Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

alergijskog vaskulitisa. in vitro.  dermografizam. kiretom ili raspartorijem. multipla). -elektronska mikroskopija. usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. vodi ili nekom drugom otapalu. virusne.kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža. lokalizacija.tumori. Netoksične doze se očitavaju nakon 48. – intradermalno.bris. buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza. –test blastiče transformacije limfocita. –Direktna imunoflorescencija kože. –test skarifikacijom (scratch). Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje. kod Lylleove bolesti).za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja. raspored ( grupirano. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa. boja. skarifikacija ili punkcija. mora se pridržavati istog načina očitavnaja. -citološke metode.  pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija. Sustav eflorescencija u koži-općenito. polimorfna.  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja. kod bulznih dermatoza.epidermolize i virusne bolesti. kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije. skalpelom.72 ili 96 h. 10. znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno. žarišta ( monomorfna.za dokazivanje kasne.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza. 6.za dokazivanje pemfigusa.  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište). limfomi i karcinomi. veličina. – određivanje specifičnih IgE-. te kontaktne alergene.pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr. -određivanje ukupnih IgE. upadanje sondom npr. . celularne preosjetljivosti. –konjuktivni test. -atopijski epikutani test (APT). tvrda). eritrodermija  cijela koža zahvaćena).broj (slitarna. konzistencija (meka. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. autoimune.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza.svetlosnomikroskopska patohistološka analiza. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza).prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam). kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze. Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje.  struganje – drvenim štapićem. najčešće 2% u vazelinu.u dokazivanju medikamentoznih alergija.kod medikamentoznih alergodermija. bulozni dermatitisi.za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. diseminirano).Dermatološka propedeutika -45. te onih izazvanim konzervansima i aditivima. testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu. – test ubodom (prick). ograničavanje. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa. oblik.

hladni propusni. Masne (V/U) i isperive (U/V). –Nepropusni. -keratolitici. -antibiotici-kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales).otopine aktivnih tvari u vodi. paste (2+3) i emulzije(1+3)).svrab.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste.). -sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije.. -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva. ušljivost.za veće površine. srebrni nitrat (1%) -citostatici. emulgirani dvofazni sustavi.danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu. -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva.do 2%-tna salicilna k. Djeluju indiferentno. –indirektna imunoflorescencija. -antiparazitici..protuupalno. -Oblozi (fomenta).ublažuju svrbež. buloznog pemfigoida.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa. Nistatin za kvasce (Candida alb. Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva. a keratoplastici  na epitelizaciju.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože. zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija. Lokalno liječenje dermatoza. prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2).mješavina praška i masti. -tekući posipi (pastae aquosae). Za omekšavanje roževine. -antimikotici. Hlade kožu i odvode sekret. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka. trajanju promjene i akutno stanje dermatoze. kreme.te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma. -kreme. atrofija kože.adstringentna  na granulaciju. -keratoplastici.Može se odrediti i titar protutjela. Jednostavne podloge (tekućine. paste). Za cijeljenje erozija il ragada. Na vlažne vlažno (oblozi. jer priječe stvaranje mjehurića i krasta. Riblje ulje (30%).kalij-permanganat. Mjenjaju se čim se ohlade. Mogu se dodati antiseptička sredstva. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva..Amphotericin B. -podloge. a na suho suho (masti. –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke. strije.brzo dijeluju i smiruju upalu. 11. Kod svih subakutnih promjena kože.hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine. pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno.polučvrsti. .kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina. kupke).to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi.liječenje ovisi o lokalizaciji.za odstranjivanje bradavica.20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma. etanolu i drugim organskim otapalima. Benzilbenzoat. -otopine (solutiones).disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator. -emulzije. herpetiformnog dermatitisa.potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju. Prekomjerna dlakavost. 10%-tna trikloroctena kis.

Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0.oči (suhoća.krioterapija. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu. Liječenje retinoidima u dermatologija.derivati A-vitaminske kiseline.suhoća kože i svrbež i eritem. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda. teže pustulozne rozacee.kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). tanki i lomljivi nokti. Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože. jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije).djeluju na fazu promocije i progresije. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17. U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju. Koriste se lokalno i sistemsko. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom. Retinoidi za lokalnu primjenu. -citostatici.skeletni sustav. -Acitretin.preparati s kinolonskim prstenom. periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata. 12. Može s UVA ili UVB. Retinoidi za sistemsku primjenu. Difenilhidramin (Dimidril). bol i rijetko noćna sljepoća). 14.Dermatološka propedeutika -6-antivirusni. Kod poremećaja keratinizacije.5mg/kg/dan u16 tjedana. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića). akni fulminans.. Ne s vitaminom A.akutne. -kronične. 25-30 mg/dan. U kombinaciji s kortikosteroidima. Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici.ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici.mukokutane. UV terapija. Ciklofosfamid. difuznog gubitka kose. Isotretionin i acitretin.za blage i umjerene oblike akni. suhe sluznice.Izotretionin.interferon i aciklovir. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi. loratadin (Claritine) -antibiotici. –sistemske. čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku.tumori (najviše limfomi). Može doći do eritrodermije. kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa. Hiperostoza. -protektivi od UV zraka.prirodni i sintetski derivati vitamina A.kod težih oblika nodularno cističnih akni. fotosenzitivnosti.to su sintetički pripravci. 18. 15. Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi. 16.folikulitisa.derivati hidrokinona -fizikalna terapija.kod arterijskih dermatoza. -sredstva za depigmentaciju. Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica. Fizikalna terapija u dermatologiji . metabolizam lipida (hiperlipidemija). Mehanizam djelovanja nije objašnjen. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza. G. rinofime.. 13. Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima. klorpiramin (Synopen). teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon).. iritacija. Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus.tretionin. CNS (povišeni intrakranijalni tlak).

hemangiomi.a anoda u ruci. fibromi i manji angiomi. 5x tjedno kroz 3-4 tj. betametazon dipropionat (beloderm).izmjenična struja visoke frekvencije. ketokonazol. -ionizirajuće zračenje. Kod manjih tetovaža.struja male jakosti i dve pločaste elektrode. pa je zbog veče doze potrebno korigirati. vitiligo. sa . Kod hiperhidroze u predjelu stopala. Koriste se brusilice (dijamantne). 0. sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis. Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu. Antihistaminici – loratadin. rinofima. U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema. a mala jakost. rani stadiji limfoma kože.. vaskularne promjene (teleangiektazije. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h. Katoda u tvorbi. kloramfenikol 22. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom. -PUVA terapija (fotokemoterapija).5-2 mA.5 J/cm2 . Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora.česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju. atopijskog dermatitisa. azitromicin. Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama. neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje. Uzrokuje hemostazu. Počinje se sa 0. klindamicin 21. imunosupresija. bolesnika liječenih od nevusa. prednizolon 23.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija. limfangiomi.jedna elektroda. Dermatološka kirurgija – ekscizije. Elektrokirurgija.skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože. manji hemangiomi. -termokauterizacija. Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu. gentamicin.).hipertrihoza(trajna epilacija). -dermoabrazija. lihen ruber. višebrojni sitni benigni tumori.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm).05 J/cm2 . Ekskohleacija. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati. atopijski dermatitis. Veruke. Prmjenjuje se 0.cijelo tijelo ili djelovi.. ampicilin.. Antimikotici – amfotericin. Šavovi se vade nakon 4-12 dana. xeroderma pigmentosum. a pacijent ne smije biti nagrđen. fibromi. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin. a spinocelularni 65-70 Gy. hemangiomi. difenhidramin 24. preboljeli melanom. brazgotina (nakon akni). nistatin 25. angiofibrom) do 1 mm dubine). Sve vrste bradavica. aktiničke i seborejičke keratoze. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine. keloidi. teleangiektazije. Kod psorijaze. Laser. visoka frekvencijai napon. -elektroliza.oštrom žlicom se izreže 20.tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek. -UVB terapija(fototerapija).elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi. -iontoforeza. trudnoća i dojenje. metilprednizolon. Vulgarne i plane veruke. Za bazocelularn 50-60 Gy. kod sindroma displastičnog nevusa.psoralen i UVA. (belosalic). Kriokirurgija. virusni papilomi i tetovaža). Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima. dermatofibromi. flukonazol. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. kondilomi. Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon.argonski (koagulacija. 4x tjedno u 3-4 tj. 19. –Režnjevi. -elektrokoagulacija. Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA.

3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani).1. RTG) . macula mongolica. arsenska. epidermalne ciste skrotuma. oktilmetoksicinamat. mebendazol 27. melanosis neurocutanea. melanosis naeviformis. -> sinteza melanina. katranska. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. lentigo senilis. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. ballon cell's naevus. pilonidalni sinusi i ciste. melanoma juvenile(Allen-Spitz). Citostatici. sa anestetikom i antiseptikom 26. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. interferon 28. dermoidne ciste. Antiparazitarni – metronidazol. lentigo simplex et lentiginosis.fluorouracil 29. Antivirusni – aciklovir. naevus pigmentosus giganteus.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N). posebni oblici: naevus dysplasticus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. naevus spilus. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. Zaštitna sredstva od UV zraka. halo naevus (Sutton). naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. preaurikularne ciste i sinusi. -> ABCD-pravilo. titan-dioksid.

Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .

Dermatološka propedeutika . ŽIVČANOG. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb.10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Queyrat Mb. Bowen Mb. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom .

. Spontana regresija ili alternacija u LCH.Dermatološka propedeutika . metaboličkim promjenama. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. reakcijom na strano tijelo. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih. LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb. tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. . visoka temp. Erodiraju na površini i eritematozne su. LANGERHANSKOVE: S100. monocitna leuk. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. Praćenje bolesnika. CD1a + Birbeckove granule. a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa.. hist. Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. limf. Česte koštane lezije na lubanji. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života. cavernosum. samo s nešto manje Birbackovih granula. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH. maligna histiocitoza. može i diabetes insipidus). akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. Mb. limfadeno i zahvaćenost pluća.11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. hepatospleno. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. One stoje u epidemisu.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. može i Gram (-) folikulitis. Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). Lokalno antiseptičke kupke. grupe A KS: u uglovima usana eritem. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. beta-hem. S. velike površine se počinju ljuštiti uz erozije. bivacin. šok. Nikolski pozitivan. vis. sist. aureus. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb.. LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin . nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. nosu. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo. diabetes mellitus. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb.  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S.c. rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna. najmanje na dlanovima i stopalima. sistemska AB terapija (kloksa. zahvaćena novorođ. tjedna života. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A. opće loše stanje. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala.to je piodermija površinskog sloja kože. i dojenčad do 3 mjeseca. ter. nos. dokaz stafilokoka. nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. najčešća u dječjoj dobi. vagini KS: počinje perioralnim eritemom. izvor inf. ždrijelu. rehidracija. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala. cefalo). T. erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. stupnja. Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum .15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale. su uzročnici impetiga.KS: sitne folikularne pustule okružene . S. staphylogenes et streptogenes.staphylodermia. povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. nalazi. aureus. pretraga. gentamicin. DIF DG: HSV. DG: KS&ANAM. Toxic Shock Sy. DIF DG: novorodjenački sifilis. azitro. KS: opsežno ljuštenje velikih površina. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu. DG: bakt. predilekcijska mjesta su usta. znojenje. ETIOPATOGENEZA: S. bulozna hereditarna epidermoliza. LAB NALAZI: bakt.Dermatološka propedeutika .. je majka. fluoksaciklin. širi se niz vrat. aureus se može proširiti iz žarišta u oku. dehidracij. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. nos (anus?) . svuda locirane. u novorodjenčadi tijekom 1. kloksaciklinom. nalikuju opeklinama 2. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). streptodermia. zavoji.

može zboog diabetes mellitusa. pretraga. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus . azitro ili cefalosporini. rijedak. a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol. napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!). U središtu se vidi dlaka. u sredini je nekrotični čep. CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje. lokaliziran bilo gdje na koži. Proteus) . DG: na temelju KS i bakt. muškaraca uzr. uvjeta. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. -> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. posebno na šiji muškarca . fistuliraju. DG: KS ili bakt. KS: . posljedična alopecija i atrofija kože. većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa.. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka. u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa. LIEJČENJE: nema brijanja. gentamicin i betametazon=Belogent). FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog). limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica. 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s. loši hig.Dermatološka propedeutika .gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. upala folikula brade u odr. aureus.  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. reg. LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. sist. KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova.16 eritematoznim rubom. dermatitis ili akne) . aureus. E.5-2. kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju. DIF DG: duboka trihofitoza brade. zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. S. glutealna regija. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza. opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa. na kraju cikatricijalna alopecija. septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt. FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake.0 mg/kg. potkoljenice (bikini-zona?!?!). antiseptički oblozi i čišćenje. i lok. Lice. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. imunodef. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom.. stanja. Coli. terapija prema antibiogramu. cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice. S. antibiotska mast+kortikosteroid (npr.

grupe A. profilaktički se daje 1. prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju.4 milijuna i. pacijenata potrebna je sist. per os izotretionati može (Roaccutane). LIJEČENJE: prokain-penicilin i. prema antibiogramu. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru. eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno. kolikvativna TBC. gangraenosum i phlegmonae. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) . S.. lokalno antiseptički oblozi. LAB NALAZI: pov. akutni kontaktni alergijski dermatitis. bol. nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci. fluoksa i cefalo. ak.DG: na temelju KS. aureus.. najčešće nastaje nakon trauma. primjena ant.m 2. S. bolest limf. kroz 10 dana ili ovisno o KS. lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. echtyma induratum Bazin. tromboflebitisa. prostora kože uzrokovana beta-hem. aureus ili bet-hem. u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. vrbanac. sjajna. DIF.  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage. inkubacija od nekoliko sati do par dana. SE. te korigirati prema antibiogramu.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. DIF. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik.j. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna. erizipeloid. sist. DIF. ali mogu izazvati elefantijazu. crvenkasto-smeđa žarišta. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna. Ako preosjetljivost. vesiculosum. gran. sedimentaacija. Gram (-) + Streptococcus mileri. u slučaju recidivirajućeg erizipela. terapija. T je do 40° C. pov. DG: furunkuloza. u ždrijelu može biti indikativan. S. DG: anamneza & KS & LN. glatke . KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. leukocitoza. bullosum. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna. Može i prijatelj Staphylococcus. može se pojaviti i u obliku E.17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. AST.2 milijuna i. S. potkožja koja tendira na fascije i mišiće. beta-hem S grupe A. DG: tromboflebitis. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. KS: koža je napeta. bolest. AB i epitelizirajuće masti. facijalni HZ. 3-6 mjeseci. lividna i VRLO bolna. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom. beta-hem S. ulazi. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži. edem. recidivi česti. trofički i hipostazički ulkusi).nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr.. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. KS: difuzni eritem.j. smanjenje imunosti također pogoduje. nestručnih pobačaja. LIJEČENJE: složeno.  ECHTYMA -> akutna bakt.Dermatološka propedeutika . anemija. Ako se počne prekasno s liječenjem. sistemska primjena kloksa. leukocitoza. opsežnih ulkusa. KS: homogena. sideropen. nedovoljne prozračenosti odjeće. pov. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. danas je rjeđa. tresavica. seg. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom. može pov.

voluharica. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist. na ekstremitetima. lokalizirana na donjoj usni. KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. S. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid. starije i kahektične bolesnike.0-1. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. A. Povećanje limfonodula. glutealno. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. nikako MASTI.kruste žućkaste-smeđe. LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu.Dermatološka propedeutika . lokalno eritromicin i klindamicin. pioderma gangrenosum. lokalno AB kreme. s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. epidermidis i Propioni bacterium acnes. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji. duboku mikozu. moguća folikularna upala. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože.u obliku pustula. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S. eritematozni rub. obrazima. što je moguće. prekrivena krustom. očnim kapcima.  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski. lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum. rjeđa je i zahvaća muškarce. rub prema čelu. a od domaćih životinja pas.ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. prema nalazu antibiograma. aureus. leđa. antiseptični oblozi i lokalne kreme. govedo. antiseptički oblozi.5 g /dan 5—7 dana. ptica. AB prema antibiogramu. u rezistentnim slučajevima eritromicin 1. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. ovca. antibiot. pitirijasis versicolor. C. imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. Gram. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. aureus. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm. A.  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S. prsa.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. sliči primarnom afektu sifilisa. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina). ulcerirana centralno. lice. LIJEČENJE: sist.=čvrste konzistencije. genitalno. Ixodes ricinus! . DIF DG: ulcus durum. jelen. jež.

Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. mjeseca. mono-. Western blot. CNS. leishmanija. a najčešće na preponama. manifestira se KS kao crvenkasti. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. DIF DG: diskoidni eritemtodes.stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije.erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča. neuritis. PCR. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije. oligo.facialisa je često jedini simptom. ali tipičan pseudolimfom B-stanica. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka.-4. sarkoidoza. onda je chronicum (ECM). histiocitnim infiltratom subepidermno. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis.).. veći krpelji funkcioniraju u jesen. papira i vide se tetive i žile. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. mjesec). vjerojatno spirohetijom). upalni(akrocijanoza dif. mekani čvorić najčešće na glavi.Dermatološka propedeutika . tresavice. 2. zglobove. DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita. RANA INFEKCIJA 1. KASNA INFEKCIJA 3. moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju. lupozna TBC. plazma-. stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim.dg. mikroskop. temperaturu itd. može i diseminirano. može trajati od 2. pregled tkiva. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. 6. a u klinaca makrolidi. encefalopatija -> pareza uni. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. a i pozitivne znakove meningizma (uzr. eozinofilni facijalni granulom. može i cefalo i azitro. aksilama i glutealnoj regiji. može i monoklonska Pt. i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif.. 7. plazma-. glutealno ili licu. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju. simptomi već nakon 48 sati. može imati nekrotično središte. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama. srce. CNS može biti također zahvaćen. u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5. .artritisi najčešće koljena. prosijava poput cig. bolesnici mogu imati i malaksalost. penicilin. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. u djece na uškama. javlja se infekcija organa.ili bi. stadije=lokalizirana infekcija/EM.dg. ako perzistira duže od 4 tjedna. neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin.

ULCUS MOLLE. Lokalizirana je na genitalijama. Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. Lokalizacija je vanjski genital) . kortikosteroidi. može se razviti i keratitis. a može se pojaviti i pijelonefritis. klinička slika. na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra. Patogeneza : Chlamydia trachomatis. limfe. konjuktivitis. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi.20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. retinoidi TRICHOMONIASIS. uretre. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana). Definicija : dovanosis. lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. ili sulfonamidi ili gentamicin im. Limfni čvorovi se povećavaju. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. Patogeneza : bakterijska flora. Isključivo u tropima se pojavljuje. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . Artritis sličan reumatoidnom. . bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. klinička slika. a sadržaj im se prazni putem fistule. Dijagnoza : anamneza. dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja. Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. šire se periferno i sjedinjuju. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija. Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije.Dermatološka propedeutika . ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). Terapija : simptomatska. javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. sraštavaju. Uglavnom se javlja u tropima. antiflogistici. Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira. dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. Širenje traje tjednima i mjesecima. Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. tuberkulozni limfadenitis. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. artritis). LYMPHOGRANULOMA INGUINALE. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa. 6 dana GRANULOMA VENEREUM. aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . trbuh i dr. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. Javljaju se strikture rektuma.

) Dijagnoza : anamneza. Ulkus je mekan i bolan na dodir. basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. seboroična veruka. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. mogu nastati i ulceracije i erozije. Dijagnoza : anamneza. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE.21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. Prisutna u tropima. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. prisutan gnojni iscjedak žute boje. Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. povišena temperatura. gangrenosum (duboko razaranje tkiva. bolovi u području peritoneuma. pa je infekcija moguća jednio spolnim putem. mehanički. krvarenje. Inkubacija 2-3 dana. 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). prisutni su stalni podražaji na mokrenje. moguće erozije i ulceracije. oštro ograničen od okoline. bol i pečenje pri mokrenju. Otvor uretre je eritematozan i edematozan. ŽENE : inkubacija 2-4 dana. Klinička slika : plak veličine do 10 cm. oko ulkusa je prisutan eritem s upalom. najčešći). lupozna tuberkuloza. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). herpes genitalis. Mogu biti lokalno inflitrativni. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama. mutilacija). folliculare (u sredini prisutna dlaka). ulcus rodens). Terapija : kirurška ekscizija. Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira. 5 (kronični uretritis). Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica. Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma. Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm). prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). ali sporo napreduju (mjesecima i godinama). Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa). basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA. Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. Prenosi se spolnim putem. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare. klinička slika. RVK) Terapija : penicilin 2. akutno se javlja uretritis i cervicitis. spinocelularni Ca. dno je neravno prekriveno gnojem. negnojan iscjedak koji postupno nestaje. Erozija prodire u dubinu i širinu. eritromicin isto .. dokaz u mikroskopskom preparatu. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). serološki testovi (nepouzdani. TUMORI. pa ih je moguće zamijeniti s nevusima. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis. toplinski i kemijski podražaji. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. eritem malih usana. Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. bazaliom. klinička slika. fibrom . mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova). Gonokok.Bowen. Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. Žene imaju pločasti. nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika. MORBUS BOWEN.4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana .

Sliče stanicama spinoznog sloja. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. dorzumu šaka. nasljedni faktori. moluska. u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). Terapija : krioterapija. V. Patogeneza : teratogeni faktori. destrukcija kemijskim metodama. Klinička slika : dijele se na : V. intrauterine infekcije. dlanovima. APLASIA CUTIS CONGENITA. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. nosu. V. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol). Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. poremećaji razvitka. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože. vulgares : obične bradavice.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. podlakticama. To su ravne papule oko 5mm. Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. clavus. CUTIS VERTICIS GYRATA. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem. V. vratu. usni. ekscizija kirurškim metodama. oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. anomalije udova.srčane mane.) Terapija : kirurški zahvat. Rijetka je.Dermatološka propedeutika . Promjena vrlo rijetka. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. spinocelularni Ca. licuvjeđama. javljaju se na šakama. Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. na vratu. Definicija : Bradavice. a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore. te dublja tkiva (fascije. PACHYDERMOPERIOSTOSIS.filiformes : končaste bradavice. rascjep nepca i usne. Dijagnoza : na temelju kliničke slike. dorzumu prstiju. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa. PTERYGUM. ispod nokta (bolne). razvijaju se na šakama. planae juveniles : jedva iznad razine kože. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. na licu. psihomotorna retardacija i sl. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM. tabanima. tyloma. kosti). pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). infarkti placente. pojavljuje se i obiteljski. Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko). ovisi o stupnju oštećenja. prisutan već kod rođenja. Ne pojavljuju se na sluznicama. BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. mišići. trupu.

Najčešće kod djece.Dermatološka propedeutika . javlja se u dobi 60-70 godina. i kod imunodeficijntnih osoba. za sprečavanje superinfekcije antibiotici. vrat. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae. Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. PARAVACCINIA. vjeđe. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). varičela. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana. klinička slika. Djeca su febrilna. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. rehidracija. bolovi. B6. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. Pojavljuje se jednostrano. verrucae. sistemski B-komplex vitamini (B1. dehidrirana. citološki nalaza. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom). češće kod imunoinsuficijencije. Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. Nakon 3 dana temperatura . a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). antipiretici. Dijagnoza : iz anamneze. perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. Terapija : Acyclovir. B12). djece. tekući puder. okružene eritematoznim obručom. zoster. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. varicella. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. kontaktom. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. uz regionalno povećane limfne čvorove. muzara i sl. Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana. Lokalizacija je oko usne i nosa. pečenje). vezikule. zatim se javljaju papule. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. S vremenom se papule povećavaju. cijanotična. prenosi se sa životinje na čovjeka. lokalizacija. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. može biti praćena konvulzijama. gama-globulin. Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. lokalno oblozi. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. Diferencijalna dijagnoza : milia. stočara. Terapija : Acyclovir. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. fotokemoterapija. zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu. mesara. HERPES ZOSTER. papule. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. axila. za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. Kod eczema herpeticatum antibiotici. interferon u obliku masti. elektronska mikroskopija. Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. EXANTHEMA SUBITUM. i kod imunodeficijntnih osoba. Profesionalna bolest kod veterinara. Grupirane su ili razasute. Javlja se u djece. parestezija. a nekad i u području oka. vulvovaginitis herpetica. Zahvaćene su najčešće šake. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. HERPES SIMPLEX.23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. zatim se javlja crvenilo. kravlje boginje. kruste. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex.

Dermatološka propedeutika . a kasnije zahvaća udove i lice. AIDS – TREBA NAPRAVITI. nosa i oko očiju ostaje slobodno. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : simptomatska. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. U slučaju komplikacija Acyklovir.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu. . anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom. Javlja se trajni imunitet. Područje obraza. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom. Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama.

Klinička slika : vezikula (bula) koja puca. nosu. gentamicin. bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. bacitracin. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS. PEMHIGUS NEONATORUM. a sistemska prema antibiogramu. Piodermije se dijele na epidermalne piodermije.coli. Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. Definicija : Patogeneza : S. Dijagnoza : klinička slika . nadoknada elektrolita.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE). Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. Dijagnoza : klinička slika. cefalsporin). Ne daju se penicilin.Dermatološka propedeutika . Patogeneeza : izaziva ga S. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. bulozna hereditarna epidermoliza. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2.aureus. Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. erozija i bolne fisure na uglovima usana. Acinetobacter. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. Terapija : lokalna kao u impetiga. Rijetko se vide kraste. Patogeneza : Staphylococcus aureus. antibiotske i epitelizirajuće masti. Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. Corynebacterium. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju. uhu ili iz vaginalne sluznice. toksična epidermalna dermoliza (Mb. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis. te na sluznici usne šupljine. Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. E. Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. tetraciklini).stupnja. Postoje 2 tipa . javlja se kod djece do 3 mjeseca života. hipovolemija i šok. širi se na vrat. cijeljenje. a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. Javlja se u prvom tjednu života. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin. ždrijelu. vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). nos). Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. Epidermalne piodermije. a bulozni uglavnom lice. krusta. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima. rehidracija. bakteriološki nalaz. Uzročnik se širi iz žarišta u oku. Definicija : Mb. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. beta-hemolitički streptokok grupa A. Dijagnoza : klinička slika. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis. bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule). β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). erozija. DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM.Ritter. trup i udove. Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin. a može i bilo gdje na tijelu. nema gnojenja.aureus. bivacin. antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. IMPETIGO CONTAGIOSA.

26 Diferencijalna dijagnoza : kandida. . herpes simplex. hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast).Dermatološka propedeutika .

antiobiotske masti. Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje. Dijagnoza : klinička slika. OSTIOFOLIKULITIS. potkoljenica i glutealna regija. Najviše su zahvaćeni lice. cijeli bez rezidua. Nema svrbeža. uzrokovane S. češća je kod muškaraca nakon puberteta. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. .aureusom. folikulitis uzrokovan kandidom. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi.Dermatološka propedeutika . Sistemska terapija prema antibiogramu. Dlaka je gotovo uvijek prisutna. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex.27 Folikularne piodermije. Okružene su eritematoznim rubom. acne oleinica. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu. Bakterijske infekcije folikula dlake.

antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. antiseptički oblozi. duboka trihofitoza brade.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE. sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. eritromicin). Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. Promjena je bolna. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. Patogeneza : S. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep. Klinička slika : počinje kao folikulitis. prisutan svrbež. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS. . Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti. Dijagnoza : klinička slika. dlaka može otpasti. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. Prisutan je svrbež. Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. Infekcija se nalazi duboko u folikulu. a furunkuloza je česta pojava furunkula. U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. Kirurška terapija.

Dijagnoza : klinička slika. Terapijski se primjenjuju topli oblozi. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu. kolikvativna tuberkuloza. Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu. antibiotske masti. Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch.internum). Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza. a sastoji se od : hidradenitis suppurativa. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. HIDRADENITIS SUPPURATIVA. a kao komplikacija može nastati sepsa. što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. Često je potrebna kirurška terapija.29 CARBUNCULUS. kožna manifestacija kronove bolesti. a dolazi u obzir i kirurška incizija. Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa. Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. . aktinomikoza. Patogeneza : streptococcus mileri. Dijagnoza : klinička slika. Gnoj se spontano isprazni. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). te kirurška terapija. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. bakteriološki nalaz.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. Javlja se visoka temperatura i umor. Patogeneza : stafilokokus aureus. Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis. Čest je regionalni limfadenitis. Piodermije znojnica. CHORDEOLUM. acne conglobata.Dermatološka propedeutika .

te regionalni limfadenitis i limfangitis.bullosum.stupnja sifilisa. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija. žarenje. Patogeneza : staphylococcus aureus. Kod bolesnika se javlja bol. Dijagnoza : klinička slika. antibiotske i epitelizirajuće masti. ulceracije kod 2. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. E. svrbež. moguć nastanak sepse. tromboflebitis. sistemska po potrebi (komplikacije. može zahvatiti i fasciju i mišić. PHLEGMONE. imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. povišeni granulirani L. ozljede potkoljenice – ratari. herpes zoster. akutni kontaktni alergijski dermatitis. ERYSIPELAS. cefalosporin). trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. E. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri. nestručni pobačaji. labos (povišena SE. erythema induratum Bazin. javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. Prisutni povišena temperatura i limfangitis. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume. a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. češće su zahvaćeni muškarci. lokalno antiseptički oblozi. a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. Dijagnoza : anamneza.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. a rijetko i kost. vojnici).gangrenosum. Terapija : lokalno antiseptkičke. Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. mišić). nekroza i flegmona (E. β -hemolitički streptokok grupe A. ERYTHRASMA. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi. Dijagnoza : klinička slika. leukocitoza. . bolna. E. bolnošću. Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze.flegmonosum). ulkusi.vesiculosum. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. klinička slika.Dermatološka propedeutika . Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. edematozna. ECTHYMA. Terapija : penicilin im. (eritromicin – kod preosjetljivosti). nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. sjajna. rijetko i stafilokok. znojenja. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom.

31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija.Dermatološka propedeutika . vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama. Dijagnoza : klinička slika. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol. bakteriološka pretraga. . kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os. intertriginozni dermatitis. pytiriasis versicolor. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene. kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm. fluorescerira koraljnocrveno.

Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. . Za oko 2 tjedna spontano regredira. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. sporotrihoza. nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. tumori. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. domaćice. drenaža. ždrijelu i kolonu. Dijagnoza : klinička slika. 3.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik. lokalno antiseptične. ANTHRAX.32 ACTINOMYCOSIS. ribari. ERYSIPELOID. Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana. klinička slika. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza.psoasa.Dermatološka propedeutika . limfomi Terapija : incizije. Koža je plavocrvena. erythema chronicum migrans Terapija : penicilin. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel. tvrda. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii. Moguća pojava temperature i opće slabosti. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. sifilis. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. Dijagnoza : anamneza.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. svrbež. profesionalna bolest. Moguća pojava temperature i opće slabosti. eritromicin). antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. Zahvaćeni su šake i prsti. (kod preosjetljivosti – tetraciklini. Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest. ugoženi su mesari. gornji dio vrata. dobro ograničeni eritem.) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo. najčešće zahvaćena mandibula. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin).

Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. gentamicin (slabije djeluje) . vune. vrat. pluća i inestinalnog trakta. U organizam ulazi preko oštećene kože. bakteriološka pretraga. karbunkul. lokalno NE DAVATI vlažne obloge. probavnog ili respiratornog trakta. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. sporotrihoza. klinička slika. Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. Zaraza je moguća i preko insekata. veterinari. TULARAEMIA.Dermatološka propedeutika . 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). Moguća upotreba kao biološko oružje.33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. odnosno inhalacijom ili ingestijom spora. Cijeli ožiljkom. a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. klinička slika. sluznice. vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. okulogladnularni. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. Komplikacija – sepsa. Inkubacija traje 1-10 dana. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. Definicija : zečja kuga. lice. Dijagnoza – anamneza. Patogeneza : Francisella tularensis. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu). NE incizija zbog moguće propagacije i sepse. Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa. Patogeneza : Bacillus anthracis. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. Diferencijalna dijagnoza : furunkul. dlake (profesionalna bolest – mesari. tifoidni i pulmonalni. Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. stočari). zahvaćena mjesta su šaka.

ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko. Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa.Dermatološka propedeutika .) mikroskopski . tuberculosis verrucosa. (negativno anergijska skupina).) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu. primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. zatim se javljaju eritematoznolividne papule. neke piodermije. u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2. direktno dodirom. Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. Prisutan je regionalni limfadenitis. orijaških Langhansovih stanica. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA. Kod infekcije sluznice usne šupljine.) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. TUBERCULOSIS CUTIS. tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). Patogeneza : endogeno širenje . nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom. najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1.34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije).4-6 tjedana. Definicija : rijedak oblik. iz nekog žarišta u organizmu. korištenjem zajedničkih predmeta. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. kao antigen se koristi PPD) intradermalno. Najčešće zahvaćeni lice i ruke. 3. bubrezi). Patogeneza : egzogena infekcija. ljubljenjem i sl. TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu.

papulozni. usta. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. TUBERKULIDI. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. sifilis) Terapija : polikemoterapija. Terapija : polikemoterapija. anogenitalna regija. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). lokalna primjena kortikosteroida. zglobova. Najčešća lokalizacija je lice. (alergijsko-hiperergijska skupina). kostiju i sl. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom. aktinomikoza. sporotrihoza. sluznica nosa. supraklavikularna regija. blastomikoza. Dijagnoza : anamneza. prepone. Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula. Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. tip. . tumorozni. bazocelularni karcinom. suzna žlijezda. češći u žena. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. aksile. tako da bolest može trajati godinama. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina). tuberkulinski test. kronična je. verukozni. karcinom. ulcerozni i sl.Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. spinocelularni karcinom. mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala. Najčešća lokalizacija je vrat. Često može biti profesionalna (patolozi. a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. kirurški zahvat. tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. Diferencijalna dijagnoza : afte. dokaz u kulturi. Infekcija može biti egzogena i endogena. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). histološka analiza. vegetativna piodermija. ponekad radioterapija i kirurški zahvat. sarkoidoza. Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. (alergijsko-hiperergijska skupina). ali se promjene ponovo javljaju. početna promjena progredira i može nastati makulozni.35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule.

) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). Najčešće je zahvaćeno lice. Lepromi na nosu.) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. papulozni sifilid. pa terapija nije potrebna. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica». Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. Oštećeni su i živci. Destruira adnekse kože. Mogu e javiti i mjehuri. acne necrotica. a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. larinksa ili oka. Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski). Bolest je kronična. TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. sluznicu respiratornog trakta. Tu spadaju erythem induratum. Kultura uzročnika nije uspjela. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. Promjene nestaju spontano.36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu. TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu. Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko). periferne živce (Schwannove stanice). čelu. Izvor zaraze je čovjek. Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. LEPRA. lihenoidna pitirijaza. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). uglavnom iznad zahvaćenog živca. Uzročnik ulazi kroz kožu. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. a rjeđe sluznica nosa. Prijenos nije u potpunosti poznat. Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi. u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. 2. nekroza i mutilacija (nos najčšeće).Dermatološka propedeutika . . Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju.

a treponemske reakcije su neg. rifampicin.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2. .) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika.) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika. klofazimin.) histaminski test (nakon id.) biopsija živca 6.37 3. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite.) dokaz u citološkom razmazu 4. eozinofile i nešto makrofaga. Oštećenje živca. plazma stanice. Promjene su asimetrične. plastičnorekonstrukktivni zahvati.) histološka pretraga lezije 5.) test znojenje (pilokarpin) 3. Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru.Dermatološka propedeutika . 4. Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon. fizikalna terapija. neutrofile.) neurološka pretraga 7.

limfociti. Dijele se na trihofitoze (Trychophyton). Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. te razgrađuju keratin. Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze. Patogeneza : Leishmania tropica. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. ali može trajati i do 18 mjeseci.Dermatološka propedeutika . kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis). noktiju i dlaka. trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. vrat. lupozna tbc. podlaktice i potkoljenice. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton).. sifilidi. eozinofili. Klinička slika : promjena glatke kože. Terapija : antimonove soli intralizionalno. Invadiraju rožnati sloj kože. noktiju i vlasišta. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis. Ulazi u kožu ubodom komarca. sarkoidoza. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. intramuskularno i intravenski. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. sporotrihoza. paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. tumori. antimalarici per os. patohistološka analiza. furunkul. pseudolimfom. Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. klinička slika. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. plazma stanice. fluorescentna (Woodova) svjetiljka. histološka (u dermisu histiociti. lepra. . keratoakantom. Najviše zahvaćeni lice. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji. Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani). LEISHMANIASIS CUTIS. DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima.

maceracija. ragadama i ljuskama. Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji. Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. lichel ruber planus. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. psorijaza. Možedoći do pojave pustula. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom. kontaktni dermatitis i dishidroza. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea.39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol.Dermatološka propedeutika . deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula. noktiju. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti. 5. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. ketokonazol (imidazol).) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. vlasišta. Svrbež. piodermije.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. pedikuloza 4.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama. . Slične promjene se mogu javiti i na bradi. Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis. kandida. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. mikonazol. Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta. pitirijazis rozea. neurodermitis. ekonazol. anularna psorijaza. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. favusa. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna). Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. pa se dijele na : 1. pachyonychia. Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade. kontaktni dermatitis. može se primjeniti i KmnO4. TRICHOPHYTOSIS. javlja se eritem. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. kože. Izaziva mikoze stopala.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. Na rubu mogu biti prisutne vezikule. seborojički dermatitis. psorijaza. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. Stvaraju se kruste. 2. onihodistrofija. ekcematoidni dermatitis. 3. Prisutan je svrbež. terbinafin). FAVUS.

Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas. kronični tijek). poput plitke zdjele. promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. a vlasi NISU SLOMLJENE. spora i orožnjelih stanica. Patogeneza : «id reactio». dokaz u preparatu i kulturi. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. . SLE.Dermatološka propedeutika . lichen ruber planus. medikamentozni egzantem. MICROSPOROSIS. Najčešće su zahvaćeni ruke. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. psorijaza. Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. ožiljak. lichen ruber planus. Klinička slika : javljaju se papule. Dijagnoza : na temelju anamneze. Kroničnog je tijeka. ali se može pojaviti i na goloj koži. mikološke obrade. makule i nekroze. sivkaste boje. fluorescira žuto-zeleno. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. TRIHOFITIDI. neslomljena dekolorirana kosa. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. Dijagnoza : anamneza. Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. seborojički dermatitis. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. te središnjom regresijom. Fluorescira zeleno. U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom. tetrade simptoma (skutulum. Kosa gubi sjaj. vrat i trup. Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm.

interdigitalna regija. aksile i submamarna regija. skvamozno i oštro ograničeno.41 EPIDERMOPHYTOSIS.Dermatološka propedeutika . Na rubu se mogu javiti papule i vezikule. Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone. . Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. Zahvaćeno podruje je eritematozno. Nikad ne zahvaća vlasište.

Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. dermatofiti. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii. edem. eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. povrijeđena i vlažna koža. Vlaženje. Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak. balanitis erosiva circinata. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Definicija : akutna ili kronična. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). sekundarni sifilis. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom.42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. mrvljenje). Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. submamarna regija. Celularna imunost važnija od humoralne. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije.Dermatološka propedeutika . Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji). Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom. U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. Klinička slika : promjene na koži. onihodistrofija. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. erythroplasia Queyrat. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. sluznici i unutrašnjim organima. sporijaza. a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. lichen ruber planus. psorijaza. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom. javlja se eritem i erozije glansa. Spolno prenosiva bolest. seborojički dermatitis. Javlja se eritem. Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. Postoje : i. CANDIDOSIS. oštećena sluznica. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. Patogeneza : Candida albicans. trbuh. Često ishodište je debelo crijevo. ingvinalna regija. Prisutan svrbež. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. b) c) d) e) . psorijaza. interdigitalna regija.

dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. flukonazol. salicilni alkohol (3. a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom. kulturi. seborojički dermatitis. Terapija : klotrimazol. Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. uzročnik zahvaća vlasište. PITYRIASIS VERSICOLOR.Dermatološka propedeutika . Gentianae violet (0. prsni koš. nistatin (djeluje isključivo na kvasce). Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. eritrazma. a razvoju pridonose i toplina. Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol.43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta. gornje dijelove trupa. Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze. Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). terbinafin.5%). Dokaz u mikroskopskom preparatu. Moguća stimulacija urtikarije. Diferencijalna dijagnoza : vitiligo. Javljaju se svjetlocrvena. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. vrat.1%). održavanje kože suhom. Ljeti su promjene svjetlije. sifilis. fluorescira žuto. biokemijskim metodama. . granulomatozna i sistemska kandidoza. Terapija : klotrimazol. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika. Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). itrakonazol. mikonazol. vlaga i pojačano lučenje loja. pityriasis rosea. mikonazol.

posebice šake. glavobolja. Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. stopala i koljena. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi.Dermatološka propedeutika . Definicija : kronični. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans. uzrokovan Boreliom burgdorferi. Prisutan regionalni limfadenitis. javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS. temperatura. artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis. Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. encefalitis). mogući . simptomi u CNS. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. bolovi u mišićim i kostima. temperatura i bolovi u zglobovima. glavni je vektor krpelj. laktovi. šireći eritem u obliku prstena. abdominalni bolovi. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. rijeđe se pojavljuju slabost. te pojava sklerotičnih areala. lymphadenosis). Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta. anamneza o ubodu. nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA.44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). mučnina. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. Bolest se može prenositi intrauterino. Prisutan regionalni limfadenitis. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura). Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans. 3 stadij Lyme borreliosis.

Terapija : penicilin. ceflosporini u visokim dozama. laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije.45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica. histološki nalaz. limfocita ili eozinofila). Diferencijalna dijagnoza : ozebline. tetraciklini. . neurološki simptomi (atrofija muskulature. akrocijanoza. parestezije) Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . cirkumpskriptna sklerodermija.

Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus). nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija. piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana. na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. Zahvaća pubičnu regiju. stidna uš. vezikule. Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. trepavice. nalaz uši. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v. seborojički dermatitis. Moguća superinfekcija bakterijama. Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima. Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež. Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja). Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. Klinička slika : svrbež. Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja.corporis. aksilu. Patogeneza : Pediculus humanus. psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). Dijagnoza : anamneza. Bijeli živin precipitat. PEDICULOSIS PUBIS. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. 2 dana za redom). .Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : anamneza. urtike. Klinička slika : svrbež. klinička slika. papule. reakcija na ubod kukca. Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). Diferencijalna dijagnoza : svrab. vezikule.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE. klinička slika. obrve. eritem. najčešće se javlja u školskoj dobi. To je bijela ili prtena uš.capitis. Dijagnoza : anamneza. urtike. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. Patogeneza : Phtirius pubis. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. papule. PEDICULOSIS CORPORIS.

što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. mikroskopski dokaz uzročnika. tiabendazol. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom. prenosi se izravnim kontatkom. Larva ulazi u kožu. krotamiton. SCABIES. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja.Dermatološka propedeutika . Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. klinička slika. moguća bakterijska infekcija. noćni svrbež. preko zajedničkih predmeta (rublje. . hepatosplenomegalija. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba. Dijagnoza : anamneza.47 LARVA MIGRANS. ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije. za djecu sumpor u vazelinu. moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. potkoljenica i šaka. limfangitis Terapija : krioterapija. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum. Dijagnoza : anamneza. lindan. posteljina i sl. Terapija : benzil benzoat. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. javlja se svrbež. dok larva putuje na koži se vidi crta. IgE. Klinička slika : svrbež. labos (povišeni eozinofili.

antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. nodozne promjene. sulfonamidi. Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. slabost. Od općih simptoma prisutni su svrbež. benzokain). eritodermija. klor. Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum). toksična epidermalna nekroliza. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija). leukocitoza + limfopenija. dijele se na makulozne. vakcine i serumi. antipiretici. antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. . Moguća pojava anafilaktičkog šoka. urtikarijske. Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka. trombocitopenija. lokalni anestetici (prokain. kini i kinidin. α i β globulini povišeni. Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. albuminurija. mučnina. ljuštenje epidermisa (nekroza). Klinička slika : temperatura. barbiturata i drugih lijekova. edem u subepidermisu. eritema exudativum multiforme. tetrakain. Dijagnoza : klinička slika. a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. u 30-40% slučajeva završava letalno. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). vrtoglavica. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca). bronhitis. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. otok zglobova i sl. pirazolona. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida. glavobolja. sedimentacija ubrzana.Dermatološka propedeutika . Definicija : Syndroma Lyell. hemolitička anemija. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. anamneza. somnolencija. eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. klinička slika. leukopenija. penicilin. anamneza. fenotiazin. lihenoidni osipi.48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. akne. jod. barbiturati. temperatura. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze.

urtikarija s vaskulitisom). ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. kozmetika. kukaca. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. URTICARIA E CONTACTU. sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). klinička slika. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi. Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). prehrambeni proizvodi i dr. proljeva. morskih životinja. edema zglobova. Uzrokuju je toksini biljaka. . Dijagnoza : anamneza. astme. Može doći i do edema glotisa i larinksa. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem.49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI.Dermatološka propedeutika . temperature. fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. URTICARIA. Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. lijekovi. a ne grebanjem (nema ekskoracija). antihistaminici.

psihogene čimbenike i sl. . inhalacijski antigeni (prašina). a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta. sir) i dr. scratch test. alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. intradermalni test) . Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. radioimunosorbent test (RIST.Dermatološka propedeutika . anestetici. lijekovi i inhalacijski antigeni. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija. Rtg zrake i sl. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. plazma. Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. primjena antihistaminika. smanjanje eksudacije primjenom Ca. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Prick test. kontrasti). Dijagnoza : anamneza.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. klinička slika. hladnoću. kortikosteroidi. usnama. krv. urtikarija na pritisak. toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici. histološke pretrage. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće). zglobovima. kortikosteroida. hormoni. Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. ANGIOOEDEMA. primjena antihistaminika. farinsku i jeziku. Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi. alimentarni antigeni (jaja. riba. te genitalnoj regiji.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa. larinsku. Češće se pojavljuje kod žena.50 URTICARIA ALLERGICA. na UV zrake.obilježavanje IgE radiojodom).

klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije. primjena prednizolona i azatioprina. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite.51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM. pad tlaka. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI. . Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija. teško disanje. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis. česti recidivi. ANAFILAKTIČKI ŠOK. urtikarija. lupanje srca. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi. leukocitoza. abdominalni bolovi. dugotrajna bolest. koma. Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. edem larinksa i asfiksija. smrt. javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. javljaju se abdominalni bolovi. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis. Klinička slika : bolesnik je blijed. proljev. ubrzana sedimentacija. tahikardija. eozinofilija).Dermatološka propedeutika . znojan. bolovi u trbuhu. svrbež.

Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano. javlja seljuštenje kože. vezikulozni.Dermatološka propedeutika . lagano upalno infiltrirana. eritematozna. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA. Dijagnoza : klinička slika. a manifestira se oštećenjem epidermisa. skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje). DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. borna voda). Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). fototoksične tvari. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). emulzije ulje/voda. U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. Koža je suha. Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda). DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA. ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja. fizikalni utjecaji. Patogeneza : kemijske tvari.). anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože. Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. oblozi (kamilica. Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni.52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. primjena krema i masti.

emulzije ulje/voda. borna voda). klinička slika. oblozi (kamilica. Dijagnoza : klinička slika. vezikulozni.Dermatološka propedeutika . Preko toga se stavi celofan i leukoplast. krustozni. vulvitis i sl. testovi Terapija : isto kao gore . infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. anamneza.tip). a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV.53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija. Jako izražen svrbež. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA. madidirajući (pucanje vezikula). balanitis. Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. skvamozni. Terapija : čišćenje kože. Dijagnoza : ananmneza. kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). konjuktivitis (sredstva za njegu leća). kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. zubna pasta). Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. testovi. Klinička slika : koža je suha.

Definicija : kurje oko. ekskohleacija DECUBITUS. dlaka životinja. a epidermis počne zadebljavati. alergijski rinitis. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE.Dermatološka propedeutika . elektro koagulacija. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat. rijeđe kortikosteroidi. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. potrebna česta promjena položaja bolesnika. jaja. Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium). Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. spastički bronhitis i mukozni kolitis. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. dugotrajno liječenje. pelud. MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. rijeđe se pojavljuju vezikule. Na pritisak je bolan. perje. U terapiji se primjenjuju antihistaminici. antibiotici. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. uklanjanje alergena. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. mlijeko i sl. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu. . epitelizacijske i granulacijske masti. CALLUS. a najčešći alergeni su prašina. CLAVUS. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. Terapija : često neuspješna. dijeta.

) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena. kortikosteroidi.) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. nekroze. ili manjim dozama više puta. prisutna alopecija 2. Dijele se na 3 stupnja 1. Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama. Moguć razvoj karcinoma. Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. RADIODERMATITIS CHRONICA. poremećaji pigmentacije. ulkusi. FOTODERMATITISI – TREBA . žlijezda lojnica i znojnica 3. kirurška rekonstrukcija. epitelizacijska i granulacijska sredstva. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja.55 CONGELATIO – smrzotina . degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu. teleangiektazije. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy.Dermatološka propedeutika . s erozijama. ekscizija. može se javiti atrofija. trajan gubitak dlake. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA. Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy. hiperpigmentacije i teleangiektazije.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti.

Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». limfomi. a mogu biti prisutne i bule. salicilati i NSAIL sistemski. Dijagnoza : klinička slika. folna kiselina. Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum». obitelj). a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. lokalno kortikosteroidi. Klinička slika : temperatura. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. PITYRIASIS ROSEA. osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. 40-50% bolesnika im povišeni AST. antibiotici prema potrebi.reakcija preosjetljivosti. vaskulitis Terapija : nikotinamid. vrtić. sa lividnim ili hemoragničnim središtem. rjeđe trup. usta. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME.oblik reakcije preosjetljivosti. Moguć IV. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. Najčešće su zahvaćeni dlanovi. IV. tumori unutrašnjih organa. U težem obliku češće se javljaju vezikule. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. kortikosteroidi. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. Dijagnoza : klinička slika. lijekovi.56 ERITEMATOZNE DERMATOZE. dok se rubni dio ne ljušti. Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu. bakterije. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi. Patogeneza : nepoznata. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. oko i sl. stomatitisi. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana. U središtu se mogu pojaviti vezikule. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. Promjene su svjetlocrvene boje. tabani. histološka obrada . ERYTHEMA NODOSUM. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. zahvaćene su i usne.Dermatološka propedeutika .

sifilis. . Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. Za 4-6 tjedana bolest nestaje. medikamentozni osip.Dermatološka propedeutika . izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna.57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze.

Dermatološka propedeutika .P.) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3.) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) . Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. papuloskvamozni sifilis.58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE. virusni i fizikalni čimbenici. od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski. To je doživotna bolest. PSORIASIS VULGARIS.generalisata). Dijagnoza : klinička slika. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. . kronično-stacionarni oblik. a od endogenih medikamenti. Često je povezana sa HLA-BW-27. praćena je remisijama i egzacerbacijama. Klinička slika : postoje 3 tipa : 1. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske). pitirijazis rubra pilaris. Kod genrealizirane P.P. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. ekcematoidni numularni dermatitis. PSORIASIS ARTHROPATHICA. pustule pucaju i nastaju erozije. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis. Dijagnoza : klinička slika. reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA. može doći do povišenja temperature i opće slabosti. infektivne bolesti. različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože. samo na dlanovima i tabanima (P. Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama. ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?). Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama. zimi često dolazi do pogoršanja. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske. Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože. palmaris et plantaris). Patogeneza : etiologija je nepoznata.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa.P.

slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze. helioterapija.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika. fototerapija (PUVA. posuta sitnim ljuskama. Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju. Postoji i raktivna limfadenopatija. Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. Dlanovi i tabano su žućkaste boje. Dijagnoza : anamneza. eritrodermija. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. retinoidi per os. Mogu biti akutne (lijekovi. klinička slika. reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. topla. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. heliobalneoterapija). Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. PITYRIASIS RUBRA PILARIS. citostatici. ljuskavih eritema na licu. Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija. SUP. 178 str. a ako je imaju oba 60%. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). eritematozna. kontaktna alergija) i . uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). možda nasljeđivanje. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. Patogeneza : nepoznata. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. ERITRODERMIJE. Terapija : vitamin A. Dlake ne ispadaju. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177. histološka analiza (hiperkeratoza. retinoid.

Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. papulozni sifilid. kod promjena u ustima leukoplakija. anamneza. kod jakog svrbeža antihistaminik. PUVA terapija. Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova. Patogeneza: nepoznata. pemphigoides. Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. Terapija : lokalno kortikosteroidi. ljušti se koža i pojačano se gube proteini. medkamentozni osip. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . LICHEN RUBER PLANUS. folicularis. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). Boja je u početku crvenolividna. Terapija : liječenje osnovne bolesti. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. rentgensko zračenje čitavog tijela. poremećaja termoregulacije. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. Dijagnoza : klinička slika. epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. Atipije mogu biti verrucosus.60 kronične (sekundarne su. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. sistemski prednizolon. vrat. povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji).Dermatološka propedeutika . Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). kortikosteroidne masti. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). pityriasis rubra pilaris. Moguć virus. povećanog gubitka topline. Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. atrophicus. stres i sl. Postoji jaki svrbež. gluteus. Dijagnoza : klinička slika. trup) ili generalizirana. erosivus. a kasnije smeđa. palmaris et plantaris i sl. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. VEZIKULOZNE. lichen ruber planus.

pete). antibiotske i antiseptične masti. tabani. a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. dlanovi. koljena.promjene se javljaju tijekom 1. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. Patogeneza : rijedak oblik. . EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. citolize i nastajnja bule.godine života. Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. traheje i bronha.sredstva za epitelizaciju. Klinička slika : . histološa i elektronskomikroskopska analiza. kortikosteroidi. Cijeli bez ožiljaka.61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom.Dermatološka propedeutika . Mogu biti zahvaćene sluznice usta.

lokalno (sredstva za epitalizaciju. Česte su hiperpigmentacije kože. Dijagnoza : klinička slika. hiperhidroza i akrocijanoza. ciklosporin. antibiotiske. antiseptičke masti). axila. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu. konjuktiva. UV i Rtg zrake i sl.. Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. fenitoin. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. Dijagnoza : klinička slika. Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi.Dermatološka propedeutika . citološka analiza. imunološka. histološka i elektronskomikroskopska analiza. Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno.62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. PEMPHIGUS VEGETANS. Terapija : vitamin E. Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). stečena epidermoliza. bulozne medikamentozne erupcije. ingvum. PEMPHIGUS VULGARIS. Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka. soli zlata im. postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. imunosupresivi (azatioprin). kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. SKUPINA PEMFIGUSA. kirurški zahvati. histološka. antimikotske. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). Patogeneza : nepoznata. herpetiformni dermatitis. Nokti su distrofični. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. možda autoimuni proces ili virus. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. .

Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište. Terapija : kortikosteroidi. Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. imunosupresivi. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Dijagnoza : histološka. prisutne su erozije.Dermatološka propedeutika . leđa. klinička slika. histološki i labos nalazi. Dijagnoza : klinička slika. Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama.63 Dijagnoza : klinička slika. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!). citološka i imunološka analiza. PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. kondilomata lata. antimalarici zbog lupusa. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. vlasište. Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi. prsti. PEMPHIGUS FOLIACEUS. Klinička slika : zahvaćeni su lice. . fotoprotekcija kože. leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. lice.

često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. DERMATITIS HERPETIFORMIS.prostate). SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA. Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. C3 i C5) u bazalnoj membrani. donji dio trbuha. jodirane soli i morske ribe). Najčešće su zahvaćeni vrat. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. ingvinalna i glutealna regija. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. histološka. anemija i hemoliza). . Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima. axila. ingvum. imunosupresivi. Patogeneza : nepoznata. Dijeta (izbjegavanje glutena. Najčešće su zahvaćene nadlaktice. trbuh. erithema exfoliativum multiforme. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva. postoji eozinofilija. bez akantolize. genitalna. Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane). pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. Patogeneza : nepoznata. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa).Dermatološka propedeutika . Mogu se osim bula naći i papule i urtike. Javlja se kod starijih osoba. tako da je moguće autoimuna reakcija. Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. kod tumora (često kod Ca. lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. imuni depoziti (IgA. IgM. Postoji eozinofilija. lopatice. s antitijelima protiv bazalne membrane. PEMPHIGOID BULLOSUS. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. pemfigus. Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. IgG. Dijagnoza : klinička slika. Dijagoza : klinička slika. histološka i imunološka dijagnoza. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis. a prisutan je i svrbež i pečenje.. Mogu se javiti erozije u ustima.

Promjene su generalizirane. Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu.Dermatološka propedeutika . a osnovni simptomi (suhoća. retinoid. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. lokalno vitamin A kiselina. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. Klinička slika : koža je suha i ljuskava. retinoid. Biokemijski poremećaj keratohijalina. mliječna kis). mliječna kiselina). histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis. dokaz manjka steroidne sulfataze. izostavljeni su pregibi zglobova. primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života. axile. Dijagnoza : klinička slika. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika. ingvum. ICHTHYOSIS VULGARIS. vrat. Patogeneza : autosomno dominantno. Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama. .65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. Pošteđeni su tabani i dlanovi. retinoična kiselina. obiteljska anamneza. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. Ljuske su velike smeđe ili crne boje.

HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE.godine života. ubrzana je proliferacija epidermisa. Dijagnostika : klinička slika. Terapija : kao kod ichthyosis congenita. Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . elektronskomikroskopska analiza. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja). Mogu se javiti ragade. leukoplakija usta. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. retinoid. Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha.66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova.ili 2. pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. mliječna kis). difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. a mogu se javiti i anomalije srca. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. Terapija : keratolitici (salicilna kis. histološka analiza (akantoza. Poremećena je sinteza keratina. vide se promjene na noktima. žutosmeđe boje. glatka. sistemska primjena kortikosteroida. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III). Podsjeća na pergamentni papir. ožiljkasta alopecija. Klinička slika : javlja se tijekom 1. Koža je suha. koža je zadebljana. obiteljska anamneza.Dermatološka propedeutika . ICHTHYOSIS LAMELLOSA. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. . Dijagnoza : klinička slika. suha. lokalno vitamin A kiselina.

retinoid (Tigason). histološka obrada (parahiperkeratoza. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826.g života. akantoza) Terapija : keratolitici.g života. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života. Definicija : autosomno dominantna bolest. Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi. Definicija : autosomno recesivna dermatoza.67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina). Širi se na dorzalne strane. retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA. Koža je zadebljana. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom. Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena. Dijagnoza : klinička slika. Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama. Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana. javlja se u 2. hrapava s ragadama.Dermatološka propedeutika .-30. suha. Simptomi su jače izraženi zimi.ili 3. retinoid . KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS. HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA.

zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. Dijagnoza : klinička slika.) retinoična kiselina. prepone. subungvalne keratoze ili krvarenja. preparati na bazi uree. obraza i desni. Terapija : keratolitici. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8.g života. nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd. KERATOSIS FOLLICULARIS. bjelkaste papule na sluznici jezika. Najčešće su zahvaćeni vlasište. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid. Koža je hrapava. Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. javljaju se folikularne keratotične papule. Prisutan je svrbež. retroaurikularne regije.i 15. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS. češći je u djece. SYNDROMA EHLERS-DANLOS. nevus verrucosus. čelo.Dermatološka propedeutika . trup. tuberkulid). pefigus. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA. medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. nepca.) . a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. axile. kortikosteroidi. Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama. a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge.68 FOLIKULARNE KERATOZE. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica. Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život. promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. bedara i glutealno. Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. lichen ruber planus.

Postoji smanjenje elastičnih vlakana. Prisutni su i hipermobilitet zglobova. Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima. Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom. Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. prolaps rektuma). Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma. Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema. divertikul crijeva.69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. CUTIS LAXA. vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja. histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati. ramena. Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS. Patogeneza : rastezanje.). Dijagnoza : klinička slika. STRIAE DISTENSAE. Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. histološki. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima. neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. glukokortikoidi (per os. lice i genitalnu regiju. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . smanjenja lučenja lojnica i znojnica.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

masažom. prsti su ukočeni u edemični. mulitplom sklereozom. potkoljenicama i oko gležnjeva. Trajno proširene venule u dermisu. Liječi se zaštitom od hladnoće. SLE. Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. LIVEDO RETICULARIS. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. sportom. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi. ulkusi). Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). utopljavanjem. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože. u kasnijim stadijima nekih bolesti). Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. utopljavanjem. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. nikotin. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. emocionalnim stresom ilipušenjem. Pojavljuje se češće kod žena (mladih). saunom. a mogu se primjeniti i antiflogistici. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira. laserskim zrakama. vibracije. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. dermatomiozitisom. dugotrajne terapije steroidima.Dermatološka propedeutika . Koža je blijeda i hladna. Cutis marmorata. alfa-adrenergičkim antagonistima. S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije. VENECTASIAE. Terapira se izbjegavenjem hladnoće.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. . opstruktivnim arterijskim bolestima.

pliazminogen. THROMBOPHLEBITIS. DERMATITIS HYPOSTATICA. Često se vide i trofičke promjene noktiju. Faktori rizika su ležanje. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4. edema potkoljenice. oralni kontraceptivi. Tromboza DUBOKIH VENA nogu. može se javiti gangrena sa crnom. kruste). Može doći do plućne embolije. imobilizacija. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. upala. dermatitis (eritem. vezikule. lividna ili blijeda. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom). rivanol). preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol.E. . Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. antiseptični oblozi. anabolici). bypass. VARICES CRURIS. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se. suhom. hipostatskog ulkusa.B. fibrinolitici. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom. fibroza kože.madidacija ljuštenje kože. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. borna voda. Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis. plazmin. PHLEBOTHROMBOSIS. Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. antokoagulansi.borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme. Klinička slika : edem. embolija. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA.74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija. pigmentacija. Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima.Dermatološka propedeutika . Javlja se okluzija.D. Fibrolan). epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A. H2O2. oštro ograničenom nekrozom. sres. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM. Terapija : vazodilatatori.

75 LYPHOEDEMA. U početku nastaje limfedem. Može se podijeliti na primarni i sekundarni. ELEPHANTIASIS. displazija limfnih žila). Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava. Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma. Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva .Dermatološka propedeutika . Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno.

sedativi. Definicija : svrbež. javlja se uglavnom kod djece. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. hidratantne kreme s mentolom. Možda psihičke promjene. tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS. piodermizacija. . PRURITUS. PUVA PRURIGO. klinička slika Terapija : antihistaminici. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula. Fiziološki ili patološki osjet. Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza. Recidivirajuća reakcija kože. prostaglandini. češća je ljeti. lijekove.76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. proteaze). Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. histološka analiza. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži. ubode i ugrize kukaca. lihenifikacija. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. piodermatkse promjene i kruste. Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. Dijagnoza : klinička slika. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela.Dermatološka propedeutika . a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. Dijagnoza : anamneza.

C. Autosomno dominantne nasljedn promjene. CHLOASMA. uglavnom se spontano povlače). EPHELIDES. a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije. a ne samo na fotoeksponiranim područjima .hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). te polipozom tankog crijeva. vrata. Pojačano stvaranje melanina. MELANODERMITIS TOXICA. povraćanjem.uterinum (kod žena u klimakteriju). edem. C. LENTIGINES. traume perifernih živaca. diabetes melitus. podlaktica prisutni su eritem. Najčešće su zahvaćeni lice.Dermatološka propedeutika . oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje.gravidarum (kod trudnica. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. vrat. POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE. U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina. Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula. anemojom. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama. C.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol. dorzuma šaka. češće su u osoba crvene i crvenoplave kose. Može se podijeliti na C. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. Na koži lica. svrbež i ljuštenje. proljevima. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu.hormonale (kod tumora ovarija. oralnih kontraceptiva). vezikule. Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima. ramena. granulacijska i epitelizacijska sredstva. bilo gdje na trupu i udovima. lepra) Terapija : antibiotske masti. konjuktivama i dorzumima šaka. Sunčane pjege. a moguća je i maligna alteracija. prsa.

Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. TETOAŽA. pustula. licu. bolesti štitnjače. neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita. a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. EKG promjene. vezikula. Egzogeno unošenje različitih obojenih. Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. prometna nesreća i sl. plastična operacija. Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije. Patogeneza : nepotpuno istražena. bula.78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. Definicija : stečena. . VITILIGO. Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. beta-karoten u obliku kapsula. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija. dijabetes melitus. rudnici. laktovima. postoje 3 teorije nastanka : imunološka. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana). a zatim se iglom unose u dermis. stres. laser. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. oko očiju. veruka. Najčešće zahvaćeni glutealna regija. ponavljane traume. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. periumbilikalno. na leđima.) Terapija : dermoabrazija. Pulmonalna stenoza. Okularna hipertenzija. Anomalija genitala. aksilama. na koljenima. Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). netopljivih tvari u dermis. Terapija : nezadovoljavajuća. Addison i sl. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. sklona je progresiji. perigenitalno. perniciozna anemija. postranično trup i udovi. Prvo se boje nanose na kožu.Dermatološka propedeutika .

sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). Patogeneza : nasljeđe. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete. retroaurikularno. osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji. komedone i ožiljke. nutritivni fatkori. Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. SEBORRHOEA. Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. Koža je suha i prašimasto se ljušti. Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. Patogeneza : rijetka bolest. Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. Patogeneza : nasljedna bolest. stres. vlasište. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). Nekad se teško razlikuje od psorijaze. može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom.Dermatološka propedeutika . hormoni. . uljasti loj). Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života.79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. te smanjenim znojenjem. Može biti udružena sa pitirijazom. Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta. SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja. ACNE VULGARIS. Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. lupusa i sl. genetska predispozicija. Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum.

Klinička slika : eritem u početku prolazan. tetraciklina. a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom.Dermatološka propedeutika . Lokalna primjena eritromicina. pustule. ketokonazol . pa se prema tome dijele na acne comedonica. 13-cis-retinoična kiselina. acne papulopustulosa. antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. nos. Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). sternalna regija i rijetko nadlaktice. gornji dio leđa. acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona. metronidazol. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. vrat. a kasnije postaje stalan. Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. čelo. ramena. apscesi. Prisutni su i edem. atrofični i hipertrofični ožiljci).80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. Patogeneza : nepoznata. Kasnije izbijaju papule i pustule. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik. hiperplazija veziva i infiltracija. ciste. nekad se javlja u obliku leptira. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. papula i pustula mehanički. keratolitik. sumpor u tekućem puderu. brada. Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom.

neizlučivanje znoja. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati. diabetes insipidus. Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). miksedem. IgA i C3. AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom.81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće. Žutosive je boje. Klinička slika : može biti akutni (infekcija. FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa.Dermatološka propedeutika . a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. česti su recidivi. eritematozna i edematozna. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. prvo se javlja eritem s edemom. bolna na dodir. . trauma. toksični utjecaji.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. ciroza. glomerulonefritis. Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. ALOPECIA AREATA. Može doći do potpunog gubitka kose. X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom. povišeni IgG (HG). Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). Bolest je dugotrajna. hipertenzija i sl. nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. U serumu se nalazi eozinofilija. može bito povezana s drugim bolestima (Addison.

lentigo simplex et lentiginosis. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. epidermalne ciste skrotuma. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY. dermoidne ciste. preaurikularne ciste i sinusi. lentigo senilis. -> ABCD-pravilo. melanosis naeviformis. -> sinteza melanina. pilonidalni sinusi i ciste. nokta ( p. genitalne regije 4) p. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI . punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa.Dermatološka propedeutika . naevus spilus.82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait.

Dermatološka propedeutika . melanosis neurocutanea. melanoma juvenile(Allen-Spitz). naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. posebni oblici: naevus dysplasticus. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni . RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. arsenska. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. ballon cell's naevus. naevus pigmentosus giganteus.83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). macula mongolica. katranska. naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. halo naevus (Sutton). naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani).

84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .Dermatološka propedeutika .

fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. limfoproliferativnih. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb.Dermatološka propedeutika . reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. Queyrat Mb. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr. Bowen Mb. limfadenoza. ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. ŽIVČANOG. cavernosum. eritematozni plakovi po tijelu uz . senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih.85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb.

dosta sličnosti s MF.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. T-limf. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). Crvenilo. papulopustule po tijelu. možda je to manifestacija iste bolesti. ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. hiperkeratoza. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. može i eritrodermija. alopecija. ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. facies leonina). aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška. najčešće na glavi. eritematozne papule. -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora). biopsija. histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. DG. limfomatoidna papuloza (klinički benigna. vezikule. tetovaže. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. lihenoidnim plakovima. iz prethodnih tvorbi. kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. facies leonina. histološki. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. kronična dermatoza obilježena papulama. A=Hodgkin like. T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. krpelj. pruritična. no i ne mora). izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade. ECM u anamnezi. pustule. nisu samo T-limf. -> u početku su promjene na koži netipične. a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora. ljuštenje. a može i s njim. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. svrbež i ne povlače se na liječenje. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA.Dermatološka propedeutika .86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. ali histološki maligna. hist. asociraju na svašta. ljuskava žarišta po koži. obično sporog tijeka. B=mycosis funcoides like). SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). SVRBEŽ JE JAK! . MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti. u epidermisu.

TIP2. urtikarija. trombocitopenična purpura. leukofereza. PUVA i re-PUVA.87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima. svrbež. LIJEČENEJ: antipruritici. počinje povećanjem limfnih čvorova. histiocitni limfom. anemija. antihistaminici. LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo. pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije.. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom.. svrbež. Sweetov sindrom. NESPECIFIČNE: jaki svrbež. specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu. TIP 2. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće). Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100.. B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava.. PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična. T su učestaliji od B. histološki nalaz je isti kao i za LCH.. MIJELOIČNA nespecifične: prurigo.. ovisno po potrebi.histiocitoza onih koje nisu Langerhansove. Sweetov sindrom . -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) . AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1). Hsv. lokalizirane ili sistemske.. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija. psorijatične promjene. maligna histiocitoza.histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. purpura. -> l... LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama. papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju. ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov. histološki osjećaju na Pagetove stanice). eritematozne. kron. osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati. Zoster sklon ulc. a zatim prelaze u krv. a infiltrati se protežu sve do subcutisa. HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA. plakovi i čvorovi raznih boja.Dermatološka propedeutika . za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti. su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži. od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)).. akutna i kronična. antimikotici ili –biotici. smeđe-crvene i crveno-lividne papule. interferon alfa.. benigne ili maligne TIP1. . raspadu (phagedenicus). moguća piodermizacija.brojen kutane histiocitoze.

mandibula. VERRUCIFORME.opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. žuta ili smeđa papula. no kod starijih lezija može biti negativan.. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima.nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu.. . papulopustulozne. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna. mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu. zahvaćenost RES-a. podražaj ručnikom. diseminirane.. lice. generalizirane. Mb. ljuskave. Darier. proljevi. visoka temp. Mb... svrbež. sluznice nisu zahvaćene. Cd1a. pluća poput mramora.88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM. scintigrafija kosti i pregled RES-a. peanut lecitin.. KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane. hepatosplenomegaliju. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita. može proljev. hepatosplenomegalija.. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule. Darier.. A>TPazu.. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik. eozinofila i leukocita. kosti. može i limfadenopatija. uške. ne maligno stanje. male ružičaste papule. godina života -> teška bolest. Darierov je pozitivan. zaostaju hiperpigmentacije. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom.... koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva. Eozinophilni granulom.. Dg. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule. ispadanje zubi. limfni čvorovi. Abt-Letterer-Siwe – 1. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija. zapravo nodus. može regresija nakon puberteta. jetra. jak svrbež. S100. u RES-u. limfadenopatija. peptički ulkussi i povraćanja. tijek je kroničan.. RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces.. maksila. iz bioptičkog materijala. DISSEMINATUM. zahvaćenost kostiju lubanje. masne naslage koje erodiraju i krvare. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM. kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica.MEL-lezije: nakupine mastocita.rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->.Dermatološka propedeutika . Vlasište..mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. slezena. Darierov znak i flushing. MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano. slabije izražene kožne lezije.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

4 milijuna i. 40. Na licu.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka .Pyodermia vegetans.j. antibiotske kreme. Terapija kao gore. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus. Temperatura do 40°C .gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva. U ingvinalnom području.Corynebacterium minutissimum. Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju. Zabranjuje se brijanje. Piodermije znojnica. Povišena sedimentacija. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno./dan. . . Cijele atrofičkim ožiljkom. -Phlegmone. aureus i BHS A. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici. -Acne necrotica.difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu. Cijeli ožiljkom. Prokainpenicilin 2.Erysipelas. te antiseptički oblozi.Folliculitis decalvans capillitii. -Pyodermia chancriformis.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama. tresavica i bol. pojačana znojenja.brada odraslih muškaraca.Hidradenitis suppurativa.92 -Folliculitis.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake. Liječenje: ubodna incizija. AST. -Carbunculus. oblozi. -Pseudofolliculitis barbae. S. edem.upala slobodnog dijela dlake. aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa. Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu. Ostaje varioliformni ožiljak. Odstranjuju se naslage. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme. Javlja se difuzni eritem. Sistemski antibiotici. Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije.kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom.BHS-A. stafilokok. i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme. dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi. -Erythrasma. -Echtyma.BHS A. Stafilokoki. -Pyodermia ulcerosa serpiginosa.Folliculitis simplex barbae. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). Eritromicin ili prema antibiogramu. Sistemski antibiotici prema antibiogramu. Kroz oštećenja ulazi u kožu. aureus. BHS u ždrijela. te eritromicin lokalno. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna. 41. . Kronične piodermije. S.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude.S. Zbog vlage. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm.Folliculitis simplex disseminata. 39. Lice. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol). Pojava crvenila i otoka kože. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta. tj. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama.Dermatološka propedeutika . -FURUNCULUS.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica. te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju. glutealna regija i potkoljenica. pa KMnO4 kupke. aureus. Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini).različite bakterije. Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste. koja je bolna i odiže se.

aksila. Neposrednim kontaktom. Hiperergijski tuberkulinski test. -Lepra indeterminata. Leprominski test slabo pozitivan. Tuberculosis cutis. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama. prenosi se kapljično. Lokalni antiseptički oblozi i posipi. 43.verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije. najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god. M.iz l. 44. tuberculosis egzogeno ili endogeno. Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. PPD test (tuberkulin).inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale. prepone. .č.Mycobacterium tuberculosis. Niska stopa kontagioznosti. Javlja se i regionalni limfadenitis. Nikad na licu.distribucija folikularnih. sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane.Mycobacterium laprae. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan. Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi. -Tuberculosis cutis papulonecrotica. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama. Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena. anestetičke (ponekad) makule.tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin. Na licu. Tuberculosis verrucosa.najnepovoljniji i najinfektivniji. anhidroza. Leprozni test ispituje celularni imunitet. zglobova ili kostiju. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. Leprominski test je negativan. Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo). 45. Do kože dolazi per continuitatem. -Lepra tuberculoides.93 42.pojava induriranih infiltrata na potkoljenici.samo na koži ili i drugi organi. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija. Lepromski test je pozitivan. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis. Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa. Histološki se vide tuberkuloidni granulo. a kasnije anestezijom. 46.hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta.najčešći. anestetičnost i alopecija. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom. -Tuberculosis cutis lichenoides. 47. Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4). -Tuberculosis miliaris cutis. -Lepra lepromatosa. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. Tuberculosis luposa. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). bitno je stanje celularne imunosti.. Antituberkulinska kemoterapija. Tuberkulidi. Vrat. -Tuberculosis cutis primaria. Lepra.Dermatološka propedeutika . govori o kontaktu sa uzročnikom. u tropima. limfogeno ili hematogeno. Antituberkulinska polikemoterapija. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida.

Jaki kortikosteroidi pod okluzijom. glatke i sjajne.papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima.Sarcoptes Scabiei. Liječe se antimikotičkom terapijom. Leishmaniasis cutis. -Scabies norvegica. Pediculosis. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os.. Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta.94 -Dimorfna lepra.u ljudi sa oslabljenim osjetom. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. dokazuje. pustule i kruste.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae.Dermatološka propedeutika . svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis. vezikule. posteljina..dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton). Phtirius pubis. Izravni kontakt. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. 53. Scabies. Dermatomikoze-podjela. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni). a kod generaliziranog oblika PUVA.cirkumskriptna. i urtike. a može i STD. -Pediculosis corporis.Pediculus (humanus varietas) capitis. -Pediculosis Capitis. Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja.. vezikule.genus (mislim da je rod) Trichophyton. Trichophytosis. 25%-tni benzil benzoat. Vide se papule. lindan i krotamiton 3 dana za redom. vezikule ili urtike. dobro prokuhati odjeću i posteljinu. -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom. 51. papule. rubrum. te iskuhati odjeću. Liječenje standardno. Liječiti sve ukućane. Kanalići. kvasci (Candida) i plijesni. Papule su boje kože do crvene. -Necrobiosis Lipoidica.Leprominski test je negativan. Dezinsekcija odječe i posteljine.počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama.glatka neobrasla koža. 49. krioterapija. uz čest svrbež. verrucosum. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare.STD. a broj bakterija visok. Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno. . 50. U pubičnoj regiji. dok u središtu dolazi do regresije. Uzročnik se hist. a najčešći su T. Sistemski kortikosteroidi. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. 52. obrve i trapavice.Leismania tropica. rublje. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. Dlake su zrnate. Tropsko i subtropsko područje. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder). -Sarcoidosis. Lokalno kortikosteroidi. Ženka kopa tunele (svrbež). mazati čitavu površinu tijela. preko uboda komarca.Pediculus humanus varietas corporis. mentagrophytes. Nikad na licu. aksili. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae. Prenosi se posredno (češljanjem).

rod Candida (najčešće C. aksilarno.vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca. a uz to još i interdigitalno. Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost. a najčešći je M. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene.bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje. -Trichophytosis superfocoalis capillitii. 2x dnevno. -Trichophytosis profunda capillitii. albicans). 57. kroz čije središte prolazi očuvana vlas).Dermatološka propedeutika . 20-400 mg. 56. Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež. Microsporosis. 54.upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta. a na rubu su papule i pustule. Epidermophytosis. maceracija. te interdigitalni prostori). te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza.granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež. invinalna i submamarna regija.gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. prekrivena sitnim ljuskama.Epidermophyton floccosum. Provodi se 2-4 tj. canis.. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice. griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj. -Paronychia et onychia candidomycetica. Prenosi se izravnim kontaktom. Candidiosis. 55. Kod dermatomikoza glatke kože. -Candidosis intertriginosa. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama. -Onychomycosis trichophytica. Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak. kod jačeg znojenja. a može biti STD. -sistemska.derivati imidazola (klortrimazol.kvasac.. Favus.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. mikonazol). pitirijaziformnim ljuskama. žućkaste boje. a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini. Terapija dermatomikoza: lokalna. a vidi se eritem. kosa otpada. . Najčešće ingvinalna regija muškarca. neslomljene dekolorirane kose.kod vlasišta i noktiju. -Candidosis neonatorum.u pelenskoj regiji.95 -Trichophytosis pedis et manus. Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se.infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum. Javlja se i svrbež. erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža. Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim.najčešći oblik. stvaranje ožiljaka i kronicitet. Prenosi se kontaktom s mačke.. -Stomatitis candidomycetica (soor). Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti.zbog oštećenja sluznica.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta. Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike. -Candidosis genitalis. flukonazol-liječenje je kraće). Jači eritem uz madaciju. te postojanje ragada.

25 različitih morfoloških oblika (urtikarija. Rana infekcija.Pytirosporum ovale. Izbjegavati znojenje. ). penicilin u velikim dozama). subakutne (6-8 tj. Akutne (4-6 tj. Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0. Mikroskopom se gleda u tamnom polju. epikutani.. bulozne erupcije. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol). purpura. Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju)..krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi. vaskulitis.alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). svjetlije crvena. pigmentacije. 40-60 mg/dan). Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. upalni infiltrati i fistule. edematozne. II. ili i.Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak. hladnoću . Saprofitije. Najčešće analgetici i antipiretici.v. -Sistemske mikoze..Pityriasis versicolor. preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu.obilježena urtikama (elevirane. tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea. Amfotericin B) 58. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i. a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta.I.Duboke mikoze. To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. -fizikalna. papulopustule oko nosa i usta). penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. 62. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril). skarifikacijski test i intradermalni test). Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema.m.). Trichosporum cutaneum.biljka. -kontaktna. eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež. pruritus.u dermisu i subkutisu.na pritisak (crveni i bijeli dermografizam). kupanje u bazenu. Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om). kozmetika.kvasac Pytirosporum orbiculare.).nakon nekoliko mjeseci ili godina.na unutarnje organe. Urtikarija. ekspozicijskim testom.96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol.v.. stadij (lokalna infekcija). Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici. zglobove. Terapija lokalni antimikotici). Sporotrihoza (tropi. koža dalje atrofira.) i kronične ( > 3 mj.stadij (diseminirana infekcija). najčešće pluća. morska životinja. Actinomycosis (Actinomyces israelii.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima. a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta. Dokazuje se izbjegavanjem antigena. 59. fiksni egzantemi. žarište koje egzulcerira i cijeli. Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje. Peniclin. kožnim testovima (ubodni. 61. loratadine (Claritine)). Dokazuje se anamnezom. Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. . Lajmska bolest. Može se kultivirati. CNS i srce.4 g i. stadij (perzistirajuća infekcija).). 60.III. alergijskim testovima (prick test. Chromomycosis (tropi.Dermatološka propedeutika . Exanthema medicamentosum. Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja. Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans.zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm.verukoidne promjene ekstremiteta. angioedem. subkronične (2-3 mj.. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide.). količinom IgE. toplinu.2-0. -Pityrosporum folliculitis. kukci.psorijaza.). a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka. Duboke i sistemske mikoze.

1% otopine. lužine.nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive. 65. U starije djece: lokaliziraniji. Zbog mikroba.. Akutni oblik ima eritem.kurje oko. ragade. larinks. Profilaksa. Angioedem.. Nakon nekog dana edem se resorbira.5-1 ml 0. -Clavus. edem. Atopijski dermatitis. Kontaktni nealergijski dermatitis. obiteljska anamneza. kroničan tijek.ishemička nekroza zbog pritiska. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože. farinks. pad tlaka ubrzan i slab puls. jezik. znojenje lica. skvame. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja.v. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože. Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena..nasljedno. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). Izbjegavati sredstvo. a zahvaća vjeđe. eritem. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu. U stalnom je porastu. najčešće soli metala. zaštitne masti (npr. 70.. Numularni egzematoidni dermatitis. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike. 66. Adrenalin 0. Terapija je kauzalna uz antihistaminike. Klavus je bolan. vezikule i ponekad bule. -hereditarni angioedem. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement).akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću. 67.blijedosiva koža. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano. kronični edem lica.97 -urtikarija vaskulitis63.. vezikule i kruste. antimikrobni lijekovi .Callus. a po potrebi ntibiotici. papule. Kortikosteroidi i. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. minimalni edem. konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu.. subakutni: eritem. . Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline. Kemijska oštećenja kože. Izbjegavati antigen. Kontaktni alergijski dermatitis. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu. Liječenje: Ispiranje vodom.Dermatološka propedeutika . te antihistaminici u visokim dozama.Corrosiones. Kronični: suha koža. a kod jačih sredstava vezikule. edem.kiseline i lužine. ekskohleacija.preosjetljivost kasnog tipa (IV). kruste. Nastaje naglo. Osnovna obilježja: svrbež. 69. Anafilaktički šok. lokalni keratolitici.. nakon čega koža zadeblja. Belobaza). Liječi se kao akutna urtika. proteina ili kontaktnih alergena. erozije. svrbež. hiperpigmentirana područja. bule. Antihistaminici. Otkloniti mehanički pritisak. Hiperkeratotična. papule. smole. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus.) . Akutna faza: eritem. -Decubitus. Zbog čohanja recidivi.. Mjehur koji se osuši. plastike. 64. PUVA 2x tjedno). Svrbež svugdje prisutan. U odraslih: lihenifikacija (pregiba). Nakon više mjeseci ili godina. lokalni kortikosteroidi.. epitelizacijske i granulacijske masti. Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu). 68.žulj.. zglobove. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza. od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa. Najbitnija je anamneza.id-reakcija. usne. Mehanička oštećenja kože. kožne promjene.

crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale.UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine.uslijed vazodilatacije. Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije. fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom. -Perniones. nakon duljeg djelovanja niskih temp.opekline.. hiperkeratoza. Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. edem i bule. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca. 73.najviše rendgen. eritem.). 2.eritem. a mogu se javiti i tresavica. 2. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus. 1. (nakon doza od 8-10 Gy. a svi sa >10% moraju u bolnicu. Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris. kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp. skleroze. koje svrbe kad se ugriju. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem. Na distalnim krajevima ekstremiteta. Liječenje: nadoknada tekućine. npr.rigidna atrofija. stupnja (područje je lividnoplavo. Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu. Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3. 1. 1. glukoze. a i velika je opasnost od infekcije.. -Berloque dermatitis. (gornji dijelovi epidermisa. -Congelatio. (tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih. fotoalergijske dermatoze. -Cutis nautae et agricolae.ozebline. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari.98 71. Toplinska oštećenja. ali ne i korijen) i 3. Sliče opekotinama. 72. –pigmentacija. Vrlo je velik gubitak tekućine. 75.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. Fotodermatoze.tanja koža.8 Gy). Javljaju se i mjehuri. nakon doze od 3. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). treba samo ugrijati). Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. nižim od sobne i vlažnim.podjela i patogeneza. temperatura. dlake su spaljene.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima. edem. Nakon nekoliko dana se ljušti). tetraciklini. teleangiektazije. jedna se svijetli druga ne).Combustio.Dermatološka propedeutika . akridinske boje. suhoća usta. zidari). 74. (eritem.smrzotine.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože. Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. Plavkasto-crvene bolne otekline. Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju. zemljoradnici. –fototestiranje. aminokiselina.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari. Liječenje: antiflogistički oblozi. hladno i bolno. -Radiodermatitis chronica. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). . Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja. (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo. te se korigira acidoza. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). 2. Područje je crvenoljubičasto uz erozije. Može nastati alopecija 3 tj. fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti. daje se plazma. tvrdo i neosjetljivo. Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo.. mučnina. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3. nakon čega se stvara ožiljak. Fototoksične dermatoze.

Erythema exsudativum multiforme. Lokalno kortikosteroidne kreme 83.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. Praćeno je i visokom temperaturom. Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi.99 -Phytodermatitis. 77. Pityriasis rosea. Sulfonamidi. Fotodermatoze nepoznata uzroka. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično. a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji. pečenje. .Urticaria solaris.uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. a lumen sužen).crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta. bule. 79.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme.zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina. fizikalni utjecaji. Fotoalergijske dermatoze.fotosenzibilizacija na metabolite. Više doze kortikosteroida. Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C).lijekovi. Klorokin dobro djeluje. Česti recidivi. PUVA . Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast. Klorokin dobro djeluje. sklone konfluiranju. 78.Dermatološka propedeutika . Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom.polimorfna erupcija (papule. svjetlocrvene. -Prurigo aestivalis. Tetraciklini. 81. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. hemoragije) na koži. Ubrzana sedimentacija. Erythema elevatum et diutinum. bakterije. Otvaranje mjehura. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno. Zaštitne kreme ne pomažu.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. Indiferentne kreme (belobaza). Syndroma sweet.vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. -Dermatitis e contactu (Photoallergica). prevencija sa PUVA.slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem. svrbež).zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. vezikule. Na šakama i trupu. -Hydroa vacciniforme. U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. urtikarije. kortikosteroidi za smirenje upale. Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida. žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). mošus. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora. Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule. Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80. tumori). a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. 82. 76. vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica.urtika se javlja nakon izlaganja suncu. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. -Porfirije. sulfonamidi. Metaboličke fotodermatoze. -Pellagra.javlja se erythema exsudativum. Čest recidiv.

a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen). antibiotici i srednji kortikosteroidi. .1-4%) usporava DNA sintezu. Često zahvaća nokte.aksila. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi.vlasište. koristi se acitretin 50mg/dan. Parapsoriasis. inflamacijska. nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled. koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje. -Parapsoriasis in placibus.zahvaća ligamente.su derivati vitamina A.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem. -kronična stacionarna. antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. počinje ranije.3-5%-tnom salicilnom k. -sustavna terapija. ingvinalno i perianalno. stres.akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza. a tip II je manje genetski izražen. eritem prisutan. Psoriasis vulgaris. -Nokti. Retinoidi. Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. Lokalno.fototerapija i PUVA. HIV). Retinoidi (acitretin).i. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki). Tip I je gemetski jače povezan. srednje kortikosteroida. 87. Antipsorijatici: Cignolin (0. Katrani djeluju reducirajuće. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno. fototerapija i PUVA.neke faze sliče psorijazi. Na laktovima.Dermatološka propedeutika . UVB i PUVA. tetive. počinje kasnije. okoliš (češće zimi).kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija).p. papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka. Pitiryasis rubra pilaris. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p. a muškaraca 22-57 godina. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče. kod generalizirane psorijaze. u bijelo vazelinu ukloniti ljuske.najčešći.cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje. Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni.upalni. češće su promjene noktiju i artritis.često zahvaćeni. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). Blago ljuštenje ili ga nema. a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima . Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. -Pityriasis lichenoides -chronica. vlasište -Psoriasis erythrodermica.oštro ograničeno. Javlja se u žena 16-60 .kronična. 3-5 mg/kg u 4-6 tj. 86. PUVA u kombinaciji s retinoidima. Ljuske se lako skidaju. Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta. -Arthritis psoriatica. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju. Ciklosporin. Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara). Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. koljenima. antiflogističko i keratoplastički. Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi.imunosupresiv. submamarno. -intertriginozna područja. Visoke doze antibiotika.jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule.Na matici nokta vide se punktiformne udubine. Lokalni kortikosteroidi. virusi (herpes. -P. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože. fototerapija i PUVA.Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna. bez ispadanja kose. slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule). pustulosa. Osobitosti lokalizacija psorijaze. lijekovi. -acuta. fascije i zglobove. 85.100 84.

intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože.Papule se javljaju i na sluznici. nadoknaditi tekućinu i elektrolite. penicilin 600 000 i. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju. u 8 tj.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica. preosjetljivost na lijekove). tipu promjenama prethode pustule. UVB i PUVA 88.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici. U tipu 1. Liječenje je simptomatsko.j. Nikolski I i II su pozitivni. Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela. Mjehur nastaje intraepidermalno. Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života. Povćean gubitak proteina i tekućine.. Pemphigus vegetans. a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr..) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan). godini i zarastaju bez ožiljka. Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. a krov nazubljeni.Lichenoidni egzantemi. Liječenje nije nužno. Dno mjehura čini bazalni sloj.(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije. Pemphigus vulgaris. poremećaj hemidezmosoma. Problem u sidrenim vlakancima. 89. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr. Mjehuri se javljau u 1. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije. Lichen planus. Moguć i jak svrbež  infekcija. . Najčešće umiru od sepse.Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis. visoke doze kortikosteroida.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. a javlja se na nepromjenjenoj koži.kao vulgaris. te koža poprima poikilodermatski izgled. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa.papulozni akrodermatitis male djece. UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima. Mjehuri zbog traume ili spontano. infiltrirana i ljušti se. Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica. Terapija kao gore. . psorijaza.Medikamentozni egzantemi. Terapija usmjerena na temeljnu bolest. Terapija ne postoji. Zahvaćena i sluznica. 90. Zahvaćena i sluznica. Eritrodermije. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj.lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice. a izliječenje nije moguće. recidivi česti. 92.Dermatološka propedeutika . U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom. 93. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita). koja je bez liječenja letalna. 91. -Lichen striatus. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura). razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima. -Syndroma Gianotti-Crosti. PUVA 1x tj.101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju. KAD). Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex. Moguć je prelazak u vulgarni. Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana). a u 2. .autosomno dominantno nasljeđivanje. Može biti potaknuta lijekovima. Recesivna i često završi smrću. Potrebno održavati higijenu.koža u cijelosti eritematozna.

kronična bolest koja se očituje upalnim. Etiologija je nepoznata. bubrezi. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev.ograničena otvrdnuća kože. a moguća je i spontana regresija.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa. sklonost kožnim krvarenjima. 96. -Cutis laxa.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa. 99. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. Može se provocirati sunčevim svjetlom. U ranijoj fazi prednisolon . 100. Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. Visok rast uz duge ekstremitete. Liječenje je simptomatsko. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda. Srednje visoke doze kortikosteroida.multisistemska. Nema ožiljaka.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. -pustuloza dlanova i tabana.). 95.istodobno kostur. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog. Sclerodermia circumscripta. bjelkasta i nemože se napeti u nabore. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom. Poremećaji kolagena. oči i kardiovaskularni sustav. lokomotorni sustav. te pojava atrofičnih ožiljaka. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. hipermobilnost zglobova.poremećaj elastičnog tkiva. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove. Uspješna terapija još ne postoji. Pemphigoid bullosus.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih. Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi. 98. Laboratoriski se nađu povišeni IgG. Pustulozne dermatoze. Zahvaćena koža je izrazito tvrda.autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci.102 94. Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija. ljuskavih naslaga. -Marfanov sindrom. nepoznata uzroka.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože. Veliki i napeti mjehuri. malignim bolestima ili lijekovima.generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice. vlažnih. 101. kao da je prevelika. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza.. Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija)..Dermatološka propedeutika . Liječenje simptoatsko. po 5mg manje na tj. Pempfigus foliaceus. Terapija kao i vulgarni. a koža je viseća i mlohava. uz povećanu temperaturu. Histološki se vidi subepidermalni mjehuri. U većini slučajeva terapija nije potrebna. napeta. zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana.recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan). Treba sanirati izvorni infekt. Dobro djeluju retinoidi s PUVA. -subkornealna pustuloza.. pluća. Linearna IgA dermatoza. Dermatitis herpetiformis. Sclerodermia systemica. Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj.

Pyoderma gangrenosum. 108. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova.tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. hormoni. prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). Antitjela se rijeđe nađu. Sistemski lupus erythematosus. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost. na gornjem dijelu tijela. Opća slabost. Autoimuna bolest na koju djeluju stres. neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima.103 (5-20 mg svaki 2. 107. Bitno je prifržavanje "total sun block". 105.oštro ograničena. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima.. kod artritisa NSARD i salicilati. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. Visoke doze kortikosteroidima. sa ili bez oštećenja kože. artralgije. Ihtioze. Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu. snižene komponente komplementa. slabost mišića i eritem. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan. a poslije op 1x do doze od 15 g).5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima. Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan). stres. lijekovi. a veliku pomoć pruža PUVA-bath . CRP. Liječenje je simptomatsko. ANA. Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. Etiologija nepoznata. U vlasištu difuzna alopecija..pojava eritematoznih.Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena. 106.. Od vanjskih faktora virusi.. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože. interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). infekcije.Dermatološka propedeutika . Terapija je sistemska. dan). Lupus erythematosus chronicu discoides. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija. usporeno . U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona). specifična su ANA. Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan). Povišena temperatura. ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje. Koriste se kortikosteroidi (0. eritematozna.nekrotizirajuće. Scleroedema adultorum. mijalgije. Lupus erythematosus subacutus.. a prelaze u žarište.multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. povišena temp. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. Nepoznate etiologije. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa. 102.. 103. hiperkeratotična. Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan. Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa. Žene 8x češće. 104. Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije. UV zračenje. reumatoidni faktor. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. Dermatomyositis/polimyositis.. Etiologija nepoznata. UV. nasljedno. Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima. a kad se stabilizira 10-20 mg). Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. Trijas: eritem.

Mentalno su normalni. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje). Terapija ista. sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama. Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. Koža je suha. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski.folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom. a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj.. Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti. Lokalno kertolitici. Terapija je simptomatska. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa. laktovima. Koža je hrapava poput ribeža. Folikularne eritrodermije. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis. koljenima. Bolest je generalizirana.Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života. -Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. ahilovim petama. Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži. bolnih. Dyskeratosis follicularis. -lamellosa. -Lipogranulomatosis subcutanea.poremećaji orožnjavanja.lamelozno ljuštenje.) upale se zovu panikulitisi. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule. Etiologija nepoznata. rekurentna je i nije supurativna. -Mljetska bolest. a vidi se već pri rođenju. 112.t. Kože inad čcorova je eritematozna i otečena. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana.pojava simetričnih. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama. Terapija ista.m. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). Poremećaj u sintezi keratohijalina.vide se krustozno-keratolitičke papule.kronični panikulitis bez općih simptoma. Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p.ne prelazi na dorzalnu stranu. Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska. Traje cijeli život. Lokalni keratolitici.Dermatološka propedeutika . U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi.simtomi prisutni vec pri porodu. Retinoidi se mogu i sistemski davati. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom.104 -vulgaris. 109. -congenita. . 111. -vulgaris recesiva.poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis). Terapija kao vulgaris.zbog konsangviniteta roditelja. . promjene na sluznici. Može se primjeniti dermoabrazija. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). ali uz skromnije rezultate. Kao i prije je liječenje. oštra crteža. mogu konfluirati.. Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini.Keratosis follicularis. svrbež. retinoidi. ožiljkasta alopecija.) i preparati na bazi uree. 110. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje). U teškim slučajevima imunosupresivi. subkutanih čvorova. oligofrenija. promjene noktiju. stvaraju promjene na noktima. te se prekrije debelim rožnatim slojem.

primjeniti elastične zavoje. Elastični zavoji. 115. Pruritus. Liječi se osnovna bolest. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum. a zatim tekuću puder. 117. nakon rođenja. pomična i plavkasto-crvena. fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost). Vaskulitisi.nastanak tromba u dubokim venama. Koža je oblika narančine kore. Kod poremećaja koagulacije. Terapija je simptomatska. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja. Vide se subkutani crveni noduli. operacija i skleroterapija. Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. i virusne infekcije. žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). 116.t. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva.može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. Dolazi do upale arterijaokluzija.svrbež. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima.Dermatološka propedeutika . a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna. Dijeta. preosjetljivost na cijepiva i lijekove. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti. 114. Prurigo. Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski). 113. Lokalni steroidi. bolni na dodir i skloni ulceriranju. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka. -flebotromboza. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula. javlja se u preko 50% bolesti. -tromboza površnih vena. koja se javljaju 2-3 tj.simptomi mogu biti od otoka gležnja. -Cellulitis. -kronična venska insuficijencija. Terapija je simptomatska: mirovanje. Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. smršaviti.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina.(varices cruris).nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli. antihistaminici i lokalno tekući puder . Otkriva se flebografijom. a kod težih i PUVA. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni. iznad kojih je koža blago uzdignuta. Zbog čohanja može doći do piodermizacije.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju. Na pojavu utječu bakt. oštećenja endotela ili staza.Periarteritis nodosa. Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. vježbati.105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum. Hemoragijske bolesti kože.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva. dilatirane i vijugave površinske vene. dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). a u najtežim plazmafereza. povećana sekvestracija u slezeni. -Vasculitis allergica leukocytoclastica. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa.m.pojava otvrdnuća duboko u p. Koža iznad je crvenosmeđa i bolna.

vlazi i trenju. 118. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice. Lokalno antipruritici. a liječi se primjenom maslinova ulja. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. Koža je izrazito crvena. lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati. psorijaziformne lezije). proširene vene.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini. Treba samo regulirati okolnu temp. nema terapije).mnogo eritematoznih. Akutni se javlja 2-3 tj. ubod insekta. -Prurigo gestationis. a kasnije ljuskava i suha. Promjene krvnih žila (teleangiektazije. alopecija i proljev. Vide se lihenoidne papule. lokalni eritem. hemići). infekcije i malignomi.hiperplazija ž. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. Rijetko iznad grudiju. a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena. Može se naći . Liječi se pravilnom higijenom.Acrodermatitis enteropathica. Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno. Doživotna nadomjesna terapija cinkom. crijeva i jetra. Pokrenuti je može alergija. Miliaria. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići. ako je malo dublje vidi se i eritem. a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva. 125. ljuskave. 124. 122. te poremećaji pigmentacije. Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu. te zaštita kremama.edematoznih papula koje intenzivno svrbe. a nestaju u prvim tjednima.a može i cijela koža. Dermatitis glutealis infantum. Promjene kože u trudnoći-fiziološke.Pojava pruriga u 2. a nevusi se ekscidiraju)).to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. bule i eritrodermija.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. -Impetigo herpetiformis. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći.106 -prurigo chronica. a lokaln kortikosteroidne kreme .vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave. -patološke. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja.kronična recidivirajuća bolest s prurigom. 123. Dermatitis artefacta.pred porod nakon kojeg nestaje. Prolazne dermatoze novorođenčadi. trimestru.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije. OVO SPADA I U PITANJE PRIJE.Sistemski antihistaminici i sedativi. Pojačana dlakavost. 119. 121.Dermatološka propedeutika . ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule. Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. Može se i javiti svrbež.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne. Dermatitis seborrhoica infantum. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće. nakon transplantacije.pruritus gravidarum. Promjene kože kod GvHD.pretežito se oštećuju koža. 120.

edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje. Izbjegavati uzročni faktor i sunce. 129. ut svrbež i oticanje. -Fluor vaginalis. Glans je lividne boje. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca. a doza se postepeno smanjuje. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija. može i fisure. gangrena. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij).kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom. Chloasma. Terapija prema uzroku. Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu. Treba držati pojačanu higijenu. Terapija kao i gore. -Lentigines.lentigo je tamna okrugla makula do 0. svrbež. oticanje. Mogu se javiti bilo gdje. Spazmolitici+Pokušati vratiti. -Fimoza.. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. Izbjegavanje sunca i zaštita. bol uz moguću gangrenu. Prolazi brzo. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu. . Pokušati prevući.najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma. Vidi se brzo progresivna. 128. a sklonost se nasljeđuje. seropurulentna sekrecija.Ephelides-sunčane pjege. -parafimoza. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi. Etiopatogeneza nepoznata. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis. .ograničen. Hiperpigmentacije. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se.Distopija žlijezda lojnica. Vide se žučkasti čvorići.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca. Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata. -Gangrena fulminans. Može doći do gangrene glansa. analgetici. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm.crvenilo. Terapija se prilagođava općem statusu.nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira.. Antibiotici širokog spektra.. 127.Vulvovaginitis infantum. ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju. Crvenilo.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os. pruritična.Dermatološka propedeutika .razni uzročnici. 126.pojačani iscjedak. oticanje uz pojačan iscjedak.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija.Vulvovaginitis diabetica. zadebljan i izrazito bolan. peckanje. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin. Tamno crvena sluznica. Bitna je zaštita. a ako rastu treba ih odstraniti . -Melanodermitis toxica.ljeti se vračaju i potamne. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože. Rub preucija je edematozan i inflamiran. sklon progresiji. Crvenilo.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom. daje se pronison do 60 mg/dan.107 hipokalcemija. Nakon poroda nestaje. -Lymphangitis sulci coronarii. Nakon grubljeg seksa.. Pomažu tople kupke. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija.kod dijabetičarki s Candidom albicans. Depigmentacije.

Ljuske se skidaju maslinovim uljem. Diskromije. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. 130. Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica. samo otvoreni i zatvoreni komedoni). Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren.. Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan. Terapija je simptomatska. -Tetoaža.. kreme. Najčešće u pubertetu. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna). Dermatitis perioralis.Dermatološka propedeutika . Često treba previjati.5-3%-tna). U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. daju se vutamini B. Terapija: Kod blažih samo lokalna. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi.geni. plastična operacija. papule. glava se pere u kamilici. antimikotici (ketokonazol). Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan).75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje.. -Carotinosis. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama. 132. masti i jake začine. Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate. 131. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena... pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu. Dermatitis seborrhoica. sternalno i interskapularno područje. Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. Sapune treba izbjegavati.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža..108 -Acanthosis nigricans. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin. sumpor (2-10%-tni). Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- . Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. možda Pityrosporum ovale. Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st.kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. pa infiltrati. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom. hormoni bakterije.nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu. Glava. Ukloni li se ingestija karotena nestaje. Teško se uklanja.folikularno smještene papule. Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona. Šamponi. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. Ostaju brazgotine.Liče na koru hrasta.u starijoj dobi. Dermoabrazija. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin.. bijeli zatvoren). 135. Rosacea. A rinofima se riješava laserom. upalu i djeluju protubakterijski. Treba izbjegavati sva iritativna sredstva. Acne vulgaris. Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži. laser. 133. Pomažu i hladni propusni oblozi. keratinizaciju.hiperpigmentacija i papilomatoza kože. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone.egzogenim unošenjem netopivih supstanci. a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. 134.5-0. Daju se i retinoidi (isotretionin 0. Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona. pa reagira na mnogo podražaja.. pa pustule. Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida. Zatim se razvijaju čvorići ..

onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj).Dermatološka propedeutika .bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa.a primjećuje se i u pemfigusa..povećanje jezika .upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. jače radu. kod nekih bolesti. Normalno u trudnoći..anhidrosis. -Effluvium capillorum. U brazdama se skuplja hranaupala.. Zaštita. U težim oblicima može PUVA. scleronychia (jednoliko zadebljan). Neožiljne alopecije. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom.109 -apokrina.potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica. cijelo vlasište ili cijelo tijelo. 140. sklerodermije.pojačano znojenje. Terapija nezadovoljavajuća. lokalno kortikosteroidi) -ekrine. -Cheilitis exfoliativa. Treba liječiti osnovni uzrok. onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. a kasnije i ljuštenje. može biti krv.lingua plicata. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege). -Cheilitis actinica. hormoni. anonychia (odsutstvo). obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule. obično imunološki posredovana.. Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom. sclerodermia. potrbna higijena). Bolesti usnica. Kosa se može i presaditi. Štetne tvari se uklanjaju. Higijena -macroglossia. paste). psorijaze. izbrazdan jezik. Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake. Zbog stalnog vlaženja. kod debelih.. DLE.. stres.. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci. -Alopecia areata.smanjeno znojenje. Vlasi lagano izvuku. Najčešće u području aksila. obično imunološki posredovana. Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan. jezika i sluznice usne šupljine-usnice..kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta. dlanova i tabana. -jezik.Alopecia adrogenetica.Cheilitis e contactu. -hypohidrosis.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. alkoholne i nikotinkse intoksikacije.više od 90% alopecija. Koža je suha i ljušti se. tumori u vlasištu). kemijskih ili mehanički čimbenika. Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. chromhidrosis (znoj u boji. 138.žarišno ispadanje dlaka. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele.Alopecia areata. Bolesti noktiju. Ožiljne alopecije. 139. U težim oblicima može PUVA. -Hyperhidrosis. Obično u starosti. Terapija je simptomatska. hrana. a koriste se kortikosteroidne kreme. Teško se podnosi visoke temperature. Prozraćna odjeća i obuća.upala vanjskog ruba s ljuštenjem.žarišno ispadanje dlaka.onihoze. 137. metabolizam). te fizikalnih (opekotine). u vrućoj klimi. ljudi koji rade s vodom).difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi. Može dio vlasišta. biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia). Ako je poznaz liječi se uzrok. 136.

Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina. pa se pritiskom mucin može istisnuti. Supstitucijska hormonska terapija.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. 142. metronidazol) -epulis. u kojma su depoziti mucina. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme. -Pretibialni miksedem. a koža je suha.u ljudi s hipertireozom. -Mb. Higijena+antibiotici (tetraciklini. 141. Odlaganje urata u zglobove i kožu. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika.poremećaj metabolizma AK tirozina. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje. Niemann-Pick. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan). Poremećaji metabolizma lipida. a uzrokovan je mikroorganizmom. oštečenja srca. -Lichen myxiedematosus. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem. Djeluje edem. Koža i kosa su hipopigmentirane. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju.giht. Najčešće kod hiperlipoproteinemije. -peridontitis. -Mucinosis follicularis.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. Poremećaji metabolizma purina. 144. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv. a pomaže i PUVA.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. Dijeta. Dijeta. 143.Phenylketonuria. U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida. .110 -Lingua villosa nigra.nakupljanje fenilalanina. Urin je tamno obojen. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom. te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb. osteoartritis. urički tofi.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč. Moguće kirurški odstraniti. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta. Gaucher.Dermatološka propedeutika . U početku samo gingivitis. a koža je kao narančina koža. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije. -aphtae. a kasnije ispadaju.kod hipotireoze. Higijena i uklanjanje lokalne iritacije. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica.Xanthomatosis. Poremećaji metabolizma aminokiselina. Treba liječiti osnovnu bolest. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata. ali na pritisak ne nastaje udubina.hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari.sfingomijelin.Arthritis urica.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti. Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima. -Alkaptonuria.

Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali.javlja se seborejički dermatitis. -Porfirija varijegata. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. prehrana. bule.poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. Terapija je citostatska i simptomatska.folikularna keratoza ekstremiteta. koriste se zaštitne kreme i antimalarici. hormoni. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. pa ju otkrivaju internisti. Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje.111 145. Kod hipervit. amogu biti mono. alkohol. pustule i vezikule i bule. hepatitis virusi. 149. Lijekovi. Vidi se glositis. ispod 37°C. a rane teže cijele. perifolikularne petehije. te ograničena kretanja. HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati. 147. Na koži se vide papule. Terapija nema koristi. kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). Hijalinoza kože.pelagra.dermatitis.i poliklonalne. gangrene.taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena.jaka preosjetljivost na dorzumu kože.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. -B6 (piridoksin). -B3 (nijacin). a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. kruste i ožiljci.Dermatološka propedeutika . Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a. 146. gladak i povećan.nema fotopreosjetljivosti. a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi.). -Macroglobulinaemia.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. hiperpigmentacija dlanova i tabana. dijareja i demencija. Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). -B5 (pantotenska kis. -Akutna intermitentna porfirija. Jezik je bez papila. -B11 (folna kiselina). akne i atrofija žlijezda. Dermoabrazijom i laserom.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja). kosa i nokti pucaju. Terapija nema učinka. atrofija jezika.obično zbog premalo intrisic factora.erozije kože. te hiperpigmentacija dlanova i tabana. Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . -B1 (tiamin). Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija. Porfirije. vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama. ruku i zglobova -B2 (riboflavin). Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati.hiperprodukcije gamaglobulina.angularni stomatitis. Gamapatije. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp.monoklonalna IgM. Vidi se i difuzna toksiča alopecija. ulceraicje. pa lako nastaju vezikule. često krvarenje gingive. Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator. -Purpura hyperglobulinaemica. -Cryoglobulinaemia. prekriveni ljuskama. uz edem lica. Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). Mogu je provocirati lijekovi. ispadanje zubi . -C (askorbinska kiselina). 148. te stomatitis.kosa sijedi. Hepatička porfirija. -B12 (cijanokobalamin).Porfitija kutanea tarda. urtikarija.kod kroničnog alkoholizma. Javlja se i hiperkeratoza dlanova. usporeno cijeljenje rana.

bijele ciste veličine 1-2 mm. bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat. epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. D (dijametar) i znakovi upale. Koristi se i foto i elektrokoagulacija. krvarenja. lipom je dublje smješten i mekši. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima. suhoća i crvenilo sluznica. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. Noduli haemorrhoidales. Ciste.muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin).. ABCDE: A(asimetrija). -E (tokoferol). Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće.seborojički dermatitis. svrbež i bol.D. cystis sebacea). bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja. liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica). Mogu biti melanocitni. Ispunjena roževinom. -milium. a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni..112 -D (kalciferol). povećanje zbog tumora. bolnost zbog upale. Liječenje kao i kod epidermalne ciste. Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca.to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku. Nalaze se multiplo u vlasištu. a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem.multiple površinske. Madeži (pigmentni nevusi). Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena. . Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake. a ekscizija nakon smirenja. Primarne na licu i kapcima. Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju. Bilo gdje na trupu i udovima. pilarna cista. Terapija: higijensko dijetni pristup. Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama.povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita.rahitis i osteomalacija. Prave i pseudociste. Etiologija primarnih nepoznata.macula "cafe au lait". Vidi se smanjena dlakavost. erozija. 154. Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih. Benigno pa liječenje nije potrebno. -K. nevocitni i organoidni. 151. ginekomastija.šupljine ispunjene sadržajem. Kao posljedica uzročnika. -cystis trichilemmalis(atheroma. B(border. tanji glas. Dermatitis perianalis. Mogu krvariti. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti. vratu. a aterom je drugdje smješten. Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. Na licu. Nastaje iz st. sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase.epidermalna cista. ograničenost). 1.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake. 150. prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije. poremećaji osteomuskularnog sustava. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan.Dermatološka propedeutika .. boja).varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta. D. C(color. Od eritem.krvarenja. -cystis epidermalis. a jezik je crven i bolan. Dermatološka onkologija 153. 152.upala perianalne regije. Liječenje: liječi se uzrok. Mogu ne prolabirati.zbog genetskih. a kod upaljenih drenaža i antibiotici.Epidermalni melanocitni nevusi. Higijena.

blago elevirani. -lentigo senilis. metabolički djeluju. -Naevus pigmentosus giganteus . glatke površine katkada prekrivene dlakama.Obligatno paraneoplastičke dermatoze.113 -naevus spilus. Vide se gnjezda nevusa. oštro ograničen. autoimuno. i 2.žučkast do crnosmeđ. Uklanja se iz estetskih razloga. Vide se gnjezda nevusnih st.veći. acanthosis nigricans benigna. Obični plavi do 15mm na hrptu šake. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu. Ako ih je puno lentigioza. -lentigo simplex i lentiginosis.Dermatološka propedeutika . Promjene su simetrične i jako svrbe. U mongola i latinoamerikanaca.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno.Dermalni melanocitni nevusi. godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. Naevus naevocellularis pigmentosus. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa. pigmentirani bazeliom. Povećan broj melanocita i količina pigmenta. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno. maligni melanom. uz moguću malignu alteraciju.crnkastoplav. 2.nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu. D. naevus coeruleus. tvrd.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama. 1.Melanoma juvenile. D. na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji.D. 155.Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima. može imati plak i može maligno alterirati. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje. Može maligno alterirati. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći). 4.nakon puberteta ili u zreloj dobi. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). asimetrični. 3. Celularni plavi je veći.Novocelularni nevusi. epidermalni i kombinirani. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis. ružičastocrven. u području prsišta i deltoideusa. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata. a nehereditarni mogu biti i solitarni. grane trigeminusa.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40.benigno. . To je najčešći madež. koji rijetko maligno alterira. Kirurško uklanjanje.Melanosis neurocutanea. na EDD granici. Tijekom života rastu. Benigno.kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze. samo u japanaca. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički. Posebni oblici nevocelularnih nevusa. -melanosis naeviformis. -Acrokeratosis paraneoplastica. bilo gdje na koži. Bilo gdje.naevus dysplasticus. a mogu biti prisutne od rođenja. pemphigus vegetans. neoštro ograničeni. Hormonski.D. -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris. u području 1. sivkastoplavo. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama).naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež. bizarnog oblika.tamnosmeđe pigmentacije. .čvor veličine lješnjaka. -macula mongolica. Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom. u razini ili iznad razine kože.

leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. Česta sekundarna infekcija Candidom.rijetka eritematozna promjena s giriranim.pojava lanugo dlaka.na dlanovima i tabanima. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. kiseline) kroniča upalna reakcija.upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Ukloniti iritanse. limfomi. pemphigus vulgaris. Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide. 2. limfomi i karcinom prostate). spinocelularni karcinom. Počinje kao papula. mjehura.patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom. Krioterapija. malignomi). -rendgenske keratoze.. 160. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora). Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora.uz glukagonom. Cheilitis praecancerosa. 163.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA. rendgenske). na fotoeksponiranom djelu kože.najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. Ekscizija ili termokoagulacija. Cornu cutaneum. kemijske keratoze (arsenske i katranske). prostate. 156. respiratornog i GI sustava. Kirurška ekscizija što prije. Cheilitis precancerosa. 157. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija.bradavičasta orožnjenja. Kod karcinoma mok. Keratoacanthoma. Uz adenokarcinome dojke. eletrokoagulacija.Dermatološka propedeutika . Pemphigoid bullosus (kronične leukemije. grlića maternice. respiratornog i GI sustava. Cornu cutaneum. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. Leukoplakia. Eritrodermija (leukemije.D. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). 161. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). ekscizija. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. teleangiektazije (karcinom pluća). podražaja (pušenje.Fakultativno paraneoplastične dermatoze. serpingiozniom morfima. nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu.114 -Erythema gyratum repens.kao aktinička keratoza. a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari. leukoplakia i Keratoacanthoma. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški. Klasifikacija najčešćih tumora kože- .na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti. -katranske keratoze.. 158. začini. Raste do 2 cm. Palmarni eritem (tumori jetre). Kertoze (keratosis actinica.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. 162. vezikul pustule. Bitna prevencija 159. bule. Keratoze-Keratosis actinica. smeđkaste boje. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma). Na licu i šakama -glukagonoma sindrom.. Nema regresije. D. Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija. Male sivo-žute keratotične papule.Ikterus. Prekanceroze. te u početnom stadiju krioterapija. Na fotoeksponiranim djelovima kože. Prognoza je dobra -arsenske keratoze. Xeroderma pigmentosum. Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine. lagano eleviranim. pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom).

Haemangioma senile. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st. Cylindroma.benigni epidermalni t. Solitarna .diferencijacija st. Češća je u starijoj dobi. Na ramenima. Obično pojedinačni 1-3 cm. Crvenkaste ili žute tvrde papule. Maligna pretvorba nije opažena. . Diferencijacija u smjeru folikula dlake. Kirurška ekscizija.difeencijacija u smjeru matriksa dlake. dobro ograničena . trupu. Kirurško liječenje. dobro ograničeno. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma.tumori vezivnog tkiva (benigni. ne svrbe.papulozna tvorba boje kože do 3 mm. sporo rastući čvorići. stuccokeratosis. a kod multiplih dermoabrazija i laser.meki (sitni. na vlasištu. U crnaca.oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede. Površina postaje papilomatozna i fisurirana. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom.keloid.Trichoepitelioma. ponekad svrbi). -fibroma. pilomatricoma. Kirurška ekscizija.keratosis seborrhoica. -Synovioma. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe. fibroma i Histiocytoma. u smjeru ekrinih znojnica. bezbolni. limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5. blijede boje. Venous lake. Kortikosteroidi lokalno.masnog. Svugdje osima na dlanovima i stopalima. 166. Benigni tumori mišićnog. obična na prstima uz tetivu.Tumori mezodermalnog podrijetla. Kirurški.115 1. u oredjelu donjih udova starijih ljudi. -Histiocytoma.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3.nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica. -Cylindroma. Haemangioma cavernosum. krioterapija. Kirurški.etiopatogeneza nepoznata. Tumori melanocita. Benigni tumori adneksa. rijetko maligno alteriraju. -akantom svijetlih stanica.benigni reaktivni tumor.Limforetikularni. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule). Pojedinačne moguće kirurški odstraniti. keloid. Naevus flammeus. Benigni tumori epidermisa. boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. tvrdi. Syringoma) i maligni epidermalni t. a diseminirane ne. spinocellulare) 2. pojedinačno na vrhu nosa. vlasištu. -fibrosis nodularis nasi.od sinovije.to je hamartom. Kirurška ekscizija. Benigni tumori veziva. zračenje. obično na licu.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. Na licu. 167. živčanog i hrskavičnog tkiva- . -Stuccokeratosis. boje kože. smeđkaste boje. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st. sporo rastuća tumorozna tvorba.Dermatološka propedeutika .nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. pojedinačni. Multipli crveni.Tumori podrijetlom iz pidermisa. -Syringoma. basocellulare i C. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare. glavi i vratu. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. Pojedine tumore moguće ekscidirati. Clear cell acanthoma). 10-15 mm.pilomatricoma. Metastatski karcinomi kože 164. 165. (keratosis seborrhoica. pojedinačno. vratu.

godine. -Lipoma. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci. -Morbus Recklinghausen. finogranulirane površine. Ne metastazira. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). Kirurška i radioterapija. in situ. -Neurofibroma.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. god.široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama.lokalno agresivni tumor ije st. bolni na pritisak. Kreće iz prekanceroza. bolan na pritisak.Haemangioma senile. krioterapija. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste.iza 40. . melanom. D. U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom. -Naevus flammeus. života. D. sa mogučnošću ljusaka i krusta. a nastaje u prva 3 tj.najčešći . Carcinoma basocellulare. psorijaza. proliferacija endotelnih st. Benigni vaskularni tumori kože. UV+genetika. Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje.umnožavanje potkožnog masnog tkiva. Kortikoidi. kirurška ekscizija. prekriven ljuskama ili krustama. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života.116 -Leiomyoma.D. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte. više ili manje uzdignut. -Erythroplasia Queyrat. Histološki se uočavaju Pagetove st. 170. sboroična keratoza.intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40. lupus erythematodes. 168. ciste. 95% na glavi. D. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama. seborojičke keratoze. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa. Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. 5-fluorouracil u masti i zračenje. nasljedna sistemska bolest. -Venous lake.arsen)+virusi (HPV). 169.Morbus Bowen.Haemangioma cavernosum. potiču iz temeljnog sloja epidermisa. sitni. Krioterapija. . Kozmetska terapija laserom. veruke. -Morbus Paget.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca. fibrom.tumor hrskavičnog tkiva. folikula dlake i lojnih žlijezda. ne regredira. 171. Kirurška ekscizija. sklerozacija. a često se zamjeni za melanom. Destruirajući rast i mogučnost metastaza. mekani. u starijoj dobi. D.Haemangioma capillare. . te citostatici lokalno.carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis.benigni tumor živčanog tkiva.D. Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. bazeliom. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju.D početni spinocelularni karcinom. psorijaza. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. Kirurgija uz zračenje. elektrokoagulacijom ili laserom. Kirurški. Carcinoma spinocellulare. Intraepidermalni karcinomi. Regresija rijetka. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen.neuroektodermalna. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija.D. kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza. D. Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. Liječenje: krioterapija. Crvena žarišta promjera nekoliko mm.prisutan pri rođenju. .tumori glatkog mišića. .Dermatološka propedeutika . Pojava brojnih neurofibroma. u predjelu gornjeg dijela uške. Mastektomija. laser.D. oštro ograničen. Kirurška ekscizija. ekscizija. a regredira do 7 godine.

kirurška ekscizija.kao posjedica uboda insekata. D. do nekoliko cm. 172. čvoričasta. intralezionalno citostatici. Bez metastaza 5god 75%. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila..T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove. lako krvari. krioterapijai laser. Kirurška ekscizija.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću. u žena na licu i nogama. 2. porijekla fibroblasta.Dermatološka propedeutika . Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo). laser.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza. -Površinsko šireći melanom. gljivične infekcije.na ekstremitetima.u predjelu dlanova. tamne boje. udaljene metastaze 0%.. Ekscizija. displastični nevus. Kirurška ekscizija. neoštro ograničena. ishodišta najčešće u mišiću. Bitan je broj mitoza. elektrokoagulacija. Multiple pruritične. zračenje krioterapija. lihenoidne papule.na antikonvulzivne lijekove. nevusa(30%). Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna. Može iz nepromjenjene kože (50%).. Vide se eritematozne papule. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju. 174.D. Ekscizija uz česte metastaze. stopala.brz razvitak bez radijalnog rasta. sklonost ranom metastaziranju. B-stanični pseudolimfomi.117 -Angiokeratoma. Metastaze rijetke.najčešći tip. Visoka temp. krioterapija. Čvorovi smđocrvene boje. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. 173. papulovezikule i papulopustule. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi.dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa. limfni čvorovi 25%. -Lentigo maligna melanoma.Dermatofibrosarcoma protuberans. jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun. melaonocitni nevusi. eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid. uz limfadenopatiju. Maligni melanom.multifokalni tumor vretenastih stanica. Crvenkaste. noktiju i sluznica. brzi iz srednje Afrike. -Histiocytoma fibrosum malignum. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes.. eritemtozne promjene na koži. Elektrokoagulacija. mesnate multilobularne mase. -Granuloma pyogenicum. cijepljenje.D. Može ekscizija. Tamne je boje.malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. na licu. Liječenje nije nužno. -Nodularni melanom. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om. Klasični spori iz J i I Evrope.. a tijekom vertikalnog neravna. zračenje . a u muškaraca na gornjem dijelu trupa. Pseudolimfomi kože1.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st. rijetko je amelanotični. Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse. plakovi i čvorovi. Lokalna uporaba kortikosteroida. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita. D.povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla.brzorastuća tvorba. Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza. -Sarcoma Kaposi. -Melanoma malignum acrolentiginosum.maligni tumor melanocita. plakovi. najzločudniji tumor kože i sluznice. tetoaža.

Mycosis fungoides.Dermatološka propedeutika .crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini.odnosno fibroza)i poliartropatija. urtikarije. zračenje. Kirurški ili laserom. u Aziji. skloni ulceriranju). -Tip III. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice. ulceracije. a ponekad PUVA. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. eritem i drugim sistemskim poremećajima.akutna monocitna leukemija 180.lokalna terapija citostaticima (mekloretamin).klonska proliferacija B-limfocita. 176. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus. kortikosteroidi..grupirane žučkasto-smeđe papule.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. 177. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija. antipruriginoznih sredstava.spororastući. palkovi i čvorovi. Počinje na manjim područjima. -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:. Intralezionalno steroidi. 179. Liječenje: antihistaminici. Svrbež. .blijedilo kože zbog anemije. Vide se crveni plakovi i čvorovi. atipična crvenkasta žarišta.mali broj papula vidljiv pri rođenju. -Xantoma papulosum. Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza.Reticulohistiocytosis disseminata.visoka malignost uzrokovana HTLV-1. Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu. -Histiocitoza Langerhansovih stanica. Može preći u pravu histiocitozu. Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu. T-stanični limfom kože. mekani. Dokazuje se imunohistokemijski.oštro ocrtana. -Xantelasma palpebrarum. ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. Papule i papulopustule. Počinje povečanjem limfnih čvorova. -Tip II. ne djeluje na klasičnu terapiju). . Histiocitarne bolesti kože. a sistemski kemoterapija. Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza.infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. Kožni B-stanični limfomi. virustatika.118 175. -Sindrom Sezary. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima. Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija. rendgenska i polikemoterapija.infiltracija histiocita. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni. Kod hiperlipoproteinemije. Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. PUVA..čvorići (u kojima je upala .svrbež kože. jak svrbež. Uputiti hematologu.mijeloične leukemije. vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju. Liječi reumatolog.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima. radioterapija. Vide se papule. nisko maligan. krvarenje u kožu. Lymphoma Hodgkin. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju. -limfatične leukemije. Premikotički stadij (dugo traje. 178. lokalnih i sustavnih anitbiotika. Promjena na koži kod leukemija. Vide histiociti s lipdima.reaktivna. proliferativna akumulacija histiocita.

pallidum). nakon infekcije. simetričan egzantem. a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju. Inkubacija je oko 3 tjedna. Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju). Dolazi do destrukcije tkiva. poremećaji rasta kose. Labaratorijska dijagnostika sifilisa. liječenje. makulopapulozne. condylomata lata. Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi.Mastocytoma. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje.dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju.9-10 tj. .j. splenomegalija. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova. koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T. Papulozni sifilid: crvene papule.119 -kutane mastocitoze. Nedostaje primarna lezija.iz ulcus durum. sjajne površine (lihenoidne papule). Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa. 183. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T. Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika.Dermatološka propedeutika . U primarnom stadiju 4 tjedna. Sifilis.. Inkubacija oko 3 tjedna. limfadenopatija. 184.lokalna nakupina mastocita u dermisu. Pacijent ne smije uzimati terapiju. Makulozni sifilid je monomorfan.Treponema pallidum. nalaz T. Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. bolne na pritisak. jednom tjedno.. ružičast. a trudnice 10 tjedana.4 milijuna i. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis. U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. 182. Primarni (primarni afekt). pallidum u tamnom polju. 186.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza. te pretrage likvora.stadiji. 185. Jedna ili nekoliko papula. generalizacije sifilisa. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj. Dijagnoza: klinička slika. Opsežni eritemi. Preko predmeta. Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica. Venerologija 181. serološke pretrage. pozitivan Darierov znak. Inicijalni stadij sifilisa(primarni).atipični mastociti. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. U.zbog loših higijenskih uvjeta. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. dodirom. -Mastocytoma disseminatum.nakon 3-5 godina. dijagnostika. podkožni proces koji fistulira ulkus).nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum. -javljaju se poremećaji pigmentacije. paraliza.spolno. papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka. anemija. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu. Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa.. pallidum  condylomata lata.

Haemophilus ducrey. . a bolest napreduje.Urethritis gonorrhoica acuta. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije. nakon 6-8 tj. Azitromicin 1 g/dan. 192.kasni konatalni sifilis.4 milijuna i.javlja se pečenje i bol pri mokrenju. Ulkus se može inficirati. Donovanosis. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. Skup.P.Urethritis acuta gonorrhoica anterior. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj. osim što srce nije zahvaćeno. Calymmatobacterium granulomatis. Gonoreja muškaraca i komplikacije. Liječenje sifilisa.j. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna. gnojni iscjedak i eritem malih usana. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj. U tropima.inkubacija 2-4 dana.kad se dijete rodi sa simptomima.000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana. dokazuje se dokazom klamidije. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i.transplacentarno -Syphilis connatalis recens. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj.bol pri mokrenju. a trudnice 10 tjedana. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području. Kod novorođenčeta 150. Ulcus molle. te se zato ne koristi više. tj.indirektna imunofluorescencija. -FTA. Histološkim dokazivanjem.inkubacija 8-12 tj. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih. Sumamed 1g/dan 1-2 dana. Gonoreja žena i komplikacije. tjekom 10 dana. U primarnom stadiju 4 tjedna.imobilizacija T.Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin. 190.pozitivan nakon 3. Tropski krajevi. odgovara tercijarnom sifilisu. Kod preosjetljivosti na penicilin. Poput sekundarnog stadija. U tropskom području. 188. Može se javiti elefantijaza. a otkriva antitijela -TPHA. jednom tjedno. 193. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. -treponemski testovi: ITP test.penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan. uz gnojni iscjedak. a CNS može biti. Inkubacija 2-4 dana. 189. Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Konatalni sifilis. Najosjetljiviji. . Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije. 191. Dijeca su slaba.m. Lymphogranuloma inguinale.inkubacija 2 tj.120 -serološke pretrage. Test aglutinacije -pretrage likvora 187.Dermatološka propedeutika . Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis.

Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis. ručnik. -Condylomata acuminata.121 194. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza. Dokaz iz sekreta.multiple papule na vanjskom spolovilu . termokauterizacija. 195. elektrokoagulacija. Recidivi česti. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom.HSV-2. Lokalno citostatici (Podophylin). Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija. ekskohleacija. Inkubacija traje 2-9 mjeseci. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj. Česti recidivi. Metronidazol 2x500 mg na dan. -Trihomonas. Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna. Herpes genitalis. ekscizija. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis. .Trichomonas vaginalis.Chlamydia trachomatis serotip D-K. Spolnim putem. Papulozne.najčešći. Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre.Dermatološka propedeutika .tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice. krioterapija. Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine.veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. 196. Inkubacija 2-7 dana.spolno. bazen. 1g Azitromicina -mikoplazme. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba. pustule.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana. Vide se vezikule.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful