Akademija Likovnih Umjetnosti Produkt Dizajn 2006/2007

Seminarski rad

LIKOVNA KOMPOZICIJA

Prof.: Stjepan Roš Asist.: Asim Đelilović Student: Irena Jukić

1

Elementi kompozicije Postoji sedam kompozicijskih elemenata iz kojih gradimo kompoziciju. Ovom kompozicijom se mogla prikazati dinamičnost. Tekstura 6. Veličina 4. a to su: 1. ona daje utisak staloženosti. čežnja irealnog nebeskog i realnog zemaljskog. - Primjer piramidalne kompozicije Primjer centralne kompozicije Kompoziciju možemo raščlaniti na ELEMENTE KOMPOZICIJE i PRINCIPE KOMPOZICIJE. Okomita kompozicija – je slična vodoravnoj samo što se ritam odvija odozgor naprema dole i odozdol naprema gore. Valer 7. Vrste kompozicije Centralna kompozicija – većina elemenata se nalazi u sredini Vodoravna kompozicija – većina elemenata se nalazi u vodoravnoj. Kaotična kompozicija – u ovoj kompoziciji elementi su postavljeni bez ikakvog posebnog redoslijeda Piramidalna kompozicija – Ovdje su elementi kompozicije.Kompozicija Pod kompozicijom podrazumijevamo prostorni raspored slikarskih elemenata nekog djela uključujući i figuru i osnovu bilo kojeg djela. itd. kao što i samo ime govori. Linija ili crta 2. postavljeni u piramidalnu strukturu Kružna kompozicija – elementi su poredani tako da svojim izgledam daju kružni oblik Dijagonalna kompozicija – većina predmeta je poredana je po nekoj dijagonalnoj zamišljenoj osi. mira. snage a njom su se uglavnom koristili pejzažisti. tj. Smjer ili položaj 3. Oblik 5. Kompozicija predstavlja cjelokupnu organizaciju. Boja 2 .

Crte se mogu grupirati gusto ili rijetko. dugačke. kroki. Iz toga jasno vidimo: rečenica može imati svoju strukturu (unutrašnji sklop pravila izražen gramatikom). gdje se koriste crtački elementi . jednolične. poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . jedna iz drugu. po nekim pravilima grade vanjski oblik rečenice. te skreću i vijugaju ako se ukaže potreba za tim. njihova putanja. 2. Riječ struktura označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik. Druga važna osobina linija je njihov tok. a tek ju je kasnije Claude Levi-Strauss uveo u antropologiju što je otvorilo put i likovnim teoretičarima za njenu upotrebu. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. linija je jednodimenzionalna tvorevina. a) Konturne ili obrisne crte opisuju neki oblik izvana. Linije po toku mogu ravne.Linija Matematičkim jezikom crtu (ili liniju) možemo definirati kao skup točaka u ravnini. čipke. Ta se riječ primarno počela koristiti u lingvistici kroz tzv. kratke. crtež koji nastaje u tridesetak sekundi. strukturalizam. Postepenim razrjeđivanjem gustoće crta ili točaka dobije se grafička modelacija. općenito neki sklop. krivulje (koje mogu biti pravilne ili slobodne krivulje). otvorene ili zatvorene. tanke. c) Strukturne crte: iako po izgledu vrlo slične teksturnim crtama (ponekad su i prepletene toliko da se ne mogu razdvojiti). Razlikujemo još kaligrafske crte rađene slobodnom rukom i euklidske crte izvedene tehničkim pomagalima. strukturnim crtama treba jasno razlikovati njihovo značenje. i koji u nekoliko linija treba pokazati sav izražajni raspon tehničkog sredstva koje se za crtež koristi. Crte se mogu odrediti i prema svojem značenju. Prema karakteru linije dijelimo na : debele. to je imaginarna granica koja dijeli dvije plohe ili dva volumena. maslačak (bijeli). od načinjenih oblika pogodne su ribarske mreže. Formalno. Riječ po riječ. paukova mreža. žičane ograde i sl. izlomljene.brazdama. oštre. kotač na biciklu. a druge dvije nenaglašene (visina i širina). postepeno grade neki oblik iznutra prema van nema obrisne crte koja lik gradi izvana.točka i crta . ali ne i svoju teksturu. točnije jedna joj je dimenzija naglašena (dužina). i kao takva može biti plastička (hrapavo ili glatko). 1. isprekidane. Ako nekog prislonimo uz školsku ploču i oko njega kredom izvučemo crtu dobiti ćemo obrisnu crtu. slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i crtačka tekstura. Posebno je crtački zahtjevan tzv. ali ona zapravo ne postoji u prirodi. nejednolične i slično. Isto tako. Time se izjednačuju pojmovi linija i linijsko.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. Dakle. Ako ih želimo razlikovati moramo reći da je linija trag na podlozi namijenjen pogledu. zgusnute ali ne nasumično. borove grančice. b) Teksturne crte: tekstura označava karakter površine. vidimo je lijevo i dolje na primjerima žičane skulpture 3 . Ovdje je prigodna usporedba crta s rijekama koje si same dube svoje putove. Pogodna je usporedba s oranicom. 3. i crta do crte ili toče. dok se linijsko orijentira na taktilnost (linijski istanjena masa. Među prirodnim oblicima koje možemo ponuditi djeci za vježbanje strukturnih crta su jež. po njegovom rubu. čičak.

linija ima dva vida. ženstvenost.umor lijenost. podražaj na očnoj mrežnici) i osjetilno-izvedbeni (likovni.A. Teoretičar linija Ph. ulica u urbanizmu). Kosi smjer – dinamičan. okomiti ili vodoravni. graciju Jako valovita. Vodoravni – mirovanje. Na razini znaka. ili na opće iskustvo tijela (toranj u arhitekturi.uzbuđenost. blagost. volju Blago valovita. pasivan. ili razliku u veličini ( predmeti u istom planu). On ima velikog utjecaja na promatrača jer svaki simbolizira i šalje određenu poruku. oni koji se nalaze na višim dijelovima su udaljeniji. uravnoteženost. trag koji ostavlja neka tvar u skladu s vlastitim karakteristikama). ne odredi rukopis autora pomoću njegove sistematizacije i koordinatnog sustava. crtež se ne može razumjeti ako se prvo ne rekonstruira. spokojan. Veličina Površina na kojoj radimo kompoziciju ima svoju visinu i širinu i stavljanje bilo kojeg elementa zahtjeva dijeljenje površine na manje dijelove pri čemu se stvara prostorna iluzija na površini. Primjer linijskog crteža Primjer poentilizma Linije odaju i naše psihološko stanje tako da sljedeće linije prikazuju: Vodoravna. Dubinski prostor se sugerira i preklapanjem i oštrinom prikazanih 4 . Prema njegovoj metodi.muškost Cik-cak. Položaj predmeta procjenjuje se u odnosu na liniju horizonta pri čemu su predmeti na liniji horizonta najbliži. otpor.mirovanje. jake emocije Grubi pokreti. odmor Konkavna (Udubljena). opuštenost Konveksna (ispupčena). Veličina predmeta može značiti blizinu ili udaljenost (ako su predmeti postavljeni u različitim planovima).nježnost. Pevsnera i gimnastičarske trake). osjetilni (vizualni. Rawson je istraživao kategorizaciju linijskih promjena i odnosa. pokretljiv.energiju.energičnost Smjer Smjer ima svaka linija kosi. Okomiti smjer – snaga.

tako se stvara više stupnjeva i oblika hrapavosti i uglačanosti površine.točka i crta . Dakle. što mnogo utiče na dinamičke kvalitete likova. ili o načinu obrade tog materijala .predmet koji preklapa neki drugi je bliži. Tekstura je karakter površine i kao takva može biti . sastav. Oblik Neki oblici opažaju se lakše od drugih. naboranim. ispicanim. a gledatelj percipirati . . Pogodna je usporedba s oranicom.glačanjem i poliranjem recimo.crtačka tekstura.tkanje. Oblici uključuju i vrijednosti koje ima daju naše asocijacije. s druge strane. valovitim i drugim teksturama. Lako si možemo predočiti kako se radi o određenom nizanju i prepletu sitnih elemenata (slova. pa govorimo o sitnozrnatim. tkanina. a i onaj koji je više izoštren i s više detalja također. alat i autor mogu pružiti.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. i vidimo kako je povezana sa riječima tkanje. računa na veći raspon taktilnih doživljaja koje materijal. obrađenosti neke površine. zrnca) koji zajedno stvaraju dojam hrapavosti. Tu leži snaga jednostavnih geometrijskih tijela.slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i . krupnozrnatim. sklop. Psiholozi su izmjerili količinu energije potrebne da bi se pojedini oblik opazio. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. a zatim druga jednostavna geometrijska tijela. ako ova tijela posjeduju još i dinamične konture i položaj.brazdama. 5 . poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . Krug se najlakše opaža. gdje se koriste crtački elementi . tekstil. Razumije se da drvo ima različitu površinu (time i teksturu) od kamena ili bronce. postaju nam privlačniji. Ponekad se. već su se skulpture od kamena primjerice glačale do visokog sjaja oponašajući broncu. taktilna).plastička (hrapavo ili glatko. Ali u umjetnosti se nije uvijek razumijevalo samo po sebi da se upotrebljenom materijalu poštuju (ostavljaju) njegova svojstva. Tekstura Riječ tekstura dolazi od lat. Plastičke teksture su opipljive i ovise ili o karakteru materijala čiju površinu doživljavamo.predmeta. textura . Stoga poneki umjetnici ostavljaju dijelove skulptura posve neobrađenima kako bi što manje zadirali karakter i osobnost upotrebljenog materijala. i s rječju tekst. niti.

prikaza) je otkrio Isaak Newton 1676. Tamni niski molski ključ je pogreban. oblik. vidio je kako su u njoj sakrivene sve postojeće boje. zelena. Primjer: Valer Boja Dijele se na kromatske(razlikuju se po tonu valeru i zasićenosti) i akromatske(razlikuju se samo po valeru) Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. spectrum . a time i naše raspoloženje.avet. oblik i teksturu. ona ostvaruje i daje na slici prostor. Dok su sve boje spektra objedinjene. snažan. indigo (tamnoplava) i ljubičasta. Razlomivši u trostranoj prizmi bijelu svjetlost. Svijetli. zraka je bijele boje zato bijelu zovemo neboja. Akromatske su također i crna i siva. Promjena valera mijenja izgled predmeta. Našu pažnju moramo posvetiti tonskom ključu slike jer to određuje ostale elemente naročito boju. Visoki molski ključ je nježan. Valerski ključ je od prvenstvene važnosti. otvoren. visoki i srednji ključ sastoje se iz devet tonova. bogat. a poslije 6 . nešarena ili akromatska boja. Srednji durski ključ je plakatski. sjetan. Boja je opažaj određenog raspona frekvencije (vibracije) od 400 do 800 bilijuna Hz. visoki durski ključ je pozitivan. Spektar (lat. Niski. veličinu. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. Niži molski ključ je težak i dostojanstven.Primjer: Tekstura drveta Valer Valer predstavlja količinu svjetlosti. cijan (svjetloplava).kako bi sedam boja odgovaralo sedam nota u muzičkoj ljestvici. Beskonačan niz prelijevajućih boja čini konačnim razgraničivši sedam različitih boja: crvena. radostan. žuta. g. Prije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena. dramatičnost. uzbudljiv. Brojku sedam uzeo je iz korelativnih (i ezoteričnih) razloga . ženstven. Mukli srednji molski ključ predstavlja svijet snova. narančasta.

tamnoplava.Plava Njihovim miješanjem dobivamo izvedene.ljubičasta…….zelena……….plava + crvena Nadalje.narančasta. Boja koju vidimo. ili boje trećeg reda. plavom do ljubičaste koja izlazi iz vidljivog dijela kao ultraljubičasta. 7 . Grafički. Zatim ubacimo boje između već postojećih: između žute i narančaste stavimo žutonarančastu.plava + žuta . još tamnija plava i tako sve do crne. Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo tonove kromatskih boja. naime tri primarne i tri sekundarne..crvena + žuta . Iz iskustva s pigmentima znamo da se sve boje mogu dobiti miješanjem svega tri boje.Crvena . Spomenuli smo i akromatske boje: bijela. dakle svijetloplava. oko svih šest boja opišemo kružnicu koja je zapravo spektar: iz nevidljive infracrvene ulazimo u krug sa crvenom. sekundarne ili boje drugog reda. Ton je dodana količina svjetlosti u boji. Ostwaldov (negdje Ittenov) krug boja. crna i sive. tako dobivamo tzv. primarne ili boje prvog reda. to je interferencija (preklapanje) valova. To su: . a ne nalazi se u spektru je magenta (purpur).Žuta .ljubičaste nama nevidljiva ultraljubičasta. a to su: .. nastavljamo sa narančastom. Njoj zatim dodajemo sekundarne boje.. miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje. Napokon. pa narančastožutu. koje stoga nazivamo osnovne. Boje još možemo podijeliti na tople i hladne. žutom. Djeci u školi kažemo kako spektar ima šest boja. zelenom.. od primarnih boja možemo načiniti malu piramidu.

Njihov odnos je jednodimenzionalan i mjeri se prostornim intervalima kao kod intervala između dva identična muzička tona. npr. Primjer je valerska ljestvica u kojoj su crno i bijelo povezani nizom sivih koje su slične i harmonične. ali repeticija može izazvati i sasvim suprotnu reakciju – stvara nemir. valera i boje da bi prikazao položaj pojedinih predmeta u kompoziciji.dosadno. harmonija. veličina ili boja. dominanta. Neki predmeti ne moraju biti slični da bi bili harmonični. dramatično raspoloženje. kontrast.Repeticija nekad djeluje jedlolično.kašika i zdjela. slikar koristi gradaciju veličina. Harmonija leži između diskorda i monotonije i ovisi o umjetnikovom temperamentu kojem će od ove dvije krajnosti kompozicija bliža. Postoji i harmonija simbolizma. izmjenjivanje ili alternacija. oni se zasnivaju na psihološkim i sociološkim zakonima i pravilima čovjekovog djelovanja. Postoji više vrsta harmonije. Ti intervali su dio kompozicije kao sto su muzički intervali dio muzičke kompozicije. ali se mijenja jedan ili više aspekata. Diskord je kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. Kompozicijski principi su: ponavljanje ili repeticija.smirujuće. Repeticija Repeticija se odnosi samo na prostornu dimenziju.literarne asocijacije. 8 .Principi kompozicije Po načelima komponiranja organiziramo i povezujemo elemente kompozicije. Jedinice su slične ako im je jedna ili više osobina slična. opozicija ili konflikt. Potpuna repeticija je krajnost isto kao što je i diskord (nesklad) druga krajnost. ALTERNACIJA . U slikarstvu vidimo gradaciju pri osjenčavanju okruglih i valjkastih predmeta.je vrsta repeticije i predstavlja naizmjenično ponavljanje Harmonija Harmonija je kombinacija jedinica koje su u jednoj ili više osobina srodne. jedinstvo i ravnoteža. oblik. Postoji i repeticija s varijacijom gdje se ponavlja jedna ili više osobina. Primjer je mijenjanje velikog u mali krug. Jedina razlika među identičnim jedinicama je njihov položaj. Gradacija Gradacija je raspored u kojem se preko stupnjeva povezuju suprotne krajnosti. stupnjevanje ili gradacija. njihova harmonija se postiže funkcijom.

primjer gradacije Kontrast Kontrast. bez ikakvih dodatnih suvišnih elemenata. Statično jedinstvo imaju geometrijski oblici.. neorganski oblici kao kristali također imaju statično jedinstvo. Količina kontrasta ovisi o umjetnikovom temperamentu. hroma i dr. Ono što nije bitno se zanemaruje. unijela preglednost i jasnoća. Dakle. Diskord je krajnji kontrast . Jako je važno jedinstvo konflikta i dominante koje kao problem postoji u svim prostornim umjetnostima. Važan je i kontrast tekstura.stakla. Jedinstvo ideje. 9 . Svaku kompoziciju koja naglašava pravilno i točno ponavljanje motiva nazivamo statičnom. Biljke i životinje imaju dinamično jedinstvo. a onu koja naglašava narastanje ili opadanje dinamičnosti. tekstura je postala važan element u dizajnu. arhitekturi… Kompozicija kojoj nedostaju kontrasti obično djeluje jednolično i prazno. Koliko raznolikosti treba da bude na djelu zavisi od umjetnikovog temperamenta i namjene likovnog rješenja. Suprotnosti nešto manjeg koriste se redovno da bi se pojačao intenzitet. a neki samo kontraste. Primjer kontrasta Jedinstvo Umjetnik oblikuje estetsko jedinstvo ili red. Jedinstvo može biti statično i dinamično. u svakom djelu nužna je raznolikost. suprotnost je dinamična suština života. neki traže harmoniju.bit jedinstava je u tome da umjetničko djelo izražava samo jednu ideju.. ostvario ritam i uopće veća dinamika.kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. uvođenjem novih materijala. Kroz kontrast predmeti i pojave dobivaju svoj smisao. dinamičnom kompozicijom. aluminijske folije. Najčešće se izbjegavaju krajnje suprotnosti.

ali i modernoj arhitekturi. Formalna ravnoteža ostvaruje efekat dostojanstva. slikarstvu. Dvije su vrste ravnoteže. oblika i boje postižemo repeticijom. Funkcija kompozicije najbolje određuje kakvu vrstu ravnoteže treba upotrijebiti. Ako crtamo krug i trokut. teksture. oblika. moramo odlučiti koji je lik glavni i naglasiti ga. Formalna je uravnoteženje jednog ili više elemenata na jednoj strani s identičnim elementima na drugoj strani. Ravnoteža Ravnoteža predstavlja dobar raspored masa. Neformalno uravnoteženje je kada jedan ili više elemenata s jedne strane uravnotežujemo različitim elementima s druge strane.Internet 10 . organiziranje prostora. Radenko Mišević. ovakav način ostvaruje dostojanstvo i ozbiljnost pa pogoduje arhitekturi. Dominantu postižemo tako što jedni vrijednost činimo većom od druge. Neformalna ravnoteža se sreće u skulpturi. glavno.prof. smjera. valera. ozbiljnosti i mira. Dominantu linije.formalna i neformalna. Literatura: . Teorija forme (drugo prošireno izdanje) . pa se koristi u arhitekturi. Pri upotrebi različitih elementa moramo odlučiti koji je dominantan. ovakvo uravnoteženje je asimetrično ali mnogo zanimljivije . snažnijom u valerskom smislu i bojom.Dominanta Dominanta znači prevladavajuće.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful