PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAĐANSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
I - UVOD
1. POJAM GRAĐANSKOG PRAVA GraĎansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureĎuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi ili imovine. 2. NAZIV Naziv graĎansko pravo potiče iz rimskog prava kao prijevod latinskog ius civile. MeĎutim, staro rimsko ius civile i moderno graĎansko pravo su pojmovi različ itog sadržaja. Težište naziva graĎansko pravo je na subjektima pravnih odnosa, a ne na sadržaju samih odnosa. Prema tome, jedino graĎansko pravo može u svom nazivu obuhvatiti istovremeno odreĎeni krug imovinskih, pa i neimovinskih odnosa. Naziv privatno pravo direktno je povezan sa podjelom cjelokupnog prava na javno (ius publicum) i privatno (ius privatum), koju je izvršio već Ulpijan. Javno pravo je ono koje se odnosi na položaj države, a privatno ono koje se tiče koristi pojedinaca. Bitno je istaći da je graĎansko pravo bilo uvijek svrstavano ne samo u privatno pravo, već je jedno vrijeme bilo i njegov sinonim. Ali kad je započeo proces sadržajnog raslojavanja, ostao je jedan skup pravnih pravila koje se u teoriji nazivalo opće privatno pravo ili opće graĎansko pravo. U privatno pravo danas, osim graĎanskog prava, spadaju i trgovačko pravo, autorsko pravo, pravo vrijednosnih papira, pravo osiguranja i dr. Naziv imovinsko pravo neposredno asocira na sadržaj tog prava i prirodu odnosa koje ureĎuje. Ono ureĎuje uglavnom imovinsku zaštitu neimovinske sfere čovjeka. 3. NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA Posebno karakteristična su 4 načela graĎanskog prava: 15. Načelo dispozitivnosti. Načelo dispozitivnosti znači da graĎanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje prvenstveno voljom stranaka. Na području obveznog prava ovo načelo manifestuje se kao sloboda ugovaranja. Sloboda ugovaranja podrazumijeva slobodu svakog učesnika u prometu da se odluči da li će ući u obvezni odnos ili ne, slobodu izbora vrste ugovornog odnosa, te slobodu utvrĎivanja oblika i sadržaja ugovornog odnosa. Svaki pravni poredak utvrĎuje opće granice slobode ugovaranja koje stranke ne smiju prekoračiti. U stvarnom pravu načelo dispozitivnosti manifestuje se u slobodnom korištenju i raspolaganju stvarima i pravima koja imamo na stvarima. U nasljednom pravu načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja. 17. Ravnopravnost stranaka. Položaj stranaka u graĎanskopravnom odnosu je koordiniran. Nema subordinacije koja je karakteristična za upravno pravo. 21. Imovinska sankcija. Sankcija je štetna posljedica koja pogaĎa onoga ko se ne drži nareĎenja ili zabrane izražene u pravnoj normi. Sankcija je takoĎer posljedica koja stiže onoga ko ne izvrši obavezu koju je preuzeo stupanjem u graĎanskopravni odnos. Sankcije su u graĎanskom pravu bile u početku lične (dužničko ropstvo). 24. Prometnost prava. Pri prometnosti se misli na promet subjektivnih graĎanskih prava. Subjektivno graĎansko pravo je ovlaštenje koje nastaje za učesnika konkretnog graĎanskopravnog odnosa na osnovu normi graĎanskog prava u objektivnom smislu. Mogućnost prometa subjektivnih imovinskih prava postoji jedino u graĎanskom pravu, uz odreĎene izuzetke koji se nazivaju strogo osobna

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
građanska prava, a koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi sa jedne osobe na drugu. (npr.roditeljsko pravo) 4. SISTEM GRAĐANSKOG PRAVA Poznata su 2 modela u izgradnji sistema graĎanskog prava: institucijski i pandektni. Institucijski sistem potiče iz rimskog prava. Gaj u Institucijama kaže da se svo pravo odnosi na osobe (personae), imovinu (res – stvari) i tužbe (actiones). Ovaj trodijelni sistem pokazao se neodgovarajućim za graĎansko pravo. Pandektni sistem razvijen je u njemačkoj pravnoj teoriji i primijenjen u njemačkom GraĎanskom zakoniku iz 1896.godine. Sastoji se od 5 dijelova: opć i dio, obvezno pravo, stvarno pravo, porodično pravo i nasljedno pravo. U savremenoj nauci prednost se daje pandektnom sistemu. Opći dio graĎanskog prava sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima graĎanskog prava; Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odnosi izmeĎu ljudi s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju oni društveni odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlaštena da od druge stranke (dužnik) traži izvršenje neke činidbe, a ona je dužna tu činidbu izvršiti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureĎuje podjela njene imovine na druge osobe (nasljednike). 5. ODNOS GRAĐANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GraĎansko pravo – trgovačko pravo. Postoje 2 varijante ovog odnosa: Dualistička varijanta sastoji se u potpunom odvajanju trgovačkog od graĎanskog prava. Monistička varijanta zadržava jedinstvenost graĎanskog prava za sve vrste subjekata i pravnih poslova, sa eventualnim odstupanjima za privrednopravne subjekte i poslove. GraĎansko pravo – porodično pravo. IzmeĎu graĎanskog i porodičnog prava postoje sličnosti i razlike, kako u prirodi odnosa, tako i u metodama ureĎivanja tih odnosa. Sličnost u pogledu odnosa postoji u dijelu imovinskih odnosa u braku i porodici. Priroda ostalih odnosa je meĎusobno potpuno različ ita. U porodičnom pravu ureĎuju se lični odnosi, a imovinski odnosi su podreĎeni ostvarenju ličnih prava. Metodološka sličnost je u načelu dispozitivnosti (dobrovoljnosti) zasnivanja odnosa i načelu ravnopravnosti subjekata, a razlike su neprometnost porodičnih subjektivnih prava i odsustvo imovinske sankcije u porodičnom pravu. GraĎansko pravo – radno pravo. Radno pravo je prije osamostaljenja u zasebnu granu prava bilo sastavni dio graĎanskog prava. Osnovni instrument radnog odnosa je bio ugovor o službi (locatio conductio operarum). GraĎansko pravo – upravno pravo. Metode, odnosno načela upravnog prava suprotni su onima graĎanskog prava. Umjesto ravnopravnosti i koordinacije meĎu strankama, u upravnom pravu važi načelo subordinacije, umjesto načela prometnosti načelo neprometnosti i delegacije nadležnosti, umjesto imovinske sankcije preovladava lična sankcija. U upravnom pravu preovladavaju kogentne, a u graĎanskom dispozitivne norme. GraĎansko pravo – meĎunarodno privatno pravo. MeĎunarodno privatno pravo ureĎuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi sa tzv.meĎunarodnim obilježjem. Npr.ugovor o prodaji

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Norma je autonomna. Pod zakonom se podrazumijeva akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani način. Za sudiju je zabrana retroaktivnosti apsolutna.WWW. Postavlja se pitanje koje će nacionalno graĎansko pravo biti primijenjeno u konkretnom slučaju. a koji sadrži apstraktno. Retroaktivnost propisa. ako je raniji propis odreĎivao da se poslovna sposobnost stiče sa 18 godina. Naziv “meĎunarodno” to pravo nije dobilo zato što je zaista meĎunarodno. Za državni izvor je karakteristično da je formalni tvorac prava ustavom odreĎeni zakonodavni organ. a kasniji podiže granicu na 21 godinu. posebno zakon. osobe koje u trenutku stupanja propisa na snagu imaju 20 godina bi po klasičnoj teoriji stečenih prava ostajali poslovno sposobni i dalje. Osnovni oblik u kome se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis.autonomno pravo karakteristični su samonormiranje meĎusobnih odnosa i akcija članova odreĎenih asocijacija. odnosno stvaralac norme nije istovremeno i adresat.IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA 1. Zakoni neposredno zahvataju pravne situacije koje su u toku. Npr. Propis je i svaki podzakonski akt. Zakoni. pravni običaji. Ono je unutrašnje pravo države. U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. opće pravno pravilo. PROPISI Propis sadrži napisano pravno pravilo. političkog i ekonomskog sistema odreĎene društvene zajednice. II . Za društveni izvor ili tzv. MeĎutim. Izvori graĎanskog prava su propisi.kolizijskih pravila.modernu teoriju prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa. ali ne mogu uticati na posljedice koje su takve situacije već proizvele. sudska praksa i pravna nauka. odnosno oni koji stvaraju normu u načelu su i njeni adresati. Zabrana retroaktivnosti za zakonodavca važi relativno jer može odrediti da pojedine odredbe djeluju unatrag. Taj zadatak rješava meĎunarodno privatno pravo pomoću tzv. ali one imaju prvorazredan značaj. U nauci o izvorima poznata je podjela na državne i društvene izvore prava. tzv.COM . Zakon je najčešći i najuobičajeniji pravni izvor. propisi ne mogu djelovati retroaktivno ako bi time vrijeĎali stečena prava pravnih subjekata. Prema teoriji stečenih prava. 2. U pravnoj nauci postoje 2 teorije koje pokušavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa. Svaki zakon je propis.BH-PRAVNICI. Ustavi sadrže relativno mali broj odredaba graĎanskog prava. ali svaki propis ne mora biti zakon. već zato što ureĎuje privatnopravne odnose sa meĎunarodnim obilježjima. Za naše graĎansko pravo karakteristično je da ono nije u cjelini ureĎeno novim zakonima. MeĎu propisima postoji rang koji odreĎuje njihov meĎusobni odnos. Norma je heteromna.COM zaključe 2 državljanina različitih zemalja na teritoriji treće države. POJAM I VRSTE PRAVNIH IZVORA Izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila.BH-PRAVNICI. dok bi po modernoj teoriji 4 WWW. Ustavom se ureĎuju temelji pravnog. zbog sporne prirode stečenih prava Roubier je postavio novu. Najznačajniji propisi su ustav i zakon.

BH-PRAVNICI. Iz navedenog slijede 2 osnovne karakteristike pravnih običaja: 2. 5. 5 WWW. Materijalni društveni odnos postaje graĎanskopravnim odnosom u trenutku kada ga graĎansko pravo prizna i uredi. PRAVNA NAUKA Pravna nauka je takoĎer samo indirektan izvor prava. u obzir dolaze samo ako odreĎeni odnos nije u cjelini normiran propisom. Nastaju kao proizvod ponavljanja i ujednačavanja poslovne prakse učesnika u pravnom prometu. 2. tj. Pravni običaji su supsidijarni pravni izvor. ali bi pravni poslovi koje su zaključili nakon navršene 18. SUDSKA PRAKSA Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više saglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na osnovu kojih se formira općeobavezna pravna norma. U prvom redu se javlja kao faktički. 4. Ona djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti. stalna i jednolična.trgovački običaji. Zbirke sudskih odluka nemaju karakter zakona. Time se stvara mogućnost prinudnog ostvarivanja prava i obaveza subjekata u takvim odnosima. ali se sudija u konkretnom slučaju ne može pozvati na neko naučno djelo kao na zakon.COM izgubili poslovnu sposobnost. materijalni društveni odnos. Ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe nazivaju se općim uzansama.COM . a pravni običaj nije protivan načelima na kojima se zasniva pravni poredak odreĎene zajednice.BH-PRAVNICI. III . Sudska praksa je indirektan izvor prava jer kod nas sudska odluka nema karakter presedana. Pravni običaj kao izvor prava mora sadržavati 2 elementa: c) materijalni.godine bili i dalje valjani. Pretvaranjem faktičkih društvenoekonomskih odnosa u graĎanskopravne odnose omogućava se privredno kretanje. Pravni običaji su izvor našeg graĎanskog prava Na području obveznih odnosa primjenjuju se tzv. d) psihološki (opinio iuris sive necessitatis).WWW. a zakonski im je propis svojom normom direktno ili indirektno dao pravni karakter. 3.uvjerenje da se radi o općeobaveznom pravilu ponašanja. 3. radi se o posebnim uzansama. Ako su kodificirani nazivaju se uzansama. te zbirke sudskih odluka djeluju pozitivno na ujednačavanje sudske prakse. već odluka višeg suda djeluje na niži sud samo snagom svoje uvjerljivosti. Pravni običaji su subordinirani zakonskom pravu jer važe samo onda ako ih zakon priznaje. PRAVNI OBIČAJI Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se formirala u društvenoj zajednici na osnovu nekog ponavljanjem utvrĎenog shvatanja. koji pokazuje da je društvena praksa koja se manifestuje kao vršenje ili nevršenje odreĎenih radnji dovoljno česta. U suprotnom.GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS 1. POJAM I POSTANAK GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA GraĎanskopravni odnos je društveni odnos koji je ureĎen pravnim pravilima graĎanskog prava. tj.

subjektivna prava uvijek proizilaze iz jedne pretpostavke. 6 WWW.BH-PRAVNICI. pretpostavke za oporučno nasljeĎivanje su: smrt ostavitelja. promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos. postoji uzajamno djelovanje. Pretpostavka je pravna činjenica koja je zaista kao činjenica realno nastala u stvarnosti. ali svaka pretpostavka nije pravna osnova. Takvi dogaĎaji nazivaju se i pravnim dogaĎajima (npr. Dakle. u graĎanskopravnoj terminologiji se pod pretpostavkom podrazumijeva činjenica koja se sigurno dogodila i čije postojanje se uvijek može dokazati. To je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka.WWW. a u vezi s tim postanak. Pravne činjenice se dijele s obzirom na postanak i s obzirom na funkciju u normiranju samog graĎanskopravnog odnosa. dok u običnom govoru izraz pretpostavka koristimo kada nismo sigurni da li se nešto dogodilo ili ne. PRAVNE ČINJENICE Pravne činjenice su činjenice za koje pravo veže postanak. Naime. Dijele se na dozvoljene (pravne radnje) i nedozvoljene (delikti). Npr. svaka pravna osnova je pretpostavka.ako je neko zaista umro. oporuka u korist odreĎenog nasljednika.COM IzmeĎu društveno-ekonomskih odnosa sa jedne i graĎanskih prava sa druge strane. Pravna osnova iz koje nastaje subjektivno pravo odreĎenog nasljednika na nasljedstvo oč igledno je postojanje oporuke u njegovu korist. živi nasljednici u trenutku smrti ostavitelja. imovina. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano subjektivno graĎansko pravo razlikovala od svih ostalih koje su potrebne za postanak odnosa. pravna osnova. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU S obzirom na funkciju. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak. Prema tome. a graĎansko pravo tim odnosima daje pravnu karakteristiku. Prirodni dogaĎaji postaju pravne činjenice kada pravo za njih veže pravne učinke. pravne činjenice se mogu javljati kao pretpostavka. VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA POSTANAK Po ovom kriteriju pravne činjenice se dijele u 2 osnovne vrste: prirodni dogaĎaji i ljudske radnje. 5. MeĎu pravnim radnjama najvažniji je pravni posao. smrt. sposobnost nasljednika za nasljeĎivanje. protek vremena itd). tada je ta pravna činjenica pretpostavka za otvaranje nasljedstva. promjena ili prestanak graĎanskopravnog odnosa. Npr. promjenu ili prestanak pravnog odnosa.BH-PRAVNICI. Takvi učinci su postanak.COM . za razliku od krivičnih. presumpcija i fikcija. 4. Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci. 3. U graĎanskom pravu radi se o graĎanskim deliktima. Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. ona se naziva pravnom osnovom. prestanak ili promjenu subjektivnih prava. promjena ili prestanak subjektivnih građanskih prava. a potrebna je da bi nastao. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu. Društveni odnosi daju graĎanskom pravu sadržaj.roĎenje.

Kao presumpcija se može tretirati samo ona pravna činjenica koju je propis odredio. 3. promijeniti se ili prestati neki pravni odnos. A. Dijete u majčinoj utrobi u pravu se naziva nasciturus. već samo ona za koju propis to dozvoli. Kod nasciturusa se služimo fikcijom “onaj ko će se roditi uzima se kao da je već roĎen”. Čovjek postaje pravnim subjektom samo onda ako mu to pravni poredak priznaje (robovlasništvo je sistem u kome nisu svi ljudi bili pravni subjekti). U suprotnom otpadaju sve pravne posljedice fikcije. I za fikciju važi načelo da se ne može fingirati svaka pravna činjenica. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti. postoji i tzv. već svojstva. a protivdokaz uopće nije dozvoljen (npr. Osim pravne presumpcije koja se uvijek može oboriti dokazom. IV . ali ne mora imati i jednak stepen poslovne sposobnosti. za deliktnu sposobnost traži se odreĎeni stepen svijesti (mogućnost samoopredjeljenja). ali se svojstava ne može sama odreći.COM Presumpcija je pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže suprotno. Razlika je u tome što se osoba može odreći svojih subjektivnih prava. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost. Pri tome se mora voditi računa o slijedećem: 2.COM . Zbog toga i poslovno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne. FIZIČKA OSOBA POJAM. Dok se za poslovnu sposobnost traži pravno relevantna volja pravnog subjekta. Poslovna sposobnost je svojstvo da se vlastitim očitovanjima volje stiču prava i obaveze.SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA POJAM PRAVNOG SUBJEKTA Pravni subjekt je nosilac prava i obaveza. Ako bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost. Dijete se zaista mora roditi živo. Fizička osoba postaje roĎenjem.neoboriva presumpcija koja se naziva pravna presumpcija i o pravu (praesumptio iuris et de iure). Fikcija je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi. Za pravni subjekt često se koristi izraz osoba (lice). Ponekad se ukazuje potreba da se neroĎenom djetetu sačuvaju neka prava. ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati. Deliktna sposobnost (uračunljivost) je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protivpravna djelanja.BH-PRAVNICI. Pravni subjekt može biti fizička osoba i pravna osoba. POSTANAK I PRESTANAK FIZIČKE OSOBE Fizička (prirodna) osoba je živ čovjek kao subjekt prava. PRAVNA. on bi prestao biti pravnim subjektom (čovjek bi sa pravnog gledišta postao stvar. 7 WWW.BH-PRAVNICI. Ona je osnovno svojstvo pravnog subjekta. a pravna osoba bi prestala postojati). Fikcija mora ići u korist nasciturusa.poznavanje stanja u zemljišnim knjigama). Takva činjenica zove se pravna presumpcija (praesumptio iuris).WWW. Neoboriva presumpcija znači da se neka činjenica smatra po propisu kao dokazana. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST Pravna sposobnost je svojstvo biti nosilac prava i obaveza.

veže se uz Zitelmann-a.COM Fizička osoba prestaje smrću. Maloljetnik izmeĎu 7 i 14 godina života nije deliktno sposoban. Maloljetnik koji je navršio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je duševno zdrav.COM . Taj pravac. pravo se služi presumpcijom smrti koja se u našem pravu pojavljuje u vidu proglašenja nestale osobe umrlom. Pravni posao koji sklapa osoba ograničene poslovne sposobnosti zove se šepavi pravni posao (negotium claudicans). Dakle. ali će iznimno biti ako se dokaže da je pri činjenju graĎanskog delikta bio sposoban za rasuĎivanje.WWW. te poslovna nesposobnost.BH-PRAVNICI. Teorija fikcije. a usljed zakonom odreĎenih razloga. Pravni poslovi koje sklopi osoba sa ograničenom poslovnom sposobnošću važe tek onda kada ih odobri zakonski zastupnik te osobe. Osobe koje su navršile 18 godina nazivamo punoljetnim (izuzetak su stariji maloljetnici koji su zaključili brak). a dijelom na germanskom i drugim običajnim pravima evropskog kontinenta. Teoriju fikcije su preko Savigny-a prihvatili pandekisti. kao i čovjek. U slučaju da se ne zna da li je osoba čije pravne odnose treba razriješiti živa ili mrtva. Smrt znači i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. Deliktna sposobnost nastupa sa navršenom 14.godinom života. PRAVNA (JURISTIČKA OSOBA) Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Historijski korijeni pravne konstrukcije pravne osobe nalaze se u srednjevjekovnim pravnim shvatanjima koja su dijelom zasnovana na rimskom i kanonskom pravu. društvene tvorevine nisu personae. 6. jer nisu bića koja imaju vlastitu volju. Prema ovoj teoriji. dakle fingira se subjekt kojeg Heise prvi u literaturi naziva jurističkom osobom. koja je živi organizam.BH-PRAVNICI. koji kolektiv više psihologizira. Punoljetna osoba može sama sklapati pravne poslove.godinom života. Duševno zdravlje se presumira. OSNOVNE PRAVNE TEORIJE O PRAVNOJ OSOBI 5. Kod nas su potpuno poslovno nesposobni maloljetnici mlaĎi od 15 godina i punoljetne osobe koje su sudskom odlukom potpuno lišene poslovne sposobnosti. Teorija fikcije danas se naziva klasičnom teorijom. Tu se samo zamišlja da persona postoji. jer su sve ostale teorije nastale kao plod kritičkih osvrta na tu teoriju. već to za njih čine njihovi zakonski zastupnici. POSLOVNA I DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIČKE OSOBE Poslovna sposobnost fizičke osobe ima 3 stepena: puna i ograničena poslovna sposobnost. 8 WWW. m) Potpuna poslovna nesposobnost. Osobe koje su potpuno nesposobne ne mogu uopće same sklapati pravne poslove. Potvrdne teorije c) Organska teorija ljudski kolektiv smatra stvarno postojećom kolektivnom osobom. i) Ograničena ili djelomična poslovna sposobnost. ovom presumpcijom prezumira se i prestanak pravne sposobnosti fizičke osobe. c) Puna ili potpuna poslovna sposobnost stiče se po našem pravu sa navršenom 18. B.

Teorija ne može pružiti pravni kriterij koji sigurno odvaja organizacije koje jesu pravne osobe od onih koje to nisu. 16. Supstrat osobnosti može biti živo ljudsko tijelo i u tom slučaju se pravni subjekt javlja kao fizička osoba. d) Teorija pravne realnosti prihvaćena je i razraĎena od strane francuske civilističke doktrine. supstrat osobnosti može biti odreĎeni skup pojedinaca ili odreĎena imovinska masa i tada je pravni subjekt pravna osoba. čiji je autor Ihering smatra da stvarni subjekti prava kao pravnih osoba jesu korisnici kojima je imovina namijenjena. prema vanjskom svijetu mora predstavljati organizacijsko jedinstvo. U prvom slučaju radi se o korporaciji. e) Teorija ustanove ili institucije. odvojenu od imovine članova. Krupan nedostatak joj je što je poistovijetila organizam i organizaciju. a u drugom o zavodu ili zakladi. 8. čaki preko zakonskog teksta. To su imovinske mase bez subjekta. f) Teorija destinatora. Subjektivitet fizičkih i pravnih osoba je jedinstven. došao je na ideju da pravna osoba ne postoji. Iheringu je nedostajalo precizno razlikovanje izmeĎu vlasništva u ekonomskom i pravnom smislu. Obzirom da je i teoretski neodrživo učenje o postojanju subjektivnih prava bez subjekta. Po ovoj teoriji. odnosno da je potpuno nepotrebna. Ova teorija pravne ili tehničke realnosti naglašava 2 osnovna načela: da treba priznati postojanje pravne osobe čak i u slučaju zakonske šutnje. 9 WWW. Umjesto pravne osobe. Moguća su 3 praktična rješenja pitanja sticanja pravnog subjektiviteta. POSTANAK PRAVNE OSOBE U nauci se smatra da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka društvena tvorevina mogla pojaviti kao pravni subjekt: 2. 4. Kolektiv postaje ustanova i automatski stiče pravnu sposobnost čim postigne takav stepen koncepcije i organizacije na kome postaje svjestan svojih zadataka i ciljeva. ali sa odreĎenim ciljem. uvijek kada se kolektivni interes organizovano izrazi. Predstavnici tih teza su Duguit i Kelsen. MeĎutim. 3. Brinz je počeo učiti da prava ne pripadaju samo nekome. Društvena tvorevina mora imati trajnu i čvrstu organizaciju.COM Osnovna zasluga organske teorije je u tome što je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba. ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. Sticanje pravne sposobnosti (subjektiviteta). Teorija realne egzistencije može se postaviti ako se kao rezultat općih napora nauke.BH-PRAVNICI. smatra se da Brinz nije ništa doprinio nauci o pravnoj osobi. te da bi je trebalo zamijeniti pozitivnim pojmom kolektivnog vlasništva koje realno postoji ispod maske koja se naziva pravnom osobom. Organizacija mora imati zasebnu imovinu. g) Teorija kolektivnog vlasništva. pravna ustanova je društvena organizacija u kojoj pojedinci spontano organiziraju kolektiv radi ostvarenja odreĎene ideje. francuski teoretičar Planiol. Brinz je postavio teoriju o “namjenskoj imovini”. h) Druge odrične teorije obuhvataju autore koji negiraju postojanje subjektivnih prava uopće. da treba priznati sva prava pravnoj osobi. u konstrukciji im ne treba ni pravna osoba.COM .WWW. već da mogu pripadati i za nešto. Odrične teorije e) Teorija namjenske imovine. Brinz je bio uvjeren da mogu postojati subjektivna prava bez subjekta. Budući da njima ne treba nikakav pravni subjekt.BH-PRAVNICI. Njen autor. čiji je autor Hauriou. legislative i prakse pokuša izvući ono zajedničko.

Tijelo ili organ je fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju vollju. Statut.BH-PRAVNICI. a pravna osoba u okviru onoga što joj je odreĎeno statutom pravne osobe. Pravna sposobnost stiče se tek registracijom. Fizička osoba djeluje u okviru onoga što nije zabranjeno. Navedene pretpostavke su kumulativno postavljene. Radnja organa pravne osobe u okvirima statuta smatra se radnjom same pravne osobe (npr. Isto važi i za ugovor o osnivanju pravne osobe. Statut ili ugovor o osnivanju nužno sadrži i unutrašnju organizaciju pravne osobe.statička volja pravne osobe.COM Po sistemu slobodnog udruživanja. dolazimo do slijedećih zaključaka: Kod fizičke osobe pravna i poslovna sposobnost ne nastaju istovremeno. Ako se traži krivica. za pravnu ne. mora predvidjeti i članska prava. Za fizičku osobu je karakteristično stepenovanje poslovne sposobnosti. koje je karakteristično za pravne osobe. Ako je organ pravne osobe fizička osoba. Stoga pravna osoba postaje poslovno sposobna preko svojih organa. organizacija dobiva pravni subjektivitet posebnim aktom upravnog organa. Nadležnom državnom organu mora se podnijeti prijava. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe polazna je osnova i za priznavanje njene deliktne sposobnosti. odnosno odreĎena prava korisnika. Kod pravne je suprotan slučaj. Za fizičku osobu ne postoji stepenovanje pravne sposobnosti. Po sistemu koncesije. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna sposobnost fizičke osobe šira je od pravne sposobnosti pravne osobe. Taj akt daje se po diskrecionoj ocjeni i naziva se odobrenjem. kao i odgovornost za štetu bez krivice. meĎutim ona nema konstitutivni karakter. Ako je organ pravne osobe kolektivan. odnosno svrha pravne osobe.akt koji donosi dekan fakulteta nije njegov osobni akt. već akt fakulteta). za krivicu se traži uračunljivost. postoje propisi po kojima se zasniva odgovornost i u takvom slučaju. Postoji odgovornost gdje se traži krivica. što se vidi iz statuta.COM . Zato statut pravne osobe mora predvidjeti organe pravne osobe. pravna osoba nastaje organiziranjem.BH-PRAVNICI. VRSTE PRAVNIH OSOBA 10 WWW. kao i odredbe o imovinskoj podlozi pravne osobe. a za pravnu osobu da ima posebnu pravnu sposobnost. POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE Pravna osoba svoju dinamičku volju izražava preko svojih organa. a često i snagu pravnih propisa. Buduć i da je u statutu izražena volja pravne osobe. on uvijek ima oblik. Tu se odreĎuje cilj. odnosno ugovor. krivica pravne osobe prosuĎivaće se po krivici njenih organa. Ako sa stanovišta pravne i poslovne sposobnosti usporedimo fizičku i pravnu osobu. Po sistemu normativnog akta društvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na 2 načina: direktnim propisom kojim se osniva tačno odreĎena pravna osoba ili odreĎivanjem pretpostavki koje neka organizacija mora ispuniti da bi postala pravna osoba. a time i obim pravne sposobnosti. Za fizičku osobu se kaže da ima opću pravnu sposobnost. U statutu je izražena tzv.WWW. nadležni organ mora izvršiti registraciju u slučaju da su ispunjene zakonske pretpostavke. MeĎutim.

COM . 11 WWW. a u privatne one koje slijede privatne ciljeve i interese. jer čim bi ta djelatnost prešla odreĎenu granicu. odnosno DPZ i radne organizacije. ali je dominantni element supstrata njene pravne osobnosti upravo sama imovinska masa.WWW.godine sve pravne osobe bile su podijeljene na društvene i graĎanske pravne osobe. U pravilu se nisu mogle baviti privrednom djelatnošću. mada korporacija ima svoju imovinu koja je različita od imovine članova. Zbog toga član neke korporacije može stupati u graĎanskopravne odnose sa svojom korporacijom. jedinice lokalne samouprave i uprave. jer je redovna pojava da konkretna pravna osoba predstavlja kombinaciju osnovnih tipova. Korporacija je organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koji su članovi korporacije. Zaklada se osniva aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima bilo fizička ili pravna osoba. U takvom slučaju se pravna osoba razvrstava prema elementima koji u njoj preovladavaju. njena pravna sposobnost nije zbir pravnih sposobnosti njenih članova. upravljanje i kontrola od strane države. u javne se svrstavaju one koje ostvaruju javne ciljeve i interese. Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava. SOUR). Ustav SFRJ iz 1974. političko teritorijalne jedinice.BH-PRAVNICI. Najvažnije društvene pravne osobe tog perioda su država. U ovom periodu bile su marginalnog značaja i tretirane su kao relikt prošlosti. Društvena pravna osoba definirana je kao pravni subjekt čija je ekonomska baza isključivo u društvenom vlasništvu.BH-PRAVNICI. finansiranje. U periodu do 1971. Zaklada je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata poslovna sposobnost. GraĎanske pravne osobe su društvene tvorevine č ija je ekonomska osnova u graĎanskom vlasništvu.godine je period oživotvorenja koncepcije udruženog rada.godine i period nakon 1988. supstratu i organizacijskim oblicima društvenih pravnih osoba. Prema tim kriterijima. Tipične korporacije su dioničarska društva. Društvena pravna osoba definirana je kao ona društvena tvorevina koja svoje ciljeve može ostvariti samo angažovanjem sredstava u društvenom vlasništvu. 1971. automatski bi njihova imovina postala društvenom. te korporacije i zaklade. DPZ i društvene organizacije. U ovom periodu došlo je do značajnih promjena u definiciji. Ove pravne osobe nisu mogle biti nosioci prava vlasništva.1988. Period 1971. mogu se razlikovati 3 perioda: do 1971. Temeljni oblik organizacije društvenih pravnih osoba su bile Organizacije udruženog rada (OOUR. RO. Težište u supstratu pravne osobnosti je na skupu fizičkih osoba. Kod podjele pravnih osoba na javne i privatne. javna ovlaštenja i sl. Zakladom upravljaju fizičke osobe.supstratu pravne osobnosti. U graĎanske pravne osobe ubrajane su vjerske organizacije. različite zaklade ili zadužbine. Bile su nosioci prava korištenja i prava raspolaganja kao novih stvarnih prava. Kako je korporacija samostalan pravni subjekt. Kao dopunski kriterij po kome se pravne osobe mogu smatrati pravnim osobama javnog prava navode se osnivanje.godine i Zakon o udruženom radu iz 1976.-1988.godine. DPO. Podjela pravnih osoba na korporacije i zaklade vrši se prema tzv.godine. u pravne osobe javnog prava ubrajaju se država. Kada su u pitanju vrste pravnih osoba u našem pravu.COM Postoje 4 osnovne vrste pravnih osoba: pravne osobe javnog prava i pravne osobe privatnog prava. Samoupravne interesne zajednice. javna preduzeća itd. U praksi je vrlo teško odrediti da li neka pravna osoba spada u korporaciju ili zakladu. Normativnu osnovu čine Ustavni amandmani iz 1971. Za korporaciju je karakteristično da se njen identitet ne mijenja promjenom članova. te udruženja graĎana.

Društveno poduzeće. Zadružno poduzeće. prema kojoj je subjektivno pravo pravnim poretkom zagarantovana moć volje. V . Osim toga. nestankom imetka pravne osobe. Pojam “pravna moć” podrazumijeva ovlaštenje priznato od strane pravnog poretka na osnovu kojeg pojedinac smije djelovati. koje posluje sredstvima u društvenom. Temeljni organizacijski oblik pravne osobe u ekonomiji sada je poduzeće. Normativna podloga data je amandmanima na Ustav SFRJ i Zakonom o poduzećima (ZOP) iz 1988. smanjenjem broja članova ispod odreĎenog broja koji je npr. stečajem. POJAM SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Najpoznatiji pokušaji definiranja subjektivnog prava su: Teorija volje njemačkog pravnika Windscheida. Privatno poduzeće. 4. odlukom članova koji čine pravnu osobu.BH-PRAVNICI. koje posluje sredstvima u društvenom vlasništvu. ZOP razlikuje 4 tipa poduzeća: 2. Prema ovoj teoriji.GRAĐANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU 1. odnosno dobiti. Interes je uvijek neka korist ili dobro u najširem smislu riječi. tj. koja predstavlja sintezu prethodnih. koje se definira kao pravna osoba koaj obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dohotka.predviĎen statutom pravne osobe. je najprihvaćenija. RAZLIKA IZMEĐU PRAVA U SUBJEKTIVNOM I OBJEKTIVNOM SMISLU 12 WWW. imovina. koje posluje sredstvima u privatnom vlasništvu. prema kojoj u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zaštićen interes.COM Period nakon 1988. Na bazi ovih gledišta može se dati slijedeća definicija: Subjektivno graĎansko pravo su ovlaštenja koja pravnom subjektu u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graĎanskog prava. subjektivno pravo definira se kao pravnim poretkom pojedincu dodijeljena moć volje. odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba. pravna osoba može prestati: propisom ili aktom državne vlasti (zabranom). Pravna osoba nad kojom se provodi stečaj prestaje postojati danom upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka. koje posluje sredstvima u zadružnom vlasništvu. sticanje pravne sposobnosti). Iheringova teorija interesa. postizanjem cilja zbog kojeg je osnovana. 2. PRESTANAK PRAVNE OSOBE Pravna osoba prestaje nestankom jedne od 3 prethodno spomenute pretpostavke (organizacijsko jedinstvo. Mješovito poduzeće.vlasništvu fizičkih osoba i graĎanskih pravnih osoba.godine počinje radikalnim promjenama u društveno-ekonomskom i pravnom poretku. Voljno-interesna teorija. 5. Imovinskopravni odnosi takve pravne osobe rješavaju se u postupku likvidacije. zadružnom i vlasništvu fizičkih lica.COM .BH-PRAVNICI.godine. pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. 3.WWW.

pravo vlasništva u subjektivnom smislu maksimalan skup ovlaštenja koje pripadaju jednom subjektu u pogledu odreĎene stvari. u ovlaštenjima otkrivamo interese i to prvenstveno materijalne interese subjekta. Sa stanovišta subjekta. Dakle. Smisao ovlaštenja jeste u njihovom cilju. da vlasnika niko samovoljno i protivpravno ne ometa u obavljanju njegovih vlasničkih ovlaštenja. npr.BH-PRAVNICI. Prenosiva su ona koja se mogu neograničeno prenositi sa jednih na druge pravne subjekte. Interes. Najveći broj subjektivnih graĎanskih prava je prenosiv. Istovremeno. to je skup ovlaštenja koje norma objektivnog prava priznaje subjektima u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. korištenje i raspolaganje. Sa stanovišta objekta.COM . nema subjektivnih prava bez pravnog subjekta. Zahtjev može zastarjeti. Tako je npr. Neprenosiva se nazivaju i strogo osobna (lična) graĎanska prava. Kada ovlaštenja posmatramo sa stanovišta cilja. upotreba. preko subjektivnih graĎanskih prava izražavamo i faktički odnos koji postoji izmeĎu subjekta i objekta u pravnom odnosu.obvezna prava. ta veza se izražava putem ovlaštenja. 13 WWW. zahtjev daje mogućnost da se subjektivno pravo prisilno ostvari. Subjektivnom graĎanskom pravu jednog subjekta odgovara obaveza drugog subjekta. Dakle.WWW. SADRŢAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA Pripadanje i ovlaštenje. Nasuprot tome. Npr. usus fructus i habitatio. Vlasnik može sa svojom stvari raditi sve osim onoga što je propisima zabranjeno. Prenosiva i neprenosiva. ZAHTJEV Zahtjev je objektivnim pravom zagarantovana mogućnost da se od drugoga traži činjenje ili propuštanje koje istovremeno znači ostvarivanje našeg subjektivnog prava. npr. a da subjektivno pravo i dalje ostane.COM GraĎansko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureĎuju odreĎeni društveni odnosi. veza izmeĎu subjekta i objekta graĎanskopravnog odnosa izražava se pripadanjem objekta subjektu. Ako ponašanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlaštenika. zathjev nije identičan sa subjektivnim pravom. osobne služnosti – usus. U tom slučaju zahtjev dobiva oblik tužbe ili prigovora. 5. pravo vlasništva u subjektivnom smislu prati zahtjev usmjeren protiv svih. jer se može postaviti i u obliku prigovora. FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA Putem subjektivnih prava izražavamo meĎusobni odnos pravnih subjekata u odreĎenom graĎanskopravnom odnosu. Najtipičnija vlasnička ovlaštenja su posjedovanje. već je samo njegov pratilac. 4.BH-PRAVNICI. 5. objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema neki pravni subjekt koji bi bio njegov nosilac.pravo vlasništva i druga stvarna prava. Relativna subjektivna graĎanska prava su ona koja djeluju izmeĎu tačno odreĎenih stranaka (inter partes). 6. npr. U subjektivnom smislu. Apsolutna su ona koja djeluju prema svima (erga omnes). Osim toga. Ovlaštenjem se pravno izražava ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari unutar graĎanskopravnog odnosa. VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU Apsolutna i relativna. zahtjev nije identičan ni sa tužbom.

pravo izbora kod alternativnih obaveza). otkaz ugovora. U pravilu su vezana za prekluzivni rok (prestaju ako se ne ostvare u tom roku). Kao sporedna prava najčešće se javljaju založno pravo. a stvar u prometu može biti i nekretnina. pravo na ugovorenu kamatu. prenos ili prestanak zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava.javni putevi. Po ovom kriteriju stvari se dijele na: Stvari u prometu (res in commercio) su stvari na kojima postoji neograničena mogućnost sticanja prava vlasništva.BH-PRAVNICI. preobraţajna prava prestanka graĎanskopravnog odnosa (npr. Stvar u prometu nije identičan pojam sa robom. A. na troškove. opojne droge. Preobražajna prava mogu nastati na osnovu zakona ili ugovora. STVARI 1. okupacija itd). i svih drugih imovinskih prava.prihvat ponude.lijekovi. pravo na ugovornu kaznu. pravo pobijanja ugovora itd). Sporedno (akcesorno) pravo je pravo čiji nastanak. Prema učincima koje izazivaju.COM . na plodove itd. preobraţajna prava promjene graĎanskopravnog odnosa (npr. koji su prostorno ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. činidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju u odnose. Poznato je da se zemlja ne smatra robom. 14 WWW.OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graĎanskopravnog odnosa su stvari.WWW. Stvari ograničene u prometu su stvari čiji se promet ograničava iz odreĎenih društvenih. oružje. parkovi itd). otrovi itd). VI . 2. Preobražajna prava. eksplozivi.BH-PRAVNICI. Osim termina “preobražajno pravo” koriste se i nazivi “potestativno pravo” i “pravna moć”.COM Glavna i sporedna. POJAM STVARI Pod stvarima u pravnom smislu podrazumijevaju se materijalni dijelovi prirode koji se mogu čulima primijetiti. ekonomskih. Stvari izvan prometa (res extra commercium) su stvari koje uopće ne mogu biti objekti imovinskih prava niti pravnih poslova (npr. Pod preobražajnim pravom podrazumijeva se ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje. Roba je pokretna stvar. PODJELA STVARI Stvari se prema različitim kriterijima mogu podijeliti u različite grupe. preobražajna prava se mogu podijeliti na: preobraţajna prava nastanka graĎanskopravnog odnosa (npr. promijeni ili okonča građanskopravni odnos sa drugim subjektom bez njegovog pristanka. opoziv punomoć i. a) Podjela stvari po kriteriju prometnosti Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. političkih i drugih razloga (npr.

COM . obveza se pretvara u odgovornost za štetu. pertinencija se smatra nekretninom ako služi njenim ekonomskim svrhama. niti im se vidljivo smanjuje supstanca. broju. Potrošne su stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstanca. traktor. Npr. Značaj ove podjele prvenstveno se ogleda u činjenici da za pokretne i nepokretne stvari postoje različiti pravni režimi u pogledu sticanja vlasništva i ostalih stvarnih prava. Na pitanje da li je odreĎena stvar nekretnina odgovara se pomoću kriterija prirodne kvalitete. Po ovom kriteriju. Ako je objekat činidbe odreĎen kao genus. Tu spadaju npr. mjeri itd. Pravni režim za brodove i avione vrlo je sličan onome za nepokretne stvari (upisivanje u registre slične zemljišnim knjigama i stvarnih prava na njima).zemljišta. već se uzima u obzir i volja stranaka. Potrošne i nepotrošne stvari (res consumptibiles – res non consumptibiles). Ova 15 WWW. obveza prestaje u slučaju propasti stvari bez krivice dužnika. bilo mehanički ili organski (zgrade. Kriterij prirodne kvalitete. plug. kola itd na jednom poljoprivrednom dobru smatrajuse nekretninama kao i samo dobro. Kod pitanja da li se u konkretnom slučaju radi o zamjenjivoj ili nezamjenjivoj stvari nije uvijek odlučan kriterij prirodne kvalitete. Ukoliko je species propala krivicom dužnika. jer genus ne propada (genus non perit). Obrnuto. Djeljive stvari su npr.BH-PRAVNICI. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles – res non divisibiles). Nepotrošne su stvari koje se ne uništavaju prvom normalnom upotrebom. Zamjenjive su stvari koje se u prometu odreĎuju po vrsti. a da se pri tome ne umanji njihova vrijednost. Nepokretne stvari su one koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru a da im se time ne uništi bit. obveza načelno ne prestaje propašću stvari. Založno pravo na nekretninama je hipoteka i razlikuje se od založnog prava na pokretnim stvarima koje se zove ručni zalog (pignus). na uzusfruktus mogu se dati samo nepotrošne stvari. zamjenjive stvari mogu istovremeno biti i nepotrošne (npr. Dijelovi i dalje treba da ispunjavaju jednaku ekonomsko-socijalnu funkciju kao cjelina. ne odlučuje samo objektivni kriterij već često i volja stranaka: one mogu potrošnu stvar tretirati kao nepotrošnu. Kod nezamjenjivih stvari. npr. Nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u gruntovnicu.igla). ali ne mora uvijek biti tako. Označavaju se i terminom species (npr. Kriterij pertinencije. Nezamjenjive su stvari koje se u pravnom prometu pojavljuju prema svojim strogo odreĎenim individualiziranim osobinama. Kod odreĎivanja da li je odreĎena stvar potrošna ili ne. Pokretne su stvari koje se mogu premještati u prostoru a da se pri tome ne uništi njihova bit. što znači da je vlasnik nekretnine odredio da odreĎena pokretna stvar trajno služi ekonomskoj svrsi te nekretnine. Kriterij posebnih ciljeva. Po ovom kriteriju. Potrošne stvari su obično i zamjenjive.roĎendanska torta je potrošna. u slučaju propasti stvari.odreĎena umjetnička slika).COM b) Podjela stvari po kriteriju prirodnih osobina Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles – res immobiles). usjevi itd). Npr. odnosno ne promijeni struktura. Po ovom kriteriju nekretnine su prvenstveno zemljišta i sve ono što je sa zemljištem trajno povezano. Ovo razlikovanje značajno je kod stvarnih prava na tuĎoj stvari. Zamjenjive stvari zovu se i generične (genus=rod). Pertinencija je nekretnina po namjeni. Pravno djeljive su stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova. cement itd. ali nezamjenjiva stvar. kriterija pertinencije i kriterija posebnih ciljeva. odreĎena stvar se smatra nekretninom zato što je tako odreĎeno propisom.brašno. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles – res non fungibiles).BH-PRAVNICI. odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja struktura. Značaj ove podjele posebno dolazi do izražaja u obveznom pravu. vino. što ne važi za pokretne stvari. rodu. instalacije.WWW. šećer.

BH-PRAVNICI. vlasnik pertinencijom može uč initi samo stvar koja se u prometu normalno shvata kao pertinencija (objektivni element). nož kojim trenutno otvaramo pismo nije pertinencija tog pisma. MeĎutim.WWW. S obzirom na način postanka.COM .kod podjele nedjeljive stvari stvar se proda pa se njena cijena podijeli). životinja itd).točak posuĎen vlasniku auta ne postaje njegovo vlasništvo). Pripadak ili pertinencija je sporedna stvar koja je odreĎena da tajno služi ekonomskoj svrsi neke glavne stvari. Gubitak samostalnosti sastoji se u tome da se sastavni dio ne može odvojiti. Zato npr.COM klasifikacija posebno je značajna kod suvlasništva i obveza sa više vjerovnika i više dužnika. biljka.ključ i brava). Ovdje spadaju stvari kod kojih sastavni dijelovi gube raniju samostalnost.točak na automobilu). 3. Kod pretvaranja neke stvari u pertinenciju odlučujuću ulogu ima volja vlasnika glavne i sporedne stvari. ali sporedna stvar. a odreĎeni su da se odvoje od same stvari. koji odreĎuje da jedna stvar bude pertinencija druge (subjektivni element). Pertinencija trajno služi svrsi glavne stvari (npr. U vezi sa postankom i opstankom pertinencije bitni su subjektivni i objektivni element. Ona je samostalna. a da pri tome ne postane njen sastavni dio. tj. Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u novu cjelinu. Značaj pertinencije je u tome što ona slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accessorium sequitur principale). Postoje 3 načina podjele stvari: fizička podjela (mehaničkim putem). Plodovi su proizvodi koji na odreĎeni način nastaju od neke stvari. Na pojedinim sastavnim dijelovima ovakve stvari moguća su zasebna prava koja nisu identična sa pravom na cijeloj stvari (npr.živa životinja. a da se time cijela stvar ne uništi (npr. ali zadržavaju fizičko postojanje. Nedjeljive su stvari čijom bi se podjelom uništila njihova bit ili im se nesrazmjerno umanjila vrijednost (npr. Ako se želi da pertinencija ne bude obuhvaćena pravnim poslom. Razlikuju se 2 kategorije sastavljenih stvari: c) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima.BH-PRAVNICI. c) Odnos izmeĎu pojedinih stvari Jednostavne stvari su one koje po običnom shvatanju čine jedinstvo (npr. d) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima je stvar kod kojih sastavni dijelovi pored fizičkog postojanja zadržavaju i odreĎenu samostalnost (npr. Ovakva sastavljena stvar pravno se smatra cjelinom i zbog toga nisu moguća posebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. plodovi se dijele u 3 kategorije: 16 WWW. geometrijska podjela (karakteristična za zemljište koje se linijama dijeli na više parcela) civilna podjela (podjela po vrijednosti. pri tome ne umanjujući vrijednost same plodonosne stvari. Karakteristike pertinencije su: 1. dijamant itd). Značaj klasifikacije stvari na djeljive i nedjeljive posebno je izražen kod razvrgavanja suvlasničke zajednice. Plodovi (fructus). To su prinosi koji se javljaju redovno i periodično. 2. Nedjeljivim se smatraju i djeljive stvari čija podjela je propisom zabranjena. na način da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju prethodnu fizičku egzistenciju.kamen. to se mora izričito naznačiti.armaturna šipka u betonskom stubu).

Zanemareni plodovi su oni koje je trebalo ubrati. fructus non consumpti (nepotrošeni) i fructus percipiendi (zanemareni plodovi). Fructus pendentes (viseći plodovi) su plodovi koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari. Shodno tome. Ovo razlikovanje značajno je kod vraćanja plodonosne stvari vlasniku. Redovna cijena (pretium ordinarium). koja se često naziva i tržišnom cijenom. e) Industrijski plodovi su plodovi koje stvar daje uz učešće ljudskog rada i prirode (npr. Tu se kod procjene uzima u 17 WWW. a dobijemo samo 100. par cipela. ako naručimo biblioteku od 200 knjiga. Fructus separati (odvojeni plodovi) su plodovi odvojeni od plodonosne stvari koji su time postali samostalne stvari. 5. Isto važi za savjesnog posjednika. Afekciona cijena (pretium affectionis). Neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) su onekoje se ne mogu svesti na novčani ekvivalent (npr. Kod procjene se uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. 3. f) Civilni plodovi (fructus civiles) su plodovi (prihodi) koje se od stvari dobivaju posredstvom nekog pravnog odnosa (npr.BH-PRAVNICI. Vanredna cijena (pretium extraordinarium) je subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. 4. Industrijske plodove ne treba poistovjećivati sa industrijskim proizvodima – robom. k) Novac i procjenjivost stvari Cijena je vrijednost stvari izražena u novčanom obliku. gruda zemlje itd). ako naručimo 100 pari cipela a dobijemo 200 lijevih cipela. MeĎutim.pramen kose.BH-PRAVNICI. 3. zakupnina. Ukupnost (skupina) stvari (universitas rerum). u graĎanskom pravu se razlikuju 3 vrste cijena: 2. Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti na: 2. Slijede pravnu sudbinu plodonosne stvari. već su i pobrani. biblioteka itd).stado ovaca. Civilni plodovi dijele se na dospjele i nedospjele.COM d) Prirodni plodovi (fructus naturales) su organski proizvodi koje stvar daje bez umanjenja svoje supstance i bez učešća ljudskog rada (npr. Objekat pravnog odnosa nije skupina stvari kao cjelina.plod plemenite voćke). karte za igranje itd).divlje voće. isporučilac uopće nije izvršio obavezu. Npr. podrazumijeva se njena normalna prometna vrijednost. Važno je u pravu razlikovati odvojene i ubrane plodove. samonikla trava itd). Fructus consumpti (potrošeni).WWW. Procjenjivost je mogućnost da se stvari svedu na svoj novčani ekvivalent.zajamnina. S obzirom na procjenjivost stvari. Vlasništvo civilnih plodova stiče se dosjelošću i percepcijom. kamate itd).šah. roj pčela. Fructus percepti (ubrani plodovi) su ne samo odvojeni od plodonosne stvari.COM . a to nije učinjeno. procjenjive stvari (res aestimabiles) su one čija se vrijednost može izraziti novčanim ekvivalentom. Pod afekcionom cijenom podrazumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. To je skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj nedostatak jedne stvari onemogućava normalnu upotrebu cjeline (npr. Važnost razlikovanja komplementarnih stvari ispoljava se u slučaju obveza na predaju stvari. uzufruktuara i zakupca dok ostali vlasništvo stiču tek percepcijom. Pod ukupnošću stvari podrazumijeva se skup fizički samostalnih i meĎusobno ravnopravnih stvari koje su ujedinjene zajedničkom ekonomskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom (npr. 4. U okviru ukupnosti stvari treba spomenuti posebnu kategoriju koju nazivamo komplementarne stvari. isporučilac je obavezu izvršio nepotpuno. već su to samo pojedine stvari unutar skupine. Pod redovnom cijenom stvari. Vlasnik stiče vlasništvo plodova već samom separacijom.

plaćanje novčane svote u iznosu od 50 KM). Činidba mora biti odreĎena ili barem odrediva. Činidba mora biti objektivno moguća. (npr. Obaveza ne nastaje ako je činidba u trenutku sklapanja pravnog posla bila objektivno nemoguća. Dok je stvar objekat stvarnopravnih odnosa. ne smije se protiviti načelima društvenog ureĎenja. 7. Imovinski karakter činidbe znači da se njeno ispunjenje direktno ili indirektno očituje u promjeni imovinske mase jedne ili obiju stranaka. Činidba je odrediva kada u samom postanku obaveze nije tačno odreĎena. nije činidba na dare. Ove vrste cijena posebno dolaze do izražaja kod odgovornosti za štetu. 4. prisilnim propisima niti moralu društva. Subjektivna nemogućnost činidbe znači da je činidba nemoguća samo za odreĎeni subjekat.BH-PRAVNICI. Subjektivna nemogućnost ne ukida obavezu. činidba je objekat obaveznopravnih odnosa. već činidbom vrijednosti. Danas se novčana činidba ne smatra činidbom dadvanja zamjenjivih stvari.COM . obaveza se gasi. odnosno kod naknade štete. MeĎutim. Činidba mora biti ljudska radnja. individualizirana. Pokreti automata smatraju se radnjom njegovog vlasnika. 3. 5. Kod činidbe davanja objekat činidbe je uvijek stvar. 6. SADRŢAJ ČINIDBE Sadržaj činidbe može se svesti na 4 tipična klasična izraza: n) Davanje (dare) je činidba davanja stvari. Ako je prvobitno moguća činidba postala nemoguća bez krivice dužnika. B. Činidba mora imati imovinski karakter. 18 WWW.COM obzir samo vrijednost koju odreĎena stvar ima za odreĎeni subjekat bez obzira na njenu prometnu vrijednost ili vezu sa drugim subjektima. To je tzv. fakultativne i generičke činidbe. životinje ili automata nije činidba.detencije ili posjeda. U suprotnom slučaju pretvara se u odgovornost za štetu. ali pravni posao sadrži podatke pomoću kojih se ona može odrediti ili su stranke ostavile trećoj osobi da je odredi. mora imati slijedeće pravne karakteristike: 3. 2. POJAM ČINIDBE Činidba ili predmet obaveze je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na osnovu obaveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku.prvobitna nemogućnost činidbe. Pod tim se podrazumijeva da je dužnik vjerovniku obavezan pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari. već je pod odreĎenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za štetu. KARAKTERISTIKE ČINIDBE Da bi se neka radnja ili propuštanje smatralo činidbom. nego facere (činjenje). ČINIDBA ILI PREDMET OBAVEZE 1.WWW. Činidba mora biti pravno dozvoljena. MeĎu odredive činidbe spadaju alternativne. dati i predati nisu pravno isti pojmovi. Obaveza ne konvalidira ako je prvobitna nemogućnost činidbe naknadno otpala. Č inidba čiji sadržaj nije prenos nekog stvarnog prava već npr. Djelovanje koje potiče od elementarne sile. Činidba je odreĎena kada je u svim pojedinostima tačno označena.BH-PRAVNICI.

MeĎutim. 2. a time izraziti na kontu potraživanja odnosno dugovanja. U imovinskim pravima nalazimo uvijek ekonomski interes ovlaštenika koji je izražen na odreĎeni način. dakle direktno na dijelove imovinske mase. obaveze nisu samostalan dio imovine.COM . Pod ovim pojmom podrazumijeva se činidba rada. IMOVINA KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA Imovina kao knjigovodstvena kategorija se sastoji od prava. Po tom shvatanju bi se dugovi mogli smatrati sastavnim negativnim elementom imovine. FUNKCIJE IMOVINE 19 WWW. (npr. pravo vlasništva na tom satu je dio imovine tog subjekta. već dio imovinske mase nekog subjekta.BH-PRAVNICI. 3.COM o) Činjenje (facere). To istovremeno znači da ima obaveza koje uopće niti kao teret ne ulaze u imovinu.naslikati portret). VIŠEZNAČNOST POJMA IMOVINE Pojam imovine ima nekoliko značenja: ekonomsko.WWW. koje prestavljaju pasivu. Pravni pojam imovine treba razlikovati od pojma imovinske mase ili imetka. Knjigovodstveni pojam imovine ima svoj smisao.ako smo susjedu dozvolili prelazak preko našeg zemljišta. pravno i knjigovodstveno. 5.BH-PRAVNICI. a na rezultatu rada ugovori o djelu. Uvijek se pod propuštanjem podrazumijeva propuštanje vlastite radnje.okopati vinograd) ili rezultat rada (npr. već su one teret na pojedinim subjektivnim graĎanskim pravima. IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nosiocem. Pod propuštanjem se podrazumijeva neizvršavanje odreĎenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obaveznom odnosu. Npr. Objekat na koji se odnose subjektivna graĎanska prava redovno se može izraziti i u novčanom ekvivalentu. ali se ne smije identificirati sa pravnim pojmom. sat je ušao u imovinu u obliku prava vlasništva koje pomenuti subjekt ima na njemu. imovina kao pravni pojam nije ni pozitivna ni negativna. i obaveza. što omogućava promet subjektivnih graĎanskih prava. Po modernom shvatanju. IMOVINA KAO EKONOMSKA KATEGORIJA Imovina u ekonomskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreĎenom subjektu. obaveza da u odreĎeno doba dana neću svirati klavir kao objekat ima činidbu propuštanja (nečinjenja). koja predstavljaju aktivu. q) Trpljenje (pati) je nesprečavanje tuĎe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti da nismo u obveznom odnosu. Objekt ove činidbe može biti funkcija rada (npr. p) Propuštanje (non facere – nečinjenje). Na funkciji rada zasnivaju se ugovori u službi. Trpjeti se može samo tuĎa radnja. Bitno je napomenuti da u imovinu ulaze i ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose direktno na stvari. ali ta prava moraju imati imovinski karakter. Npr. Takav predznak može imati samo onaj dio imovine koji se može svesti na novčani ekvivalent. 4. IMOVINA 1. C. sat kao materijalna stvar nije dio imovine. To bi značilo da subjekat koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. Dakle. MeĎutim. objekat naše obaveze je činidba trpljenja).

vjerovnik nikada ne bi znao iz koje se imovinske grupe može i smije namiriti. Upravo zbog te funkcije imovina se može pojaviti kao objekat graĎanskopravnih odnosa.BH-PRAVNICI. pravni poredak dozvoljava da se unutar jedinstvene imovine razlikuju pojedini fondovi koji služe postizanju posebnih ciljeva. Imovinska masa je materijalna podloga imovine.izdavanje upravnog akta. MeĎutim. takvi fondovi se ne osnivaju samovoljno.cesija). Bitno je napomenuti da načelo stranačke ravnopravnosti ne dozvoljava da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi kao vlast. a da uprkos tome sa pravnog gledišta njegova imovina ostaje ista. MeĎutim. Olakšanje prometa – Pomoću imovine omogućava se da prava i obaveze jednog subjekta kao cjelina cirkulišu u prometu. jer pravno samo dužnikova imovina može vjerovniku služiti kao jamstvo za namirenje potraživanja. 20 WWW. U takvim ugovorima je do maksimuma izraženo načelo stranačke dispozitivnosti ili načelo autonomije (slobodnom voljom nastaje sam odnos.COM . MeĎutim. Nosilac imovine ne može svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe. Identitet imovine omogućava njenom nosiocu aktivno učešće u prometu. 6. KARAKTERISTIKE IMOVINE Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znači da pravni subjekt može imati samo jednu imovinu. pa za svaku od tih grupa zasnovati poseban pravni režim. Obaveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude. MeĎutim. Takvim ugovorima se zasnivaju obaveze i protivobaveze.realna kupoprodaja). Nosilac može neprestano mijenjati sastav imovine: jedn prava može sticati a druga gubiti. POJAM PRAVNOG POSLA Pravni posao je očitovanje volje stranaka usmjereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka. Kada bi se to dozvolilo. meĎu kojima su najvažniji postanak. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine.WWW. promjena ili prestanak nekog graĎanskopravnog odnosa. Obaveznopravni ugovori imaju 3 bitne karakteristike: 1. ali svaki pravni posao nije ugovor. ne dirajući time u osnovne funkcije imovine. nisu pravni poslovi. Me Ďutim. 2. bez obzira na promjene pojedinih njenih dijelova (ulazak i izlazak dijelova iz imovine). Zato npr. Jamstvena funkcija – Imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegovog potraživanja. VII . donošenje presude i sl. Identitet imovine znači da ona pravno ostaje jednaka samoj sebi. kao i poslovi raspolaganja (npr. a slobodnom voljom se odreĎuje i njegov sadržaj) 3.PRAVNI POSLOVI 1. vjerovnikovo pravo da se namiri iz imovine dužnika ne može ić i tako daleko da se od dužnika stvori subjekat bez imovine. Pravni posao je širi pojam od ugovora. već i poslovi za gotovo (npr.BH-PRAVNICI.COM Pojavu garantne funkcije imovine uvjetovao je prelaz sa osobnih na imovinske sankcije. Svaki ugovor je pravni posao. na područ ju obaveznog prava ne postoje samo obaveznopravni ugovori. ona postaje pravno upotrebljiva tek kada se izrazi pomoću imovine. već je njihovo postojanje predviĎeno propisom.

WWW. Kod apstraktnih pravnih poslova kauza je nevidljiva. najam itd).COM Kada sklapaju odreĎeni pravni posao. tako da će učinci nastupiti bez obzira na volju stranaka. MeĎutim. VRSTE PRAVNIH POSLOVA Pravni poslovi kojima se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv u teoriji se nazivaju imenovanim (nominatnim) ili tipičnim pravnim poslovima. Kod besplatnih pravnih poslova ne traži se protučinidba (npr. bez obzira da li je znao za takav učinak kupoprodaje. Kod kauzalnih pravnih poslova.BH-PRAVNICI. kupoprodaja.posudba). ali automatski i svi drugi učinci koje pravni poredak veže za takav pravni posao. odreĎene učinke za odreĎena očitovanja volje veže sam pravni poredak.kupoprodaja).darovanje). Pod izrazom neformalni pravni posao po pravilu se danas podrazumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku. Npr. Dakle. ekonomski cilj. Zbog toga delikt nije pravni posao. svrha ili kauza tog pravnog posla vidljiva je već iz samog pravnog posla. Pravni učinak koji stranke žele postići odreĎenim pravnim poslom mora biti dozvoljen. Formalni su oni pravni poslovi za koje je oblik odreĎen bilo propisom ili po odredbi stranaka. MeĎu ugovorima su najvažniji obavezni (obligacijski) ugovori. 3. a kod poslova mortis causa učinak nastupa nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao. pravne poslove možemo podijeliti na slijedeće skupine: d) Jednostrani i dvostrani pravni poslovi.BH-PRAVNICI. m) Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) pravni poslovi.kod kupoprodajnog ugovora bitni elementi su predmet i 21 WWW. Kod pravnih poslova inter vivos učinak nastupa još za života stranaka. MeĎutim. Nije važno da li se protučinidba daje u novcu ili ne (npr.zajam. dvostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istovremeno i vjerovnik i dužnik (npr.testament). Obavezni ugovori dijele se na 2 velike grupe: jednostranoobavezni ugovori su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je jedna strana samo vjerovnik. delikt izaziva postanak graĎanskopravnog odnosa odgovornosti za štetu mada za postanak tod odnosa nije mjerodavna volja delinkventa.naplatni pravni posao je i zamjena). Jednostrani nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (npr. da bi se zauzvrat dobila kupoprodajna cijena. ELEMENTI SADRŢAJA PRAVNOG POSLA Razlikuju se 3 grupe elemenata (sastojaka) koji ulaze u sadržaj pravnog posla i to: 1. Iz samog apstraktnog pravnog posla ne možemo zaključiti svrhu njegovog sklapanja. Npr. Npr.COM . t) Formalni i neformalni pravni poslovi. h) Pravni poslovi me Ďu ţivima (inter vivos) i pravni poslovi za slučaj smrti (mortis causa). Ostali pravni poslovi su inominatni ili atipični pravni poslovi. a druga samo dužnik (npr. s) Kauzalni i apstraktni pravni poslovi. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obavezuje drugoj na odreĎenu činidbu (npr. 2. Dvostrani pravni poslovi (ugovori) nastaju saglasnim očitovanjem volje dviju stranaka. iz kupoprodaje kao tipičnog kauzalnog pravnog posla zaključujemo da se tim poslom želi postići prenos vlasništva na prodatoj stvari. Naplatni su pravni poslovi kod kojih se za činidbu traži protučinidba. Bitni elementi pravnog posla (essentialia negotii) su oni elementi koji predstavljaju nužni minimum za egzistenciju nekog pravnog posla. stranke žele postići odreĎeni učinak. Ovisno od kriterija. pri sklapanju pravnog posla nastaje učinak koje su stranke htjele postići. prilikom realne kupoprodaje prodavač na sebe preuzima odgovornost za mane prodate stvari.

ali je trajanje učinka zavisno od ispunjenja uvjeta. da doĎe do nastupa buduće i neizvjesne okolnosti.COM cijena. UVJET (CONDICIO) Uvjet je uzgredna odredba pravnog posla predstavljena u budućoj i neizvjesnoj okolnosti od koje po volji stranaka zavisi učinak pravnog posla. i) j) Afirmativan je uvjet koji traži da se nešto dogodi. Uzgredni elementi (accidentalia negotii) su elementi koji važe samo ako ih stranke izričito ugovore. odnosno ispunjenje je izvan volje ovlaštenika (ovisi o nekom prirodnom dogaĎaju ili djelanju neke treće osobe). MeĎutim. prirodni elementi važe po sili zakona.odgovornost prodavača za mane prodate stvari). pa tek kasnije postao 22 WWW. radi se o nepravom uvjetu. ako NN umre).COM . Ukoliko se ispuni rezolutivni uvjet. Ako se izjalovi do učinka pravnog posla uopće neće ni doći. c) Pravni uvjet (condicio iuris) je okolnost predviĎena samim pravnim propis ima. 5. U suprotnom. 3. m) Mikstni ili mješoviti je uvjet čije ispunjenje ovisi istovremeno o volji uvjetno ovlaštenog i o slučaju. Strankama je ostavljeno na volju da u sadržaj pravnog posla unesu ili ne unesu prirodne elemente.BH-PRAVNICI.WWW. Ako je uvjet u trenutku sklapanja posla bio moguć. Prirodni elementi (naturalia negotii) su elementi koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizilaze iz same prirode odreĎenog pravnog posla. učinak pravnog posla nastaje. Dakle. obzirom da su prirodni sastojci odreĎeni propisom. rok i namet. (Primjer: ako sutra otputuješ…) l) Kazualni uvjet je uvjet čije ispunjenje ovisi o slučaju. (npr. Bitni elementi odreĎeni su strogim propisom i zato se nazivaju objektivno bitnim. meĎutim bez njih pravni posao može postojati. VRSTE UVJETA Najtipičnije vrste uvjeta su slijedeće: g) Suspenzivni (odgodni) uvjet odgaĎa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. odnosno onih za koje se stranke dogovore da se imaju smatrati bitnima. karakteristično je da je to odredba koju pravnom poslu mogu dodati samo stranke. učinak pravnog posla prestaje.BH-PRAVNICI. Primjer: otac ostavlja sinu imovinu pod uvjetom da se sin oženi. Ovdje je važan trenutak sklapanja pravnog posla. 4. Ako se uvjet ispuni. MeĎu najtipičnije spadaju uvjet. da ne nastupi buduća i neizvjesna okolnost. za razliku od subjektivno bitnih. ako stranke ne žele da oni važe u pravnom poslu moraju ih izričito isključiti. tj. tj. takva odredba ne bi bila uvjet već pretpostavka. TakoĎer se odreĎuju propisom. neovisno od volje stranaka. Tim nastupom se mijenja dosadašnje stanje. Negativan je uvjet koji traži da se nešto ne dogodi. ali ne i neizvjesna (npr. k) Potestativan je uvjet kod koga je ispunjenje uvjetovane okolnosti ovisno o volji uvjetno ovlaštenog. Takvi su slijedeći uvjeti: b) Nuţni uvjet je onaj kod koga je uvjetovana okolnost buduća. Negativni uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da uvjetovana okolnost neće nastupiti. odnosno ispunjenje uvjeta sastoji se u djelanju ili propuštanju uvjetno ovlaštenog. Ako nedostaje jedan od tih elemenata. Dakle. d) Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti ni fizički niti pravno. radi se o pretpostavci potrebnoj za postanak nekog pravnog odnosa. Kada bi se uvjet odreĎivao propisom u smislu da se mora dodati pravnom poslu. h) Rezolutivni (raskidni) uvjet je takav uvjet kod kojeg pravni posao nastaje odmah. Pravi uvjet je uvijek buduća i neizvjesna okolnost. 2.

”) slični su suspenzivnim uvjetima jer se učinak pravnog posla odgaĎa. Završni rokovi (npr.2002…”) slični su rezolutivnim uvjetima jer učinak pravnog posla prestaje istekom roka. certus quando).. Najvažnija obaveza sastoji se u tome da uvjetno opterećeni ne smije poduzimati radnje koje bi mogle dovesti do osujećenja uvjeta. odnosno izjalovi.01. To je važno jer postojanje nemogućeg uvjeta u trenutku sklapanja pravnog posla može izazvati ništavnost samog posla. Ako je pravni posao sklopljen pod rezolutivnim uvjetom. djelovanje u vrijeme pendencije suprotno je djelovanju suspenzivnog uvjeta. u ovom periodu ne nastaju pravni učinci.10. Ako bi zbog raspolaganja uvjetno opterećenog u vrijeme pendencije došlo do oštećenja stvari.učinak nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. Bitno je napomenuti da ima pravnih poslova koji ne trpe uvjete. ako uvjetno ovlašteni umre u vrijeme pendencije. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi. Ovaj element poslužio je kao osnova za klasifikaciju rokova na jednostavne (proste) i složene. MeĎutim.kada je sigurno da se više neće ispuniti (conditio deficit). 23 WWW.”do 01. f) Nemoralan je uvjet koji je protivan moralu društva. To su u suštini pravni poslovi s čijom prirodom je nespojiva neizvjesnost koju uvjet unosi u pravni posao.2001. uvjetno opterećeni ima i za vrijeme pendencije neke obaveze. npr. Iz navedene definicije proizilazi klasifikacija na početne (dies a quo) i završne (dies ad quam) rokove. Nedopušteni i nemoralni uvjeti su po djelovanju izjednačeni sa nemogućim uvjetima. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uvjetom. DJELOVANJE UVJETA Djelovanje uvjeta prati se kroz 2 vremenska razdoblja: Vrijeme pendencije počinje sklapanjem pravnog posla i traje dok se uvjet ne ispuni.2001. to pravilo ne važi doslovno kod pravnih poslova mortis causa koji su sklopljeni pod suspenzivnim uvjetom. 6. Početni rokovi (npr. kada uvjet “visi” (condicio pendet).COM nemoguć. Pozicija uvjetno ovlaštenog prelazi i na njegove nasljednike. To znači da će sva raspolaganja prestati važiti u trenutku ispunjenja uvjeta.01. ROK (DIES) Rok je uzgredna odredba pravnog posla kojom se učinak pravnog posla čini ovisnim o protoku vremena. tj. tj. Razlika izmeĎu roka i uvjeta je u tome što rok ne sadrži element neizvjesnosti. njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. Ispunjenje uvjeta.WWW. OdreĎeni su kalendarski (dies certus an.BH-PRAVNICI.01. Takav uvjet je istovremeno i nedopušten. Učinci pravnog posla nastupaju odmah i traju dok traje vrijeme pendencije. U takvom slučaju. uvjetno opterećeni odgovara za štetu koja je nastala njegovom krivicom. Jednostavni rokovi su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. MeĎutim.COM . tj. koje proizilaze iz postojećeg pravnog stanja. e) Nedopušteni uvjet je uvjet koji je protivan ustavom utvrĎenim načelima društvenog ureĎenja ili prisilnim propisima. smatra se da se uvjet izjalovio. 7. ali su izvršena pod uvjetom. Dodavanje uvjeta takvim poslovima proizvodi nevaljanost poslova ili se ex lege smatra da takvi uvjeti nisu ni dodani. To je vrijeme neizvjesnosti. Uvjet je odlučen ako je ispunjen (condicio existit) ili ako se izjalovio. Sva raspolaganja uvjetno opterećenog sa stvari u vrijeme pendencije su pravno valjana. “od 01.BH-PRAVNICI..

Da bi bio punovažan. Po pravilu. Klasični oblici očitovanja volje su: Usmeno očitovanje volje.BH-PRAVNICI. Modus se može dodati isključivo besplatnim pravnim poslovima. rukoznak mora biti ovjeren od 2 svjedoka ili od suda. odnosno da upotrijebljeni znaci budu razumljivi bar u onom krugu u kome se daje očitovanje pomoću znakova. za razliku od prethodno nabrojanih. Ako primatelj ne ispuni nametnutu obavezu moguća su 2 rješenja: davalac ga može tužiti na ispunjenje modusa ili zbog neispunjenja modusa zatražiti natrag ono što je primatelju dato. ali ako ga doživi datum je poznat). Neispunjenje modusa djeluje kao nastup rezolutivnog uvjeta. ali ne i ponuda nekog pravnog posla. ali nije izvjesno kada (npr: “kada NN umre”). Pod pisanim očitovanjem volje podrazumijeva se očitovanje dato pomoću pisanih riječi (scriptura). certus quando – rok za koji je neizvjesno da li će se dogoditi. Potpis se stavlja na kraju ili ispod teksta. incertus quando – rok za koji je neizvjesno i hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi. faksimil nije dovoljan kao potpis. Paraf se. Pisano očitovanje volje. OBLIK OČITOVANJA VOLJE Pod oblikom očitovanja volje podrazumijevaju se različiti oblici i različite mogućnosti kojima unutrašnja volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije. kao skraćeni oblik vlastoručnog potpisa. takoĎer vrlo često susreće. Kod ovog očitovanja volje traži se upotreba općenito poznatih i razumljivih znakova.BH-PRAVNICI. Pod usmenim očitovanjem podrazumijeva se očitovanje pomoću žive izgovorene riječi (viva vox). NAMET (MODUS)) ili nalog Namet je uzgredna odredba pravnog posla dodana besplatnom pravnom poslu kojom se sticatelju nameće izvršenje neke dužnosti. Sastoji se u tome da se iz odreĎenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti 24 WWW. ali ako se dogodi zna se kada će to biti (npr: “na NN-ov 26.roĎendan” – ne zna se da li će ga NN doživjeti. 10. modus nije protučinidba. bez obzira na materijal na kome je pisano. Kao oblik očitovanja volje imaju ograničenu upotrebu jer se njima može dati pristanak. Faksimil je mehanički otisak vlastoručnog potpisa. MeĎutim. odnosno drugog organa.COM Složeni rokovi su oni koji u sebi sadrže element neizvjesnosti (dies incertus pro conditione habetur = neizvjestan rok smatra se uvjetom).WWW. Danas se zbog razvoja daktiloskopije umjesto rukoznaka upotrebljava otisak prsta. složeni rokovi mogu biti odreĎeni na nekoliko nač ina: dies certus an. te vrstu pisma i jezika na kome se izražavalo. Ovisno o kombinaciji u kojoj se može naći element neizvjesnosti. dies incertus an. (npr: ”kada završiš fakultet”) 8.COM . sredstvo kojim se pisalo. incertus quando – rok koji će se sigurno dogoditi. spada u indirektna očitovanja volje. Redovno se sastoji od imena i prezimena. Očitovanje volje znacima. dies incertus an. Očitovanje volje konkludentnim radnjama. Bitno je napomenuti da se ugovori graĎanskog prava ne potpisuju parafom. Pisano očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano ali mora biti vlastoručno potpisano. Rukoznak je ranije korišten od strane nepismenih ljudi. Modus u pravilu predstavlja odreĎeno smanjenje onoga što je sticatelj dobio na osnovu besplatnog pravnog posla.

bilo nakon već načinjene pisane isprave o pravnom poslu. Učešće organa državne vlasti kao oblik pravnih poslova. Posao je formalan ako se za njega. Pisani pravni posao treba biti sastavljen u najmanje onoliko primjeraka koliko ima stranaka. protestatio je izričito očitovanje volje kojim se odreĎena osoba unaprijed osigurava od pogrešnog shvatanja njenih postupaka. a to je primjerak koji su stranke potpisale. mjerodavan je izvornik. U teoriji se zagovara i treći izuzetak. Osobe koje su se ponudile da izvršavaju naloge druge osobe za obavljanje odreĎenih poslova. Uži pojam od protestatio je reservatio.COM (concludere) da je posrednim putem htio izraziti odreĎenu volju. Kada je ponuĎeni u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuĎačem u pogledu odreĎene robe. Ako je potpisano više primjeraka. U suprotnom se smatra da je prihvatio ponudu. nijemi koji ne znaju pisati ili osobe koje ne znaju službeni sudski jezik.WWW. špediteri. Ponekad se za punovažnost pravnog posla zahtijeva učešće organa vlasti. 4. Tipičan primjer je pisana oporuka pred svjedocima. Ovakav oblik često se traži za pravne poslove koje sklapaju slijepi i gluhi koji ne znaju čitati. mora takvu mogućnost izričito isključiti (izjavom). Takva izjava zove se protestatio. OBLIK PRAVNIH POSLOVA Pod oblikom pravnih poslova podrazumijevaju se samo oni oblici očitovanja volje u kojima se može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla. bilo pri samom aktu sklapanja pravnog posla. Sklopljen je u trenutku kada ga stranke potpišu. Pisani oblik pravnog posla postoji kada su očitovanja volje stranaka data pomoću pisanih riječi. Neformalni pravni poslovi su oni za koje se ne traži unaprijed odreĎeni oblik. Pored 25 WWW. Tipični oblici učešća organa državne vlasti kod pravnih poslova su: Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim organom. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpišu jednu ispravu. Ako se pojedini primjerci ne slažu.darovanje). Šutnja ponuĎenog po pravilu ne znači prihvatanje ponude. onda se u vezi sa ostalim dokazima i utvrĎenim okolnostima prosuĎuje koji je primjerak mjerodavan. Ako stranke nisu ništa odredile. Učešće svjedoka kod sklapanja pravnih poslova se danas po pravilu ne traži. mjerodavan je onaj koji su stranke odredile da služi kao izvornik.BH-PRAVNICI. Zbog toga treba pojmovno razlikovati oblik očitovanja volje od oblika pravnih poslova. znakova ili konkludentnih radnji. mora reagovati izrič itim odbijanjem. Osoba koja je izvršila odreĎene konkludentne radnje. ili da svaka strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani. posrednici i sl) dužne su izvršiti dobivene naloge ukoliko ih nisu odbile odmah nakon prijema. 10.BH-PRAVNICI. Šutnja. MeĎutim. To je izjava kojom se stranka ograĎuje od toga da se neki njen čin shvati kao napuštanje prava. Pravni posao sklopljen pred svjedocima. Postoje 2 izuzetka: 3. unapr ijed traži odreĎeni oblik. Srednjevjekovno pravilo “qui tacit consentire videtur” (ko šuti smatra se da odobrava) ne važi. ako konkretnu ponudu ne želi prihvatiti. po samom zakonu ili po sporazumu stranaka. kao i osobe kod kojih izvršenje takvih naloga spada u poslovnu djelatnost (advokati. Najčešći oblici pravnih poslova su: Usmeni oblik pravnog posla – Kada su očitovanja volje stranaka data živom riječju ili kombinacijom izgovorenih riječi.COM . još uvijek postoje neki pravni poslovi (posebno poslovi mortis causa) koji se moraju sklopiti pred svjedocima. Dakle. Najčešći su oni koji se zaključuju u obliku sudskog zapisnika. a ne želi da se one shvate kao očitovanje volje. prema kome bi se šutnja mogla smatrati prihvatanjem ponude ako bi se ponuda odnosila na ugovor u isključivu korist ponuĎenog (npr.

Valjano i saglasno očitovanje volje. Razlike su u njihovim karakteristikama. Ovjeravanje potpisa vrše organi državne uprave. trebali proizvesti. osim u nekim iznimnim slučajevima predviĎenim zakonom. Važno je napomenuti da stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništavost ugovora koje su zaključile. Ovjera potpisa ne znači da se time potvrĎuje autentičnost sadržaja (teksta) isprave. Kad se usmena dopuna odnosi na sporedne tačke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno. 2. Postoje 2 izuzetka od tog pravila. Dozvoljena osnova. Nazivaju se i apsolutno ništavim pravnim poslovima. Kad se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olakšavaju obaveze neke ugovorne strane. a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana. Ništavost nastaje ex tunc. Ništavost nastupa ex lege. Usmeni dodaci pisanom ugovoru. Moguća. ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. Potvrđivanje (ovjeravanje. roku isticanja i posljedicama koje izazivaju. a sud o njoj vodi računa po službenoj dužnosti (ex officio). 4. Ovdje sudija ovjerava sam sadržaj isprave. utuživosti. S njima se postupa kao da nisu ni zaključeni. Oblik se najčešće traži radi valjanosti.COM . javni bilježnici i ovlaštene osobe u trgovačkom društvu. a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan. POJAM I KARAKTERISTIKE NIŠTAVIH PRAVNIH POSLOVA Ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi. Ukoliko je oblik ugovora odreĎen voljom stranaka. tj. pravni posao može biti sklopljen i u obliku zapisnika pred organom općinske uprave. dozvoljena. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Pretpostavke valjanosti pravnog posla su: 1. takav pravni posao ne bi konvalidirao. 4. razlozima koji ih uzrokuju. Ako bi naknadno otpao uzrok ništavosti. Nevaljani pravni poslovi mogu biti ništavi ili pobojni. solemnizacija) isprava je ovjeravanje privatnih isprava da im se da značaj javnih isprava.WWW. Pravna i poslovna sposobnost subjekata.BH-PRAVNICI. odreĎena ili odrediva činidba.COM ovog oblika. 11. Forma pravnog posla (ponekad). Ovjeravanjem potpisa potvrĎuje se da potpis na nekoj ispravi potiče od odreĎene osobe. Ako je oblik ugovora propisan zakonom. Ovjeravanje potpisa. krugu osoba koje su ovlaštene da ih ističu. 3. A. pravilo je da i sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju biti u istom obliku. RAZLOZI NIŠTAVOSTI 26 WWW. 5. 2. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova.BH-PRAVNICI. prema kojima će kasnije usmene dopune forma lnom ugovoru biti pravno valjane: 3. da su valjani. ukoliko je to predviĎeno propisom.od trenutka zaključenja pravnog posla. NIŠTAVOST 1. dozvoljene su izmjene i dopune neformalnim (usmenim) sporazumom bez obzira o kojim elementima ugovora se radi. pa potvrĎena izjava ima istu važnost kao i javna isprava sastavljena na sudu. dokazivanja i upisa u javni registar.

Može biti apsolutna i relativna. Simulacija. ali je ne može izvršiti osoba koja se na to obavezala. pod manama volje podrazumijevaju se slučajevi nesaglasnosti između volje i očitovanja. Ništavost pravnih poslova uzrokuju slijedeće mane volje: 1. Pod objektivnom nemogućnošću se misli na radnju koju niko ne može izvršiti. Ne proizvodi pravne učinke. prijetnje i mentalne rezervacije. U ovakvim slučajevima iz potrebe zaštite interesa trećih lica i sigurnosti pravnog prometa. Nesporazum (dissensus). obaveza prestaje. ukoliko je ta saglasnost predviĎena statutom ili ugovorom pravne osobe. Oni mogu sklapati pravne poslove u okviru raspolaganja svojom zaradom.BH-PRAVNICI. nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. 2. a disimulirani valjan pod uvjetom da su za to ispunjene sve potrebne pretpostavke. nedozvoljenost. Nesklad može biti svjestan i nesvjestan. Pravni posao takvog sadržaja je ništav. To su slučajevi školskog primjera. U okviru pojma nedopuštenosti razlikuju se 27 WWW. a druga strana za to ne zna. Ništav će biti i pravni posao koji zastupnik pravne osobe zaključi bez saglasnosti odreĎenog organa u pravnoj osobi. neodre Ďenost ili neodredivost činidbe Nemogućnost činidbe je razlog ništavosti pravnog posla ako je činidba bila objektivno nemoguća u vrijeme zaključenja posla (impossibilium nulla obligatio est).COM . kao važeće će se uzeti ono što je očitovano. a prikriveni disimuliranim poslom. izazivaju nevaljanost pravnih poslova. Posao sklopljen u šali može biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. Poslovna nesposobnost stranaka. Nemogućnost. Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volje. 3. Subjektivna nemogućnost činidbe izaziva samo odgovornost dužnika za neispunjenje preuzete obaveze. Svjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja postoji u slučajevima kada stranka namjerno očituje nešto što u stvari neće. o osnovi. nemogućnost. U suprotnom. kod apsolutne simulacije stranke sklapaju pravni posao. Nedopuštenost činidbe postoji ako je ona protivna načelima društvenog ureĎenja. prevare trećeg lica ili u neku drugu svrhu.COM Razlozi ništavosti su: poslovna nesposobnost stranaka.WWW. nepostojanje ili nedozvoljenost osnove. Naknadna nemogućnost ne izaziva ništavost posla.BH-PRAVNICI. osim mentalne rezervacije. neodreĎenost odnosno neodredivost činidbe. Nesvjestan nesklad postoji u slučajevima kada stranka nesvjesno očituje ono što u stvari ne želi. Sve nabrojane mane volje. te ponekad nedostatak potrebne forme. Simulirani posao je ništav. Svi oblici nevaljanog očitovanja obuhvaćeni su širim pojmom koji se naziva mane volje. Prividni posao naziva se simuliranim. Dakle. Pod simulacijom se podrazumijeva prividno sklapanje pravnih poslova. Izuzetak su maloljetnici sa navršenih 15 godina života koji su stupili u radni odnos. Dakle. Ništavi su pravni poslovi koje zaključe osobe mlaĎe od 18 godina i punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti. prisilnim propisima i moralu društva. Nesporazum može biti o prirodi ugovora koji se sklapa. Tipični slučajevi ovog nesklada su zabluda. Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona u stvari neće. neznanje. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. simulacije. nesporazum i prevara. Školski primjer i šala. šale. Subjektivno nemoguća je činidba koja se u stvari može izvršiti. ili o predmetu obveze (činidbi). Takav ugovor se u teoriji naziva i nepostojećim. nedopuštenost. Dužnik će u tom slučaju odgovarati za štetu ako je nemogućnost nastupila njegovom krivicom. Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju fiktivnog pravnog posla radi izbjegavanja propisa. a uistinu ne žele nikakav pravni posao.

Obaveza restitucije (restitutio in integrum). Ako povrat nije moguć. Mora postojati u svakom ugovoru.BH-PRAVNICI. Osnova se definira kao pravni cilj kome stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora. DJELOMIČNA NIŠTAVOST Ništavost neke odredbe ne povlači ništavost cijelog ugovora u slučaju kada ugovor može opstati bez te ništave odredbe. 3. To nije objektivizirana svrha. Nedostatak potrebne forme . ukoliko je odrediva. kauza ili objektivna svrha ugovora. Oduzimanje predmeta činidbe u korist općine može biti dosuĎeno pod istim pretpostavkama pod kojima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane za restitucijom. U svom objektivnom vidu kauza je tipizirana. Dakle. a to je strana koja je u vrijeme sklapanja pravnog posla znala ili morala znati za navedene razloge ništavosti. mora se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. OdreĎena je strogim propisom (ius strictum). Zelenaškim se smatra ugovor u kome neko za sebe (ili nekog trećeg) ugovori korist koja je u očiglednom nesrazmjeru sa onim što je on drugom dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti. Subjektivna svrha ne mora biti naznačena izričito. Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svom sadržaju ili cilju protivan prisilnim propisima sud može odbiti zahtjev nesavjesne strane. Kauza je pravno izražena ekonomska svrha koja se objektivno ostvaruje izvršenjem ugovornih obaveza. Kod dvostranoobaveznih ugovora osnova obaveze jedne strane je protuobaveza druge strane. MeĎutim. najneposrednija pobuda koja usmjerava ugovaratelja da zaklj uči ugovor i preuzme obavezu. NeodreĎena činidba neće izazvati ništavost. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI 5. Zabranjeni su pravni poslovi protivni zakonskim normama. Ništavost pravnog posla izaziva neodrediva činidba. pravna osnova.COM zabranjeni. odnosno kao glavni cilj ili svrha obveznog ugovora (causa finalis). odnosno uvijek jednaka za odreĎeni ugovor. a odredba nije bila ni uvjet ugovora. nemoralni su protivni moralnim normama odreĎene društvene zajednice. Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari. što znači da se može dokazati.WWW. ali se kod apstraktnih pravnih poslova ne naznačava izričito. te ako su se stranke sporazumjele da forma bude uvjet valjanosti. osnova ili subjektivna svrha ugovora. a kod besplatnih ugovora osnova je namjera da se drugom učini neka usluga ili korist (intentio liberalis. ostvarivanjem subjektivnih obaveznih prava. nemoralni i zelenaški pravni poslovi. tj. moraju se razlikovati 3 elementa: 1. Neodređenost ili neodredivost činidbe. Na objektivni pojam kauze nadovvezuje se subjektivni element – dozvoljena osnova. odnosno mora postojati. Nepostojanje i nedozvoljenost osnove. 10. povrat u prijašnje stanje je osnovna dužnost ugovornih strana u slučaju ništavosti ugovora. kauza se ne može prezumirati. ili se priroda onoga što je ispunjeno protivi vraćanju (npr. a posebno kod ugovora. 28 WWW. kojima je svojstvena identifikacija osnove sa kauzom. U tom slučaju sud odreĎuje da stranka općini u kojoj ima boravište preda sve što je stekla po osnovu zabranjenog pravnog posla.COM . kod pravnih poslova općenito. Zelenaški ugovor je u suštini vrsta nemoralnog ugovora.BH-PRAVNICI. U našoj teoriji preovladavaju objektivna gledišta o osnovi. 2. već najjača.izvršena je neka usluga). Forma se za valjanost pravnog posla traži samo u izuzetnim slučajevima: ako zakon to izričito propisuje. animus donandi). ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

Zabluda u pravu se po pravilu ne uvažava. Svaka zainteresirana osoba može se pozivati na ništavost. Zakonom se prezumira da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se ne izjasni u roku od 30 dana od dana poziva. Osim odustajanja. Ako protekne rok za njihovo poništenje. Pravo odustajanja od ugovora vezano je rokom od 30 dana od dana saznanja za pomenute činjenice. ali pod pretpostavkama: 2. predočavanjem nekog zla izazove opravdani strah druge strane. 3.BH-PRAVNICI. Razlikuje se prijetnja kao tzv. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su 2 29 WWW. Da je prijetnja bila nedozvoljena. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla može se nazvati pravnoposlovnom zabludom. a iznimno i na motive koji su bili odlučni za preuzimanje obaveze. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. a pravo na isticanje ništavosti se ne gasi. od kojih prvenstveno javni tužilac i pravobranilac. 4.BH-PRAVNICI. ili treća osoba. Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu znala ili morala znati za postojanje uzroka ništavosti. Da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzročnoj vezi sa sklapanjem posla čije se poništenje traži.COM 11. kao ni zabluda u motivu. zbog čega ona zaključi određeni pravni posao. ili ako ga je ograničeno sposobni prevario da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. što znači od dana zaključenja.WWW. RAZLOZI POBOJNOSTI Ograničena poslovna sposobnost je razlog pobojnosti samo u slučaju kada ograničeno sposobna osoba zaključi pravni posao bez odobrenja zakonskog zastupnika. zabluda o činjenicama (error facti). a takvo odobrenje ne uslijedi ni kasnije. O prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kada jedna strana. Razlikuje se više vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris). Posljedice poništenja nastupaju ex tunc. ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka roka. U načelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente. već na zahtjev strane u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. Suugovaratelj ima pravo odustati od ugovora pod uvjetom da nije znao da ta osoba nema punu poslovnu sposobnost. zabluda u motivu (error in motivo) itd. Odgovornost za štetu pada na onu stranu koja je skrivila sklapanje ništavog pravnog posla. Mora se podići tužba na pobijanje. Mane volje koje izazivaju pobojnost pravnog posla su prijetnja. dakle ugovorne strane i treća lica. B. POBOJNOST Pobojni (relativno ništavi) pravni poslovi proizvode pravne učinke. Očitovanje iznuĎeno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmeĎu volje i oč itovanja. Pobojnost ne nastupa ex lege. Strana koja je zaključila pravni posao pod prijetnjom ima pravo tražiti poništenje. tzv. MeĎutim. Zabluda (error) je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti. Da je prijetnja postojala u vrijeme zaključenja posla. ali se mogu poništiti u predviđenom roku i iz propisima predviđenih razloga. Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti. zabluda i prevara. Vrijeme isticanja nije ograničeno. pobojni pravni poslovi konvalidiraju. pravo na odustanak se gasi. psihička prisila (vis compulsiva) i fizička sila (vis absoluta) koaj podrazumijeva izvršavanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja i radi iznuĎivanja očitovanja volje.querella nullitatis. suugovaratelj ima pravo pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni o ugovoru.COM . dok se zabluda o činjenicama uvažava.

prema kojoj je bitno ono što se htjelo. Izuzetak je slučaj kada je druga ugovorna strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije ni bilo. Kada je u pitanju odnos izmeĎu volje i očitovanja u smislu pravnih učinaka. prema kojoj je važno ono što se očitovalo. razlikuju se 3 teorije: 4. Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla.BH-PRAVNICI. Teorija volje. 8. Prema općeusvojenom modernom konceptu zablude. U drugom slučaju stranka je htjela sam akt očitovanja. bitna svojstva predmeta – misli se na predmet koji je objekat činidbe davanja. koje zastupaju Savigny i Zitelmann. Centralni problem kod odreĎivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se pažnja dobrog privrednika.ako je bila odlučujuća za preuzimanje obaveze. osobu sa kojom se sklapa pravni posao. Ovo se isključivo odnosi na besplatne pravne poslove. Pretežno se prihvata u nasljednom pravu. Pravnoposlovna zabluda može se podijeliti na 2 vrste: 7. Poslovna zabluda u uţem smislu. odnosno da je stranka znala činjenicu za koju je bila u zabludi.BH-PRAVNICI.WWW. pobudu koja je bila odlučna za preuzimanje obaveze. pravni posao zaključen u zabludi bio bi valjan. Samo u slučaju spora se ispituje i pod odreĎenim pretpostavkama 30 WWW. ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona). Teorija povjerenja. zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. 5. mada je razlika meĎu njima vrlo teško ustanovljiva. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. U njemačkoj teoriji se smatra da uopće nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Bitna zabluda je ona bez koje se posao uopće ne bi zaključio. Prema klasičnom shvatanju. okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučujućim. a ne ono što se očitovalo. ne bi ni sklopila ugovor. koja važi na području stvarnog i obveznog prava. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji čak i u slučaju grube nepažnje. Bitnost zablude. Neki autori smatraju da postoje 2 vrste zabluda u očitovanju: u jednom slučaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno očitovanje. mora biti bitna i neskrivljena. Prema ovoj teoriji. već je volja stvorena i očitovana zato što je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla. 6. tj. Danas je ova teorija uglavnom napuštena. ali nije htjela sadržaj koji je tim aktom izjavila. 4. a strana koja je u zabludi inače ne bi sklopila posao takvog sadržaja. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa pažnjom koja se zahtijeva u prometu. Zabluda u očitovanju postoji kada stranka izjavi nešto što ne odgovara njenoj pravoj volji.COM . Neskrivljenost zablude.COM različite vrste zablude. a u ostalim pažnja dobrog domaćina. 3. kriterij razlikovanja je subjektivni (psihološki). Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. podrazumijeva da se redovno uvažava ono što je očitovano. 5. uopće se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjeći zabludu da je upotrijebio običnu pažnju. U ovom slučaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeĎu volje i očitovanja. Učinak zablude Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena. a naravno ni sadržaj tog akta. Teorija očitovanja. Izuzetak postoji u slučaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: 2.

Posljedice narušavanja načela ekvivalentnosti činidbi.BH-PRAVNICI. ostvario je oba elementa namjere. Može se učiniti kako aktivnim ponašanjem. Pretpostavke za uspješno pobijanje su dospjelost vjerovnikovog potraživanja i pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. a sa ciljem sklapanja pravnog posla. zavisi prvenstveno od mogućnosti dokazivanja posebnih pretpostavki (tj. mogućnost raskida ugovora ili pobojnost ugovora. Osim consilium fraudis-a. bez obzira na krivicu stranke u zabludi. da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. To je tzv.COM . Vjerovnik može imati pravni interes pobijati samo onu radnju. Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika naziva se Paulijanska tužba (actio Pauliana). prestacija) je jedno od osnovnih načela obveznog prava. Svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu. Dolozna paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa). Ako zbog zablude doĎe do poništenja ugovora. Potraživanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovlašten zahtijevati njegovo ispunjenje. pri čemu se ne traži bitnost zablude. te instituta prekomjernog oštećenja. druga ugovorna strana ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete. Dakle. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmeĎu volje i očitovanja ima iste učinke kao i zabluda. Posebna pretpostavka za ovu tužbu je consilium fraudis. Za pravnu radnju koja se pobija. 31 WWW. Radi se o običnoj nepažnji (culpa levis).BH-PRAVNICI. Ako dužnik zna da će svojim raspolaganjem štetiti vjerovniku. odnosno ako zbog njenog izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja. Tužba se podiže u roku od godine dana od poduzimanja. Ostale pretpostavke su iste kao i kod dolozne paulijane.COM uvažava ono što se htjelo. odnosno da odstupanja ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. 9. te rok za podizanje tužbe. To je slučaj kad dužnik nije postupio sa pažnjom koja se u prometu zahtijeva. ili je održava u zabludi. zavisno od intenziteta narušavanja.namjere ili nepažnje dužnika). odnosno pravni posao. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika. pretpostavke dolozne paulijane su: da je protivniku pobijanja bio poznat dužnikov dolus. tako i pasivnim držanjem (svjesnim propuštanjem da se druga strana upozori na zabludu). Kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa) podiže se kad dužnik nije znao. odnosno propuštanja radnje. mogu biti ništavost ugovora.WWW. Znanje mora postojati u trenutku poduzimanja radnje. Smisao načela je da se osigura maksimalna ekvivalentnost vrijednosti činidbe i protučinidbe. tj.pobijanje izvan stečaja.namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika. Načelo jednake vrijednosti činidbi (davanja. Namjeru čine znanje i volja. Povreda načela jednake vrijednosti činidbi. ima pravo pobijati radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. ispunile i posebne pretpostavke koje se tiču vrste pravnog posla koja se pobija. Stranka koja je prevarom navedena na zaključenje pravnog posla ima pravo zatražiti njegovo poništenje i naknadu štete. čije pobijanje zaista omogućava namirenje njegovog potraživanja. Do pobijanja može doći ako su se uz opće. ali je mogao znati da preduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku. odreĎene subjektivne okolnosti na strani dužnika ili protivnika pobijanja. Prevara postoji kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane. kod zablude će se uvažiti prava volja stranke ukoliko se dokaže da je zabluda bitna i neskrivljena. pa takvo raspolaganje uistinu i poduzme. Naknadno saznanje ne škodi (malae fides superveniens non nocet). a koja će se paulijana upotrijebiti u konkretnom slučaju. Razlikuju se 4 vrste paulijanske tužbe: 3. bitno je da zbog nje dužnik postaje insolventan.

ugovor o darovanju. rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. a najkasnije 3 godine od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Od stranaka poništenje može tražiti ona u čijem interesu je pobojnost ustanovljena. tj. Odgovornost postoji i u nekim slučajevima kada ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora. 32 WWW.stepena. Rok podnošenja kvazipaulijane je 3 godine. nagradni pokloni i pokloni iz zahvalnosti. ili o srodnicima po tazbini do 4. jer se neoborivo prezumira da su dužnik i osoba u čiju korist je raspolaganje učinjeno. beskamatni zajam. ako su srazmjerni materijalnim mogućnostima dužnika. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja. Mora se raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji. Univerzalni sukcesori te osobe (nasljednici ili npr.WWW. pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za poništenje. kod zablude druga savjesna strana ima pravo tražiti naknadu štete. Osoba sa kojom je zaključen pravni posao. Kod pobojnosti stranke svojim sporazumom mogu odnose restitucije drugačije odrediti. KO I U KOJEM ROKU MOŢE TRAŢITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA Načelno. U tom slučaju suugovaratelj može tražiti vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. Npr. Ako je korist prenesena besplatnim pravnim poslom. 8. odricanje od nasljedstva itd). 4. Presumpcija je oboriva. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tužbi su: 3.COM 17. odnosno osoba u čiju korist je radnja poduzeta.nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih) 5. Tuženi može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu prema vjerovniku. bez obzira što strana u zabludi nije kriva za svaoju zabludu. Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti. Kvazipaulijanska tužba namijenjena je za pobijanje besplatnih pravnih poslova i besplatnih raspolaganja u korist trećeg lica (npr.COM . Izuzetak od potpune restitucije predviĎen je u slučaju da pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti. od zaključenja pravnog posla.da se ispunjeno ne vraća do trenutka poništenja. Svi rokovi su prekluzivni. to su stranke u poslu. Rok za zahtjev je 1 godina od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok). Ostale pretpostavke porodične pauliane su naplatan pravni posao i rok podizanja od 3 godine. Prezumira se da je bračnom drugu odnosno srodnicima bilo poznato da se raspolaganjem nanosi šteta vjerovniku. TakoĎe se može tražiti povrat onoga što je namjerno uništeno ili otuĎeno. a iznimno i neke treće osobe. a na štetu vjerovnika. Posljedice nastupaju ex tunc. 24. Od pobijanja su isključeni uobičajeni pokloni. Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih poslova je u tome što kod pobojnih nije predviĎena mogućnost oduzimanja datog ili primljenog u korist općine. pod uslovom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. ili do 4. Ugovaratelj na čijoj strani je uzrok pobojnosti odgovara suugovaratelju za štetu. tužba se može podići bez obzira da li je sukcesor znao da se pravni posao može pobijati. Singularni sukcesori te osobe (osobe kojima je pravnim poslom prenesena odreĎena korist). znali da se nanosi šteta vjerovniku. npr.stepena pobočne linije. Porodična paulijanska tužba (actio Pauliana familiaria) predviĎena je za slučaj kad dužnik zaključi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili srodnika. POSLJEDICE PONIŠTENJA Posljedice poništenja su restitucija i odgovornost za štetu.

COM C. meĎu strankama će važiti taj drugi pravni posao ako bi to bilo u saglasnosti sa ciljem koji su stranke željele postići i ako se može smatrati da bi one sklopile taj drugi posao da su znale za ništavost sklopljenog posla. Translativno sticanje se u teoriji naziva i pravnim nasljeĎivanjem ili sukcesijom.BH-PRAVNICI. Zelenaški pravni posao će konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: 3. a udovoljiće mu ako je to moguće. STICANJE PRAVA Sticanje prava je spajanje subjektivnih prava sa nekim subjektom. D. Translativno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg auktor svoje pravo u cijelom obimu prenosi na sukcesora. Mogućnost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla. 4. da je zabrana manjeg značenja 3. 5.BH-PRAVNICI. KONVALIDACIJA Konvalidacija je osnaženje nevaljanih pravnih poslova. VIII – STICANJE I GUBITAK PRAVA A. Takvo pretvaranje ništavog u valjani pravni posao naziva se konverzija. pravni posao će konvalidirati. slučaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. Postoje 2 vrste derivativnog sticanja prava: translativno i konstitutivno sticanje. Derivativno sticanje prava postoji kada sticatelj svoje pravo temelji na pravu prethodnika.WWW. a onaj koji stiče pravo naziva se pravni nasljednik ili successor. Ako se odrekne tog prava. Konverzijom se načelno spasavaju pravni poslovi koje stranke zaključe zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavki valjanosti. Originarno ili izvorno sticanje prava znači da sticatelj ne izvodi svoje pravo iz prava prethodnika. KONVERZIJA Kad ništav pravni posao zadovoljava pretpostavke valjanosti nekog drugog pravnog posla. da sud udovolji tom zahtjevu. Pobojni pravni poslovi u načelu mogu konvalidirati. Ovdje do izražaja dolazi princip nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse haberet – niko ne može na drugog prenijeti više prava nego što ga sam ima. Posao koji je pobojan zbog ograničene poslovne sposobnosti stranke. Postoje 2 vrste sukcesija: univerzalna i singularna.COM . Izuzeci su u slijedećim slučajevima: Zabranjeni pravni poslovi će konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 2.kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo. da oštećeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos. Može biti originarno i derivativno. npr. da je posao izvršen. tj. ili u zakonskom roku ne podigne tužbu na poništenje. Univerzalna sukcesija je prelaz svih prava (i obaveza) od 33 WWW. Stranka u čijem interesu je pobojnost ustanovljena odlučuje da li će se koristiti pravom poništenja posla ili ne. Subjekt od koga se pravo stiče naziva se pravni prethodnik ili auctor. konvalidiraće i u slučaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u meĎuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. Ništavi pravni poslovi u načelu ne mogu konvalidirati.

odnosno nagodbom pred nadležnim organom. a drugi subjekt istovremeno to pravo stiče. zatim RTV pretplatu. B.COM . Apsolutni gubitak prava ili prestanak prava je slučaj kada jedan subjekt gubi odreĎeno pravo. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedovog zemljišta). Pravnim poslom se ne može odrediti ni da zastarijevanje neće teći za neko vrijeme. kao i sudskom nagodbom. kao i potraživanja za PTT usluge. Rok od 1 godine predviĎen je za potraživanja za domaćinstvima isporučenu električnu energiju. (npr. Konstitutivno sticanje je derivativno sticanje kod kojeg prethodnik na osnovu svog dosadašnjeg prava za sticatelja osniva novo pravo. održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. a proteklo vrijeme se ne uračunava. potrtaživanje zakupnine i naknade štete. Potraživanja utvrĎena pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog organa. uračunava se vrijeme proteklo prije zastoja. tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Rok od 3 godine važi npr. Istek zakonom odreĎenog vremena – zastarnog roka ili roka zastare. GUBITAK PRAVA Gubitak prava je odvajanje subjektivnog graĎanskog prava od njegovog nosioca. Prekluzivni rok je strogi zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti odreĎene radnje. a ne samo pravo na zahtjev. grijanje. Prekid zastare je nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći. Posebni rokovi su 3 godine i 1 godina. Pretpostavke zastare su: 1. To je zakonski rok nakon kojeg se pravo više ne može ostvariti prinudnim putem.COM prethodnog na novi subjekt. pravo vlasništva nikad ne zastarijeva. zastara se nastavlja.BH-PRAVNICI. Može biti relativan i apsolutan. zastaruju nakon 10 godina. Relativan gubitak prava postoji u slučaju kad jedan subjekt gubi odreĎeno subjektivno pravo. u suprotnom prestaje samo subjektivno pravo. Bitno je razlikovati zastarni od prekluzivnog roka.BH-PRAVNICI. 34 WWW. plin. tj. niti mogu ugovorom produžiti niti skratiti vrijeme zastare koje je odreĎeno propisom. Opći zastarni rok je 5 godina (po ZOO).za meĎusobna potraživanja pravnih lica nastala iz ugovora o prometu robe i usluga. Nepodizanje tužbe. vodu. U takvim slučajevima zastara može samo ponovo započeti. Stranke se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odreći zastare. Bitno je naglasiti da su objekt zastare samo imovinska prava. Kad te okolnosti otpadnu. Kod zastare se redovno radi o zastarijevanju zahtjeva. MeĎutim. ali pravo služnosti može zastariti zbog nevršenja (non usu). Zastarni rok započinje prvog dana iza dospjelosti. Singularna sukcesija je prelaz pojedinačnog prava (ili obaveze) sa prethodnog na novi subjekt. 2. ima srazmjerno malo subjektivnih graĎanskih prava koja zastarijevaju zbog nevršenja. a da ga niko istovremeno ne stiče. Npr. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći. a mnogo rjeĎe o zastari (gašenju) samog subjektivnog prava. TakoĎer se nije dozvoljeno odreći zastare prije nego što protekne vrijeme predviĎeno za zastaru. (suprotan institut je dosjelost). ZASTARA PRAVA (PRAESCRIPTIO) Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.WWW.

Obaveza se od utužive pretvorila u neutuživu (naturalnu) obavezu. već pravo zahtjeva na njeno prinudno izvršenje.COM . 35 WWW. ne prestaje obaveza. odnosno zastarjelo pravo se ne može ostvariti putem suda.COM Učinak zastare.WWW.BH-PRAVNICI. Dakle. Ukoliko tuženi ne istakne prigovor zastare. već isključivo na prigovor tužene strane. Nastupom zastare u pravilu prestaje pravo zahtjeva na ispunjenje obaveze. Bitno je napomenuti da sud ne vodi računa o zastari po službenoj dužnosti.BH-PRAVNICI. sud će postupiti sa tužbom ne obazirući se na zastaru.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful