PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
I - UVOD
1. POJAM GRAĐANSKOG PRAVA GraĎansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureĎuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv graĎansko pravo potiče iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. MeĎutim, staro rimsko ius civile i moderno graĎansko pravo su pojmovi različ itog sadržaja. Težište naziva graĎansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadržaju samih odnosa. Prema tome, jedino graĎansko pravo može u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreĎeni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je izvršio već Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na položaj države, a privatno ono koje se tiče koristi pojedinaca. Bitno je istaći da je graĎansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, već je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je započeo proces sadržajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u teoriji nazivalo opće privatno pravo ili opće graĎansko pravo. U privatno pravo danas, osim graĎanskog prava, spadaju i trgovačko pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadržaj tog prava i prirodu odnosa koje ureĎuje. Ono ureĎuje uglavnom imovinsku zaštitu neimovinske sfere čovjeka. 3. NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA Posebno karakteristična su 4 načela graĎanskog prava: 15. Načelo dispozitivnosti. Načelo dispozitivnosti znači da graĎanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na području obveznog prava ovo načelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog učesnika u prometu da se odluči da li će ući u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrĎivanja oblika i sadržaja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrĎuje opće granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoračiti. U stvarnom pravu načelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja. 17. Ravnopravnost stranaka. Položaj stranaka u graĎanskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije koja je karakteristična za upravno pravo. 21. Imovinska sankcija. Sankcija je štetna posljedica koja pogaĎa onoga ko se ne drži nareĎenja ili zabrane izražene u pravnoj normi. Sankcija je takoĎer posljedica koja stiže onoga ko ne izvrši obavezu koju je preuzeo stupanjem u graĎanskopravni odnos. Sankcije su u graĎanskom pravu bile u početku lične (dužničko ropstvo). 24. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih graĎanskih prava. Subjektivno graĎansko pravo je ovlaštenje koje nastaje za učesnika konkretnog graĎanskopravnog odnosa na osnovu normi graĎanskog prava u objektivnom smislu. Mogućnost prometa subjektivnih imovinskih prava postoji jedino u graĎanskom pravu, uz odreĎene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
građanska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo) 4. SISTEM GRAĐANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema graĎanskog prava: institucijski i pandektni. Institucijski sistem potiče iz rimskog prava. Gaj u Institucijama kaže da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res – stvari) i tužbe (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajućim za graĎansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemačkoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemačkom GraĎanskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opć i dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodično pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opći dio graĎanskog prava sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima graĎanskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju oni društveni odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlaštena da od druge stranke (dužnik) traži izvršenje neke činidbe, a ona je dužna tu činidbu izvršiti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureĎuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRAĐANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GraĎansko pravo – trgovačko pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistička varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovačkog od graĎanskog prava. Monistička varijanta zadržava jedinstvenost graĎanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. GraĎansko pravo – porodično pravo. IzmeĎu graĎanskog i porodičnog prava postoje sličnosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama ureĎivanja tih odnosa. Sličnost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. Priroda ostalih odnosa je meĎusobno potpuno različ ita. U porodičnom pravu ureĎuju se lični odnosi, a imovinski odnosi su podreĎeni ostvarenju ličnih prava. Metodološka sličnost je u načelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i načelu ravnopravnosti subjekata, a razlike su neprometnost porodičnih subjektivnih prava i odsustvo imovinske sankcije u porodičnom pravu. GraĎansko pravo – radno pravo. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio graĎanskog prava. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o službi (locatio conductio operarum). GraĎansko pravo – upravno pravo. Metode, odnosno načela upravnog prava suprotni su onima graĎanskog prava. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije meĎu strankama, u upravnom pravu važi načelo subordinacije, umjesto načela prometnosti načelo neprometnosti i delegacije nadležnosti, umjesto imovinske sankcije preovladava lična sankcija. U upravnom pravu preovladavaju kogentne, a u graĎanskom dispozitivne norme. GraĎansko pravo – meĎunarodno privatno pravo. MeĎunarodno privatno pravo ureĎuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi sa tzv.meĎunarodnim obilježjem. Npr.ugovor o prodaji

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca važi relativno jer može odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag. Ustavom se ureĎuju temelji pravnog. Naziv “meĎunarodno” to pravo nije dobilo zato što je zaista meĎunarodno. Pod zakonom se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani način.BH-PRAVNICI. ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije već proizvele. zbog sporne prirode stečenih prava Roubier je postavio novu.BH-PRAVNICI. političkog i ekonomskog sistema odreĎene društvene zajednice. Ustavi sadrže relativno mali broj odredaba graĎanskog prava. Zakon je najčešći i najuobičajeniji pravni izvor. sudska praksa i pravna nauka. Retroaktivnost propisa. Propis je i svaki podzakonski akt. POJAM I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila. odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat. tzv. već zato što ureĎuje privatnopravne odnose sa meĎunarodnim obilježjima. U nauci o izvorima poznata je podjela na državne i društvene izvore prava. ako je raniji propis odreĎivao da se poslovna sposobnost stiče sa 18 godina. Zakoni. ali svaki propis ne mora biti zakon. a koji sadrži apstraktno.modernu teoriju prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa. Postavlja se pitanje koje će nacionalno graĎansko pravo biti primijenjeno u konkretnom slučaju. opće pravno pravilo. Norma je heteromna. Za naše graĎansko pravo karakteristično je da ono nije u cjelini ureĎeno novim zakonima. Npr. osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu imaju 20 godina bi po klasičnoj teoriji stečenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje. posebno zakon. propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijeĎali stečena prava pravnih subjekata. dok bi po modernoj teoriji 4 WWW. Ono je unutrašnje pravo države. II . U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Izvori graĎanskog prava su propisi. 2. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna.WWW.kolizijskih pravila. pravni običaji. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis.autonomno pravo karakteristični su samonormiranje meĎusobnih odnosa i akcija članova odreĎenih asocijacija. Prema teoriji stečenih prava. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje pokušavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa. MeĎutim. a kasniji podiže granicu na 21 godinu.COM . Taj zadatak rješava meĎunarodno privatno pravo pomoću tzv.IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA 1. MeĎu propisima postoji rang koji odreĎuje njihov meĎusobni odnos. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku. PROPISI Propis sadrži napisano pravno pravilo. odnosno oni koji stvaraju normu u načelu su i njeni adresati. ali one imaju prvorazredan značaj. Za društveni izvor ili tzv. Norma je autonomna. Za državni izvor je karakteristično da je formalni tvorac prava ustavom odreĎeni zakonodavni organ. Najznačajniji propisi su ustav i zakon.COM zaključe 2 državljanina različitih zemalja na teritoriji treće države. Svaki zakon je propis.

ali bi pravni poslovi koje su zaključili nakon navršene 18. 3. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednačavanja poslovne prakse učesnika u pravnom prometu. stalna i jednolična. ali se sudija u konkretnom slučaju ne može pozvati na neko naučno djelo kao na zakon.godine bili i dalje valjani.GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS 1.COM . PRAVNI OBIČAJI Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se formirala u društvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrĎenog shvatanja. 4.BH-PRAVNICI. tj.WWW. Time se stvara mogućnost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama. 5 WWW. III .trgovački običaji. 2. d) psihološki (opinio iuris sive necessitatis). 3. Pravni običaji su izvor našeg graĎanskog prava Na području obveznih odnosa primjenjuju se tzv. POJAM I POSTANAK GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA GraĎanskopravni odnos je društveni odnos koji je ureĎen pravnim pravilima graĎanskog prava. Pravni običaj kao izvor prava mora sadržavati 2 elementa: c) materijalni. Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana. Pravni običaji su subordinirani zakonskom pravu jer važe samo onda ako ih zakon priznaje. a zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. Materijalni društveni odnos postaje graĎanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graĎansko pravo prizna i uredi.uvjerenje da se radi o općeobaveznom pravilu ponašanja. U suprotnom. Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih običaja: 2. tj. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira općeobavezna pravna norma. PRAVNA NAUKA Pravna nauka je takoĎer samo indirektan izvor prava. Pretvaranjem faktičkih društvenoekonomskih odnosa u graĎanskopravne odnose omogućava se privredno kretanje. Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti. koji pokazuje da je društvena praksa koja se manifestuje kao vršenje ili nevršenje odreĎenih radnji dovoljno česta.BH-PRAVNICI.COM izgubili poslovnu sposobnost. a pravni običaj nije protivan načelima na kojima se zasniva pravni poredak odreĎene zajednice. Pravni običaji su supsidijarni pravni izvor. Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se općim uzansama. već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti. U prvom redu se javlja kao faktički. materijalni društveni odnos. 5. te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednačavanje sudske prakse. u obzir dolaze samo ako odreĎeni odnos nije u cjelini normiran propisom. radi se o posebnim uzansama.

Takvi dogaĎaji nazivaju se i pravnim dogaĎajima (npr.ako je neko zaista umro. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu. sposobnost nasljednika za nasljeĎivanje. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne činjenice se dijele u 2 osnovne vrste: prirodni dogaĎaji i ljudske radnje. subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke. za razliku od krivičnih. Društveni odnosi daju graĎanskom pravu sadržaj. Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. 6 WWW. 5.roĎenje. svaka pravna osnova je pretpostavka. Takvi učinci su postanak. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano subjektivno graĎansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa. živi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja. Prirodni dogaĎaji postaju pravne činjenice kada pravo za njih veže pravne učinke.COM IzmeĎu društveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graĎanskih prava sa druge strane. Dijele se na dozvoljene (pravne radnje) i nedozvoljene (delikti). dok u običnom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se nešto dogodilo ili ne. pretpostavke za oporučno nasljeĎivanje su: smrt ostavitelja. To je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. a u vezi s tim postanak.COM . 4. Pravne činjenice se dijele s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graĎanskopravnog odnosa. Naime. pravna osnova. 3. a graĎansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku. U graĎanskom pravu radi se o graĎanskim deliktima. u graĎanskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva činjenica koja se sigurno dogodila i čije postojanje se uvijek može dokazati. postoji uzajamno djelovanje. Dakle.BH-PRAVNICI. promjenu ili prestanak pravnog odnosa. a potrebna je da bi nastao.BH-PRAVNICI. Npr. promjena ili prestanak graĎanskopravnog odnosa. smrt. Npr. Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odreĎenog nasljednika na nasljedstvo oč igledno je postojanje oporuke u njegovu korist. oporuka u korist odreĎenog nasljednika. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S obzirom na funkciju. protek vremena itd). imovina. Pretpostavka je pravna činjenica koja je zaista kao činjenica realno nastala u stvarnosti. MeĎu pravnim radnjama najvažniji je pravni posao. pravne činjenice se mogu javljati kao pretpostavka. ona se naziva pravnom osnovom. prestanak ili promjenu subjektivnih prava. PRAVNE ČINJENICE Pravne činjenice su činjenice za koje pravo veže postanak. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci. tada je ta pravna činjenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva. promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos. promjena ili prestanak subjektivnih građanskih prava.WWW. presumpcija i fikcija. Prema tome. ali svaka pretpostavka nije pravna osnova.

Pri tome se mora voditi računa o slijedećem: 2. Dijete se zaista mora roditi živo. a pravna osoba bi prestala postojati). Dijete u majčinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. ali ne mora imati i jednak stepen poslovne sposobnosti.BH-PRAVNICI. IV . U suprotnom otpadaju sve pravne posljedice fikcije. promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. Neoboriva presumpcija znači da se neka činjenica smatra po propisu kao dokazana. Pravni subjekt može biti fizička osoba i pravna osoba.poznavanje stanja u zemljišnim knjigama). Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost. za deliktnu sposobnost traži se odreĎeni stepen svijesti (mogućnost samoopredjeljenja). a protivdokaz uopće nije dozvoljen (npr.COM . Osim pravne presumpcije koja se uvijek može oboriti dokazom. Fizička osoba postaje roĎenjem. Takva činjenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris). A. Kod nasciturusa se služimo fikcijom “onaj ko će se roditi uzima se kao da je već roĎen”. Fikcija je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi. Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta.SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. Čovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje (robovlasništvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti). POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. već samo ona za koju propis to dozvoli. Ponekad se ukazuje potreba da se neroĎenom djetetu sačuvaju neka prava. ali se svojstava ne može sama odreći.WWW. PRAVNA. Dok se za poslovnu sposobnost traži pravno relevantna volja pravnog subjekta. već svojstva. POSTANAK I PRESTANAK FIZIČKE OSOBE Fizička (prirodna) osoba je živ čovjek kao subjekt prava. Razlika je u tome što se osoba može odreći svojih subjektivnih prava. Fikcija mora ići u korist nasciturusa. FIZIČKA OSOBA POJAM. ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati. postoji i tzv.BH-PRAVNICI. Deliktna sposobnost (uračunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. Za pravni subjekt često se koristi izraz osoba (lice). Kao presumpcija se može tretirati samo ona pravna činjenica koju je propis odredio. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost. on bi prestao biti pravnim subjektom (čovjek bi sa pravnog gledišta postao stvar.COM Presumpcija je pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže suprotno. 3. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim očitovanjima volje stiču prava i obaveze. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). 7 WWW. I za fikciju važi načelo da se ne može fingirati svaka pravna činjenica.

a dijelom na germanskom i drugim običajnim pravima evropskog kontinenta. društvene tvorevine nisu personae. koji kolektiv više psihologizira. OSNOVNE PRAVNE TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 5. jer nisu bića koja imaju vlastitu volju. Dakle. pravo se služi presumpcijom smrti koja se u našem pravu pojavljuje u vidu proglašenja nestale osobe umrlom. Duševno zdravlje se presumira. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti. ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. jer su sve ostale teorije nastale kao plod kritičkih osvrta na tu teoriju. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIČKE OSOBE Poslovna sposobnost fizičke osobe ima 3 stepena: puna i ograničena poslovna sposobnost. Prema ovoj teoriji. Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu. i) Ograničena ili djelomična poslovna sposobnost. koja je živi organizam. Osobe koje su navršile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zaključili brak). već to za njih čine njihovi zakonski zastupnici. Punoljetna osoba može sama sklapati pravne poslove.BH-PRAVNICI. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlaĎi od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti. Teorija fikcije. Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ograničenom poslovnom sposobnošću važe tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te osobe. PRAVNA (JURISTIČKA OSOBA) Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.COM . Maloljetnik izmeĎu 7 i 14 godina života nije deliktno sposoban. c) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stiče se po našem pravu sa navršenom 18. Deliktna sposobnost nastupa sa navršenom 14. te poslovna nesposobnost. 6. Teorija fikcije danas se naziva klasičnom teorijom. B. a usljed zakonom odreĎenih razloga. Taj pravac. Maloljetnik koji je navršio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je duševno zdrav. m) Potpuna poslovna nesposobnost. veže se uz Zitelmann-a.godinom života.WWW. Osobe koje su potpuno nesposobne ne mogu uopće same sklapati pravne poslove. Pravni posao koji sklapa osoba ograničene poslovne sposobnosti zove se šepavi pravni posao (negotium claudicans). ali će iznimno biti ako se dokaže da je pri činjenju graĎanskog delikta bio sposoban za rasuĎivanje. U slučaju da se ne zna da li je osoba čije pravne odnose treba razriješiti živa ili mrtva. 8 WWW. dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva jurističkom osobom.COM Fizička osoba prestaje smrću. Smrt znači i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. Tu se samo zamišlja da persona postoji.godinom života. kao i čovjek. Potvrdne teorije c) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojećom kolektivnom osobom.BH-PRAVNICI.

Teorija ne može pružiti pravni kriterij koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi. 16. Organizacija mora imati zasebnu imovinu. Brinz je počeo učiti da prava ne pripadaju samo nekome. Brinz je postavio teoriju o “namjenskoj imovini”. ali sa odreĎenim ciljem. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmeĎu vlasništva u ekonomskom i pravnom smislu. legislative i prakse pokuša izvući ono zajedničko. Moguća su 3 praktična rješenja pitanja sticanja pravnog subjektiviteta. Po ovoj teoriji. čiji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina namijenjena. Budući da njima ne treba nikakav pravni subjekt. prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. da treba priznati sva prava pravnoj osobi. te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasništva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom. odnosno da je potpuno nepotrebna. Subjektivitet fizičkih i pravnih osoba je jedinstven. f) Teorija destinatora. u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba. d) Teorija pravne realnosti prihvaćena je i razraĎena od strane francuske civilističke doktrine. Obzirom da je i teoretski neodrživo učenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta. U prvom slučaju radi se o korporaciji. 9 WWW.COM Osnovna zasluga organske teorije je u tome što je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. odvojenu od imovine članova. g) Teorija kolektivnog vlasništva. a u drugom o zavodu ili zakladi. čiji je autor Hauriou. Ova teorija pravne ili tehničke realnosti naglašava 2 osnovna načela: da treba priznati postojanje pravne osobe čak i u slučaju zakonske šutnje. supstrat osobnosti može biti odreĎeni skup pojedinaca ili odreĎena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba. Društvena tvorevina mora imati trajnu i čvrstu organizaciju. POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka društvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 2. MeĎutim. 4. Krupan nedostatak joj je što je poistovijetila organizam i organizaciju. 8. Njen autor. ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen. e) Teorija ustanove ili institucije. smatra se da Brinz nije ništa doprinio nauci o pravnoj osobi. Kolektiv postaje ustanova i automatski stiče pravnu sposobnost čim postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva. francuski teoretičar Planiol.WWW. h) Druge odrične teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uopće. Teorija realne egzistencije može se postaviti ako se kao rezultat općih napora nauke. Supstrat osobnosti može biti živo ljudsko tijelo i u tom slučaju se pravni subjekt javlja kao fizička osoba.COM . 3.BH-PRAVNICI. To su imovinske mase bez subjekta. Odrične teorije e) Teorija namjenske imovine. čaki preko zakonskog teksta. Umjesto pravne osobe.BH-PRAVNICI. Sticanje pravne sposobnosti (subjektiviteta). došao je na ideju da pravna osoba ne postoji. već da mogu pripadati i za nešto. pravna ustanova je društvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odreĎene ideje.

odnosno svrha pravne osobe. Za fizičku osobu se kaže da ima opću pravnu sposobnost. U statutu je izražena tzv. Buduć i da je u statutu izražena volja pravne osobe. postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom slučaju. Postoji odgovornost gdje se traži krivica. nadležni organ mora izvršiti registraciju u slučaju da su ispunjene zakonske pretpostavke. Ako je organ pravne osobe fizička osoba. koje je karakteristično za pravne osobe. za pravnu ne.COM . on uvijek ima oblik. meĎutim ona nema konstitutivni karakter. Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. VRSTE PRAVNIH OSOBA 10 WWW. odnosno ugovor. krivica pravne osobe prosuĎivaće se po krivici njenih organa. Po sistemu koncesije. Statut.BH-PRAVNICI. što se vidi iz statuta. odnosno odreĎena prava korisnika. dolazimo do slijedećih zaključaka: Kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno. a pravna osoba u okviru onoga što joj je odreĎeno statutom pravne osobe. organizacija dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa. Ako sa stanovišta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fizičku i pravnu osobu. Ako se traži krivica. Po sistemu normativnog akta društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na 2 načina: direktnim propisom kojim se osniva tačno odreĎena pravna osoba ili odreĎivanjem pretpostavki koje neka organizacija mora ispuniti da bi postala pravna osoba. Tijelo ili organ je fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju vollju. Za fizičku osobu je karakteristično stepenovanje poslovne sposobnosti. kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. MeĎutim. Statut ili ugovor o osnivanju nužno sadrži i unutrašnju organizaciju pravne osobe.COM Po sistemu slobodnog udruživanja. a često i snagu pravnih propisa. Tu se odreĎuje cilj. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe polazna je osnova i za priznavanje njene deliktne sposobnosti. kao i odgovornost za štetu bez krivice.WWW.akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt. Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe (npr. Nadležnom državnom organu mora se podnijeti prijava.BH-PRAVNICI. POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna osoba svoju dinamičku volju izražava preko svojih organa. Pravna sposobnost stiče se tek registracijom. već akt fakulteta). Za fizičku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti.statička volja pravne osobe. a time i obim pravne sposobnosti. Isto važi i za ugovor o osnivanju pravne osobe. pravna osoba nastaje organiziranjem. Taj akt daje se po diskrecionoj ocjeni i naziva se odobrenjem. Fizička osoba djeluje u okviru onoga što nije zabranjeno. Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. Kod pravne je suprotan slučaj. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizičke osobe šira je od pravne sposobnosti pravne osobe. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. za krivicu se traži uračunljivost. a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost. mora predvidjeti i članska prava. Ako je organ pravne osobe kolektivan.

Tipične korporacije su dioničarska društva.COM Postoje 4 osnovne vrste pravnih osoba: pravne osobe javnog prava i pravne osobe privatnog prava. DPZ i društvene organizacije. Najvažnije društvene pravne osobe tog perioda su država. Period 1971. te udruženja graĎana. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vrši se prema tzv. Kod podjele pravnih osoba na javne i privatne. U takvom slučaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju. njena pravna sposobnost nije zbir pravnih sposobnosti njenih članova. SOUR). Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasništva. te korporacije i zaklade. mada korporacija ima svoju imovinu koja je različita od imovine članova. Ustav SFRJ iz 1974. u pravne osobe javnog prava ubrajaju se država. a u privatne one koje slijede privatne ciljeve i interese. upravljanje i kontrola od strane države. supstratu i organizacijskim oblicima društvenih pravnih osoba.COM . mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na društvene i graĎanske pravne osobe. jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova. političko teritorijalne jedinice. finansiranje.godine i Zakon o udruženom radu iz 1976. RO. Normativnu osnovu čine Ustavni amandmani iz 1971. javna ovlaštenja i sl.-1988. Kako je korporacija samostalan pravni subjekt. u javne se svrstavaju one koje ostvaruju javne ciljeve i interese. U praksi je vrlo teško odrediti da li neka pravna osoba spada u korporaciju ili zakladu. Temeljni oblik organizacije društvenih pravnih osoba su bile Organizacije udruženog rada (OOUR. 1971. Zaklada je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost. Korporacija je organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koji su članovi korporacije.BH-PRAVNICI. Samoupravne interesne zajednice.godine i period nakon 1988. U periodu do 1971. Zakladom upravljaju fizičke osobe. Težište u supstratu pravne osobnosti je na skupu fizičkih osoba. ali je dominantni element supstrata njene pravne osobnosti upravo sama imovinska masa.BH-PRAVNICI. U ovom periodu bile su marginalnog značaja i tretirane su kao relikt prošlosti. jer čim bi ta djelatnost prešla odreĎenu granicu. Društvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt čija je ekonomska baza isključivo u društvenom vlasništvu. GraĎanske pravne osobe su društvene tvorevine č ija je ekonomska osnova u graĎanskom vlasništvu. različite zaklade ili zadužbine. 11 WWW. Zbog toga član neke korporacije može stupati u graĎanskopravne odnose sa svojom korporacijom. jedinice lokalne samouprave i uprave. Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u našem pravu. automatski bi njihova imovina postala društvenom.godine. U ovom periodu došlo je do značajnih promjena u definiciji.godine. javna preduzeća itd.WWW. Za korporaciju je karakteristično da se njen identitet ne mijenja promjenom članova. U graĎanske pravne osobe ubrajane su vjerske organizacije.supstratu pravne osobnosti. U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatnošću. Kao dopunski kriterij po kome se pravne osobe mogu smatrati pravnim osobama javnog prava navode se osnivanje. Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava. Zaklada se osniva aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizička ili pravna osoba. Bile su nosioci prava korištenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava. Društvena pravna osoba definirana je kao ona društvena tvorevina koja svoje ciljeve može ostvariti samo angažovanjem sredstava u društvenom vlasništvu. Prema tim kriterijima. odnosno DPZ i radne organizacije. DPO.1988.godine je period oživotvorenja koncepcije udruženog rada.

Mješovito poduzeće. Pojam “pravna moć” podrazumijeva ovlaštenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati. imovina. Prema ovoj teoriji. odlukom članova koji čine pravnu osobu. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rješavaju se u postupku likvidacije. koje posluje sredstvima u privatnom vlasništvu. tj. ZOP razlikuje 4 tipa poduzeća: 2. 2.GRAĐANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka. nestankom imetka pravne osobe. Osim toga. Privatno poduzeće. postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana. V . prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana moć volje. prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zaštićen interes.predviĎen statutom pravne osobe. zadružnom i vlasništvu fizičkih lica. odnosno dobiti. Interes je uvijek neka korist ili dobro u najširem smislu riječi. 5. Voljno-interesna teorija. stečajem. koje posluje sredstvima u zadružnom vlasništvu.godine počinje radikalnim promjenama u društveno-ekonomskom i pravnom poretku. sticanje pravne sposobnosti). Pravna osoba nad kojom se provodi stečaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka. smanjenjem broja članova ispod odreĎenog broja koji je npr.COM .BH-PRAVNICI.godine. Iheringova teorija interesa.WWW. 4. koje posluje sredstvima u društvenom vlasništvu. koja predstavlja sintezu prethodnih. je najprihvaćenija. PRESTANAK PRAVNE OSOBE Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute pretpostavke (organizacijsko jedinstvo. Normativna podloga data je amandmanima na Ustav SFRJ i Zakonom o poduzećima (ZOP) iz 1988. subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena moć volje. odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzeće. pravna osoba može prestati: propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). 3. Zadružno poduzeće. RAZLIKA IZMEĐU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU 12 WWW.vlasništvu fizičkih osoba i graĎanskih pravnih osoba.BH-PRAVNICI. Društveno poduzeće.COM Period nakon 1988. Na bazi ovih gledišta može se dati slijedeća definicija: Subjektivno graĎansko pravo su ovlaštenja koja pravnom subjektu u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graĎanskog prava. koje posluje sredstvima u društvenom. POJAM SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Najpoznatiji pokušaji definiranja subjektivnog prava su: Teorija volje njemačkog pravnika Windscheida.

Ako ponašanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlaštenika. osobne služnosti – usus. jer se može postaviti i u obliku prigovora. veza izmeĎu subjekta i objekta graĎanskopravnog odnosa izražava se pripadanjem objekta subjektu. npr. a da subjektivno pravo i dalje ostane. npr. Interes. zahtjev nije identičan ni sa tužbom. 5. FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izražavamo meĎusobni odnos pravnih subjekata u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu.COM GraĎansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odreĎeni društveni odnosi.obvezna prava. zahtjev daje mogućnost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. U subjektivnom smislu.COM . Dakle. korištenje i raspolaganje. Zahtjev može zastarjeti. U tom slučaju zahtjev dobiva oblik tužbe ili prigovora. Vlasnik može sa svojom stvari raditi sve osim onoga što je propisima zabranjeno. objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac. 4. Prenosiva i neprenosiva. Prenosiva su ona koja se mogu neograničeno prenositi sa jednih na druge pravne subjekte. ta veza se izražava putem ovlaštenja. Neprenosiva se nazivaju i strogo osobna (lična) graĎanska prava. Sa stanovišta subjekta. Najtipičnija vlasnička ovlaštenja su posjedovanje. Npr. Relativna subjektivna graĎanska prava su ona koja djeluju izmeĎu tačno odreĎenih stranaka (inter partes). 6.BH-PRAVNICI. zathjev nije identičan sa subjektivnim pravom. npr. Smisao ovlaštenja jeste u njihovom cilju. Najveći broj subjektivnih graĎanskih prava je prenosiv. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU Apsolutna i relativna. 5. Nasuprot tome. upotreba. Subjektivnom graĎanskom pravu jednog subjekta odgovara obaveza drugog subjekta. 13 WWW.pravo vlasništva i druga stvarna prava. Kada ovlaštenja posmatramo sa stanovišta cilja. Osim toga.WWW. već je samo njegov pratilac. Istovremeno. Sa stanovišta objekta. Tako je npr. Ovlaštenjem se pravno izražava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar graĎanskopravnog odnosa. usus fructus i habitatio. preko subjektivnih graĎanskih prava izražavamo i faktički odnos koji postoji izmeĎu subjekta i objekta u pravnom odnosu. da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasničkih ovlaštenja. to je skup ovlaštenja koje norma objektivnog prava priznaje subjektima u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. Apsolutna su ona koja djeluju prema svima (erga omnes). SADRŢAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Pripadanje i ovlaštenje. Dakle. ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogućnost da se od drugoga traži činjenje ili propuštanje koje istovremeno znači ostvarivanje našeg subjektivnog prava. pravo vlasništva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih. nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta.pravo vlasništva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovlaštenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odreĎene stvari. u ovlaštenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta.BH-PRAVNICI.

promijeni ili okonča građanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. opojne droge.COM . ekonomskih. STVARI 1. VI . Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uopće ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr. opoziv punomoć i. a stvar u prometu može biti i nekretnina. a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. pravo na ugovorenu kamatu. preobraţajna prava promjene graĎanskopravnog odnosa (npr.prihvat ponude.OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graĎanskopravnog odnosa su stvari. okupacija itd).COM Glavna i sporedna.lijekovi. oružje.pravo izbora kod alternativnih obaveza). Stvari ograničene u prometu su stvari čiji se promet ograničava iz odreĎenih društvenih. pravo na ugovornu kaznu. političkih i drugih razloga (npr. Preobražajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora. Po ovom kriteriju stvari se dijele na: Stvari u prometu (res in commercio) su stvari na kojima postoji neograničena mogućnost sticanja prava vlasništva.WWW. preobraţajna prava prestanka graĎanskopravnog odnosa (npr. Kao sporedna prava najčešće se javljaju založno pravo. i svih drugih imovinskih prava. Poznato je da se zemlja ne smatra robom.BH-PRAVNICI. Pod preobražajnim pravom podrazumijeva se ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje. koji su prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. PODJELA STVARI Stvari se prema različitim kriterijima mogu podijeliti u različite grupe. na troškove. 2. na plodove itd. Sporedno (akcesorno) pravo je pravo čiji nastanak. eksplozivi. Prema učincima koje izazivaju. otrovi itd).BH-PRAVNICI. Roba je pokretna stvar. otkaz ugovora. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne ostvare u tom roku). Osim termina “preobražajno pravo” koriste se i nazivi “potestativno pravo” i “pravna moć”. pravo pobijanja ugovora itd). POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu čulima primijetiti.javni putevi. Stvar u prometu nije identičan pojam sa robom. činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u odnose. A. Preobražajna prava. preobražajna prava se mogu podijeliti na: preobraţajna prava nastanka graĎanskopravnog odnosa (npr. parkovi itd). prenos ili prestanak zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava. 14 WWW.

Kriterij prirodne kvalitete. Ova 15 WWW. u slučaju propasti stvari. Ako je objekat činidbe odreĎen kao genus. cement itd.odreĎena umjetnička slika). bilo mehanički ili organski (zgrade. Značaj ove podjele posebno dolazi do izražaja u obveznom pravu. Obrnuto. traktor. jer genus ne propada (genus non perit). Kod pitanja da li se u konkretnom slučaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odlučan kriterij prirodne kvalitete.COM b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res immobiles).COM .igla). Kriterij pertinencije. Potrošne stvari su obično i zamjenjive. Pravni režim za brodove i avione vrlo je sličan onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre slične zemljišnim knjigama i stvarnih prava na njima). Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non consumptibiles). Npr. kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatrajuse nekretninama kao i samo dobro. Djeljive stvari su npr. Zamjenjive su stvari koje se u prometu odreĎuju po vrsti. usjevi itd). Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemljišta i sve ono što je sa zemljištem trajno povezano. Nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu.brašno. Kod odreĎivanja da li je odreĎena stvar potrošna ili ne. Označavaju se i terminom species (npr. Pertinencija je nekretnina po namjeni. Pokretne su stvari koje se mogu premještati u prostoru a da se pri tome ne uništi njihova bit. Kriterij posebnih ciljeva. Npr.BH-PRAVNICI. Zamjenjive stvari zovu se i generične (genus=rod). odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja struktura. rodu. broju. niti im se vidljivo smanjuje supstanca. ali nezamjenjiva stvar. šećer. ali ne mora uvijek biti tako. Ukoliko je species propala krivicom dužnika. što ne važi za pokretne stvari. Po ovom kriteriju. mjeri itd. a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non fungibiles). obveza se pretvara u odgovornost za štetu. Kod nezamjenjivih stvari. plug. Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odreĎenim individualiziranim osobinama. već se uzima u obzir i volja stranaka. Po ovom kriteriju. Značaj ove podjele prvenstveno se ogleda u činjenici da za pokretne i nepokretne stvari postoje različiti pravni režimi u pogledu sticanja vlasništva i ostalih stvarnih prava. na uzusfruktus mogu se dati samo nepotrošne stvari.WWW. Založno pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od založnog prava na pokretnim stvarima koje se zove ručni zalog (pignus). npr. instalacije. odreĎena stvar se smatra nekretninom zato što je tako odreĎeno propisom. Na pitanje da li je odreĎena stvar nekretnina odgovara se pomoću kriterija prirodne kvalitete.zemljišta. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru a da im se time ne uništi bit. Ovo razlikovanje značajno je kod stvarnih prava na tuĎoj stvari. zamjenjive stvari mogu istovremeno biti i nepotrošne (npr. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles – res non divisibiles).roĎendanska torta je potrošna. odnosno ne promijeni struktura. obveza načelno ne prestaje propašću stvari. Potrošne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstanca. kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva.BH-PRAVNICI. ne odlučuje samo objektivni kriterij već često i volja stranaka: one mogu potrošnu stvar tretirati kao nepotrošnu. što znači da je vlasnik nekretnine odredio da odreĎena pokretna stvar trajno služi ekonomskoj svrsi te nekretnine. Tu spadaju npr. vino. pertinencija se smatra nekretninom ako služi njenim ekonomskim svrhama. obveza prestaje u slučaju propasti stvari bez krivice dužnika. Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova. Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina. Nepotrošne su stvari koje se ne uništavaju prvom normalnom upotrebom.

biljka. Značaj klasifikacije stvari na djeljive i nedjeljive posebno je izražen kod razvrgavanja suvlasničke zajednice.COM .točak na automobilu). vlasnik pertinencijom može uč initi samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element). životinja itd). Kod pretvaranja neke stvari u pertinenciju odlučujuću ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari. a da pri tome ne postane njen sastavni dio. c) Odnos izmeĎu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po običnom shvatanju čine jedinstvo (npr. tj. geometrijska podjela (karakteristična za zemljište koje se linijama dijeli na više parcela) civilna podjela (podjela po vrijednosti. Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odreĎena da tajno služi ekonomskoj svrsi neke glavne stvari. ali zadržavaju fizičko postojanje. Značaj pertinencije je u tome što ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale). S obzirom na način postanka. d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizičkog postojanja zadržavaju i odreĎenu samostalnost (npr. Karakteristike pertinencije su: 1. plodovi se dijele u 3 kategorije: 16 WWW.ključ i brava). Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari moguća su zasebna prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari (npr. nož kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma. Plodovi su proizvodi koji na odreĎeni način nastaju od neke stvari. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima. Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu.kod podjele nedjeljive stvari stvar se proda pa se njena cijena podijeli).živa životinja. na način da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fizičku egzistenciju. Ako se želi da pertinencija ne bude obuhvaćena pravnim poslom. Pertinencija trajno služi svrsi glavne stvari (npr.WWW. a odreĎeni su da se odvoje od same stvari. 3. Zato npr. Plodovi (fructus).BH-PRAVNICI. 2. pri tome ne umanjujući vrijednost same plodonosne stvari.armaturna šipka u betonskom stubu). U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element. Ovdje spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost. MeĎutim. a da se time cijela stvar ne uništi (npr.BH-PRAVNICI.kamen. Nedjeljive su stvari čijom bi se podjelom uništila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne može odvojiti. To su prinosi koji se javljaju redovno i periodično. dijamant itd).točak posuĎen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasništvo). Ovakva sastavljena stvar pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu moguća posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima.COM klasifikacija posebno je značajna kod suvlasništva i obveza sa više vjerovnika i više dužnika. to se mora izričito naznačiti. koji odreĎuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). ali sporedna stvar. Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari čija podjela je propisom zabranjena. Ona je samostalna. Postoje 3 načina podjele stvari: fizička podjela (mehaničkim putem).

To je skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemogućava normalnu upotrebu cjeline (npr. 5. Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina.WWW. par cipela.pramen kose. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari. roj pčela. Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele. Fructus consumpti (potrošeni). kamate itd). biblioteka itd). ako naručimo biblioteku od 200 knjiga. gruda zemlje itd). Pod ukupnošću stvari podrazumijeva se skup fizički samostalnih i meĎusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajedničkom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom (npr.divlje voće. Fructus pendentes (viseći plodovi) su plodovi koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari. 3.plod plemenite voćke). u graĎanskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 2.šah. samonikla trava itd). Važnost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u slučaju obveza na predaju stvari. Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari. Pod redovnom cijenom stvari. 4.COM . isporučilac je obavezu izvršio nepotpuno. Redovna cijena (pretium ordinarium).zajamnina. već su to samo pojedine stvari unutar skupine. MeĎutim. podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost. Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati. Tu se kod procjene uzima u 17 WWW. S obzirom na procjenjivost stvari. Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: 2. Isto važi za savjesnog posjednika. isporučilac uopće nije izvršio obavezu. Shodno tome. Industrijske plodove ne treba poistovjećivati sa industrijskim proizvodima – robom. k) Novac i procjenjivost stvari Cijena je vrijednost stvari izražena u novčanom obliku. koja se često naziva i tržišnom cijenom. Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. f) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr. karte za igranje itd). Važno je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. 4. Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novčani ekvivalent (npr.BH-PRAVNICI. Afekciona cijena (pretium affectionis). Ukupnost (skupina) stvari (universitas rerum). Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari koji su time postali samostalne stvari. Vlasništvo civilnih plodova stiče se dosjelošću i percepcijom. Npr. Procjenjivost je mogućnost da se stvari svedu na svoj novčani ekvivalent. Ovo razlikovanje značajno je kod vraćanja plodonosne stvari vlasniku.COM d) Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez učešća ljudskog rada (npr. Vlasnik stiče vlasništvo plodova već samom separacijom. zakupnina. Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. već su i pobrani. a dobijemo samo 100. e) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz učešće ljudskog rada i prirode (npr.BH-PRAVNICI. ako naručimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela.stado ovaca. procjenjive stvari (res aestimabiles) su one čija se vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentom. a to nije učinjeno. uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasništvo stiču tek percepcijom. fructus non consumpti (nepotrošeni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi). 3. Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari.

COM . fakultativne i generičke činidbe.WWW. Subjektivna nemogućnost činidbe znači da je činidba nemoguća samo za odreĎeni subjekat. U suprotnom slučaju pretvara se u odgovornost za štetu.prvobitna nemogućnost činidbe. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika. (npr. Činidba mora biti pravno dozvoljena. činidba je objekat obaveznopravnih odnosa. Kod činidbe davanja objekat činidbe je uvijek stvar. Činidba mora biti odreĎena ili barem odrediva. Danas se novčana činidba ne smatra činidbom dadvanja zamjenjivih stvari. 3. B. individualizirana.BH-PRAVNICI. MeĎu odredive činidbe spadaju alternativne. Ako je prvobitno moguća činidba postala nemoguća bez krivice dužnika. ČINIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1. Subjektivna nemogućnost ne ukida obavezu. Djelovanje koje potiče od elementarne sile. KARAKTERISTIKE ČINIDBE Da bi se neka radnja ili propuštanje smatralo činidbom.detencije ili posjeda. već je pod odreĎenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za štetu. Č inidba čiji sadržaj nije prenos nekog stvarnog prava već npr. 5. Činidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tačno odreĎena. Činidba mora biti objektivno moguća. Ove vrste cijena posebno dolaze do izražaja kod odgovornosti za štetu. Imovinski karakter činidbe znači da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno očituje u promjeni imovinske mase jedne ili obiju stranaka. obaveza se gasi. To je tzv. ne smije se protiviti načelima društvenog ureĎenja. dati i predati nisu pravno isti pojmovi. 4. SADRŢAJ ČINIDBE Sadržaj činidbe može se svesti na 4 tipična klasična izraza: n) Davanje (dare) je činidba davanja stvari. životinje ili automata nije činidba. 2. POJAM ČINIDBE Činidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na osnovu obaveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. nije činidba na dare. MeĎutim. Obaveza ne nastaje ako je činidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguća.plaćanje novčane svote u iznosu od 50 KM). ali pravni posao sadrži podatke pomoću kojih se ona može odrediti ili su stranke ostavile trećoj osobi da je odredi. Činidba je odreĎena kada je u svim pojedinostima tačno označena.BH-PRAVNICI. 7. Činidba mora biti ljudska radnja. Pod tim se podrazumijeva da je dužnik vjerovniku obavezan pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari. Činidba mora imati imovinski karakter. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna nemogućnost činidbe naknadno otpala. 18 WWW.COM obzir samo vrijednost koju odreĎena stvar ima za odreĎeni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili vezu sa drugim subjektima. odnosno kod naknade štete. prisilnim propisima niti moralu društva. nego facere (činjenje). mora imati slijedeće pravne karakteristike: 3. već činidbom vrijednosti. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa. 6.

imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna.BH-PRAVNICI. Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u službi. q) Trpljenje (pati) je nesprečavanje tuĎe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da nismo u obveznom odnosu. koja predstavljaju aktivu. IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija se sastoji od prava. Pod ovim pojmom podrazumijeva se činidba rada. To istovremeno znači da ima obaveza koje uopće niti kao teret ne ulaze u imovinu.COM . FUNKCIJE IMOVINE 19 WWW. što omogućava promet subjektivnih graĎanskih prava. obaveze nisu samostalan dio imovine. Uvijek se pod propuštanjem podrazumijeva propuštanje vlastite radnje. Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko našeg zemljišta. Pod propuštanjem se podrazumijeva neizvršavanje odreĎenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu. dakle direktno na dijelove imovinske mase. Knjigovodstveni pojam imovine ima svoj smisao. već su one teret na pojedinim subjektivnim graĎanskim pravima. Objekat na koji se odnose subjektivna graĎanska prava redovno se može izraziti i u novčanom ekvivalentu. pravno i knjigovodstveno. Npr. obaveza da u odreĎeno doba dana neću svirati klavir kao objekat ima činidbu propuštanja (nečinjenja). koje prestavljaju pasivu. MeĎutim. VIŠEZNAČNOST POJMA IMOVINE Pojam imovine ima nekoliko značenja: ekonomsko. Takav predznak može imati samo onaj dio imovine koji se može svesti na novčani ekvivalent. a na rezultatu rada ugovori o djelu. Trpjeti se može samo tuĎa radnja.naslikati portret). sat je ušao u imovinu u obliku prava vlasništva koje pomenuti subjekt ima na njemu. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovlaštenika koji je izražen na odreĎeni način. C.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr. IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreĎenom subjektu. 5. 2. objekat naše obaveze je činidba trpljenja).COM o) Činjenje (facere). 3. sat kao materijalna stvar nije dio imovine. a time izraziti na kontu potraživanja odnosno dugovanja. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem. već dio imovinske mase nekog subjekta. i obaveza. ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom.WWW. pravo vlasništva na tom satu je dio imovine tog subjekta.BH-PRAVNICI. 4. IMOVINA 1. Npr. Dakle. To bi značilo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. MeĎutim. p) Propuštanje (non facere – nečinjenje). Po modernom shvatanju. ali ta prava moraju imati imovinski karakter. Objekt ove činidbe može biti funkcija rada (npr. Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka. (npr. Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose direktno na stvari.

promjena ili prestanak nekog graĎanskopravnog odnosa. MeĎutim.WWW. a da uprkos tome sa pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista. donošenje presude i sl. već i poslovi za gotovo (npr. 20 WWW. Nosilac imovine ne može svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe. Pravni posao je širi pojam od ugovora. MeĎutim.realna kupoprodaja). Olakšanje prometa – Pomoću imovine omogućava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina cirkulišu u prometu.COM Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. kao i poslovi raspolaganja (npr. Identitet imovine omogućava njenom nosiocu aktivno učešće u prometu. Jamstvena funkcija – Imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potraživanja. takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno. već je njihovo postojanje predviĎeno propisom. Kada bi se to dozvolilo. ne dirajući time u osnovne funkcije imovine. Nosilac može neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava može sticati a druga gubiti. pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni režim. Imovinska masa je materijalna podloga imovine. a slobodnom voljom se odreĎuje i njegov sadržaj) 3. Svaki ugovor je pravni posao. Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze. jer pravno samo dužnikova imovina može vjerovniku služiti kao jamstvo za namirenje potraživanja. U takvim ugovorima je do maksimuma izraženo načelo stranačke dispozitivnosti ili načelo autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos. pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji služe postizanju posebnih ciljeva. Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1. Identitet imovine znači da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi. ali svaki pravni posao nije ugovor. Zato npr. 2. Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe može i smije namiriti. MeĎutim. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine. bez obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz imovine).izdavanje upravnog akta. vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine dužnika ne može ić i tako daleko da se od dužnika stvori subjekat bez imovine. Me Ďutim.COM .BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Upravo zbog te funkcije imovina se može pojaviti kao objekat graĎanskopravnih odnosa. POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. KARAKTERISTIKE IMOVINE Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znači da pravni subjekt može imati samo jednu imovinu. meĎu kojima su najvažniji postanak. MeĎutim.PRAVNI POSLOVI 1. nisu pravni poslovi. ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomoću imovine. na područ ju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori.cesija). 6. VII . Bitno je napomenuti da načelo stranačke ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast.

h) Pravni poslovi me Ďu ţivima (inter vivos) i pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa). Pravni učinak koji stranke žele postići odreĎenim pravnim poslom mora biti dozvoljen. t) Formalni i neformalni pravni poslovi. odreĎene učinke za odreĎena očitovanja volje veže sam pravni poredak. Jednostrani nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr.WWW.COM . 3. prilikom realne kupoprodaje prodavač na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari. Kod besplatnih pravnih poslova ne traži se protučinidba (npr. pri sklapanju pravnog posla nastaje učinak koje su stranke htjele postići. 2. MeĎutim. Ovisno od kriterija. Kod kauzalnih pravnih poslova. iz kupoprodaje kao tipičnog kauzalnog pravnog posla zaključujemo da se tim poslom želi postići prenos vlasništva na prodatoj stvari. Dvostrani pravni poslovi (ugovori) nastaju saglasnim očitovanjem volje dviju stranaka. dvostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i dužnik (npr. Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe: jednostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik. Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba.kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i 21 WWW. ekonomski cilj. najam itd). stranke žele postići odreĎeni učinak. da bi se zauzvrat dobila kupoprodajna cijena.BH-PRAVNICI.testament). bez obzira da li je znao za takav učinak kupoprodaje.COM Kada sklapaju odreĎeni pravni posao. a kod poslova mortis causa učinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao. tako da će učinci nastupiti bez obzira na volju stranaka. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreĎen bilo propisom ili po odredbi stranaka. MeĎu ugovorima su najvažniji obavezni (obligacijski) ugovori. Kod apstraktnih pravnih poslova kauza je nevidljiva. Nije važno da li se protučinidba daje u novcu ili ne (npr.zajam. Npr. a druga samo dužnik (npr. delikt izaziva postanak graĎanskopravnog odnosa odgovornosti za štetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa. Iz samog apstraktnog pravnog posla ne možemo zaključiti svrhu njegovog sklapanja. Pod izrazom neformalni pravni posao po pravilu se danas podrazumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku. kupoprodaja. Bitni elementi pravnog posla (essentialia negotii) su oni elementi koji predstavljaju nužni minimum za egzistenciju nekog pravnog posla. Npr. pravne poslove možemo podijeliti na slijedeće skupine: d) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi. Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipični pravni poslovi.BH-PRAVNICI. Npr. s) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi.darovanje). ELEMENTI SADRŢAJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadržaj pravnog posla i to: 1.kupoprodaja). m) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi. svrha ili kauza tog pravnog posla vidljiva je već iz samog pravnog posla. MeĎutim.naplatni pravni posao je i zamjena).posudba). To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odreĎenu činidbu (npr. VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipičnim pravnim poslovima. Kod pravnih poslova inter vivos učinak nastupa još za života stranaka. Dakle. ali automatski i svi drugi učinci koje pravni poredak veže za takav pravni posao. Zbog toga delikt nije pravni posao.

ako NN umre). U suprotnom. Prirodni elementi (naturalia negotii) su elementi koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odreĎenog pravnog posla. Pravi uvjet je uvijek buduća i neizvjesna okolnost.BH-PRAVNICI. odnosno ispunjenje je izvan volje ovlaštenika (ovisi o nekom prirodnom dogaĎaju ili djelanju neke treće osobe). m) Mikstni ili mješoviti je uvjet čije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovlaštenog i o slučaju. radi se o nepravom uvjetu. h) Rezolutivni (raskidni) uvjet je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah. pa tek kasnije postao 22 WWW. obzirom da su prirodni sastojci odreĎeni propisom. Negativni uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost neće nastupiti. učinak pravnog posla prestaje. Ako nedostaje jedan od tih elemenata. tj. Takvi su slijedeći uvjeti: b) Nuţni uvjet je onaj kod koga je uvjetovana okolnost buduća. Dakle. (npr. MeĎu najtipičnije spadaju uvjet.COM .odgovornost prodavača za mane prodate stvari). c) Pravni uvjet (condicio iuris) je okolnost predviĎena samim pravnim propis ima. ali je trajanje učinka zavisno od ispunjenja uvjeta. Tim nastupom se mijenja dosadašnje stanje. 3. Ako se izjalovi do učinka pravnog posla uopće neće ni doći.COM cijena. za razliku od subjektivno bitnih. Uzgredni elementi (accidentalia negotii) su elementi koji važe samo ako ih stranke izričito ugovore. Primjer: otac ostavlja sinu imovinu pod uvjetom da se sin oženi. rok i namet. radi se o pretpostavci potrebnoj za postanak nekog pravnog odnosa. Strankama je ostavljeno na volju da u sadržaj pravnog posla unesu ili ne unesu prirodne elemente. da ne nastupi buduća i neizvjesna okolnost. ako stranke ne žele da oni važe u pravnom poslu moraju ih izričito isključiti.WWW. i) j) Afirmativan je uvjet koji traži da se nešto dogodi. ali ne i neizvjesna (npr. Dakle. MeĎutim. Negativan je uvjet koji traži da se nešto ne dogodi. meĎutim bez njih pravni posao može postojati. 5. Ovdje je važan trenutak sklapanja pravnog posla. d) Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti ni fizički niti pravno. k) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje uvjetovane okolnosti ovisno o volji uvjetno ovlaštenog. odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima. 2.BH-PRAVNICI. Kada bi se uvjet odreĎivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu. učinak pravnog posla nastaje. odnosno ispunjenje uvjeta sastoji se u djelanju ili propuštanju uvjetno ovlaštenog. takva odredba ne bi bila uvjet već pretpostavka. Bitni elementi odreĎeni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim. TakoĎer se odreĎuju propisom. UVJET (CONDICIO) Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u budućoj i neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi učinak pravnog posla. (Primjer: ako sutra otputuješ…) l) Kazualni uvjet je uvjet čije ispunjenje ovisi o slučaju. Ako se uvjet ispuni. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguć. Ukoliko se ispuni rezolutivni uvjet. tj. prirodni elementi važe po sili zakona. neovisno od volje stranaka. 4. VRSTE UVJETA Najtipičnije vrste uvjeta su slijedeće: g) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgaĎa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. karakteristično je da je to odredba koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. da doĎe do nastupa buduće i neizvjesne okolnosti.

23 WWW. ali su izvršena pod uvjetom. Sva raspolaganja uvjetno opterećenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana. MeĎutim. certus quando). npr.. Nedopušteni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednačeni sa nemogućim uvjetima. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi. Pozicija uvjetno ovlaštenog prelazi i na njegove nasljednike. Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na početne (dies a quo) i završne (dies ad quam) rokove. ROK (DIES) Rok je uzgredna odredba pravnog posla kojom se učinak pravnog posla čini ovisnim o protoku vremena.01. f) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva. njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. tj.01. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno opterećenog u vrijeme pendencije došlo do oštećenja stvari. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom. To je vrijeme neizvjesnosti. Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani.10. Učinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije. djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta.2001. “od 01.BH-PRAVNICI.”) slični su suspenzivnim uvjetima jer se učinak pravnog posla odgaĎa. koje proizilaze iz postojećeg pravnog stanja. Uvjet je odlučen ako je ispunjen (condicio existit) ili ako se izjalovio.”do 01. To znači da će sva raspolaganja prestati važiti u trenutku ispunjenja uvjeta.kada je sigurno da se više neće ispuniti (conditio deficit). tj. uvjetno opterećeni odgovara za štetu koja je nastala njegovom krivicom.učinak nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. U takvom slučaju. OdreĎeni su kalendarski (dies certus an. 7. Završni rokovi (npr. smatra se da se uvjet izjalovio. Takav uvjet je istovremeno i nedopušten. odnosno izjalovi. Ispunjenje uvjeta. DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: Vrijeme pendencije počinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni.. uvjetno opterećeni ima i za vrijeme pendencije neke obaveze. MeĎutim.2001. To su u suštini pravni poslovi s čijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao. tj. Početni rokovi (npr. e) Nedopušteni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrĎenim načelima društvenog ureĎenja ili prisilnim propisima. Razlika izmeĎu roka i uvjeta je u tome što rok ne sadrži element neizvjesnosti. ako uvjetno ovlašteni umre u vrijeme pendencije.COM . Ovaj element poslužio je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i složene. kada uvjet “visi” (condicio pendet).01. Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. to pravilo ne važi doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod suspenzivnim uvjetom. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom. To je važno jer postojanje nemogućeg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla može izazvati ništavnost samog posla. Najvažnija obaveza sastoji se u tome da uvjetno opterećeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujećenja uvjeta.WWW.BH-PRAVNICI.2002…”) slični su rezolutivnim uvjetima jer učinak pravnog posla prestaje istekom roka. 6. u ovom periodu ne nastaju pravni učinci.COM nemoguć.

odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje očitovanje pomoću znakova. Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta. Modus se može dodati isključivo besplatnim pravnim poslovima. dies incertus an.BH-PRAVNICI. Očitovanje volje znacima. ali ako se dogodi zna se kada će to biti (npr: “na NN-ov 26. odnosno drugog organa. Kod ovog očitovanja volje traži se upotreba općenito poznatih i razumljivih znakova. OBLIK OČITOVANJA VOLJE Pod oblikom očitovanja volje podrazumijevaju se različiti oblici i različite mogućnosti kojima unutrašnja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije. ali ako ga doživi datum je poznat). Ako primatelj ne ispuni nametnutu obavezu moguća su 2 rješenja: davalac ga može tužiti na ispunjenje modusa ili zbog neispunjenja modusa zatražiti natrag ono što je primatelju dato. Da bi bio punovažan. incertus quando – rok za koji je neizvjesno i hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi.COM . dies incertus an. Paraf se. ali ne i ponuda nekog pravnog posla.roĎendan” – ne zna se da li će ga NN doživjeti. Očitovanje volje konkludentnim radnjama. takoĎer vrlo često susreće. kao skraćeni oblik vlastoručnog potpisa. Kao oblik očitovanja volje imaju ograničenu upotrebu jer se njima može dati pristanak. složeni rokovi mogu biti odreĎeni na nekoliko nač ina: dies certus an. modus nije protučinidba. te vrstu pisma i jezika na kome se izražavalo. Pod usmenim očitovanjem podrazumijeva se očitovanje pomoću žive izgovorene riječi (viva vox). Ovisno o kombinaciji u kojoj se može naći element neizvjesnosti. Bitno je napomenuti da se ugovori graĎanskog prava ne potpisuju parafom. (npr: ”kada završiš fakultet”) 8. Pisano očitovanje volje. Faksimil je mehanički otisak vlastoručnog potpisa.WWW. certus quando – rok za koji je neizvjesno da li će se dogoditi. Pod pisanim očitovanjem volje podrazumijeva se očitovanje dato pomoću pisanih riječi (scriptura). 10. ali nije izvjesno kada (npr: “kada NN umre”). Po pravilu. MeĎutim. Pisano očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano ali mora biti vlastoručno potpisano. spada u indirektna očitovanja volje. incertus quando – rok koji će se sigurno dogoditi. Klasični oblici očitovanja volje su: Usmeno očitovanje volje. Modus u pravilu predstavlja odreĎeno smanjenje onoga što je sticatelj dobio na osnovu besplatnog pravnog posla.COM Složeni rokovi su oni koji u sebi sadrže element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom). Sastoji se u tome da se iz odreĎenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti 24 WWW. bez obzira na materijal na kome je pisano. Redovno se sastoji od imena i prezimena. za razliku od prethodno nabrojanih. Potpis se stavlja na kraju ili ispod teksta. Neispunjenje modusa djeluje kao nastup rezolutivnog uvjeta. NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je uzgredna odredba pravnog posla dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju nameće izvršenje neke dužnosti. Rukoznak je ranije korišten od strane nepismenih ljudi. faksimil nije dovoljan kao potpis. sredstvo kojim se pisalo.BH-PRAVNICI. rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda.

10. ili da svaka strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani. po samom zakonu ili po sporazumu stranaka. ako konkretnu ponudu ne želi prihvatiti. mjerodavan je izvornik. mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da služi kao izvornik. 4. unapr ijed traži odreĎeni oblik. Ako se pojedini primjerci ne slažu. Tipični oblici učešća organa državne vlasti kod pravnih poslova su: Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim organom. Učešće organa državne vlasti kao oblik pravnih poslova. Pravni posao sklopljen pred svjedocima. onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrĎenim okolnostima prosuĎuje koji je primjerak mjerodavan. Uži pojam od protestatio je reservatio. prema kome bi se šutnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u isključivu korist ponuĎenog (npr. posrednici i sl) dužne su izvršiti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. Pored 25 WWW. To je izjava kojom se stranka ograĎuje od toga da se neki njen čin shvati kao napuštanje prava. nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju službeni sudski jezik.darovanje). Sklopljen je u trenutku kada ga stranke potpišu. bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Šutnja ponuĎenog po pravilu ne znači prihvatanje ponude. Učešće svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne traži. Ovakav oblik često se traži za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju čitati. Postoje 2 izuzetka: 3. Takva izjava zove se protestatio.COM . protestatio je izričito očitovanje volje kojim se odreĎena osoba unaprijed osigurava od pogrešnog shvatanja njenih postupaka. Kada je ponuĎeni u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuĎačem u pogledu odreĎene robe. Najčešći oblici pravnih poslova su: Usmeni oblik pravnog posla – Kada su očitovanja volje stranaka data živom riječju ili kombinacijom izgovorenih riječi. U suprotnom se smatra da je prihvatio ponudu. a to je primjerak koji su stranke potpisale. Osoba koja je izvršila odreĎene konkludentne radnje.BH-PRAVNICI.WWW.BH-PRAVNICI. mora reagovati izrič itim odbijanjem.COM (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odreĎenu volju. Ako je potpisano više primjeraka. Posao je formalan ako se za njega. mora takvu mogućnost izričito isključiti (izjavom). Dakle. Srednjevjekovno pravilo “qui tacit consentire videtur” (ko šuti smatra se da odobrava) ne važi. Osobe koje su se ponudile da izvršavaju naloge druge osobe za obavljanje odreĎenih poslova. kao i osobe kod kojih izvršenje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati. MeĎutim. Ponekad se za punovažnost pravnog posla zahtijeva učešće organa vlasti. još uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. Neformalni pravni poslovi su oni za koje se ne traži unaprijed odreĎeni oblik. Ako stranke nisu ništa odredile. Pisani oblik pravnog posla postoji kada su očitovanja volje stranaka data pomoću pisanih riječi. Šutnja. znakova ili konkludentnih radnji. špediteri. Najčešći su oni koji se zaključuju u obliku sudskog zapisnika. Tipičan primjer je pisana oporuka pred svjedocima. U teoriji se zagovara i treći izuzetak. a ne želi da se one shvate kao očitovanje volje. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu jednu ispravu. Zbog toga treba pojmovno razlikovati oblik očitovanja volje od oblika pravnih poslova. bilo nakon već načinjene pisane isprave o pravnom poslu. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla.

2. tj. Ovjeravanje potpisa vrše organi državne uprave. 4.COM . prema kojima će kasnije usmene dopune forma lnom ugovoru biti pravno valjane: 3. Usmeni dodaci pisanom ugovoru. Valjano i saglasno očitovanje volje. Postoje 2 izuzetka od tog pravila. a sud o njoj vodi računa po službenoj dužnosti (ex officio). javni bilježnici i ovlaštene osobe u trgovačkom društvu. ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne tačke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova. Ovdje sudija ovjerava sam sadržaj isprave. 4. Forma pravnog posla (ponekad). Ovjeravanje potpisa. Potvrđivanje (ovjeravanje. trebali proizvesti.COM ovog oblika. dokazivanja i upisa u javni registar. razlozima koji ih uzrokuju. pa potvrĎena izjava ima istu važnost kao i javna isprava sastavljena na sudu. Ukoliko je oblik ugovora odreĎen voljom stranaka. Nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima. Ovjera potpisa ne znači da se time potvrĎuje autentičnost sadržaja (teksta) isprave. takav pravni posao ne bi konvalidirao. pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku. da su valjani. a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. utuživosti. krugu osoba koje su ovlaštene da ih ističu. 11. Pravna i poslovna sposobnost subjekata. Nevaljani pravni poslovi mogu biti ništavi ili pobojni.od trenutka zaključenja pravnog posla. S njima se postupa kao da nisu ni zaključeni. A. pravni posao može biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom općinske uprave. 2. Ovjeravanjem potpisa potvrĎuje se da potpis na nekoj ispravi potiče od odreĎene osobe. solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da značaj javnih isprava. 3. dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. Važno je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništavost ugovora koje su zaključile.BH-PRAVNICI. dozvoljena. ukoliko je to predviĎeno propisom. Ništavost nastupa ex lege. Razlike su u njihovim karakteristikama. RAZLOZI NIŠTAVOSTI 26 WWW. Dozvoljena osnova. 5. a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana. Moguća. Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olakšavaju obaveze neke ugovorne strane. Ništavost nastaje ex tunc. roku isticanja i posljedicama koje izazivaju. Oblik se najčešće traži radi valjanosti. Ako bi naknadno otpao uzrok ništavosti.WWW.BH-PRAVNICI. NIŠTAVOST 1. Ako je oblik ugovora propisan zakonom. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 1. odreĎena ili odrediva činidba. POJAM I KARAKTERISTIKE NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA Ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi. osim u nekim iznimnim slučajevima predviĎenim zakonom.

Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom. Ne proizvodi pravne učinke. Ništavost pravnih poslova uzrokuju slijedeće mane volje: 1. izazivaju nevaljanost pravnih poslova. šale. Posao sklopljen u šali može biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. obaveza prestaje. nedopuštenost. Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. Može biti apsolutna i relativna. Pod objektivnom nemogućnošću se misli na radnju koju niko ne može izvršiti. U ovakvim slučajevima iz potrebe zaštite interesa trećih lica i sigurnosti pravnog prometa. neznanje.BH-PRAVNICI. kao važeće će se uzeti ono što je očitovano. Simulirani posao je ništav. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. te ponekad nedostatak potrebne forme. Nesporazum (dissensus). 3. a druga strana za to ne zna. prijetnje i mentalne rezervacije. Subjektivna nemogućnost činidbe izaziva samo odgovornost dužnika za neispunjenje preuzete obaveze. Nedopuštenost činidbe postoji ako je ona protivna načelima društvenog ureĎenja.BH-PRAVNICI. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona u stvari neće. Dakle. nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. Svjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja postoji u slučajevima kada stranka namjerno očituje nešto što u stvari neće. Sve nabrojane mane volje. Simulacija. o osnovi. Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su širim pojmom koji se naziva mane volje. neodre Ďenost ili neodredivost činidbe Nemogućnost činidbe je razlog ništavosti pravnog posla ako je činidba bila objektivno nemoguća u vrijeme zaključenja posla (impossibilium nulla obligatio est). ali je ne može izvršiti osoba koja se na to obavezala. ili o predmetu obveze (činidbi). Poslovna nesposobnost stranaka.WWW. ukoliko je ta saglasnost predviĎena statutom ili ugovorom pravne osobe. Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojećim. 2. prevare trećeg lica ili u neku drugu svrhu. Naknadna nemogućnost ne izaziva ništavost posla. nemogućnost. a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. simulacije. Dužnik će u tom slučaju odgovarati za štetu ako je nemogućnost nastupila njegovom krivicom. Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova. U okviru pojma nedopuštenosti razlikuju se 27 WWW. a prikriveni disimuliranim poslom. Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa. Nesporazum može biti o prirodi ugovora koji se sklapa. Pravni posao takvog sadržaja je ništav. Nesvjestan nesklad postoji u slučajevima kada stranka nesvjesno očituje ono što u stvari ne želi. Školski primjer i šala. Subjektivno nemoguća je činidba koja se u stvari može izvršiti. neodreĎenost odnosno neodredivost činidbe. osim mentalne rezervacije. Tipični slučajevi ovog nesklada su zabluda. Nesklad može biti svjestan i nesvjestan. nepostojanje ili nedozvoljenost osnove. Izuzetak su maloljetnici sa navršenih 15 godina života koji su stupili u radni odnos. Ništav će biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zaključi bez saglasnosti odreĎenog organa u pravnoj osobi. nesporazum i prevara. Nemogućnost. a uistinu ne žele nikakav pravni posao.COM Razlozi ništavosti su: poslovna nesposobnost stranaka. kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao. To su slučajevi školskog primjera. nedozvoljenost. Dakle. U suprotnom. Prividni posao naziva se simuliranim. prisilnim propisima i moralu društva. Ništavi su pravni poslovi koje zaključe osobe mlaĎe od 18 godina i punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti. pod manama volje podrazumijevaju se slučajevi nesaglasnosti između volje i očitovanja.COM .

Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svom sadržaju ili cilju protivan prisilnim propisima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane. ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. nemoralni su protivni moralnim normama odreĎene društvene zajednice. što znači da se može dokazati. Zabranjeni su pravni poslovi protivni zakonskim normama. pravna osnova. 10. kauza ili objektivna svrha ugovora. MeĎutim. mora se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Oduzimanje predmeta činidbe u korist općine može biti dosuĎeno pod istim pretpostavkama pod kojima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane za restitucijom. To nije objektivizirana svrha. najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zaklj uči ugovor i preuzme obavezu. OdreĎena je strogim propisom (ius strictum). Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane. Na objektivni pojam kauze nadovvezuje se subjektivni element – dozvoljena osnova. Subjektivna svrha ne mora biti naznačena izričito. kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom. Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari. odnosno uvijek jednaka za odreĎeni ugovor. DJELOMIČNA NIŠTAVOST Ništavost neke odredbe ne povlači ništavost cijelog ugovora u slučaju kada ugovor može opstati bez te ništave odredbe. nemoralni i zelenaški pravni poslovi. povrat u prijašnje stanje je osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora.COM zabranjeni. 28 WWW. Dakle.COM .BH-PRAVNICI. ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava. Nepostojanje i nedozvoljenost osnove. odnosno kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis). 3. animus donandi). već najjača. ili se priroda onoga što je ispunjeno protivi vraćanju (npr. Neodređenost ili neodredivost činidbe. Ništavost pravnog posla izaziva neodrediva činidba.izvršena je neka usluga). tj.WWW. te ako su se stranke sporazumjele da forma bude uvjet valjanosti. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI 5. Osnova se definira kao pravni cilj kome stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora. Kauza je pravno izražena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvršenjem ugovornih obaveza. Obaveza restitucije (restitutio in integrum). moraju se razlikovati 3 elementa: 1. a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti. Mora postojati u svakom ugovoru. Ako povrat nije moguć. U tom slučaju sud odreĎuje da stranka općini u kojoj ima boravište preda sve što je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla. U našoj teoriji preovladavaju objektivna gledišta o osnovi. osnova ili subjektivna svrha ugovora. 2. a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom učini neka usluga ili korist (intentio liberalis. a odredba nije bila ni uvjet ugovora. ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznačava izričito. kod pravnih poslova općenito. kauza se ne može prezumirati. a posebno kod ugovora. U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana. Nedostatak potrebne forme .BH-PRAVNICI. Zelenaški ugovor je u suštini vrsta nemoralnog ugovora. Zelenaškim se smatra ugovor u kome neko za sebe (ili nekog trećeg) ugovori korist koja je u očiglednom nesrazmjeru sa onim što je on drugom dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti. Forma se za valjanost pravnog posla traži samo u izuzetnim slučajevima: ako zakon to izričito propisuje. odnosno mora postojati. NeodreĎena činidba neće izazvati ništavost. ukoliko je odrediva.

Da je prijetnja postojala u vrijeme zaključenja posla. već na zahtjev strane u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. ili treća osoba. B. O prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kada jedna strana. zabluda u motivu (error in motivo) itd. a pravo na isticanje ništavosti se ne gasi. Zabluda u pravu se po pravilu ne uvažava. Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost. Mora se podići tužba na pobijanje. Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti. ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka. pravo na odustanak se gasi. psihička prisila (vis compulsiva) i fizička sila (vis absoluta) koaj podrazumijeva izvršavanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja i radi iznuĎivanja očitovanja volje. zbog čega ona zaključi određeni pravni posao.COM . ali pod pretpostavkama: 2. od kojih prvenstveno javni tužilac i pravobranilac. RAZLOZI POBOJNOSTI Ograničena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u slučaju kada ograničeno sposobna osoba zaključi pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika. predočavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane. Strana koja je zaključila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tražiti poništenje.BH-PRAVNICI. Da je prijetnja bila nedozvoljena. Da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzročnoj vezi sa sklapanjem posla čije se poništenje traži. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla može se nazvati pravnoposlovnom zabludom. suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru. POBOJNOST Pobojni (relativno ništavi) pravni poslovi proizvode pravne učinke. Razlikuje se više vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris). zabluda o činjenicama (error facti). kao ni zabluda u motivu. Svaka zainteresirana osoba može se pozivati na ništavost. ali se mogu poništiti u predviđenom roku i iz propisima predviđenih razloga. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30 dana od dana saznanja za pomenute činjenice.BH-PRAVNICI. 4.COM 11. Razlikuje se prijetnja kao tzv. ili ako ga je ograničeno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. Očitovanje iznuĎeno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. Posljedice poništenja nastupaju ex tunc. 3. tzv. a iznimno i na motive koji su bili odlučni za preuzimanje obaveze. dakle ugovorne strane i treća lica. MeĎutim. a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. Pobojnost ne nastupa ex lege. pobojni pravni poslovi konvalidiraju. Osim odustajanja. Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. dok se zabluda o činjenicama uvažava. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 29 WWW. Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja.WWW. zabluda i prevara. Zabluda (error) je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti.querella nullitatis. Vrijeme isticanja nije ograničeno. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je skrivila sklapanje ništavog pravnog posla. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ništavosti. U načelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente. Ako protekne rok za njihovo poništenje. što znači od dana zaključenja.

ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona). a ne ono što se očitovalo. Neskrivljenost zablude. zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. a naravno ni sadržaj tog akta. 8. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pažnjom koja se zahtijeva u prometu. podrazumijeva da se redovno uvažava ono što je očitovano. pobudu koja je bila odlučna za preuzimanje obaveze. osobu sa kojom se sklapa pravni posao. već je volja stvorena i očitovana zato što je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pažnja dobrog privrednika. pravni posao zaključen u zabludi bio bi valjan. Teorija volje. ne bi ni sklopila ugovor. razlikuju se 3 teorije: 4. koje zastupaju Savigny i Zitelmann.COM . Izuzetak je slučaj kada je druga ugovorna strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije ni bilo. 5. Prema ovoj teoriji. 3. a u ostalim pažnja dobrog domaćina. Kada je u pitanju odnos izmeĎu volje i očitovanja u smislu pravnih učinaka. uopće se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjeći zabludu da je upotrijebio običnu pažnju. tj. prema kojoj je bitno ono što se htjelo. Teorija povjerenja. Samo u slučaju spora se ispituje i pod odreĎenim pretpostavkama 30 WWW. Učinak zablude Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena. Zabluda u očitovanju postoji kada stranka izjavi nešto što ne odgovara njenoj pravoj volji. U drugom slučaju stranka je htjela sam akt očitovanja. Pravnoposlovna zabluda može se podijeliti na 2 vrste: 7. mora biti bitna i neskrivljena. Prema općeusvojenom modernom konceptu zablude. Ovo se isključivo odnosi na besplatne pravne poslove. a strana koja je u zabludi inače ne bi sklopila posao takvog sadržaja. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. 6. Pretežno se prihvata u nasljednom pravu. Teorija očitovanja. bitna svojstva predmeta – misli se na predmet koji je objekat činidbe davanja. Danas je ova teorija uglavnom napuštena. 4. ali nije htjela sadržaj koji je tim aktom izjavila. Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. U njemačkoj teoriji se smatra da uopće nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. odnosno da je stranka znala činjenicu za koju je bila u zabludi. prema kojoj je važno ono što se očitovalo.ako je bila odlučujuća za preuzimanje obaveze. Prema klasičnom shvatanju. U ovom slučaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja.WWW. Bitna zabluda je ona bez koje se posao uopće ne bi zaključio. okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučujućim. mada je razlika meĎu njima vrlo teško ustanovljiva. Poslovna zabluda u uţem smislu.COM različite vrste zablude. Izuzetak postoji u slučaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna. 5. Bitnost zablude. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u očitovanju: u jednom slučaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno očitovanje. kriterij razlikovanja je subjektivni (psihološki). Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji čak i u slučaju grube nepažnje. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: 2. koja važi na području stvarnog i obveznog prava. Centralni problem kod odreĎivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne.

Za pravnu radnju koja se pobija. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. Povreda načela jednake vrijednosti činidbi. Pretpostavke za uspješno pobijanje su dospjelost vjerovnikovog potraživanja i pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika.COM . Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje. Dakle. Smisao načela je da se osigura maksimalna ekvivalentnost vrijednosti činidbe i protučinidbe. To je slučaj kad dužnik nije postupio sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva. Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane. To je tzv. odnosno pravni posao. Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se Paulijanska tužba (actio Pauliana). Svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu. ili je održava u zabludi. ispunile i posebne pretpostavke koje se tiču vrste pravnog posla koja se pobija. Kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa) podiže se kad dužnik nije znao. bez obzira na krivicu stranke u zabludi.pobijanje izvan stečaja. Stranka koja je prevarom navedena na zaključenje pravnog posla ima pravo zatražiti njegovo poništenje i naknadu štete. pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bio poznat dužnikov dolus. Naknadno saznanje ne škodi (malae fides superveniens non nocet). ostvario je oba elementa namjere. da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i očitovanja ima iste učinke kao i zabluda. 9. tj.WWW. te rok za podizanje tužbe. bitno je da zbog nje dužnik postaje insolventan. pri čemu se ne traži bitnost zablude. Posljedice narušavanja načela ekvivalentnosti činidbi. odnosno propuštanja radnje. čije pobijanje zaista omogućava namirenje njegovog potraživanja. Potraživanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovlašten zahtijevati njegovo ispunjenje.COM uvažava ono što se htjelo. Do pobijanja može doći ako su se uz opće. odnosno da odstupanja ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. druga ugovorna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete.namjere ili nepažnje dužnika). zavisi prvenstveno od mogućnosti dokazivanja posebnih pretpostavki (tj. Radi se o običnoj nepažnji (culpa levis). Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane. a sa ciljem sklapanja pravnog posla. 31 WWW. odnosno ako zbog njenog izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja.BH-PRAVNICI. mogu biti ništavost ugovora. Ako zbog zablude doĎe do poništenja ugovora. kod zablude će se uvažiti prava volja stranke ukoliko se dokaže da je zabluda bitna i neskrivljena. te instituta prekomjernog oštećenja. ima pravo pobijati radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. prestacija) je jedno od osnovnih načela obveznog prava. odreĎene subjektivne okolnosti na strani dužnika ili protivnika pobijanja. Razlikuju se 4 vrste paulijanske tužbe: 3. Načelo jednake vrijednosti činidbi (davanja. Ako dužnik zna da će svojim raspolaganjem štetiti vjerovniku. mogućnost raskida ugovora ili pobojnost ugovora.namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika. ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku. a koja će se paulijana upotrijebiti u konkretnom slučaju. pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme. Vjerovnik može imati pravni interes pobijati samo onu radnju. zavisno od intenziteta narušavanja. Posebna pretpostavka za ovu tužbu je consilium fraudis. tako i pasivnim držanjem (svjesnim propuštanjem da se druga strana upozori na zabludu). Može se učiniti kako aktivnim ponašanjem.BH-PRAVNICI. Tužba se podiže u roku od godine dana od poduzimanja. Namjeru čine znanje i volja. Osim consilium fraudis-a. Dolozna paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa).

Rok podnošenja kvazipaulijane je 3 godine.stepena pobočne linije. a iznimno i neke treće osobe.BH-PRAVNICI. jer se neoborivo prezumira da su dužnik i osoba u čiju korist je raspolaganje učinjeno. U tom slučaju suugovaratelj može tražiti vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. beskamatni zajam. pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poništenje. Kvazipaulijanska tužba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova i besplatnih raspolaganja u korist trećeg lica (npr. odnosno osoba u čiju korist je radnja poduzeta.nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih) 5. Singularni sukcesori te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odreĎena korist). Od stranaka poništenje može tražiti ona u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. to su stranke u poslu. Ostale pretpostavke porodične pauliane su naplatan pravni posao i rok podizanja od 3 godine. a najkasnije 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Svi rokovi su prekluzivni.ugovor o darovanju.COM 17. Odgovornost postoji i u nekim slučajevima kada ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora. ili do 4. Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti.WWW. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tužbi su: 3. Kod pobojnosti stranke svojim sporazumom mogu odnose restitucije drugačije odrediti. ako su srazmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. npr. 8. Mora se raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji. KO I U KOJEM ROKU MOŢE TRAŢITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA Načelno. Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom. Od pobijanja su isključeni uobičajeni pokloni.da se ispunjeno ne vraća do trenutka poništenja. 4. Posljedice nastupaju ex tunc. znali da se nanosi šteta vjerovniku. 24. rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. od zaključenja pravnog posla. 32 WWW. Osoba sa kojom je zaključen pravni posao. Prezumira se da je bračnom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku. Izuzetak od potpune restitucije predviĎen je u slučaju da pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja. tj. Ugovaratelj na čijoj strani je uzrok pobojnosti odgovara suugovaratelju za štetu. pod uslovom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. Npr. ili o srodnicima po tazbini do 4.COM .stepena. nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti. Rok za zahtjev je 1 godina od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok). kod zablude druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu štete. a na štetu vjerovnika. Tuženi može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu prema vjerovniku. tužba se može podići bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao može pobijati. Presumpcija je oboriva. TakoĎe se može tražiti povrat onoga što je namjerno uništeno ili otuĎeno. bez obzira što strana u zabludi nije kriva za svaoju zabludu.BH-PRAVNICI. POSLJEDICE PONIŠTENJA Posljedice poništenja su restitucija i odgovornost za štetu. Porodična paulijanska tužba (actio Pauliana familiaria) predviĎena je za slučaj kad dužnik zaključi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili srodnika. Univerzalni sukcesori te osobe (nasljednici ili npr. odricanje od nasljedstva itd). Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih poslova je u tome što kod pobojnih nije predviĎena mogućnost oduzimanja datog ili primljenog u korist općine.

Takvo pretvaranje ništavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla.BH-PRAVNICI. tj. da je posao izvršen. VIII – STICANJE I GUBITAK PRAVA A. Ništavi pravni poslovi u načelu ne mogu konvalidirati. Pobojni pravni poslovi u načelu mogu konvalidirati. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan.kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo. STICANJE PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. Ovdje do izražaja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse haberet – niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. D. da oštećeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos. da sud udovolji tom zahtjevu. 5.WWW. Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od 33 WWW. a udovoljiće mu ako je to moguće. Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno sticanje. Subjekt od koga se pravo stiče naziva se pravni prethodnik ili auctor. npr. Može biti originarno i derivativno. KONVALIDACIJA Konvalidacija je osnaženje nevaljanih pravnih poslova. pravni posao će konvalidirati. Translativno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg auktor svoje pravo u cijelom obimu prenosi na sukcesora. 4. Zelenaški pravni posao će konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: 3. Ako se odrekne tog prava. da je zabrana manjeg značenja 3. Mogućnost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane.COM . KONVERZIJA Kad ništav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika.COM C. a onaj koji stiče pravo naziva se pravni nasljednik ili successor. Postoje 2 vrste sukcesija: univerzalna i singularna. ili u zakonskom roku ne podigne tužbu na poništenje. konvalidiraće i u slučaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u meĎuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. meĎu strankama će važiti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su stranke željele postići i ako se može smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ništavost sklopljenog posla. Konverzijom se načelno spasavaju pravni poslovi koje stranke zaključe zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. Stranka u čijem interesu je pobojnost ustanovljena odlučuje da li će se koristiti pravom poništenja posla ili ne. Posao koji je pobojan zbog ograničene poslovne sposobnosti stranke.BH-PRAVNICI. Izuzeci su u slijedećim slučajevima: Zabranjeni pravni poslovi će konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 2. Originarno ili izvorno sticanje prava znači da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljeĎivanjem ili sukcesijom.

plin. Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je slučaj kada jedan subjekt gubi odreĎeno pravo. ali pravo služnosti može zastariti zbog nevršenja (non usu). Rok od 1 godine predviĎen je za potraživanja za domaćinstvima isporučenu električnu energiju. u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo. Kad te okolnosti otpadnu. a da ga niko istovremeno ne stiče. Potraživanja utvrĎena pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog organa.WWW. U takvim slučajevima zastara može samo ponovo započeti. Npr. a proteklo vrijeme se ne uračunava. Relativan gubitak prava postoji u slučaju kad jedan subjekt gubi odreĎeno subjektivno pravo. a ne samo pravo na zahtjev. Nepodizanje tužbe. a drugi subjekt istovremeno to pravo stiče. Prekluzivni rok je strogi zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreĎene radnje. vodu. zastaruju nakon 10 godina. (npr. Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odreći zastare. odnosno nagodbom pred nadležnim organom. Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva. ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme. 2. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prethodnik na osnovu svog dosadašnjeg prava za sticatelja osniva novo pravo. pravo vlasništva nikad ne zastarijeva. Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. ima srazmjerno malo subjektivnih graĎanskih prava koja zastarijevaju zbog nevršenja. tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. grijanje. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedovog zemljišta). Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći. Zastarni rok započinje prvog dana iza dospjelosti. zatim RTV pretplatu. uračunava se vrijeme proteklo prije zastoja. kao i sudskom nagodbom. B. TakoĎer se nije dozvoljeno odreći zastare prije nego što protekne vrijeme predviĎeno za zastaru. Opći zastarni rok je 5 godina (po ZOO). održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. zastara se nastavlja. tj. Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina.za meĎusobna potraživanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga.BH-PRAVNICI. Istek zakonom odreĎenog vremena – zastarnog roka ili roka zastare. GUBITAK PRAVA Gubitak prava je odvajanje subjektivnog graĎanskog prava od njegovog nosioca.COM prethodnog na novi subjekt. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo više ne može ostvariti prinudnim putem. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći. MeĎutim. Pretpostavke zastare su: 1. Može biti relativan i apsolutan. potrtaživanje zakupnine i naknade štete. niti mogu ugovorom produžiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreĎeno propisom. kao i potraživanja za PTT usluge. Pravnim poslom se ne može odrediti ni da zastarijevanje neće teći za neko vrijeme. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Rok od 3 godine važi npr. Singularna sukcesija je prelaz pojedinačnog prava (ili obaveze) sa prethodnog na novi subjekt.BH-PRAVNICI.COM . a mnogo rjeĎe o zastari (gašenju) samog subjektivnog prava. 34 WWW. (suprotan institut je dosjelost).

BH-PRAVNICI. ne prestaje obaveza.COM . već pravo zahtjeva na njeno prinudno izvršenje.WWW. već isključivo na prigovor tužene strane. Ukoliko tuženi ne istakne prigovor zastare. 35 WWW.BH-PRAVNICI. Obaveza se od utužive pretvorila u neutuživu (naturalnu) obavezu. odnosno zastarjelo pravo se ne može ostvariti putem suda. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze. sud će postupiti sa tužbom ne obazirući se na zastaru.COM Učinak zastare. Bitno je napomenuti da sud ne vodi računa o zastari po službenoj dužnosti. Dakle.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful