PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
I - UVOD
1. POJAM GRAĐANSKOG PRAVA GraĎansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureĎuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv graĎansko pravo potiče iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. MeĎutim, staro rimsko ius civile i moderno graĎansko pravo su pojmovi različ itog sadržaja. Težište naziva graĎansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadržaju samih odnosa. Prema tome, jedino graĎansko pravo može u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreĎeni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je izvršio već Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na položaj države, a privatno ono koje se tiče koristi pojedinaca. Bitno je istaći da je graĎansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, već je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je započeo proces sadržajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u teoriji nazivalo opće privatno pravo ili opće graĎansko pravo. U privatno pravo danas, osim graĎanskog prava, spadaju i trgovačko pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadržaj tog prava i prirodu odnosa koje ureĎuje. Ono ureĎuje uglavnom imovinsku zaštitu neimovinske sfere čovjeka. 3. NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA Posebno karakteristična su 4 načela graĎanskog prava: 15. Načelo dispozitivnosti. Načelo dispozitivnosti znači da graĎanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na području obveznog prava ovo načelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog učesnika u prometu da se odluči da li će ući u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrĎivanja oblika i sadržaja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrĎuje opće granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoračiti. U stvarnom pravu načelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja. 17. Ravnopravnost stranaka. Položaj stranaka u graĎanskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije koja je karakteristična za upravno pravo. 21. Imovinska sankcija. Sankcija je štetna posljedica koja pogaĎa onoga ko se ne drži nareĎenja ili zabrane izražene u pravnoj normi. Sankcija je takoĎer posljedica koja stiže onoga ko ne izvrši obavezu koju je preuzeo stupanjem u graĎanskopravni odnos. Sankcije su u graĎanskom pravu bile u početku lične (dužničko ropstvo). 24. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih graĎanskih prava. Subjektivno graĎansko pravo je ovlaštenje koje nastaje za učesnika konkretnog graĎanskopravnog odnosa na osnovu normi graĎanskog prava u objektivnom smislu. Mogućnost prometa subjektivnih imovinskih prava postoji jedino u graĎanskom pravu, uz odreĎene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
građanska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo) 4. SISTEM GRAĐANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema graĎanskog prava: institucijski i pandektni. Institucijski sistem potiče iz rimskog prava. Gaj u Institucijama kaže da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res – stvari) i tužbe (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajućim za graĎansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemačkoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemačkom GraĎanskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opć i dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodično pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opći dio graĎanskog prava sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima graĎanskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju oni društveni odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlaštena da od druge stranke (dužnik) traži izvršenje neke činidbe, a ona je dužna tu činidbu izvršiti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureĎuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRAĐANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GraĎansko pravo – trgovačko pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistička varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovačkog od graĎanskog prava. Monistička varijanta zadržava jedinstvenost graĎanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. GraĎansko pravo – porodično pravo. IzmeĎu graĎanskog i porodičnog prava postoje sličnosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama ureĎivanja tih odnosa. Sličnost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. Priroda ostalih odnosa je meĎusobno potpuno različ ita. U porodičnom pravu ureĎuju se lični odnosi, a imovinski odnosi su podreĎeni ostvarenju ličnih prava. Metodološka sličnost je u načelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i načelu ravnopravnosti subjekata, a razlike su neprometnost porodičnih subjektivnih prava i odsustvo imovinske sankcije u porodičnom pravu. GraĎansko pravo – radno pravo. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio graĎanskog prava. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o službi (locatio conductio operarum). GraĎansko pravo – upravno pravo. Metode, odnosno načela upravnog prava suprotni su onima graĎanskog prava. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije meĎu strankama, u upravnom pravu važi načelo subordinacije, umjesto načela prometnosti načelo neprometnosti i delegacije nadležnosti, umjesto imovinske sankcije preovladava lična sankcija. U upravnom pravu preovladavaju kogentne, a u graĎanskom dispozitivne norme. GraĎansko pravo – meĎunarodno privatno pravo. MeĎunarodno privatno pravo ureĎuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi sa tzv.meĎunarodnim obilježjem. Npr.ugovor o prodaji

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije već proizvele. Retroaktivnost propisa. 2. Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca važi relativno jer može odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag. zbog sporne prirode stečenih prava Roubier je postavio novu. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje pokušavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa. političkog i ekonomskog sistema odreĎene društvene zajednice. Npr. Zakon je najčešći i najuobičajeniji pravni izvor. Prema teoriji stečenih prava. PROPISI Propis sadrži napisano pravno pravilo. MeĎu propisima postoji rang koji odreĎuje njihov meĎusobni odnos.COM . Ono je unutrašnje pravo države. Naziv “meĎunarodno” to pravo nije dobilo zato što je zaista meĎunarodno.modernu teoriju prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa.WWW. ali one imaju prvorazredan značaj. Taj zadatak rješava meĎunarodno privatno pravo pomoću tzv. Postavlja se pitanje koje će nacionalno graĎansko pravo biti primijenjeno u konkretnom slučaju. sudska praksa i pravna nauka. MeĎutim. a kasniji podiže granicu na 21 godinu. ali svaki propis ne mora biti zakon. II . odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat. Ustavi sadrže relativno mali broj odredaba graĎanskog prava. Za državni izvor je karakteristično da je formalni tvorac prava ustavom odreĎeni zakonodavni organ. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku. U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Izvori graĎanskog prava su propisi. Svaki zakon je propis. Norma je autonomna.autonomno pravo karakteristični su samonormiranje meĎusobnih odnosa i akcija članova odreĎenih asocijacija. Norma je heteromna.IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA 1. Za društveni izvor ili tzv. ako je raniji propis odreĎivao da se poslovna sposobnost stiče sa 18 godina. odnosno oni koji stvaraju normu u načelu su i njeni adresati.BH-PRAVNICI. pravni običaji. osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu imaju 20 godina bi po klasičnoj teoriji stečenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje. Za naše graĎansko pravo karakteristično je da ono nije u cjelini ureĎeno novim zakonima.BH-PRAVNICI. opće pravno pravilo. tzv.COM zaključe 2 državljanina različitih zemalja na teritoriji treće države. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis. a koji sadrži apstraktno. Ustavom se ureĎuju temelji pravnog. U nauci o izvorima poznata je podjela na državne i društvene izvore prava. dok bi po modernoj teoriji 4 WWW. Zakoni. propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijeĎali stečena prava pravnih subjekata. već zato što ureĎuje privatnopravne odnose sa meĎunarodnim obilježjima. Najznačajniji propisi su ustav i zakon. POJAM I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila. Pod zakonom se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani način. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna.kolizijskih pravila. Propis je i svaki podzakonski akt. posebno zakon.

Pravni običaji su izvor našeg graĎanskog prava Na području obveznih odnosa primjenjuju se tzv. d) psihološki (opinio iuris sive necessitatis). POJAM I POSTANAK GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA GraĎanskopravni odnos je društveni odnos koji je ureĎen pravnim pravilima graĎanskog prava. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se općim uzansama. a zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira općeobavezna pravna norma. Pravni običaji su supsidijarni pravni izvor. Pravni običaji su subordinirani zakonskom pravu jer važe samo onda ako ih zakon priznaje. ali se sudija u konkretnom slučaju ne može pozvati na neko naučno djelo kao na zakon. koji pokazuje da je društvena praksa koja se manifestuje kao vršenje ili nevršenje odreĎenih radnji dovoljno česta. PRAVNA NAUKA Pravna nauka je takoĎer samo indirektan izvor prava. već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti.uvjerenje da se radi o općeobaveznom pravilu ponašanja. te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednačavanje sudske prakse. tj. III . Time se stvara mogućnost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih običaja: 2.BH-PRAVNICI. Pravni običaj kao izvor prava mora sadržavati 2 elementa: c) materijalni. Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednačavanja poslovne prakse učesnika u pravnom prometu. 4. PRAVNI OBIČAJI Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se formirala u društvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrĎenog shvatanja. a pravni običaj nije protivan načelima na kojima se zasniva pravni poredak odreĎene zajednice. 2. 3. materijalni društveni odnos. 5 WWW.COM . stalna i jednolična. tj. Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.WWW. radi se o posebnim uzansama. ali bi pravni poslovi koje su zaključili nakon navršene 18. U prvom redu se javlja kao faktički.GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS 1.godine bili i dalje valjani.trgovački običaji. U suprotnom.BH-PRAVNICI. 5. Pretvaranjem faktičkih društvenoekonomskih odnosa u graĎanskopravne odnose omogućava se privredno kretanje.COM izgubili poslovnu sposobnost. 3. Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana. Materijalni društveni odnos postaje graĎanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graĎansko pravo prizna i uredi. u obzir dolaze samo ako odreĎeni odnos nije u cjelini normiran propisom.

pretpostavke za oporučno nasljeĎivanje su: smrt ostavitelja. svaka pravna osnova je pretpostavka. smrt. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S obzirom na funkciju. Dijele se na dozvoljene (pravne radnje) i nedozvoljene (delikti). Dakle. a u vezi s tim postanak. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne činjenice se dijele u 2 osnovne vrste: prirodni dogaĎaji i ljudske radnje. Prema tome. Naime. 4.COM . Društveni odnosi daju graĎanskom pravu sadržaj. Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odreĎenog nasljednika na nasljedstvo oč igledno je postojanje oporuke u njegovu korist. a graĎansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku. promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos.COM IzmeĎu društveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graĎanskih prava sa druge strane. protek vremena itd). prestanak ili promjenu subjektivnih prava. Takvi učinci su postanak. Pravne činjenice se dijele s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graĎanskopravnog odnosa. Npr.BH-PRAVNICI. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak. postoji uzajamno djelovanje. PRAVNE ČINJENICE Pravne činjenice su činjenice za koje pravo veže postanak. 5. Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. pravne činjenice se mogu javljati kao pretpostavka. MeĎu pravnim radnjama najvažniji je pravni posao.ako je neko zaista umro. Takvi dogaĎaji nazivaju se i pravnim dogaĎajima (npr. promjena ili prestanak subjektivnih građanskih prava. Prirodni dogaĎaji postaju pravne činjenice kada pravo za njih veže pravne učinke. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano subjektivno graĎansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa.WWW. u graĎanskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva činjenica koja se sigurno dogodila i čije postojanje se uvijek može dokazati. a potrebna je da bi nastao. 3. ali svaka pretpostavka nije pravna osnova. U graĎanskom pravu radi se o graĎanskim deliktima. promjena ili prestanak graĎanskopravnog odnosa. za razliku od krivičnih.roĎenje. tada je ta pravna činjenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva. Npr. Pretpostavka je pravna činjenica koja je zaista kao činjenica realno nastala u stvarnosti. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu. promjenu ili prestanak pravnog odnosa. presumpcija i fikcija. 6 WWW. ona se naziva pravnom osnovom. oporuka u korist odreĎenog nasljednika. imovina. pravna osnova. dok u običnom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se nešto dogodilo ili ne. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci. sposobnost nasljednika za nasljeĎivanje.BH-PRAVNICI. živi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja. To je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke.

SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. Dok se za poslovnu sposobnost traži pravno relevantna volja pravnog subjekta. a protivdokaz uopće nije dozvoljen (npr. Pravni subjekt može biti fizička osoba i pravna osoba. I za fikciju važi načelo da se ne može fingirati svaka pravna činjenica. 3. U suprotnom otpadaju sve pravne posljedice fikcije. on bi prestao biti pravnim subjektom (čovjek bi sa pravnog gledišta postao stvar. Ponekad se ukazuje potreba da se neroĎenom djetetu sačuvaju neka prava. već svojstva. Za pravni subjekt često se koristi izraz osoba (lice). ali ne mora imati i jednak stepen poslovne sposobnosti. Takva činjenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris). Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta. Osim pravne presumpcije koja se uvijek može oboriti dokazom. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti.COM Presumpcija je pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže suprotno.BH-PRAVNICI. Neoboriva presumpcija znači da se neka činjenica smatra po propisu kao dokazana. Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. 7 WWW.WWW. FIZIČKA OSOBA POJAM.BH-PRAVNICI. Razlika je u tome što se osoba može odreći svojih subjektivnih prava. Kao presumpcija se može tretirati samo ona pravna činjenica koju je propis odredio. A. već samo ona za koju propis to dozvoli. POSTANAK I PRESTANAK FIZIČKE OSOBE Fizička (prirodna) osoba je živ čovjek kao subjekt prava. za deliktnu sposobnost traži se odreĎeni stepen svijesti (mogućnost samoopredjeljenja).poznavanje stanja u zemljišnim knjigama). IV . Čovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje (robovlasništvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti). Fikcija mora ići u korist nasciturusa. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. Pri tome se mora voditi računa o slijedećem: 2.COM . promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. PRAVNA.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). ali se svojstava ne može sama odreći. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost. ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati. Dijete u majčinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. Fikcija je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost. Kod nasciturusa se služimo fikcijom “onaj ko će se roditi uzima se kao da je već roĎen”. Fizička osoba postaje roĎenjem. Deliktna sposobnost (uračunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. postoji i tzv. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim očitovanjima volje stiču prava i obaveze. Dijete se zaista mora roditi živo. a pravna osoba bi prestala postojati).

Dakle. već to za njih čine njihovi zakonski zastupnici. Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu. B. ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. pravo se služi presumpcijom smrti koja se u našem pravu pojavljuje u vidu proglašenja nestale osobe umrlom. Pravni posao koji sklapa osoba ograničene poslovne sposobnosti zove se šepavi pravni posao (negotium claudicans). Deliktna sposobnost nastupa sa navršenom 14. a usljed zakonom odreĎenih razloga. Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ograničenom poslovnom sposobnošću važe tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te osobe. m) Potpuna poslovna nesposobnost. a dijelom na germanskom i drugim običajnim pravima evropskog kontinenta. veže se uz Zitelmann-a. Maloljetnik koji je navršio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je duševno zdrav.BH-PRAVNICI. c) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stiče se po našem pravu sa navršenom 18. Prema ovoj teoriji. Tu se samo zamišlja da persona postoji. Teorija fikcije. Punoljetna osoba može sama sklapati pravne poslove. Osobe koje su potpuno nesposobne ne mogu uopće same sklapati pravne poslove. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlaĎi od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti.BH-PRAVNICI. te poslovna nesposobnost. Taj pravac. OSNOVNE PRAVNE TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 5. koja je živi organizam.godinom života.WWW. Duševno zdravlje se presumira. društvene tvorevine nisu personae. ali će iznimno biti ako se dokaže da je pri činjenju graĎanskog delikta bio sposoban za rasuĎivanje.COM . U slučaju da se ne zna da li je osoba čije pravne odnose treba razriješiti živa ili mrtva.COM Fizička osoba prestaje smrću. kao i čovjek.godinom života. Maloljetnik izmeĎu 7 i 14 godina života nije deliktno sposoban. jer nisu bića koja imaju vlastitu volju. Potvrdne teorije c) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojećom kolektivnom osobom. 6. Teorija fikcije danas se naziva klasičnom teorijom. 8 WWW. Osobe koje su navršile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zaključili brak). koji kolektiv više psihologizira. dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva jurističkom osobom. Smrt znači i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti. i) Ograničena ili djelomična poslovna sposobnost. PRAVNA (JURISTIČKA OSOBA) Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. jer su sve ostale teorije nastale kao plod kritičkih osvrta na tu teoriju. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIČKE OSOBE Poslovna sposobnost fizičke osobe ima 3 stepena: puna i ograničena poslovna sposobnost.

U prvom slučaju radi se o korporaciji. francuski teoretičar Planiol. u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba. Društvena tvorevina mora imati trajnu i čvrstu organizaciju. g) Teorija kolektivnog vlasništva. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen. Obzirom da je i teoretski neodrživo učenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta. Umjesto pravne osobe. Odrične teorije e) Teorija namjenske imovine. prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo. Po ovoj teoriji. te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasništva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom. Subjektivitet fizičkih i pravnih osoba je jedinstven. čiji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina namijenjena. Teorija realne egzistencije može se postaviti ako se kao rezultat općih napora nauke. već da mogu pripadati i za nešto. a u drugom o zavodu ili zakladi. ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. 9 WWW. Brinz je počeo učiti da prava ne pripadaju samo nekome. Supstrat osobnosti može biti živo ljudsko tijelo i u tom slučaju se pravni subjekt javlja kao fizička osoba. Krupan nedostatak joj je što je poistovijetila organizam i organizaciju. uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi. došao je na ideju da pravna osoba ne postoji. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmeĎu vlasništva u ekonomskom i pravnom smislu. d) Teorija pravne realnosti prihvaćena je i razraĎena od strane francuske civilističke doktrine. Moguća su 3 praktična rješenja pitanja sticanja pravnog subjektiviteta. supstrat osobnosti može biti odreĎeni skup pojedinaca ili odreĎena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba.COM Osnovna zasluga organske teorije je u tome što je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. pravna ustanova je društvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odreĎene ideje. 8.BH-PRAVNICI. h) Druge odrične teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uopće. f) Teorija destinatora. da treba priznati sva prava pravnoj osobi. Ova teorija pravne ili tehničke realnosti naglašava 2 osnovna načela: da treba priznati postojanje pravne osobe čak i u slučaju zakonske šutnje. 3. MeĎutim. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. e) Teorija ustanove ili institucije.BH-PRAVNICI.COM . To su imovinske mase bez subjekta. Sticanje pravne sposobnosti (subjektiviteta). smatra se da Brinz nije ništa doprinio nauci o pravnoj osobi. 16. legislative i prakse pokuša izvući ono zajedničko. čaki preko zakonskog teksta. ali sa odreĎenim ciljem.WWW. čiji je autor Hauriou. 4. POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka društvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 2. Njen autor. Teorija ne može pružiti pravni kriterij koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. Budući da njima ne treba nikakav pravni subjekt. Organizacija mora imati zasebnu imovinu. Brinz je postavio teoriju o “namjenskoj imovini”. Kolektiv postaje ustanova i automatski stiče pravnu sposobnost čim postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva. odvojenu od imovine članova. odnosno da je potpuno nepotrebna.

Pravna sposobnost stiče se tek registracijom. odnosno ugovor. Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe (npr. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizičke osobe šira je od pravne sposobnosti pravne osobe. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe polazna je osnova i za priznavanje njene deliktne sposobnosti. koje je karakteristično za pravne osobe. postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom slučaju. mora predvidjeti i članska prava. Statut ili ugovor o osnivanju nužno sadrži i unutrašnju organizaciju pravne osobe. Isto važi i za ugovor o osnivanju pravne osobe. Nadležnom državnom organu mora se podnijeti prijava. odnosno odreĎena prava korisnika. Statut. a time i obim pravne sposobnosti. VRSTE PRAVNIH OSOBA 10 WWW. a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost.WWW. Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. Ako sa stanovišta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fizičku i pravnu osobu. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. Buduć i da je u statutu izražena volja pravne osobe.COM Po sistemu slobodnog udruživanja.COM . Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. Ako je organ pravne osobe fizička osoba. što se vidi iz statuta. Za fizičku osobu je karakteristično stepenovanje poslovne sposobnosti. Fizička osoba djeluje u okviru onoga što nije zabranjeno. odnosno svrha pravne osobe. krivica pravne osobe prosuĎivaće se po krivici njenih organa. za pravnu ne. Za fizičku osobu se kaže da ima opću pravnu sposobnost. Za fizičku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti. već akt fakulteta).statička volja pravne osobe. dolazimo do slijedećih zaključaka: Kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno. za krivicu se traži uračunljivost. Postoji odgovornost gdje se traži krivica. POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna osoba svoju dinamičku volju izražava preko svojih organa. meĎutim ona nema konstitutivni karakter. Ako je organ pravne osobe kolektivan.BH-PRAVNICI. Tijelo ili organ je fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju vollju. Ako se traži krivica. Po sistemu koncesije. a pravna osoba u okviru onoga što joj je odreĎeno statutom pravne osobe. Po sistemu normativnog akta društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na 2 načina: direktnim propisom kojim se osniva tačno odreĎena pravna osoba ili odreĎivanjem pretpostavki koje neka organizacija mora ispuniti da bi postala pravna osoba. on uvijek ima oblik. kao i odgovornost za štetu bez krivice. organizacija dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa. a često i snagu pravnih propisa. Kod pravne je suprotan slučaj. pravna osoba nastaje organiziranjem.BH-PRAVNICI. Taj akt daje se po diskrecionoj ocjeni i naziva se odobrenjem. Tu se odreĎuje cilj.akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt. MeĎutim. kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. U statutu je izražena tzv. nadležni organ mora izvršiti registraciju u slučaju da su ispunjene zakonske pretpostavke.

različite zaklade ili zadužbine. U praksi je vrlo teško odrediti da li neka pravna osoba spada u korporaciju ili zakladu. Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u našem pravu. Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasništva. U graĎanske pravne osobe ubrajane su vjerske organizacije. Za korporaciju je karakteristično da se njen identitet ne mijenja promjenom članova.WWW. DPO. u pravne osobe javnog prava ubrajaju se država.1988. 11 WWW. U ovom periodu bile su marginalnog značaja i tretirane su kao relikt prošlosti. Prema tim kriterijima. SOUR). odnosno DPZ i radne organizacije. supstratu i organizacijskim oblicima društvenih pravnih osoba.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na društvene i graĎanske pravne osobe. Društvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt čija je ekonomska baza isključivo u društvenom vlasništvu. a u privatne one koje slijede privatne ciljeve i interese. Zbog toga član neke korporacije može stupati u graĎanskopravne odnose sa svojom korporacijom. U periodu do 1971. političko teritorijalne jedinice. Bile su nosioci prava korištenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava. U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatnošću. njena pravna sposobnost nije zbir pravnih sposobnosti njenih članova.COM .-1988. Kako je korporacija samostalan pravni subjekt. Kod podjele pravnih osoba na javne i privatne.godine je period oživotvorenja koncepcije udruženog rada. Temeljni oblik organizacije društvenih pravnih osoba su bile Organizacije udruženog rada (OOUR. javna preduzeća itd. Samoupravne interesne zajednice. jedinice lokalne samouprave i uprave.godine. u javne se svrstavaju one koje ostvaruju javne ciljeve i interese. te udruženja graĎana.BH-PRAVNICI. Ustav SFRJ iz 1974. jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova. U takvom slučaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju. Tipične korporacije su dioničarska društva. Normativnu osnovu čine Ustavni amandmani iz 1971. mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971. Zaklada se osniva aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizička ili pravna osoba. Zakladom upravljaju fizičke osobe. finansiranje. Najvažnije društvene pravne osobe tog perioda su država. GraĎanske pravne osobe su društvene tvorevine č ija je ekonomska osnova u graĎanskom vlasništvu. te korporacije i zaklade. U ovom periodu došlo je do značajnih promjena u definiciji. Zaklada je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost.godine i period nakon 1988.godine i Zakon o udruženom radu iz 1976. Društvena pravna osoba definirana je kao ona društvena tvorevina koja svoje ciljeve može ostvariti samo angažovanjem sredstava u društvenom vlasništvu.COM Postoje 4 osnovne vrste pravnih osoba: pravne osobe javnog prava i pravne osobe privatnog prava.BH-PRAVNICI. upravljanje i kontrola od strane države. Period 1971. Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava. mada korporacija ima svoju imovinu koja je različita od imovine članova. DPZ i društvene organizacije. jer čim bi ta djelatnost prešla odreĎenu granicu. ali je dominantni element supstrata njene pravne osobnosti upravo sama imovinska masa. Težište u supstratu pravne osobnosti je na skupu fizičkih osoba. javna ovlaštenja i sl. Korporacija je organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koji su članovi korporacije. RO. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vrši se prema tzv. 1971.supstratu pravne osobnosti. automatski bi njihova imovina postala društvenom. Kao dopunski kriterij po kome se pravne osobe mogu smatrati pravnim osobama javnog prava navode se osnivanje.godine.

koje posluje sredstvima u društvenom. Mješovito poduzeće. zadružnom i vlasništvu fizičkih lica.COM Period nakon 1988. je najprihvaćenija.godine. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rješavaju se u postupku likvidacije. Privatno poduzeće. V . Pravna osoba nad kojom se provodi stečaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka. koja predstavlja sintezu prethodnih.BH-PRAVNICI. Društveno poduzeće. nestankom imetka pravne osobe. odnosno dobiti. 2.GRAĐANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zaštićen interes. Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzeće.BH-PRAVNICI. PRESTANAK PRAVNE OSOBE Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute pretpostavke (organizacijsko jedinstvo. 5.WWW. Normativna podloga data je amandmanima na Ustav SFRJ i Zakonom o poduzećima (ZOP) iz 1988. tj.godine počinje radikalnim promjenama u društveno-ekonomskom i pravnom poretku. pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. Osim toga. POJAM SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Najpoznatiji pokušaji definiranja subjektivnog prava su: Teorija volje njemačkog pravnika Windscheida. Zadružno poduzeće. smanjenjem broja članova ispod odreĎenog broja koji je npr. koje posluje sredstvima u društvenom vlasništvu. Prema ovoj teoriji. Na bazi ovih gledišta može se dati slijedeća definicija: Subjektivno graĎansko pravo su ovlaštenja koja pravnom subjektu u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graĎanskog prava. postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana. Interes je uvijek neka korist ili dobro u najširem smislu riječi.vlasništvu fizičkih osoba i graĎanskih pravnih osoba.COM . odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. imovina. RAZLIKA IZMEĐU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU 12 WWW. 3. koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka. 4. pravna osoba može prestati: propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana moć volje. ZOP razlikuje 4 tipa poduzeća: 2. koje posluje sredstvima u zadružnom vlasništvu.predviĎen statutom pravne osobe. Pojam “pravna moć” podrazumijeva ovlaštenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati. subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena moć volje. sticanje pravne sposobnosti). koje posluje sredstvima u privatnom vlasništvu. Voljno-interesna teorija. odlukom članova koji čine pravnu osobu. Iheringova teorija interesa. stečajem.

objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac. pravo vlasništva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih.pravo vlasništva i druga stvarna prava.obvezna prava.COM . Prenosiva i neprenosiva. Dakle. FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izražavamo meĎusobni odnos pravnih subjekata u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. SADRŢAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Pripadanje i ovlaštenje. Sa stanovišta subjekta. Neprenosiva se nazivaju i strogo osobna (lična) graĎanska prava. Zahtjev može zastarjeti. Ako ponašanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlaštenika. Npr. korištenje i raspolaganje. Osim toga.COM GraĎansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odreĎeni društveni odnosi. Nasuprot tome. preko subjektivnih graĎanskih prava izražavamo i faktički odnos koji postoji izmeĎu subjekta i objekta u pravnom odnosu. zathjev nije identičan sa subjektivnim pravom. U tom slučaju zahtjev dobiva oblik tužbe ili prigovora. Vlasnik može sa svojom stvari raditi sve osim onoga što je propisima zabranjeno. Najtipičnija vlasnička ovlaštenja su posjedovanje. 4. Dakle. u ovlaštenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta.pravo vlasništva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovlaštenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odreĎene stvari. usus fructus i habitatio. Smisao ovlaštenja jeste u njihovom cilju. Ovlaštenjem se pravno izražava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar graĎanskopravnog odnosa. Apsolutna su ona koja djeluju prema svima (erga omnes). ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogućnost da se od drugoga traži činjenje ili propuštanje koje istovremeno znači ostvarivanje našeg subjektivnog prava. jer se može postaviti i u obliku prigovora. 13 WWW. Sa stanovišta objekta. nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta. Interes. Relativna subjektivna graĎanska prava su ona koja djeluju izmeĎu tačno odreĎenih stranaka (inter partes). zahtjev daje mogućnost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. Istovremeno. da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasničkih ovlaštenja. Kada ovlaštenja posmatramo sa stanovišta cilja. već je samo njegov pratilac.BH-PRAVNICI. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU Apsolutna i relativna. npr. U subjektivnom smislu. veza izmeĎu subjekta i objekta graĎanskopravnog odnosa izražava se pripadanjem objekta subjektu. npr. a da subjektivno pravo i dalje ostane. upotreba. 6. Tako je npr.BH-PRAVNICI. npr. to je skup ovlaštenja koje norma objektivnog prava priznaje subjektima u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu.WWW. ta veza se izražava putem ovlaštenja. Subjektivnom graĎanskom pravu jednog subjekta odgovara obaveza drugog subjekta. 5. zahtjev nije identičan ni sa tužbom. Najveći broj subjektivnih graĎanskih prava je prenosiv. 5. Prenosiva su ona koja se mogu neograničeno prenositi sa jednih na druge pravne subjekte. osobne služnosti – usus.

COM . pravo pobijanja ugovora itd). i svih drugih imovinskih prava. preobraţajna prava prestanka graĎanskopravnog odnosa (npr. Sporedno (akcesorno) pravo je pravo čiji nastanak. A. promijeni ili okonča građanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uopće ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr. na plodove itd. Po ovom kriteriju stvari se dijele na: Stvari u prometu (res in commercio) su stvari na kojima postoji neograničena mogućnost sticanja prava vlasništva.OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graĎanskopravnog odnosa su stvari. a stvar u prometu može biti i nekretnina. a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. Preobražajna prava. pravo na ugovornu kaznu.COM Glavna i sporedna. 14 WWW. okupacija itd). VI . preobraţajna prava promjene graĎanskopravnog odnosa (npr.WWW. pravo na ugovorenu kamatu. eksplozivi. Stvar u prometu nije identičan pojam sa robom. koji su prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. političkih i drugih razloga (npr. na troškove. parkovi itd). STVARI 1. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne ostvare u tom roku). Poznato je da se zemlja ne smatra robom.prihvat ponude.BH-PRAVNICI. Preobražajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora. prenos ili prestanak zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava. ekonomskih.BH-PRAVNICI. POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu čulima primijetiti. Prema učincima koje izazivaju. Osim termina “preobražajno pravo” koriste se i nazivi “potestativno pravo” i “pravna moć”. Pod preobražajnim pravom podrazumijeva se ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje. PODJELA STVARI Stvari se prema različitim kriterijima mogu podijeliti u različite grupe. Kao sporedna prava najčešće se javljaju založno pravo. opojne droge. činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u odnose. Roba je pokretna stvar. oružje. Stvari ograničene u prometu su stvari čiji se promet ograničava iz odreĎenih društvenih. otrovi itd).lijekovi.javni putevi. 2.pravo izbora kod alternativnih obaveza). otkaz ugovora. preobražajna prava se mogu podijeliti na: preobraţajna prava nastanka graĎanskopravnog odnosa (npr. opoziv punomoć i.

kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva. instalacije. Obrnuto. na uzusfruktus mogu se dati samo nepotrošne stvari. Kriterij pertinencije. bilo mehanički ili organski (zgrade.brašno. Kod pitanja da li se u konkretnom slučaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odlučan kriterij prirodne kvalitete. šećer. rodu. obveza se pretvara u odgovornost za štetu. niti im se vidljivo smanjuje supstanca. Potrošne stvari su obično i zamjenjive. Potrošne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstanca. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru a da im se time ne uništi bit. Na pitanje da li je odreĎena stvar nekretnina odgovara se pomoću kriterija prirodne kvalitete. već se uzima u obzir i volja stranaka.COM .igla). broju. Kriterij prirodne kvalitete. vino. Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova. a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Kod odreĎivanja da li je odreĎena stvar potrošna ili ne. Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemljišta i sve ono što je sa zemljištem trajno povezano. pertinencija se smatra nekretninom ako služi njenim ekonomskim svrhama. odnosno ne promijeni struktura. Tu spadaju npr.BH-PRAVNICI.COM b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res immobiles). Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non consumptibiles). Označavaju se i terminom species (npr. Značaj ove podjele posebno dolazi do izražaja u obveznom pravu. cement itd. Nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu.WWW. odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja struktura. ne odlučuje samo objektivni kriterij već često i volja stranaka: one mogu potrošnu stvar tretirati kao nepotrošnu. npr. traktor. Ako je objekat činidbe odreĎen kao genus. Ukoliko je species propala krivicom dužnika.BH-PRAVNICI. Kod nezamjenjivih stvari. Ovo razlikovanje značajno je kod stvarnih prava na tuĎoj stvari. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles – res non divisibiles). plug. što ne važi za pokretne stvari. u slučaju propasti stvari.roĎendanska torta je potrošna.zemljišta. kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatrajuse nekretninama kao i samo dobro. mjeri itd. Npr. Pertinencija je nekretnina po namjeni.odreĎena umjetnička slika). obveza prestaje u slučaju propasti stvari bez krivice dužnika. Djeljive stvari su npr. Ova 15 WWW. obveza načelno ne prestaje propašću stvari. Zamjenjive su stvari koje se u prometu odreĎuju po vrsti. Pokretne su stvari koje se mogu premještati u prostoru a da se pri tome ne uništi njihova bit. što znači da je vlasnik nekretnine odredio da odreĎena pokretna stvar trajno služi ekonomskoj svrsi te nekretnine. zamjenjive stvari mogu istovremeno biti i nepotrošne (npr. odreĎena stvar se smatra nekretninom zato što je tako odreĎeno propisom. Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina. Kriterij posebnih ciljeva. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non fungibiles). Npr. usjevi itd). Nepotrošne su stvari koje se ne uništavaju prvom normalnom upotrebom. Po ovom kriteriju. ali ne mora uvijek biti tako. Založno pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od založnog prava na pokretnim stvarima koje se zove ručni zalog (pignus). Pravni režim za brodove i avione vrlo je sličan onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre slične zemljišnim knjigama i stvarnih prava na njima). Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odreĎenim individualiziranim osobinama. jer genus ne propada (genus non perit). ali nezamjenjiva stvar. Značaj ove podjele prvenstveno se ogleda u činjenici da za pokretne i nepokretne stvari postoje različiti pravni režimi u pogledu sticanja vlasništva i ostalih stvarnih prava. Po ovom kriteriju. Zamjenjive stvari zovu se i generične (genus=rod).

životinja itd). tj. d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizičkog postojanja zadržavaju i odreĎenu samostalnost (npr. a da se time cijela stvar ne uništi (npr. Ona je samostalna. nož kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma.kod podjele nedjeljive stvari stvar se proda pa se njena cijena podijeli).WWW. a odreĎeni su da se odvoje od same stvari.BH-PRAVNICI. Značaj pertinencije je u tome što ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale).točak na automobilu). Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari čija podjela je propisom zabranjena. vlasnik pertinencijom može uč initi samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element). Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari moguća su zasebna prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari (npr.armaturna šipka u betonskom stubu).živa životinja. Karakteristike pertinencije su: 1. Ovdje spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost. Nedjeljive su stvari čijom bi se podjelom uništila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr. U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element. a da pri tome ne postane njen sastavni dio. S obzirom na način postanka. Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu. Ako se želi da pertinencija ne bude obuhvaćena pravnim poslom. plodovi se dijele u 3 kategorije: 16 WWW. 2.BH-PRAVNICI.COM . Zato npr. Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odreĎena da tajno služi ekonomskoj svrsi neke glavne stvari.točak posuĎen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasništvo). Plodovi (fructus). To su prinosi koji se javljaju redovno i periodično. Ovakva sastavljena stvar pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu moguća posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. ali zadržavaju fizičko postojanje. biljka.ključ i brava). na način da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fizičku egzistenciju. dijamant itd). Kod pretvaranja neke stvari u pertinenciju odlučujuću ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari. geometrijska podjela (karakteristična za zemljište koje se linijama dijeli na više parcela) civilna podjela (podjela po vrijednosti. MeĎutim.kamen. 3. Značaj klasifikacije stvari na djeljive i nedjeljive posebno je izražen kod razvrgavanja suvlasničke zajednice. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima. Postoje 3 načina podjele stvari: fizička podjela (mehaničkim putem). Pertinencija trajno služi svrsi glavne stvari (npr. Plodovi su proizvodi koji na odreĎeni način nastaju od neke stvari. pri tome ne umanjujući vrijednost same plodonosne stvari. c) Odnos izmeĎu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po običnom shvatanju čine jedinstvo (npr.COM klasifikacija posebno je značajna kod suvlasništva i obveza sa više vjerovnika i više dužnika. koji odreĎuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). to se mora izričito naznačiti. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne može odvojiti. ali sporedna stvar.

Redovna cijena (pretium ordinarium). 3. Važnost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u slučaju obveza na predaju stvari. e) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz učešće ljudskog rada i prirode (npr. Isto važi za savjesnog posjednika. samonikla trava itd). MeĎutim. fructus non consumpti (nepotrošeni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi).pramen kose.šah. Pod redovnom cijenom stvari. 4. Fructus pendentes (viseći plodovi) su plodovi koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari. Afekciona cijena (pretium affectionis). kamate itd). Vlasnik stiče vlasništvo plodova već samom separacijom.BH-PRAVNICI.plod plemenite voćke). Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele. 5. Ovo razlikovanje značajno je kod vraćanja plodonosne stvari vlasniku. Vlasništvo civilnih plodova stiče se dosjelošću i percepcijom. 3. Shodno tome. Pod ukupnošću stvari podrazumijeva se skup fizički samostalnih i meĎusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajedničkom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom (npr. biblioteka itd).COM . 4. f) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari. Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari koji su time postali samostalne stvari.WWW. već su i pobrani.COM d) Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez učešća ljudskog rada (npr. roj pčela. Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari. podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost. uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasništvo stiču tek percepcijom. par cipela. k) Novac i procjenjivost stvari Cijena je vrijednost stvari izražena u novčanom obliku. a dobijemo samo 100. već su to samo pojedine stvari unutar skupine.stado ovaca. ako naručimo biblioteku od 200 knjiga. karte za igranje itd). zakupnina. S obzirom na procjenjivost stvari. Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari.BH-PRAVNICI. Tu se kod procjene uzima u 17 WWW. isporučilac je obavezu izvršio nepotpuno.zajamnina. To je skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemogućava normalnu upotrebu cjeline (npr.divlje voće. Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: 2. koja se često naziva i tržišnom cijenom. Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novčani ekvivalent (npr. a to nije učinjeno. ako naručimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela. Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Važno je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. Industrijske plodove ne treba poistovjećivati sa industrijskim proizvodima – robom. Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati. u graĎanskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 2. Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina. Procjenjivost je mogućnost da se stvari svedu na svoj novčani ekvivalent. procjenjive stvari (res aestimabiles) su one čija se vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentom. Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Ukupnost (skupina) stvari (universitas rerum). gruda zemlje itd). Npr. isporučilac uopće nije izvršio obavezu. Fructus consumpti (potrošeni).

MeĎutim.COM . ne smije se protiviti načelima društvenog ureĎenja. POJAM ČINIDBE Činidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na osnovu obaveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. prisilnim propisima niti moralu društva. nego facere (činjenje). Č inidba čiji sadržaj nije prenos nekog stvarnog prava već npr. Činidba je odreĎena kada je u svim pojedinostima tačno označena. Činidba mora biti objektivno moguća.BH-PRAVNICI. Subjektivna nemogućnost ne ukida obavezu. U suprotnom slučaju pretvara se u odgovornost za štetu. Imovinski karakter činidbe znači da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno očituje u promjeni imovinske mase jedne ili obiju stranaka. odnosno kod naknade štete. Činidba mora biti ljudska radnja. SADRŢAJ ČINIDBE Sadržaj činidbe može se svesti na 4 tipična klasična izraza: n) Davanje (dare) je činidba davanja stvari. To je tzv. (npr. Djelovanje koje potiče od elementarne sile. 4. 5. Činidba mora biti odreĎena ili barem odrediva. životinje ili automata nije činidba. KARAKTERISTIKE ČINIDBE Da bi se neka radnja ili propuštanje smatralo činidbom. 18 WWW. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna nemogućnost činidbe naknadno otpala. Činidba mora biti pravno dozvoljena.plaćanje novčane svote u iznosu od 50 KM). 2. nije činidba na dare. Subjektivna nemogućnost činidbe znači da je činidba nemoguća samo za odreĎeni subjekat.WWW.detencije ili posjeda. Danas se novčana činidba ne smatra činidbom dadvanja zamjenjivih stvari. Kod činidbe davanja objekat činidbe je uvijek stvar. mora imati slijedeće pravne karakteristike: 3. 6. ČINIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1. 7. dati i predati nisu pravno isti pojmovi.COM obzir samo vrijednost koju odreĎena stvar ima za odreĎeni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili vezu sa drugim subjektima. Činidba mora imati imovinski karakter. Obaveza ne nastaje ako je činidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguća. Ako je prvobitno moguća činidba postala nemoguća bez krivice dužnika. ali pravni posao sadrži podatke pomoću kojih se ona može odrediti ili su stranke ostavile trećoj osobi da je odredi. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa. 3. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika. Ove vrste cijena posebno dolaze do izražaja kod odgovornosti za štetu. obaveza se gasi. individualizirana. B. MeĎu odredive činidbe spadaju alternativne. već činidbom vrijednosti. Činidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tačno odreĎena. fakultativne i generičke činidbe.BH-PRAVNICI. činidba je objekat obaveznopravnih odnosa. već je pod odreĎenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za štetu.prvobitna nemogućnost činidbe. Pod tim se podrazumijeva da je dužnik vjerovniku obavezan pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari.

okopati vinograd) ili rezultat rada (npr. 4. Npr. Takav predznak može imati samo onaj dio imovine koji se može svesti na novčani ekvivalent. To istovremeno znači da ima obaveza koje uopće niti kao teret ne ulaze u imovinu. 3. već dio imovinske mase nekog subjekta. IMOVINA 1. 2. sat kao materijalna stvar nije dio imovine. C. Objekat na koji se odnose subjektivna graĎanska prava redovno se može izraziti i u novčanom ekvivalentu.BH-PRAVNICI. Po modernom shvatanju. sat je ušao u imovinu u obliku prava vlasništva koje pomenuti subjekt ima na njemu. koja predstavljaju aktivu. MeĎutim. 5. IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija se sastoji od prava. To bi značilo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. već su one teret na pojedinim subjektivnim graĎanskim pravima.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko našeg zemljišta. IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreĎenom subjektu. Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose direktno na stvari. p) Propuštanje (non facere – nečinjenje). Pod propuštanjem se podrazumijeva neizvršavanje odreĎenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu. VIŠEZNAČNOST POJMA IMOVINE Pojam imovine ima nekoliko značenja: ekonomsko. ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom. Trpjeti se može samo tuĎa radnja. a time izraziti na kontu potraživanja odnosno dugovanja.COM . Dakle. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovlaštenika koji je izražen na odreĎeni način. FUNKCIJE IMOVINE 19 WWW.COM o) Činjenje (facere). pravno i knjigovodstveno. imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna.naslikati portret).WWW. obaveza da u odreĎeno doba dana neću svirati klavir kao objekat ima činidbu propuštanja (nečinjenja). (npr. a na rezultatu rada ugovori o djelu. Uvijek se pod propuštanjem podrazumijeva propuštanje vlastite radnje. Pod ovim pojmom podrazumijeva se činidba rada. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem. Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine. MeĎutim. Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka. što omogućava promet subjektivnih graĎanskih prava. ali ta prava moraju imati imovinski karakter. Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u službi. Npr.BH-PRAVNICI. dakle direktno na dijelove imovinske mase. Objekt ove činidbe može biti funkcija rada (npr. objekat naše obaveze je činidba trpljenja). q) Trpljenje (pati) je nesprečavanje tuĎe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da nismo u obveznom odnosu. i obaveza. obaveze nisu samostalan dio imovine. koje prestavljaju pasivu. pravo vlasništva na tom satu je dio imovine tog subjekta. Knjigovodstveni pojam imovine ima svoj smisao.

kao i poslovi raspolaganja (npr. Jamstvena funkcija – Imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potraživanja. MeĎutim. a da uprkos tome sa pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista. bez obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz imovine). Pravni posao je širi pojam od ugovora. MeĎutim. pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji služe postizanju posebnih ciljeva.PRAVNI POSLOVI 1.COM Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. Svaki ugovor je pravni posao. MeĎutim.realna kupoprodaja). Me Ďutim. promjena ili prestanak nekog graĎanskopravnog odnosa. MeĎutim. na područ ju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori.WWW. ali svaki pravni posao nije ugovor. VII . Zato npr. Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. jer pravno samo dužnikova imovina može vjerovniku služiti kao jamstvo za namirenje potraživanja. U takvim ugovorima je do maksimuma izraženo načelo stranačke dispozitivnosti ili načelo autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos. takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno. ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomoću imovine. Imovinska masa je materijalna podloga imovine. Identitet imovine znači da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine. vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine dužnika ne može ić i tako daleko da se od dužnika stvori subjekat bez imovine.cesija). Kada bi se to dozvolilo. KARAKTERISTIKE IMOVINE Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znači da pravni subjekt može imati samo jednu imovinu. Bitno je napomenuti da načelo stranačke ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast.BH-PRAVNICI. ne dirajući time u osnovne funkcije imovine.BH-PRAVNICI. Upravo zbog te funkcije imovina se može pojaviti kao objekat graĎanskopravnih odnosa.COM . već je njihovo postojanje predviĎeno propisom. POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1. 2. 6. nisu pravni poslovi. već i poslovi za gotovo (npr. Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze. pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni režim. Identitet imovine omogućava njenom nosiocu aktivno učešće u prometu. vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe može i smije namiriti. a slobodnom voljom se odreĎuje i njegov sadržaj) 3.izdavanje upravnog akta. 20 WWW. Nosilac imovine ne može svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe. meĎu kojima su najvažniji postanak. Olakšanje prometa – Pomoću imovine omogućava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina cirkulišu u prometu. donošenje presude i sl. Nosilac može neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava može sticati a druga gubiti.

pravne poslove možemo podijeliti na slijedeće skupine: d) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi. Pod izrazom neformalni pravni posao po pravilu se danas podrazumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku. ELEMENTI SADRŢAJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadržaj pravnog posla i to: 1.testament). s) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi. kupoprodaja. Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba.zajam.BH-PRAVNICI.COM . h) Pravni poslovi me Ďu ţivima (inter vivos) i pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa). MeĎu ugovorima su najvažniji obavezni (obligacijski) ugovori. 2. Bitni elementi pravnog posla (essentialia negotii) su oni elementi koji predstavljaju nužni minimum za egzistenciju nekog pravnog posla. MeĎutim. najam itd). ali automatski i svi drugi učinci koje pravni poredak veže za takav pravni posao. Dakle. bez obzira da li je znao za takav učinak kupoprodaje. Kod apstraktnih pravnih poslova kauza je nevidljiva.naplatni pravni posao je i zamjena). To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odreĎenu činidbu (npr. m) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi. Kod pravnih poslova inter vivos učinak nastupa još za života stranaka. Ovisno od kriterija. Dvostrani pravni poslovi (ugovori) nastaju saglasnim očitovanjem volje dviju stranaka. MeĎutim. VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipičnim pravnim poslovima. Zbog toga delikt nije pravni posao. prilikom realne kupoprodaje prodavač na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari.darovanje). Npr. da bi se zauzvrat dobila kupoprodajna cijena. Iz samog apstraktnog pravnog posla ne možemo zaključiti svrhu njegovog sklapanja. delikt izaziva postanak graĎanskopravnog odnosa odgovornosti za štetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa. odreĎene učinke za odreĎena očitovanja volje veže sam pravni poredak. 3. Npr. tako da će učinci nastupiti bez obzira na volju stranaka. Npr. pri sklapanju pravnog posla nastaje učinak koje su stranke htjele postići. ekonomski cilj. Pravni učinak koji stranke žele postići odreĎenim pravnim poslom mora biti dozvoljen. dvostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i dužnik (npr. stranke žele postići odreĎeni učinak.posudba). Kod besplatnih pravnih poslova ne traži se protučinidba (npr. t) Formalni i neformalni pravni poslovi.kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i 21 WWW.WWW.kupoprodaja). a druga samo dužnik (npr. Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe: jednostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik.COM Kada sklapaju odreĎeni pravni posao. a kod poslova mortis causa učinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao. iz kupoprodaje kao tipičnog kauzalnog pravnog posla zaključujemo da se tim poslom želi postići prenos vlasništva na prodatoj stvari. Nije važno da li se protučinidba daje u novcu ili ne (npr. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreĎen bilo propisom ili po odredbi stranaka.BH-PRAVNICI. Kod kauzalnih pravnih poslova. svrha ili kauza tog pravnog posla vidljiva je već iz samog pravnog posla. Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipični pravni poslovi. Jednostrani nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr.

Tim nastupom se mijenja dosadašnje stanje. prirodni elementi važe po sili zakona. Ukoliko se ispuni rezolutivni uvjet.WWW. pa tek kasnije postao 22 WWW. da doĎe do nastupa buduće i neizvjesne okolnosti. Dakle. Ovdje je važan trenutak sklapanja pravnog posla. 5. k) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje uvjetovane okolnosti ovisno o volji uvjetno ovlaštenog. UVJET (CONDICIO) Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u budućoj i neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi učinak pravnog posla. rok i namet. radi se o nepravom uvjetu. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguć.BH-PRAVNICI. meĎutim bez njih pravni posao može postojati. ako NN umre). 4. Pravi uvjet je uvijek buduća i neizvjesna okolnost. učinak pravnog posla nastaje. učinak pravnog posla prestaje. obzirom da su prirodni sastojci odreĎeni propisom. TakoĎer se odreĎuju propisom. Ako se izjalovi do učinka pravnog posla uopće neće ni doći. takva odredba ne bi bila uvjet već pretpostavka. Bitni elementi odreĎeni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim. karakteristično je da je to odredba koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. 3. MeĎu najtipičnije spadaju uvjet. radi se o pretpostavci potrebnoj za postanak nekog pravnog odnosa. Negativni uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost neće nastupiti. Uzgredni elementi (accidentalia negotii) su elementi koji važe samo ako ih stranke izričito ugovore. tj. odnosno ispunjenje uvjeta sastoji se u djelanju ili propuštanju uvjetno ovlaštenog. U suprotnom. ali ne i neizvjesna (npr. Dakle. i) j) Afirmativan je uvjet koji traži da se nešto dogodi. MeĎutim. d) Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti ni fizički niti pravno. ako stranke ne žele da oni važe u pravnom poslu moraju ih izričito isključiti. VRSTE UVJETA Najtipičnije vrste uvjeta su slijedeće: g) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgaĎa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Prirodni elementi (naturalia negotii) su elementi koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odreĎenog pravnog posla. ali je trajanje učinka zavisno od ispunjenja uvjeta. odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima. Strankama je ostavljeno na volju da u sadržaj pravnog posla unesu ili ne unesu prirodne elemente.odgovornost prodavača za mane prodate stvari).BH-PRAVNICI. Primjer: otac ostavlja sinu imovinu pod uvjetom da se sin oženi. (npr. Negativan je uvjet koji traži da se nešto ne dogodi. Ako se uvjet ispuni. neovisno od volje stranaka. Ako nedostaje jedan od tih elemenata. odnosno ispunjenje je izvan volje ovlaštenika (ovisi o nekom prirodnom dogaĎaju ili djelanju neke treće osobe). m) Mikstni ili mješoviti je uvjet čije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovlaštenog i o slučaju. 2.COM cijena. za razliku od subjektivno bitnih. c) Pravni uvjet (condicio iuris) je okolnost predviĎena samim pravnim propis ima. da ne nastupi buduća i neizvjesna okolnost.COM . tj. Kada bi se uvjet odreĎivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu. (Primjer: ako sutra otputuješ…) l) Kazualni uvjet je uvjet čije ispunjenje ovisi o slučaju. Takvi su slijedeći uvjeti: b) Nuţni uvjet je onaj kod koga je uvjetovana okolnost buduća. h) Rezolutivni (raskidni) uvjet je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah.

Razlika izmeĎu roka i uvjeta je u tome što rok ne sadrži element neizvjesnosti. 7. DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: Vrijeme pendencije počinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni. Učinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije.”do 01.učinak nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. Nedopušteni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednačeni sa nemogućim uvjetima. Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani. 23 WWW.2002…”) slični su rezolutivnim uvjetima jer učinak pravnog posla prestaje istekom roka. certus quando). Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete. To je vrijeme neizvjesnosti. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi. u ovom periodu ne nastaju pravni učinci. tj. To znači da će sva raspolaganja prestati važiti u trenutku ispunjenja uvjeta. e) Nedopušteni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrĎenim načelima društvenog ureĎenja ili prisilnim propisima. To je važno jer postojanje nemogućeg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla može izazvati ništavnost samog posla. uvjetno opterećeni odgovara za štetu koja je nastala njegovom krivicom..BH-PRAVNICI.COM nemoguć.01.BH-PRAVNICI. ROK (DIES) Rok je uzgredna odredba pravnog posla kojom se učinak pravnog posla čini ovisnim o protoku vremena.kada je sigurno da se više neće ispuniti (conditio deficit). tj. uvjetno opterećeni ima i za vrijeme pendencije neke obaveze. odnosno izjalovi. Takav uvjet je istovremeno i nedopušten. koje proizilaze iz postojećeg pravnog stanja. Početni rokovi (npr. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na početne (dies a quo) i završne (dies ad quam) rokove. to pravilo ne važi doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod suspenzivnim uvjetom. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno opterećenog u vrijeme pendencije došlo do oštećenja stvari. Ovaj element poslužio je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i složene. Završni rokovi (npr. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom.2001. 6. njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta. ako uvjetno ovlašteni umre u vrijeme pendencije. OdreĎeni su kalendarski (dies certus an. Najvažnija obaveza sastoji se u tome da uvjetno opterećeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujećenja uvjeta. f) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva. Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. smatra se da se uvjet izjalovio.WWW. kada uvjet “visi” (condicio pendet).10. Uvjet je odlučen ako je ispunjen (condicio existit) ili ako se izjalovio. Ispunjenje uvjeta. “od 01.”) slični su suspenzivnim uvjetima jer se učinak pravnog posla odgaĎa.. MeĎutim. Pozicija uvjetno ovlaštenog prelazi i na njegove nasljednike.COM . ali su izvršena pod uvjetom. npr. To su u suštini pravni poslovi s čijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao. MeĎutim.2001.01. Sva raspolaganja uvjetno opterećenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana.01. tj. U takvom slučaju. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom.

Rukoznak je ranije korišten od strane nepismenih ljudi. 10. odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje očitovanje pomoću znakova.BH-PRAVNICI. Pod usmenim očitovanjem podrazumijeva se očitovanje pomoću žive izgovorene riječi (viva vox). Pisano očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano ali mora biti vlastoručno potpisano. bez obzira na materijal na kome je pisano. Očitovanje volje konkludentnim radnjama. Kod ovog očitovanja volje traži se upotreba općenito poznatih i razumljivih znakova. Po pravilu.COM Složeni rokovi su oni koji u sebi sadrže element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom). faksimil nije dovoljan kao potpis. Ovisno o kombinaciji u kojoj se može naći element neizvjesnosti. složeni rokovi mogu biti odreĎeni na nekoliko nač ina: dies certus an.BH-PRAVNICI. za razliku od prethodno nabrojanih. Potpis se stavlja na kraju ili ispod teksta.WWW. Kao oblik očitovanja volje imaju ograničenu upotrebu jer se njima može dati pristanak. Očitovanje volje znacima.roĎendan” – ne zna se da li će ga NN doživjeti. kao skraćeni oblik vlastoručnog potpisa. NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je uzgredna odredba pravnog posla dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju nameće izvršenje neke dužnosti. Redovno se sastoji od imena i prezimena. Pisano očitovanje volje. spada u indirektna očitovanja volje. odnosno drugog organa. Pod pisanim očitovanjem volje podrazumijeva se očitovanje dato pomoću pisanih riječi (scriptura). Modus se može dodati isključivo besplatnim pravnim poslovima. Klasični oblici očitovanja volje su: Usmeno očitovanje volje. te vrstu pisma i jezika na kome se izražavalo. ali nije izvjesno kada (npr: “kada NN umre”). Neispunjenje modusa djeluje kao nastup rezolutivnog uvjeta. Sastoji se u tome da se iz odreĎenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti 24 WWW. certus quando – rok za koji je neizvjesno da li će se dogoditi. ali ako ga doživi datum je poznat). dies incertus an. Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta. rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda. Modus u pravilu predstavlja odreĎeno smanjenje onoga što je sticatelj dobio na osnovu besplatnog pravnog posla. Faksimil je mehanički otisak vlastoručnog potpisa. takoĎer vrlo često susreće. modus nije protučinidba. Ako primatelj ne ispuni nametnutu obavezu moguća su 2 rješenja: davalac ga može tužiti na ispunjenje modusa ili zbog neispunjenja modusa zatražiti natrag ono što je primatelju dato. dies incertus an. (npr: ”kada završiš fakultet”) 8. sredstvo kojim se pisalo. ali ako se dogodi zna se kada će to biti (npr: “na NN-ov 26. Paraf se. ali ne i ponuda nekog pravnog posla. Da bi bio punovažan.COM . OBLIK OČITOVANJA VOLJE Pod oblikom očitovanja volje podrazumijevaju se različiti oblici i različite mogućnosti kojima unutrašnja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije. Bitno je napomenuti da se ugovori graĎanskog prava ne potpisuju parafom. incertus quando – rok za koji je neizvjesno i hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi. incertus quando – rok koji će se sigurno dogoditi. MeĎutim.

To je izjava kojom se stranka ograĎuje od toga da se neki njen čin shvati kao napuštanje prava. po samom zakonu ili po sporazumu stranaka. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka. 10. mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da služi kao izvornik. ili da svaka strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Učešće svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne traži. Neformalni pravni poslovi su oni za koje se ne traži unaprijed odreĎeni oblik. Sklopljen je u trenutku kada ga stranke potpišu. bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla. U teoriji se zagovara i treći izuzetak.COM (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odreĎenu volju. Posao je formalan ako se za njega. onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrĎenim okolnostima prosuĎuje koji je primjerak mjerodavan. mora takvu mogućnost izričito isključiti (izjavom). a to je primjerak koji su stranke potpisale. Uži pojam od protestatio je reservatio. Osobe koje su se ponudile da izvršavaju naloge druge osobe za obavljanje odreĎenih poslova. Zbog toga treba pojmovno razlikovati oblik očitovanja volje od oblika pravnih poslova.BH-PRAVNICI. Ako je potpisano više primjeraka. MeĎutim. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu jednu ispravu. špediteri. Dakle.COM . Najčešći oblici pravnih poslova su: Usmeni oblik pravnog posla – Kada su očitovanja volje stranaka data živom riječju ili kombinacijom izgovorenih riječi. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla. Pored 25 WWW. Najčešći su oni koji se zaključuju u obliku sudskog zapisnika. Ako stranke nisu ništa odredile. Šutnja. Kada je ponuĎeni u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuĎačem u pogledu odreĎene robe.WWW. Takva izjava zove se protestatio. kao i osobe kod kojih izvršenje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati. Pisani oblik pravnog posla postoji kada su očitovanja volje stranaka data pomoću pisanih riječi. unapr ijed traži odreĎeni oblik. znakova ili konkludentnih radnji. Tipičan primjer je pisana oporuka pred svjedocima. Šutnja ponuĎenog po pravilu ne znači prihvatanje ponude. nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju službeni sudski jezik. prema kome bi se šutnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u isključivu korist ponuĎenog (npr. Srednjevjekovno pravilo “qui tacit consentire videtur” (ko šuti smatra se da odobrava) ne važi. protestatio je izričito očitovanje volje kojim se odreĎena osoba unaprijed osigurava od pogrešnog shvatanja njenih postupaka. Osoba koja je izvršila odreĎene konkludentne radnje.darovanje). ako konkretnu ponudu ne želi prihvatiti. 4. mjerodavan je izvornik. posrednici i sl) dužne su izvršiti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. mora reagovati izrič itim odbijanjem. bilo nakon već načinjene pisane isprave o pravnom poslu. još uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. a ne želi da se one shvate kao očitovanje volje. Učešće organa državne vlasti kao oblik pravnih poslova. U suprotnom se smatra da je prihvatio ponudu.BH-PRAVNICI. Pravni posao sklopljen pred svjedocima. Ponekad se za punovažnost pravnog posla zahtijeva učešće organa vlasti. Postoje 2 izuzetka: 3. Ovakav oblik često se traži za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju čitati. Ako se pojedini primjerci ne slažu. Tipični oblici učešća organa državne vlasti kod pravnih poslova su: Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim organom.

Ništavost nastupa ex lege. pa potvrĎena izjava ima istu važnost kao i javna isprava sastavljena na sudu. a sud o njoj vodi računa po službenoj dužnosti (ex officio). Ovjeravanje potpisa vrše organi državne uprave.BH-PRAVNICI. 2.od trenutka zaključenja pravnog posla.BH-PRAVNICI. 11. roku isticanja i posljedicama koje izazivaju. Moguća. a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana. osim u nekim iznimnim slučajevima predviĎenim zakonom. S njima se postupa kao da nisu ni zaključeni. dokazivanja i upisa u javni registar. Postoje 2 izuzetka od tog pravila. Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne tačke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno.COM ovog oblika. NIŠTAVOST 1. javni bilježnici i ovlaštene osobe u trgovačkom društvu. tj. Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olakšavaju obaveze neke ugovorne strane. A. Valjano i saglasno očitovanje volje. Potvrđivanje (ovjeravanje. Ukoliko je oblik ugovora odreĎen voljom stranaka. POJAM I KARAKTERISTIKE NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA Ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi. 2. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova. 4. dozvoljena. krugu osoba koje su ovlaštene da ih ističu. RAZLOZI NIŠTAVOSTI 26 WWW. dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. Ako je oblik ugovora propisan zakonom. Nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima. ukoliko je to predviĎeno propisom.COM . Dozvoljena osnova. 3. solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da značaj javnih isprava. 4. Ovjeravanje potpisa. utuživosti. da su valjani. pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku. odreĎena ili odrediva činidba. Oblik se najčešće traži radi valjanosti. prema kojima će kasnije usmene dopune forma lnom ugovoru biti pravno valjane: 3. razlozima koji ih uzrokuju. Nevaljani pravni poslovi mogu biti ništavi ili pobojni. takav pravni posao ne bi konvalidirao. trebali proizvesti.WWW. Ako bi naknadno otpao uzrok ništavosti. ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. Usmeni dodaci pisanom ugovoru. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 1. Forma pravnog posla (ponekad). Razlike su u njihovim karakteristikama. 5. Važno je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništavost ugovora koje su zaključile. a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. pravni posao može biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom općinske uprave. Ovdje sudija ovjerava sam sadržaj isprave. Ništavost nastaje ex tunc. Ovjeravanjem potpisa potvrĎuje se da potpis na nekoj ispravi potiče od odreĎene osobe. Ovjera potpisa ne znači da se time potvrĎuje autentičnost sadržaja (teksta) isprave. Pravna i poslovna sposobnost subjekata.

2. Simulirani posao je ništav. Nedopuštenost činidbe postoji ako je ona protivna načelima društvenog ureĎenja. te ponekad nedostatak potrebne forme. U okviru pojma nedopuštenosti razlikuju se 27 WWW. a uistinu ne žele nikakav pravni posao. a prikriveni disimuliranim poslom. Ništavost pravnih poslova uzrokuju slijedeće mane volje: 1. izazivaju nevaljanost pravnih poslova. U suprotnom.BH-PRAVNICI. osim mentalne rezervacije. Subjektivno nemoguća je činidba koja se u stvari može izvršiti. nedopuštenost. nepostojanje ili nedozvoljenost osnove. Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa. Pravni posao takvog sadržaja je ništav. Prividni posao naziva se simuliranim. ili o predmetu obveze (činidbi). U ovakvim slučajevima iz potrebe zaštite interesa trećih lica i sigurnosti pravnog prometa. ali je ne može izvršiti osoba koja se na to obavezala. Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su širim pojmom koji se naziva mane volje. Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova.COM . neodreĎenost odnosno neodredivost činidbe. nedozvoljenost. Izuzetak su maloljetnici sa navršenih 15 godina života koji su stupili u radni odnos. Simulacija. simulacije. prevare trećeg lica ili u neku drugu svrhu.WWW. Sve nabrojane mane volje. Nemogućnost. Dakle. Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. prisilnim propisima i moralu društva. Posao sklopljen u šali može biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. Subjektivna nemogućnost činidbe izaziva samo odgovornost dužnika za neispunjenje preuzete obaveze. kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao. nesporazum i prevara. Tipični slučajevi ovog nesklada su zabluda. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. a druga strana za to ne zna. Dakle. nemogućnost. obaveza prestaje. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona u stvari neće. Pod objektivnom nemogućnošću se misli na radnju koju niko ne može izvršiti. Poslovna nesposobnost stranaka. Svjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja postoji u slučajevima kada stranka namjerno očituje nešto što u stvari neće. nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. neznanje. Dužnik će u tom slučaju odgovarati za štetu ako je nemogućnost nastupila njegovom krivicom. Ne proizvodi pravne učinke. pod manama volje podrazumijevaju se slučajevi nesaglasnosti između volje i očitovanja. Nesporazum može biti o prirodi ugovora koji se sklapa. Školski primjer i šala. neodre Ďenost ili neodredivost činidbe Nemogućnost činidbe je razlog ništavosti pravnog posla ako je činidba bila objektivno nemoguća u vrijeme zaključenja posla (impossibilium nulla obligatio est). a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. prijetnje i mentalne rezervacije. To su slučajevi školskog primjera. ukoliko je ta saglasnost predviĎena statutom ili ugovorom pravne osobe. Nesklad može biti svjestan i nesvjestan. Ništavi su pravni poslovi koje zaključe osobe mlaĎe od 18 godina i punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti.BH-PRAVNICI. 3. kao važeće će se uzeti ono što je očitovano. Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom. Može biti apsolutna i relativna. Nesporazum (dissensus).COM Razlozi ništavosti su: poslovna nesposobnost stranaka. Nesvjestan nesklad postoji u slučajevima kada stranka nesvjesno očituje ono što u stvari ne želi. šale. Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojećim. o osnovi. Naknadna nemogućnost ne izaziva ništavost posla. Ništav će biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zaključi bez saglasnosti odreĎenog organa u pravnoj osobi.

te ako su se stranke sporazumjele da forma bude uvjet valjanosti. Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane.izvršena je neka usluga). Forma se za valjanost pravnog posla traži samo u izuzetnim slučajevima: ako zakon to izričito propisuje. Neodređenost ili neodredivost činidbe. već najjača. kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom. tj. nemoralni su protivni moralnim normama odreĎene društvene zajednice. ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. nemoralni i zelenaški pravni poslovi. 3. 10. Ako povrat nije moguć. 2. najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zaklj uči ugovor i preuzme obavezu. ukoliko je odrediva. Zelenaški ugovor je u suštini vrsta nemoralnog ugovora. a posebno kod ugovora. Kauza je pravno izražena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvršenjem ugovornih obaveza. Zabranjeni su pravni poslovi protivni zakonskim normama. Nedostatak potrebne forme . Mora postojati u svakom ugovoru. 28 WWW. osnova ili subjektivna svrha ugovora. Oduzimanje predmeta činidbe u korist općine može biti dosuĎeno pod istim pretpostavkama pod kojima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane za restitucijom. Osnova se definira kao pravni cilj kome stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora. ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava. povrat u prijašnje stanje je osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora. a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti.COM . OdreĎena je strogim propisom (ius strictum). To nije objektivizirana svrha. Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari. U tom slučaju sud odreĎuje da stranka općini u kojoj ima boravište preda sve što je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI 5. DJELOMIČNA NIŠTAVOST Ništavost neke odredbe ne povlači ništavost cijelog ugovora u slučaju kada ugovor može opstati bez te ništave odredbe. ili se priroda onoga što je ispunjeno protivi vraćanju (npr. a odredba nije bila ni uvjet ugovora. U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana. kauza ili objektivna svrha ugovora. a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom učini neka usluga ili korist (intentio liberalis. Na objektivni pojam kauze nadovvezuje se subjektivni element – dozvoljena osnova. NeodreĎena činidba neće izazvati ništavost. kauza se ne može prezumirati.WWW. MeĎutim. U našoj teoriji preovladavaju objektivna gledišta o osnovi. Zelenaškim se smatra ugovor u kome neko za sebe (ili nekog trećeg) ugovori korist koja je u očiglednom nesrazmjeru sa onim što je on drugom dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti. odnosno uvijek jednaka za odreĎeni ugovor. kod pravnih poslova općenito. ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznačava izričito.COM zabranjeni. moraju se razlikovati 3 elementa: 1. mora se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. pravna osnova.BH-PRAVNICI. Ništavost pravnog posla izaziva neodrediva činidba. Nepostojanje i nedozvoljenost osnove.BH-PRAVNICI. Dakle. animus donandi). Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svom sadržaju ili cilju protivan prisilnim propisima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane. odnosno mora postojati. Obaveza restitucije (restitutio in integrum). što znači da se može dokazati. Subjektivna svrha ne mora biti naznačena izričito. odnosno kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis).

Očitovanje iznuĎeno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. ali se mogu poništiti u predviđenom roku i iz propisima predviđenih razloga. 4. Zabluda u pravu se po pravilu ne uvažava. Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. već na zahtjev strane u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. od kojih prvenstveno javni tužilac i pravobranilac. dok se zabluda o činjenicama uvažava. O prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kada jedna strana. psihička prisila (vis compulsiva) i fizička sila (vis absoluta) koaj podrazumijeva izvršavanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja i radi iznuĎivanja očitovanja volje.BH-PRAVNICI. 3. Vrijeme isticanja nije ograničeno. Da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzročnoj vezi sa sklapanjem posla čije se poništenje traži. zabluda u motivu (error in motivo) itd. dakle ugovorne strane i treća lica. kao ni zabluda u motivu. Da je prijetnja bila nedozvoljena. Osim odustajanja. a iznimno i na motive koji su bili odlučni za preuzimanje obaveze. što znači od dana zaključenja. POBOJNOST Pobojni (relativno ništavi) pravni poslovi proizvode pravne učinke. Zabluda (error) je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti. Razlikuje se prijetnja kao tzv. zbog čega ona zaključi određeni pravni posao.querella nullitatis. ili treća osoba. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla može se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Strana koja je zaključila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tražiti poništenje. Ako protekne rok za njihovo poništenje.BH-PRAVNICI. MeĎutim.COM . Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja. Pobojnost ne nastupa ex lege. RAZLOZI POBOJNOSTI Ograničena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u slučaju kada ograničeno sposobna osoba zaključi pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika. ali pod pretpostavkama: 2.WWW. a pravo na isticanje ništavosti se ne gasi. tzv. Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost. pravo na odustanak se gasi. Mora se podići tužba na pobijanje. Razlikuje se više vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris). Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. B. Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti. pobojni pravni poslovi konvalidiraju. ili ako ga je ograničeno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. zabluda i prevara.COM 11. a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30 dana od dana saznanja za pomenute činjenice. predočavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane. suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 29 WWW. U načelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente. zabluda o činjenicama (error facti). Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ništavosti. Posljedice poništenja nastupaju ex tunc. Da je prijetnja postojala u vrijeme zaključenja posla. ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je skrivila sklapanje ništavog pravnog posla. Svaka zainteresirana osoba može se pozivati na ništavost.

koje zastupaju Savigny i Zitelmann. mada je razlika meĎu njima vrlo teško ustanovljiva. U drugom slučaju stranka je htjela sam akt očitovanja. a u ostalim pažnja dobrog domaćina. Poslovna zabluda u uţem smislu.ako je bila odlučujuća za preuzimanje obaveze. uopće se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjeći zabludu da je upotrijebio običnu pažnju. okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučujućim. ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona). U njemačkoj teoriji se smatra da uopće nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Neskrivljenost zablude. Prema ovoj teoriji. Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla.WWW. ne bi ni sklopila ugovor. pravni posao zaključen u zabludi bio bi valjan. Prema klasičnom shvatanju.BH-PRAVNICI. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pažnjom koja se zahtijeva u prometu. Kada je u pitanju odnos izmeĎu volje i očitovanja u smislu pravnih učinaka.BH-PRAVNICI. podrazumijeva da se redovno uvažava ono što je očitovano. koja važi na području stvarnog i obveznog prava. prema kojoj je bitno ono što se htjelo. Teorija očitovanja. a ne ono što se očitovalo. Teorija povjerenja.COM . Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji čak i u slučaju grube nepažnje. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pažnja dobrog privrednika. Pravnoposlovna zabluda može se podijeliti na 2 vrste: 7. prema kojoj je važno ono što se očitovalo. ali nije htjela sadržaj koji je tim aktom izjavila. mora biti bitna i neskrivljena. Pretežno se prihvata u nasljednom pravu. Izuzetak je slučaj kada je druga ugovorna strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije ni bilo. već je volja stvorena i očitovana zato što je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla. 3. U ovom slučaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja. 5.COM različite vrste zablude. zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. Ovo se isključivo odnosi na besplatne pravne poslove. Zabluda u očitovanju postoji kada stranka izjavi nešto što ne odgovara njenoj pravoj volji. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. Prema općeusvojenom modernom konceptu zablude. a strana koja je u zabludi inače ne bi sklopila posao takvog sadržaja. Bitna zabluda je ona bez koje se posao uopće ne bi zaključio. kriterij razlikovanja je subjektivni (psihološki). Teorija volje. 4. Samo u slučaju spora se ispituje i pod odreĎenim pretpostavkama 30 WWW. Izuzetak postoji u slučaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna. pobudu koja je bila odlučna za preuzimanje obaveze. razlikuju se 3 teorije: 4. 6. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. Bitnost zablude. a naravno ni sadržaj tog akta. tj. odnosno da je stranka znala činjenicu za koju je bila u zabludi. Danas je ova teorija uglavnom napuštena. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: 2. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u očitovanju: u jednom slučaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno očitovanje. Centralni problem kod odreĎivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. bitna svojstva predmeta – misli se na predmet koji je objekat činidbe davanja. osobu sa kojom se sklapa pravni posao. Učinak zablude Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena. 5. 8.

namjere ili nepažnje dužnika).BH-PRAVNICI. 31 WWW.WWW. Smisao načela je da se osigura maksimalna ekvivalentnost vrijednosti činidbe i protučinidbe. ili je održava u zabludi.namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika. Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane. Razlikuju se 4 vrste paulijanske tužbe: 3. Tužba se podiže u roku od godine dana od poduzimanja. a sa ciljem sklapanja pravnog posla. prestacija) je jedno od osnovnih načela obveznog prava. ostvario je oba elementa namjere. Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se Paulijanska tužba (actio Pauliana). kod zablude će se uvažiti prava volja stranke ukoliko se dokaže da je zabluda bitna i neskrivljena. pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme. Osim consilium fraudis-a. Dakle. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. Može se učiniti kako aktivnim ponašanjem. druga ugovorna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete. odnosno ako zbog njenog izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja. 9. čije pobijanje zaista omogućava namirenje njegovog potraživanja.pobijanje izvan stečaja. Ako dužnik zna da će svojim raspolaganjem štetiti vjerovniku. Posljedice narušavanja načela ekvivalentnosti činidbi. odnosno da odstupanja ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bio poznat dužnikov dolus. Potraživanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovlašten zahtijevati njegovo ispunjenje. ispunile i posebne pretpostavke koje se tiču vrste pravnog posla koja se pobija. Načelo jednake vrijednosti činidbi (davanja. mogu biti ništavost ugovora. To je tzv. Kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa) podiže se kad dužnik nije znao.BH-PRAVNICI. Svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu. odreĎene subjektivne okolnosti na strani dužnika ili protivnika pobijanja. te instituta prekomjernog oštećenja. Povreda načela jednake vrijednosti činidbi. mogućnost raskida ugovora ili pobojnost ugovora.COM uvažava ono što se htjelo. zavisno od intenziteta narušavanja. a koja će se paulijana upotrijebiti u konkretnom slučaju. Naknadno saznanje ne škodi (malae fides superveniens non nocet). tj. Pretpostavke za uspješno pobijanje su dospjelost vjerovnikovog potraživanja i pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika.COM . Radi se o običnoj nepažnji (culpa levis). Posebna pretpostavka za ovu tužbu je consilium fraudis. te rok za podizanje tužbe. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i očitovanja ima iste učinke kao i zabluda. Stranka koja je prevarom navedena na zaključenje pravnog posla ima pravo zatražiti njegovo poništenje i naknadu štete. Dolozna paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa). pri čemu se ne traži bitnost zablude. bez obzira na krivicu stranke u zabludi. Ako zbog zablude doĎe do poništenja ugovora. bitno je da zbog nje dužnik postaje insolventan. da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Vjerovnik može imati pravni interes pobijati samo onu radnju. To je slučaj kad dužnik nije postupio sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva. odnosno pravni posao. Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje. tako i pasivnim držanjem (svjesnim propuštanjem da se druga strana upozori na zabludu). odnosno propuštanja radnje. Namjeru čine znanje i volja. Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane. Do pobijanja može doći ako su se uz opće. Za pravnu radnju koja se pobija. zavisi prvenstveno od mogućnosti dokazivanja posebnih pretpostavki (tj. ima pravo pobijati radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku.

nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih) 5. a iznimno i neke treće osobe. U tom slučaju suugovaratelj može tražiti vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. a najkasnije 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Ostale pretpostavke porodične pauliane su naplatan pravni posao i rok podizanja od 3 godine. 8.stepena pobočne linije. Svi rokovi su prekluzivni. Npr. Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih poslova je u tome što kod pobojnih nije predviĎena mogućnost oduzimanja datog ili primljenog u korist općine. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja. 32 WWW. Rok za zahtjev je 1 godina od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok). Mora se raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji. pod uslovom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti.da se ispunjeno ne vraća do trenutka poništenja. Tuženi može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu prema vjerovniku. ili do 4. Osoba sa kojom je zaključen pravni posao. Ugovaratelj na čijoj strani je uzrok pobojnosti odgovara suugovaratelju za štetu. odnosno osoba u čiju korist je radnja poduzeta. kod zablude druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu štete. znali da se nanosi šteta vjerovniku.WWW. Kvazipaulijanska tužba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova i besplatnih raspolaganja u korist trećeg lica (npr. Kod pobojnosti stranke svojim sporazumom mogu odnose restitucije drugačije odrediti. Posljedice nastupaju ex tunc. Porodična paulijanska tužba (actio Pauliana familiaria) predviĎena je za slučaj kad dužnik zaključi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili srodnika. npr. Od pobijanja su isključeni uobičajeni pokloni. TakoĎe se može tražiti povrat onoga što je namjerno uništeno ili otuĎeno. od zaključenja pravnog posla. to su stranke u poslu. nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti. ili o srodnicima po tazbini do 4.BH-PRAVNICI. bez obzira što strana u zabludi nije kriva za svaoju zabludu. 24. Odgovornost postoji i u nekim slučajevima kada ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora. tužba se može podići bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao može pobijati. a na štetu vjerovnika. Izuzetak od potpune restitucije predviĎen je u slučaju da pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti.COM .ugovor o darovanju.BH-PRAVNICI. POSLJEDICE PONIŠTENJA Posljedice poništenja su restitucija i odgovornost za štetu. beskamatni zajam.stepena. odricanje od nasljedstva itd). Prezumira se da je bračnom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku. pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poništenje. KO I U KOJEM ROKU MOŢE TRAŢITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA Načelno. 4. Od stranaka poništenje može tražiti ona u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. Univerzalni sukcesori te osobe (nasljednici ili npr. jer se neoborivo prezumira da su dužnik i osoba u čiju korist je raspolaganje učinjeno. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tužbi su: 3. rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti. Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom. Rok podnošenja kvazipaulijane je 3 godine.COM 17. Singularni sukcesori te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odreĎena korist). tj. ako su srazmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. Presumpcija je oboriva.

COM . Može biti originarno i derivativno. KONVERZIJA Kad ništav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla. KONVALIDACIJA Konvalidacija je osnaženje nevaljanih pravnih poslova. Stranka u čijem interesu je pobojnost ustanovljena odlučuje da li će se koristiti pravom poništenja posla ili ne. tj. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika. Takvo pretvaranje ništavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. pravni posao će konvalidirati. Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od 33 WWW.COM C. Konverzijom se načelno spasavaju pravni poslovi koje stranke zaključe zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. Zelenaški pravni posao će konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: 3. Mogućnost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane. D. meĎu strankama će važiti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su stranke željele postići i ako se može smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ništavost sklopljenog posla. da oštećeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos. da sud udovolji tom zahtjevu. Subjekt od koga se pravo stiče naziva se pravni prethodnik ili auctor.kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo. npr. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. da je posao izvršen. Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno sticanje.BH-PRAVNICI. 4. da je zabrana manjeg značenja 3. a udovoljiće mu ako je to moguće. Izuzeci su u slijedećim slučajevima: Zabranjeni pravni poslovi će konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 2.BH-PRAVNICI.WWW. Postoje 2 vrste sukcesija: univerzalna i singularna. Pobojni pravni poslovi u načelu mogu konvalidirati. VIII – STICANJE I GUBITAK PRAVA A. konvalidiraće i u slučaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u meĎuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. STICANJE PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. Ništavi pravni poslovi u načelu ne mogu konvalidirati. Translativno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg auktor svoje pravo u cijelom obimu prenosi na sukcesora. Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljeĎivanjem ili sukcesijom. a onaj koji stiče pravo naziva se pravni nasljednik ili successor. Posao koji je pobojan zbog ograničene poslovne sposobnosti stranke. Ovdje do izražaja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse haberet – niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. Ako se odrekne tog prava. Originarno ili izvorno sticanje prava znači da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. ili u zakonskom roku ne podigne tužbu na poništenje. 5.

Rok od 3 godine važi npr. Pretpostavke zastare su: 1. vodu. kao i potraživanja za PTT usluge. Rok od 1 godine predviĎen je za potraživanja za domaćinstvima isporučenu električnu energiju. a proteklo vrijeme se ne uračunava. Može biti relativan i apsolutan. Kad te okolnosti otpadnu. Istek zakonom odreĎenog vremena – zastarnog roka ili roka zastare. Relativan gubitak prava postoji u slučaju kad jedan subjekt gubi odreĎeno subjektivno pravo. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prethodnik na osnovu svog dosadašnjeg prava za sticatelja osniva novo pravo. zatim RTV pretplatu. 2. a da ga niko istovremeno ne stiče. 34 WWW. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći. Potraživanja utvrĎena pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog organa.WWW. plin. ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.COM prethodnog na novi subjekt.COM . (suprotan institut je dosjelost). TakoĎer se nije dozvoljeno odreći zastare prije nego što protekne vrijeme predviĎeno za zastaru. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći. Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odreći zastare. a mnogo rjeĎe o zastari (gašenju) samog subjektivnog prava. uračunava se vrijeme proteklo prije zastoja. Nepodizanje tužbe. ali pravo služnosti može zastariti zbog nevršenja (non usu). U takvim slučajevima zastara može samo ponovo započeti. MeĎutim. zastara se nastavlja. pravo vlasništva nikad ne zastarijeva. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo više ne može ostvariti prinudnim putem. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Zastarni rok započinje prvog dana iza dospjelosti. Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedovog zemljišta). kao i sudskom nagodbom. a drugi subjekt istovremeno to pravo stiče. potrtaživanje zakupnine i naknade štete. Singularna sukcesija je prelaz pojedinačnog prava (ili obaveze) sa prethodnog na novi subjekt. u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo. grijanje. ima srazmjerno malo subjektivnih graĎanskih prava koja zastarijevaju zbog nevršenja. održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. GUBITAK PRAVA Gubitak prava je odvajanje subjektivnog graĎanskog prava od njegovog nosioca. Npr. zastaruju nakon 10 godina.za meĎusobna potraživanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga. Pravnim poslom se ne može odrediti ni da zastarijevanje neće teći za neko vrijeme. niti mogu ugovorom produžiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreĎeno propisom. Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva. Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. odnosno nagodbom pred nadležnim organom. a ne samo pravo na zahtjev. tj. B. Prekluzivni rok je strogi zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreĎene radnje. Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je slučaj kada jedan subjekt gubi odreĎeno pravo.BH-PRAVNICI. (npr.BH-PRAVNICI. tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Opći zastarni rok je 5 godina (po ZOO).

BH-PRAVNICI. Obaveza se od utužive pretvorila u neutuživu (naturalnu) obavezu. ne prestaje obaveza. Ukoliko tuženi ne istakne prigovor zastare. već pravo zahtjeva na njeno prinudno izvršenje. 35 WWW.COM . već isključivo na prigovor tužene strane. Bitno je napomenuti da sud ne vodi računa o zastari po službenoj dužnosti.COM Učinak zastare. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze. odnosno zastarjelo pravo se ne može ostvariti putem suda.BH-PRAVNICI. Dakle.WWW. sud će postupiti sa tužbom ne obazirući se na zastaru.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful