Pitanja i odgovori iz radnog prava

1.Kad se po zakonu o radu zasniva radni odnos?

- Po zakonu o radu radni se odnos zasniva zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca
i zaposlenika.

2. Šta je predmet proučavanja radnog prava kao samostalne grane prava?

- predmet proučavanja radnog prava kao samostalne grane prava jesu: pojmovi radnog prava,
kategorije radnog prava, institucije radnog prava, radni odnosi kao centralni predmet
proučavanja.

3.radno pravo?
- Jedna od pravnih nauka, samostalna grana prava koju određuju naziv, predmet i metod, a
svoj centralni predmet proučavanja-radne odnose, izučava na jedan sistematičan način.

4.Pojmovi radnog prava:poslodavca, zaposlenika, ugovora o radu, radnog mjesta?

- pojam zaposlenika: prema odredbi člana 4.ZOR zaposlenik je fizičko lice koje je zaposleno
po osnovu ugovora o radu.
- pojam poslodavca: prema odredbi člana 3. ZOR poslodavac je fizičko ili pravno lice koje
zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.
- radno mjesto: skup funkcionalno povezanih poslova i zadataka koji se obavljaju u okviru
djelatnosti poslodavca- osnovna organizaciona jedinica jer i pojam zaposlenika i pojam
poslodavca podrazumijeva da se takve osobe zapošljavaju na određeno radno mjesto.
- ugovor o radu: pravni osnov za zasnivanje radnog odnosa.

5.Pojava i razvoj radnog prava-koje su to okolnosti koje su uticale na pojavu i

osamostaljivanje radnog prava?
- te okolnosti su: a) intervencija države u odnose između poslodavca i posloprimca ; b) pojava
i djelovanje radničkih udruženja- sindikata ; c) kolektivno ugovaranje i kolektivni ugovori kao
sui generis izvori samo radnog prava ; d) osnivanje i djelovanje međunarodne organizacije
rada tj. Pojava i značaj međunarodnih standarda rada ; e) model socijalnopravne države.

6.Osnovne karakteristike savremenog radnog prava su?

- (1) tendencija stalnog širenja ; (2) sindikalna prava i slobode , (3) kolektivno ugovaranje ;
(4) integrativnost.

7. Objasni tendenciju stalnog širenja kao karakteristiku modernog radnog prava?

- je posljedica činjenice da se u okviru radnog prava više ne proučava samo zavisni rad, nego i
mnoge druge pojave koje su u vezi sa ljudskim pravima na radu i povodom rada.Ova
tendencija ogleda se s jedne strane u širenju kruga subjekata na koje se prostire i koje
obuhvaća ova grana prava, s druge strane, ova karakteristika se vezuje za činjenicu da se
stalno širi obim i vrsta kako individualnih tako i kolektivnih prava na radu i u vezi s radom.

8.Zakonski propisi kao izvori radnog prava?

- teritorijalni aspekt: državni nivo, entitetki nivo, kantonalni nivo.
- sadržinski karakter: lex generalis, lex specialis ( sui generis izvori).

9. Kada je donesen ZOR FBIH i kada su bile izmjene i dopune?

- donesen je 1999 a izmjene i dopune su bile 2000 i 2003 godine.
10. Posebni režim radnog odnosa?
- uređuje samo ona prava spec. Za određenu kategoriju zaposlenika ;
- opći režim radnog odnosa- uređuje samo ona prava koja su zajednička za sve pojedince u
radnom odnosu.

11.Kriterij definiranja radnog prava?

- kriterij subjekata (poslodavac i posloprimac)
- objekta( zavisni rad)
- prava i obaveze ( individualni i kolektivni rad)

12. Definiranje radnog prava s obzirom na subjekte?

- skup pravnih pravila kojima se reguliraju prava, obaveze i odgovornosti poslodavca i
posloprimca na radu, u vezi sa radom i povodom rada:

13.Definicija radnog prava s obzirom na prava i obaveze?

- skup pravnih pravila kojima se reguliraju individualni i kolektivni radni odnosi.

14.Šta uređuje ZOR u FBIH?

- opći režim radnih odnosa, individualna i kolektivna prava na radu, u vezi sa radom i
povodom rada, način i postupak rješavanja sporova u radnom odnosu, prava i obaveze iz
radnog odnosa, plaće....

15.Objasni sindikalna prava i slobode kao karakteristiku modernog radnog prava?

- proističu iz opće zaštićene slobode udruživanja i izražavanja, pošto su ova prava i slobode
jedan od bitnih elemenata u ostvarivanju općeg i trajnog mira. Ova prava i slobode imaju
veliku ulogu u razvoju i djelovanju tržišne privrede, jer se garantiranjem prava radnicima i
poslodavcima da uspostavljaju svoja udruženja promovira zaštita ekonomskih i socijalnih
interesa socijalnih partnera i njihov međusobni dijalog, što doprinosi ostvarivanju socij. mira.

16.Objasni kolektivnougovaranje kao karakteristiku modernog radnog prava?

- kolektivno dogovaranje i kolektivno ugovaranje predstavlja, paralelno sa državnim
propisima, značajan instrument u reguliranju uslova rada i zapošljavanja, profesionalnih i
interesnih prava i obaveza između radnika i poslodavca, te međusobnih odnosa samih
ugovornih strana. Kolektivni ugovori i kao sui generis izvor radnog prava, postaju sve više
dominantni izvor radnog prava za koji je, pored radnika i poslodavaca zainteresirana i država.

17. Objasni integrativnost kao karakteristiku modernog radnog prava?

- javlja se kao posljedica posebne osobine rada, koji se pojavljuje kao pravi objekt radnog
prava. Ljudski život se ne može zamisliti bez rada, te kad se ovom aspektu prirode rada
pridoda ekonomska potreba kao osnovno mjerilo društvenog položaja čovjeka, onda se može
tvrditi da zavisni rad, kao pravi objekt radnog prava, najpotpunije spaja i dovodi u vezu
pojedince bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalno ili socijalno porijeklo.

18. Šta u smislu njegove 4 karakteristike uspostavlja moderno radno zakonodavstvo?

- pravni okvir koji omogućuje produktivne individualne i kolektivne radne odnose
- okvir za poslodavce, radnike i njihove predstavnikeda ostvaruju međusobnu interakciju
- procese pomoću kojih se prava na radu i u vezi sa radom u svakom konkr. društvu ostvaruju.
19.Rad i njegov značaj-kakva je pozicija rada u kontekstu pojma radnog prava(šta je
rad)?
- rad je pravni objekat, aradi se o multidisciplinarnoj, složenoj i organiziranoj djelatnosti od
značaja za razvoj svih društava.On je kriterij za definiranje radnog prava.to je i odnos između
čovjeka i prirode, jer se sastoji u djelovanju, činjenju ili drugim aktivnostima koje su
usmjerene na mijenjanje prirode i njeno prilagođavanje čovjekovim potrebama.sosiološki
posmatrano, rad je jedna socijalna činjenica,jer se obavlja uz aktivno učestvovanje drugih
individua.

20.Šta je to proces rada( objasni)?

- proces rada se javlja kao čovjekova aktivnost u kojoj on odvaja na svrsishodan način
predmete ili dijelove predmeta od prirode i to pomoću relativno odgovarajućih sredstava
rada.odvajajući određene vrijednosti od prirode, dolazi se do dvije vrste rezultata- do sirovina
i do gotovih proizvoda.On se javlja kao spoj planiranja, pripreme i djelovanja organiziranih
činilaca usmjerenih na zadovoljavanje različitih ljudskih aktivnosti i potreba, a sve u interesu
čovjekovog i ukupnog ljudskog razvoja.

21.Kao osnovni elementi procesa rada javljaju se?

- svrsishodna, svjesna i organizirana djelatnos sam rad
- predmet na koji se radom djeluje
- sredstva kojima se djeluje- sredstva rada

22.Vrste rada tretiraju se i u teoriji i u praksi veoma različito, a uobičajeno se navode?

- tekući i minuli rad;
- apstraktni i stvarno potrebni rad;
- individualni i društveni potrebni rad
- jednostavni i složeni rad
- produktivni i neproduktivni rad
-fizički i umni rad

23.Šta je to tekući rad a šta minuli rad?

- tekući rad se shvata kao najraznovrsniji rad, koji je usmjeren na zadovoljavanje čovjekovih
ličnih i općih potreba.
- minuli rad stavlja se u određenu korelaciju sa živim radom, jer se s njim nalazi u određenom
kontinuitetu.ističe se da nema gotovo nijednog živog rada u kojem nije manifestovan minuli
rad.Sva savremena revolucionarna i obična ljudska ostvarenja rezultat su ne samo tekućeg
nego i minulog rada.

24.Radno pravo proučava rad koji ima sljedeće karakteristike?

- dobrovoljni rad posloprimca
- nesamostalan rad, rad za drugoga
- subordinarni rad, rad za plaću
- rad koji se realizira u radnopravnom statusu.

25.Šta se uzima kao polazište u definiranju radnog prava?

- kao polazište se uzimaju: subjekti ove grane prava( poslodavac i posloprimac), ili pravni
objekt( zavisni rad), ili prava i obaveze koje se uspostavljaju i reguliraju( individualna i
kolektivna prava).
26. Definicija radnog prava?
- radno pravo je skup pravnih pravila koja reguliraju radne i njima slične odnose, te prava,
obaveze i odgovornosti, kao i način njihova ostvarivanja i zaštite.

27. Objasni fabričko, odnosno industrijsko zakonodavstvo?

- kao naziv odgovara predmetu reguliranja radnog prava u početnom periodu razvoja, s
obzirom da su se prvi propisi odnosili prvenstveno na radnu sredinu označenu kao fabriku,
odnosno na djelatnost industrije.ovaj naziv je i danas u upotrebi u nekim zemljama( SAD,
V.Britanija, Indija).Ovaj naziv s jedne strane je preuzak, jer se odnosi na jedan dio
radnogprava, dok s druge strane preširok, jer ova grana prava regulira radne odnose, a ne i
industrijsku aktivnost u cjelini.

28. Objasni naziv radničko pravo ili radničko zakonodavstvo?

- potiče otuda što su se prvi propisi u kontekstu državnog zaštitnog zakonodavstva odnosili
na: (1) najamne radnike ; (2) samo na radnike u industriji.ovaj naziv je neadekvatan, kako
zbog svoje uskosti tako i zbog činjenice da radno pravo nije samo radničko pravo već ga čine
individualni i kolektivni radni odnosi.

29. Objasni naziv socijalno pravo?

- je posljedica tendencije širenja radnog prava, s obzirom na subjekte, po osnovu rada kroz
socijalno osiguranje.Ovaj naziv u modernim pravnim porecima je neadekvatan, jer se
socijalno pravo afirmiralo kao samostalna grana prava.

30. Objasni sindikalno pravo?

- javlja se pod utjecajem porasta uloge i značaja sindikata u oblasti radnih odnosa.Međutim,
radno pravo je šire i od kolektivnog radnog prava, a posebno od sindikalnih prava i sloboda.
Radno pravo po svom predmetu i sadržaju ne može biti svedeno na sindikat kao interesnu
organizaciju radnika.Sindikalna prava i slobode su prava ne samo radnika, nego i poslodavaca

31. Objasni naziv radno pravo?

- ovaj naziv treba prihvatiti kao uobičajen.u nazivu predmeta akcentira rad, iako centralno
mjesto reguliranja u okviru ove grane prava pripada radnom odnosu, kao i institucijama i
kategorijama koje su neposredno ili posredno u vezi s njim.zbog toga se radno pravo treba
određivati samo kao grana prava čiji je predmet reguliranja u neposrednoj vezi s radom.

32. Šta je to sistem radnog prava?

- teorijski i logički izraz sistematizacije materije radnog prava i sredstvo za pravilno
poznavanje strukture radnih odnosa naziva se sistemom radnog prava.

33. Polazeći od potrebe da se sistem radnog prava raščlani s obzirom na funkcionalnu

cjelinu, radno pravo se dijeli na:
- opće i specifično
- materijalno i procesno
- individualno i kolektivno
- domaće i međunarodno

34. Podjela radnog prava na opće i specifično?

- opći režim radnih odnosa-uređuje samo ona prava koja su zajednička za sve pojedince u
radnom odnosu
- posebni režim radnih odnosa- na specifičan način regulira posebnosti pojedinih kategorija
zaposlenika.

35. Objasni podjelu na materijalno i procesno radno pravo?

- materijalno radno pravo- regulira pravo i obaveze pojedinaca u radnom odnosu
obuhvatajući nastanak, trajanje i prestanak radno pravnog statusa, kao i sva dr. prava koja se
stiču na radu i povodom rada.
- procesno radno pravo- norme kojima se regulira nadležnost za odlučivanje o pravima,
obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, zatim postupak i način ostvarivanja i zaštite
prava na radu i povodom rada.

36. Objasni podjelu na individualno i kolektivno radno pravo?

- individualno radno pravo- sadrži norme i pravila kojima se uređuju pojedinačni radni odnosi
- kolektivno radno pravo- regulira kolektivne radne odnose koji nastaju kao posljedica
saradnje ili konflikta između predstavnika rada, kapitala i vlasti, a na temelju kojih se
uspostavlja okvir za buduće pojedinačne radne odnose.

37. Podjela na domaće i međunarodno radno pravo?

- domaće radno pravo- obuhvata sve pravne norme i pravila koji su u oblasti radnih odnosa
stvoreni i važe na području jedne države, ili društveno-političke zajednice.
- međunarodno radno pravo- je sistem normi koje nastoje na univerzalnom ili regionalnom
nivou urediti oblast rada i socijalne zaštite u cilju harmoniziranog reguliranja rada, radnih
odnosa i socijalne sigurnosti.

38. Principi djelovanja MOR-a su:?

- rad nije roba
- siromaštvo, ma gdje postojalo, predstavlja opasnost po blagostanje svih
- da je neophodna međunarodna saradnja
- da je sloboda izražavanja i sloboda udruživanja neophodan uslov trajnog napretka

39. Objasniti princip „ rad nije roba“ ?

- sva ljudska bića imaju pravo da svoj materijalni napredak i duhovni razvoj ostvaruju u
slobodi i dostojanstvu, u ekonomskoj sigurnosti i jednakim mogućnostima, da radna snaga ne
smije više da bude roba koja se kupuje i prodaje.

40. Objasni princip „ siromaštvo gdje god postojalo predstavlja opasnost svih“ ?
- dokle god postoje uslovi rada koji velikom broju lica nanose nepravdu, bijedu i odricanje,
stvaraju se uslovi za nezadovoljstvo i dovodi se u opasnost svjetski mir, ali i razvoj razvijenih
zemalja.

41. objasni princip „ da je neophodna međunarodna saradnja kao i saradnja vlada,

radnika i poslodavaca?
- neophodna je ova saradnja u borbi za poboljšanje uslova rada i zapošljavanja, na bazi
jednakosti svih partnera u slobodnoj diskusiji i diskusijama demokratskog karaktera u cilju
unapređenja zajedničke dobrobiti.

42. organizaciona struktura MOR-a?

- sastoji se od 3 glavna stalna organa i to:
* opća-generalna konferencija predstavnika država-članica
* administrativni savjet ; * međunarodni biro rada
43 koji je broj konvencija MOR-a u pravnom sistemu BIH?
- 69

44. Koji su to principi primjene konvencija MOR-a odnosno na koji se način kontrolira
izvršavanje konvencija MOR-a?
- opći i posebni( normativni, praktični, naučno istraživači metod)

45. kad konvencija MOR-a stupa na pravnu snagu?

- stupa na snagu tek kada bude ratificirana od određenog broja država članica.najčešće je
potrebna ratifikacija od strane najmanje dvije države članice, ali svaka konvencija sadrži
klauzulu o potrebnom broju ratifikacija koje joj daju pravnu snagu.u nekim konvencijama
navode se pojedinačno države koje to treba da urade.Ispunjenjem uslova u pogledu broja
potrebnih ratifikacija konvencija stupa na snagu poslije dvanaest mjeseci od registracije
ratifikacije kod generalnog direktora.za državu članicu koja je ratificirala konvenciju, obaveze
u pogledu primjene konvencije nastupaju poslije isteka roka od daljih dvanaest mjeseci.

46. Izvori radnog prava međunarodnog porijekla, međunarodni izvori radnog prava:?
- univerzalne i regionalne međunarodne izvore- od kojih su za radno pravo BiH najznačajnije
konvencije i preporuke MOR-a, zatim akti UN-a u oblasti ekonomsko socijalnih odnosa, te
primarni i sekundarni izvori prava Evropske Unije kao i akti Vijeća Evrope;
- bilateralne i multilateralne međudržavne i međunarodne ugovore.

47. U čemu se sastoji normativna djelatnost MOR-a, odnosno njenog najvišeg organa-
Opće konferencije?
- sastoji se u donošenju međunarodnih konvencija i preporuka kao pravnih instrumenata
kojima se uspostavljaju međunarodni standardi rada, tj. Osnovne norme u oblasti radnih i
socijalnih odnosa, koje treba da se sprovode u pojedinim državama članicama MOR-a. Zbog
toga se nastoji da ovi pravni instrumenti budu univerzalnog i prihvatljivog karaktera, kako bi
bili ratificirani od strane što većeg broja članica MOR-a.

48. ustavni segmenti koji će poslužiti za dalju razradu radnog prava, a to su dva
segmenta:?
- ljudska prava na radu
- ljudska prava povodom rada ( zabrana prinudnog robskog rada)

49. Šta regulira zakon o radu FbiH?

- ZOR FBiH uređuje zaključivanje ugovora o radu ( radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora
o radu) ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora,
rješavanje kolektivnih radnih sporova, druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom
nije drugačije određeno.

50. Definiranje predmeta reguliranja kolektivnog radnog prava?

- to je segment radnog prava koji uređuje kolektivne radne odnose, ili preciznije koji uređuje
sticanje, ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera.

51. Koji su to dijelovi ( stubovi) kolektivnog radnog prava?

- sloboda udruživanja
- pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje
- pravo na participaciju, tj. pravo na upravljanje i na učešće u upravljanju u određenoj radnoj
sredini
- pravo na rješavanje kolektivnih sporova
- pravo na štrajk
- pravo učešća u postupku donošenja autonomnih općih akata kojima se uređuju prava,
obaveze i o dgovornosti na radu i u vezi sa radom.

52. Sindikalna prava i slobode čl.9 – čl.11 ZOR-a?

- ove su odredbe sadržane u dvije konvencije MOR-a ( Konvencije 87 i Konvencije 98),
osnovni principi ostvarivanja i garantiranja zaštite slobode i prava utvrđeni su u ovim
konvencijama.

53. Šta je sindikat?

- prema odredbi čl.9 st.1 ZOR-a zaposlenici imaju pravo po svom slobodnom izboru
organizirati sindikat, te da se u njega učlane, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
To je udruženje koje se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomsko-socijalnih interesa
svojih članova u određenoj radnoj sredini, kod poslodavca ili u grani, te na raznim
teritorijalnim nivoima.

54. Šta je udruženje poslodavaca?

- poslodavci imaju pravo po svom slobodnom izboru, da formiraju udruženje poslodavaca, te
da se u njega učlane u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja.

55. Organi sindikata BiH su?

- kongres, Glavni odbor, Predsjedništvo, Kontrolni odbor, Statutarna komisija.

56. Kao osnovne principe slobode udruživanja i radnika i poslodavaca, pozitivno radno
zakonodavstvo bih naznačava:?
- pravo zaposlenih, odnosno poslodavaca, da po svom slobodnom izboru organiziraju
sindikat, tj. udruženje poslodavaca te da pristupe po svom izboru ovim organizacijama.
- pravo osnivanja sindikata ili udruženja poslodavaca bez ikakvog prethodnog odobrenja.
- slobodu radnika, odnosno poslodavaca u odlučivanju o pristupu ili istupanju iz sindikata.
- pravo na ne-diskriminaciju zbog članstva ili ne članstva u sindikatu.
- pravo na zaštitu sindikata odnosno udruženja poslodavaca od miješanja u uspostavljanje,
upravljanje i funkcionisanje sindikatom, tj. udruženjem poslodavaca.
- pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti sindikata, tj. udruženja poslodavaca.

57. Na kojim se to teritorijalnim nivoima organizuju sindikati BiH?

- s obzirom da se osnivaju u skladu Zakona o udruženjima, to može biti na nivou BiH ili na
nivou sastavnih dijelova BiH.

58. kolektivni ugovori: čl.111 – čl.121 ZOR-a + opći kolektivni ugovor: koja su to
obilježja kolektivnih ugovora?
- ugovorne strane, predmeti, sadržaj.
- u ZOR su: sindikat ili više sindikata, odnosno jedan ili više udruženja poslodavaca.
Kolektivni ugovori- pismeni sporazumi zaključeni između sindikata, odnosno zainteresiranih
radnika i poslodavaca, grupe poslodavaca, kojima se uređuju uslovi rada i zapošljavanja,
procedure za izbjegavanje i rješavanje sporova, kao i dr. pitanja od zajedničkog interesa.
59. Šta je predmet kolektivnih ugovora)šta kaže zakon)?
- prava i obaveze strana koje su ga zaključile, prava i obaveze iz radnog odnosa, pravila
odnosno načini kolektivnog pregovaranja, načini mirnog rješavanja kolektivnih radnih
sporova.

60. Sa teritorijalnog aspekta koje je polje primjene kolektivnih ugovora BiH?

- to su isključivo sastavni dijelovi BiH, ali u Federaciji teritorijalno polje primjene se veže za
jedan ili više kantona.

61. Princip in favorem labaratoris?

- znači da u radnom zakonodavstvu vlada princip relativne prinudnosti normi radnog prava,
koji podrazumijeva da svaki izvor više pravne snage može sadržavati veći obim prava u
odnosu na onaj koji mu je nadređen, a to opet znači da se ugovorom o radu, pravilnikom o
radu, odnosno kolektivnim ugovorom ne može ugovoriti manje prava nego što je to
predviđeno ZOR, i treći segment glasi, da u situaciji kada je neko pravo zaposlenika različito
uređeno pravnim izvorima radnog prava ima se primjenjivati onaj akt koji je najpovoljniji za
zaposlenika.

62.Vremensko važenje kolektivnih ugovora?

- kolektivni ugovori se mogu zaključiti na vremenski period koji nije određen( na neodređeno
vrijeme) i mogu se zaključiti na vremenski period koji je određen ( na određeno vrijeme).

63.Kakva mora biti forma kolektivnog ugovora:?

- pismena forma

64. Naznačiti kad kolektivni ugovor stupa na snagu?

- kolektivni ugovor stupa na snagu zaključivanjem kolektivnog ugovora između ugovornih
strana, da je dostavljeno nadležnom ministarstvu ( federalnom, kantonalnom ) u vremenskom
periodu koji je utvrđen u aktu kojem je kolektivni ugovor objavljen.

65. Koga obavezuje kolektivni ugovor?

- strane koje su ga zaključile, svi članovi sindikata i svi budući članovi sindikata, sa jedne, i
svi članovi udruženja poslodavaca i svi budući članovi udruženja poslodavaca, s druge strane,
strane koje su mu naknadno pristupile, i strane na koje je proširena primjena kolektivnog
ugovora od strane federalnog ministra.

66. Obaveze poslodavca prema Vijeću zaposlenika:?

- informiranje, konsultovanje, suodlučivanje.

67. Obaveza informiranja?

- pravovremene i tačne informacije opredjeljuju kvalitet rada ovih vijeća bilo da se radi o
mjerama koje će poduzeti vezano za namjere poslodavca ili da se radi o zahtjevima koje će
vijeće zaposlenika dostaviti poslodavcu ili o mjerama koje će pokrenuti izvan radne sredine.

68. Obaveza konsultovanja( savjetovanja)

- vezuje se za obavezu poslodavca da prije donošenja odluka značajnih za prava i interese
zaposlenika, te odlike dostavi vijeću zaposlenika radi njihovog izjašnjavanja. Vijeće
zaposlenika može se s odlikom poslodavca: složiti, protiviti ili ne izjasniti se o toj odluci
poslodavca. Poslodavac nije vezan mišljenjem vijeća zaposlenika, ali ako propusti tu obavezu
njegova odluka je ništava. Zakonski rok za izjašnjavanje vijeća zaposlenika je sedam(7) dana.
69.Pravo na suodlučivanje vijeća zaposlenika?
- obaveza poslodavca da predhodno pribavi saglasnost vijeća zaposlenika u slučaju otkaza
ugovora o radu određenim kategorijama zaposlenika i to:
* članu vijeća zaposlenika
* zaposleniku kod koga postoji promijenjena radna sposobnost
* zaposleniku starijem od 55 godina, odnosno zaposlenici starijoj od 50 godina
- prethodna saglasnost vijeća zaposlenika traži se i u situacijama kada poslodavac (2)
prikuplja, koristi i dostavlja podatke trećim licima o zaposlenicima.

Vijeće zaposlenika mora se u ovom segmentu participacije izjasniti u roku od 10 dana,

propuštanje roka smatra se davanjem saglasnosti.

70. Kojim izvorima evropskog radnog prava se vrši unificiranje pravnih poredaka
država članica?
- primarnim izvorima: stvaraju države članice prilikom uređivanja međusobnih odnosa, kao i
odnosa koje uspostavlja E.U. zaključivanjem sporazuma sa trećim državama i međ. organiz.
kao primarni izvori pojavljuju se: osnivački ugovori, konvencije između država članica,
sporazumi između evropskih zajednica i trećih država i međunarodnih organizacija.
- sekundarnim izvorima: pravila ili zakonodavstvo koje stvaraju organi unije. Savjet,
Komisija.To su tzv. Evropski zakoni: uredbe, smjernice i odluke kao obavezujući i
preporuke i mišljenja kao neobavezujući akti.

71. kojim izvorima se vrši isključivo harmoniziranje?

- smjernicama, direktivama i uputstvima

72. Evropsko individualno radno pravo obuhvata?

- uslove zapošljavanja državljana država članica
- ostvarivanje principa jednakosti i ravnopravnosti u tretmanu zaposlenika
- zaštita na radu
- osnovna socijalna prava zaposlenika

73. Načela evropskog radnog prava?

- slobode kratanja radnika
- superiornosti
- autonomnosti

kad je stuupio na snagu zakon,i datum kad je objavljen u sluzbenim novinama:zaposlenik

prema zakonu je_____:def radnog prava prema centralnom predmetu:tendencija stalnog
sirenja sta znaci,dvoje nabrojat:def.kolektivno radno pravo:dijelovi kolektivnog radnog
prava:konvencija 87 i 98 MOR nesto u vezi s tim;principi ostvarivanja slobode udruzivanja
prema pozitivnom pravu bih;ekonomski znacaj kolektivnog ugovora;pravna pririda
kolektivnog ugovora;3grupe odredbi u kolektivnom ugovoru radnog prava u bih;participacija
u bih kojim je propisima regulisana pa troje nabrojat;pravo na saodlucivanje sta
znaci,participacija nabrojat troje;evropsko pravo al ne sjecam se pitanja,nacelo in favorem
laborationis troje nabrojat sta onno znaci u nasem pravu,i bila su pitanja jos neka vezana za
preporuke MOR a.eto pusa

Created by: Mujka/e