Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

 dermografizam. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza).svetlosnomikroskopska patohistološka analiza. mora se pridržavati istog načina očitavnaja. eritrodermija  cijela koža zahvaćena). -elektronska mikroskopija. 10. Sustav eflorescencija u koži-općenito. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje. kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze.u dokazivanju medikamentoznih alergija. veličina. autoimune. 6.kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža. žarišta ( monomorfna. Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE. –test skarifikacijom (scratch).  struganje – drvenim štapićem. vodi ili nekom drugom otapalu. virusne. bulozni dermatitisi.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza. Netoksične doze se očitavaju nakon 48. kiretom ili raspartorijem.tumori. kod bulznih dermatoza. alergijskog vaskulitisa. – određivanje specifičnih IgE-.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. skarifikacija ili punkcija. kod Lylleove bolesti). Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje.72 ili 96 h. oblik. -atopijski epikutani test (APT).za dokazivanje kasne.prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam). kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije. skalpelom.  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište).epidermolize i virusne bolesti.kod medikamentoznih alergodermija. te onih izazvanim konzervansima i aditivima. multipla). -citološke metode. celularne preosjetljivosti. upadanje sondom npr. in vitro. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr. konzistencija (meka. –Direktna imunoflorescencija kože. ograničavanje. usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. najčešće 2% u vazelinu. boja. – intradermalno. raspored ( grupirano. diseminirano).pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr.za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa.za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. lokalizacija. tvrda).broj (slitarna. polimorfna. testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija.Dermatološka propedeutika -45.bris.  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa. .  pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene. buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza. -određivanje ukupnih IgE. – test ubodom (prick). –test blastiče transformacije limfocita. te kontaktne alergene. –konjuktivni test. znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno.za dokazivanje pemfigusa. limfomi i karcinomi.

-keratolitici. Za cijeljenje erozija il ragada. -podloge.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste. . ušljivost.Amphotericin B. Djeluju indiferentno. –Nepropusni. Riblje ulje (30%). -otopine (solutiones).20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma. Lokalno liječenje dermatoza. 11. -antiparazitici.do 2%-tna salicilna k.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa. Mjenjaju se čim se ohlade.. strije.ublažuju svrbež. -kreme.disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator.otopine aktivnih tvari u vodi.potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju. Kod svih subakutnih promjena kože. Prekomjerna dlakavost. -antibiotici-kortikosteroidi. -sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva. pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno. trajanju promjene i akutno stanje dermatoze. Za omekšavanje roževine. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka. Mogu se dodati antiseptička sredstva.mješavina praška i masti. a na suho suho (masti. etanolu i drugim organskim otapalima.. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales). kreme.svrab.protuupalno. 10%-tna trikloroctena kis. a keratoplastici  na epitelizaciju.brzo dijeluju i smiruju upalu. paste).za odstranjivanje bradavica. -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva. paste (2+3) i emulzije(1+3)). herpetiformnog dermatitisa. buloznog pemfigoida. emulgirani dvofazni sustavi.to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi. Masne (V/U) i isperive (U/V). zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija. Benzilbenzoat. jer priječe stvaranje mjehurića i krasta. -Oblozi (fomenta).adstringentna  na granulaciju. –indirektna imunoflorescencija. prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2). kupke).kalij-permanganat. atrofija kože.te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma. -tekući posipi (pastae aquosae).danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu. Jednostavne podloge (tekućine. Hlade kožu i odvode sekret.. -antimikotici.kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina.hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine.polučvrsti. -keratoplastici.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa.Može se odrediti i titar protutjela.). –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke. -emulzije. Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva. srebrni nitrat (1%) -citostatici. Na vlažne vlažno (oblozi.za veće površine.liječenje ovisi o lokalizaciji. Nistatin za kvasce (Candida alb.hladni propusni.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože. -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva.

bol i rijetko noćna sljepoća). iritacija.. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda.suhoća kože i svrbež i eritem. 18. kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa.prirodni i sintetski derivati vitamina A. UV terapija.Dermatološka propedeutika -6-antivirusni. tanki i lomljivi nokti.oči (suhoća. Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi.. Liječenje retinoidima u dermatologija.folikulitisa. 16. U kombinaciji s kortikosteroidima.ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici. čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku. 25-30 mg/dan. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu.Izotretionin. Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici. akni fulminans. metabolizam lipida (hiperlipidemija). Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0. 15. Retinoidi za lokalnu primjenu.krioterapija. Difenilhidramin (Dimidril). 12.tretionin. Fizikalna terapija u dermatologiji . Ne s vitaminom A. loratadin (Claritine) -antibiotici. periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata. Ciklofosfamid. Retinoidi za sistemsku primjenu.kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). 14. CNS (povišeni intrakranijalni tlak). Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus. rinofime.akutne. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom. Može doći do eritrodermije. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju. difuznog gubitka kose.mukokutane. Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože. Koriste se lokalno i sistemsko. -kronične.. Hiperostoza. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza. Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica. fotosenzitivnosti.preparati s kinolonskim prstenom. -protektivi od UV zraka. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17.5mg/kg/dan u16 tjedana. -Acitretin. klorpiramin (Synopen). Isotretionin i acitretin. –sistemske. 13. Mehanizam djelovanja nije objašnjen. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića). -sredstva za depigmentaciju. jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije). suhe sluznice. teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon). Kod poremećaja keratinizacije. teže pustulozne rozacee.interferon i aciklovir. Može s UVA ili UVB.za blage i umjerene oblike akni. -citostatici.tumori (najviše limfomi).to su sintetički pripravci. U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje.kod težih oblika nodularno cističnih akni. G. Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima.kod arterijskih dermatoza. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi.derivati A-vitaminske kiseline.djeluju na fazu promocije i progresije.derivati hidrokinona -fizikalna terapija.skeletni sustav.

. kondilomi. -elektroliza. preboljeli melanom. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati.skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože. Kod psorijaze. atopijski dermatitis.a anoda u ruci. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. metilprednizolon.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija. brazgotina (nakon akni). Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora. Ekskohleacija. Kriokirurgija. Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA. rinofima.). Koriste se brusilice (dijamantne). a mala jakost. kloramfenikol 22. -elektrokoagulacija. sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h. Laser. limfangiomi. –Režnjevi. bolesnika liječenih od nevusa. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin. 19.elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. 0. prednizolon 23. neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje. manji hemangiomi. angiofibrom) do 1 mm dubine). azitromicin. vitiligo. ketokonazol.struja male jakosti i dve pločaste elektrode.česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. betametazon dipropionat (beloderm).oštrom žlicom se izreže 20. (belosalic). U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema.05 J/cm2 .izmjenična struja visoke frekvencije. Šavovi se vade nakon 4-12 dana. Sve vrste bradavica. Elektrokirurgija. kod sindroma displastičnog nevusa. -iontoforeza.hipertrihoza(trajna epilacija).tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek. Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. -PUVA terapija (fotokemoterapija). Vulgarne i plane veruke.5 J/cm2 .jedna elektroda. a spinocelularni 65-70 Gy. visoka frekvencijai napon.5-2 mA. vaskularne promjene (teleangiektazije. pa je zbog veče doze potrebno korigirati. difenhidramin 24.. Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon. imunosupresija. -UVB terapija(fototerapija). Katoda u tvorbi. višebrojni sitni benigni tumori. Kod hiperhidroze u predjelu stopala. Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon. Prmjenjuje se 0. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima. Antimikotici – amfotericin. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine.argonski (koagulacija. a pacijent ne smije biti nagrđen. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi. nistatin 25. gentamicin. aktiničke i seborejičke keratoze. keloidi. Dermatološka kirurgija – ekscizije. Veruke. teleangiektazije. -termokauterizacija. Za bazocelularn 50-60 Gy.cijelo tijelo ili djelovi. Uzrokuje hemostazu. rani stadiji limfoma kože. lihen ruber. atopijskog dermatitisa. dermatofibromi. -ionizirajuće zračenje.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm). xeroderma pigmentosum. Počinje se sa 0. klindamicin 21. Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu. -dermoabrazija.psoralen i UVA. ampicilin. virusni papilomi i tetovaža). hemangiomi. 5x tjedno kroz 3-4 tj. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega. sa . fibromi. 4x tjedno u 3-4 tj. Kod manjih tetovaža. fibromi i manji angiomi. flukonazol. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju. trudnoća i dojenje. Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama. Antihistaminici – loratadin.hemangiomi..

naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. RTG) . ballon cell's naevus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. Citostatici.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N). naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. interferon 28. Antivirusni – aciklovir. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. melanosis neurocutanea.fluorouracil 29. preaurikularne ciste i sinusi. katranska. -> sinteza melanina. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. macula mongolica. naevus pigmentosus giganteus. oktilmetoksicinamat. lentigo simplex et lentiginosis. epidermalne ciste skrotuma. pilonidalni sinusi i ciste. naevus spilus. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. arsenska. mebendazol 27. melanosis naeviformis. Antiparazitarni – metronidazol. titan-dioksid. halo naevus (Sutton). 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež).1. sa anestetikom i antiseptikom 26. -> ABCD-pravilo. lentigo senilis. dermoidne ciste. Zaštitna sredstva od UV zraka. melanoma juvenile(Allen-Spitz). posebni oblici: naevus dysplasticus.

Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb.

10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. ŽIVČANOG. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. Queyrat Mb. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom . Bowen Mb.Dermatološka propedeutika .

reakcijom na strano tijelo. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. One stoje u epidemisu. može i diabetes insipidus).11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima.. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. Česte koštane lezije na lubanji. hist. LANGERHANSKOVE: S100. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih. CD1a + Birbeckove granule. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa. metaboličkim promjenama. tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. monocitna leuk. visoka temp. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. limf. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. hepatospleno. . a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa. limfadeno i zahvaćenost pluća. samo s nešto manje Birbackovih granula.Dermatološka propedeutika . Spontana regresija ili alternacija u LCH. Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. cavernosum. maligna histiocitoza. Erodiraju na površini i eritematozne su. LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života.. akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH. Mb. Praćenje bolesnika.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna.. su uzročnici impetiga. fluoksaciklin. vis. u novorodjenčadi tijekom 1. aureus se može proširiti iz žarišta u oku. aureus. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A. nalikuju opeklinama 2. dokaz stafilokoka. rehidracija. povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale. Lokalno antiseptičke kupke. predilekcijska mjesta su usta. znojenje. nosu. najmanje na dlanovima i stopalima. aureus. pretraga. ždrijelu. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). azitro. T. grupe A KS: u uglovima usana eritem. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. velike površine se počinju ljuštiti uz erozije. tjedna života. stupnja. zahvaćena novorođ. beta-hem.staphylodermia. dehidracij.Dermatološka propedeutika . može i Gram (-) folikulitis. zavoji. i dojenčad do 3 mjeseca. ETIOPATOGENEZA: S. gentamicin. streptodermia. šok. rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. vagini KS: počinje perioralnim eritemom. diabetes mellitus. DIF DG: HSV. KS: opsežno ljuštenje velikih površina. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb.. S. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum . nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. izvor inf. bivacin. ter. KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). nos (anus?) . nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb. širi se niz vrat. cefalo). nalazi. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana. DG: bakt. erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin . svuda locirane. LAB NALAZI: bakt. DG: KS&ANAM. nos. bulozna hereditarna epidermoliza. kloksaciklinom. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. Toxic Shock Sy.to je piodermija površinskog sloja kože. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala. sistemska AB terapija (kloksa. sist. Nikolski pozitivan. najčešća u dječjoj dobi. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo. staphylogenes et streptogenes.c. opće loše stanje. je majka. DIF DG: novorodjenački sifilis.KS: sitne folikularne pustule okružene .  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu.15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. S.

u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa. limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. u sredini je nekrotični čep. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom.. pretraga. može zboog diabetes mellitusa. S. posljedična alopecija i atrofija kože. a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol. nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica.5-2. Lice. FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog). dermatitis ili akne) . terapija prema antibiogramu. muškaraca uzr. potkoljenice (bikini-zona?!?!). uvjeta.0 mg/kg.. glutealna regija. FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake. reg. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza. aureus.gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova.Dermatološka propedeutika . većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa. lokaliziran bilo gdje na koži. na kraju cikatricijalna alopecija. upala folikula brade u odr. E. antibiotska mast+kortikosteroid (npr. antiseptički oblozi i čišćenje. posebno na šiji muškarca . sist.  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s. stanja. LIEJČENJE: nema brijanja. -> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. loši hig. fistuliraju. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka. CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. Proteus) . napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. U središtu se vidi dlaka. opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa. KS: . imunodef. LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. i lok. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!). kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju. S. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje. aureus. azitro ili cefalosporini. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. gentamicin i betametazon=Belogent). DG: KS ili bakt. može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus .16 eritematoznim rubom. rijedak. Coli. zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. DG: na temelju KS i bakt. DIF DG: duboka trihofitoza brade. cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice.

 ECHTYMA -> akutna bakt. recidivi česti. Gram (-) + Streptococcus mileri. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. AST. nedovoljne prozračenosti odjeće. tresavica. DG: anamneza & KS & LN. primjena ant.. prostora kože uzrokovana beta-hem. lividna i VRLO bolna. ulazi.. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna. pov. prema antibiogramu. sjajna. 3-6 mjeseci. najčešće nastaje nakon trauma. aureus.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. erizipeloid. DIF. SE. KS: difuzni eritem. vrbanac. DG: tromboflebitis. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna. leukocitoza. LAB NALAZI: pov. KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru.m 2. DIF. KS: koža je napeta. aureus ili bet-hem. gran. može pov. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži. AB i epitelizirajuće masti. sistemska primjena kloksa. Ako se počne prekasno s liječenjem. S. pov. profilaktički se daje 1. danas je rjeđa. eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno. trofički i hipostazički ulkusi). prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. u ždrijelu može biti indikativan. bullosum. može se pojaviti i u obliku E. potkožja koja tendira na fascije i mišiće. echtyma induratum Bazin. glatke . leukocitoza. lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. facijalni HZ.Dermatološka propedeutika .nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. smanjenje imunosti također pogoduje. seg.17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) . S. DG: furunkuloza. sedimentaacija. fluoksa i cefalo. per os izotretionati može (Roaccutane). LIJEČENJE: prokain-penicilin i.j. Može i prijatelj Staphylococcus. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom..2 milijuna i. u slučaju recidivirajućeg erizipela. KS: homogena. opsežnih ulkusa. inkubacija od nekoliko sati do par dana. te korigirati prema antibiogramu. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. pacijenata potrebna je sist. kolikvativna TBC. beta-hem S. crvenkasto-smeđa žarišta. kroz 10 dana ili ovisno o KS. T je do 40° C. nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci. beta-hem S grupe A. sist. ak. terapija. tromboflebitisa. LIJEČENJE: složeno. sideropen. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru. S. nestručnih pobačaja. akutni kontaktni alergijski dermatitis. ali mogu izazvati elefantijazu. bolest limf. anemija. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. bol. grupe A.DG: na temelju KS. bolest.4 milijuna i. vesiculosum. lokalno antiseptički oblozi. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana. Ako preosjetljivost. edem. S. DIF.  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage.j. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna. u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. gangraenosum i phlegmonae.

prema nalazu antibiograma. lokalno AB kreme.  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S. a od domaćih životinja pas. moguća folikularna upala. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina). s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne.u obliku pustula. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja. što je moguće. aureus. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid. ulcerirana centralno. epidermidis i Propioni bacterium acnes. C. A. govedo. prekrivena krustom. S. imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju. šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. nikako MASTI. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. na ekstremitetima. antibiot. pitirijasis versicolor.5 g /dan 5—7 dana. Gram. eritematozni rub. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji. ovca.kruste žućkaste-smeđe. lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum. jež. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski. duboku mikozu. prsa.0-1. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. glutealno.ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. AB prema antibiogramu. genitalno. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu. aureus. očnim kapcima. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist. pioderma gangrenosum. LIJEČENJE: sist. sliči primarnom afektu sifilisa. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. leđa. antiseptični oblozi i lokalne kreme.=čvrste konzistencije. voluharica. Ixodes ricinus! . Povećanje limfonodula. jelen. obrazima. rjeđa je i zahvaća muškarce. DIF DG: ulcus durum. u rezistentnim slučajevima eritromicin 1.Dermatološka propedeutika . antiseptički oblozi. rub prema čelu. A. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. starije i kahektične bolesnike.  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. ptica. KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište. lokalizirana na donjoj usni. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. lokalno eritromicin i klindamicin. lice. LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm.

Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. u djece na uškama. i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans.dg. histiocitnim infiltratom subepidermno. leishmanija. ako perzistira duže od 4 tjedna. moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju..stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. mjesec).erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka. manifestira se KS kao crvenkasti. plazma-. može imati nekrotično središte. može i monoklonska Pt. a u klinaca makrolidi. vjerojatno spirohetijom). a i pozitivne znakove meningizma (uzr. temperaturu itd. mikroskop. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis. mono-. DIF DG: diskoidni eritemtodes. 6. mjeseca. 2. stadije=lokalizirana infekcija/EM. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita. u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. RANA INFEKCIJA 1. tresavice. glutealno ili licu. pregled tkiva.. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije. 7. CNS. može trajati od 2. veći krpelji funkcioniraju u jesen. onda je chronicum (ECM). papira i vide se tetive i žile. oligo. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. eozinofilni facijalni granulom. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima. aksilama i glutealnoj regiji. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. PCR. KASNA INFEKCIJA 3. Western blot. sarkoidoza. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama. upalni(akrocijanoza dif.ili bi. prosijava poput cig.facialisa je često jedini simptom.artritisi najčešće koljena.Dermatološka propedeutika . DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin. simptomi već nakon 48 sati. lupozna TBC. neuritis. plazma-. penicilin.dg. . ali tipičan pseudolimfom B-stanica. a najčešće na preponama. srce. encefalopatija -> pareza uni. može i diseminirano. mekani čvorić najčešće na glavi.-4. može i cefalo i azitro. CNS može biti također zahvaćen. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. bolesnici mogu imati i malaksalost. javlja se infekcija organa. zglobove.).

limfe. ULCUS MOLLE. citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja. dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa. ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). konjuktivitis. lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra. Isključivo u tropima se pojavljuje. a sadržaj im se prazni putem fistule. može se razviti i keratitis. Lokalizacija je vanjski genital) . 6 dana GRANULOMA VENEREUM. Limfni čvorovi se povećavaju.20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom. Lokalizirana je na genitalijama. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. Dijagnoza : anamneza. Uglavnom se javlja u tropima. uretre. tuberkulozni limfadenitis. retinoidi TRICHOMONIASIS. Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom. sraštavaju. Terapija : simptomatska. a može se pojaviti i pijelonefritis. aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira. Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. artritis). Javljaju se strikture rektuma. klinička slika. Širenje traje tjednima i mjesecima. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. LYMPHOGRANULOMA INGUINALE. klinička slika. . Patogeneza : Chlamydia trachomatis. Patogeneza : bakterijska flora. Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana). Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. Definicija : dovanosis. Dijagnoza : klinička slika. dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija. na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. trbuh i dr. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey. Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. šire se periferno i sjedinjuju.Dermatološka propedeutika . antiflogistici. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. Artritis sličan reumatoidnom. Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. kortikosteroidi. doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. ili sulfonamidi ili gentamicin im.

granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana . basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. Inkubacija 2-3 dana. herpes genitalis. Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica. povišena temperatura. eritromicin isto .Dermatološka propedeutika . gangrenosum (duboko razaranje tkiva. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. Gonokok. RVK) Terapija : penicilin 2. seboroična veruka. Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama. Terapija : kirurška ekscizija. Prenosi se spolnim putem. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. serološki testovi (nepouzdani. lupozna tuberkuloza. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA. dokaz u mikroskopskom preparatu. Prisutna u tropima. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. ali sporo napreduju (mjesecima i godinama). mehanički. Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. Žene imaju pločasti.4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). moguće erozije i ulceracije. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). klinička slika. fibrom . Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira. ŽENE : inkubacija 2-4 dana. Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE. Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova). oštro ograničen od okoline. mutilacija). Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa). klinička slika. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. spinocelularni Ca. Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa. krvarenje. Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. bol i pečenje pri mokrenju. Erozija prodire u dubinu i širinu. TUMORI. mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm).. 5 (kronični uretritis). Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. pa ih je moguće zamijeniti s nevusima. dno je neravno prekriveno gnojem. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare.21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma. najčešći). ulcus rodens). basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama.) Dijagnoza : anamneza. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. prisutan gnojni iscjedak žute boje. MORBUS BOWEN.Bowen. Mogu biti lokalno inflitrativni. bolovi u području peritoneuma. Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća. Klinička slika : plak veličine do 10 cm. oko ulkusa je prisutan eritem s upalom. negnojan iscjedak koji postupno nestaje. mogu nastati i ulceracije i erozije. prisutni su stalni podražaji na mokrenje. folliculare (u sredini prisutna dlaka). Ulkus je mekan i bolan na dodir. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis. Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. pa je infekcija moguća jednio spolnim putem. akutno se javlja uretritis i cervicitis. nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika. eritem malih usana. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl. Dijagnoza : anamneza. prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). bazaliom. Otvor uretre je eritematozan i edematozan. 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). toplinski i kemijski podražaji.

te dublja tkiva (fascije. Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . trupu. dorzumu šaka. PACHYDERMOPERIOSTOSIS. pojavljuje se i obiteljski. destrukcija kemijskim metodama. psihomotorna retardacija i sl. na licu. anomalije udova. Promjena vrlo rijetka. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko). Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. Rijetka je. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM.srčane mane. oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. kosti). intrauterine infekcije. Terapija : krioterapija. vulgares : obične bradavice. Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. CUTIS VERTICIS GYRATA. razvijaju se na šakama. na vratu. javljaju se na šakama. planae juveniles : jedva iznad razine kože. dorzumu prstiju.Dermatološka propedeutika . dlanovima. ekscizija kirurškim metodama. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). Patogeneza : teratogeni faktori. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa. V. nosu. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. PTERYGUM.) Terapija : kirurški zahvat. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem. ovisi o stupnju oštećenja. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. ispod nokta (bolne). Dijagnoza : na temelju kliničke slike. V. BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore. spinocelularni Ca. Ne pojavljuju se na sluznicama. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. Sliče stanicama spinoznog sloja. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. V. podlakticama.filiformes : končaste bradavice. clavus. moluska. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM. mišići. tyloma. usni. prisutan već kod rođenja. BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. infarkti placente. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože. Klinička slika : dijele se na : V. tabanima. licuvjeđama. poremećaji razvitka. vratu. u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. rascjep nepca i usne. nasljedni faktori. APLASIA CUTIS CONGENITA. To su ravne papule oko 5mm. Definicija : Bradavice. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol).

klinička slika. Kod eczema herpeticatum antibiotici. bolovi. pečenje). Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. verrucae. Djeca su febrilna. Terapija : Acyclovir. zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). cijanotična. axila. stočara. vjeđe. Javlja se u djece. Dijagnoza : iz anamneze. S vremenom se papule povećavaju. Nakon 3 dana temperatura . vezikule. HERPES ZOSTER. i kod imunodeficijntnih osoba. B6. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. lokalizacija. djece. parestezija. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. okružene eritematoznim obručom. muzara i sl. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. Zahvaćene su najčešće šake. uz regionalno povećane limfne čvorove. PARAVACCINIA. Profesionalna bolest kod veterinara. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. EXANTHEMA SUBITUM. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. javlja se u dobi 60-70 godina. zoster. vulvovaginitis herpetica. gama-globulin. kontaktom. Lokalizacija je oko usne i nosa. prenosi se sa životinje na čovjeka. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. Pojavljuje se jednostrano. češće kod imunoinsuficijencije. tekući puder. Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). Grupirane su ili razasute. Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. antipiretici. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. dehidrirana. Diferencijalna dijagnoza : milia. Najčešće kod djece. mesara.Dermatološka propedeutika . za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. papule. fotokemoterapija. Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. za sprečavanje superinfekcije antibiotici.23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. B12). Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. elektronska mikroskopija. Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom). Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae. varičela. lokalno oblozi. Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana. vrat. a nekad i u području oka. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. citološki nalaza. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. i kod imunodeficijntnih osoba. varicella. kravlje boginje. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. sistemski B-komplex vitamini (B1. može biti praćena konvulzijama. zatim se javljaju papule. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. rehidracija. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. zatim se javlja crvenilo. interferon u obliku masti. kruste. HERPES SIMPLEX. a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). Terapija : Acyclovir.

. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom. AIDS – TREBA NAPRAVITI.Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama. a kasnije zahvaća udove i lice. Javlja se trajni imunitet. nosa i oko očiju ostaje slobodno. Terapija : simptomatska. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom. Dijagnoza : klinička slika.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu. U slučaju komplikacija Acyklovir. Područje obraza.

a sistemska prema antibiogramu. ždrijelu. Ne daju se penicilin. krusta. Dijagnoza : klinička slika . Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. cijeljenje. erozija i bolne fisure na uglovima usana. javlja se kod djece do 3 mjeseca života.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE). Definicija : Patogeneza : S. bivacin. Javlja se u prvom tjednu života. a bulozni uglavnom lice. Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. cefalsporin). Terapija : lokalna kao u impetiga. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. Definicija : Mb. bacitracin.aureus. Dijagnoza : klinička slika. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis. gentamicin. bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. Klinička slika : vezikula (bula) koja puca. erozija. nosu. bakteriološki nalaz. Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). rehidracija. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin. bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule). Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin. tetraciklini). Postoje 2 tipa . DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM. Uzročnik se širi iz žarišta u oku. hipovolemija i šok. bulozna hereditarna epidermoliza. β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). nos). Patogeneza : Staphylococcus aureus. Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. Patogeneeza : izaziva ga S. nadoknada elektrolita. trup i udove. E. antibiotske i epitelizirajuće masti. Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. širi se na vrat. Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. a može i bilo gdje na tijelu. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju. toksična epidermalna dermoliza (Mb. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. Acinetobacter.aureus. Piodermije se dijele na epidermalne piodermije. PEMHIGUS NEONATORUM.Dermatološka propedeutika . beta-hemolitički streptokok grupa A. Epidermalne piodermije. IMPETIGO CONTAGIOSA. Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus. te na sluznici usne šupljine. Dijagnoza : klinička slika. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS.coli.Ritter. Corynebacterium. folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. uhu ili iz vaginalne sluznice.stupnja. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima. Rijetko se vide kraste. nema gnojenja.

26 Diferencijalna dijagnoza : kandida. . herpes simplex.Dermatološka propedeutika . hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast).

Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje. .aureusom. Dijagnoza : klinička slika. cijeli bez rezidua. Bakterijske infekcije folikula dlake. antiobiotske masti. Sistemska terapija prema antibiogramu. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex. acne oleinica. Dlaka je gotovo uvijek prisutna.Dermatološka propedeutika . češća je kod muškaraca nakon puberteta. Nema svrbeža.27 Folikularne piodermije. OSTIOFOLIKULITIS. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi. Najviše su zahvaćeni lice. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu. folikulitis uzrokovan kandidom. Okružene su eritematoznim rubom. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. potkoljenica i glutealna regija. uzrokovane S.

Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. Klinička slika : počinje kao folikulitis.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE.Dermatološka propedeutika . Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. . FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE. antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. dlaka može otpasti. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. Infekcija se nalazi duboko u folikulu. U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu. ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. prisutan svrbež. Patogeneza : S. antiseptički oblozi. Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. Prisutan je svrbež. Kirurška terapija. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. Dijagnoza : klinička slika.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom. Dijagnoza : klinička slika. FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS. eritromicin). a furunkuloza je česta pojava furunkula. sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep. Promjena je bolna. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. duboka trihofitoza brade.

Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). HIDRADENITIS SUPPURATIVA. kožna manifestacija kronove bolesti. a kao komplikacija može nastati sepsa. Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch. bakteriološki nalaz. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se. Čest je regionalni limfadenitis. a sastoji se od : hidradenitis suppurativa. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. kolikvativna tuberkuloza. te kirurška terapija. . što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. Gnoj se spontano isprazni. Dijagnoza : klinička slika.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : streptococcus mileri. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi.internum). Patogeneza : stafilokokus aureus.29 CARBUNCULUS. Piodermije znojnica. Često je potrebna kirurška terapija. Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza. Terapijski se primjenjuju topli oblozi. a dolazi u obzir i kirurška incizija. aktinomikoza. Javlja se visoka temperatura i umor. Dijagnoza : klinička slika. antibiotske masti. CHORDEOLUM. Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. acne conglobata.

klinička slika. Terapija : lokalno antiseptkičke. ECTHYMA. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. mišić). te regionalni limfadenitis i limfangitis. Dijagnoza : klinička slika. ozljede potkoljenice – ratari. žarenje. Dijagnoza : klinička slika.bullosum. lokalno antiseptički oblozi. imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. herpes zoster. Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. β -hemolitički streptokok grupe A. Prisutni povišena temperatura i limfangitis. tromboflebitis. cefalosporin). bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. Patogeneza : staphylococcus aureus. Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum. ulceracije kod 2. E.stupnja sifilisa. ERYTHRASMA. nestručni pobačaji. Dijagnoza : anamneza. PHLEGMONE. češće su zahvaćeni muškarci. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri. svrbež. leukocitoza. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. labos (povišena SE. vojnici).vesiculosum. može zahvatiti i fasciju i mišić.Dermatološka propedeutika . Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze. znojenja. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom. erythema induratum Bazin. . rijetko i stafilokok. E. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi.flegmonosum).gangrenosum. ulkusi. povišeni granulirani L.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. Kod bolesnika se javlja bol. sjajna. E. moguć nastanak sepse. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. nekroza i flegmona (E. Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. Terapija : penicilin im. sistemska po potrebi (komplikacije. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. antibiotske i epitelizirajuće masti. nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta. a rijetko i kost. edematozna. sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. (eritromicin – kod preosjetljivosti). bolnošću. ERYSIPELAS. bolna. akutni kontaktni alergijski dermatitis.

Dijagnoza : klinička slika. intertriginozni dermatitis. kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm. vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama.Dermatološka propedeutika . . kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene. bakteriološka pretraga.31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. fluorescerira koraljnocrveno. mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana. pytiriasis versicolor. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol.

Dijagnoza : anamneza. Moguća pojava temperature i opće slabosti. dobro ograničeni eritem. 3. sifilis. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. ribari. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii. . Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis. erythema chronicum migrans Terapija : penicilin.Dermatološka propedeutika . nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m. domaćice. Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. Zahvaćeni su šake i prsti. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. limfomi Terapija : incizije. ugoženi su mesari. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin). Moguća pojava temperature i opće slabosti. (kod preosjetljivosti – tetraciklini. ANTHRAX. profesionalna bolest. najčešće zahvaćena mandibula. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza. Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest.psoasa. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik. svrbež. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba. ždrijelu i kolonu. tumori. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. Koža je plavocrvena. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. gornji dio vrata. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. lokalno antiseptične. Za oko 2 tjedna spontano regredira. klinička slika. Dijagnoza : klinička slika. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. tvrda.) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo. ERYSIPELOID.32 ACTINOMYCOSIS. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. drenaža. antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. eritromicin). sporotrihoza.

Komplikacija – sepsa. bakteriološka pretraga. a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. Patogeneza : Francisella tularensis. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. Diferencijalna dijagnoza : furunkul. Dijagnoza – anamneza. dlake (profesionalna bolest – mesari. klinička slika. TULARAEMIA. vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. Moguća upotreba kao biološko oružje. lokalno NE DAVATI vlažne obloge. Cijeli ožiljkom. pluća i inestinalnog trakta. odnosno inhalacijom ili ingestijom spora. lice. Definicija : zečja kuga. Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. vrat. vune. sluznice. zahvaćena mjesta su šaka. sporotrihoza. gentamicin (slabije djeluje) . Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože.33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. tifoidni i pulmonalni. karbunkul. Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. okulogladnularni. Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. veterinari. NE incizija zbog moguće propagacije i sepse.Dermatološka propedeutika . Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu). 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. Patogeneza : Bacillus anthracis. Inkubacija traje 1-10 dana. U organizam ulazi preko oštećene kože. stočari). klinička slika. probavnog ili respiratornog trakta. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. Zaraza je moguća i preko insekata.

a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. orijaških Langhansovih stanica. neke piodermije. Najčešće zahvaćeni lice i ruke. Prisutan je regionalni limfadenitis. Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa. ljubljenjem i sl. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu. TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA. Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. 3. tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije). Kod infekcije sluznice usne šupljine. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće.) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. Patogeneza : endogeno širenje . najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. Patogeneza : egzogena infekcija.Dermatološka propedeutika . u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2.34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. tuberculosis verrucosa. (negativno anergijska skupina). direktno dodirom.) mikroskopski . TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS. zatim se javljaju eritematoznolividne papule.) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica. iz nekog žarišta u organizmu. tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko. TUBERCULOSIS CUTIS. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. bubrezi). korištenjem zajedničkih predmeta. kao antigen se koristi PPD) intradermalno. Definicija : rijedak oblik.4-6 tjedana.

Najčešća lokalizacija je vrat. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina). spinocelularni karcinom. TUBERKULIDI. početna promjena progredira i može nastati makulozni. suzna žlijezda. histološka analiza. Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. Infekcija može biti egzogena i endogena. sporotrihoza. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. Diferencijalna dijagnoza : afte. češći u žena. vegetativna piodermija. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). ponekad radioterapija i kirurški zahvat. mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala. sifilis) Terapija : polikemoterapija. usta. (alergijsko-hiperergijska skupina). tuberkulinski test. supraklavikularna regija.Dermatološka propedeutika . Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. tako da bolest može trajati godinama. Terapija : polikemoterapija. kirurški zahvat. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom.35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. ulcerozni i sl. kostiju i sl. Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. lokalna primjena kortikosteroida. blastomikoza. zglobova. bazocelularni karcinom. tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. anogenitalna regija. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. verukozni. tip. dokaz u kulturi. papulozni. tumorozni. ali se promjene ponovo javljaju. prepone. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. Najčešća lokalizacija je lice. sluznica nosa. Dijagnoza : anamneza. a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). sarkoidoza. aksile. . karcinom. kronična je. Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. Često može biti profesionalna (patolozi. (alergijsko-hiperergijska skupina). aktinomikoza. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula.

TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. lihenoidna pitirijaza. Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). . Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. LEPRA. Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko). TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu.Dermatološka propedeutika . Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. Uzročnik ulazi kroz kožu. acne necrotica. Lepromi na nosu. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski). 2. larinksa ili oka. papulozni sifilid. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. a rjeđe sluznica nosa. Destruira adnekse kože. Oštećeni su i živci. Mogu e javiti i mjehuri. Promjene nestaju spontano. Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1. Kultura uzročnika nije uspjela. pa terapija nije potrebna. ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju.36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu.) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. Bolest je kronična. Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. periferne živce (Schwannove stanice). Najčešće je zahvaćeno lice. Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. nekroza i mutilacija (nos najčšeće). Izvor zaraze je čovjek. uglavnom iznad zahvaćenog živca. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). Prijenos nije u potpunosti poznat. Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. sluznicu respiratornog trakta. čelu. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica». a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. Tu spadaju erythem induratum.) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije).

. a treponemske reakcije su neg.Dermatološka propedeutika .37 3. plazma stanice. 4.) dokaz u citološkom razmazu 4.) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika. eozinofile i nešto makrofaga. neutrofile.) test znojenje (pilokarpin) 3. Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru. klofazimin.) histaminski test (nakon id.) histološka pretraga lezije 5.) neurološka pretraga 7. Oštećenje živca. Promjene su asimetrične. plastičnorekonstrukktivni zahvati.) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika. Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2.) biopsija živca 6. fizikalna terapija.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite. rifampicin. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1.

noktiju i vlasišta. Ulazi u kožu ubodom komarca. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). Invadiraju rožnati sloj kože. limfociti. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani). furunkul. Dijele se na trihofitoze (Trychophyton).. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. eozinofili. keratoakantom. Najviše zahvaćeni lice. Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. lupozna tbc. plazma stanice. Terapija : antimonove soli intralizionalno. patohistološka analiza. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis. Klinička slika : promjena glatke kože. podlaktice i potkoljenice. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. lepra. tumori. pseudolimfom. . Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. vrat. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton). Patogeneza : Leishmania tropica. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. noktiju i dlaka. Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima. LEISHMANIASIS CUTIS. intramuskularno i intravenski. Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze.Dermatološka propedeutika . antimalarici per os. klinička slika. ali može trajati i do 18 mjeseci. sporotrihoza. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna. histološka (u dermisu histiociti. sifilidi. sarkoidoza. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. te razgrađuju keratin.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). fluorescentna (Woodova) svjetiljka. kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis). Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji.

39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol. mikonazol. psorijaza. lichel ruber planus. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. neurodermitis. 5.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. vlasišta. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. FAVUS. Na rubu mogu biti prisutne vezikule. pachyonychia. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna). Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis. Svrbež. kontaktni dermatitis. deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula. terbinafin). Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta. pedikuloza 4. ekcematoidni dermatitis. Stvaraju se kruste. pa se dijele na : 1.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. anularna psorijaza. kandida. ketokonazol (imidazol). Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom. 3. noktiju. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade. 2. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Prisutan je svrbež. piodermije. psorijaza. TRICHOPHYTOSIS. Možedoći do pojave pustula. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti. može se primjeniti i KmnO4. . Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. ekonazol.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. favusa. seborojički dermatitis. Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. onihodistrofija. pitirijazis rozea.Dermatološka propedeutika . Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. ragadama i ljuskama. maceracija. kože.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. kontaktni dermatitis i dishidroza. Izaziva mikoze stopala. javlja se eritem.

Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas. Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. Dijagnoza : na temelju anamneze. Patogeneza : «id reactio».Dermatološka propedeutika . Kosa gubi sjaj. tetrade simptoma (skutulum. te središnjom regresijom. lichen ruber planus. a vlasi NISU SLOMLJENE. makule i nekroze. Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom. neslomljena dekolorirana kosa. SLE. TRIHOFITIDI. Najčešće su zahvaćeni ruke. Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva. mikološke obrade. dokaz u preparatu i kulturi. lichen ruber planus. MICROSPOROSIS. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). ali se može pojaviti i na goloj koži. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. kronični tijek). poput plitke zdjele. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. spora i orožnjelih stanica. ožiljak. sivkaste boje. medikamentozni egzantem. Klinička slika : javljaju se papule. Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). Dijagnoza : anamneza. Kroničnog je tijeka. psorijaza. karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm. promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). seborojički dermatitis. vrat i trup. fluorescira žuto-zeleno. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. Fluorescira zeleno. .

Zahvaćeno podruje je eritematozno. interdigitalna regija. Na rubu se mogu javiti papule i vezikule.41 EPIDERMOPHYTOSIS. Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum.Dermatološka propedeutika . . skvamozno i oštro ograničeno. Nikad ne zahvaća vlasište. s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone. aksile i submamarna regija.

eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. erythroplasia Queyrat. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. balanitis erosiva circinata. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. Klinička slika : promjene na koži. oštećena sluznica. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. povrijeđena i vlažna koža. Vlaženje. sporijaza. lichen ruber planus. dermatofiti. Često ishodište je debelo crijevo. Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. Postoje : i. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom. CANDIDOSIS. Definicija : akutna ili kronična. Celularna imunost važnija od humoralne. Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. b) c) d) e) . Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. psorijaza. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. ingvinalna regija. submamarna regija. psorijaza. sekundarni sifilis. interdigitalna regija. mrvljenje). Prisutan svrbež. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. trbuh. Javlja se eritem. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii. Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom.Dermatološka propedeutika . Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. Patogeneza : Candida albicans. Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). onihodistrofija. Spolno prenosiva bolest. javlja se eritem i erozije glansa.42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. edem. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji). Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak. U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije. sluznici i unutrašnjim organima. seborojički dermatitis.

43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta. Ljeti su promjene svjetlije.Dermatološka propedeutika .1%). održavanje kože suhom. Gentianae violet (0. itrakonazol. Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol. . mikonazol. Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. prsni koš. sifilis. Terapija : klotrimazol. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. kulturi. vrat. a razvoju pridonose i toplina.5%). Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. eritrazma. salicilni alkohol (3. Moguća stimulacija urtikarije. Dokaz u mikroskopskom preparatu. fluorescira žuto. Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. uzročnik zahvaća vlasište. vlaga i pojačano lučenje loja. Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom. seborojički dermatitis. Diferencijalna dijagnoza : vitiligo. Terapija : klotrimazol. pityriasis rosea. PITYRIASIS VERSICOLOR. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika. flukonazol. dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. mikonazol. Javljaju se svjetlocrvena. granulomatozna i sistemska kandidoza. terbinafin. biokemijskim metodama. gornje dijelove trupa. nistatin (djeluje isključivo na kvasce). antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze.

bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij. Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. abdominalni bolovi. Prisutan regionalni limfadenitis. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. glavni je vektor krpelj. Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. lymphadenosis). glavobolja. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. bolovi u mišićim i kostima. posebice šake. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis. Bolest se može prenositi intrauterino.Dermatološka propedeutika . Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. simptomi u CNS. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. 3 stadij Lyme borreliosis. temperatura. te pojava sklerotičnih areala.44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans. rijeđe se pojavljuju slabost. nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. encefalitis). mogući . Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta. 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. uzrokovan Boreliom burgdorferi. Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. anamneza o ubodu. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura). temperatura i bolovi u zglobovima. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. mučnina. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA. Definicija : kronični. Prisutan regionalni limfadenitis. Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi. laktovi. stopala i koljena. šireći eritem u obliku prstena. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans.

Dermatološka propedeutika . neurološki simptomi (atrofija muskulature. tetraciklini. limfocita ili eozinofila). Diferencijalna dijagnoza : ozebline. ceflosporini u visokim dozama. .45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica. laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije. Terapija : penicilin. parestezije) Dijagnoza : klinička slika. histološki nalaz. cirkumpskriptna sklerodermija. akrocijanoza.

Patogeneza : Phtirius pubis. vezikule. Patogeneza : Pediculus humanus. Dijagnoza : anamneza. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja). Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. . psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno.Dermatološka propedeutika . Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež.corporis. Klinička slika : svrbež. obrve. To je bijela ili prtena uš. na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. stidna uš. nalaz uši. papule. trepavice. Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja. klinička slika. vezikule. Diferencijalna dijagnoza : svrab. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. Klinička slika : svrbež. Zahvaća pubičnu regiju. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus). Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima. PEDICULOSIS PUBIS. Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. papule. nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. eritem. Bijeli živin precipitat. nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija. Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE. Dijagnoza : anamneza. 2 dana za redom). aksilu. piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana. najčešće se javlja u školskoj dobi. Moguća superinfekcija bakterijama. klinička slika. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v.capitis. Dijagnoza : anamneza. urtike. Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. PEDICULOSIS CORPORIS. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. seborojički dermatitis. reakcija na ubod kukca. urtike.

Dijagnoza : anamneza. mikroskopski dokaz uzročnika. krotamiton. preko zajedničkih predmeta (rublje.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba. moguća bakterijska infekcija. . Terapija : benzil benzoat. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. dok larva putuje na koži se vidi crta. limfangitis Terapija : krioterapija. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum.Dermatološka propedeutika . noćni svrbež. prenosi se izravnim kontatkom. tiabendazol. IgE. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. javlja se svrbež. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja. hepatosplenomegalija. lindan. što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije. klinička slika. Larva ulazi u kožu. Klinička slika : svrbež. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo. Dijagnoza : anamneza. posteljina i sl. SCABIES. za djecu sumpor u vazelinu. potkoljenica i šaka. labos (povišeni eozinofili.47 LARVA MIGRANS.

Dermatološka propedeutika . radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze. barbiturata i drugih lijekova. trombocitopenija. eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. kini i kinidin. albuminurija. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. α i β globulini povišeni. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida. hemolitička anemija. sedimentacija ubrzana. benzokain). Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum). fenotiazin. glavobolja. erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija). antipiretici. antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. Definicija : Syndroma Lyell. akne. Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). leukopenija. vrtoglavica. jod. temperatura. dijele se na makulozne. Od općih simptoma prisutni su svrbež. tetrakain. klinička slika. lihenoidni osipi. Dijagnoza : klinička slika. anamneza. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. mučnina. sulfonamidi. . Moguća pojava anafilaktičkog šoka. u 30-40% slučajeva završava letalno. a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. klor. Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. slabost. pirazolona. antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. lokalni anestetici (prokain. somnolencija. Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka. urtikarijske. Klinička slika : temperatura. leukocitoza + limfopenija. nodozne promjene. ljuštenje epidermisa (nekroza). Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca). eritema exudativum multiforme. penicilin. bronhitis. anamneza. otok zglobova i sl.48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. toksična epidermalna nekroliza. edem u subepidermisu. barbiturati. Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). eritodermija. vakcine i serumi.

Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem. klinička slika. fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi. ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. Može doći i do edema glotisa i larinksa. proljeva. kukaca. kozmetika. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. morskih životinja. edema zglobova. sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). antihistaminici.Dermatološka propedeutika .49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. URTICARIA. Uzrokuju je toksini biljaka. urtikarija s vaskulitisom). lijekovi. a ne grebanjem (nema ekskoracija). Dijagnoza : anamneza. Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. astme. URTICARIA E CONTACTU. temperature. prehrambeni proizvodi i dr. .

alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. histološke pretrage. primjena antihistaminika. psihogene čimbenike i sl. hladnoću. ANGIOOEDEMA. na UV zrake. a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta. Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat. klinička slika. sir) i dr. kontrasti). Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće). Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. kortikosteroida. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama. larinsku. Prick test.Dermatološka propedeutika . Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. te genitalnoj regiji. urtikarija na pritisak. kortikosteroidi. krv. Dijagnoza : anamneza. scratch test. inhalacijski antigeni (prašina). Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa. lijekovi i inhalacijski antigeni. zglobovima. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici. anestetici. Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. usnama. . plazma.50 URTICARIA ALLERGICA. smanjanje eksudacije primjenom Ca. Rtg zrake i sl.obilježavanje IgE radiojodom). Češće se pojavljuje kod žena. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. farinsku i jeziku. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija. radioimunosorbent test (RIST. hormoni. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. primjena antihistaminika. riba.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. intradermalni test) . alimentarni antigeni (jaja.

svrbež. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI. urtikarija. bolovi u trbuhu. teško disanje. klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. ANAFILAKTIČKI ŠOK. smrt. javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. pad tlaka. Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. eozinofilija). . ANGIOOEDEMA HEREDITARUM. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite.51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. proljev. abdominalni bolovi. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis. koma.Dermatološka propedeutika . lupanje srca. javljaju se abdominalni bolovi. primjena prednizolona i azatioprina. Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. česti recidivi. znojan. Klinička slika : bolesnik je blijed.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija. dugotrajna bolest. leukocitoza. tahikardija. edem larinksa i asfiksija. ubrzana sedimentacija. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis.

52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. Patogeneza : kemijske tvari. erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). Dijagnoza : klinička slika. ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja. fototoksične tvari. a manifestira se oštećenjem epidermisa. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. fizikalni utjecaji. alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA. NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano.). Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje). Koža je suha. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. eritematozna. Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama. vezikulozni. Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda). javlja seljuštenje kože. lagano upalno infiltrirana. oblozi (kamilica. Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. primjena krema i masti. Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). borna voda).Dermatološka propedeutika . emulzije ulje/voda. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože.

Dijagnoza : ananmneza. a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF.Dermatološka propedeutika . Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. skvamozni. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA. Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. testovi. konjuktivitis (sredstva za njegu leća). Dijagnoza : klinička slika. Preko toga se stavi celofan i leukoplast. krustozni. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV. madidirajući (pucanje vezikula). vezikulozni.tip). kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). emulzije ulje/voda. testovi Terapija : isto kao gore . Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. zubna pasta). kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). Terapija : čišćenje kože. klinička slika.53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija. Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. oblozi (kamilica. Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. anamneza. borna voda). Klinička slika : koža je suha. balanitis. vulvitis i sl. infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). Jako izražen svrbež.

mlijeko i sl. Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. perje. rijeđe kortikosteroidi. jaja. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE. alergijski rinitis. Terapija : često neuspješna. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. pelud. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA. Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium). MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. rijeđe se pojavljuju vezikule. Dijagnoza : klinička slika. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. antibiotici. elektro koagulacija. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. epitelizacijske i granulacijske masti. a epidermis počne zadebljavati. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. CLAVUS. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. ekskohleacija DECUBITUS. . Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu. U terapiji se primjenjuju antihistaminici. dlaka životinja.Dermatološka propedeutika . Definicija : kurje oko. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). a najčešći alergeni su prašina. spastički bronhitis i mukozni kolitis. CALLUS. Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici. Na pritisak je bolan. potrebna česta promjena položaja bolesnika. dugotrajno liječenje. dijeta. Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. uklanjanje alergena.

