Akademija Likovnih Umjetnosti Produkt Dizajn 2006/2007

Seminarski rad

LIKOVNA KOMPOZICIJA

Prof.: Stjepan Roš Asist.: Asim Đelilović Student: Irena Jukić

1

tj. Tekstura 6. Valer 7. Ovom kompozicijom se mogla prikazati dinamičnost. Veličina 4. Kaotična kompozicija – u ovoj kompoziciji elementi su postavljeni bez ikakvog posebnog redoslijeda Piramidalna kompozicija – Ovdje su elementi kompozicije. Linija ili crta 2. Smjer ili položaj 3. snage a njom su se uglavnom koristili pejzažisti. Boja 2 . Vrste kompozicije Centralna kompozicija – većina elemenata se nalazi u sredini Vodoravna kompozicija – većina elemenata se nalazi u vodoravnoj. a to su: 1. Oblik 5. čežnja irealnog nebeskog i realnog zemaljskog. itd. - Primjer piramidalne kompozicije Primjer centralne kompozicije Kompoziciju možemo raščlaniti na ELEMENTE KOMPOZICIJE i PRINCIPE KOMPOZICIJE.Kompozicija Pod kompozicijom podrazumijevamo prostorni raspored slikarskih elemenata nekog djela uključujući i figuru i osnovu bilo kojeg djela. Okomita kompozicija – je slična vodoravnoj samo što se ritam odvija odozgor naprema dole i odozdol naprema gore. kao što i samo ime govori. ona daje utisak staloženosti. mira. Elementi kompozicije Postoji sedam kompozicijskih elemenata iz kojih gradimo kompoziciju. postavljeni u piramidalnu strukturu Kružna kompozicija – elementi su poredani tako da svojim izgledam daju kružni oblik Dijagonalna kompozicija – većina predmeta je poredana je po nekoj dijagonalnoj zamišljenoj osi. Kompozicija predstavlja cjelokupnu organizaciju.

slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i crtačka tekstura. kotač na biciklu. žičane ograde i sl. Riječ po riječ. Linije po toku mogu ravne. Ako ih želimo razlikovati moramo reći da je linija trag na podlozi namijenjen pogledu. crtež koji nastaje u tridesetak sekundi. linija je jednodimenzionalna tvorevina. čipke.brazdama. strukturnim crtama treba jasno razlikovati njihovo značenje. općenito neki sklop. maslačak (bijeli). po njegovom rubu. 1. po nekim pravilima grade vanjski oblik rečenice. Time se izjednačuju pojmovi linija i linijsko. Crte se mogu odrediti i prema svojem značenju. te skreću i vijugaju ako se ukaže potreba za tim. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama.Linija Matematičkim jezikom crtu (ili liniju) možemo definirati kao skup točaka u ravnini. Ako nekog prislonimo uz školsku ploču i oko njega kredom izvučemo crtu dobiti ćemo obrisnu crtu. od načinjenih oblika pogodne su ribarske mreže. zgusnute ali ne nasumično. ali ne i svoju teksturu. jedna iz drugu. nejednolične i slično. kroki. otvorene ili zatvorene. i kao takva može biti plastička (hrapavo ili glatko). i crta do crte ili toče. Druga važna osobina linija je njihov tok. Isto tako. i koji u nekoliko linija treba pokazati sav izražajni raspon tehničkog sredstva koje se za crtež koristi. to je imaginarna granica koja dijeli dvije plohe ili dva volumena. Ovdje je prigodna usporedba crta s rijekama koje si same dube svoje putove. točnije jedna joj je dimenzija naglašena (dužina). postepeno grade neki oblik iznutra prema van nema obrisne crte koja lik gradi izvana. Ta se riječ primarno počela koristiti u lingvistici kroz tzv. c) Strukturne crte: iako po izgledu vrlo slične teksturnim crtama (ponekad su i prepletene toliko da se ne mogu razdvojiti). njihova putanja. a druge dvije nenaglašene (visina i širina). Među prirodnim oblicima koje možemo ponuditi djeci za vježbanje strukturnih crta su jež. dok se linijsko orijentira na taktilnost (linijski istanjena masa. dugačke. Dakle. ali ona zapravo ne postoji u prirodi. krivulje (koje mogu biti pravilne ili slobodne krivulje). Pogodna je usporedba s oranicom. tanke. Razlikujemo još kaligrafske crte rađene slobodnom rukom i euklidske crte izvedene tehničkim pomagalima.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. isprekidane. Crte se mogu grupirati gusto ili rijetko. čičak. jednolične. Riječ struktura označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik. a tek ju je kasnije Claude Levi-Strauss uveo u antropologiju što je otvorilo put i likovnim teoretičarima za njenu upotrebu. vidimo je lijevo i dolje na primjerima žičane skulpture 3 . a) Konturne ili obrisne crte opisuju neki oblik izvana.točka i crta . 3. borove grančice. 2. Posebno je crtački zahtjevan tzv. Formalno. Iz toga jasno vidimo: rečenica može imati svoju strukturu (unutrašnji sklop pravila izražen gramatikom). paukova mreža. poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . gdje se koriste crtački elementi . Prema karakteru linije dijelimo na : debele. Postepenim razrjeđivanjem gustoće crta ili točaka dobije se grafička modelacija. kratke. izlomljene. strukturalizam. b) Teksturne crte: tekstura označava karakter površine. oštre.

Teoretičar linija Ph.A.uzbuđenost. pokretljiv.nježnost. Veličina Površina na kojoj radimo kompoziciju ima svoju visinu i širinu i stavljanje bilo kojeg elementa zahtjeva dijeljenje površine na manje dijelove pri čemu se stvara prostorna iluzija na površini.energiju. trag koji ostavlja neka tvar u skladu s vlastitim karakteristikama). uravnoteženost. Vodoravni – mirovanje. ženstvenost. pasivan. Primjer linijskog crteža Primjer poentilizma Linije odaju i naše psihološko stanje tako da sljedeće linije prikazuju: Vodoravna. Pevsnera i gimnastičarske trake). ili na opće iskustvo tijela (toranj u arhitekturi. oni koji se nalaze na višim dijelovima su udaljeniji.umor lijenost. crtež se ne može razumjeti ako se prvo ne rekonstruira. volju Blago valovita. Okomiti smjer – snaga. otpor. podražaj na očnoj mrežnici) i osjetilno-izvedbeni (likovni. osjetilni (vizualni. Rawson je istraživao kategorizaciju linijskih promjena i odnosa.energičnost Smjer Smjer ima svaka linija kosi. odmor Konkavna (Udubljena). opuštenost Konveksna (ispupčena). ne odredi rukopis autora pomoću njegove sistematizacije i koordinatnog sustava. spokojan.muškost Cik-cak. blagost. Kosi smjer – dinamičan. okomiti ili vodoravni. Na razini znaka. graciju Jako valovita. Veličina predmeta može značiti blizinu ili udaljenost (ako su predmeti postavljeni u različitim planovima). ili razliku u veličini ( predmeti u istom planu). On ima velikog utjecaja na promatrača jer svaki simbolizira i šalje određenu poruku.mirovanje. Položaj predmeta procjenjuje se u odnosu na liniju horizonta pri čemu su predmeti na liniji horizonta najbliži. Prema njegovoj metodi. linija ima dva vida. jake emocije Grubi pokreti. Dubinski prostor se sugerira i preklapanjem i oštrinom prikazanih 4 . ulica u urbanizmu).

ispicanim. što mnogo utiče na dinamičke kvalitete likova. 5 . Tekstura je karakter površine i kao takva može biti . ako ova tijela posjeduju još i dinamične konture i položaj. a i onaj koji je više izoštren i s više detalja također. i vidimo kako je povezana sa riječima tkanje. Oblik Neki oblici opažaju se lakše od drugih. Ali u umjetnosti se nije uvijek razumijevalo samo po sebi da se upotrebljenom materijalu poštuju (ostavljaju) njegova svojstva.slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i . tekstil. već su se skulpture od kamena primjerice glačale do visokog sjaja oponašajući broncu. niti. računa na veći raspon taktilnih doživljaja koje materijal. Pogodna je usporedba s oranicom. valovitim i drugim teksturama. a zatim druga jednostavna geometrijska tijela. Tekstura Riječ tekstura dolazi od lat. Razumije se da drvo ima različitu površinu (time i teksturu) od kamena ili bronce.točka i crta .brazdama.predmet koji preklapa neki drugi je bliži. textura . Lako si možemo predočiti kako se radi o određenom nizanju i prepletu sitnih elemenata (slova. krupnozrnatim. gdje se koriste crtački elementi . s druge strane. Tu leži snaga jednostavnih geometrijskih tijela.tako se stvara više stupnjeva i oblika hrapavosti i uglačanosti površine.tkanje. . poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama .plastička (hrapavo ili glatko. Dakle. Psiholozi su izmjerili količinu energije potrebne da bi se pojedini oblik opazio. obrađenosti neke površine. alat i autor mogu pružiti.glačanjem i poliranjem recimo. sastav. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. Stoga poneki umjetnici ostavljaju dijelove skulptura posve neobrađenima kako bi što manje zadirali karakter i osobnost upotrebljenog materijala. i s rječju tekst. naboranim. ili o načinu obrade tog materijala . pa govorimo o sitnozrnatim. sklop. Oblici uključuju i vrijednosti koje ima daju naše asocijacije.predmeta. taktilna). postaju nam privlačniji.crtačka tekstura. zrnca) koji zajedno stvaraju dojam hrapavosti. tkanina. Ponekad se. Plastičke teksture su opipljive i ovise ili o karakteru materijala čiju površinu doživljavamo. Krug se najlakše opaža.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. a gledatelj percipirati .

Našu pažnju moramo posvetiti tonskom ključu slike jer to određuje ostale elemente naročito boju. Niski. dramatičnost. ženstven. Razlomivši u trostranoj prizmi bijelu svjetlost. oblik. visoki durski ključ je pozitivan. snažan. oblik i teksturu. uzbudljiv. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. cijan (svjetloplava). vidio je kako su u njoj sakrivene sve postojeće boje. Brojku sedam uzeo je iz korelativnih (i ezoteričnih) razloga . otvoren. Spektar (lat. indigo (tamnoplava) i ljubičasta. Boja je opažaj određenog raspona frekvencije (vibracije) od 400 do 800 bilijuna Hz. ona ostvaruje i daje na slici prostor. veličinu. žuta. Svijetli. Tamni niski molski ključ je pogreban. a time i naše raspoloženje. Valerski ključ je od prvenstvene važnosti. Niži molski ključ je težak i dostojanstven.Primjer: Tekstura drveta Valer Valer predstavlja količinu svjetlosti. zraka je bijele boje zato bijelu zovemo neboja. spectrum .avet. Promjena valera mijenja izgled predmeta. prikaza) je otkrio Isaak Newton 1676. visoki i srednji ključ sastoje se iz devet tonova. sjetan. radostan.kako bi sedam boja odgovaralo sedam nota u muzičkoj ljestvici. Srednji durski ključ je plakatski. nešarena ili akromatska boja. Akromatske su također i crna i siva. Beskonačan niz prelijevajućih boja čini konačnim razgraničivši sedam različitih boja: crvena. narančasta. bogat. Dok su sve boje spektra objedinjene. Mukli srednji molski ključ predstavlja svijet snova. Visoki molski ključ je nježan. g. Primjer: Valer Boja Dijele se na kromatske(razlikuju se po tonu valeru i zasićenosti) i akromatske(razlikuju se samo po valeru) Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. zelena. a poslije 6 . Prije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena.

Ton je dodana količina svjetlosti u boji. koje stoga nazivamo osnovne. Boje još možemo podijeliti na tople i hladne. pa narančastožutu.zelena………. dakle svijetloplava.Plava Njihovim miješanjem dobivamo izvedene.narančasta. tamnoplava. Grafički. sekundarne ili boje drugog reda. Djeci u školi kažemo kako spektar ima šest boja. miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje. od primarnih boja možemo načiniti malu piramidu.plava + žuta .plava + crvena Nadalje. Boja koju vidimo. ili boje trećeg reda. To su: . žutom. oko svih šest boja opišemo kružnicu koja je zapravo spektar: iz nevidljive infracrvene ulazimo u krug sa crvenom. Spomenuli smo i akromatske boje: bijela. još tamnija plava i tako sve do crne. Njoj zatim dodajemo sekundarne boje.. naime tri primarne i tri sekundarne.ljubičasta……. tako dobivamo tzv.ljubičaste nama nevidljiva ultraljubičasta. Iz iskustva s pigmentima znamo da se sve boje mogu dobiti miješanjem svega tri boje.Crvena . crna i sive. zelenom. Napokon. a to su: . plavom do ljubičaste koja izlazi iz vidljivog dijela kao ultraljubičasta. nastavljamo sa narančastom. primarne ili boje prvog reda.Žuta . Ostwaldov (negdje Ittenov) krug boja.. Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo tonove kromatskih boja. Zatim ubacimo boje između već postojećih: između žute i narančaste stavimo žutonarančastu.. to je interferencija (preklapanje) valova. 7 . a ne nalazi se u spektru je magenta (purpur)..crvena + žuta .

dominanta. npr. Potpuna repeticija je krajnost isto kao što je i diskord (nesklad) druga krajnost. njihova harmonija se postiže funkcijom.literarne asocijacije.Repeticija nekad djeluje jedlolično. Jedina razlika među identičnim jedinicama je njihov položaj. Harmonija leži između diskorda i monotonije i ovisi o umjetnikovom temperamentu kojem će od ove dvije krajnosti kompozicija bliža. Gradacija Gradacija je raspored u kojem se preko stupnjeva povezuju suprotne krajnosti. Postoji više vrsta harmonije.kašika i zdjela. Diskord je kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. dramatično raspoloženje. ALTERNACIJA . Ti intervali su dio kompozicije kao sto su muzički intervali dio muzičke kompozicije. Primjer je valerska ljestvica u kojoj su crno i bijelo povezani nizom sivih koje su slične i harmonične.Principi kompozicije Po načelima komponiranja organiziramo i povezujemo elemente kompozicije. veličina ili boja. ali repeticija može izazvati i sasvim suprotnu reakciju – stvara nemir. U slikarstvu vidimo gradaciju pri osjenčavanju okruglih i valjkastih predmeta. harmonija. Njihov odnos je jednodimenzionalan i mjeri se prostornim intervalima kao kod intervala između dva identična muzička tona. izmjenjivanje ili alternacija. ali se mijenja jedan ili više aspekata. oni se zasnivaju na psihološkim i sociološkim zakonima i pravilima čovjekovog djelovanja.je vrsta repeticije i predstavlja naizmjenično ponavljanje Harmonija Harmonija je kombinacija jedinica koje su u jednoj ili više osobina srodne. Jedinice su slične ako im je jedna ili više osobina slična. Postoji i repeticija s varijacijom gdje se ponavlja jedna ili više osobina. oblik. opozicija ili konflikt. Kompozicijski principi su: ponavljanje ili repeticija. Neki predmeti ne moraju biti slični da bi bili harmonični. valera i boje da bi prikazao položaj pojedinih predmeta u kompoziciji.smirujuće. jedinstvo i ravnoteža. stupnjevanje ili gradacija.dosadno. slikar koristi gradaciju veličina. 8 . Postoji i harmonija simbolizma. Repeticija Repeticija se odnosi samo na prostornu dimenziju. Primjer je mijenjanje velikog u mali krug. kontrast.

uvođenjem novih materijala. unijela preglednost i jasnoća. Diskord je krajnji kontrast . neorganski oblici kao kristali također imaju statično jedinstvo. Jedinstvo ideje.bit jedinstava je u tome da umjetničko djelo izražava samo jednu ideju. Statično jedinstvo imaju geometrijski oblici. a onu koja naglašava narastanje ili opadanje dinamičnosti. Dakle. suprotnost je dinamična suština života. ostvario ritam i uopće veća dinamika. Jedinstvo može biti statično i dinamično. Kroz kontrast predmeti i pojave dobivaju svoj smisao. Koliko raznolikosti treba da bude na djelu zavisi od umjetnikovog temperamenta i namjene likovnog rješenja.stakla. Važan je i kontrast tekstura. Ono što nije bitno se zanemaruje. dinamičnom kompozicijom.primjer gradacije Kontrast Kontrast. Svaku kompoziciju koja naglašava pravilno i točno ponavljanje motiva nazivamo statičnom. neki traže harmoniju.. aluminijske folije. bez ikakvih dodatnih suvišnih elemenata. 9 . Suprotnosti nešto manjeg koriste se redovno da bi se pojačao intenzitet. Najčešće se izbjegavaju krajnje suprotnosti. Biljke i životinje imaju dinamično jedinstvo.kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. Količina kontrasta ovisi o umjetnikovom temperamentu. a neki samo kontraste. Jako je važno jedinstvo konflikta i dominante koje kao problem postoji u svim prostornim umjetnostima. Primjer kontrasta Jedinstvo Umjetnik oblikuje estetsko jedinstvo ili red. u svakom djelu nužna je raznolikost.. arhitekturi… Kompozicija kojoj nedostaju kontrasti obično djeluje jednolično i prazno. hroma i dr. tekstura je postala važan element u dizajnu.

Formalna ravnoteža ostvaruje efekat dostojanstva. Teorija forme (drugo prošireno izdanje) .Internet 10 . snažnijom u valerskom smislu i bojom. Neformalno uravnoteženje je kada jedan ili više elemenata s jedne strane uravnotežujemo različitim elementima s druge strane. moramo odlučiti koji je lik glavni i naglasiti ga. oblika i boje postižemo repeticijom. Dominantu postižemo tako što jedni vrijednost činimo većom od druge.prof. organiziranje prostora. Funkcija kompozicije najbolje određuje kakvu vrstu ravnoteže treba upotrijebiti. ovakvo uravnoteženje je asimetrično ali mnogo zanimljivije .formalna i neformalna. Radenko Mišević. Literatura: . slikarstvu. ovakav način ostvaruje dostojanstvo i ozbiljnost pa pogoduje arhitekturi. pa se koristi u arhitekturi. oblika. glavno. Formalna je uravnoteženje jednog ili više elemenata na jednoj strani s identičnim elementima na drugoj strani. teksture. Ako crtamo krug i trokut. Ravnoteža Ravnoteža predstavlja dobar raspored masa. ozbiljnosti i mira. Neformalna ravnoteža se sreće u skulpturi. ali i modernoj arhitekturi. Dvije su vrste ravnoteže. Dominantu linije.Dominanta Dominanta znači prevladavajuće. Pri upotrebi različitih elementa moramo odlučiti koji je dominantan. valera. smjera.