P. 1
GRADJANSKO PRAVO- SKRIPTA

GRADJANSKO PRAVO- SKRIPTA

|Views: 3,805|Likes:
Published by Almir Tahirbegovic

More info:

Published by: Almir Tahirbegovic on Jan 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/20/2013

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
I - UVOD
1. POJAM GRAĐANSKOG PRAVA GraĎansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureĎuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv graĎansko pravo potiče iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. MeĎutim, staro rimsko ius civile i moderno graĎansko pravo su pojmovi različ itog sadržaja. Težište naziva graĎansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadržaju samih odnosa. Prema tome, jedino graĎansko pravo može u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreĎeni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je izvršio već Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na položaj države, a privatno ono koje se tiče koristi pojedinaca. Bitno je istaći da je graĎansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, već je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je započeo proces sadržajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u teoriji nazivalo opće privatno pravo ili opće graĎansko pravo. U privatno pravo danas, osim graĎanskog prava, spadaju i trgovačko pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadržaj tog prava i prirodu odnosa koje ureĎuje. Ono ureĎuje uglavnom imovinsku zaštitu neimovinske sfere čovjeka. 3. NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA Posebno karakteristična su 4 načela graĎanskog prava: 15. Načelo dispozitivnosti. Načelo dispozitivnosti znači da graĎanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na području obveznog prava ovo načelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog učesnika u prometu da se odluči da li će ući u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrĎivanja oblika i sadržaja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrĎuje opće granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoračiti. U stvarnom pravu načelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja. 17. Ravnopravnost stranaka. Položaj stranaka u graĎanskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije koja je karakteristična za upravno pravo. 21. Imovinska sankcija. Sankcija je štetna posljedica koja pogaĎa onoga ko se ne drži nareĎenja ili zabrane izražene u pravnoj normi. Sankcija je takoĎer posljedica koja stiže onoga ko ne izvrši obavezu koju je preuzeo stupanjem u graĎanskopravni odnos. Sankcije su u graĎanskom pravu bile u početku lične (dužničko ropstvo). 24. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih graĎanskih prava. Subjektivno graĎansko pravo je ovlaštenje koje nastaje za učesnika konkretnog graĎanskopravnog odnosa na osnovu normi graĎanskog prava u objektivnom smislu. Mogućnost prometa subjektivnih imovinskih prava postoji jedino u graĎanskom pravu, uz odreĎene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
građanska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo) 4. SISTEM GRAĐANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema graĎanskog prava: institucijski i pandektni. Institucijski sistem potiče iz rimskog prava. Gaj u Institucijama kaže da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res – stvari) i tužbe (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajućim za graĎansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemačkoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemačkom GraĎanskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opć i dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodično pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opći dio graĎanskog prava sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima graĎanskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju oni društveni odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlaštena da od druge stranke (dužnik) traži izvršenje neke činidbe, a ona je dužna tu činidbu izvršiti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureĎuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRAĐANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GraĎansko pravo – trgovačko pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistička varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovačkog od graĎanskog prava. Monistička varijanta zadržava jedinstvenost graĎanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. GraĎansko pravo – porodično pravo. IzmeĎu graĎanskog i porodičnog prava postoje sličnosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama ureĎivanja tih odnosa. Sličnost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. Priroda ostalih odnosa je meĎusobno potpuno različ ita. U porodičnom pravu ureĎuju se lični odnosi, a imovinski odnosi su podreĎeni ostvarenju ličnih prava. Metodološka sličnost je u načelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i načelu ravnopravnosti subjekata, a razlike su neprometnost porodičnih subjektivnih prava i odsustvo imovinske sankcije u porodičnom pravu. GraĎansko pravo – radno pravo. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio graĎanskog prava. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o službi (locatio conductio operarum). GraĎansko pravo – upravno pravo. Metode, odnosno načela upravnog prava suprotni su onima graĎanskog prava. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije meĎu strankama, u upravnom pravu važi načelo subordinacije, umjesto načela prometnosti načelo neprometnosti i delegacije nadležnosti, umjesto imovinske sankcije preovladava lična sankcija. U upravnom pravu preovladavaju kogentne, a u graĎanskom dispozitivne norme. GraĎansko pravo – meĎunarodno privatno pravo. MeĎunarodno privatno pravo ureĎuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi sa tzv.meĎunarodnim obilježjem. Npr.ugovor o prodaji

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA 1. Propis je i svaki podzakonski akt. opće pravno pravilo. PROPISI Propis sadrži napisano pravno pravilo. Postavlja se pitanje koje će nacionalno graĎansko pravo biti primijenjeno u konkretnom slučaju. Ustavom se ureĎuju temelji pravnog. odnosno oni koji stvaraju normu u načelu su i njeni adresati. Za naše graĎansko pravo karakteristično je da ono nije u cjelini ureĎeno novim zakonima. odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat. propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijeĎali stečena prava pravnih subjekata. MeĎutim. ali svaki propis ne mora biti zakon. U nauci o izvorima poznata je podjela na državne i društvene izvore prava. Prema teoriji stečenih prava.COM . Ono je unutrašnje pravo države.modernu teoriju prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa. zbog sporne prirode stečenih prava Roubier je postavio novu.COM zaključe 2 državljanina različitih zemalja na teritoriji treće države. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku. već zato što ureĎuje privatnopravne odnose sa meĎunarodnim obilježjima. Svaki zakon je propis. Izvori graĎanskog prava su propisi. sudska praksa i pravna nauka. pravni običaji. Najznačajniji propisi su ustav i zakon. a koji sadrži apstraktno. ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije već proizvele. Norma je autonomna.BH-PRAVNICI. političkog i ekonomskog sistema odreĎene društvene zajednice. Pod zakonom se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani način. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis. Norma je heteromna. osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu imaju 20 godina bi po klasičnoj teoriji stečenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje. Za društveni izvor ili tzv. dok bi po modernoj teoriji 4 WWW. II . Retroaktivnost propisa.BH-PRAVNICI.autonomno pravo karakteristični su samonormiranje meĎusobnih odnosa i akcija članova odreĎenih asocijacija. U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Naziv “meĎunarodno” to pravo nije dobilo zato što je zaista meĎunarodno. ako je raniji propis odreĎivao da se poslovna sposobnost stiče sa 18 godina. Zakon je najčešći i najuobičajeniji pravni izvor. Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca važi relativno jer može odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag. ali one imaju prvorazredan značaj. a kasniji podiže granicu na 21 godinu. POJAM I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila. Taj zadatak rješava meĎunarodno privatno pravo pomoću tzv. posebno zakon. Ustavi sadrže relativno mali broj odredaba graĎanskog prava. tzv. Zakoni. 2. MeĎu propisima postoji rang koji odreĎuje njihov meĎusobni odnos. Za državni izvor je karakteristično da je formalni tvorac prava ustavom odreĎeni zakonodavni organ.WWW.kolizijskih pravila. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje pokušavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa. Npr.

te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednačavanje sudske prakse. POJAM I POSTANAK GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA GraĎanskopravni odnos je društveni odnos koji je ureĎen pravnim pravilima graĎanskog prava. Pravni običaj kao izvor prava mora sadržavati 2 elementa: c) materijalni. 3. ali bi pravni poslovi koje su zaključili nakon navršene 18.COM izgubili poslovnu sposobnost. radi se o posebnim uzansama. Pravni običaji su supsidijarni pravni izvor. tj. Materijalni društveni odnos postaje graĎanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graĎansko pravo prizna i uredi. III . 3. Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona. Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana. d) psihološki (opinio iuris sive necessitatis). materijalni društveni odnos. Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti. 2.COM . tj. 5. PRAVNI OBIČAJI Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se formirala u društvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrĎenog shvatanja.BH-PRAVNICI. ali se sudija u konkretnom slučaju ne može pozvati na neko naučno djelo kao na zakon. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira općeobavezna pravna norma. stalna i jednolična. Pravni običaji su subordinirani zakonskom pravu jer važe samo onda ako ih zakon priznaje.trgovački običaji. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se općim uzansama. U prvom redu se javlja kao faktički.WWW. u obzir dolaze samo ako odreĎeni odnos nije u cjelini normiran propisom. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednačavanja poslovne prakse učesnika u pravnom prometu. Time se stvara mogućnost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. PRAVNA NAUKA Pravna nauka je takoĎer samo indirektan izvor prava. već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti. Pravni običaji su izvor našeg graĎanskog prava Na području obveznih odnosa primjenjuju se tzv.BH-PRAVNICI. Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih običaja: 2. Pretvaranjem faktičkih društvenoekonomskih odnosa u graĎanskopravne odnose omogućava se privredno kretanje.godine bili i dalje valjani. a pravni običaj nije protivan načelima na kojima se zasniva pravni poredak odreĎene zajednice. koji pokazuje da je društvena praksa koja se manifestuje kao vršenje ili nevršenje odreĎenih radnji dovoljno česta.uvjerenje da se radi o općeobaveznom pravilu ponašanja. 5 WWW. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama.GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS 1. a zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. U suprotnom. 4.

prestanak ili promjenu subjektivnih prava. živi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja. u graĎanskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva činjenica koja se sigurno dogodila i čije postojanje se uvijek može dokazati. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak. dok u običnom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se nešto dogodilo ili ne. Pretpostavka je pravna činjenica koja je zaista kao činjenica realno nastala u stvarnosti.roĎenje. PRAVNE ČINJENICE Pravne činjenice su činjenice za koje pravo veže postanak. imovina. protek vremena itd). promjena ili prestanak graĎanskopravnog odnosa. presumpcija i fikcija. svaka pravna osnova je pretpostavka. oporuka u korist odreĎenog nasljednika. promjena ili prestanak subjektivnih građanskih prava. 3. sposobnost nasljednika za nasljeĎivanje. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S obzirom na funkciju. ali svaka pretpostavka nije pravna osnova. Npr. Dakle. smrt. U graĎanskom pravu radi se o graĎanskim deliktima. promjenu ili prestanak pravnog odnosa. a potrebna je da bi nastao. Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odreĎenog nasljednika na nasljedstvo oč igledno je postojanje oporuke u njegovu korist.COM IzmeĎu društveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graĎanskih prava sa druge strane. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu. Naime. subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke. ona se naziva pravnom osnovom. pretpostavke za oporučno nasljeĎivanje su: smrt ostavitelja. Takvi dogaĎaji nazivaju se i pravnim dogaĎajima (npr. Dijele se na dozvoljene (pravne radnje) i nedozvoljene (delikti).BH-PRAVNICI. pravne činjenice se mogu javljati kao pretpostavka.ako je neko zaista umro.WWW. Takvi učinci su postanak. pravna osnova. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci. postoji uzajamno djelovanje. 4. Prirodni dogaĎaji postaju pravne činjenice kada pravo za njih veže pravne učinke. Prema tome. MeĎu pravnim radnjama najvažniji je pravni posao. Npr. a u vezi s tim postanak. za razliku od krivičnih. Društveni odnosi daju graĎanskom pravu sadržaj. Pravne činjenice se dijele s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graĎanskopravnog odnosa. 6 WWW. promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos. To je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka.COM . a graĎansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano subjektivno graĎansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne činjenice se dijele u 2 osnovne vrste: prirodni dogaĎaji i ljudske radnje.BH-PRAVNICI. Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. tada je ta pravna činjenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva. 5.

Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. Ponekad se ukazuje potreba da se neroĎenom djetetu sačuvaju neka prava.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure).SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. I za fikciju važi načelo da se ne može fingirati svaka pravna činjenica. Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta. Neoboriva presumpcija znači da se neka činjenica smatra po propisu kao dokazana. ali ne mora imati i jednak stepen poslovne sposobnosti. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost. IV . Dijete u majčinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. FIZIČKA OSOBA POJAM. Kod nasciturusa se služimo fikcijom “onaj ko će se roditi uzima se kao da je već roĎen”. postoji i tzv. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. Osim pravne presumpcije koja se uvijek može oboriti dokazom. Fizička osoba postaje roĎenjem. za deliktnu sposobnost traži se odreĎeni stepen svijesti (mogućnost samoopredjeljenja). Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti. već samo ona za koju propis to dozvoli. A.WWW. 3. Deliktna sposobnost (uračunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati. Dok se za poslovnu sposobnost traži pravno relevantna volja pravnog subjekta. PRAVNA. ali se svojstava ne može sama odreći.COM Presumpcija je pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže suprotno. već svojstva. Za pravni subjekt često se koristi izraz osoba (lice). Takva činjenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris). U suprotnom otpadaju sve pravne posljedice fikcije. Dijete se zaista mora roditi živo. a pravna osoba bi prestala postojati). POSTANAK I PRESTANAK FIZIČKE OSOBE Fizička (prirodna) osoba je živ čovjek kao subjekt prava.BH-PRAVNICI. Fikcija mora ići u korist nasciturusa. Kao presumpcija se može tretirati samo ona pravna činjenica koju je propis odredio.BH-PRAVNICI. Razlika je u tome što se osoba može odreći svojih subjektivnih prava. Čovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje (robovlasništvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti).COM . 7 WWW. a protivdokaz uopće nije dozvoljen (npr. Fikcija je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost. on bi prestao biti pravnim subjektom (čovjek bi sa pravnog gledišta postao stvar. Pravni subjekt može biti fizička osoba i pravna osoba. Pri tome se mora voditi računa o slijedećem: 2. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim očitovanjima volje stiču prava i obaveze.poznavanje stanja u zemljišnim knjigama).

WWW. OSNOVNE PRAVNE TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 5. ali će iznimno biti ako se dokaže da je pri činjenju graĎanskog delikta bio sposoban za rasuĎivanje. Dakle. Punoljetna osoba može sama sklapati pravne poslove. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlaĎi od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti. Deliktna sposobnost nastupa sa navršenom 14. Maloljetnik koji je navršio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je duševno zdrav. Teorija fikcije.godinom života. koji kolektiv više psihologizira.BH-PRAVNICI. 8 WWW. B. Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ograničenom poslovnom sposobnošću važe tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te osobe. U slučaju da se ne zna da li je osoba čije pravne odnose treba razriješiti živa ili mrtva. Teorija fikcije danas se naziva klasičnom teorijom. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti.COM . Maloljetnik izmeĎu 7 i 14 godina života nije deliktno sposoban. Prema ovoj teoriji. Tu se samo zamišlja da persona postoji. jer su sve ostale teorije nastale kao plod kritičkih osvrta na tu teoriju.COM Fizička osoba prestaje smrću. kao i čovjek. Pravni posao koji sklapa osoba ograničene poslovne sposobnosti zove se šepavi pravni posao (negotium claudicans). Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIČKE OSOBE Poslovna sposobnost fizičke osobe ima 3 stepena: puna i ograničena poslovna sposobnost. Smrt znači i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. a usljed zakonom odreĎenih razloga. ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. i) Ograničena ili djelomična poslovna sposobnost. Taj pravac. c) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stiče se po našem pravu sa navršenom 18. dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva jurističkom osobom.BH-PRAVNICI.godinom života. Duševno zdravlje se presumira. veže se uz Zitelmann-a. m) Potpuna poslovna nesposobnost. već to za njih čine njihovi zakonski zastupnici. jer nisu bića koja imaju vlastitu volju. PRAVNA (JURISTIČKA OSOBA) Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Potvrdne teorije c) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojećom kolektivnom osobom. pravo se služi presumpcijom smrti koja se u našem pravu pojavljuje u vidu proglašenja nestale osobe umrlom. koja je živi organizam. a dijelom na germanskom i drugim običajnim pravima evropskog kontinenta. 6. Osobe koje su navršile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zaključili brak). te poslovna nesposobnost. Osobe koje su potpuno nesposobne ne mogu uopće same sklapati pravne poslove. društvene tvorevine nisu personae.

supstrat osobnosti može biti odreĎeni skup pojedinaca ili odreĎena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba. 4. Društvena tvorevina mora imati trajnu i čvrstu organizaciju. 9 WWW. a u drugom o zavodu ili zakladi. U prvom slučaju radi se o korporaciji. g) Teorija kolektivnog vlasništva. 16. Brinz je počeo učiti da prava ne pripadaju samo nekome. ali sa odreĎenim ciljem. Umjesto pravne osobe. Po ovoj teoriji. d) Teorija pravne realnosti prihvaćena je i razraĎena od strane francuske civilističke doktrine. Supstrat osobnosti može biti živo ljudsko tijelo i u tom slučaju se pravni subjekt javlja kao fizička osoba. Teorija ne može pružiti pravni kriterij koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. Obzirom da je i teoretski neodrživo učenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta.BH-PRAVNICI. odvojenu od imovine članova. h) Druge odrične teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uopće.COM . pravna ustanova je društvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odreĎene ideje.BH-PRAVNICI. u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba. Krupan nedostatak joj je što je poistovijetila organizam i organizaciju. f) Teorija destinatora. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen. 8. već da mogu pripadati i za nešto. e) Teorija ustanove ili institucije. MeĎutim. Njen autor. POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka društvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 2. Organizacija mora imati zasebnu imovinu. To su imovinske mase bez subjekta. francuski teoretičar Planiol. smatra se da Brinz nije ništa doprinio nauci o pravnoj osobi. došao je na ideju da pravna osoba ne postoji. Ova teorija pravne ili tehničke realnosti naglašava 2 osnovna načela: da treba priznati postojanje pravne osobe čak i u slučaju zakonske šutnje. ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. da treba priznati sva prava pravnoj osobi. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. čiji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina namijenjena. uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi. Kolektiv postaje ustanova i automatski stiče pravnu sposobnost čim postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva.COM Osnovna zasluga organske teorije je u tome što je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. Sticanje pravne sposobnosti (subjektiviteta). prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo. Moguća su 3 praktična rješenja pitanja sticanja pravnog subjektiviteta. čiji je autor Hauriou. čaki preko zakonskog teksta. 3. odnosno da je potpuno nepotrebna. Budući da njima ne treba nikakav pravni subjekt. Odrične teorije e) Teorija namjenske imovine. legislative i prakse pokuša izvući ono zajedničko. Subjektivitet fizičkih i pravnih osoba je jedinstven. Brinz je postavio teoriju o “namjenskoj imovini”.WWW. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmeĎu vlasništva u ekonomskom i pravnom smislu. te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasništva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom. Teorija realne egzistencije može se postaviti ako se kao rezultat općih napora nauke.

Statut. što se vidi iz statuta. Nadležnom državnom organu mora se podnijeti prijava. a često i snagu pravnih propisa. Za fizičku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti. Po sistemu normativnog akta društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na 2 načina: direktnim propisom kojim se osniva tačno odreĎena pravna osoba ili odreĎivanjem pretpostavki koje neka organizacija mora ispuniti da bi postala pravna osoba. kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe.BH-PRAVNICI. dolazimo do slijedećih zaključaka: Kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno.WWW. Za fizičku osobu je karakteristično stepenovanje poslovne sposobnosti. Tijelo ili organ je fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju vollju. odnosno svrha pravne osobe. Buduć i da je u statutu izražena volja pravne osobe. koje je karakteristično za pravne osobe. on uvijek ima oblik. POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna osoba svoju dinamičku volju izražava preko svojih organa. Tu se odreĎuje cilj. za pravnu ne.COM Po sistemu slobodnog udruživanja. Taj akt daje se po diskrecionoj ocjeni i naziva se odobrenjem. Za fizičku osobu se kaže da ima opću pravnu sposobnost. a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost. odnosno ugovor. Ako se traži krivica. Statut ili ugovor o osnivanju nužno sadrži i unutrašnju organizaciju pravne osobe. U statutu je izražena tzv.akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt. a time i obim pravne sposobnosti. postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom slučaju. za krivicu se traži uračunljivost. Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe (npr. Ako je organ pravne osobe kolektivan. već akt fakulteta). organizacija dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa. VRSTE PRAVNIH OSOBA 10 WWW. odnosno odreĎena prava korisnika. Postoji odgovornost gdje se traži krivica. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. MeĎutim. krivica pravne osobe prosuĎivaće se po krivici njenih organa. mora predvidjeti i članska prava.COM . a pravna osoba u okviru onoga što joj je odreĎeno statutom pravne osobe. Fizička osoba djeluje u okviru onoga što nije zabranjeno.statička volja pravne osobe. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizičke osobe šira je od pravne sposobnosti pravne osobe. nadležni organ mora izvršiti registraciju u slučaju da su ispunjene zakonske pretpostavke. pravna osoba nastaje organiziranjem. Ako je organ pravne osobe fizička osoba. kao i odgovornost za štetu bez krivice. meĎutim ona nema konstitutivni karakter.BH-PRAVNICI. Po sistemu koncesije. Ako sa stanovišta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fizičku i pravnu osobu. Kod pravne je suprotan slučaj. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe polazna je osnova i za priznavanje njene deliktne sposobnosti. Pravna sposobnost stiče se tek registracijom. Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. Isto važi i za ugovor o osnivanju pravne osobe.

