Akademija Likovnih Umjetnosti Produkt Dizajn 2006/2007

Seminarski rad

LIKOVNA KOMPOZICIJA

Prof.: Stjepan Roš Asist.: Asim Đelilović Student: Irena Jukić

1

Boja 2 . Linija ili crta 2. Ovom kompozicijom se mogla prikazati dinamičnost. itd. Elementi kompozicije Postoji sedam kompozicijskih elemenata iz kojih gradimo kompoziciju. a to su: 1. Oblik 5. snage a njom su se uglavnom koristili pejzažisti. postavljeni u piramidalnu strukturu Kružna kompozicija – elementi su poredani tako da svojim izgledam daju kružni oblik Dijagonalna kompozicija – većina predmeta je poredana je po nekoj dijagonalnoj zamišljenoj osi. Valer 7. Veličina 4. - Primjer piramidalne kompozicije Primjer centralne kompozicije Kompoziciju možemo raščlaniti na ELEMENTE KOMPOZICIJE i PRINCIPE KOMPOZICIJE.Kompozicija Pod kompozicijom podrazumijevamo prostorni raspored slikarskih elemenata nekog djela uključujući i figuru i osnovu bilo kojeg djela. Tekstura 6. mira. Smjer ili položaj 3. ona daje utisak staloženosti. tj. Kompozicija predstavlja cjelokupnu organizaciju. Okomita kompozicija – je slična vodoravnoj samo što se ritam odvija odozgor naprema dole i odozdol naprema gore. čežnja irealnog nebeskog i realnog zemaljskog. Vrste kompozicije Centralna kompozicija – većina elemenata se nalazi u sredini Vodoravna kompozicija – većina elemenata se nalazi u vodoravnoj. Kaotična kompozicija – u ovoj kompoziciji elementi su postavljeni bez ikakvog posebnog redoslijeda Piramidalna kompozicija – Ovdje su elementi kompozicije. kao što i samo ime govori.

točnije jedna joj je dimenzija naglašena (dužina). zgusnute ali ne nasumično. strukturalizam. Linije po toku mogu ravne. Time se izjednačuju pojmovi linija i linijsko. i crta do crte ili toče. općenito neki sklop. i kao takva može biti plastička (hrapavo ili glatko). oštre. linija je jednodimenzionalna tvorevina. Crte se mogu odrediti i prema svojem značenju. c) Strukturne crte: iako po izgledu vrlo slične teksturnim crtama (ponekad su i prepletene toliko da se ne mogu razdvojiti). otvorene ili zatvorene. Ako nekog prislonimo uz školsku ploču i oko njega kredom izvučemo crtu dobiti ćemo obrisnu crtu. po njegovom rubu. 3.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. ali ona zapravo ne postoji u prirodi. kotač na biciklu. Posebno je crtački zahtjevan tzv. strukturnim crtama treba jasno razlikovati njihovo značenje. postepeno grade neki oblik iznutra prema van nema obrisne crte koja lik gradi izvana. čipke. Isto tako. crtež koji nastaje u tridesetak sekundi. i koji u nekoliko linija treba pokazati sav izražajni raspon tehničkog sredstva koje se za crtež koristi. Riječ struktura označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik. Prema karakteru linije dijelimo na : debele. Ovdje je prigodna usporedba crta s rijekama koje si same dube svoje putove. jednolične. tanke. Pogodna je usporedba s oranicom. Formalno. Ta se riječ primarno počela koristiti u lingvistici kroz tzv. izlomljene. paukova mreža. Riječ po riječ. gdje se koriste crtački elementi . jedna iz drugu. čičak. Među prirodnim oblicima koje možemo ponuditi djeci za vježbanje strukturnih crta su jež. žičane ograde i sl. Ako ih želimo razlikovati moramo reći da je linija trag na podlozi namijenjen pogledu. vidimo je lijevo i dolje na primjerima žičane skulpture 3 . po nekim pravilima grade vanjski oblik rečenice. Druga važna osobina linija je njihov tok. slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i crtačka tekstura.Linija Matematičkim jezikom crtu (ili liniju) možemo definirati kao skup točaka u ravnini. dugačke. borove grančice. maslačak (bijeli). isprekidane. krivulje (koje mogu biti pravilne ili slobodne krivulje). 2. a tek ju je kasnije Claude Levi-Strauss uveo u antropologiju što je otvorilo put i likovnim teoretičarima za njenu upotrebu. Iz toga jasno vidimo: rečenica može imati svoju strukturu (unutrašnji sklop pravila izražen gramatikom). te skreću i vijugaju ako se ukaže potreba za tim. Postepenim razrjeđivanjem gustoće crta ili točaka dobije se grafička modelacija. Dakle. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. kroki. dok se linijsko orijentira na taktilnost (linijski istanjena masa. kratke. Crte se mogu grupirati gusto ili rijetko. nejednolične i slično. b) Teksturne crte: tekstura označava karakter površine. a) Konturne ili obrisne crte opisuju neki oblik izvana. Razlikujemo još kaligrafske crte rađene slobodnom rukom i euklidske crte izvedene tehničkim pomagalima. ali ne i svoju teksturu.točka i crta . poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama .brazdama. 1. njihova putanja. to je imaginarna granica koja dijeli dvije plohe ili dva volumena. a druge dvije nenaglašene (visina i širina). od načinjenih oblika pogodne su ribarske mreže.

opuštenost Konveksna (ispupčena). ulica u urbanizmu). crtež se ne može razumjeti ako se prvo ne rekonstruira. ženstvenost. volju Blago valovita. linija ima dva vida. Teoretičar linija Ph. Na razini znaka. jake emocije Grubi pokreti.mirovanje. otpor. ili razliku u veličini ( predmeti u istom planu). Položaj predmeta procjenjuje se u odnosu na liniju horizonta pri čemu su predmeti na liniji horizonta najbliži. pasivan. blagost. trag koji ostavlja neka tvar u skladu s vlastitim karakteristikama).energiju. Primjer linijskog crteža Primjer poentilizma Linije odaju i naše psihološko stanje tako da sljedeće linije prikazuju: Vodoravna. okomiti ili vodoravni.nježnost. spokojan. Pevsnera i gimnastičarske trake). Okomiti smjer – snaga. Prema njegovoj metodi.muškost Cik-cak. uravnoteženost. pokretljiv.A. osjetilni (vizualni. ne odredi rukopis autora pomoću njegove sistematizacije i koordinatnog sustava. Veličina Površina na kojoj radimo kompoziciju ima svoju visinu i širinu i stavljanje bilo kojeg elementa zahtjeva dijeljenje površine na manje dijelove pri čemu se stvara prostorna iluzija na površini.uzbuđenost. podražaj na očnoj mrežnici) i osjetilno-izvedbeni (likovni.umor lijenost.energičnost Smjer Smjer ima svaka linija kosi. Dubinski prostor se sugerira i preklapanjem i oštrinom prikazanih 4 . ili na opće iskustvo tijela (toranj u arhitekturi. Kosi smjer – dinamičan. oni koji se nalaze na višim dijelovima su udaljeniji. graciju Jako valovita. odmor Konkavna (Udubljena). Rawson je istraživao kategorizaciju linijskih promjena i odnosa. Vodoravni – mirovanje. Veličina predmeta može značiti blizinu ili udaljenost (ako su predmeti postavljeni u različitim planovima). On ima velikog utjecaja na promatrača jer svaki simbolizira i šalje određenu poruku.

Ponekad se.glačanjem i poliranjem recimo. Ali u umjetnosti se nije uvijek razumijevalo samo po sebi da se upotrebljenom materijalu poštuju (ostavljaju) njegova svojstva. Dakle. ako ova tijela posjeduju još i dinamične konture i položaj. zrnca) koji zajedno stvaraju dojam hrapavosti. što mnogo utiče na dinamičke kvalitete likova. valovitim i drugim teksturama. Lako si možemo predočiti kako se radi o određenom nizanju i prepletu sitnih elemenata (slova. taktilna). postaju nam privlačniji. tkanina. i s rječju tekst.plastička (hrapavo ili glatko. tekstil. textura .tako se stvara više stupnjeva i oblika hrapavosti i uglačanosti površine. Pogodna je usporedba s oranicom.crtačka tekstura. ili o načinu obrade tog materijala .predmet koji preklapa neki drugi je bliži. Oblik Neki oblici opažaju se lakše od drugih. Tu leži snaga jednostavnih geometrijskih tijela. 5 . niti. alat i autor mogu pružiti. Razumije se da drvo ima različitu površinu (time i teksturu) od kamena ili bronce. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. i vidimo kako je povezana sa riječima tkanje.predmeta.slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i . a zatim druga jednostavna geometrijska tijela. sklop. ispicanim. a i onaj koji je više izoštren i s više detalja također. računa na veći raspon taktilnih doživljaja koje materijal.točka i crta . Psiholozi su izmjerili količinu energije potrebne da bi se pojedini oblik opazio. Plastičke teksture su opipljive i ovise ili o karakteru materijala čiju površinu doživljavamo. već su se skulpture od kamena primjerice glačale do visokog sjaja oponašajući broncu. gdje se koriste crtački elementi . s druge strane. krupnozrnatim. sastav.tkanje.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. Oblici uključuju i vrijednosti koje ima daju naše asocijacije.brazdama. Krug se najlakše opaža. Tekstura Riječ tekstura dolazi od lat. Tekstura je karakter površine i kao takva može biti . a gledatelj percipirati . poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . Stoga poneki umjetnici ostavljaju dijelove skulptura posve neobrađenima kako bi što manje zadirali karakter i osobnost upotrebljenog materijala. . naboranim. pa govorimo o sitnozrnatim. obrađenosti neke površine.

Mukli srednji molski ključ predstavlja svijet snova. nešarena ili akromatska boja. spectrum . Valerski ključ je od prvenstvene važnosti.Primjer: Tekstura drveta Valer Valer predstavlja količinu svjetlosti. zraka je bijele boje zato bijelu zovemo neboja. Spektar (lat. ona ostvaruje i daje na slici prostor. vidio je kako su u njoj sakrivene sve postojeće boje. oblik i teksturu. zelena. Razlomivši u trostranoj prizmi bijelu svjetlost. Svijetli. Našu pažnju moramo posvetiti tonskom ključu slike jer to određuje ostale elemente naročito boju.avet. cijan (svjetloplava). Beskonačan niz prelijevajućih boja čini konačnim razgraničivši sedam različitih boja: crvena. a poslije 6 . prikaza) je otkrio Isaak Newton 1676. Niski. Brojku sedam uzeo je iz korelativnih (i ezoteričnih) razloga . Akromatske su također i crna i siva. veličinu. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. sjetan. otvoren. narančasta. a time i naše raspoloženje. g. Promjena valera mijenja izgled predmeta. radostan.kako bi sedam boja odgovaralo sedam nota u muzičkoj ljestvici. ženstven. Primjer: Valer Boja Dijele se na kromatske(razlikuju se po tonu valeru i zasićenosti) i akromatske(razlikuju se samo po valeru) Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. visoki durski ključ je pozitivan. žuta. Srednji durski ključ je plakatski. Niži molski ključ je težak i dostojanstven. uzbudljiv. Dok su sve boje spektra objedinjene. bogat. Tamni niski molski ključ je pogreban. oblik. Visoki molski ključ je nježan. visoki i srednji ključ sastoje se iz devet tonova. snažan. Boja je opažaj određenog raspona frekvencije (vibracije) od 400 do 800 bilijuna Hz. Prije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena. dramatičnost. indigo (tamnoplava) i ljubičasta.

a to su: . koje stoga nazivamo osnovne. oko svih šest boja opišemo kružnicu koja je zapravo spektar: iz nevidljive infracrvene ulazimo u krug sa crvenom.. 7 . tako dobivamo tzv. to je interferencija (preklapanje) valova. od primarnih boja možemo načiniti malu piramidu. Spomenuli smo i akromatske boje: bijela. primarne ili boje prvog reda. nastavljamo sa narančastom.Plava Njihovim miješanjem dobivamo izvedene. Zatim ubacimo boje između već postojećih: između žute i narančaste stavimo žutonarančastu..Žuta . Njoj zatim dodajemo sekundarne boje. Iz iskustva s pigmentima znamo da se sve boje mogu dobiti miješanjem svega tri boje. ili boje trećeg reda. Boje još možemo podijeliti na tople i hladne. Djeci u školi kažemo kako spektar ima šest boja.plava + crvena Nadalje. sekundarne ili boje drugog reda.narančasta. a ne nalazi se u spektru je magenta (purpur). Ostwaldov (negdje Ittenov) krug boja. pa narančastožutu. miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje. crna i sive. naime tri primarne i tri sekundarne.Crvena .. Ton je dodana količina svjetlosti u boji. tamnoplava.crvena + žuta . Grafički. Napokon. Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo tonove kromatskih boja. još tamnija plava i tako sve do crne. žutom. Boja koju vidimo. dakle svijetloplava. plavom do ljubičaste koja izlazi iz vidljivog dijela kao ultraljubičasta.ljubičaste nama nevidljiva ultraljubičasta.zelena………..ljubičasta……. zelenom.plava + žuta . To su: .

Postoji više vrsta harmonije. Jedinice su slične ako im je jedna ili više osobina slična. Primjer je mijenjanje velikog u mali krug. oblik. Njihov odnos je jednodimenzionalan i mjeri se prostornim intervalima kao kod intervala između dva identična muzička tona. stupnjevanje ili gradacija.Principi kompozicije Po načelima komponiranja organiziramo i povezujemo elemente kompozicije. Kompozicijski principi su: ponavljanje ili repeticija. dramatično raspoloženje. slikar koristi gradaciju veličina. Jedina razlika među identičnim jedinicama je njihov položaj. ali repeticija može izazvati i sasvim suprotnu reakciju – stvara nemir. kontrast. izmjenjivanje ili alternacija.literarne asocijacije. Potpuna repeticija je krajnost isto kao što je i diskord (nesklad) druga krajnost.Repeticija nekad djeluje jedlolično. Ti intervali su dio kompozicije kao sto su muzički intervali dio muzičke kompozicije. veličina ili boja. harmonija. jedinstvo i ravnoteža. opozicija ili konflikt. npr. U slikarstvu vidimo gradaciju pri osjenčavanju okruglih i valjkastih predmeta. Diskord je kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. Primjer je valerska ljestvica u kojoj su crno i bijelo povezani nizom sivih koje su slične i harmonične. Gradacija Gradacija je raspored u kojem se preko stupnjeva povezuju suprotne krajnosti. Postoji i repeticija s varijacijom gdje se ponavlja jedna ili više osobina.je vrsta repeticije i predstavlja naizmjenično ponavljanje Harmonija Harmonija je kombinacija jedinica koje su u jednoj ili više osobina srodne. ALTERNACIJA . 8 . njihova harmonija se postiže funkcijom. Harmonija leži između diskorda i monotonije i ovisi o umjetnikovom temperamentu kojem će od ove dvije krajnosti kompozicija bliža. Postoji i harmonija simbolizma. valera i boje da bi prikazao položaj pojedinih predmeta u kompoziciji.kašika i zdjela. ali se mijenja jedan ili više aspekata. oni se zasnivaju na psihološkim i sociološkim zakonima i pravilima čovjekovog djelovanja. Neki predmeti ne moraju biti slični da bi bili harmonični.dosadno. Repeticija Repeticija se odnosi samo na prostornu dimenziju. dominanta.smirujuće.

primjer gradacije Kontrast Kontrast. Količina kontrasta ovisi o umjetnikovom temperamentu. Jedinstvo može biti statično i dinamično. unijela preglednost i jasnoća. Svaku kompoziciju koja naglašava pravilno i točno ponavljanje motiva nazivamo statičnom. Važan je i kontrast tekstura. ostvario ritam i uopće veća dinamika. neki traže harmoniju. Biljke i životinje imaju dinamično jedinstvo. Jako je važno jedinstvo konflikta i dominante koje kao problem postoji u svim prostornim umjetnostima. uvođenjem novih materijala. Najčešće se izbjegavaju krajnje suprotnosti. a neki samo kontraste. arhitekturi… Kompozicija kojoj nedostaju kontrasti obično djeluje jednolično i prazno. Koliko raznolikosti treba da bude na djelu zavisi od umjetnikovog temperamenta i namjene likovnog rješenja. suprotnost je dinamična suština života. hroma i dr. Kroz kontrast predmeti i pojave dobivaju svoj smisao. u svakom djelu nužna je raznolikost. neorganski oblici kao kristali također imaju statično jedinstvo.kombinacija potpuno nesrodnih elemenata.bit jedinstava je u tome da umjetničko djelo izražava samo jednu ideju.stakla. tekstura je postala važan element u dizajnu. Diskord je krajnji kontrast . Suprotnosti nešto manjeg koriste se redovno da bi se pojačao intenzitet. Ono što nije bitno se zanemaruje. 9 . Statično jedinstvo imaju geometrijski oblici.. Dakle. aluminijske folije. dinamičnom kompozicijom. a onu koja naglašava narastanje ili opadanje dinamičnosti. Jedinstvo ideje.. bez ikakvih dodatnih suvišnih elemenata. Primjer kontrasta Jedinstvo Umjetnik oblikuje estetsko jedinstvo ili red.

Ako crtamo krug i trokut. Formalna ravnoteža ostvaruje efekat dostojanstva. teksture. Ravnoteža Ravnoteža predstavlja dobar raspored masa. snažnijom u valerskom smislu i bojom. Teorija forme (drugo prošireno izdanje) . oblika i boje postižemo repeticijom. organiziranje prostora. Dvije su vrste ravnoteže. ovakvo uravnoteženje je asimetrično ali mnogo zanimljivije . ovakav način ostvaruje dostojanstvo i ozbiljnost pa pogoduje arhitekturi. ali i modernoj arhitekturi. glavno. Pri upotrebi različitih elementa moramo odlučiti koji je dominantan.formalna i neformalna. moramo odlučiti koji je lik glavni i naglasiti ga. Radenko Mišević. oblika. Literatura: . Funkcija kompozicije najbolje određuje kakvu vrstu ravnoteže treba upotrijebiti.Internet 10 .Dominanta Dominanta znači prevladavajuće. Dominantu postižemo tako što jedni vrijednost činimo većom od druge. smjera. Neformalna ravnoteža se sreće u skulpturi. Formalna je uravnoteženje jednog ili više elemenata na jednoj strani s identičnim elementima na drugoj strani. ozbiljnosti i mira. Neformalno uravnoteženje je kada jedan ili više elemenata s jedne strane uravnotežujemo različitim elementima s druge strane. valera. slikarstvu.prof. Dominantu linije. pa se koristi u arhitekturi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful