PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
I - UVOD
1. POJAM GRAĐANSKOG PRAVA GraĎansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureĎuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv graĎansko pravo potiče iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. MeĎutim, staro rimsko ius civile i moderno graĎansko pravo su pojmovi različ itog sadržaja. Težište naziva graĎansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadržaju samih odnosa. Prema tome, jedino graĎansko pravo može u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreĎeni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je izvršio već Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na položaj države, a privatno ono koje se tiče koristi pojedinaca. Bitno je istaći da je graĎansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, već je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je započeo proces sadržajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u teoriji nazivalo opće privatno pravo ili opće graĎansko pravo. U privatno pravo danas, osim graĎanskog prava, spadaju i trgovačko pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadržaj tog prava i prirodu odnosa koje ureĎuje. Ono ureĎuje uglavnom imovinsku zaštitu neimovinske sfere čovjeka. 3. NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA Posebno karakteristična su 4 načela graĎanskog prava: 15. Načelo dispozitivnosti. Načelo dispozitivnosti znači da graĎanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na području obveznog prava ovo načelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog učesnika u prometu da se odluči da li će ući u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrĎivanja oblika i sadržaja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrĎuje opće granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoračiti. U stvarnom pravu načelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja. 17. Ravnopravnost stranaka. Položaj stranaka u graĎanskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije koja je karakteristična za upravno pravo. 21. Imovinska sankcija. Sankcija je štetna posljedica koja pogaĎa onoga ko se ne drži nareĎenja ili zabrane izražene u pravnoj normi. Sankcija je takoĎer posljedica koja stiže onoga ko ne izvrši obavezu koju je preuzeo stupanjem u graĎanskopravni odnos. Sankcije su u graĎanskom pravu bile u početku lične (dužničko ropstvo). 24. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih graĎanskih prava. Subjektivno graĎansko pravo je ovlaštenje koje nastaje za učesnika konkretnog graĎanskopravnog odnosa na osnovu normi graĎanskog prava u objektivnom smislu. Mogućnost prometa subjektivnih imovinskih prava postoji jedino u graĎanskom pravu, uz odreĎene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
građanska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo) 4. SISTEM GRAĐANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema graĎanskog prava: institucijski i pandektni. Institucijski sistem potiče iz rimskog prava. Gaj u Institucijama kaže da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res – stvari) i tužbe (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajućim za graĎansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemačkoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemačkom GraĎanskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opć i dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodično pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opći dio graĎanskog prava sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima graĎanskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju oni društveni odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlaštena da od druge stranke (dužnik) traži izvršenje neke činidbe, a ona je dužna tu činidbu izvršiti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureĎuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRAĐANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GraĎansko pravo – trgovačko pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistička varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovačkog od graĎanskog prava. Monistička varijanta zadržava jedinstvenost graĎanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. GraĎansko pravo – porodično pravo. IzmeĎu graĎanskog i porodičnog prava postoje sličnosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama ureĎivanja tih odnosa. Sličnost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. Priroda ostalih odnosa je meĎusobno potpuno različ ita. U porodičnom pravu ureĎuju se lični odnosi, a imovinski odnosi su podreĎeni ostvarenju ličnih prava. Metodološka sličnost je u načelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i načelu ravnopravnosti subjekata, a razlike su neprometnost porodičnih subjektivnih prava i odsustvo imovinske sankcije u porodičnom pravu. GraĎansko pravo – radno pravo. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio graĎanskog prava. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o službi (locatio conductio operarum). GraĎansko pravo – upravno pravo. Metode, odnosno načela upravnog prava suprotni su onima graĎanskog prava. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije meĎu strankama, u upravnom pravu važi načelo subordinacije, umjesto načela prometnosti načelo neprometnosti i delegacije nadležnosti, umjesto imovinske sankcije preovladava lična sankcija. U upravnom pravu preovladavaju kogentne, a u graĎanskom dispozitivne norme. GraĎansko pravo – meĎunarodno privatno pravo. MeĎunarodno privatno pravo ureĎuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi sa tzv.meĎunarodnim obilježjem. Npr.ugovor o prodaji

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Zakoni. Retroaktivnost propisa. ali one imaju prvorazredan značaj. Propis je i svaki podzakonski akt.modernu teoriju prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa. dok bi po modernoj teoriji 4 WWW. Naziv “meĎunarodno” to pravo nije dobilo zato što je zaista meĎunarodno. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku. Izvori graĎanskog prava su propisi. posebno zakon. propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijeĎali stečena prava pravnih subjekata. Prema teoriji stečenih prava. opće pravno pravilo. Postavlja se pitanje koje će nacionalno graĎansko pravo biti primijenjeno u konkretnom slučaju. Za naše graĎansko pravo karakteristično je da ono nije u cjelini ureĎeno novim zakonima. odnosno oni koji stvaraju normu u načelu su i njeni adresati. MeĎu propisima postoji rang koji odreĎuje njihov meĎusobni odnos. a kasniji podiže granicu na 21 godinu. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje pokušavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa. Svaki zakon je propis.WWW. Ustavom se ureĎuju temelji pravnog. Ono je unutrašnje pravo države.autonomno pravo karakteristični su samonormiranje meĎusobnih odnosa i akcija članova odreĎenih asocijacija. II . osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu imaju 20 godina bi po klasičnoj teoriji stečenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje.COM . Ustavi sadrže relativno mali broj odredaba graĎanskog prava. sudska praksa i pravna nauka. a koji sadrži apstraktno. Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca važi relativno jer može odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag. POJAM I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila. MeĎutim. Norma je heteromna. već zato što ureĎuje privatnopravne odnose sa meĎunarodnim obilježjima. U nauci o izvorima poznata je podjela na državne i društvene izvore prava.IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA 1. pravni običaji. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna. Za državni izvor je karakteristično da je formalni tvorac prava ustavom odreĎeni zakonodavni organ. političkog i ekonomskog sistema odreĎene društvene zajednice. tzv. Pod zakonom se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani način. Npr. zbog sporne prirode stečenih prava Roubier je postavio novu. Taj zadatak rješava meĎunarodno privatno pravo pomoću tzv. PROPISI Propis sadrži napisano pravno pravilo. 2. Zakon je najčešći i najuobičajeniji pravni izvor. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis.COM zaključe 2 državljanina različitih zemalja na teritoriji treće države. ako je raniji propis odreĎivao da se poslovna sposobnost stiče sa 18 godina. Za društveni izvor ili tzv.kolizijskih pravila.BH-PRAVNICI. ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije već proizvele. odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat. Najznačajniji propisi su ustav i zakon.BH-PRAVNICI. U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. ali svaki propis ne mora biti zakon. Norma je autonomna.

Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana. ali bi pravni poslovi koje su zaključili nakon navršene 18. ali se sudija u konkretnom slučaju ne može pozvati na neko naučno djelo kao na zakon. tj. III . radi se o posebnim uzansama.godine bili i dalje valjani. Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona. 4. Pravni običaji su subordinirani zakonskom pravu jer važe samo onda ako ih zakon priznaje. te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednačavanje sudske prakse. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira općeobavezna pravna norma. 3.COM . PRAVNI OBIČAJI Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se formirala u društvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrĎenog shvatanja. materijalni društveni odnos. koji pokazuje da je društvena praksa koja se manifestuje kao vršenje ili nevršenje odreĎenih radnji dovoljno česta. stalna i jednolična.BH-PRAVNICI. tj. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednačavanja poslovne prakse učesnika u pravnom prometu. Pretvaranjem faktičkih društvenoekonomskih odnosa u graĎanskopravne odnose omogućava se privredno kretanje. POJAM I POSTANAK GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA GraĎanskopravni odnos je društveni odnos koji je ureĎen pravnim pravilima graĎanskog prava. Pravni običaji su supsidijarni pravni izvor.COM izgubili poslovnu sposobnost. U prvom redu se javlja kao faktički. d) psihološki (opinio iuris sive necessitatis). Time se stvara mogućnost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama. Pravni običaj kao izvor prava mora sadržavati 2 elementa: c) materijalni. PRAVNA NAUKA Pravna nauka je takoĎer samo indirektan izvor prava. 2. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se općim uzansama. Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS 1. već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti.uvjerenje da se radi o općeobaveznom pravilu ponašanja. 5 WWW.BH-PRAVNICI. a zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. 3. Pravni običaji su izvor našeg graĎanskog prava Na području obveznih odnosa primjenjuju se tzv. Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih običaja: 2.trgovački običaji. u obzir dolaze samo ako odreĎeni odnos nije u cjelini normiran propisom. U suprotnom. 5. Materijalni društveni odnos postaje graĎanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graĎansko pravo prizna i uredi.WWW. a pravni običaj nije protivan načelima na kojima se zasniva pravni poredak odreĎene zajednice.

U graĎanskom pravu radi se o graĎanskim deliktima. 5. To je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos.WWW. oporuka u korist odreĎenog nasljednika. Dijele se na dozvoljene (pravne radnje) i nedozvoljene (delikti). MeĎu pravnim radnjama najvažniji je pravni posao.ako je neko zaista umro.COM IzmeĎu društveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graĎanskih prava sa druge strane. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak. promjena ili prestanak subjektivnih građanskih prava. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne činjenice se dijele u 2 osnovne vrste: prirodni dogaĎaji i ljudske radnje. Naime. 6 WWW. 3. za razliku od krivičnih. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano subjektivno graĎansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa. Dakle. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S obzirom na funkciju. postoji uzajamno djelovanje. u graĎanskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva činjenica koja se sigurno dogodila i čije postojanje se uvijek može dokazati. ona se naziva pravnom osnovom.BH-PRAVNICI. pravne činjenice se mogu javljati kao pretpostavka.COM . promjena ili prestanak graĎanskopravnog odnosa. imovina. ali svaka pretpostavka nije pravna osnova. Društveni odnosi daju graĎanskom pravu sadržaj. živi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja. tada je ta pravna činjenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva. Pravne činjenice se dijele s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graĎanskopravnog odnosa. sposobnost nasljednika za nasljeĎivanje. prestanak ili promjenu subjektivnih prava. Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. 4. a potrebna je da bi nastao. subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu. protek vremena itd). smrt. PRAVNE ČINJENICE Pravne činjenice su činjenice za koje pravo veže postanak. Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odreĎenog nasljednika na nasljedstvo oč igledno je postojanje oporuke u njegovu korist. Npr. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci.BH-PRAVNICI. Npr. a u vezi s tim postanak. a graĎansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku. pretpostavke za oporučno nasljeĎivanje su: smrt ostavitelja. presumpcija i fikcija. svaka pravna osnova je pretpostavka. Pretpostavka je pravna činjenica koja je zaista kao činjenica realno nastala u stvarnosti. promjenu ili prestanak pravnog odnosa.roĎenje. Takvi dogaĎaji nazivaju se i pravnim dogaĎajima (npr. pravna osnova. Prema tome. dok u običnom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se nešto dogodilo ili ne. Takvi učinci su postanak. Prirodni dogaĎaji postaju pravne činjenice kada pravo za njih veže pravne učinke.

a pravna osoba bi prestala postojati). Neoboriva presumpcija znači da se neka činjenica smatra po propisu kao dokazana. Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. PRAVNA. A. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim očitovanjima volje stiču prava i obaveze. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost. Razlika je u tome što se osoba može odreći svojih subjektivnih prava. Pri tome se mora voditi računa o slijedećem: 2. Čovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje (robovlasništvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti). Fikcija mora ići u korist nasciturusa. a protivdokaz uopće nije dozvoljen (npr. Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta. ali se svojstava ne može sama odreći.WWW. Osim pravne presumpcije koja se uvijek može oboriti dokazom.COM . Kod nasciturusa se služimo fikcijom “onaj ko će se roditi uzima se kao da je već roĎen”. U suprotnom otpadaju sve pravne posljedice fikcije. Za pravni subjekt često se koristi izraz osoba (lice). Dijete se zaista mora roditi živo. ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati.COM Presumpcija je pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže suprotno.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). 3.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. Pravni subjekt može biti fizička osoba i pravna osoba. za deliktnu sposobnost traži se odreĎeni stepen svijesti (mogućnost samoopredjeljenja). IV . 7 WWW.poznavanje stanja u zemljišnim knjigama). Deliktna sposobnost (uračunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja. promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. ali ne mora imati i jednak stepen poslovne sposobnosti. Takva činjenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris). POSTANAK I PRESTANAK FIZIČKE OSOBE Fizička (prirodna) osoba je živ čovjek kao subjekt prava. Ponekad se ukazuje potreba da se neroĎenom djetetu sačuvaju neka prava. Kao presumpcija se može tretirati samo ona pravna činjenica koju je propis odredio. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti. Fikcija je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi. FIZIČKA OSOBA POJAM.SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. već samo ona za koju propis to dozvoli. Fizička osoba postaje roĎenjem. postoji i tzv. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza. Dijete u majčinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. on bi prestao biti pravnim subjektom (čovjek bi sa pravnog gledišta postao stvar. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost. I za fikciju važi načelo da se ne može fingirati svaka pravna činjenica. već svojstva. Dok se za poslovnu sposobnost traži pravno relevantna volja pravnog subjekta.

veže se uz Zitelmann-a. Teorija fikcije danas se naziva klasičnom teorijom.godinom života. Maloljetnik izmeĎu 7 i 14 godina života nije deliktno sposoban.godinom života. Osobe koje su potpuno nesposobne ne mogu uopće same sklapati pravne poslove. koji kolektiv više psihologizira. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlaĎi od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti. dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva jurističkom osobom. i) Ograničena ili djelomična poslovna sposobnost. Dakle. Tu se samo zamišlja da persona postoji. PRAVNA (JURISTIČKA OSOBA) Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.COM . Teorija fikcije. Pravni posao koji sklapa osoba ograničene poslovne sposobnosti zove se šepavi pravni posao (negotium claudicans). Duševno zdravlje se presumira. koja je živi organizam. Osobe koje su navršile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zaključili brak). već to za njih čine njihovi zakonski zastupnici. m) Potpuna poslovna nesposobnost. kao i čovjek. Punoljetna osoba može sama sklapati pravne poslove. jer su sve ostale teorije nastale kao plod kritičkih osvrta na tu teoriju. a dijelom na germanskom i drugim običajnim pravima evropskog kontinenta. c) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stiče se po našem pravu sa navršenom 18.COM Fizička osoba prestaje smrću. Taj pravac. B.BH-PRAVNICI. 8 WWW. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti. U slučaju da se ne zna da li je osoba čije pravne odnose treba razriješiti živa ili mrtva. OSNOVNE PRAVNE TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 5. Maloljetnik koji je navršio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je duševno zdrav.WWW. 6. društvene tvorevine nisu personae. pravo se služi presumpcijom smrti koja se u našem pravu pojavljuje u vidu proglašenja nestale osobe umrlom. Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu. ali će iznimno biti ako se dokaže da je pri činjenju graĎanskog delikta bio sposoban za rasuĎivanje. Potvrdne teorije c) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojećom kolektivnom osobom. Deliktna sposobnost nastupa sa navršenom 14. ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. Prema ovoj teoriji.BH-PRAVNICI. Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ograničenom poslovnom sposobnošću važe tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te osobe. te poslovna nesposobnost. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIČKE OSOBE Poslovna sposobnost fizičke osobe ima 3 stepena: puna i ograničena poslovna sposobnost. Smrt znači i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. a usljed zakonom odreĎenih razloga. jer nisu bića koja imaju vlastitu volju.

ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. U prvom slučaju radi se o korporaciji. Budući da njima ne treba nikakav pravni subjekt. ali sa odreĎenim ciljem. Društvena tvorevina mora imati trajnu i čvrstu organizaciju. odnosno da je potpuno nepotrebna.COM Osnovna zasluga organske teorije je u tome što je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. Njen autor. f) Teorija destinatora. Ova teorija pravne ili tehničke realnosti naglašava 2 osnovna načela: da treba priznati postojanje pravne osobe čak i u slučaju zakonske šutnje. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. pravna ustanova je društvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odreĎene ideje. te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasništva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom. 16.BH-PRAVNICI. 4. već da mogu pripadati i za nešto. smatra se da Brinz nije ništa doprinio nauci o pravnoj osobi. MeĎutim. Brinz je postavio teoriju o “namjenskoj imovini”. prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo. Kolektiv postaje ustanova i automatski stiče pravnu sposobnost čim postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva. u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba. POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka društvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 2. čiji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina namijenjena. Teorija realne egzistencije može se postaviti ako se kao rezultat općih napora nauke. Sticanje pravne sposobnosti (subjektiviteta).COM . francuski teoretičar Planiol. To su imovinske mase bez subjekta. Krupan nedostatak joj je što je poistovijetila organizam i organizaciju. odvojenu od imovine članova. došao je na ideju da pravna osoba ne postoji. g) Teorija kolektivnog vlasništva. čaki preko zakonskog teksta. Po ovoj teoriji. 8. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmeĎu vlasništva u ekonomskom i pravnom smislu. čiji je autor Hauriou. h) Druge odrične teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uopće. d) Teorija pravne realnosti prihvaćena je i razraĎena od strane francuske civilističke doktrine. legislative i prakse pokuša izvući ono zajedničko. 3. da treba priznati sva prava pravnoj osobi. Organizacija mora imati zasebnu imovinu. a u drugom o zavodu ili zakladi. Subjektivitet fizičkih i pravnih osoba je jedinstven. Supstrat osobnosti može biti živo ljudsko tijelo i u tom slučaju se pravni subjekt javlja kao fizička osoba. Brinz je počeo učiti da prava ne pripadaju samo nekome. uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi. Odrične teorije e) Teorija namjenske imovine. e) Teorija ustanove ili institucije. Teorija ne može pružiti pravni kriterij koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. Umjesto pravne osobe. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen.WWW. supstrat osobnosti može biti odreĎeni skup pojedinaca ili odreĎena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba.BH-PRAVNICI. Obzirom da je i teoretski neodrživo učenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta. 9 WWW. Moguća su 3 praktična rješenja pitanja sticanja pravnog subjektiviteta.

Tu se odreĎuje cilj. Isto važi i za ugovor o osnivanju pravne osobe. a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost. odnosno odreĎena prava korisnika. Ako je organ pravne osobe kolektivan. nadležni organ mora izvršiti registraciju u slučaju da su ispunjene zakonske pretpostavke.COM Po sistemu slobodnog udruživanja. Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. Taj akt daje se po diskrecionoj ocjeni i naziva se odobrenjem. Po sistemu normativnog akta društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na 2 načina: direktnim propisom kojim se osniva tačno odreĎena pravna osoba ili odreĎivanjem pretpostavki koje neka organizacija mora ispuniti da bi postala pravna osoba. Ako se traži krivica. postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom slučaju. Za fizičku osobu se kaže da ima opću pravnu sposobnost. kao i odgovornost za štetu bez krivice. POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna osoba svoju dinamičku volju izražava preko svojih organa. krivica pravne osobe prosuĎivaće se po krivici njenih organa. organizacija dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa. odnosno svrha pravne osobe. za krivicu se traži uračunljivost. dolazimo do slijedećih zaključaka: Kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno.WWW. pravna osoba nastaje organiziranjem. za pravnu ne.BH-PRAVNICI. a pravna osoba u okviru onoga što joj je odreĎeno statutom pravne osobe. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizičke osobe šira je od pravne sposobnosti pravne osobe. Postoji odgovornost gdje se traži krivica. Za fizičku osobu je karakteristično stepenovanje poslovne sposobnosti. Fizička osoba djeluje u okviru onoga što nije zabranjeno. mora predvidjeti i članska prava. a time i obim pravne sposobnosti. VRSTE PRAVNIH OSOBA 10 WWW. odnosno ugovor. Ako je organ pravne osobe fizička osoba. Ako sa stanovišta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fizičku i pravnu osobu. Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. meĎutim ona nema konstitutivni karakter. Nadležnom državnom organu mora se podnijeti prijava. Statut. Pravna sposobnost stiče se tek registracijom. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe polazna je osnova i za priznavanje njene deliktne sposobnosti. koje je karakteristično za pravne osobe.COM .akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt. Po sistemu koncesije. kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. Buduć i da je u statutu izražena volja pravne osobe. što se vidi iz statuta. on uvijek ima oblik.statička volja pravne osobe. Tijelo ili organ je fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju vollju. Statut ili ugovor o osnivanju nužno sadrži i unutrašnju organizaciju pravne osobe. MeĎutim.BH-PRAVNICI. Kod pravne je suprotan slučaj. U statutu je izražena tzv. već akt fakulteta). Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe (npr. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. a često i snagu pravnih propisa. Za fizičku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti.

Temeljni oblik organizacije društvenih pravnih osoba su bile Organizacije udruženog rada (OOUR. te korporacije i zaklade. Društvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt čija je ekonomska baza isključivo u društvenom vlasništvu. javna ovlaštenja i sl. U praksi je vrlo teško odrediti da li neka pravna osoba spada u korporaciju ili zakladu. mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971. Za korporaciju je karakteristično da se njen identitet ne mijenja promjenom članova.BH-PRAVNICI.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na društvene i graĎanske pravne osobe. U periodu do 1971. Zaklada se osniva aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizička ili pravna osoba.1988. finansiranje. Kako je korporacija samostalan pravni subjekt.godine i period nakon 1988. Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasništva. odnosno DPZ i radne organizacije. upravljanje i kontrola od strane države. Težište u supstratu pravne osobnosti je na skupu fizičkih osoba. Prema tim kriterijima. Bile su nosioci prava korištenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava. Najvažnije društvene pravne osobe tog perioda su država. te udruženja graĎana. U ovom periodu bile su marginalnog značaja i tretirane su kao relikt prošlosti. jedinice lokalne samouprave i uprave. U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatnošću. Samoupravne interesne zajednice. DPZ i društvene organizacije. 1971. U graĎanske pravne osobe ubrajane su vjerske organizacije.supstratu pravne osobnosti. DPO. Period 1971. Kod podjele pravnih osoba na javne i privatne. GraĎanske pravne osobe su društvene tvorevine č ija je ekonomska osnova u graĎanskom vlasništvu.godine. Društvena pravna osoba definirana je kao ona društvena tvorevina koja svoje ciljeve može ostvariti samo angažovanjem sredstava u društvenom vlasništvu. U ovom periodu došlo je do značajnih promjena u definiciji. Korporacija je organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koji su članovi korporacije. jer čim bi ta djelatnost prešla odreĎenu granicu. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vrši se prema tzv. RO. Zakladom upravljaju fizičke osobe. Kao dopunski kriterij po kome se pravne osobe mogu smatrati pravnim osobama javnog prava navode se osnivanje. jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova. SOUR). njena pravna sposobnost nije zbir pravnih sposobnosti njenih članova. U takvom slučaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju. ali je dominantni element supstrata njene pravne osobnosti upravo sama imovinska masa. supstratu i organizacijskim oblicima društvenih pravnih osoba.godine. Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u našem pravu. političko teritorijalne jedinice. automatski bi njihova imovina postala društvenom. u javne se svrstavaju one koje ostvaruju javne ciljeve i interese.BH-PRAVNICI. u pravne osobe javnog prava ubrajaju se država. javna preduzeća itd.COM .WWW. različite zaklade ili zadužbine.godine i Zakon o udruženom radu iz 1976. mada korporacija ima svoju imovinu koja je različita od imovine članova. a u privatne one koje slijede privatne ciljeve i interese. Normativnu osnovu čine Ustavni amandmani iz 1971. Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava. Ustav SFRJ iz 1974.godine je period oživotvorenja koncepcije udruženog rada. Zaklada je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost. Zbog toga član neke korporacije može stupati u graĎanskopravne odnose sa svojom korporacijom.COM Postoje 4 osnovne vrste pravnih osoba: pravne osobe javnog prava i pravne osobe privatnog prava. 11 WWW.-1988. Tipične korporacije su dioničarska društva.

Osim toga. subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena moć volje. Iheringova teorija interesa. ZOP razlikuje 4 tipa poduzeća: 2.godine. zadružnom i vlasništvu fizičkih lica. 4. odlukom članova koji čine pravnu osobu. Normativna podloga data je amandmanima na Ustav SFRJ i Zakonom o poduzećima (ZOP) iz 1988. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rješavaju se u postupku likvidacije.vlasništvu fizičkih osoba i graĎanskih pravnih osoba. smanjenjem broja članova ispod odreĎenog broja koji je npr. Voljno-interesna teorija.WWW.COM . prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zaštićen interes.BH-PRAVNICI. POJAM SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Najpoznatiji pokušaji definiranja subjektivnog prava su: Teorija volje njemačkog pravnika Windscheida. 2. Interes je uvijek neka korist ili dobro u najširem smislu riječi. je najprihvaćenija. Prema ovoj teoriji. pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo.COM Period nakon 1988. koje posluje sredstvima u privatnom vlasništvu. prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana moć volje. sticanje pravne sposobnosti).godine počinje radikalnim promjenama u društveno-ekonomskom i pravnom poretku. Pojam “pravna moć” podrazumijeva ovlaštenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati. koje posluje sredstvima u društvenom vlasništvu. koja predstavlja sintezu prethodnih. 3. stečajem. pravna osoba može prestati: propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). RAZLIKA IZMEĐU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU 12 WWW. imovina. postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana. V . Pravna osoba nad kojom se provodi stečaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka.BH-PRAVNICI. odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. odnosno dobiti. Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzeće. Zadružno poduzeće. 5. tj. koje posluje sredstvima u zadružnom vlasništvu.predviĎen statutom pravne osobe. Društveno poduzeće. nestankom imetka pravne osobe. Privatno poduzeće. PRESTANAK PRAVNE OSOBE Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute pretpostavke (organizacijsko jedinstvo. Na bazi ovih gledišta može se dati slijedeća definicija: Subjektivno graĎansko pravo su ovlaštenja koja pravnom subjektu u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graĎanskog prava. Mješovito poduzeće. koje posluje sredstvima u društvenom.GRAĐANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka.

FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izražavamo meĎusobni odnos pravnih subjekata u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. Ovlaštenjem se pravno izražava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar graĎanskopravnog odnosa. Tako je npr. to je skup ovlaštenja koje norma objektivnog prava priznaje subjektima u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. SADRŢAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Pripadanje i ovlaštenje. Subjektivnom graĎanskom pravu jednog subjekta odgovara obaveza drugog subjekta.COM .pravo vlasništva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovlaštenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odreĎene stvari. npr. npr. Npr. 4. 6. zahtjev nije identičan ni sa tužbom. Smisao ovlaštenja jeste u njihovom cilju. Osim toga.BH-PRAVNICI. zathjev nije identičan sa subjektivnim pravom.COM GraĎansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odreĎeni društveni odnosi. 5.pravo vlasništva i druga stvarna prava. zahtjev daje mogućnost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta. Sa stanovišta subjekta.WWW. 5. objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac. Relativna subjektivna graĎanska prava su ona koja djeluju izmeĎu tačno odreĎenih stranaka (inter partes). Prenosiva su ona koja se mogu neograničeno prenositi sa jednih na druge pravne subjekte. Sa stanovišta objekta. već je samo njegov pratilac. Nasuprot tome. Prenosiva i neprenosiva. Neprenosiva se nazivaju i strogo osobna (lična) graĎanska prava. usus fructus i habitatio. jer se može postaviti i u obliku prigovora.BH-PRAVNICI. U tom slučaju zahtjev dobiva oblik tužbe ili prigovora. Interes. Dakle. preko subjektivnih graĎanskih prava izražavamo i faktički odnos koji postoji izmeĎu subjekta i objekta u pravnom odnosu. veza izmeĎu subjekta i objekta graĎanskopravnog odnosa izražava se pripadanjem objekta subjektu. ta veza se izražava putem ovlaštenja. ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogućnost da se od drugoga traži činjenje ili propuštanje koje istovremeno znači ostvarivanje našeg subjektivnog prava. Apsolutna su ona koja djeluju prema svima (erga omnes). da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasničkih ovlaštenja. U subjektivnom smislu. upotreba. Zahtjev može zastarjeti.obvezna prava. 13 WWW. osobne služnosti – usus. a da subjektivno pravo i dalje ostane. Ako ponašanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlaštenika. Najveći broj subjektivnih graĎanskih prava je prenosiv. npr. Dakle. Vlasnik može sa svojom stvari raditi sve osim onoga što je propisima zabranjeno. u ovlaštenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta. Najtipičnija vlasnička ovlaštenja su posjedovanje. Istovremeno. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU Apsolutna i relativna. korištenje i raspolaganje. pravo vlasništva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih. Kada ovlaštenja posmatramo sa stanovišta cilja.

Osim termina “preobražajno pravo” koriste se i nazivi “potestativno pravo” i “pravna moć”. VI . činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u odnose. eksplozivi. STVARI 1. pravo pobijanja ugovora itd).BH-PRAVNICI. Po ovom kriteriju stvari se dijele na: Stvari u prometu (res in commercio) su stvari na kojima postoji neograničena mogućnost sticanja prava vlasništva. 14 WWW. POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu čulima primijetiti. Stvari ograničene u prometu su stvari čiji se promet ograničava iz odreĎenih društvenih. a stvar u prometu može biti i nekretnina. okupacija itd). političkih i drugih razloga (npr. Poznato je da se zemlja ne smatra robom. otrovi itd). 2.prihvat ponude.BH-PRAVNICI. A. Kao sporedna prava najčešće se javljaju založno pravo.javni putevi. Sporedno (akcesorno) pravo je pravo čiji nastanak. pravo na ugovornu kaznu.OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graĎanskopravnog odnosa su stvari. preobraţajna prava prestanka graĎanskopravnog odnosa (npr. Pod preobražajnim pravom podrazumijeva se ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje. na troškove.pravo izbora kod alternativnih obaveza). U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne ostvare u tom roku). Preobražajna prava. opoziv punomoć i. koji su prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. parkovi itd). Preobražajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora. PODJELA STVARI Stvari se prema različitim kriterijima mogu podijeliti u različite grupe. pravo na ugovorenu kamatu. i svih drugih imovinskih prava.COM Glavna i sporedna. a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. ekonomskih.WWW. preobraţajna prava promjene graĎanskopravnog odnosa (npr. Roba je pokretna stvar. Prema učincima koje izazivaju. promijeni ili okonča građanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. opojne droge. Stvar u prometu nije identičan pojam sa robom. preobražajna prava se mogu podijeliti na: preobraţajna prava nastanka graĎanskopravnog odnosa (npr. oružje. otkaz ugovora. Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uopće ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr. prenos ili prestanak zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava.COM .lijekovi. na plodove itd.

Kod pitanja da li se u konkretnom slučaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odlučan kriterij prirodne kvalitete. obveza se pretvara u odgovornost za štetu. Po ovom kriteriju.COM . Potrošne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstanca. Pertinencija je nekretnina po namjeni. Ovo razlikovanje značajno je kod stvarnih prava na tuĎoj stvari. Založno pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od založnog prava na pokretnim stvarima koje se zove ručni zalog (pignus). Ukoliko je species propala krivicom dužnika. Kod odreĎivanja da li je odreĎena stvar potrošna ili ne. pertinencija se smatra nekretninom ako služi njenim ekonomskim svrhama. zamjenjive stvari mogu istovremeno biti i nepotrošne (npr. Djeljive stvari su npr. obveza prestaje u slučaju propasti stvari bez krivice dužnika. rodu. Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova. Obrnuto.zemljišta. bilo mehanički ili organski (zgrade. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru a da im se time ne uništi bit.roĎendanska torta je potrošna. što znači da je vlasnik nekretnine odredio da odreĎena pokretna stvar trajno služi ekonomskoj svrsi te nekretnine.odreĎena umjetnička slika). Ova 15 WWW. Potrošne stvari su obično i zamjenjive. Po ovom kriteriju. obveza načelno ne prestaje propašću stvari. u slučaju propasti stvari. Kriterij posebnih ciljeva. Pokretne su stvari koje se mogu premještati u prostoru a da se pri tome ne uništi njihova bit. Nepotrošne su stvari koje se ne uništavaju prvom normalnom upotrebom.WWW. Kod nezamjenjivih stvari. Nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu. usjevi itd). npr. Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non consumptibiles). na uzusfruktus mogu se dati samo nepotrošne stvari. što ne važi za pokretne stvari. Značaj ove podjele posebno dolazi do izražaja u obveznom pravu. odreĎena stvar se smatra nekretninom zato što je tako odreĎeno propisom. šećer. već se uzima u obzir i volja stranaka. Pravni režim za brodove i avione vrlo je sličan onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre slične zemljišnim knjigama i stvarnih prava na njima). Npr. ali nezamjenjiva stvar. Kriterij prirodne kvalitete.COM b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res immobiles). Npr. odnosno ne promijeni struktura. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non fungibiles). instalacije. broju.BH-PRAVNICI. plug. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles – res non divisibiles).brašno. Na pitanje da li je odreĎena stvar nekretnina odgovara se pomoću kriterija prirodne kvalitete. Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemljišta i sve ono što je sa zemljištem trajno povezano. ne odlučuje samo objektivni kriterij već često i volja stranaka: one mogu potrošnu stvar tretirati kao nepotrošnu. niti im se vidljivo smanjuje supstanca. mjeri itd. Zamjenjive su stvari koje se u prometu odreĎuju po vrsti. a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina. traktor. cement itd.igla). Kriterij pertinencije. Zamjenjive stvari zovu se i generične (genus=rod).BH-PRAVNICI. kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatrajuse nekretninama kao i samo dobro. jer genus ne propada (genus non perit). Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odreĎenim individualiziranim osobinama. odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja struktura. Označavaju se i terminom species (npr. vino. kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva. Ako je objekat činidbe odreĎen kao genus. ali ne mora uvijek biti tako. Značaj ove podjele prvenstveno se ogleda u činjenici da za pokretne i nepokretne stvari postoje različiti pravni režimi u pogledu sticanja vlasništva i ostalih stvarnih prava. Tu spadaju npr.

Značaj pertinencije je u tome što ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale). Kod pretvaranja neke stvari u pertinenciju odlučujuću ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari. U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element. geometrijska podjela (karakteristična za zemljište koje se linijama dijeli na više parcela) civilna podjela (podjela po vrijednosti. Ako se želi da pertinencija ne bude obuhvaćena pravnim poslom. 2. Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari čija podjela je propisom zabranjena. a odreĎeni su da se odvoje od same stvari. nož kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma. Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu. S obzirom na način postanka. To su prinosi koji se javljaju redovno i periodično. Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari moguća su zasebna prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari (npr.BH-PRAVNICI. koji odreĎuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). a da se time cijela stvar ne uništi (npr. ali sporedna stvar. Plodovi su proizvodi koji na odreĎeni način nastaju od neke stvari. Karakteristike pertinencije su: 1.kamen.BH-PRAVNICI. Značaj klasifikacije stvari na djeljive i nedjeljive posebno je izražen kod razvrgavanja suvlasničke zajednice. plodovi se dijele u 3 kategorije: 16 WWW. Pertinencija trajno služi svrsi glavne stvari (npr.COM . Plodovi (fructus).točak posuĎen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasništvo).ključ i brava). 3. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne može odvojiti.točak na automobilu). MeĎutim. Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odreĎena da tajno služi ekonomskoj svrsi neke glavne stvari. dijamant itd). vlasnik pertinencijom može uč initi samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element).WWW. ali zadržavaju fizičko postojanje.COM klasifikacija posebno je značajna kod suvlasništva i obveza sa više vjerovnika i više dužnika. biljka. to se mora izričito naznačiti.armaturna šipka u betonskom stubu). c) Odnos izmeĎu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po običnom shvatanju čine jedinstvo (npr. na način da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fizičku egzistenciju. Ona je samostalna.živa životinja. životinja itd). Zato npr. Ovakva sastavljena stvar pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu moguća posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizičkog postojanja zadržavaju i odreĎenu samostalnost (npr. Ovdje spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost. pri tome ne umanjujući vrijednost same plodonosne stvari. a da pri tome ne postane njen sastavni dio. tj. Postoje 3 načina podjele stvari: fizička podjela (mehaničkim putem). Nedjeljive su stvari čijom bi se podjelom uništila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr.kod podjele nedjeljive stvari stvar se proda pa se njena cijena podijeli).

Procjenjivost je mogućnost da se stvari svedu na svoj novčani ekvivalent. Ukupnost (skupina) stvari (universitas rerum). isporučilac uopće nije izvršio obavezu. Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari.COM . Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele.divlje voće. Afekciona cijena (pretium affectionis). Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. fructus non consumpti (nepotrošeni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi). 5. Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: 2. gruda zemlje itd).COM d) Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez učešća ljudskog rada (npr. u graĎanskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 2. biblioteka itd). već su i pobrani. par cipela. ako naručimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela.BH-PRAVNICI. Isto važi za savjesnog posjednika. zakupnina. Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari.stado ovaca. 4. Redovna cijena (pretium ordinarium). Ovo razlikovanje značajno je kod vraćanja plodonosne stvari vlasniku. Važno je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. e) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz učešće ljudskog rada i prirode (npr. roj pčela. Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina. procjenjive stvari (res aestimabiles) su one čija se vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentom. Industrijske plodove ne treba poistovjećivati sa industrijskim proizvodima – robom. Pod ukupnošću stvari podrazumijeva se skup fizički samostalnih i meĎusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajedničkom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom (npr. To je skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemogućava normalnu upotrebu cjeline (npr. karte za igranje itd). Vlasništvo civilnih plodova stiče se dosjelošću i percepcijom. kamate itd). podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost.plod plemenite voćke).zajamnina. Fructus pendentes (viseći plodovi) su plodovi koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari. a dobijemo samo 100. Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari koji su time postali samostalne stvari.WWW. Shodno tome. Važnost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u slučaju obveza na predaju stvari. već su to samo pojedine stvari unutar skupine. Npr. S obzirom na procjenjivost stvari. samonikla trava itd). koja se često naziva i tržišnom cijenom. Pod redovnom cijenom stvari. 3. Fructus consumpti (potrošeni).šah. Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. k) Novac i procjenjivost stvari Cijena je vrijednost stvari izražena u novčanom obliku.pramen kose. isporučilac je obavezu izvršio nepotpuno. ako naručimo biblioteku od 200 knjiga. Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novčani ekvivalent (npr. Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Tu se kod procjene uzima u 17 WWW. uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasništvo stiču tek percepcijom. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari.BH-PRAVNICI. MeĎutim. 4. f) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr. Vlasnik stiče vlasništvo plodova već samom separacijom. a to nije učinjeno. Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati. 3.

već činidbom vrijednosti. MeĎutim. ali pravni posao sadrži podatke pomoću kojih se ona može odrediti ili su stranke ostavile trećoj osobi da je odredi. Ako je prvobitno moguća činidba postala nemoguća bez krivice dužnika. Činidba mora biti odreĎena ili barem odrediva. Činidba mora imati imovinski karakter. nego facere (činjenje). životinje ili automata nije činidba. POJAM ČINIDBE Činidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na osnovu obaveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. 7. činidba je objekat obaveznopravnih odnosa. prisilnim propisima niti moralu društva. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna nemogućnost činidbe naknadno otpala. individualizirana. MeĎu odredive činidbe spadaju alternativne. Subjektivna nemogućnost ne ukida obavezu. 6.detencije ili posjeda. KARAKTERISTIKE ČINIDBE Da bi se neka radnja ili propuštanje smatralo činidbom. dati i predati nisu pravno isti pojmovi.COM obzir samo vrijednost koju odreĎena stvar ima za odreĎeni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili vezu sa drugim subjektima. već je pod odreĎenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za štetu. 18 WWW.plaćanje novčane svote u iznosu od 50 KM). ne smije se protiviti načelima društvenog ureĎenja. Obaveza ne nastaje ako je činidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguća. 5. Č inidba čiji sadržaj nije prenos nekog stvarnog prava već npr. obaveza se gasi.prvobitna nemogućnost činidbe. Činidba mora biti ljudska radnja. U suprotnom slučaju pretvara se u odgovornost za štetu. Činidba mora biti objektivno moguća. Danas se novčana činidba ne smatra činidbom dadvanja zamjenjivih stvari.BH-PRAVNICI. Djelovanje koje potiče od elementarne sile. odnosno kod naknade štete. ČINIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1. Činidba mora biti pravno dozvoljena. Pod tim se podrazumijeva da je dužnik vjerovniku obavezan pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari. B. Ove vrste cijena posebno dolaze do izražaja kod odgovornosti za štetu. Kod činidbe davanja objekat činidbe je uvijek stvar. 2. Činidba je odreĎena kada je u svim pojedinostima tačno označena.COM . 4. (npr. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa. fakultativne i generičke činidbe. nije činidba na dare. Imovinski karakter činidbe znači da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno očituje u promjeni imovinske mase jedne ili obiju stranaka. SADRŢAJ ČINIDBE Sadržaj činidbe može se svesti na 4 tipična klasična izraza: n) Davanje (dare) je činidba davanja stvari.BH-PRAVNICI. mora imati slijedeće pravne karakteristike: 3. Činidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tačno odreĎena.WWW. Subjektivna nemogućnost činidbe znači da je činidba nemoguća samo za odreĎeni subjekat. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika. 3. To je tzv.

Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u službi.naslikati portret). već dio imovinske mase nekog subjekta.BH-PRAVNICI. p) Propuštanje (non facere – nečinjenje). Objekt ove činidbe može biti funkcija rada (npr. 4. koje prestavljaju pasivu. Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka. obaveze nisu samostalan dio imovine. koja predstavljaju aktivu. dakle direktno na dijelove imovinske mase. To istovremeno znači da ima obaveza koje uopće niti kao teret ne ulaze u imovinu. To bi značilo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. što omogućava promet subjektivnih graĎanskih prava. IMOVINA 1. pravo vlasništva na tom satu je dio imovine tog subjekta. q) Trpljenje (pati) je nesprečavanje tuĎe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da nismo u obveznom odnosu. C. Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine. IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija se sastoji od prava. imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna. ali ta prava moraju imati imovinski karakter. sat kao materijalna stvar nije dio imovine. a time izraziti na kontu potraživanja odnosno dugovanja.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr. objekat naše obaveze je činidba trpljenja). ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom. 3. Objekat na koji se odnose subjektivna graĎanska prava redovno se može izraziti i u novčanom ekvivalentu. i obaveza. Knjigovodstveni pojam imovine ima svoj smisao. MeĎutim. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem. Pod propuštanjem se podrazumijeva neizvršavanje odreĎenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu. VIŠEZNAČNOST POJMA IMOVINE Pojam imovine ima nekoliko značenja: ekonomsko. FUNKCIJE IMOVINE 19 WWW.BH-PRAVNICI.WWW. Takav predznak može imati samo onaj dio imovine koji se može svesti na novčani ekvivalent. sat je ušao u imovinu u obliku prava vlasništva koje pomenuti subjekt ima na njemu. Npr. Pod ovim pojmom podrazumijeva se činidba rada. pravno i knjigovodstveno. (npr. 5. Dakle. Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose direktno na stvari. MeĎutim. 2.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko našeg zemljišta. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovlaštenika koji je izražen na odreĎeni način.COM o) Činjenje (facere). a na rezultatu rada ugovori o djelu.COM . obaveza da u odreĎeno doba dana neću svirati klavir kao objekat ima činidbu propuštanja (nečinjenja). Uvijek se pod propuštanjem podrazumijeva propuštanje vlastite radnje. Trpjeti se može samo tuĎa radnja. već su one teret na pojedinim subjektivnim graĎanskim pravima. Po modernom shvatanju. IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreĎenom subjektu. Npr.

MeĎutim.COM Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni režim. Nosilac imovine ne može svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe. na područ ju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori.realna kupoprodaja). Zato npr. Identitet imovine omogućava njenom nosiocu aktivno učešće u prometu. ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomoću imovine. Identitet imovine znači da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi.WWW. Bitno je napomenuti da načelo stranačke ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast. vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe može i smije namiriti. MeĎutim. Imovinska masa je materijalna podloga imovine. a slobodnom voljom se odreĎuje i njegov sadržaj) 3.PRAVNI POSLOVI 1.BH-PRAVNICI. Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji služe postizanju posebnih ciljeva. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine. već i poslovi za gotovo (npr. Pravni posao je širi pojam od ugovora. Svaki ugovor je pravni posao. a da uprkos tome sa pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista. U takvim ugovorima je do maksimuma izraženo načelo stranačke dispozitivnosti ili načelo autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos. bez obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz imovine). meĎu kojima su najvažniji postanak. Kada bi se to dozvolilo.izdavanje upravnog akta. 2. jer pravno samo dužnikova imovina može vjerovniku služiti kao jamstvo za namirenje potraživanja. Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1. ne dirajući time u osnovne funkcije imovine. promjena ili prestanak nekog graĎanskopravnog odnosa. donošenje presude i sl. 20 WWW. Jamstvena funkcija – Imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potraživanja. 6. Me Ďutim. Nosilac može neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava može sticati a druga gubiti.COM . takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno. VII . ali svaki pravni posao nije ugovor. POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. već je njihovo postojanje predviĎeno propisom.BH-PRAVNICI. Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze. MeĎutim. MeĎutim. KARAKTERISTIKE IMOVINE Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znači da pravni subjekt može imati samo jednu imovinu. kao i poslovi raspolaganja (npr. nisu pravni poslovi. Olakšanje prometa – Pomoću imovine omogućava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina cirkulišu u prometu. Upravo zbog te funkcije imovina se može pojaviti kao objekat graĎanskopravnih odnosa. vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine dužnika ne može ić i tako daleko da se od dužnika stvori subjekat bez imovine.cesija).

a kod poslova mortis causa učinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao. tako da će učinci nastupiti bez obzira na volju stranaka. dvostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i dužnik (npr. prilikom realne kupoprodaje prodavač na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari. MeĎu ugovorima su najvažniji obavezni (obligacijski) ugovori.BH-PRAVNICI. m) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi.COM Kada sklapaju odreĎeni pravni posao. Dakle. Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipični pravni poslovi. Jednostrani nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr. h) Pravni poslovi me Ďu ţivima (inter vivos) i pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa). VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipičnim pravnim poslovima. da bi se zauzvrat dobila kupoprodajna cijena. ali automatski i svi drugi učinci koje pravni poredak veže za takav pravni posao. najam itd).darovanje).kupoprodaja). ELEMENTI SADRŢAJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadržaj pravnog posla i to: 1. Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba.BH-PRAVNICI. pri sklapanju pravnog posla nastaje učinak koje su stranke htjele postići.kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i 21 WWW. Npr. MeĎutim. kupoprodaja. Npr. Kod apstraktnih pravnih poslova kauza je nevidljiva. Ovisno od kriterija. stranke žele postići odreĎeni učinak.COM . 3. 2.naplatni pravni posao je i zamjena). Bitni elementi pravnog posla (essentialia negotii) su oni elementi koji predstavljaju nužni minimum za egzistenciju nekog pravnog posla. Dvostrani pravni poslovi (ugovori) nastaju saglasnim očitovanjem volje dviju stranaka. delikt izaziva postanak graĎanskopravnog odnosa odgovornosti za štetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa. pravne poslove možemo podijeliti na slijedeće skupine: d) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi. Kod pravnih poslova inter vivos učinak nastupa još za života stranaka.posudba). iz kupoprodaje kao tipičnog kauzalnog pravnog posla zaključujemo da se tim poslom želi postići prenos vlasništva na prodatoj stvari. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreĎen bilo propisom ili po odredbi stranaka. svrha ili kauza tog pravnog posla vidljiva je već iz samog pravnog posla. bez obzira da li je znao za takav učinak kupoprodaje. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odreĎenu činidbu (npr. Zbog toga delikt nije pravni posao. Npr. Iz samog apstraktnog pravnog posla ne možemo zaključiti svrhu njegovog sklapanja. Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe: jednostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik. s) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi. MeĎutim.testament). t) Formalni i neformalni pravni poslovi.WWW. Kod kauzalnih pravnih poslova. ekonomski cilj. a druga samo dužnik (npr. odreĎene učinke za odreĎena očitovanja volje veže sam pravni poredak. Pravni učinak koji stranke žele postići odreĎenim pravnim poslom mora biti dozvoljen. Kod besplatnih pravnih poslova ne traži se protučinidba (npr.zajam. Nije važno da li se protučinidba daje u novcu ili ne (npr. Pod izrazom neformalni pravni posao po pravilu se danas podrazumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku.

tj. VRSTE UVJETA Najtipičnije vrste uvjeta su slijedeće: g) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgaĎa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Ako se izjalovi do učinka pravnog posla uopće neće ni doći. h) Rezolutivni (raskidni) uvjet je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah. odnosno ispunjenje je izvan volje ovlaštenika (ovisi o nekom prirodnom dogaĎaju ili djelanju neke treće osobe). Ako nedostaje jedan od tih elemenata. obzirom da su prirodni sastojci odreĎeni propisom. odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima.WWW. meĎutim bez njih pravni posao može postojati. karakteristično je da je to odredba koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. učinak pravnog posla nastaje. da ne nastupi buduća i neizvjesna okolnost.BH-PRAVNICI. UVJET (CONDICIO) Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u budućoj i neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi učinak pravnog posla. radi se o nepravom uvjetu. takva odredba ne bi bila uvjet već pretpostavka. Dakle. (Primjer: ako sutra otputuješ…) l) Kazualni uvjet je uvjet čije ispunjenje ovisi o slučaju. MeĎutim. prirodni elementi važe po sili zakona. rok i namet. Prirodni elementi (naturalia negotii) su elementi koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odreĎenog pravnog posla.BH-PRAVNICI. d) Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti ni fizički niti pravno. k) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje uvjetovane okolnosti ovisno o volji uvjetno ovlaštenog. Negativan je uvjet koji traži da se nešto ne dogodi. pa tek kasnije postao 22 WWW. m) Mikstni ili mješoviti je uvjet čije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovlaštenog i o slučaju. Bitni elementi odreĎeni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim. 3. Strankama je ostavljeno na volju da u sadržaj pravnog posla unesu ili ne unesu prirodne elemente. neovisno od volje stranaka. Ovdje je važan trenutak sklapanja pravnog posla.COM . (npr. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguć. 4. 2. ali je trajanje učinka zavisno od ispunjenja uvjeta. Pravi uvjet je uvijek buduća i neizvjesna okolnost. 5. MeĎu najtipičnije spadaju uvjet. ako NN umre). ali ne i neizvjesna (npr. Uzgredni elementi (accidentalia negotii) su elementi koji važe samo ako ih stranke izričito ugovore. Kada bi se uvjet odreĎivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu. Primjer: otac ostavlja sinu imovinu pod uvjetom da se sin oženi. TakoĎer se odreĎuju propisom. Takvi su slijedeći uvjeti: b) Nuţni uvjet je onaj kod koga je uvjetovana okolnost buduća. Tim nastupom se mijenja dosadašnje stanje. radi se o pretpostavci potrebnoj za postanak nekog pravnog odnosa. učinak pravnog posla prestaje. za razliku od subjektivno bitnih.odgovornost prodavača za mane prodate stvari).COM cijena. da doĎe do nastupa buduće i neizvjesne okolnosti. Ukoliko se ispuni rezolutivni uvjet. Ako se uvjet ispuni. U suprotnom. i) j) Afirmativan je uvjet koji traži da se nešto dogodi. odnosno ispunjenje uvjeta sastoji se u djelanju ili propuštanju uvjetno ovlaštenog. ako stranke ne žele da oni važe u pravnom poslu moraju ih izričito isključiti. tj. Negativni uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost neće nastupiti. c) Pravni uvjet (condicio iuris) je okolnost predviĎena samim pravnim propis ima. Dakle.

2002…”) slični su rezolutivnim uvjetima jer učinak pravnog posla prestaje istekom roka. smatra se da se uvjet izjalovio. OdreĎeni su kalendarski (dies certus an.10. 6. 7.učinak nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena.01. Ovaj element poslužio je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i složene. Razlika izmeĎu roka i uvjeta je u tome što rok ne sadrži element neizvjesnosti. uvjetno opterećeni ima i za vrijeme pendencije neke obaveze. tj. npr. U takvom slučaju. Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani. Sva raspolaganja uvjetno opterećenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana. f) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva.”do 01. Uvjet je odlučen ako je ispunjen (condicio existit) ili ako se izjalovio. 23 WWW.. Početni rokovi (npr. kada uvjet “visi” (condicio pendet). Nedopušteni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednačeni sa nemogućim uvjetima. ali su izvršena pod uvjetom. MeĎutim. MeĎutim. u ovom periodu ne nastaju pravni učinci. ako uvjetno ovlašteni umre u vrijeme pendencije.01. djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta.2001.COM nemoguć. uvjetno opterećeni odgovara za štetu koja je nastala njegovom krivicom. tj.”) slični su suspenzivnim uvjetima jer se učinak pravnog posla odgaĎa. certus quando).BH-PRAVNICI. To je vrijeme neizvjesnosti. e) Nedopušteni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrĎenim načelima društvenog ureĎenja ili prisilnim propisima. koje proizilaze iz postojećeg pravnog stanja. Takav uvjet je istovremeno i nedopušten.2001. DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: Vrijeme pendencije počinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni. Pozicija uvjetno ovlaštenog prelazi i na njegove nasljednike. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno opterećenog u vrijeme pendencije došlo do oštećenja stvari. njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na početne (dies a quo) i završne (dies ad quam) rokove. To su u suštini pravni poslovi s čijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao. Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete.WWW.01. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi. To znači da će sva raspolaganja prestati važiti u trenutku ispunjenja uvjeta. “od 01. Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. ROK (DIES) Rok je uzgredna odredba pravnog posla kojom se učinak pravnog posla čini ovisnim o protoku vremena. To je važno jer postojanje nemogućeg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla može izazvati ništavnost samog posla. Najvažnija obaveza sastoji se u tome da uvjetno opterećeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujećenja uvjeta. Završni rokovi (npr.. to pravilo ne važi doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod suspenzivnim uvjetom. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom.BH-PRAVNICI. Ispunjenje uvjeta. tj.kada je sigurno da se više neće ispuniti (conditio deficit).COM . odnosno izjalovi. Učinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom.

OBLIK OČITOVANJA VOLJE Pod oblikom očitovanja volje podrazumijevaju se različiti oblici i različite mogućnosti kojima unutrašnja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije. Pisano očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano ali mora biti vlastoručno potpisano. složeni rokovi mogu biti odreĎeni na nekoliko nač ina: dies certus an. dies incertus an. Pod usmenim očitovanjem podrazumijeva se očitovanje pomoću žive izgovorene riječi (viva vox). Očitovanje volje znacima. Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta. spada u indirektna očitovanja volje. modus nije protučinidba. ali ako se dogodi zna se kada će to biti (npr: “na NN-ov 26. kao skraćeni oblik vlastoručnog potpisa.WWW. rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda. Kao oblik očitovanja volje imaju ograničenu upotrebu jer se njima može dati pristanak. Redovno se sastoji od imena i prezimena. Da bi bio punovažan.BH-PRAVNICI. Sastoji se u tome da se iz odreĎenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti 24 WWW. Modus se može dodati isključivo besplatnim pravnim poslovima.roĎendan” – ne zna se da li će ga NN doživjeti. ali nije izvjesno kada (npr: “kada NN umre”). Kod ovog očitovanja volje traži se upotreba općenito poznatih i razumljivih znakova. Ovisno o kombinaciji u kojoj se može naći element neizvjesnosti. faksimil nije dovoljan kao potpis. Faksimil je mehanički otisak vlastoručnog potpisa. Pisano očitovanje volje. Ako primatelj ne ispuni nametnutu obavezu moguća su 2 rješenja: davalac ga može tužiti na ispunjenje modusa ili zbog neispunjenja modusa zatražiti natrag ono što je primatelju dato.COM Složeni rokovi su oni koji u sebi sadrže element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom). dies incertus an. NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je uzgredna odredba pravnog posla dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju nameće izvršenje neke dužnosti. Pod pisanim očitovanjem volje podrazumijeva se očitovanje dato pomoću pisanih riječi (scriptura). sredstvo kojim se pisalo. odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje očitovanje pomoću znakova.BH-PRAVNICI. za razliku od prethodno nabrojanih. 10. (npr: ”kada završiš fakultet”) 8. Neispunjenje modusa djeluje kao nastup rezolutivnog uvjeta. incertus quando – rok za koji je neizvjesno i hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi. MeĎutim. Po pravilu. takoĎer vrlo često susreće. Očitovanje volje konkludentnim radnjama. te vrstu pisma i jezika na kome se izražavalo. Bitno je napomenuti da se ugovori graĎanskog prava ne potpisuju parafom. Rukoznak je ranije korišten od strane nepismenih ljudi. Modus u pravilu predstavlja odreĎeno smanjenje onoga što je sticatelj dobio na osnovu besplatnog pravnog posla. Potpis se stavlja na kraju ili ispod teksta. incertus quando – rok koji će se sigurno dogoditi. ali ne i ponuda nekog pravnog posla. certus quando – rok za koji je neizvjesno da li će se dogoditi. Paraf se. Klasični oblici očitovanja volje su: Usmeno očitovanje volje. odnosno drugog organa. bez obzira na materijal na kome je pisano. ali ako ga doživi datum je poznat).COM .

COM . Osobe koje su se ponudile da izvršavaju naloge druge osobe za obavljanje odreĎenih poslova. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla. Ovakav oblik često se traži za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju čitati. bilo nakon već načinjene pisane isprave o pravnom poslu. Dakle. Pisani oblik pravnog posla postoji kada su očitovanja volje stranaka data pomoću pisanih riječi. po samom zakonu ili po sporazumu stranaka. Šutnja ponuĎenog po pravilu ne znači prihvatanje ponude. U suprotnom se smatra da je prihvatio ponudu. U teoriji se zagovara i treći izuzetak. Srednjevjekovno pravilo “qui tacit consentire videtur” (ko šuti smatra se da odobrava) ne važi.BH-PRAVNICI. Ako stranke nisu ništa odredile. Ako se pojedini primjerci ne slažu. kao i osobe kod kojih izvršenje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati. mora takvu mogućnost izričito isključiti (izjavom). nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju službeni sudski jezik. Učešće organa državne vlasti kao oblik pravnih poslova. bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla. znakova ili konkludentnih radnji. unapr ijed traži odreĎeni oblik. 10. To je izjava kojom se stranka ograĎuje od toga da se neki njen čin shvati kao napuštanje prava. Uži pojam od protestatio je reservatio. Kada je ponuĎeni u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuĎačem u pogledu odreĎene robe. Tipični oblici učešća organa državne vlasti kod pravnih poslova su: Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim organom. posrednici i sl) dužne su izvršiti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. Pored 25 WWW. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu jednu ispravu. Ako je potpisano više primjeraka. ili da svaka strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Takva izjava zove se protestatio.WWW. Zbog toga treba pojmovno razlikovati oblik očitovanja volje od oblika pravnih poslova. onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrĎenim okolnostima prosuĎuje koji je primjerak mjerodavan. mjerodavan je izvornik. Tipičan primjer je pisana oporuka pred svjedocima. Pravni posao sklopljen pred svjedocima. još uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da služi kao izvornik. MeĎutim. Neformalni pravni poslovi su oni za koje se ne traži unaprijed odreĎeni oblik. prema kome bi se šutnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u isključivu korist ponuĎenog (npr. a ne želi da se one shvate kao očitovanje volje. Postoje 2 izuzetka: 3. Posao je formalan ako se za njega.darovanje). mora reagovati izrič itim odbijanjem. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka. ako konkretnu ponudu ne želi prihvatiti. Učešće svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne traži. Šutnja. a to je primjerak koji su stranke potpisale. špediteri. 4. Najčešći oblici pravnih poslova su: Usmeni oblik pravnog posla – Kada su očitovanja volje stranaka data živom riječju ili kombinacijom izgovorenih riječi. Sklopljen je u trenutku kada ga stranke potpišu. protestatio je izričito očitovanje volje kojim se odreĎena osoba unaprijed osigurava od pogrešnog shvatanja njenih postupaka. Najčešći su oni koji se zaključuju u obliku sudskog zapisnika. Ponekad se za punovažnost pravnog posla zahtijeva učešće organa vlasti. Osoba koja je izvršila odreĎene konkludentne radnje.COM (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odreĎenu volju.BH-PRAVNICI.

prema kojima će kasnije usmene dopune forma lnom ugovoru biti pravno valjane: 3. Forma pravnog posla (ponekad). 3. trebali proizvesti. razlozima koji ih uzrokuju. krugu osoba koje su ovlaštene da ih ističu. RAZLOZI NIŠTAVOSTI 26 WWW. utuživosti.BH-PRAVNICI. Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olakšavaju obaveze neke ugovorne strane. Ako bi naknadno otpao uzrok ništavosti. a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. 4. S njima se postupa kao da nisu ni zaključeni. pravni posao može biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom općinske uprave. javni bilježnici i ovlaštene osobe u trgovačkom društvu. Potvrđivanje (ovjeravanje. Razlike su u njihovim karakteristikama. solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da značaj javnih isprava. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 1.COM . Ovjera potpisa ne znači da se time potvrĎuje autentičnost sadržaja (teksta) isprave. Nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima.od trenutka zaključenja pravnog posla. a sud o njoj vodi računa po službenoj dužnosti (ex officio).COM ovog oblika. Ovjeravanje potpisa. odreĎena ili odrediva činidba. dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. ukoliko je to predviĎeno propisom.BH-PRAVNICI. POJAM I KARAKTERISTIKE NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA Ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi.WWW. Ukoliko je oblik ugovora odreĎen voljom stranaka. ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. NIŠTAVOST 1. tj. 2. Nevaljani pravni poslovi mogu biti ništavi ili pobojni. Ovdje sudija ovjerava sam sadržaj isprave. Važno je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništavost ugovora koje su zaključile. Moguća. Postoje 2 izuzetka od tog pravila. pa potvrĎena izjava ima istu važnost kao i javna isprava sastavljena na sudu. da su valjani. Ovjeravanjem potpisa potvrĎuje se da potpis na nekoj ispravi potiče od odreĎene osobe. 5. 2. roku isticanja i posljedicama koje izazivaju. Ovjeravanje potpisa vrše organi državne uprave. Ako je oblik ugovora propisan zakonom. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova. osim u nekim iznimnim slučajevima predviĎenim zakonom. A. dokazivanja i upisa u javni registar. dozvoljena. 11. pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku. Dozvoljena osnova. Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne tačke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno. Usmeni dodaci pisanom ugovoru. a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana. Oblik se najčešće traži radi valjanosti. Pravna i poslovna sposobnost subjekata. takav pravni posao ne bi konvalidirao. Valjano i saglasno očitovanje volje. 4. Ništavost nastaje ex tunc. Ništavost nastupa ex lege.

Nesvjestan nesklad postoji u slučajevima kada stranka nesvjesno očituje ono što u stvari ne želi. Simulacija. osim mentalne rezervacije.COM . Naknadna nemogućnost ne izaziva ništavost posla. prisilnim propisima i moralu društva. Izuzetak su maloljetnici sa navršenih 15 godina života koji su stupili u radni odnos. 3. Sve nabrojane mane volje. o osnovi. a uistinu ne žele nikakav pravni posao. kao važeće će se uzeti ono što je očitovano. Dakle. U suprotnom. prijetnje i mentalne rezervacije. Nemogućnost. Školski primjer i šala. šale. nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona u stvari neće. Subjektivno nemoguća je činidba koja se u stvari može izvršiti. Posao sklopljen u šali može biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. U ovakvim slučajevima iz potrebe zaštite interesa trećih lica i sigurnosti pravnog prometa.BH-PRAVNICI. Dužnik će u tom slučaju odgovarati za štetu ako je nemogućnost nastupila njegovom krivicom. prevare trećeg lica ili u neku drugu svrhu. Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojećim. neodreĎenost odnosno neodredivost činidbe. U okviru pojma nedopuštenosti razlikuju se 27 WWW. Ništav će biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zaključi bez saglasnosti odreĎenog organa u pravnoj osobi. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. Pravni posao takvog sadržaja je ništav.BH-PRAVNICI. nepostojanje ili nedozvoljenost osnove. Poslovna nesposobnost stranaka. Subjektivna nemogućnost činidbe izaziva samo odgovornost dužnika za neispunjenje preuzete obaveze. a druga strana za to ne zna. Prividni posao naziva se simuliranim. Nesporazum može biti o prirodi ugovora koji se sklapa. Pod objektivnom nemogućnošću se misli na radnju koju niko ne može izvršiti. Nedopuštenost činidbe postoji ako je ona protivna načelima društvenog ureĎenja. Ne proizvodi pravne učinke. pod manama volje podrazumijevaju se slučajevi nesaglasnosti između volje i očitovanja. nemogućnost. te ponekad nedostatak potrebne forme. a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. Svjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja postoji u slučajevima kada stranka namjerno očituje nešto što u stvari neće. obaveza prestaje. Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa. simulacije. 2. nedopuštenost.COM Razlozi ništavosti su: poslovna nesposobnost stranaka. neodre Ďenost ili neodredivost činidbe Nemogućnost činidbe je razlog ništavosti pravnog posla ako je činidba bila objektivno nemoguća u vrijeme zaključenja posla (impossibilium nulla obligatio est). Ništavi su pravni poslovi koje zaključe osobe mlaĎe od 18 godina i punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti. To su slučajevi školskog primjera. neznanje. nedozvoljenost. Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova. ali je ne može izvršiti osoba koja se na to obavezala. Dakle. kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao.WWW. Tipični slučajevi ovog nesklada su zabluda. Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su širim pojmom koji se naziva mane volje. ukoliko je ta saglasnost predviĎena statutom ili ugovorom pravne osobe. a prikriveni disimuliranim poslom. Nesklad može biti svjestan i nesvjestan. Nesporazum (dissensus). ili o predmetu obveze (činidbi). Može biti apsolutna i relativna. Simulirani posao je ništav. Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. nesporazum i prevara. izazivaju nevaljanost pravnih poslova. Ništavost pravnih poslova uzrokuju slijedeće mane volje: 1.

Osnova se definira kao pravni cilj kome stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora. Dakle. a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti. animus donandi). odnosno mora postojati. nemoralni su protivni moralnim normama odreĎene društvene zajednice. ukoliko je odrediva. a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom učini neka usluga ili korist (intentio liberalis.WWW. odnosno kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis). NeodreĎena činidba neće izazvati ništavost. Obaveza restitucije (restitutio in integrum). nemoralni i zelenaški pravni poslovi.BH-PRAVNICI.izvršena je neka usluga).COM zabranjeni. kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom. ili se priroda onoga što je ispunjeno protivi vraćanju (npr. 3. mora se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. pravna osnova. tj. OdreĎena je strogim propisom (ius strictum). Mora postojati u svakom ugovoru. Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari. ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznačava izričito. 10. U tom slučaju sud odreĎuje da stranka općini u kojoj ima boravište preda sve što je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla. U našoj teoriji preovladavaju objektivna gledišta o osnovi. Oduzimanje predmeta činidbe u korist općine može biti dosuĎeno pod istim pretpostavkama pod kojima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane za restitucijom. Zabranjeni su pravni poslovi protivni zakonskim normama. Kauza je pravno izražena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvršenjem ugovornih obaveza. Zelenaški ugovor je u suštini vrsta nemoralnog ugovora. Forma se za valjanost pravnog posla traži samo u izuzetnim slučajevima: ako zakon to izričito propisuje.BH-PRAVNICI. te ako su se stranke sporazumjele da forma bude uvjet valjanosti. Subjektivna svrha ne mora biti naznačena izričito. Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane. odnosno uvijek jednaka za odreĎeni ugovor. Ništavost pravnog posla izaziva neodrediva činidba. ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. što znači da se može dokazati. kauza ili objektivna svrha ugovora. MeĎutim. Neodređenost ili neodredivost činidbe. DJELOMIČNA NIŠTAVOST Ništavost neke odredbe ne povlači ništavost cijelog ugovora u slučaju kada ugovor može opstati bez te ništave odredbe. Ako povrat nije moguć. kauza se ne može prezumirati. 28 WWW. Nepostojanje i nedozvoljenost osnove.COM . ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava. već najjača. osnova ili subjektivna svrha ugovora. Na objektivni pojam kauze nadovvezuje se subjektivni element – dozvoljena osnova. a odredba nije bila ni uvjet ugovora. To nije objektivizirana svrha. moraju se razlikovati 3 elementa: 1. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI 5. 2. Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svom sadržaju ili cilju protivan prisilnim propisima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane. kod pravnih poslova općenito. a posebno kod ugovora. najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zaklj uči ugovor i preuzme obavezu. povrat u prijašnje stanje je osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora. Nedostatak potrebne forme . U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana. Zelenaškim se smatra ugovor u kome neko za sebe (ili nekog trećeg) ugovori korist koja je u očiglednom nesrazmjeru sa onim što je on drugom dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti.

Da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzročnoj vezi sa sklapanjem posla čije se poništenje traži.BH-PRAVNICI.WWW. zabluda i prevara.COM 11. a pravo na isticanje ništavosti se ne gasi. Strana koja je zaključila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tražiti poništenje. Razlikuje se više vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris). kao ni zabluda u motivu. zabluda o činjenicama (error facti). Zabluda (error) je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti. Osim odustajanja. Zabluda u pravu se po pravilu ne uvažava. Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. predočavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane. Posljedice poništenja nastupaju ex tunc. zbog čega ona zaključi određeni pravni posao. ali pod pretpostavkama: 2.querella nullitatis. od kojih prvenstveno javni tužilac i pravobranilac. Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti. zabluda u motivu (error in motivo) itd. B. Svaka zainteresirana osoba može se pozivati na ništavost. 4. U načelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente.COM . Da je prijetnja postojala u vrijeme zaključenja posla. tzv. Pobojnost ne nastupa ex lege.BH-PRAVNICI. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 29 WWW. ili ako ga je ograničeno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. a iznimno i na motive koji su bili odlučni za preuzimanje obaveze. pravo na odustanak se gasi. 3. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ništavosti. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla može se nazvati pravnoposlovnom zabludom. MeĎutim. Da je prijetnja bila nedozvoljena. već na zahtjev strane u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. RAZLOZI POBOJNOSTI Ograničena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u slučaju kada ograničeno sposobna osoba zaključi pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika. a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. što znači od dana zaključenja. Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost. O prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kada jedna strana. dakle ugovorne strane i treća lica. Vrijeme isticanja nije ograničeno. suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru. dok se zabluda o činjenicama uvažava. Ako protekne rok za njihovo poništenje. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. psihička prisila (vis compulsiva) i fizička sila (vis absoluta) koaj podrazumijeva izvršavanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja i radi iznuĎivanja očitovanja volje. Mora se podići tužba na pobijanje. Očitovanje iznuĎeno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. POBOJNOST Pobojni (relativno ništavi) pravni poslovi proizvode pravne učinke. Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja. Razlikuje se prijetnja kao tzv. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je skrivila sklapanje ništavog pravnog posla. pobojni pravni poslovi konvalidiraju. ali se mogu poništiti u predviđenom roku i iz propisima predviđenih razloga. ili treća osoba. Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30 dana od dana saznanja za pomenute činjenice. ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka.

Kada je u pitanju odnos izmeĎu volje i očitovanja u smislu pravnih učinaka. Neskrivljenost zablude. uopće se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjeći zabludu da je upotrijebio običnu pažnju. Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla. Prema općeusvojenom modernom konceptu zablude. U ovom slučaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja.COM . kriterij razlikovanja je subjektivni (psihološki). Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pažnjom koja se zahtijeva u prometu. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. Teorija volje. prema kojoj je bitno ono što se htjelo. Izuzetak postoji u slučaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna.BH-PRAVNICI. 8. a u ostalim pažnja dobrog domaćina. Prema ovoj teoriji. ali nije htjela sadržaj koji je tim aktom izjavila. podrazumijeva da se redovno uvažava ono što je očitovano.COM različite vrste zablude. Danas je ova teorija uglavnom napuštena. Samo u slučaju spora se ispituje i pod odreĎenim pretpostavkama 30 WWW. pobudu koja je bila odlučna za preuzimanje obaveze. Prema klasičnom shvatanju. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pažnja dobrog privrednika. pravni posao zaključen u zabludi bio bi valjan. U njemačkoj teoriji se smatra da uopće nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u očitovanju: u jednom slučaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno očitovanje. Teorija očitovanja.ako je bila odlučujuća za preuzimanje obaveze. Pretežno se prihvata u nasljednom pravu. osobu sa kojom se sklapa pravni posao. Bitna zabluda je ona bez koje se posao uopće ne bi zaključio. mora biti bitna i neskrivljena. prema kojoj je važno ono što se očitovalo. a naravno ni sadržaj tog akta. 5. a ne ono što se očitovalo. Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji čak i u slučaju grube nepažnje. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla.WWW.BH-PRAVNICI. mada je razlika meĎu njima vrlo teško ustanovljiva. Poslovna zabluda u uţem smislu. Bitnost zablude. 4. Pravnoposlovna zabluda može se podijeliti na 2 vrste: 7. ne bi ni sklopila ugovor. 6. razlikuju se 3 teorije: 4. Izuzetak je slučaj kada je druga ugovorna strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije ni bilo. Zabluda u očitovanju postoji kada stranka izjavi nešto što ne odgovara njenoj pravoj volji. odnosno da je stranka znala činjenicu za koju je bila u zabludi. Ovo se isključivo odnosi na besplatne pravne poslove. okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučujućim. koja važi na području stvarnog i obveznog prava. Centralni problem kod odreĎivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. 5. već je volja stvorena i očitovana zato što je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla. 3. zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. tj. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona). bitna svojstva predmeta – misli se na predmet koji je objekat činidbe davanja. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: 2. koje zastupaju Savigny i Zitelmann. Učinak zablude Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena. Teorija povjerenja. a strana koja je u zabludi inače ne bi sklopila posao takvog sadržaja. U drugom slučaju stranka je htjela sam akt očitovanja.

Radi se o običnoj nepažnji (culpa levis).BH-PRAVNICI. Naknadno saznanje ne škodi (malae fides superveniens non nocet).namjere ili nepažnje dužnika). pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme. ispunile i posebne pretpostavke koje se tiču vrste pravnog posla koja se pobija. Ako zbog zablude doĎe do poništenja ugovora. odnosno ako zbog njenog izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja. Svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu. te instituta prekomjernog oštećenja. druga ugovorna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete. tako i pasivnim držanjem (svjesnim propuštanjem da se druga strana upozori na zabludu). To je tzv. Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane. bez obzira na krivicu stranke u zabludi. Razlikuju se 4 vrste paulijanske tužbe: 3.COM uvažava ono što se htjelo.pobijanje izvan stečaja. Načelo jednake vrijednosti činidbi (davanja. pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bio poznat dužnikov dolus.COM .namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika. prestacija) je jedno od osnovnih načela obveznog prava. zavisi prvenstveno od mogućnosti dokazivanja posebnih pretpostavki (tj. zavisno od intenziteta narušavanja. Namjeru čine znanje i volja. ili je održava u zabludi. odnosno da odstupanja ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. Pretpostavke za uspješno pobijanje su dospjelost vjerovnikovog potraživanja i pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. Potraživanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovlašten zahtijevati njegovo ispunjenje. To je slučaj kad dužnik nije postupio sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva. a sa ciljem sklapanja pravnog posla. Posebna pretpostavka za ovu tužbu je consilium fraudis. čije pobijanje zaista omogućava namirenje njegovog potraživanja. ima pravo pobijati radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. odnosno pravni posao. Dolozna paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa). mogućnost raskida ugovora ili pobojnost ugovora. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i očitovanja ima iste učinke kao i zabluda. Smisao načela je da se osigura maksimalna ekvivalentnost vrijednosti činidbe i protučinidbe. Osim consilium fraudis-a.BH-PRAVNICI. ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku. mogu biti ništavost ugovora. a koja će se paulijana upotrijebiti u konkretnom slučaju. Kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa) podiže se kad dužnik nije znao. bitno je da zbog nje dužnik postaje insolventan. Dakle. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika.WWW. tj. Vjerovnik može imati pravni interes pobijati samo onu radnju. Ako dužnik zna da će svojim raspolaganjem štetiti vjerovniku. Može se učiniti kako aktivnim ponašanjem. Do pobijanja može doći ako su se uz opće. Povreda načela jednake vrijednosti činidbi. ostvario je oba elementa namjere. Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje. Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se Paulijanska tužba (actio Pauliana). Stranka koja je prevarom navedena na zaključenje pravnog posla ima pravo zatražiti njegovo poništenje i naknadu štete. Posljedice narušavanja načela ekvivalentnosti činidbi. 31 WWW. kod zablude će se uvažiti prava volja stranke ukoliko se dokaže da je zabluda bitna i neskrivljena. Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane. odreĎene subjektivne okolnosti na strani dužnika ili protivnika pobijanja. odnosno propuštanja radnje. te rok za podizanje tužbe. 9. Za pravnu radnju koja se pobija. Tužba se podiže u roku od godine dana od poduzimanja. pri čemu se ne traži bitnost zablude.

odricanje od nasljedstva itd). Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih poslova je u tome što kod pobojnih nije predviĎena mogućnost oduzimanja datog ili primljenog u korist općine.BH-PRAVNICI. Rok za zahtjev je 1 godina od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok). pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poništenje. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tužbi su: 3. Osoba sa kojom je zaključen pravni posao. Odgovornost postoji i u nekim slučajevima kada ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora. rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti.da se ispunjeno ne vraća do trenutka poništenja. beskamatni zajam. nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti. tj.BH-PRAVNICI. Mora se raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji. 32 WWW.nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih) 5. Npr. ili o srodnicima po tazbini do 4.COM 17. Kvazipaulijanska tužba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova i besplatnih raspolaganja u korist trećeg lica (npr. jer se neoborivo prezumira da su dužnik i osoba u čiju korist je raspolaganje učinjeno. Od pobijanja su isključeni uobičajeni pokloni.stepena pobočne linije.COM . odnosno osoba u čiju korist je radnja poduzeta. POSLJEDICE PONIŠTENJA Posljedice poništenja su restitucija i odgovornost za štetu. Rok podnošenja kvazipaulijane je 3 godine. ako su srazmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. KO I U KOJEM ROKU MOŢE TRAŢITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA Načelno. Od stranaka poništenje može tražiti ona u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. Ostale pretpostavke porodične pauliane su naplatan pravni posao i rok podizanja od 3 godine. Svi rokovi su prekluzivni. znali da se nanosi šteta vjerovniku. Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom. Univerzalni sukcesori te osobe (nasljednici ili npr. to su stranke u poslu.ugovor o darovanju. Prezumira se da je bračnom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku. Ugovaratelj na čijoj strani je uzrok pobojnosti odgovara suugovaratelju za štetu. U tom slučaju suugovaratelj može tražiti vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. Izuzetak od potpune restitucije predviĎen je u slučaju da pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti.stepena. pod uslovom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. 8. Tuženi može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu prema vjerovniku. kod zablude druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu štete. a iznimno i neke treće osobe. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja. Porodična paulijanska tužba (actio Pauliana familiaria) predviĎena je za slučaj kad dužnik zaključi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili srodnika. 4. Posljedice nastupaju ex tunc. Singularni sukcesori te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odreĎena korist). bez obzira što strana u zabludi nije kriva za svaoju zabludu. Presumpcija je oboriva. tužba se može podići bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao može pobijati. a najkasnije 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). 24. Kod pobojnosti stranke svojim sporazumom mogu odnose restitucije drugačije odrediti. od zaključenja pravnog posla. npr. a na štetu vjerovnika. ili do 4. TakoĎe se može tražiti povrat onoga što je namjerno uništeno ili otuĎeno. Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti.WWW.

meĎu strankama će važiti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su stranke željele postići i ako se može smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ništavost sklopljenog posla. D.BH-PRAVNICI. da je posao izvršen. Izuzeci su u slijedećim slučajevima: Zabranjeni pravni poslovi će konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 2. Ako se odrekne tog prava. Ovdje do izražaja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse haberet – niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima.kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo. pravni posao će konvalidirati. KONVERZIJA Kad ništav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla. Originarno ili izvorno sticanje prava znači da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od 33 WWW. a udovoljiće mu ako je to moguće. Zelenaški pravni posao će konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: 3. da je zabrana manjeg značenja 3. 5. Posao koji je pobojan zbog ograničene poslovne sposobnosti stranke. Pobojni pravni poslovi u načelu mogu konvalidirati. Stranka u čijem interesu je pobojnost ustanovljena odlučuje da li će se koristiti pravom poništenja posla ili ne. Subjekt od koga se pravo stiče naziva se pravni prethodnik ili auctor. Takvo pretvaranje ništavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. Ništavi pravni poslovi u načelu ne mogu konvalidirati. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. 4. a onaj koji stiče pravo naziva se pravni nasljednik ili successor. Mogućnost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane. konvalidiraće i u slučaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u meĎuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. tj. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla. Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno sticanje. Postoje 2 vrste sukcesija: univerzalna i singularna. npr.COM C.BH-PRAVNICI. KONVALIDACIJA Konvalidacija je osnaženje nevaljanih pravnih poslova. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika. STICANJE PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. ili u zakonskom roku ne podigne tužbu na poništenje.WWW. Može biti originarno i derivativno. da sud udovolji tom zahtjevu. VIII – STICANJE I GUBITAK PRAVA A. Translativno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg auktor svoje pravo u cijelom obimu prenosi na sukcesora.COM . Konverzijom se načelno spasavaju pravni poslovi koje stranke zaključe zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. da oštećeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos. Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljeĎivanjem ili sukcesijom.

Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva. Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. ima srazmjerno malo subjektivnih graĎanskih prava koja zastarijevaju zbog nevršenja. 2.za meĎusobna potraživanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga. Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odreći zastare. potrtaživanje zakupnine i naknade štete. ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme. u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo. GUBITAK PRAVA Gubitak prava je odvajanje subjektivnog graĎanskog prava od njegovog nosioca. a proteklo vrijeme se ne uračunava. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo više ne može ostvariti prinudnim putem. odnosno nagodbom pred nadležnim organom. (npr. niti mogu ugovorom produžiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreĎeno propisom. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći. Istek zakonom odreĎenog vremena – zastarnog roka ili roka zastare. Može biti relativan i apsolutan. (suprotan institut je dosjelost). Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka. Opći zastarni rok je 5 godina (po ZOO). tj. kao i potraživanja za PTT usluge. B. Singularna sukcesija je prelaz pojedinačnog prava (ili obaveze) sa prethodnog na novi subjekt. zastaruju nakon 10 godina. Prekluzivni rok je strogi zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreĎene radnje. održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedovog zemljišta). tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prethodnik na osnovu svog dosadašnjeg prava za sticatelja osniva novo pravo. Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. zatim RTV pretplatu. pravo vlasništva nikad ne zastarijeva.BH-PRAVNICI. ali pravo služnosti može zastariti zbog nevršenja (non usu). Pravnim poslom se ne može odrediti ni da zastarijevanje neće teći za neko vrijeme. Relativan gubitak prava postoji u slučaju kad jedan subjekt gubi odreĎeno subjektivno pravo. vodu.COM . Potraživanja utvrĎena pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog organa. a drugi subjekt istovremeno to pravo stiče. Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je slučaj kada jedan subjekt gubi odreĎeno pravo. a mnogo rjeĎe o zastari (gašenju) samog subjektivnog prava. Npr. U takvim slučajevima zastara može samo ponovo započeti.WWW. uračunava se vrijeme proteklo prije zastoja. Kad te okolnosti otpadnu. Rok od 1 godine predviĎen je za potraživanja za domaćinstvima isporučenu električnu energiju. a da ga niko istovremeno ne stiče. Rok od 3 godine važi npr. MeĎutim. grijanje.COM prethodnog na novi subjekt. a ne samo pravo na zahtjev. kao i sudskom nagodbom. Zastarni rok započinje prvog dana iza dospjelosti. plin. TakoĎer se nije dozvoljeno odreći zastare prije nego što protekne vrijeme predviĎeno za zastaru. Pretpostavke zastare su: 1. Nepodizanje tužbe. 34 WWW.BH-PRAVNICI. zastara se nastavlja. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći.

sud će postupiti sa tužbom ne obazirući se na zastaru. Bitno je napomenuti da sud ne vodi računa o zastari po službenoj dužnosti. Ukoliko tuženi ne istakne prigovor zastare. ne prestaje obaveza.COM .BH-PRAVNICI. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze.WWW. 35 WWW.COM Učinak zastare. odnosno zastarjelo pravo se ne može ostvariti putem suda.BH-PRAVNICI. već pravo zahtjeva na njeno prinudno izvršenje. Obaveza se od utužive pretvorila u neutuživu (naturalnu) obavezu. već isključivo na prigovor tužene strane. Dakle.