različite zaklade ili zadužbine. Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u našem pravu. Kako je korporacija samostalan pravni subjekt. 1971. U ovom periodu došlo je do značajnih promjena u definiciji. Korporacija je organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koji su članovi korporacije. njena pravna sposobnost nije zbir pravnih sposobnosti njenih članova. U periodu do 1971. Društvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt čija je ekonomska baza isključivo u društvenom vlasništvu.COM . Za korporaciju je karakteristično da se njen identitet ne mijenja promjenom članova. te korporacije i zaklade.supstratu pravne osobnosti. u pravne osobe javnog prava ubrajaju se država. Bile su nosioci prava korištenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava.BH-PRAVNICI. Normativnu osnovu čine Ustavni amandmani iz 1971.godine i period nakon 1988.godine i Zakon o udruženom radu iz 1976. Kao dopunski kriterij po kome se pravne osobe mogu smatrati pravnim osobama javnog prava navode se osnivanje. Kod podjele pravnih osoba na javne i privatne. Zakladom upravljaju fizičke osobe. Zbog toga član neke korporacije može stupati u graĎanskopravne odnose sa svojom korporacijom. javna preduzeća itd. supstratu i organizacijskim oblicima društvenih pravnih osoba. GraĎanske pravne osobe su društvene tvorevine č ija je ekonomska osnova u graĎanskom vlasništvu. Težište u supstratu pravne osobnosti je na skupu fizičkih osoba. U praksi je vrlo teško odrediti da li neka pravna osoba spada u korporaciju ili zakladu. javna ovlaštenja i sl.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na društvene i graĎanske pravne osobe. U takvom slučaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju.WWW. SOUR). U graĎanske pravne osobe ubrajane su vjerske organizacije. U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatnošću. odnosno DPZ i radne organizacije.1988.godine. Samoupravne interesne zajednice. 11 WWW. Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava. Temeljni oblik organizacije društvenih pravnih osoba su bile Organizacije udruženog rada (OOUR. a u privatne one koje slijede privatne ciljeve i interese. te udruženja graĎana.godine. finansiranje. automatski bi njihova imovina postala društvenom. Zaklada je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost. političko teritorijalne jedinice. RO. Tipične korporacije su dioničarska društva. mada korporacija ima svoju imovinu koja je različita od imovine članova. Ustav SFRJ iz 1974.COM Postoje 4 osnovne vrste pravnih osoba: pravne osobe javnog prava i pravne osobe privatnog prava. Najvažnije društvene pravne osobe tog perioda su država. DPO. DPZ i društvene organizacije. jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova. Zaklada se osniva aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizička ili pravna osoba. U ovom periodu bile su marginalnog značaja i tretirane su kao relikt prošlosti. Društvena pravna osoba definirana je kao ona društvena tvorevina koja svoje ciljeve može ostvariti samo angažovanjem sredstava u društvenom vlasništvu. u javne se svrstavaju one koje ostvaruju javne ciljeve i interese. jer čim bi ta djelatnost prešla odreĎenu granicu. Period 1971. jedinice lokalne samouprave i uprave.-1988. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vrši se prema tzv. mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971. ali je dominantni element supstrata njene pravne osobnosti upravo sama imovinska masa.godine je period oživotvorenja koncepcije udruženog rada. Prema tim kriterijima. upravljanje i kontrola od strane države.BH-PRAVNICI. Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasništva.

Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzeće. tj. V .COM .BH-PRAVNICI.WWW. Pravna osoba nad kojom se provodi stečaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka. PRESTANAK PRAVNE OSOBE Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute pretpostavke (organizacijsko jedinstvo. stečajem. prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana moć volje. smanjenjem broja članova ispod odreĎenog broja koji je npr. Osim toga. Pojam “pravna moć” podrazumijeva ovlaštenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati. zadružnom i vlasništvu fizičkih lica. 3. Mješovito poduzeće. 4. odlukom članova koji čine pravnu osobu. koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka. Normativna podloga data je amandmanima na Ustav SFRJ i Zakonom o poduzećima (ZOP) iz 1988.vlasništvu fizičkih osoba i graĎanskih pravnih osoba.godine počinje radikalnim promjenama u društveno-ekonomskom i pravnom poretku.godine. koje posluje sredstvima u privatnom vlasništvu. koja predstavlja sintezu prethodnih. je najprihvaćenija. koje posluje sredstvima u društvenom vlasništvu. 5. prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zaštićen interes. koje posluje sredstvima u društvenom. Zadružno poduzeće. sticanje pravne sposobnosti). nestankom imetka pravne osobe. POJAM SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Najpoznatiji pokušaji definiranja subjektivnog prava su: Teorija volje njemačkog pravnika Windscheida. Iheringova teorija interesa.GRAĐANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena moć volje. postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana. 2. odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. pravna osoba može prestati: propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). Voljno-interesna teorija. koje posluje sredstvima u zadružnom vlasništvu. Prema ovoj teoriji. pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. imovina. Društveno poduzeće. odnosno dobiti.BH-PRAVNICI. ZOP razlikuje 4 tipa poduzeća: 2. Privatno poduzeće.COM Period nakon 1988. Interes je uvijek neka korist ili dobro u najširem smislu riječi. RAZLIKA IZMEĐU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU 12 WWW.predviĎen statutom pravne osobe. Na bazi ovih gledišta može se dati slijedeća definicija: Subjektivno graĎansko pravo su ovlaštenja koja pravnom subjektu u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graĎanskog prava. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rješavaju se u postupku likvidacije.

to je skup ovlaštenja koje norma objektivnog prava priznaje subjektima u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. Interes. već je samo njegov pratilac. Tako je npr. ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogućnost da se od drugoga traži činjenje ili propuštanje koje istovremeno znači ostvarivanje našeg subjektivnog prava. Nasuprot tome. nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta.obvezna prava. Zahtjev može zastarjeti. Osim toga. zahtjev daje mogućnost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasničkih ovlaštenja. Neprenosiva se nazivaju i strogo osobna (lična) graĎanska prava. zathjev nije identičan sa subjektivnim pravom. Kada ovlaštenja posmatramo sa stanovišta cilja. Ako ponašanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlaštenika. u ovlaštenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta.BH-PRAVNICI. Sa stanovišta objekta. Prenosiva i neprenosiva. 5. Istovremeno. Prenosiva su ona koja se mogu neograničeno prenositi sa jednih na druge pravne subjekte. U tom slučaju zahtjev dobiva oblik tužbe ili prigovora.WWW.pravo vlasništva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovlaštenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odreĎene stvari. Dakle. Dakle.COM . veza izmeĎu subjekta i objekta graĎanskopravnog odnosa izražava se pripadanjem objekta subjektu. Najveći broj subjektivnih graĎanskih prava je prenosiv. U subjektivnom smislu. 6. korištenje i raspolaganje. Sa stanovišta subjekta. a da subjektivno pravo i dalje ostane. preko subjektivnih graĎanskih prava izražavamo i faktički odnos koji postoji izmeĎu subjekta i objekta u pravnom odnosu. 13 WWW. Vlasnik može sa svojom stvari raditi sve osim onoga što je propisima zabranjeno. Smisao ovlaštenja jeste u njihovom cilju. FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izražavamo meĎusobni odnos pravnih subjekata u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. Npr. Relativna subjektivna graĎanska prava su ona koja djeluju izmeĎu tačno odreĎenih stranaka (inter partes). Subjektivnom graĎanskom pravu jednog subjekta odgovara obaveza drugog subjekta. objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac. npr. usus fructus i habitatio. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU Apsolutna i relativna. SADRŢAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Pripadanje i ovlaštenje. Ovlaštenjem se pravno izražava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar graĎanskopravnog odnosa. 5. Apsolutna su ona koja djeluju prema svima (erga omnes).pravo vlasništva i druga stvarna prava. pravo vlasništva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih.COM GraĎansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odreĎeni društveni odnosi. Najtipičnija vlasnička ovlaštenja su posjedovanje. npr. 4. jer se može postaviti i u obliku prigovora.BH-PRAVNICI. osobne služnosti – usus. ta veza se izražava putem ovlaštenja. zahtjev nije identičan ni sa tužbom. upotreba. npr.

ekonomskih. preobražajna prava se mogu podijeliti na: preobraţajna prava nastanka graĎanskopravnog odnosa (npr. Po ovom kriteriju stvari se dijele na: Stvari u prometu (res in commercio) su stvari na kojima postoji neograničena mogućnost sticanja prava vlasništva. POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu čulima primijetiti. 14 WWW. na troškove. na plodove itd. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne ostvare u tom roku).javni putevi. opojne droge. koji su prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. okupacija itd). Preobražajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora. parkovi itd).COM . činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u odnose. preobraţajna prava prestanka graĎanskopravnog odnosa (npr. Sporedno (akcesorno) pravo je pravo čiji nastanak.BH-PRAVNICI. a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. promijeni ili okonča građanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. pravo na ugovorenu kamatu. Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uopće ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr. Stvar u prometu nije identičan pojam sa robom. preobraţajna prava promjene graĎanskopravnog odnosa (npr.prihvat ponude. otkaz ugovora. 2. pravo na ugovornu kaznu.OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graĎanskopravnog odnosa su stvari. opoziv punomoć i. pravo pobijanja ugovora itd). Prema učincima koje izazivaju.pravo izbora kod alternativnih obaveza). eksplozivi. a stvar u prometu može biti i nekretnina. i svih drugih imovinskih prava. Pod preobražajnim pravom podrazumijeva se ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje. Kao sporedna prava najčešće se javljaju založno pravo. Poznato je da se zemlja ne smatra robom. otrovi itd).lijekovi. Stvari ograničene u prometu su stvari čiji se promet ograničava iz odreĎenih društvenih. VI . A.COM Glavna i sporedna. prenos ili prestanak zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava. Osim termina “preobražajno pravo” koriste se i nazivi “potestativno pravo” i “pravna moć”. STVARI 1. Preobražajna prava. političkih i drugih razloga (npr.WWW. Roba je pokretna stvar. PODJELA STVARI Stvari se prema različitim kriterijima mogu podijeliti u različite grupe.BH-PRAVNICI. oružje.

Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina. bilo mehanički ili organski (zgrade. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru a da im se time ne uništi bit.roĎendanska torta je potrošna.odreĎena umjetnička slika). Ako je objekat činidbe odreĎen kao genus. već se uzima u obzir i volja stranaka. rodu.igla). Pokretne su stvari koje se mogu premještati u prostoru a da se pri tome ne uništi njihova bit. Kriterij posebnih ciljeva. a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Kod odreĎivanja da li je odreĎena stvar potrošna ili ne. Po ovom kriteriju. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non fungibiles). niti im se vidljivo smanjuje supstanca.WWW. Značaj ove podjele prvenstveno se ogleda u činjenici da za pokretne i nepokretne stvari postoje različiti pravni režimi u pogledu sticanja vlasništva i ostalih stvarnih prava. Kriterij pertinencije. Na pitanje da li je odreĎena stvar nekretnina odgovara se pomoću kriterija prirodne kvalitete. Označavaju se i terminom species (npr. Zamjenjive su stvari koje se u prometu odreĎuju po vrsti. pertinencija se smatra nekretninom ako služi njenim ekonomskim svrhama. kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatrajuse nekretninama kao i samo dobro. instalacije. što ne važi za pokretne stvari. ali nezamjenjiva stvar. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles – res non divisibiles). Ovo razlikovanje značajno je kod stvarnih prava na tuĎoj stvari. kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva. Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non consumptibiles). npr. Npr. Obrnuto. Založno pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od založnog prava na pokretnim stvarima koje se zove ručni zalog (pignus). Značaj ove podjele posebno dolazi do izražaja u obveznom pravu. Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemljišta i sve ono što je sa zemljištem trajno povezano.COM . Nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu. Po ovom kriteriju. Kod pitanja da li se u konkretnom slučaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odlučan kriterij prirodne kvalitete. Potrošne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstanca. Tu spadaju npr. obveza načelno ne prestaje propašću stvari. ne odlučuje samo objektivni kriterij već često i volja stranaka: one mogu potrošnu stvar tretirati kao nepotrošnu. zamjenjive stvari mogu istovremeno biti i nepotrošne (npr.BH-PRAVNICI. Ukoliko je species propala krivicom dužnika. Pravni režim za brodove i avione vrlo je sličan onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre slične zemljišnim knjigama i stvarnih prava na njima). traktor. obveza se pretvara u odgovornost za štetu. vino. Npr. Kod nezamjenjivih stvari. broju. odreĎena stvar se smatra nekretninom zato što je tako odreĎeno propisom. Djeljive stvari su npr. u slučaju propasti stvari. jer genus ne propada (genus non perit). Zamjenjive stvari zovu se i generične (genus=rod).zemljišta. plug. Kriterij prirodne kvalitete. usjevi itd). Nepotrošne su stvari koje se ne uništavaju prvom normalnom upotrebom.BH-PRAVNICI. Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova. obveza prestaje u slučaju propasti stvari bez krivice dužnika. Pertinencija je nekretnina po namjeni. Potrošne stvari su obično i zamjenjive.brašno. Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odreĎenim individualiziranim osobinama. šećer. odnosno ne promijeni struktura. ali ne mora uvijek biti tako. odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja struktura.COM b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res immobiles). mjeri itd. Ova 15 WWW. na uzusfruktus mogu se dati samo nepotrošne stvari. što znači da je vlasnik nekretnine odredio da odreĎena pokretna stvar trajno služi ekonomskoj svrsi te nekretnine. cement itd.

Ovakva sastavljena stvar pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu moguća posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. c) Odnos izmeĎu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po običnom shvatanju čine jedinstvo (npr. Ovdje spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost. na način da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fizičku egzistenciju. geometrijska podjela (karakteristična za zemljište koje se linijama dijeli na više parcela) civilna podjela (podjela po vrijednosti. Plodovi su proizvodi koji na odreĎeni način nastaju od neke stvari.WWW. biljka.armaturna šipka u betonskom stubu). S obzirom na način postanka. ali zadržavaju fizičko postojanje. koji odreĎuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). pri tome ne umanjujući vrijednost same plodonosne stvari. a da se time cijela stvar ne uništi (npr. Značaj klasifikacije stvari na djeljive i nedjeljive posebno je izražen kod razvrgavanja suvlasničke zajednice.točak posuĎen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasništvo). dijamant itd). vlasnik pertinencijom može uč initi samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element). 2. Karakteristike pertinencije su: 1. životinja itd). Plodovi (fructus). Ako se želi da pertinencija ne bude obuhvaćena pravnim poslom.COM klasifikacija posebno je značajna kod suvlasništva i obveza sa više vjerovnika i više dužnika. ali sporedna stvar. Nedjeljive su stvari čijom bi se podjelom uništila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr.ključ i brava). Pertinencija trajno služi svrsi glavne stvari (npr. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima.kamen. To su prinosi koji se javljaju redovno i periodično. Ona je samostalna. nož kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma.COM .BH-PRAVNICI.točak na automobilu). Zato npr. 3. a da pri tome ne postane njen sastavni dio. tj. Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odreĎena da tajno služi ekonomskoj svrsi neke glavne stvari. d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizičkog postojanja zadržavaju i odreĎenu samostalnost (npr. MeĎutim. a odreĎeni su da se odvoje od same stvari. Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari moguća su zasebna prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari (npr. Značaj pertinencije je u tome što ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale). U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element. Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari čija podjela je propisom zabranjena. Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu. Postoje 3 načina podjele stvari: fizička podjela (mehaničkim putem). to se mora izričito naznačiti. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne može odvojiti. plodovi se dijele u 3 kategorije: 16 WWW.kod podjele nedjeljive stvari stvar se proda pa se njena cijena podijeli).živa životinja.BH-PRAVNICI. Kod pretvaranja neke stvari u pertinenciju odlučujuću ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari.

Shodno tome.COM d) Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez učešća ljudskog rada (npr. a to nije učinjeno. kamate itd). roj pčela. ako naručimo biblioteku od 200 knjiga. Fructus pendentes (viseći plodovi) su plodovi koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari. MeĎutim. Vlasništvo civilnih plodova stiče se dosjelošću i percepcijom. ako naručimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela. zakupnina.šah. Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina.COM . Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari koji su time postali samostalne stvari. 3.plod plemenite voćke). f) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr. Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. samonikla trava itd). Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima.WWW. Redovna cijena (pretium ordinarium). Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari. 5. biblioteka itd). karte za igranje itd). Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati.BH-PRAVNICI. Procjenjivost je mogućnost da se stvari svedu na svoj novčani ekvivalent. fructus non consumpti (nepotrošeni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi). isporučilac uopće nije izvršio obavezu. podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost. Industrijske plodove ne treba poistovjećivati sa industrijskim proizvodima – robom. 4. S obzirom na procjenjivost stvari. Pod redovnom cijenom stvari.BH-PRAVNICI. To je skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemogućava normalnu upotrebu cjeline (npr. Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. koja se često naziva i tržišnom cijenom. isporučilac je obavezu izvršio nepotpuno. 3. k) Novac i procjenjivost stvari Cijena je vrijednost stvari izražena u novčanom obliku. Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novčani ekvivalent (npr. Važnost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u slučaju obveza na predaju stvari.stado ovaca. par cipela. u graĎanskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 2. Vlasnik stiče vlasništvo plodova već samom separacijom. Isto važi za savjesnog posjednika. već su to samo pojedine stvari unutar skupine. Važno je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. Ovo razlikovanje značajno je kod vraćanja plodonosne stvari vlasniku. 4. Pod ukupnošću stvari podrazumijeva se skup fizički samostalnih i meĎusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajedničkom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom (npr.pramen kose. već su i pobrani. procjenjive stvari (res aestimabiles) su one čija se vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentom. gruda zemlje itd). Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari. Fructus consumpti (potrošeni). a dobijemo samo 100. Ukupnost (skupina) stvari (universitas rerum). uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasništvo stiču tek percepcijom. Npr. Tu se kod procjene uzima u 17 WWW.divlje voće. Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele. Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: 2.zajamnina. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari. Afekciona cijena (pretium affectionis). e) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz učešće ljudskog rada i prirode (npr.

Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa. 7. Činidba mora biti pravno dozvoljena. Činidba je odreĎena kada je u svim pojedinostima tačno označena.COM obzir samo vrijednost koju odreĎena stvar ima za odreĎeni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili vezu sa drugim subjektima.BH-PRAVNICI. To je tzv. individualizirana. KARAKTERISTIKE ČINIDBE Da bi se neka radnja ili propuštanje smatralo činidbom. mora imati slijedeće pravne karakteristike: 3. dati i predati nisu pravno isti pojmovi. Subjektivna nemogućnost činidbe znači da je činidba nemoguća samo za odreĎeni subjekat. Ako je prvobitno moguća činidba postala nemoguća bez krivice dužnika. već je pod odreĎenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za štetu. prisilnim propisima niti moralu društva. nego facere (činjenje).detencije ili posjeda. Kod činidbe davanja objekat činidbe je uvijek stvar. nije činidba na dare. 5. Danas se novčana činidba ne smatra činidbom dadvanja zamjenjivih stvari. odnosno kod naknade štete.plaćanje novčane svote u iznosu od 50 KM).COM . MeĎutim. ČINIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika. Imovinski karakter činidbe znači da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno očituje u promjeni imovinske mase jedne ili obiju stranaka. Činidba mora imati imovinski karakter. činidba je objekat obaveznopravnih odnosa. životinje ili automata nije činidba.WWW. Činidba mora biti odreĎena ili barem odrediva. ne smije se protiviti načelima društvenog ureĎenja.BH-PRAVNICI. (npr. POJAM ČINIDBE Činidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na osnovu obaveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. MeĎu odredive činidbe spadaju alternativne. 2. Ove vrste cijena posebno dolaze do izražaja kod odgovornosti za štetu. Djelovanje koje potiče od elementarne sile. Obaveza ne nastaje ako je činidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguća. fakultativne i generičke činidbe. Činidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tačno odreĎena. obaveza se gasi. 6. Subjektivna nemogućnost ne ukida obavezu. Č inidba čiji sadržaj nije prenos nekog stvarnog prava već npr. 18 WWW. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna nemogućnost činidbe naknadno otpala. B. 4. 3. Činidba mora biti ljudska radnja. Pod tim se podrazumijeva da je dužnik vjerovniku obavezan pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari.prvobitna nemogućnost činidbe. Činidba mora biti objektivno moguća. ali pravni posao sadrži podatke pomoću kojih se ona može odrediti ili su stranke ostavile trećoj osobi da je odredi. već činidbom vrijednosti. U suprotnom slučaju pretvara se u odgovornost za štetu. SADRŢAJ ČINIDBE Sadržaj činidbe može se svesti na 4 tipična klasična izraza: n) Davanje (dare) je činidba davanja stvari.

sat kao materijalna stvar nije dio imovine. koja predstavljaju aktivu. što omogućava promet subjektivnih graĎanskih prava. već su one teret na pojedinim subjektivnim graĎanskim pravima. dakle direktno na dijelove imovinske mase.WWW. imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovlaštenika koji je izražen na odreĎeni način. Trpjeti se može samo tuĎa radnja. VIŠEZNAČNOST POJMA IMOVINE Pojam imovine ima nekoliko značenja: ekonomsko. objekat naše obaveze je činidba trpljenja). pravno i knjigovodstveno. obaveze nisu samostalan dio imovine. Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u službi. Npr. IMOVINA 1. ali ta prava moraju imati imovinski karakter. Dakle. Takav predznak može imati samo onaj dio imovine koji se može svesti na novčani ekvivalent. C. 5.COM o) Činjenje (facere). Uvijek se pod propuštanjem podrazumijeva propuštanje vlastite radnje.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr. koje prestavljaju pasivu. IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija se sastoji od prava. Objekt ove činidbe može biti funkcija rada (npr. Knjigovodstveni pojam imovine ima svoj smisao. a time izraziti na kontu potraživanja odnosno dugovanja. FUNKCIJE IMOVINE 19 WWW. sat je ušao u imovinu u obliku prava vlasništva koje pomenuti subjekt ima na njemu. q) Trpljenje (pati) je nesprečavanje tuĎe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da nismo u obveznom odnosu. i obaveza. Objekat na koji se odnose subjektivna graĎanska prava redovno se može izraziti i u novčanom ekvivalentu. To bi značilo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. Npr. 3. obaveza da u odreĎeno doba dana neću svirati klavir kao objekat ima činidbu propuštanja (nečinjenja). Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose direktno na stvari. 4. p) Propuštanje (non facere – nečinjenje). MeĎutim.naslikati portret). To istovremeno znači da ima obaveza koje uopće niti kao teret ne ulaze u imovinu.BH-PRAVNICI. (npr. Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine. Po modernom shvatanju. pravo vlasništva na tom satu je dio imovine tog subjekta. MeĎutim. već dio imovinske mase nekog subjekta. Pod propuštanjem se podrazumijeva neizvršavanje odreĎenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu. a na rezultatu rada ugovori o djelu. Pod ovim pojmom podrazumijeva se činidba rada. 2. ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom. Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko našeg zemljišta.BH-PRAVNICI. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem.COM . IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreĎenom subjektu.

Nosilac može neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava može sticati a druga gubiti. Pravni posao je širi pojam od ugovora. Me Ďutim. ne dirajući time u osnovne funkcije imovine. POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka.izdavanje upravnog akta.COM . nisu pravni poslovi. Zato npr. već je njihovo postojanje predviĎeno propisom. Svaki ugovor je pravni posao. ali svaki pravni posao nije ugovor. vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe može i smije namiriti. već i poslovi za gotovo (npr. promjena ili prestanak nekog graĎanskopravnog odnosa. meĎu kojima su najvažniji postanak. KARAKTERISTIKE IMOVINE Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znači da pravni subjekt može imati samo jednu imovinu. pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni režim.COM Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomoću imovine.cesija). takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno. Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. Imovinska masa je materijalna podloga imovine. donošenje presude i sl. jer pravno samo dužnikova imovina može vjerovniku služiti kao jamstvo za namirenje potraživanja. vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine dužnika ne može ić i tako daleko da se od dužnika stvori subjekat bez imovine. MeĎutim. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine.BH-PRAVNICI. kao i poslovi raspolaganja (npr. U takvim ugovorima je do maksimuma izraženo načelo stranačke dispozitivnosti ili načelo autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos. a da uprkos tome sa pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista. Bitno je napomenuti da načelo stranačke ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast. Kada bi se to dozvolilo. 6.BH-PRAVNICI. Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze. 2. VII . a slobodnom voljom se odreĎuje i njegov sadržaj) 3. Identitet imovine omogućava njenom nosiocu aktivno učešće u prometu. na područ ju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori.PRAVNI POSLOVI 1. MeĎutim. Nosilac imovine ne može svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe. Olakšanje prometa – Pomoću imovine omogućava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina cirkulišu u prometu. Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1. bez obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz imovine).realna kupoprodaja). Jamstvena funkcija – Imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potraživanja.WWW. Identitet imovine znači da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi. MeĎutim. Upravo zbog te funkcije imovina se može pojaviti kao objekat graĎanskopravnih odnosa. 20 WWW. MeĎutim. pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji služe postizanju posebnih ciljeva.

Jednostrani nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr. Bitni elementi pravnog posla (essentialia negotii) su oni elementi koji predstavljaju nužni minimum za egzistenciju nekog pravnog posla. Npr. Nije važno da li se protučinidba daje u novcu ili ne (npr. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odreĎenu činidbu (npr.COM . a druga samo dužnik (npr.kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i 21 WWW. tako da će učinci nastupiti bez obzira na volju stranaka.COM Kada sklapaju odreĎeni pravni posao. Kod pravnih poslova inter vivos učinak nastupa još za života stranaka. m) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi. Npr. kupoprodaja. Zbog toga delikt nije pravni posao. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreĎen bilo propisom ili po odredbi stranaka. Dvostrani pravni poslovi (ugovori) nastaju saglasnim očitovanjem volje dviju stranaka. h) Pravni poslovi me Ďu ţivima (inter vivos) i pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa). ELEMENTI SADRŢAJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadržaj pravnog posla i to: 1.darovanje).posudba). a kod poslova mortis causa učinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao. Kod kauzalnih pravnih poslova. pri sklapanju pravnog posla nastaje učinak koje su stranke htjele postići. Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe: jednostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik. s) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Kod besplatnih pravnih poslova ne traži se protučinidba (npr.naplatni pravni posao je i zamjena). dvostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i dužnik (npr. MeĎutim. odreĎene učinke za odreĎena očitovanja volje veže sam pravni poredak. najam itd). Dakle. 3. Npr. bez obzira da li je znao za takav učinak kupoprodaje. Pod izrazom neformalni pravni posao po pravilu se danas podrazumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku.kupoprodaja). VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipičnim pravnim poslovima. Iz samog apstraktnog pravnog posla ne možemo zaključiti svrhu njegovog sklapanja. t) Formalni i neformalni pravni poslovi. ekonomski cilj. stranke žele postići odreĎeni učinak. 2.testament).WWW. MeĎutim.zajam. ali automatski i svi drugi učinci koje pravni poredak veže za takav pravni posao. da bi se zauzvrat dobila kupoprodajna cijena. iz kupoprodaje kao tipičnog kauzalnog pravnog posla zaključujemo da se tim poslom želi postići prenos vlasništva na prodatoj stvari. MeĎu ugovorima su najvažniji obavezni (obligacijski) ugovori. Pravni učinak koji stranke žele postići odreĎenim pravnim poslom mora biti dozvoljen. Ovisno od kriterija. Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba. prilikom realne kupoprodaje prodavač na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari. Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipični pravni poslovi. Kod apstraktnih pravnih poslova kauza je nevidljiva. svrha ili kauza tog pravnog posla vidljiva je već iz samog pravnog posla. delikt izaziva postanak graĎanskopravnog odnosa odgovornosti za štetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa. pravne poslove možemo podijeliti na slijedeće skupine: d) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi.

Ako se uvjet ispuni. ako NN umre). 2. h) Rezolutivni (raskidni) uvjet je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah. obzirom da su prirodni sastojci odreĎeni propisom. U suprotnom. Strankama je ostavljeno na volju da u sadržaj pravnog posla unesu ili ne unesu prirodne elemente. tj.COM cijena. 3. (Primjer: ako sutra otputuješ…) l) Kazualni uvjet je uvjet čije ispunjenje ovisi o slučaju. Negativan je uvjet koji traži da se nešto ne dogodi. učinak pravnog posla nastaje. meĎutim bez njih pravni posao može postojati. Pravi uvjet je uvijek buduća i neizvjesna okolnost. i) j) Afirmativan je uvjet koji traži da se nešto dogodi.odgovornost prodavača za mane prodate stvari). Dakle. UVJET (CONDICIO) Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u budućoj i neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi učinak pravnog posla. Ovdje je važan trenutak sklapanja pravnog posla. (npr. da doĎe do nastupa buduće i neizvjesne okolnosti. ako stranke ne žele da oni važe u pravnom poslu moraju ih izričito isključiti. karakteristično je da je to odredba koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. Ukoliko se ispuni rezolutivni uvjet. Takvi su slijedeći uvjeti: b) Nuţni uvjet je onaj kod koga je uvjetovana okolnost buduća. Uzgredni elementi (accidentalia negotii) su elementi koji važe samo ako ih stranke izričito ugovore.COM . Bitni elementi odreĎeni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim. Prirodni elementi (naturalia negotii) su elementi koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odreĎenog pravnog posla. Dakle. radi se o nepravom uvjetu. MeĎu najtipičnije spadaju uvjet. učinak pravnog posla prestaje. za razliku od subjektivno bitnih. neovisno od volje stranaka. m) Mikstni ili mješoviti je uvjet čije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovlaštenog i o slučaju. ali je trajanje učinka zavisno od ispunjenja uvjeta. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguć. odnosno ispunjenje uvjeta sastoji se u djelanju ili propuštanju uvjetno ovlaštenog. k) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje uvjetovane okolnosti ovisno o volji uvjetno ovlaštenog.BH-PRAVNICI. odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima. 5. prirodni elementi važe po sili zakona. odnosno ispunjenje je izvan volje ovlaštenika (ovisi o nekom prirodnom dogaĎaju ili djelanju neke treće osobe). Ako se izjalovi do učinka pravnog posla uopće neće ni doći. c) Pravni uvjet (condicio iuris) je okolnost predviĎena samim pravnim propis ima. Primjer: otac ostavlja sinu imovinu pod uvjetom da se sin oženi. Tim nastupom se mijenja dosadašnje stanje.BH-PRAVNICI. ali ne i neizvjesna (npr.WWW. radi se o pretpostavci potrebnoj za postanak nekog pravnog odnosa. pa tek kasnije postao 22 WWW. d) Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti ni fizički niti pravno. takva odredba ne bi bila uvjet već pretpostavka. rok i namet. VRSTE UVJETA Najtipičnije vrste uvjeta su slijedeće: g) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgaĎa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Negativni uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost neće nastupiti. da ne nastupi buduća i neizvjesna okolnost. MeĎutim. Kada bi se uvjet odreĎivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu. Ako nedostaje jedan od tih elemenata. tj. 4. TakoĎer se odreĎuju propisom.

”) slični su suspenzivnim uvjetima jer se učinak pravnog posla odgaĎa. “od 01. certus quando). tj. e) Nedopušteni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrĎenim načelima društvenog ureĎenja ili prisilnim propisima.BH-PRAVNICI. Takav uvjet je istovremeno i nedopušten. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi. ako uvjetno ovlašteni umre u vrijeme pendencije.01. kada uvjet “visi” (condicio pendet). Sva raspolaganja uvjetno opterećenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana. ROK (DIES) Rok je uzgredna odredba pravnog posla kojom se učinak pravnog posla čini ovisnim o protoku vremena. koje proizilaze iz postojećeg pravnog stanja. uvjetno opterećeni odgovara za štetu koja je nastala njegovom krivicom. To je važno jer postojanje nemogućeg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla može izazvati ništavnost samog posla.”do 01. U takvom slučaju. Nedopušteni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednačeni sa nemogućim uvjetima. To su u suštini pravni poslovi s čijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao.2001. npr. odnosno izjalovi. ali su izvršena pod uvjetom. Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete. djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta. 23 WWW.COM . To je vrijeme neizvjesnosti. Završni rokovi (npr.učinak nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. uvjetno opterećeni ima i za vrijeme pendencije neke obaveze. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno opterećenog u vrijeme pendencije došlo do oštećenja stvari. Najvažnija obaveza sastoji se u tome da uvjetno opterećeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujećenja uvjeta. tj. Razlika izmeĎu roka i uvjeta je u tome što rok ne sadrži element neizvjesnosti.2002…”) slični su rezolutivnim uvjetima jer učinak pravnog posla prestaje istekom roka. Ovaj element poslužio je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i složene.. Uvjet je odlučen ako je ispunjen (condicio existit) ili ako se izjalovio. Ispunjenje uvjeta. 7.2001. MeĎutim. smatra se da se uvjet izjalovio. Učinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije. MeĎutim.kada je sigurno da se više neće ispuniti (conditio deficit). DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: Vrijeme pendencije počinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni. 6. Pozicija uvjetno ovlaštenog prelazi i na njegove nasljednike.COM nemoguć.. u ovom periodu ne nastaju pravni učinci. Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. tj.BH-PRAVNICI. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom. OdreĎeni su kalendarski (dies certus an.10.01.01. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na početne (dies a quo) i završne (dies ad quam) rokove. f) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva. njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani. to pravilo ne važi doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod suspenzivnim uvjetom.WWW. Početni rokovi (npr. To znači da će sva raspolaganja prestati važiti u trenutku ispunjenja uvjeta.

Očitovanje volje konkludentnim radnjama. bez obzira na materijal na kome je pisano. Klasični oblici očitovanja volje su: Usmeno očitovanje volje. faksimil nije dovoljan kao potpis. Faksimil je mehanički otisak vlastoručnog potpisa. (npr: ”kada završiš fakultet”) 8. ali nije izvjesno kada (npr: “kada NN umre”). Pod usmenim očitovanjem podrazumijeva se očitovanje pomoću žive izgovorene riječi (viva vox). 10. rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda. Kao oblik očitovanja volje imaju ograničenu upotrebu jer se njima može dati pristanak. Ovisno o kombinaciji u kojoj se može naći element neizvjesnosti. NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je uzgredna odredba pravnog posla dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju nameće izvršenje neke dužnosti. Neispunjenje modusa djeluje kao nastup rezolutivnog uvjeta. Sastoji se u tome da se iz odreĎenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti 24 WWW. takoĎer vrlo često susreće.COM Složeni rokovi su oni koji u sebi sadrže element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom). Paraf se. Modus se može dodati isključivo besplatnim pravnim poslovima. Potpis se stavlja na kraju ili ispod teksta. Očitovanje volje znacima. Redovno se sastoji od imena i prezimena. Kod ovog očitovanja volje traži se upotreba općenito poznatih i razumljivih znakova. Modus u pravilu predstavlja odreĎeno smanjenje onoga što je sticatelj dobio na osnovu besplatnog pravnog posla. Pisano očitovanje volje. Ako primatelj ne ispuni nametnutu obavezu moguća su 2 rješenja: davalac ga može tužiti na ispunjenje modusa ili zbog neispunjenja modusa zatražiti natrag ono što je primatelju dato. spada u indirektna očitovanja volje. Po pravilu. ali ako ga doživi datum je poznat).WWW. Pisano očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano ali mora biti vlastoručno potpisano. dies incertus an.BH-PRAVNICI. kao skraćeni oblik vlastoručnog potpisa. složeni rokovi mogu biti odreĎeni na nekoliko nač ina: dies certus an. Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta.BH-PRAVNICI. Bitno je napomenuti da se ugovori graĎanskog prava ne potpisuju parafom. ali ako se dogodi zna se kada će to biti (npr: “na NN-ov 26. Pod pisanim očitovanjem volje podrazumijeva se očitovanje dato pomoću pisanih riječi (scriptura). Da bi bio punovažan. certus quando – rok za koji je neizvjesno da li će se dogoditi. sredstvo kojim se pisalo. dies incertus an. OBLIK OČITOVANJA VOLJE Pod oblikom očitovanja volje podrazumijevaju se različiti oblici i različite mogućnosti kojima unutrašnja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije. incertus quando – rok za koji je neizvjesno i hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi. odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje očitovanje pomoću znakova. za razliku od prethodno nabrojanih. Rukoznak je ranije korišten od strane nepismenih ljudi. incertus quando – rok koji će se sigurno dogoditi. te vrstu pisma i jezika na kome se izražavalo.COM . MeĎutim. odnosno drugog organa. ali ne i ponuda nekog pravnog posla.roĎendan” – ne zna se da li će ga NN doživjeti. modus nije protučinidba.

unapr ijed traži odreĎeni oblik. MeĎutim. 10. mjerodavan je izvornik.COM (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odreĎenu volju. Šutnja. Osobe koje su se ponudile da izvršavaju naloge druge osobe za obavljanje odreĎenih poslova. Tipičan primjer je pisana oporuka pred svjedocima. Ponekad se za punovažnost pravnog posla zahtijeva učešće organa vlasti.WWW.BH-PRAVNICI. Učešće organa državne vlasti kao oblik pravnih poslova. Tipični oblici učešća organa državne vlasti kod pravnih poslova su: Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim organom. Šutnja ponuĎenog po pravilu ne znači prihvatanje ponude. U teoriji se zagovara i treći izuzetak. U suprotnom se smatra da je prihvatio ponudu. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla. znakova ili konkludentnih radnji. Kada je ponuĎeni u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuĎačem u pogledu odreĎene robe. a ne želi da se one shvate kao očitovanje volje. Neformalni pravni poslovi su oni za koje se ne traži unaprijed odreĎeni oblik. još uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. Sklopljen je u trenutku kada ga stranke potpišu. Zbog toga treba pojmovno razlikovati oblik očitovanja volje od oblika pravnih poslova. Najčešći oblici pravnih poslova su: Usmeni oblik pravnog posla – Kada su očitovanja volje stranaka data živom riječju ili kombinacijom izgovorenih riječi. Ako stranke nisu ništa odredile. Pravni posao sklopljen pred svjedocima. To je izjava kojom se stranka ograĎuje od toga da se neki njen čin shvati kao napuštanje prava. Najčešći su oni koji se zaključuju u obliku sudskog zapisnika. mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da služi kao izvornik. Uži pojam od protestatio je reservatio. Ako je potpisano više primjeraka.BH-PRAVNICI. 4. onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrĎenim okolnostima prosuĎuje koji je primjerak mjerodavan. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka.COM . prema kome bi se šutnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u isključivu korist ponuĎenog (npr. Srednjevjekovno pravilo “qui tacit consentire videtur” (ko šuti smatra se da odobrava) ne važi. bilo nakon već načinjene pisane isprave o pravnom poslu. Posao je formalan ako se za njega. špediteri. ako konkretnu ponudu ne želi prihvatiti. Postoje 2 izuzetka: 3. posrednici i sl) dužne su izvršiti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. Ovakav oblik često se traži za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju čitati. po samom zakonu ili po sporazumu stranaka. a to je primjerak koji su stranke potpisale. mora takvu mogućnost izričito isključiti (izjavom). mora reagovati izrič itim odbijanjem. ili da svaka strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Učešće svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne traži. Dakle. nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju službeni sudski jezik. protestatio je izričito očitovanje volje kojim se odreĎena osoba unaprijed osigurava od pogrešnog shvatanja njenih postupaka. Pored 25 WWW. Takva izjava zove se protestatio. kao i osobe kod kojih izvršenje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati. Ako se pojedini primjerci ne slažu.darovanje). Osoba koja je izvršila odreĎene konkludentne radnje. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu jednu ispravu. bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla. Pisani oblik pravnog posla postoji kada su očitovanja volje stranaka data pomoću pisanih riječi.

da su valjani. A. Postoje 2 izuzetka od tog pravila. Ovdje sudija ovjerava sam sadržaj isprave. odreĎena ili odrediva činidba. Potvrđivanje (ovjeravanje. Nevaljani pravni poslovi mogu biti ništavi ili pobojni. takav pravni posao ne bi konvalidirao. ukoliko je to predviĎeno propisom. trebali proizvesti. 11.BH-PRAVNICI. RAZLOZI NIŠTAVOSTI 26 WWW. osim u nekim iznimnim slučajevima predviĎenim zakonom. prema kojima će kasnije usmene dopune forma lnom ugovoru biti pravno valjane: 3. a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana. krugu osoba koje su ovlaštene da ih ističu. Ništavost nastupa ex lege. dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. tj. POJAM I KARAKTERISTIKE NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA Ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi. pravni posao može biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom općinske uprave.WWW. 2. roku isticanja i posljedicama koje izazivaju. dokazivanja i upisa u javni registar. Ako je oblik ugovora propisan zakonom. utuživosti. Moguća.COM . Ukoliko je oblik ugovora odreĎen voljom stranaka. Ništavost nastaje ex tunc. Usmeni dodaci pisanom ugovoru. Ovjera potpisa ne znači da se time potvrĎuje autentičnost sadržaja (teksta) isprave. 4. Dozvoljena osnova. S njima se postupa kao da nisu ni zaključeni. pa potvrĎena izjava ima istu važnost kao i javna isprava sastavljena na sudu. Nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima.COM ovog oblika. Pravna i poslovna sposobnost subjekata. Forma pravnog posla (ponekad). pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku. Ovjeravanje potpisa. Ovjeravanjem potpisa potvrĎuje se da potpis na nekoj ispravi potiče od odreĎene osobe. Valjano i saglasno očitovanje volje. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 1. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova. javni bilježnici i ovlaštene osobe u trgovačkom društvu. ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. 5. razlozima koji ih uzrokuju. Razlike su u njihovim karakteristikama. a sud o njoj vodi računa po službenoj dužnosti (ex officio). 4. Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne tačke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno. Oblik se najčešće traži radi valjanosti. Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olakšavaju obaveze neke ugovorne strane.BH-PRAVNICI. Ovjeravanje potpisa vrše organi državne uprave. 2.od trenutka zaključenja pravnog posla. 3. Ako bi naknadno otpao uzrok ništavosti. NIŠTAVOST 1. Važno je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništavost ugovora koje su zaključile. solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da značaj javnih isprava. a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. dozvoljena.

Nesvjestan nesklad postoji u slučajevima kada stranka nesvjesno očituje ono što u stvari ne želi. ili o predmetu obveze (činidbi).COM Razlozi ništavosti su: poslovna nesposobnost stranaka. obaveza prestaje. Subjektivno nemoguća je činidba koja se u stvari može izvršiti. izazivaju nevaljanost pravnih poslova. Subjektivna nemogućnost činidbe izaziva samo odgovornost dužnika za neispunjenje preuzete obaveze. prisilnim propisima i moralu društva. neodre Ďenost ili neodredivost činidbe Nemogućnost činidbe je razlog ništavosti pravnog posla ako je činidba bila objektivno nemoguća u vrijeme zaključenja posla (impossibilium nulla obligatio est).COM . Sve nabrojane mane volje. kao važeće će se uzeti ono što je očitovano.WWW. nedopuštenost. Nesporazum može biti o prirodi ugovora koji se sklapa. Školski primjer i šala. 2. U okviru pojma nedopuštenosti razlikuju se 27 WWW. 3. To su slučajevi školskog primjera. o osnovi. Ne proizvodi pravne učinke. neodreĎenost odnosno neodredivost činidbe. nepostojanje ili nedozvoljenost osnove. ukoliko je ta saglasnost predviĎena statutom ili ugovorom pravne osobe. Dakle. Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom. prijetnje i mentalne rezervacije. Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su širim pojmom koji se naziva mane volje. Ništav će biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zaključi bez saglasnosti odreĎenog organa u pravnoj osobi. a prikriveni disimuliranim poslom. ali je ne može izvršiti osoba koja se na to obavezala. prevare trećeg lica ili u neku drugu svrhu. Nesporazum (dissensus). Simulacija. U suprotnom. Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. Nedopuštenost činidbe postoji ako je ona protivna načelima društvenog ureĎenja. Prividni posao naziva se simuliranim. a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. šale. Poslovna nesposobnost stranaka. Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova. Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojećim.BH-PRAVNICI. te ponekad nedostatak potrebne forme. Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa. Pod objektivnom nemogućnošću se misli na radnju koju niko ne može izvršiti. U ovakvim slučajevima iz potrebe zaštite interesa trećih lica i sigurnosti pravnog prometa. Može biti apsolutna i relativna. Dužnik će u tom slučaju odgovarati za štetu ako je nemogućnost nastupila njegovom krivicom. a druga strana za to ne zna. Nesklad može biti svjestan i nesvjestan. Tipični slučajevi ovog nesklada su zabluda. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona u stvari neće. Svjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja postoji u slučajevima kada stranka namjerno očituje nešto što u stvari neće. simulacije. nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. Simulirani posao je ništav. Ništavost pravnih poslova uzrokuju slijedeće mane volje: 1. kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao. pod manama volje podrazumijevaju se slučajevi nesaglasnosti između volje i očitovanja. nedozvoljenost. osim mentalne rezervacije. Posao sklopljen u šali može biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. Naknadna nemogućnost ne izaziva ništavost posla. nemogućnost. Pravni posao takvog sadržaja je ništav. neznanje. nesporazum i prevara. Nemogućnost. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. Ništavi su pravni poslovi koje zaključe osobe mlaĎe od 18 godina i punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti. a uistinu ne žele nikakav pravni posao. Izuzetak su maloljetnici sa navršenih 15 godina života koji su stupili u radni odnos.BH-PRAVNICI. Dakle.

te ako su se stranke sporazumjele da forma bude uvjet valjanosti.WWW. Na objektivni pojam kauze nadovvezuje se subjektivni element – dozvoljena osnova.COM .BH-PRAVNICI. kauza ili objektivna svrha ugovora. pravna osnova. DJELOMIČNA NIŠTAVOST Ništavost neke odredbe ne povlači ništavost cijelog ugovora u slučaju kada ugovor može opstati bez te ništave odredbe. a posebno kod ugovora. Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari. odnosno mora postojati. kod pravnih poslova općenito. NeodreĎena činidba neće izazvati ništavost. Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svom sadržaju ili cilju protivan prisilnim propisima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane. U tom slučaju sud odreĎuje da stranka općini u kojoj ima boravište preda sve što je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla. povrat u prijašnje stanje je osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora. U našoj teoriji preovladavaju objektivna gledišta o osnovi.izvršena je neka usluga). Forma se za valjanost pravnog posla traži samo u izuzetnim slučajevima: ako zakon to izričito propisuje. Nedostatak potrebne forme . što znači da se može dokazati. Kauza je pravno izražena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvršenjem ugovornih obaveza. Neodređenost ili neodredivost činidbe. Ako povrat nije moguć. Dakle. najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zaklj uči ugovor i preuzme obavezu. mora se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Subjektivna svrha ne mora biti naznačena izričito. moraju se razlikovati 3 elementa: 1. U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana. Zelenaškim se smatra ugovor u kome neko za sebe (ili nekog trećeg) ugovori korist koja je u očiglednom nesrazmjeru sa onim što je on drugom dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti. Oduzimanje predmeta činidbe u korist općine može biti dosuĎeno pod istim pretpostavkama pod kojima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane za restitucijom.BH-PRAVNICI. već najjača. kauza se ne može prezumirati. a odredba nije bila ni uvjet ugovora. MeĎutim. ukoliko je odrediva. Zelenaški ugovor je u suštini vrsta nemoralnog ugovora.COM zabranjeni. odnosno kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis). a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti. kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom. odnosno uvijek jednaka za odreĎeni ugovor. To nije objektivizirana svrha. Nepostojanje i nedozvoljenost osnove. nemoralni i zelenaški pravni poslovi. Zabranjeni su pravni poslovi protivni zakonskim normama. osnova ili subjektivna svrha ugovora. ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznačava izričito. Obaveza restitucije (restitutio in integrum). ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. OdreĎena je strogim propisom (ius strictum). ili se priroda onoga što je ispunjeno protivi vraćanju (npr. a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom učini neka usluga ili korist (intentio liberalis. 3. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI 5. animus donandi). nemoralni su protivni moralnim normama odreĎene društvene zajednice. tj. ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava. Osnova se definira kao pravni cilj kome stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora. Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane. Mora postojati u svakom ugovoru. Ništavost pravnog posla izaziva neodrediva činidba. 28 WWW. 2. 10.

Razlikuje se više vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris). ali pod pretpostavkama: 2. a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. zabluda u motivu (error in motivo) itd. Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30 dana od dana saznanja za pomenute činjenice. O prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kada jedna strana. 4. od kojih prvenstveno javni tužilac i pravobranilac. dakle ugovorne strane i treća lica. ili ako ga je ograničeno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. pravo na odustanak se gasi. psihička prisila (vis compulsiva) i fizička sila (vis absoluta) koaj podrazumijeva izvršavanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja i radi iznuĎivanja očitovanja volje. MeĎutim. Da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzročnoj vezi sa sklapanjem posla čije se poništenje traži. Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. predočavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane. pobojni pravni poslovi konvalidiraju. Pobojnost ne nastupa ex lege. ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka. Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja. POBOJNOST Pobojni (relativno ništavi) pravni poslovi proizvode pravne učinke. dok se zabluda o činjenicama uvažava. RAZLOZI POBOJNOSTI Ograničena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u slučaju kada ograničeno sposobna osoba zaključi pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. tzv. ali se mogu poništiti u predviđenom roku i iz propisima predviđenih razloga. zabluda o činjenicama (error facti).querella nullitatis. zbog čega ona zaključi određeni pravni posao. već na zahtjev strane u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. Ako protekne rok za njihovo poništenje. Mora se podići tužba na pobijanje. Vrijeme isticanja nije ograničeno. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 29 WWW. Zabluda (error) je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti.COM 11.BH-PRAVNICI. zabluda i prevara.WWW. Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost. Svaka zainteresirana osoba može se pozivati na ništavost. Da je prijetnja postojala u vrijeme zaključenja posla. suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru. Posljedice poništenja nastupaju ex tunc. Osim odustajanja. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je skrivila sklapanje ništavog pravnog posla. ili treća osoba. Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti.COM . Da je prijetnja bila nedozvoljena. a iznimno i na motive koji su bili odlučni za preuzimanje obaveze. Očitovanje iznuĎeno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja.BH-PRAVNICI. Strana koja je zaključila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tražiti poništenje. B. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla može se nazvati pravnoposlovnom zabludom. 3. Zabluda u pravu se po pravilu ne uvažava. kao ni zabluda u motivu. a pravo na isticanje ništavosti se ne gasi. Razlikuje se prijetnja kao tzv. što znači od dana zaključenja. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ništavosti. U načelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente.

Pretežno se prihvata u nasljednom pravu. koja važi na području stvarnog i obveznog prava. 8. mada je razlika meĎu njima vrlo teško ustanovljiva. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pažnja dobrog privrednika. ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona). Neskrivljenost zablude. Teorija povjerenja. Pravnoposlovna zabluda može se podijeliti na 2 vrste: 7. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: 2. osobu sa kojom se sklapa pravni posao. 4.COM različite vrste zablude. razlikuju se 3 teorije: 4. ne bi ni sklopila ugovor. uopće se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjeći zabludu da je upotrijebio običnu pažnju.BH-PRAVNICI. okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučujućim. već je volja stvorena i očitovana zato što je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla.WWW. a strana koja je u zabludi inače ne bi sklopila posao takvog sadržaja. Ovo se isključivo odnosi na besplatne pravne poslove. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pažnjom koja se zahtijeva u prometu. Centralni problem kod odreĎivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. podrazumijeva da se redovno uvažava ono što je očitovano. Prema općeusvojenom modernom konceptu zablude. prema kojoj je bitno ono što se htjelo. Danas je ova teorija uglavnom napuštena. 6. a ne ono što se očitovalo. 3.ako je bila odlučujuća za preuzimanje obaveze. Teorija volje.COM . a naravno ni sadržaj tog akta. 5. prema kojoj je važno ono što se očitovalo. Prema klasičnom shvatanju. 5. Teorija očitovanja. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost.BH-PRAVNICI. Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla. kriterij razlikovanja je subjektivni (psihološki). Izuzetak je slučaj kada je druga ugovorna strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije ni bilo. pravni posao zaključen u zabludi bio bi valjan. Učinak zablude Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena. U ovom slučaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja. a u ostalim pažnja dobrog domaćina. U njemačkoj teoriji se smatra da uopće nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Bitna zabluda je ona bez koje se posao uopće ne bi zaključio. Samo u slučaju spora se ispituje i pod odreĎenim pretpostavkama 30 WWW. Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji čak i u slučaju grube nepažnje. bitna svojstva predmeta – misli se na predmet koji je objekat činidbe davanja. Bitnost zablude. odnosno da je stranka znala činjenicu za koju je bila u zabludi. tj. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u očitovanju: u jednom slučaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno očitovanje. pobudu koja je bila odlučna za preuzimanje obaveze. Kada je u pitanju odnos izmeĎu volje i očitovanja u smislu pravnih učinaka. U drugom slučaju stranka je htjela sam akt očitovanja. Izuzetak postoji u slučaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. Poslovna zabluda u uţem smislu. ali nije htjela sadržaj koji je tim aktom izjavila. zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. Prema ovoj teoriji. Zabluda u očitovanju postoji kada stranka izjavi nešto što ne odgovara njenoj pravoj volji. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. mora biti bitna i neskrivljena. koje zastupaju Savigny i Zitelmann.

pobijanje izvan stečaja. Do pobijanja može doći ako su se uz opće. kod zablude će se uvažiti prava volja stranke ukoliko se dokaže da je zabluda bitna i neskrivljena. odnosno propuštanja radnje.namjere ili nepažnje dužnika). druga ugovorna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete. 31 WWW. 9. a sa ciljem sklapanja pravnog posla. pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bio poznat dužnikov dolus. Smisao načela je da se osigura maksimalna ekvivalentnost vrijednosti činidbe i protučinidbe. zavisi prvenstveno od mogućnosti dokazivanja posebnih pretpostavki (tj. Dakle. Radi se o običnoj nepažnji (culpa levis). Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje.COM . Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane. tako i pasivnim držanjem (svjesnim propuštanjem da se druga strana upozori na zabludu). Ako zbog zablude doĎe do poništenja ugovora. a koja će se paulijana upotrijebiti u konkretnom slučaju. mogu biti ništavost ugovora.WWW. Za pravnu radnju koja se pobija. Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se Paulijanska tužba (actio Pauliana). Načelo jednake vrijednosti činidbi (davanja. da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa) podiže se kad dužnik nije znao. ispunile i posebne pretpostavke koje se tiču vrste pravnog posla koja se pobija. bitno je da zbog nje dužnik postaje insolventan. Svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu. odnosno pravni posao. Dolozna paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa). te rok za podizanje tužbe. Namjeru čine znanje i volja. Ako dužnik zna da će svojim raspolaganjem štetiti vjerovniku. Razlikuju se 4 vrste paulijanske tužbe: 3. Vjerovnik može imati pravni interes pobijati samo onu radnju. Može se učiniti kako aktivnim ponašanjem.COM uvažava ono što se htjelo. mogućnost raskida ugovora ili pobojnost ugovora. ima pravo pobijati radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. To je slučaj kad dužnik nije postupio sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva. Tužba se podiže u roku od godine dana od poduzimanja.BH-PRAVNICI. Posljedice narušavanja načela ekvivalentnosti činidbi. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i očitovanja ima iste učinke kao i zabluda. pri čemu se ne traži bitnost zablude. bez obzira na krivicu stranke u zabludi. tj. odreĎene subjektivne okolnosti na strani dužnika ili protivnika pobijanja. pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. Posebna pretpostavka za ovu tužbu je consilium fraudis. Naknadno saznanje ne škodi (malae fides superveniens non nocet). Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane. Osim consilium fraudis-a. Povreda načela jednake vrijednosti činidbi.BH-PRAVNICI. ostvario je oba elementa namjere. ili je održava u zabludi. Pretpostavke za uspješno pobijanje su dospjelost vjerovnikovog potraživanja i pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. odnosno ako zbog njenog izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja. Stranka koja je prevarom navedena na zaključenje pravnog posla ima pravo zatražiti njegovo poništenje i naknadu štete. Potraživanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovlašten zahtijevati njegovo ispunjenje. čije pobijanje zaista omogućava namirenje njegovog potraživanja. te instituta prekomjernog oštećenja. To je tzv. ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku. zavisno od intenziteta narušavanja. prestacija) je jedno od osnovnih načela obveznog prava. odnosno da odstupanja ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru.namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika.

ugovor o darovanju. U tom slučaju suugovaratelj može tražiti vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. Npr. nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti.WWW. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja. TakoĎe se može tražiti povrat onoga što je namjerno uništeno ili otuĎeno. bez obzira što strana u zabludi nije kriva za svaoju zabludu. Posljedice nastupaju ex tunc. POSLJEDICE PONIŠTENJA Posljedice poništenja su restitucija i odgovornost za štetu. Kod pobojnosti stranke svojim sporazumom mogu odnose restitucije drugačije odrediti. Od pobijanja su isključeni uobičajeni pokloni. Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom. 24. kod zablude druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu štete. Osoba sa kojom je zaključen pravni posao. Porodična paulijanska tužba (actio Pauliana familiaria) predviĎena je za slučaj kad dužnik zaključi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili srodnika. Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti.COM 17. beskamatni zajam. to su stranke u poslu. a na štetu vjerovnika. ako su srazmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. npr. Singularni sukcesori te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odreĎena korist). jer se neoborivo prezumira da su dužnik i osoba u čiju korist je raspolaganje učinjeno.BH-PRAVNICI. KO I U KOJEM ROKU MOŢE TRAŢITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA Načelno. Ugovaratelj na čijoj strani je uzrok pobojnosti odgovara suugovaratelju za štetu. a iznimno i neke treće osobe. tj. 4. tužba se može podići bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao može pobijati. pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poništenje. Tuženi može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu prema vjerovniku.da se ispunjeno ne vraća do trenutka poništenja. a najkasnije 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Od stranaka poništenje može tražiti ona u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. odricanje od nasljedstva itd). Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih poslova je u tome što kod pobojnih nije predviĎena mogućnost oduzimanja datog ili primljenog u korist općine. odnosno osoba u čiju korist je radnja poduzeta. od zaključenja pravnog posla. Prezumira se da je bračnom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku. Izuzetak od potpune restitucije predviĎen je u slučaju da pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti. Svi rokovi su prekluzivni.COM . znali da se nanosi šteta vjerovniku. ili do 4. Univerzalni sukcesori te osobe (nasljednici ili npr. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tužbi su: 3. pod uslovom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti.stepena. rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. Presumpcija je oboriva. Ostale pretpostavke porodične pauliane su naplatan pravni posao i rok podizanja od 3 godine. ili o srodnicima po tazbini do 4.nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih) 5. Mora se raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji. 32 WWW. Kvazipaulijanska tužba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova i besplatnih raspolaganja u korist trećeg lica (npr.stepena pobočne linije. Rok podnošenja kvazipaulijane je 3 godine. Rok za zahtjev je 1 godina od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok). 8. Odgovornost postoji i u nekim slučajevima kada ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora.BH-PRAVNICI.

pravni posao će konvalidirati. Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od 33 WWW. 5. Mogućnost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane. Originarno ili izvorno sticanje prava znači da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljeĎivanjem ili sukcesijom. Konverzijom se načelno spasavaju pravni poslovi koje stranke zaključe zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. da je zabrana manjeg značenja 3. da je posao izvršen. Izuzeci su u slijedećim slučajevima: Zabranjeni pravni poslovi će konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 2. Takvo pretvaranje ništavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. konvalidiraće i u slučaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u meĎuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. ili u zakonskom roku ne podigne tužbu na poništenje. Posao koji je pobojan zbog ograničene poslovne sposobnosti stranke. a onaj koji stiče pravo naziva se pravni nasljednik ili successor.BH-PRAVNICI. Stranka u čijem interesu je pobojnost ustanovljena odlučuje da li će se koristiti pravom poništenja posla ili ne. Translativno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg auktor svoje pravo u cijelom obimu prenosi na sukcesora. STICANJE PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. Pobojni pravni poslovi u načelu mogu konvalidirati.COM . Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno sticanje. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla. D. tj. VIII – STICANJE I GUBITAK PRAVA A. Postoje 2 vrste sukcesija: univerzalna i singularna. Subjekt od koga se pravo stiče naziva se pravni prethodnik ili auctor.COM C. KONVALIDACIJA Konvalidacija je osnaženje nevaljanih pravnih poslova. Ako se odrekne tog prava. Može biti originarno i derivativno. da oštećeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos. Zelenaški pravni posao će konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: 3. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. 4. npr. KONVERZIJA Kad ništav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla. Ovdje do izražaja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse haberet – niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima.kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo. da sud udovolji tom zahtjevu.BH-PRAVNICI. a udovoljiće mu ako je to moguće. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika. Ništavi pravni poslovi u načelu ne mogu konvalidirati. meĎu strankama će važiti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su stranke željele postići i ako se može smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ništavost sklopljenog posla.WWW.

Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odreći zastare.WWW. Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je slučaj kada jedan subjekt gubi odreĎeno pravo. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prethodnik na osnovu svog dosadašnjeg prava za sticatelja osniva novo pravo.COM . tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Zastarni rok započinje prvog dana iza dospjelosti. Rok od 3 godine važi npr. MeĎutim. Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva. zatim RTV pretplatu. pravo vlasništva nikad ne zastarijeva. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći. vodu. GUBITAK PRAVA Gubitak prava je odvajanje subjektivnog graĎanskog prava od njegovog nosioca. Singularna sukcesija je prelaz pojedinačnog prava (ili obaveze) sa prethodnog na novi subjekt. zastaruju nakon 10 godina. U takvim slučajevima zastara može samo ponovo započeti. Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. 2. tj.BH-PRAVNICI. Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. grijanje. održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. a ne samo pravo na zahtjev. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo više ne može ostvariti prinudnim putem. Pravnim poslom se ne može odrediti ni da zastarijevanje neće teći za neko vrijeme.BH-PRAVNICI. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedovog zemljišta). u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo. ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme. a da ga niko istovremeno ne stiče. kao i sudskom nagodbom.COM prethodnog na novi subjekt. Rok od 1 godine predviĎen je za potraživanja za domaćinstvima isporučenu električnu energiju. Npr. Kad te okolnosti otpadnu. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći. Istek zakonom odreĎenog vremena – zastarnog roka ili roka zastare. Opći zastarni rok je 5 godina (po ZOO). a drugi subjekt istovremeno to pravo stiče. plin. odnosno nagodbom pred nadležnim organom. Može biti relativan i apsolutan. zastara se nastavlja.za meĎusobna potraživanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga. B. potrtaživanje zakupnine i naknade štete. uračunava se vrijeme proteklo prije zastoja. (suprotan institut je dosjelost). (npr. ima srazmjerno malo subjektivnih graĎanskih prava koja zastarijevaju zbog nevršenja. kao i potraživanja za PTT usluge. Nepodizanje tužbe. Relativan gubitak prava postoji u slučaju kad jedan subjekt gubi odreĎeno subjektivno pravo. niti mogu ugovorom produžiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreĎeno propisom. a mnogo rjeĎe o zastari (gašenju) samog subjektivnog prava. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. 34 WWW. ali pravo služnosti može zastariti zbog nevršenja (non usu). a proteklo vrijeme se ne uračunava. Pretpostavke zastare su: 1. Potraživanja utvrĎena pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog organa. Prekluzivni rok je strogi zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreĎene radnje. TakoĎer se nije dozvoljeno odreći zastare prije nego što protekne vrijeme predviĎeno za zastaru.

odnosno zastarjelo pravo se ne može ostvariti putem suda. Ukoliko tuženi ne istakne prigovor zastare.COM Učinak zastare. Bitno je napomenuti da sud ne vodi računa o zastari po službenoj dužnosti. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze. sud će postupiti sa tužbom ne obazirući se na zastaru. 35 WWW.BH-PRAVNICI.WWW. Dakle. ne prestaje obaveza. Obaveza se od utužive pretvorila u neutuživu (naturalnu) obavezu.BH-PRAVNICI. već pravo zahtjeva na njeno prinudno izvršenje. već isključivo na prigovor tužene strane.COM .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->