P. 1
Likovna kompozicija

Likovna kompozicija

|Views: 10,469|Likes:
Published by Irena Jukić

More info:

Published by: Irena Jukić on Jan 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/13/2013

pdf

text

original

Akademija Likovnih Umjetnosti Produkt Dizajn 2006/2007

Seminarski rad

LIKOVNA KOMPOZICIJA

Prof.: Stjepan Roš Asist.: Asim Đelilović Student: Irena Jukić

1

mira. ona daje utisak staloženosti. Veličina 4. Valer 7. Vrste kompozicije Centralna kompozicija – većina elemenata se nalazi u sredini Vodoravna kompozicija – većina elemenata se nalazi u vodoravnoj. Okomita kompozicija – je slična vodoravnoj samo što se ritam odvija odozgor naprema dole i odozdol naprema gore. tj. Linija ili crta 2. postavljeni u piramidalnu strukturu Kružna kompozicija – elementi su poredani tako da svojim izgledam daju kružni oblik Dijagonalna kompozicija – većina predmeta je poredana je po nekoj dijagonalnoj zamišljenoj osi. Oblik 5.Kompozicija Pod kompozicijom podrazumijevamo prostorni raspored slikarskih elemenata nekog djela uključujući i figuru i osnovu bilo kojeg djela. kao što i samo ime govori. snage a njom su se uglavnom koristili pejzažisti. Kompozicija predstavlja cjelokupnu organizaciju. a to su: 1. Kaotična kompozicija – u ovoj kompoziciji elementi su postavljeni bez ikakvog posebnog redoslijeda Piramidalna kompozicija – Ovdje su elementi kompozicije. - Primjer piramidalne kompozicije Primjer centralne kompozicije Kompoziciju možemo raščlaniti na ELEMENTE KOMPOZICIJE i PRINCIPE KOMPOZICIJE. Ovom kompozicijom se mogla prikazati dinamičnost. Elementi kompozicije Postoji sedam kompozicijskih elemenata iz kojih gradimo kompoziciju. Tekstura 6. Boja 2 . Smjer ili položaj 3. čežnja irealnog nebeskog i realnog zemaljskog. itd.

od načinjenih oblika pogodne su ribarske mreže. poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama .brazdama. vidimo je lijevo i dolje na primjerima žičane skulpture 3 . i koji u nekoliko linija treba pokazati sav izražajni raspon tehničkog sredstva koje se za crtež koristi. po njegovom rubu. ali ona zapravo ne postoji u prirodi. Ta se riječ primarno počela koristiti u lingvistici kroz tzv. Druga važna osobina linija je njihov tok. Postepenim razrjeđivanjem gustoće crta ili točaka dobije se grafička modelacija. Prema karakteru linije dijelimo na : debele. Crte se mogu odrediti i prema svojem značenju. dok se linijsko orijentira na taktilnost (linijski istanjena masa. c) Strukturne crte: iako po izgledu vrlo slične teksturnim crtama (ponekad su i prepletene toliko da se ne mogu razdvojiti). čičak. jedna iz drugu. oštre. Ako ih želimo razlikovati moramo reći da je linija trag na podlozi namijenjen pogledu. Razlikujemo još kaligrafske crte rađene slobodnom rukom i euklidske crte izvedene tehničkim pomagalima. postepeno grade neki oblik iznutra prema van nema obrisne crte koja lik gradi izvana. Crte se mogu grupirati gusto ili rijetko. otvorene ili zatvorene. kroki. dugačke. gdje se koriste crtački elementi . Dakle. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. maslačak (bijeli). paukova mreža. Ovdje je prigodna usporedba crta s rijekama koje si same dube svoje putove. točnije jedna joj je dimenzija naglašena (dužina). strukturnim crtama treba jasno razlikovati njihovo značenje. i kao takva može biti plastička (hrapavo ili glatko). Među prirodnim oblicima koje možemo ponuditi djeci za vježbanje strukturnih crta su jež. isprekidane. to je imaginarna granica koja dijeli dvije plohe ili dva volumena.točka i crta . Iz toga jasno vidimo: rečenica može imati svoju strukturu (unutrašnji sklop pravila izražen gramatikom). a tek ju je kasnije Claude Levi-Strauss uveo u antropologiju što je otvorilo put i likovnim teoretičarima za njenu upotrebu. nejednolične i slično. po nekim pravilima grade vanjski oblik rečenice. Linije po toku mogu ravne. Formalno. a druge dvije nenaglašene (visina i širina). te skreću i vijugaju ako se ukaže potreba za tim. a) Konturne ili obrisne crte opisuju neki oblik izvana. linija je jednodimenzionalna tvorevina. Ako nekog prislonimo uz školsku ploču i oko njega kredom izvučemo crtu dobiti ćemo obrisnu crtu. b) Teksturne crte: tekstura označava karakter površine. kotač na biciklu. borove grančice. Riječ po riječ. izlomljene. 3. 1. Pogodna je usporedba s oranicom.Linija Matematičkim jezikom crtu (ili liniju) možemo definirati kao skup točaka u ravnini. općenito neki sklop. tanke. crtež koji nastaje u tridesetak sekundi. Posebno je crtački zahtjevan tzv. jednolične. krivulje (koje mogu biti pravilne ili slobodne krivulje). žičane ograde i sl. slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i crtačka tekstura.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. i crta do crte ili toče. Isto tako. strukturalizam. 2. zgusnute ali ne nasumično. čipke. ali ne i svoju teksturu. Riječ struktura označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik. Time se izjednačuju pojmovi linija i linijsko. njihova putanja. kratke.

Prema njegovoj metodi. Teoretičar linija Ph. Na razini znaka. Primjer linijskog crteža Primjer poentilizma Linije odaju i naše psihološko stanje tako da sljedeće linije prikazuju: Vodoravna. odmor Konkavna (Udubljena). Veličina Površina na kojoj radimo kompoziciju ima svoju visinu i širinu i stavljanje bilo kojeg elementa zahtjeva dijeljenje površine na manje dijelove pri čemu se stvara prostorna iluzija na površini. Kosi smjer – dinamičan. jake emocije Grubi pokreti.uzbuđenost.A. pokretljiv.energičnost Smjer Smjer ima svaka linija kosi.muškost Cik-cak. ne odredi rukopis autora pomoću njegove sistematizacije i koordinatnog sustava. Vodoravni – mirovanje. otpor. ulica u urbanizmu). Rawson je istraživao kategorizaciju linijskih promjena i odnosa. osjetilni (vizualni. ili na opće iskustvo tijela (toranj u arhitekturi. ženstvenost. podražaj na očnoj mrežnici) i osjetilno-izvedbeni (likovni. pasivan. Pevsnera i gimnastičarske trake).energiju. Veličina predmeta može značiti blizinu ili udaljenost (ako su predmeti postavljeni u različitim planovima). crtež se ne može razumjeti ako se prvo ne rekonstruira. On ima velikog utjecaja na promatrača jer svaki simbolizira i šalje određenu poruku. graciju Jako valovita. blagost. linija ima dva vida. spokojan.nježnost. volju Blago valovita. okomiti ili vodoravni. Okomiti smjer – snaga. oni koji se nalaze na višim dijelovima su udaljeniji. opuštenost Konveksna (ispupčena). uravnoteženost. Položaj predmeta procjenjuje se u odnosu na liniju horizonta pri čemu su predmeti na liniji horizonta najbliži. trag koji ostavlja neka tvar u skladu s vlastitim karakteristikama).umor lijenost.mirovanje. Dubinski prostor se sugerira i preklapanjem i oštrinom prikazanih 4 . ili razliku u veličini ( predmeti u istom planu).

brazdama. računa na veći raspon taktilnih doživljaja koje materijal. i s rječju tekst. Razumije se da drvo ima različitu površinu (time i teksturu) od kamena ili bronce. krupnozrnatim. obrađenosti neke površine.tkanje. Ali u umjetnosti se nije uvijek razumijevalo samo po sebi da se upotrebljenom materijalu poštuju (ostavljaju) njegova svojstva. ako ova tijela posjeduju još i dinamične konture i položaj. postaju nam privlačniji. Tekstura Riječ tekstura dolazi od lat. sklop. textura .predmeta. Oblici uključuju i vrijednosti koje ima daju naše asocijacije. i vidimo kako je povezana sa riječima tkanje. Tu leži snaga jednostavnih geometrijskih tijela. Pogodna je usporedba s oranicom. Dakle. a i onaj koji je više izoštren i s više detalja također.za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom. 5 . zrnca) koji zajedno stvaraju dojam hrapavosti. Ponekad se. a zatim druga jednostavna geometrijska tijela.točka i crta . niti.glačanjem i poliranjem recimo. taktilna). Tekstura je karakter površine i kao takva može biti . naboranim. poljem koje je omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama . Psiholozi su izmjerili količinu energije potrebne da bi se pojedini oblik opazio. Plastičke teksture su opipljive i ovise ili o karakteru materijala čiju površinu doživljavamo. tekstil. obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim crtama. tkanina. s druge strane. što mnogo utiče na dinamičke kvalitete likova.predmet koji preklapa neki drugi je bliži. gdje se koriste crtački elementi . sastav. ili o načinu obrade tog materijala . alat i autor mogu pružiti. valovitim i drugim teksturama.slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i . ispicanim. pa govorimo o sitnozrnatim.tako se stvara više stupnjeva i oblika hrapavosti i uglačanosti površine.plastička (hrapavo ili glatko. Lako si možemo predočiti kako se radi o određenom nizanju i prepletu sitnih elemenata (slova. Stoga poneki umjetnici ostavljaju dijelove skulptura posve neobrađenima kako bi što manje zadirali karakter i osobnost upotrebljenog materijala. . a gledatelj percipirati . Oblik Neki oblici opažaju se lakše od drugih.crtačka tekstura. Krug se najlakše opaža. već su se skulpture od kamena primjerice glačale do visokog sjaja oponašajući broncu.

Valerski ključ je od prvenstvene važnosti. oblik i teksturu. radostan. Mukli srednji molski ključ predstavlja svijet snova. Tamni niski molski ključ je pogreban. a poslije 6 . Promjena valera mijenja izgled predmeta. a time i naše raspoloženje. snažan. Boja je opažaj određenog raspona frekvencije (vibracije) od 400 do 800 bilijuna Hz. ženstven. vidio je kako su u njoj sakrivene sve postojeće boje. bogat. otvoren. Niski. zraka je bijele boje zato bijelu zovemo neboja. Našu pažnju moramo posvetiti tonskom ključu slike jer to određuje ostale elemente naročito boju. oblik. visoki durski ključ je pozitivan.Primjer: Tekstura drveta Valer Valer predstavlja količinu svjetlosti. Prije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena. spectrum . Visoki molski ključ je nježan. uzbudljiv. g. Niži molski ključ je težak i dostojanstven. Beskonačan niz prelijevajućih boja čini konačnim razgraničivši sedam različitih boja: crvena. Spektar (lat. narančasta. žuta. dramatičnost. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. Akromatske su također i crna i siva.avet. cijan (svjetloplava).kako bi sedam boja odgovaralo sedam nota u muzičkoj ljestvici. Dok su sve boje spektra objedinjene. visoki i srednji ključ sastoje se iz devet tonova. zelena. sjetan. Primjer: Valer Boja Dijele se na kromatske(razlikuju se po tonu valeru i zasićenosti) i akromatske(razlikuju se samo po valeru) Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. prikaza) je otkrio Isaak Newton 1676. ona ostvaruje i daje na slici prostor. Svijetli. Brojku sedam uzeo je iz korelativnih (i ezoteričnih) razloga . veličinu. Srednji durski ključ je plakatski. indigo (tamnoplava) i ljubičasta. Razlomivši u trostranoj prizmi bijelu svjetlost. nešarena ili akromatska boja.

miješanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje.Plava Njihovim miješanjem dobivamo izvedene.ljubičasta…….zelena……….Crvena . Njoj zatim dodajemo sekundarne boje. tako dobivamo tzv. oko svih šest boja opišemo kružnicu koja je zapravo spektar: iz nevidljive infracrvene ulazimo u krug sa crvenom. sekundarne ili boje drugog reda.. Boje još možemo podijeliti na tople i hladne. to je interferencija (preklapanje) valova. crna i sive. žutom.Žuta . zelenom.plava + žuta . plavom do ljubičaste koja izlazi iz vidljivog dijela kao ultraljubičasta. pa narančastožutu. primarne ili boje prvog reda. Grafički.ljubičaste nama nevidljiva ultraljubičasta. Ton je dodana količina svjetlosti u boji. Ostwaldov (negdje Ittenov) krug boja. a to su: . 7 . nastavljamo sa narančastom. a ne nalazi se u spektru je magenta (purpur). Boja koju vidimo. Napokon..narančasta.. Spomenuli smo i akromatske boje: bijela. ili boje trećeg reda.crvena + žuta .. naime tri primarne i tri sekundarne. od primarnih boja možemo načiniti malu piramidu. dakle svijetloplava.plava + crvena Nadalje. To su: . koje stoga nazivamo osnovne. Djeci u školi kažemo kako spektar ima šest boja. još tamnija plava i tako sve do crne. Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo tonove kromatskih boja. Iz iskustva s pigmentima znamo da se sve boje mogu dobiti miješanjem svega tri boje. tamnoplava. Zatim ubacimo boje između već postojećih: između žute i narančaste stavimo žutonarančastu.

kontrast. ALTERNACIJA . opozicija ili konflikt. Jedina razlika među identičnim jedinicama je njihov položaj. slikar koristi gradaciju veličina. njihova harmonija se postiže funkcijom. valera i boje da bi prikazao položaj pojedinih predmeta u kompoziciji.Repeticija nekad djeluje jedlolično. oblik.dosadno.Principi kompozicije Po načelima komponiranja organiziramo i povezujemo elemente kompozicije. harmonija. Postoji više vrsta harmonije. Repeticija Repeticija se odnosi samo na prostornu dimenziju. Harmonija leži između diskorda i monotonije i ovisi o umjetnikovom temperamentu kojem će od ove dvije krajnosti kompozicija bliža. ali repeticija može izazvati i sasvim suprotnu reakciju – stvara nemir. Diskord je kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. Njihov odnos je jednodimenzionalan i mjeri se prostornim intervalima kao kod intervala između dva identična muzička tona.kašika i zdjela. Potpuna repeticija je krajnost isto kao što je i diskord (nesklad) druga krajnost. npr. oni se zasnivaju na psihološkim i sociološkim zakonima i pravilima čovjekovog djelovanja.literarne asocijacije. Kompozicijski principi su: ponavljanje ili repeticija. Jedinice su slične ako im je jedna ili više osobina slična. Ti intervali su dio kompozicije kao sto su muzički intervali dio muzičke kompozicije. jedinstvo i ravnoteža. stupnjevanje ili gradacija. Postoji i harmonija simbolizma. Postoji i repeticija s varijacijom gdje se ponavlja jedna ili više osobina. Gradacija Gradacija je raspored u kojem se preko stupnjeva povezuju suprotne krajnosti. 8 . dominanta. veličina ili boja. ali se mijenja jedan ili više aspekata. U slikarstvu vidimo gradaciju pri osjenčavanju okruglih i valjkastih predmeta.je vrsta repeticije i predstavlja naizmjenično ponavljanje Harmonija Harmonija je kombinacija jedinica koje su u jednoj ili više osobina srodne. dramatično raspoloženje. Primjer je valerska ljestvica u kojoj su crno i bijelo povezani nizom sivih koje su slične i harmonične. izmjenjivanje ili alternacija. Neki predmeti ne moraju biti slični da bi bili harmonični. Primjer je mijenjanje velikog u mali krug.smirujuće.

bit jedinstava je u tome da umjetničko djelo izražava samo jednu ideju. Važan je i kontrast tekstura. a neki samo kontraste. Najčešće se izbjegavaju krajnje suprotnosti. aluminijske folije.primjer gradacije Kontrast Kontrast. dinamičnom kompozicijom. Suprotnosti nešto manjeg koriste se redovno da bi se pojačao intenzitet. Svaku kompoziciju koja naglašava pravilno i točno ponavljanje motiva nazivamo statičnom. Ono što nije bitno se zanemaruje. Količina kontrasta ovisi o umjetnikovom temperamentu. u svakom djelu nužna je raznolikost.. Jedinstvo ideje. Primjer kontrasta Jedinstvo Umjetnik oblikuje estetsko jedinstvo ili red. neorganski oblici kao kristali također imaju statično jedinstvo. suprotnost je dinamična suština života.stakla. neki traže harmoniju. 9 . uvođenjem novih materijala.kombinacija potpuno nesrodnih elemenata. a onu koja naglašava narastanje ili opadanje dinamičnosti. Jedinstvo može biti statično i dinamično. unijela preglednost i jasnoća. hroma i dr. Dakle. arhitekturi… Kompozicija kojoj nedostaju kontrasti obično djeluje jednolično i prazno. Biljke i životinje imaju dinamično jedinstvo. Jako je važno jedinstvo konflikta i dominante koje kao problem postoji u svim prostornim umjetnostima. tekstura je postala važan element u dizajnu. Kroz kontrast predmeti i pojave dobivaju svoj smisao. bez ikakvih dodatnih suvišnih elemenata. ostvario ritam i uopće veća dinamika.. Koliko raznolikosti treba da bude na djelu zavisi od umjetnikovog temperamenta i namjene likovnog rješenja. Statično jedinstvo imaju geometrijski oblici. Diskord je krajnji kontrast .

Neformalna ravnoteža se sreće u skulpturi. ovakav način ostvaruje dostojanstvo i ozbiljnost pa pogoduje arhitekturi. Teorija forme (drugo prošireno izdanje) . slikarstvu. oblika i boje postižemo repeticijom. teksture. Pri upotrebi različitih elementa moramo odlučiti koji je dominantan. ozbiljnosti i mira. pa se koristi u arhitekturi. Formalna ravnoteža ostvaruje efekat dostojanstva. oblika.Internet 10 . smjera. moramo odlučiti koji je lik glavni i naglasiti ga.Dominanta Dominanta znači prevladavajuće. Dominantu linije. Formalna je uravnoteženje jednog ili više elemenata na jednoj strani s identičnim elementima na drugoj strani. Literatura: . Dominantu postižemo tako što jedni vrijednost činimo većom od druge. glavno. organiziranje prostora. valera. Radenko Mišević. Neformalno uravnoteženje je kada jedan ili više elemenata s jedne strane uravnotežujemo različitim elementima s druge strane.formalna i neformalna. ovakvo uravnoteženje je asimetrično ali mnogo zanimljivije . Dvije su vrste ravnoteže.prof. ali i modernoj arhitekturi. snažnijom u valerskom smislu i bojom. Ravnoteža Ravnoteža predstavlja dobar raspored masa. Ako crtamo krug i trokut. Funkcija kompozicije najbolje određuje kakvu vrstu ravnoteže treba upotrijebiti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->