55 CONGELATIO – smrzotina . Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy. poremećaji pigmentacije. teleangiektazije. trajan gubitak dlake. Moguć razvoj karcinoma. žlijezda lojnica i znojnica 3. kortikosteroidi. Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. ekscizija. ulkusi. epitelizacijska i granulacijska sredstva. RADIODERMATITIS CHRONICA. kirurška rekonstrukcija. Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. hiperpigmentacije i teleangiektazije. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA. ili manjim dozama više puta. Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy.) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. Dijele se na 3 stupnja 1. s erozijama. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja.Dermatološka propedeutika . degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu.) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena. može se javiti atrofija. FOTODERMATITISI – TREBA . prisutna alopecija 2. nekroze.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti.

histološka obrada . stomatitisi. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. Patogeneza : nepoznata. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi. sa lividnim ili hemoragničnim središtem. Dijagnoza : klinička slika. Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. tabani. Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum». Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu. Moguć IV. Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. oko i sl. ERYTHEMA NODOSUM. vrtić. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. folna kiselina. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. kortikosteroidi. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. lijekovi. antibiotici prema potrebi. koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. U težem obliku češće se javljaju vezikule. lokalno kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika . limfomi. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME. PITYRIASIS ROSEA. salicilati i NSAIL sistemski.oblik reakcije preosjetljivosti. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. Promjene su svjetlocrvene boje. Dijagnoza : klinička slika.reakcija preosjetljivosti. U središtu se mogu pojaviti vezikule. tumori unutrašnjih organa. zahvaćene su i usne. dok se rubni dio ne ljušti. rjeđe trup. obitelj). Klinička slika : temperatura. a mogu biti prisutne i bule. bakterije. Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. vaskulitis Terapija : nikotinamid. 40-50% bolesnika im povišeni AST. a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. IV. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana.56 ERITEMATOZNE DERMATOZE. usta. Najčešće su zahvaćeni dlanovi.

Dermatološka propedeutika . medikamentozni osip. sifilis. .57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze. izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna. Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. Za 4-6 tjedana bolest nestaje.

ekcematoidni numularni dermatitis. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske). različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože. od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. praćena je remisijama i egzacerbacijama. To je doživotna bolest. papuloskvamozni sifilis.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa. zimi često dolazi do pogoršanja. Kod genrealizirane P. Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama. Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama.Dermatološka propedeutika . PSORIASIS ARTHROPATHICA. pustule pucaju i nastaju erozije. Patogeneza : etiologija je nepoznata. samo na dlanovima i tabanima (P. PSORIASIS VULGARIS. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) . može doći do povišenja temperature i opće slabosti. kronično-stacionarni oblik. Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. virusni i fizikalni čimbenici.P. infektivne bolesti. pitirijazis rubra pilaris.58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE.P. Često je povezana sa HLA-BW-27.generalisata). histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. palmaris et plantaris). Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože. Klinička slika : postoje 3 tipa : 1.) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3. Dijagnoza : klinička slika. Dijagnoza : klinička slika.) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. . ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?). a od endogenih medikamenti. reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske. Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis.P.

Postoji i raktivna limfadenopatija. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. retinoidi per os. retinoid. ljuskavih eritema na licu. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. Patogeneza : nepoznata. Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija. posuta sitnim ljuskama. histološka analiza (hiperkeratoza. Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju. Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). helioterapija. citostatici. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža. eritrodermija. a ako je imaju oba 60%. Dijagnoza : anamneza. ERITRODERMIJE. Mogu biti akutne (lijekovi. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. Dlake ne ispadaju.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. možda nasljeđivanje. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. klinička slika. Dlanovi i tabano su žućkaste boje.Dermatološka propedeutika . PITYRIASIS RUBRA PILARIS. heliobalneoterapija). reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. SUP. Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. topla. 178 str. eritematozna. kontaktna alergija) i . Terapija : vitamin A. slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177. uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). fototerapija (PUVA.

Postoji jaki svrbež. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. sistemski prednizolon. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . pityriasis rubra pilaris. Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. folicularis. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Atipije mogu biti verrucosus. VEZIKULOZNE.60 kronične (sekundarne su. povećanog gubitka topline. vrat. Dijagnoza : klinička slika. povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji). rentgensko zračenje čitavog tijela. medkamentozni osip. trup) ili generalizirana. kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. palmaris et plantaris i sl. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). a kasnije smeđa. gluteus. atrophicus. Patogeneza: nepoznata. Moguć virus. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). Terapija : liječenje osnovne bolesti. kortikosteroidne masti. Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. Boja je u početku crvenolividna. pemphigoides.Dermatološka propedeutika . Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. papulozni sifilid. Dijagnoza : klinička slika. LICHEN RUBER PLANUS. Terapija : lokalno kortikosteroidi. stres i sl. kod promjena u ustima leukoplakija. ljušti se koža i pojačano se gube proteini. poremećaja termoregulacije. epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. anamneza. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. PUVA terapija. lichen ruber planus. histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. kod jakog svrbeža antihistaminik. erosivus.

a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza.61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom. tabani. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. Mogu biti zahvaćene sluznice usta.godine života. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. pete). Cijeli bez ožiljaka. Patogeneza : rijedak oblik. kortikosteroidi. antibiotske i antiseptične masti. Klinička slika : . traheje i bronha. dlanovi.Dermatološka propedeutika . Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici. .sredstva za epitelizaciju. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. histološa i elektronskomikroskopska analiza. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju.promjene se javljaju tijekom 1. citolize i nastajnja bule. Dijagnoza : klinička slika. koljena.

62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. možda autoimuni proces ili virus. histološka. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu. stečena epidermoliza. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). imunološka. konjuktiva. Nokti su distrofični. lokalno (sredstva za epitalizaciju. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. antimikotske. PEMPHIGUS VEGETANS. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). Patogeneza : nepoznata. histološka i elektronskomikroskopska analiza. Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi. ciklosporin. Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan. perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. UV i Rtg zrake i sl. Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka. axila. Česte su hiperpigmentacije kože.. kirurški zahvati. bulozne medikamentozne erupcije. Dijagnoza : klinička slika. Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. citološka analiza. Terapija : vitamin E. ingvum. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. SKUPINA PEMFIGUSA. epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. antibiotiske. fenitoin. Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. hiperhidroza i akrocijanoza. kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). soli zlata im. PEMPHIGUS VULGARIS. postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. antiseptičke masti). imunosupresivi (azatioprin). Dijagnoza : klinička slika. larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. herpetiformni dermatitis. .Dermatološka propedeutika . Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno.

leđa. citološka i imunološka analiza. klinička slika. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. Dijagnoza : histološka. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. Dijagnoza : klinička slika. histološki i labos nalazi.63 Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište. lice. Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama. antimalarici zbog lupusa. imunosupresivi. prisutne su erozije. Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi. Klinička slika : zahvaćeni su lice. kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). kondilomata lata. . leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. fotoprotekcija kože. Terapija : kortikosteroidi. vlasište. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!).Dermatološka propedeutika . prsti. PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. PEMPHIGUS FOLIACEUS.

Patogeneza : nepoznata. histološka.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. . histološka i imunološka dijagnoza. ingvum. često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. tako da je moguće autoimuna reakcija. Mogu se osim bula naći i papule i urtike. Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima.Dermatološka propedeutika . Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. Mogu se javiti erozije u ustima. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. imunosupresivi. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. Najčešće su zahvaćene nadlaktice. imuni depoziti (IgA. Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. C3 i C5) u bazalnoj membrani. a prisutan je i svrbež i pečenje. postoji eozinofilija. SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA. ingvinalna i glutealna regija. bez akantolize. Najčešće su zahvaćeni vrat. lopatice. kod tumora (često kod Ca. axila. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. IgG. trbuh. Dijagoza : klinička slika. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva. Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. s antitijelima protiv bazalne membrane. anemija i hemoliza). IgM.. jodirane soli i morske ribe). Javlja se kod starijih osoba. PEMPHIGOID BULLOSUS. Dijagnoza : klinička slika. donji dio trbuha. genitalna.prostate). Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. pemfigus. Postoji eozinofilija. erithema exfoliativum multiforme. Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Dijeta (izbjegavanje glutena. Patogeneza : nepoznata. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane). DERMATITIS HERPETIFORMIS.

Dermatološka propedeutika . ingvum. obiteljska anamneza. Dijagnoza : klinička slika. Pošteđeni su tabani i dlanovi. Ljuske su velike smeđe ili crne boje. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. lokalno vitamin A kiselina. retinoična kiselina. retinoid. vrat. dokaz manjka steroidne sulfataze. ICHTHYOSIS VULGARIS. mliječna kis). Promjene su generalizirane. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. . Patogeneza : autosomno dominantno. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života. axile. a osnovni simptomi (suhoća. izostavljeni su pregibi zglobova. primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu.65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. mliječna kiselina). retinoid. Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama. Klinička slika : koža je suha i ljuskava. Biokemijski poremećaj keratohijalina. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika. Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis.

Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. vide se promjene na noktima. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. sistemska primjena kortikosteroida.godine života. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. Klinička slika : javlja se tijekom 1. Terapija : keratolitici (salicilna kis. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. Koža je suha. ubrzana je proliferacija epidermisa. ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. Mogu se javiti ragade. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III). Dijagnoza : klinička slika. mliječna kis). HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE. Podsjeća na pergamentni papir. lokalno vitamin A kiselina. Dijagnostika : klinička slika. ožiljkasta alopecija. elektronskomikroskopska analiza. ICHTHYOSIS LAMELLOSA. žutosmeđe boje. Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja). Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha. Poremećena je sinteza keratina. Terapija : kao kod ichthyosis congenita.ili 2. retinoid. difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti.Dermatološka propedeutika . Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . suha. obiteljska anamneza. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. a mogu se javiti i anomalije srca. pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. histološka analiza (akantoza. . koža je zadebljana.66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. glatka. leukoplakija usta.

g života. suha. Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom.g života. retinoid (Tigason).ili 3. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10. retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA. Definicija : autosomno dominantna bolest. javlja se u 2. Širi se na dorzalne strane. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama. retinoid . Simptomi su jače izraženi zimi. HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826. Definicija : autosomno recesivna dermatoza. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti.67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina).-30.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života. Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog. akantoza) Terapija : keratolitici. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi. Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana. histološka obrada (parahiperkeratoza. KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS. hrapava s ragadama. Koža je zadebljana.

retroaurikularne regije. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS. trup. prepone. Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. nevus verrucosus. zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. lichen ruber planus. a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge. SYNDROMA EHLERS-DANLOS.i 15. Koža je hrapava.) retinoična kiselina. preparati na bazi uree. Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica. promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno.) . nepca. čelo. Dijagnoza : klinička slika. bedara i glutealno. bjelkaste papule na sluznici jezika. javljaju se folikularne keratotične papule. nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd. medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. Terapija : keratolitici. češći je u djece. tuberkulid). a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid. subungvalne keratoze ili krvarenja. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. obraza i desni. Najčešće su zahvaćeni vlasište. axile. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. KERATOSIS FOLLICULARIS. kortikosteroidi. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8. Prisutan je svrbež. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA. Dijagnoza : klinička slika.68 FOLIKULARNE KERATOZE. Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život.Dermatološka propedeutika . Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. pefigus.g života.

divertikul crijeva. glukokortikoidi (per os. Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. CUTIS LAXA. Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože. neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima. Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. lice i genitalnu regiju. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . Postoji smanjenje elastičnih vlakana. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima.). Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima. ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma. prolaps rektuma). Patogeneza : rastezanje.69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. histološki. Dijagnoza : klinička slika. smanjenja lučenja lojnica i znojnica. ramena.Dermatološka propedeutika . Prisutni su i hipermobilitet zglobova. citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. STRIAE DISTENSAE. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS. histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati. Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom. vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. laserskim zrakama. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože. Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. prsti su ukočeni u edemični. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi.Dermatološka propedeutika . Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. u kasnijim stadijima nekih bolesti). S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. vibracije. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. VENECTASIAE. Trajno proširene venule u dermisu. masažom. dugotrajne terapije steroidima. Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. Koža je blijeda i hladna. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. a mogu se primjeniti i antiflogistici. alfa-adrenergičkim antagonistima. sportom. saunom. Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). Pojavljuje se češće kod žena (mladih). ulkusi). Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. Liječi se zaštitom od hladnoće. opstruktivnim arterijskim bolestima. nikotin. može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. SLE. a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. Cutis marmorata. mulitplom sklereozom. LIVEDO RETICULARIS. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. emocionalnim stresom ilipušenjem. utopljavanjem. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. Terapira se izbjegavenjem hladnoće. ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. utopljavanjem. dermatomiozitisom. . ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira. potkoljenicama i oko gležnjeva.

Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom. edema potkoljenice. VARICES CRURIS. lividna ili blijeda. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol. pliazminogen. može se javiti gangrena sa crnom. bypass. borna voda. antiseptični oblozi.E. rivanol). dermatitis (eritem. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA.B. DERMATITIS HYPOSTATICA. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se. Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. suhom. upala. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna. Javlja se okluzija. Tromboza DUBOKIH VENA nogu. H2O2. Često se vide i trofičke promjene noktiju. antokoagulansi. PHLEBOTHROMBOSIS.madidacija ljuštenje kože.Dermatološka propedeutika . Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4. Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima. . fibroza kože. kruste). anabolici).borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme. Terapija : vazodilatatori. fibrinolitici. pigmentacija. oralni kontraceptivi. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. vezikule. sres. THROMBOPHLEBITIS. plazmin. imobilizacija. hipostatskog ulkusa.74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija.D. Faktori rizika su ležanje. Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis. Klinička slika : edem. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom). Može doći do plućne embolije. epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A. oštro ograničenom nekrozom. embolija. Fibrolan).

Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava.75 LYPHOEDEMA. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva . Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela. Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno. displazija limfnih žila).Dermatološka propedeutika . Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma. ELEPHANTIASIS. Može se podijeliti na primarni i sekundarni. U početku nastaje limfedem.

Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži.76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. . a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. Dijagnoza : klinička slika. hidratantne kreme s mentolom. lijekove. piodermatkse promjene i kruste. PRURITUS. prostaglandini. Definicija : svrbež. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane. lihenifikacija. PUVA PRURIGO. histološka analiza. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. češća je ljeti. ubode i ugrize kukaca. javlja se uglavnom kod djece. proteaze). Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. klinička slika Terapija : antihistaminici. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. Recidivirajuća reakcija kože. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula. Možda psihičke promjene. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. piodermizacija. Dijagnoza : anamneza. sedativi. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. Fiziološki ili patološki osjet.Dermatološka propedeutika . tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS.

češće su u osoba crvene i crvenoplave kose. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu.hormonale (kod tumora ovarija. bilo gdje na trupu i udovima. proljevima.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol. vrata. konjuktivama i dorzumima šaka. vezikule. Najčešće su zahvaćeni lice. Autosomno dominantne nasljedn promjene. oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje. granulacijska i epitelizacijska sredstva. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). edem. Na koži lica. dorzuma šaka. a moguća je i maligna alteracija. Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima. EPHELIDES. prsa. anemojom. podlaktica prisutni su eritem.Dermatološka propedeutika .gravidarum (kod trudnica. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. ramena. vrat. oralnih kontraceptiva). diabetes melitus. a ne samo na fotoeksponiranim područjima . POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE. te polipozom tankog crijeva. traume perifernih živaca. Može se podijeliti na C. MELANODERMITIS TOXICA. Pojačano stvaranje melanina. C. lepra) Terapija : antibiotske masti. Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula. C. povraćanjem. LENTIGINES. uglavnom se spontano povlače).uterinum (kod žena u klimakteriju). a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije. Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. CHLOASMA. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina. Sunčane pjege. svrbež i ljuštenje. C.

pustula. sklona je progresiji. Terapija : nezadovoljavajuća.Dermatološka propedeutika . oko očiju. postoje 3 teorije nastanka : imunološka. Egzogeno unošenje različitih obojenih. Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije. VITILIGO. a zatim se iglom unose u dermis. rudnici. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. na koljenima. licu. TETOAŽA. Anomalija genitala. Okularna hipertenzija. perigenitalno. bula. ponavljane traume. Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. prometna nesreća i sl. Definicija : stečena. stres. perniciozna anemija. . Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija. vezikula. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. dijabetes melitus. Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). aksilama.78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita. Pulmonalna stenoza. plastična operacija. Prvo se boje nanose na kožu. Patogeneza : nepotpuno istražena. Addison i sl. na leđima. laktovima. netopljivih tvari u dermis. periumbilikalno. EKG promjene. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana). a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. beta-karoten u obliku kapsula. a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. postranično trup i udovi. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. Najčešće zahvaćeni glutealna regija.) Terapija : dermoabrazija. laser. veruka. bolesti štitnjače.

Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa. hormoni. Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. Može biti udružena sa pitirijazom.79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta. Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum. genetska predispozicija. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete. Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. komedone i ožiljke. . osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji. Patogeneza : nasljedna bolest. može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom. ACNE VULGARIS. te smanjenim znojenjem. SEBORRHOEA. Patogeneza : nasljeđe.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : rijetka bolest. nutritivni fatkori. lupusa i sl. Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući. SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). vlasište. sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). uljasti loj). Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. Nekad se teško razlikuje od psorijaze. stres. retroaurikularno. Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. Koža je suha i prašimasto se ljušti.

Dermatološka propedeutika . acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona. Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom. apscesi. vrat. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare. sternalna regija i rijetko nadlaktice. antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. a kasnije postaje stalan. brada. tetraciklina. 13-cis-retinoična kiselina. ciste. papula i pustula mehanički. ketokonazol . a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). metronidazol. Lokalna primjena eritromicina. čelo. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. Prisutni su i edem. keratolitik. sumpor u tekućem puderu. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. pustule. Klinička slika : eritem u početku prolazan. atrofični i hipertrofični ožiljci). nekad se javlja u obliku leptira. ramena. Kasnije izbijaju papule i pustule. hiperplazija veziva i infiltracija. nos. pa se prema tome dijele na acne comedonica.80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. acne papulopustulosa. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik. gornji dio leđa. Patogeneza : nepoznata.

Dermatološka propedeutika . ALOPECIA AREATA. toksični utjecaji. Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. IgA i C3. . prvo se javlja eritem s edemom. trauma. U serumu se nalazi eozinofilija. hipertenzija i sl. česti su recidivi. eritematozna i edematozna. Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. miksedem. Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom. PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. Žutosive je boje. ciroza. povišeni IgG (HG). Klinička slika : može biti akutni (infekcija. bolna na dodir. Može doći do potpunog gubitka kose. može bito povezana s drugim bolestima (Addison. diabetes insipidus. FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa. glomerulonefritis. Bolest je dugotrajna. neizlučivanje znoja.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati.81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće. AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom.

1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. naevus spilus. -> ABCD-pravilo. preaurikularne ciste i sinusi. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex.Dermatološka propedeutika . pilonidalni sinusi i ciste. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI . punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa. melanosis naeviformis. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY. nokta ( p. lentigo senilis. lentigo simplex et lentiginosis. dermoidne ciste. genitalne regije 4) p.82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p. epidermalne ciste skrotuma. -> sinteza melanina.

naevus pigmentosus giganteus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. halo naevus (Sutton). arsenska. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. posebni oblici: naevus dysplasticus. macula mongolica. melanoma juvenile(Allen-Spitz). Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni . ballon cell's naevus. melanosis neurocutanea.Dermatološka propedeutika .83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). katranska. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus.

Dermatološka propedeutika .84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .

Dermatološka propedeutika . von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. Bowen Mb. limfoproliferativnih. cavernosum. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. limfadenoza.85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih. ŽIVČANOG. ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr. eritematozni plakovi po tijelu uz . Queyrat Mb.

iz prethodnih tvorbi. koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). lihenoidnim plakovima. a može i s njim. histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. hiperkeratoza. ali histološki maligna. SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. hist.86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). ljuštenje. u epidermisu. ECM u anamnezi. no i ne mora). eritematozne papule. aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. papulopustule po tijelu. -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. krpelj. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). može i eritrodermija. kronična dermatoza obilježena papulama. kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. dosta sličnosti s MF. tetovaže. facies leonina. pustule. T-limf. B=mycosis funcoides like). vezikule. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška. alopecija. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA. pruritična. MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. nisu samo T-limf. izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade. -> u početku su promjene na koži netipične. histološki. -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora). najčešće na glavi. obično sporog tijeka. A=Hodgkin like. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. svrbež i ne povlače se na liječenje. s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. SVRBEŽ JE JAK! . limfomatoidna papuloza (klinički benigna.Dermatološka propedeutika . ljuskava žarišta po koži. možda je to manifestacija iste bolesti. asociraju na svašta. DG. facies leonina). a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora. kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože. Crvenilo. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. biopsija.

histiocitoza onih koje nisu Langerhansove. PUVA i re-PUVA.. interferon alfa.. psorijatične promjene..Dermatološka propedeutika . MIJELOIČNA nespecifične: prurigo.. pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije. histiocitni limfom. leukofereza. specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu. kron. LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo... ovisno po potrebi. a infiltrati se protežu sve do subcutisa.. Zoster sklon ulc. svrbež. od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen.histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. urtikarija. PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična. eritematozne. -> l. antihistaminici. histološki osjećaju na Pagetove stanice). NESPECIFIČNE: jaki svrbež. . ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov. za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti. LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama. Sweetov sindrom . Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100. anemija. počinje povećanjem limfnih čvorova. raspadu (phagedenicus). HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju. LIJEČENEJ: antipruritici.. su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži. Sweetov sindrom.. plakovi i čvorovi raznih boja. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija.87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima.. TIP 2. AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1). maligna histiocitoza. histološki nalaz je isti kao i za LCH. osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati. benigne ili maligne TIP1. purpura. -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) . Hsv. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)). antimikotici ili –biotici. smeđe-crvene i crveno-lividne papule. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće). specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA.brojen kutane histiocitoze. a zatim prelaze u krv. moguća piodermizacija. akutna i kronična. trombocitopenična purpura. B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom.. lokalizirane ili sistemske. T su učestaliji od B. svrbež. TIP2.

papulopustulozne. hepatosplenomegaliju. eozinofila i leukocita. A>TPazu. ispadanje zubi. zahvaćenost kostiju lubanje. KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane... diseminirane. svrbež. kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica. godina života -> teška bolest.. visoka temp. ljuskave. . Darier. podražaj ručnikom... mandibula. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita.. pluća poput mramora. sluznice nisu zahvaćene.. peptički ulkussi i povraćanja. iz bioptičkog materijala.. može i limfadenopatija.. zahvaćenost RES-a. slezena. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija.. kosti. lice. zaostaju hiperpigmentacije.nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu. Darier. jetra. zapravo nodus. VERRUCIFORME. scintigrafija kosti i pregled RES-a..rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->. jak svrbež. generalizirane. RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces. ne maligno stanje.Dermatološka propedeutika . Eozinophilni granulom. limfadenopatija..MEL-lezije: nakupine mastocita.mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. može proljev. Mb. peanut lecitin. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna. hepatosplenomegalija. male ružičaste papule. slabije izražene kožne lezije. Darierov je pozitivan. koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva. DISSEMINATUM. no kod starijih lezija može biti negativan. Abt-Letterer-Siwe – 1. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik. uške. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom. Dg. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule... mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu. Cd1a. S100.88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM... Vlasište. limfni čvorovi. žuta ili smeđa papula. Darierov znak i flushing. može regresija nakon puberteta. Mb. MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano. u RES-u. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule. maksila. masne naslage koje erodiraju i krvare. tijek je kroničan.opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. proljevi.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

BHS-A.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica. 39. . Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici.Dermatološka propedeutika . Liječenje: ubodna incizija.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake.različite bakterije. Zbog vlage.Hidradenitis suppurativa. Piodermije znojnica. -Pseudofolliculitis barbae. Temperatura do 40°C .Folliculitis decalvans capillitii. U ingvinalnom području.S. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme.Erysipelas.Folliculitis simplex disseminata. Zabranjuje se brijanje. Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini). -Pyodermia ulcerosa serpiginosa. -Acne necrotica.4 milijuna i. Javlja se difuzni eritem.BHS A. -FURUNCULUS. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno. Pojava crvenila i otoka kože. Cijeli ožiljkom. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta. oblozi. 40. BHS u ždrijela. te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna.92 -Folliculitis. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol). koja je bolna i odiže se. Kroz oštećenja ulazi u kožu. aureus. Cijele atrofičkim ožiljkom. Sistemski antibiotici prema antibiogramu. Prokainpenicilin 2. -Phlegmone. pa KMnO4 kupke. te antiseptički oblozi. Lice. Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. tresavica i bol. Stafilokoki. Kronične piodermije. AST. -Erythrasma.gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva.Corynebacterium minutissimum.j. aureus. 41. -Echtyma. tj. dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi. Ostaje varioliformni ožiljak.upala slobodnog dijela dlake.brada odraslih muškaraca. antibiotske kreme./dan. -Pyodermia chancriformis. S.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka . Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije. aureus i BHS A.kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom. i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme. Odstranjuju se naslage.Pyodermia vegetans. S. pojačana znojenja. te eritromicin lokalno. Terapija kao gore. edem. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama.Folliculitis simplex barbae. Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste. Povišena sedimentacija. .difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu. aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa. Sistemski antibiotici. . Na licu. -Carbunculus. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu. glutealna regija i potkoljenica. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). Eritromicin ili prema antibiogramu. stafilokok.

anhidroza.pojava induriranih infiltrata na potkoljenici. sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože.tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama. Nikad na licu. govori o kontaktu sa uzročnikom. 45.verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije. Niska stopa kontagioznosti. Na licu.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena. Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija. Leprozni test ispituje celularni imunitet. zglobova ili kostiju.inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale. Vrat.najčešći. Lokalni antiseptički oblozi i posipi. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama. Tuberculosis luposa. . Do kože dolazi per continuitatem.. aksila. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida. Lepra. prenosi se kapljično. Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4). prepone. najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god. Leprominski test je negativan. Tuberculosis cutis. limfogeno ili hematogeno. 47. tuberculosis egzogeno ili endogeno.samo na koži ili i drugi organi. Neposrednim kontaktom. -Lepra indeterminata. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. PPD test (tuberkulin). Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo). -Lepra tuberculoides. Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi. -Tuberculosis miliaris cutis. anestetičke (ponekad) makule.distribucija folikularnih. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis. Antituberkulinska polikemoterapija.iz l. Lepromski test je pozitivan.Dermatološka propedeutika . Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa. u tropima. bitno je stanje celularne imunosti. -Tuberculosis cutis lichenoides. 43. -Lepra lepromatosa.najnepovoljniji i najinfektivniji. anestetičnost i alopecija. Hiperergijski tuberkulinski test.hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta. Histološki se vide tuberkuloidni granulo.č. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom. 44. Tuberkulidi.93 42. Antituberkulinska kemoterapija. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. -Tuberculosis cutis papulonecrotica.Mycobacterium tuberculosis. 46. Leprominski test slabo pozitivan. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože.Mycobacterium laprae.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane. Javlja se i regionalni limfadenitis. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija. Tuberculosis verrucosa. -Tuberculosis cutis primaria. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. M. a kasnije anestezijom.

dokazuje.glatka neobrasla koža. -Necrobiosis Lipoidica. Nikad na licu. Dermatomikoze-podjela. 49. posteljina. Pediculosis.genus (mislim da je rod) Trichophyton. svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda. -Pediculosis corporis. Liječe se antimikotičkom terapijom. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. lindan i krotamiton 3 dana za redom. rublje.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae. dobro prokuhati odjeću i posteljinu. obrve i trapavice. -Sarcoidosis.počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama.. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta. Sistemski kortikosteroidi. 51. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder). Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja. . uz čest svrbež. 52. i urtike. Phtirius pubis. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os. preko uboda komarca. U pubičnoj regiji.cirkumskriptna. Vide se papule. verrucosum.dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton). a kod generaliziranog oblika PUVA. te iskuhati odjeću. Prenosi se posredno (češljanjem). Liječiti sve ukućane. 25%-tni benzil benzoat.Pediculus humanus varietas corporis. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom. Scabies.Sarcoptes Scabiei. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare. Ženka kopa tunele (svrbež). aksili. a najčešći su T. 53. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno. Izravni kontakt. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. Tropsko i subtropsko područje. Lokalno kortikosteroidi. rubrum.Leismania tropica.u ljudi sa oslabljenim osjetom. -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. mazati čitavu površinu tijela. Leishmaniasis cutis. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama. papule. 50. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni). Papule su boje kože do crvene.papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima. -Pediculosis Capitis. glatke i sjajne. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. vezikule ili urtike. kvasci (Candida) i plijesni. krioterapija. a može i STD. pustule i kruste.. Dlake su zrnate. Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju.Pediculus (humanus varietas) capitis. vezikule.Leprominski test je negativan.. vezikule. Jaki kortikosteroidi pod okluzijom. mentagrophytes. a broj bakterija visok.STD. -Scabies norvegica. Kanalići.Dermatološka propedeutika .94 -Dimorfna lepra. dok u središtu dolazi do regresije. Trichophytosis. Dezinsekcija odječe i posteljine. Uzročnik se hist. Liječenje standardno.

54. a vidi se eritem. erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža. Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti. -Trichophytosis profunda capillitii.granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području. -sistemska. aksilarno.rod Candida (najčešće C. 57. Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese. Prenosi se kontaktom s mačke.kod vlasišta i noktiju. Microsporosis. Prenosi se izravnim kontaktom. Epidermophytosis.vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca. Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se.upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta. Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm. maceracija. Jači eritem uz madaciju.Epidermophyton floccosum. Candidiosis. neslomljene dekolorirane kose. -Stomatitis candidomycetica (soor). a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini. a na rubu su papule i pustule. Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež. Javlja se i svrbež.95 -Trichophytosis pedis et manus. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija. invinalna i submamarna regija.najčešći oblik. -Candidosis genitalis. 2x dnevno. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju. Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak. prekrivena sitnim ljuskama.derivati imidazola (klortrimazol. Najčešće ingvinalna regija muškarca. griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene.. Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim. mikonazol). Provodi se 2-4 tj. Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje.zbog oštećenja sluznica. flukonazol-liječenje je kraće).infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum. -Candidosis neonatorum. -Paronychia et onychia candidomycetica.u pelenskoj regiji. . -Candidosis intertriginosa. -Trichophytosis superfocoalis capillitii. Kod dermatomikoza glatke kože. te interdigitalni prostori). albicans). te postojanje ragada. stvaranje ožiljaka i kronicitet. -Onychomycosis trichophytica. 20-400 mg. a može biti STD. kod jačeg znojenja. Terapija dermatomikoza: lokalna.Dermatološka propedeutika .. canis. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama. kroz čije središte prolazi očuvana vlas).gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. pitirijaziformnim ljuskama.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta. 56.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice..bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. 55.kvasac. žućkaste boje. Favus. a uz to još i interdigitalno. a najčešći je M.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost. te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza. kosa otpada.

papulopustule oko nosa i usta).I.v. 59. edematozne. preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu. Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema. bulozne erupcije. Lajmska bolest. subakutne (6-8 tj. Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja. 25 različitih morfoloških oblika (urtikarija. kupanje u bazenu.Dermatološka propedeutika . Izbjegavati znojenje.m. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide. Dokazuje se anamnezom. ). eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež. CNS i srce. angioedem. To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. vaskulitis.Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak. Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. -Pityrosporum folliculitis.96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol. alergijskim testovima (prick test. najčešće pluća. Chromomycosis (tropi. 40-60 mg/dan). Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om).nakon nekoliko mjeseci ili godina.kvasac Pytirosporum orbiculare. stadij (lokalna infekcija).Pytirosporum ovale. Akutne (4-6 tj. Saprofitije.Pityriasis versicolor.4 g i.. 61. 62. 60.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima.. toplinu. -Sistemske mikoze. Može se kultivirati. penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i.. količinom IgE.stadij (diseminirana infekcija).u dermisu i subkutisu. Actinomycosis (Actinomyces israelii. svjetlije crvena. žarište koje egzulcerira i cijeli.Duboke mikoze. loratadine (Claritine)). purpura.verukoidne promjene ekstremiteta. a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta. a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta. kozmetika. a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka.zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm.krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi. epikutani.). Duboke i sistemske mikoze. Amfotericin B) 58. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol). stadij (perzistirajuća infekcija). Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju). Dokazuje se izbjegavanjem antigena. Sporotrihoza (tropi.).). Terapija lokalni antimikotici). Mikroskopom se gleda u tamnom polju.). kukci. fiksni egzantemi. upalni infiltrati i fistule. Najčešće analgetici i antipiretici. hladnoću . Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje. skarifikacijski test i intradermalni test). Urtikarija. .v.na pritisak (crveni i bijeli dermografizam). tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea. Peniclin. zglobove.obilježena urtikama (elevirane. ili i.. Exanthema medicamentosum. Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. -fizikalna..biljka. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril). II. penicilin u velikim dozama). pigmentacije. ekspozicijskim testom. Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. subkronične (2-3 mj.).2-0. Rana infekcija. Trichosporum cutaneum. Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici.alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). -kontaktna.psorijaza. pruritus. Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans.na unutarnje organe. koža dalje atrofira.III.) i kronične ( > 3 mj. kožnim testovima (ubodni. morska životinja.

zglobove. Akutni oblik ima eritem. U odraslih: lihenifikacija (pregiba). Nakon više mjeseci ili godina. vezikule i kruste. Liječenje: Ispiranje vodom. Profilaksa. U stalnom je porastu. Kemijska oštećenja kože. subakutni: eritem. skvame.Dermatološka propedeutika . a zahvaća vjeđe. papule. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. Terapija je kauzalna uz antihistaminike. svrbež. jezik. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu. pad tlaka ubrzan i slab puls. larinks... Mehanička oštećenja kože. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza.. -hereditarni angioedem..97 -urtikarija vaskulitis63.. kruste. kronični edem lica.akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću. hiperpigmentirana područja. 64. od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa.kiseline i lužine. Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). plastike.. kožne promjene. Najbitnija je anamneza.žulj. obiteljska anamneza.nasljedno.1% otopine. bule. Liječi se kao akutna urtika. Nastaje naglo. Antihistaminici. epitelizacijske i granulacijske masti. 67. antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus. erozije.nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive. Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike.) . Mjehur koji se osuši. Klavus je bolan. kroničan tijek. Kortikosteroidi i. -Clavus. Numularni egzematoidni dermatitis. Kontaktni alergijski dermatitis. a kod jačih sredstava vezikule. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože. konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu. Kontaktni nealergijski dermatitis. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu. Svrbež svugdje prisutan. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. edem. Izbjegavati antigen. znojenje lica.. a po potrebi ntibiotici. lokalni keratolitici. Osnovna obilježja: svrbež. . Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement). Otkloniti mehanički pritisak. U starije djece: lokaliziraniji. 70. Kronični: suha koža.blijedosiva koža. lokalni kortikosteroidi. antimikrobni lijekovi . usne. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. Anafilaktički šok..Corrosiones. Angioedem. minimalni edem. edem. -Decubitus. Zbog čohanja recidivi. Izbjegavati sredstvo. ekskohleacija. ragade. Hiperkeratotična. proteina ili kontaktnih alergena.preosjetljivost kasnog tipa (IV). Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu). farinks.. 65. Akutna faza: eritem. Belobaza). Zbog mikroba. Atopijski dermatitis.id-reakcija. te antihistaminici u visokim dozama. Adrenalin 0.Callus.. 69. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja. Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. vezikule i ponekad bule. 66. lužine.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline. najčešće soli metala. smole. papule. zaštitne masti (npr.v.5-1 ml 0. PUVA 2x tjedno).kurje oko. Nakon nekog dana edem se resorbira. eritem. nakon čega koža zadeblja. 68.ishemička nekroza zbog pritiska.

Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris. suhoća usta. teleangiektazije.8 Gy). Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju.tanja koža. Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca. 2. 74. Nakon nekoliko dana se ljušti). nakon duljeg djelovanja niskih temp. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu. aminokiselina. (nakon doza od 8-10 Gy.eritem.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari. (gornji dijelovi epidermisa. koje svrbe kad se ugriju. Liječenje: antiflogistički oblozi. . te se korigira acidoza. mučnina.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo. nakon doze od 3. fotoalergijske dermatoze. 2. a i velika je opasnost od infekcije. Na distalnim krajevima ekstremiteta. Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom. npr.). stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari.98 71. temperatura.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima. edem i bule. nakon čega se stvara ožiljak.smrzotine.podjela i patogeneza.UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine. glukoze. edem. Fotodermatoze. Može nastati alopecija 3 tj. crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale.. Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja. fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti. 75.ozebline. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus. Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi. 1. kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo. dlake su spaljene. (eritem. Plavkasto-crvene bolne otekline. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp. -Berloque dermatitis.Combustio.rigidna atrofija. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3. zidari). nižim od sobne i vlažnim. -Perniones. –fototestiranje. tvrdo i neosjetljivo.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. Toplinska oštećenja. eritem.opekline. Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom. Područje je crvenoljubičasto uz erozije. tetraciklini.najviše rendgen. 1. skleroze.. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. jedna se svijetli druga ne). Vrlo je velik gubitak tekućine.Dermatološka propedeutika .uslijed vazodilatacije. -Radiodermatitis chronica. a svi sa >10% moraju u bolnicu. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih. zemljoradnici. 73.. -Congelatio. akridinske boje. -Cutis nautae et agricolae. 1. a mogu se javiti i tresavica. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). daje se plazma. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. Javljaju se i mjehuri. Sliče opekotinama. hladno i bolno. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari. 2. Liječenje: nadoknada tekućine. –pigmentacija. 72. treba samo ugrijati). Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije. ali ne i korijen) i 3. (tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. stupnja (područje je lividnoplavo. Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). hiperkeratoza. Fototoksične dermatoze.

žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). bule. kortikosteroidi za smirenje upale.crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta. Metaboličke fotodermatoze.urtika se javlja nakon izlaganja suncu. 77. 82.Dermatološka propedeutika . 79. svjetlocrvene.lijekovi. Klorokin dobro djeluje.uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. . Praćeno je i visokom temperaturom. Fotodermatoze nepoznata uzroka. Lokalno kortikosteroidne kreme 83. Više doze kortikosteroida. PUVA . 76. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno. a lumen sužen). Erythema exsudativum multiforme. Erythema elevatum et diutinum. pečenje. bakterije. -Dermatitis e contactu (Photoallergica). Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično. a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida.fotosenzibilizacija na metabolite.slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. Ubrzana sedimentacija. Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast.Urticaria solaris. sulfonamidi. U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80.zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina. prevencija sa PUVA. -Porfirije. a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji. Čest recidiv. urtikarije. -Prurigo aestivalis. Syndroma sweet.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. vezikule. Otvaranje mjehura. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora. vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense.zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila. Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C).99 -Phytodermatitis. Zaštitne kreme ne pomažu. Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. sklone konfluiranju. Na šakama i trupu. -Pellagra. Česti recidivi. Fotoalergijske dermatoze. Indiferentne kreme (belobaza).javlja se erythema exsudativum. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. Tetraciklini. -Hydroa vacciniforme. 81. hemoragije) na koži. mošus.vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. fizikalni utjecaji. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Klorokin dobro djeluje. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme. svrbež). Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom. Pityriasis rosea.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura. 78. tumori). Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi.polimorfna erupcija (papule. Sulfonamidi.

Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara). vlasište -Psoriasis erythrodermica. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče. 85. Visoke doze antibiotika. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki). Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni. -intertriginozna područja. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen).Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna. bez ispadanja kose.akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza. -Nokti. -Arthritis psoriatica. fototerapija i PUVA.oštro ograničeno.Na matici nokta vide se punktiformne udubine. Antipsorijatici: Cignolin (0. -acuta. Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. Katrani djeluju reducirajuće. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p. a tip II je manje genetski izražen.imunosupresiv. Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta. Psoriasis vulgaris. antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. počinje kasnije.upalni. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno. stres. Javlja se u žena 16-60 . Često zahvaća nokte. slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule). HIV). papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka.3-5%-tnom salicilnom k. -kronična stacionarna. u bijelo vazelinu ukloniti ljuske. Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama.fototerapija i PUVA.neke faze sliče psorijazi. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju. srednje kortikosteroida. kod generalizirane psorijaze.100 84. Ciklosporin. antibiotici i srednji kortikosteroidi.jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule. ingvinalno i perianalno.kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija).zahvaća ligamente.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem. Na laktovima. a muškaraca 22-57 godina. Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi. Retinoidi. UVB i PUVA. -P. 3-5 mg/kg u 4-6 tj. 86. -sustavna terapija.Dermatološka propedeutika . Ljuske se lako skidaju. .cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje. -Parapsoriasis in placibus.aksila. okoliš (češće zimi). Tip I je gemetski jače povezan.p. Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima .često zahvaćeni. eritem prisutan.su derivati vitamina A. češće su promjene noktiju i artritis. Parapsoriasis.1-4%) usporava DNA sintezu. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. -Pityriasis lichenoides -chronica. Pitiryasis rubra pilaris. submamarno.vlasište. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi. koristi se acitretin 50mg/dan.i. pustulosa. virusi (herpes. fascije i zglobove.najčešći. koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje. 87. Lokalno. Lokalni kortikosteroidi. PUVA u kombinaciji s retinoidima. koljenima. Retinoidi (acitretin). antiflogističko i keratoplastički. lijekovi. počinje ranije. Osobitosti lokalizacija psorijaze. Blago ljuštenje ili ga nema.kronična. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože. inflamacijska. nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled. fototerapija i PUVA. tetive.

Zahvaćena i sluznica. PUVA 1x tj. Dno mjehura čini bazalni sloj. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj. -Syndroma Gianotti-Crosti. a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica. UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju. KAD). Eritrodermije. .(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza. a izliječenje nije moguće. . preosjetljivost na lijekove). Nikolski I i II su pozitivni. nadoknaditi tekućinu i elektrolite. Mjehur nastaje intraepidermalno. recidivi česti.intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože.kao vulgaris. 91.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica. Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. te koža poprima poikilodermatski izgled. Liječenje je simptomatsko. Pemphigus vegetans. 92. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva. Najčešće umiru od sepse. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. psorijaza. Terapija usmjerena na temeljnu bolest.koža u cijelosti eritematozna. Terapija ne postoji. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije. Pemphigus vulgaris. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita)..101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju. Zahvaćena i sluznica. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan.. U tipu 1. u 8 tj. koja je bez liječenja letalna. Moguć je prelazak u vulgarni.j. a u 2. razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima. UVB i PUVA 88. Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. Potrebno održavati higijenu. Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana). a krov nazubljeni. tipu promjenama prethode pustule. .) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan). penicilin 600 000 i. poremećaj hemidezmosoma. Mjehuri se javljau u 1. Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex. 93. a javlja se na nepromjenjenoj koži. Terapija kao gore. 89. Problem u sidrenim vlakancima. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom. Moguć i jak svrbež  infekcija.autosomno dominantno nasljeđivanje.Lichenoidni egzantemi. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici. U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. Mjehuri zbog traume ili spontano.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza.Medikamentozni egzantemi.papulozni akrodermatitis male djece. Povćean gubitak proteina i tekućine. Liječenje nije nužno. -Lichen striatus. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr. Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa. Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela. 90.Papule se javljaju i na sluznici. Recesivna i često završi smrću. a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr. godini i zarastaju bez ožiljka. infiltrirana i ljušti se. Lichen planus. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura). Može biti potaknuta lijekovima. visoke doze kortikosteroida.Dermatološka propedeutika .lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice.Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe.

bjelkasta i nemože se napeti u nabore.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože.. Liječenje je simptomatsko.recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. Treba sanirati izvorni infekt. -subkornealna pustuloza. Sclerodermia circumscripta. pluća. Histološki se vidi subepidermalni mjehuri.. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. kao da je prevelika. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa. po 5mg manje na tj. Etiologija je nepoznata. Pempfigus foliaceus. Terapija kao i vulgarni.generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom.102 94. Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija). Poremećaji kolagena. 98. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci. vlažnih..multisistemska. 100. 101.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda.autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani. Uspješna terapija još ne postoji. Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija. oči i kardiovaskularni sustav. Liječenje simptoatsko. Veliki i napeti mjehuri. Sclerodermia systemica. -Cutis laxa. U većini slučajeva terapija nije potrebna. Pustulozne dermatoze. Zahvaćena koža je izrazito tvrda. Nema ožiljaka. 95. Linearna IgA dermatoza.Dermatološka propedeutika . Visok rast uz duge ekstremitete. Dobro djeluju retinoidi s PUVA. napeta. Pemphigoid bullosus. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. ljuskavih naslaga. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta.istodobno kostur. Srednje visoke doze kortikosteroida. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan). te pojava atrofičnih ožiljaka.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija. sklonost kožnim krvarenjima. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev. 96. Laboratoriski se nađu povišeni IgG. Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi. -Marfanov sindrom.). -pustuloza dlanova i tabana. bubrezi. lokomotorni sustav. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa. a koža je viseća i mlohava. malignim bolestima ili lijekovima. hipermobilnost zglobova. U ranijoj fazi prednisolon .poremećaj elastičnog tkiva. nepoznata uzroka. uz povećanu temperaturu. Može se provocirati sunčevim svjetlom. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog. Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj.ograničena otvrdnuća kože.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice. Dermatitis herpetiformis. 99. a moguća je i spontana regresija. zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana. kronična bolest koja se očituje upalnim. Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove.

107. Etiologija nepoznata.. Pyoderma gangrenosum. Nepoznate etiologije. nasljedno. Terapija je sistemska. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. 108. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima. Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije. usporeno . Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu. specifična su ANA.. Liječenje je simptomatsko.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože. Ihtioze. Dermatomyositis/polimyositis. a veliku pomoć pruža PUVA-bath . Sistemski lupus erythematosus. lijekovi.. Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici. Etiologija nepoznata. na gornjem dijelu tijela. 102. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa. Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan. artralgije. Visoke doze kortikosteroidima. ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje. ANA. interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija.103 (5-20 mg svaki 2. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena. infekcije. a kad se stabilizira 10-20 mg). Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan). kod artritisa NSARD i salicilati. Koriste se kortikosteroidi (0. 103. Lupus erythematosus subacutus. Povišena temperatura. U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan. Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici. Bitno je prifržavanje "total sun block". prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). povišena temp. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. mijalgije.. Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima.. CRP.. snižene komponente komplementa.pojava eritematoznih. U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona).Dermatološka propedeutika . Opća slabost. a poslije op 1x do doze od 15 g). UV zračenje. reumatoidni faktor. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost.. dan). neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju. slabost mišića i eritem. UV. Antitjela se rijeđe nađu. 105. 106. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova. hormoni. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima. Od vanjskih faktora virusi.tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa. sa ili bez oštećenja kože. Lupus erythematosus chronicu discoides. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan).nekrotizirajuće.Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st. U vlasištu difuzna alopecija. Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. stres. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija. 104.multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. Autoimuna bolest na koju djeluju stres. eritematozna. hiperkeratotična. Žene 8x češće. a prelaze u žarište. Trijas: eritem.oštro ograničena. Scleroedema adultorum.5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima.

Kože inad čcorova je eritematozna i otečena.Dermatološka propedeutika .) i preparati na bazi uree.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama. retinoidi. a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života. Lokalni keratolitici. rekurentna je i nije supurativna. 112. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih.104 -vulgaris. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama. Mentalno su normalni. Dyskeratosis follicularis. Traje cijeli život. Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti.. Etiologija nepoznata. promjene na sluznici.simtomi prisutni vec pri porodu.kronični panikulitis bez općih simptoma. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje).. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis.ne prelazi na dorzalnu stranu. .vide se krustozno-keratolitičke papule. Poremećaj u sintezi keratohijalina.poremećaji orožnjavanja.folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom. Bolest je generalizirana. . -vulgaris recesiva. ožiljkasta alopecija. -Mljetska bolest. 109. 111. Koža je hrapava poput ribeža. Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. Koža je suha. bolnih. Kao i prije je liječenje. -congenita. Retinoidi se mogu i sistemski davati. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini. Terapija ista. Terapija kao vulgaris. U teškim slučajevima imunosupresivi. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. mogu konfluirati. promjene noktiju. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). Terapija je simptomatska. U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi.zbog konsangviniteta roditelja.t.) upale se zovu panikulitisi. ahilovim petama. oligofrenija. laktovima. 110. a vidi se već pri rođenju. svrbež. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom. Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. Folikularne eritrodermije. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule.poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka. Terapija ista. Može se primjeniti dermoabrazija. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis).m. subkutanih čvorova.Keratosis follicularis.lamelozno ljuštenje. ali uz skromnije rezultate. Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska. te se prekrije debelim rožnatim slojem. Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje). -Lipogranulomatosis subcutanea. Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži. -Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana. Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p. -lamellosa.Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski. koljenima. Lokalno kertolitici. stvaraju promjene na noktima.pojava simetričnih. oštra crteža.

105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum. i virusne infekcije. 115. vježbati. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti. 116. operacija i skleroterapija. Lokalni steroidi. bolni na dodir i skloni ulceriranju. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna. Koža iznad je crvenosmeđa i bolna. -kronična venska insuficijencija. Koža je oblika narančine kore. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti. Dolazi do upale arterijaokluzija.nastanak tromba u dubokim venama. 113. Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva.nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli. Na pojavu utječu bakt. a kod težih i PUVA.svrbež. Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. oštećenja endotela ili staza.(varices cruris). Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). pomična i plavkasto-crvena. Pruritus. smršaviti. Hemoragijske bolesti kože. 114. Otkriva se flebografijom. Prurigo.Periarteritis nodosa. koja se javljaju 2-3 tj. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje. 117. iznad kojih je koža blago uzdignuta. nakon rođenja. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni.t. Liječi se osnovna bolest. Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski). -Vasculitis allergica leukocytoclastica. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa. antihistaminici i lokalno tekući puder . Kod poremećaja koagulacije. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi. povećana sekvestracija u slezeni. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini. Terapija je simptomatska: mirovanje. a zatim tekuću puder. preosjetljivost na cijepiva i lijekove. Dijeta. -tromboza površnih vena. Vaskulitisi. a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom. a u najtežim plazmafereza. dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). -Cellulitis. Zbog čohanja može doći do piodermizacije. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju. Elastični zavoji. javlja se u preko 50% bolesti. Vide se subkutani crveni noduli.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima.može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula.simptomi mogu biti od otoka gležnja. primjeniti elastične zavoje. žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS.m. dilatirane i vijugave površinske vene. -flebotromboza.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima. Terapija je simptomatska. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum.Dermatološka propedeutika . fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost).pojava otvrdnuća duboko u p.

118. Liječi se pravilnom higijenom.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. nakon transplantacije. Prolazne dermatoze novorođenčadi. Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći.a može i cijela koža. Lokalno antipruritici. psorijaziformne lezije).Sistemski antihistaminici i sedativi. 124. Dermatitis seborrhoica infantum. 121.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije.edematoznih papula koje intenzivno svrbe. Vide se lihenoidne papule. Promjene krvnih žila (teleangiektazije. vlazi i trenju. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja. trimestru. Može se naći . Miliaria. te zaštita kremama.kronična recidivirajuća bolest s prurigom. 120. -Prurigo gestationis. a liječi se primjenom maslinova ulja.vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave. a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije. Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno.Dermatološka propedeutika . Promjene kože u trudnoći-fiziološke. Treba samo regulirati okolnu temp. Doživotna nadomjesna terapija cinkom. ako je malo dublje vidi se i eritem. nema terapije). a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena.Pojava pruriga u 2. Pokrenuti je može alergija.pruritus gravidarum. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. 119.to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći. a lokaln kortikosteroidne kreme .Acrodermatitis enteropathica. Može se i javiti svrbež.hiperplazija ž. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva. Koža je izrazito crvena. Rijetko iznad grudiju. -patološke. ubod insekta. Dermatitis artefacta.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne. bule i eritrodermija. Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. infekcije i malignomi.mnogo eritematoznih. hemići). Pojačana dlakavost. Promjene kože kod GvHD. lokalni eritem. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići. alopecija i proljev.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. 125. ljuskave. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. crijeva i jetra. a kasnije ljuskava i suha. Akutni se javlja 2-3 tj. 123. OVO SPADA I U PITANJE PRIJE. te poremećaji pigmentacije. a nevusi se ekscidiraju)). lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini. ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule. -Impetigo herpetiformis.106 -prurigo chronica. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije.pretežito se oštećuju koža. 122. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice. Dermatitis glutealis infantum.pred porod nakon kojeg nestaje. a nestaju u prvim tjednima. proširene vene.

Izbjegavanje sunca i zaštita. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika . Prolazi brzo.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija.kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad.kod dijabetičarki s Candidom albicans. Treba držati pojačanu higijenu. Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata.lentigo je tamna okrugla makula do 0.Ephelides-sunčane pjege. -Melanodermitis toxica.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se. Depigmentacije. Vide se žučkasti čvorići. Crvenilo. Izbjegavati uzročni faktor i sunce. Hiperpigmentacije. ut svrbež i oticanje. Mogu se javiti bilo gdje. Antibiotici širokog spektra. Terapija prema uzroku. Tamno crvena sluznica. oticanje. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija. Nakon grubljeg seksa..najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma. seropurulentna sekrecija. sklon progresiji. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij). . Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi.. . a doza se postepeno smanjuje. -Lentigines. peckanje. pruritična. -parafimoza. edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom. Vidi se brzo progresivna.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći. Nakon poroda nestaje. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu.Distopija žlijezda lojnica. -Gangrena fulminans.Vulvovaginitis infantum. gangrena. Spazmolitici+Pokušati vratiti. Rub preucija je edematozan i inflamiran. -Lymphangitis sulci coronarii. a sklonost se nasljeđuje. daje se pronison do 60 mg/dan. ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože. Bitna je zaštita. 128. Može doći do gangrene glansa. Pokušati prevući. analgetici. 126. zadebljan i izrazito bolan..nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale.pojačani iscjedak. svrbež.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca.crvenilo. Pomažu tople kupke. oticanje uz pojačan iscjedak.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os. 127. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici.ograničen. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm.ljeti se vračaju i potamne. može i fisure. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis. Glans je lividne boje.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca. -Fluor vaginalis. 129. Etiopatogeneza nepoznata. Terapija kao i gore.Vulvovaginitis diabetica. Chloasma. -Fimoza. a ako rastu treba ih odstraniti . Crvenilo. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija. Terapija se prilagođava općem statusu. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. bol uz moguću gangrenu.razni uzročnici..107 hipokalcemija.

Ljuske se skidaju maslinovim uljem.. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone. Najčešće u pubertetu. glava se pere u kamilici. U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija. Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona.. antimikotici (ketokonazol). Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica.Dermatološka propedeutika . Dermatitis perioralis.75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje. 130. plastična operacija. 131. Ostaju brazgotine. masti i jake začine. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin. Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu. Sapune treba izbjegavati. Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži.Liče na koru hrasta. Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. 132. Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida.. Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. možda Pityrosporum ovale.geni. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna). sumpor (2-10%-tni). Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st. Šamponi. Diskromije. Treba izbjegavati sva iritativna sredstva..kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. keratinizaciju.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža. Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom. Ukloni li se ingestija karotena nestaje. pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu.. papule. Terapija: Kod blažih samo lokalna. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin. A rinofima se riješava laserom. pa pustule. Teško se uklanja. -Carotinosis. 133. hormoni bakterije. Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan).nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu.108 -Acanthosis nigricans. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena. samo otvoreni i zatvoreni komedoni). pa reagira na mnogo podražaja. pa infiltrati. Glava.hiperpigmentacija i papilomatoza kože. Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate. upalu i djeluju protubakterijski. 135. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički.. kreme. sternalno i interskapularno područje. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi. daju se vutamini B. Dermoabrazija. laser. -Tetoaža. Terapija je simptomatska. Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- . a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren. Rosacea. Zatim se razvijaju čvorići . Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan... bijeli zatvoren). Daju se i retinoidi (isotretionin 0.5-3%-tna).5-0.. Često treba previjati. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama. Acne vulgaris.u starijoj dobi.egzogenim unošenjem netopivih supstanci. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. Dermatitis seborrhoica.folikularno smještene papule. 134. Pomažu i hladni propusni oblozi.

Neožiljne alopecije. Treba liječiti osnovni uzrok. jače radu.. chromhidrosis (znoj u boji. kemijskih ili mehanički čimbenika. U težim oblicima može PUVA. psorijaze..više od 90% alopecija. sklerodermije.Alopecia adrogenetica. tumori u vlasištu). Vlasi lagano izvuku.žarišno ispadanje dlaka. Ožiljne alopecije. Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom.kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta.upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. DLE. jezika i sluznice usne šupljine-usnice. Bolesti noktiju. Terapija nezadovoljavajuća.a primjećuje se i u pemfigusa. obično imunološki posredovana. može biti krv. anonychia (odsutstvo).upala vanjskog ruba s ljuštenjem.Cheilitis e contactu. 138.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. hormoni. Higijena -macroglossia. Zbog stalnog vlaženja. kod debelih. ljudi koji rade s vodom). 140. onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj). Može dio vlasišta. 137. a kasnije i ljuštenje. -Cheilitis exfoliativa. -jezik. stres. Kosa se može i presaditi.. Štetne tvari se uklanjaju. metabolizam). a koriste se kortikosteroidne kreme. Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. hrana. -Hyperhidrosis. te fizikalnih (opekotine). -Cheilitis actinica. alkoholne i nikotinkse intoksikacije. scleronychia (jednoliko zadebljan). U težim oblicima može PUVA.. Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake. u vrućoj klimi.onihoze.109 -apokrina. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan.žarišno ispadanje dlaka..bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa. Zaštita. cijelo vlasište ili cijelo tijelo.Dermatološka propedeutika . Koža je suha i ljušti se. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci.pojačano znojenje. izbrazdan jezik. U brazdama se skuplja hranaupala. Normalno u trudnoći. lokalno kortikosteroidi) -ekrine. onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule. kod nekih bolesti. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege).Alopecia areata.povećanje jezika . Teško se podnosi visoke temperature. Prozraćna odjeća i obuća.. sclerodermia..smanjeno znojenje. Terapija je simptomatska. biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia). Ako je poznaz liječi se uzrok. dlanova i tabana. obično imunološki posredovana.potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica. paste). Bolesti usnica. -Alopecia areata. Najčešće u području aksila. -hypohidrosis. 139. Obično u starosti.difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi.lingua plicata. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele.anhidrosis. -Effluvium capillorum. 136.. potrbna higijena).

. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. Higijena+antibiotici (tetraciklini. a koža je kao narančina koža. Poremećaji metabolizma aminokiselina. U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv.Phenylketonuria. -peridontitis. 141. ali na pritisak ne nastaje udubina.hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari. Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti. Dijeta.110 -Lingua villosa nigra. Urin je tamno obojen. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije. Higijena i uklanjanje lokalne iritacije.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški. -aphtae.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata.Xanthomatosis. metronidazol) -epulis. Niemann-Pick. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis. Supstitucijska hormonska terapija.sfingomijelin. 142. Gaucher.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima.kod hipotireoze. Poremećaji metabolizma lipida. Treba liječiti osnovnu bolest. te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica. a pomaže i PUVA.giht. Moguće kirurški odstraniti. -Mb. oštečenja srca. 144. osteoartritis. Djeluje edem. Najčešće kod hiperlipoproteinemije. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina.u ljudi s hipertireozom. Poremećaji metabolizma purina. a kasnije ispadaju. Odlaganje urata u zglobove i kožu. Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je. -Pretibialni miksedem. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta.Arthritis urica. -Alkaptonuria.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. Dijeta. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme. a uzrokovan je mikroorganizmom. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika. -Mucinosis follicularis. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan). u kojma su depoziti mucina. a koža je suha.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč. -Lichen myxiedematosus. 143. Koža i kosa su hipopigmentirane.Dermatološka propedeutika .nakupljanje fenilalanina. urički tofi. U početku samo gingivitis.poremećaj metabolizma AK tirozina. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju. pa se pritiskom mucin može istisnuti. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom.

pustule i vezikule i bule.dermatitis. -B5 (pantotenska kis. Dermoabrazijom i laserom. a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi. Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. usporeno cijeljenje rana. koriste se zaštitne kreme i antimalarici.Porfitija kutanea tarda.hiperprodukcije gamaglobulina. gangrene.jaka preosjetljivost na dorzumu kože. Vidi se glositis. 147.poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati. često krvarenje gingive.pelagra.obično zbog premalo intrisic factora.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. 149. ispod 37°C.folikularna keratoza ekstremiteta. -B1 (tiamin). -C (askorbinska kiselina). vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama.kod kroničnog alkoholizma. alkohol. Mogu je provocirati lijekovi.monoklonalna IgM. Kod hipervit. ispadanje zubi . Porfirije. kosa i nokti pucaju.i poliklonalne. -Purpura hyperglobulinaemica. 146. prehrana. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza. kruste i ožiljci.kosa sijedi. amogu biti mono. Vidi se i difuzna toksiča alopecija. akne i atrofija žlijezda. Hijalinoza kože. Javlja se i hiperkeratoza dlanova. prekriveni ljuskama.Dermatološka propedeutika . uz edem lica. 148. te ograničena kretanja.erozije kože. hepatitis virusi. Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . bule.111 145. Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. ruku i zglobova -B2 (riboflavin). Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje. a rane teže cijele. Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). te stomatitis. Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). -Macroglobulinaemia. Hepatička porfirija. Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a. -B11 (folna kiselina).taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija. urtikarija. perifolikularne petehije. Terapija nema koristi. ulceraicje. a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. dijareja i demencija.angularni stomatitis. pa ju otkrivaju internisti.nema fotopreosjetljivosti. Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati. hormoni.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp. Lijekovi. Jezik je bez papila. -B12 (cijanokobalamin). Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali. gladak i povećan. Terapija je citostatska i simptomatska. -Akutna intermitentna porfirija. te hiperpigmentacija dlanova i tabana. Terapija nema učinka. Na koži se vide papule. atrofija jezika. hiperpigmentacija dlanova i tabana. -B3 (nijacin).). pa lako nastaju vezikule. -Porfirija varijegata.javlja se seborejički dermatitis.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja). kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). -Cryoglobulinaemia. Gamapatije. -B6 (piridoksin).

to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku. Liječenje kao i kod epidermalne ciste. Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca. Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena. Primarne na licu i kapcima.Epidermalni melanocitni nevusi. Dermatitis perianalis. suhoća i crvenilo sluznica. -milium. ograničenost). 150. 151. Madeži (pigmentni nevusi).zbog genetskih. Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima. erozija. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat.seborojički dermatitis. a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem. Kao posljedica uzročnika. -E (tokoferol). vratu. a jezik je crven i bolan. Koristi se i foto i elektrokoagulacija. Nalaze se multiplo u vlasištu. epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. Od eritem. a ekscizija nakon smirenja. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os. Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće. -cystis trichilemmalis(atheroma.. C(color.varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta. Dermatološka onkologija 153. a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni. 1. Mogu krvariti. svrbež i bol. .šupljine ispunjene sadržajem. sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase. Bilo gdje na trupu i udovima. ginekomastija. Liječenje: liječi se uzrok. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. D (dijametar) i znakovi upale. nevocitni i organoidni. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih. -cystis epidermalis.krvarenja.muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin). bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije.D. boja). D. infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju.multiple površinske.rahitis i osteomalacija. bolnost zbog upale. Etiologija primarnih nepoznata. ABCDE: A(asimetrija). Higijena. -K. Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja. Ispunjena roževinom. 154. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti. Na licu.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake. lipom je dublje smješten i mekši. B(border.112 -D (kalciferol).. poremećaji osteomuskularnog sustava. krvarenja. Mogu biti melanocitni. bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja. Vidi se smanjena dlakavost. a kod upaljenih drenaža i antibiotici. a aterom je drugdje smješten. prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije.Dermatološka propedeutika . Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama. Terapija: higijensko dijetni pristup. Ciste. cystis sebacea).upala perianalne regije. Prave i pseudociste.epidermalna cista. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan. Nastaje iz st. Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. Benigno pa liječenje nije potrebno. tanji glas. Noduli haemorrhoidales. povećanje zbog tumora.povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita.macula "cafe au lait".. pilarna cista. Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. Mogu ne prolabirati. liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica). 152. bijele ciste veličine 1-2 mm.

113 -naevus spilus. epidermalni i kombinirani. -lentigo senilis. Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom. Uklanja se iz estetskih razloga.nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu. blago elevirani.naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež. To je najčešći madež.nakon puberteta ili u zreloj dobi. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata. pemphigus vegetans. Naevus naevocellularis pigmentosus. U mongola i latinoamerikanaca. Može maligno alterirati. Celularni plavi je veći. .Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana. 1. samo u japanaca. -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris. Bilo gdje. Ako ih je puno lentigioza. acanthosis nigricans benigna. Hormonski.kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis. pigmentirani bazeliom. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu.žučkast do crnosmeđ.D. koji rijetko maligno alterira.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama. Povećan broj melanocita i količina pigmenta. neoštro ograničeni. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa. -Naevus pigmentosus giganteus . glatke površine katkada prekrivene dlakama. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). bizarnog oblika.benigno.crnkastoplav. 2. Vide se gnjezda nevusnih st. . D. naevus coeruleus. Promjene su simetrične i jako svrbe.D. godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. maligni melanom. tvrd. a mogu biti prisutne od rođenja. Obični plavi do 15mm na hrptu šake. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički.Novocelularni nevusi. u području 1. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima. Kirurško uklanjanje. bilo gdje na koži. ružičastocrven. Vide se gnjezda nevusa. može imati plak i može maligno alterirati. i 2.Melanoma juvenile. -Acrokeratosis paraneoplastica. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama).Obligatno paraneoplastičke dermatoze. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći). 4.veći. asimetrični. Benigno. -lentigo simplex i lentiginosis.tamnosmeđe pigmentacije. Posebni oblici nevocelularnih nevusa. Tijekom života rastu. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje. -macula mongolica.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno. sivkastoplavo. a nehereditarni mogu biti i solitarni. oštro ograničen.Melanosis neurocutanea. uz moguću malignu alteraciju.Dermatološka propedeutika . D. na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji.naevus dysplasticus. u razini ili iznad razine kože. 155.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40. na EDD granici. autoimuno. -melanosis naeviformis. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona. grane trigeminusa. metabolički djeluju. u području prsišta i deltoideusa.čvor veličine lješnjaka.Dermalni melanocitni nevusi. 3.

Leukoplakia. bule.rijetka eritematozna promjena s giriranim. kiseline) kroniča upalna reakcija. ekscizija. vezikul pustule. D.. podražaja (pušenje. te u početnom stadiju krioterapija. prostate. Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija. teleangiektazije (karcinom pluća). Bitna prevencija 159. Kertoze (keratosis actinica. Cheilitis praecancerosa. Cornu cutaneum. 162. Male sivo-žute keratotične papule. Ukloniti iritanse. respiratornog i GI sustava. Na licu i šakama -glukagonoma sindrom.. malignomi). Kod karcinoma mok. a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari. Ekscizija ili termokoagulacija. kemijske keratoze (arsenske i katranske). rendgenske). Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora. Počinje kao papula. Nema regresije.bradavičasta orožnjenja. limfomi i karcinom prostate). 163.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. 157. leukoplakia i Keratoacanthoma. limfomi.Dermatološka propedeutika .upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. 158. Xeroderma pigmentosum. -katranske keratoze. Keratoacanthoma. grlića maternice. plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma).kao aktinička keratoza.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA.D.najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. Eritrodermija (leukemije. Keratoze-Keratosis actinica. -rendgenske keratoze. Kirurška ekscizija što prije. lagano eleviranim. Pemphigoid bullosus (kronične leukemije.patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom. leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. začini. mjehura. Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima. spinocelularni karcinom. Na fotoeksponiranim djelovima kože. serpingiozniom morfima.. 2. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). Klasifikacija najčešćih tumora kože- . Cheilitis precancerosa.pojava lanugo dlaka. Česta sekundarna infekcija Candidom.uz glukagonom.na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti. smeđkaste boje. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. Uz adenokarcinome dojke. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom. Palmarni eritem (tumori jetre). eletrokoagulacija. 156. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški. pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom). respiratornog i GI sustava. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine.114 -Erythema gyratum repens. nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu. 160. Raste do 2 cm. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. Prognoza je dobra -arsenske keratoze.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora).Fakultativno paraneoplastične dermatoze.Ikterus. pemphigus vulgaris. Krioterapija. Prekanceroze.na dlanovima i tabanima. na fotoeksponiranom djelu kože. 161. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. Cornu cutaneum. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija.

Pojedinačne moguće kirurški odstraniti. a kod multiplih dermoabrazija i laser. keloid. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule). sporo rastuća tumorozna tvorba.to je hamartom. -Stuccokeratosis. Na licu. ne svrbe. boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. stuccokeratosis. (keratosis seborrhoica. -fibrosis nodularis nasi.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st. pojedinačno na vrhu nosa. smeđkaste boje. dobro ograničena .benigni epidermalni t. sporo rastući čvorići. pojedinačno. 10-15 mm. pojedinačni.etiopatogeneza nepoznata. ponekad svrbi). obično na licu. dobro ograničeno.meki (sitni. Kirurški.Tumori mezodermalnog podrijetla. Haemangioma senile. tvrdi. Maligna pretvorba nije opažena.od sinovije.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3. vratu. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. 165.nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica.difeencijacija u smjeru matriksa dlake. Kirurški. Syringoma) i maligni epidermalni t. Solitarna . Na ramenima. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe. bezbolni. krioterapija. Benigni tumori mišićnog.115 1. Obično pojedinačni 1-3 cm.benigni reaktivni tumor. Pojedine tumore moguće ekscidirati. -Cylindroma. Multipli crveni. Kortikosteroidi lokalno.Dermatološka propedeutika .oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede. živčanog i hrskavičnog tkiva- . fibroma i Histiocytoma. Clear cell acanthoma). glavi i vratu.masnog. a diseminirane ne. Kirurška ekscizija. Kirurška ekscizija. u oredjelu donjih udova starijih ljudi. 166. U crnaca. na vlasištu. -Syringoma. Benigni tumori adneksa. Površina postaje papilomatozna i fisurirana. obična na prstima uz tetivu. rijetko maligno alteriraju. -akantom svijetlih stanica. Metastatski karcinomi kože 164.keloid. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st. pilomatricoma. Cylindroma. -fibroma. Haemangioma cavernosum. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. Crvenkaste ili žute tvrde papule.papulozna tvorba boje kože do 3 mm. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. Kirurško liječenje. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom.keratosis seborrhoica.pilomatricoma. Venous lake. Benigni tumori veziva. spinocellulare) 2. basocellulare i C. -Synovioma. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma. Naevus flammeus. -Histiocytoma. blijede boje. Češća je u starijoj dobi. Diferencijacija u smjeru folikula dlake.tumori vezivnog tkiva (benigni.Trichoepitelioma.Tumori podrijetlom iz pidermisa.Limforetikularni. . zračenje. boje kože. trupu. Kirurška ekscizija. u smjeru ekrinih znojnica. Benigni tumori epidermisa. Tumori melanocita. Svugdje osima na dlanovima i stopalima. 167. limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5.diferencijacija st.nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. vlasištu.

U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom. Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje. Kirurška ekscizija. seborojičke keratoze. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. -Lipoma. .intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40. .arsen)+virusi (HPV). bolni na pritisak. sboroična keratoza. Kirurška i radioterapija. 169. Kirurška ekscizija. -Erythroplasia Queyrat. psorijaza. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen. 5-fluorouracil u masti i zračenje.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. . Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. laser. 171. proliferacija endotelnih st.D. veruke. . krioterapija. Pojava brojnih neurofibroma. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života. finogranulirane površine. Crvena žarišta promjera nekoliko mm.Morbus Bowen.Haemangioma senile.iza 40. u predjelu gornjeg dijela uške.prisutan pri rođenju.D početni spinocelularni karcinom.Haemangioma cavernosum. 95% na glavi. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis. D. 170. Kozmetska terapija laserom.D. kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte.carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi.široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju.lokalno agresivni tumor ije st. ciste. D.tumori glatkog mišića. kirurška ekscizija.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. a često se zamjeni za melanom. sitni. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija. te citostatici lokalno. UV+genetika. oštro ograničen. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. Kirurški. D. -Venous lake. potiču iz temeljnog sloja epidermisa. Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci. više ili manje uzdignut. ne regredira.umnožavanje potkožnog masnog tkiva.Haemangioma capillare. ekscizija. Carcinoma spinocellulare. Benigni vaskularni tumori kože. nasljedna sistemska bolest.najčešći .neuroektodermalna. Histološki se uočavaju Pagetove st. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). Destruirajući rast i mogučnost metastaza. Krioterapija. folikula dlake i lojnih žlijezda. sa mogučnošću ljusaka i krusta. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa. Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. Liječenje: krioterapija.Dermatološka propedeutika . bolan na pritisak. a nastaje u prva 3 tj. melanom. D. -Naevus flammeus. bazeliom. Kortikoidi. sklerozacija. godine. Kreće iz prekanceroza. Mastektomija. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). -Morbus Recklinghausen. prekriven ljuskama ili krustama. života. mekani. u starijoj dobi.116 -Leiomyoma.tumor hrskavičnog tkiva. in situ. Regresija rijetka. a regredira do 7 godine. Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca. psorijaza. -Neurofibroma.benigni tumor živčanog tkiva.D. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama. 168. god. Kirurgija uz zračenje. Ne metastazira. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste.D. -Morbus Paget. . Carcinoma basocellulare. Intraepidermalni karcinomi. lupus erythematodes. fibrom. D. elektrokoagulacijom ili laserom.

-Površinsko šireći melanom. Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo). Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse. lihenoidne papule. Maligni melanom. tamne boje. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma. -Melanoma malignum acrolentiginosum. u žena na licu i nogama.malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. tetoaža. Lokalna uporaba kortikosteroida. noktiju i sluznica. stopala. udaljene metastaze 0%. Ekscizija.u predjelu dlanova.maligni tumor melanocita. Ekscizija uz česte metastaze. jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun. Može ekscizija. displastični nevus. uz limfadenopatiju. Metastaze rijetke. -Sarcoma Kaposi. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi.brz razvitak bez radijalnog rasta.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita. limfni čvorovi 25%. Tamne je boje. D. rijetko je amelanotični. Može iz nepromjenjene kože (50%). laser.dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa. elektrokoagulacija. 174.. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om. Čvorovi smđocrvene boje. brzi iz srednje Afrike. ishodišta najčešće u mišiću. mesnate multilobularne mase. plakovi. čvoričasta. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna. -Granuloma pyogenicum. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila...povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla.najčešći tip. eritemtozne promjene na koži.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st. najzločudniji tumor kože i sluznice. Pseudolimfomi kože1.T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove.Dermatološka propedeutika . 172. -Histiocytoma fibrosum malignum. sklonost ranom metastaziranju.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. 173. neoštro ograničena. papulovezikule i papulopustule.multifokalni tumor vretenastih stanica. gljivične infekcije.D.kao posjedica uboda insekata. kirurška ekscizija. porijekla fibroblasta. Crvenkaste..na antikonvulzivne lijekove. zračenje krioterapija. Multiple pruritične.D. a u muškaraca na gornjem dijelu trupa. D. B-stanični pseudolimfomi.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću. krioterapijai laser. lako krvari. Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza. Vide se eritematozne papule. melaonocitni nevusi.brzorastuća tvorba. plakovi i čvorovi. Klasični spori iz J i I Evrope. -Nodularni melanom. Kirurška ekscizija. do nekoliko cm. Elektrokoagulacija. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju.na ekstremitetima. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike. cijepljenje. zračenje . nevusa(30%). 2. a tijekom vertikalnog neravna. Bez metastaza 5god 75%. Kirurška ekscizija. intralezionalno citostatici. na licu.. Visoka temp. Liječenje nije nužno. -Lentigo maligna melanoma. Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne. krioterapija.Dermatofibrosarcoma protuberans.117 -Angiokeratoma. eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid. Bitan je broj mitoza.

Počinje povečanjem limfnih čvorova. -Sindrom Sezary. virustatika. Svrbež. antipruriginoznih sredstava.klonska proliferacija B-limfocita.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. -Tip III. Vide se papule. Počinje na manjim područjima. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija.oštro ocrtana. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza.Mycosis fungoides. urtikarije. T-stanični limfom kože. Kožni B-stanični limfomi. nisko maligan. -Tip II. -Xantoma papulosum.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima. atipična crvenkasta žarišta.reaktivna.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima.mali broj papula vidljiv pri rođenju. Liječenje: antihistaminici.. u Aziji. ulceracije. kortikosteroidi. vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju. Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu. 177. -Histiocitoza Langerhansovih stanica. rendgenska i polikemoterapija. Uputiti hematologu..118 175. -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:. ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma. Histiocitarne bolesti kože. Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza. . Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu. Može preći u pravu histiocitozu. -Xantelasma palpebrarum. ne djeluje na klasičnu terapiju). PUVA. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova. skloni ulceriranju). Vide se crveni plakovi i čvorovi.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. zračenje. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni. krvarenje u kožu.svrbež kože. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus.Reticulohistiocytosis disseminata. lokalnih i sustavnih anitbiotika. a ponekad PUVA. .čvorići (u kojima je upala . Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju. 179.visoka malignost uzrokovana HTLV-1.grupirane žučkasto-smeđe papule. Dokazuje se imunohistokemijski.odnosno fibroza)i poliartropatija. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima.infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. 176. Promjena na koži kod leukemija. jak svrbež.crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini. proliferativna akumulacija histiocita. Kod hiperlipoproteinemije. mekani. 178. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice.spororastući.Dermatološka propedeutika . radioterapija. Liječi reumatolog. Vide histiociti s lipdima. Intralezionalno steroidi. Premikotički stadij (dugo traje. Lymphoma Hodgkin. -limfatične leukemije. Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija.blijedilo kože zbog anemije.lokalna terapija citostaticima (mekloretamin). eritem i drugim sistemskim poremećajima.akutna monocitna leukemija 180.infiltracija histiocita. palkovi i čvorovi. Papule i papulopustule. a sistemski kemoterapija.mijeloične leukemije. Kirurški ili laserom.

Sifilis. Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa. a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju. dodirom. jednom tjedno. U. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. Preko predmeta. Jedna ili nekoliko papula.j. -javljaju se poremećaji pigmentacije. 186. serološke pretrage. a trudnice 10 tjedana.9-10 tj. papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka.Dermatološka propedeutika . nalaz T. limfadenopatija.nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum. condylomata lata. Primarni (primarni afekt). Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica.. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. pallidum  condylomata lata. makulopapulozne. Dijagnoza: klinička slika.lokalna nakupina mastocita u dermisu. te pretrage likvora. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis.iz ulcus durum.atipični mastociti.Mastocytoma. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). Opsežni eritemi. Dolazi do destrukcije tkiva. Papulozni sifilid: crvene papule.119 -kutane mastocitoze.spolno. anemija. Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom. Inicijalni stadij sifilisa(primarni). bolne na pritisak. Makulozni sifilid je monomorfan. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj.. a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . 185. pallidum). koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T. Pacijent ne smije uzimati terapiju. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova. U primarnom stadiju 4 tjedna. splenomegalija. paraliza. poremećaji rasta kose.Treponema pallidum. pozitivan Darierov znak. Venerologija 181. Nedostaje primarna lezija.nakon 3-5 godina.stadiji. 184. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika.4 milijuna i. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju). 182.zbog loših higijenskih uvjeta. Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi. liječenje. Labaratorijska dijagnostika sifilisa. Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa. pallidum u tamnom polju. generalizacije sifilisa. sjajne površine (lihenoidne papule). Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne.dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju. podkožni proces koji fistulira ulkus). dijagnostika. -Mastocytoma disseminatum. Inkubacija je oko 3 tjedna. Inkubacija oko 3 tjedna. 183.. simetričan egzantem. nakon infekcije. ružičast. . Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu.

transplacentarno -Syphilis connatalis recens.4 milijuna i. odgovara tercijarnom sifilisu. a trudnice 10 tjedana.inkubacija 8-12 tj.penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan. . Najosjetljiviji. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica.Urethritis gonorrhoica acuta.j.kasni konatalni sifilis. 192. -FTA. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj. tjekom 10 dana. U primarnom stadiju 4 tjedna. Histološkim dokazivanjem.Urethritis acuta gonorrhoica anterior. Tropski krajevi. a otkriva antitijela -TPHA. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati. Poput sekundarnog stadija. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. uz gnojni iscjedak.P. a bolest napreduje.000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. Ulkus se može inficirati. Haemophilus ducrey.120 -serološke pretrage. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području. 190. nakon 6-8 tj. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna.inkubacija 2-4 dana. 188. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj.bol pri mokrenju. Ulcus molle. Kod novorođenčeta 150. Gonoreja žena i komplikacije. Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis. Skup.imobilizacija T. osim što srce nije zahvaćeno. Test aglutinacije -pretrage likvora 187.kad se dijete rodi sa simptomima. 189.inkubacija 2 tj. Azitromicin 1 g/dan. dokazuje se dokazom klamidije. te se zato ne koristi više. Calymmatobacterium granulomatis. -treponemski testovi: ITP test. Lymphogranuloma inguinale. Inkubacija 2-4 dana. jednom tjedno. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije. Sumamed 1g/dan 1-2 dana.pozitivan nakon 3. Liječenje sifilisa. Donovanosis. tj. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i.Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. U tropima. Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. .Dermatološka propedeutika . Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Gonoreja muškaraca i komplikacije.indirektna imunofluorescencija. gnojni iscjedak i eritem malih usana. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. Dijeca su slaba. U tropskom području. Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije.javlja se pečenje i bol pri mokrenju. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli.m. Konatalni sifilis. a CNS može biti. Može se javiti elefantijaza. 193. 191. Kod preosjetljivosti na penicilin.

Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine. ručnik.najčešći. -Condylomata acuminata. Inkubacija traje 2-9 mjeseci.tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice. Herpes genitalis.Chlamydia trachomatis serotip D-K. Česti recidivi.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba. Spolnim putem. Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju. Inkubacija 2-7 dana. 1g Azitromicina -mikoplazme. Recidivi česti. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja. ekscizija. elektrokoagulacija. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana. ekskohleacija. -Trihomonas.Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis.veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis. termokauterizacija. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom. 195.Dermatološka propedeutika .multiple papule na vanjskom spolovilu .HSV-2. . Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj.spolno. Papulozne. Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija. 196. Lokalno citostatici (Podophylin). krioterapija. bazen.Trichomonas vaginalis.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. pustule. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza.121 194. Vide se vezikule. Dokaz iz sekreta. Metronidazol 2x500 mg na dan.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful