P. 1
Start [broj 270, 21.4.2009]

Start [broj 270, 21.4.2009]

|Views: 377|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 12, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2013

pdf

text

original

OBRAZOVANJE Na selu djevojčice ne idu u školu

SPORT Nemanja Supić

21.04.2009. godina XII broj 270 cijena 3 KM

NEĆU SE SVETITI
INTERVJU Sulejman Tihić

Bakiru i reisu

JAVAŠLUK U ZAVODU ZA TRANSFUZIOLOGIJU

ZAŠTO POSKUPLJUJU KREDITI?

33 PITANJA: DŽENAT DREKOVIĆ

ŠKOLA ZAVOĐENJA

SADR#AJ 21.04.2009.

33 pitanja

54

12 18 20 24

Interview Sulejman Tihić Bakir Hadžiomerović: Pet minuta Vodi nas do dna samo SDA

60

Svijet Welcome to SSAD - Socijalističke Sjedinjene Američke Države Sport Dan u Ivanjici, sa Nemanjom Supićem Art&sex

64

Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Loša krvna slika države 70 Likovi i nedjela Od Dodikovog nasilnog primitivizma do Silajdžićevog kvazi-patriotizma Školovanje ženske djece u bh. selima Makadamski put do škole Pogled sa juga (2) Zli dusi u Trebinju Banke - krediti Zatvoren krug neimaštine i nepovjerenja Zakon o zaštiti životinja Parlament zabranio kućne ljubimce

28 32

SLJEDEĆI START IZLAZI U ČETVRTAK 30.04.09.

46 50

Becomesocial, škola zavođenja iz susjedstva 74 Feljton (4) Čolićevi evrovizijski podvizi
5

UVODNIK

www.startbih.info
NOVINA GODINE U BiH 2002 Magazin START BiH je dobitnik AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003 IZDAVAČ

NIK Denameda d.o.o. M. Šnajdera 5
REDAKCIJA

Novi simbol Sarajeva
AVDIĆ
PIŠE:

La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212 F. +387 33 215 321 www.startbih.info redakcija@startbih.info
DIREKTOR I GLAVNI UREDNIK

Selvedin Avdić selvedin@startbih.info

Dario Novalić novalich@bih.net.ba
REDAKCIJA

Selvedin Avdić, Mia Bečić, Midhat Dedić, Eldin Karić, Dario Novalić, Nihad Sijerčić, Ekrem Tinjak, Semir Mujkić, Mevlida Novalić (Žena BiH)
STALNA SARADNJA

MUJKIĆ

Dženana Alađuz, Miljenko Jergović (Zagreb), Petar Luković (Beograd), Saša Rukavina, Faruk Šehić, Goran Todorović, Samir Šestan, Tim Clancy, Bakir Hadžiomerović, Muhamed Jusić, Dario Mehmedović
REDAKTOR

Žana Vukmirović
FOTOGRAFIJA

ŠESTAN

Haris Čalkić , Dejan Vekić, Amer Kuhinja
DTP

Dražen Musa
DESIGN

ninAdesign (Aleksandra Nina Knežević)
WEB DESIGN

HADŽIOMEROVIĆ

Dženan Buzađić
DIREKTOR MARKETINGA

Mevlida Novalić marketing@startbih.info T. +387 33 204 060
SEKRETAR REDAKCIJE

Enisa Mukić, Miroslav Kušević

DREKOVIĆ
DISTRIBUCIJA I PRODAJA

Mevludin Mekić
ŠTAMPA

UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac ŽIRORAČUNI 140-101-00000447-50 /Volksbank BH d.d./ 1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./ 3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/

SUPIĆ

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini
Magazin START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiH info@vzs.ba tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271 Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka organizacija za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy Chaning, NC. USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST Sav materijal objavljen u magazinu Start BiH podliježe copyrightu i u vlasništvu je izdavača.

MARX

Čini se da Bosanci i Hercegovci nakon omiljene nacije i pripadajuće joj religije najviše vole tržne centre. Do te mjere da su u stanju da otvaranje maloprodajnog kompleksa u Zenici, recimo, koriste kao dokaz duhovnog buđenja ovog grada. Krupne riječi nemilice su razbacivane i povodom otvaranja BBI centra u Sarajevu. Direktor firme BBI Leasing & Real Estate Sead Živalj izjavio je kako se nada da će tržni centar postati novi simbol grada. To je sasvim opravdana želja ovog menadžera koji će izreći sve što treba ne bi li privukao što veći broj kupaca u svoje poslovne prostore. Nevolja je u tome što se isto nadaju i oni koji, na prvi pogled, nemaju direktnu finansijsku dobit od ušminkanih butika. Samo na taj prvi pogled... BBI centar otvoren je grandiozno kako i priliči jednom simbolu. Pjevao je Kemo, govorili glumci, plesali plesači, svirao kvartet, pročitana prigodna pjesma uvaženog Akademika... Posebno simpatično upotrijebljena su djeca. U govoru prilikom otvaranja centra direktor je pomenuo da se preko puta njegove robne kuće nalazi spomenik djeci koja su ubijena tokom opsade, a da je ispred njegovih izloga trg koji predaje djeci. Da bi emocije budućih kupaca bile dodatno podgrijane pobrinuli su se veliki ekrani na kojima su se vrtili snimci sportista i muzičara kao i inserti iz filmova – sve simboli uz koje su Bosanci i Hercegovci posebno emotivno vezani. Raskošniji program ne bi mogao zamisliti ni najambiciozniji marketinški strateg. Sve je učinjeno da budući kupac očiju crvenih od suza radosnica i vatrometa ode kući odlučan da potroši čitav porodični budžet baš u tom tržnom centru, a ako zafali podignut će i prigodan kredit u istoimenoj banci po neuobičajeno visokim kamatama. Opravdanja da bogati kulturno-zabavni program nije bio organiziran samo zbog otvaranja centra nego i povodom rođendana Sarajeva, su sasvim besmislena ako

se pogleda agencijska vijest poslata svim medijima. Gradski praznik spominje se samo u jednoj rečenici, a ostatak je posvećen BBI centru. U posljednja tri pasusa vijest se pretvara u klasičnu reklamu u kojoj se spominju i luksuzne robne marke koje se nalaze u ponudi centra. Sasvim je jasno da su zbog profita zloupotrijebljena djeca, bolna sjećanja i svi dosadašnji simboli Sarajeva. Kamo sreće da se zaustavi na tome... Zloupotreba emocija je nastavljena i imat će, sasvim je sigurno, dalekosežne posljedice. Vijest da se u BBI centru neće moći kupiti svinjetina niti alkoholna pića uznemirila je jedan dio javnosti. Pisalo se da je ovakva odluka menadžera tržnog centra još jedan udarac multietničnosti grada i potvrda da Sarajevo jeste dominantno muslimanska kasaba. Forumaši su se pitali da li će u centar moći ulaziti nepokrivene žene, hoće li osoblje tolerirati pokoji poljubac, kakva će se oprema nositi u dvorani za fitness i slično... Priče oko BBI centra neodoljivo podsjećaju na, sada već zamrlu, aferu oko podizanja reisove rezidencije na Kovačima. Lako se uočava nekoliko sličnosti. Recimo, ljudi iz istog političko-profiterskog kruga stoje iza izgradnje tog objekta. Također, obje građevine svoju suštinu kriju iza islamskog svjetonazora, pa se oni koji im se protive nazivaju islamofobima, a graditelji zaštitnicima islama. U oba slučaja njihovim graditeljima prijaju reakcije islamofoba. Krinka islamskih fundamentalista čini im se udobnija od, recimo, lica ratnog profitera i kriminalca. Oba graditeljska poduhvata prijaju i Dodiku, koji će i u ovom slučaju stati u zaštitu islamskog svjetonazora. Naravno, sve dok se on praktikuje u susjednom entitetu i sve dok odgovara poslovnim planovima koje ima sa zaštitnicima islama. Na kraju, obje građevine zaista predstavljaju nove simbole grada. Naravno, ti simboli nemaju nikakve veze sa islamom. Oni predstavljaju simbole nove elite, kojoj ama baš ništa nije sveto u trci za moć. Njima je i najsimpatičnije ime koje su Sarajlije dodijelile svojoj novoj robnoj kući – Muslimanka. 
7

I N F O

PRVA PRIČA

Pobjednici i gubitnici u ameri~kom bud`etu odbrane
Ameri~ki ministar odbrane Robert Gates predla`e op{iran pregled tro{enja na vojsku koji treba po~eti odmah, ~ime }e se srezati ogromni programi proizvodnje naoru`anja i poslovi iz privatnog sektora koji idu sa njima Zrakoplovstvo Prekinuta proizvodnja skupocjenih borbenih aviona F-22 Proizvodit }e se vi{e F-35 i F-18 Hornet borbenih aviona Kraj proizvodnje teretnih aviona C-17

Ante Norris i Chuck Jelavić

Nedavna otmica Ante Jelavića pokazala je dvije stvari. Prva je da je Chuck Norris dobio ozbiljnog konkurenta, s obzirom na to da je Ante, svezanih ruku i nogu razvalio troja vrata i umakao otmičarima. A druga je, da Ante ni nakon sedamnaest godina od početka rata nije izašao iz kruga kriminalno i ratno-zločinačkog miljea. Prvu stvar ostavit ćemo rediteljima akcionih filmova. Tek da podsjetimo da je Ante usred bijela dana bez svjedoka otet u Zegrebu, da je prebačen preko granice Hrvatske i BiH, a da to niko nije vidio(?), da je zatvoren u kući na području Prozor/Rame, te da je pobjegao otmičarima, ponovo neopažen prešao granicu, u 20 sati dao izjavu policiji i potom otišao kući na spavanje. Kako scenaristi i reditelji ne bi ostali bez motiva, spomenut ćemo da su samo nekoliko sati poslije otmice, svi mediji na Balkanu, a i šire, prenijeli vijest kako se za Jelavićevo puštanje traži milion eura. Što se tiče druge stvari, vrlo ju je lako potkrijepiti činjenicama. Svi akteri vezani za otmicu su Antini ratni ili poslijeratni drugovi. Prema informacijama koje su obznanjene javnosti, glavni otmičari bili su Mario Miličević Baja i Vlado Ćurić Baron, u čijoj je kući Jelavić i bio zatvoren. Obojica su u ratu bili pripadnici Kažnjeničke bojne čiji je zapovjednik bio haški optuženik Mladen Naletelić Tuta. Miličević je prije devet godina pobjegao iz BiH i bio je jedan od osumnjičenih za ubistvo federalnog zamjenika MUP-a F BiH Jozu Leutara. Ćurić je također pobjegao iz BiH i otišao živjeti u Zagreb. Navodno je Jelaviću priznao kako ga je Baja natjerao na učestvovanje u otmici ucjenjujući ga ubistvima iz rata. Prema jednoj od mnogih verzija, ključnu ulogu u oslobađanju Jelavića imali su hrvatski generali Stanko Sopta, Ljubo Ćesić Rojs, te jedan od vođa zagrebačkog podzemlja Vinko Žuljević Klica. Sopta i Klica su bili ratne kolege Miličevića i Ćurića. Iako su se spomenutima putevi nakon rata razišli, često su se viđali u Zagrebu. Svima je bilo jasno da su Sopta i Klica imali izraziti poslovni uspjeh jer su posjedovali mnogo nekretnina i javno pokazivali svoj luksuz. No, Miličeviću i Ćuriću poslovi su nekako izmakli iz ruku, pa nisu imali stalne prihode. Navodno je Jelavić u vrijeme afere Hercegovačke banke, zbog čega je i pobjegao u Hrvatsku, Miličeviću ostao dužan novce, pa ih je on nedavno zatražio nazad. Jelavić se, opet navodno, pravio blesav. I zbog toga je završio u kući Vlade Ćurića Barona. Bitno je istaći kako je Ante Jelavić sa svim spomenutim likovima uvijek bio na ti. Treba dodati i da su otmici još potpomogli mlađahni Vlatko Miličević, Bajin sin, Saša Savinović, koji je još u bjekstvu, te Dalibor Prgomet koji je policiji priznao svoje sudjelovanje, nakon čega je pušten. Oni su bili ljudi za terena. Na kraju se može zaključiti da se, po svemu sudeći, radi o nepotrebnoj priči o rastaljivanju dugova unutar kruga ratnih drugova iz tzv. Herceg Bosne. Loša strana te priče je bh. granična policija. Ali, ima i dobra. Naime, i ljudi u Hercegovini, oni koji su nekada podržavali Antinu samoupravu, sve su shvatili kao kriminalnu priču. Pokazuju to, između ostalog, i rasprave na hercegovačkim web portalima gdje se čak mogu pročitati izrazito humoristični komentari o slučaju Jelavić. Nigdje ni trunke sažaljenja ili, nedajbože, poziva na zbijanje obrambenih redova. (e.t.)
8

Helikopteri Prekinuti programi VH-71 i CSAR-X vrijedni 28 milijardi dolara Rregrutirano i obu~eno vi{e trupa Prikupljanje obavje{tajnih podataka Bud`et pove}an za dvije milijarde, {to uklju~uje tro{kove leta i odr`avanja 50 bespilotnih letjelica Predator, plus fond za istra`ivanje i razvoj Smanjen broj nosa~a aviona
Odgo|ena izgradnja LPD i MLP brodova

Mornarica

Vi{e LCS brodova i AEGIS ratnih brodova

Krstarice CG-X povu~ene Raketna odbrana

Dodatnih 700 miliona za sisteme raketne odbrane poput THAAD-a i SM-3
Ukupni bud`et smanjen za 1,4 milijarde dolara

Ukinuti projekti pravljenja lasera Airbone i MKV Strategijsko oru`je Zamjena nuklearnih podmornica klase Ohio Vojska Broj snaga za posebne operacije pove}an za vi{e od 2.800
Izvor: Ameri~ko ministarstvo odbrane

Odlo`ena zamjena B-2 bombardera

Prekinut rast Armijske brigate borbenih timova (ABCT) Projekat Future Comat Systems ostaje bez oru`anih vozila
Illustrations not to scale © GRAPHIC NEWS

Kusturici pet miliona maraka za Mokru goru
Potpredsjednica srbijanskog LDP-a Nataša Mićić nedavno je iznijela podataka kako je Emir Kusturica iz Nacionalnog investicionog plana u prošloj godini dobio oko pet miliona maraka Kontroverznom režiseru Emiru Kusturici prošle je godine srbijanski Nacionalni investicioni plan dodijelio 244 miliona dinara odnosno oko pet miliona maraka za ulaganje u nacionalni park Mokra gora. Ovaj je podatak nedavno na e-novinama iznijela Nataša Mićić, potpredsjednica LDP-a. Emir Kusturica je država u državi: ima svoje rendžere, naplaćuje putarinu, urbanista je, odlučuje o tome da li neko može nešto da gradi ili rekonstruiše, dograđuje. Najnovije je da je registrovao firmu za građenje puteva pod nazivom Felini i da je njegov Park prirode raspisao tender. Članovi tročlane komisije, od koji je jedan vozač, a jedan magacioner, dodelili su njegovom preduzeću Felini posao vredan 40 miliona dinara, da gradi put od Mokre gore do Zlatibora. Adresa preduzeća je Mećavnik, a on nema dozvolu za izgradnju i pitanje je gde će taj put da ide. Ali tom velikom urbanisti to nije važno, za njega ne važe nikakvi zakoni, on je čovek mimo svih zakona, kaže za e-novine Mićić. Cifra odobrena Kusturici, prema informacijama e-novina, dva i po puta je veća od one odobrene gradu Užice.

Pro{lo

je ve}

462

dana...
www.startbih.info

I N F O 

I N F O -

S A MO

DOBRE VIJESTI

Matursko odijelo na kredit
Maturanti širom Bosne i Hercegovine ove će godine uz pomoć Poštanske banke i modne kuće Granoff uz veoma povoljan kredit kupiti maturantska odijela. Uz odijelo će na poklon dobiti džeparac od 50 maraka Postbank BH Poštanska banka i modna kuća Granoff potpisali su ugovor o saradnji kojim će se omogućiti maturantima da putem kratkoročnih kredita, uz veoma povoljne uvjete, kupe odijelo za matursko veče. Svaki maturant koji kupi odijelo modne kuće Granoff dobit će i debitnu karticu Postbank BH na kojoj će već biti uplaćen džeparac od 50 KM. Iznos od 50 KM na kartici maturant može iskoristiti u bilo koje svrhe, a ova debitna kartica izdaje se bez naknade i na ime maturanta. - Želimo da budemo prisutni u ovom posebnom trenutku u životu mladih, odnosno u trenutku kada oni na sebe preuzimaju odgovornost za dalji život i da se na ovaj način vežemo uz njih. Cilj nam je da mlade finansijski obrazujemo, da im omogućimo da dobiju svoju prvu karticu - rekla Edina Hasečić, izvršna direktorica Postbank BH Poštanske banke BiH. - Kompanija Granoff svake godine ima posebne ponude za maturante. Najčešće su to sniženja, prodaja putem kredita ili poklon košulja i kravata uz kupljeno odijelo. Ove godine smo maturantima odlučili ponuditi nešto novo i originalno. Cilj nam je da svaki maturant shvati važnost nove etape svog života, uvidi vrijednost lijepog odijevanja te izgradi novi, elegantniji stil, ali i odgovornost kao vlasnik bankovnog računa - istakao je Emir Granov, direktor modne kuće Granoff. Maturanti i njihovi roditelji Granoff odijela mogu naći u šest ekskluzivnih prodavnica na području BiH, od čega su četiri u Sarajevu, te po jedna u Mostaru i Zenici te koristiti usluge Postbank BH Poštanske banke BiH u pet filijala i 136 šaltera u objektima JP BH Pošta.
86 +1 8.1 8, 00 0%

Sljedeći Start izlazi ranije

Naredni broj magazina Start BiH na trafikama će biti 30. aprila zbog prvomajskih praznika. Ovaj broj izlazi pet dana ranije od uobičajnog.

Merkurov autobus u Mostaru opet vozi

Prodaja automobila u Evropi
Prodaja automobila u Evropi je posrnula u prvom kvartalu 2009. godine, prema podacima ACEA, udru`enja evropskih proizvo|a~a automobila. U zapadnoj Evropi prodaja u martu je pala za osam posto na 1,43 miliona auta, uprkos rastu od 39,9 posto u Njema~koj, najve}em tr`i{tvu automobila u regiji nakon {to je vlada ove zemlje u januaru donijela mjere ubla`avanja krize

Prodaja automobila jan.-mart 2009.
Promjena u odnosu na 2008. u procentima

Ukupna prodaja auta

53 -1 8.7 9, 0 1% 0 50 5. -3 5 ,9 0 % 0 48 0. -2 3 9, 0 7% 0

K1 2009 K1 2008 Promjena

3.439.700 4.154.800 Pad 17,2%

12 -2 5.2 3, 0 6% 0

64 -1 .30 2, 0 9%

49 -3 .20 7, 0 9%

32 -6 .60 5, 0 0%

31 -5 .10 ,8 0 %

29 -6 .10 0, 0 7%

24 -3 .60 7, 0 6%

Izvor: European Automobile Manufacturers’ Association

19 -4 8.0 3, 0 1 0 14 % -1 3.9 5, 0 3% 0

87 +1 .90 ,3 0 %

58 -1 .80 2, 0 2%

Prodaja: Promjena: Prodaja: Prodaja K1 2009: 665.400* Promjena: Promjena on K1 2008 -7,4% *Prodaja u zapadnoj Evropi

119.900 -2,4% 72.500 -29,5% 64.900 -17,4% 57.800 -17,9% 56.600 -1,7% Ostali 89.000

293.100 -9,1% Prodaja:

Promjena:

186.200 -16,5%

Prodaja: Promjena: Prodaja: Promjena: Prodaja: Promjena: Prodaja: Promjena:

PSA Group
Prodaja: Promjena:

Prodaja: Promjena:

415.600 General Motors -18,6% Prodaja: 286.400 Promjena: -24,1%
Prodaja: 346.600 Promjena:

159.600 -23,8%

Prodaja: Promjena:

-12,8%

255.900 -19,3% Prodaja:

Promjena:

156.500 -26,4%

Prodaja:

Besplatni Merkurov autobus, nakon obaveznog remonta, ponovo vozi Mostarce do tržnog centra Vrapčići Nakon obaveznog remonta, na radost mnogobrojnih posjetitelja TC Vrapčići, Merkurov autobus ponovno vozi ulicama Mostara. Autobus broji 32 mjesta i staje samo na stajalištima predviđenim u rasporedu. Za vožnju u Merkurovom autobusu potrebno je pokazati svoju M-karticu ili račun za kupljenu robu u hipermarketu ili restoranu Merkura.
www.startbih.info

43 -2 .90 9, 0 0%

31 -4 .80 2, 0 4%

29 -3 .50 6, 0 0%

26 -3 .40 3, 0 7%

© GRAPHIC NEWS

10

a Ve ncu lik sk a Br a ita ni j [p a an ija Be lg ij H ol a an di ja Po ljs k Au a st Šv rija ic ar s Šv ka ed sk a G r~ ka Irs k ^e Po a rtu {k g a Re al pu bli ka Fi ns k R um a un i M a| ja ar sk D a an N ska or ve {k a

ka

a~

N

je m

Fr

Ita

lija

19 -3 .20 6, 0 2%

INTERVIEW

Sulejman Tihić

Ja sam očekivao od Brankovića da više uradi. imajući u vidu njegovo iskustvo, kao direktora velikih kompan
12
www.startbih.info

INTERVIEW

Bakiru i reisu Ceriću
Kampanja za unutarstranačke izbore uoči kongresa stranke demokratske akcije već uveliko traje, bez obzira što dvojica glavnih kandidata sulejman tihić i Bakir izetbegović to negiraju. Obojica pokazuju hinjenu hladnokrvanost i uvjereni su u svoju pobjedu, ali ipak koriste svaku priliku da pokažu kako su oni pravo rješenje za stranku, koja će “s njima na čelu biti mnogo bolja”, bez obzira što su baš oni još uvijek ti koji se za sve pitaju u sDA. A za to vrijeme, dok pretendenti na mjesto prvog u sDA vode predizbornu kampanju, kadrovi vladajuće stranke ne čine ništa, ili ne čine ništa dobro, kako bi spasili državu od nadolazeće ekonomske krize. Gora od svega toga je činjenica da se jedan od dvojice pretendenata slaže sa ovom konstatacijom
RAZGOvARALi: FOtO:

Neću se svetiti
Dario Novalić i eldin Karić Haris Čalkić

Kako sluša novi phaeton? - Kao vozilo, neka vrsta VW Passata, dobro ide, to vozilo je kupljeno na lizing, koliko ja znam... A za 360.000 KM, ima li krila? - Ne, nije tačno da je toliko koštao. To je totalno netačno, mislim da nije ni trećina te cijene. Ali najbolje ćete dobiti podatke tamo od generalnog sekretara... Je li to stranački ili... - Da, i to je vozilo uzeto na lizing... nije isplaćeno, nego... A dobar je? - Jeste. Tokom Vašeg mandata na čelu stranke, SDA je imala nekoliko katastrofalnih kadrovskih rješenja. Nabrojat ćemo neka: Džaferović, Branković, ministri pojedini iz SDA, Tarik Sadović, Semiha Borovac... Da li ste spremni prihvatiti odgovornost za te promašaje? - Hoćete mi ponoviti ta imena? Tarik Sadović, Semiha Borovac, Džaferović, Branković... - Uglavnom su ta rješenja, posebno kada je u pitanju gradonačelnica, rezultat odluka organa stranke. Kakav je neko premijer, kakav je neko ministar, ili pak predsjednik nečega, to se najbolje sazna kad on počne raditi taj posao. Uvijek možete imati

dobru namjeru, dobre procjene da neko može raditi uspješno taj posao, ali kada uđe u te poslove, pokaže se stvarno stanje. Odgovarate nam uopšteno. Molim Vas, ocjenom od jedan do pet, kao bivši sudija, ocijenite Džaferovića, Brankovića, Tarika Sadovića i Semihu Borovac... - A sad to... davati takve ocjene, ovaj... Da li biste ih ponovo postavili na ove funkcije? -Vidite, da li bih ih ponovo postavio? Ah, nisu isti ni njihovi rezultati, ni odgovornosti. Mislim da, evo da uzmem ovako, Semiha Borovac se nosila s tim svojim problemima, možda su mnogi više očekivali, ali Grad nema te nadležnosti za koje je očekivano da ona rješava neke probleme... Tarik Sadović? -Tarik Sadović... Pa to je jedno dosta teško ministarstvo. Mislite da je to prevelik zalogaj za Tarika Sadovića? -Teška materija... Postoji potreba usaglašavanja sa političkim predstavnicima Srba, Hrvata, posebno međunarodne zajednice, to da se na takvu poziciju stavi osoba koja nikada nije radila te poslove. Mislite li da je to igdje moguće, osim kod nas, da stavite za ministra sigurnosti čovjeka koji se nika-

je ne moraju biti policajci, budući da nije time bavio? - U vrijeme kad smo mi to određi- da su političari. To je u neku ruvali, meni je prioritet bilo da bude ku i dobro. jedan moralan čovjek, jedan pošten Džaferović? čovjek, koji nema iza sebe nikakvih - Projekat Razvojne banke je jemrlja, nikakvih priča o krimina- dan od najboljih projekata Fedelu, o vezama sa ratnim i poratnim ralne vlade... profiterima. Prvo, to nije njegov projekat... - Projekat u kojem je, između ostaZar nisu svi u SDA takvi? - Nisu ni u jednoj stranci svi ta- log, učestvovao i on kao direktor Inkvi. Ne samo u Stranci demokrat- vesticione banke... Jer Investiciona ske akcije. Svaka stranka ima i svo- banka se transformisala u Razvojjih repova raznih, nu banku. banku čak i opozicione Smatram da rei- Oprostite, to nistranke. su-l-ulema ne bi je nešto što smo Time što kažetrebao da se miješa u iz- mi izmislili u Bote, kao da je Aliborni proces, kako stra- sni i Hercegoja Izetbegović vini. Nije topla nački, tako i drugi... na Vašem mjevoda, nije neka stu. On je rekao pamet da se naupravo to što i Vi sada: nek‘ je mo- pravi takva banka. ralan, nek‘ je podoban, pa makar i - Mislim da je i gospodin Džaferović učestvovao u tom projektu transfornesposoban. -Ne, nisam... ne mislim to, ne- macije Investicione u Razvojnu bango mora biti i moralan i podoban ku. Prema onim informacijama koi sposoban. Eh, sada, jako je teško je ja imam, koje su uostalom bile u naći čovjeka koji ima sve to i da se Vladi, ta sredstva dijeljena su u sklau dovoljnoj mjeri razumije u poslo- du sa zakonom. Povrat sredstava je ve sigurnosti. Postoje agencije ko- 97 posto. Slušam kritike o tom koje su zadužene za provođenje zako- me se dodjeljuju krediti, odnosno, na i tu treba da budu profesionalci. kome krediti nisu dodijeljeni i očito Svugdje su ministri oni koji se ba- je da tu treba raditi na jednoj precive politikom. Vidite da su ministri znijoj regulativi kome se dodjeljuju odbrane ljudi koji nikada nisu bili sredstva Razvojne banke. oficiri ili, u drugim zemljama, mi- Međutim, Vi ste ipak pozitivno ocinistri unutrašnjih polova ili polici- jenili njegov rad?

ompanija, računao sam da će on moći sa jednom lahkoćom i većom kompetentnošću voditi Federalnu vladu
13

INTERVIEW

- Da. A, šta ćemo sa ministrima iz Vaše stranke koji se nisu složili s njim, poput Salke Obhođaša? - On je tu bio samo suzdržan, ali nije davao neke ocjene. Još jedan od Vaših kadrovskih promašaja, Nedžad Branković? - Hm... Svaki put kada Vas pitamo za Nedžada Brankovića, Vi uzdahnete i šutite. Zašto? - Ja sam očekivao od njega da više uradi. Imajući u vidu njegovo iskustvo, kao direktora velikih kompanija, Željeznice, Energoinvesta, ministra prometa i komunikacija, računao sam da će on moći sa jednom lahkoćom i većom kompetentnošću voditi Federalnu vladu. Moje razočarenje je veće u odnosu na neke druge koji nisu imali takvu predodžbu o Nedžadu Brankoviću. Mi

staviti, a prije svega se odnose na kvalitetna? ukidanje pomoći nezaposlenim - Ne smijemo čekati, odmah da demobilisanim borcima i stabilivam kažem. Treba hitno reagovati. zaciju penzionog fonda, što opet Nažalost, o tome ne postoji kon- znači smanjivanje svih penzija ili senzus među koalicionim partne- ukidanje beneficiranih penzija. rima. Mi pokušavamo da dođemo Kako to mislite objasniti spomedo tog konsenzusa, ali imamo Stran- nutim kategorijama stanovnišku za BiH i HDZ tva, koje ste uz Meni nikad nije pomoć neute1990 koji kažu da Vlada odlično rabila strana soci- meljenih obedi, da ne treba ni- jaldemokratska opcija. ćanja naveli da šta mijenjati. Ne Mislim da je to jedna op- glasaju za Vas može SDA sama cija s kojom SDA, kao na proteklim to uraditi. izborima? Onda, šta da ura- stranka političkog centra, treba da surađuje - Složio bih se s dimo? Građani vašom konstatasu postali taoci cijom što se tiče te greške na pretnefunkcionalne koalicije. -Taoci smo jedne politike i sistema hodnim izborima i neutemeljenih dva, tri ili četiri ključa, i nijedna od- obećanja koja su data. Međutim, ta luka se ne može donijeti. Bez obzira neutemeljena obećanja najmanje su koliko SDA bila pobjednička stran- doprinijela izbornom razultatu SDA,

moći demobilisanim borcima i smanjenjem penzija? - Trebamo prvo sačekati da vidimo koji su uvjeti MMF-a. Koliko imam informacija, to će biti posebni uslovi u različitim nivoima, u različitim periodima. Prvo će biti da se zaustavi ova javna potrošnja na nivo od 2008. godine, da se ne ide dalje u povećanje potrošnje, s tim da bi taj sporazum sa MMFom trebao da oslobodi dio sredstava koja bi trebala biti usmjerena u razvoj i zapošljavanje. To automatski podrazumijeva povećanje doprinosa, i ostalog od čega se finansiraju penzije i drugi potrošači. Ali da sačekamo prvo sve te mjere, pa ćemo vidjeti i zahtjeve MMF-a. Reisu-l-ulema IZ Mustafa ef. Cerić je rekao kako bi na čelu stranke trebao biti lijep, mlad čovjek, sa

ta neutemeljena obećanja najmanje su doprinijela izbornom razultatu sDA, više su doprinijela izbornim rezultatima u drugim s

tihić o Radončiću (izvod iz intervjua sulejmana tihića u startu od 14.11.2006.)
Tihić: Mislim da oni koji su pokušavali da me sruše su nadstranački centri koji žele da kontrolišu sve u državi, ko će biti predsjednik, ministar... Preko medija, novca, ucjena koriste pojedince u stranci. Neki od njih u to ulaze svjesno, a neki nesvjesno. Posebno koriste onu grupu koja nije za koncept moderne, evropske stranke, otvorene za sve građane. Ti centri su ljudi koji ne misle dobro BiH, kojima je najvažniji lični interes. Nacionalno i vjersko im služi za njihove privatne, ponekad i kriminalne interese. Start: Objavljena je informacija da Vi trenutno imate podršku 60 posto članova SDA. Da li je to tačna procjena? Tihić: Smatram da ih ima više. Te novine koje to objavljuju služe se različitim manipulacijama. Nije to Avaz, to je njegov vlasnik Radončić, koji želi da vodi državnu politiku, da upravlja procesima, određuje koalicije, govori ko štiti bošnjačke interese, ko će biti ambasador, a ko ministar... Novinari se tu malo pitaju, nema tu slobode... Rekao sam da ne želim biti predsjednik ako to ne želi članstvo, ali neću dozvoliti da me neke grupe zbog njihovih interesa ponižavaju. Start: Dakle, smatrate da ste pobijedili zavjerenički lobi koji želi vladati Bosnom i Hercegovinom? Tihić: Tačno. To je suština. Kada i čime ste se Vi zamjerili Radončiću? Tihić: Nikada direktno. Nikada lično nisam učinio ništa ni protiv njega ni protiv te dnevne novine. Jednostavno, došlo je do sukoba dva koncepta političkog organizovanja Bošnjaka kao evropskoga naroda i Bošnjaka kao vjerske skupine. Na jednoj strani nalazim se ja kao personifikacija stotine hiljada kadrova SDA, personifikacija politike kongresa. Na drugoj strani nalaze se snage koje bi željele da stranku, naš politički život, vrate nazad. Snage koje koriste nacionalna i vjerska prava samo kao pokriće za svoje lične, ponekad i kriminalne ciljeve.

smo upućivali kritike Vladi Federacije, tražili smo njenu rekonstrukciju, nismo bili zadovoljni stanjem u veoma važnim oblastima. Nije došlo do rekonstrukcije jer su se tome protivli naši partneri Stranka za BiH i HDZ 1990. Ipak, Predsjedništvo SDA je podržalo Vladu Nedžada Brankovića. - Uz kritike, jer ono što je dobro u radu Vlade, između ostalog, zasluga je i premijera, a što je loše, njegova je i odgovornost, prema tome, to je bila uvjetna podrška. Kriza faktički nije ni stigla u BiH, jer ovo što imamo samo je posljedica unutrašnje krize. Da li mi smijemo dočekati talas globalne ekonomske krize sa ovakvom Vladom, za koju i Vi smatrate da nije
14

ka, ne može ništa riješiti ako za neku odluku, za prijedlog, ne znam, o smjeni jednog ministra do smjene cijele Vlade treba potpis tri člana Predsjedništva Federacije... Da su, naprimjer, koalicioni partneri spremni za promjenu Vlade, da li bi Vi u svojoj stranci imali podršku da promijenite ovu Vladu? Da li bi svi podržali tu odluku? - U stranci su i ljudi različitih mišljenja, ali mislim da bi se tu postigao visok stepen saglasnosti. Od koga očekujete da ne bi podržao tu odluku? - Ne bih sada o tome. Ovih dana počeli su pregovori sa MMF-om, i mada je MMF nešto modernizirao svoj pristup, ipak se očekuju veliki uslovi koje će oni po-

više su doprinijela izbornim rezultatima u drugim strankama. Tada nije bila ubjedljiva pobjeda SDA, a Stranka za BiH je imala najbolji rezultat u svim dosadašnjim izborima. Želite reći kako je Stranka za BiH dala takva obećanja. - Oni su profitirali na takvim obećanjima. Ne samo na tim obećanjima, nego i na političkim obećanjima o Bosni 100 posto... Sva se odgovornost sada prebacuje na SDA, kao najveću stranku, a ove druge stranke koje su profitirale na tim obećanjima, one su manje odgovorne i nigdje ne možete doći u poziciju da ih pitate, a kamoli da u stvarnosti odgovaraju. I šta ćete reći ljudima kada MMF uslovi svoje kredite ukidanjem po-

backgroundom... Objektivno, očito je na koga reis misli, što indirektno upućuje poruku kadrovima u SDA za koga da glasaju na Kongresu. Mislite li da ćete moći ubijediti ljude na Kongresu SDA da zanemare ovu reisovu fetvu? - Prvo, smatram da reisu-l-ulema ne bi trebao da se miješa u izborni proces, kako stranački, tako i drugi... Na osnovu tog miješanja Vi ste na vlasti 15 godina... - Na osnovu tog miješanja ja sam izgubio izbore za člana Predsjedništva BiH. Lično sam izgubio izbore na osnovu tog miješanja. Tako da imamo različitih iskustava kada je u pitanju miješanje Islamske zajednice, i pozitivnih i negativnih. Zato
www.startbih.info

INTERVIEW

Mislim da je ubjedljiva većina zadovoljna politikom koju ja vodim u Stranci

kom koju ja vodim u Stranci. Kadrovi Stranke za BiH i mediji koji ih podržavaju, iako nemaju direktnog uticaja, više podržavaju Bakira Izetbegovića nego Vas, ili bolje rečeno: Vas više napadaju nego njega. Zbog čega? - Neki mediji to čine zbog onoga moga protivljenja nezakonitoj odluci o strateškim partnerima, jer znamo koji su mediji bili dio te podrške nezakonitoj odluci dodjele prirodnih bogatstava BiH. Ima i drugih razloga, neki, da tako kažem u lijevim strankama, opozicionim strankama procjenjuju da je bolje da pobijedi moj protivkandidat, da će tada lakše pobijediti Stranku demokratske akcije. Smatraju da je Tihić previše ušao u njihovu sferu političkog djelovanja, da puno priča o dijalogu, dogovoru, kompromisu, toleranciji, suradnji sa susjednim zemljama...što je bila ne-

rugim strankama. tada nije bila ubjedljiva pobjeda sDA, a stranka za BiH je imala najbolji rezultat u svim dosadašnjim izborima
sam ja protiv toga da se uopće IZ ili bilo koja druga vjerska zajednica miješa u izborne procese, ne samo stranačke, nego i uopće. Vjerska zajednica treba da bude nadstranačka i kada je u pitanju politika da se oglašava po nekim važnim pitanjima od interesa za državu, za narod, a ne o tome da li predsjednik stranke treba da bude lijep ili, ne znam, kako treba da izgleda. Da se vratimo na sadržaj ove izjave, čini mi se da je reis rekao da treba da bude mlad, lijep, ali je isto tako rekao da treba da bude mudar, pametan, da zna da vodi stranku... Dakle, Vi mislite da Vama pripada ovaj drugi dio reisove izjave? - Pa, eto, vi zaključite kako hoćete. Da li zaista mislite da se reis i IZ neće miješati u unutarstranačke izbore? - Ne mislim da se neće miješati. Mislim da će se na određeni način miješati i da ja tu neću baš profitirati. Poznato je da je Alija Izetbegović pomogao Mustafi ef. Ceriću da postane reis. Ako Vi pobijedite, uprkos reisovoj fetvi, da li bi se uskoro mogla očekivati i promjena na vrhu IZ? - Ja se u te stvari nisam miješao, niti želim to da činim. Bakir Izetbegović, Vaš protivkandidat na unutarstranačkim izbomnoge stvari u BiH. rima, krenuo je u lobiranje i to u bazama SDA gdje Vi imate načelČemu služi kandidatura gospodinu podršku. Imate li Vi predizbor- na Terzića? Poznato je da je između nu strategiju i koje su Vaše komVas i Izetbegovića, Terzić bliži Bakiparativne prednosti u odnosu na ru. Da li znate koji je plan? - Ne znam, plan mogu da nagaIzetbegovića i Terzića? - Ja cijenim svoje protivkandidate, đam. i gospodina Terzića i Izetbegovića. Recite nam o čemu nagađate? Mislim da su to ozbiljni protivkan- - Ne bih te rane špekulacije. didati. A koje su moje prednosti? Da li ste vidjeli prognoze ljudi koNa mojoj strani je jedno višego- ji poznaju odnose u SDA, koje smo dišnje radno i političko iskustvo: objavili nedavno u Startu BiH, i iskustvo javnog tužioca, advokata, kako tumačite njihova predviđapredsjednika općinske organizacije, nja da Vi imate 66 posto podrške, potpredsjednika regionalne organi- a Izetbegović 34 posto? zacije SDA prije rata, člana Glavnog - Mislim da se te prognoze, kaodbora u svim mandatima i svim da je u pitanju podrška kandidatikongresima, potma za predsjednipredsjednik stranke, Sigurno je da ima ka SDA poklapa predsjednik Stranjedna trećina lju- sa nekim mojim ke u dva mandata, predviđanjima. u tri mandata po- di u Stranci koji nisu za- Možda ste malo slanik u Narod- dovoljni, iz ovih ili onih pomiješali neke noj skupštini Re- razloga ljude vezano oko publike Srpske na konkretnih imejednom dosta teškom terenu, za- na i njihove podrške. Svjesno ili netim član Predsjedništa BiH, evo sa- svjesno, namjerno ili nenamjerno... da poslanik u Domu naroda, jedno ovaj... nije baš onako, skroz... dugogodišnje radno političko isku- Odnos 66:34, koliko je on realan stvo koje nemaju moji protukandi- kada je u pitanju podrška Vama i dati. U ovim složenim vremenima, Bakiru Izetbegoviću? mislim da je to veoma bitno kada - Mislim da je to realan odnos. Sisu daljnji procesi u pitanju, jer ra- gurno je da ima jedna trećina ljudi se o najjačoj političkoj partiji u di u Stranci koji nisu zadovoljni, iz BiH. Odnosi koji će biti u Stranci ovih ili onih razloga. Mislim da je nakon 26. maja imat će uticaja na ubjedljiva većina zadovoljna politikako više prepoznatljiva politika ove građanske, lijeve opcije. Mislim da i ja gradim SDA kao modernu, građansku, evropsku stranku. Da li to znači kako ovi drugi koji pretendiraju na mjesto šefa SDA ne bi pravili takvu stranku? - Pa ovaj, ja govorim o percepciji drugih, o tome koje su procjene drugih, izvan Stranke. Oni vjeruju da lakše mogu s njima na čelu Stranke pobijediti SDA. Sa Tihićem to ide teže. Tihić više zalazi u njihov prostor, a ovi će manje zalaziti. Tihić ima dobre odnose i sa međunarodnom zajednicom i drugima, ja sam im teži protivnik nego da sada na čelo SDA dođe moj protivkandidat. Koliko Bakiru Izetbegoviću u odnosima sa međunarodnom zajednicom smeta činjenica da je on sin Alije Izetbegovića? - Mislim da to što je on sin Alije Izetbegovića njemu ne bi trebalo da smeta. Predsjednik Izetbegović je bio ličnost koju je međunarodna zajednica podržavala i razumjela, ali mi moramo radzvojiti ličnost i djelo predsjednika Izetbegovića, od ličnosti, djela i ponašanja njegovog sina. Evo, Sulejman Tihić je dva mandata predsjednik stranke i ja nemam pravo, nit’ mogu, niti to odgovara istini, da izjavim kako ću biti kao Alija Izetbegović. Jedan
15

INTERVIEW

je Alija Izetbegović. Neće njega ni naslijediti, niti će na isti način voditi njegovu politiku bilo ko, pa ni njegov sin. Mislite li da bi oni koji pokušavaju uvesti strateške investitore u energetskom sektoru lakše izašli na kraj sa Izetbegovićem ili Terzićem kao šefom SDA? - Da, sigurno. Tihić možda djeluje kao miran, možda nedovoljno bučan ili ne znam ti šta, ali ja sam uporan, istrajan... Pogotovo oko onog za šta mislim da nije uredu, tada sam sigurno protiv toga, ili ako je nešto uredu, onda se do kraja borim za to. U jednom od intervjua za magazin Start ste izjavili da je Fahrudin Radončić šef mafije koja želi da Vas uništi. Međutim, u posljednje vrijeme ponovo se rađa ljubav među vama dvojicom, postali ste omiljeni lik u Avazovim izdanjima. - Ja nikad nisam izjavio da je Fahrudin Radončić šef... toga, ni za jednu drugu ličnost to nisam izjavio. To ne možete reći. Ima u magazinu Start, vjerujte. - Ne možete to reći. Ja znam da Vama ovo pitanje ne odgovara, ali zaista je tako... - Meni sva pitanja odgovaraju, ja sam rekao, bez ikakvog ograničenja pitajte šta hoćete... Vi ste to rekli... - Ne samo za gospodina Radončića, ni za koga ja ne bih mogao tako neodgovornu izjavu reći, da je neko šef mafije... Moj odnos sa gospodinom Radončićem i Avazom, da budemo tu jasni, nije se promijenio. Ja imam politiku koju zastupam, i slijedim, i koja je, na neki način, prepoznata. Ja ne mijenjam svoju politiku. I nisam je nikad ni mijenjao. Mijenjaju se mediji koji daju ili ne daju podršku politici. Oni mijenjaju svoj odnos prema meni, ja ne mijenjam svoj odnos. Jednostavno, Avaz je u posljednje vrijeme prepoznao ovu politiku, daje podršku politici dijaloga, dogovora, truda, Prudskih procesa... Da li zaista mislite da će Dnevni avaz zadržati tu podršku, odnosno da tri-četiri dana prije Kongresa neće okrenuti ćurak i posvetiti se gospodinu Bakiru Izetbegoviću? -Vidite, ja sam na više mijesta jav16

ju napraviti malo drugačije odnose unutar Predsjedništva stranke, gdje ćete imati manje oponenata i onih koji blokiraju Vaše planove?

U Šamcu mi je lijepo, Bosna, Sava, lov, ribolov, unuke...

no govorio da postoji takva mogućnost... Ja nemam nikakvoga dogovora... Da li ste Vi promijenili svoje mišljenje o gospodinu Radončiću? - Ja imam svoje mišljenje o gospodinu Radončiću.. Hoće li ostati Vaše, ili ćete ga i nama reći? - Ostavit ću ga za sebe, a to je mišljenje koje u sebi ima i pozitivnih i negativnih elemenata. Da li biste mogli posavjetovati gospodina Silajdžića kako da preživi ovaj medijski pritisak, da ga uspješno prebrodi? - Ko se bavi politikom, mora na to biti spreman. Ja sam, evo, ovo na neki način sve izdražao, zato što sam uvjeren da ovo što radim da je to dobro, da je to realno moguće... Možda ne uvijek najbolje, jer ne znači da je uvijek najbolje ono što mislite da je u tom trenutku dobro. Očigledno da dugo i duboko promišljate o sadašnošti i budućnosti, Vašoj političkoj... Recite mi šta će se desiti ako ne pobijedite u unutarstranačkim izborima, ako ne dobijete mjesto predsjednika? - Čestitat ću izabranom predsjedniku.. Hoćete li napustiti stranku? - Ostat ću obični član stranke... Ne bih bio ni u jednom organu. Nije dobro ni za stranku. Jer, gdje god bih se ja pojavio i bio dio nekog tijela, tu bi se oko toga okupio jedan broj ljudi, što bi možda budućem predsjedniku otežavalo rad. Uvjeren sam da se to neće desiti, ali, eto, da idemo i sa tom pretpostavkom, ja bih se zahvalio mojoj stranci na svemu što sam do sada imao i na podršci i čestitao bih pobjedniku. Ostao bih samo jedan obični član SDA. Vi ste rekli da bi u tom slučaju došlo do nekih malih poremećaja, ili jačih poremećaja... Da li to znači da bi došlo do cijepanja stranke bez obzira ko će pobijediti?

- Bez obzira ko pobijedi, neće doći do cijepanja stranke. Jeste li ikad razmišljali o tome što će Vama sve ovo? Imate unuke, bili ste u zatvoru, imali ste tešku bolest, imali biste se čime baviti... Što će Vama sve ovo? - Često o tome razmišljam. Kada odem u svoj Šamac, gledam kad god mogu da odem. Tamo mi je lijepo, Bosna, Sava, lov, ribolov, unuke... Moj sin se vratio, znate, živi u Bosanskom Šamcu, u mojoj kući tamo... Žena bi vjerovatno voljela da se ja manje bavim politkom, znate... Ali, često postavljam to sebi pitanje, neke svoje političke ambicije sam ostvario... Znate, bez obzira kako ćete vi ovaj odgovor doživjeti, kako ćete ga tumačiti, komentarisati, ja ovako na tu stvar gledam: ja mislim da je mene dragi Bog ostavio u životu da se borim za dobre stvari, za opće dobro... Ne samo da gledam interes jednog naroda, nego sve... Da ovo svoje znanje, koje znam da iskoristim. Mislim da sam dobronamjeran u odnosu sa ljudima i političkim predstavnicima i da ja iskreno vjerujem u jednu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će i Hrvati i Srbi i Bošnjaci biti ravnopravni. Mislim da na taj način mogu pomoći i svom narodu i drugima... Mislim da kad bih se ja povukao u neku lagodnu, lijepu poziciju, sa manje posla, rada i više uživanja i odmora, da bi me dragi Bog kaznio: Ja sam tebe ostavio u životu da se boriš za nešto što je dobro. To je možda jedan od razloga zbog kojih ja često pomišljam da li trebam da radim ovo dalje ili ne trebam. Mislim da je to moja obaveza, ne samo prema stranci, nego prema narodu, građanima... jedan moj odnos prema državi, kako je ja doživljavam, odnos prema Bogu i onome što je On za mene učinio, pomogao mi... Da se vratimo na onaj dio kad Vi smatrate da ćete pobijediti na izborima. Da li ćete u tom sluča-

- Napravilo bi se više reda u radu i funkcionisanju Stranke, ali i u radu naših predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Veoma često smo bili u poziciji da predsjednik stranke i stranka misle jedno, a naši predstavnici u vlasti rade drugačije. O čemu ste razgovarali na večeri sa Lagumdžijom? - Prvo, nije večera bila, sastali smo se popodne, negdje oko 5 - 6 sati... Kakva je tajna večera na javnom mjestu. Znate, da neko ima nešto tajno, onda se ne bismo sastajali na javnom mjestu. Ja imam tu potrebu da razgovaram i sa pozicijom i sa opozicionim političarima, pa i sa gospodinom Lagumdžijom. Nije da se pravdam, ali mislim da je korisno da mi razgovaramo i privatno i službeno, da tako kažem. Koliko će Vama na unutarstranačkim izborima odmoći ili pomoći ta činjenica da ste u boljim odnosima sa Lagumdžijom nego sa Silajdžićem? - Sulejman Tihić je takav kakav jeste. Sa svim onim što čini njegovu ličnost i odnosi prema prošlosti, sadašnjosti i budućnost. Ja nikada nisam krio ni svoju prošlost, ni moj antifašizam, ni to ko je bio moj otac, da je bio partizan, da sam ja živio u jednom takvom vremenu, društvu, možda bolje nego neki drugi koji su, eto, imali lošija iskustva... Meni nikad nije bila strana socijaldemokratska opcija. Mislim da je to jedna opcija s kojom SDA, kao stranka političkog centra, treba da surađuje. Pitanje ličnosti Lagumdžije, Sulejmana Tihića...to će se mijenjati, ali u interesu Bosne i Hercegovine, mislim da i ove dvije stranke treba da surađuju i da je u tom pravcu i ovaj moj susret, pa i susret sa gospodinom Čovićem i gospodinom Dodikom i sa svim ovim predsjednicima stranaka. To treba da bude normalna stvar, a ne da se od toga pravi nešto. Ali ne i sa Silajdžićem? - I sa Silajdžićem sam se ja sastajao. Dugo vremena smo se sastajali i razgovarali, ali istina je da u posljednje vrijeme nema poluslužbenih, poluprivatnih susreta te vrste. 
www.startbih.info

POZNAVANJE DRU[TVA

Kako se bliži 26. maj u SDA postaje sve zanimljvije. Dojučerašnji klimoglavci aktuelnog stranačkog predsjednika i dugogodišnji paraziti na državnim jaslama (poput Šefika Džaferovića) postaju medijske zvijezde i političari koji i bez prethodnog konzumiranja tableta za smirenje nastupaju u TV emisijama i na stranicama novina. Oni koji su do jučer Sulejmanu Tihiću jeli iz ruke postaju njegovi žestoki kritičari, zagovornici nove politike SDA i navodne demokrate kojim civilizacijske tekovine ne dozvoljavaju mirenje sa činjenicom da aktuelni predsjednik tu funkciju obavlja već punih osam godina. Baš me zanima šta

samo SDA
bi se događalo unutar SDA i o čemu bi razni džaferovići držali predavanja po medijima da se, recimo, dogodilo da na predstojećem Kongresu stranke po uzoru na SDP postoji samo jedan i jedini predsjednički kandidat? Pretpostavljam, mada ni grešku ne isključujem, da bi u tom slučaju svi današnji Tihićevi žestoki oponenti bili u mišijim rupama, direktno konektovani na predsjedničku mudrost i političku vještinu predratnog pravnika iz Bosanskog Šamca. Ovako, nakon što je svoju ofanzivu na lidersku poziciju u SDA konačno objelodanio i Bakir Izetebegović te nakon što je reis Cerić najavio da najveća bošnjačka stranka treba imati lijepog i mladog predsjednika sa porodičnim backgroundom, Tihićevi doskorašnji klimoglavci na svakom zgodnom mjestu lobiraju za njegovo definitvno skidanje i prepuštanje SDA si18

VODI NAS DO DNA
put pred TV kamerama imali prilike gledati pokisla lica velikih bošnjačkih lidera Harisa Silajdžića i Tihića nakon teških izbornih poraza. Bilo je tu još gubitnika i luzera, velikih najavljivača i tankih rezultata u svim strankama, ali jedan jedini čije kiselo lice nikada nismo vidjeli nakon zasluženog izbornog poraza jeste lice Izetbegovića juniora. Nikad prvi, nikad u centru pažnje, uvijek negdje u ćošku zagrljen sa Šajom, okružen sarajevskim šljamom, a navodno pošten, uvijek u pravu i nikad krivac, u javnim nastupima tradicionalno neozbiljan i nedorečen, Izetbegović junior će na predstojećem kongresu konačno izaći iz vještačke sjene očevog autoriteta i testirati vlastitu popularnost unutar stranke koju mu je babo napravio onakvu kakva jeste, dakle nikakvu! Mada znam da Tihić ni izbliza

nu njenog osnivača. Lično me ne zanima ko će pobijediti na ovim stranačkim izborima. Naprosto, ne zanima me ništa što ima veze sa SDA, a da nije povezano sa kriminalom njenih najuglednijih članova. Uostalom, SDA i jeste u političkom smislu iznjedrila više kriminalaca nego poštenog svijeta pa zašto bi onda tu stranku posmatrali odvojeno od njenih premijera, ministara, zastupnika, članova upravnih odbora...? Ali ipak, ima nešto zbog čega mi šejtan ne da mira pri pomisli na predstojeći kongres stranke muslimanskog povijesnog kruga. Naime, već smo u proteklih sedam godina barem po jedan-

PET MINUTA

PIŠE:

Bakir Hadžiomerović

bakir@startbih.info

nije pošten onoliko koliko se u javnosti predstavlja, iako imam pouzdane podatke da se posljednjih godina čvrsto povezao sa kriminaliziranim privatizacijskim tajkunima, mada vidim da Milorad Dodik i Dragan Čović od njega prečesto prave budalu, unatoč svemu, dakle, ipak vjerujem (mada u SDA ni u šta i nikad ne možeš biti siguran) da će 26. maja ove godine konačno biti skinuta vještačka aura nad Izetbegovićem mlađim. Vjerujem da će poslije 26. maja taj ljubimac sarajevskog podzemlja i mister deset posto konačno pokazati svoje pravo lice i kao gubitnik Kongresa SDA krenuti u osnivanje

Vjerujem da će poslije 26. maja taj ljubimac sarajevskog podzemlja i„mister deset posto“ konačno pokazati svoje pravo lice i kao gubitnik Kongresa SDA krenuti u osnivanje nove stranke u koju će skupiti sav onaj šljam i kriminalizirani polusvijet kojim je godinama okružen i koji ga ovih dana ohrabruje medijskim najavama da „Tihić gubi definitivno“

nove stranke u koju će skupiti sav onaj šljam i kriminalizirani polusvijet kojim je godinama okružen i koji ga ovih dana ohrabruje medijskim najavama da Tihić gubi definitivno. I tek tada, nakon što se SDA otrese naslijeđa familije Izetbegović i protjera sve one čengiće, bičakčiće, brankoviće, džaferoviće, ceriće, novi-stari predsjednik te stranke može bez demagogije i lažnog evropejstva izjaviti da vodi modernu desničarsku stranku, kao što to tvrdi u razgovoru za ovaj broj magazina Start. A da bi se to dogodilo, Tihić prethodno mora pobijediti 26. maja. I na taj način stvoriti ozbiljne preduvjete da svoju i buduću Izetbegovićevu stranku odvede u višegodišnju opoziciju. Gdje obje SDA sa svim svojim kriminalcima i sjecikesama moraju biti ukoliko želimo da Bosna i Hercegovina postane normalna država. 

ZDRAVLJE

Haos u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije

Loša krvna
slika države
20

Bosna i Hercegovina bi mogla ostati i bez posljednje kapi krvi iz Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije u slučaju neke veće saobraćajne nesreće jer su rezerve krvi već u alarmantno niskim količinama. Doktori u ovoj instituciji smatraju da je do toga doveo nemar direktorice Hasije Hadžić. Njihove izjave i pismeni dokazi otkrivaju da je krvna slika ovog Zavoda izrazito loša te stvaraju opravdanu sumnju u mobing, nestručnost i malverzacije u ovoj instituciji

Krvna slika države ovime se kvari, a to će se vidjeti tek za nekoliko godina. Otjer
www.startbih.info

ZDRAVLJE

Otjerani su kvalitetni doktori i primljeni nestručni ljudi. Testovi krvi se rade loše
21

ZDRAVLJE

već završenom presuđeno je u korist Jasminke Kurilić i ona će biti Markica: Zdravlje vraćena na posao nakon nezakonU Zavodu za transfuzijsku medici- skog otkaza. nu Federacije čini se da je sve moguće. Zaposlenik sa osnovnom ško- Mali milioni lom radi posao inžinjera i planira Krvna slika države ovime se kvari, informatizaciju u višemilionskom a to će se vidjeti tek za nekoliko goprojektu u kojem se umjesto friži- dina, kažu naši sagovornici. dera za krv kupuju - Ljudi nisu frižideri za kolače. svjesni koliko Mi smo naučili da je ovo ozbiljno Doktorima je zasve ispod 150 do- i opasno. Otjebrenjeno korištenje računara bez za smatramo alarman- rani su kvalitetpismene dozvole tnim stanjem. U Zavodu ni doktori i pridirektorice Hasije danas ima 70 doza mljeni nestručni Hadžić!? Umjesto !? ljudi. Testovi kru razvijeni računarski informacioni vi se rade loše - kaže naš sagovorsistem, podaci o davaocima unose nik i dodaje kako je u Zavodu uvese u papirne kartone. Zaštitari pri- den policijski režim koji značajno sustvuju stručnim doktorskim sa- utječe na kvalitet rada. stancima a do kraja godine će bi- Zbog navodnog nemara direktoti postavljene nadzorne kamere pa rice Hadžić, odnosno nestručnosti će Zavod biti siguran poput cen- ljudi koje je ona dovela u Zavod, tralnog zatvora. kvalitet kontrole krvi nije ni izbliPrema riječima dvoje visokopozi- za dobar. Još gore od toga, Zavod cioniranih doktora ove institucije radi sa tako malim količinama da čija imena na njihovo insistiranje bi jedna veća saobraćajna nesreća
PIŠE:

Semir Mujkić

de. Za razliku od doktorice Kurilić, na posao se neće moći vratiti Avdo Subašić, navodni inžinjer, ali u stvarnosti bivši honorarno zaposleni radnik sa završenom osnovnom školom! Njemu je za, također navodne, inžinjerske usluge mjesečno plaćano 1.600 maraka. Mada nikada nije bio stalno zaposlen, Subašiću su povjeravani projekti

Kupovani su frižideri za kolače a ne za krv

”Oduzet mi je računar kao osnovno sredstvo za rad jednog stručnog savjetnika za odnose s javnošću i time se pokušalo
ne možemo objaviti i dokumenata do kojih je Start došao, postoji osnovana sumnja da se u ovom Zavodu dešava mobing, finansijske malverzacije, nemar te prevare. Zbog toga se na sudu trenutno protiv direktorice Hadžić vode tri procesa. U jednom mogla iscrpiti i posljednju kap krvi, kažu naši sagovornici. - Mi smo naučili da sve ispod 150 doza smatramo alarmantnim stanjem. U Zavodu danas ima 70 doza - kaže naša sagovornica koju također brine i kvalitet kupljenih kesa za krv zbog navodne ušte-

Hadžić: Korištenjem laboratorijske opreme za surfanje dovodi se u pitanje rad ove tehnike

planiranja adaptacije prostora za Centar za hemofiliju i Centar za tkivnu tipizaciju koje je on, kao takozvani inžinjer,odobravao. Direktorica Hadžić tvrdi kako on nikada nije bio uključen u ovaj projekat.
22

- Obzirom da nije medicinski radnik, on niti je planirao niti je bio zadužen za realizaciju projekta Centar za hemofiliju kaže direktorica Hadžić. Dopis iz novembra 2007. godine o idejnom rješenju tehničke službe Zavoda za osnivanje Centra za hemofiliju pokazuje sasvim suprotno. Subašić je potpisnik ovog dowww.startbih.info

ZDRAVLJE

Ministar Omerović nije odgovorio na pitanja kako je moguće da direktorica i dalje obavlja posao iako je Upravni odbor Zavoda donio odluku o njenoj smjeni

informacija o tome šta, ko, kada i gdje priča o njoj, čime je stvorena bolesna atmosfera u kojoj se najmanje radilo a najviše strahovalo za posao. Slična situacija trenutno je i u federalnom Zavodu. Naši sagovornici kažu da za korištenje računara moraju tražiti pismenu dozvolu direktorice te da su im izbrisane poslovne e-mail adrese. Hažićeva kaže kako se radi o mjerama zaštite računarskog sistema. - U Zavodu računarska oprema je vezana za sofisticiranu analitičku laboratorijsku tehniku, te su njihov hardver i softver namijenjeni isključivo za obradu laboratorijskih podataka. Korištenjem ove laboratorijske opreme za surfanje dovodi se u pitanje rad ove tehnike, a to znači prijeti paraliza funkcionisanja uzimanja i konzervacije, obrade i distribucije krvi i krvnih komponenata - kaže Hadžićeva koja se potrudila doktorima obezbijediti jedan kompjuter za korištenje pu-

nih 24 sata. Čini se da sve što se detaljnije pogleda u ovom Zavodu nema puno veze sa čistim poslom. Računarski informacioni sistem kojim su se evidentirali davaoci odjednom se više ne koristi, a za novi, prema riječima direktorice Hadžić, treba oko 300.000 dolara. Nepostojanje elektronske evidencije davaoca stvara mogućnost manipulacije brojem davalaca i količina krvi, kažu naši sagovornici. Nekoliko doktora obraćalo se i Safetu Omeroviću, federalnom ministru zdravstva te Safetu Haliloviću, ministru za ljudska prava i izbjeglice, ali ove institucije nikada nisu ozbiljno reagirale. Ministar Omerović nije uspio pronaći vremena da odgovori na naša pitanja iako nas je zamolio da traženi intervju obavimo pismeno. Htjeli smo ga pitati kako je moguće da direktorica i dalje obavlja posao iako je Upravni odbor Zavoda 9. novembra 2007. godine donio odluku o njenoj smjeni. 

okušalo onesposobiti me u radu, premještena sam u različite kancelarije s obrazloženjem da mi nije potrebna stolica”
kumenta, kao inžinjer naravno, i u njemu se navodi da šefovi odsjeka nisu imali primjedbi na idejno rješenje. Za ovaj je centar Federalno ministarstvo zdravstva u 2007. i 2008. godini izdvojilo po pola miliona maraka. Hadžićeva kaže kako će projekat biti završen u julu ove godine. - Taj je projekat trebao davno biti završen - kaže naša sagovornica, doktorica zaposlena u Zavodu koja nije željela da objavimo njeno ime i dodaje kako je Centar za hemofiliju pravljen nestručno: Kupovani su frižideri za kolače a ne za krv. Subašić nije jedini zaposlenik ovog Zavoda čija je diploma bila falsificirana. Rasema Jažić i danas je sekretar Zavoda uprkos dopisu Pravnog fakulteta u Sarajevu iz decembra 2007. godine koji dokazuje da je Rasema Jažić tek nediplomirani student ovog fakulteta. Hadžićeva, inače bivša načelnika Općine Travnik, i na tom poslu je imala sudsku presudu za vraćanje na posao Ilhama Aščića. Presudom Općinskog suda u Travniku od prije dvije godine Aščić je vraćen na posao i na štetu općinskog budžeta isplaćena mu je šteta napravljena otkazom. Bivša glasnogovornica Općine Travnik Suada Karajko tvrdi da je također bila žrtva mobinga tadašnje načelnice Hadžić. U svom pismu Upravnom odboru Zavoda kaže kako je Hadžićeva zadržala metodologiju rada iz načelničkih dana. Oduzet mi je računar kao osnovno sredstvo za rad jednog stručnog savjetnika za odnose s javnošću i time se pokušalo onesposobiti me u radu, premještena sam u različite kancelarije s obrazloženjem da mi nije potrebna stolica i kontinuirano provođenje različite, slobodno mogu reći, bolesne radnje stvarajući nemoguću situaciju u kojoj ljudi jednostavno napuštaju posao, piše u svom pismu Karajko i opisuje atmosferu koju stvara ovakav odnos prema radnicima a kakva je danas u Zavodu prema riječima naših sagovornik: U takvoj situaciji, one najnemoćnije je natjerala da za nju odrađuju one prljave stvari kao što su prenošene poruka,
23

LIKOVI I NEDJELA

Od Dodikovog nasilnog primitivizma do Silajdžićevog kvazi-

NEPRIJATELJ MOJIH NEPRIJATELJA

MI NIJE PRIJATELJ
PIŠE:

Dodik je, kada je Silajdžić krenuo sa svojim scenarijem Velikog Povratka, bio manje-više statista. U međuvremenu je, van prvobitnog scenarija i raspodjela uloga, napredovao do, istovremeno, glavnog glumca i režisera bosanske drame. Ali, to ne amnestira Silajdžića od odgovornosti za sve što se dešava i činjenica je da bi naši današnji životi bili bitno drugačiji, i gotovo sigurno – bolji, da nas Haris Silajdžić, prije izvjesnog vremena, nije odlučio usrećiti svojim povratkom u politiku
Samir Šestan

Čitam nedjeljni komentar koji jasno kaže / tko ne misli ovako taj kleveće i laže / ljudi bez kalibra i ideje / ufuravaju nam istine crno-bijele / investicije su probile plafon, troše se krediti / svuda mnogo paranoje, svi su do grla u krizi / a mi htjeli da budemo centar svijeta / kineski sindrom za mnoga ljeta / ... / svako malo neko se pospe pepelom po glavi / opreznost iznad svega, budi pametan stari / a kaj ti tu možeš ne budi lud / oni budu tebe, rista, ravno na sud / ... / udarac u glavu me brutalno dovlači svijesti / ako ne slušaš kurvin sine nećeš ni jesti /...“ Svi totalitarni režimi liče jedan na drugog. Tako i ova Johnnyjeva pjesmica, napisana u sasvim drugom kontekstu i za režim sa sasvim drugačijim ideološkim obrascem, savršeno odgovara i aktuelnom režimu u Republici Srpskoj. Režimu u kome se sudi novinarima kojima obdusmani-zločinci ne uspiju smjestiti metak u čelo. Režimu koji otpušta sa posla profesorice ekonomije, jer se usude govoriti protiv njega i Njega. Režimu čija policija mlati a sudovi na zatvorske kazne osuđuju djevojke koje se na predizbornom skupu, na užas mase zombija, usude prekidati Vođu povicima „Lopove!“. Režimu čiji ga se podanici plaše (i istovremeno mu pružaju podršku – jer

je stvorio paranoičnu atmosferu stra- či zločina, ni politička bagra u parlaha od Drugoga i Drugačijeg, u ko- mentu, ni unutar-federalna anarhija, joj fašizam izgleda kao izlaz). Režimu ne mogu biti opravdanje za pruženu koji je u kućni pritvor stavio i Boga i ruku višestrukom povratniku u zlosad, preko povampirenih inkvizitora čin protiv Države i Naroda, notornom u mantijama, određuje ko mu može Harisu Silajdžiću, koju je, ovih dana, prići, a ko ne. Režimu koji organizu- da bi tragedija bila veća, ovom polije linčovanja, kamenovanja, pa i ubi- tičkom davljeniku (koji se batrga u stva usred svog glavnog grada. Reži- septičkoj jami svojih promašaja) prumu u kome mafija žio lider 60-minuDa, ja sam politič- taške medijske gena vlasti prijeti opštim krvoprolićem ki idiot i potpuno rile. Umjesto da ukoliko se takne u promašen lik i ovog tre- čudovište, bez minjeno pravo na ne- nutka podnosim ostav- losti, definitivno smetanu pljačku. I, dokusuri, dok je konačno – režimu u ku na sve dužnosti koje na koljenima. kome, kao i u sva- obavljam i odlazim u Neprijatelj mog kom totalitarnom penziju. No, pošto mi se, neprijatelja je moj (i samo u njima) naravno, ne može vjero- prijatelj? Ma, jok! napad na Vođu je- vati na riječ, jer je ovo Nek se svi zajedste(!) napad na Re- 500-ti put da „Samo jed- no gone u pizdu žim i Tvorevinu komaterinu. Nacijoj je na čelu (i tu je nom podnosim ostav- onalističko-maSeljačina potpuno u ku“, evo vam je napisme- fijašku. To što se pravu! A oni koji to no. Pa ko slagao magarac banda počela menegiraju ili prikriva- bio i šutanjem u guzicu đusobno razračuju istinu ili lažu sa- u Tursku protjeran bio navati nije razlog mi sebe). ni za sažaljenje ni za pomoć, nikome od njih. SEPTIČKA JAMA HARISA SILAJD- U uvodniku jednog od izdanja iz AvaŽIĆA No, ni režim Milorada Dodika, zove ergele, koncipiranog da imitira ni gangsterski dnevni bilten bošnjač- nezavisne magazine (ne bi li se uvakog medijsko-građevinskog tajkuna lio na „njihovu teritoriju“ i time koRadončića, i pripadajući mu medij- načno dohakao malobrojnoj skupini sko-propagandni psi koje povremeno medijskih lučonoša, koji su održapušta s lanca, ni klerikalni pedofilni, li svjetlo u nacionalističkom mraku, homofobni i istinofobni podstreka- svih ovih poratnih godina, i koji su

gazdi tog nedonoščeta dugogodišnja kost u grlu i smetnja njegovim mafijaškim projektima), lamentira se nad sudbinom odrednice „bosanski“ u nazivima gradova Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica. Iako je, sama po sebi, izvađena iz šireg konteksta priče o bosanskoj tragediji, primjedba sasvim OK!, ona u sebi nosi klasičnu silajdžićevsku prevaru, zamagljivanje stvarnosti i odvraćanje pažnje od suštinskog problema. Kroz kvazi-patriotizam, nudi nam sofisticirani (i zbog toga još opasniji) bošnjački nacionalizam (valjda niko neće biti dovoljno glup da me pokuša demantovati imenom potpisnika teksta i natjera na objašnjavanje elementarnih pojmova). Bosni i Hercegovini, naime, nije dohakao (iznutra je razorio, onemogućio i uništava njene posljednje ostatke) agresivni srpski nacionalizam (kao ni isti takav hrvatski), nego potihi bošnjački! Problem Bosne i Hercegovine, naime, nije u imenu gradova u Republici Srpskoj (pa ni u imenu te tvorevine, koje, definitivno, izaziva mučninu svakog normalnog – nije za to potrebno biti „nacionalno osviješćen“), nego u, i bez formalne odrednice u imenu, bošnjačkom(!) Sarajevu, (bilo bukvalno, bilo kao metafori za prostor pod kontrolom bošnjačkih nacionalista), koje je umjesto kao svjetionik i moralni i svaki drugi uzor, izgrađeno kao

Haris Silajdžić je, naime, od Dodika napravio unutrašnjeg neprijatelja Bosne i Hercegovine
24
www.startbih.info

LIKOVI I NEDJELA

azi-patriotizma

ovine, a od sebe, Sarajeva i Bosne i Hercegovine – vanjskog neprijatelja Republike Srpske
25

LIKOVI I NEDJELA

nacionalno-vjerski tor, gotovo identičan ostalima i u potpunoj suprotnosti sa predstavom o samom sebi. Umjesto da ono, kao istinski multietnički i multikulturni grad vladavine prava i individualnih sloboda, multireligijski ali sekularni, bude etalon po kome će se ravnati ostali i snaga koja će pozitivnim primjerom dovesti do željenih promjena u čitavoj zemlji, njegovi poratni vladari su ga koncipirali kao bošnjački odgovor istom mjerom, na nacionalnu isključivost svojih „partnera u vlasti“. Ili, da to kažemo tako – umjesto da izgrade Sarajevo koje će biti uzor Republici Srpskoj i kad-tad je upristojiti, denacifikovati i humanizovati, njima je, očigledno, Republika Srpska uzor prema kome transformišu Sarajevo (na isti način na koji im je Dodik, sa svojim totalitarnim obrascem vladanja, nedosanjani san i evidentna frustracija, koju zasad još moraju da tr-

skih fanatika i tolerisanjem zločina na čitavom prostoru, a ono na dijelu na teritoriji pod kontrolom Armi- zemlje na kome imaju većinu i moć je RBiH, i doveo do toga da rat ko- da to sprovedu u djelo. No, faktičko ji je počeo kao klasična agresija i od- stanje na tom dijelu zemlje - od totalbrana od nje završi kao – građanski nog minoriziranja političkog uticaja i međuetnički! drugih naroda, preko etnički gotovo Velikosrpski i velikohrvatski nacio- potpuno „čistih“ rukovodnih mjesta u nalizam atakovali su na Bosnu i Her- javnim preduzećima i organizacijama cegovinu kao terido gradnje bogoZarad vlastitog molja kao svojevrtoriju, ali je njenu smrt kao ideje omospektakularnog snog obilježivača gućio bošnjački na- povratka na političku vlasništva nad tecionalizam (prista- scenu srušio je Aprilski ritorijem i većinjanjem na identičan skog ideološkog filozofski, politički paket i stvorio Milorada nasilja, putem uvoi etički obrazac, le- Dodika, kakvog ga da- đenja vjeronauka gitimirajući kvislin- nas znamo u obdaništa npr. – ge kao legitimne sve govori. predstavnike naroda i žrtvujući bh. patriote drugih nacionalnosti, zarad HULJE IZ VICEVA ili O UKUSIMA bratskog dogovora nacionalista). Za- SE NE RASPRAVLJA Haris Silajto danas i imamo i nemamo Bosnu i džić je, u tom kontekstu, paradigma Hercegovinu. Imamo je kao formal- bošnjačkog nacionalizma. Za razliku

nacionalist zna biti flagrantno neiskrenm ali on je također – budući svjestan da služi nečemu većem od njega samoga – nepokolebljivo siguran da je u pravu“, napisao je u svom eseju o nacionalizmu, još 1945. Eric Blair, poznatiji kao George Orwell. Nerijetko, ta nepokolebljiva uvjerenost u vlastitu ispravnost poprima obličje groteske, kao kada je pri nedavnom gostovanju na Federalnoj televiziji (u emisiji koja stvarno zna iznervirati svojim apsurdnim izborom tema, ali nećemo sad o tome) Irfan Ajanović, jedan od tragikomičnih likova iz SDA-ove parlamentarne ergele, insistirao da je SDA najmanje crna od šest crnih tačaka vladajuće koalicije. (aferim!) Bilo kakva (ne nužno duboka) analiza lako dokazuje da su sav patriotizam i građanska orijentacija Harisa Silajdžića samo plod zloupotrebe

Početak kraja Bosne i Hercegovine nije bila agresija nego uklanjanje Srba i Hrvata iz Armije RBiH, njena agresivna islamizacij
pe, zbog prisustva stranaca i nemogućnosti da medije u svom okruženju stave pod kontrolu, kao što je to sa svojima učinio laktaški diktator). Razaranje Bosne i Hercegovine u njenom idealističkom, multinacionalnom-konfesionalnom-kulturnom smislu, nije počelo velikosrpskom i velikohrvatskom agresijom na ovu državu i masovnim kvislinškim pokretom unutar BiH, proizvedenim iz fašiziranih, postkomunističkim nacionalizmom opijenih „matica“, nego izdajom bosanskih patriota svih nacija, od strane Alije Izetbegovića i Stranke demokratske akcije, koji su početni široki front borbe protiv fašistističkog okupatora i domaćih mu sluga (da se poslužim tom „komunističkom“ formulacijom) vremenom suzili na svojevrsnu islamsku revoluciju. Prevarivši, kao i svojevremeno (u NOB-u) komunisti, masu iskrenih patriota i iskoristivši ukazanu priliku za sprovođenje svog uskog ideološkog cilja. Početak kraja Bosne i Hercegovine nije bila agresija (koja, sama, Bosnu i Hercegovinu nije mogla uništiti) nego uklanjanje Srba i Hrvata iz Armije RBiH, njena agresivna islamizacija i pretvaranje od legitimne multietničke armije jedne države u stranačku i vjersku miliciju, po uzoru na bliskoistočne. Proces, koji je zajedno sa dovođenjem radikalnih arapskih vjer26

ni teritorijalno-administrativni okvir, ali je ona kao ideja, možda i definitivno, izgubljena. Jedina nada za nju, naime, je politički potpuno neralna – ukidanje bošnjačkih nacionalnih stranaka, kako je to, nedavno, predložio profesor Enver Kazaz. Jedina nada je, naime, napuštanje politike reciprociteta i izgradnja stvarnog humanog multietničkog društva na teritoriji na kome su Bošnjaci većina. Upravo onog, dakle, čime bošnjački nacionalisti plaše svoje ovce – kao, Srbi imaju svoje(!), Hrvati svoje(!), a sad bi neki izdajnici htjeli da ono malo bošnjačkog(!) bude i srpsko i hrvatsko. Da. I upravo u tome je bit čitave priče. I upravo na tome se razotkriva licemjerje tobožnjeg bošnjačkog patriotizma i zalaganja za građansku BiH. I upravo to onemogućava reintegraciju društva i čini neostvarivim tobožnji cilj bošnjačkih „patriota“ s prikrivenim nacionalističkim pretenzijama – povratak istinskog multietničkog društva, po uzoru na predratno. Da multietničko građansko društvo, ravnopravnih pojedinaca i naroda, u kome nema mjesta bilo kakvoj majorizaciji i ugrožavanju ljudskih i kolektivnih prava, vide kao poželjni oblik uređenja, u kome bi voljeli živjeti, a ne kao sredstvo za ostvarenje dominacije na teritoriji čitave države, izgradili bi ga, kad već ne mogu

od Dodika, s kojim ga najčešće porede, koji je, definitivno, najružnije, ili bar najprimitivnije, lice srpskog nacionalizma (bar onog bez kame i ruku do lakata u tuđoj krvi), Silajdžić nije najružnije lice bošnjačkog nacionalizma. Nego, naprotiv, možda i najpristojnije. Ali, istovremeno, i najpogubnije. Zato što se lažno pretstavlja. I, klasično miloševićevski, prisvajajući i zloupotrebljavajući državu i njene simbole, i uvijajući svoj nacionalizam u oblandu građanskog, čini dvostruku štetu – s jedne strane, obmanjuje istinske patriote i građanski orijentisane pojedince (ili ih, jednostavno, čini nevjerodostojnim jer im je isprostituisao priču), a s druge strane (možda još opasnije) onemogućava političkim protivnicima iz druga dva naroda svaku vezu sa državom. Haris Silajdžić svoj „patriotizam“ i „borbu za Bosnu i Hercegovinu“ uporno dokazuje rastjerujući sve od nje. Ignorišući osnovni postulat da ne postoji monoetnički patriotizam u višenacionalnoj zajednici. Patriotizam i nacionalizam, u takvoj zajednici, se isključuju. I, s tog stanovištva, sve bošnjačke nacionalne stranke su antidržavne i antipatriotske. Kao što su antidržavni i antipatriotski svi mononacionalni „patriotski blokovi“. „Nacionalizam je glad za moći, pomiješan sa samozavaravanjem. Svaki

riječi, kojima je promijenjen smisao. Kad god Silajdžić kaže „građani“, on misli na Bošnjake. Kad god govori o Bosni i Hercegovini, on govori o okviru koji će omogućiti bošnjačku dominaciju na što većem prostoru – čime, da bi apsurd bio veći, prostor za život Bošnjaka, zapravo, čini sve manjim. Haris Silajdžić je lik iz onog vica kome jadnik kojeg on „brani“ (govoreći siledžiji „Hajd’ udari ga još jednom, ako smiješ“), na kraju, modar od batina, preklinjući zavapi: „Nemoj me branit više, matere ti.“ Pošto nije glup (ne zato što mislim da je posebno pametan, nego zato što je ovo u nastaku krajnje očito) on zna da svako njegovo spominjanje Bosne i Hercegovine i samo njegovo političko postojanje, sprečava bilo kakvu (ionako beznačajnu) mogućnost povratka prije svega velikosrpskim projektom zaluđenih bosanskih građana, svojoj državi. Iole moralna osoba, iole patriotski nastrojen građanin BiH bi istog trenutka podnio ostavku i nestao sa političke scene. No, Haris Silajdžić je, suprotno rečenom, uvijek spreman vlastiti ego i politički položaj staviti ispred interesa Države i Naroda. Kao što je, uostalom, zarad vlastitog spektakularnog povratka na političku scenu srušio Aprilski paket i stvorio Milorada Dodika, kakvog ga danas
www.startbih.info

LIKOVI I NEDJELA

Naši današnji životi bili bi bitno drugačiji da nas Haris Silajdžić, prije izvjesnog vremena, nije odlučio usrećiti svojim povratkom u politiku

bloka na političkoj sceni Federacije“. I sam sebe predstavlja kao nenacionalistu, patriotu i građanski orijentisanog političara. Iz političke je teorije poznato da je, recimo, fašistička ideologija manipulirala autentičnim narodnim htijenjem za istinskom zajednicom i društvenom solidarnošću. Zaboravlja se, naime, da se Zlo, svojim sljedbenicima, gotovo nikad ne predstavlja kao Zlo, nego kao Dobro. Zli su uvijek oni drugi. Tako su „komunisti zapalili Raichstag“, „Poljska je napala Njemačku“, „Milošević je branio Jugoslaviju“, „Vojska RS nije izvršila genocid nego je štitila Srbe“ a „Haris Silajdžić brani Bosnu i Hercegovinu“. Još jedno Silajdžićevo karakteristično obilježje našlo je mjesta u Orvelovom eseju: „Svakog nacionalistu progoni vjerovanje da se prošlost može mijenjati.“

le, i da ju je „braneći“ totalno uništio, ali nam farsa od reprinta istorije, koja nam se odvija pred očima, u Silajdžićevoj organizaciji, nije jasna.(???) „Nek mi neko nađe i jednu moju izjavu koja je nacionalistička“ poteže Silajdžić „krunski argument“, negirajući tvrdje da je nacionalista. E, pa, nek nam Silajdžić nađe i jednu nacionalističku izjavu Slobodana Miloševića. I jel to išta govori ili mijenja u suštini onoga što je bio Balkanski Kasapin? A, podsjetimo se, kad se već bavimo besmislenim izjavama, i svojevremenih uvjeravanja medijskog tajkuna koji će kasnije postati poznat kao analni otvor na Vođinoj guzici – da Milorad Dodik nije nacionalista. Ne, nego sam ja. Il, recimo, Željko Komšić i Marko Vešović. Na kraju, ostaje nam samo nada da je fra Ivo Marković bio u pravu kada je ustvrdio da „nemaju perspekti-

mizacija i pretvaranje od legitimne multietničke armije jedne države u stranačku i vjersku miliciju, po uzoru na bliskoistočne
znamo, te, u više navrata, spašavajući vlastitu kožu, spasio i njega, u doba kada je odluka međunarodne zajednice o njihovom zajedničkom uklanjanju bila još moguća. Patriota i moralna osoba nikad ne bi dvojio – čak i da se osjeća potpuno nevinim, svoj život (a da ne govorimo o političkoj poziciji) bi bez razmišljanja dao za uklanjanje očite opasnosti za državu za koju se on, navodno, zalaže. Navodno! To je ključna riječ. Koja objašnjava sve u vezi sa Harisom Silajdžićem i njegovim političkim djelovanjem. Uz onu o patriotizmu kao posljednjem utočištu hulja. su naša), unutrašnji neprijatelj razara Ono što je strašno je da povremeno državu, dok je vanjski učvršćuje i sna- uspijeva da ubijedi u svoju iskrenost i ži. „Naročito nova tvorevina npr. nova one koji su, u suštini, neprijatelji svedržava ima potrebu više za neprijate- ga onoga što on zaista (ispod svoje graljima nego za prijateljima“, zaključio đanske i patriotske maske) jeste – istinske antinacionaliste i stvarne a ne lažne je još poodavno Nietzsche. Haris Silajdžić je, dakle, svojim po- patriote. Naprosto se radi o neprihvatvratkom na političku scenu i nizom ljivim greškama koje kasnije svi skupo katastrofalnih poteza (od obaranja plaćamo. Greškama koje nastaju zbog ustavnih promjena, nerealnih očeki- neshvatanja činjenice da često uopšte vanja od presude haškog Suda prav- nije važno šta se kaže, nego - ko je to de, zahtjeva za ukidanjem RS, preko rekao. A ne postoji ništa(!) što može prokockane prilike u vezi policijske reći Haris Silajdžić u što bi se trebalo reforme, poigravanja sa Srebrenicom vjerovati i što može imati ikakav dii njenim izdvajanjem iz RS, protra- gnitet. Osim ako sljedeće gostovanje ćenom podrškom međunarodne za- na Federalnoj televiziji ne iskoristi da jednice, spašavanja Dodika od smje- bi rekao: „Da, ja sam politički idiot i potpuno promane,...) istovremeno Zlo, svojim sljed- šen lik i ovog tredao sve što je potrebbenicima, gotovo nutka podnosim no za snaženje Republike Srpske, do nikad ne predstavlja kao ostavku na sve dužnivoa u kome je od Zlo, nego kao Dobro. Zli nosti koje obavosamostaljenja dije- su uvijek oni drugi. Ta- ljam i odlazim u penziju. No, poli samo trenutna ruska nezainteresova- ko su „komunisti zapa- što mi se, naravnost za konflikt sa lili Raichstag“, „Poljska no, ne može vjeZapadom, i, Bosnu je napala Njemačku“, rovati na riječ, jer i Hercegovinu osla- „Milošević je branio je ovo 500-ti put da „Samo jednom bio gotovo do kraj- Jugoslaviju“ podnosim ostavnje granice, dovodeku“, evo vam je napismeno. Pa ko slaći u pitanje njen opstanak. I onda, nakon svega, u jednom od gao magarac bio i šutanjem u guzicu nezavisnih sarajevskih magazina (ne u Tursku protjeran bio.“ pitajte me kako je to moguće, ja sam Naprosto je zapanjujuće da nam je preglup za to) biva inauguriran u „ne- potpuno jasno da je Milošević zlouformalnog lidera novog patriotskog potrijebio bivšu državu i njene simbove oni koji žele i dalje živjeti od neizliječene rane svoga naroda“.

ŠUTANJE U GUZICU ili O UNUTRAŠNJIM I VANJSKIM NEPRIJATELJIMA Pogubnost političkog djelovanja Harisa Silajdžića, najuočljivija je upravo na razlaganju njegovih zasluga za stvaranje Dodika, što podrazumijeva i zasluge za trenutni status Republike Srpske, koji nije bio jači ni u doba rata, sa svim tenkovima JNA, koljačima, siledžijama, mučiteljima, logorima i masovnim grobnicama ugrađenim u njene temelje. Haris Silajdžić je, naime, od Dodika napravio unutrašnjeg neprijatelja Bosne i Hercegovine, a od sebe, Sarajeva i Bosne i Hercegovine – vanjskog neprijatelja Republike Srpske. No, u svim društvima, a pogotovo primitivnim, kao što je naše (ili: kao što

P.S. ili POSLIJE JEBANJA NEMA KAJANJA To što je Dodik u međuvremenu postao sam sebi dovoljan, što je potrošenog Silajdžića odbacio, čim se od efikasnog strašila za unutrašnje potrebe pretvorio u ruinirani objekat sažaljenja (što se poklopilo sa rezultatima posljednjih lokalnih izbora, ali se radi o kompleksnijem problemu) i što je opasnost koja sada prijeti od njega neuporediva sa onom koja prijeti od Silajdžića, koji se pretvara u beznačajnu olupinu koju niko ne shvata ozbiljno (i koju bivši mafijaški saradnici šutaju po svojim novinama, a partijsko članstvo napušta), ne umanjuje Silajdžićevu odgovornost za trenutno stanje. On ga je, naime, proizveo. Dodik je, kada je Silajdžić krenuo sa svojim scenarijem Velikog Povratka, bio manje-više statista. To što je, u međuvremenu, van prvobitnog scenarija i raspodjela uloga, napredovao do, istovremeno, glavnog glumca i režisera bosanske drame, ne amnestira Silajdžića od odgovornosti za sve što se dešava. Naši današnji životi bili bi bitno drugačiji (i gotovo je sigurno – bolji!) da nas Haris Silajdžić, prije izvjesnog vremena, nije odlučio usrećiti svojim povratkom u politiku. 
27

OBRAZOVANJE

Školovanje ženske djece u bh. selima

KULAŠIN: ”U Travniku se dešavalo da u jednoj školskoj godini po st
28
www.startbih.info

Makadamski
Tradicionalni odnos prema školovanju djece na selima, posebno ženskoj, čini se da se mijenja kao i razlozi neupisivanja djece u škole. Ove je godine u Srednjobosanskom kantonu više muške djece koja nisu u svojim školskim klupama. Umjesto tradicionalno nepravednog odnosa prema ženskoj djeci, danas je krajnje siromaštvo glavni razlog izostanka iz škole. Ono, međutim, nije spriječilo Almiru Goran iz sela blizu Turbeta da uprkos svim preprekama krene na nevjerovatni put da postane prva osoba u porodici sa završenom osnovnom školom
PIŠE:

OBRAZOVANJE

PUT DO ŠKOLE
Semir Mujkić

Mersija Goran zaklela se da će njena sedmogodišnja kćerka Almira iz mjesta Ramića brdo u blizini Turbeta završiti osnovnu školu. Prva u svojoj porodici. Almirina sestra i dvojica braće stigli su tek do petog razreda kada su zbog neimaštine morali napustiti školu i početi raditi. - Za nju ću se boriti kada bih morala prositi - kaže Mersija koja još od septembra svaki dan vodi svoju kćerku u školu, sjedi ispred učionice dok traju njeni časovi i ponovo je odvodi kući makadamom dugim nekoliko kilometara. Ove godine 20 mališana iz Srednjobosanskog kantona nije imalo takvu sreću i savjesne roditelje pa nisu ni upisani u školu. Protiv njihovih roditelja podnesene su prekršajne prijave i oni će platiti kaznu od 500 do 1.000 maraka jer sprečavaju obavezno osnovno obrazovanje svoje djece, ali na kraju vjerovatno ipak neće poslati svoju djecu u školu. Broj djece koja propuštaju osnovno obrazovanje manji je za oko pet puta nego prije nekoliko godina, a promijenili su se i razlozi njihovog nedolaska. Refija Kulašin, inspektorica za obrazovanje Srednjobosanskog kantona, kaže kako je od prošle godine veći broj muške djece bez

osnovnog obrazovanja i da je sve manje ženske djece koja zbog tradicionalnog odnosa prema njima prekidaju školovanje. - U Travniku se dešavalo da u jednoj školskoj godini po stotinu djevojčica prestane školovanje nakon četvrtog razreda - kaže Kulašin i objašnjava da takvih slučajeva u travničkoj regiji više nema te da se mijenjaju roditeljska opravdanja za neškolovanje djece.

ove porodice nije se ni danas popravio. Niko nije zaposlen, a preživljavaju od snalažljivosti majke i pomoći drugih. U trošnoj kući njih šestero spavaju i borave u jedinoj uređenoj sobi. - Ja nemam ništa svoje. Zdraviš dušu a ni sam ne znaš čim - kaže Mersija. U trci sa životom ona Almiru nije upisala u matičnu knjigu rođenih, pa zbog toga nikada nije ni dobila poziv da je upiše u školu. Zdravljenje duše - Činjenice govore da mi imamo Glavni razlog dječijeg nedolaska u jedan broj nevidljive djece koja niškolu postalo je siromaštvo zbog kojeg su upisana u matičnim službama i moraju zarađivati sa roditeljima. ne nalaze se na spiskovima rođene - Uzroci su široki ali se mogu sve- djece. To su najčešće izbjeglice kosti na socijalne prilike porodice u kojima žive, nemogućnost plaćanja prevoza i plaćanja udžbenika, čak i odjeće i obuće, tradicijski element neshvaćanja značaja osnovnog obrazovanja pa čak i apatija kaže Refija Kulašin. Almirina sestra Amela bila je dobra učenica, nije obnavljala razrede, ali je ipak morala prekinuti školovanje jer nije imala novca za odjeću, hranu i udžbenike. - Volila bi da sam završila nego išta - kaže Amela dok u ruci drži svoju jednogodišnju kćerku. Kulašin: Gdje je besplatan prevoz manji je Amela je u školu išla u patikama procenat djece koja ne pohađaju nastavu čak i po dubokom snijegu. Život

je još mijenjaju adresu stanovanja, ili iz romske populacije kojima ne možete ući u trag. Ove godine smo imali sedmero djece koje nikako nismo mogli naći na prijavljenoj adresi - objašnjava Kulašin. Mersiji nije trebao poziv. Uz pomoć direktora i nastavnika i još uvijek bez rodnog lista upisala je Almiru u školu Karaula sa deset dana zakašnjenja. - Na majku je veliki dojam ostavilo to što njen mlađi sin nije završio školu. Poučena tim iskustvom, ona je sama dovela djevojčicu i upisala je. Bili smo pozitivno iznenađeni. Svaki dan je dolazila i čekala je i onda je vodila kući - kaže Ja-

po stotinu djevojčica prestane školovanje nakon četvrtog razreda”
29

OBRAZOVANJE

sna Eminović, školska pedagoginja, i objašnjava kako je Almira bila jako vezana za majku pa se teško prilagođavala bez njenog prisustva. Danas su joj, kaže Eminović, zahvalni što je upisala dvjevojčicu u školu. Uprkos svim problemima Almira redovno dolazi u školu i za uslove u kojima živi ima dobre ocjene. Škola joj se toliko svidjela da sada želi postati učiteljica kada odraste. - Promijenit ću ime u Hasiba jer mi se tako zove učiteljica kaže stidljivo Almira. - Dijete se kroz svoje obrazovanje i socijalizira, stiče i druge vještine i kompetencije koje ne može steći bez škole. Pogotovo kod nas jer te porodice nemaju taj obrazovni Pedagoginja Eminović vjeruje da bi još više roditelja nagovorili da pošalju svoju djecu u školu ukoliko nivo, njima je bi im društvo obezbijedilo besplatan obrok škola nešto što

Ovu školsku godinu u SBK-u nije počelo 43 djece, ali se taj broj prepolovio nakon reakcije šk
mi, kako ih naziva Refija Kulašin, najčešće se dešavaju kada djeca nakon četvrtog razreda iz područne prelaze u matične škole. Do sada je bio daleko veći broj ženske djece koja su napuštala školovanje, ali se taj trend zaustavio. - Prethodnih godina je bio najveći broj djevojčica, uglavnom sa sela, a u 95 posto slučajeva radi se o Bošnjacima - objašnjava Kulašin. Zato što je žensko Ovu školsku godinu u SBK-u niNaše osnovno obra43 djeDjeca obično ka- je počelotaj broj zovanje u nadležnoce, ali se žu neće u školu, prepolovio nasti je kantona i entiteta u Republici ali mislim da oni samo kon reakcije škoSrpskoj pa ne po- prate šta im roditelji la i inspektorata. stoje zbirni podaci govore Kulašin objašnjao broju djece koja va da se roditeljibi trebala biti u školskim klupama. ma prvo objasni da su zakonski obaIpak, uz pomoć organizacije Save the vezni slati djecu, a ako to ne uspije, Children iz Norveške, inspektori su ide se sa prekršajnom prijavom nadošli do određenih zakonitosti prili- kon čega većina roditelja ipak pokom napuštanja školovanja. šalje svoju djecu u školu. Ono se najčešće napušta nakon če- Procenat djece koja ne pohađaju tiri završena razreda a nešto rjeđe pri nastavu također se smanjuje ukolisamom kraju školovanja, odnosno ko im se obezbijede osnovni finanu sedmom ili osmom razredu. To se sijski uslovi za školovanje. najčešće dešava u slučajevima kada - Gdje je besplatan prevoz manji dijete obnavlja razrede i pređe za- je procenat djece koja ne pohađakonsku granicu od 15 godina, do ju nastavu - kaže Kulašin. kada se obavezno školovati. Prelo- Pedagoginja Eminović vjeruje da je važnije možda nego nekoj drugoj djeci iz obrazovanih porodica gdje se živi uz knjigu, nauku, znanje i poglede na život koji daju samopouzdanje i osnažuju samosvijest kod djece - objašnjava Kulašin i naglašava da je to zakonska obaveza roditelja: Djeca obično kažu neće u školu, ali mislim da oni samo prate šta im roditelji govore.
www.startbih.info

Senad Seferović: Dok se počne razvijati nema ništa od toga
30

OBRAZOVANJE

bi još više roditelja nagovorili da pošalju svoju djecu u školu ukoliko bi im društvo obezbijedilo besplatan obrok. - To bi bilo rasterećenje za roditelje. Posebno u vrijeme ekonomske krize. Nažalost, čak i uz svu pomoć poput udžbenika, besplatnog prevoza i ruk-

saka, pa čak i besplatne ishrane djece, Romi i dalje prednjače u zanemarivanju školovanja. Najčešći razlozi su korištenje djeteta za prošnju, kaže Rizvan Seferović, predsjednik , Udruženja Bah-

Rizvan Seferović: Da su svjesni koliko je važno obrazovanje, slali bi djecu pa makar i oni bili gladni

talija Roma Turbe i stanovnik romskog sela Bešlija. U njemu je samo jedna osoba zaposlena, ali rade i djeca i roditelji. - Bave se prikupljanjem sekundarnih sirovina, prosjačenjem. Moraju roditeljima zarađivati - kaže Seferović. Broj romske djece koja idu u školu značajno se povećao u posljednje tri godine ali problem nedolaska na nastavu i dalje nije riješen. Rizvan nam objašnjava da jedan dan odu u školu a onda ne idu sljedećih pet. Ženska djeca najčešće idu samo prva četiri razreAlmira: Promijenit ću ime u Hasiba da, tek da nauče jer mi se tako zove učiteljica pisati, objašnja-

va Hašim Seferović i objašnjava to time što su žensko, jebiga. - Dok se počne razvijati nema ništa od toga - dobacuje Senad Seferović dok u svom dvorištu ispija pivo i ispravlja stare eksere. Rizvan se ljuti na svoje seljane jer ne tjeraju djecu u školu i prisjeća se kako je bos i u poderanoj ali čistoj košulji odlazio u školu tri kilometra daleko. Za dvije godine završio je četiri. - Da su svjesni koliko je važno obrazovanje, slali bi djecu pa makar i oni bili gladni - kaže Rizvan. U školu u Turbetu ove je godine upisano 32 djece Roma. Hazim Zolota, školski pedagog, kaže kako se oni dobro uklapaju, ali da su na nastavi neredovni. Nastavnici ove škole od svojih plata im kupuju sendviče kako bi ih što više zadržali u školi. Statistika kaže da u tome uspijevaju jer su područja sa velikim brojem neškolovane djece uglavnom nestala. - To je ogroman skok i promjena - smatra Refija Kulašin. 

ije škola i inspektorata, kada je roditeljima objašnjeno da su zakonski obavezni slati djecu

31

STAV

Pogled sa juga (2)

Zubac ima pripremljenu opširnu dokumentaciju o Ćukovom i bratovom kriminalu, koja će sačekati i novu
32
www.startbih.info

STAV

Zli dusi u Trebinju
PIŠE:

Tekst političkog magazina Stav o vladiki Grigoriju poprilično je potresao političko-vjerski establišment u Trebinju. Istog dana kada je magazin trebao biti u trafikama, na prodajnim mjestima u Trebinju nije bilo moguće pronaćiti niti jedan primjerak. Pretpostavlja se da su vladika Grigorije i njegovi politički partneri otkupili kompletan tiraž. Znatiželjni Trebinjci su nabavljali novinu u drugim gradovima i kopirane primjerke dijelili po gradu. Kako bismo probili ovu medijsku blokadu, magazin Start je u dva nastavka objavio ovaj vrlo detaljni tekst magazina Stav
(STAV)

Sutradan, 11.03, održana je lokalna skupština, na kojoj se očekivalo i učešće Željka de Torkemade. Ali od poraza koji je pretrpio prethodni dan nije se uspio konsolidovati, pa je ostavio na cjedilu svoje zobmije. Sjednica, sa njim ili bez njega, opet je bila farsa i lakrdija. Pričalo se o svemu, a najmanje o dnevnom redu. Grad je, tvrdilo se, bezbjednosno ugrožen od žute štampe, zlih duhova (Gregorijana, Vaskovića, Babića, Sekulovića, Stevovića, koga li još?) a ne od poplava, neispravne vode za piće, napada na opozicione lidere i građane, te od ekstremno klerikalnih grupa, o čemu je bilo najmanje riječi. Ćuk je opet iskoristio nesreću drugih (oružani i bombaški napad) da bi sebe prikazao humanistom. Narodu je bacio udicu zvanu poziv specijalnoj jedinici da tobože riješi kriminal u Trebinju. Kao da je ovo Bejrut. U stvari, Ćuk se želi obračunati sa načelnikom CJB Trebinje Goranom Zupcem, koji mu je kost u grlu, jer njim ne može manipulisati. Prema našim informacijama, Zubac ima pripremljenu opširnu dokumentaciju o Ćukovom i bratovom kriminalu, koja će sačekati i novu vlast, te stoga Ćuk na pominjanje imena Gorana Zupca skače kao jarac i crveni ko bulka pored pruge. Naravno, svaka vlast uvijek ima svoje gradske lude koje imaju epizodne uloge. Ovaj put je to bio konobar Masleša, koji se pojavio za govornicom Skupštine i otkrio da iza napada na vladiku Željka i RS stoje strane obavještajne službe. Naravno, radi se o konobaru kome je Ćurologova vlast obećala nacionalnu penziju a koji se, usput, druži sa pen-

zionisanim pukovnikom KOS-a. Sve se postavlja pitanje kako ga je Željko je jasno. No, vratimo se “cirkusu” zva- Tokremada “prikucao” na tablu donom skupština. O vođenju i poštiva- brotvora “Diznilenda”? Kako su mu nju poslovnika suvišno je bilo šta pi- odbornici SO Trebinje davali prolasati. Opet se sam prozvao “Tucmalj znu ocjenu u posljednje dvije godine? ili Macoglav”, svejedno je! Ljudi već Ko je sakrio te podatke ako su istiniti? znaju da se radi o “mlađoj seoskoj lu- Upravni odbor firme ili računovoddi“. On već sebe vidi kao narodnog stvo u kome radi i Vučinićeva žena? poslanika što mu je Ćuk obećao ako Da li je u svemu učestvovao brat Raizbace iz SNSD-a domir-Rafa (zvaDobrov Mrdić je ni “ništa ja, ljudi, Munišića, Rajčevi“najtiši” i najveći ne znam”) ili neko ća, Natali Ninković, Dragana Aleksi- profiter u cijeloj priči. iznad njega? Kaća, Tomaša Brnjoša, Sve je iz uže familije za- ko na sve to priVojku Dedović, Mi- poslio u posljednje dvi- staju radnici CIra Krstovića, Belog KO-a? Eto vam Šukića i ostalu stra- je godine. Nedavno su posla, inspekcijo načku konkurenciju. “službe” otkrile da je stan i policijo! TakoNaravno, ako prije u Banjaluci, za koji je pri- đe, Macoglav je toga svi ne završe u čao da je pod zakupom, slagao da mu nibajbukani pjevaju- u stvari njegov! ko u porodici ne ći “Zenica Blues”. radi. Isto kao što Tucmalja možemo zvati svakako, jer je Ćurolog slagao da ima platu ispod je u želji da se dokaže i pokaže, otkrio 3.000 KM, a stvarna plata u 2008. goono o čemu mi pišemo nekoliko bro- dini mu je iznosila preko 4.000 KM jeva. To je da CIKO (čitaj: Đoko Vuči- bez ostalih poslova i provozija. Tucnić) nije uplatio radnicima doprinose malj je sakrio od građana koji su sluza plate u posljednje dvije godine! Pa šali radio prenos skupštine da njegov

Ko su odmetnici iz SPC i teroristi
Grigorijev satanski eskadron objesti, lopovluka, beščašća i terorizma čine: Dražen Tupanjanin, tzv. sveštenik, Stevan Kovačević, tzv. sveštenik,Strahinja Janjić, tzv. “pivopija”, Dražen Šegrt, šef kampa, potomak čuvene pravoslavne porodice Šegrt, dobro poznate u Nevesinju, tačnije u Kifinom Selu, Pero i dezerter, Goran Mišković, Marić, neuspješni košarkaš Grigorijeva i Ćurolologova čista savjest, Tomislav-Ćako Spaić, Grigorijev, pekar, mlekar, apotekar, SlavoljubPitbul Durić, rođak i maser u muškom košarkaškom klubu SL IAT-Leotar, Miodrag Batinić, budući vatrogasac i zet Brana Dursuna... Zajedničko za sve Grigorijeve kerbere je što su na koritu – plaćeni za zločine i napade po nalogu šefa Torkemade!

brat radi u kući “mraka i užasa” kod Vučinića (pa mu zato nabacuje i pare), i da mu je kompletna porodica zaposlena. I to, da su se svi zaposlili od dolaska SNSD-a na vlast! Tucmalju, ne javljaj se više, izgubićeš obećani poslanički mandat a zbog tebe će neko otići u zatvor! Onda su se redom počeli javljati “novomučenici”, bivši komunisti, ateisti i otpadnici, koji su se donedavno hvatali za dugmad kada bi vidjeli sveštenika. Ali su se s pojavom Slobodana Miloševića preobratili, i petokraku zamijenili krstokrakom, a za šefa novog Centralnog komiteta u Trebinju postavili jednoglasno Grigorija-Željka Torkemadu. KADA KOMUNISTI POSTANU NACIONALISTI, TADA IMAMO FAŠIZAM. I tako su svi redom branili novi CK, šefa Torkemadu, počev od Manojla Slobovog do Mrdića Dobrovog, te prizivali zle duhove i zavjere koje žele da destabilizuju njihov mirni dugogodišnji lopovluk. Ne znaju oni da je Dostojevski predvidio u svom romanu Zli dusi njihov dolazak (oktobarsku satansku revoluciju). Ali znaju i pokušavaju da spriječe revoluciju u glavama naših ljudi. I ne uspijeva im. Jer se “Poniženi i uvrijeđeni” bude i svaki dan ih je sve više. To zna i Torkemada. Zato su Zli dusi oktobarske revolucije u panici. Dobrov Mrdić je “najtiši” i najveći profiter u cijeloj priči. Sve je iz uže familije zaposlio u posljednje dvije godine. Nedavno su “službe” otkrile da je stan u Banjaluci, za koji je pričao da je pod zakupom, u stvari njegov! Stan je dobio kao nagradu (stan je generalno renovirao prije dvije godine) za učešće u mahinacijama za vrijeme svog direktorovanja u Elektroprivredi RS. Zbog

novu vlast, te stoga Ćuk na pominjanje imena Gorana Zupca skače kao jarac i crveni ko bulka pored pruge
33

STAV

toga je i procesuiran a još ga drže pod raznim ucjenama zbog poslova koje je obavljao za finansiranje i podršku režimu Slobodana Miloševića. Naš izvor iz BIA takođe nam je otkrio da ima stan i u Beogradu, ali se vodi na ime druge osobe. Mrdić je rasturio Socijalističku partiju i pretvorio je u privatno preduzeće za rješavanje egzistencijalnih problema svoje porodice i kumova! Iz izvora bliskih osnivačima i utemeljivačima SP-a u Trebinju, saznajemo da se ponovo okupljaju i organizuju sa jednim jedinim ciljem – da smijene omraženog Mrdića i kumove, i partiju vrate članstvu i osiromašenom narodu. Braću Ivankoviće, doktore po zvanju, a lupetala po znanju, sramota je bilo slušati na ovoj sjednici. Sreća pa se u familiji očekuje još jedna doktorska prinova. Radi se o prištinskom studentu koji sada doktorira na postdiplomskim studi-

sigurno produbiti ekonomsku krizu i đeda Filipa”. Inače, direktor HET-a izazvati još veća nezadovoljstva u gra- je u panici jer je, izgleda, po novom du. Budžet je izglasan sa 20 glasova zakonu, ipak u sukobu interesa, što za 15 minuta! Poslije čega je sjedni- bi značilo gubitak odborničkog manca prekinuta. Glasali su i “ucijenjeni” data, ali i određene sankcije. PosljedPDP-ovci Milenko Krunić i Slavko nja tačka dnevnog reda 4. sjednice, Vučurević (koji će svakako biti smje- izbor članova školskih odbora, krenjen), ali i jedan odbornik SDS-a Ne- nula je naopako jer skupštinska veđo Đuričić! Kažu da ćina nije imala Direktor HET-a je nego 15 glasova, je uvertira za usvajanje budžeta biu panici jer je, pošto je jedan odla vesela. Milenko izgleda, po novom za- bornik (dr Sorajić) Krunić, predsjednik konu, ipak u sukobu in- napustio sjednikomisije za budžet cu, a do tada poi budući doktor a la teresa, što bi značilo gu- slušni PDP-ovci, Ivankovići, predla- bitak odborničkog uvrijeđeni izdagao je da se usvo- mandata, ali i određe- doše Ćuka! Kaji uslovni budžet!!! ne sankcije da je Ćuk vidio Treba pitati dr Kruda mu prijedlozi nića koga je mislio i kako usloviti? za školske odbore padaju kao krušNeki odbornici iz skupštinske većine ke, rekao je predsjedavajućem Savi(uglavnom mlađi) bunili su se protiv ću „pauza, pauza... prekidaj, zar ne ogromnih izdvajanja za kulturu u go- vidiš da propadosmo“! Savić u prvi

da promijenio mišljenje, pitali su se mnogi radnici, poslovodstvo ali i građani Trebinja? Da li je u pitanju plan, za koji se odavno zna u Trebinju, da Gazda sa Inkvizitorom de Torkemadom i Ćukom sve pretvori u građevinsko zemljište i proda biznismenima iz Hrvatske (Matunovo i Grigorijevo Neimarstvo se već izvuklo iz posla izgradnje zgrada u Gorici i prepustilo posao nekoj Hrvatskoj firmi) ili je u pitanju klasičan bijeg, gdje je cilj izvući novac, vidjećemo uskoro! Sve smrdi na već viđenu i namještenu igru uništavanja srpske privrede preko srpskih tajkuna. Ali krenimo redom. Odmah poslije ove vijesti uključuju se u priču orkestrirani režimski mediji i sindikati. Oni ovu Dodikovu i Grigorijevu kriminalnu privatizaciju iz 2006. godine pokušavaju prebaciti na sasvim drugi teren. Prvo „Gazdin sindikat“, kojim i dalje upravlja Pjato

Pravicu aktiviraju kao trojanskog konja u igri „preuzimanja reprezentativnog sindikata“ kako bi potp
jama u Malom Mokrom Lugu na temu: minimalna plata u RS i kako je još više oboriti! Za njega će se sigurno daleko čuti. dini krize, gdje Ćuk, Mrdić, Vučinić i ekipa operu 100 000–150.000 KM! Mrdić Dobrov je bio najuporniji u odbrani sume za pranje, a argument mu je bio da je Trebinje prepoznatljivo po kulturi i zato Stav udara po simbolu grada! Zato je odmah poslije prekida sjednice otrčao do Doma kulture da sa Vučinićem prelije još jednu godinu “ležanja” na novcu i muci građana Trebinja. Grigorijevi zamorčići su tražili radna mjesta za svoju “sektu” (sekretaricu i vozača) ali i za brata “đeda Filipa”, koji je najuren iz ženskog fudbalskog kluba, kako smo i najavili. Naravno da brat kleptomančić nije dobio posao jer Ćuk ne benda 2% ove zamorčiće koje kontroliše preko Inkvizitora Grigorija. Nastavak sjednice bio je neviđeni cirkus. Nije bilo nikakvih diskusija osim demagoškog nastupa “šetača” Mrdića, koji je kritikovao regulacioni plan “Centar” a onda, po običaju, glasao za njega. Mrdić je o jadu zabavio pola Banjaluke i cijelo Trebinje kako bi mu se dodijelilo 1.000 m2 zemljišta za snahin bazen i kuće na Gradini a sada se brine za izgled centra grada. Takođe, ni na ovoj sjednici se nije pojavio pred odbornicima regulacioni plan “Južni ulaz/ izlaz” jer direktor HET-a traži da se na njegovoj njivi ucrta zgrada sa pet spratova! Naravno da mu u ovim rabotama kurirske poslove obavlja “luda mah nije htio prekinuti sjednicu, ali poslije Ćukove prijetnje da će pozvati telefonom Željka de Torkemadu, Savić je usred glasanja, protivno poslovniku i zdravoj pameti, prekinuo sjednicu. Pauza je trajala pola sata, dok Ćukovi terijeri nisu pronašli dr Sorajića. Sjednica je nastavljena pošto se Sorajić pojavio u sali i izglasani su sa 16 glasova preostali članovi školskih odbora! Ćuk je u pauzi sjednice, u kafiću “Casa“, prijetio neposlušnim odbornicima PDP-a i DNS-a, aludirajući da će se sve pojaviti u Stavu! Kažu da je tom prilikom, uvrijeđeni i poniženi, Milenko Krunić pokazao da ima malo hrabrosti, jer je Ćuka otresao obećanjem da više neće glasati za njega. A to ćemo tek da vidimo. Ivanković, optužuje Belenzadin sindikat rudara i metalaca, i njegovog lokalnog lidera Boška Pikulu da su štrajkom prije godinu dana upropastili IAT!!! Zar jedan štrajk od nekoliko dana može uništiti tako moćnog Gazdu? Naravno da ne! IAT je dokrajčilo loše kadriranje Gazde i nepoznavanje materije, jer burgije nisu keksi. Onda ti isti, po nalogu Ćuka i Pjata, drže konferenciju za štampu i cijelu priču prebacuju na politički teren, gdje optužuju Pokret za Trebinje i SDS da su organizatori zavjere protiv IAT! Onda se u kampanju uključuje i SNSD-ova kanalizaciona cijev zvana Fokus,koji objavljuje da se sve radi po nalogu Lagumdžije! Pjato čak donira sto komada kanalizacionih cijevi koje dijele po Industriji alata. Ljudi se smiju kada gledaju i slušaju ucijenjene i prljave spodobe koje ponavljaju kao papagaji jednu te istu priču “zavjera, zavjera”... No, kasno je za laži. Gotovo je. Narod je provalio sve prevare. Pa su tako priče o Silajdžićima, Teharanu i zavjerama prošlost i ne prolaze više. Radi se, prije svega, o Ristu-Piku Pravici, izdanku porodice koja je iskasapila sjekirom kaluđera u manastiru Tvrdoš, ali i pobila, pa onda metkom u glavu ovjerila, destine ljudi u II svjetskom ratu po ljubomirskim selima! Pravica posljednjih 15 godina nije radio u IAT već je popravljao automobile direktorima (usput
www.startbih.info

Načelnik kriminala Naravno, sve to je začinio “načelnik svih građana”, koji u posljednje vrijeme ne vadi naše novine iz usta! Tako je za vlastitu nesposobnost, katastrofalni budžet koji je sam skrojio a izglasali mu ga podanici i ucijenjeni odbornici, pokušao optužiti opoziciju i nezavisne medije. Oni su krivi (čitaj: Nikola Sekulović) za sve. I to što je IAT fabrika gotova, kako reče Grigorije, i što neće biti aerodroma i Risorta, pa onda ni izmišljenih radnih mjesta. Kakva svjetska ekonomska kriza. To se u Trebinju ne može primiti. Sve bi se riješilo i narod usrećio samo kada bi se Stav ućutkao. Oni bi bili najsrećniji kada bi se samo slušao radio grobara, čiji je direktor Vučinić odlučio da dijeli sudbinu ove vlasti. Zato na radiju grobara ne postoji drugo mišljenje i opozicioni stavovi se uopšte ne saopštavaju. Zna Vučinić da su mu ovo posljednji dani i da poslije pada Milorada Dodika i Ćurologa slijedi odgovornost za nesavjesno poslovanje, krađe i štetu koju je nanio Trebinju za posljednjih 20 godina svog poltronskog direktorovanja. Najtragičnija stvar na ovoj skupštini je usvojeni budžet koji će
34

Ako nemate hljeba, jedite kolače Poslije „dobrih vijesti“ (koje su očigledno bile dimna bomba) (05.03) vezanih za rješavanje dugogodišnjih nagomilanih problema i IAT, odnosno tvrdnji da će ovaj gigant preći sa sadašnjih programa na druge, kao što su proizvodnja hrane i konditorskih proizvoda, samo nekoliko dana kasnije, kao grom iz vedra neba, odjeknula je vijest da se Gazda Drašković povlači iz svih poslova „zbog loše poslovne klime i ambijenta u IAT“. Šta se desilo za četiri dana pa je Gaz-

STAV

ševića, pozivom da se prestane baviti politikom i da će on kao privrednik biti bolji političar. Tada je ušao u UDBA-šku partiju vječitog DB-ca Dušana Mihajlovića – Novu demokratiju, čija uloga u atentatu naZorana Đinđića još nije razjašnjena. Kada je izdao brata, zašto ne bi i nas, kažu radnici IAT. Kome on priča o patriotizmu i ljubavi prema Hercegovini kada ga interesuje samo profit, komentariše se ovih dana po Trebinju. Sve ovo samo pokazuje pozadinu cijele tajkunsko-kosovske kleptokratije, u kojoj Grigorije zauzima visoko mjesto. U drugom oglašavanju, Kain-Drašković se totalno razotkriva podržavajući politiku Milorada Laktašenka i optužujući kao krivca politiku koja se vodi u Trebinju! Pa, Gazda-Kaine, ne možeš biti malo baba malo đevojka! Ti kao da ne znaš da SNSD, Grigorije i Ćuk, sa kojima se ti svak put sa-

potpisao saglasnost na izmjenu ugovora između Gazde i Vlade RS, čime bi se otpustilo još 500 radnika
bio doušnik Udbe) držeći privatnu automehaničarsku radnju. Po dolasku gazde Draškovića i oživljavanja starih obavještajnih struktura, Pravicu (koji je stekao sve uslove za penziju – 42 godine radnog staža) aktiviraju kao trojanskog konja u igri „preuzimanja reprezentativnog sindikata“ od Boška Pikule, koji je „zadrt“ i s kim se ne da pričati (čitaj: manipulisati). Zadatak Pravice je bio da potpiše saglasnost na izmjenu ugovora između Gazde i Vlade RS, čime bi se otpustilo još 500 radnika! Inače, cijelu „operaciju“ tada podržava i finansira Gazda uz pomoć dobro plaćenih Pjata Ivankovića, tadašnjeg direktora, i asocijalnog gazdinog rođaka Radenka, predsjednika UO! Poznato je da je Pjato Ivanković, dok ga nisu radnici najurili iz fabrike, plaćao i podržavao svoje neradnike, doušnike i sitne lopovčiće na uštrb onih što su krvavo radili i zarađivali plate. Za uspješno obavljen posao Pravici je obećano rješavanje stambenog pitanja (stan) a Pjatu dobra plata od 4.000 KM. Inače, Gazdin režimski (Mišićkin) sindikat uopšte nije reprezentativni, jer ima duplo manje članova nego „suparnički“, koji vode Belenzada i Pikula, što je ovih dana i potvrđeno! Ali, vratimo se onome što se dešavalo i prethodilo Gazdinoj odluci o naglom povlačenju! Sve je počelo dana 5. marta ove godine, kada je Gazda u prijepodnevnim časovima u svojoj re- Prisutni su bili iznenađeni električazidenciji (čitaj: Bambilendu ili božić- revom „ekonomijom“: uništi sve i daj noj jelki), koja je sagrađena da bi se samo meni! Ipak, sastanak je okonoskrnavio i stavio u drugi plan Arsla- čan na obostrano zadovoljstvo i donagića most, spomenik kulture koji govoreno je da u programu alata ostaima najveći kulturno-istorijski značaj ne 800 radnika dok bi se ostalih 400 u Trebinju. Na sastanku, su pored gaz- radnika prekvalifikovali za nove prode, bili prisutni i načelnik opštine Ne- grame koji bi se bavili proizvodnjom vesinja Miković, predsjednik sindika- krompira, mlijeka i žitarica. Zakljuta metalaca i rudara RS, Obrad Belenzada čeno je da je to jedini način da se spai njegov tim, generalni direktor Go- si IAT a da ne dođe do otpuštanja radlić, a razgovaralo se Fabrika je naprav- nika. Međutim, o rješavanju probleu ponedjeljak Gazljena na tuđoj ze- da šalje katil-ferma u Nevesinju. Pred veče istog da- mlji i zato je prokleta. man u kome kana opet se pregova- Sve što je komunističko že da odustaje od ralo, ali je ovaj put treba uništiti jer će sva- svega što je dogoumjesto Mikovića kako propasti. Treba voreno te da trabio prisutan načelži povrat nik i „svih građana“ ostaviti samo 80 radni- 17.000.000 KM Trebinja Dobroslav ka da se bave proizvod- koje je uložio u Ćurolog. U neka njom moga keksa, ko- SL IAT! Ugovor doba pojavio se i lača, bureka i malih o privatizaciji IAT vladika Željko In- kukuruznih projica i dalje je tajna i nikvizitor iliti Grigoko do njega ne rije. On se nije dugo zadržao jer je žu- može doći. Pjato Ivanković je negdje rio na košarkašku utakmicu, ali je zato pijan izletio „da gazda ima pravo na rekao gnusne stvari od kojih je svima povrat para“. A što ne bi tražio povrat bila muka od kojih su stomačne te- para, kada mu je to omogućeno štetgobe pogodile Ćurologa. „Fabrika je nim ugovorom. U obrazloženju se nanapravljena na tuđoj zemlji i zato je vodi da je došlo do pogoršanja situaprokleta. Sve što je komunističko tre- cije i nezdrave klime unutar kolektiva!!! ba uništiti jer će svakako propasti. Tre- I to za samo četiri dana! Međutim, ba ostaviti samo 80 radnika da se ba- dalja oglašavanja Gazde Kaina, koji ve proizvodnjom moga keksa, kolača, je svog brata prodao 1993. godine, bureka i malih kukuruznih projica.” kao čovjek režima Slobodana Milostaješ u svom Bambilendu, vode politiku u Trebinju! I Kain-Gazda u svojoj priči o ekonomskoj politici (“ko sam, gdje sam, kud sam kreno”) izjavljuje da bi njegovi zamišljeni programi zaposlili tri puta više ljudi nego što je danas zaposleno u privredi, te da o tome je spreman razgovarati sa Dodikom! Ipak, cijelu potvrdu našoj priči daje sastanak održan 19.3. u „Bambilendu“, na kome učestvuju Ranka Mišić, Ćuk („svejedno nam je hoće li se prozvoditi burgije ili keksi“) i Gazda-Kain! Na tom sastanku Mišićka kaže “mi pristajemo na sve samo nemojte raskidati ugovor”. To je ključna stvar zašto je Gazda trzao radnike, poslovodstvo i sindikate pričom hoću-neću! Njegova filijala (čitaj: Piko Pravica) u Trebinju je to isto tražila i na konferenciji za štampu kada su izjavili: radićemo i za 100 KM! E, to je poenta cijele frke oko SL IAT! Izbaciti iz igre, suparnički i većinski sindikat Obrada Belenzade, koji ne pristaje da radnici budu plaćeni kao robovi i da rade za bijednih 100 KM. Naivno i providno. I lako vidljivio zašto je i kako vlast sama proizvela krizu u SL IAT. Cilj cijele farse je da se Dodik i Mišićka pojave kao spasioci (mada njemu nema spasa) da radnici pristanu na sve i da se popravi skroz oboreni rejting SNSD-a, koji je danas po istraživanju NDI pao na 20%! Živi bili pa vidjeli!
35

PRIREDILA:

Murisa Dučanović

NIVES DIJELI SAVJETE...

“Morate biti mlade, bez problematične prošlosti i ne smijete imati avanturu s nekim njegovim suigračem, također bi bilo dobro da ste djevice, ali mogu proći i žene koje su imale najviše tri ozbiljne veze.”

Mile Kiti} «Pipni sve što možeš, a pogotovo ako je lijepo!«
OSUDA NAPADA NA NOVINARE
“ Od esencijalne je važnosti da novinari mogu slobodno i bez straha izvještavati o aktivnostima bitnim za javnost. Srpska pravoslavna crkva mora biti otvorena za kritičko izvještavanje i dopustiti medijima da prezentiraju različita mišljenja o njenim aktivnostima.”

kamera ne može snimiti, dok Simonu svaki dan prikazuju golih grudi.”
(Ante Gotovac o Simonici, Express)

“Vidjeli smo i vojne pse, koji su pokazali svoje iznimne sposobno-

ODUŠEVLJENA GVANTANAMOM

(Oliver Vujović, generalni sekretar Medijske organizacije jugoistočne Evrope, Oslobođenje)

(Nives Celzijus u svojoj kolumni u Bildu savjetuje mlade žene)

KITIĆEV ŽIVOTNI MOTO

”Pipni sve što možeš, a pogotovo ako je lijepo. Ja zaista ne vidim šta je loše kada čovjek poljubi svoju obožavateljku, zaigra u ritmu muzike, našali se i slično.”

(Mile Kitić, folk pjevač, Express)

NOVI LOOK

„Mislim da kada našminkam oči izgledam jako seksi. To je moj novi look koji isprobavam. Nazvao sam ga Elvisov mrtvi brat, Jesse, što možda i nije najbolji odabir.”
(Bono Vox o svom novom izgledu)

ZA SVE POSTOJI OPRAVDANJE...

„Njeni postupci i izjave kojima je više puta obeščastila veru i Crkvu ukazuju na izvor problema. Možda i nije opsednuta u krajnjem smislu ili je možda uticaj Zlog na nju vrlo jak tako da ni sama više ne može prepoznati svoje greške, a najgori greh je negirati greh! No, za spas nečije duše se ne može moliti ako to taj neko sam ne želi. I Severinna ima pravo da se iskreno pokaje, obrati i zamoli za pomoć, jer i ona je samo običan smrtnik. Dok to ne učini, njeno stanje je opasno po nju samu i po okolinu.“
(Zadarski župnik Milivoj Bolobanić, Svet)

OPSJEDNUTA SEVERINA

sti. Svi vojnici bili su divni prema nama. Posjetili smo zatvor i vidjeli ćelije, vidjeli gdje se vojnici tuširaju, gdje se odmaraju uz filmove, knjige i satove umjetnosti. Nisam

Ta divna, d
DIREKTORI –PLJAČKAŠI

“Sve druge djevojke imaju male sisice pa ih

luk “U Mostaru je u toku suđenja Josipu bri Musi i još dvadesetorici ljudi koji su ni umiješani u pljačku društvene imovine. Musa in kompany se terete da su, prije svega, opljačkali RO »Aluminijum« i od OS tih para pomogli izgradnju kafane Mali KL kuk koja pripada narodnom heroju Mehi “B Trbonji i njegovom sinu Slavenku.Više đe pojedinaca, na štetu »Aluminijima«, uve- zva lo je centralno grijanje i tako dalje i to- Po me slično. Najsmješnije su odbrane Jo- ći sipa Muse, koji sve što je radio pokušava isp da pokrije nekakvim samoupravnim od- vić
www.startbih.info

36

BROJ

19 21.04.2009.

KLJU^ ZA USPJEH MODA: PROLJE]E
U ZNAKU ^ETVORKE

U SPORTU NEMA PREVARE

ZDRAVLJE

ODR#ANA [ESTA [KOLA GASTROENTEROLOGIJE

Ključ za uspjeh

U sportu nema p
Dr sc. Lejla Šebic-Zuhrić vlasnica je i koordinator Aerobic studija “LN*1”. Zaposlena je kao docent na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu na predmetima: Ritmička gimnastika i ples, a nastavu izvodi i na Visokoj sportskoj školi na predmetima Aerobic, Pilates i Tae-bo.Mnogi su je gledali, a neki i zajedno s njom izvodili jutarnje vježbe prikazivane na televiziji NTV Hayat.Početkom godine izdala je i DVD pod nazivom Aerobik sa Lejlom , prvi ovakav materijal snimljen u BiH.
PIŠE :

Mevlida Novalić

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja dr sc. Lejla Šebic-Zuhrić završila u roku od tri godine kao najbolji student generacije prosječnom ocjenom 9,55. Uspješno je završila postdiplomski studij i magistrirala, nakon čega je proglašena najuspješnijim studentom svih generacija dodiplomskog i postdiplomskog studija u istoriji Fakulteta. Bila je višestruka prvakinja BiH u ritmičkoj gimnastici u svim konkurencijama (od pionirki do seniorki), osvajačica nekoliko međunarodnih turnira i članica seniorske reprezentacije ex Jugoslavije. Proglašena je za najuspješniju sportistkinju Grada Sarajeva 1993. godine. Učesnica je Svjetskog prvenstva klubova u ritmičkoj gimnastici u Japanu 1994. i Svjetske univerzijade u Italiji 1997. godine. Dvije godine je trenirala i takmičila se za klub ritmičke gimnastike “Evry” u Francuskoj.

Učestvovala je 1995. na Univerzitetskom takmičenju Francuske i bila pobjednica u individualnom nastupu u vježbi s obručem,u grupnoj vježbi i ekipnom takmičenju. Poslije izuzetno uspješne sportske karijere počinje se baviti fitnessom i aerobicom.
Jednom ste izjavili da se pokretom možete bolje izraziti nego riječima. Kako bismo onda mogli protumačiti Vaš izražaj kroz DVD koji ste objavili početkom ove go-

dine, tačnije u februaru!

- Osnovni cilj projekta je bio da promoviše vrijednost i ljepotu vježbanja. Vježbanje, odnosno kretanje, prvi je, najlakši i najdjelotvorniji način borbe protiv negativnih utjecaja modernog načina života. U ovom DVD izdanju aerobika, kroz vježbe u ritmu muzike, željela sam prenijeti ljudima poruku da se pokrenu i učine nešto dobro za sebe i svoje zdravlje. Kretanje u ritmu muzike predstavlja medij za ispoljavenje osjećanja, snage i ljepote. Vježbanje ne mora biti naporno da bi bilo djelotvorno, u tom procesu možemo istinski uživatati oslobađajući se tako svakodnevnog stresa i napetosti, osjećajući slobodu i zadovoljstvo koje nam može pružiti kretanje u ritmu muzike. DVD ima i svoj edukativni značaj jer može pomoći studentima i instruktorima aerobika da unaprijede svoje znanje iz ove oblasti.

njegovo izdavanje je bilo predviđeno za oktobar, ali postprodukcija, montaža, grafika, dizajn i sve ostale popratne radnje zahtijevale su dosta vremena i predanog rada. Zahvalna sam timu ljudi iz produkcijske kuće F.I.S.T. i redateljki Danieli Gogić, oni su uradili sjajnu stvar.

Kako ste došli na ideju za DVD Aerobik sa Lejlom, ko je učastvovao u njegovom Lejlom stvaranju, koliko dugo je trajalo snimanje? Ima li neka anegdota vezana za snimanje ili nešto što bi našim čitaocima bilo zanimljivo? - Vježbe su rezultat mog višegodišnjeg iskustva u sportu i moje velike želje da znanje koje sam sticala godinama na najjednostavniji način prenesem vježbačima. U projektu su učestvovali instruktori Aerobik studija Linea No1, moji učenici Armina Redžepašić, Arijana Muzaferović i Edin Merzić. Uzimajući u obzir da DVD traje 90 minuta i da smo ga snimili u jednom danu, biMnogima je bilo pravo osvježenje u lo je jako naporno, bez prekida smo onim hladnim zimskim danima gleda- vježbali 12 sati, ponavljajući određene ti prelijepi ambijent botaničke bašte vježbe više puta.Vježbe su podijeljeZemaljskog muzeja, gdje ste i snima- ne u osam poglavlja, od uvodnog zali vježbe, te svježa lica učesnika, uživa- grijavanja, hi-low aerobica, vježbi za ti u ritmu, a da nismo morali izlaziti u jačanje pojedinih mišićnih skupina, hladne zimske dane i posjećivati fit- pa sve do završnog istezanja. nes centre. Jeste li upravo zbog toga Dan poslije snimanja cijela ekipa je i ovaj zimski mjesec izabrali za dis- imala jaku upalu mišića. tribuciju DVD-a? - Ne, to se desilo sasvim slučaj- Kakva je danas situacija u Bosni i Herno, naime DVD je sniman u cegovini što se tiseptembru 2008. i

38

a prevare
Lejla sa instruktorima studija Linea No1 Arminom Redžepašić i Arijanom Muzaferović

Koje biste nam proljetne aktivnosti (vježbe) preporučili - Savremeni javnozdravstveni pristup tjelesno aktivnog načina življenja uključuje promicanje umjerene tjelesne aktivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 30 minuta svakodnevno (npr. 30 min hodanja pješačenja, brzog hodanja, laganog trčanja ili tri puta dnevno po deset minuta). Proljetne rekreativne aktivnosti trebaju biti sve one koje se provode na čistom zraku u priprodi, poput vožnje bicikla, rolanja, trčanja, tenisa, badmintona i slično... Umjerenom svakodnevnom aktivnosti postiže se poboljšanje zdravlja, prevencija niza hroničnih bolesti i povećava kvaliteta života. Kod nas vlada mišljenje da je aerobik isključivo rezervisan za žene. Koliko je on zaista ženski sport? - Aerobik je jedan od oblika rekreativnog i sportskog vježbanja koji je svojim aplikacijskim vrijednostima izazvao veliko zanimanje posebno ženske populacije. Još od perioda kada ga je, početkom osamdesetih, promovisla poznata glumica Jane Fonda, aerobik je osvojio milijune žena širom svijeta. Ni jedna sportska aktivnost ili vrsta rekreacije, po masovnosti vježbača koji ih provode, nije mogla prestići aerobik. Raznobojni trikoi, štucne, znojnici, i natapirana kosa bili su dio imidža koji je tokom osamdesetih godina bio gotovo obvezan. Tako se morala urediti svaka žena koja je držala do sebe i svoga tijela. Naravno da se i muškarci bave aerobikom, ali još uvijek u puno u manjem procentu nego žene. Pozitivni transformacijski efekti koje postižemo vježbajući aerobik jednaki su i za muškarce i za žene. Danas je mnogo veći broj različitih aerobik programa koji su pristupačni muškarcima. Na 3. međunarodnom simpoziju novih tehnologija u sportu - NTS 2009. imali ste izlaganje na temu Žena i sport. Koliko su oni danas povezani, odnosno koliko je modernoj ženi važna fizička aktivnost? - Savremenu civilizaciju karakterizira izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti. Briga o sebi mora polaziti od našeg zdravlja i naših potreba. Mnoga su istraživanja pokazala da redov-

na tjelovježba može ublažiti znakove i simptome menopauze, prevenirati i zaustaviti razvoj brojnih hroničnih bolesti te smanjiti rizik od pojave nekih karcinoma. Pasivan stav prema zdravlju otkriva da nam nedostaje samopoštovanja te da ne cijenimo svoju sposobnost za postizanje ljepote i sreće. Kad smo dobro, kad smo zdravi, mi jednostavno zračimo ljepotom.
Jeste li i ako ne da li planirate distribuciju DVD-a i van BiH? - Još uvijek je distribucija locirana na područje BiH. Imali smo nekoliko narudžbi iz Hrvatske. Može li Vas sustići porodica u aktivnostima? - Svi u porodici se bave sportom. Posebnu pažnju poklanjam svome sinu koji sad ima šest godina i trenira sportsku gimnastiku. Naravno, pored toga on već sad odlično pliva, a zimi svi zajedno odlazimo na skijanje. Radite na fakultetu, pa nas zanima kakva su Vaša iskustva sa mladima? - Mislim da je osobni primjer izuzetno važan i ja se zaista trudim da živim u skladu sa onim o čemu govorim mojim studentima kao i klijentima u aerobic studiju. Ponosna sam na veliki broj mladih ljudi kojima sam dala motiv i prenijela znaje da se danas bave pozivom instruktora aerobika. I na kraju, šta je ključ za uspjeh žene u svijetu muškaraca? - Istina je da radim na poslu gdje dominiraju muškaraci, ali uvijek sam nailazila samo na uvažavanje i respekt radnih kolega. Pošto se u većini sportskih aktivnosti kvalitet egzaktno mjeri u sekundama, metrima, kilogramima itd... tu nema prevare, postignuti uspjeh se cijeni bez obzira da li ga je napravila žena ili muškarac. Kao studentica koja je imala karijeru vrhunske sportašice iza sebe, zahvaljujući svojim kretno-motoričkim sposobnostima, gotovo u svim sportskim aktivnostima na fakultetu bila sam barem u nivou sa muškarcima. Danas radim kao docent na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja i smatram da je ključ uspjeha u bilo kojem poslu, bez obzira na spol, znanje i kompetencija.
39

če fizičke kulture?

sebe i svoje zdravlje.
Šta to aerobik znači našem zdravlju i čemu doprinosi? - Jedan od osnovnih razloga ekspanzije aerobika je u činjenici da se ovim sistemom vježbanja na vrlo ekonomičan i djelotvoran način mogu riješiti neki hitni problemi s kojima se susreće sve veći broj civilizovanog svijeta, posebno kada je riječ o povećanju i održanju funkcionalnih sposobnosti, regulaciji balastne i mišićne mase i povećanju pokretljivosti zglobova, kao bitnih pretpostavki optimalnog zdravlja različitih kategorija stanovništva. Aerobik, zbog jednostavnosti strukture kretanja koja ne zahtijeva puno vremena za učenje, te mogućnosti pravilnog doziranja vježbanja pomoću muzike koja istovremeno predstavlja i emotivni ugođaj, prihvaćen je kako kod odraslih, tako i kod školske populacije, pa i djece. - Aerobik pozitivno utiče na sve segmente zdravlja, ali posebno treba istaći da unapređuje rad kardiovaskularnog i respiratornog sistema te reducira potkožno masno tkivo, smanjuje količinu štetnog holesterola u krvi, poboljšava cirkulaciju i jača sve koštano-zglobne i tetivne segmente našeg lokomotornog sistema.

- Uprkos spoznajama o pozitivnom doprinosu redovne tjelesne aktivnosti unapređenju i održavanju zdravlja, statistike pokazuju da neaktivnost populacije progresivno raste s dobi. Razina uobičajene svakodnevne aktivnosti smanjuje se kako kod odraslih, tako i kod školske djece i omladine. Drastično smanjenje dnevne aktivnosti opaža se posebno kod djece s polaskom u školu. Istovremeno se opaža porast pojave pretilosti i rizičnih čimbenika za razvoj ateroskleroze. U BiH redovnim rekreacijskim vježbanjem se bavi tek nekoliko postotaka građana, recimo u Finskoj se ta brojka kreće između čak 70 i 80 posto. Zbog svoje pristupačnosti fitness i aerobic programi su najčešći oblici rekreacije. Zadatak pedagoga sporta i sportskih radnika, ali i medija je da svakodnevno podižu svijest ljudi o značaju i važnosti redovnog vježbanja. Kroz medije smo uspjeli utjecati na podizanje svijesti javnosti o značaju redovnog vježbanja promovirajući aerobik u okviru jutarnjeg programa. DVD izdanje aerobika je također način da se ljudi pokrenu i urade nešto dobro za

U znaku ~etv
Proljeće
Muškog kroja ili klasični Chanel. Naravno da neće proći bilo kakav sako. Apsolutni trend što se tiče kroja ovog proljeća je klasični muški. Ovakav će savršeno prekriti sitne nedostatke, a ukoliko se dobro iskombinira (npr. bijela majica + traperice) može djelovati zanimljivo i otkačeno i u ležernijoj (a ne samo poslovnoj) varijanti. Drugi poželjan sako-kroj je onaj klasični, Chanel elegantan. Totalna suprotnost prvom, ovaj će naglasiti vaše ženske obline, istaknuti struk, ali i slabije sakriti kritične zone. Lakše se kombinira, dobro ide uz većinu krojeva suknji ili hlača.

SAKO

PANTALONE IZ 1001 NOĆI

Dimije ili aladinke veliki su hit ove sezone. Naravno, izgledaju jako ležerno i široko, kao da su omotane oko vas. Veliki hit su one visokog struka, a takve će jako dobro pristajati uz uske košulje i visoke pete. Vizualno čine noge vitkima i izdužuju čitavu siluetu. Kod dimija ipak treba malo pripaziti, pa će njih odabrati one hrabrije ili one sa savršeno dugim nogama.

VOLANI ZA ROMANTIČNE

Osim na suknjama, volana će biti i na majicama, bluzama, košuljama, jaknicama... Najbolje će doći do izražaja u laganim, lepršavim materijalima. Uz ovako raskošne odjevne predmete pokušajte smanjiti modne dodatke, jer uz volane i malo nakita može biti previše.

BOJE

Proljeće donosi jarke, vesele boje. Među bojama koje su dizajneri uvrstili u apsolutne modne hitove ove sezone svakako je i plava, od tamnoplave, intenzivnoplave do indigo. Plavo je u trendu i ne možete pogriješiti ako se odlučite za bilo koju nijansu. U plavom ćete biti elegantni, izgledati otmjeno, ali ne i konzervativno. Boja s kojom sigurno nećete pogriješiti ako je kombinirate s plavom je žuta, ali nju za sada ipak ostavite za tople, prave ljetne dane. Narančasta, zelena, crvena, poigrajte se i s tim bojama ovoga proljeća. I dalje je moderna ružičasta, no dominira već nekoliko sezona, dosta je bila zastupljena i u zimskim kombinacijama, pa će mnogima ipak biti dosadna i za proljetni styling.

40

vorke SHOPPERKE
Evo nas opet, dnevnik prošlomjesečne kupovine !

DNEVNIK JEDNE

i

-

-

-

e i

u a

April u Beogradu ja sam naravno pretvorila u shopping u Beogradu. Da malo isporobamo gabarite i mogućnosti shopping centara susjednih zemalja. Ne padam na te romantičarske folove ruka u ruci, Dunav, Sava. U ruci treba da budu kartica, novčanik i shopping bag. I to je to. Čitam kako nasi Tuzlaci masovno odlaze u Beograd da kupuju u Delti pa pomislih da usput ispitam i njihove motive i razloge. Delta i netom otvoreo Ušće, dva su najveća shopping centra u Bg. Moram reći da sam od prvog više očekivala nakon priča Tuzlanki i Sarajki koje su bile tamo. Lijepo uređen i prostran, ali izbor radnji i brendova osrednji. Najveći plus za žene standardnih kriterija u potrošnji je Zara. Ušće mnogo veći, zastupljenost brendova velika, novootvoren i sjajan. I jedan i drugi skupi, mnogo skuplji od nekog evropskog prosjeka. Ne mogu reći zasluženo skuplji... jer, viđala sam ja i boljih shopping centara...a jeftinijih. Prema tome, Tuzlacima bih preporučila da razmisle čak i o Beču ili nekim drugim gradovima dok se ove cijene u susjednom im Begradu ne ohlade. A kod nas i dugo najavljivani BBI centar. Gužva kao na željeznickoj stanici. Teškom mukom se, kroz prenatrpane prolaze, probijam do izloga. Ali zato nemam problema da uđem u prodavnice. Tamo jedna ili nijedna mušterija. Teško mi je ovo izgovoriti ali izgleda da kod nas shopping centri postaju mjesta druženja i okupljanja a ne kupovanja. Elem, BBI Centar, naše novo in okupljalište. U stvari to je solidan manji shopping centar. Radnje doduše lijepo uređene. Možda zbog gužve ali nisam nigdje vidjela istaknuti raspored prodavnica. Sa izuzetkom par jačih poput Furle, ovaj shopping centar nije uveo mnogo novih brendova. Uglavnom smo dobili ono sto smo

već imali razbacano po Merkatoru, Wisi i sl. Cijene generalno previsoke. Lokacija u strogom centru ipak je uticala na visoku maržu pa tako vam se može desiti da jedan proizvod ovdje plaćate i do 20 posto skuplje nego na drugom mjestu. Malo sam prošetala BBI centrom i ovako analizirala ponudu za vas: * Atmosfera u centru. Prebučna, zadimljen prostor, još uvijek malo prljav. Ne možete naći dobru mapu Centra te vam ne preostaje ništa drugo nego da se ”vintate” pokretnim stepenicama i istražujete.

** L’occitane jedna od najljepših prodavnica u Centru. Ljubazne prodavačice, nasmiješene, ugodno komuniciraju. Kako mi imamo običaj reći, školovane. Izbor zaista veliki u svim linijama losiona, krema, sapuna. Problem- cijene previsoke. Ovo jeste skup brend ali ipak je drugdje malo jeftiniji pa čak i ako ga kupujete na aerodromima. Primjera radi, komad sapuna ide i do 19 KM. *** Motivi, Stefanel prodavnice koje treba posjetiti. Prva zbog dobrih cijena i solidnog izbora (ljubitelji luksuzne robe ne trebaju previše očekivati), a druga zbog male ali veoma istančane ponude. **** Lush. Eto dobismo ga i mi. Nakon što su ga dobile desetine gradova regiona manjih od našeg. Ponuda je odlična, za sada veoma raznovrsna. Od sapuna do krema, losiona do atraktivno pakovanih poklona. Prirodna kozmetika je in a Lush vam je tu da ga okušate.
41

SAVJETI
KAKO PREVENIRATI RAK DEBELOG CRIJEVA

Održana Šesta škola gastroenterologije

Za prevenciju raka debelog crijeva najvažnije su tjelovježba i prehrana, i to u tolikoj mjeri da se čak 40 posto karcinoma može izbjeći redovitim vježbanjem i prehranom baziranom na voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Velike količine mesa, posebno suhomesnatih proizvoda, čini se, glavni su negativci kad je riječ o karcinomu debelog crijeva. Ovo ne znači da se trebamo odreći mesa, nego pokoji mesni obrok zamijeniti mahunarkama ili jednostavno smanjiti komade mesa u tanjuru, posebno crvenog. Nedostatak voća i povrća znači i nedostatak važnih antioksidanata, bez kojih će slobodni radikali u tijelu najaviti vojni udar, a to opet znači opasno povećanje šansi za većinu najčešćih karcinoma: želuca, maternice, prostate, gušterače, jednjaka, bubrega, usne šupljine, pluća i žučnog mjehura. Osim prehrane, mnoge će iznenaditi da se vrlo visoko na ljestvici učinkovitih metoda zaštite od karcinoma nalazi i mediteranska navika kratkotrajnog dnevnog sna zvana siesta. Kako većina ljudi zbog posla ili škole ne može priuštiti polusatnu ‘dremku’, savjetujemo nadomjestak u obliku lagane meditacije ili sličan oblik duboke relaksacije. Desetak minuta takve pauze bit će dovoljno za oslobađanje od nakupljenog stresa, oporavak organizma i prikupljanje snage za ostatak dana. Općenito, u današnjoj se kulturi odmor i san podcjenjuju, pa se zapadna kultura već godinama naziva kulturom neispavanih. Nije važno samo koliko spavamo, nego i kada, pa su tako zdraviji oni koji imaju čvršću (pravilniju) strukturu dana, tj. svi koji barem pet dana u sedmici liježu između 23 sata i jedan poslije ponoći, a ustaju između šest i devet sati ujutro.
42

U organizaciji Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS), Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju KCUS-a i Medicinskog fakulteta, u Sarajevu od 15. do 17. aprila održana je Šesta škola gastroenterologije. Škola je organizovana pod pokroviteljstvom Evropskog udruženja za gastrointestinalnu endoskopiju (ESGE), a visoki pokrovitelj bilo je Predsjedništvo BiH

Na predavanju je primjećeno i prisustvo političara: Mesihović, Mehmedić i Marković

Šesta po redu Škola gastroenterologije 2009. pružila je izvanrednu priliku za razmjenu i proširenje znanja i iskustava iz konzervativne i endoskopske terapije u gastroenterologiji i hepatologiji. Za oko 520 ljekara, medicinskih sestara i tehničara, te studenata medicine eminentni evropski i domaći stručnjaci održali su predavanja, prezentirali savremena znanja i metode koje se primjenjuju u BiH i državama Evrope. U okviru tog skupa, treći dan Škole, prikazane su najsavremenije endoskopske procedure videolinkom iz sala Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju KCUS-a što su ih evropski stručnjaci raditi zajedno s ovdašnjim stručnjacima. Takve vrste procedura rade se na ovdašnjoj Klinici za gastroenterologiju i hepatologiju KCUS-a. Škola je koncipirana ne samo za gastroenterologe nego i za interniste, hirurge, radiologe, onkologe, pedijatre, kao i ljekare opće prakse, studente i medicinsko osoblje. Prof. dr. Mehmed Gribajčević, direktor Škole i direktor internih disciplina KCUS-a. je pojasnio da je pojavnost karcinoma želuca u BiH u padu, dok je broj karcinoma debelog crijeva u velikom porastu, posebno kod osoba starijih od 45 godina. ”Izuzetna je važnost prevencija oboljenja probavnog trakta, kao i rana detekcija bilo kakvih prekanceroznih stanja”, rekao je prof. dr. Gribajčević, On je naveo da KCUS godišnje uradi više od 6.500 gastroskopija, odnosno oko 17.000 usluga iz ove oblasti. “U BiH od ove opake bolesti godišnje oboli između 1.700 i 1. 800 ljudi, a najugroženija su lica starija od 45 godina, zbog čega i provodimo projekat koji se odnosi na ranu detekciju tumora debelog crijeva, koji je izlječiv ukoliko se otkrije na vrijeme”, rekao je prof. dr. Gribajčević, i upozorio da su brza hrana, pržena jela, kao i jela sa roštilja sigurni uzročnici ove bolesti. U radu Šeste škole gastroenterologije 2009. učestvovali su najeminentniji evropski stručnjaci iz ove oblasti, sa stručnim predavanjima i demonstracijom endoskopskih procedura. Među predavačima su bili prof. dr. Guido Costamagna, prof.dr. Giovanni Marc, prof. dr. Jean-Francois Rey, prof. dr. Nela Sršen, prof. dr. Boris Vucelić. Gastroenterologija je posebna orijentacija u internoj medicini koja se bavi bolestima želuca i crijeva, a statistički podaci pokazuju da su ta oboljenja učestalija u odnosu na kardiološka oboljenja. Za uspjeh u liječenju Prof.dr. Nela Sršen, poznata doktorica iz Hrvatske, na čelu je tima za trangastroenteroloških oboljenja značajnu ulogu ima prevencija (zdrava hrasplantacije jetre Sveučilišne bolnice u na) i rana detekcije, a i to je bila jedna od tema Šeste škole gastroenteroPadovi, najuglednije talijanske medilogije. Prof. dr. Mehmed Gribajčević kazao je da je ova škola postala precinske ustanove poznatljiva u cijeloj Evropi.

43

KUĆA KAO DOM

Prvi kućni sajam u BiH
Početkom mjeseca aprila , bh kompanija UNIPROMET d.d. Sarajevo organizirala je Prvi kućni sajam u BiH. Bila je to jedinstvena prilika da se na prostoru prodajnog centra UP MALL u ulici Marka Marulića 2, u Sarajevu, okupe domaće i inostrane kompanije i predstave svoje proizvode iz oblasti građevinarstva i opreme za dom. Inače, ovo je prva sajamska manifestacija ove vrste u BiH, specifične i zbog toga što nije bio samo izložbenog karaktera. - Umjesto klasičnih sajmova gdje se zainteresovani kupci mogu upoznati samo sa karakteristika robe, ovdje imate višestruku uslugu.Možete kupiti robu i to sa popustom, po najpovoljnijim uslovima na tržištu, uz dodatni paket usluga: besplatna kućna dostava, beskamatni krediti, 15.000 artikala na jednom mjestu, usluge krojača, vodoinstalatera, stolara…., pizerija i ostalo.- istakao je Džemaludin Kahrović, marketing menadžer Uniprometa. Ovo je drugi po redu Sajam koji je Unipromet organizovao početkom graditeljske sezone. Zanimalo nas je kakvi su utisci i je li interes naših građana bio veći nego prošle godine Da, “Prvi kućni sajam u BiH” po drugi put. Nakon izuzetno pozitivnih efekata iz 2008. kod svih uključenih: kupaca, koji su bili izuzetno zadovoljni cijenama, kontaktima i informacijama, naših partnera, koji su zadovoljni količinom distribuiranih roba i nas (Unipromet d.d.) sa prodajnim i promotivnim efektima, nije nam preostalo ništa drugo nego da Sajam ponovo organizujemo. Naravno, sa početkom ove građevinske sezone i interes građana, naših kupaca je bio veliki. - Kahrović je istakao da je tim za promociju, kao kreativni dio kompanije, u komunikaciji sa partnerima Uniprometa došao na ideju o organizovanju “Prvog kućnog sajma u BiH”, prvi put 2008. godine, te da je jedan od njenih ciljeva uspostavljanje prisnije veze među kupcima i ponuđačima. Oko 100-njak partnera Uniprometa ,dobavljača i isto toliko najpoznatijih svjetskih brandova iz oblasti građevinarstva i opreme za dom predstavili su asortiman i sezonske novitete. Građevinska industrija je jedna od najdinamičnijih, česte su promjene proizvoda, u dizajnu i funkcionalisti proizvoda. Unipromet prati sve trendove i trudi se ponuditi ih svojim objektima u Sarajevu, Travniku i Tešnju, i sa asortimanom od 15 000 artikala, a sve za gradnju, kuću, vrt i stan . - Plan za narednu godinu Mi smo u 2009. ušli izuzetno ambiciozno. Pored proširenja asortimana i poboljšanja usluga, našim kupcima nudimo i stanove. Po najpovoljnijim uslovima i najatraktivnijim lokacijama, kao što je objekat u ul.M.Marulića 2 po cijeni od 2.150,00, bez PDV-a.

Džemaludin Kahrović, marketing menadžer Uniprometa, istakao da će Unipromet kao jedan od lidera u trgovini građevinskim materijalima i ubuduće organizovati Prvi kućni sajam,odnosno da će Sajam imati tradicionalni karakter

Tako su govorili…
APSTRAKTNI PROCENTI
„Mnogi guraju ovaj prostor da postane muslimanskom državom, međutim, na sreću, tokom rata ovdje su ljudi izdržali u solidarnosti i patnjama zajedničkog življenja. Na ovim postorima, od ukupnog broja stanovništva koje će živjeti u bosanskoj republici, predviđa se oko pola miliona ljudi koji pripadaju srpskom i hrvatskom korpusu, odnosno, 12,5 posto Srba i oko 12 posto Hrvata. Također, predloženom podjelom Bosne i Hercegovine nisu obuhvaćeni svi narodi pa tako izvan matičnih jedinica, onih u kojima jedan narod ima apsolutnu većinu ostaje čak 36,5 posto Srba, 29,9 posto Muslimana i 29,7 posto Hrvata a to je podatak koji sam za sebe dovoljno govori.“
(Mirko Pejanović, januar 1994.)

Tako je pisala
STRANKA DEMOKRATSKOG PIŠANJA

htjela otići od tamo, to je jedno tako opušteno mjesto, tako mirno i prekrasno”.
(Dayana Mendoza, Miss Universe o posjeti zatvoru Gvantanamo)

GODINE NISU BITNE ...

“Ne znam niti me to interesuje. Možda to zvuči nekome čudno ili smiješno, ali ja se ne opterećujem oko tih sitnica.”
(Kemal Malovčić o godištu svoje supruge, Express)

REIS SAVJETUJE IMAME

“ Molim vas da kao imami budete principijelni, hrabri, pravedni, i kažete ono što treba da se kaže ma ko bio u džamiji. Međutim, nemojte spominjati ničija imena, političke stranke i ni za koga nemojte navijati s minbera. Mi moramo povezivati ljude i političare koji su se u posljednje vrijeme jako udaljili. Ali, to ne znači da vi ne možete imati svoje stavove, ako vas neko upita o nekim političkim pitanjima.”
(Mustafa ef.Cerić, reisu-l-ulema, Dnevni avaz)

“Ni bankama nije drago ovo što se dešava sa kamatnim stopama.”

NEKOME MORA BITI DRAGO

„Stranka demokratskog pišanja uz vjetar jučer je na tuzlanskom aerodromu Dubrave održala masovni protestni skup na kojem je u sklopu svoje predizborne kampanje za lokalne izbore, svom brojnom članstvu predstavila svoj statut i program a čelništvo ove stranke oštro je protestvovalo zbog najava Svjetske organizacije za pomoć kod puštanja vjetrova, prema kojima, do kraja ove godine neće biti bura i košava. Potpun ugođaj, naime, ovom skupu pokvario je slab vjetar, tako da su učesnici zapišavali jedan drugog, dok čelništvo stranke već razmišlja o promjeni imena stranke u Stranku demokratskog pišanja u krug.“
(septembar 1997.)

I GUZICA JE IZ RAJA IZAŠLA

(Michael Mueller, generalni direktor Raiffeisen banke, Oslobođenje)

„Nezavisno udruženje profesionalnih guzičara poziva građane Bosne i Hercegovine da odaju dužno poštovanje ovom, ne samo fizički, centralnom dijelu ljudskog tijela. Kako i među guzičarima postoje različite opcije – od liberalnih, preko građanskih pa sve do nacionalističkih – još uvijek nije određen datum koji će se slaviti kao „ Dan guzičara“, ali možda je to i bolje, jer ovako je svaki dan – guzičarski. Ne zaboravite – sve je

u guzicama ! Čitav život ih ili šutaš ili se u njih uvlačiš.“
(septembar 1997.)

POTREBNI POLICAJCI

„Hitno tražim jeno tri stotine policajaca za formiranje najnovije srpske policije. Uslovi: da dobro čuju, da su lojalni, da nisu stariji od mene, i da su Srbi na kraju krajeva. Sve ozbiljne prijave slati na adresu lejdi bi (što ne bi) Plavšić, ulica Odgođenog Radovanovog radovanja, br.4S, Banja Luka.
(septembar 1997.)

a, davna vremena

1992-1995
MILOŠEVIĆ, ONAJ ISTI
„Vremenska podudarnost posjete eksperata kontakt-grupe Beogradu sa udbaškom aferom koju je objelodanio »Njujork tajms«, navela je neke analitičare da zaključe kako bi odgovor na to pitanje mogao biti potvrdan. Glavni izvor ove priče je Čedomir Mihailović, bivši uticajni funkcioner SDB, koji je u oktobru prošle godine pobjegao na Zapad. Mihailović je sa sobom uspio prenijeti dokumente o umješanosti ove službe u etničko čišćenje u Bosni, predavši ih Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije. Originali su, navodno, misteriozno nestali u samom Hagu, ali Mihailovićevo svjedočenje u najtiražnijem američkom dnevniku teško kompromituje Slobodana Miloševića. Navodni nestanak ovih dokumenata u labirintima holandskih tajnih službi jedan američki funkcioner objašnjava time što nekome na Zapadu ne odgovara da se tim papirima maše u javnosti.“
(Oslobođenje, april 1995.)
45

lukama koje je sam donio, nekakvom skom i etničkom zemljom Hrvata«. pu brigom za ljude, a da u svemu ne vidi Sudeći po skandiranju na košarkaškoj utakmici u Zadru, tv-gledaocu su ni trun vlastite krivice.” (Naši Dani, april 1988.) je jasno koliko je Tuđman omiljen ne. od Hrvata. Šta fali? Svaki narod želi ije da ima najveće sinove. Pomislite kood OSLONAC ZA liki su sinovi bili Staljin, Hitler, Čaali KLACKALICU ušesku itd. Dobro, fino je imati siehi “Bosni i Hercegovini je izgleda, su- nove, ali što tako stare ljude odabrati iše đeno da bude podmetač za klackalicu za djecu!? To nikoga ne iritira, ali irive- zvanu srpsko-hrvatski nacionalizam. tira mlitavost i nesposobnost bosanto- Povjesničar Franjo Tuđman, »najve- skohercegovačkog rukovodstva da Jo- ći hrvatski sin«, (što može samo da se odupre vršljanju hadezeovaca po ava isprovocira još višeg Franju Arapo- Hercegovini.” od- vića, već je BiH proglasio »historij(Naši Dani, april 1990.)

BUSINESS

Banke - krediti

Kao kontrargument tvrdnjama da se u normalnom svijetu, pa čak i u susjedstvu, dešavaju pozitivni pomaci, naši banka
46
www.startbih.info

BUSINESS

neimaštine i nepovjerenja
Argumentacije u raspravi bankara i preostalog svijeta na kraju vode do zaključka da nam se crno piše. Privreda koja je tek počela davati znake života gubi “kisik“, banke drastično smanjuju aktivnosti, prihodi i plaće padaju, nezaposlenost raste, a dugovi svih vrsta, kao zla sudbina, ostaju. I rastu, često i uz zateznu kamatu
PIŠE:

ZATVOREN KRUG
Jasmin Maričić

Avaz – UniCredit bank
Start BiH iz krugova bliskih Dnevnom avazu doznaje da od strane UniCredit Bank, do 17. aprila, nisu dobili nikakvo obavještenje o povećanju kamatnih stopa na postojeće kredite, koje članice ove kompanije redovno otplaćuju, a koji su, uglavnom, ugovoreni sa klauzulom o fiksnoj kamatnoj stopi. Kako nam je rečeno, Avaz u toj banci ima i značajna oročena sredstva. U Avazu naglašavaju da je oštar ton u tekstovima koji su kritikovali posljednje poteze UniCredit banke

Euribor gore, euribor dolje, sasvim svejedno, kamate u BiH rastu i rašće i dalje. Krug nepovjerenja i neimaštine s obje strane šaltera je zatvoren, pa slijede vremena mukotrpnih vraćanja kredita uzetih u stara dobra vremena, koja, dok smo ih živjeli i preživljavali, baš i nisu tako izgledala, kao i odbijenica zahtjeva i molbi za nova zaduženja.

Kamatni račun bez krčmara
posljedica brojnih negativnih reakcija pristiglih od čitalaca, ali i od oko 150 novinara ove kuće koji su za UniCredit kreditno vezani kao fizička lica. Također, doznajemo, da se u Avazu, ukoliko se situacija ne izmijeni, ozbiljno razmišlja i o prekidu poslovnih odnosa s ovom bankom i sklapanja novih aranžmana. Kao potencijani partneri pominju se ABS i Union banka. S druge strane, u UniCredit banci su iznenađeni silinom i neragumentiranošću kritika koje sa svih strana stižu na njihov račun. Kažu da neće odustati od reakcije na sve optužbe, ali da su oprezni u komunikaciji s javnošću jer se njihove izjave i obavještenja u medijima izvrću, da se njima manipulira. Nije im jasno zašto su samo oni na udaru, kada i ostale banke povlače iste ili slične poteze. Iz UniCreditbank d.d. 31. marta u javnost je otišlo saopćenje koje prenosimo u cijelosti: Promjena kamatnih stopa na kredite fizičkih osoba u otplati Slijedom promjena na financijskim tržištima u proteklih godinu dana, koje su rezultirale oskudnom ponudom financijskih sredstava, došlo je do rasta cijene financijskih sredstava, odnosno povećanja kamatnih stopa (banke danas plaćaju više kamatne stope na izvore sredstava nego što su ih plaćale proteklih godina). Više kamatne stope banke plaćaju na štednju građana i depozite pravnih osoba u državi. UniCredit Bank jedina je od značajnijih banaka na bh. tržištu koja sve do sada nije prilagođavala kamatne stope kredita u otplati aktualnim tržišnim uvjetima. Činjenica da UniCredit Bank povećava kamatne stope na kredite u otplati nekoliko mjeseci nakon glavnih konkurenata - stavlja naše klijente, koji koriste kreditne proizvode, u povoljniju poziciju u odnosu na klijente konkurentskih banaka. Nakon povećanja kamatnih stopa na kredite u otplati, iste su kod UniCredit Bank i dalje povoljnije od trenutno važećih tržišnih kamatnih stopa na kredite. Ovom odlukom, UniCredit Bank omogućava sigurne prihode po tržišnim uvjetima svojim klijentima štedišama iz čijih su izvora financirani krediti te općenito dugoročnu stabilnost i likvidnost Banke, što je u interesu svih njenih klijenata.

Na adrese su nam počele stizati obavijesti, pune patetičnih tvrdnji da je učinjeno sve, ali da dalje ovako ne može - Vaš mjesečni anuitet od tada i tada je veći za toliko i toliko

Vaš anuitet odsad je veći za... Podatak da je rast plasmana kredita komercijalnih banaka u bh. privredu u posljednjem kvartalu nekoliko pu-

ta umanjen, a da je onaj koji je odobren stanovništvu od septembra prošle do kraja februara ove godine manji za čitavih 160 miliona KM u odnosu na isti period godinu dana ranije, jasno govori kakvi su odnosi u ovom finansijskom segmentu na sceni. Banke bivaju optužene da nemaju osjećaja (zar i to postoji u bankarstvu?) za tegobe koje su nas snašle, uprkos najavama naših čelnika da će nas kriza zaobići, da su u službi stranih lobija zainteresovanih samo za profit, jednom riječju, da njima upravlja pohlepa, koja

je umalo došla glave cjelokupnom svjetskom gospodarstvu. U prilog tim optužbama idu nelogična i nedosljedna obrazloženja povučenih poteza koja stižu iz bankarskog tabora. Dok je euribor (Euro Interbank Offer Rate) dramatično rastao (kada je formiran 1999. godine kao međubankarska kamatna stopa 40-ak velikih banka euro regije iznosio je 3,23 na godišnjem nivou, da bi u oktobru 2008. godine dostigao vrtoglavih 5,50 procenta), počele su rasti kamatne stope, čak i retroaktivno, na

bankari hladno izvlače bh. državno uređenje, političku neslogu, razjedinjenost tržišta, trgovinski deficit sa svijetom...
47

BUSINESS

BUSINESS

Nova Centrala Raiffeisen banke BiH

Herbert Stepic, direktor Raiffeisen International, i Nedžad Koldžo, načelnik Općine Novo Sarajevo, 16. aprila svečano su otvorili A zgradu nove Centrale Raiffeisen banke u BiH, koja se nalazi uz sarajevsko popularno Vilsonovo šetalište. U objekat sa 11.000 metara kvadratnih poslovnog prostora, ispod kojeg je garaža sa 150 parking mjesta, uloženo oko 50 miliona KM. Svečanosti otvaranja, pored brojnih poslovnih partnera, predstavnika vlasti i diplomatskog kora, prisustvovao je i visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko. Glavni izvođač radova zgrade Centrale Raiffeisen banke bila je sarajevska tvrtka Unioninvest, koja bi za godinu dana trebala dovršiti i objekat B koji će imati 2.500 metara kvadratnih upotrebljivog prostora, a koštat će dodatnih 30 miliona KM.

Bh. krediti u ciframa
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), stanje ukupnih kredita koje su komercijalne banke u BiH plasirale domaćim sektorima na kraju 2008. godine iznosi 14,5 milijardi KM i manje je u odnosu na stanje na kraju novembra 2008. godine za oko 60 miliona KM. Posmatrano po ročnoj strukturu ukupnih kredita, kratkoročni krediti (krediti do jedne godine) iznose 3,7 milijardi KM ili 25,5 posto, dok su dugoročni krediti (krediti preko jedne godine) 10,8 milijardi KM ili 74,5 posto. Valutna struktura ukupnih kredita na kraju 2008. godine je bila sljedeća: krediti plasirani u domaćoj valuti 13,1 milijardi KM ili 90,3 posto (važno je napomenuti da se 70 posto od ovih kredita odnosi na kredite sa valutnom klauzulom), a preostalih 1,4 milijarde KM ili 9,7 posto su krediti u Euro i ostalim stranim valutama. Posmatrano po sektorima u ukupnim kreditima na kraju 2008. godine, najveće učešće imaju sektor stanovništva i sektor privatnih preduzeća sa istim iznosima od po 6,7 milijardi KM, odnosno sa po 46,2 posto, dok su krediti ostalim sektorima (javnim preuzećima, sektoru generalne vlade, nebankarskim finansijskim institucijama, neprofitnim institucijama i ostalim) 1,1 milijardu KM ili 7,6 posto.

Smanjeni prohodi porodice Obama

Pad plasmana na 14,5 milijardi KM
Posmatrano na godišnjem nivou, ukupni krediti su veći u odnosu na kraj 2007. godine za 2,6 milijardi KM ili 21,7 posto. Februarski podaci za 2009. godinu ukazuju na to da je stanje ukupnih kredita ostalo na nivou iz decembra 2008. godine, dakle 14,5 milijardi KM. Ukupna zaduženost po stanovniku u BiH na kraju 2008. godine je bila u prosjeku 1.700 KM, na kraju 2007. godine 1.480 KM, a na kraju 2006. godine 1.140 KM. Analiza koju je provela CBBiH pokazala je da najveći dio kredita otpada na nenamjenske potrošačke kredite, potom na stambene kredite stanovništvu, na kredite za privatno poduzetništvo, na kredite po kartičnom poslovanju, te na kupovinu automobila. Početkom ove godine zabilježeno je smanjenje kreditiranja. Podaci pokazuju da je godišnji kreditni rast u februaru ove godine 17 posto i znatno je manji u odnosu na isti period prošle godine kada je bio 29 posto. Kamatne stope na kredite stanovništvu uglavnom su nastavile trend rasta koji je počeo u oktobru 2008. godine. Kamatne stope na dugoročne kredite dostigle su iznos od 10,72 posto, što je za 0,70 posto više nego u decembru 2008. godine, a za 1,9 posto nego godinu dana

Američki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle prošle godine su zaradili 2,7 mliona dolara, od kojih su za poreze izdvojili nešto manje od trećine te sume. Uprkos činjenici da su u 2008. godini postali prva američka porodica, njihov prihod je značajno umanjen u odnosu na godinu ranije kada su porodični budžet ojačali za 4,2 miliona dolara. Obje godine najviše novca je stiglo od prodaje besteselera Snovi moga oca (Dreams of My Father) i Odvažnost nade (The Audacity of Hope). Od svojih redovnih zanimanja zaradili su mnogo manje: Barack kao senator u Ilinoisu 139.204 dolara, a Michelle u bolnici Univerziteta Čikago 62.709 dolara.

Željezničari „volonteri“

Uprkos tvrdnji šefa Vlade FBiH Nedžada Brankovića da većim bh. entitetom šparta najbolja regionalna željeznica, situacija u ovoj državnoj kompaniji daleko je od sjajne. Zaposleni, koji u 2009. godini nisu primili ni marke, pripremaju seriju štrajkova, koje će voditi nakon dugo vremena usaglašeni željezničarski sindikat. Kako saznajemo, protiv protesta nije ni rukovodeći kadar, koji je, također, skoro zaboravio kako izgleda koverat s platom.
48

ranije. Kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu iznose 10,43 posto i povećane su za oko 0,55 posto u odnosu na decembar 2008. godine kada su iznosile 9,88 posto. Kamatne stope na kredite preduzećima su ostale na približno istom nivou u odnosu na decembar 2008. godine. Kamatne stope na dugoročne kredite preduzećima iznose 8,18 posto i zabilježile su neznatno smanjenje, dok su na

kratkoročne kredite praktično stabilne i iznose 7,46 posto. Kada je u pitanju vanjski dug, može se reći da se BiH smatra umjereno zaduženom zemljom. Njen vanjski dug iznosi oko četiri milijarde KM, a ukupan dug, uključujući i privatni sektor, oko 13 milijardi KM. Do sada nije bilo problema sa vraćanjem vanjskog duga. (Podaci Službe za odnose sa javnošću CB BiH)
www.startbih.info

BUSINESS

već odobrena zaduženja. Na adre- jima a odnose se na domaće depose su nam počele stizati obavije- zite i štednju. Bankarske marže se, sti, pune patetičnih tvrdnji da je naravno, nikada ne spominju. Spoučinjeno sve, ali da dalje ovako ne minje se nemoćna privreda, neramože - Vaš mjesečni anuitet od ta- zumno zaduživanje stanovništva i da i tada je veći za toliko i toliko. ističe tričava dobit od 83 miliona Klauzula o promjenjivoj kamatnoj KM koju je 30-ak bh. komercijalstopi, koju smo, nadajući se da će nih banaka ostvarilo u prošloj goi nas sunce niskih kamata obasja- dini, a koja predstavlja samo 52 poti, potpisali bez razmišljanja, obi- sto dobiti iz 2007. godine. ja nam se o glavu. Opravdanje za Kao kontrargument tvrdnjama da nepopularne, ali se u normalnom neizbježne poteU sjeni, tiho, po svijetu, pa čak i ze, naravno, bio državi nam, par- u susjedstvu, deje euribor. don, po entitetima, po- šavaju pozitivMeđutim, kada se ni pomaci, naši njegova vrijednost novo krstare delegacije bankari hladno prošle jeseni počela MMF-a, spremne da nas izvlače bh. drstrmoglavo obruša- vrate na pravi put, uz žavno uređenje, vati do aktuelnih dobro poznati stand-by političku neslo(na dan 14. aprila) aranžman gu, razjedinjenost 1,774 postotaka, tržišta, trgovinnašim bankarima euribor prestaje ski deficit sa svijetom... Bar njih biti bitan poslovni faktor. Sada se ne manjka. krivci za visoke stope pronalaze u skupom i siromašnom ino-tržištu Dugovi kao zla sudbina kapitala, niskom kreditnom rejtin- Naravno, istine u njihovim riječigu BiH, svjetskoj krizi, pasivnim ma ima, kao što je ima i u onima s kamatnim stopama, onim koje su druge strane, koja upire prstom u gromoglasno reklamirane u medi- sjajna tek izgrađena zdanja, plaće u

Krše li banke zakon?
Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH analizira zakonitost podizanja kamata na ranije odobrene kredite i ukoliko se potvrde dosadašnje sumnje inspekcije da banke time krše zakon, biće im izrečene kazne i zatraženo vraćanje kamatnih stopa - rekao Ibrahim Tirak, direktor ove institucije. Tražimo od banaka ugovore kako bismo analizirali usklađenost sa Zakonom o zaštiti potrošača i o obligacionim odnosima, a do ponedjeljka ćemo dati mišljenje. Prema onome što smo do sada vidjeli, ugovori nisu u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača i banke nisu imale pravo dići izreći im kazne i tražiti vraćakamate na postojeće kredite. nje kamatnih stopa na raniji Ako to definitivno potvrdimo, nivo - kazao je Tirak. ići ćemo u kontrolu banaka, (E-Kapija)

sektoru, nerealno visoku dobit, parazitsko-ziheraško ponašenje... Obje argumentacije na kraju vode do zaključka da nam se crno piše. Privreda koja tek počela davati znake života gubi kisik, banke drastično smanjuju aktivnosti, prihodi i plaće padaju, nezaposlenost raste, a dugovi svih vrsta, kao zla sudbina, ostaju i rastu, često i uz zateznu kamatu. Kako ih vraćati, to samo dragi Bog zna. Privreda spas vidi u EU, u sredstvima tamošnjih razvojnih banaka i predpristupnih fondova, koja

jesu realna, ali do kojih treba znati doći. A građani? Biće po onoj snađi se kako znaš, neko na hljebu i luku do oporavka naše i svjetske ekonomije, a neko kao da se ništa nije ni poremetilo. A u sjeni, tiho, po državi nam, pardon, po entitetima, ponovo krstare delegacije MMF-a, spremne da nas vrate na pravi put, uz dobro poznati stand-by aranžman. A stariji dobro znaju o kakvim restriktivnim uslovima je riječ. Vječna recesija, u najmanju ruku stabilizacija. 

49

ZAKON

Zakon o zaštiti životinja

Parlament zabranio kućn

Znači, egzotična životinja jest tigar i puma, ali i također svaka ona životinja koja nije autohtona na po
50
www.startbih.info

ZAKON

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 26. februara Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja. Novim Zakonom ne samo da bismo mogli postati jedina zemlja u svijetu koja zabranjuje kućne ljubimce, nego dovodimo u pitanje i opstanak trgovina koje se bave prodajom kućnih ljubimaca
govori član 8. istog Zakona u kojem je zabranjena prodaja egzotičNakon što su delegati u Parlamen- nih životinja, kao i prodaja pasa i tarnoj skupštini BiH, a na prijed- mačaka u prodavnicama za kućne log Ureda za veteljubimce. Parlamentarci Arman Akšarinarstvo, usvojili Zakon o zaštiti i mović očito nisu dovolj- mović, vlasnik dobrobiti životi- no upoznati sa ovom Zoo centra u Sanja, naša javnost problematikom jer niti rajevu, upozoponovo je ostala rava da, prema šokirana. Zakon na jednom mjestu nije ovoj legislativi, ne samo da zabra- precizirano šta su to eg- njemu preostanjuje kućne lju- zotične životinje je jedino prodabimce, on je čak ja domaće ptice, onemogućio rad svim trgovinama a to je vrabac. koje se bave prodajom kućnih lju- - Parlamentarci očito nisu dobimaca. Da je Zakon pun kontra- voljno upoznati sa ovom prodiktornosti i uveliko nedorečen, blematikom jer niti na jednom
PIŠE:

Murisa Dučanović

ućne ljubimce

CITES – međunarodna konvencija o trgovini životinjama
U CITESU postoje tri klasifikacije. CITES jedan su životinje kojih nema ili ih ima jako malo, a sama trgovina dozvoljena je uz papire, tako da svaka životinja u ovoj klasifikaciji mora biti pod kontrolom države. Iz ove grupe ne smiju se prodavati komercijalno F1 i F2 generacija, a to znači mladunčad iz prve i druge generacije. Prema CITESU dva dozvoljena je trgovina životinjama iz zatočeništva, bez ika-

kvih problema i one mogu da idu u komercijalnu prodaju, naravno uz popratni akt, kao i praćenje te životinje. CITES tri dozvoljava uvoz

divljih životinja koje nisu ugrožene, ali koje se mogu kupovati u zemljama potpisnicima ove liste, u posebnim okolnostima.

a na području BiH i Evrope, u šta spadaju papagaji, hrčci, zamorci, patuljasti kunići, akvarijske ribice...
51

ZAKON

Akšamović: Meni jedino preostaje da prodajem vrapce

mjestu nije precizirano šta su to egzotične životinje. Znači, egzotična životinja jest tigar i puma, ali i također svaka ona životinja koja nije autohtona na području BiH i Evrope, u šta spadaju papagaji, hrčci, zamorci, patuljasti kunići, akvarijske ribice, terarijske životinje, gušteri, tarantule, zmije, iguane, znači, sve ono što zahtijeva posebnu temperaturu i posebne uvjete držanja - objašnjava Arman. On tvrdi da je u Evropi kućni ljubimac svaka životinja koja služi za druženje sa čovjekom. Prema njegovim riječima, napravljena je greška u terminologiji, jer nije precizirano koje su to egzotične, domaće i divlje životinje. Dodaje da u Zoo centru ne misli prodavati lavove, anakonde i pume, već akvarijske ribice, hrčke, koji spadaju u kategoriju egzotičnih životinja. Kao vlasnik i trgovac ističe kako nema apsolutno ništa protiv Zakona, osim u ovim odredbama koje se tiču njegove djelatnosti, jer ovo je jedan od zakona koje naša zemlja u Mapi puta ka evropskim integracijama mora regulirati.
52

- Jako je bitno da ja nisam bude još konfuznija, Zakon Reprotiv ovog zakona, ali on je, publike Srpske uveliko se razlikune po mom mišljenju nego po je od državnog zakona, njime su mišljenju mnogih pravnika ko- dozvoljene stvari zabranjene drje sam konsultovao, mojoj dje- žavnim zakonom. Naš sagovorlatnosti bukvalno onemogućio nik kaže kako je već razgovarao opstanak - ističe Akšamović, sa predlagačem zakona - Uredom napominjući kako je sad ovaj za veterinarstvo, a oni su mu obezakon totalno kontradiktoran ćali podzakonskim aktima regukrovnom zakonu i konvenciji ko- lirati ove stvari. ju je BiH u januaru ove godine Međutim, o nedorečenosti zapotpisala među kona svjedoči i posljednjim zeKanton Sarajevo činjenica što je mljama. Radi se odvaja 800.000 njime zabranjeo CITES među- KM za ubijanje pasa lu- no hraniti drunarodnoj konvenge životinje živociji koja regulira talica, gdje smo mi na tinjama, a čime trgovinu zaštiće- crnoj listi u Evropi narušavamo zanim vrstama. kon prirode, te ugrožavamo druge vrste. Ubijanje životinja - U zakonu stoji da se životinja Ovaj zakon je, pojašnjava Ar- može ubiti mehaničkim putem, man, trebao da bude naslonjen šta god to značilo, zatim plinom na CITES zakon, a sad se desi- ili strujom. A meni zabranjuju lo obrnuto, da će se CITES mo- da hranim zmije miševima. U rati prilagođavati ovom zakonu. svakom normalnom zakonu ima Kako će se prilagoditi nije sigu- zarez, pa se kaže, isključivo ako ran jer, prema njegovom mišlje- ta životinja ovisi o takvom nanju, CITES ne zabranjuje trgovi- činu ishrane jer onda ugrožavanu ugroženim životinjama, već je mo zmije i druge životinje kao samo drži pod kontrolom - da se npr. terarijske životinje koje se zna da su životinje čipovane, pr- hrane živim životinjama (crvistenovane i takve stvari. Da stvar ma, cvrčciuma skakavcima itd.)

– napominje Arman dalje ukazujući na član 4 (zaštita životinja pri držanju), kojim je zabranjeno davati životinje kao nagrade u igrama na sreću. Nedavno je, priča Arman, imao emisiju na televiziji kojom je educirao djecu o životinjama, a kao nagradu, uz odobrenje roditelja, djeca su dobijala neku životinju na poklon. Međutim, da sve nije crno govori zakon protiv šinteraja prema kojem šinteri više ne mogu ubijati pse, nego su općine i kantoni dužni obezbijediti smještaj za lutalice. - Kanton Sarajevo odvaja 800.000 KM za ubijanje pasa lutalica, gdje smo mi na crnoj listi u Evropi – kaže Akšamović, dodajući kako niko nije učestvovao u javnoj raspravi kada se donosio zakon, niti zoološki vrt, niti trgovci, niti lovci, pa čak ni poljoprivredni fakultet koji jedini ima predmet kućni ljubimci. Na kraju se desilo brkanje pojmova, koje sad podzakonskim aktima treba popraviti. - Ukoliko su bili neupućeni, mogli su kao susjedne zemlje jednostavno prepisati njemački zakon ili zakon neke druge države –zaključuje Arman.
www.startbih.info

STVARNOST

Bljuvač Sada kada su prošli zemljotresi Sarajevo se može napokon opustiti i nastaviti živjeti svojim tempom. Onim sporim, orijentalnim (mravljim) hodom u budućnost šarene tranzicije. Ovo je grad koji se opire geometriji, jer se u određenom momentu počeo penjati uz brda i planine koji ga okružuju, pa su tako nastala naselja koja kao da vise u zraku pod neobičnim uglovima. Tim mahalama kum je mogao biti Chagall sa svojim antigravitacijskim ljudima i građevinama. Ali, ko zna ko i šta bi moglo biti uporedivo sa umovima njegovih stanovnika. Možda neki kolektivni um što je izrodio ideju sarajevskog duha, ili je to samo splet okolnosti da je jedna posebnost ulice i grada postala vrhunaravni amblem kojeg će razoriti granate. Bilo da se radi o

Bljuvač na grad
PIŠE:

koja je čamila u mutnoj vodi Miljacke. Taman kada sam htio proći pored kombija u kojem su, zasićena umjetnošću, zijevala trojica ljudi zadužena za muziku, laptop i agregat koji je pogonio Bljuvača, umalo nisam slomio vrat, jer mi je noga propala u pijesak tamo gdje sam očekivao barem slomljenu kamenu ploču. Tu je bila rupa veličine nekoliko kvadrata, a lijevo Bljuvač govana, čija vrijednost prevazilazi novac koji bi bio dovoljan za obnovu pješačke zone od Čobanija mosta do grčke ambasade. Ne treba zaboraviti: bitna je umjetnost, kome treba infrastruktura kada možemo živjeti nošeni snagom umjetničkih vizija od govana. Kao što mi nije jasna svrha ovog performansa, još manje su mi jasnije zastave od providnog najlona na električnim stubovima

Tri lica traže pisca

nekoliko stotina hiljada maraka koje je inkasirao autor spomenika. O mrtvima, kako i priliči, sve najbolje: suze, molitve, politički govori i apstraktni zeleni spomenici teški stotine hiljada maraka.

Faruk Šehić

To je grad Pješačka staza na Vilsonovom šetalištu se obnavlja, pa umjesto nekadašnjeg asfalta sada se ugrađuju granit i nove klupe od drveta sa metalnim dodacima kao spoj starog i novo doba. Klupe će izdržati neko vrijeme, prije nego ih razlupaju dokoni huligani sluđeni lošom drogom i najjeftinijim pivom u flašama od 2 litra. Sve što bude taknuto uličnim bijesom završiće u rijeci Miljacki. U njoj se sunčaju čiste i lijepe patke, dok ljudi šetaju sebe i svoje pse. Miljacka skoro da dobija zelenkastu boju

njegovoj multikulturalnosti ili nadrealizmu (kao najunosnijim izvoznim proizvodima duha), pobjedničkim idejama prošlog vremena koje su izgubljene nakon što su granate prestale sipati sa neba. Jer su se ljudi, nakon završetka slavlja i euforije zbog nadolazećeg mira, okrenuli svakodnevnom preživljavanju gdje se atributi duha gube kao guske u magli. Onda nastaje vakuum ideja i haos tipičan za postratno društvo, jer je samo u takvom društvu moguće da raznorazni bjelosvjetski umjetnici koriste Sarajevo kao poligon za ostvarivanje svojih ambicija. Bljuvač fekalija iz Miljacke, koji je trenutno smješten odmah preko puta Akademije likovnih umjetnosti, samo je jedan od takvih artističkih akcija, u gradu u kojem je imalo marljivija umjetnička budala morala posijati neki svoj kip ili instalaciju. Što je dokaz koliko umjetnik može biti lešinar kada ratom napaćeni grad koristi kao vlastiti marketinški trik. Ovu osobinu imaju, nadasve, i domaći umjetnici rasuti kao biseri širom svijeta.

Muslimanka Dok sam prolazio pored Bljuvača govana, snagom elektromotora raspršenih do atomskog reda veličina, što im nije umanjilo kakvoću mirisa, morao sam ići na kant uz zid zgrade Ministarstva za kulturu. Zaobilazeći u širokom luku zvučno-svjetlosno-kinetičku instalaciju

duž Obale. Možda su te zastave samo okviri kroz koje trebamo vidjeti grad u njegovom svakodnevnom vibriranju – izvršivši time deautomatizaciju perceptivnih moći. Ili je neka vrsta buđenja ekoloških svijesti građana koji su u dugačkim redovima čekali na otvorenje nove robne kuće, u narodu popularno nazvane Muslimanka. Sarajevo je muzej statua, kamenja, i kabastih predmeta koji su nasumično nabacani po njegovim zelenim površinama, to su kiparska pregnuća, počev od multikulturalnog čovjeka do onog betonskog diska sa biciklom ispred Vojne bolnice, koji, zajedno, čine haotičnu metaforu gradskoga duha. Robna kuća Muslimanka je nastala na mjestu gdje je nekad stajala Sarajka. Ona je vremenom postala ruglo središnjeg dijela grada, odbačena i opustošena, arhitektonski nelijepa, umrla u tranziciji kao i centralni motiv jugoslavenskog komunizma, bratstvo i jedinstvo, koje je završilo u probušenim lobanjama na dnu masovnih grobnica. Preko puta Muslimanke izgrađen je spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Spomenik je apstraktne prirode, urađen od stakla, što je ovalnim figurama dalo nijansu zelene boje. O estetskim dometima spomenika još uvijek se lome koplja, pogotovo na internetu, novousvojenom slobodarskom mediju. Ali se u sedmičnoj štampi spominje i cifra od

Grad liči na šumu koja obrasta doline i uzvišenja. Ili na minerale koji svijetle noću iscrtavajući njegove vidljive granice. Tada je sasvim moguće izgubiti se u njemu kao u laganom snu

bistreći se nakon otapanja snijega i proljetnih kiša. Nakon svake kaskade u povratnom efektu vodene mase, lopte svih veličina i boja se koprcaju pokušavajući pobjeći vodenoj sili, kako bi nesputano zaplovile rijekom Bosnom u Crno more. Najveća koncentracija lopti i plastičnih flaša nalazi se ispod kaskade mosta Suade Dilberović i Olge Sučić. Trebalo bi komunalcima nabaviti male čamce kojima bi skupljali plastiku sa vodene površine, jer ovdašnji čovjek zamišlja rijeku kao neuništiv i vječan oblik mašine za reciklažu plastike, gvožđa ili najlonskih kesa. Tako mu je uvriježeno u mozgu već generacijama, pa obale srednjobosanskih rijeka, na granama drveća, imaju besmrtne ukrase najlonskih zastava. Takav odnos prema vodi dolazi iz obijesti, neznanja i straha od vode. Mržnja prema vodi je vidljiva u svakom gradu koji je pobjegao od svoje rijeke. Tu mržnju ćete prepoznati po količini smeća u rijeci i na njenim obalama. Kada gledam grad kroz prozor sa sedmog sprata, bilo danju ili noću, ne mogu se oteti utisku kako njegova nehajna, razbacana arhitektura po zelenim brdima podražava spretnost i prilagodljivost biljnog svijeta. Grad liči na šumu koja obrasta doline i uzvišenja. Ili na minerale koji svijetle noću iscrtavajući njegove vidljive granice. Tada je sasvim moguće izgubiti se u njemu kao u laganom snu. 
53

PITANJA

Dženat Dreković

Svaki jeftin aparat je dobar aparat. Nije bitno sredstvo nego čovjek. Tebi nije
54
www.startbih.info

PITANJA

Moj objektiv voli
Fotograf Dženat Dreković nedavno je, zajedno sa Adnandom Jasikom, osvojio nagradu za najbolji poster Sarajeva u konkurenciji od 110 radova. Posterom dominira izvanredna Drekovićeva fotografija koja je, kako autor kaže, nastala slučajno, u šetnji gradom. Ovaj vrsni fotograf svoje najbolje fotografije i radi u šetnji, u bliskom kontaktu s ljudima, zbog čega prezire teleobjektive i glomazne aparate. Završio je Akademiju lepih umetnosti u Beogradu, imao je nekoliko samostalnih i grupnih izložbi, a u razgovoru za Start otkriva da ćemo do kraja godine moći uživati u njegovoj izložbi pod nazivom Fotograf i ja
RAZGOVARAO: FOTO:

ISTINITA LICA
Selvedin Avdić

se saosjeća s drugim.
Prvi aparat?

ćeš pisati perom.

Dženat Derković

ne mogu definisati ni sebe. Ne volim ni konstatacije tipa ovo je umjetnička fotografija, a ovo nije. Postoji samo univerzalan pojam, a to je fotografija. - Poezija. Sviđa mi se kratka forma, da se sa malo riječi nešto opiše, ne samo vlastito stanje duha, nego da

1 - Ne definišem fotografiju, jer

Definiši fotografiju.

2 Šta je presudilo da se posvetiš fotografiji?

radim ono što sam radio s hemika- Ozbiljan pri- lijama i filterima kada sam ručno neki 4 Znaš lia jefOzbiljan pristup stup umjetnosti. izrađivao fotografije. dobar tin aparat koji se umjetnosti. To je To je pristup ka- 8 Do koje mjere može photosmože kupiti kod pristup kakav dijete ima kav dijete ima pre- ruku? hop imitirati majstorsku nas i s kojim se ma roditelju. mogu uraditi kva- prema roditelju - Nisam fetišista, photoshop je 6 Žališ li za vid toga. Koristim ga iz najnužnilitetne vremefotografije? nom prije digitalne fotografije? jih potreba. - Svaki jeftin aparat je dobar apaKojim fotografima se diviš? rat. Nije bitno sredstvo nego čo- - Nimalo. Ja sam jedva dočekao ovo 9 - Robert Duistneau, francuski digitalno doba. Ono omogućava da vjek. Tebi nije bitno da li ćeš napifotograf koji je obilježio simbolizam. sati tekst na mašini, kompjuteru ili izraziš sebe sa malo novca.

3 - Asahi Pentax.

5

Najvažnije što si naučio na studiju fotografije?

koristiš photoshop? 7 Kolikopreviše. U photoshopu - Ne

i nije bitno da li ćeš napisati tekst na mašini, kompjuteru ili ćeš pisati perom
55

PITANJA

Nije išao dalje od Pariza i njegova životna preokupacija su suptilne pojave, bez ikakve dramaturgije. Plaši me kada vidim da u fotografiji ima previše drame, kao što je Wagner imao previše drame u muzici. Tu je i Henry Cartier Bresson, on je rušio stabla, a drugi su ih klesali. - Live. Volim portrete. Susret sa čovjekom mi je najteži, a istovremeno i najiskreniji. Ne kažem da je lako složiti kompoziciju, ali mene to ne zanima previše. Možeš imati nasloženiju kompoziciju, a najprostiji portret u sebi nosi pravu životnu komplikaciju.

10 Koju vrstu fotografije najviše voliš?

11 Kako je nastala fotografija iz nagrađenog rada?
- Slučajno. Ne radim sa ciljem.

12 Da li stalno nosiš aparat sa sobom?

Ne kažem da je lako složiti kompoziciju, ali mene to ne zanima previše. Možeš imati na

- Da, sada sam kupio jedan mali canon. Mali je, kada staviš 200 asa fotografija već puca. Ali meni to nije bitno. Bressonu su rekli da mu jedan portret nije oštar, a on je odgovorio da je oštrina buržoaska karakteristika. Kada se radi komercijalna fotografija to je možda važno, inače mi je nebitno. Kao što nije važno da li je neko napisao stih na salveti.

14 To nisi doživljavao kao deformaciju?
- Nipošto, više kao terapiju. U bolesnom društvu svaki čovjek traži svoju terapiju. Meni je to fotografija. Zato se osjećam loše, kao i svaki bolestan čovjek koji je prestao uzimati terapiju.
fotografiju doživljavaš 15 Kojuvrhunac svog rada? kao

fotografskim okom? uopšteno. Najzadovoljniji sam sa autoritet? - Imao sam tu sposobnost i sada fotografijama koje mi, kada ih prvi - To zaista ne bih mogao. sam je izgubio zbog poslovnog kli- put pogledam, izazovu neko mela19 Koje osobe bi volio fotografirati? šea. Patim zbog toga. nholično stanje.
56

ih fotografira18 Da li bidamogao državnički - Umro bih od dosade kada bih sati tako im daš Gledaš li neprestano oko sebe - Ne mogu izabrati jednu, mogu 13

minologija ima smisla u modnoj Zamolio sam te da uradiš svoj fotografiji. Moj objektiv voli isti- 20 autoportret. Kako ćeš se predstaviti? nita lica. - Sinoć sam ga uradio. Kada ga budeš Da li su naši političari zani17 mljivi kao modeli? vidio, shvatićeš o čemu se radi. angažiran u - Jesu. S njima bih napravio mod21 Stalno sizadatke volišmagazinu. Koje raditi ni editorijal.
više od drugih?

objektivi? 16 Kakva lica volelica, ali ta ter- tome. - Ima takvih

- Nema takvih. Ne razmišljam o

mo odrađivao posao. Trudim se da u sve unesem što više sarkazma.
dušu? 22 Fotografišeš li za svoju To me - Slabo, zaista slabo.

www.startbih.info

PITANJA

i mori...

to. Nosi naslov Fotografija, ali biće to igra slova pa će se moći čitati i kao fotograf i ja. To je i tema izložbe. Veliki su izgledi da izložba bude tokom ljeta, ali nikad se ne zna. Kod mene uvijek ima neke nespremnosti, možda stida, ne znam ni ja. - Ne, tražim dobar film. Filmovi koje sam najviše gledao u životu su Felinijev Amarcord i Nebo nad Berlinom Wima Wendersa. Al’ eto, sad ispade da su to filmovi sa dobrom fotografijom... - Ne. Nekako su mi situacije mirnije na fotografiji. fotografiji
biraš filmove da li tražiš 24 Kada dobrom fotografijom? one s

23 - Možda će jedna biti na lje- - Dokumentarni, ne duži od po- samo zbog tih tehničkih prednosti,

Spremaš li izložbu?

26 Kada bi ga ipak uradio, kakav bi to film bio?

aparatu sanjaš? 29 O- kakvom dobar aparat, ali ne Leica je

25 filmski ožive?

Poželiš li da tvoje fotografije

la sata. To je dovoljno vremena za volim što je mali. Ne volim glomamene. Jer,x. zne aparate, samo plašim narod s njima. Ne volim ni teleobjektive. Kad Umori li te aparat ikada? 27 - Umori, radim fotografievo u torbi imam Najzadovoljniji ju volim biti blimi 10 kila. Šalim se... sam sa fotografi- zu ljudima, da im oni dozvole da Da, umori me, ponekad mi se zai- jama koje mi, kada ih pristupim. To je sta zgadi. Imam prvi put pogledam, iza- pravo upoznavajednog prijatelja, zovu neko melanholič- nje s ljudima. dobrog pjesnika no stanje Kakva je 30 fotografSamira Hanušu, , koji mi je rekao: Drekoviću, dok ti ska scena u BiH? se dobro ne zgadi poezija, ne možeš - U Beogradu imaju foto galeriju. se baviti sa njom. Ovdje se rijetko dogodi neka izložS kojim spravama radiš? 28 - Canon 40 D i dva jeftini- ba. Onda, veliki autori koji dolaze u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, obaja objektiva – fule dosta, al su siro- vezno zaobiđu Sarajevo. To su velitinjska majka. ki nedostaci.

ti najsloženiju kompoziciju, a najprostiji portret u sebi nosi pravu životnu komplikaciju

Sada sam uzeo Bulgakova da čitam na ruskom... Nemam mnogo vremena, ali u nekim intimnim momentima volim čitati Ezru Pounda. Inače, više volim poeziju od proze.

zadnje vrijeme? 31 Šta čitaš usam dobro znao ruski. - Nekada

32 Kakvu muziku slušaš? - Blues i jazz, uglavnom...

- Udžbenik Fotografija od Dragoljuba Kažića. To je dobro da pročitaju početnici. Bio je moj proj fesor. 
57

33 Koju knjigu iz teorije fotografije preporučuješ?

izlog
MUZIKA
DJ Branski Operacija Diskobajagi

KNJIGA
David Mamet, Bambi protiv Godzile

IZLOŽBA
Collegium Artisticum 2009

Ples do žuljeva
Naslušao sam se fundamentalista koji su osporavali vrijednost remiksa pa i dostojanstvo njihovim tvorcima. To je fanatična armija čvrsto ubijeđena da ne postoji ništa vrijedno poštovanja izvan svetog trojstva – gitare, bubnja i basa. (Vrhovni propovjednik ove dogme je Lou Reed koji je na omotu svog New Yorka štampao kako ništa ne može pobijediti tu bazičnu postavku instrumenata. Čudan stav za čovjeka koji je nekada komponirao simfoniju mikrofonije Metal Machine Music. Možda razloge njegovog kreativnog pada i treba tražiti u ovoj religioznoj zaluđenosti.) Nema mnogo prostora pa da zaključujemo – remiksi mogu biti sasvim originalan izraz, injekcija adrenalina posustaloj melodiji. Naravno, ukoliko govorimo o majstorima, a ne o dance praznoglavcima koji su nam dodatno zagorčavali devedesete. Brano Jakubović svoju je kreativnost višestruko potvrdio u okviru benda Dubioza Kolektiv. Ponovo to čini na CD-u Operacija Diskobajagi. Poslije pet mjeseci Djinga, Vjinga, plesa, gužve, dima i rješavanja problema sa električnim instalacijama Caffe bar Opera i Diskobajagi vam donose svoj prvi kompilacijski CD. Na ovom albumu se nalaze pjesme bendova koji predstavljaju okosnicu bosanskohercegovačke muzičke scene, a koje je samo za vaše uši renovirao DJ Branski – navedeno je na omotu kompilacije. Na kompilaciji se nalazi sedam pjesama bendova Skroz, Letu Štuke, Dubioza kolektiv, KZU ole ole & PZU oje oje, Sikter, Starke, Dbau. Neke pjesme doživjele su radikalne promjene pa je, recimo, Paranoja sasvim izgubila svoje motown duvače i južni vetar iruffove, a neke pjesme su tek sada dobile zvuk kakav im uistinu odgovara. Naravno, a to ne bi trebalo čuditi s obzirom na Jakubovićevu karijeru, sve pjesme dobile su dubiozni šarm. Operacija Diskobajagi je izuzetno zabavan CD, idealan za kućne zabave, što mu je i osnovna namjena. Trebamo se nadati da će DJ Branski ispuniti nagoviješteno obećanje o nastavcima. Jako bih volio čuti kako bi renovirao neke pjesme Damira Avdića. Zamislite ljepote – garažni riff uz dub ritam! (s.a.)
58

Štrikanje i seksanje

Stripe up yourself
Velika zajednička godišnja izložba tri strukovna udruženja, Asocijacije arhitekata BiH, Udruženja likovnih umjetnika BiH i Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera, nedavno je održana u sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum. Ova izložba tradicionalno se organizira u povodu 6. aprila, Dana grada Sarajeva. Ove godine, građani su imali priliku vidjeti više od 200 radova koje je potpisalo 180 umjetnika. Stručni žiri AABiH u sastavu Ferhad Mulabegović, Tatjana Neidhardt i Edin Husetić nagradu za ideju dodijelio je Adnanu Pašiću, dok je nagrada za realizaciju i za realizirani enterijer dodijeljena Vedini Babahmetović. Ove godine žiri je odlučio da se ne dodijeli Grand prix iz ove oblasti. Žiri ULUBiH-a, koji su činili Dubravka Pozderac-Lejlić, Sulejman Bosto i Vefik Hadžismajlović, nagradu za crtež dodijelio je Andrijani Mlinarević-Cvetković, Ivani Čavar za klasični crtež, Salim Obralić nagrađen je u sekciji grafike, dok su u sekciji slikarstva nagrade dobili Izet Alečković i Naida Oruč, a u sekciji novi mediji nagrada je pripala Ameli Hadžimejlić. Grand prix Collegium Artisticuma 2009 dodijeljen je Hamzaliji Muhiću za sliku u akriliku i ulju Enterijer. Prema odluci članova žirija ULUPUBiH-a Vefika Hadžismajlovića i Slobodana Samardžića Sama, nagrada za enterijer uručena je Sandi Popovac, za plakat Bojanu Musturu, za kalendar Amri Zulfikarpašić, dok je Almin Zrno osvojio nagradu za fotografiju i rad Par/08, Amila Smajović za tapiseriju, a Aida Glamočak za zidnu dekoraciju. Grand prix pripao je Naidi Begeti za rad Stripe up yourself. Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i sporta KS, a dodjelu Grand Prixa Grad Sarajevo. (e.t.)
www.startbih.info

Kao američka zanimacija, pisanje scenarija je zamijenilo štrikanje. U neku ruku to dvoje je slično – pravila su jednostavna i uključene su ovce – ovako je Richard Weiss opisao scenaristički posao u modernoj filmskoj industriji. David Mamet je još ciničniji u svojoj knjizi Bambi protiv Godzile, otrovan toliko da je komičar Steve Martin nakon čitanja knjige izjavio: - David Mamet je izvanredno talentiran. On je nadareni pisac i posmatrač društva i likova u njemu. Siguran sam da će moći da nađe posao negdje, nekako, samo ne više na filmu. Mamet govori iz samog srca filmske industrije, apsolutno upućen u sve belaje. Radi se o autoru scenarija za filmove Poštar uvijek dvaput zvoni, Spartanac, Španski zatvorenik, Zlatna groznica, pozorišnih komada Kriptogram, Oleana, Američki buffalo kao i teksta Glengarry Glen Ross za koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Podučavao je na Goddar koledžu, Univerzitetu Yale, Univerzitetu u New Yorku, a jedan je od osnivača Atlantic Theater Company. Dakle, radi se o autoritetu čiji se savjeti mogu sasvim ozbiljno prihvatiti, ali i o čovjeku koji više nema šta izgubiti pa tako tvrdi da je Laurence Olivier užasan glumac koji kroz čitav film Lady Hamilton šapuće i okreće lice od kamere. Mamet mu suprotstavlja Tonyja Curtisa za kojeg kaže da gaji savršenstvo komične glume – samosvojstveno, ljupko, uživljeno i savršeno istinito. Mamet tvrdi da je pripovijedanje kao seks - svima nam dolazi prirodno, nekima od nas bolje ide nego drugima. Ipak, prepisat ćemo neke njegove savjete za pisanje scenarija. - Prethodnica filma je priča koja se pripovjeda oko logorske vatre.U toj priči čujemo i zamišljamo; u filmu vidimo i zamišljamo. Strukturalna priroda filma dozvoljava mašti da vlada. - Kada film postane narativ više nego drama, kada počne da zamjenjuje maštu, interes gledalaca je izgubljen. - Komplimenti: Kakav vizuelni doživljaj! Kakva postavka! Kakvi uglovi kamere! Kakva tehnika! – svi redom znače: Scenario je užasan. Kniga Bambi protiv Godzile korisna je svim koje zanima aktivno učešće u filmu. Korisna je i ostalim koji se zadovoljavaju aktivnim gledanjem – da im se još malo zgadi Hollywood. (s.a.)

izlog
KONCERT
Xenophonia

IZLOŽBA
Sveta zemlja, Zijo Gafić

PREPORUKE
Marjan Mijajlović preporučuje

Vrhunski majstori

Koncertom francuskog pijaniste bh. porijekla Bojana Zulfikarpašića u Bosanskom kulturnom centru otvoreno je prvo izdanje Xenophonije. Ova međunarodna muzička ma. nifestacija predstavila je aktuelne projekte domaćih umjetnika, te primjere projekata suradnje bosanskohercegovačkih umjetnika sa umjetnicima koji imaju međunarodnu reputaciju. U Pozorištu mladih svoj premijerni nastup izveli su Teta Dunja, Teta Višnja i Teta Jagoda. Iza ovog pseudonima kriju se mostarski muzičari Atila Aksoj, Marko Jakovljević i Goran Rebac, publici poznatiji kao članovi grupe Zoster. Premijerni nastup su imali i Amira Medunjanin i Bojan Zulfikarpašić, koji su izveli repertoar tradicionalnih pjesama Balkana. Kao što je najavila, Amira je i pored njenog standardnog izbora sevdalinki i makedonskih narodnih pjesama, u repertoar ubacila i neke od pjesama koje do sada nije javno izvodila. Edin Bosnić sa svojim internacionalnim kvartetom predstavio je svoj posljednji album Gurbet, objavljen početkom ove godine. Poznat je po stvaranju muzike jedinstvenog izražaja i svojoj publici nudi bogat repertoar narodnih pjesama i jazza. U Sarajevu je premijerno održan i koncert trija danskog saksofoniste Jakoba Dinesena, čija je interpretacija u isto vrijeme delikatna i progresivna. Holandski trubač Eric Vloeimans, naš gitarist i pjevač Damir Imamović, francuski pijanist Bojan Zulfikarpašić i libanski perkusionist Bachar Khalife izveli su repertoar koji su činile autorske kompozijicije svih članova ansambla i neke tradicionalne pjesme sa prostora Balkana. Posljednji dan manifestacije svoj nastup je izveo Eric Vloeimans, kojeg smatraju jednim od značajnijih evropskih izvođača savremenog jazza. U sklopu programa održane su i majstorske radionice Erica Vloeimansa i Bojana Zulfikarpašića. Ovo je bila odlična prilika da učesnici uče od vrhunskih majstora. (b.p.)

Druga strana konflikta

U jednom dahu
Furiozni komentator Marjan Mijajlović trenutno uživa u blagodetima namijenjenim nacionalnom heroju nakon što je u transu prenosio utakmicu Belgija - Bosna i Hercegovina. Marjan je rođeni Tuzlak, gdje je živio do svoje devete godine a sve donedavno živio je u Srbiji. Sa izuzetno popularnog sportskog kanala SportKlub prešao je na Televiziju Hayat. Za sebe kaže da je veliki filmofil a otkako živi u Sarajevu oduševljava ga izvorna bh. muzika CD: Ti si vjetar, ja sam plamen plamen, Arabeske: To mi je najaktuelnije. Oduševljen sam. Knjiga: Od Tirane do Marakane, Sinan Sinanović: Sinan mi je poklonio tu knjigu. Prava je hronologija, od prvih pa do čuvenih utakmica. On je bio na licu mjesta i ja sam tu knjigu progutao u dahu. Film: Gran Torino, Clint Eastwood stwood: Ja sam filmofil a za ovaj film kažu da je najbolji Eastwoodov film. U 79. godini napraviti svoj najbolji film, zaista je veliko. Pozorišna predstava: Nisam baš dobar sa pozorištem. Internet stranica: www.sportsport.ba: Ima nekoliko regionalnih sajtova koje obiđem svaki dan. Njemački kicker.de je dominantan i ima dosta informacija o našim igračima u Njemačkoj. (s.m.)
59

U galeriji Novi hram otvorena je izložba fotografija Zijaha Gafića pod nazivom Sveta zemlja. Izložba prikazuje kolekciju potresnih fotografija koje prate dešavanja u Palestini i Izraelu. U sklopu manifestacije Modul memorije Mess u Sarajevu otvorena je izložba Sveta zemlja pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a u saradnji sa Muzejima grada Sarajevo, Međunarodnim teatarskim festivalom MESS, agencijom Gramofon i Jevrejskom općinom. Izložbu je otvorio predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, a prikazana je kolekcija fotografija koje prate dešavanja u Palestini i Izraelu. Zijah Gafić sa svojih trideset potresnih fotografija daje sliku svakodnevnice Bliskog istoka, prikazujući drugu stranu konflikta te izraelsko-palestinsku koegzistenciju. - Bez obzira na dugotrajni i krvavi konflikt koegzistencija je očigledno moguća, iako ponekad teška i bolna - napominje Zijah Gafić, koji je sa ovih teritorija izvještavao za prestižne međunarodne publikacije kao što su La Repubblica, Corriere della Sera, Amica, L’espresso, Time i Newsweek, dodajući kako se ipak morao na neki način distancirati kako bi uopće mogao da radi. Prema njegovim riječima, ipak nije svaka fotografija previše traumatična i dramatična, ali kamera je ta koja na kraju uvijek obezbjeđuje određenu distancu između fotografa i subjekta fotografije. Gafić je zahvalio i Ministarstvu kulture KS, Agenciji Gramofon i Jevrejskoj općini Sarajevo koji su pomogli postavku izložbe, a posebnu zahvalnost izrazio je ljudima koji su dozvolili da ih fotografira. On je istaknuo da je Novi hram pravo mjesto na kojem bi izložba takve vrste mogla biti postavljena. Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci okarakterisao je ovu izložbu kao ljudsko lice Bliskog istoka. Ova izložba rezultat je višegodišnjeg Zijahovog rada u periodu od 2002. do 2008. godine i bit će otvorena do 27. aprila. (m.b.)

SVIJET

Welcome to SSAD - Socijalističke Sjedinjene Američke Države

Marxova zaostavština zatamnjena promašajima komunizma, koji nije bio njegovo primarno interesovanje. Za
60
www.startbih.info

SVIJET

Invazija Marxovaca
Sve donedavno Amerikanci su se ponosili svojom politikom što manjeg miješanja države u tržište i finansijske institucije. Međutim, sada su suočeni sa kolapsom američke ekonomije koji je za sobom povukao čitav svijet, kao i sa udarom na temelje njihove ideologije. Kako bi otkrili gdje je „dublje u sistemu“ kvar, odlučili su da preispitaju osnove kapitalizma, pa su čak potražili savjet u djelima omraženog Karla Marxa
PIŠE:

Muhamed Jusić

Bauk socijalizma ovih dana kruži Amerikom. Mjere koje je počela poduzimati Bushova, a nastavila Obamina administracija s ciljem sprečavanja potpunog kolapsa globalnog tržišta finansija i radi ekonomskog oporavka, mnoge u Americi podsjećaju na njima tradicionalno omraženi socijalizam. Američki konzervativci još od Reaganove ere likuju ka-

ko je njihova vizija tržišta sa što manje regulativa i sa što manje uplitanja države čarobno rješenje koje donosi konstantan ekonomski rast. Sada su suočeni ne samo sa kolapsom američke ekonomije koji je za sobom povukao čitav svijet, nego i sa udarom na temelje njihove ideologije. Do ovih su dana sve republikanske vlade zagovarale i provodile politiku što manjeg miješanja države u tržište i finansijske institucije, trudile su se da osiguraju što manje zakonskih regulativa kako bi firme i biznisi što jednostavnije poslovali, podržavali su niska socijalna izdvajanja, niske poreze i prepuštanje pojedin-

Obama i Bush: Nacionalizaciju koju su počeli republikanci nastavljaju demokrati

ca samom sebi. Drugim riječima, govih metoda. za njih je uspješna vlada bila slaPametna ba vlada. Što manje države, to više Što manje drža- država ekonomskog rasta. ve, to više eko- Iako su republiDanas i najvatreninomskog rasta. Danas i kanci Baracka ji zagovornici ovog Obamu tokom modela nisu sigurni najvatreniji zagovorni- predizborne kamda je to baš najbo- ci ovog modela nisu si- panje zbog njegolje rješenje. Među- gurni da je to baš najbo- vih predizbornih tim, ono što im se lje rješenje obećanja nazivanudi kao li radikalnim sojedini izlaz iz nereda cijalistom, ostat će paradoksalna čicijalistom, kojeg su sami stvori- njenica da je proces uvođenja onog li jeste, po svim kri- što neki već sada nazivaju američterijima, ako ne kla- kim modelom socijalizma pokrenula sični socijalizam, a republikanska administracija. Hiono oponašanje nje- storija će zabilježiti kako su republikanci i njihova perjanica George Bush pred Kongresom gurali i progurali 700 milijardi dolara vrijedan paket sanacije finansijskog sektora kojim su sredstvima budžetskih korisnika (tj. države) počeli kupovati dioničke udjele u devet najvećih američkih banaka kako bi u njih ubrizgali svjež kapital i tako pomogli zdravim bankama da nastave kreditirati poduzeća i potrošače. Svima je već tada bilo jasno da su vrata nacionalizacije u Americi širom otvorena. Zato mjere koje je nastavio poduzimati Barack Obama nisu ništa drugo nego nastavak očekivanog procesa. Zato ne vidimo da Obamu danas nešto naročito žestoko kritikuju neki iz republikanskih krugova od kojih bi se to očekivalo. Nije da nema takvih. Ima fanatika poput radiovoditelja Rusha Limbaugha koji redovno Obamu osuđuje za uvođe-

nje. Zapravo Marx nije ni imao nešto puno da kaže o tome kako bi socijalističko društvo trebalo da funkcioniše
61

SVIJET

Recikliranje Marxa
Među brojnim novim promišljanjima Karla Marxa na zapadu je i knjiga iz 2002. Meghnada Desaia Osveta Marxa. Prema mišljenju Willa Huttona, iznesenom u osvrtu na knjigu objavljenom u The Independentu, ovo štivo je na sebe skrenulo značajnu pažnju akademskih i medijskih krugova prvenstveno zbog provokativnih stavova iznesenih u njemu, te zbog akcentiranja paradoksa Marksovog učenja i toga kako se historija poigrala s njim. Samo jedna od brojnih opservacija koje, u svojoj knjizi, pravi ovaj britanski ekonomist i laburist je ona o navodnom Marxovom učenju o tome kako socijalizam može doći samo nakon što kapitalizam smatrao zlom realnošću sa kojom se treba naučiti nositi. Na osnovu ovoga on tvrdi kako je najveći udarac socijalizmu zadala ruska revolucija koja je, prema njegovim riječima, došla prerano. Ona se desila prije nego što je ruski kapitalizam mogao završiti svoj proces modernizacije na kojem bi kasnije mogao biti izgrađen socijalizam. Ustvari, on tvrdi kako su, prema Marxovoj teoriji, veći izgledi za uspjeh socijalizma danas u sadašnjim kapitalističkim društvima u kojima je kapitalizam dao sve od sebe i stvorio materijalnu osnovu na kojoj se može početi graditi socijalizam, nego u nerazvijenoj i siromašnoj Rusiji iz 1917.

kapitalizam i globalizacija iscrpe sve svoje mogućnosti. On dalje tvrdi kako je Marx ustvari bio historijom opsjednuti prokapitalistički intelektualac koji je zagovarao komunističko uređenje svijeta samo kao neostvarivu utopiju, dok je

nje socijalizma i francuskog modela ali i svjetskih, knjižara. države. Ali većina onih zdesna koji bi rado na Obamu osuli drvlje i Osveta Marxa kamenje, ako imalo drže do sebe, Jedan od rijetkih autora koji je i ne mogu kritikovati poteze koje su ranije predviđao da bi Marx mogao i sami poduzimali i za koje ne mo- ponovo postati relevantan je John gu ponuditi alternativu. Cassidy, engleski novinar irskog Ni Obama ne ide porijekla koji je republikancima prObama je na vri- pisao za poslovnu stom u oko. On je prestižjeme naglasio ka- rubrikuNew Yorna vrijeme naglanog The sio kako za nje- ko za njega više ne po- kera. Ovaj bivši kera ga više ne postoji stoji drevna dilema o urednik londondrevna dilema o velikoj i maloj državi, za skog The Sunvelikoj i maloj dr- njega, kaže on, postoji day Timesa je još žavi, žavi, za njega, ka- samo pametna država 1997. godine u že on, postoji samo The New Yorkeru pametna država. Drugim riječima, napisao kako bi koautor Komunidržava. nije bitno koliko će se država upli- stičkog manifesta (Communist Matati u ekonomiju ili ne, nego na ko- nifesto) iz 1848. mogao postati sljeji način. Za mnoge je ovo samo još deći bitni intelektualac za one čiji je jedna igra riječima, promjena ter- posao izučavanje tržišta. mina (rebranding je postao zaštit- U svom eseju on se prisjeća razni znak Obamine administracije) govora kojeg je tih dana imao sa i bježanje od stvarnih problema či- svojim prijateljem sa fakulteta kome se Obama služi od početka svo- ji mu je tada rekao što sam duže na

Marx je ispisao briljantna poglavlja o globalizaciji, nejednakosti, političkoj korumpiranosti, monopoliz
je kampanje. Njegovi ljudi su na vrijeme reagovali i objasnili kako je nesuvislo o današnjim izazovima govoriti jezikom prošlog stoljeća. Drugim riječima, teško da će više biti čisto kapitalističkih država, onako kako su kapitalizam zamišljali ekstremni američki konzervativci, kao što već dugo nema čisto socijalističkih zemalja (vidi pod Kina i Rusija). I dok se okorjeli konzervativci tješe kako će se Amerika vrlo brzo nakon što kriza prođe ponovo vratiti free market style kapitalizmu, većina analitičara je mišljenja kako stvari više nikada neće biti iste i da će država u godinama koje dolaze i u Americi kao i u većini zemalja svijeta igrati značajniju ulogu u regulaciji tržišta i ekonomije. Međutim, ono što je interesantno jeste kako je posljednja kriza slobodnog kapitalizma i priča o socijalizmu u Americi ponovo u prvi plan vratila mišljenje jednog čovjeka za kojeg su mnogi mislili kako je otišao na smetljište historije zajedno sa totalitarnom ideologijom komunizma nastalom na njegovom učenju. učenju Riječ je, naravno, o Karlu Marxu, čije djelo Kapital se ovih dana sve češće viđa na policama američkih, Wall Streetu, sve sam sigurniji da je Marks bio u pravu. U prvi mah, veli on, nije mogao vjerovati da to čuje od svog školskog prijatelja s kojim je ranih osamdesetih zajedno studirao ekonomiju na Oxfordu, gdje je većina njihovih profesora naučavala kako je Marksova ekonomska teorija čisti hokus-pokus i da je komunizam uvreda za zdrav intelekt, te da takve teorije mogu služiti samo za političko manipulisanje masama. Međutim, nakon toga, autor pokušava shvatiti o čemu je njegov školski kolega govorio i dolazi do zaključka da je Marxova zaostavština zatamnjena promašajima komunizma, koji nije bio njegovo primarno interesovanje. Zapravo, tvrdi on, Marx nije imao nešto puno da kaže o tome kako bi socijalističko društvo trebalo da funkcioniše. A ono što je on napisao o odumiranju države i sl. nije baš bilo od neke koristi. To su na gorak način shvatili Lenjin i njegovi drugovi nakon što su preuzeli vlast... Međutim, osim što je govorio o stvarima koje će postati temelj komunizma, Marx je ispisao briljantna poglavlja o globalizaciji, nejednakosti, političkoj korumpiranosti, monopolizmu, tehnološkom
www.startbih.info

Francis Wheen napisao je 1999. godine Marxovu biografiju

Christophera Hitchensa neki analitičari smatraju za najutjecajnijeg mislioca dvadeset prvog vijeka
62

SVIJET

John Cassidyje napisao kako bi koautor Komunističkog manifesta iz 1848. mogao postati sljedeći bitni intelektualac za one čiji je posao izučavanje tržišta

Amerikanci ponovo otkrivaju Marxa

zam zapao u krizu, on je upozorio da u Marxovoj kritici kapitalizma ima zanimljivih i korisnih zapažanja koja se ne smiju zaobilaziti samo iz pukih ideoloških predrasuda prema svemu što ima veze sa komunizmom. U godinama koje su uslijedile interesovanje za Marxom i njegovim stavovima je raslo, ne samo u redovima nove generacije mladih ljevičara, nego i u ozbiljnim akademskim i ekonomskim krugovima u zapadnim domovinama kapitalizma. U aprilskom broju časopisa The Atlantic Atlantic, Christopher Hitchens u opširnom eseju Osveta Karla Marxa podsjeća na gore spomenuti tekst JohnaCassidyja ali na čitav niz knjiga, studija i tekstova koji su prepravili akademske krugove a u kojima je glavna tema ponovno iščitavanje Marksove kritike kapitalizma. Tako on spominje Jamesa Ledbettera, poznatog poslovLedbettera

opolizmu, tehnološkom progresu, propasti visoke kulture, sve teme koje su danas više nego relevantne
nog novinara, koji je prikupio, u izdanju Penguin Booksa, najbolje novinarske radove Karla Marxa koje je ovaj svojevremeno objavljivao u Horace Greeleyevom New Yourk Tribuneu. Tu je i britanski auTribuneu tor Francis Wheen koji je 1999. napisao Marxovu biografiju, a nedavno (2007.) je objavio i djelo Kapital za koje Hitchens kaže da je anatomija Kapitala. U njemu anaKapitala lizirajući Kapital, Wheen, još jednom zaključuje da bi njegov autor mogao postati najutjecajniji mislilac dvadeset prvog vijeka. vijeka Nema sumnje da će se dok ima kapitalizma i problema s njim analizirati i sve analize koje imaju kapitalizam kao glavnu temu. Međutim, ono čega se mnogi plaše jeste historijsko iskustvo koje nas uči da sve veće ekonomske i društvene krize skoro po pravilu izrode ekstremne ideologije sa utopijskim rješenjima koje onda više pokvare nego što poprave. Marx nikada nije bio sporan. Problem su bili mladi skojevci koji su njegove stavove smatrali konačnim istinama i koji su, ako treba i silom, bili spremni društvo voditi u neki bolji svijet i jednom za sva vremena postići utopiju raja na zemlji. 
63

Reaganova vizija je bila što manje države u ekonomskim odnosima

progresu, propasti visoke kulture, sve teme koje su danas više nego relevantne. Tako, naprimjer, autor izdvaja njegove stavove o globalizaciji. Danas je globalizacija tema o kojoj govore svi i svako, ali Marx je predvi-

dio mnoge njene implikacije još prije stotinu pedeset godina. On je nagovijestio globalizaciju kada ona nije svima bila očita. Još tada je uočio kako kapitalizam teži monopolu, zbog čega moraju postojati strože regulative, te jed-

nostavne opservacije danas zadiru u samu srž globalne ekonomske krize. Da ne bude zabune, Cassidy i dalje ostaje skeptičan prema nekim Marxovim stavovima, ali godinama prije nego što je globalni kapitali-

SPORT

Dan u Ivanjici, sa Nemanjom Supićem

Halo, reprezentativac, šta ima?
TEKST I FOTO:

Nakon razgovora s visokim Herecegovcem lako se dođe do ocjene da je riječ o skromnom, dobronamjernom mladiću od kojeg koristi može imati reprezentacija, ali i država BiH

Jasmin Maričić

Od Sarajeva do Ivanjice, mjesta u srcu Srbije, ima otprilike 250 km poprilično dobrog puta, koji vodi kroz krajeve neobične prirodne ljepote ali i istorije: preko legendarne Romanije, kroz opustošeni Višegrad, pa Mokru Goru i Mećavnik, pored Užica, uz koje i dalje stoje stare plave table s prefiksom Titovo... Na ulazu u mjesto s 30-ak hiljada stanovnika, među kojima je odnedavno glavna zvijezda fudbalski reprezentativac BiH i naš sagovornik Nemanja Supić, dominira velika antena koja je nekada bila ponos SFRJ jer je činila osnovni dio satelitske stanice Jugoslavija. Taj tanjir, koji je danas vlasništvo Telekoma Srbije, omogućio je Jugoslovenima da od sredine 70-ih prošlog milenijuma prate svoje sportiste, a bogami i predsjednika države i njegovu svitu, u direktnim satelitskim prenosima s najudaljenijih mjesta planete. Iako je TV-slika izgledala kao da stiže sa Mjeseca, imali smo priliku vidjeti, naprimjer, kako tadašnji

nacionalni plavi razvlače Pelea i karioke na velikoj Marakani u Riju, ili dočeke druga Tita, tokom njegovih brojnih obilazaka nesvrstanih prijatelja. I sve to preko Ivanjice, mjesta iz kojeg su za Beograd, po slavu otišli Vladica Kovačević, kasnije veliki as Partizana, kao i dvojica Krivokuća, Petar i Srboljub, sjajni bek i golman Crvene zvezde.

mještaja, stoji farmaceutska firma Habitfarm i jedan od njenih vlasnika Duško Sekulić. Imamo sve što nam treba. Po povratku iz Zenice dočekali su me kao heroja, i saigrači i uprava. A mjesto je lijepo, prava vazdušna banja - kaže Nemanja. FK Javor je, bez obzira na podsmijehe pojedinih bh. stručnjaka, respektabilan klub, koji se ravnopravU Javoru nema protekcije no nosi sa beogradskim velikanima, Te vremena pamte stariji, ali na- Partizanom i Zvezdom. ravno ne i Nemanja Supić koji je - Ovdje, za razliku od beogradskih rođen tek 12. jaklubova, nema nura 1982. godiĆiri je informa- protežiranja, ne. Njemu je Ivacija o meni sti- igraju najbolji njica, varošica koja gla od gatačke porodi- i naspremniji, je ime dobila po a vodi nas sjajni brojnim vrbama, ce Tanović i Husnije mladi stručnjak ivama, jednostav- Arapovića Radovan Čurčić, no mjesto ugodkoji je proglašen nog rada i življenja. najboljim trenerom u Srbiji. - Od prvog dana ljudi su me, i u Klub je organizovan izvanredno, gradu i u klubu, prihvatili mak- od uslova za treniranje do finansisimalno korektno. Iza FK Javor, ja, što je u Srbiji rijetkost. Što done znam da li je dobio ime po govoriš bude ispoštovano. obližnjoj planini ili nekada ja- O visini transfera Nemanja neće koj a danas uništenoj fabrici na- da priča. Takva su pravila u Javoru.

Brat Lazar magistar

- Brat Lazar se bacio na nauku. Nedavno je magistrirao elektrotehniku u Beogradu, gdje i radi, a trenutno sprema doktorat koji će braniti u inostranstvu. Otac je umro 1995. a majka Dušanka živi u Gacku. Pazimo je obojica. Bila je presrećna, i ona i ujaci, zbog mene. Odmah su zvali da čestitaju.

Oj Mladosti, propade generacija
- Počeo sam da treniram u Gacku 1992. godine s društvom s kojim sam rastao. Imali smo generaciju bez premca u Republici Srpskoj. Većina je mogla da bira gdje će da igra, ali su nerad i nepovjerenje u domaće snage učinili svoje. Nakon što sam prošao sve selekcije u Mladosti, 2004. godine odlazim u Zemun, kod trenera Dušana Mitoševića, nekadašnjeg asa Radničkog iz Niša iz njegovih najboljih dana. Na Dunavu sam bio do 2007. godine, u sjajnom timu koji je igrao i onaj jaki Intertoto kup.U zimu te godine prešao sam u Čukarički u kojem sam se odmah povrijedio i pauzirao pola godine. Nakon toga odlazim u Voždovac, koji biva izbačen iz Prve lige, pa sam branio u Drugoj, i to odlično... Prva liga nam je izmakla za bod, ali nije Javoru... Prošlo ljeto stigao je poziv iz Ivanjice i evo me sada ovdje, s ugovorom do kraja iduće sezone. Iako su oni insistirali, nisam htio ugovor na duže vrijeme. Lako ćemo ga kada istekne produžiti...

Stigao je bez obeštećenja i zadovoljan je primanjima. Kako stvari stoje, Javor će dogodine kao četvrtoplasirana ekipa Super Jelen lige Srbije u Kup UEFA, a gazde Habitfarma, zajedno sa Vladom Srbije i opštinom planiraju novi, veći moderni stadion. Da li će Nemanja na njemu braniti još se ne zna, jer nakon pobjeda nad Belgijom pozivi stižu sa svih strana. Klubove u BiH svrstao je u dvije kategorije: one u kojima bi volio braniti i one druge. Ipak, jedan je poseban ... - Želja mnogo volim. A nekada bih, možda, došao da branim i u Čelik Čelik, Borac i Sarajevo. To su bila velika imena i u bivšoj Jugoslaviji, s kojima je teško na kraj izalazio i Partizan... Nekada sam bio vatreni navijač crno-bijelih, ali sam se vremenom ohladio. Danas kada stignem s Javorom u Beograd, bogami nas cijene. A kako i ne bi kada smo s Partizanom, nakon njihovih osam uzastopnih pobjeda igrali 2:2 na JNA, a Zvezdu smo na Marakani dobili 2:0. Iskustvo igranja na velikim beo-

Igranje u Banjaluci i zapadnom Mostaru. Mislim da je i to m
64
www.startbih.info

SPORT

to moguće. A sad, da li ja mogu tome doprinijeti, ne znam
65

SPORT

gradskim stadionima za njega je ne- da je stigao poziv iz Sarajeva. što posebno: - Poslije se Keno povrijedio i eto - Devedeset posto fudbalera u Sr- mene na golu protiv Belgije. Gabiji tokom karijere ne doživi da tačka veza me je dovela u reprezenpobijedi Zvezdu na Marakani. Tu taciju BiH. Igrali smo taj vikend utakmicu ću da pamtim čitavog protiv Borca u Čačku. Nakon utaživota, kao i ove dvije protiv Bel- kmice došao je prijetelj po mene, gije. Ipak, pobjede u Genku i Ze- sjeli smo u auto i pravac Gacko. nici su iznad sveSubotu sam proga, pa i pobjede Želja mnogo vo- veo među svojina Marakani. u nedjelju lim. A nekada bih, ma, akrenuli za smo možda došao da bra- Sarajevo, gdje Ko si i odakle nim i u Čelik, Borac i sam posjetio Tasi? A koliko život zna Sarajevo noviće. U ponebiti nepredvidiv djeljak, popriličnajbolje govori priča o tome kako no nervozan, stigao sam na Ilidžu, je za Nemanju i njegove kvalitete u kamp reprezentacije. Ćiro mi saznao Miroslav Blažević. je prišao i pozdravili smo se, bez - Do Ćire je informacija o meni komentara s njegove strane. Trestigla od gatačke porodice Tano- nirao sam, izgleda dobro, a da ću vić i Husnije Arapovića. Tanovi- da branim u Genku saznao sam ći su stvarno jedni pošteni ljudi, od prijatelja koji su Ćiru gleda-

Ćiro je čudo
- Oduševio me je. Veliki je stručnjak, što valjda i nije sporno, bio je treći na svijetu, i veliki motivator. Može se šaliti, ali kada se radi - radi se. Belgiju je pročitao kao da s njima bio na pripremama a ne s nama. A tek kako je trčao pobjednički krug u Zenici.... U tim godinama... Stvarno čudo.

U baražu možemo dobiti bilo koga. S oporavljenim S alihovićem,
Nisam sreo imenjaka iz Drvengrada
Nekolio desetina kilometra od Ivanjice, na putu prema Bosni, utaborio se još jedan poznati Bosanac, odnedavno Nemanjin imenjak – Emir Kusturica u svom Drvengradu. - Kada idem kući u Gacko često tamo svratim. imao priliku da upoznam sada prepoznati, kao Grad je ekstra. Nisam Kusturicu. Možda će me reprezentativca.

nemam riječi za njih. Sinovi Esada Tanovića, koje nisam ni znao, bili su poslom u Beogradu, čuli su da igra Zvezda pa su slobodno vrijeme iskoristili da dođu na stadion. A mi ti tada pobijedimo veliku Zvezdu sa 2:0. Bio je 28. septembar, 28. kao što je bio 28. i mart u Genku u Belgiji. A ja branio ekstra, pa se publika raspitivala ko je onaj Bosanac na golu. A ja iz Gacka. Mi iz BiH smo ovdje uvijek Bosanci, bez obzira odakle si ili koje si nacije. Nakon utakmice eto Tanovića u svlačionicu: Ko si, odakle si? – Iz Gacka. Imaš li bh. papire? – Imam, samo te. Odlično. Bi li se ti odazvao pozivu iz FS BiH ? – Normalno da bih. I normalno, pozvaše ga. Nazvao ga je, uz muštuluk, sekretar Javora i kazao
66

li na TV Sarajevo, za koju je on izjavio da će umjesto najavljenog Mitrovića na gol Nemanja Supić. A taj debi ne mogu da opišem riječima. Lomilo se da li ćemo da ostanemo u trci za baraž ili ćemo već tada ispasti iz igre. Sada je baraž na vidiku, samo da pobijedimo Armence i Estonce, s ostalima ćemo lakše kod kuće - kaže Nemanja kojem je jedan navijač iz Sarajeva nedavno organizovao i fun klub na Facebooku.

Baraž možemo proći Pitam Nemanju je li čuo pjesmu Dvadesetorice Baraž, baraž – nikad nećemo proći. Nije. - Jel’ to sada ispjevano – upitao je i odahnuo kada je čuo da je to pjesma iz starijih vremena. - U baražu možemo dobiti bilo

Hvala treneru Miodragu
- Moj trener iz Gacka Miodrag Kovačević je stvarno veliki čovjek i trener kojem mogu zahvaliti za sve što sam postigao. Sramota je da takav stručnjak nema mjesta u nekom od bh. klubova.
www.startbih.info

SPORT
koga. S oporavljenim Salihovićem, Ibiševićem i Hasagićem bićemo izuzetno jaki. A možda Španci kiksaju s Belgijom. Golman kojem je uzor Buffon i koji bi volio braniti u Italiji (u Engleskoj previše sijeva, kaže), reprezentaciju BiH vidi dogodine u Južnoj Africi, a sebe skromno prepušta odluci nadležnih, prevenstveno selektora Blaževića. - Ako budem potreban, tu sam. bovi bivših republika SFRJ naš sagovornik ima jasan stav: - To nikome ne treba. Ni navijačima Srbije, ni Hrvatske, ni BiH. Ovo je sport, a ne politika, loptu treba spustiti na zemlju. Danas tu igraju momci koji nemaju veze s onim što se dešavalo 90-ih godina. Svi oni većinom igraju u inostranstvu i druže se međusobno. Oni su prijatelji, upućeni jedni na druge. U Zenici su naši navida slomi nogu igrajući za nju. - Ja ne želim ni na koga da utičem. Neko će da navija za Srbiju, neko za Italiju, Španiju, neko za Hrvatsku, a neko za Bosnu. Znam samo da su mi u četvrtak nakon utakmice u Zenici u Gacku svi čestitali, a da li su navijali, to ne znam niti želim u to da ulazim. Nakon skoro sat vremena naš razgovor biva prekinut dolaskom Nemanjinog, čini se, starog prijatelja

Zvezda dužna 25 miliona eura

Beograd, Sarajevo, Gacko
- Sarajevo i Zenica su me oduševili koliko i Beograd. Osjećao sam se kao kod kuće. U Sarajevu i Zenici, e tu je razlika, ljudi te prihvataju mnogo prije nego u Beogradu. Opušteniji su, šta god da upitaš, zatražiš, izlaze ti u susret. Tako je uopšte u Bosni, dok u Beogradu možeš da padneš na ulici, da umreš, a da te niko ne pogleda. Velegrad, šta li je... S druge strane, Beograd je metropola s mnogo mogućnosti. A Gacko. Da smo sada tamo ne bi imali gdje da sjednemo, jer nema pristojnog mjesta za sjesti. Ni kafića ni restorana. Tamo stvarno nema ništa, a zašto, ne znam. Ipak, tamo se, među svojima, lijepo osjećam.

m, Ibiševićem i Hasagićem bićemo izuzetno jaki
Prijatelji beogradski
Nemanja je najbolje prijatelje stekao i sačuvao u Beogradu. Gdje god da brani, kada je to moguće, s njim su Slaven Kovačević, Milorad Perović i Miloš Knežević. Prva dvojica fudbaleri, treći rukometaš. - Uvijek su bili uz mene. Svaki slobodni trenutak koristimo da budemo zajedno. Kada sam u Beogradu redovno idemo na splavove, jer tamo je zabava najbolja. Volim, da se ne lažemo, narodnjake. Takođe, volim i druge sportove, košarku posebno. Nisam propuštao euroligaške utakmice Partizana, jer atmosfera koju grobari stvore u Pioniru je nešto veličanstveno.

Evropski prvak iz 1991. godine i najuspješniji fudbalski klub ex-Jugoslavije, beogradska Crvena zvezda, prema tvrdnjama bolje upućenih, nalazi se pred bankrotom koji bi mogao označiti početak gašenja sportskog ponosa Srbije. Erozija je počela prije nekoliko godina hapšenjem tadašnjih čelnika, Dragana Džajića, najboljeg igrača u istoriji kluba, i Vladimira Cvetkovića, nekadašanjeg košarkaškog asa, optuženih da su od unosnih ino-transfera pojedinih igrača nelegalno prisvajali milione eura. Među sumnjivim bio je i Dragan Stojković Piksi, još jedna legenda crveno-bijelih, koji je tada iznenada napustio Beograd i vratio se u Japan, u kojem je kao igrač stekao veliki ugled. Danas iz Zvezde izviru priče da igrači gladuju, da ih istjeruju iz stanova zbog neplaćenih kirija, da im duguju mlione... Sve to svojim izjavama u štampi pokušava da amortizuje predsjednik Kluba Dobrivoje Tanasijević alias Den Tana, ostarjeli američki biznismen, koji se na tom mjestu našao mimo svih sportskih i poslovnih rezona. Kako stvari stoje, ukoliko do kraja maja ne izmiri svoja dugovanja, koja dostižu 25 miliona eura, nekadašnji velikan bi se mogao naći u četvrtoj ili petoj srpskoj ligi s malim izgledima da se uskoro oporavi.

Podsjetnik

jači pokazali da se može navijati koji punim glasom iz aule luksubez pirotehnike i uvreda. Bili su znog hotela Park, vlasništva gazde fantastični... Ja sam se sav naježio Sekulića, viče: - Bogati, vidi mog kad mi je skandiralo 15.000 lju- Nemanje, reprezentativca Bosne i di. Mnogo im hvala. Hercegovine, Federacije. Mogućnost da najbolji bh. tim uz Pa ga poljubi, pa opet s oduševljenjem Ćirinu, pa i njegovu pomoć zaigra i nepoznavanjem bh. administrativu Banjoj Luci i Mostaru, zapad- nog uređenja ponovi: - Reprezennom, Nemanja ne tacije bh. fedeisključuje: Znam samo da racije. Ni manje - Mislim da je i su mi u četvrtak ni više. to moguće. A sad, Iskrena reakcinakon utakmice u Ze- ja, jednako simda li ja mogu tome doprinijeti, ne nici, u Gacku svi česti- patična kao dobaznam... Ako mo- tali, a da li su navijali, civanja na glavnoj gu pomoći bilo bi to ne znam ivanjičkoj ulici, mi drago. šetalištu: Halo, Kao svjedoka na sudu, upitali smo reprezentativac. Šta ima? PozdraNemanju koja je od dvije novinar- vio te Ćiro! ske varijante, osvanule u bh. medi- Normalan, običan svijet... Kao i NeSav sam se naježio u Zenici jima nakon Genka i Zenice, istinita: manja, koji odlazeći na popodnevni O neredima i tučama na utakmica- ona da mu Gačani žele sve najbolje trening kaže: Srećan ti put, brate, ma koje igraju reprezentacije i klu- u bh. selekciji ili ona da bi bili sretni i javi se kad stigneš.  Uvijek. Ni pitanje da li se možemo nositi s komšijama, Srbijom i Hrvatskom, nije ga zbunilo. - Iskreno mislim da možemo. Nijanse bi odlučivale. Srbija je sa selektorom Antićem dobila na disciplini i igra perfektno. U domaćoj utakmici, u Zenici ili Sarajevu, pobijedili bi mi obje te reprezentacije. Imaju oni dobre timove, ali imamo i mi. Pa, Srbija je prošle godine izgubila u Belgiji. Međutim, oni lako mogu biti i prvi jer će im najvjerovatnije i bod s Francuzima u Beogradu biti dovoljan. A samo kad pomislim da nije bilo rata, da sastavljamo reprezentaciju svi zajedno, ne bi nam niko mogao parirati.

11. 4., 1976. BORAC - FREDERICIA KFUM 17:15 Titulu prvaka Evrope u rukometu Borac je osvojio u svom prepunom Boriku. Pod palicom Pere Janjića, pobijedivši danske prvake, prvaci Evrope tada su postali: Abas Arslanagić, Nebojša Popović, Zdravko Rađenović, Dobrivoje Selec, Milorad Karalić, Boro Golić, Miro Bjelić, Momir Golić, Rade Unčanin, Nedeljko Vujinović, Slobodan Vukša i Zoran Ravlić. 25.4.1985. ŽELJEZNIČAR - VIDEOTON 2:1 Stadion Grbavica: 25.000 ljudi 1:0 - Bahtić (5) 2:0 - Ćurić (75) 2:1 - Csuhay (88) ŽELJEZNIČAR: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Bahtić, Škoro, Ćurić, Baždarević, Samardžija Trener: Ivica Osim Dvije minute Želju su dijelile od finala Kupa UEFA s madridskim Realom. Nikada više očaja i tuge na jednom bh. sportskom terenu.
67

Becomesocial, škola zavođenja iz susjedstva

LJUBAVNICI iz školskih klupa
PIŠE: FOTO:

U Zagrebu je prije godinu dana otvorena neobična škola - Škola zavođenja, koju su utemeljili Vedran Kren i Konrad Liber. Oni garantiraju da nakon samo četiri dana učenja nema ženskog srca koje neće zatitrati na pristup upravo svršenog studenta. Cijena ovakve nevjerovatne transformacije je sitnica, tek tričavih 300 eura
Ekrem Tinjak Amer Kuhinja

Ako zbog nedostatka samopouzdanja ne uspijevate prići ženi, a imate 300 eura i četiri slobodna dana, definitivno možete postati pravi Don Juan. Tako bar tvrde u jedinstvenoj ustanovi na Balkanu - Školi zavođenja Becomesocial iz Zagreba. Do osnivanje ove škole, prema tvrdnjama Vedrana Krena, jednog od utemeljitelja, inače diplomiranog inžinjera, došlo je neočekivano i spontano. Sjećajući se početaka, kao bitan momenat Kren navodi kako su

on i njegov prijatelj Konrad Liber, drugi ključni čovjek škole, uvijek voljeli upoznavati žene. - Kada god bismo išli negdje gdje se kreću mase ljudi mi bismo prilazili ženama i upoznavali ih - kaže Kren. Prijatelji bi ih često pitali kako im to uspijeva i tražili od njih da im odaju tajne uspjeha. Nisu bili sebični pa su im velikodušno davali upute. - Govorili smo im što treba reći, što ne govoriti, kako se ponašati, kako uzeti broj, inicirati poljubac te postati seksualan s njima. Kada su počeli primjenjivati na-

še upute, uspjeh sa ženama im se znatno poboljšao. Ni oni sami nisu mogli vjerovati da imaju takav uspjeh - objašnjava Kren. Vidjevši da bi to možda moglo donijeti korist, oni su se savjetovanjem počeli baviti profesionalnije i pokrenuli su seminare zavođenja žena. Sve ostalo je, napominje Kren, legenda.

Teorija i praksa No, šta to muškarci u Becomesocialu nauče za četiri dana? Kren veli, kao i u svakoj školi - teoriju i praksu. To je, ističe, sasvim prosto. Sa

Kako odvesti ženu u krevet
Vedarn Kren i Konrad Liber, pored toga što su utemeljitelji i instruktori škole, svom CV-u mogu dodati i to da su spisatelji. Naime, napisali su i knjigu koja ima savjetodavni naslov: Kako odvesti ženu u krevet. Naravno i ona se plaća, a cijena je 149 kuna.

Kren: Morate ići van i upoznavati i zavoditi žene, a ne sjediti doma ispred televizora i čekati da vam žena padne s neba

KREN: ”Plaše se zbog barijera koje su im nametnuli mediji, crkva, rodite
70
www.startbih.info

ditelji, prijatelji… , kako se mogu plašiti nečega što nisu nikad probali”
71

Metod za “kuje”
Na web strani Becomesociala postavljena je i konkretna situacija koja se uči u školi: Bili ste u situaciji kad se cura prema vama ponašala kao „kuja“? Niste znali što da napravite?Htjeli ste je izvrijeđat? Htjeli ste otići? Saznajte što napravit u takvoj situaciji. Između ostalog, nudi se i konkretan dijalog koji treba voditi u takvim slučajevima: (kad se ponaša kao kuja) Ti: Šta je? Inače ti ne prilaze zgodni dečki. Oćeš da popričamo malo o tome? (izvesti uz gledanje u oči sa sarkastičnim podsmijehom) Kaj si se napila jučer, oči su ti crvene. Ma mislim nema veze, svejedno si zgodna.

Liber i Kren: Upoznali su hiljade žena

studentima (tako zovu polaznike radionice op.a.) rade vježbe koje podsvjesno mijenjaju njihove stavove. Kada se to podijeli na dane onda to izgleda ovako: prvi dan se rješavaju pitanja straha od pristupanja i pitanje dizanja samopouzdanja. Kažu da je važna stvar da se učenje ne bazira na principu instruktor predaje - studenti slušaju, već se rade vježbe i teorija primjenjiva u praksi. Drugi dan se rade tehnike zavođenja, a nakon toga se odlazi u noćne klubove kako bi se naučeno primijenilo. Studenti u početku sa instruktorima pristupaju grupama žena. Trećeg dana se naučeno primjenjuju na ulici, u shoping centru, caffe baru... a u večernjim satima opet u noćnim klubovima. Posljednji dan se rade analize i dopunjavaju rupe u znanju. I to je to. Kran kaže da su svi dosadašnji polaznici uspjeli ostvariti ono zbog čega su se prijavili u školu i svi su bili zadovoljni. - Postoji opcija da ako neko nije zadovoljan može uzeti svoj novac nazad - napominje Kren i optimistično dodaje: - Neuspjeh je nemoguć ako student radi zadane vježba i sluša upute instruktora. U ovu školu uglavnom se prijavljuju ljudi u dobi od 20 do 45 godina. Prema procjenama instruktora iz Škole, radi se o ljudima koji nemaju inicijative ili ideje kako pristupiti ili vremena da se bave pri72

stupanju ženama. Ukratko, plaše se prići ženama. - Plaše se zbog barijera koje su im nametnuli mediji, crkva, roditelji, prijatelji…Čovjek kad se rodi je savršeno biće spremno i sposobno na sve, tek se uz pomoć društva razvija po određenom principu, jer kako se mogu plašiti nečega što nisu nikad probali - objašnjava Kren psihologiju straha. Kada smo ga upitali koje su to glavne muške greške kada preuzmu ulogu zavodnika, on je vrlo jasno odgovorio: - Jedne od najčešćih grešaka su krivi govor tijela, manjak samopuzdanja i krivi način razgovora. Pod krivim razgovorom mislim kao

pitanje, pitanje, pitanje, pa se žena osjeća kao na intervjuu. S druge strane, Kren objašnjava da je zavođenje skup dobro posloženih faktora i skup dobro odigranih malih igrica. Tvrdi da ne postoji magična rečenica ili znak koji omogućuje da se žena odmah osvoji. - Ali ako moram nešto navesti kao dobar pristup, onda je na prvom mjestu osmijeh - kaže Kren.

Žene ne padaju s neba Sve principe koje promovira Becomesocial Vedran je primijenio na sebi. Pridržavajući se pravila i znanja iz škole osvojio je i naklonost svoje djevojke.

Na kontu hiljade žena
Vedran Kren smatra da je sve u životu praksa. Zato kaže: - Ja mislim da muškarac koji nije zadovoljan s izborom žena može i mora povećati izbor žena u životu. Ja sam to učinio tako da sam prilazio ženama svaki dan, u svakodnevnim situacijama i upoznao ih na tisuće.

- Bez toga ne bih danas bio u sretnoj vezi, jer sam završio tehnički fakultet i nisam baš bio okružen ženama - ističe Kren. Priznaje da se nijedan od dosadašnjih polaznika nije oženio, ali da su mu se mnogi javili i kazali kako imaju sretnu vezu. Kren i njegovi suradnici, razjašnjavajući fenomen muškog nedostatka hrabrosti, jasno stavljaju do znanja da žene ne padaju s neba, već se jednostavno, kao i u svemu, treba potruditi kako bi se muškarac usrećio. Stoga Kren, školski moto, da seks nije pitanje sreće nego izbora, objašnjava na sljedeći način: - Da bi imali seks, morate ići van i upoznavati i zavoditi žene, a ne sjediti doma ispred televizora i čekati da vam žena padne s neba. To što se za sada isključivo bave muškim problemima i na predavanjima postavljaju teme tipa: Šta ako je ona “kuja”?, nije smetalo ženskim “kuja”? udruženjima. Nikada im nije upućena kritika. Kren nagovještava da bi se uskoro trebala otvoriti i ženska radionica. - Zasad su klijenti samo muškarci. Žene, isto tako, imaju takvih problema, ne takvih da žele odvesti muškarce u krevet, već da žele ostvariti kvalitetnu dugotrajniju vezu - siguran je Kren. I na kraju, treba reći da Škola zavođenja nakon godinu dana postojanja ima 30-ak zadovoljnih studenata. 
www.startbih.info

FELJTON (4)

Amir Misirlić: Soundtrack vremena – komparativna istorija popu

74

www.startbih.info

FELJTON (4)

opularne muzike (Prvi tom 1955 – 1973)

evrovizijski podvizi
PIŠE:

ČOLIĆEVI
Amir Misirlić

Knjiga Soundtrack vremena – komparativna istorija popularne muzike je zanimljiv priručnik kroz muzičku prošlost koju Amir Misirlić prati kroz dva pripovjedna toka – svijet i prostor nekadašnje Jugoslavije. Recenzent Petar Janjatović Soundtrack je nazvao romantičnim vodičem a rad na njemu zabavnim ali i napornim šivenjem hipi patchwork pokrivača. U izdanju BTC Šahinpašić objavljen je prvi tom koji obrađuje razdoblje od 1955. do 1973. godine. Misirlić najavljuje da će drugi tom biti objavljen sredinom naredne godine, a treći i konačni biće štampan 2011. Magazin StartBiH će u nekoliko nastavaka objaviti dijelove iz ove knjige
voleti“, „Šta će biti sad“, „Zaboravi što pre“ i „Pusti me da odem“. U „Korni grupu“ dolazi i Velibor Borko Kacl, gitarista „Zlatnih dečaka“ koji su prestali sa radom. Iz „Elipsi“ Kornelije uzima ritam sekciju u sastavu Bojan Hreljac i Vladimir Furduj. Prvo medijsko predstavljanje „Korni grupa“ je trebala imati u radijskoj emisiji „Studio VI vam pruža šansu“, gdje su mladi sastavi izvodili svoje pjesme. Kojadinovićki se nije dopao izbor pjesama koje je trebala pjevati, pa je ulogu pjevača preuzeo Kornelije, a ona više nije bila član grupe. Ta prva postava prekratko je trajala da bi ostao bilo kakav tonski zapis iza nje, a u „Korni grupu“ na mjesto pjevača dolazi Dušan Prelević. Sve češće se rock muzičari ogleda-

Razvoj sarajevske pop scene pospješuje i festival „Vaš šlager sezone“, koji se 1968. godine održava po drugi put. Pobjeđuje Ana Štefok sa pjesmom „Molitva“. Na njemu između ostalih učestvuje Arsen Dedić sa pjesmom „Dolazi dan tvog vjenčanja“, Senka Veletanlić pjeva „Znam da ću ga sresti“. Tu su i dva mlada sarajevska izvođača Sabina Varešanović i Kemal Monteno, koji izvode pjesmu Đorđa Novkovića „Voljeti – to treba znati“, te pjesmu „Sarajevo“. Te godine nastaje i Kemina „Jedne noći u decembru“, koja će postati jedna od najznačajnijih pjesama u njegovom repertoaru. Iz Dervente stiže mladi pjevač Ala-

ga Gagić sa pjesmama „Solenzara“ ne Ivica snima Kalođerine pjesme i „Da nisi tu“. Beograđanin Zlatko „Reci ljubavi“ i „Za sve su krive Golubović sve više snima vlastite pje- plave oči“, ali i vlastitu „Čekat ću sme po kojima postaje prepoznatljiv te uvijek sam“. na domaćoj sceni Grupa za buNešto južnije u Pe- dućnost – „Kor(„Imala je 17 goći djeluju „Plave ni grupa“ dina“, „Noću kad spavam“, „Negde u zvezde“ i njih vrijedi Kao što smo resvetu“, „Galeb i ga- upamtiti ako ni zbog če- kli, Kornelije Kovran“, „Sam“, „Pri- ga drugog, a ono zbog vač u Beogradu znajem, kriv sam“). formira 1968. goNada Knežević pr- činjenice da je sa njima dine „Korni gruva na ovdašnjim svirao Bogoljub Karić, pu“ i njen prprostorima obra- jedan od osnivača me- vi vokalni solista đuje pjesmu koja dijske imperije pod ime- postaće Miroslaje tih godina pro- nom „BK“ va Seka Kojadislavila Janis Joplin nović. Seka je do „Kraj“ (Cry Baby). Ivica Šerfezi i tada bila poznata po učešću i pobjeNikica Kalođera postaju pobjed- di na festivalu „Omladina“ u Subonički tandem za stvaranje pitkih i tici, a 1968. godine imala je i sama lako probavljivih šlagera. Te godi- singl sa pjesmama „Niko te neće za-

Senka Veletanlić

Monteno i Dedić

Sabina Varešanović
75

FELJTON (4)

ju kao autori muzike za film. Pored Kornelija Kovača, koji je 1968. godine radio muziku za „Ram za sliku moje drage“, pored „Crnih bisera“, koji su se pojavili u filmu „Kad budem mrtav i beo“, te pored „Grupe 220“, koja je radila muziku za filmove „Protest“ i „Tri sata za ljubav“, i koparski „Kameleoni“ rade naslovnu temu za film „Sončni krik“. Pod nazivom „Sunny Cry“ oni je objave i na singlu koji je te godine izašao, a na kome su se još našle „I’m Gonna Tell You“ i „Captain“. Inače „Kameleoni“ su vjerovatno najprecizniji jugoslovenski odgovor na sastave poput „The Byrds“ ili „Buffalo Springfield“. Ostanimo još malo u Sloveniji. Ljubljanske „Bele vrane“ se javljaju sa svojim prvim radovima. Klima se očito mijenja u korist domaćih autora. I oni na A stranu svog prvog singla stave vlastite pjesme „Presenečenja“ i „Eskalacija“, a na B stranu obrade „Hey Girl“ i „Twelve Thir-

ty“. U grupu „Mladi levi“ dolaze Ja- ni zbog čega drugog, a ono zbog činez Bončina i Pero Ugrin. Prvi ve- njenice da je sa njima svirao Bogoći uspjeh postižu sa pjesmom „Oda ljub Karić, jedan od osnivača meIreni“. A kada su ih napustili Habe dijske imperije pod imenom „BK“. i Velkaverh, te u grupu došao Ber- Skopljak Tihomir Pop Asanović ti Rodošek, oni značajno mijenjaju osniva jazz sastav „The Generals“, svoje stilsko usmjerenje. Učestvuju i koji će potrajati sve do 1971. godina Prvom jugoslovenskom pop fe- ne, kada Asanović pređe u grupu stivalu u Zagrebu i „Time“. Pulski rok pionir Pulski rok pioza pjesmu „Ljubimo soul“ dobijaju Bruno Langer nir Bruno Lannagradu za najbo- 1968. godine formira ger 1968. godilje instrumentalno sastav „Hush“. U njemu ne formira sastav izvođenje, a pje„Hush“. U njesma „Poljubi me se našao gitarista Dra- mu se našao giin pojdi“ bila je gan Gužvan i već se na- tarista Dragan peta u ukupnom ziru prve konture „Atom- Gužvan i već se plasmanu. naziru prve konskog skloništa“ U Nišu djeluju ture „Atomskog „Daltoni“ sa pjevačem Goce Niko- skloništa“. Bubnjar je Saša Dadić, lovskim i on je autor sve četiri pje- a pjeva Branko Umković. Kada sme za njihov prvi singl „Ruka od na mjesto pjevača u grupu „Hush“ sna“, „Vraćam se ponekad u proš- 1972. godine dođe Serđo Blažić, sve lost“, „Petak“ i „Volim našu istinu“. će biti spremno za zvanično otvaNešto južnije u Peći djeluju „Plave ranje „Atomskog skloništa“. Blazvezde“ i njih vrijedi upamtiti ako žić, doduše, prvenstveno dolazi na

Dušan Prelević

Zlatko Golubović

mjesto bubnjara, a pjeva samo povremeno. Tek nakon što Umković preseli u Split Serđo postaje prvi pjevač grupe. Međutim, 1974. godine Bruno Langer pokazujući da nema strpljenja da čeka na njihov uspjeh, koji nikako da dođe, prelazi u koparski „Bumerang“. Langer je bio u postavi grupe kada je došlo do one čuvene tučnjave između njih i članova sastava „Status Quo“ kojima su bili predgrupa. Langer je pred kraj postojanja „Bumeranga“ u grupu doveo i Blažića, ali kada se 1976. godine grupa raspala oni su se vratili u Pulu i formirali „Atomsko sklonište“. Umjesto Mire Ungara Kvartetu „4M“ se pridružuje Saša Sablić, a Ungar otpočinje uspješnu solo karijeru. Sablić dolazi iz „Uragana“, a mjesto pjevača u toj grupi preuzima Dalibor Brun. Te godine pod vlastitim imenom nastupi na „Opatiji“ sa pjesmom „Noćas si lepa“, a zatim slijede „Ako izgubim glavu“ (La Tramontana), „Ko svakog dana“ (Come d’habitude), „Volim sve što si ti“, „Nikad neću moći zaboraviti“, „Nas dvoje zajedno“ (Ensemble) i „Samo jednom se živi“. Na „Opatiji“ su se pojavili i „4M“ pjevajući pjesmu „Tvoj glas“, a na Zagrebačkom festivalu pjesmu „Znam, znam“. Te godine snimili su i pjesmu po kojoj će možda najduže biti upamćeni – pjesmu „Idem i ja...ne, ti ne“. Mišo Kovač snima „Da je duži moj dan“ kao obradu „If I Only Had Time“. Radmila Karaklajić je vrlo aktivna te godine. Snima nekoliko singlova kako sa obradama stranih hitova („Okay“, „Pata Pata“, „Daj mi znak“, „Keep On Running“, „Funky Street“, „Zatvaram oči i brojim do deset“, „Toplo i nežno“, „To su bili ti dani“) tako i sa tradicionalnim („Konji zveri“) i autorskim („Mornari“) pjesmama. Zanimljivo je da je snimila i „Pismo majci“ na tekst Sergeja Jesenjina. Jesenjina

Nada Knežević
76

Ivo Robić

O glasu, ali i stasu Priču o damama na sceni 1968. godine ne možemo kompletirati a da ne pomenemo Zdenku Vučković. Ima poletan hit te godine „Hej mama, hej tata, hej...“ (Dance Mama, Dance Papa, Dance...), učešće na „Opatiji“ sa „Željela sam samo tebe“, na „Zagrebu“ sa „Nije li čudo to“, te čak četiri singla, od kojih je
www.startbih.info

FELJTON (4)

Kornelije Kovač

na jednom prate „Indexi“. Inače, tokom 1968. i 1969. godine „Indexi“ prate Zdenku Vučković i na njenoj jugoslovenskoj turneji. Radmila Mikić Miki snimi pjesmu na temu iz vrlo popularne vestern serije „Bonanza“. Ivo Robić, sa svoje strane, koristi popularnost serije „Dugo toplo ljeto“ i snima singl sa istoimenom pjesmom. Na toj ploči su se našle i dvije pjesme njegovog prijatelja i njemačkog producenta Berta Kämpferta „Ti i ja“ (Lady) i „Svijet iza nas“ (Over and Over), ali i legendarna „Serenada Opatiji“ Zvonimira Krkljuša. Pored toga, snimio je i jedan EP sa prepjevima talijanskih hitova, a sam je napisao pjesmu „Kaj se zmisliš“ utemeljenu na zagorskom etno zvuku. U vrijeme dok se na ovim prostorima svi okreću angloameričkim, meksičkim, talijanskim ili francuskim autorima, Aco Simonovski snima prepjeve grčkih autora. Između ostalog, tu se našlo prostora i za Theodorakisovu najčuveniju temu iz filma „Grk Zorba“. Theodorakisovu prepjevanu temu pod nazivom „Volite jedan drugog“ otpjevala je mlada i atraktivna Vanja Stojković, koja je bljesnula te godine i stekla popriličnu popularnost kako zbog svog izgleda, specifičnog pjevanja, tako i zbog činjenice da je birajući pjesme za prepjeve otkrila zanimljive hitove sa njemačke muzičke scene. U tu priču o ljepoticama na muzičkoj sceni sasvim se lijepo uklapa Daliborka Stojšić, koja je nakon izbora za najljepšu djevojku Jugoslavije 1968. godine učestvovala i na festivalu „Omladina“ u Subotici sa pjesmom „Sunce sja za nas“ i osvojila drugu nagradu stručnog žirija. Te godine je objavila čak i jedan

singl sa četiri pjesme, među koji- u domaćem rocku. Braco Škrinjama se posebno izdvaja obrada pje- rić, nekadašnji bubnjar grupe „Besme „Turn, Turn, Turn“ grupe „The zimeni“, gine kod Pariza. Byrds“, u njenoj verziji nazvana „Sve Španija „pokrala“ Jugoslaviju ima svoj kraj“. Inače, prvu nagradu Na „Pjesmi Evrovizije“ pobijedila žirija dobio je Slave Dimitrov za pje- je Anne Marie David sa pjesmom smu „Drug Ljubiš“, koju je sam i „Tu te reconnaitras“. Zanimljivo je izveo. Publika u Subotici, očito, vo- da ni iz drugog pokušaja Cliff Ricli Kemala Montena pa mu po dru- hard nije uspio da pobijedi na ovom gi put zaredom daje svoju nagradu. takmičenju. Na kraju je sa pjesmom Ovoga puta to je za pjesmu Draže- „Power to All Our Friends“ stigao na Zimonjića „Bado trećeg mjesta Langer je bio u po- i definitivno odulada“. Na tom festavi grupe kada stao od „Evrovistivalu bilježimo i pojavljivanja Žar- je došlo do one čuvene zije“. Na „Pjesmi ka Dančua i Ne- tučnjave između njih i Evrovizije ’73“ se de Ukraden. skančlanova sastava „Status desio jedansmo i Na Zagrebačkom dal u koji festivalu opet ima- Quo“ kojima su bili mi bili uključemo „Crvene ko- predgrupa ni. Žiri je, nairalje“, koji sa pjeme, otkrio da je smom „Nemoj reći zbogom“ odnose španska pjesma „Eres tu“ plagijat treću nagradu publike. Oni u to pjesme „Brez besed“ sa kojom je Berdoba znaju raditi i po tri koncerta ta Ambrož predstavljala Jugoslavidnevno – od 16, 18 i 20 sati. Po- ju 1966. godine. Na kraju je politijavljuje se i jedna od njihovih naj- ka odnijela prevagu i Španci su čak uspješnijih pjesama „Kad bih bio došli do drugog mjesta i imali medrvosječa“, zapravo prepjev „If I đunarodni hit sa tom pjesmom. Što Were a Carpenter“. Na istom sin- se tiče 1973. godine i „Evrovizije“, glu su pjesme „Sam“ (What’s They Jugoslaviju je predstavljao Zdravko Gonna Do), „Bila si jedina“ i „Ne želim više tu ljubav“. Festival „Zagreb ’68“ donio je i pjesmu „Stari Pjer“ u izvedbi Ivice Percla, pjesmu koja će obilježiti Magazin Start BiH i BTC Šahinpašić poklamožda cijelu godinu. Ovaj festival njaju tri knjige ”Sundtrack vremena označio je i prvo javno pojavljiva- komparativna istorija popularnje momka koji je do tada zabavne muzike”, autora Amira Misirljao samo prijatelje i prolaznike na lića. Jednu od ovih knjiga možete dubrovačkim skalinama – Ibrice osvojiti slanjem kupona na adresu em Jusića. Ibrica nastupa sa pjesmom magazina Start BiH La BenevolenPere Gotovca „Celuloidni pajac“, cije 6, 71000 Sarajevo. a na svom prvom singlu pored ove Obavezno naznačiti adresu pjesme uvrsti i svoje „Ponoć“ i „Japošiljaoca. goda“, te „Stranac“. Bilježimo i jednu od prvih tragedija

Čolić sa pjesmom Kemala Montena „Gori vatra“. Na „Opatiju“, gdje se tada prvi put birao naš predstavnik za „Evroviziju“, Čolić je otišao bez neke izrazite uloge favorita. Zbog toga je rezultate i čekao za barom u foajeu opatijskog hotela i tamo su ga i našli da mu saopšte da je pobijedio i da ide na „Evroviziju“. Na samom takmičenju bio je tek petnaesti, ali je dobio komplimente za interpretaciju od jednog Cliffa Richarda. Pored toga je skrenuo na sebe i pažnju evropskih diskografa i sredinom sedamdesetih snimio je nekoliko singlova za evropsko tržište, ali od međunarodne karijere nije bilo ništa. Ostaće zabilježeno i da je tokom boravka u Luxembourgu bio više nego blizak sa prelijepom norveškom predstavnicom. Ona će godinu dana kasnije i pobijediti na „Pjesmi Evrovizije“, ali predstavljajući Švedsku i nastupajući u okviru kvarteta „Abba“. Pored uspjeha na „Opatiji“, Čolić će ostvariti zapažen nastup i na festivalu „Vaš šlager sezone“ sa pjesmom „Bling, blinge, bling“. Pored Čolićeve „Gori vatra“, Opatijski festival je donio i pjesmu „Odiseja“ koju je izveo Leo Martin. Rođen kao Miloš Jović, ovaj solista upečatljivog glasa upravo je sa „Odisejom“ sebe uvrstio među najznačajnije interpretatore sredine sedamdesetih. On je sarađivao najviše sa kompozitorom Vojkanom Borisavljevićem i iste godine se pojavio i na festivalu „Vaš šlager sezone“ sa pjesmom „Svet bez tebe“, a uradili su još dvije pjesme „Život naš“ i „Ja te volim“. Leo Martin će otpjevati još neke velike pjesme kao što su „Laku noć dragi, laku noć draga“, „Kristina“, pa čak i temu iz kultne TV serije „Otpisani“. 

Poklanjamo knjigu Soundtrack vremena

77

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

SVIM GRA\ANIMA PRAVOSLAVNE VJEROISPOVIJESTI @ELIMO SRE]AN VASKRS

Samo iz PRINTANOG OGLASA mo`e se saznati VI[E pojedinosti o proizvodu

...Iako postoji mi{ljenje da televizija ima mnogo ve}i doseg od printantih medija u starosnoj skupini od 18 do 49 godina koja je ogla{iva~ima najinteresantnija, doseg printanih medija pribli`no je isti, a novine su op}enito medij u koji gra|ani imaju najvi{e povjerenja. Dokazano je i da se objavljivanjem oglasa u vi{e medija, zna~ajno pove}ava njegova primije}enost i uticaj na namjeru kupnje, istovremeno ogla{avanje u (Izvor: Cebuco) printanom mediju sigurno }e mnogo napraviti za ugled i status ogla{iva~a...

UDRU@ENJE IZDAVA^A DNEVNIH NOVINA I MAGAZINA BOSNE I HERCEGOVINE

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->