoci tada u granicama hrvatske države kralja Zvonimira sadržaj: 1) invokaciju 2)zapis opata Držihe 3)zapis opata Dobrevita jezik: starohrvatska čakavština s elementima crkvenoslavenskog jezika pismo: prijelazni oblik iz oble u uglatu glagoljicu književno značenje - 8 . ali od sredine 14. završava poantom a Marcijal je bio štićenik bogataša.5 cm x 1999.

st. pa na hrvatski -prevodilac je pop glagoljaš Istranin (Učku uspoređuje s Olimpom) -pisan u dijalogu između učitelja i učenika -Lucidar znači knjiga koja prosvjetljuje -teološki i prirodoslovni sadržaj LJETOPIS POPA DUKLJANINA -najstariji hrvatski ljetopis. a drugi u 14. ali bez pravila 3)Konstantin Filozof-osmislio je prvo slavensko pismo-38 slova po uzoru na grčka slova i neke slavenske glasove ŠIBENSKA MOLITVA -najstarija potvrda pisanog teksta na latinici i narodnom(čakavskom)govoru -pohvala Gospi. nastao u Duklju (gradu Baru) -jedan je dio nastao u 12.) .)-općenito Crkvi-oni griješe jer prodaju crkvene moći zbog vlastitih užitaka.. poistovjećuje se ljepota prirode i osjećaji pastirice -Sv. druga polovica 14. Jezično-pokazuje kako se hrvatski jezik razvija od staroslavenskog prema hrvatskom. Krčkih knezova Frankopana i do tada slobodnih Vinodolskih općina. želeći da Hrvati nikad ne budu imali gospodara koji govori hrvatskim jezikom. nego da budu podložni tuđincima CRNORIZAC HRABAR O pismenima -crnorizac.. st. književni izraz. utočište -opisuje se prisustvo Bogorodice među ljudima SVIT SE KONČA . je preveden na hrvatski jezik -opisana je vladavina i smrt kralja Zvonimira -značajan je po tome što je legenda o kralju Zvonimiru dodana tek kasnije: nezadovoljan puk ubija kralja Zvonimira... uzor. početak drame snažan je opis pastoralnog ugođaja. sa snažnim riječima u dijalogu mučenice i mučitelja 9 . prepustili su se porocima(novac. opatica. satira je uperena protiv predsjednika različitih crkava (biskupa. dio. jeziku.zalagao se i predavao na glagoljici iako je bilo zabranjeno 1)Slaveni pisahu crtama i urezima 2)pišu latinskim i grčkim slovima. primajući poticaje(trajna struktura rečenice. st. nadzemaljska) .satiričan tekst. aliteracije) i ugađajući ih u svečani govor Ploče VINODOLSKI ZAKONIK .to je najstariji pravni zakon na Hrvatskom jeziku.1. Tri kralja . st.zbog crne odjeće -hrabar. Marija je prikazana kao utjeha svima na Zemlji. uređen je podjelom na članke LUCIDAR -srednjovjekovna enciklopedija (knjiga općeg znanja) -najprije na njem. na blagdan Sv.prikazano njezino značenje za ljude.Marija je prikazana u nebeskim sferama (uzvišena. Pravno-darovnica 3.veliča se i slavi lik Bogorodice 2. s realističkim opisima muke. asonance.poznata kršćanska mučenica -drama je sastavljena u osmeračkim distisima. kardinala.sastavljen 1288. a i na vrhu Bašćanske ploče je romanička lozica 5. Povijesno-kulturno povijesno-prvi put se spominje hrvatsko ime kulturno-jer je to prvi hrvatski pisani spomenik 2. fratara. uređuje pravne odnose između novih feudalnih gospodara. Margareta. a on pred samu smrt proklinje vlastiti narod. -prikazao je rodoslovlje hrvatskog vladara i osnivanje hrvatske države -u 14. Književno-pokazuje kako se u ranom srednjem vijeku razvijao hrv. kao moralna podrška. Likovno-slova su bila obojana. na njoj se prvi put piše hrvatskim pismom i jezikom 4.pjesnik pri njihovu opisu koristi ironiju MUKA SVETE MARGARETE -crkvena drama. -tip laude(pohvalne pjesme) pjevali su ih FLAGELANTI (bičevaoci) -pripada najstarijim latiničkim zapisima na našem prostoru -dijeli se na 2 dijela: 1. blud.najstariji zakonski spomenik Hrvatskog naroda . zatim prevedena na češki. dio..

kancone. i 14. tako se javlja književnost na narodnom jeziku . ekloga. stvaranje novih pogleda na svijet -čovjek: aktivan. st. otpor prema feudalizmu -u središtu zanimanja je čovjek. Francusku. ljudski -kulturni pokret u Europi u 14. latinizam. čovjekovo duhovno oslobođenje. satira epigram. st.većina pjesama posvećena je ženama(ljubavne pjesme) .uzore traže u antičkom pjesništvu .osim petrarkističke lirike njeguje se i religiozna lirika .čovječan. preporod.kulturno povijesno razdoblje od kraja 14. glavni pisci i djela) predrenesansa od franc. radoznao. osim njega pišu se balade.pišu se poslanice. paralelno s predrenesansom -promiče ovozemaljske ljudske vrijednosti -uzori u antici.ponovo se javljaju vrste: ep. kritičan je -književnost: svjetovne teme. razvoj gradova. obilježja. promjena načina života i razmišljanja na koju utječe razvoj gradova. preporod . prethodnica renesanse. latinizam latinizam književno stvaralaštvo na lat.kategorija uzvišena stila .. ubrzan razvoj znanosti i tehnike. do početka 17.renesansni se pisci umjesto latinskim jezikom koriste narodnim. -značajke: pojava novog društvenog sloja-građanstvo. Vasca de Game i Magellana. znanstvena i tehnička otkrića.u renesansi se mijenja čovjekov način razmišljanja i javlja se zanimanje za ljepotu prirode i čovjekova unutrašnja proživljavanja. Njemačku. satira. RENAISSANCE= ponovo rođenje.. jeziku -latinski jezik polako zamjenjuje narodni (talijanski) humanizam -do izražaja dolazi želja za spoznajom.predstavnici: Ludovico Ariosto. nastajanje građanske klase. st. William Shakespeare .najznačajniji znanstvenik i književnik humanizma -trajanje: kraj 13. madrigali. drama predrenesansa -traje do kraja 13. građanske klase i kapitalizma. pronalaženje uzora u antičkoj književnosti. zanimanje za život općenito. ponovni procvat.ep se razvio kao književna vrsta dramske vrste: . epitafi. te razvoj duševnih i tjelesnih svojstava -Erazmo Roterdamski. ode . Austriju.dominantan oblik je forma soneta. HUMANIZAM I RENESANSA U EUROPI (trajanje. .najznačajniji hrvatski komediograf je Marin Držić 10 .u renesansi su oblikovani svi glavni žanrovi: lirika: . posvetnice. elegija. st. latinski jezik i narodni jezici najznačajniji pisci su: DANTE-«Božanstvena komedija» PETRARCA-«Kanconijer» BOCCACCIO-« Decameron » -klasični književni oblici: epopeja. st.opisivao je duševna stanja svojih likova . idilična lirika . ljepotu prirode i ovozemaljski svijet RENESANSA: franc. poslanica. i 15. «uvod». lirska pjesma. drama.pisana je po uzoru na antičke pisce Plauta i Terencija i na antičku dramu . Mađarsku i Češku . nova znanstvena i geometrijska otkrića .14. itd. epski spjev .renesansa je primala stalne poticaje u ozračju velikih otkrića: putovanja Kolumba. onda se širi na Španjolsku. Francois Robelais.9. Englesku.pojava zabavne lirike i pokladne(maskirate) . književni oblici. ističe se tjelesna i duševna ljepota i snaga. a javila se po uzoru na antiku. Miguel Cervantes. komedija. ekologe.epovi. Portugal. motivi iz svijeta. filozofije. radost ovozemaljskog življenja i čovjekova vječna nadanja u bolji svijet . Hrvatsku.promicala je pobjede novog mladog naraštaja . zanimanje za vlastiti unutarnji svijet. . HUMANUS.najznačajniji dramatičar je engleski autor William Shakespeare. životopisna i povijesna pripovijest. želi uživati u ovozemaljskom životu.. humanus-čovječan. Gutenbergov stroj za tiskanje (kojim književnost postaje dostupnija) . st. humanizam-lat.izvorište svemu je trubadurska lirika epika: . središte je Italija.nastaje u Italiji. st.tematika književnih djela tiče se svakidašnje čovjekove zbilje. RENAISSANCE-ponovo rođenje.

nije se mogao vratiti . jer se prema srednjovjekovnoj poetici tako označavalo pripovjedno djelo u stihovima. U početku je tu komediju nazvao Božanstvenom još u svojim predavanjima u Firenci pa je tom djelu do danas ostao naziv Božanstvena komedija. umro u Ravenni .Dante se na početku nađe u mračnoj šumi što je alegorija grješnog života. kroz koje ga vodi pjesnički uzor Vergilije -grješnici su smješteni unutar lijevka po težini grijeha. zamahom repa određuje težinu grijeha Haron.jezik. prati ga kroz Pakao i Čistilište. utemeljitelj je Jacopo Sannazzara esej: .dijeli se na: 1) 2) 3) viteški. nalazi se u 1.Vergilije je rimski pjesnik iz antike. RAJ . duševno lijeni svake vrste 6. Boccaccio i njihova djela a) DANTE ALIGHIERI . opačina i poroka. F. napisano jednostavnim.idila. Božanstvena zbog savršene forme. koje počinje tužno.razvio se u 15. ubojice i samoubojice Ponor: 8. ali ne i Raj jer on nije kršten. bez grijeha) Pakao -je alegorija stanja grijeha i otuđenosti od Boga. Vergilije. . u formi alegorijske vizije zagrobnog života vodi čitatelja kroz Pakao. stih jedanaesterac. krivovjerci.književni rad započinje zbirkom pjesama "Novi život"("Vita nuova") posvećenih Beatrici Portinari. te oživljuje galeriju likova od mitoloških i povijesnih do suvremenih .srednjovjekovni tip romana.3= mistična brojka(ima magijsko značenje). Beatrice P DANTE. PREDSTAVNICI PREDRENESANSE U EUROPI -D. od najmanje grješnih(na vrhu) do najviše grješnih(na dnu) Pretpakao: kukavice Gornji dio pakla: 1. proždrljivci 4. je protjeran iz Firence.100= savršena brojka.zbog političkih uvjerenja 1302. Pluton u obliku vuka 5.djelo je pisano firentinskim narječjem koje postaje temeljem tal.u prvom djelu spominju se 3 zvijeri.uveo ga je u 16. Da bi se spasio od opasnih zvijeri. škrtice i rasipnici. književnog jezika .simbolizira oholost P VUČICA. svima razumljivim jezikom.u kojoj opisuje ljubav prema toj ženi koristeći se «slatkim novim stilom» Božanstvena komedija (»Divina Commedia» 1307-1321) -Dante je svoj religiozni ep u početku nazvao komedijom. ističe se lik viteza lutalice pikarski. ČISTILIŠTE. varalice Najdublji pakao: 9.st. gnjevljivci. predstavlja Presveto trojstvo . limb-nekršteni. tu boravi i Vergilije 2. jezika i zbog tematike.u svakom djelu su 33 pjevanja koji s prvim uvodnim pjevanjem čine savršenu brojku od 100 pjevanja . izdajice Minos.simbol ljudskog razuma. kompozicije. možemo shvatiti kao alegoriju zemaljskoga svijeta i njegove izopačenosti ljudskih strasti.drama je bila podijeljena na: Commedia Erudita(učena komedija koja se prikazivala na dvoru) i Commedia dell' Arte(za puk. Čistilište i Raj.kompozicija djela: sastoji se od 3 djela-PAKAO. prosjak) koji se bori za opstanak u životu i ima renesansne poglede na svijet pastirski. nema teksta-glumci improviziraju.obično iz dna društvene ljestvice(seljak.3 glava lika: Dante. odluči slijediti Vergilija (simbol razuma i Danteov uzor) .simbol grešnog čovjeka P VERGILIJE. simbol ljepote .tvorac književnog talijanskog jezika.pisana je u tercinama (3 stiha).simbol milosti Božje. bezbožnici 7.simbolizira lakomost P PANTERA. krugu P BEATRICE.st Francuz Michael Montaigne 10. a znaju samo osobine likova) roman: . a simboliziraju ljudske poroke: P LAV.rođen u Firenci 1265-1321. G. Kroz Raj ga vodi Beatrice (idealna. . bludnici 3. a završava sretno. Petrarca. počeo je pisati na latinskom .. glavni lik je čovjek iz puka.stoji na ulazu u Pakao.sastoji se od 9 krugova opisanih u obliku lijevka. nasilnici.prevozio je duše preko Arheonta 11 . glavni lik pastir. to su ondašnji ljubavni romani. simbol savršenstva . Alighieri. ideala nadnaravne vrste.simbolizira putenost (erotičnost) .

koja će mu postati trajnom inspiracijom njegovih talijanskih stihova . talijanski (petrarkin sonet) 2 katrene+2 tercine ili 8 katrena+6 tercina ..narodni jezik(talijanski). važnost njegova djelovanja i nužnosti i vrijednosti znanosti. te traženje istine.7 djevojaka. Ističe dostojanstvo čovjeka.talijanski pripovjedač i humanist . nego vječna zapreka koje je on svjestan pa se uvijek bori protiv nje. dijeli se na krugove koji se pri vrhu sužavaju.tragične novele ljubavi i smrti 5. a i jedan i drugi osjećaj se stapaju u jedinstveno duševno.imena djevojka predstavljaju sabrane značajke Erosa (tjelesne ljubavi) kakvog je Boccaccio prikazao u svojim djelima . DAN.simbol Petrarcine velike svjetske slave. a slavu je postigao zbirkom pjesama na talijanskom jeziku «Kanconijer» -u Avignonu upoznaje se trubadurskom kritikom i 1327. na vrhu je visoravan gdje je smješten Zemaljski Raj.ostvarene pretežno ljubavne želje 4.smatra se začetnikom novele Decameron . pa se pisanje pjesama na Petrarkin način zove petrarkizam Kanconijer .-1375. učinivši od nje i sebe svoj svijet. 7 balada i 4 madrigala -zbirka pjesama na talijanskom jeziku u kojima je dao intiman lirski dnevnik za njezina života i nakon njezine smrti -njegova lirika snažno je utjecala na cjelokupni razvoj kasnije ljubavne poezije. 29 kancona. DAN. DAN. i 16. koji njegovim stihovima daje karakterističan ton sjete.te nastavljače zovemo petrarkisti ili epigoni -zbirka je specifična po strukturi. da bi joj se za čas prepustio. kritičnost Srednjovjekovni elementi srednjovjekovna simbolika u koncepciji i kompoziciji djela uloga mističnog broja 3 forma alegorijske vizije razvrstavanje grešnika u skladu s religioznim poimanjem grijeha - b) FRANCESCO PETRARCA . Njegova ljubav nije Božanstvena.ostavio je bogat književni opus i na latinskom i talijanskom . a možda i pjesničko stanje.javljaju se ljudi iz različitih slojeva društva Svaki dan posvećen je jednoj temi: 1.Čistilište -brijeg na otoku. u onu romantičnu Petrarcinu bolest. izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom. cijeli život je usavršavao zbirku . a u tercinama postoji više varijanti c) GIOVANNI BOCCACCIO .Laura. osobito ljudskom licemjerju. Svaki dan osim subote i nedjelje je svako od njih ispričao po jednu priču . u nju je spustio čitav svemir.1313. on se sastoji od 9 nebesa koje se vrte oko Zemlje Renesansno u djelu -pjesnik je porok i sudac svoga doba. sastoji se od 2 dijela: 1)za života gospođe Laure 2)nakon smrti gospođe Laure -prema početnom stihu cijela zbirka se naziva "Rasute rime".nema određene teme 2. st preplavio cijelu kulturu Europe.dvodijelna zbirka ljubavnih pjesama sastavljena od 366 pjesama od toga 317 pisano u formi soneta.zbirka koja sadrži 100 novela uokvirenih pričom povezanih u jednu cjelinu . prvi put je ugledao Lauru De Sade.pred bijegom od kuge koja je vladala 1348.njegove novele spadaju u tip uokvirene novele . te još za njegova života u Italiji dobila niz nastavljača posredstvom kojih je petrarkizam tijekom 15. tamo po Dantea dolazi Beatrice i vodi ga u sam Raj. 9 sestina. najčešća tema im je tjelesna ljubav. 7 djevojaka i 3 mladića napuštaju Firencu i odlaze u prirodu gdje prikraćuju vrijeme pripovijedajući zanimljive priče.posvećen brzim i duhovitim odgovorima 12 . DAN. rodom iz Pariza. S mnogo razumijevanja prikazuje slabost ljudske prirode. živio u Firenci . Laura se često poistovjećuje s lovorom. a ljubavna žudnja sa željom za slavom. oštro polemizira protiv Crkve i poremećenim redom stvari u suvremenom povijesnom trenutku.-1374 u Avignonu -piše na latinskom jeziku.tipična rima u katrenama je obgrljena.mnogim je pjesnicima bio uzor.hirovi sreće 3. DAN. u trajnu svijest nezadovoljnika o grijehu. .ljubavi koje završavaju sretno nakon mnogo nezgoda 6. one su različite po duhu i sadržaju.te novele su kasnije postale uzorom svim kasnijim novelistima .rođen 1304. DAN.

Polonije (kraljevski komornik).. U međuvremenu Ofelija se ubila. pojavljuje se retrospekcija. čovjekovoj sposobnosti i snalažljivosti . 9.rođen je 1564.slobodno prikazivanje životnih užitaka (hedonizam) i veličanje svega ljudskog.likovi su psihološki opisani. slična je antičkoj drami . pitanje je sad''. SHAKESPEAREA(Hamlet)I M.) -tragedije (Romeo i Julija..zaljubljen je u majku i ljubomoran. Nakon toga Klaudije se oženio Hamletovom majkom.Usporedba Hamleta s Laertom. ne pokazuje svoje osjećaje. Hamlet (danski kraljević). a Laert (Ofelijin brat) želi se osvetiti Hamletu. sluša njegov razgovor s majkom.Hamlet. karakteristična je dvostruka poanta (druga izriče prvu) . Mletački trgovac. . Otello) -mračne komedije (Konac djelo krasi.kritičnost .piše ih na talijanskom jeziku s obilježjima usmenog pripovijedanja . a stric umire od uboda zatrovanoga mača).I jedan i drugi žele se osvetiti ubojici svoga oca te dokazati istinu. CERWANTES ( DON QUIOTE ) WILLIAM SHAKESPEARE . Gertruda (kraljica). a kasnije i Polonije .kritizira crkvene dostojanstvenike 11. Mjera za mjeru) -romantična igra (Oluja) -poeme (Venera i Adonis) Hamlet . potom ubija Polonija koji. bez digresije i općih mjesta . 8. zbog njega u smrt odlazi njegova zaručnica Ofelija. kako bi otkrio počinitelja ubojstva vlastita oca. snazi mladosti. 10.teme i likovi iz svakidašnjeg života . spontanog i prirodnog . Laert (Polonijev sin). dokaz je da pozitivne ljudske vrijednosti još nisu nestale.radnja je preuzeta iz skandinavskih legendi .Hamletova neodlučnost se tumači Edipovim kompleksom.Shakespeareov sonet(elizabetinski sonet) se sastoji od 3 katrene i 1 distiha .pohvala ljepoti prirode. ljubav prema ocu (motiv osvete) . ali Hamlet se uspijeva spasiti i vraća se.napisao je 36 dramskih tekstova koji se dijele na: -kraljevske drame (tema-engl. Na kraju svi pogibaju (Laert i Hamlet u dvoboju.Boccaccio je utemeljitelj novele . ona potiskuje ljubav prema Ofeliji.Jezik stila. novost je pojava drame u drami-mišolovka .skladna kompozicija. Hamlet uviđa da je Duh govorio istinu. Hamlet umirući moli prijatelja Horacija da ispriča svijetu pravu istinu. .razotkrivanje ljudskih poroka .zanimljiva fabula. Od tog susreta s očevim duhom Hamlet živi samo za osvetu. Vlast je preuzeo norveški kraljević Fortinbras koji je smatrao da nešto treba izmijeniti u Danskoj državi .to je osmokutan prostor koji u sredini ima pozornicu koja je s tri strane okružena prostorom za publiku. umro je 1616. skriven iza zavjese. bez kronologije . vladari) -komedije (San ljetne noći. bratovom ženom. sumnja da je i ona upletena u ubojstvo njegova oca .7. Hamlet.radnja: Hamlet je tragedija o danskom kraljeviću Hamletu koji od očeva duha saznaje da on nije umro prirodnom smrću. Govorimo o dva subjekta u drami odnosno strukturi zrcala. DANDANDANDAN- podvale spretnim ženama na račun glupih muževa govori o šalama i podvalama u kojima stradavaju glupani nema određenu temu novele o velikim i plemenitim djelima Karakteristike novele: .osjetljiv i plemenit. Ukrućena gospodarica. u Stratford-on-Avonu kojeg napušta i seli u London gdje je imao kazalište ''Globe''. jasan stil Renesansna obilježja Boccacciovih novela: . izaziva u njemu čak i mržnju prema ženama koje nisu vjerne i kojima se ne može vjerovati (kao njegovoj majci). Horacije (Hamletov najbolji prijatelj) .pisao je i sonete. ali i dubokom misaonošću zbog čega stihovi ove tragedije ostaju aktualni i prelijepi i za suvremenog čitatelja 13 .to je pitanje života i smrti . Hamletov duh. kraljica popije otrovano vino.ima 5 činova. u dvojbi je kako se boriti protiv zla. najveći dramski stvaralac svjetske književnosti. Najprije se pravi lud a kralj i kraljica ludilo tumače Hamletovom ljubavlju prema Ofeliji. Jedino svijetlo u njegovom životu je prijateljstvo s Horacijem.djelo je prožeto snažnim emocijama. kćeri dvorskog savjetnika Polonija.likovi: Klaudije (kralj). nego ga je ubio brat Klaudije.djelo započinje rečenicom: ''Biti ili nebiti. Stric ga odluči poslati u Englesku – u smrt.. Nakon što s glumcima pripremi predstavu Mišolovka ili Ubojstvo Gonzaga. tj. Polonijeva kćerka). glumac i redatelj .radnja se odvija u dvorcu Elsinove.jedna od najboljih tragedija u povijesti svjetske književnosti.Hamlet se pravi lud kako bi potaknuo glumce na igru. . Osveta postaje osnovni smisao njegova života. W.tema: prikaz društvene situacije u Danskoj i na kraljevskom dvoru Elsinove.realističnost i uvjerljivost .neočekivani zapleti. Ofelija (Hamletova zaručnica. a Hamlet je moralni pobjednik .engleski pjesnik i dramatičar.

Planine (roman). nazvao svog konja Rozinante. ''La Galatea'' (pastirski) Don Quiote . predstavnici) - vrijeme: vrhunac doseže u 16. Judita (ep). Don Quijote nikad nije posustao.mnoštvo novela koje povezuje glavni lik . Brne Karnautić. Vazetje sigeta grada. završio je u zatvoru djela: zbirka pripovjedaka ''Uzorite novele'' roman ''Bistri vitez Don Quijote od Manche''. .prvi liričari pojavili su se u Dubrovniku. Robinja (drama).stih je osmerac. Don Quijote Svijet mašte i legende.njeguju ljubavnu poeziju u kojoj slave žensku ljepotu. gdje se odrazila. satira i parodija na viteške romane postiže se humorom .prikaz cjelovitog španjolskog društva . Petar Zoranić. Šibeniku. Džore Držić. sebičan i suprotan svom gospodaru. Hanibal Lucić. bio je ranjen (izgubio je ruku).Šiško Menčetić. neuk ali mudar seljak.tema.seoski plemić. Nikša Ranjina.likovi: Don Quijote. Mavro Vetranović. Iako je iz svih svojih pustolovina izlazio poražen. Petar Hektorović.započinje i završava istim stihovima 14 .Don Quijota poistovjećuje s vitezovima srednjeg vijeka 2. značajke. po uzoru na narodnu poeziju tkz. i 12. ne prihvaća je Ne prizna novinu pa starim i zahrđalim oružjem napada vjetrenjače Human je jer je vođen idejom spašavanja svijeta Sancho Panzo Svijet realnosti. Očistio je vojnu opremu svojih pradjedova.hrvatski petrarkisti epika ( Marko Marulić. pripovjedač i romanopisac bio je vojnik. naivan.naši renesansni pjesnici pisali su pod utjecajem Petrarkinog stvaralaštva. previše je čitao viteške romane da mu se kako kaže pisac pomutila pamet.Don Quijote. Splitu. iskazuju osjećaje i raspoloženja neuzvraćene ljubavi HANIBAL LUCIĆ: Jur ni jedna na svit vila .1. dobro razlučuje zbilju od priviđenja. kitica oktava . a sebe Don Quijote. dio (1615). Džore Držić. CERVANTES (Don Quijote) rođen je 1547. Rosimante (konj). HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST (vremensko određenje. Dulcinea (njegova odabranica) . Pratio ga je perjanik Sancho Panza.Don Quijotu se na kraju vraća razum . Svog slugu Perijanika nazvao je Sancho Panzo-susjed seljak ali bez pameti. Dundo Maroje( komedija) LJUBAVNA LIRIKA HRVATSKE RENESANSE . ep drama ( Hanibal Lucić. te je odlučio popraviti svijet (da će spašavati nedužne). Hvaru. petrarkizam. sloga) zove se aleksandrinac . razuma materijalist Oprez Priprost seljak.M. Vladaricu svoga srca pronašao je u priprostoj i ružnoj seoskoj djevojci Dulcinei. umislio si je da je i on vitez. dio (1605). te se preobrazio u viteza.tema: opis ženske ljepote .stoljeću značajke: razvija se pod utjecajem talijanske književnosti u gradovima uz more: Dubrovniku. Ribanje i ribarsko prigovaranje.radnja: predugo zaokupljen u dosadi čitanjem viteških romana seoski plemić iz Manche.najstariji stih naše renesansne poezije je dvostruko rimovani dvanaesterac (rimuje se nakon 6.vrsta: viteški roman.kompozicija. u siromašnoj obitelji najznačajniji španjolski renesansni dramatičar. privida idealist Bezumna hrabrost Tragikomičan lik jer živi u svijetu kojeg idealizira Stvarnost pokušava prilagoditi svojim idealima. Marin Držić. začinjavce i po uzoru na trubadursko stvaralaštvo . vrhunska djela književnosti i umjetnosti nastaju u bogatom Dubrovniku koji je sačuvao slobodu i samostalnost predstavnici i djela: a) b) c) lirika( Šiško Menčetić. Naoružao se i uzeo novo ime. Zadru. Sancho Panza (štitonoša). zna se suočiti sa stvarnošću stoga mu mora pomoći Lakovjeran i naivan jer se oduševljava obećanim otokom 12. Hanibal Lucić. Kada mu više nije bilo dovoljno čitati odlučio je spasiti svijet od zla i nepravde.sukob svijeta realnosti i mašte .ljubavna pjesma .

Judita.ljubavna pjesma pisana stihom bugarštice (dugi stih naše narodne epske pjesme) .pisana je dalmatinskom čakavštinom 16. fizički je veoma ružan.zazivanje Boga za pomoć .najznačajnija djela na latinskom jeziku: ''Davidijada''.) .nezadovoljstvo sa životom PRVI HRVATSKI ROMAN. Holoferno (hrabri vođa Asiraca).crne oči i crne tanke obrve.motivi: čelo.zadarska okolica.Holofern: velik vojskovođa. Ozija (vrhovni svećenik u Betuliji) .prvi umjetnički ep hrvatske književnosti.moli da mu bude vjerna. kosa.. a pisao ju je za neobrazovani puk ( u to doba zabranjeno je bilo pripovijedati na hrvatskom jeziku) . PETAR ZORANIĆ. u Splitu.njena ljepota kod svakog izaziva radost. okrutan.motiv buđenja prirode . njegova slabost su žene (požuda prema Juditi).izaziva radost.rođen je 1450.djelo je posvećeno kumu Dujmu Balistriliću . veselje i tjera na tugu.teži skladu.likovi: Zoran – pjesnik.kompozicija: ep od 6 pjevanja/LIBAR/ . ''Molitva suprotiva Turkom'' JUDITA .iznenađen je ljepotom žene koju je vidio (idealizirani lik).po uzoru na antiku . Živjela je 105..pastirski roman.otac hrvatske književnosti .imaginarni put koji traje 7 dana . Njegova neumjerenost u jelu i piću pokazuje koliko je halapljiv i pohlepan. slavi i veliča ljepotu svoga rodnog kraja.. odana Holofernu. Zoranova želja da se oslobodi ljubavi. MARULIĆ: JUDITA . ''Svetac''.u sebi sadrži pjesma što ih pjevaju pastiri . plač i suze . krase ju duhovne vrline i ljepota.vila u romanu simbolizira domovinu Hrvatsku .prikazana je u bijeloj odjeći i kao vila. ''Evanđelistar''. 13. .potpuni kontrast Juditi . lice uspoređuje s ružom.ljubavna elegična pjesma tužnog tona . zavela je svojeg najvećeg neprijatelja. godina. a umro 1524. lijepa udovica iz Betulije. pastir Marul . no na kraju shvaća da je bit života u duhovnim vrijednostima. bijeli vrat i prsa.likovi: Nabukodonosor (pohlepan vladar).tema: udovica Judita spašava svoj narod ubivši Holoferna (sukob Asiraca i Izraelaca) .PLANINE .pripada humanističkom krugu Splita. vila Dejanina. .Vojska: mnogobrojna i naoružana.opisuje put pastira Zorana po njegovom zavičaju. Uništava sve pred sobom ''Gdje ona prođe.u pjesmi je prisutan akrostih u kojem pjesnik GIORETA ispisuje svoje ime ŠIŠKO MENČETIĆ: Prvi pogled .započinje invokacijom. stoljeća. no ne nalazi ga pa želi umrijeti . ''Pouke za čestit život prema primjeru''.ljubavna pjesma pisana aleksandrincem . trava ne niče' 15 . tiskana 1521. iskrena je domoljupka i religiozna je.pisao je narodnom( hrvatskom) i latinskom jeziku . ambiciozan i samopouzdan. Svoju ljepotu koristi kako bi pomogla vlastitom narodu. zubi kao biser DŽORE DRŽIĆ: Grem si grem . kruna od kose .tema: Prisutna domaća stvarnost rodoljubnog osjećaja.ponavljanjem stihova izražava svoju želju za odlaskom na mjesto gdje će pronaći duševni mir radi nesretne ljubavi. Splela je vijenac od kose i ima zlatne pramenove (motiv kose) i na kraju motiv gorčine NIKŠA RANJINA: Odiljam se .Judita: pravi renesansni idealizirani lik.piše po uzoru na naše začinjavce i antičke (rimske i grčke) pjesnika .tema je preuzeta iz Starog zavjeta( napisana 1501. M. . Abra (sluškinja). Njezina je čvrsta vjera spasila narod.ima specifičnu kompoziciju.idilična slika prirode..najznačajnija djela na hrvatskom jeziku: ''Judita''.pred uvod stoji podatak: LIBAR MARKA MARULA SPLIČANINA U KOM SE UZDRŽI ISTORIJA SVETE UDOVICE JUDIT U VERSIH HRVATSKI SLOŽENA . prvi hrvatski roman u stihu i prozi . vila Zorica.

to nisu bili školovani glumci.stilska figura namijenjena učenim 20 pjevanja otpjevao Prvi koji se brzo raspline i koja se temelji na vještini ljudima. Pera. . Saznajemo da je ''Dundo Maroje'' prethodila komedija Pomet koju je izvodila Pomet družina. ali potpuno pasivan i nesposoban da se sam izbori za voljenu ženu. osobnih trauma zbog neuzvraćene ljubavi. portugalska riječ BAROCCO. 2) Prolog.značajke: kićenost.. Započeo je kao lirik. vjeruje u sreću i zna da će mu ona kad-tad pomoći. Venera i Adon.. odana svojoj gospodarici – najprije prihvaća Popovo udvaranje.u djelu se isprepleću povijesni događaji sa ljubavnim zapletima i fantastičnim događajima (anđeli.Petrunjela. što mu na kraju i uspijeva.biser nepravilnog oblika . Skup. pjesnikovih osjećaja (osamljenost.lakomislen..Pomet Trpeza. Laura i Petrunjela. 15. sa sinom i njegovom zaručnicom Perom. Španjolska knjiž.Laura. . napisana 1551. ljepoti i skladu .zvučnih figura. Iako voli Pometa izaziva ga svojim pjesmama želeći na taj način da se on potrudi kako bi je osvojio. mjestu radnje i likovima. Ti su ljudi izmiješani u svim zemljama. pokladna igra. Maro i Popiva. neobična metaforika. mnoštva opisa pejzaža.život je stvarno san končeto.Pjerin komedije: Novela od Stanca.autor govori o radnji. Najviše se učvrstio u europskim katoličkim zemljama (Španjolskoj. tragedija. Giambattista Marino Luis de Gongora Torquato Tasso Pedro Calderon de la Barca začetnik je marinizmaPisao je pjesme i poeme . Popiva .farsa.Likovi: Dundo Maroje i Bokčilo. uživa u okusu. Vesela dubrovačka djevojka.).ep u 20 pjevanja ispjevan u strofama od 8 jedanaesteraca .autor drame Život je složnih i neobičnih vrlo razumljiv jezik. BAROK U EUROPSKOJ I HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI EUROPA . do pol.bogati plemić. on je kriv za sve zavrzlame u djelu) .kulteranizam ili križarski rat koji je zato treba tražiti trajne pronalaženja sličnosti gongorizam završio oslobođenjem duhovne vrijednosti između 2 različita i Jeruzalema suprotna pojma Torquato Tasso: OSLOBOĐENI JERUZALEM . te sve spletke i prijevare u radnji izvodi s lakoćom.tema je povijesna gdje se pojavljuje mnoštvo mitskih motiva.ima odlike inteligentne.14. . razočaran je postupcima svoga sina. pohlepna. pastorala. Vođa križarskog pohoda bio je vojvoda Goffredo. .star i škrt. svojim iskustvom je nadmudrio vlastitog sina.nosilac je cijele komedije. Koristi neobične metafore. razočaranje i prolaznost) 16 . ne razmišlja o budućnosti.) Najznačajniji predstavnici: LIRIKA EPIKA DRAMA Talijanska književnost Španjolska književnost Talijanska knjiž. isprepliću fantastika i .autor epa Oslobođeni refleksija o prolaznosti ponavljanja.psihički je produbio uporaba neobičnih specifičnost njegova radnju u kojoj se svoje likove motiva. Dundo Maroje tragedija: Hekuba NOVELA OD STANCA . Specifična zbog 2 prologa.Maroje. Ljudima ''nahvao'' Držić smatra dubrovačku vlastelu koja je loša. . čarobnjaci.Ugo Tudeški(Laurin ljubavnik).tema: oslobađanje Isusova groba .razvija bogatu epsku . rade za njih a misle na sebe lukavi su i snalažljivi. Pomet Trpeza i Ugo Tudeški. pjesništva: koristi učen. Tripče de Utolče. štedi u svemu.Bokčilo. Uživa u gomilanju novca. stvara realnost san s mnoštvo metafora i zvučnih vlastitu sintaksu. MARIN DRŽIĆ (književno stvaralaštvo) Držić je najveći dramski pisac naše renesansne književnosti.odani su svojim gospodarima. vratio se iz Rima gdje je spašavao novac u Dubrovnik sačuvavši nešto dukata i nešto robe. sebična nesposobna i intelektualno bezizražajna. pišući ljubavne pjesme u duhu petrarkizma ( Pjesni ljuvene ).kompozicija.traje od kraja 16. 18 st.rasipni mladić koji troši novac na kurtizanu kupujući poklonima njezinu ljubav. djela Jeruzalem u kojem je u .. veoma je inteligentan i lukav.(podvrsta komedije koju karakteriziraju karikirani likovi i vulgarni humor) DUNDO MAROJE.komedija karaktera i intrige. . Komedija završava upozorenjem roditeljima da ne daju novac djeci. Pomet.pohlepna kao jedini način iskazivanja ljubavi prihvaća novac i materijalne vrijednosti . neshvaćenost. spretne i domišljate sluškinje. Francuska. Grižula. više voli svoj novac nego sina. Pisao je sve dramske vrste poznate u doba renesanse: komedija. koristi . nezadovoljni. egoističan je i nemoralan. kontrasta –reakcija je na renesansu. (sluga koji želi pametno iskoristiti fortunu kako bi namjestio Lauru Ugu Tudeškom. Italiji.Maro. a potom Pometovo. mnoštvo epiteta. razigrana duhovitost. Ubrzo se potpuno posvetio drami te je u tom književnom rodu ostvario svoja najbolja djela. željeli bi biti hedonisti. 1) Započinje prologom Negromanta (čarobnjaka) Dugog Nosa koji govori da je putujući iz Indije sreo ljude ''nazbilj'' (prave ljude koji su tihi. pastorale: Tirena. oni se međusobno sukobljavaju. mudri i razumni) i ljude ''nahvao'' (loše i zle ljude).

abab -ukrštena rima. i XV.Olimp – velike se stvari gube jer nema nikoga da o njima piše . samo Ivan Mažuranić uspio je nadopuniti XIV. Grdan. pjevanje . 4 osmerca) . predstavnik je plemstva. Osjećao se jadnim. U djelu nema glavnu ulogu. Ivan Bunić Vučić (Plandovanja). kod Hoćima od strane poljskog kraljevića Vladislava. I XV. Radnja se odvija na dan Sv.književno stvaralaštvo.borba između dobra i zla ( kršćanstva i islama) . Osman .traje od 17. On je hrabar i pravedan. školovao se kod Isusovaca (Camilo Camili mu je bio učitelj) započeo je pisanjem ljubavne poezije koju je kasnije spalio Djela: mitološke drame: Arijadna.inspiracija: poraz Turaka 1621.želja roditelja i djevojaka za slobodom . ali veoma bogat.Ivan Belostenac.Lucifer: kralj pakla . 18 st.Dubravka je prvi put prikazana u Dubrovniku 1628.ponavljanje. pokušavao se izjednačiti sa Bogom . sloboda . stihovi osmerci ( 4 stiha. potištenim. željan je vlasti. Ignjat Đurđević (Uzdasi Mandeljene pokornice) 2) Ozaljski krug: Petar Zrinski.mjesto radnje: Dubrovnik (Dubrava).miješanje štokavskog i čakavskog narječja 17.mržnja.je najljepša pastirica.tema: odnos jave i sna . Dubravka je simbol dubrovačke slobode i vlasti. Podmitio je suce samo da bi se domogao lijepe Dubravke.po Gundulićevoj ideji takav čovjek mora stradati 17 . Dubravka).nedostaje XIV.ružan i star. pesimizam . i ima alegorijsko značenje. Prozorpina ugrabljena. Ana Katarina Zrinski 3) Kajkavski krug: Juraj Habdelić (Gizdos mladeh ljudi) 4) Slavonski krug: Antun Kanižlić (Sveta Rožalija) 5) Djelatnost vjerskih redova: ISUSOVCI. Jakov Mikalja. . Junije Palmotić (Pavlimir). st . Miljenko. a Grdan simbolizira obogaćen sloj dubrovačkih građana. Miljenko simbol plemstva.Gundulićevo životno djelo Dubravka . voli zapovijedati. bori se za ljubav svoje voljene i plače radi nje. Juraj Križanić.tu Gundulić prikazuje bitku kod Hodirna i Osmanovu pogiblju.Bartol Kašić. a umro 1638. započinje invokacijom . pogleda na državu i društvo.list Osmana predstavlja čovjeka koji je uzvišen nad drugim ljudima.hrvatska barokna književnost je vezana za protureformaciju (katoličku obnovu) kojom se nastoji suzbiti protestantizam . ali se sva radnja okreće oko nje. do pol. PAVLINI.monolog započinje upozorenjem: Život je san HRVATSKA .mnogi detalji iz epa su dio piščeve biografije Pedro Calderon de la Barca: ŽIVOT JE SAN . pjevanje. Vlaha . IVAN (DŽIVO) GUNDULIĆ. U djelu ima ulogu intriganta ili spletkara koji isprepliće radnju i čini je zanimljivijom. kontrasti: nebo . prolaznosti. Fran Krsto Frankopan (Napojnica pri stolu). Čim je saznao da je njezina ruka dana Grdnu poželio se osvetiti. metafora . FRANJEVCI.mnoštvo epiteta.pisci su podijeljeni na krugove: 1) Dalmatinsko-dubrovački krug: Ivan Gundulić (Osman. događa se u idealnoj utopijskoj zemlji u kojoj žive pastiri i pastirice. Ne zaslužuje Dubravku. u Dubrovniku.ep u 20 pjevanja . simbolično predstavlja pobjedu cijele kršćanske zajednice TEMA: rat protiv Turaka . zao je. pohlepan je. Starac Ljubdrag je nosilac Gundićeve filozofije.povijesni i kršćanski moralistički ep . Dijana.petrarkistički elementi : opisuje ljepotu žene . .zemlja život – smrt ljubav . Armida religiozna poema: Suze sina razmetnoga prepjev sedam psalama: Pjesni pokorni kralja Davida pastorala: Dubravka ep: Osman.prva dva pjevanja imaju filozofski karakter .ropstvo .likovi: Dubravka. na kraju je ipak dobio svoju Dubravku.barokni elementi vjerska tematika. Ona je idealizirani lik-vila.. Od malih nogu voli Miljenka i obećana mu je. mislio je da je zlo pobijedilo.to je alegorijska pastorala – melodrama u 3 čina.je najljepši među pastirima i simbol je dubrovačkog plemstva. značaj piše po uzoru na Torquatta Tassa.tema: hvalospjev dubrovačkoj slobodi . te konačnu propast turske moći .Matija Divković 16. pripada dubrovačkom baroknom krugu rođen je 1589. U djelu je simbol vlasti i slobode. ali nije bilo tako.

encikiopedije. i ako je ispravno onda smo riješili stvar) .likovi su većinom plemići. zasnivaju se na razumu .poljski kraljević.pjesnička kvaliteta.uzoran barokni ep .osjećaji su potisnuti u drugi plan JEAN RACINE – Fedra .drama mora imati 5 činova (uvod. kćer Ljubdraga. Diderot. strasti.Judita = uzoran renesansni ep .poučnost koju izvlačimo iz radnje .Ljubavni trokut .nema velike zaljubljenosti.naučiti nekoga. moralan. poziva na dvoboj Osmana kad je ču1a da je zatočio njezinog zaručnika Sunčanica .nema tragičan završetak . zaljubljena je u Osmana. knezovi . filozofija u književnosti predstavnici = Roussean. otvoriti mu oči klasično .Rodrigo mora obraniti očevu čast . bogata metaforika.književnici i njihova djela .analitičnost (svaku teškoću da bi je mogli svladati moramo raščlaniti na jednostavnije dijelove) . Rodrigo.antiteze: Osman – Vladislav.Mozart. on u epu provodi otmicu Sunčanice i susreće jednom Sokolicu Sokolica .ispravnost (ako je potpuno.Carlo Goldoni .glazbenici .nadstojnik za sultanova harema. nema neku važniju ulogu u Osmanu. svojim shvačanjem.romantična bojnica.Osman je prikazan kao pojedinac (težnjama.svako djelo nastalo u klasicizmu mora imati te elemente .postupnost (od jednostavnog ka složenijima) . KLASICIZAM I PROSVETITELJSTVO U EUROPI razdoblje od sredine 17. znameniti prizor kad zatiče Sokolicu na kupanju Korevski .kazališna umjetnost u vrijeme baroka nije bila uzdignuta na umjetničku razinu pravila . prosvjećivanje naroda. Gundulić u Osmanu detaljno opisuje njegov put preko prošlogodišnjeg bojišta (za sklapanje mira) taj mir je u stvarnosti sklopljen nakon Osmanove smrti Kaziar aga . PROSVJETLITI . didaktičnost . Osman .pravila su jako bitna za klasicizam.drama je osnovna .didaktičnost. Beethoven . uzori iz antike.zaručnica Krevskog. reformator talijanskog kazališta (comedia dell arte). Voltaier.nema proze . začarala je čak Vladislava svojom ljepotom.uvijek se osuđuje zlo DlDAKTIČNOST . st. Infantkinja .Rodrigo ubije oca Himena .ukrasni epiteti . uzvišenost stila i jasnoća posredno nadahnuće u djelima starih Grka i Rimljana barok: kićenost. Krunoslava – Sokolica .uvijek vrijedno suprotstavljen kićenosti baroka i krajnostima rokokoa klasična estetika smirenost i dovršenost oblika. on u epu putuje na Balkan da traži ljepotice za sultanov harem. moralnost. Voltaire „Candide“. improvizacija . zaplet. kupanje njenih bojnica je značajan prizor u Osmanu Krunoslava . Haydn. racionalnost .istinitost (istinito je samo ono što možemo spoznati razumom) .tragikomedija .prosvjetiteljski pokret.razlike sadašnjost – prošlost.Gostionicarka Mirandolina. racionalizam prosvjetiteljstvo.mora se poštovati trojedinstvo .Molier „Skrtac“. vrhunac. rasplet) MORALNOST .Himena. uzima je Kaziar-aga za Osmanov harem ona je samo jos jedna hrvatska robinja Vladislav . jednostavnost (savršenstvo forme(Aleksandrinac)). život – smrt LIKOVI: Ali-paša nije povijesna ličnost.racionalnost. ali ipak je to djelo bio najčitaniji tekst starog Dubrovnika . bogati i čist jezik . do kraja 18.U svoje doba Osman nije tiskan. moralnost. unutrašnjem borbama) . prinčevi.komedija .tragedija u 5 činova 18 . Biblija).razum kontrolira strasti . a ako i ima treba znati kako se ponašati u skladu s njima . pobožnost (religija. stalni likovi. peripetija.treće važno žensko lice. u starosti nije uopće sudjelovao u bitci kad bi joj podigao moral nakon bitke..Rene Decartes najznačajniji predstavnik klasicizma „mislim dakle jesam“ (Cognoto ergo sum) . cvijeta razvoj znanosti .zarobljenik. Mantesquie Francuska . Pierre Cornellie „Cid“ . uspio je pobjeći uz pomoć svoje supruge i nekog Grka 17.tragično . filozofija zdrava razuma. filozofija religije klasicizam: jasnoća stila.

Cleante. maštu i osjećaje 19 . Jezik i stil: komedija karaktera. HRVATSKA KNJIŽEVNOST PROSVJETITELJSTVA (značajke djela. Škrtac Komedija u 5 činova. W. Romantizam je opće kulturni i umjetnički pokret. Diogeneš) 19. a drugi je u obliku kronike opisuje događaje iz svjetske i hrvatske povijesti ( biblijski događaji. A. Harpagonova škrtost i njegov odnos s drugim ljudima Mjesto radnje: Pariz-kuća bogatog i škrtog Harpagona Vrijeme radnje: početak 18. M. ali na kraju razum popušta tema: odnos ljubavi i mržnje MOLIERE: Pravo ime mu je Jean Bapitste Poquelin. značajke: .suprotstavljanje klasicističkom racionalizmu . A: K.oslanjanje na emocije. i 1830. tragičan završetak. ali najviše govori o povijesti Dalmacije. nastala pod utjecajem Plautove Aulularije i likova škrtca iz francuskih farsi i comedie dell`arte. javlja se u doba velikih društvenih i povijesnih zbivanja (Francuska revolucija 1789. Elise.st.ističe se značenje prosvjete i kulture pa se i u književnim djelima osjećaju namjere autora • • • • prosvjetiteljske dvije su bitne odrednice u razvoju naše prosvjetiteljske književnosti: 1) regionalna obilježenost.. tragična krivnja. Andrija Kačić Miošić otkriva narodnu povijest u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga poznatiju kao PISMARICU. Pjesme su napisane narodnim epskim desetercem.didaktički karakter književnosti . On osuđuje ponašanje i upozorava da škrtost kvari ljudski karakter! 18.st. Djelo je podijeljeno na dva dijela: prvi je zbirka poučnih uputa za kršćanski život. st. povijest Skandinavije. potajno zaljubljena u svog pastorka Hipolita tragičan lik. o Slavonija: Matija Antun Reljković želi unaprijediti život slavonaca svojim djelom Satir iliti divlji čovik: to je epski spjev ispjevan ikavskom štokavicom i epskim desetercima. A.u kojoj je Kačić kao pravi prosvjetitelj želio sačuvati sjećanje na nacionalnu povijest. Karakter: Harpagonov strah. uzroci. Poe ) • • • vrijeme: javlja se krajem 18. uzvišeni stil razum iznad svega. intrige te društvena komedija. EUROPSKI ROMANTIZAM (vremensko određenje. a vrhunac je između 1800. u drugom dijelu Slavonac uvjerava Satira da je prihvatio njegove savjete (satir= pripovjedač) o Sjeverna Hrvatska: kajkavske pjesmarice i drame. predstavnici. Gota. Reljković. Likovi spletkare jedan protiv drugog.. Forsine. Mariane. Dijalog: razgovor Valera i Harpagona. podijeljen u dva dijela.moralno. vrhunac komedije Tituša Brezovačkoga (Matijaš grabancijaš dijak.- Fedra je žena atenskog kralja Tezeja. Goethe ili E. Tema:ismijavanje škrtosti. značajke. Valere. kritika gubljenju plemenitosti zbog škrtosti. Napoleonov uspon i pad) koja snažno utječu na svjetonazor pojedinca koji više ne vjeruje u skladnost života značajke: . Le Flech i Jacques Problemi: sukob generacija i težak položaj žene u ono doda (Elise mora sve slušati svoga oca) Molierova kritika kroz ovo djelo: kritika pokvarenom lihvarskom društvu. 2) raznolikost stilova (poetika) predstavnici: o Dalmacija: Filip Grabovac tužno pjeva o položaju Dalmacije u djelu Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga. zatim opisuje razdoblje turske vlasti kritizirajući Slavonce zbog mnogih predrasuda i loših običaja.J.u prvom dijelu govori o lijepoti Slavonije. Diokleocijanovo doba itd. Miošić) vrijeme: 18. a pjeva ih narodni pjevač. Likovi: Harpagon(bavi se lihvarstvom i time se i obogatio).

To mu je zajedničko s Lottom. smrt mu je jedini izlaz – oslobođenje od boli. kad se on ubija – njeno se stanje znatno pogoršava (strah za njen život). Pravo romanističko djelo (likovi. Poimanje da je višak kod dvoje ljudi prema kojima iskreno gaji prijateljstvo tjera ga da stvari pokuša riješiti racionalno. gazela itd. ona Wertheru nikad nije ništa obećala nit je skrivala da je Albertova. god.. Njena simpatija pa i ljubav prema Wertheru je sasvim prirodna. Puškin ) . izaziva radost i povjerenje. Njegova ljubav prema Lotti prerasta u opsjednutost njome. Međutim sve dobro što ima Werther ima i Albert. lijep.. svjetsko. Pisao je tekstove gotovo svih književnih vrsta i iz nekoliko znanstvenih područja. lijep. Osvetiti se htio mnogima: ljudima. iskrena.povijesna ( Victor Hugo) .snažan individualizam . pobuđuje naklonost. simpatičan. zadovoljava se mrvicama. koji sadrži autobiografske podatke Goethea koji je u Wertheru uspio izraziti ono što su mnogi osjećali. uglađen. mnogi mladići ubili po uzoru na Werthera – pretjerana osjećajnost iz roman postala je modom tog razdoblja. Njoj je majka umrla i ostavila joj osmero braće da se brine o njima. Albert: Albert je po svemu trebao biti negativan lik koji je suprotnost Wertheru i zapreka iskrenoj ljubavi. drag. Voli prirodu i književnost – Homera i Osijana ( u tim djelima on i Lotta pronalaze sebe).dalekih nepoznatih krajeva ( G.intimna ( A. Istina je da ne zna satima razlagati o osjećajima i uzdizati Lottu. Vođen je svojim slijepim emocijama. ali ima stabilnost i promišljenost koji pružaju sigurnost. Homer. Patne mladog Werthera: Epistolarni roman – roman u obliku pisama. u Frankfurtu 1749. dobra. Ona voli Werthera ali toga se plaši i stoga biježi od njega. ali i skučen i dosadan. spokojstvo i toplinu. radi kao činovnik.lirika. god. al daje otkaz jer ne podnosi da mu netko zapovijeda. Bitna funkcija pejzaža u djelu: krajolik je utočište banalnosti svakodnevnog života. ovisi o Wertherovom raspoloženju. Njegov sudar sa stvarnošću završava pravim slomom. Goethe. licemjerstvu i lažnoj emocionalnosti.nacionalno. opisuje njegovo unutrašnje stanje(duša) i najdublje osjećaje. Pisac je htio ocrtati mlada čovjeka nadarena dubokim čistim osjećajem koji se ne snalazi u životu te rastrojen ljubavnim jadima (ljubavna strast potiče intezitet doživljaja) izvrši samoubojstvo. Samoubojstvo kojim on okončava svoj život je čin osvete.Putuje Njemačkom. Shakespeare. Činjenica da Lotta nikada neće biti njegova pobuđuje u njemu revolt. a temelji se na poniranju u unutarnji svijet psiholoških reakcija. Ona je sposobna pružiti ono što traži moralni kodeks. Byron) .. hladan. On je pretjerano osjetljiv. On je tzv. Radišan je čovjek koji živi u realnom svijetu.«svjetska bol». J. A.Voli. realan i snalažljiv i voli Lottu na svoj način. Schiller. S. već Werther! Odanost prema Albertu dovodi je korak prema savršenosti. Iz ugledne je obitelji. Kontrast se nalazi upravo u Albertovu smislu za realan život (presudan u Lottinoj odluci). Lotta i Albert Opis likova: Werther: Pasivan buntovnik. A Werter se vraća. umjetničko i psihološko značenje Likovi: Werther. Ljudi ga vole.dominantan književni rod . G. obrazovan.. A. Poe) . plemenit i darovit mladić. društvenom poretku. a još lakše rastuži te prepušta tuzi i jadu.javlja se interes za nove književne forme – roman u stihu. Lotta je na svoj način tragična žrtva – osuđuje sa na lagano umiranje u monotonoj svakodnevici života. Roman psihološki analizira likove. prirodu i glazbu. a ne milosrđa.. Zanosi se maštanjem. Njegova čestitost i briga 20 . Schiller) i života GOETHE: Johan Wolfgang Goethe: najveći njemački književnik i mislilac. nježna. Italijom. tema: Wertherova nesretna ljubav prema Lotti i njegovo nesnalaženje u okolini u kojoj se nalazi stil: jednostavan. pametan. Studirao je pravo u Strassburgu . radnja) koje odbacuje sve klasicističko. de Lamartine.odmetništvo i sukob sa zakonom ( F. On je racionalan.okultna i mistična ( E. Uzori su mu: Biblija. Lotta: Albertova zaručnica. već svijetu mašte.W. god. osjećaj tuge zbog uzaludnosti i potpune promašenosti svijeta . zaobilazi sve realne probleme. moralu. glazbu. te tako gubi smisao za stvarnost – tipičan romantični junak. Po struci je pravnik. On zanemaruje realno postojanje Alberta dok mašta o sreći s Lottom.melankolija i pesimizam . materijalno dobrostojeći. iako nije i dozvoljena. isto kao i Werther: književnost. te nada u ponovni susret s Lottom i ostvarenje sreće u nekoj novoj dimenziji postojanja. Albert je mlad. Oličenje je ženstvenosti: lijepa. On je pasivan lik koji se nedovoljno bori sa stvarnošću. usmeno pjesništvo. To je jadan romantičan čovjek koji ne živi u realnom. bajronovski junak: osoba u sukobu sa sredinom u kojoj živi ali i sa samim sobom. a umro 1832. Mlad je. Roman prikazuje sudbinu individualnog pojedinca čija je ličnost simbol težnji i raspoloženja mlade generacije. tematika: . Za razliku od Werthera njoj je lako pomiriti se sa životom. s ljubavnom tematikom. ni sam ne zna što želi. zbog tog su se romana jedno vrijeme u Njem. Majci na samrti dala je obećanje da će poći za Alberta (važno!).isticanje prirode kao utočišta za ranjenu dušu .. al očekuje razumijevanje drugih. Lako se oduševi.istražuje i piše. To je prvi Goetheov roman-1774. požrtvovna. Njena velika ljubav prema Wertheru je potvrđena na kraju romana kad.. Ali tu prekršaj ne čini Lotta. Werther ima sposobnosti ali nema želju i ustrajnost u radu kad je riječ o realnom životu. rođ.• . Ljubav je za njega patnja kojoj se ne može oduprijeti.

mistično okultna-poema . rano je ostao bez roditelja. svog raspoloženja.društveni slojevi. da će biti voljena i cijenjena supruga.kroatizam . likovi i verifikacije . Poe mnogo truda ulaže u formu i stih svoji pjesničkih radova . jer kako bi izgledao u Lottinim očima da ga je pokušao surovo odstraniti.smrt – duša iz sjene koja „ustati neće nikad više“ . urednik.hrvatski narodni i književni preporod 1813. sam je. Prethodnik je larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti) i simbolizma (slikovitost. zov. sjene .Hrvati su prepustili Mađarima da rješavaju njihove probleme sa Austrijom i da provode mađarizaciju .ilirski pokret (1830. samoća.započinje Šenoino doba (kraj romantizma) PREDPORODNO DOBA 1813.gavran mu je uništio svaku nadu da će je ponovno vidjeti TEMA – dolazak ptice u piščevu sobu. novinar. Bio je sklon neurednom životu. Oženio se trinaestogodišnjom sestričnom Virginiom.obavezan je mađarski jezik u školama .tehnika šoka .-1830.za Lottinu obitelj daju Lotti.nastaje mlada građanska klasa (obrazovana) . školuje se u Engleskoj. odrastao u kući bogata trgovca. mistike.pjesnika je strah. tame i dolazi iz podzemnog carstva smrti . seljaci (neuki) . mađarizacija . svjestan izbor jedne osjećajne atmosfere koja je važnija nego događaji. 1845 – zbirka pripovijesti.) Ljudevit Gaj.) Američki pripovjedač i lirik.zalagao se da hrvatski bude ravnopravan s mađarskim.to bi mogao biti Leonorin duh. ritam. dolazi gavran i slijeće na kip Palade (božica mudrosti) i zauzima gospodarski stav . feudalci (većinom govore francuski i latinski).pad Napoleona.od romantizma govorimo o novijoj hrvatskoj književnosti . zle kobi. strah. Unutar hrvatskog narodnog preporoda . . A. sasvim logično. Uz malo strpljenja i u pravo vrijeme on je Lotti dokazao da je baš on pravi za nju. te jezovita djela i zločine. straha. epska opširnost.pjesma započinje opisom mistične atmosfere i mističnog prostora . -1860. netko dolazi. Vrhovac piše poziv za sakupljanje narodnog blaga i običaja svim duhovnim pastirima svoje biskupije (proglas svećenstvu) 1815.lirski elementi: dominacija osjećaja . redovito opisuju mistične teme.na svako pitanje odgovara tim riječima . Dalmacija i Istra vraćaju se pod Habsburšku vlasti . osjećaji). Lenora mu se ne će vratiti .sklonost prema bizarnom . Pisao je pjesme mistično-romantičnog ugođaja i bizarnih motiva.jedno od najznačajnijih djela američke književnosti. Mihanović: „Reč domovini o hasnovitosti pitanja vu domorodnom jeziku“ .osjećaj straha je sve veći.opis noći.poanta na kraju . strah ga je. obraća se gavranu. -1843.dramski elementi: dijaloška forma .antologijska pjesma.ugođaj je mističan i tužan . . gotovo na ulici. Njegove priče nastale su pod utjecajem engleskog „romana jeze“. latinskim i drugim jezicima 21 . EDGAR ALAN POE (1809.motivi: noć. njegovo najvrjednije djelo. da li će je sresti u Edenu (zemaljski raj) da li je on vrag ili ptica . Werthera voli i prihvaća što je veoma čudno! Ipak u Albertovoj strpljivoj reakciji prema Wertheru može se iščitati i nešto životne lukavosti. na vratima nema nikoga . . na granici je sna i jave. On je mudro spoznao da je Werthera bolje imati za prijatelja nego za suparnika.pojam vezan uz politički život Hrvatske 1860. 1840 objavljuje zbirku novela „Groteskne priče i arabeske“.kompozicija: 18 sekstina . dočaravanje raspoloženja.1849. čežnja za Leonorom koja je mrtva . smrću lijepe žene 20.ilirizam – ideja o ujedinjenju Južnih Slavena . 20 godina radi kao kritičar. bavi se njegovom najdražom temom.pridaje se veća pažnja jeziku . budućnost) . da li će sresti Leonoru.pjesma govori o smrti .„Nikad više“ – riječi koje ptica govori pjesniku (refren. ispituje ga zašto je došao. A. Dobar je čovjek koji zaslužuje Lottu.odgovor je konstantan – „nikad više“. rođen u Bostonu. smrt voljene žene . HRVATSKI ROMANTIZAM –HRVATSKI PREPOROD . M. smrt pisca. Opsjednut problemom smrti (Gavran). 1813. noć je i pada kiša. izvjesna radnja . tješi se da je slučajan prolaznik. Njegovu vrijednost prvi je otkrio Charles Baudleaire Gavran .gavran je simbol smrti.E.epski elementi: dugi tekst. čak i Werther to misli. nakon njezine smrti i on umire. garanciju da će život proživjeti sretno i mirno. začetnik tog pokreta = pokret ima političko značenje i obilježe.središnja uloga „dojma“.germanizacija. duhovi. boležljiv.

himne  Lj.kolektivizam (jedinstvo nacije) . faza 1830.književnost je izraz političke koncepcije i ideologije iliraca .motivi iz hrvatske prošlosti domoljubne pjesme: budnice. Preradović. prvi pisac u hrvatskoj književnosti kojemu je književnost bila jedino zanimanje. S. „Genius patriae (Duh domovine nad zaspalim svojim sinovima) . pokrenuo časopis „Kolo“ 1942 zajedno sa Rakovcem i Vukotinovićem. Štos . prva hrvatska povijesna tragedija. Sakcinski „Juran i Sofija“.prvi književni časopis u hrvatskoj književnosti 1843. Gaj je htio da književnost bude povezana s politikom.preporodna lirika: budnice. faza1843-1850/60. štokavsko narječje postaje književnim jezikom. Stanko Vraz Epika: Ivan Mažuranić Drama: Ivan Kukuljević Sakcinski. Šporer: „Oglasnik ilirski“ – za pripreme izdavanja lista na hrvatskom jeziku ILIRSKI POKRET 1830. Mažuranić „Pogled u Bosnu».ugledanje na narodno stvaralaštvo (Gundulić i usmena tradicija) . (Varaždin. Vraz.individualizam . NAJZNAČAJNIJI PISCI I DJELA U RAZDOBLJU HRVATSKOG ROMANTIZMA Razdoblje hrvatskog romantizma u književnom smislu pripada drugom dijelu razdoblja ilirskog preporoda. ode. objavio je prvu književnu kritiku u 22 . 1840. pa Gaj uvodi pravilo: jedan glas. 1830. Babukić piše prvu gramatiku hrvatskog jezika u razdoblju Ilirskog pokreta 1840. studirao filozofiju i započeo studij prava.osnivanje čitaonica 1838. Lirika: Petar Preradović. Derkos.intenzivniji književni rad 1842 M. I. Stanko Vraz. najznačajnije zbirke su „Gusle i tambure“ i „glasi iz dubrave žeravinske“.Gaj ih naziva Rak-Vuk-Vrag jer su mu upropastili Ilirski preporod . ep Obilježja književnosti .K. za to se Gaj izborio 1835. Gaj: „Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja“ .dinamika (zatvoreni u sebe) . Slavonska i Dalmatinska“ S.netipičan (specifičan) razvoj s obzirom na europski romantizam: europski hrvatski . putopis I.optimizam . 1868. Antun Nemčić STANKO VRAZ Rodio se u Cerovcu u seljačkoj obitelji.imaju ulogu buditi nacionalnu svijest. P. Štos „Kip domovine vu početku leta 1831“ 1832. završio je gimnaziju. Karlovac) .Matija Mažuranić. autor prve drame novije hrvatske književnosti Juran i Sofija Diskurzivni oblici: putopisi.V. 1939. bavio se književnošću i učenjem jezika.ističe važnost pisanja na Hrvatskom jeziku 1818.. Vraz pokreće časopis „Kolo“. dozvola za izdavanje novina na hrvatskom jeziku. jedno slovo 1832. Drašković: „Disertacija“ . Sakcinski u Hrvatskom Saboru drži prvi govor na hrvatskom jeziku 1843. osniva se Matica ilirska . I. davorije.predlaže pravopisnu reformu 1831. Vraz „Put u Gornje Jelenje“. prvi politički tekst na hrvatskom jeziku 1834.K. Smodek otvara prvu katedru za hrvatski jezik u Zagrebu 1842. normi.u Hrvatskoj u to doba postoji puno pravopisa. Zagreb. tajnik Matice hrvatske. prva književna kritika I Mažuranić „Smrt Smail-age Čengića“. P. J. Lj.. . zaljubio se na prvi pogled u Samoborčanku Ljubicu Cantilly. počinju izlaziti „Novine horvatske“ i prilog „Danica Horvatska. S. – 1860. balade. S. nije htio da politika ima korijene u književnosti 2. Ona je bila boležljiva i umrla je malada te nikada nije uzvratila ljubav Vrazu. koja gaje nadahnula za pjesničku zbirku «Đulabije». Vraz se zalaže za književni preporod.odgojna didaktična književnost . uvode se ilirska imena u „Novine ilirske“ i „Danicu ilirsku“ .likovi su introvertirani . zabrana ilirskog imena. davorije– umjetnički dotjeranije od budnica 21.htio je ujediniti sva hrvatska narječja . Gaj. putopis M. Bavio se sakupljanjem narodnih pjesama a često ih je i prerađivao.“Narodne novine“.prihvaćanje novoštokavštine kao standardnog jezika . „Danica Horvatska. Zadar. Vraz „Kritičarski pregled“. J. 1. P. Slavonska i Dalmatinska 1836. kriza preporoda (sukob Gaj-Vraz).pesimizam .preporodna proza: skromniji dometi nego u lirici (manje stvaralaštva) .-1843.to je više politička brošura za ujedinjenje hrvatskih krajeva.

Hrvatskoj književnosti pod nazivom „Kritičeski pregled“.stih: krakovjak. motiv prirode vezan je za ljepotu žene.ne želi ju pokopati jer bi se pretvorila u materijalnu stvar i ne bi bila ono što jest .pisana je u strogoj formi .simbolizira da će doći novi dan i bolji život za cijeli hrvatski narod. veselo raspoloženje Putnik .domoljubna pjesma.socijalni problemi. pjevnaje Gundulićeva „Osmana“ Smrt Smail-age Čengića . 1844. prolaznosti . a nastao je na temelju istinitog događaja iz 1840. čežnja za domovinom . izgubljen je. IVAN MAŽURANIĆ.motivi: lutalica – luta po svijetu.objavljen je 1846. 1846 „Smrt Smail-age Čengića“ njegovo najveće djelo.to je priča koju je čuo od jednog Crnogorca . siromaštvo . prvi hrvatski kanconijer. Prva hrvatska pjesma „Primorac Danici“.tema: ljubav prema domovini.8 šesteraca u 2 katrene. jezik hrvatski (štokavski). dio su nastali za Ljubičina života a 3. . a uzor mu je bio Ivan Gundulić Đulabije . a umire 1890 u Zagrebu. i 4.stil je aforističan. predstavnik hrvatskog sabora. 1840. nepovjerenje ljudi. uvijek teže za nečim višim . niži turski plemić .pjesma je u alegoriji. patio je za domovinom Mrtva ljubav . 1873 postaje prvi hrvatski ban pučanin. pohlepni su . vraća se i plače od radosti .likovi: 23 . usamljen je.romantičarska i nesretna ljubav.umjetnički najzrelije djelo razdoblja ilirskog preporoda .ozbiljan stav pjesnika prema pjesmi Ljudsko srce .romantični elementi – vila . posvećen je Ljubici (Petrarka) . Bio je pjesnik.mirisna crvena jabuka.koristio je podatke iz putopisa svog brata Matije „Pogled u Bosnu“ .svaku je svoju zbirku posvetio svojoj ljubavi Ljubici i svojoj domovini PETAR PRERADOVIĆ Prva njegova pjesma sa simboličnim naslovom „Zora puca“ objavljena je u časopisu „Zora Dalmatinska“ koji je izlazio u Zadru. spada u drugi naraštaj pjesnika romantizma u hrvatskoj književnosti . kancelar. nema prenoćište.3 tematska kruga poezije: domoljubna poezija.jastreb: simbolizira pohlepu .pjesmu je posvetio svojoj vlastitoj ženi Pavici . osjeća se čežnja za domovinom.motiv nezadovoljstva.aga-gospodar. u Novom Vinodolskom. bijeda. (godina smrti Smail-age) . borba dobra i zla . ima puno turcizama i arhaizama . Smrt Smail-age Čengića Rođen 1814.ton – elegičan . nakon njezine smrti .napisao je pjesmu iz vlastitog iskustva jer je i on zbog službe stalno mijenjao mjesto boravka i osjeća se kao stranac. u nebo da sjaji među zvijezdama .tema: ljubav prema domovini i ljubav prema ženi . Četa. stroga forma.preziremo ono što imamo .kritika – odnos između pjesnika i svijeta. ljubav prema domovini KOMPOZICIJA – sastoji se od četiri djela: 1.život je kratak i zato trebamo uživati i biti zadovoljni s onim što imamo . i 2.ljubavna pjesma .tema: sukob Turaka i Crnogoraca.misaono refleksivna pjesma. Vraz nikada nije naučio u potpunosti hrvatski jezik. Harač i Kob Agovanje . sonet .on ju doživljava kao idealnu ženu i želi je staviti u raj. vrhovni odvjetnik. utjecaj poljske narodne pjesme . Bio je najmlađi Ilirac.preveo je «Osmana» na hrvatski jezik Zora puca .utjecaj narodnog pjesništva 22.ep započinje invokacijom „sluge zove Smail-aga“ .mjesto i vrijeme radnje: Stolac. sukob vjera.govori o potrebama ljudskog srca . misaono-refleksivna . Bio je službenik u Karlovcu. budnica .kompozicija: Agovanje. jezikoslovac i hrvatski ban.tema: nezadovoljstvo ljudi. ljubavna i misaono-refleksivna . Noćnik. godine nadopunio je 14. i 15.

One se prepleću do polovice romana tj. AUGUST ŠENOA. vjeruje u Tursku nadmoć nad Crnogorcima. blagoslivlja ih .Novica odlazi iz tabora Smail-age u želji da se priključi Crnogorcima kako bi se zajedno s njima osvetio Agi. ubijali su ih.dolazi svećenik i slijedi njegov monolog u kom ističe važnost te zemlje: „Djeco moja. dolazi četa. drugo započinje povijesnu fabulu. vezivali konjima za rep i vukli ih. -Naša književnost.noći putuje a danju se skriva.započinje veličanjem čete. blagoslivlja četu i kreću u boj Harač .). nabijali na kolac. Razdoblje od 1860. sve je crno. obraća se stražarima i traži pomoć. nemaju kruha a pogotovo novac ili zlato . sluša Baukovu pjesmu o Rizva-agi koji nije mogao pokupiti harač kao on . pobjeda kršćanstva nad islamom 23. uživaju u mučenju kršćana i starog Duraka Crnogorci – predstavljaju kršćane.ističe se nebriga zapada za njihovim mukama.mučenje raje – koristi gradaciju u opisu mučenja.harač . problemima sa Turcima – svećenikova kritika upućena zapadnom svijetu koji nema razumijevanja za Crnogorce . sukob sa samim sobom Turci – sluge.noćni putnik Novica .porez . Šenoinim dobom.osnovni motivi slobode i vjere . nastaje panika. . četa u tišini odmara na rijeci Morači. PROTOREALIZAM – značajke. krševita ali vama zlatna. Smail-aga traži konja i želi pobjeći ali ne uspijeva – kukavica. vrlo su hrabri i odani svom narodu Durak – poturica. isticanje njihove hrabrosti i junaštva .kob . Šenoa (Prijan Lovro ili Zlatarevo zlato) Razdoblje hrvatske književnosti od 1853. tamno.Novica je vođen individualnom željom da se osveti .pristupa mu Novica u želji da se osveti agi da mu odreže glavu ali i on sam pogiba .putuju noću a danju spavaju. u njemu se javlja sukob osjećaja.13. zajedništvo. tragičan događaj. jednolično.pobjeda i trijumf Crnogoraca . samouvjeren. odani svom gospodaru Smail-agu. boji se i Crnogoraca i Turaka . i vi isti rodiše se tudjer. ne razmišljaju svojom glavom. želi napustiti svoju vojsku. hrabri zatočnici. a ne pojedinac Kob .domoljubni moment.mjesto radnje: Gacko polje .Smail-aga – turski feudalac. njegovo pokrštavanja. misli samo na sebe.sastanak u šatoru i večera. Novica laže stražaru – cilj mu je da bez posljedica pristupi Crnogorcima Četa . Rasplet. a treće ljubavnu. ističe pravo na borbu za slobodu.započinje opisom noćnog pejzaža . vas je ova zemlja porodila. vjeruje i sebe zbog svoje snage i zbog toga što ga sluge poštuju – u tome je njegova moć. javlja se osjećaj straha. bio je nesiguran u moć i vlast Smail-age zbog toga što je bio svjestan snage Crnogoraca. za vas ljepše u životu nema“ .završni dio monologa: svećenik poziva četu na ispovijed . do 1881. javlja se i vjetar. prihvaća staru vjeru – kršćanstvo.dolazi do Cetinje.Smail-aga kupi harač . najavljuje oluju.prvi roman novije hrvatske književnosti (1871. prihvaća dio čete i priključuje im se svećenik. približio književnost običnom puku uvodi realistične elemente u hrvatsku književnost - Zlatarevo zlato. Već samo ime ovog razdoblja govori o njegovoj osnovnoj karakteristici: napušta se romantičarska sentimentalnost te se nastoje prikazati društveni odnosi čime se utire put realizmu. naziva se protorealizam ili predrealiza.na svaki se trzaj klanja – riječ je o ismijavanju – ironiji . moćan. opis pejzaža – romantični elementi . Smail-aga je ubijen ( ubio ga Mirko) .četa se sastoji od 100 hrabrih junaka . odnosno sudbine drugih likova rješavaju se u 24 .najznačajniji pisac tog razdoblja -uređuje časopis Vijenac od 1874.opis osjećaja straha. Potom ljubavna fabula kreće nizbrdo sve do 21. u četi vlada disciplina i jedinstvo. . ohol. A.mjesto radnje na Cetinju Crne Gore .slijedi dolazak Novice u trenutku mira i tišine. Crnogorac koji je prihvatio Tursku vjeru – islam.gradacija – opis noć.lutka u liku Smail-age odjevena u svečanu odjeću . oci vaši rodiše se tudjer. javlja se gradacija njegovih osjećaja. Umro je moleći za milost na turskom jeziku Noćnik .raja je siromašna. poglavlja u kojem Dora umire od podmetnutog otrova. siguran u sebe. grmi. putuje noću . poglavlja u kojem se prikazuju igre oko novog hrvatskog bana i pokušaj spašavanja hrvatske državnosti.osnovna razlika našeg u odnosu na europski romantizam je snaga kolektiva.klanja se prema zapadu.sudbina . programski članak stvara čitalačku publiku. djedi vaši rodiše se tudjer. Ima 26 poglavlja: prvo poglavlje daje opći uvid i naznake zapleta. sijeva. do 1881.

u formi nešto duže novele. Grga Čokolin otruje Doru. prosjak Luka. kćeri zlatara Krupića i sina Stjepka Gregorjanca. Ana Karenjina itd. Komedija: Ljubica Prijan Lovro Prijan Lovro je kraća pripovijest. a on se ubije. REALIZAM I NATURALIZA U EUROPI dolazi od lat. naturalis. moć. sestre Bronte. seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana. ponašanje i psihologiju likova te njihov svjetonazor junak realističke proze nastoji poniknuti u društvene odnose i doživjeti društveni uspon likovi su najčešće uvjetovani sredinom iz koje potiču i koja ih okružuje ( teorija miljea ili sredine) isključivo prozno stvaralaštvo. Šenoa je fabulu gradio na psiho-socijalnim kontrastima. podrumske sobice. st. plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak. David Copperfield itd. javlja se kao reakcija na romantizam realizam u književna djela uvodi ljude iz svakodnevnog života i iz svih društveni slojeva realistički junaci kreću se u običnim životnim prostorima: ulica.svjetovno. prvenstveno roman realistički pripovjedač najčešće je «objektivan». F. feljtoni: Zagrebulje itd. krčma. Braća Karamazovi itd. Lav N. kronološki red zbivanja motivacija likova proizlazi iz njihovih karaktera. st i traje do 1890. Tolstoj Rat i mir. pisanje iz perspektive objektivnog pripovjedača – elementi realizma) Ostali romani: Seljačka buna.-1870. u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom. te ga zbog toga optužuju za pohlepnika. tavanske sobice. na taj način. Radnja je oblikovana kroz dvije fabule: povijesnu koju čini sukob feudalca Stjepka Gregorjanca s građanima Zagreba i ljubavnu koju čini nesretna ljubav Dore Krupićeve. te sklopa socijalnih okolnosti u kojima djeluje - predstavnici: Francuska: Honore de Balzac Ljudska komedija( Otac Goriot. M Dostojevski Zločin i kazna. te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.. francuskog i talijanskog. Smrt petra Svačića. Diogenes. duhovno . U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut. Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. opisi interijera otkrivaju socijalnu pozadinu koja određuje postupke. prirodan javlja se sedamdesetih godina 19. a sporedni su grad .). Uloga piščeva lika u pripovijesti je vrlo značajna jer je. 24. Turgenjev Lovčevi zapisi itd. Naturalizam lat. autor mogao sudjelovati u građi te pripovijetke. trgovi. Kugina kuća. Gustav Flober Madame Bovary. Idiot. bogatstvo . kletva(nedovršen) Pripovijetke: Prijan lovro. Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. Mrtve duše itd. Rođaka Betti itd. Ivan S. iskaz u trećem licu jednine. javlja se u Francuskoj teoriju naturalizma oblikovao je književnik Emil Zola u svojim raspravama i predgovoru romana Terese Raquin naturalizam nastoji prikazati najtamnije i najružnije strane života (estetiku ružnoće) predstavnici: Guy de Maupassant. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu. Kameni svatovi itd. Šenoa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist njemačkog.mogućnost. Branka itd.siromaštvo. a upućuje na društvenu zbilju kao središnju zaokupljenost pisaca realizma vrijeme: 1830. Čuvaj se senjske ruke. Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne. Engleska: Charles Dickens Oliver Twist. Emil Zola - 25 . oblikovanje likova. povjestice(epsko-lirsko-dramske-posebna vrsta epske pjesme: tematika iz hrvatske prošlosti): Propast venecije. realis – stvaran. salona itd. Protiv njih spletkare Grga Čokolin koji želi Doru za sebe i Klara Gruberova. To je povijesni roman čija se radnja događa u Zagrebu u 16.posljednjih pet poglavlja.. Glavni kontrast je želja . Karanfil s pjesnikova groba. Pavla. vlasnica samoborskog dvorca koja je zaljubljena u Pavla.. mora primati kojekakve službe jer je siromah. On nema sredstava za školovanje.selo. William Thackeray Sajam taštine Rusija: Nikolaj Vasiljevič Gogolj Kabanica . a Pavle pogine kao junak u borbi protiv Turaka ( stilska obilježja: romantičarska u oblikovanju ljubavne priče. Stendal Crveno i crno..

Žrtvuje se.njegovo prezime pokazuje nam bit njegova karaktera: on je čovjek u raskolu između svoje humane biti i surovih traženja koja pred njega postavlja surova stvarnost psihologija glavnog junaka dana je sistemom : • autorske informacije ( pisac nas izvješćuje ) • odnosa s drugim likovima • samorazotkrivanjem • izjavama • greškama • snovima psiha je osvijetljena iz još jednog izvora: zločina Raskoljnikov : svojim emocijama. pa se vraća unatrag do određene točke kada njegovo proživljavanje događaja ide paralelno sa sadašnjošću. preokupacijama i ponašanjem odaje osobu koja je uvrijeđena od društva i nadarena od prirode. b) rušitelji koji u ime novih ideja ruše zakone . To znači da su njegova pamet i snaga poticale njegove ambicije i samopouzdanje ali su bijeda i siromaštvo stvarale kompleks manje vrijednosti/ nevrijednosti ( siromaštvo je izazvalo izbjegavanje druženja s ljudima ) U njegovom ponašanju možemo uočiti 3 faze:         a) priprema zločina – karakterizira san o Napoleonovoj moći. tema: zločin – kazna – iskupljenje Raskoljjikov: siromašni student prava koji ubija staru lihvaricu kako bi dokazao teoriju o podjeli ljudi na dvije kategorije a) pokorni koji umnožavaju vrstu. na imanju koristi pravo prve bračne noći. a onda zaboravlja zatvoriti vrata – ta greška – dovodi do još jednog ubojstva – ubojstva Lizavete ( kako bi se oslobodio svjedoka ). Ljudska patnja nije izmišljena već grubo stvarna Svrdrigajlov – šikaniranjem dovodi ljude . Porfirije Petrović. sluge do ubojstva. Marmeladovova kći iz prvog braka. Kompleks «uši» ( štetočina ) izazvao je potrebu dokazivanja da je čovjek: stvaranje teorije u ovoj fazi sav njegov život je pripremljen na plan ubojstva ali paralelno s tim ide i snaga otpora ( dana kroz dva sna ) spavanje. razdoblje realizma napisan 1866. Lužin.još dok je stvarao plan postavio je pitanje – zašto se zločini otkrivaju – i došao do zaključka = zločinca uhvati klonulost volje onda kada je prisebnost najpotrebnija zato sebi postavlja zadatak kako mora paziti na svaku sitnicu . prebacuje Dunji kako bi je šokirao Lužin. Dunja – Raskoljnikova sestra. a kraj objašnjava budućnost. realistički roman) . truje ženu kako bi se dokopao bogatstva. svjesno ga se ne želi sjećati stanje poslije zločina : zapažaju se dvije činjenice: 1) maksimalni pokušaji da ne otkrije zločin i 2. odnosno padanje u san i nepripremljenost. – 9 i po dana likovi: Rodion Raskoljnikov.ruski pisac. FJODOR MIHAJLOVIĆ DOSTOJEVSKI Zločin i kazna (likovi. siluje 14 – nju djevojčicu koja se iz očaja baca u rijeku. raspituje se za lokvu krvi i zvoni nekoliko puta kako bi čuo zvuk zvona koji je oglasio početak njegove drame b) c)  zagonetka neiskorištenog novca – objašnjava se činjenicom što je Raskoljnikov podsvjesno znao da ni njegova majka i ni sestra neće pristati rješavati svoje probleme novcem ubijene. Zaključak: poštenom čovjeku je potrebno saznanje i osjećanje da je sve čisto učinjeno. Razumihin – njegov prijatelj i dr.) nesvjesno odavanje – najneoprezniji postupak je kada se vraća na mjesto zločina. Raskoljnikov je to znao i prije ali je psihički mehanizam tu spoznaju potisnuo duboko u podsvijest i blokirao je kako ne bi kočila akciju = bez morala nema čovjeka roman ima jaku socijalnu notu i predstavlja njegovu trajnu vrijednost. društvo. svjedoče da se njegovo moralno i emotivno biće da posljednjeg trenutka opiralo zločinu izvršenje zločina . «ubija sebe – duhovno» jer se odaje  26 . Sonja Marmeladovna. a i da bi otac imao novaca.25. Postaje prostitutka kao bi mogla hraniti gladna usta u svojoj obitelji.  mjesto radnje: Petrograd vrijeme radnje: 19. tijek radnje: na početku je sredina radnje. U odnosu na to ubojstvo osjeća toliku krivnju da ga zaboravlja. naravno podlogu svemu ovome čini siromaštvo . Svidrigaljov.st.inspektor. bogati skorojević koji traži siromašnu djevojku za ženu koja će mu onda biti vječno zahvalna što ju je ženidbom spasio bijede i koja će mu dobrovoljno dozvoliti da je tiranizira Sonja.

prve modernističke pripovijetke hrvatske književnosti). Vjenceslav Novak. Pjesme. Novak) d) psihološke i opće ljudske teme ( Kozarac.napuštanje romantičnog sentimentalizma u izboru tema.promatranje neposredne stvarnosti .) i kolektiva (materijalist. točnije od Šenoine smrti 1881.( objavljivanje Matoševe pripovijetke Moć savjesti.). Mojsijev. paljenje austro-ugarske zastave. kada na književnu scenu stupa novi naraštaj hrvatskih pisaca značajke: .K. svjetonazor naroda 27 . Trzaji. odabir građe iz suvremenog života . Ona ga potiče na to da oprosti sebi.stvaralaštvo.st. Mrtvi kapitali ) c) primorska i istarska sredina: Vjenceslav Novak (Posljednji Stipančići). uljuljan u lagodni život i zadovoljan neslobodom) e) Pitanje o pravu izdvojenog pojedinca da kolektivu nametne svoj ideal f) suprotstavljanje triju svjetonazora: Jahvin.biblijski lik d) Kranjčević preko ovog lika razmišlja o odnosu pojedinca (idealist. hrabar. HRVATSKA KNJIŽEVNOST REALIZMA obuhvaća posljednja dva desetljeća 19. pobožan.uvjerljiva psihološka karakterizacija likova (socijalno-psihološki motivirani postupci nositelji su uzročno-posljedično utemeljene fabule) književni oblici: proza (roman i pripovijetka) predstavnici i djela: a) lirika: Silvije Strahimir Kranjčević b) epika: Ante Kovačić.usmjerenost na socijalnu tematiku.nemoralnom poslu. Mojsije rodio se u Senju. (studentski nemiri u Zagrebu povodom dolaska cara Franje Josipa. Gjalski (Pod starim krovovima) b) slavonska sredina: Josip Kozarac ( Tena. MOJSIJE: Pjesma započinje Mojsijevim obraćanjem Jahvi s molbom da izvede njegov narod iz ropstva u obećanu zemlju Hanan. Prati ga u Sibir na izdržavanje kazne. ali ona predstavlja onu moralnu stranu Raskoljnikova. odnosno do 1895. Ksaver Šandor Gjalski. protjerivanje studenata sa zagrebačkog sveučilišta).Eugen Kumičić (Začuđeni svatovi) tematika hrvatskog realizma: a) propadanje plemstva (Novak. Fiškal).-1908. refleksivna.. Kumičić) c) odnos sela i grada ( Kozarac. religiozna zbirke: Bugarkinje. fabula i likova . radi kao učitelj u Bosni jedini pjesnik među piscima hrvatskog realizma tematika stvaralaštva: domoljubna. Eugen kumičić regionalna usmjerenost pisaca hrvatskog realizma: a) zagorska sredina: Ante Kovačić (U registraturi. Josip Kozarac. za početak se također navodi godina 1880. uporan. do početka moderne 1892. 26. SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ (1865. Kovačić. Kumičić) b) povijesna tematika ( Gjalski. umro u Sarajevu zbog sukoba s vlašću protjeran iz Hrvatske. Š. socijalna. Kranjčević) - - 27. pomiri se s Bogom i tako se iskupio. Izabrane pjesme. Gjalski. a) refleksivna lirska pjesma b) Mojsije.

ljubavni zapleti naturalistički elementi: na oblikovanje Laurina karaktera utječe njezino podrijetlo: nasljeđe i okolina Ivica Kičmanović: razapet je između sela i grada.u njegovim su očima svi jednaki. mjesto iskrivljenih ljudskih vrijednosti. Ubojstvo je prikriveno zbog požara u kojem je izgorio Mecenin dom. začetak kriminala u gradu (Ferkonja) romantički elementi: događaji vezani uz Lauru. Iznose se prilike na selu i Ivičin ponovni povratak u grad radi završetka školovanja. odnos selo – grad. Pripovijedanje započinje prikazom Ivičina djetinjstva i školovanja na selu.problem odnosa sela i grada stil: a) b) c) realistični elementi: djetinjstvo i školovanje I. prodor kapitalizma na selo (gazda Medonić). U trećem dijelu Laura postaje hajdučica. 28. nego život na selu. tema: . Ivičina razapetost između sela i grada izražena je i njegovom ljubavnom razapetošću između dviju žena: salo-Ančica. no on je odbija . Nakon nekog vremena dolazi i Laura s kojom Ivica živi nevjenčano. pomaže Mojsiju ali ga upozorava»Mrijeti ti ćeš kada počneš sam stil: biblijska uzvišenost. Laura moli Ivicu da se pomire i započnu novi život. Ivica započinje vezu sa susjedovom kćerkom Ančicom. ali i mjesto koje omogućuje lagodniji život i lakši život. Ona donosi mnogo novca koji je uzela Meceni nakon što ga je ubila. U drugom dijelu ivica se vraća na selo. nježnost i ljubav prema majčinoj moralnoj čistoći i požrtvovanosti. a grad postaje mjesto nemorala i grijeha.grad 28 . selo za njega predstavlja idilu djetinjstva. školovanje darovitog seoskog dječaka Ivice Kičmanoviće i njegov život kasnije . arhaizmi.djetinjstvo. aforističnost stiha. a ona mu se osvećuje… Roman završava tako što Ivica Kičmanović zapali registraturu te u njoj i sam izgori. -roman čine tri dijela: prvi započinje opisom registrature u kojoj radi već ostarjeli ivica Kičmanović. a jedan od registratora počinje pripovijedati njegov život. koja se također zapošljava u gradu. Nakon toga opisuje se njegov odlazak u grad na školovanje.- Jahve. Kičmanovića. laura . ANTE KOVAČIĆ U registraturi ili JOSIP KOZARAC Tena Ante Kovačić U ragistraturi – roman u cijelosti daje sliku hrvatskog života Kovačićevog doba.

mitska je planina koju su stari Grci držali uzvišenim i nedostupnim boravištem muza i boga Aplolona) stilske i idejne značajke: kult savršene forme. političke spletke i borbu za vlast. odnarođenost (primjer Jurja) ekonomski: ne rade.pripadnik gradske aristokracije) u romanu pratimo prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipančića da stekne neke političke položaje kako bi njegov sin Juraj nakon završetka školovanja lakše napredovao. pokvarenost.st. životom u Senju u kojem se isprepliću prkos. do detalja slikajući njihove sudbine. socijalni. Pučku školu i dva razreda gimnazije završio je u Senju. Juraj Stipančić : najtragičnija je ličnost očeve zablude. moralni i psihološki razlozi propasti Stipančića Vrsta romana: obiteljski. izlaze pjesničke zbirke «Suvremeni Parnas» ( Parnas. bez osjećaja za obitelj i za narod kulturni: odgoj. Stipančića. Prvu knjigu pripovijesti pod nazivom "Pavao Šegota" (1888. Valpurga Stipančić : bespomoćnost žene u strogoj hijerarhiji patrijahalnog društva učinila ju je bespogovornim izvršiteljem volje svoga tiranskog muža i gospodara. nije ga spriječila da spozna tragičnost vlastitog postojanja. No osnovnu ideju (propast obitelji) pisac prati pravom realističkom objektivnom metodom.st. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. tematika udaljena od svakodnevnih i suvremenih zaokupljenosti - 29 . povukavši za sobom u ponor sve što je živeći dotakao: obitelj. 30. ona ne traži ništa osim prava svakog ljudskog bića na život. Najvjernije su prikazani otac i kći – žrtva i stradalnik. Rimbaud) javlja se posljednjeg desetljeća 19.29. Verlaine. MODERNIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA (parnasizam. novak daje i prikaz buđenja nacionalnog zanosa u Senju. i 1871. impresionizam. rođen je 1859. ali ni da bešćutno uništi maku i sestru do kraja. Baudelaire. metafora uzvišenog pjesništva. Lucija Stipančić: žudila je za običnom ljudskom srećom. patrijahalna i požrtvovana majka Valpurga te njihova djeca. psihološki Društveni položaj obitelji Stipančić: patricijska obitelj ( patricij. Djela: Podgorske pripovijetke. sredina. humane i psihološke kvalitete. a tri je godine bio na konzervatoriju u Pragu. i 1866. društveni. Posljednji Stipančići – roman Roman je realistička slika propasti ugledne patricijske obitelji sredinom 19. Umro je 1905. tematika djela Pisac hrvatskog realizma. povijesni. godine u Senju. Pet godina je bio učitelj u Senju. rastrošni i nemoralni sin Juraj i nesretna kći Lucija. žrtva bolesne podijeljenosti svijeta A. simbolizam. ogorčenost i širina itd. sebičnost. VJENCESLAV NOVAK Posljednji Stipančići – likovi. ekonomski. Pavao Šegota. ponos. godine 1866. tiranin Ante Stipančić i nesretna kći Lucija. Djela su mu većinom prožeta senjskim krajem. Članovi te obitelji su autoritarni otac Ante. Razlozi propasti Stipančićevih: društveni: gleda se samo na osobnu korist (Ante Stipančić želi se domoći neki društvenih i političkih funkcija kako bi sinu pomogao). Život završava teškim razočarenjem. imanje i ugled vlastitog imena. bolestan i skrhan teškim životom. njihove društvene. Charles Baudelaire objavio zbirku pjesama Cvjetovi zla Pravci i pokreti unutar europskog modernizma: • parnasovci: umjetnički pokret u Francuskoj između 1860. Tema: propast jedne patricijske obitelji. depersonalizacija pjesništva. predstavlja zajedničku ideju raznorodnih pravaca i stilova: uzvišenost ljepote kao jedina svrha umjetničkog stvaranja začetak još u razdoblju realizma kada je 1857. nego samo troše ono što su naslijedili. Uz opsežnu i uvjerljivu sliku života obitelji Stipančić. emocionalna oštećenost koju je stekao živeći u izoliranosti izazvanoj očevom bolesno idejom o njegovoj predodređenosti za velika djela. školovanje Likovi: Ante Stipančić: oličenje čovjeka koji stradava zbog čvrstog vjerovanja u izuzetnost vlastite ličnosti. neracionalno trošenje etički: prevrtljivost. poniznost. Posljednji Stipančići. Zapreke i dr.) u Zagrebu.

precizno osmišljena unutarnja struktura od 6 cjelina: 1. truleži.umjetničkog razvoja simbolizma potkraj 19. djeluju poput magije. Svojim suvremenicima bio je još manje razumljiv i prihvatljiv nego današnjem čitatelju. Spleen i ideal. pisma vidovnjaka. Iako je njegovo stvaranje ograničeno na nekoliko godina. a završio u eksperimentalnoj pjesničkoj prozi. prkos. alkemije riječi. ali je stvarao drukčije. mladenački i strasni.umjetnost radi umjetnosti) i Charles Baudelaire Charles Baudelaire. njegova ritma i sazvučja. Bio je sklon glazbi i posvećen istraživanju glazbenosti stiha. kako kazuju njeni naslovi. uzvišena briga za formalna i stilska obilježja pjesničkog iskaza - predstavnici: Theophile Gautier (teofil gotje) i Paul Verlaine (pol verlen) • simbolizam: javlja se 80-ih godina 19. Jedini koji ga je u potpunosti prihvaćao bio je pjesnik Paul Verlaine Paul Verlaine – zastupao oprečna estetska načela. apstraktnoj božanskoj ljepoti. često su nerazumljivi. 30 .pokušaj pronalaženja ljepote i u samome zlu 5. Pariške ulice. osjećaja. uzaludno traženje smirenja bijegom u «umjetne» rajeve 4. njegovu tjelesnost i smrtnost) emotivnost Baudelairove poezije čine i očaj. Smrt – jedino smirenje koje neizbježno očekuje čovjeka . Vino. Za njega je cilj pjesništva bio prodrijeti u nepoznato. novina i provokativnost. pokušaj bijega u dno svijeta velegrada 3. Paul Verlaine preteče modernističkih strujanja su: Theophile Gautier koji još 1832. Prosvjed – pobuna i protiv Boga 6. Artur Rimbaud – njegov mladenačka poema Pijani brod te zrelija pjesnička proza Sezona u paklu potpuno ocrtavaju modernistička kretanja.stoljeća stilske i idejne značajke: osjećaj nezadovoljstva. spoznaja o propadanju i razorenosti zapadne civilizacije. doživljaja. nastoje ujediniti glazbu i pjesništvo – najuzvišeniji čovjekov iskaz - predstavnici: Artur Rimbaud. ravnodušnosti 2. Cvjetovi zla.• predstavnici: Leconte de Lisle (čitaj lkont de lil). objavljivanjem prvoga simboličkog manifesta preteče simbolizma: Gerard de Nerval. autor pjesničke zbirke Cvjetovi zla koju karakterizira tematska i idejna nekonvencionalnost. težeći uzdizanju k idealnoj. Njegovo pjesništvo može se odrediti jednom jedinom riječju: eksplozija. mržnja. a formalno utemeljenje doživljava 1866. ističe kako umjetnost treba biti stvorena radi sebe same ( lart pour lart.stoljeća. Verlaine je slavio Baudelairea i Rimbouda kao «proklete pjesnike». Eksplozija boja. ideala i pada – spleena. žele pomoću simbola razotkriti srž stvari. umjetnike proglašavaju vizionarima i ukazuju na nadnaravnost moći umjetničkog stvaralaštva. zvukova.začetnik i teoretičar parnasovstva. tjeskobe i beznađa. laži. straha. Jose Maria de Heredia dekadencija: označava fazu književno. prezir kao i oduševljenje ljubavlju i strašću pjevajući o zlu. pisao je pjesme skladnoga zvuka i koncentrirane oko jedne teme. ali i uporaba tradicionalnih pjesničkih oblika i sustava. krvi Baudelaire prepoznaje ljepotu života i u njegovoj ružnoći. grubo – realno slikajući ljepotu i bešćutnost prirode ( uključujući i prolaznost čovjeka.kontrast između uzleta. Baudelaire zamjenjuje veličanjem tjelesne ljubavi i strasti. Rimbaud je prošao razvoj europskog pjesništva u cjelini: započeo je pišući vezane stihove.Baudelaire i tradicionalno pjesništvo: romantičarsko prikazivanje ljubavi kao najuzvišenijeg ljudskog osjećaja i prirode kao utočište uznemirene ljudske duše. Sully Prudhomme. Dijeli interes za simboličku strukturu pjesme i drži kako umjetnost putem svojih simbola upućuje u skrivenu stvarnost ( Jesenja pjesma ). Edgar Allan Poe i Charles Baudelaire Stilske i idejne značajke: mistificiraju stvaralački čin i nadahnuće kojega je ono plod. Njegovi stihovi.

a ne kao do sada pravda protiv nepravde. Posebno treba naglasiti A. Matoš i Horvat Kiš pišu o Zagrebu i njegovoj okolini ili Hrvatskom zagorju. ( Tri sestre. U Ibsenovoj dramatici prvi put dolazi do izraza tragedija našeg vremena koja proizlazi iz razdvojenosti modernog čovjeka. Produbljuje se psihološka interpretacija. Bečka skupina pisaca okuplja se oko časopisa «Mladost».( godina izlaska Matoševe pripovijesti Moć savjesti. sva su njegova lica jednako važna i sva ona zajednički tvore dramu. Ne bori se čovjek samo protiv vanjskih sila nego se te sile sukobljavaju u čovjeku. HRVATSKA MODERNA (vremensko određenje. ali istodobno ističe i nacionalnu i domoljubnu zadaću književnosti.također traži nove. Divlja patka. Prozno stvaralaštvo uglavnom se smješta u regionalne okvire. pejzaž ostaju isključivo okviri u kojima je čovjek sa svojim psihičkim i biološkim određenjima u središtu piščeve pozornosti. možda sporije nego lirika i proza. protjerani su i odlaze na školovanje u Beč i Prag. V. st. prevlast lirike. • • Čehov: njegove drame odlikuju se iznimnom suptilnošću. pojava dijalektalne lirike.( tada sveučilištarci pale mađarsku zastavu na Trgu bana Jelačića) i 1914. jedna pravda s drugom pravdom. teret ili slično. Vladimira Nazora. Zbirka M. nazor objavljuje izdaje svoju zbirku Slavenske legende – vraća se 31 . August Strinberg (Šveđanin) snažno je također utjecao na razvoj drame u 20. iako će još neka dramska djela nositi oznake romantičarske patetičnosti i besperspektivnosti. Višnjik. modernističke tendencije. Napuštaju se velike herojske tragične fabule u dramama. koja donosi nove stilske postupke (Vidović. U lirici se osjeća impresionistička obilježja s tipičnim obilježjima težnje prema nekom općem skladu i dosezanju « više ljepote». Galeb ) 31. ali i unutarnjih sukoba. a njezin je glavni ideolog Milan Šarić. uvjetujući jedni druge. Žena s mora itd. svijest umjetnosti uo sebi samoj jedno je od obilježja moderne drame. Književno stvaralaštvo: u svakako je najplodnije lirsko stvaralaštvo.prevladava pluralizam – od impresionizma. Milana Begovića. ( godina Matoševe smri i objavljivanje zbirke Hrvatska mlada lirika ) Studenti. struje i grupacije. Za njega su karakteristični lirski opisi. Mijenja se scenski prostor. Begovića Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom. ponajviše ističući impresionizam kao dominantan stil. a u Beču s europskim modernističkim strujanjima. gdje se istina sukobljava s istinom. a predvode je Milivoj Dežman Ivanov i Branimir Livadić. Ivan Kozarac i Jozo Ivakić pišu o Slavoniji. pored simbolizma (Matoš najizrazitiji predstavnik). Domjanić). G. preko zrelog realizma. Uloga regionalne sredine je sasvim suprotna od značenja u realizmu: ovdje sredina. Drama. simbolička drama: Norvežanin Henrik Ibsen i Rus Anton Pavlović Čehov stvaraju ono što bi bila paralela simboličkoj poeziji – građansku simboličku dramu. Stvorene su dvije skupine: praška i bečka. Masarika. je Ivo Vojnović. U Pragu se upoznaju s filozofijom socijalnog realizma T. Matoš. Praška skupina pisaca okupljena je oko časopisa «Hrvatska misao». njega više zanima stanje duše nego događaj. svaka drama ima neki svoj lajtmotiv koji se provlači kroz cijelu dramu i tako taj lajtmotiv postaje zapravo simbol.(lirska i simbolička drama – Ibsen. Strinberg. U razdoblju moderne poezija je dominantna književna vrsta.Nora. Vidrića. prevladava opis psihičkog stanja (junaci su uglavnom intelektualci. Domjanića. Jedino nasljeđe romantizma jest da čovjek na kraju ostaje sam. labilnih stanja. stoljeća doživljava važan zaokret. sudionici prosvjeda. najčešće izraženi pejzažnim ili ugođajnim motivima. Janka Leskovara) i 1916. Begović. Najvažnije ime.. kad je riječ o počecima moderne drame u nas. Njegove rame imaju i teorijsko objašnjenje djela i ta međuovisnost teorije i prakse. Šimunović piše o Dalmatinskoj zagori. Iste godine 1900. ( Ulderiko Donadini izdaje časopis Kokot) odnosno 1895. D. Dežmanov zastupa smjer lar pour lart. Misao na vječnost. predstavnici) Hrvatska moderna je razdoblje u povijesti hrvatske književnosti koje slijedi poslije realizma. uz crticu i kraću novelu. Danski filozof Kierkegaard bio je temeljni poticaj za razvoj Ibsenove dramske tematike sukoba pojedinca s vladajućim društvom. senzualni i izgubljeni u osnovnim životnim orijentacijama. Ibsen. Nema ni glavnog junaka koji će nositi neku poruku. Matoša. ambijent. Povjesničari to razdoblje određuju između 1892. naturalizma simbolizma. 1893. Fran Galovića. Stilske karakteristike hrvatske moderne. Ujak Vanja. Čehov) • modernistička drama: drama sredinom 19. građanstvo i proletarijat zavladat će dramskim pričama. Napušta klasičnu unutrašnju strukturu drame – uvod – zaplet – kulminacija itd. pobornik ideje naglašene tendencioznosti u književnosti.

vrbe i vrane U trećoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima. a Vladimir Nazor piše čakavske stihove. metaforika je nova. da je cijeli taj pejzaž uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doživljaj svojih nemira U četvrtoj strofi javlja se motiv jablana koji se gordo suprotstavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti i umiranja uvjerava da je život moguć Jablanom možemo smatrati i izdvojenog pojedinca. Posebno treba naglasiti A. Zbirka M. 32 . magla koja skriva kućice i toranj. Milan Begović ( Giga Barićeva. pjesnika koji u sveopćem ništavilu govori o životu. Srodnost itd.simbola. D. Milan Begović ( Giga Barićeva. a Vladimir Nazor piše čakavske stihove. U poeziji se teži muzikalnosti stiha. izborom tema predstavlja se kao nacionalni pjesnik. Porodica Vinčić. Pjesme Vladimira Vidrića odišu istančanim osjećajem za bojom. Tuđinac itd. - 33. novela). 32. u njemu Matoš iznosi sliku atmosfere u prirodi: jesenje sivilo. Milutin C. Alkar. Maćuhice. DINKO ŠIMUNOVIĆ - rođen 1873. autonomnog izraza ljudskog duha.. poezija slika i. ANTUN GUSTAV MATOŠ rođen u Tovarniku 1873. Iste godine 1900. Matoša. U poeziji se teži muzikalnosti stiha. Begovića Knjiga Boccadoro (knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom. Milana Begovića. Bijeg ) Ivan Kozarac ( Đuka Begović). Fran Galovića. blatnjava jesenja rijeka. samotna ljubav. Vidrića. kritičar. umro 1933. putopisac Najistaknutiji pjesnik hrvatske moderne Poezijom se javlja 1906. Matoš. Ivo Vojnović ( Dubrovačka trilogija) U razdoblju hrvatske moderne zastupljene su sve književne vrste: lirika. novela. Utjeha kos4. V. epika. pejzažni Baudelaire mu je bio uzor Jesnje veče: sonet. Upravo taj ljudski nemir pokazuje da je čovjek tu. pripada razdoblju hrvatske moderne pripovjedač i romanopisac djela: Đerdan. Tematika je često bizarna. Mrkodol. a ponajprije u shvaćanju umjetnosti kao specifičnog. Poglavito je zastupljena pejzažna poezija. ali su mu izraz i metafore moderne. Sablasti u dvorcu) Drama: Josip Kosor ( Požar strasti).proza ( roman. Matoševom smrću završava razdoblje hrvatske moderne Bio je pjesnik. Milan Šarić i dr. napisao oko 80 – tak pjesama Započeo dijalektalnu poeziju u 20. drama Književno stvaralaštvo: u svakako je najplodnije lirsko stvaralaštvo. tematika je osvježena dubljim prodorima u ljudsku psihu Pojava dijalektalne poezije – Fran Galović i Dragutin Domjenić oživljavaju kajkavsku poeziju čija je vrata otvorio Matoš. na kajkavskom Poznate pjesme: Notturno. domoljubni.. A.slavenskoj mitologiji. tmurni oblaci. ali su mu izraz i metafore moderne. umire 1914. njegova poezija odskače od pesimizma koji je tada vladao u poeziji. izborom tema predstavlja se kao nacionalni pjesnik. Ivo Vojnović ( Dubrovačka trilogija) U razdoblju moderne vrlo je aktivna književna kritika: Milan Marjanović. intimni. Jesenje veče. njegova poezija odskače od pesimizma koji je tada vladao u poeziji. Domjanića. novelist. Nehajev. protkana psihološkim pristupom– roman je našao također svoje mjesto – Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci.Janko Leskovar. najistaknutiju pjesničku figuru u razdoblju moderne. metaforika je nova. u Kninu. Matoš Drama: Josip Kosor ( Požar strasti). Sablasti u dvorcu). st. G. . nazor objavljuje izdaje svoju zbirku Slavenske legende – vraća se slavenskoj mitologiji. G. 1909. Vladimira nazora. poezija ugođaja. U proznom stvaralaštvu nova je tematika i nova je kompozicija proznih tekstova. sunce na zalasku. Cjelokupnim svojim djelom vezan i za tradiciju i za smjela traženja u književnoj tematici i stilskom izražavanju.. Bijeg ) Ivan Kozarac ( Đuka Begović). najistaknutiju pjesničku figuru u razdoblju moderne. U proznom stvaralaštvu – roman je našao također svoje mjesto – Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci. tematika je osvježena dubljim prodorima u ljudsku psihu Pojava dijalektalne poezije – Fran Galović i Dragutin Domjanić oživljavaju kajkavsku poeziju čija je vrata otvorio Matoš. Motivi u poeziji: ljubavni. Pjesme Vladimira Vidrića odišu istančanim osjećajem za bojom.

futurizam Početkom 20. pripovijetke i romani: Krvava košulja. tuge i tjeskobe. on će ostvariti tri vidljiva poetska kruga: aktivistički ( poganski. Pastir Loda itd. godine bilježimo pojavu novih smjerova i pokreta u umjetnosti koje zajedničkim imenom označava književno povijesna odrednica – avangarda. no već tada odudara od tipičnih modernističkih krugova pisao i dijalektalnu poeziju – Seh duš den. romanopisac. uporaba slobodnog stiha. Gaugin okreću se unutrašnjosti kako bi razabrali kao se subjektivna stvarnost uopće može izraziti razbijaju logički red mišljenja i govora krajnje sažetim rečenicama. članci i eseji: O hrvatskom jedanestercu itd. jako zvučnim efektima. a odbacuju i negiraju vrijednost tradicionalnoga. Postire – 1949. Medvjed Brundo itd. stapanje različitih književnih vrsta i uvođenje novih. nastao je kao izraz ideje da se sve što postoji može likovno iskazati osnovnim oblicima – kockom 33 . izbjegavanje glagola koji usporavaju dinamiku iskaza futurizam se razvio u Italiji i Rusiji. poglavito u umjetnosti odlike : izražavanje dinamike suvremenog života. - 35. Zagreb pjesnik. Krvavi dani. u svojim djelima Š. Munch. u razdoblju moderne do 1916. veličanje rata. slikari van Gogh.. depersonalizaciju umjetnosti. Šimunovićevi junaci u mnogočemu podsjećaju na slične pasivce i introvertirane junake iz Leskovarovih novela. Svi avangardni pravci osporavaju postojeće oblike književnog stvaranja. Galiotova pesen itd. Njihov nastup uslijedio je najprije bučnim manifestima. takav je Salko iz «Alkara». Zajedničko im je: nezadovoljstvo s tradicionalnim stvaralaštvom uvjetovano prvenstveno socijalnim i političkim prilikama te atmosferom duha kakva je zavladala građanskim društvom uoči Prvog svjetskog rata. dadaizam. nacionalne snage. i iz sukoba s bešćutnom prirodom ili društvom proistječu i njihovi unutarnji sukobi.- - smrt i ljubav osnovni su polovi oko kojih se kreće radijus Šimunovićeva pripovijedanja. zanemarivanje pravopisnih pravila. Živana. Intima. suprotstavljao elemente borbenosti i otpornosti. 1. antiesteticizam. mataforama i hiperbolama dominiraju lirika i drama 3. proučava tragične sudbine svojih likova. nadrealizam. pripovjedač. st. ćudi i običajima naših ljudi 34. takvi su i Rudica i Boja iz pripovijetke Muljika. FUTURIZAM prvi futuristički manifest objavio je 1909. KUBIZAM naziv dolazi od latinske riječi cubus – kocka. Tematski vezan za Dalmatinsku zagoru. Veli Jože. dotadašnjeg pjesničkog izraza i prožimanje različitih umjetnosti. točnije oko 1910. slobodan izbor tema i sadržaja umjetničkog iskaza. esejist. razbijanje sintakse. Voda. Najznačajniji ruski futurist bio je Vladimir Majakovski koji u pjesništvo uvodi tematiku gradskoga života i urbani govor: žargonizme i vulgarizme 2. donosi slikovite zapise pejzaža Cetinske krajine pružio je «poeziju» prošlih vremena. DADAIZAM naziv nastaje od riječi dada – oponašanje dječjeg tepanja javlja se u Švicarskoj: Trista Tzara piše manifest dadaizma 1918. VLADIMIR NAZOR 1876. EKSPRESIONIZAM naziv dolazi od francuske riječi expression – izražaj razvija se u Austriji i njemačkoj začetnici ideje ekspresionizma su likovni umjetnici. Kaos i bitno postaju osnovnom tematskom preokupacijom nove generacije umjetnika. Tommaso Filippo Marinetti futuristi su pobornici industrijalizacije i tehničkog napretka. AVANGARDNI PRAVCI: pojam avangarde. u kojima Nazor pjesnički oblikuje povijest hrvatske vladarske dinastije. godine. slavi snagu naroda i prirode te veliča rad i narodnu predaju) i intimistički poezija: Slavenske legende. . i 1920. kubizam. Pjesme naroda hrvatskoga. stilski pluralizam. putopisac stvara skoro 50 godina i prolazi više faza tijekom stvaralaštva javlja se u razdoblju moderne. pisao o posljedicama izoliranosti. ekspresionizam. Zanemarivanje sustavnosti i logičke povezanosti motiva 4. praznovjerju. stvaranje fragmentalnih tekstova otvorene strukture. nacionalni ( Zvonimirova lađa. feljtonist. Hrvatski kraljevi i dr. oduševljavao se snagom i prekaljenošću naroda. Iz njihove nemoći za koju nisu sami krivi. « nered» kao temeljno načelo kompozicije. traume. zanos i bezobzirnost. kako ga je sam nazvao). Značajke: neprihvaćanje tradicionalnih vrijednosti.

Maksim Gorki 8. ona služi kako bi se dovelo junaka u različite situacije i kroz psihološku karakterizaciju ušlo u njegovu psihu) začetnik: put prema modernoj prozi označio je francuski književnik Marcel Proust svojim romanesknim ciklusom U traganju za izgubljenim vremenom. st. a utemeljuje ga Ezra Pound. riječi existence – postojanje javlja se nakon Prvog svjetskog rata egzistencijalizam je filozofski i književni pokret najvažniji predstavnik u književnosti je JEAN Poul Sartre. a u Rusiji Sergej Jesnjin upotrebljavaju slobodni stih novi ritam i potpunu slobodu u izboru tema izbjegavaju sve što je nejasno.st. riječi image. tehnike pripovijedanja jesu: unutarnji monolog ( solilokvij). reproduciranje čovjekove svijesti stvara posebnu vrstu monološko. u Americi.M. Najpoznatiji predstavnik slikar Pablo Picasso Kubizmu je idejno blizak francuski pjesnik Guillaume Apollinaire 5.slika kao književni pokret javlja se 1912. nadrealisti žele izraziti iracionalno u čovjeku. EGZISTENCIJALIZAM naziv nastao od fran.- kubizam je umjetnički pokret začet u slikarstvu početkom 20. IMAŽINIZAM naziv nastaje od fran. mutno i mistično uvode običan govor 6. Proust afirmira: tip proze temeljen na impresionizmu – impresionističko oblikovanje vremena. vrijeme je subjektivno(psihološko): subjektivno vrijeme osobnog iskustva vrijeme moderne priče je kratko i obuhvaća nekoliko sati. pripovjedni monolog. reproducira se čovjekova svijest – događajno izuzetno bogato. prostora i likova. Dostojevski svojim romanom Zločin i kazna ( začetnik različitih oblika modernog romana. Fabula je sekundarna. ono vrijeme koje nam je potrebno da se sjetimo ( romaneskni ciklus U traganju za izgubljenim vremenom) Obilježja moderne proze • obilježja suprotna realističkoj prozi. težište se premješta s događaja na lik – teži se što potpunije otkriti unutrašnjost čovjeka. struja svijesti. otkriti i iskazati podsvjesni dio čovjekova bića koji je izvan kontrole razuma predstavnici: Andre Breton. SOCIJALISTIČKI REALIZAM javlja se početkom 20. st. a u filozofiji Karl Jasper 36.razvija tehniku solilokvija Proust preuzima tkz.asocijativni roman ima dva oblika: roman struje svijesti i roman esej Proust ulazi u svijet podsvijesti. psihološko vrijeme.st. jedan ili više dana - • • • • 34 . u Rusiji i Francuskoj cilj socrealizma je ostvarenje odgojnog(ideološkog) djelovanja umjetnosti na narod socrealizam nakon oktobarske revolucije postaje službenim smjerom književno-umjetničkog izražavanja predstavnik. njegov misleni i osjećajni svijet. MODERNI ROMAN • • prethodnik: moderne proze i modernog romana 20. NADREALIZAM javlja se u Francuskoj 20 –ih godina 20. Paul Eluard 7. manifest nadrealizma Andre Breton «nadrealizam diktat misli bez ikakve razumne kontrole».filozofska raščlamba sjećanja i uspomena) monološko asocijativni roman monološko. i za to rabi specifičan izričaj: Proustove rečenice nikad ne prekidaju tijek asocijacije. jest F.asocijativnog romana(psihološko.

američka književnost 6.) filozofija apsurda i djelomično egzistencijalizam – Alber Camus(1942.). licu jednine jezik – može se odrediti kao metajezik – jezik filozofije.). struktura paradoksa ( iznenađujuće koje nikoga ne iznenađuje). u roman treba ući sve - predstavnik: Andre Gide: Krivotvoritelji novca(1925. Komu zvono zvoni(1940.). Preobražaj (1916. FILOZOFSKI ROMAN filozofija pretočena u književno djelo • • • egzistencijalizam.Sto godina samoće (1967. kratki roman u dva dijela u kojem se opisuje jednoličan i besmislen život mladoga francuskog službenika Mersaulta u Alžiru. John Dos Passos: Manhattan Transfer(1935.).).).) znanstveno – filozofska problematika.engleska William Faukne-Krik i bijes (1929. promašaje vlastitog identiteta zbog svoje osjetljive svijesti česti glavni junaci moderne proze jesu umjetnici pripovjedač postaje jedan od lica u djelu.).) – njemačka književnost njegovu prozu karakteriziraju: hermetičnost.).) Albert Camus - - - Stranac: pripada prvoj fazi Camusovog stvaralaštva ( faza filozofije apsurda ). pitanja o svijetu u kojem živi i njegovom smislu.). Posebno mjesto zauzimaju prozna djela FRANZA KAFKE: Proces(1914.). Mihail Bulgakov – Majstor i Margarita (1966.). nego ovisi o subjektivnom proživljavanju lika. ne pokušava kontrolirati sve događaje u svom životu. promatraju svijet oko sebe. a i činjeni ca da se nije pokajao nakon ubojstva. Stranac – već sam naslov govori da je M.• • • defabulativnost: fabula slabi ili se potpuno prekida. oni slijede unutarnju logiku svijesti. a događaji se povezuju asocijacijama ili razmišljanjima glavnog lika radnja nema uzročno-posljedičnoga slijeda. simbola • • TIPOVI MODERNE PROZE I NJEZINI PREDSTAVNICI 1.). Cijelo suđenje doživljava kao nešto normalno.francuska književnost 3. 2.( iako se za to ubojstvo ne može sigurno reći je li slučaj ili namjera ). M. opise. Stranac u svijetu u kojem živi: ravnodušan je. Kuga(1947. alogična). snove. svijest o krizi kulture – otuđenost preteča egzistencijalnog romana 4. teme: traganje za životnim smislom promišljanje vlastitog identiteta. fikcionalna stvarnost( poremećena. ne određuje vlastitu budućnost. licu jednine koji monologizira vlastiti unutarnji svijet - predstavnici: Virginia Woolf. Od trenutka kada je doznao za majčinu smrt pa do iščekivanja vlastite smrti na koju je osuđen zbog toga što je bez ikakvog pravog razloga ubio nekog Alžirca koji se prethodno potukao s njegovim prijateljem. pripovijeda u 1. KNJIŽEVNOST IZGUBLJENE GENERACIJE realističko-naturalistička i brutalna vizija stvarnosti - predstavnici: Ernest Hemingway: I sunce se ponovo rađa(1926.Gospođa Dolloway (1925.Limeni bubanj(1959. Doktor Faust 5. PROZA u kojoj se kombiniraju elementi realističke proze.Jean Paul Sartre: Mučnina(1938. Ono što mu najviše tijekom sudskog procesa zamjeraju je bezosjećajnost koju je pokazao nakon majčinog sprovoda. Čarobna gora(1924.Thomas Mann: Smrt u Veneciji(1912. uspomene.). likovi – junak gubi jedinstvo ličnosti: likovi nisu junaci. defektna. fantastike i posebne vrste alegorije – obnova pripovijedanja - predstavnici. Dvorac(1922. ROMAN STRUJE SVIJESTI napušta fabulu i uvodi pripovjedača u 1. prepuštaju se mislima koje se pretvaraju u sjećanja. On je zadovoljan i želi da što više ljudi dođe na njegovo smaknuće.). Gabriel Garcia Marquez.). a na kraju ne prihvaća niti vjeru koja bi mu možda pobudila nadu i olakšala pomisao na smrt. Imati i nemati(1937. subjektivan. ruska i latinoamerička književnost: Gunter Grass.nepouzdan. ROMAN IDEJA roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti.američka književnost književnost.njemačka. ne pokušavajući se izvući. ne određuje životne ciljeve i prioritete. James Joyce-Uliks (1922. okrenut je 35 .

tragično i komično drame: Ćelava pjevačica. groteskni likovi bogalja. On se zbog smrtne kazne ne osjeća zakinut ni po čemu u odnosu na druge ljude: svi su osuđeni na smrt. nego se pojavljuju same apsurdne i nelogične situacije način govora je automatiziran. besmislenoga traganja u životu. To znači da postoji sreća u apsurdu ukoliko čovjek prihvati kako njegovo postojanje u svijetu nema višeg cilja ili smisla izvan samog sebe. on je probuđen jer ne traži smisao izvan sebe. a dijalog ( komunikacija ) u pravom smislu ne postoji njegove drame djeluju istovremeno groteskno . Antidrama – kazalište apsurda - kazalište apsurda u svojim djelima ostvaruje Francuz rumunjskog podrijetla Eugene Ionesco ostvaruje ga specifičnim dramskim sredstvima upozoravajući na besmislenost suvremenog građanskog načina života donosi scene u kojima se zapravo ništa ne događa. laži. pod Ibsenovim utjecajem stvara engleski dramatičar Bernard Show. MARCEL PROUST ILI F. ali francuskog jezičnog izraza zaokupljen je problemom ljudske otuđenosti. sa svojim realističko – impresionističkim dramama na daljnji razvoj drame snažno utječu skandinavski dramatičari Ibsen i Strinberg – od naturalističke i psihološke drame do simboličke . Epsko kazalište tvorac toga kazališta je njemački dramatičar Bartol Brecht – 1930.prikazuje stanje likova - vrlo važno ime europske dramaturgije je Talijan Luigi Pirandello. Društvo – u kojem živimo je puno dvoličnosti. Poetska drama Thomas Eliot »Umorstvo u katedrali» . Za života je objavio tek nekoliko pripovijetki. M. djetinjstvo provodi pod nesmiljenim autoritetom oca. irskog podrijetla. 3. – prag. među njima i Preobražaj. tehnika solilokvij 37. nego u sebi samom. 1883. Vrste moderne drame: 1. tradicionalnu realističku dramsku strukturu zamjenjuje nizanjem scena epskog karaktera koje obično povezuje glazbenim umecima tema njegovih drama – uglavnom društvene kronike. je shvatio apsurd života koji ga okružuje. najekstremniji ekspresionist – dramatičare je Oskar Kokoška «Ubojica nada žena» prava afirmacija nove drame zasluga je Georga Kaisera «Građanin Calaisa» 2. Svršetak igre - 38. Bal 4. Društvo ga ne može razumjeti jer kad bi ga razumjelo onda bi to značilo veliku promjenu u načinu razmišljanja. s izrazito pesimističnom vizijom svijeta – nastoji prikazati tjeskobu suvremenog čovjeka i totalnu dehumanizaciju modernog svijeta nema klasičnog zapleta. lirska tragedija zaokupljena duhovnim i moralnim vrijednostima. što će ostaviti neizbrisiv trag na njegovoj osjetljivoj psihi i slabom tjelesnom ustroju.. rođen u obitelji ortodoksnih Židova .- - sadašnjosti. tegobna potraga za vlastitim identitetom. Svojim je idejama otvorio put egzistencijalizmu. Opera za tri groša. dok je većinu svojeg opusa oporučno namijenio spaljivanju. 1924. On je sretan usprkos svemu. MODERNA DRAMA Moderna drama: začetci: začetnik moderne drame je ruski dramatičar Antun Pavlović Čehov. relativnost pravde i pravosuđa. Ekspresionistička drama: radikalna. 1915.pokušaj da se na pozornicu uvede poetski govor. nadrealizmu te srušio okvire naturalističkog teatra. prikazuje ekstazu ljudskih strasti i sukoba u čovječanskim razmjerima. KAFKA Franz Kafka ( Prag.napisao je modernu misaonu dramu Šest osoba traži autora s likovima koji žive na rubu realnog i irealnog i s pesimističnim doživljajem života – apsurdnost života i relativnost istine. a lakše je osuditi nego mijenjati ljudsku svijest Roman pripada monološkom tipu romana ( pripovijedanje glavnog lika ). Stolice. Nosorog Samuel Beckett. U književnoj ostavštini koju je sredio i većim dijelom objavio Max Broder nalaze se 36 . problem relativnih etičkih vrednota likovi su društveno i biološki determinirani drame: Majka Hrabrost i njezina djeca.) – austrijski pripovjedač. izražavaju se dugim unutrašnjim monolozima drame: U očekivanju Godoa. lažnog morala. nego svaka scena živi za sebe junaci.

Razbijena konstrukcija romana prati duševno raslojavanje pojedinca koji prolazi kroz vrijeme u potrazi za sobom. unosi modernizam. U toj se prozi pojavljuju neobični. Novo vrijeme prvi najavljuje časopis «Kokot» na kraju 1916. a sada joj i sama njegova prisutnost postaje iz dana u dan sve težim teretom. i usamljenosti protiv društvenog mehanizma koji ugrožava slobodu pojedinca i zahtjeva slijepo pokoravanje. Ulderiko Donadini nastavlja Matošev prozni ekspresionizam u pripovijetkama i i romanima. stilske osobitosti . EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (vremenske odrednice. linijama. bespomoćnosti i straha.. U njegovim djelima ima elemenata nadrealizma: halucinantne vizije. a urednik mu je Ulderiko Donadini. Amerika. Donadini je u hrvatsku književnost unio nemir. koja skreće prema konstruktivizmu s naglaskom na kumulaciju ekspresija predstavlja Krležina novelistička zbirka «Hrvatski bog Mars» Naglašeni elementi ekspresionističkog konstruktivizma mogu se tražiti i u proznom opusu Ivana Gorana Kovačića «Dani gnjeva» Prvi hrvatski moderni roman s naglašenim ekspresionističkim epizodama je Krležin «Povratak Filipa Latinovicza».njegova najpoznatija dijela: romani: Proces. nestvarni. nove tehnike oblikovanja pjesme ( novi grafički izgled pjesme). Kristofer Kolumbo itd. te njihovom odlukom da taj dan provedu na izletu. poticao bunu. Nemir koji je unio Donadini. Vrhunac hrvatske ekspresionističke proze. Postoje i dodirne točke u izboru motiva i raspoloženja. Tragedija mozgova i drama Josipa Kosora Požar strasti. U ovoj pripovijesti Kafka ostvaruje osjećaj usamljenosti. snovi. poglavito francusko pjesništvo. Ekspresionističku dramu karakterizira program rušenja kulturnih i društvenih kalupa. već ga u sadašnjem obliku ne prihvaća ni njegova obitelj za koju se cijeli život žrtvovao. naglasak na retrospektivi i razbijanju slijeda događaja nalazimo u prvoj zbirci pripovijedaka Augusta Cesarca «za novim putem.. Ekspresionistička drama – prve naznake nalazimo u dramama Janka Polića Kamova 1914. pripovijetka: U izgradnji kineskog mosta. ekspresionistički časopisi.Nakon susreta s njemačkim ekspresionizmom pojavljuje se njegova «Vijavica» časopis kojom započinje novi korjenit prevrat u hrvatskoj književnosti. Glavni junak Gregori Samsa ( trgovački putnik ) se jednog jutra pretvorio u kukca i tom se preobrazbom fizički izdvojio iz svoje okoline i ljudske zajednice. Ekspresionizam u hrvatskoj prozi najavio je još Matoš svojim novelama u kojima se pojavljuju halucinacije. pobuna protiv tradicije i traženje rješenja u hermetičkom unutarnjem svijetu pojedinca. - - 39. novi pjesnički jezik. iako to nitko ne želi javno priznat. Šimić ističe da je umjetnost izraz umjetnikove unutrašnjosti u zvucima. priviđenja i vizije. Pokreče časopise «juriš Šimić dobro poznaje modernističke avangardne stilove u Europi. Dvorac. Zbirka pjesama «Preobraženja» Pjesničke zbirke: Šimić «Preobraženja». bojama. Njegova osamljenost raste tijekom radnje kada shvaća da ga nije odbacilo samo surovo društvo ( gubi posao ) . Rane Krležine drame iz ciklusa Legende (Kraljevo. Pripovijest završava prikazom olakšanja koju su svi osjetili kad je Samsa jedne noći neopaženo uginuo i njegovo truplo bačeno u smeće. - - - - - - - - - 37 . )pripadaju ekspresionističkim dramama. Krleža «Simfonije». a na izražajnom planu grotesna i halucinantna stanja prikazuje realistički vjernim i jezično jasnim iskazom. Za razliku od Donadinija koji u potpunosti negira tradicionalno pjesništvo.u ovim se pjesničkim zbirkama. Šimić nastupa samosvjesno. uporaba groteske. Na rođenoj grudi. dnevnici: Dnevnik Mileni i dr. poremećeni likovi u neobičnim situacijama i odnosima. Preobražaj: je duža pripovijest . u oluju je pretvorio A. u četiri različite stvaralačke osobnosti povezuju zajedničke stilske karakteristike – ekspresionizam: napuštanje vezanog i uvođenje slobodnog stiha. Šimić kaže kako je umjetnost vječna te ne može ostarjeti niti zastarjeti. Šimić . U časopisu se osjeća utjecaj talijanskog futurizma i njemačkog ekspresionizma. Krklec «Lirika» August Cesarec « Stihovi» . riječima. Kafkin opus sadrži elemente ekspresionizma: osjećaj straha. Izražajna ekspresionističke subjektivizacije vremena. B. dakle ekspresiji. predstavnici) - - Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti najavljuje u svojim stihovima pjesnik Janko Polić Kamov jedan od «prokletih» europskih pjesnika.

Objavio je jednu zbirku pjesama 1920. nagonskog i na trenutak se čini kako bi možda mogla «spasiti» Filipa. a između njega i majke ništa se nije izmijenilo. To najbolje potvrđuje njegovo viđenje Jože Podravca –simbol stoljetne hrvatske zaostalosti. Tako je na kraju romana krug zatvoren i Filip je opet na početku možda s još dubljim kompleksima neko prije. ljeto. njezina su vrata za njega ostala zauvijek zatvorena. Smrt. kasnije se otkriva plemića Liepacha. Povratak.) . zastave. boju). koliko unutar njih samih. ali u njenom odnosu prema njemu nedostajalo je topline i iskrenosti. Siromasi koji jedu od podne do podne i dr.( 30-ih god. zvukove i osnovna mu je želja naslikati množinu svojih osjetila ( zvuk. Filip želi osjetiti podlogu. Filip stvarnost doživljava kroz boje. Krleže dijeli se u tri faze: a) b) c) prvi dramski ciklus pod imenom Legende. jesen Osnovni motiv je motiv povrataka i svemu što se u romanu dogodilo. treći dramski ciklus: Gospoda Glembajevi. njegova je posljedica. «Juriš». Iako zadržavaju neke ekspresionističke karakteristike Krleža stilski ide dalje i uvodi realističko – psihološku karakterizaciju. Neobično sažetim izrazom progovorio je o ljubavi. ali jednim svojim dijelom pripada i romanima izričaja odnosno romanu – eseju jer cijeli fragmenti teksta i nisu nego eseji o umjetnosti i slikarstvu 41. Vremenski sam roman obuhvaća nekoliko mjeseci: proljeće.) je prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti. bez klasične kompozicije i razgranate fabule. Filip je dalek i od najnižeg sloja koji predstavlja Joža Podravac i od najvišeg koje okružuje njegovu majku ( za njega su oni maske koje žive u prošlosti i pričaju o ispraznim stvarima ). Michelangelo Bounarotti.- Antun Branko Šimić: glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti. Kraljevo. «Književnik». Adam i Eva. drugi dramski ciklus – ratna tematika čine drame: Golgota. izostavljajući interpunkciju dajući i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. želi se osjećati «doma» ali ta je njegova želja neostvariva jer on je čovjek bez nacionalnog i obiteljskog uporišta pitanje umjetnosti: umjetnost je za Filipa: • viši smisao života • jedina mogućnost da se u građanskom društvu prevlada ono što čovjeka udaljava od njegove prirode. jedna od najvažnijih vrijednosti u životu • to je jedina čistoća u životinjstvu oko nas b) c) Filip je ekspresionistički slikar. Nakon što je majci ukrao novac kako bi ga potrošio u javnoj kući. do 1922. po strukturi vrlo kompleksan i složen. propalim advokatom koji je na kraju zbog ljubomore ubija ( pregriza joj grkljan). Ona bi htjela biti bliža sa sinom. pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. b) neuravnoteženost. Galicija (kasnije U logoru). Kristofor Kolumbo . e) stil: roman pripada monološko – asocijativnom tipu proze. Gospoda Glembajevi -: napisani 1928. ispunjen psihološkom motivacijom i psihološku analizu likova. ali napor je uzaludan. Svoje viđenje majke kao bludne stare žene Filip otkriva slikajući njezin portret – preko slike izražava svoj pravi odnos prema njoj. Novele Povratak Filipa Latinovicza ( 1932. Filip odlazi i vraća se nakon 23 godine.. Neke motive zato i ne može naslikati. MIROSLAV KRLEŽA – PROZNO STVARALAŠTVO (Povratak Filipa Latinovicza) Prozno stvaralaštvo Miroslava Krleže obuhvaća romane i novele. 40. U kojoj progovara na posve originalan način uvevši u hrvatsku književnost slobodan stih. miris. st. Oni su i dalje stranci. Moja preobraženja. smrti. Dramski sukob ne postoji toliko u međusobnim odnosima.Banket u Blitvi. opsjednut mislima kako izraziti svoju ekspresiju. U agoniji. MIROSLAV KRLEŽA – dramsko stvaralaštvo (Gospoda Glembajevi) Dramsko stvaralaštvo M. Ostale teme koje ga zaokupljaju su teme o ljudskom tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Odsutnost obiteljske topline uvjetovalo je : a) Filipovu preranu zrelost. zbirka ratnih novela Hrvatski bog Mars. on najprije misli biskupa. čine drame: Legenda. preobraženja. To je najbolji i najsnažniji dramski opus. od 1914. U ovim dramama Krleža rješava neka opća pitanja sudbine čovjeka i čovječanstva. 20. Na rubu pameti. Pitanja koja su vezana uz glavni lik – Filipa Latinovitcza su: a) pitanje identiteta: Filip je dijete trafikantice Regine i nepoznata oca. Antologijske pjesme su mu : Pjesnici. ali samo po vanjskim osobinama – izgledom. Leda. Povratak F. ali ona je već upletena u mrežu svog odnosa s Baločanskim. Opomena. Maskarata. c) iskompleksiranost pitanje pripadnosti društvu: Filip ne osjeća pripadnost hrvatskom društvu. Vučjak. 38 . Radnja romana odnosi se na razdoblje između1920. L. Bio je i književni kritičar i urednik časopisa «Vijavica». Majka se trudila da se Filip ne razlikuje od ostale djece. do 1930. Ove drame sadrže ekspresionalne stilske karakteristike. d) ljubav: Bobočka je simbol tjelesnog.

Svoju viziju oca Leone prikazuje crtajući očevu posmrtnu masku koju. nevjerojatno mutno. Beatrice je oličenje duhovnoga.sreća SUŠTINE . Balade Petrice Kerempuha. Ona govori Leonu što misli i konstatira istinitost Barboczy legendu ( da su Glembajevi lažljivci. Izraz: jednostavnost. predstavnik građanstva koji uživa u gomilanju i konformu.Leone je ubojica. lijepoga i profinjenoga. Glembaj je varalica Charlotte je bludnica i ubojica LAŽ > Rasipništvo. a u uskoj je vezi i s općim tendencijama književnosti toga doba koja se najviše bavi regionalnom i socijalnom tematikom. shvaća da je prevarena i pokazuje svoje pravo lice. Leone je srušio očevu iluziju sretnog braka ( koja se temeljila na vjerovanju da ga Charlotte voli) razotkrivajući njezin preljub sa Silberbranton i s njim.lažljivci . kajkavski: Ivan Goran Kovačić. ludilo. a mržnja se pojavljuje i zbog Ignjatovog odnosa prema Leonovoj majci. antologijske pjesme: Slap. Tmurna je to slika hrvatskog kmeta koji stoljećima pritegnut domaćim i stranim gospodarima. –tog stoljeća su godine zamjetnog procvata dijalektalne lirike. - Povratak: u ovoj pjesmi Cesarić iznosi misli o kružnom kretanju vremena i života. predstavnici. Svjetla za daljinom i dr. Oblak. Govori o relativnosti ljudske spoznaje ( krhko je znanje ). jednostavna metaforika. Pjesma mrtvog pjesnika. DIJALEKTALNAO PJESNIŠTVO OD MODERNE PREMA SUVREMENOJ KNJIŽEVNOSTI javljanje.kradljivci . Jezik Balada: u osnovi to je kajkavski jezik stvoren u širokoj relaciji od pučkih kajkavskih pjesmarica 16. Tragično je jedino to što se možda nećemo prepoznati. čakavske i kajkavske. Međutim telefonski poziv ruši tu njenu iluziju bogatstva. i Drago Gervais. nažalost svih nazočnik uništava jer nije prikazao kako treba donju čeljust koja je za njega materijalno obilježje glembajevštine. Beatrice i barunica Castelli: njih dvije su dva potpuno različita ženska lika. koja je nastavak dijalektalnog pjesništva započetog još u doba moderne ( Nazor ). ne može suprotstaviti glembajevština. On je nezainteresiran za Leonovo slikarstvo. Povratak. iako to želi. pjesnik svakodnevnih zbivanja. preduvjet čovjekove sreće. Barunica se pokušavala približiti Leonu govoreći mu da ne skriva razlog svoje udaje za Ignjata – novac.sukob Leona s glembajevskom okolinom b) u drugom činu: sukob Leona i oca Ignjata. Pjesma ima dosta poruka i misli ( refkelsivna i ljubavna pjesma ) 2. Nikola Pavić. originalni sadržaji. Leone – Ignjat: sin i otac su različiti: Ignjat je poslovan i racionalan bankar. što je početak Glembajeva kraja. pjesnik grada. jezik administracije pun mađarskih izraza. najvažnije zbirke i pjesme ) 1. Dragutin Tadijanović (1905. Predstavnici: čakavština. baruničina smrt Glembajevi su bogata patricijska zagrebačka obitelj u čijem životu postoji dvojnost između: PRIVIDA . Ta je lirika najvećim dijelom rezultat spoznaje o neistrošenom jezičnom potencijalu koji nose u sebi zapostavljeni hrvatsko dijalekti. – 1980. Početak i završetak: drama počinje Leonovom replikom: «Mutno je se to u nama. vezani stih zbirke: Pjesme. kao jedinim obranama. osvrt na Balade Petrice Kerempuha Tridesete godine 20. Slap.Miroslav Krleža: Petrica Kerempuh je grabancijaš i skitnica starog varaždinskog pisca Jakova Lovrenčića.bogatstvo .potvrđena i u Barboczy legendi .moć . a barunica predstavlja nagonsko – animalno u ženi što je Leone odbacio i na kraju ubio. vegetira i održava se na životu zahvaljujući samo svojoj kerempuhovskoj otpornosti i snazi: crnom humoru i ironiji. čovjek kojemu je novac mjerilo svih vrijednosti. Balade su zapravo pjesnikova vizija cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora.Mate Balota. tematika. Dobriša Cesarić ( 1902. smatra ga bezvrijednim kao i Leonov poziv.ljepota > . prodirući duboko u riznicu svojih unutarnjih doživljaja. kradljivci i ubojice 9 42. Balade – 36 balada napisane tijekom zime 1935. draga moja Beatrice.) 39 .barunica Castelli – Beatrice. Moj prijatelju. . o mogućnosti da nakon smrti ( u nekom drugom životu) sretnemo one koje smo voljeli. 43. –1936. Glembajeva smrt c) u trećem činu: Leone.- drama u 3 čina: a) u prvom činu. jezik puka i kajkavskih književnika. st. Balada iz predgrađa i dr.» na kraju će se potvrditi da se niti Leone.ubojice ISTINA . osjećaja prolaznosti i pritajene boli. ) tematika: novi. toliko bitne u viziji očeva lika. dubina osjećaja. Miroslav Krleža. LIRIKA DOBRIŠE CESARIĆA I DRAGUTINA TADIJANOVIĆA ( razlike. lakoća ritma. ubojstva i samoubojstva rješenja su u svim glembajevskim krizama. a Leonu je kao umjetniku stran materijalizam.

pjesnik i esejist. ojađeno zvono. IVO ANDRIĆ – PROKLETA AVLIJA Istaknuti romanopisac. Bog mu je obećao i ljubav i pobjedu i slavu. Andrić je stekao fakultetsko obrazovanje. Balada o zaklanim ovcama: pjesnik narativno oblikuje od motiva odlaska pastirice u grad. S tim je povezan osjećaj slabosti. Prve književne radove. u zimsku bijelu noć. Drugo obraćanje započinje riječima «O Bože žeže tvoja rije» iskazivanje jačine pjesnikove ogorčenosti. Srebrne svirale i dr. to je priča koja se vrti u krug. Gospođica. Pepeo srca. balada o zaklanim ovcama itd. Aleksandra. Tim načinom pisanja pisac pokušava prikazati kako se život ne odigrava samo u nama već i u drugima. Između dva svjetska rata objavljuje tri knjige. do odlaska pastirice iz grada. priče se isprepliću. pariška. prevodi zbirke: Auto na korzu. uz mnogo truda. Objavljuje knjigu lirske proze Ex Ponto. Travnička kronika. traženjima i usamljenošću. godine u siromašnoj obrtničkoj obitelji u Travniku. a mladost tijela.. objavljuje kao maturant 1911. Gimnaziju je pohađao u Sarajevu.obećanja u djetinjstvu u odnosu na ljepotu života koji je ispred nas. tragičan odnos selo – grad. ispunjena sjećanjima na selo. Slobodni stih. Na kraju se ponavlja osnovni motiv što sugerira cikličnost – sve se ponavlja. zbirke: Sunce nad oranicama. strofa tercina - - 45. i uz dosta teškoća i prepreka. beogradska.napušta pesimistički odnos prema svijetu Antologijske pjesme: Notturno. teži tome i sve to on prikazuje u svom djelu Prokleta Avlija. pripovjedač. Prokleta avlija. Visoki jablani. itd. bez dekorativnih elemenata. ostvaruju se krugovi u krugovima. godine svoju prvu pripovjedačku knjigu Put Alije Đerzeleza. Pjesnik vapi za radošću života i očekuje odgovor na svoja pitanja. Tu upoznaje Turčina Ćamila koji proučava povijest turske carevine … Djelo nema ni početka ni kraja. Dugo u noć. gdje je završio i osnovnu školu. Kolajna. STVARALAŠTVO TINA UJEVIĆA rođen u Vrgorcu 1891. Levstika … Godine 1918. preko klanja ovaca. Iste godine objavljuje i knjigu pjesama u prozi Nemiri. Žedan kamen na studencu.- tematika: autobiografska poezija. 1892. Razgovor s Gojom. jedinstven i neponovljiv izraz. U pjesmi postoje dva obraćanja bogu koja su ispunjena pjesnikovim porukama i prijekorom. V. rođen je 9. a 1920. i idiličnosti sela i života u prirodi koja i dalje traje u svojoj ljepoti usprkos čovjekovoj okrutnosti. misli o prolaznosti.1961. Svakidašnja jadikovka. naglašeni ritam i muzikalnost stihova. prsten. iskonski vezan za miris i doživljaj zemlje izraz: elegičnost stihova. 40 . gdje je i maturirao. a nešto kasnije i svoje prevode O. te se prisjećaju fra Petrova boravka u carigradu i kad su ga zabunom uhitili i zatvorili u Prokletoj avliji. M. Rano je ostao bez roditelja. Lelek sebra u zbirci Kolajna pjeva o ljubavi prema imaginarnoj ženi. … 26.10. Reakcija na postojeće stanje je želja za krikom. - 44. Dani djetinjstva. s elementima trubadursko – renesansnih ugođaja Lelek sebra. prokleti pjesnik faze stvaralaštva: splitsko-zagrebačka. godine u časopisu Bosanska vila. stihove. godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost za roman Na Drini ćuprija - - Prokleta avlija Pripovijetka započinje dan nakon fra Petrova sprovoda dok fra Mijo i fra Rastislav popisuju stvari koje su ostale za fra Petrom. Pobratimstvo lica u svemiru Svakidašnja jadikovka: na početku se javlja motiv starmladosti ( uveo ga je Baudelaire ). umro u zagrebu 1955. a život je ispunjen patnjom. antologijske pjesme: Večer nad gradom. hrvatski Baudelaire. a od pripovjedaka Nove pripovijetka. ovaj se motiv odnosi na starost duše. splitsko-zagrebačka piše poeziju i esejistiku. Haim priča o Ćamilu i ostalim zatvorenicima. Župančića. Pjesnik govori o ljudskoj okrutnosti. u njima Ćamil govori o Džem-sultanu i o sebi. fra-Rastislav govori o fra-Petru. Djetinjstvo je proveo u Višegradu. u formi klasičnog stiha. 10. esej o Njegošu. a poslije rata objavljuje romane Na Drini ćuprija.refleksijama progovara o svojim unutarnjim stanjima Auto na korzu. nemoći i očaja. itd. Andrić sve to sluti. lutanjima. Među njegove najpoznatije esejističke tekstove ubrajaju se: esej o Goji. ali ona se pretvara u pjesmu. o surovosti grada. jadikovka je vječna Stih je osmerac. Mladost mu nije bila ni laka ni bezbrižna. Priča o vezirovom slonu.

ali on je demonska sotonska duša. realističko – lirska: pisci – Ivan Goran Kovačić. socijalni realizam. koju je izrekao Vlatko Pavletić estetske obnove književnosti kao prostora kreativnog traganja za novim načinima izraza. Vrlo tih..Krugovi. ali i društvene prilike toga vremena (političke i gospodarske) uvjetovale su u Hrvatskoj. HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1929.Slavko Kolar.Likovi Ćamil: mladić koji se također nalazio u tamnici. –1958. No on kasnije prelazi na stranu zakona radeći u Avliji. . Ističu stvaralačku slobodu i spajanje tradicije i modernih strujanja. ali u znaku naglašene funkcije književnosti unutar klasne borbe koju označujemo kao socijalno – pedagošku. b. Ćamil je ušao u krug kojim upravlja Karađoz. . no nisu shvatili. Prokleta avlija kao izolirano mjesto poput otoka – kad svane dan i kad zatvorenici izađu u dvorište stvaraju 46. Karađoz: možemo reći. 1.pokret socijalno usmjerene književnosti započinje 1928. krug je simbol čovjekovog kretanja i simbol čovjekovog života princip koncentričnih krugova u pripovijedanju ( priče u priči ) c. Vjekoslav Majer. KRUGOVI ( 1952. a svaki takav krug ima svoje središte npr. da je sve to želja za učenjem. To potvrđuje njegova prošlost u kojoj je on bio veliki pokvarenjak. U predgovoru Krleža se suprotstavlja utilitarističkom shvaćanju književnosti. poput one u vrijeme (prve) hrvatske moderne Značajna je pojava dvaju književnih časopisa u kojima objavljuju vodeći književnici ovoga doba. a koja glasi «neka bude živost». nasilnik i prijestupnik. (uzroci povratka realističkim modelima i modeli realističke poetike Polagano zamiranje avangardnih stilova. ali se i dalje ponaša kao u prošlosti.). –68. a ne kao sredstvo socijalno – političke borbe. do 1968. – 1950.Sukob na književnoj ljevici : izazvao je Krležin Predgovor mapi Podravski motivi Krste Hegedušića. Od 1939. Ivan Dončević. a i drugih «Književnik». za znanošću. utjecaj Razdoblje hrvatske književnosti od 1952. Karađoz je duša Avlije. kao i svugdje u Europi da potkraj 20 –ih godina započne prividno vraćanje realističkim tradicijama. Oni traže da književnost rješava aktualne društveno – političke probleme – književnost ima utilitarnu zadaću. Književnost je umjetnost tj. U oblikovanju sadržaja rabe modernu tehniku izražavanja i moderni izraz. nesretan i povućen u sebe. Oko tog časopisa. Razlog. Vezan je uz carsku tamnicu čitav život. idejama i oblicima 41 . U tom je liku Andrić želio prikazati apsurdnost života gdje učeni i bogati mogu također brzo postati bespomoćni i krivi za zločine koje jesu i nisu učinili. Ćamil je dospio u tamnicu jer je vlast sumnjala kako ima namjeru pobuniti se protiv vlade. Autonomna stvarnost. Kultura» okupljaju se lijevo orijentirani pisci na čelu sa Stevanom Galogažom.): otpor političkim i ideološkim utjecajima na književno stvaralaštvo ( socrealizam) poetiku krugovaša najbolje izražava krilatica u uvodniku prvog broja Krugovi. psihološki realizam. Jedini s kim je dolazio u kontakt bio je fra-Petar. . DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ (1952. psihološko – analitički realizam i ideologizirani realizam. princip koncentričnih krugova u pripovijedanju ( priče u priči ) prokleta avlija kao izolirano mjesto poput otoka – kad svane dan i kad zatvorenici izađu u dvorište stvaraju se različiti krugovi. umjetnik je slobodna stvaralačka osobnost. Pojavljuje se nekoliko oblika realističkog koncepta pisanja: utilitarni realizam. a vjerojatno oni nisu ni znali što je sve to. Tipovi proze: realističko – humoristički: pisci. želja za knjigama. novim temama. socijalna književnost javlja se pod imenom novi realizam. Možemo reći da se Ćamil zatvorio u četiri zida svoje duše kojoj se nitko nije smio približiti. Kao upravnik on postaje “povijesna ličnost” te tamnice. nazivamo drugom modernom zbog usmjerenosti hrvatske književnosti na europsku i svjetsku. Novak Simić psihološko – realistička: pisci – Milan Begović kritičko – realistička: August Cesarec esejističko – filozofska: Miroslav Krleža 47. njezinu podređivanju praktičnim socijalno – političkim zadaćama. a.sintetički ( socijalno – psihološki realizam ) : predstavnici sintetičkog realizma shvaćaju književnost kao umjetnost. u časopisu «Kritika». da je glavni glumac Andrićeva djela Prokleta Avlija. socijalno – psihološki realizam.

začudnost pred njenim ljepotama i zagonetkama i potpuna stopljenost s njom. književnicima i bohemima ( Ugo. djetinjstvo. Igor Zidić. tri moja brata. Pored urbanizacije i intelektualizacije lirskog govora. - Nakon Krugova slijedi novi naraštaj sa svojim časopisom Razlog 2. Antologijske pjesme Ti koja imaš nevinije ruke. pa do okrenutosti vanjskim životnim očitovanjima. dehumanizaciju.. Zvonimir Mrkonjić. Raspon tematskih interesa je velik: od problematiziranja egzistencijalnih i etičkih situacija. piše drame ( Pijesak i pjena. rasap svih etičkih kategorija. iskustva beznađa. U središtu romana su intelektualci i poluintelektualci zagrebačke sredine uoči drugog svjetskog rata. Never more Kiklop: jedan od najboljih romana suvremene hrvatske književnosti. pravo na vlastiti izraz. Maestro – društvo Parampionska braća ) ili se upušta u ljubavne veze sa ženama čudna morala ( Enka. zavičaju i initimnim zaokupljenostima nova tematska usmjerenja uvjetovala su i traženja novog pjesničkog izraza. Cesarić. Mati čovjekova Jure Kaštelan (1919. Mladići. moj križ svejedno gori itd. Antologijske pjesme su: More. Kaštelan) proza: piše se ratni roman. 1922. Pjesnikov doživljaj svijeta je panteistički: u gotovo svakom stihu osjeća se divljenje prema prirodi. Piše novele.po uzoru na «pisce izgubljene generacije» predstavnici: Nikola Miličević. . Pod balkonom itd. dezorijentaciju u intelektualnim krugovima. kritike. romani – Kiklop. Desnica. aluzijama na brojna mjesta iz svjetske i hrvatske književnosti. Kaštelan je jedan od tvoraca modernog pjesničkog izraza. romane. kanibalski svijet. moj križ svejedno gori itd. roman esej. Pisci tvoreno izražavaju nezadovoljstvo prema ideološkoj prisili. Tadijanović veliki broj pisaca u drugoj moderni objavljuje svoja najbolja djela: Marinković. Fernando. Parun - Vesna Parun ( Zlarin. Zore i vihori. pučkog narodnog izraza. Tonči Petrasov Marović itd. – 1971. intelektualac Melkior Tresić. psihološki roman. U Kiklopu Marinković tematizira tjeskobnu atmosferu u zagrebačkoj sredini uoči nadolazeće ratne kataklizme: egzistencijalni strah. preko tortute u vojarni do suludog puzanja u Zoopolis. Slobodan Novak. Međutim iza svega toga provlači se diskretna nota tragizma. Ante Stamać. Kaštelanova poezija čini spoj modernizma (nadrealizam. urbaniziranje folklornoga i njegovo uzdizanje na visinu najmodernije formule. oko 50 pjesnika i kritičara u razlogu nastupa s novim estetskim programom i novim umjetničkim izrazom. domoljubna. grafičku i vizualnu poeziju –pojmovno pjesništvo -. Uočljiva je orijentacija na svakodnevni (kolokvijalni ) jezik. Glavni lik je novinar. povećana je učinkovitost starih: Ujević. provodi život uglavnom po kavanama ( Daj dam). a razvijaju i novi tip proze – kratka priča. rasapa stvarnosti. konjic bez konjika. – 1968. oporuka. mladoj vrbi. književnu karijeru započinje uoči Drugog svjetskog rata novelama i grotesknom dramom iz dalmatinskog svijeta «Albatros» - djela: zbirke novela – Ruke. Šegedin. Tri drame.. U snovima ga neprestano progoni simbolička slika ljudoždera (kiklop Polifem ). Josip Pupačić ( 1928. tematika poezije: ljubavna. što predstavlja njegov konačni slom.1990. Cvijet izvan sebe. povijesnoj zbilji i urbanom životu. 42 . hermetičku. pjesme zbirke poezije: Crveni konj. ljudsku animalnost. Ivan Slamnig. eseje . Jednooko mitološko čudovište u naslovu romana simbolizira infernalnost rata. književne kritike i esejistike razlogovska poezija – pjesništvo šezdesetih godina prožeto snažnom filozofskom notom predstavnici: Dubravko Horvatić. eseje.): suvremena hrvatska pjesnikinja . Antun Šoljan pisci okupljeni oko časopisa nazivaju se «krugovaši» osim pojave novih pisaca. ): iskonska veza sa zavičajem jedna je od osnovnih pokretača njegove poezije.prva zbirka 1947. U kritici prevladava filozofska kritika 48. Lorka ) i tradicionalnog. drame. Kaštelan.- - otvaranje hrvatske književnosti utjecajima europske i svjetske književnosti i duhovnih strujanja razvoj pjesništva i književne kritike krugovaši afirmiraju duh tolerancije. Josip Pupačić. Njegovu poeziju karakterizira slobodna metaforika. drame – Glorija. Razlogovci njeguju potpuno suprotnu poeziju od krugovaša Njeguju intelektualističku. prozu (Čudo i smrt). RANKO MARINKOVIĆA – Kiklop Suvremeni hrvatski pisac. ): suvremeni hrvatski književnik. Milivoj Slaviček. Zbirke pjesama: Kiše pjevaju jablanima. RAZLOG ( 1961. Djelo je bogato mitološkim simbolima. nekomunikativnu liriku. On je opsjednut manijom straha i smrti. egzistencijalne tjeskobe. u besplodnim intelektualističkim raspravama sa svojim kolegama novinarima.pisci se okupljaju oko časopisa Razlog -razlogovci populariziranje pjesništva. Vivijan ). Zajednička kupka. Prozor). njeguje se i pučki izraz( Pupačić. tvrđava itd.) . uniformnom mišljenju dolazi do procvata intimističke poezije u kojoj se pisci vraćaju temama iz djetinjstva. Pijetao na krovu itd. Antologijske pjesme: Tvrđava koja se ne predaje. u stvarnosti mu se život kreće od od grčevitog nastojanja da gladovanjem izbjegne vojnu obvezu. Pustinja. Slavko Mihalić.

Umjesto osporavanja s tradicijom se uspostavlja dijalog te ona postaje materijal i inspiracija za nove umjetničke tvorbe. Bulgakov. POSTMODERNA S naraštajem razlogovaca završava jedna razvojna faza suvremene hrvatske književnosti. faza obilježena estetskim inovacijama. Alojz majetić « Čangi off gottoff. na njoj se gradi. 43 . jezik . fantastičara početkom 70 –ih godina ( Pavao Pavličić. Oni njeguju svojevrsni društveni eskapizam i posve se okreću literarnoj fantastici. kontrasti. karakteriziraju ga dvosmislenost. IVAN SALMNIG. ona se uključuje u literarnu igru. Duše robova ) Nedjeljko Fabrio - - Žarište literarne aktivnosti Hrvata u dijaspori bio je časopis «Hrvatska revija» što su ga u Buenos Airesu (1951.). osvajanjem novih tekstualnih programa i dominacija teorijskog uma. Dubravko Jelačić itd) Ugledajući se na strane literarne uzore (Borges. Kafka) ti se pisci odriču slikanja društvene sredine i psihološkog portretiranja. offovci pjesnici okupljeni oko časopisa Off (1978. i taj svoj jezik suprotstavlja «tradicionalnom jeziku književnosti». Antun Šoljan « Kratki izlet « Likovi.Miro Gavran. Branimir Bošnjak itd. sredina – gradska.) žensko pismo: u proznim djelima žene iznose razmišljanja o biografiji i vlastitoj intimi. Slobodan Šnajder proza povijesne tematike: Ivan Aralica ( Psi u trgovištu. Časopis je izlazio punih 40 godina sve do 1990. Goran Tribuson. u njoj se pronalazi novi smisao.naziva se prozno stvaralaštvo u kojem mladi pripovjedač pripovijeda roman ili pripovijetku na temelju govora gradske mladeži. Lucijan Kordić i Boris Maruna. igre riječima 49. Boris. Irena Vrkljan dramsko stvaralaštvo: Ivo Brešan ( Hamlet u selu Mrduša donja). Nikolić. Glavni su predstavnici proze u trapericama Zvonimir Majdak «Kužiš stari moj».) pokrenuli Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. Predstavnice: Slavenka Drakulić. a na njih se nadovezuju i tkz. Julijana Matanović. U poeziji javljaju se postrazlogovski pjesnici (Luko Paljetak. Već početkom 70 –ih tradicija se više ne negira. ANTUN ŠOLJAN – proza u trapericama - - proza u trapericama. Dominacija fantastičnog modela ne znači potpunu odsutnost djela koja se bave temama iz života.- Kiklop = rat U Kiklopu Marinković iznosi utjecaj rata na psihu čovjeka kao i vlastitu osudu rata Stil: maniristički. Najznačajniji hrvatsku pisci dijaspore su Viktor Vida.mladi intelektualci. Paradigmatskim modelom takve proze postao je takvim roman američkog pisca Salingera «Lovac u žitu» proza u trapericama u pojavljuje se u hrvatskoj književnosti već pedesetih godina u prozama Ivana Slamniga i Antuna Šoljana. ali i tradicionalnim ili ustajalim društvenim i kulturnim strukturama.urbani 50. na nju se računa. U proznom stvaralaštvu novi senzibilitet uvela je generacija tkz. Ivan Slamnig « Bolja polovica hrabrosti».

a u sklopu njih i istoimene dijalektizme. osim u školi. Taj se jezik. protetičko v ( vučiti) l na kraju sloga ostaje ( došel) oblici i sintaksa: u mnogim su se govorima sačuvali stari oblici za padeža (npr. KNJIŽEVNI (STANDARDNI) JEZIK I NARJEČJA Književni ili standardni jezik jeste svjesno oblikovani jezik unutar jedne zajednice kako bi joj služio kao sredstvo komunikacije. političke i nacionalne identifikacije te zajednice. Dijalekti su karakteristični za područje cijelog narječja ( čakavski.česti su talijanizmi 44 . Hrvatski jezik razvio se na novoštokavskoj osnovi. nigdje. Hrvatski jezik razlikuje tri narječja. ne može naučiti. licu množine prezenta glagoli proširuju osnovu s –ju ( moreju) česte su umanjenice (kokotiček9 leksik: česti su germanizmi c) Čakavsko dijalekt: Karakteristike: a) glasovi: b) zamjena glasova . Hrvatski jezik razlikuje štokavski. KAJ Štokavsko –dijalekt. štokavski. kajkavski i čakavski dijalekt. kajkavski) Imena su dobili prema upitno odnosnoj zamjenici ŠTO. lj sa j (jubav) gubljenje glasova (meu) na mjestu slogotvornog r pojavljuje se vokal ( parst) oblici i sintaksa: infinitiv glagola gubi krajnje i (pivat) sažeti su oblici posvojnih i upitno – odnosnih zamjenica (ki-koji) c) leksik . ali se od nje razlikuje normiranjem i uređivanjem.narječje: Karakteristike: a) glasovi: oblici i sintaksa: gubljenje glasova (oću) glas h ponekad se zamjenjuje drugim glasom (kruv) stezanje ao u o ili a (poso.PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA 1. posa) u većini se govora ne razlikuje uporaba određenog i neodređenog oblika infinitiv glagola često gubi krajnje i ( pivat) konstrukcija za + infinitiv ( dobro za jesti) b) Kajkavski dijalekt: Karakteristike: a) glasovi: b) ne provodi se sibilarizacija ( nogi) javlja se tkz. On je uređen gramatičkim i pravopisnim skupom pravila. društvene. To je na neki način umjetni jezik. genitiv množine imenica ženskog roda ima nulti nastavak: knjig) u 3. ČA.m na kraju nastavka sa n (zvirin). ali i sredstvo kulturne.

raspoloženje itd. Riječi se na morfološkoj razini sastoje od osnove i nastavka: kopačica = kopač. Kao jezikoslovni naziv jezik ima dva značenja: 1. kiš-a. Morfemi koji nose gramatičko značenje riječi ili služe za tvorbu oblika riječi zovu se oblikotvorni. Riječi se mogu sastojati od jednog ili više morfema. Pismo je sustav znakova kojima su predstavljeni fonemi. rek. Promjenom mjesta fonema promijenilo se i značenje svake riječi. rek. Znanstvena disciplina koja se bavi glasovima ili fonemima naziva se fonetika. krajØ. odnosno oblična –morfološka osnova. morf. sufiksalni i prefiksalni morfemi. žen-a. Recimo morfem rek sa sadržajem «usmeno priopćiti» ima morfe: reč. a razina na kojoj se provodi morfološka razina. Morfemi kojima se tvore nove riječi zovu se rječotvorni. Različiti dijelovi riječi koji se naslanjaju na osnovu zovu se (oblični) nastavci. Tako se npr. Najmanja glasovna jedinica je st glas ili fon. svil-en. u padeže ili u glagolsko lice). Sustav slova ili grafema zove se grafemski sustav Znanstvena disciplina koja proučava prijenos fonema u grafeme naziva se grafematika. Osnovna jedinica pisma su slova (grafemi). svil-kast kraj: po-kraj. Razlikuje izgovor glasa n u riječima Ana i Anka. razlikujemo morfeme koji služe za tvorbu novih riječi: svil. Dakle za tvorbu novih riječi služe : korijenski. zove se morfem.ica Dijeljenje riječi na osnovu i nastavak zove se morfološka analiza riječi. Fonemi b i m. a u riječima b) kraj. rekla. Ispred k izgovor glasa n se mijenja i on nije više nosno-zubni već nosno-mekonepčani glas. muški rod) i oni riječi stavljaju u međusobne odnose ( npr. U riječima svilacØ. a) b) svil -ac: svil-a. 45 . ostaje niz –uka koji je isti u objema riječima. gramatički ili relacijski morfemi. Prema tome morfemi reč. sutra. -ac. Stoga mofeme po položaju dijelimo na : korijenski – središnji morfem. recimo. FONEM. varijante istog morfema koji imaju isto značenje. rec koji dolaze u oblicima : rečeš. ali ima razlikovnu moć. kraj nose gramatičko značenje ( nominativ. koji ima kakvo značenje. ali drukčije glase. 2. Alofon je izgovorna varijanta fonema koju uvjetuju: okolina u kojoj se nađe glas u riječi. GRAFEM. sustav znakova koji služi za sporazumijevanje. U riječima buka i muka glasovni su nizovi b-u-k-a i m-u-k-a. govorni organ. jednina. Zamijenimo li mjesto fonema b i m. Znanstvena disciplina koja se bavi morfemima zove se morfologija. Alomorfi su inačice. sufiksalni i prefiksalni Izraz morfema zove se morf. Izdvojimo li mjesto fonema b i m. Ø u riječima svilac.2. Pomoću fonema razlikujemo značenje riječi. rec . re su alomorfi morfema rek sa sadržajem «usmeno priopćiti. kraj-nji Vidimo da je zajednički dio u riječima a) svil. Najmanji odsječak riječi kojemu je pridružen kakav sadržaj tj. riječi će tada biti muka i buka. leksički ili derivacijski morfemi. ja.sol-i-ti (soliti) itd. MORFEM Fonem je najmanja jezična jedinica koja nema svoje značenje . Morfemi koji sadrže temeljni dio riječi zovu se korijenski morfemi Morfem koji dolazi na kraju riječi . Npr. Fonem n u riječi Anka je alofon fonema n. pojedinac. odnosno iza korijenskog zove se sufiksalni morfem svil -ac U riječi po kraj zamjećujemo da se ispred korijenskog morfema nalazi predmetak ili prefiks po – i to je prefiksalni morfem. Različiti morfi koji služe kao izraz istom morfemu zovu se alomorfi. kraj. Slovo-grafem pisani je oblik fonema. kraj-olik. Isti morfem u svim oblicima iste riječi ili u različitim riječima nema uvijek isti izraz tj. imaju dakle razlikovnu ulogu. Za fonetiku još kažemo da proučava akustična (zvučna ) i artikulacijska ( način na koji se tvori ) svojstva glasova. Dio riječi koji nosi leksičko značenje zove se osnova. Ako uzmemo riječi svilac i kraj i ispišemo nekoliko riječi srodnoga značenja. Pismo koje se upotrebljava u nekom jeziku zove se grafija.

3. pridjevi. čestice. Promjenjive su riječi: a) imenice.+ i. b) dodavanjem novih glasova: žut – žuta. bijel – bjelji. g. uzvici. vaš – vaša itd. nepostojano a neke riječi između dva zadnja suglasnika imaju samoglasnik a. VRSTE RIJEČI Riječi u hrvatskom jeziku. Te se promjene nalaze na onim mjestima gdje je nekada bio poseban glas nazvan jat. orah – orasi 2. Riječi su promjenjive ako mogu pod određenim uvjetima mijenjati svoj oblik. bjelina. aliteracija ije.: dvoglasnik ie (pravopisno ije). žutim. e) glagoli Nepromjenjive su riječi: a) prilozi.djelić. radi lakšeg izgovora izjednačuju se tako da oba postanu zvučni (z) ili bezvučni (b). cvijet – cvijetu. ekavskog i jekavskog izgovora: ikavski: did divojka ekavski: ded devojka jekavski: djed djevojka - 5. veznici. z. b) pridjevi. g. palatalizacija: k. e) čestice 46 . brojevi. jednačenje suglasnika po zvučnosti kada se nađu dva suglasnika različita po zvučnosti jedan pored drugog. GLASOVNE PROMJENE 1. Riječi mogu biti promjenjive i nepromjenjive. bubreg – bubrezi. je. ) 3. š vojnik-vojniče. ž. e. h. sibilizacija: k.. Takvo a naziva se nepostojano a borac – borca. c) zamjenice. b) prijedlozi. i npr. prilozi. momak . U pravilu uvije drugi suglasnik djeluje na prvog vrabac – vrabca – vrapca zb bb gladak – gladka – glatka zb bb 3.žutiš. d) brojevi. dio – dijela. Neke riječi postale su od iste osnove i pojedini oblici iste riječi imaju na istom mjestu različite glasove i glasovne skupove. h +i= c. prijedlozi. e= č. d + j = đ. crn + ji= crnji (l + j= lj. Riječi mijenjaju svoj oblik: a) izmjenom pojedinih glasova: trava-travi. d) uzvici. zamjenice. GLASOVNE PROMJENE 1. brijeg-bregovi. glagoli. z + j=ž k + j = č . c) veznici. c + j = č itd. koji dolazi u svim oblicima takve riječi. imamo 10: imenice. s vojnik – vojnici. t + j =ć. krupni-krupnu itd. duh –duše 2.momka 4. jotacija: nepalatalni suglasnik + j = palatalni suglasnik žut + ji¨=žući. je e. i. Gdje je to bilo najbolje vidimo ako usporedimo riječi ikavskog.

Promjena riječi može biti izazvana potrebom da se označi: a) rod. limen. Pridjevi mogu biti u određenom i neodređenom obliku. Pred tim se nastavcima osnovni slog krati ( bijelbjelji) Superlativ se tvori tako da se komparativu doda predmetak (prefiks) naj. vaš – vaša itd. genitiv. PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI Riječi su promjenjive ako mogu pod određenim uvjetima mijenjati svoj oblik.žutiš. Po funkciji razlikujemo: 47 . broj i padež Rod: gramatička kategorija – može biti muški. broj. Prema značenju dijele se na: a) opće: služe za imenovanje bića. a nastavak je glas ili glasovni skup koji se dodaje osnovi za tvorbu pojedinih oblika riječi) 6. pojavi Opće imenice dijele se na pojedine. Promjena riječi po padežima naziva se deklinacija ili sklonidba Pridjevi su riječi koje pobliže označavaju imenice.najtvrđi Komparativ se tvori tako da se na pozitiv dodaju nastavci –i. tj. dativ. padež i lice Zamjenice se dijele po funkciji i po značenju. ženski i srednji Broj: morfološka kategorija – jednina i množina Padež: morfološka kategorija kojom se izriču različiti odnosi među riječima : nominativ.tvrđi superlativ ili treći stupanj – oblik koji izriče da neki predmet po nekoj osobini nadmašuje sve ostale . predmeti. cvijet – cvijetu. e) vrijeme i način Kod promjenjivih riječi razlikuje se osnova i nastavak ( osnova riječi se ne mijenja. b) broj. bakina) Gramatička obilježja pridjeva su rod. Po značenju dijele se na: opisne. pojava b) vlastite: služe kao ime pojedinom čovjeku. Određenim pridjevom se predmet identificira. Komparacija ima tri stupnja: a) b) c) pozitiv ili prvi stupanj – oblik kojim se iskazuje samo o kojoj je osobini riječ . -ši. zbirne i gradivne ( biljka. lokativ. Riječi mijenjaju svoj oblik: c) izmjenom pojedinih glasova: trava-travi. d) dodavanjem novih glasova: žut – žuta. životinji. instrumental. Pridjevi su riječi koje izražavaju različite osobine bića. gradivne i posvojne a) b) c) opisni ili kvalitativni pridjevi označavaju kakvo je što. predmeta. stvari . stvari i pojava. žutim. ( More je duboko i plavo) gradivni ili materijalni pridjevi označavaju od čega je što ( Sat je zlatan. broj i padež. vokativ. srebro) Gramatička obilježja imenica su : rod. Gramatička obilježja zamjenica su rod. c) padež. akuzativ.) posvojni ili posesivni označavaju čije je što ( kuća je moja.tvrd komparativ ili drugi stupanj – oblik kojim se iskazuje da neki predmet ima osobinu u većoj mjeri . d) lice. Promjenjive su riječi Imenice su riječi kojima se imenuju bića. -iji.( bolji – najbolji) Zamjenice su riječi koje zamjenjuju imenice ili upućuju na ono što je označeno imenicama. utvrđuje se kakav je ( žut kaput) Komparacija pridjeva: Uspoređivanje osobina dvaju predmeta naziva se komparacija ili stupnjevanje: kompariraju se u pravilu samo opisni pridjevi. pojave i osjećaji. krupni-krupnu itd. cvijeće. utvrđuje se koji je ( žuti kaput) Neodređenim pridjevom se predmet kvalificira.

pisati) b) glagoli zbivanja – označavaju nehotimično. pokazne. d) uzvici. radnje i zbivanja a) glagoli radnje – označavaju hotimično i namjerno djelovanje ( bacati. troje. tri. prvomu itd.a) b) imeničke – koje zamjenjuju imenice i odgovaraju na pitanje tko? Što? pridjevske . trčati. a po značenju brojevi nazivaju se brojevne imenice. petoro itd. pet… Brojevi koji izriču koje je što po redu zovu se redni brojevi: prvi. vremena. ljetovati 9 Glagoli po vidu su: svršeni i nesvršeni a) b) nesvršeni izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena ( bacati. posvojne. dva .uza se nemaju imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja ( Ptica je poletjela prema nebu) 48 . Jedan se mijenja kao neodređeni pridjev i ima sva tri roda i oba broja. neprijelazni i povratni a) b) prijelazni glagoli – uza se imaju imenicu u akuzativu kao predmet radnje ( Dječak jede jabuku) neprijelazni glagoli . NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI Nepromjenjive su riječi: a) prilozi. GLAGOLI Glagoli su riječi kojima se izriče radnja. upitne. plesati. 7. načina. To su dvojica. jesti) svršeni izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena ( baciti. Po značenju razlikujemo : glagole stanja. nenamjerno djelovanje kome su uzročnici prirodni zakoni ( bujati. Brojevi koji izriču točnu količinu čega zovu se glavni brojevi: jedan. stanje ili zbivanje. trojice. Riječi koje su po obliku imenice. povratno-posvojne. povratne. tisauća i milijarda mijenjaju se kao imenice ženskog roda. peti… Od glavnih brojeva vlastitu promjenu imaju: jedan. Broj dva. tri.dodaju se najčešće glagolima za označavanje mjesta. e) čestice a) prilozi. najesti ) Glagoli po predmetu radnje su prijelazni. – mjesto: odgovaraju na pitanje Razlikujemo 8. Stotina. isplesati. Ostali se glavni brojevi ne mijenjaju.kakav?. odnosne i neodređene Brojevi Brojevi su riječi kojima se izriče koliko čega ima ili koje je što po redu. u rečenici dolaze kao dodatak imenicama i odgovaraju na pitanja koji?. prvoga. c) veznici. četri mijenjaju se ovako: NAV G DLI dva dvaju dvama dvije tri dvije triju dvjema trima četiri četiriju četirima Redni brojevi se mijenjaju kao određeni pridjevi: prvi. rasti) c) glagoli stanja – označavaju stanje u kojem se ništa ne zbiva ( stanovati. uzroka. dva .koje zamjenjuju pridjeve. četiri.) Po značenju zamjenice se dijele na: lične. drugi. ležati. cvasti. a milijun i triljun mijenjaju se kao imenice muškog roda. kolik ( Čija je torba? Torba je moja. svrhe i količine radnje. b) prijedlozi. čiji?.

še ( bih. završava na ti (pjevati. glagolski prilozi a) b) c) d) e) f) g) infinitiv – neodređeni glagolski oblik ( ne daje se nikakva informacija o rodu. Futur II. rekli. -ijaše. aorist..-ijaste. -i. -ite. rekli. aste. teško vrijeme. li. bijaše. -imo. ja ću biti ) Futur II (egzaktni) je predbuduće vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i svršenog prezenta glagola htjeti ( budem dolazio ) Kondicional je glagolski način kojim se među ostalim izriče pogodbe. -jaše. Idu + ći = idući.. la ( rekao. priložne oznake. neka nosi. ne. . . -te. ta.. odnosno jedna riječ otvara mjesto drugoj riječi. -jte. no. bijaste. pomoćnog glagola biti ( bio bih ostao ) Pasiv ili trpni glagolski oblik tvori se od glagolskog pridjeva trpnog i od oblika glagola biti i bivati (biti nošen. -aše. syntaxis-slaganje) je znanost koja proučava rečenicu i pravila po kojima se odabrane jezične jedinice slažu u nizovima. rekla. imperfekt. lovim. bivam nošen ) 9.smo. biste. bio sam pjevao) Futur I je buduće vrijeme složeno koje se tvori od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola ( ja ću doći . prezent. broju i licu). kondicional I. -asmo. Gramatička članjivost: riječi se u rečenici povezuju po određenim pravilima. ni. bi. -jite ( /.) Rečenica se kao gramatička jedinica člani na gramatičke komponente: subjekt. ji. plesati. -jaše. -ijahu ( bijah. na – t.. bismo. 49 . krijem. udarena. nosi. o. objekt. -jimo. udarena) glagolski prilozi: sadašnji i prošli g. pasiv Perfekt je prošlo vrijeme složeno od glagolskog pridjeva radnog i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti ( pjevao sam. pluskvamperfekt. ti.oše ili –h. bi. la. na.im. -ijaše. jesti) i ći ( ići. -jem.. -ijah. Kondicional prvi ili sadašnji tvori se od glagolskog pridjeva radnog i aorista pomoćnog glagola biti ( bih pjevao) Kondicional drugi ili prošli tvori se od glagolskog pridjeva radnog i kondicionala I. Tvori se od svršenih glagola nastavcima –oh. -jaste. predikat.am ( rastem. -ahu. nosite. a kao obavijesna ( komunikativna ) jedinica na obavijesne komponente: obavijesni subjekt i obavijesni predikat. -ijasmo. bio sam ) Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme složeno od perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog ( bijah pjevao. le. -e. nosimo. Rečenica je osnovna jedinica u gramatička organizacija jezika kojom se izriče obavijest (On je otišao u kino. RED RIJEČI U REČENICI Sintaksa –( grč. glagolski prilog prošli tvori se tako da se infinitivnoj osnovi doda nastavak -vši ili –avši ( baci+vši = bacivši) Složeni glagolski oblici su: perfekt. ø. glagolski pridjevi. -jmo. -aše. dobar glas. bijahu) imperativ ili zapovijedni način tvori se od infinitivne ili prezentske osnove nastavcima Ø. Tvori se od nescršenih glagola nastavcima –ah. -ste. kondicional II. Vani pada kiša. lo. naći reći) prezent ili sadašnje vrijeme tvori se od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima – em. Jedinice sintakse su : riječ. neka nose ) glagolski pridjevi : radni i trpni. biše) imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme. pa se zove i pogodbeni način. Radni se tvori nastavcima. -j. . -oste. rekla) – trpni se tvoroi nastavcima n. reklo.-osmo.prilog sadašnji tvori se od nesvršenih glagola i to tako da se u 3. bijasmo . -jasmo. čitam) aorist ili prošlo svršeno vrijeme.) Jednostavni glagolski oblici su infinitiv. te. -ji.REČENICA.ø.c) povratni glagoli – uz sebe imaju povratnu zamjenicu se ( ošišala se. licu množine prezenta doda nastavak –ći. -mo. -jahu. objektu i priložnim oznakama. Predikat je srce rečenice i on otvara mjesto subjektu. ta ( udaren. bijaše. Riječ je skup slova koja daju smisleno značenje. udareni.. udareno.. Sintagma je sintaktička jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznačnica koje su međusobno povezane npr. udarene. futur I. sintagma (spoj riječi ) i rečenice. . imperativ.e. to. -jah.

) 11. Veznici: samo. odjevala se prilično. neka. pa. uzročna: je ona rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao oznaka uzroka. ukoliko. samo što. ni. ZAVISNO SLOŽENE REČENICE U zavisno složenoj rečenici jedna je surečenica dio gramatičkog ustroja druge surečenice. zbog toga što. – Nije išao u kino jer je bio bolestan. Idi kamo ti je naređeno. ( Iako bijaše siromašna . dok. – Ja je takav da se njime ne može ići. objekt priložne oznake. zato što. ne bi. U rečenici se obično na prvome mjestu nalazi subjekt. odakle. Ako su članovi rečenice poredani prema formuli S (subjekt). ) rastavne: njima se izriče da radnja jedne surečenice isključuje radnju druge. stoga. kad. Veznici su da.Dječak Marko jede jabuku. dokle. budući. kako. zato. jedino. neka. objektna rečenica: je ona rečenica koja se prema predikatu glavne rečenice odnosi kao objekt. vremenska: je ona rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kao dopuna vremena: Veznici su: kad. – Išao je prema kući u kojoj je stanovala Marija. Odgovara na pitanje tko?' ili što? Službu veznika imaju riječi: da. pošto. samo da. atributna rečenica: je ona rečenica koja pobliže označava imenicu glavne rečenice. samo ako. NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA Nezavisno složenu rečenicu čine dvije rečenice međusobno vezane veznikom. pa objekt govorimo o stilističkom (retoričkom. kako. priložne ili adverbne rečenice: - mjesne: je ona rečenica koja dopunjuje glagol glavne rečenice kapo oznaka mjesta.radi čega? S kojom svrhom? – Brodovi su uplovili u luku kako bi se sklonili od oluje. ali. rodu i padežu naziva se SROČNOST ili kongruencija. Surečenica koja drugoj služi kao dio gramatičkog ustroja zaove se glavna rečenice. Veznici su: jer. Službu veznika imaju riječi: da. atribut se slaže s imenicom u rodu. Veznik: ili ( Ili jesmo ili nismo. broju. pogodbena: je rečenica kojom se izriče pogodba ili uvjet potreban da se izvrši radnja glavne rečenice. 50 . a on nije dolazio. – Ako vam prodamo zemlju. odakle. gdje. niti. Po (priložne oznake).) a) b) c) d) e) predikatna rečenica: je ona koja se prema glavnoj odnosi kao dio predikata. Pitanje. broju i padežu. morate poštivati vodu. ( Radili su stoga ih treba nagraditi. Slaganje riječi u rečenici prema licu. tada govorimo o gramatičkom – neutralnom redu riječi.) suprotne: njima se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge surečenice. otkad. – Govorilo se da od toga neće biti ništa. Veznici: gdje. Glavna rečenica ne prethodi uvijek zavisnoj. subjektna rečenica: je ona koja služi glavnoj kao subjekt. – Otišli su u kuno kada su naučili. da. što.) isključne: njima se iz sadržaja jedne surečenice isključuje dio sadržaja u drugoj rečenici. ( dani su prolazili. Po značenju veznika i odnosu rečeničnih sadržaja mogu biti: a) b) c) d) e) sastavne: u njima se surečenice povezuju u cjelinu zbog nekog zajedništva. inverziju. Veznici su: i. li. Surečenica koja o glavnoj ovisi zove se zavisna rečenica. Zaključne: u njima sadržaj druge surečenice proizlazi kao zaključak sadržaja prve surečenice: Veznici: dakle. tek. Opće je pravilo: subjekt se slaže s predikatom u broju licu i rodu. Odgovara na pitanje za objekt koga? Ili što? – Ljudi su govorili da brodovi rijetko dolaze u luku. budući da. već. O (objekt). nego. ( Zatvorio sam prozor te se ponovo vratio u krevet. Veznici su: koji. obrnutom) redu riječi. rečenica je u inverziji. jedino što. Npr. Kada zavisna stoji ispred glavne. P (predikat). te. namjerna: je ona rečenica koja označava namjeru s kojom se vrši radnja u glavnoj rečenici. Ako su članovi rečenice poredani tako da prvo ide P ili Po. zatim dolazi predikat.da. kamo. Veznici su: ako. Veznici: a. Marko je sjeo na stolicu ispod lipe. dokad. 10.

Subjekt je onaj član koji se u rečenici uvrštava po sročnosti (podudaranje oblika roda. - točka : dolazi na kraju izjavnih rečenica.. GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE Predikat je srce rečenice. Stipe trči ulicom. trotočje. Objekt u akuzativu naziva se izravni ili direktni objekt. navodnici uz druge znakove. navodnici. upitnik. kao da. upitnik i uskličnik.) Atribut i apozicija su imeničke dopune. majci. kosa crta. 12. Veznici su: kako. marko je učenik. Marko jede jabuku. Razlikujemo glagolski i imenski predikat. broj ( tri moja brata ). točkice.- načinska: je ona rečenica koja dopunjuje glavnu rečenicu kao oznaka načina. Skup riječi u službi atributa zove se atributni skup – Gledam punu luku klonulih jedara. Knjiga je moja. pridjev i broj npr.). rednih brojeva.neizravni objekt). imenica u genitivu ( livadama djetinjstva). Marko je dobar učenik. Po svojoj sročnosti s predikatom subjekt je imenica u nominativu i odgovara na pitanje tko? što? Tko jede? Marko jede. posljedična: je ona rečenica koja dopunjuje glavnu rečenicu da bi označila posljedicu onoga što se izriče u toj rečenici. U službi subjekta osim imenice mogu biti i : a) zamjenica ( Ona pjeva. Atribut može biti: pridjev ( Plavi dječak…).Govori kao da je glumac. Objekt je dopuna kojom se izriče predmet radnje. a objekt u ostalim padežima neizravni ili indirektni objekt ( Dječak piše pismo majci. Atribut je riječ koja se dodaje kao bliža oznaka imenici. uza sve. uskličnik. upitnik: dolazi na kraju upitnog pitanja uskličnik: dolazi iza uskličnih rečenica. zarez. Veznici su: ma kako. iza kratica. polunavodnici. –pismo. Objekt izrečen prijedložnim skupom tj. nego što. – Iako je dugo boravio u tuđini. zamjenica. broja i padeža ) s predikatom izričući na što se odnosi obavijest sadržana u predikatu. iako itd. nego. a) b) Predikat izrečen glagolom naziva se glagolskim npr. Imenski predikat je predikat koji u sebi sadrži pomoćni glagol biti i neko imensku riječ . a to ime može biti imenica. prijedlogom i imenicom zove se prijedložni objekt ( Priča se i o znanju. negoli. b) glagol u infinitivu ( Pjevati je lako). – Smijala se toliko jako da su joj potekle suze. crtica. izravni objekt. Objekt je najčešće imenica ili koja druga imenska riječ u akuzativu: Marko jede jabuku. Apozicija je imenica koja pobliže određuje drugu imenicu s kojom se slaže u padežu. ako i. Koriste seza rastavljanje teksta na rečenicu i njezine dijelove. dvotočje. iza vokativa 51 . akuzativ. spojnica. zagrade. REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI Interpunkcijski znakovi su: točka. zamjenica ( moja knjiga ). nije zaboravio svoj jezik. Marko je prvi. dativ. kao što. a mjesto mu u rečenici otvara prelazni glagol. Posljedična rečenica odgovara na pitanje koliko? kako? dopusne: je rečenica u kojoj se dopušta sadržaj glavne rečenice iako se tome protivi sadržaj zavisne rečenice. točka sa zarezom. 13. Moj brat Marko je dobar atletičar.

nabrajanja trotočje: pokazuje da je tekst izostavljen crtica – označava stanku koja je jača od stanke izražene zarezom navodnici – označavaju tekst koji se navodi doslovno ili označenomu daje drugo značenja zagrade: jače odjeljuju od drugog teksta jedan dio rečenice ili objašnjavaju nešto kosa crta: označava kraj stiha 14. između atributa. -ški i – čki pišu se malim slovom _ splitski. Tada ih nazivamo oživljenicama. pristojba itd. putovnica. kmet. Kranjčević spominje kralje (kraljeve). prva riječ u rečenici 3. pismohrana. suprotnosti itd.riječi koje se pojavljuju iz pomodnih potreba npr. PRAVILO O PISANJU VELIKOG SLOVA Velikim se početnim slovom pišu: 1. a zarez ne bi uočljivo odvojio dijelove rečenice dvotočje: stavlja se ispred upravnog govora. hrvatski. postoji: Razlikujemo: 4. šminker novotvorenice ( noelogizmi ) – novostvorene riječi koje nastaju iz društvenih i komunikacijskih potreba individualne novotvorenice. 16. 6. naknadno dodavanje. LEKSIKOLOGIJA – AKTIVNI DIO LEKSIKA S obzirom na učestalost uporabe riječi u pojedinom razdoblju. Neki se historizmi mogu vratiti u uporabu. Primjeri: U pjesmi Moj dom Silvije S. npr. zamolba. plemićki itd. nadvojvoda itd. Historizmi su zastarjele riječi koje nisu nastale iz uporabe u književnom jeziku. 5. djece npr. same ili u rečenici pišu se malim početnim slovom. . kotar. Tako su se u rječnik vratile riječi županija. ali i od novih riječi što još nisu ušle u opću uporabu. točka sa zarezom: stavlja se tamo gdje bi točka preoštro presjekla jedan dio. 15. LEKSIKOLOGIJA – PASIVNI DIO LEKSIKA Pasivni dio leksika sastoji se od zastarjelih riječi koje su iščezle iz opće uporabe . Rabe se kad se govori o vremenu na koje se odnose. vlastita imena 2. kuna. izvješće. domovnica. pisanje mjesta uz datume. Krleža rabi lekseme grof. 52 . tlaka. znanstvenika.- upitnik i uskličnik: dolaze uz pitanje koje izražava čuđenje ili ushit zarez: dolazi iza nizanja riječi. riječi iz počasti Sve ostale riječi.pridjevi izvedeni iz vlastitih imena na ski. povratnice ili oživljenice – riječi došle iz pasivnog leksika jer su jedno vrijeme bile namjerno zamjenjivane drugim riječima.novostvorene riječi od strane pojedinaca: pisaca. bane. dječja novotvorenica kvarijes umjesto karijes 7. pomodnice.

i to hrvatskog autora Šibenčanina Fausta Vrančića « Dictionarium quinque…» (Rječnik četiri europejska jezika: latinski. te ispreplitanja svih triju hrvatskih dijalekata. 53 . Arhaizmima pripadaju i zastarjeli oblici riječi – ženah. spužva čakavizam ili tjedan. lice) od standardnog jezika – žen (G mn. Njih zamjenjuju nove riječi uvjetovane jezičnim razlozima.je zlatni vijek svjetovne dalmatinsko-dubrovačke književnosti. Među hrvatskim književnicima od Zadra preko Splita i Hvara do Dubrovnika ostvaruje se osobne.godine.1325. dovršeno je i oblikovanje hrvatskog tipa uglate glagoljice. st. žena) c) tvorbeni dijalektalizmi imaju isti korijenski morfem kao književna riječ.st. zabilježeno ime ''jezika hrvackoga''(Istarski razvod. kajkavizam) 18.st. područno raslojeni leksik –dijalekt – njegova je bitna sastavnica. i 13. Do kraja 14.st.st. ili početka 11. st.st. književne i književnojezične veze. Javlja ćirilica zapadnog. Dijalektalizmi se mogu razlikovati. Najpoznatija među njima je Bašćanska ploča-darovnica kralja Zvonimira crkvi Svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na Krku iz 1100.-16. Međutim. te iz 12. iako se u njemu našla i poneka riječ iz drugih dijalekata npr. manistra – proimorski Dijalektalizmi su riječi koje se rabe na najširem području .). 17. horugva – zastava. a) fonološki – najčešće naglaskom od standardnog jezika: fala (hvala). dalmatinsko – mađarski). Na samom kraju ovog razdoblja 1595.st. njime se koriste pripadnici različitih sredina u svakodnevnoj komunikaciji.st. Potisnuli su ih sinonimi : čislo – broj.su riječi svojstvene istoj skupini govora npr. 16. kajkavskog narječja. godine. čakavskog . ST a) od početaka pismenosti do kraja 14. ali s drugim značenjem: gaće (hlače) Gledajući hrvatski jezik u cjelini. poznata pod imenom bosančica. objavljen je u Veneciji prvi samostalno tiskani hrvatski rječnik. Uz nju se u drugoj polovici 12. st. Početak pismenosti u Hrvata veže se uz pojavu slavenskog bogoslužja i s njim povezane crkvenoslavensko književne djelatnosti. Jezik tih spomenika je crkvenoslavenski hrvatske redakcije. Za jezik hrvatske pismenosti i književnosti već je u 14. Prvi spomenici hrvatskog narodnog jezika uglavnom su glagoljički zapisi i natpisi u kamenu(Krčki natpis. je razdoblje cvata kasne hrvatske srednjovjekovne književnosti i prvih početa hrvatske svjetovne književnosti. Primjeri: dveri (vrata). harni ( zahvalni ) itd. HRVATSKI JEZIK OD POČETKA DO 19. 15. ali se od nje razlikuju tvorbenim sredstvom – prefiksom ili sufiksom d) potpuni leksički dijalektalizmi svojim se izrazom (morfološkom osnovom) razlikuju od standardnog jezika: hiša (kuća) e) leksičko-semantički dijalektalizmi riječi su koje postoje i u standardnom jeziku. Valunska ploča) iz 11. bosansko-hrvatskog tipa. Istodobno latinica snažno prodire na sve razine hrvatske pismenosti.Arhaizmi ili zastarjelice su riječi i oblici riječi koje su zastarjele i nestale iz uporabe u književnom jeziku. TERITORIJALNA RASLOJENOST LEKSIKA Lokalizmi – su riječi svojstvene nekom mjesnom govoru ( gospar. talijanski. njemački. Pismo tih prvih spomenika hrvatske pismenosti je glagoljica. kopati(kopati) b) morfološki: razlikuju se po gramatičkom rodu ili obličnim nastavcima (padež. b) 15. U hrvatskom jeziku to je područje štokavskog. Najstariji sačuvani jezični spomenici potječu s kraja 10. taj dio leksika ne ulazi u sustav hrvatskog standardnoga jezika jer je osnovica standardnoga jezika jer je osnovica standardnoga jezika novoštokavski (i)jekavski govor. dubrovački 9 Regionalizmi.

STOLJEĆU Na ovoj osnovi izgrađen je «Hrvatski pravopis» 1892. Bečkim književnim dogovorom određene su osnovne smjernice zamišljenog razvoja književnog jezika i Hrvatima i Srbima. Matica hrvatska izdaje « Pravopis hrvatskosrpskoga književnoga jezika» 1967. do 30 –ih godina 19.» Kratku Gaj i ilirci nastojali su da u književnom jeziku ujedine sve Južne Slavene.godine u Rimu. Ivan Kukuljević i dr. Najveći kajkavski književnik u17. Nažalost još uvijek traju previranja među hrvatskim jezikoslovcima o tome treba li neke jezične forme vratiti na oblike iz daleke prošlosti ili ne. Ivana Broza. Matija Antun Reljković objavljuje 1767. 1960. Novosadski dogovor. pisci se služe oblicima i jezičnim izrazom narodnog stvaralaštva. U ovom razdoblju nastaje i prijevod Svetog pisma Matije Petra Katančića koji je dovršen 1815. U ovom razdoblju nastaje prva hrvatska gramatika Pažanina Bartula Kašića «Institucionum…».1992. stoljeća doba je pojačane jezikoslovne djelatnosti. Izlazi drugo izdanje''Gramatike hrvatskog književnog jezika''(skupine autora) i fototipsko izdanje ''Hrvatskoga pravopisa'' iz 1971.st.. HRVATSKI JEZIK U 20. 1991. tiskana 1604. (slova) ujedinio Ljudevit Gaj. Broj se škola i školovanih ljudi povećava. Deklaracija je doživjela političku osudu. prevladava novoštokavska ijekavica.st. a osnivaju se i komisije za uređivanje latinične grafije (slova). 19. d) od polovine 18. To je prvi hrvatski tiskani prijevod cjelokupnoga Svetoga pisma. 20. Pojavljuju se nove gramatike i rječnici. 1990. u Beču održan je sastanak na kojem su sudjelovali Vuk Stefanović Karadžić i njegov sljedbenik Đuro Daničić ( iz Srbije). a od Hrvata Ivan Mažuranić. godine održan je u Novom Sadu tkz. Njime su Hrvati dobili fonetski ( fonološki) pravopis. .st. 54 .gdje je istaknuto kako je govor Hrvata. i prva i prva polovica 18. Zato su hrvatski jezik nazvali ilirskim.st. godine «Novu slavonsku i nimačku gramatiku». Za ovo razdoblje značajno je oblikovanje novoštokavštine kao jezičnog standarda većine Hrvata. HRVATSKI JEZIK U 19. On je izdao u Budimu 1830. Srba I Crnogoraca jedan jezik s dva izgovora: ijekavskim i ekavskim. a objavljen u Budimu 1831.izlazi ''Rječnik hrvatskoga jezika'' Vladimira Anića. u svojem stvaralaštvu. Druga polovina 18. osamnaest hrvatskih kulturnih ustanova potpisuje «Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika» tražeći ravnopravnost hrvatskoga jezika u odnosu na srpski koji je u svom obliku sve više prodirao i u hrvatski jezik. a njezini najznačajniji predstavnici bili su gramatičar i književnik Adolf Veber Tkalčić i Bogoslav Šulek. 1850. U novim političkim okolnostima koje su nastupile 1990. Jezik hercegovačkog novoštokavskog govornog tipa s ikavskim izgovorom postaje osnov književnog jezika. U težnji da osvoje što širi krug čitatelja.st. kao i riječka filološka škola. objavljena gramatika Franje Marije Appendinija «Gramatica della lingua Illirica». Božidara Finke i Milana Moguša koji biva zabranjen. stoljeća i prva polovina 19. Juraj Habdelić izdao je 1670. ali u njoj ima i štokavskih elemenata. izlazi 7. 1953. Na istoj osnovi Toma Maretić izgradio je svoju veliku «Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika» 1899. a Ivan Broz i Franjo Iveković «Rječnik hrvatskoga jezika» 1901. a sve se više ostvaruju uvjeti za prihvaćanje štokavštine i kod pisaca čakavaca u južnoj Hrvatskoj.c)17 st. U to su doba djelovale i zadarska filološka škola. izlazi u Londonu «Hrvatski pravopis» Stjepana Babića. objavljuju se školski udžbenici. opća kulturna razina raste.ST Sve je Hrvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji osnovu horvatsko – slavenskoga pravopisanja».''Razlikovani rječnik srpskog i hrvatskog jezika'' Vladimira Brodnjaka. Sve tri filološke škole imale se svoje jezične favorite i to izaziva međusobne sukobe.. kajkavski rječnik s nešto nekajkavskih riječi pod naslovom Dikcionar ili reči slovenske. U Dubrovniku u 17. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Težak-Babićeve''Gramatike hrvatskoga jezika''(Priručnika za osnovno jezično obrazovanje). 1971. U Dubrovniku je 1806. godine kada je Republika Hrvatska krenula samostalnim i neovisnim putem pojačana je i jezikoslovna djelatnost. Najpoznatiji jezikoslovci toga vremena su Vjekoslav Babukić ( napisao gramatiku) i Antun Mažuranić. Osnova joj je čakavska. Tada je snažno djelovala zagrebačka filološka škola.

Zagreb. Težak–Babić: Gramatika hrvatskog jezika. Rosandić-Šicel: Književnost 4 – čitanka s pregledom književnosti. Anić: Rječnik hrvatskoga jezika 11. 1994. 1992. N. Babić–Finka–Moguš: Hrvatsko pravopis. 6. www. Zagreb. 2. Školska knjiga. 10. Školska knjiga.čitanka s pregledom književnosti.1986. Solar.LITERATURA 1. Školska knjiga. M. 4. Rosandić – Šicel: Književnost 2. wikipedia. Školska knjiga.1986. Školska knjiga. 8. 1986. Rosandić-Šicel: Književnost 1–čitanka s pregledom književnosti.1986. 1977. Školska knjiga. Zagreb. Zagreb. Zagreb. 3.org. V. Školska knjiga. Košutić – Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2. Zagreb. 9. Rosandić-Šicel: Književnost 3 – čitanka s pregledom književnosti. 55 . Rosandić-Šicel: Književnost 2–čitanka s pregledom književnosti. Zagreb. 5. Školska knjiga. 7. 1986.: Teorija književnosti. Zagreb.

Obr:prgz 56 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful