Akademija Likovnih Umjetnosti Produkt Dizajn 2006/2007

Seminarski rad

LIKOVNA KOMPOZICIJA

Prof.: Stjepan Roš Asist.: Asim Đelilović Student: Irena Jukić

1

čežnja irealnog nebeskog i realnog zemaljskog. Kaotična kompozicija – u ovoj kompoziciji elementi su postavljeni bez ikakvog posebnog redoslijeda Piramidalna kompozicija – Ovdje su elementi kompozicije. tj. Valer 7. Oblik 5. a to su: 1. Smjer ili položaj 3. Ovom kompozicijom se mogla prikazati dinamičnost. mira. Elementi kompozicije Postoji sedam kompozicijskih elemenata iz kojih gradimo kompoziciju. snage a njom su se uglavnom koristili pejzažisti. postavljeni u piramidalnu strukturu Kružna kompozicija – elementi su poredani tako da svojim izgledam daju kružni oblik Dijagonalna kompozicija – većina predmeta je poredana je po nekoj dijagonalnoj zamišljenoj osi. itd. Vrste kompozicije Centralna kompozicija – većina elemenata se nalazi u sredini Vodoravna kompozicija – većina elemenata se nalazi u vodoravnoj.Kompozicija Pod kompozicijom podrazumijevamo prostorni raspored slikarskih elemenata nekog djela uključujući i figuru i osnovu bilo kojeg djela. Veličina 4. Linija ili crta 2. Tekstura 6. kao što i samo ime govori. - Primjer piramidalne kompozicije Primjer centralne kompozicije Kompoziciju možemo raščlaniti na ELEMENTE KOMPOZICIJE i PRINCIPE KOMPOZICIJE. ona daje utisak staloženosti. Boja 2 . Okomita kompozicija – je slična vodoravnoj samo što se ritam odvija odozgor naprema dole i odozdol naprema gore. Kompozicija predstavlja cjelokupnu organizaciju.

ali ne i svoju teksturu. kroki. čičak.brazdama. tanke. c) Strukturne crte: iako po izgledu vrlo slične teksturnim crtama (ponekad su i prepletene toliko da se ne mogu razdvojiti). Prema karakteru linije dijelimo na : debele. točnije jedna joj je dimenzija naglašena (dužina). 2. 3. Postepenim razrjeđivanjem gustoće crta ili točaka dobije se grafička modelacija. a druge dvije nenaglašene (visina i širina). borove grančice. Razlikujemo još kaligrafske crte rađene slobodnom rukom i euklidske crte izvedene tehničkim pomagalima. Pogodna je usporedba s oranicom. Među prirodnim oblicima koje možemo ponuditi djeci za vježbanje strukturnih crta su jež. b) Teksturne crte: tekstura označava karakter površine. Ako ih želimo razlikovati moramo reći da je linija trag na podlozi namijenjen pogledu. Ako nekog prislonimo uz školsku ploču i oko njega kredom izvučemo crtu dobiti ćemo obrisnu crtu. jedna iz drugu. Riječ po riječ. i kao takva može biti plastička (hrapavo ili glatko). kratke. žičane ograde i sl. strukturalizam. Iz toga jasno vidimo: rečenica može imati svoju strukturu (unutrašnji sklop pravila izražen gramatikom). isprekidane. postepeno grade neki oblik iznutra prema van nema obrisne crte koja lik gradi izvana. to je imaginarna granica koja dijeli dvije plohe ili dva volumena. izlomljene. jednolične. Ovdje je prigodna usporedba crta s rijekama koje si same dube svoje putove. Ta se riječ primarno počela koristiti u lingvistici kroz tzv. Crte se mogu odrediti i prema svojem značenju. otvorene ili zatvorene. paukova mreža. oštre. zgusnute ali ne nasumično. Isto tako. vidimo je lijevo i dolje na primjerima žičane skulpture 3 . gdje se koriste crtački elementi . a tek ju je kasnije Claude Levi-Strauss uveo u antropologiju što je otvorilo put i likovnim teoretičarima za njenu upotrebu. i koji u nekoliko linija treba pokazati sav izražajni raspon tehničkog sredstva koje se za crtež koristi. a) Konturne ili obrisne crte opisuju neki oblik izvana. Dakle. Formalno. njihova putanja. Crte se mogu grupirati gusto ili rijetko. dok se linijsko orijentira na taktilnost (linijski istanjena masa. Riječ struktura označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik. od načinjenih oblika pogodne su ribarske mreže. čipke. nejednolične i slično. krivulje (koje mogu biti pravilne ili slobodne krivulje). obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. Druga važna osobina linija je njihov tok. slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i crtačka tekstura. linija je jednodimenzionalna tvorevina. 1.Linija Matematičkim jezikom crtu (ili liniju) možemo definirati kao skup točaka u ravnini.točka i crta . Posebno je crtački zahtjevan tzv. poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . te skreću i vijugaju ako se ukaže potreba za tim. crtež koji nastaje u tridesetak sekundi. dugačke. Time se izjednačuju pojmovi linija i linijsko. kotač na biciklu. ali ona zapravo ne postoji u prirodi. i crta do crte ili toče. po nekim pravilima grade vanjski oblik rečenice.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. po njegovom rubu. Linije po toku mogu ravne. maslačak (bijeli). općenito neki sklop. strukturnim crtama treba jasno razlikovati njihovo značenje.

jake emocije Grubi pokreti.umor lijenost. okomiti ili vodoravni. ili razliku u veličini ( predmeti u istom planu). odmor Konkavna (Udubljena). Okomiti smjer – snaga. Prema njegovoj metodi.energičnost Smjer Smjer ima svaka linija kosi. trag koji ostavlja neka tvar u skladu s vlastitim karakteristikama). ili na opće iskustvo tijela (toranj u arhitekturi. ne odredi rukopis autora pomoću njegove sistematizacije i koordinatnog sustava. ženstvenost. Veličina predmeta može značiti blizinu ili udaljenost (ako su predmeti postavljeni u različitim planovima). Pevsnera i gimnastičarske trake).energiju. volju Blago valovita. podražaj na očnoj mrežnici) i osjetilno-izvedbeni (likovni. Teoretičar linija Ph. On ima velikog utjecaja na promatrača jer svaki simbolizira i šalje određenu poruku. crtež se ne može razumjeti ako se prvo ne rekonstruira. pasivan. Rawson je istraživao kategorizaciju linijskih promjena i odnosa. uravnoteženost.muškost Cik-cak. Na razini znaka. otpor. Dubinski prostor se sugerira i preklapanjem i oštrinom prikazanih 4 . linija ima dva vida. spokojan.nježnost.uzbuđenost. graciju Jako valovita. pokretljiv. Položaj predmeta procjenjuje se u odnosu na liniju horizonta pri čemu su predmeti na liniji horizonta najbliži. Primjer linijskog crteža Primjer poentilizma Linije odaju i naše psihološko stanje tako da sljedeće linije prikazuju: Vodoravna. opuštenost Konveksna (ispupčena). ulica u urbanizmu). Vodoravni – mirovanje. osjetilni (vizualni.mirovanje.A. Kosi smjer – dinamičan. blagost. Veličina Površina na kojoj radimo kompoziciju ima svoju visinu i širinu i stavljanje bilo kojeg elementa zahtjeva dijeljenje površine na manje dijelove pri čemu se stvara prostorna iluzija na površini. oni koji se nalaze na višim dijelovima su udaljeniji.

Ali u umjetnosti se nije uvijek razumijevalo samo po sebi da se upotrebljenom materijalu poštuju (ostavljaju) njegova svojstva. Psiholozi su izmjerili količinu energije potrebne da bi se pojedini oblik opazio.tkanje. računa na veći raspon taktilnih doživljaja koje materijal. Razumije se da drvo ima različitu površinu (time i teksturu) od kamena ili bronce. taktilna). i s rječju tekst. Tu leži snaga jednostavnih geometrijskih tijela. Tekstura je karakter površine i kao takva može biti . poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . . Ponekad se. Oblici uključuju i vrijednosti koje ima daju naše asocijacije. s druge strane. krupnozrnatim. Stoga poneki umjetnici ostavljaju dijelove skulptura posve neobrađenima kako bi što manje zadirali karakter i osobnost upotrebljenog materijala. sastav. valovitim i drugim teksturama. a zatim druga jednostavna geometrijska tijela. Oblik Neki oblici opažaju se lakše od drugih.glačanjem i poliranjem recimo. tkanina.plastička (hrapavo ili glatko. Pogodna je usporedba s oranicom. ako ova tijela posjeduju još i dinamične konture i položaj. a i onaj koji je više izoštren i s više detalja također.točka i crta . već su se skulpture od kamena primjerice glačale do visokog sjaja oponašajući broncu. zrnca) koji zajedno stvaraju dojam hrapavosti. pa govorimo o sitnozrnatim. ispicanim. postaju nam privlačniji. naboranim.predmeta.brazdama. Tekstura Riječ tekstura dolazi od lat.predmet koji preklapa neki drugi je bliži. gdje se koriste crtački elementi . obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama.slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i . sklop. ili o načinu obrade tog materijala . što mnogo utiče na dinamičke kvalitete likova. textura . obrađenosti neke površine. niti.tako se stvara više stupnjeva i oblika hrapavosti i uglačanosti površine. 5 . Lako si možemo predočiti kako se radi o određenom nizanju i prepletu sitnih elemenata (slova. tekstil.crtačka tekstura. i vidimo kako je povezana sa riječima tkanje.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. alat i autor mogu pružiti. Plastičke teksture su opipljive i ovise ili o karakteru materijala čiju površinu doživljavamo. Dakle. Krug se najlakše opaža. a gledatelj percipirati .

visoki durski ključ je pozitivan. Valerski ključ je od prvenstvene važnosti. uzbudljiv. Promjena valera mijenja izgled predmeta. Srednji durski ključ je plakatski. Visoki molski ključ je nježan. cijan (svjetloplava). snažan. visoki i srednji ključ sastoje se iz devet tonova. prikaza) je otkrio Isaak Newton 1676. oblik i teksturu. spectrum . Razlomivši u trostranoj prizmi bijelu svjetlost. zraka je bijele boje zato bijelu zovemo neboja. radostan. indigo (tamnoplava) i ljubičasta. Niži molski ključ je težak i dostojanstven. Beskonačan niz prelijevajućih boja čini konačnim razgraničivši sedam različitih boja: crvena. Boja je opažaj određenog raspona frekvencije (vibracije) od 400 do 800 bilijuna Hz. dramatičnost. Prije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena. Brojku sedam uzeo je iz korelativnih (i ezoteričnih) razloga . Spektar (lat. Primjer: Valer Boja Dijele se na kromatske(razlikuju se po tonu valeru i zasićenosti) i akromatske(razlikuju se samo po valeru) Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. Našu pažnju moramo posvetiti tonskom ključu slike jer to određuje ostale elemente naročito boju.kako bi sedam boja odgovaralo sedam nota u muzičkoj ljestvici. narančasta. Akromatske su također i crna i siva. bogat. Dok su sve boje spektra objedinjene. žuta. Tamni niski molski ključ je pogreban. ona ostvaruje i daje na slici prostor.avet. otvoren. veličinu. vidio je kako su u njoj sakrivene sve postojeće boje. sjetan. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. Svijetli. nešarena ili akromatska boja. a time i naše raspoloženje. a poslije 6 . zelena. g. Mukli srednji molski ključ predstavlja svijet snova. Niski. ženstven. oblik.Primjer: Tekstura drveta Valer Valer predstavlja količinu svjetlosti.

Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo tonove kromatskih boja. Boja koju vidimo..zelena………. nastavljamo sa narančastom. miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje. 7 .narančasta. a ne nalazi se u spektru je magenta (purpur). crna i sive. od primarnih boja možemo načiniti malu piramidu. tako dobivamo tzv. zelenom.ljubičasta…….. još tamnija plava i tako sve do crne. Djeci u školi kažemo kako spektar ima šest boja.crvena + žuta . Spomenuli smo i akromatske boje: bijela. primarne ili boje prvog reda. koje stoga nazivamo osnovne. pa narančastožutu. Iz iskustva s pigmentima znamo da se sve boje mogu dobiti miješanjem svega tri boje. plavom do ljubičaste koja izlazi iz vidljivog dijela kao ultraljubičasta.ljubičaste nama nevidljiva ultraljubičasta. Ostwaldov (negdje Ittenov) krug boja. a to su: . dakle svijetloplava... oko svih šest boja opišemo kružnicu koja je zapravo spektar: iz nevidljive infracrvene ulazimo u krug sa crvenom.Plava Njihovim miješanjem dobivamo izvedene. Zatim ubacimo boje između već postojećih: između žute i narančaste stavimo žutonarančastu. ili boje trećeg reda. tamnoplava. To su: .Žuta . to je interferencija (preklapanje) valova. Njoj zatim dodajemo sekundarne boje. Ton je dodana količina svjetlosti u boji. žutom.plava + žuta .Crvena . sekundarne ili boje drugog reda. Napokon. Boje još možemo podijeliti na tople i hladne. Grafički.plava + crvena Nadalje. naime tri primarne i tri sekundarne.

kašika i zdjela.smirujuće. ALTERNACIJA .je vrsta repeticije i predstavlja naizmjenično ponavljanje Harmonija Harmonija je kombinacija jedinica koje su u jednoj ili više osobina srodne. izmjenjivanje ili alternacija. Potpuna repeticija je krajnost isto kao što je i diskord (nesklad) druga krajnost. stupnjevanje ili gradacija. U slikarstvu vidimo gradaciju pri osjenčavanju okruglih i valjkastih predmeta. Neki predmeti ne moraju biti slični da bi bili harmonični. 8 . slikar koristi gradaciju veličina. npr. Primjer je mijenjanje velikog u mali krug. Postoji i repeticija s varijacijom gdje se ponavlja jedna ili više osobina. Postoji i harmonija simbolizma. dramatično raspoloženje.literarne asocijacije. Diskord je kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. Jedinice su slične ako im je jedna ili više osobina slična. opozicija ili konflikt. jedinstvo i ravnoteža. dominanta. oblik.dosadno. veličina ili boja. kontrast. Repeticija Repeticija se odnosi samo na prostornu dimenziju. oni se zasnivaju na psihološkim i sociološkim zakonima i pravilima čovjekovog djelovanja.Repeticija nekad djeluje jedlolično. Primjer je valerska ljestvica u kojoj su crno i bijelo povezani nizom sivih koje su slične i harmonične. Harmonija leži između diskorda i monotonije i ovisi o umjetnikovom temperamentu kojem će od ove dvije krajnosti kompozicija bliža. ali repeticija može izazvati i sasvim suprotnu reakciju – stvara nemir. Jedina razlika među identičnim jedinicama je njihov položaj. Njihov odnos je jednodimenzionalan i mjeri se prostornim intervalima kao kod intervala između dva identična muzička tona. Kompozicijski principi su: ponavljanje ili repeticija. njihova harmonija se postiže funkcijom. Ti intervali su dio kompozicije kao sto su muzički intervali dio muzičke kompozicije.Principi kompozicije Po načelima komponiranja organiziramo i povezujemo elemente kompozicije. Gradacija Gradacija je raspored u kojem se preko stupnjeva povezuju suprotne krajnosti. valera i boje da bi prikazao položaj pojedinih predmeta u kompoziciji. Postoji više vrsta harmonije. ali se mijenja jedan ili više aspekata. harmonija.

9 . Količina kontrasta ovisi o umjetnikovom temperamentu. bez ikakvih dodatnih suvišnih elemenata. neorganski oblici kao kristali također imaju statično jedinstvo. ostvario ritam i uopće veća dinamika. a neki samo kontraste... Suprotnosti nešto manjeg koriste se redovno da bi se pojačao intenzitet. Ono što nije bitno se zanemaruje. Dakle. Jako je važno jedinstvo konflikta i dominante koje kao problem postoji u svim prostornim umjetnostima. hroma i dr. dinamičnom kompozicijom. Najčešće se izbjegavaju krajnje suprotnosti. unijela preglednost i jasnoća. uvođenjem novih materijala. Kroz kontrast predmeti i pojave dobivaju svoj smisao. aluminijske folije. Biljke i životinje imaju dinamično jedinstvo. Diskord je krajnji kontrast .bit jedinstava je u tome da umjetničko djelo izražava samo jednu ideju. arhitekturi… Kompozicija kojoj nedostaju kontrasti obično djeluje jednolično i prazno. neki traže harmoniju. Koliko raznolikosti treba da bude na djelu zavisi od umjetnikovog temperamenta i namjene likovnog rješenja. Jedinstvo ideje. Svaku kompoziciju koja naglašava pravilno i točno ponavljanje motiva nazivamo statičnom. a onu koja naglašava narastanje ili opadanje dinamičnosti. Primjer kontrasta Jedinstvo Umjetnik oblikuje estetsko jedinstvo ili red.primjer gradacije Kontrast Kontrast. Statično jedinstvo imaju geometrijski oblici. suprotnost je dinamična suština života. Jedinstvo može biti statično i dinamično. u svakom djelu nužna je raznolikost. Važan je i kontrast tekstura.stakla. tekstura je postala važan element u dizajnu.kombinacija potpuno nesrodnih elemenata.

Literatura: . Ako crtamo krug i trokut. slikarstvu.prof. Radenko Mišević. Pri upotrebi različitih elementa moramo odlučiti koji je dominantan. ozbiljnosti i mira. Funkcija kompozicije najbolje određuje kakvu vrstu ravnoteže treba upotrijebiti. Neformalno uravnoteženje je kada jedan ili više elemenata s jedne strane uravnotežujemo različitim elementima s druge strane. glavno. Neformalna ravnoteža se sreće u skulpturi. Dominantu linije. ovakav način ostvaruje dostojanstvo i ozbiljnost pa pogoduje arhitekturi. smjera. teksture. Dominantu postižemo tako što jedni vrijednost činimo većom od druge. ali i modernoj arhitekturi. oblika i boje postižemo repeticijom. snažnijom u valerskom smislu i bojom. oblika.formalna i neformalna. pa se koristi u arhitekturi. Formalna je uravnoteženje jednog ili više elemenata na jednoj strani s identičnim elementima na drugoj strani. Teorija forme (drugo prošireno izdanje) . valera. Dvije su vrste ravnoteže. moramo odlučiti koji je lik glavni i naglasiti ga. Formalna ravnoteža ostvaruje efekat dostojanstva.Dominanta Dominanta znači prevladavajuće.Internet 10 . ovakvo uravnoteženje je asimetrično ali mnogo zanimljivije . Ravnoteža Ravnoteža predstavlja dobar raspored masa. organiziranje prostora.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful