P. 1
Dermatologija SKRIPTA - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude

Dermatologija SKRIPTA - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt i Skripte Na Www.ponude

5.0

|Views: 10,804|Likes:
Published by pansandro

More info:

Published by: pansandro on Jan 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/04/2015

pdf

text

original

Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

 pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene. 6. limfomi i karcinomi. – test ubodom (prick).za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente. polimorfna. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr. – intradermalno. tvrda). najčešće 2% u vazelinu.  struganje – drvenim štapićem. boja. -citološke metode. kiretom ili raspartorijem.  dermografizam. kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze. -elektronska mikroskopija. skalpelom. –konjuktivni test. usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE.za dokazivanje pemfigusa. virusne. skarifikacija ili punkcija. kod Lylleove bolesti). raspored ( grupirano.epidermolize i virusne bolesti. alergijskog vaskulitisa.broj (slitarna.kod medikamentoznih alergodermija.pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr. kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije. multipla).svetlosnomikroskopska patohistološka analiza. diseminirano).72 ili 96 h.u dokazivanju medikamentoznih alergija.Dermatološka propedeutika -45.za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja. upadanje sondom npr. 10. kod bulznih dermatoza. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa. Netoksične doze se očitavaju nakon 48. in vitro. vodi ili nekom drugom otapalu. autoimune. veličina. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza). Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje. znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno.za dokazivanje kasne.bris.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. – određivanje specifičnih IgE-. žarišta ( monomorfna. testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu.  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja. celularne preosjetljivosti. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza. Sustav eflorescencija u koži-općenito. –test skarifikacijom (scratch). ograničavanje.  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište). .tumori. oblik. lokalizacija. -određivanje ukupnih IgE. –test blastiče transformacije limfocita.prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam). te kontaktne alergene. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. –Direktna imunoflorescencija kože. bulozni dermatitisi. -atopijski epikutani test (APT). konzistencija (meka. mora se pridržavati istog načina očitavnaja.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje. eritrodermija  cijela koža zahvaćena).kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža. buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza. te onih izazvanim konzervansima i aditivima.

-sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije.. Na vlažne vlažno (oblozi.20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma.hladni propusni.mješavina praška i masti.za odstranjivanje bradavica. Za cijeljenje erozija il ragada. Hlade kožu i odvode sekret. –Nepropusni. buloznog pemfigoida. atrofija kože. -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva. pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales). kreme.protuupalno. -tekući posipi (pastae aquosae).svrab.. Lokalno liječenje dermatoza. Nistatin za kvasce (Candida alb. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva. kupke).hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože.brzo dijeluju i smiruju upalu.Može se odrediti i titar protutjela. Za omekšavanje roževine. trajanju promjene i akutno stanje dermatoze.). Mogu se dodati antiseptička sredstva. herpetiformnog dermatitisa. Djeluju indiferentno. srebrni nitrat (1%) -citostatici. Masne (V/U) i isperive (U/V). Prekomjerna dlakavost. emulgirani dvofazni sustavi. Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva. -antibiotici-kortikosteroidi.polučvrsti.otopine aktivnih tvari u vodi. -antimikotici. -keratolitici. zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija. Mjenjaju se čim se ohlade. a na suho suho (masti. Kod svih subakutnih promjena kože. –indirektna imunoflorescencija. ušljivost. -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva. –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke. paste (2+3) i emulzije(1+3)).danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu. . -kreme. a keratoplastici  na epitelizaciju.adstringentna  na granulaciju. -podloge.liječenje ovisi o lokalizaciji.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa. Benzilbenzoat.ublažuju svrbež.Amphotericin B.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste.kalij-permanganat. 10%-tna trikloroctena kis. -otopine (solutiones). 11. prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2).kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina. Jednostavne podloge (tekućine. -Oblozi (fomenta).. -emulzije.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa.disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator. -keratoplastici.do 2%-tna salicilna k. strije.za veće površine.to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi. etanolu i drugim organskim otapalima. jer priječe stvaranje mjehurića i krasta. paste).te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma. -antiparazitici.potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju. Riblje ulje (30%).

-citostatici. Hiperostoza. 14. Difenilhidramin (Dimidril). čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku.suhoća kože i svrbež i eritem. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića). akni fulminans.prirodni i sintetski derivati vitamina A. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu. Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože.za blage i umjerene oblike akni.kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). Isotretionin i acitretin. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza.5mg/kg/dan u16 tjedana. Liječenje retinoidima u dermatologija. 18.. Može doći do eritrodermije.kod težih oblika nodularno cističnih akni. Retinoidi za lokalnu primjenu. klorpiramin (Synopen). Koriste se lokalno i sistemsko. teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon). CNS (povišeni intrakranijalni tlak).ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici. jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije).preparati s kinolonskim prstenom.mukokutane.derivati hidrokinona -fizikalna terapija. tanki i lomljivi nokti. -protektivi od UV zraka.oči (suhoća. metabolizam lipida (hiperlipidemija). Može s UVA ili UVB. Mehanizam djelovanja nije objašnjen. Fizikalna terapija u dermatologiji .tumori (najviše limfomi). difuznog gubitka kose. rinofime. Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi.. Ne s vitaminom A. -sredstva za depigmentaciju. –sistemske. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17.akutne. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju. UV terapija.derivati A-vitaminske kiseline. 25-30 mg/dan. suhe sluznice. iritacija. U kombinaciji s kortikosteroidima. Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici.tretionin.kod arterijskih dermatoza. Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima. 13. Ciklofosfamid.djeluju na fazu promocije i progresije. kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi.krioterapija. Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0. periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata. loratadin (Claritine) -antibiotici. fotosenzitivnosti. -Acitretin.. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom.folikulitisa. G.to su sintetički pripravci.Dermatološka propedeutika -6-antivirusni.Izotretionin. teže pustulozne rozacee.skeletni sustav. U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje. 15. Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus. 12.interferon i aciklovir. Kod poremećaja keratinizacije. -kronične. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda. 16. Retinoidi za sistemsku primjenu. bol i rijetko noćna sljepoća). Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica.

05 J/cm2 . trudnoća i dojenje. Laser. Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora. Koriste se brusilice (dijamantne). atopijskog dermatitisa. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. Prmjenjuje se 0. a mala jakost.cijelo tijelo ili djelovi. a spinocelularni 65-70 Gy. višebrojni sitni benigni tumori. klindamicin 21. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin.jedna elektroda. brazgotina (nakon akni). Antihistaminici – loratadin. Elektrokirurgija. Ekskohleacija. Kod psorijaze. manji hemangiomi. Šavovi se vade nakon 4-12 dana.argonski (koagulacija.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati. imunosupresija. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima. Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. pa je zbog veče doze potrebno korigirati. kloramfenikol 22. -ionizirajuće zračenje. nistatin 25.hemangiomi. Za bazocelularn 50-60 Gy. neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje. flukonazol. Sve vrste bradavica. hemangiomi. -elektroliza. –Režnjevi. rinofima. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija. limfangiomi. xeroderma pigmentosum. Veruke. U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema. preboljeli melanom. betametazon dipropionat (beloderm). -termokauterizacija. Antimikotici – amfotericin.5 J/cm2 . fibromi. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju. Dermatološka kirurgija – ekscizije.izmjenična struja visoke frekvencije. atopijski dermatitis.a anoda u ruci.hipertrihoza(trajna epilacija).psoralen i UVA..struja male jakosti i dve pločaste elektrode. -dermoabrazija.5-2 mA. Vulgarne i plane veruke. Kriokirurgija. virusni papilomi i tetovaža).skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm). angiofibrom) do 1 mm dubine). ketokonazol. lihen ruber. teleangiektazije. 19. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine. -elektrokoagulacija. visoka frekvencijai napon. rani stadiji limfoma kože. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom. Uzrokuje hemostazu. kondilomi. -iontoforeza. Kod hiperhidroze u predjelu stopala.česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. 4x tjedno u 3-4 tj. metilprednizolon. sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis. a pacijent ne smije biti nagrđen. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu. bolesnika liječenih od nevusa. Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon.tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek. Kod manjih tetovaža. gentamicin. prednizolon 23. -PUVA terapija (fotokemoterapija). Počinje se sa 0. sa . azitromicin.oštrom žlicom se izreže 20. kod sindroma displastičnog nevusa. vaskularne promjene (teleangiektazije. difenhidramin 24. Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu. 0..). Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA. 5x tjedno kroz 3-4 tj. ampicilin. fibromi i manji angiomi. aktiničke i seborejičke keratoze. Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama.elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h. (belosalic). keloidi. vitiligo. -UVB terapija(fototerapija). Katoda u tvorbi. dermatofibromi..

Citostatici. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. interferon 28. oktilmetoksicinamat. lentigo senilis.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N). epidermalne ciste skrotuma. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris.fluorouracil 29. titan-dioksid. Antivirusni – aciklovir. naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. mebendazol 27. RTG) . melanosis naeviformis. pilonidalni sinusi i ciste. sa anestetikom i antiseptikom 26. arsenska. macula mongolica. halo naevus (Sutton). melanoma juvenile(Allen-Spitz). dermoidne ciste.1. posebni oblici: naevus dysplasticus. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). naevus spilus. ballon cell's naevus. Antiparazitarni – metronidazol. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. preaurikularne ciste i sinusi. naevus pigmentosus giganteus. -> ABCD-pravilo. Zaštitna sredstva od UV zraka. melanosis neurocutanea. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. katranska. lentigo simplex et lentiginosis. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. -> sinteza melanina.

Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .

Bowen Mb. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb.10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG.Dermatološka propedeutika . Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom . ŽIVČANOG. Queyrat Mb.

visoka temp. Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. LANGERHANSKOVE: S100. tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. maligna histiocitoza. Mb. -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. Praćenje bolesnika. One stoje u epidemisu.Dermatološka propedeutika .11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. Spontana regresija ili alternacija u LCH. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH.. metaboličkim promjenama. cavernosum. monocitna leuk. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih. samo s nešto manje Birbackovih granula. Erodiraju na površini i eritematozne su. a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. .. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima. hist. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. limf. CD1a + Birbeckove granule. može i diabetes insipidus). LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb. Česte koštane lezije na lubanji. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. hepatospleno. reakcijom na strano tijelo. limfadeno i zahvaćenost pluća.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

c. tjedna života. staphylogenes et streptogenes. su uzročnici impetiga. nosu. DG: KS&ANAM. nos (anus?) . bivacin. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. ždrijelu. dehidracij. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana.KS: sitne folikularne pustule okružene . ETIOPATOGENEZA: S. nalikuju opeklinama 2. izvor inf. sistemska AB terapija (kloksa. znojenje. LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin . nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. fluoksaciklin. beta-hem. vis. DIF DG: novorodjenački sifilis.. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala. azitro. šok. zahvaćena novorođ. aureus. aureus se može proširiti iz žarišta u oku. LAB NALAZI: bakt. vagini KS: počinje perioralnim eritemom. zavoji. S. opće loše stanje. rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. S. i dojenčad do 3 mjeseca. nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale.  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S. grupe A KS: u uglovima usana eritem. DG: bakt. kloksaciklinom. stupnja. bulozna hereditarna epidermoliza.to je piodermija površinskog sloja kože. širi se niz vrat.15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. cefalo). je majka. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo. streptodermia. Toxic Shock Sy. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu. diabetes mellitus..Dermatološka propedeutika . Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb. predilekcijska mjesta su usta. gentamicin. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. dokaz stafilokoka. pretraga. aureus. u novorodjenčadi tijekom 1. nos. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum . DIF DG: HSV. Lokalno antiseptičke kupke. svuda locirane. KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. najmanje na dlanovima i stopalima. sist. T. može i Gram (-) folikulitis. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A. erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. nalazi. mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). najčešća u dječjoj dobi. KS: opsežno ljuštenje velikih površina.staphylodermia. Nikolski pozitivan. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. rehidracija. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala. ter. velike površine se počinju ljuštiti uz erozije.

zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog). muškaraca uzr. na kraju cikatricijalna alopecija.. KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova. većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa. aureus. u sredini je nekrotični čep. reg. Coli. rijedak.. nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. S. DG: na temelju KS i bakt. opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa.gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. fistuliraju. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom. LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. sist. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. terapija prema antibiogramu. LIEJČENJE: nema brijanja. napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!). kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju. Lice.Dermatološka propedeutika . može zboog diabetes mellitusa.5-2. septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. E. aureus. posebno na šiji muškarca . 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s. azitro ili cefalosporini. glutealna regija. može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus . -> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice. u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa. antibiotska mast+kortikosteroid (npr. stanja. antiseptički oblozi i čišćenje. a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol. gentamicin i betametazon=Belogent). Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje. dermatitis ili akne) . CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. U središtu se vidi dlaka. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka.  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. imunodef. i lok. upala folikula brade u odr. DIF DG: duboka trihofitoza brade. posljedična alopecija i atrofija kože. S. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. pretraga.0 mg/kg. DG: KS ili bakt. uvjeta. lokaliziran bilo gdje na koži.16 eritematoznim rubom. potkoljenice (bikini-zona?!?!). loši hig. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza. KS: . Proteus) .

kroz 10 dana ili ovisno o KS. tromboflebitisa. anemija. facijalni HZ. kolikvativna TBC. prema antibiogramu. bol. u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. 3-6 mjeseci. S.. primjena ant. KS: koža je napeta. nedovoljne prozračenosti odjeće. može se pojaviti i u obliku E. sideropen. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. DIF. per os izotretionati može (Roaccutane). nestručnih pobačaja. AST. KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru. ulazi. terapija. Gram (-) + Streptococcus mileri. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom.. AB i epitelizirajuće masti. Ako se počne prekasno s liječenjem. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna. beta-hem S grupe A. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna. profilaktički se daje 1. echtyma induratum Bazin. S. nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru.m 2. grupe A. inkubacija od nekoliko sati do par dana. pacijenata potrebna je sist. SE. crvenkasto-smeđa žarišta. DIF. gangraenosum i phlegmonae.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. sist.DG: na temelju KS.. beta-hem S. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana. može pov.Dermatološka propedeutika .17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). prostora kože uzrokovana beta-hem. eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno. sjajna. Ako preosjetljivost. DG: anamneza & KS & LN.4 milijuna i. recidivi česti.j. vesiculosum. vrbanac. ak. lokalno antiseptički oblozi. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. gran. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna. seg. edem. u slučaju recidivirajućeg erizipela. DG: furunkuloza. DIF. KS: homogena. potkožja koja tendira na fascije i mišiće. te korigirati prema antibiogramu. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. pov. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži. leukocitoza. erizipeloid. aureus. glatke . lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. DG: tromboflebitis. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom. tresavica. bolest. lividna i VRLO bolna. aureus ili bet-hem.nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr. Može i prijatelj Staphylococcus. prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju. leukocitoza. trofički i hipostazički ulkusi). S. najčešće nastaje nakon trauma. LIJEČENJE: složeno. sedimentaacija.  ECHTYMA -> akutna bakt. pov. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik. a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) . u ždrijelu može biti indikativan.j.2 milijuna i. sistemska primjena kloksa. bullosum. fluoksa i cefalo. opsežnih ulkusa. KS: difuzni eritem. u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. akutni kontaktni alergijski dermatitis. smanjenje imunosti također pogoduje. bolest limf. LIJEČENJE: prokain-penicilin i. S.  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage. ali mogu izazvati elefantijazu. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. danas je rjeđa. T je do 40° C. LAB NALAZI: pov.

antiseptični oblozi i lokalne kreme. KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm. ovca. DIF DG: ulcus durum. AB prema antibiogramu. aureus. lokalno eritromicin i klindamicin.kruste žućkaste-smeđe. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. A.5 g /dan 5—7 dana. C. rub prema čelu. jež. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist. govedo. ulcerirana centralno. sliči primarnom afektu sifilisa. LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. epidermidis i Propioni bacterium acnes.Dermatološka propedeutika . LIJEČENJE: sist. antiseptički oblozi. pioderma gangrenosum. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. lokalno AB kreme. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja.u obliku pustula. duboku mikozu. prema nalazu antibiograma.=čvrste konzistencije. Gram. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. voluharica. eritematozni rub. s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne. S.0-1. lokalizirana na donjoj usni. jelen. prekrivena krustom. u rezistentnim slučajevima eritromicin 1. šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. a od domaćih životinja pas. A. pitirijasis versicolor. starije i kahektične bolesnike. Ixodes ricinus! .ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces. prsa. očnim kapcima.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. leđa. genitalno. aureus. na ekstremitetima. rjeđa je i zahvaća muškarce. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. moguća folikularna upala. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina).  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid. glutealno. nikako MASTI. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji. lice.  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. Povećanje limfonodula. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. ptica.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. što je moguće. obrazima. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. antibiot. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm. lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum.

. tresavice. 6. lupozna TBC. bolesnici mogu imati i malaksalost. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. zglobove..Dermatološka propedeutika . u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5.dg. 2. a i pozitivne znakove meningizma (uzr.artritisi najčešće koljena. veći krpelji funkcioniraju u jesen. Western blot. neuritis. Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije.stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. ako perzistira duže od 4 tjedna. PCR.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim. plazma-. CNS može biti također zahvaćen. može imati nekrotično središte. 7. oligo. onda je chronicum (ECM). encefalopatija -> pareza uni.facialisa je često jedini simptom. leishmanija. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. aksilama i glutealnoj regiji. može i monoklonska Pt. DIF DG: diskoidni eritemtodes. mjesec). vjerojatno spirohetijom).erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča. javlja se infekcija organa.. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije. u djece na uškama. temperaturu itd. plazma-. eozinofilni facijalni granulom.-4. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima. može i cefalo i azitro. CNS. simptomi već nakon 48 sati. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis. upalni(akrocijanoza dif. može i diseminirano.dg. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. manifestira se KS kao crvenkasti.ili bi. prosijava poput cig. neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin. ali tipičan pseudolimfom B-stanica. mekani čvorić najčešće na glavi.). i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif. mono-. sarkoidoza. stadije=lokalizirana infekcija/EM. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita. RANA INFEKCIJA 1. histiocitnim infiltratom subepidermno. papira i vide se tetive i žile. penicilin. mikroskop.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. može trajati od 2. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka. glutealno ili licu. DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. pregled tkiva. moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju. a najčešće na preponama. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama. mjeseca. srce. a u klinaca makrolidi. KASNA INFEKCIJA 3.

šire se periferno i sjedinjuju. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey. karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. Limfni čvorovi se povećavaju. 6 dana GRANULOMA VENEREUM. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. Definicija : dovanosis. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira. lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana).Dermatološka propedeutika . Javljaju se strikture rektuma. trbuh i dr. dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). tuberkulozni limfadenitis. Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. limfe. Artritis sličan reumatoidnom. javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. ULCUS MOLLE. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija. Širenje traje tjednima i mjesecima. Lokalizacija je vanjski genital) . može se razviti i keratitis. Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. klinička slika. uretre. Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. konjuktivitis. ili sulfonamidi ili gentamicin im. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. Terapija : simptomatska. LYMPHOGRANULOMA INGUINALE. Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. Isključivo u tropima se pojavljuje. citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja. na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. Dijagnoza : klinička slika. Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa.20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom. kortikosteroidi. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. Dijagnoza : anamneza. Lokalizirana je na genitalijama. Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. artritis). doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . antiflogistici. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. sraštavaju. Uglavnom se javlja u tropima. . klinička slika. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. retinoidi TRICHOMONIASIS. bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom. Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. Patogeneza : Chlamydia trachomatis. a sadržaj im se prazni putem fistule. a može se pojaviti i pijelonefritis. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi. Patogeneza : bakterijska flora.

negnojan iscjedak koji postupno nestaje. klinička slika. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. akutno se javlja uretritis i cervicitis. lupozna tuberkuloza. Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije. Otvor uretre je eritematozan i edematozan. mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća.. prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE. 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). krvarenje. basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama. najčešći). histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. 5 (kronični uretritis). klinička slika. bazaliom. gangrenosum (duboko razaranje tkiva. trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA.4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). ŽENE : inkubacija 2-4 dana. Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. bol i pečenje pri mokrenju. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira.Dermatološka propedeutika . Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa. basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. moguće erozije i ulceracije. Mogu biti lokalno inflitrativni. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). Dijagnoza : anamneza. spinocelularni Ca. Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm). pa ih je moguće zamijeniti s nevusima. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl. Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa). Klinička slika : plak veličine do 10 cm. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. eritromicin isto . Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova). oko ulkusa je prisutan eritem s upalom. Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. pa je infekcija moguća jednio spolnim putem. herpes genitalis. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. TUMORI. ulcus rodens). Prenosi se spolnim putem. dno je neravno prekriveno gnojem. mutilacija). Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. prisutni su stalni podražaji na mokrenje.Bowen. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). Prisutna u tropima. Gonokok. Terapija : kirurška ekscizija. Erozija prodire u dubinu i širinu. bolovi u području peritoneuma. prisutan gnojni iscjedak žute boje. serološki testovi (nepouzdani. mogu nastati i ulceracije i erozije. dokaz u mikroskopskom preparatu. toplinski i kemijski podražaji. povišena temperatura. Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis. Inkubacija 2-3 dana. Ulkus je mekan i bolan na dodir. MORBUS BOWEN. ali sporo napreduju (mjesecima i godinama). eritem malih usana. Žene imaju pločasti. oštro ograničen od okoline.21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica.) Dijagnoza : anamneza. mehanički. Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma. folliculare (u sredini prisutna dlaka). RVK) Terapija : penicilin 2. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare. seboroična veruka. Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. fibrom . granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana . nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika.

pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. destrukcija kemijskim metodama. Rijetka je. razvijaju se na šakama. Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. podlakticama. To su ravne papule oko 5mm. Klinička slika : dijele se na : V. kosti). a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore. na licu. tyloma. V. nosu. clavus.Dermatološka propedeutika . na vratu. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM. CUTIS VERTICIS GYRATA. V. vulgares : obične bradavice.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. pojavljuje se i obiteljski. Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. anomalije udova. BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. Definicija : Bradavice. Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. PTERYGUM. psihomotorna retardacija i sl. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. Dijagnoza : na temelju kliničke slike. licuvjeđama. Ne pojavljuju se na sluznicama. dlanovima. spinocelularni Ca. intrauterine infekcije. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol). ispod nokta (bolne). Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa.srčane mane. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože. planae juveniles : jedva iznad razine kože. Terapija : krioterapija. nasljedni faktori. Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. Sliče stanicama spinoznog sloja. poremećaji razvitka. oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. ovisi o stupnju oštećenja. rascjep nepca i usne. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem.) Terapija : kirurški zahvat. vratu. APLASIA CUTIS CONGENITA. mišići.filiformes : končaste bradavice. te dublja tkiva (fascije. trupu. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. moluska. infarkti placente. javljaju se na šakama. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. Patogeneza : teratogeni faktori. dorzumu šaka. prisutan već kod rođenja. V. dorzumu prstiju. tabanima. usni. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). PACHYDERMOPERIOSTOSIS. ekscizija kirurškim metodama. Promjena vrlo rijetka. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko).

Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). stočara. B6. zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu. citološki nalaza. Najčešće kod djece.23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. Kod eczema herpeticatum antibiotici. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. zatim se javlja crvenilo. Grupirane su ili razasute. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. gama-globulin. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. rehidracija. Zahvaćene su najčešće šake. Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. muzara i sl. Terapija : Acyclovir. Diferencijalna dijagnoza : milia. verrucae. papule. B12). Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. PARAVACCINIA. vezikule. vrat. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. elektronska mikroskopija. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. djece. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. okružene eritematoznim obručom. javlja se u dobi 60-70 godina. fotokemoterapija. vulvovaginitis herpetica.Dermatološka propedeutika . perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). S vremenom se papule povećavaju. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom). sistemski B-komplex vitamini (B1. Dijagnoza : iz anamneze. varičela. bolovi. klinička slika. kravlje boginje. HERPES ZOSTER. zatim se javljaju papule. HERPES SIMPLEX. Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. za sprečavanje superinfekcije antibiotici. mesara. Profesionalna bolest kod veterinara. Pojavljuje se jednostrano. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. vjeđe. Nakon 3 dana temperatura . pečenje). Djeca su febrilna. lokalizacija. prenosi se sa životinje na čovjeka. Javlja se u djece. češće kod imunoinsuficijencije. antipiretici. axila. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae. varicella. tekući puder. parestezija. EXANTHEMA SUBITUM. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. a nekad i u području oka. zoster. i kod imunodeficijntnih osoba. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. cijanotična. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. kruste. može biti praćena konvulzijama. Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana. Terapija : Acyclovir. Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. i kod imunodeficijntnih osoba. kontaktom. dehidrirana. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. Lokalizacija je oko usne i nosa. interferon u obliku masti. lokalno oblozi. uz regionalno povećane limfne čvorove.

Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. Terapija : simptomatska. AIDS – TREBA NAPRAVITI. U slučaju komplikacija Acyklovir.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika. Područje obraza. Javlja se trajni imunitet. a kasnije zahvaća udove i lice. anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom. . Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama. nosa i oko očiju ostaje slobodno. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu.

nema gnojenja. Ne daju se penicilin. bulozna hereditarna epidermoliza. Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin.stupnja.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE). vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. krusta. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. hipovolemija i šok. beta-hemolitički streptokok grupa A. Acinetobacter. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus. Javlja se u prvom tjednu života. bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule). ždrijelu. a sistemska prema antibiogramu. Piodermije se dijele na epidermalne piodermije. cijeljenje. folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. nos). Dijagnoza : klinička slika. Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. Definicija : Patogeneza : S. javlja se kod djece do 3 mjeseca života. nosu.Dermatološka propedeutika . Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. Terapija : lokalna kao u impetiga. antibiotske i epitelizirajuće masti. Postoje 2 tipa . a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin. Dijagnoza : klinička slika. bakteriološki nalaz. uhu ili iz vaginalne sluznice. rehidracija. Patogeneeza : izaziva ga S. DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM. Epidermalne piodermije. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju. Dijagnoza : klinička slika . PEMHIGUS NEONATORUM. te na sluznici usne šupljine. IMPETIGO CONTAGIOSA. tetraciklini).coli. β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. Corynebacterium. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. nadoknada elektrolita. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis.Ritter. Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. toksična epidermalna dermoliza (Mb. gentamicin. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis.aureus. Patogeneza : Staphylococcus aureus. erozija i bolne fisure na uglovima usana.aureus. a bulozni uglavnom lice. E. a može i bilo gdje na tijelu. Klinička slika : vezikula (bula) koja puca. širi se na vrat. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima. antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). bivacin. erozija. Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2. trup i udove. Uzročnik se širi iz žarišta u oku. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. bacitracin. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. Definicija : Mb. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS. cefalsporin). Rijetko se vide kraste.

hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast). herpes simplex. .26 Diferencijalna dijagnoza : kandida.Dermatološka propedeutika .

Okružene su eritematoznim rubom. OSTIOFOLIKULITIS. uzrokovane S. Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex. Dijagnoza : klinička slika. acne oleinica. .Dermatološka propedeutika . antiobiotske masti. češća je kod muškaraca nakon puberteta. cijeli bez rezidua. potkoljenica i glutealna regija. Bakterijske infekcije folikula dlake. folikulitis uzrokovan kandidom.aureusom. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu.27 Folikularne piodermije. Nema svrbeža. Sistemska terapija prema antibiogramu. Najviše su zahvaćeni lice. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi. Dlaka je gotovo uvijek prisutna.

Kirurška terapija. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep. eritromicin). Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. Dijagnoza : klinička slika. Patogeneza : S. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. Infekcija se nalazi duboko u folikulu. antiseptički oblozi. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. Prisutan je svrbež. prisutan svrbež. antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE. FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom.Dermatološka propedeutika . Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. . dlaka može otpasti. U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. Klinička slika : počinje kao folikulitis. Dijagnoza : klinička slika. duboka trihofitoza brade. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. a furunkuloza je česta pojava furunkula. Promjena je bolna. FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS.

Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. Terapijski se primjenjuju topli oblozi.29 CARBUNCULUS. Dijagnoza : klinička slika. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch. CHORDEOLUM. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. aktinomikoza. Često je potrebna kirurška terapija.internum). Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu. Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). bakteriološki nalaz. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa. antibiotske masti. Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. Javlja se visoka temperatura i umor. što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se. HIDRADENITIS SUPPURATIVA. a sastoji se od : hidradenitis suppurativa. Patogeneza : stafilokokus aureus. kožna manifestacija kronove bolesti. acne conglobata. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. Čest je regionalni limfadenitis. Piodermije znojnica. kolikvativna tuberkuloza. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. a dolazi u obzir i kirurška incizija. Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. a kao komplikacija može nastati sepsa. . Gnoj se spontano isprazni.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. te kirurška terapija. Patogeneza : streptococcus mileri.

Dermatološka propedeutika . Prisutni povišena temperatura i limfangitis.stupnja sifilisa. sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. žarenje. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze.bullosum. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. nestručni pobačaji. češće su zahvaćeni muškarci. ECTHYMA. E. akutni kontaktni alergijski dermatitis. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri. lokalno antiseptički oblozi. ERYTHRASMA. znojenja. mišić). edematozna. β -hemolitički streptokok grupe A. Dijagnoza : klinička slika. a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. E. . Kod bolesnika se javlja bol. Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. nekroza i flegmona (E. herpes zoster. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom.gangrenosum. a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. E. antibiotske i epitelizirajuće masti. bolna.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. Dijagnoza : klinička slika. (eritromicin – kod preosjetljivosti). Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. vojnici). može zahvatiti i fasciju i mišić. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume. Patogeneza : staphylococcus aureus. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. PHLEGMONE. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi. ERYSIPELAS. Terapija : lokalno antiseptkičke. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. sjajna. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum. ulceracije kod 2. ulkusi. bolnošću. Terapija : penicilin im. svrbež. a rijetko i kost. ozljede potkoljenice – ratari.flegmonosum). rijetko i stafilokok.vesiculosum. povišeni granulirani L. te regionalni limfadenitis i limfangitis. imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. sistemska po potrebi (komplikacije. leukocitoza. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. cefalosporin). javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). labos (povišena SE. Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija. nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta. erythema induratum Bazin. Dijagnoza : anamneza. tromboflebitis. moguć nastanak sepse. klinička slika. trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana.

intertriginozni dermatitis. bakteriološka pretraga. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. . kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm. kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os. pytiriasis versicolor. Dijagnoza : klinička slika. fluorescerira koraljnocrveno. mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana.Dermatološka propedeutika .31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol. vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama.

Moguća pojava temperature i opće slabosti. Zahvaćeni su šake i prsti.) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest.Dermatološka propedeutika . dobro ograničeni eritem. tvrda. ribari. limfomi Terapija : incizije. svrbež. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. lokalno antiseptične. . drenaža. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel. najčešće zahvaćena mandibula.psoasa. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. domaćice. eritromicin). Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis. Koža je plavocrvena. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. 3. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. ugoženi su mesari. ždrijelu i kolonu. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana.32 ACTINOMYCOSIS. erythema chronicum migrans Terapija : penicilin. ERYSIPELOID. (kod preosjetljivosti – tetraciklini. gornji dio vrata. nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m. Dijagnoza : anamneza. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. Moguća pojava temperature i opće slabosti. klinička slika. tumori. sifilis. profesionalna bolest. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin). ANTHRAX. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. Dijagnoza : klinička slika. sporotrihoza. antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. Za oko 2 tjedna spontano regredira. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba.

Diferencijalna dijagnoza : furunkul. sluznice. karbunkul. odnosno inhalacijom ili ingestijom spora.33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. vune. 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. Patogeneza : Bacillus anthracis.Dermatološka propedeutika . vrat. NE incizija zbog moguće propagacije i sepse. stočari). Cijeli ožiljkom. sporotrihoza. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. klinička slika. lokalno NE DAVATI vlažne obloge. bakteriološka pretraga. Dijagnoza – anamneza. a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. gentamicin (slabije djeluje) . vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. okulogladnularni. lice. dlake (profesionalna bolest – mesari. Moguća upotreba kao biološko oružje. klinička slika. tifoidni i pulmonalni. Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože. zahvaćena mjesta su šaka. U organizam ulazi preko oštećene kože. Inkubacija traje 1-10 dana. Definicija : zečja kuga. TULARAEMIA. Zaraza je moguća i preko insekata. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu). probavnog ili respiratornog trakta. Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa. Patogeneza : Francisella tularensis. pluća i inestinalnog trakta. Komplikacija – sepsa. veterinari.

orijaških Langhansovih stanica.4-6 tjedana. TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS. Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće. ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko.Dermatološka propedeutika . (negativno anergijska skupina). Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa. bubrezi).34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. korištenjem zajedničkih predmeta. Prisutan je regionalni limfadenitis. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije). a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. Kod infekcije sluznice usne šupljine. kao antigen se koristi PPD) intradermalno. tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). Patogeneza : egzogena infekcija.) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2.) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica. TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA. Patogeneza : endogeno širenje . direktno dodirom. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu. zatim se javljaju eritematoznolividne papule. Najčešće zahvaćeni lice i ruke. neke piodermije. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1. TUBERCULOSIS CUTIS.) mikroskopski . primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. ljubljenjem i sl. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. 3. Definicija : rijedak oblik. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu. iz nekog žarišta u organizmu. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. tuberculosis verrucosa. nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom.

Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. Najčešća lokalizacija je lice. supraklavikularna regija. (alergijsko-hiperergijska skupina). sarkoidoza. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. kostiju i sl. mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala.Dermatološka propedeutika . tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. sporotrihoza. Dijagnoza : anamneza. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. ali se promjene ponovo javljaju. TUBERKULIDI. tumorozni. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula. kirurški zahvat. dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes. blastomikoza. zglobova. histološka analiza. sluznica nosa. tip. tako da bolest može trajati godinama. Najčešća lokalizacija je vrat. suzna žlijezda. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina). Često može biti profesionalna (patolozi. Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom. češći u žena. vegetativna piodermija. bazocelularni karcinom.35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. ponekad radioterapija i kirurški zahvat. lokalna primjena kortikosteroida. a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). usta. Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. aktinomikoza. Diferencijalna dijagnoza : afte. spinocelularni karcinom. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. . Infekcija može biti egzogena i endogena. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). tuberkulinski test. sifilis) Terapija : polikemoterapija. karcinom. dokaz u kulturi. Terapija : polikemoterapija. ulcerozni i sl. (alergijsko-hiperergijska skupina). kronična je. početna promjena progredira i može nastati makulozni. papulozni. prepone. verukozni. anogenitalna regija. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. aksile.

Lepromi na nosu. uglavnom iznad zahvaćenog živca. Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1.36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu. Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). Promjene nestaju spontano. pa terapija nije potrebna.) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. Bolest je kronična. tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. Mogu e javiti i mjehuri. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju. Uzročnik ulazi kroz kožu. Destruira adnekse kože.) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko). sluznicu respiratornog trakta. javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. acne necrotica.Dermatološka propedeutika . Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. nekroza i mutilacija (nos najčšeće). Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi. papulozni sifilid. Prijenos nije u potpunosti poznat. 2. čelu. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski). u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. lihenoidna pitirijaza. Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. . periferne živce (Schwannove stanice). a rjeđe sluznica nosa. Kultura uzročnika nije uspjela. TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu. Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica». larinksa ili oka. Oštećeni su i živci. a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. LEPRA. Tu spadaju erythem induratum. Izvor zaraze je čovjek. Najčešće je zahvaćeno lice. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja.

neutrofile.) dokaz u citološkom razmazu 4. Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru. 4.) histaminski test (nakon id. eozinofile i nešto makrofaga. rifampicin.) biopsija živca 6. klofazimin. Oštećenje živca. Promjene su asimetrične.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2.Dermatološka propedeutika . plastičnorekonstrukktivni zahvati. a treponemske reakcije su neg.) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika. .) test znojenje (pilokarpin) 3.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite. Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon.) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1. plazma stanice.) histološka pretraga lezije 5.) neurološka pretraga 7. fizikalna terapija.37 3.

Dijele se na trihofitoze (Trychophyton). Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze. te razgrađuju keratin. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. noktiju i dlaka. paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis. histološka (u dermisu histiociti. Terapija : antimonove soli intralizionalno. klinička slika. eozinofili. intramuskularno i intravenski. lupozna tbc. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus. Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji. sporotrihoza. kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis).Dermatološka propedeutika . LEISHMANIASIS CUTIS. tumori. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). limfociti. Klinička slika : promjena glatke kože. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. Invadiraju rožnati sloj kože. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. sifilidi. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton). fluorescentna (Woodova) svjetiljka. Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). podlaktice i potkoljenice. Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. Najviše zahvaćeni lice. DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima. noktiju i vlasišta. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani). patohistološka analiza. plazma stanice. Ulazi u kožu ubodom komarca. Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). antimalarici per os. ali može trajati i do 18 mjeseci. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. furunkul. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna. Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. . Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. Patogeneza : Leishmania tropica.. vrat. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. keratoakantom. sarkoidoza. lepra. pseudolimfom.

pitirijazis rozea. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea. pedikuloza 4. Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade. 3. javlja se eritem. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. piodermije. Možedoći do pojave pustula. Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti. Stvaraju se kruste. psorijaza. TRICHOPHYTOSIS. ekcematoidni dermatitis. ketokonazol (imidazol). može se primjeniti i KmnO4.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. Izaziva mikoze stopala. lichel ruber planus.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. onihodistrofija. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom. Svrbež. mikonazol. seborojički dermatitis. Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis. pachyonychia. kože. neurodermitis. vlasišta. kontaktni dermatitis i dishidroza. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. 5. anularna psorijaza. ragadama i ljuskama. Prisutan je svrbež. FAVUS. maceracija. psorijaza. Na rubu mogu biti prisutne vezikule. deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna).39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol. kontaktni dermatitis. . Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. pa se dijele na : 1. noktiju.Dermatološka propedeutika . favusa. ekonazol.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. kandida. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. 2.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. terbinafin).

fluorescira žuto-zeleno. seborojički dermatitis. promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta. psorijaza. mikološke obrade. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. spora i orožnjelih stanica. dokaz u preparatu i kulturi. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). . tetrade simptoma (skutulum. Najčešće su zahvaćeni ruke.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : anamneza. Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). neslomljena dekolorirana kosa. lichen ruber planus. Klinička slika : javljaju se papule. Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. TRIHOFITIDI. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. Fluorescira zeleno. MICROSPOROSIS. makule i nekroze. ali se može pojaviti i na goloj koži. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. poput plitke zdjele. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. vrat i trup. kronični tijek). U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom. karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. Dijagnoza : na temelju anamneze. Patogeneza : «id reactio». Kroničnog je tijeka. a vlasi NISU SLOMLJENE. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. ožiljak. Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas. te središnjom regresijom. Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. Kosa gubi sjaj. sivkaste boje. lichen ruber planus. medikamentozni egzantem. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). SLE.

skvamozno i oštro ograničeno. interdigitalna regija. . aksile i submamarna regija. s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom.41 EPIDERMOPHYTOSIS. Zahvaćeno podruje je eritematozno. Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. Nikad ne zahvaća vlasište. Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone.Dermatološka propedeutika . Na rubu se mogu javiti papule i vezikule.

dermatofiti. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii.42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Prisutan svrbež. Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. sporijaza. Postoje : i. b) c) d) e) . Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. sekundarni sifilis. povrijeđena i vlažna koža. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. Klinička slika : promjene na koži. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom. mrvljenje). Patogeneza : Candida albicans. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. sluznici i unutrašnjim organima. CANDIDOSIS. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije. submamarna regija. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. Spolno prenosiva bolest. Često ishodište je debelo crijevo. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom. oštećena sluznica. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. onihodistrofija. balanitis erosiva circinata. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. erythroplasia Queyrat. Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. Vlaženje. ingvinalna regija. eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. javlja se eritem i erozije glansa. trbuh.Dermatološka propedeutika . seborojički dermatitis. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. psorijaza. Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. edem. Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom. Definicija : akutna ili kronična. psorijaza. Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. Celularna imunost važnija od humoralne. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji). Javlja se eritem. Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. interdigitalna regija. lichen ruber planus. Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak.

prsni koš. salicilni alkohol (3. Ljeti su promjene svjetlije. kulturi. pityriasis rosea. Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom. Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. itrakonazol. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. Gentianae violet (0. Terapija : klotrimazol. flukonazol. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. održavanje kože suhom. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika.5%). gornje dijelove trupa. a razvoju pridonose i toplina. Moguća stimulacija urtikarije.Dermatološka propedeutika .1%). Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. Terapija : klotrimazol. granulomatozna i sistemska kandidoza. mikonazol. fluorescira žuto. sifilis. Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze. vlaga i pojačano lučenje loja. Diferencijalna dijagnoza : vitiligo. nistatin (djeluje isključivo na kvasce). biokemijskim metodama. dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. PITYRIASIS VERSICOLOR. Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol. vrat. Dokaz u mikroskopskom preparatu. Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. terbinafin.43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta. mikonazol. eritrazma. uzročnik zahvaća vlasište. Javljaju se svjetlocrvena. antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). . seborojički dermatitis.

Definicija : kronični. temperatura. Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans. Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. mogući . Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. šireći eritem u obliku prstena. bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. Bolest se može prenositi intrauterino. Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. abdominalni bolovi. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura). glavobolja. temperatura i bolovi u zglobovima. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. mučnina. posebice šake. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. simptomi u CNS. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. stopala i koljena. lymphadenosis). Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij. 3 stadij Lyme borreliosis.44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). Prisutan regionalni limfadenitis. bolovi u mišićim i kostima. Prisutan regionalni limfadenitis. encefalitis). uzrokovan Boreliom burgdorferi.Dermatološka propedeutika . artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis. laktovi. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS. Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. te pojava sklerotičnih areala. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. rijeđe se pojavljuju slabost. glavni je vektor krpelj. Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta. javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. anamneza o ubodu.

parestezije) Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : ozebline.45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica. ceflosporini u visokim dozama.Dermatološka propedeutika . cirkumpskriptna sklerodermija. tetraciklini. laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije. Terapija : penicilin. limfocita ili eozinofila). neurološki simptomi (atrofija muskulature. histološki nalaz. akrocijanoza. .

Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. obrve. Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). . seborojički dermatitis. Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja. To je bijela ili prtena uš. Bijeli živin precipitat. Zahvaća pubičnu regiju. psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno.corporis.Dermatološka propedeutika . vezikule. PEDICULOSIS PUBIS. Patogeneza : Phtirius pubis. urtike. Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. Dijagnoza : anamneza. Dijagnoza : anamneza. nalaz uši. Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus). papule. stidna uš. eritem. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. klinička slika. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). Moguća superinfekcija bakterijama. papule. najčešće se javlja u školskoj dobi. piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana.capitis. nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. aksilu. urtike. PEDICULOSIS CORPORIS. 2 dana za redom). nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja). trepavice. vezikule. klinička slika. Klinička slika : svrbež. Dijagnoza : anamneza. Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež. na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. Diferencijalna dijagnoza : svrab. reakcija na ubod kukca. Patogeneza : Pediculus humanus. Klinička slika : svrbež. Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE.

. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. za djecu sumpor u vazelinu. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo. SCABIES. javlja se svrbež. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja. labos (povišeni eozinofili. noćni svrbež.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : anamneza. mikroskopski dokaz uzročnika. Larva ulazi u kožu. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum. ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije.47 LARVA MIGRANS. lindan. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. moguća bakterijska infekcija. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom. Terapija : benzil benzoat. tiabendazol. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. IgE. preko zajedničkih predmeta (rublje. krotamiton. posteljina i sl. što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog. Klinička slika : svrbež. moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. limfangitis Terapija : krioterapija. klinička slika. hepatosplenomegalija. Dijagnoza : anamneza. potkoljenica i šaka.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. dok larva putuje na koži se vidi crta. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba. prenosi se izravnim kontatkom.

lokalni anestetici (prokain. glavobolja. antipiretici. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. slabost. u 30-40% slučajeva završava letalno. somnolencija. sulfonamidi. toksična epidermalna nekroliza. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida. leukopenija. hemolitička anemija. Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum). fenotiazin. vakcine i serumi. Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. vrtoglavica. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze. ljuštenje epidermisa (nekroza). tetrakain. eritema exudativum multiforme. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. dijele se na makulozne. penicilin. radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. leukocitoza + limfopenija. anamneza. antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. lihenoidni osipi. trombocitopenija. edem u subepidermisu. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). Moguća pojava anafilaktičkog šoka. otok zglobova i sl. benzokain). albuminurija. jod. klor. Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka.48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. eritodermija. barbiturati. Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. α i β globulini povišeni. temperatura. akne. Klinička slika : temperatura. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : Syndroma Lyell. mučnina.Dermatološka propedeutika . anamneza. klinička slika. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. urtikarijske. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija). barbiturata i drugih lijekova. kini i kinidin. . antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. pirazolona. sedimentacija ubrzana. bronhitis. nodozne promjene. Od općih simptoma prisutni su svrbež. erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca). a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna.

kukaca.Dermatološka propedeutika . astme. edema zglobova. ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. morskih životinja. antihistaminici. temperature. Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. Dijagnoza : anamneza. klinička slika. . URTICARIA. URTICARIA E CONTACTU. lijekovi. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem.49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. a ne grebanjem (nema ekskoracija). Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). proljeva. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi. Uzrokuju je toksini biljaka. prehrambeni proizvodi i dr. urtikarija s vaskulitisom). sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). kozmetika. Može doći i do edema glotisa i larinksa.

obilježavanje IgE radiojodom). intradermalni test) . kontrasti). histološke pretrage. na UV zrake. radioimunosorbent test (RIST. usnama. smanjanje eksudacije primjenom Ca. klinička slika. hladnoću. Češće se pojavljuje kod žena. inhalacijski antigeni (prašina). te genitalnoj regiji. farinsku i jeziku. primjena antihistaminika. larinsku. lijekovi i inhalacijski antigeni. anestetici. Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa. urtikarija na pritisak. Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi. Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. Rtg zrake i sl. ANGIOOEDEMA. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat. kortikosteroidi. plazma. psihogene čimbenike i sl. riba. toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici. sir) i dr. krv. Prick test. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. scratch test.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. Dijagnoza : anamneza. alimentarni antigeni (jaja. kortikosteroida. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama.Dermatološka propedeutika . .50 URTICARIA ALLERGICA. hormoni. a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta. primjena antihistaminika. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće). zglobovima.

. abdominalni bolovi. proljev. Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. teško disanje. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis. lupanje srca. pad tlaka. znojan. ubrzana sedimentacija. klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. eozinofilija). Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite. urtikarija. ANAFILAKTIČKI ŠOK. dugotrajna bolest. tahikardija. bolovi u trbuhu. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija.Dermatološka propedeutika . smrt. svrbež. edem larinksa i asfiksija. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije. javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. javljaju se abdominalni bolovi. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi. koma. Klinička slika : bolesnik je blijed. leukocitoza.51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. primjena prednizolona i azatioprina. česti recidivi.

Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože. primjena krema i masti. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA. skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje). Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . fototoksične tvari. Dijagnoza : klinička slika. borna voda). Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda). Koža je suha.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni. emulzije ulje/voda. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno).52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. fizikalni utjecaji. javlja seljuštenje kože. Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. eritematozna. Patogeneza : kemijske tvari. ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja.). alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). lagano upalno infiltrirana. U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama. a manifestira se oštećenjem epidermisa. erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). vezikulozni. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA. Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). oblozi (kamilica.

konjuktivitis (sredstva za njegu leća). skvamozni. anamneza. Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. Preko toga se stavi celofan i leukoplast.Dermatološka propedeutika . testovi. Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. Terapija : čišćenje kože. testovi Terapija : isto kao gore . zubna pasta). borna voda).53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija. klinička slika. vulvitis i sl. madidirajući (pucanje vezikula). Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. oblozi (kamilica. infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). Dijagnoza : klinička slika. krustozni. balanitis. emulzije ulje/voda. Dijagnoza : ananmneza. kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). Jako izražen svrbež.tip). Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA. vezikulozni. Klinička slika : koža je suha. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno).

. Na pritisak je bolan. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. U terapiji se primjenjuju antihistaminici. spastički bronhitis i mukozni kolitis. rijeđe se pojavljuju vezikule. a najčešći alergeni su prašina. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu. potrebna česta promjena položaja bolesnika. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). ekskohleacija DECUBITUS. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. jaja. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA. dugotrajno liječenje.Dermatološka propedeutika . Terapija : često neuspješna. mlijeko i sl. epitelizacijske i granulacijske masti. dlaka životinja. elektro koagulacija. dijeta. perje. a epidermis počne zadebljavati. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. alergijski rinitis. CLAVUS. uklanjanje alergena. Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. Dijagnoza : klinička slika. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. CALLUS. rijeđe kortikosteroidi.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE. pelud. Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium). antibiotici. Definicija : kurje oko.

Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama. ekscizija.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti. Moguć razvoj karcinoma. Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy. poremećaji pigmentacije. teleangiektazije. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy. Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. kirurška rekonstrukcija.) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena. prisutna alopecija 2. FOTODERMATITISI – TREBA . žlijezda lojnica i znojnica 3. Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. hiperpigmentacije i teleangiektazije. degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu. RADIODERMATITIS CHRONICA. nekroze. kortikosteroidi. s erozijama. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA.Dermatološka propedeutika .55 CONGELATIO – smrzotina . trajan gubitak dlake. ulkusi. ili manjim dozama više puta. može se javiti atrofija. Dijele se na 3 stupnja 1. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja. epitelizacijska i granulacijska sredstva.) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju.

folna kiselina. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana. limfomi. vrtić. lokalno kortikosteroidi.56 ERITEMATOZNE DERMATOZE. Najčešće su zahvaćeni dlanovi. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. Promjene su svjetlocrvene boje. tabani. usta.reakcija preosjetljivosti. kortikosteroidi. a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME. a mogu biti prisutne i bule. Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. Dijagnoza : klinička slika. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. rjeđe trup. zahvaćene su i usne. Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. histološka obrada . U središtu se mogu pojaviti vezikule. Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum». vaskulitis Terapija : nikotinamid. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. Klinička slika : temperatura.oblik reakcije preosjetljivosti. Patogeneza : nepoznata. Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. stomatitisi. dok se rubni dio ne ljušti. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu. antibiotici prema potrebi. ERYTHEMA NODOSUM. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. Moguć IV. PITYRIASIS ROSEA. obitelj). osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi.Dermatološka propedeutika . tumori unutrašnjih organa. lijekovi. salicilati i NSAIL sistemski. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. bakterije. 40-50% bolesnika im povišeni AST. Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. sa lividnim ili hemoragničnim središtem. U težem obliku češće se javljaju vezikule. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. oko i sl. Dijagnoza : klinička slika. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. IV.

Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. sifilis.Dermatološka propedeutika .57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze. Za 4-6 tjedana bolest nestaje. izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna. medikamentozni osip. .

može doći do povišenja temperature i opće slabosti. reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA.58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE. PSORIASIS VULGARIS. ekcematoidni numularni dermatitis. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) . histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis.P. Dijagnoza : klinička slika. zimi često dolazi do pogoršanja. praćena je remisijama i egzacerbacijama. od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski. različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože. pitirijazis rubra pilaris.Dermatološka propedeutika . samo na dlanovima i tabanima (P. Kod genrealizirane P. pustule pucaju i nastaju erozije. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa.generalisata). virusni i fizikalni čimbenici. To je doživotna bolest. papuloskvamozni sifilis. palmaris et plantaris).P. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske). Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova. Klinička slika : postoje 3 tipa : 1. ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?).) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske. Često je povezana sa HLA-BW-27. .) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3. a od endogenih medikamenti. Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. Dijagnoza : klinička slika. kronično-stacionarni oblik. Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože. Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama.P. infektivne bolesti. PSORIASIS ARTHROPATHICA. Patogeneza : etiologija je nepoznata.

Terapija : vitamin A. eritematozna. SUP. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. retinoidi per os. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. topla. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177. uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). PITYRIASIS RUBRA PILARIS. ljuskavih eritema na licu. slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze. eritrodermija. Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža. ERITRODERMIJE. Dijagnoza : anamneza. Patogeneza : nepoznata. helioterapija. heliobalneoterapija). Mogu biti akutne (lijekovi. Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju. kontaktna alergija) i . 178 str. klinička slika. citostatici. retinoid. fototerapija (PUVA. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). Dijagnoza : klinička slika. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. Dlake ne ispadaju.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. histološka analiza (hiperkeratoza. posuta sitnim ljuskama. Postoji i raktivna limfadenopatija. a ako je imaju oba 60%. reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija. Dlanovi i tabano su žućkaste boje.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. možda nasljeđivanje.

Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. PUVA terapija. epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. ljušti se koža i pojačano se gube proteini. stres i sl. pemphigoides. kortikosteroidne masti.Dermatološka propedeutika . histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. vrat. Dijagnoza : klinička slika. medkamentozni osip. Terapija : lokalno kortikosteroidi. Patogeneza: nepoznata. sistemski prednizolon. lichen ruber planus. poremećaja termoregulacije. kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). rentgensko zračenje čitavog tijela. Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova.60 kronične (sekundarne su. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. Terapija : liječenje osnovne bolesti. VEZIKULOZNE. Boja je u početku crvenolividna. Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji). papulozni sifilid. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. kod jakog svrbeža antihistaminik. Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. trup) ili generalizirana. erosivus. palmaris et plantaris i sl. kod promjena u ustima leukoplakija. LICHEN RUBER PLANUS. Atipije mogu biti verrucosus. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. folicularis. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. Dijagnoza : klinička slika. povećanog gubitka topline. gluteus. atrophicus. anamneza. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . pityriasis rubra pilaris. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Moguć virus. a kasnije smeđa. Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. Postoji jaki svrbež.

tabani.sredstva za epitelizaciju. dlanovi.promjene se javljaju tijekom 1. Dijagnoza : klinička slika. Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici.61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. citolize i nastajnja bule. Patogeneza : rijedak oblik. Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). Klinička slika : . traheje i bronha. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta.godine života. kortikosteroidi. pete). koljena. antibiotske i antiseptične masti. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom. histološa i elektronskomikroskopska analiza. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. .Dermatološka propedeutika . smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. Mogu biti zahvaćene sluznice usta. Cijeli bez ožiljaka. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju.

kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. imunosupresivi (azatioprin). Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu. Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. konjuktiva. histološka. hiperhidroza i akrocijanoza. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka. perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). herpetiformni dermatitis. larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom.. ingvum. . antimikotske. imunološka. histološka i elektronskomikroskopska analiza. Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan.Dermatološka propedeutika . Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. Dijagnoza : klinička slika. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. Terapija : vitamin E.62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). ciklosporin. Dijagnoza : klinička slika. Česte su hiperpigmentacije kože. lokalno (sredstva za epitalizaciju. PEMPHIGUS VULGARIS. epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. SKUPINA PEMFIGUSA. bulozne medikamentozne erupcije. možda autoimuni proces ili virus. Nokti su distrofični. soli zlata im. PEMPHIGUS VEGETANS. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). fenitoin. antiseptičke masti). Patogeneza : nepoznata. kirurški zahvati. stečena epidermoliza. Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. citološka analiza. UV i Rtg zrake i sl. axila. Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno. Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. antibiotiske.

Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!). Terapija : kortikosteroidi. vlasište. lice. PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. kondilomata lata. PEMPHIGUS FOLIACEUS. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Dijagnoza : klinička slika. klinička slika. citološka i imunološka analiza. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama. . Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. prsti. kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. prisutne su erozije. histološki i labos nalazi. Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi. imunosupresivi. Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište.Dermatološka propedeutika .63 Dijagnoza : klinička slika. Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. Klinička slika : zahvaćeni su lice. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. leđa. leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. Dijagnoza : histološka. antimalarici zbog lupusa. fotoprotekcija kože. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon).

histološka. erithema exfoliativum multiforme. tako da je moguće autoimuna reakcija. Najčešće su zahvaćene nadlaktice. imunosupresivi. Dijeta (izbjegavanje glutena.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. IgG. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). Najčešće su zahvaćeni vrat. Dijagoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika .. Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. DERMATITIS HERPETIFORMIS. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva. a prisutan je i svrbež i pečenje. Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. trbuh. lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. Postoji eozinofilija. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. jodirane soli i morske ribe). PEMPHIGOID BULLOSUS. s antitijelima protiv bazalne membrane. bez akantolize. postoji eozinofilija. ingvum. kod tumora (često kod Ca. pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. . Patogeneza : nepoznata. Mogu se javiti erozije u ustima. Mogu se osim bula naći i papule i urtike. lopatice. anemija i hemoliza). Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. genitalna. IgM. Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. Javlja se kod starijih osoba. Patogeneza : nepoznata. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane).prostate). histološka i imunološka dijagnoza. C3 i C5) u bazalnoj membrani. Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima. ingvinalna i glutealna regija. axila. Dijagnoza : klinička slika. donji dio trbuha. Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. imuni depoziti (IgA. pemfigus. SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis.

retinoid. Pošteđeni su tabani i dlanovi.65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. Promjene su generalizirane. izostavljeni su pregibi zglobova. Biokemijski poremećaj keratohijalina. . dokaz manjka steroidne sulfataze. mliječna kiselina). axile. ICHTHYOSIS VULGARIS. primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. Klinička slika : koža je suha i ljuskava. ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života. vrat. Patogeneza : autosomno dominantno. Ljuske su velike smeđe ili crne boje. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. lokalno vitamin A kiselina. Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama. ingvum. obiteljska anamneza. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. retinoična kiselina. Dijagnoza : klinička slika. mliječna kis). retinoid. histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis. a osnovni simptomi (suhoća.

difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. ubrzana je proliferacija epidermisa. ICHTHYOSIS LAMELLOSA. sistemska primjena kortikosteroida. elektronskomikroskopska analiza. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. žutosmeđe boje. Terapija : kao kod ichthyosis congenita. HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE. Klinička slika : javlja se tijekom 1. koža je zadebljana. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha.Dermatološka propedeutika . Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . Dijagnostika : klinička slika. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. Dijagnoza : klinička slika. Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. retinoid. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. ožiljkasta alopecija. leukoplakija usta. lokalno vitamin A kiselina. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. a mogu se javiti i anomalije srca. . Poremećena je sinteza keratina. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III).ili 2. Koža je suha.66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. vide se promjene na noktima. Terapija : keratolitici (salicilna kis. Podsjeća na pergamentni papir. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. glatka. mliječna kis). Mogu se javiti ragade. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja). obiteljska anamneza. histološka analiza (akantoza.godine života. suha.

retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA.ili 3. retinoid . Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici. Koža je zadebljana. Dijagnoza : klinička slika. Širi se na dorzalne strane. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti. Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života.g života. Definicija : autosomno dominantna bolest.Dermatološka propedeutika . histološka obrada (parahiperkeratoza.67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina). akantoza) Terapija : keratolitici. Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi.-30. KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS. javlja se u 2. hrapava s ragadama. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom.g života. Definicija : autosomno recesivna dermatoza. Simptomi su jače izraženi zimi. Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena. HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA. suha. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826. retinoid (Tigason).

čelo.g života. lichen ruber planus. axile. tuberkulid). KERATOSIS FOLLICULARIS.68 FOLIKULARNE KERATOZE.) retinoična kiselina. obraza i desni. bjelkaste papule na sluznici jezika.) . SYNDROMA EHLERS-DANLOS. promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge. Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama. Terapija : keratolitici. kortikosteroidi. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid. češći je u djece. nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd. medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. pefigus.Dermatološka propedeutika . bedara i glutealno. Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA. Dijagnoza : klinička slika. Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život. trup. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS. nevus verrucosus. preparati na bazi uree. Najčešće su zahvaćeni vlasište. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. Dijagnoza : klinička slika. subungvalne keratoze ili krvarenja. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8. javljaju se folikularne keratotične papule. retroaurikularne regije. a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. nepca.i 15. Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. Prisutan je svrbež. prepone. Koža je hrapava.

Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS.). Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces).Dermatološka propedeutika . ramena. Postoji smanjenje elastičnih vlakana. Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma. prolaps rektuma). Dijagnoza : klinička slika. histološki. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. Prisutni su i hipermobilitet zglobova. neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima. smanjenja lučenja lojnica i znojnica. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima. divertikul crijeva. Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. glukokortikoidi (per os. CUTIS LAXA. Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože.69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema. Dijagnoza : klinička slika. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. STRIAE DISTENSAE. lice i genitalnu regiju. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja. Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima. Patogeneza : rastezanje. histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati. Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

laserskim zrakama. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. Cutis marmorata. alfa-adrenergičkim antagonistima. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira. Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. dermatomiozitisom. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. saunom. Pojavljuje se češće kod žena (mladih). u kasnijim stadijima nekih bolesti). Trajno proširene venule u dermisu. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi. VENECTASIAE. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. a mogu se primjeniti i antiflogistici. potkoljenicama i oko gležnjeva. LIVEDO RETICULARIS. ulkusi). Liječi se zaštitom od hladnoće. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). mulitplom sklereozom. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. emocionalnim stresom ilipušenjem. sportom. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. nikotin. . utopljavanjem. S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM. Koža je blijeda i hladna. utopljavanjem. ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. prsti su ukočeni u edemični. dugotrajne terapije steroidima. Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom. a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. masažom. SLE. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. Terapira se izbjegavenjem hladnoće.Dermatološka propedeutika . vibracije.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. opstruktivnim arterijskim bolestima.

oštro ograničenom nekrozom. THROMBOPHLEBITIS. upala. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. hipostatskog ulkusa. Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima. Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. antokoagulansi. borna voda. vezikule. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA. fibrinolitici. može se javiti gangrena sa crnom. VARICES CRURIS. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom. Javlja se okluzija. Tromboza DUBOKIH VENA nogu. lividna ili blijeda. Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis.Dermatološka propedeutika .borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme. .E.D. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom). Faktori rizika su ležanje. rivanol).madidacija ljuštenje kože. kruste). anabolici).74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija. bypass. suhom. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. dermatitis (eritem. epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A. Može doći do plućne embolije. H2O2. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna. Fibrolan). pliazminogen. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4. Terapija : vazodilatatori. Klinička slika : edem. oralni kontraceptivi. edema potkoljenice. preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. DERMATITIS HYPOSTATICA.B. antiseptični oblozi. pigmentacija. fibroza kože. Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. sres. PHLEBOTHROMBOSIS. Često se vide i trofičke promjene noktiju. plazmin. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM. imobilizacija. embolija.

Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma.Dermatološka propedeutika . Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno. Može se podijeliti na primarni i sekundarni. U početku nastaje limfedem.75 LYPHOEDEMA. Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava. ELEPHANTIASIS. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva . Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela. displazija limfnih žila).

Dijagnoza : klinička slika. lijekove. Možda psihičke promjene. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. hidratantne kreme s mentolom. javlja se uglavnom kod djece. piodermizacija. Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza. tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. proteaze). Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. Definicija : svrbež. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane. prostaglandini. ubode i ugrize kukaca. histološka analiza. sedativi. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. češća je ljeti. a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova.76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. PUVA PRURIGO. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži. Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak.Dermatološka propedeutika . PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. PRURITUS. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. piodermatkse promjene i kruste. lihenifikacija. a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. Dijagnoza : anamneza. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. klinička slika Terapija : antihistaminici. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula. . Recidivirajuća reakcija kože. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. Fiziološki ili patološki osjet.

oralnih kontraceptiva). C. C. MELANODERMITIS TOXICA. Autosomno dominantne nasljedn promjene. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu. bilo gdje na trupu i udovima. LENTIGINES.hormonale (kod tumora ovarija.Dermatološka propedeutika . traume perifernih živaca. anemojom. U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. češće su u osoba crvene i crvenoplave kose. a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije. lepra) Terapija : antibiotske masti. a moguća je i maligna alteracija.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol. Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. proljevima. uglavnom se spontano povlače). C. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. edem. konjuktivama i dorzumima šaka. prsa. Na koži lica. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. granulacijska i epitelizacijska sredstva. povraćanjem. Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). te polipozom tankog crijeva.uterinum (kod žena u klimakteriju). Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula. a ne samo na fotoeksponiranim područjima . EPHELIDES. Najčešće su zahvaćeni lice. svrbež i ljuštenje. Može se podijeliti na C. vrat.gravidarum (kod trudnica. podlaktica prisutni su eritem. POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE. oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama. ramena. vezikule. CHLOASMA. diabetes melitus. Sunčane pjege. vrata. Pojačano stvaranje melanina. dorzuma šaka.

Patogeneza : nepotpuno istražena. licu.Dermatološka propedeutika . vezikula. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. a zatim se iglom unose u dermis. Anomalija genitala. Pulmonalna stenoza. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana).78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. postoje 3 teorije nastanka : imunološka. a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). aksilama. netopljivih tvari u dermis. Najčešće zahvaćeni glutealna regija. Addison i sl. periumbilikalno. plastična operacija. Okularna hipertenzija. Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. EKG promjene. perniciozna anemija. pustula. Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije. Terapija : nezadovoljavajuća. oko očiju. Definicija : stečena. sklona je progresiji. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. ponavljane traume. na leđima. stres. laktovima. perigenitalno. TETOAŽA. neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita. bolesti štitnjače. dijabetes melitus. prometna nesreća i sl. a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima.) Terapija : dermoabrazija. postranično trup i udovi. Prvo se boje nanose na kožu. bula. beta-karoten u obliku kapsula. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. . na koljenima. Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. Egzogeno unošenje različitih obojenih. VITILIGO. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. rudnici. laser. veruka.

uljasti loj). sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom. ACNE VULGARIS. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum. Patogeneza : nasljeđe. Patogeneza : nasljedna bolest. hormoni. genetska predispozicija. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući. Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta. SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja.Dermatološka propedeutika .79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). vlasište. te smanjenim znojenjem. komedone i ožiljke. Koža je suha i prašimasto se ljušti. Patogeneza : rijetka bolest. stres. osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji. Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. . retroaurikularno. Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. nutritivni fatkori. lupusa i sl. Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. Nekad se teško razlikuje od psorijaze. Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa. Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. SEBORRHOEA. Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete. Može biti udružena sa pitirijazom.

antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. Lokalna primjena eritromicina.80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. metronidazol. sternalna regija i rijetko nadlaktice. a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona. acne papulopustulosa.Dermatološka propedeutika . Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom. nos. tetraciklina. a kasnije postaje stalan. ciste. 13-cis-retinoična kiselina. Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). Kasnije izbijaju papule i pustule. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. apscesi. papula i pustula mehanički. ketokonazol . čelo. sumpor u tekućem puderu. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare. atrofični i hipertrofični ožiljci). hiperplazija veziva i infiltracija. brada. Patogeneza : nepoznata. pa se prema tome dijele na acne comedonica. Klinička slika : eritem u početku prolazan. pustule. vrat. gornji dio leđa. ramena. keratolitik. nekad se javlja u obliku leptira. Prisutni su i edem.

81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. miksedem. prvo se javlja eritem s edemom. . PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati. bolna na dodir. IgA i C3. ciroza. nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. neizlučivanje znoja. česti su recidivi. Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. Klinička slika : može biti akutni (infekcija. hipertenzija i sl. AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom. Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). glomerulonefritis. povišeni IgG (HG).Dermatološka propedeutika . FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa. javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće. patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). trauma. Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. može bito povezana s drugim bolestima (Addison. X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. ALOPECIA AREATA. Bolest je dugotrajna. a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. toksični utjecaji. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. U serumu se nalazi eozinofilija. Može doći do potpunog gubitka kose. Žutosive je boje. diabetes insipidus. eritematozna i edematozna.

punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. naevus spilus. -> ABCD-pravilo. genitalne regije 4) p. pilonidalni sinusi i ciste. nokta ( p.Dermatološka propedeutika . -> sinteza melanina. lentigo senilis. dermoidne ciste. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI . preaurikularne ciste i sinusi. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. epidermalne ciste skrotuma. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY. melanosis naeviformis. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. lentigo simplex et lentiginosis.82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p.

halo naevus (Sutton). macula mongolica. arsenska. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. katranska.83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). melanoma juvenile(Allen-Spitz). 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni . naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. melanosis neurocutanea.Dermatološka propedeutika . RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. naevus pigmentosus giganteus. posebni oblici: naevus dysplasticus. ballon cell's naevus.

Dermatološka propedeutika .84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .

Dermatološka propedeutika . von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb.85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. cavernosum. fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih. Queyrat Mb. ŽIVČANOG. limfadenoza. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr. reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. Bowen Mb. eritematozni plakovi po tijelu uz . limfoproliferativnih.

ljuskava žarišta po koži. svrbež i ne povlače se na liječenje. T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. hiperkeratoza. može i eritrodermija. asociraju na svašta. limfomatoidna papuloza (klinički benigna. pruritična.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. možda je to manifestacija iste bolesti. iz prethodnih tvorbi. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. najčešće na glavi. ali histološki maligna. dosta sličnosti s MF. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. no i ne mora). obično sporog tijeka. kronična dermatoza obilježena papulama. pustule. histološki.86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška. vezikule. alopecija. biopsija. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora). s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. nisu samo T-limf. krpelj. A=Hodgkin like. T-limf. SVRBEŽ JE JAK! . kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. ljuštenje. facies leonina). facies leonina. u epidermisu. histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade. koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). -> u početku su promjene na koži netipične.Dermatološka propedeutika . kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. papulopustule po tijelu. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. a može i s njim. hist. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. ECM u anamnezi. Crvenilo. DG. MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti. ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. tetovaže. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. eritematozne papule. ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože. B=mycosis funcoides like). lihenoidnim plakovima. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora.

. svrbež. TIP 2. TIP2. ovisno po potrebi. specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće). B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava. histološki nalaz je isti kao i za LCH.87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima. papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju. LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo.. Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100. kron. pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije. a zatim prelaze u krv. PUVA i re-PUVA. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija. Sweetov sindrom ... benigne ili maligne TIP1. interferon alfa. raspadu (phagedenicus). urtikarija. lokalizirane ili sistemske.histiocitoza onih koje nisu Langerhansove. LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)). a infiltrati se protežu sve do subcutisa. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom.. Sweetov sindrom. leukofereza. MIJELOIČNA nespecifične: prurigo. trombocitopenična purpura.histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati. od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen.. moguća piodermizacija. T su učestaliji od B. anemija. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi.Dermatološka propedeutika . histološki osjećaju na Pagetove stanice).. -> l. su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži.. specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA.. purpura. . AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1). PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična. Zoster sklon ulc. maligna histiocitoza. ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov. psorijatične promjene. antimikotici ili –biotici.. plakovi i čvorovi raznih boja. Hsv. LIJEČENEJ: antipruritici. antihistaminici. -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) . počinje povećanjem limfnih čvorova. za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti.. NESPECIFIČNE: jaki svrbež. svrbež. HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. akutna i kronična. eritematozne. smeđe-crvene i crveno-lividne papule.brojen kutane histiocitoze. histiocitni limfom.

lice. Mb. hepatosplenomegaliju. žuta ili smeđa papula. Darier. kosti. limfni čvorovi. zapravo nodus. Eozinophilni granulom. Mb. ispadanje zubi. RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces. ljuskave. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM.nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu.. peanut lecitin. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik. može i limfadenopatija.. pluća poput mramora. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule.. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita. u RES-u. mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu. zahvaćenost kostiju lubanje. S100.88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM. masne naslage koje erodiraju i krvare. jak svrbež. zahvaćenost RES-a.. proljevi. slezena. zaostaju hiperpigmentacije. Darierov je pozitivan.Dermatološka propedeutika .. Abt-Letterer-Siwe – 1. tijek je kroničan. iz bioptičkog materijala. hepatosplenomegalija.. DISSEMINATUM. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima.. no kod starijih lezija može biti negativan. . A>TPazu. male ružičaste papule. godina života -> teška bolest. peptički ulkussi i povraćanja. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija.mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. generalizirane. diseminirane. eozinofila i leukocita. sluznice nisu zahvaćene.rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->... visoka temp. slabije izražene kožne lezije.. MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano. Darierov znak i flushing.. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna. koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva. može regresija nakon puberteta.opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. mandibula. scintigrafija kosti i pregled RES-a.MEL-lezije: nakupine mastocita. kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica. KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane. uške. podražaj ručnikom. maksila... Cd1a. Dg. ne maligno stanje. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom. Vlasište.. može proljev. Darier. jetra.. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule. limfadenopatija.. VERRUCIFORME. svrbež. papulopustulozne.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

Povišena sedimentacija. BHS u ždrijela. Cijeli ožiljkom.4 milijuna i. 39. 41. te antiseptički oblozi.upala slobodnog dijela dlake. stafilokok.92 -Folliculitis. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju. Stafilokoki. Na licu. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno. -Phlegmone.BHS-A. antibiotske kreme. edem. Zabranjuje se brijanje.BHS A.difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu.Corynebacterium minutissimum. pojačana znojenja. aureus.Pyodermia vegetans.gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva. koja je bolna i odiže se. oblozi. Temperatura do 40°C . -Pyodermia ulcerosa serpiginosa. Javlja se difuzni eritem. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme. AST./dan. i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme. Prokainpenicilin 2.brada odraslih muškaraca.Erysipelas.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude. tj. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici. .kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom.Folliculitis decalvans capillitii. -Pseudofolliculitis barbae. Sistemski antibiotici prema antibiogramu. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna. . Zbog vlage. Kronične piodermije. . Pojava crvenila i otoka kože. aureus.Hidradenitis suppurativa.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake. glutealna regija i potkoljenica. -Carbunculus. Ostaje varioliformni ožiljak. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi. Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju. Terapija kao gore.različite bakterije. pa KMnO4 kupke. 40. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka .Folliculitis simplex barbae. Sistemski antibiotici. Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica.j. Lice. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama. Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini). Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste. tresavica i bol. S. Cijele atrofičkim ožiljkom. -Acne necrotica.Dermatološka propedeutika . Piodermije znojnica.S. aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa. Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu. Eritromicin ili prema antibiogramu. te eritromicin lokalno. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta. S. Odstranjuju se naslage. Kroz oštećenja ulazi u kožu. U ingvinalnom području. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. aureus i BHS A. -FURUNCULUS.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu.Folliculitis simplex disseminata. -Erythrasma. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus. -Pyodermia chancriformis. -Echtyma. Liječenje: ubodna incizija. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol).

hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). -Tuberculosis cutis papulonecrotica. Na licu. Nikad na licu.samo na koži ili i drugi organi. Tuberculosis verrucosa. Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4). Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo). Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija. bitno je stanje celularne imunosti. Javlja se i regionalni limfadenitis. prepone. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama. Lepra. najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god. u tropima. Hiperergijski tuberkulinski test. zglobova ili kostiju.inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale.Mycobacterium laprae. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. Antituberkulinska polikemoterapija. anestetičnost i alopecija.. Leprozni test ispituje celularni imunitet. govori o kontaktu sa uzročnikom.iz l. -Lepra lepromatosa. 43. 47.Dermatološka propedeutika . Leprominski test je negativan. anestetičke (ponekad) makule. Leprominski test slabo pozitivan. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože. M.93 42. anhidroza. Do kože dolazi per continuitatem. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan. Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena. 44. Histološki se vide tuberkuloidni granulo.verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije. Tuberculosis luposa. 45.distribucija folikularnih. Tuberkulidi. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida. -Tuberculosis cutis lichenoides. -Lepra indeterminata.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. -Tuberculosis miliaris cutis. Tuberculosis cutis. -Lepra tuberculoides. Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis. a kasnije anestezijom. Lepromski test je pozitivan. sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože. Niska stopa kontagioznosti. 46.tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom. aksila. .najčešći. Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane. Neposrednim kontaktom. prenosi se kapljično. Vrat. -Tuberculosis cutis primaria. Lokalni antiseptički oblozi i posipi.Mycobacterium tuberculosis. limfogeno ili hematogeno. tuberculosis egzogeno ili endogeno.č. Antituberkulinska kemoterapija. PPD test (tuberkulin).pojava induriranih infiltrata na potkoljenici.najnepovoljniji i najinfektivniji.

Sistemski kortikosteroidi. 51. Lokalno kortikosteroidi. Scabies. rubrum. Liječenje standardno. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta. Dlake su zrnate.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae. a može i STD. Dermatomikoze-podjela. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama.Pediculus humanus varietas corporis..STD. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare. dok u središtu dolazi do regresije. mazati čitavu površinu tijela. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os.genus (mislim da je rod) Trichophyton. .počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama. Leishmaniasis cutis.cirkumskriptna. posteljina.glatka neobrasla koža. Jaki kortikosteroidi pod okluzijom. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom. aksili. 53. papule. glatke i sjajne. Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja.. Phtirius pubis. te iskuhati odjeću. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis. obrve i trapavice. vezikule ili urtike. Tropsko i subtropsko područje. -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. pustule i kruste. Dezinsekcija odječe i posteljine. Liječiti sve ukućane.. Prenosi se posredno (češljanjem).u ljudi sa oslabljenim osjetom.Leismania tropica. kvasci (Candida) i plijesni. -Scabies norvegica. Uzročnik se hist. Izravni kontakt. a najčešći su T.Leprominski test je negativan. Liječe se antimikotičkom terapijom. Ženka kopa tunele (svrbež).papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima. i urtike. Vide se papule. Kanalići. uz čest svrbež. 50. dokazuje. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. dobro prokuhati odjeću i posteljinu. -Pediculosis Capitis. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder). -Necrobiosis Lipoidica. preko uboda komarca. rublje. vezikule. -Sarcoidosis.dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton). verrucosum.94 -Dimorfna lepra. Papule su boje kože do crvene. 49.Pediculus (humanus varietas) capitis. 25%-tni benzil benzoat. vezikule. krioterapija. a kod generaliziranog oblika PUVA. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni). Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju. U pubičnoj regiji. Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno. Trichophytosis. lindan i krotamiton 3 dana za redom. Pediculosis.Sarcoptes Scabiei. -Pediculosis corporis. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda.Dermatološka propedeutika . a broj bakterija visok. 52. mentagrophytes. Nikad na licu. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae.

žućkaste boje. Epidermophytosis. kod jačeg znojenja. -Candidosis genitalis.rod Candida (najčešće C. a na rubu su papule i pustule.najčešći oblik. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija. -Candidosis neonatorum. Javlja se i svrbež. maceracija. 57.infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum.. 20-400 mg. Microsporosis. te postojanje ragada. Terapija dermatomikoza: lokalna. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju. albicans). Kod dermatomikoza glatke kože. Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm. pitirijaziformnim ljuskama. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene.zbog oštećenja sluznica. Candidiosis. -Paronychia et onychia candidomycetica. prekrivena sitnim ljuskama. Favus.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice. te interdigitalni prostori). a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini. 54. 2x dnevno. neslomljene dekolorirane kose. Provodi se 2-4 tj.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež. Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti.kod vlasišta i noktiju. flukonazol-liječenje je kraće).vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca. 55.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. mikonazol). te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese.derivati imidazola (klortrimazol. -Onychomycosis trichophytica. a najčešći je M. Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim.Epidermophyton floccosum. Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost.Dermatološka propedeutika .kvasac.95 -Trichophytosis pedis et manus. -sistemska. 56. a uz to još i interdigitalno.u pelenskoj regiji. a može biti STD... stvaranje ožiljaka i kronicitet. . Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež. Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se. Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak.gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. invinalna i submamarna regija. Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje. aksilarno. Prenosi se kontaktom s mačke. Prenosi se izravnim kontaktom. Jači eritem uz madaciju. -Candidosis intertriginosa.bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. Najčešće ingvinalna regija muškarca. griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj. erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža. kroz čije središte prolazi očuvana vlas).granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području. -Trichophytosis superfocoalis capillitii. kosa otpada. canis. -Stomatitis candidomycetica (soor). -Trichophytosis profunda capillitii. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama.upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta. a vidi se eritem.

Duboke mikoze. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide. Exanthema medicamentosum. upalni infiltrati i fistule. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril). eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež.kvasac Pytirosporum orbiculare. Sporotrihoza (tropi.III. Dokazuje se izbjegavanjem antigena. 62. toplinu. kukci. Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju). fiksni egzantemi. Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. Može se kultivirati.).verukoidne promjene ekstremiteta. koža dalje atrofira. edematozne. Chromomycosis (tropi.2-0. papulopustule oko nosa i usta). stadij (lokalna infekcija). ekspozicijskim testom. hladnoću . subakutne (6-8 tj.stadij (diseminirana infekcija). Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. Actinomycosis (Actinomyces israelii. vaskulitis. Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. Rana infekcija. Lajmska bolest. penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. Trichosporum cutaneum.. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol). . a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0. Saprofitije.4 g i. 61. -Sistemske mikoze.. 40-60 mg/dan). angioedem. kozmetika. Izbjegavati znojenje.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima.). -kontaktna.Dermatološka propedeutika .). To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. skarifikacijski test i intradermalni test).Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak. Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om). penicilin u velikim dozama). svjetlije crvena. Akutne (4-6 tj. bulozne erupcije.na pritisak (crveni i bijeli dermografizam).96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol. zglobove.krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi. Urtikarija. Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici. a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta.alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans.u dermisu i subkutisu. Najčešće analgetici i antipiretici. a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta. purpura.psorijaza. Terapija lokalni antimikotici). a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka. 25 različitih morfoloških oblika (urtikarija.). Mikroskopom se gleda u tamnom polju. količinom IgE. alergijskim testovima (prick test.v. subkronične (2-3 mj. pigmentacije.I. morska životinja. epikutani. tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea.) i kronične ( > 3 mj. ili i. -fizikalna.). Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja. preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu. ).biljka. Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje. kožnim testovima (ubodni. CNS i srce.nakon nekoliko mjeseci ili godina... Duboke i sistemske mikoze. Amfotericin B) 58.zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm. najčešće pluća. Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema.m. stadij (perzistirajuća infekcija).Pytirosporum ovale. žarište koje egzulcerira i cijeli. loratadine (Claritine)).obilježena urtikama (elevirane. -Pityrosporum folliculitis.Pityriasis versicolor.v. II. Peniclin. pruritus. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i. 60. kupanje u bazenu. 59.. Dokazuje se anamnezom.na unutarnje organe.

5-1 ml 0. U odraslih: lihenifikacija (pregiba).. antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus. Kontaktni nealergijski dermatitis. Nakon nekog dana edem se resorbira. Nastaje naglo.. . lužine. lokalni keratolitici. minimalni edem. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. Svrbež svugdje prisutan. jezik. 64. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja. 69. edem. epitelizacijske i granulacijske masti. skvame. vezikule i ponekad bule. Hiperkeratotična.. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu.Callus. 68. a kod jačih sredstava vezikule.nasljedno. Liječenje: Ispiranje vodom.. kožne promjene. Angioedem. smole. 66.Dermatološka propedeutika . te antihistaminici u visokim dozama. Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement). nakon čega koža zadeblja. pad tlaka ubrzan i slab puls. Anafilaktički šok. U stalnom je porastu. -Decubitus. subakutni: eritem. vezikule i kruste. kroničan tijek. proteina ili kontaktnih alergena. lokalni kortikosteroidi. Terapija je kauzalna uz antihistaminike.1% otopine. Atopijski dermatitis. Akutni oblik ima eritem. 65. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu. edem. Akutna faza: eritem. kruste. Nakon više mjeseci ili godina. Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena. Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu. papule. Zbog čohanja recidivi. Antihistaminici. ekskohleacija. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). a zahvaća vjeđe. PUVA 2x tjedno). Osnovna obilježja: svrbež.preosjetljivost kasnog tipa (IV).id-reakcija. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza.97 -urtikarija vaskulitis63. Liječi se kao akutna urtika. -hereditarni angioedem. Mjehur koji se osuši. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože.. a po potrebi ntibiotici. zaštitne masti (npr. Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu). Profilaksa. Kontaktni alergijski dermatitis. Otkloniti mehanički pritisak. erozije. 70. Izbjegavati antigen. Izbjegavati sredstvo.nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive. Mehanička oštećenja kože. bule. hiperpigmentirana područja. obiteljska anamneza. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano.žulj. eritem. -Clavus. plastike. 67. Kemijska oštećenja kože. Zbog mikroba. Najbitnija je anamneza. kronični edem lica. farinks. zglobove.Corrosiones. usne.. papule. Klavus je bolan. U starije djece: lokaliziraniji. svrbež. Kortikosteroidi i.ishemička nekroza zbog pritiska.blijedosiva koža. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. larinks. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. Numularni egzematoidni dermatitis. Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste.. ragade.akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću.kurje oko.kiseline i lužine.. Adrenalin 0.. antimikrobni lijekovi .v. Belobaza). od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa. Kronični: suha koža. najčešće soli metala. znojenje lica.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline.) ..

Plavkasto-crvene bolne otekline. 74. Na distalnim krajevima ekstremiteta. Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo. stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. teleangiektazije. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. 2. tvrdo i neosjetljivo. (gornji dijelovi epidermisa. (eritem. Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari. fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom.. -Berloque dermatitis. . crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale. skleroze. te se korigira acidoza. Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari.ozebline.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima. nakon doze od 3. fotoalergijske dermatoze.UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus. nižim od sobne i vlažnim. -Radiodermatitis chronica.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. Javljaju se i mjehuri.8 Gy). dlake su spaljene. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3. jedna se svijetli druga ne). a mogu se javiti i tresavica. daje se plazma. aminokiselina. 73. stupnja (područje je lividnoplavo. -Cutis nautae et agricolae. Sliče opekotinama. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu. Nakon nekoliko dana se ljušti). hladno i bolno. Liječenje: antiflogistički oblozi.Combustio. Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije.. -Congelatio. suhoća usta. 2. Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju. 72. zidari). Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. (nakon doza od 8-10 Gy. eritem. Fotodermatoze.opekline. mučnina. nakon čega se stvara ožiljak. a svi sa >10% moraju u bolnicu.podjela i patogeneza.). Vrlo je velik gubitak tekućine. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca. Može nastati alopecija 3 tj. Područje je crvenoljubičasto uz erozije. ali ne i korijen) i 3. Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože. treba samo ugrijati).uslijed vazodilatacije.smrzotine.rigidna atrofija. Liječenje: nadoknada tekućine.eritem. fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. 2. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari. –fototestiranje. 75. (tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. -Perniones. Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. Fototoksične dermatoze. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). 1. tetraciklini. koje svrbe kad se ugriju. Toplinska oštećenja. Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi. nakon duljeg djelovanja niskih temp. Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris. hiperkeratoza. –pigmentacija. akridinske boje. zemljoradnici.najviše rendgen. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp.Dermatološka propedeutika .tanja koža. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo. 1. 1.. npr. edem. edem i bule. a i velika je opasnost od infekcije.98 71. glukoze. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem. temperatura.

slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. kortikosteroidi za smirenje upale. -Dermatitis e contactu (Photoallergica).zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina. Klorokin dobro djeluje. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno. žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). urtikarije. Metaboličke fotodermatoze. Tetraciklini. Fotodermatoze nepoznata uzroka. Klorokin dobro djeluje. Indiferentne kreme (belobaza). -Pellagra. prevencija sa PUVA. Pityriasis rosea. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida. Syndroma sweet. Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast.javlja se erythema exsudativum. a lumen sužen). 77.99 -Phytodermatitis.vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. Na šakama i trupu. 82. Zaštitne kreme ne pomažu.uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. 81. Čest recidiv. svjetlocrvene.zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. svrbež). Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila. Česti recidivi. Fotoalergijske dermatoze. 79. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično. Praćeno je i visokom temperaturom. hemoragije) na koži. -Porfirije. 78. tumori).lijekovi. fizikalni utjecaji.crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta. mošus. a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji. 76. Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica. Erythema exsudativum multiforme. Lokalno kortikosteroidne kreme 83. Sulfonamidi.Dermatološka propedeutika . -Prurigo aestivalis. -Hydroa vacciniforme. Ubrzana sedimentacija. vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense.fotosenzibilizacija na metabolite. Erythema elevatum et diutinum. a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura. Više doze kortikosteroida. Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom. Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C).polimorfna erupcija (papule. Otvaranje mjehura. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. PUVA . Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen. bule. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme. vezikule. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. sulfonamidi. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi. pečenje.urtika se javlja nakon izlaganja suncu. bakterije. U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. . sklone konfluiranju.Urticaria solaris.

lijekovi.akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza. -Parapsoriasis in placibus. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno. virusi (herpes.1-4%) usporava DNA sintezu. srednje kortikosteroida. 87.kronična. PUVA u kombinaciji s retinoidima. antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče.i.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem. koljenima. Ciklosporin. Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama.Na matici nokta vide se punktiformne udubine. 3-5 mg/kg u 4-6 tj. Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju. Katrani djeluju reducirajuće.oštro ograničeno. papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka. počinje kasnije.fototerapija i PUVA. ingvinalno i perianalno. . Parapsoriasis. 86.su derivati vitamina A.često zahvaćeni. antiflogističko i keratoplastički. češće su promjene noktiju i artritis. -acuta. kod generalizirane psorijaze. 85. vlasište -Psoriasis erythrodermica. submamarno. koristi se acitretin 50mg/dan. -Pityriasis lichenoides -chronica. Psoriasis vulgaris. Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p.3-5%-tnom salicilnom k. Javlja se u žena 16-60 . Tip I je gemetski jače povezan. Na laktovima. Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta. okoliš (češće zimi). HIV). Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi. antibiotici i srednji kortikosteroidi. Retinoidi (acitretin). UVB i PUVA.kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija). Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara). tetive.najčešći. -sustavna terapija.aksila.p.neke faze sliče psorijazi.upalni.imunosupresiv. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože.Dermatološka propedeutika .zahvaća ligamente. pustulosa. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). Lokalno. eritem prisutan. Osobitosti lokalizacija psorijaze. Lokalni kortikosteroidi.Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. počinje ranije. Pitiryasis rubra pilaris. stres. -Arthritis psoriatica. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki). koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje.100 84. -P. -kronična stacionarna. a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima . Ljuske se lako skidaju. fototerapija i PUVA. fascije i zglobove. bez ispadanja kose. a tip II je manje genetski izražen. nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled. u bijelo vazelinu ukloniti ljuske. Često zahvaća nokte. Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni.jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule. slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule).cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje. Blago ljuštenje ili ga nema. inflamacijska. -Nokti. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi. Antipsorijatici: Cignolin (0. a muškaraca 22-57 godina. Retinoidi. fototerapija i PUVA. -intertriginozna područja.vlasište. Visoke doze antibiotika. a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen).

psorijaza. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita). Lichen planus.Medikamentozni egzantemi. Pemphigus vegetans. Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana).Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis. preosjetljivost na lijekove). Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. Mjehur nastaje intraepidermalno. Terapija ne postoji. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. 90. te koža poprima poikilodermatski izgled. u 8 tj. U tipu 1. Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. Terapija usmjerena na temeljnu bolest. Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela.j.Papule se javljaju i na sluznici. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. Moguć i jak svrbež  infekcija. Moguć je prelazak u vulgarni. a krov nazubljeni. koja je bez liječenja letalna. Mjehuri zbog traume ili spontano.papulozni akrodermatitis male djece. visoke doze kortikosteroida. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe. U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. Pemphigus vulgaris. a javlja se na nepromjenjenoj koži. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica.. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj.101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju. Potrebno održavati higijenu.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr. penicilin 600 000 i. godini i zarastaju bez ožiljka. a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr. Nikolski I i II su pozitivni. nadoknaditi tekućinu i elektrolite. a izliječenje nije moguće. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa.. infiltrirana i ljušti se.(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza.kao vulgaris. . Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života. Eritrodermije. 89. tipu promjenama prethode pustule. Liječenje nije nužno. .intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože. Može biti potaknuta lijekovima. Liječenje je simptomatsko. Povćean gubitak proteina i tekućine. razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima. UVB i PUVA 88. Zahvaćena i sluznica. -Lichen striatus. poremećaj hemidezmosoma. Dno mjehura čini bazalni sloj. 92. 91. a u 2. PUVA 1x tj. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije. UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima. Recesivna i često završi smrću.koža u cijelosti eritematozna. Mjehuri se javljau u 1. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva.Dermatološka propedeutika . 93. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura).autosomno dominantno nasljeđivanje. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Najčešće umiru od sepse.Lichenoidni egzantemi. . Problem u sidrenim vlakancima.lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice. recidivi česti. KAD). Zahvaćena i sluznica.) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan). a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica. Terapija kao gore. Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex. -Syndroma Gianotti-Crosti.

Dermatološka propedeutika . Laboratoriski se nađu povišeni IgG. Sclerodermia circumscripta. 98.recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. Visok rast uz duge ekstremitete. uz povećanu temperaturu. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove. -Marfanov sindrom.. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci. nepoznata uzroka. Poremećaji kolagena. Može se provocirati sunčevim svjetlom. -subkornealna pustuloza. Terapija kao i vulgarni. -pustuloza dlanova i tabana.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija. 100. U ranijoj fazi prednisolon . Histološki se vidi subepidermalni mjehuri.generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom. Liječenje je simptomatsko. Pustulozne dermatoze. Dobro djeluju retinoidi s PUVA. hipermobilnost zglobova.multisistemska. Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija. Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj. bubrezi.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože. Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog. 96. pluća. -Cutis laxa. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan). Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija). malignim bolestima ili lijekovima. Liječenje simptoatsko.poremećaj elastičnog tkiva. Etiologija je nepoznata.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice. a moguća je i spontana regresija. kronična bolest koja se očituje upalnim. po 5mg manje na tj. Nema ožiljaka. ljuskavih naslaga. bjelkasta i nemože se napeti u nabore.102 94. Linearna IgA dermatoza. Veliki i napeti mjehuri. sklonost kožnim krvarenjima.ograničena otvrdnuća kože. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta. Uspješna terapija još ne postoji. Zahvaćena koža je izrazito tvrda. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza. te pojava atrofičnih ožiljaka. Sclerodermia systemica. oči i kardiovaskularni sustav. Srednje visoke doze kortikosteroida. Pempfigus foliaceus. Pemphigoid bullosus. a koža je viseća i mlohava. vlažnih.istodobno kostur. lokomotorni sustav. Moguć je prijelaz u eritrodermiju.. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97. Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. 95. U većini slučajeva terapija nije potrebna. Treba sanirati izvorni infekt. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. Dermatitis herpetiformis.autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani.. 99. napeta. zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana. kao da je prevelika. 101. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih.).

. Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima. eritematozna. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena. UV. a kad se stabilizira 10-20 mg). Autoimuna bolest na koju djeluju stres. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona). Liječenje je simptomatsko. usporeno .. Pyoderma gangrenosum. Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. U vlasištu difuzna alopecija.oštro ograničena. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa. Antitjela se rijeđe nađu.. neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan). stres.Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. mijalgije. reumatoidni faktor. 106. snižene komponente komplementa. Od vanjskih faktora virusi. specifična su ANA. lijekovi. Dermatomyositis/polimyositis. Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu. Terapija je sistemska. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima. Trijas: eritem. prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). hormoni. Lupus erythematosus subacutus. Visoke doze kortikosteroidima. Koriste se kortikosteroidi (0. 103. povišena temp. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa. interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan). hiperkeratotična. U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan. slabost mišića i eritem. Opća slabost. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija. Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. Etiologija nepoznata. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova. 108. na gornjem dijelu tijela. a prelaze u žarište. Lupus erythematosus chronicu discoides. Žene 8x češće..Dermatološka propedeutika . CRP.multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. Bitno je prifržavanje "total sun block". artralgije. sa ili bez oštećenja kože. 104. 107. Povišena temperatura.tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. kod artritisa NSARD i salicilati. ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje.nekrotizirajuće. Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici.pojava eritematoznih. 105. a veliku pomoć pruža PUVA-bath . Etiologija nepoznata.. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan. Ihtioze. infekcije. 102. ANA. dan).103 (5-20 mg svaki 2. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima. Nepoznate etiologije. a poslije op 1x do doze od 15 g).5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima. nasljedno. UV zračenje. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija. Scleroedema adultorum.. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože. Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici.. Sistemski lupus erythematosus. Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije.

stvaraju promjene na noktima. Terapija ista. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis). Koža je suha. Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti. Bolest je generalizirana. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini. retinoidi.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). 112. Etiologija nepoznata. ali uz skromnije rezultate. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana.t. Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. ožiljkasta alopecija.) upale se zovu panikulitisi. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži.folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom. Koža je hrapava poput ribeža. rekurentna je i nije supurativna. Terapija je simptomatska. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski. a vidi se već pri rođenju. 109. Dyskeratosis follicularis. Mentalno su normalni. Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih. te se prekrije debelim rožnatim slojem. bolnih.kronični panikulitis bez općih simptoma.zbog konsangviniteta roditelja. svrbež. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa. Može se primjeniti dermoabrazija.pojava simetričnih. Lokalno kertolitici. sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama.) i preparati na bazi uree. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). -Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi. -Lipogranulomatosis subcutanea. . Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska. .Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei. Folikularne eritrodermije. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule. promjene noktiju.vide se krustozno-keratolitičke papule. ahilovim petama.Keratosis follicularis. -vulgaris recesiva. Poremećaj u sintezi keratohijalina. Kože inad čcorova je eritematozna i otečena. Terapija ista.m. Lokalni keratolitici. Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje). a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj.. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje). koljenima.104 -vulgaris. subkutanih čvorova..simtomi prisutni vec pri porodu. promjene na sluznici. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom.Dermatološka propedeutika .poremećaji orožnjavanja. laktovima. Traje cijeli život. U teškim slučajevima imunosupresivi. Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. 111. oštra crteža. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama. mogu konfluirati. -lamellosa.poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka.ne prelazi na dorzalnu stranu. -Mljetska bolest.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života. Terapija kao vulgaris.lamelozno ljuštenje. 110. Retinoidi se mogu i sistemski davati. Kao i prije je liječenje. -congenita. oligofrenija.

Prurigo. a zatim tekuću puder. fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost). Koža je oblika narančine kore. nakon rođenja. Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski).pojava otvrdnuća duboko u p. 117.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima.m. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju.Periarteritis nodosa. Zbog čohanja može doći do piodermizacije. pomična i plavkasto-crvena. -Cellulitis. Elastični zavoji. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva.Dermatološka propedeutika . Pruritus. -kronična venska insuficijencija. -tromboza površnih vena. Lokalni steroidi. Terapija je simptomatska: mirovanje. primjeniti elastične zavoje. Vaskulitisi. 116. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene.105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum. Kod poremećaja koagulacije. Hemoragijske bolesti kože. -flebotromboza. smršaviti. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti. Dolazi do upale arterijaokluzija. operacija i skleroterapija. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini. Liječi se osnovna bolest. Na pojavu utječu bakt. javlja se u preko 50% bolesti. Terapija je simptomatska. a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom. 113. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa. Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. povećana sekvestracija u slezeni. 114. -Vasculitis allergica leukocytoclastica. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS. bolni na dodir i skloni ulceriranju. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina. preosjetljivost na cijepiva i lijekove. žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno.(varices cruris). dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). Dijeta. vježbati. dilatirane i vijugave površinske vene. Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. koja se javljaju 2-3 tj.svrbež. a kod težih i PUVA. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula. Vide se subkutani crveni noduli. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva. oštećenja endotela ili staza. a u najtežim plazmafereza.nastanak tromba u dubokim venama. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). 115.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum.simptomi mogu biti od otoka gležnja. antihistaminici i lokalno tekući puder . iznad kojih je koža blago uzdignuta.t. Otkriva se flebografijom. Koža iznad je crvenosmeđa i bolna. Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni.može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje. i virusne infekcije.nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli.

Miliaria.Sistemski antihistaminici i sedativi.106 -prurigo chronica. proširene vene. Dermatitis artefacta. lokalni eritem. 125. Dermatitis seborrhoica infantum.hiperplazija ž. nakon transplantacije. ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule. ubod insekta. Vide se lihenoidne papule.to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije. 119. te zaštita kremama. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće. hemići). 121.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. ljuskave. Prolazne dermatoze novorođenčadi. Može se naći . Pojačana dlakavost. Lokalno antipruritici. trimestru. a nevusi se ekscidiraju)). Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći. alopecija i proljev. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije. Koža je izrazito crvena. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. -Prurigo gestationis. Pokrenuti je može alergija.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. -patološke. vlazi i trenju. te poremećaji pigmentacije. Dermatitis glutealis infantum. psorijaziformne lezije). bule i eritrodermija. Akutni se javlja 2-3 tj. nema terapije).pruritus gravidarum. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja. 122. -Impetigo herpetiformis. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. Može se i javiti svrbež. Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. Rijetko iznad grudiju. crijeva i jetra.pred porod nakon kojeg nestaje. Promjene kože kod GvHD. Doživotna nadomjesna terapija cinkom. 123. 124. a lokaln kortikosteroidne kreme .mnogo eritematoznih. a nestaju u prvim tjednima.edematoznih papula koje intenzivno svrbe.pretežito se oštećuju koža. a kasnije ljuskava i suha. Promjene kože u trudnoći-fiziološke. infekcije i malignomi.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva. Promjene krvnih žila (teleangiektazije.Pojava pruriga u 2.vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave. 120. ako je malo dublje vidi se i eritem. 118. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići. lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati.kronična recidivirajuća bolest s prurigom.a može i cijela koža. Treba samo regulirati okolnu temp. Liječi se pravilnom higijenom. a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima. OVO SPADA I U PITANJE PRIJE.Acrodermatitis enteropathica.Dermatološka propedeutika . Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno. a liječi se primjenom maslinova ulja. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije. a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena.

Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi. pruritična. Hiperpigmentacije. Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os. Tamno crvena sluznica. Terapija kao i gore. Terapija prema uzroku.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu. Nakon poroda nestaje. Treba držati pojačanu higijenu. ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju. -Melanodermitis toxica. svrbež. 128.. oticanje uz pojačan iscjedak. 126.nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale. . gangrena.. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm. a sklonost se nasljeđuje. Crvenilo.ograničen. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože. Izbjegavanje sunca i zaštita. može i fisure. edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje..Vulvovaginitis diabetica. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo. peckanje. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij). -parafimoza. seropurulentna sekrecija.lentigo je tamna okrugla makula do 0.. Terapija se prilagođava općem statusu. bol uz moguću gangrenu. Crvenilo. -Lentigines.kod dijabetičarki s Candidom albicans.Vulvovaginitis infantum. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis.Distopija žlijezda lojnica.kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad. 129. Prolazi brzo.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom. Glans je lividne boje. Vide se žučkasti čvorići. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom. sklon progresiji. Može doći do gangrene glansa. ut svrbež i oticanje. a doza se postepeno smanjuje. Nakon grubljeg seksa. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu. Pokušati prevući.Ephelides-sunčane pjege. -Lymphangitis sulci coronarii. daje se pronison do 60 mg/dan. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija. -Fimoza. analgetici. Spazmolitici+Pokušati vratiti. a ako rastu treba ih odstraniti . oticanje. . -Gangrena fulminans. Antibiotici širokog spektra.ljeti se vračaju i potamne. Mogu se javiti bilo gdje.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca. Depigmentacije.Dermatološka propedeutika . zadebljan i izrazito bolan. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. Bitna je zaštita.razni uzročnici. Izbjegavati uzročni faktor i sunce.crvenilo. 127. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se. Etiopatogeneza nepoznata.107 hipokalcemija. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici.najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma. Pomažu tople kupke. Vidi se brzo progresivna. Chloasma.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca. -Fluor vaginalis.pojačani iscjedak. Rub preucija je edematozan i inflamiran. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi.

daju se vutamini B. Najčešće u pubertetu. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički. plastična operacija..u starijoj dobi. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren. Ljuske se skidaju maslinovim uljem. Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica. 130. Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži. Dermatitis perioralis. Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- .. Teško se uklanja. Dermoabrazija.. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena. Glava. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama. Ostaju brazgotine. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. kreme. 131.5-0. Pomažu i hladni propusni oblozi.. sternalno i interskapularno područje. 134. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone.Liče na koru hrasta. -Carotinosis.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža.nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu.geni.75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi. pa reagira na mnogo podražaja. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin. Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona. pa pustule.. Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna).kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. Zatim se razvijaju čvorići . Daju se i retinoidi (isotretionin 0. Često treba previjati. -Tetoaža. upalu i djeluju protubakterijski. 135. pa infiltrati. Rosacea..5-3%-tna).folikularno smještene papule. Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). sumpor (2-10%-tni). papule. antimikotici (ketokonazol).Dermatološka propedeutika .hiperpigmentacija i papilomatoza kože. Terapija: Kod blažih samo lokalna. možda Pityrosporum ovale. 132.108 -Acanthosis nigricans. Treba izbjegavati sva iritativna sredstva. Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida. Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan). bijeli zatvoren). Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. Dermatitis seborrhoica. Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. Diskromije.. Acne vulgaris. U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija. Šamponi. a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom.. samo otvoreni i zatvoreni komedoni). Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. hormoni bakterije. Sapune treba izbjegavati. Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona.. Ukloni li se ingestija karotena nestaje. masti i jake začine. keratinizaciju. glava se pere u kamilici.egzogenim unošenjem netopivih supstanci. laser. A rinofima se riješava laserom. 133. Terapija je simptomatska. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate. Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu. pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu.

Štetne tvari se uklanjaju. lokalno kortikosteroidi) -ekrine. kod debelih.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. te fizikalnih (opekotine).. hormoni.upala vanjskog ruba s ljuštenjem.kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta. paste). u vrućoj klimi. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci. chromhidrosis (znoj u boji. Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. 140. -Effluvium capillorum. U težim oblicima može PUVA. Ako je poznaz liječi se uzrok. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele. -Cheilitis exfoliativa.. može biti krv.žarišno ispadanje dlaka.. jače radu. Vlasi lagano izvuku. Higijena -macroglossia. Kosa se može i presaditi. Normalno u trudnoći. stres.. obično imunološki posredovana. dlanova i tabana.smanjeno znojenje. onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). Terapija nezadovoljavajuća. Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. Zaštita.Cheilitis e contactu. U brazdama se skuplja hranaupala. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege). biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia).povećanje jezika .pojačano znojenje. alkoholne i nikotinkse intoksikacije. -Cheilitis actinica. Terapija je simptomatska. obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule. Bolesti usnica. Obično u starosti.više od 90% alopecija. kod nekih bolesti.anhidrosis. ljudi koji rade s vodom). jezika i sluznice usne šupljine-usnice.upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. U težim oblicima može PUVA.bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa. obično imunološki posredovana. -Alopecia areata. onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj). 139. 138. Neožiljne alopecije. Može dio vlasišta.žarišno ispadanje dlaka.lingua plicata. Zbog stalnog vlaženja. cijelo vlasište ili cijelo tijelo.. 136.Alopecia adrogenetica.Dermatološka propedeutika . Ožiljne alopecije. Prozraćna odjeća i obuća.Alopecia areata. -hypohidrosis. Koža je suha i ljušti se. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. scleronychia (jednoliko zadebljan).a primjećuje se i u pemfigusa. DLE. 137. tumori u vlasištu).. hrana.onihoze. kemijskih ili mehanički čimbenika. a koriste se kortikosteroidne kreme.. metabolizam). Teško se podnosi visoke temperature.difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi. sclerodermia. Bolesti noktiju. potrbna higijena). Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake. -Hyperhidrosis. Treba liječiti osnovni uzrok. izbrazdan jezik. -jezik.109 -apokrina. a kasnije i ljuštenje. psorijaze.. sklerodermije.potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica. anonychia (odsutstvo). Najčešće u području aksila. Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan.

Higijena+antibiotici (tetraciklini.kod hipotireoze. pa se pritiskom mucin može istisnuti. 143.nakupljanje fenilalanina. a pomaže i PUVA. Niemann-Pick. te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb. a uzrokovan je mikroorganizmom. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta. Dijeta.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški. Supstitucijska hormonska terapija. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina. U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. Poremećaji metabolizma lipida. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan). Poremećaji metabolizma aminokiselina. -Mb. . Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis. Urin je tamno obojen.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. Dijeta.u ljudi s hipertireozom. oštečenja srca. Odlaganje urata u zglobove i kožu.giht. -Mucinosis follicularis. Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je.Dermatološka propedeutika .hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti. Gaucher. a kasnije ispadaju. -peridontitis. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju. metronidazol) -epulis. ali na pritisak ne nastaje udubina. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom. 142.Arthritis urica. -Alkaptonuria. -Pretibialni miksedem. u kojma su depoziti mucina. osteoartritis. Djeluje edem.Phenylketonuria. -Lichen myxiedematosus. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem. -aphtae. Koža i kosa su hipopigmentirane. Najčešće kod hiperlipoproteinemije. Higijena i uklanjanje lokalne iritacije.poremećaj metabolizma AK tirozina. -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica. 144. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). Treba liječiti osnovnu bolest. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. Poremećaji metabolizma purina. U početku samo gingivitis. 141. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje. urički tofi.sfingomijelin. a koža je kao narančina koža. a koža je suha.110 -Lingua villosa nigra. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme. Moguće kirurški odstraniti.Xanthomatosis.

Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator.hiperprodukcije gamaglobulina. -B1 (tiamin). hiperpigmentacija dlanova i tabana. pa ju otkrivaju internisti. Mogu je provocirati lijekovi.dermatitis. 147.monoklonalna IgM.angularni stomatitis.). a rane teže cijele. Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). 149. Na koži se vide papule. Gamapatije. atrofija jezika. Vidi se i difuzna toksiča alopecija. te ograničena kretanja.erozije kože. amogu biti mono. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. kosa i nokti pucaju. -B6 (piridoksin). Hepatička porfirija. uz edem lica. gladak i povećan. ruku i zglobova -B2 (riboflavin). Terapija je citostatska i simptomatska. bule. perifolikularne petehije. Hijalinoza kože. ispadanje zubi . kruste i ožiljci. urtikarija.Porfitija kutanea tarda. te stomatitis. Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati. prekriveni ljuskama. -Akutna intermitentna porfirija.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja). Porfirije.folikularna keratoza ekstremiteta. koriste se zaštitne kreme i antimalarici.nema fotopreosjetljivosti. -B11 (folna kiselina). Lijekovi. -Porfirija varijegata. pa lako nastaju vezikule.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp. gangrene.taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena. Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. alkohol. pustule i vezikule i bule. Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali. -B3 (nijacin).jaka preosjetljivost na dorzumu kože. hepatitis virusi.kod kroničnog alkoholizma.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. -Purpura hyperglobulinaemica. usporeno cijeljenje rana. 148.Dermatološka propedeutika . Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. -C (askorbinska kiselina).javlja se seborejički dermatitis. Dermoabrazijom i laserom. a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. Kod hipervit. a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi.pelagra.obično zbog premalo intrisic factora. prehrana.kosa sijedi. ispod 37°C. dijareja i demencija. Jezik je bez papila. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza.111 145. Javlja se i hiperkeratoza dlanova. 146. Vidi se glositis. Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje. -B5 (pantotenska kis. hormoni. ulceraicje.poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama. Terapija nema učinka. -Cryoglobulinaemia. Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). često krvarenje gingive. kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati.i poliklonalne. -Macroglobulinaemia. Terapija nema koristi. A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). akne i atrofija žlijezda. te hiperpigmentacija dlanova i tabana. -B12 (cijanokobalamin).

ABCDE: A(asimetrija). Vidi se smanjena dlakavost. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima.zbog genetskih. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os. nevocitni i organoidni. Noduli haemorrhoidales. Dermatitis perianalis. a aterom je drugdje smješten.seborojički dermatitis.D.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake. pilarna cista. boja). svrbež i bol. bolnost zbog upale. a ekscizija nakon smirenja.. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti. bijele ciste veličine 1-2 mm.. a jezik je crven i bolan. poremećaji osteomuskularnog sustava. Mogu krvariti. Ciste.to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku. C(color. liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica). Mogu ne prolabirati.krvarenja. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake. Benigno pa liječenje nije potrebno. ograničenost). cystis sebacea). a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem. Nalaze se multiplo u vlasištu. Dermatološka onkologija 153. Ispunjena roževinom. 151.Dermatološka propedeutika .varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta.. suhoća i crvenilo sluznica. Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće. a kod upaljenih drenaža i antibiotici. Higijena. a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni. Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena. infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju.povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita. Mogu biti melanocitni. -K. Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja.upala perianalne regije. Primarne na licu i kapcima. -milium. Etiologija primarnih nepoznata.multiple površinske. 150.rahitis i osteomalacija. erozija. D. epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. Bilo gdje na trupu i udovima. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat. tanji glas. Od eritem. Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca. 152. Na licu. Koristi se i foto i elektrokoagulacija. Liječenje kao i kod epidermalne ciste. Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama.Epidermalni melanocitni nevusi. lipom je dublje smješten i mekši. krvarenja. Liječenje: liječi se uzrok.muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin). povećanje zbog tumora. -cystis epidermalis. D (dijametar) i znakovi upale. prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije. 1.epidermalna cista. ginekomastija. Kao posljedica uzročnika. Prave i pseudociste. Madeži (pigmentni nevusi). bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja.macula "cafe au lait". Nastaje iz st. Terapija: higijensko dijetni pristup. Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase. 154. -cystis trichilemmalis(atheroma. vratu. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih.112 -D (kalciferol). B(border. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan.šupljine ispunjene sadržajem. -E (tokoferol). bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije. .

metabolički djeluju. u području 1. . godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). -Acrokeratosis paraneoplastica.Dermatološka propedeutika . Vide se gnjezda nevusa. naevus coeruleus.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno. -melanosis naeviformis.kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze. D. a mogu biti prisutne od rođenja.Melanoma juvenile. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima.žučkast do crnosmeđ. glatke površine katkada prekrivene dlakama. Hormonski. sivkastoplavo. -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris.Melanosis neurocutanea.D. na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji. samo u japanaca. 4. Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom. Uklanja se iz estetskih razloga. Povećan broj melanocita i količina pigmenta. Ako ih je puno lentigioza. maligni melanom. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis. . tvrd.naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež.Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana. asimetrični. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje.čvor veličine lješnjaka.Novocelularni nevusi.tamnosmeđe pigmentacije.nakon puberteta ili u zreloj dobi. Kirurško uklanjanje. Posebni oblici nevocelularnih nevusa.crnkastoplav. 155. Promjene su simetrične i jako svrbe. Naevus naevocellularis pigmentosus. acanthosis nigricans benigna. neoštro ograničeni. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa. blago elevirani. bizarnog oblika. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći). To je najčešći madež. -Naevus pigmentosus giganteus . u području prsišta i deltoideusa. bilo gdje na koži.D. Vide se gnjezda nevusnih st.naevus dysplasticus. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama). -lentigo senilis. grane trigeminusa. pemphigus vegetans. 2. Tijekom života rastu. Obični plavi do 15mm na hrptu šake.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona.113 -naevus spilus. ružičastocrven.Obligatno paraneoplastičke dermatoze. -macula mongolica.nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu. D. a nehereditarni mogu biti i solitarni.benigno. -lentigo simplex i lentiginosis. 3. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa. i 2. na EDD granici. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno. Benigno. u razini ili iznad razine kože. Celularni plavi je veći. epidermalni i kombinirani. autoimuno. uz moguću malignu alteraciju. pigmentirani bazeliom.Dermalni melanocitni nevusi. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama. koji rijetko maligno alterira. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama. Bilo gdje. može imati plak i može maligno alterirati. oštro ograničen. Može maligno alterirati. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički. U mongola i latinoamerikanaca.veći. 1.

Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija.Ikterus. Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine. Cornu cutaneum. Leukoplakia. Krioterapija. mjehura. 160. Počinje kao papula. Cornu cutaneum. Cheilitis praecancerosa. prostate. grlića maternice. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). lagano eleviranim. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija. začini.na dlanovima i tabanima.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. Keratoacanthoma.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu. smeđkaste boje. teleangiektazije (karcinom pluća). leukoplakia i Keratoacanthoma. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora). malignomi). Palmarni eritem (tumori jetre). 163. Xeroderma pigmentosum. Kod karcinoma mok.uz glukagonom. pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom).patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom. Pemphigoid bullosus (kronične leukemije. limfomi i karcinom prostate). Bitna prevencija 159. respiratornog i GI sustava. -katranske keratoze. pemphigus vulgaris.Fakultativno paraneoplastične dermatoze. vezikul pustule.D.. 161. Eritrodermija (leukemije. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. Nema regresije. ekscizija. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). rendgenske). Kirurška ekscizija što prije.Dermatološka propedeutika . Ekscizija ili termokoagulacija. Kertoze (keratosis actinica. Prognoza je dobra -arsenske keratoze. Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. Česta sekundarna infekcija Candidom. Prekanceroze. Cheilitis precancerosa. 162. 157.kao aktinička keratoza. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški. Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima. Uz adenokarcinome dojke. Keratoze-Keratosis actinica.. limfomi. serpingiozniom morfima. Klasifikacija najčešćih tumora kože- . kemijske keratoze (arsenske i katranske). na fotoeksponiranom djelu kože. Na fotoeksponiranim djelovima kože. spinocelularni karcinom.114 -Erythema gyratum repens. leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. respiratornog i GI sustava.. 156.najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. Male sivo-žute keratotične papule. a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari.bradavičasta orožnjenja. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom.na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti. kiseline) kroniča upalna reakcija. eletrokoagulacija. Raste do 2 cm. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. 2. podražaja (pušenje. 158.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide. plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma). -rendgenske keratoze.rijetka eritematozna promjena s giriranim. bule. D. te u početnom stadiju krioterapija. Na licu i šakama -glukagonoma sindrom.pojava lanugo dlaka.upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Ukloniti iritanse.

Trichoepitelioma. obična na prstima uz tetivu. Haemangioma cavernosum. keloid. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe. boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule).papulozna tvorba boje kože do 3 mm. boje kože.115 1. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st. krioterapija.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. -Syringoma.Limforetikularni. a kod multiplih dermoabrazija i laser. pilomatricoma. -fibrosis nodularis nasi. živčanog i hrskavičnog tkiva- . Benigni tumori veziva. Crvenkaste ili žute tvrde papule. dobro ograničena . limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5. Benigni tumori epidermisa. tvrdi. Kortikosteroidi lokalno. 166. Pojedinačne moguće kirurški odstraniti. Maligna pretvorba nije opažena. U crnaca. 165. pojedinačno na vrhu nosa. Syringoma) i maligni epidermalni t. -Histiocytoma. Kirurški. trupu.etiopatogeneza nepoznata. Multipli crveni. 10-15 mm. Cylindroma. Češća je u starijoj dobi. na vlasištu. Kirurško liječenje. 167. Na ramenima.nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. -akantom svijetlih stanica. basocellulare i C. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. u smjeru ekrinih znojnica. vratu. ne svrbe.to je hamartom. Venous lake. Kirurška ekscizija. Kirurška ekscizija. spinocellulare) 2. Solitarna . ponekad svrbi). a diseminirane ne. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C.pilomatricoma. obično na licu. smeđkaste boje. Diferencijacija u smjeru folikula dlake.Tumori mezodermalnog podrijetla.keratosis seborrhoica. . Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. Clear cell acanthoma). bezbolni. Tumori melanocita. Haemangioma senile.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st.benigni reaktivni tumor. fibroma i Histiocytoma. -Cylindroma. u oredjelu donjih udova starijih ljudi. -Stuccokeratosis. Kirurška ekscizija.benigni epidermalni t. -fibroma. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare.diferencijacija st.meki (sitni. dobro ograničeno. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma. Na licu. Kirurški. stuccokeratosis.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3. sporo rastuća tumorozna tvorba. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. pojedinačni. Benigni tumori adneksa.Tumori podrijetlom iz pidermisa. (keratosis seborrhoica. Svugdje osima na dlanovima i stopalima. -Synovioma.oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede.nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica. sporo rastući čvorići.difeencijacija u smjeru matriksa dlake. zračenje. Metastatski karcinomi kože 164. Obično pojedinačni 1-3 cm. Naevus flammeus.keloid. pojedinačno. blijede boje. Benigni tumori mišićnog.od sinovije. Pojedine tumore moguće ekscidirati.tumori vezivnog tkiva (benigni. vlasištu. glavi i vratu.Dermatološka propedeutika .masnog. Površina postaje papilomatozna i fisurirana. rijetko maligno alteriraju.

Mastektomija. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama.lokalno agresivni tumor ije st.D početni spinocelularni karcinom. više ili manje uzdignut. -Venous lake. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen. D. ciste. u predjelu gornjeg dijela uške.prisutan pri rođenju.116 -Leiomyoma.tumor hrskavičnog tkiva. Liječenje: krioterapija. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom.D. sboroična keratoza. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci.Haemangioma cavernosum. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. Kreće iz prekanceroza.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. u starijoj dobi.arsen)+virusi (HPV). Carcinoma spinocellulare. ne regredira. folikula dlake i lojnih žlijezda. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija.D. Krioterapija. fibrom. -Erythroplasia Queyrat. 171. seborojičke keratoze.Haemangioma senile. -Naevus flammeus. god. D.carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi. a regredira do 7 godine.Dermatološka propedeutika . bolni na pritisak. psorijaza. a često se zamjeni za melanom. Kortikoidi. . Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. mekani. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. bolan na pritisak. -Morbus Paget. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis. in situ.Haemangioma capillare. kirurška ekscizija. nasljedna sistemska bolest.široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama.intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40. -Neurofibroma. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju.najčešći .Morbus Bowen. . Kozmetska terapija laserom. elektrokoagulacijom ili laserom.umnožavanje potkožnog masnog tkiva. Carcinoma basocellulare.benigni tumor živčanog tkiva. Benigni vaskularni tumori kože. . Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje. Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. finogranulirane površine.neuroektodermalna. laser. psorijaza.D. . 168. U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom. Pojava brojnih neurofibroma. 169. -Lipoma. Ne metastazira. života. UV+genetika. 95% na glavi. oštro ograničen.iza 40. Histološki se uočavaju Pagetove st.D. krioterapija. sitni. bazeliom. 5-fluorouracil u masti i zračenje. Kirurška ekscizija.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca. a nastaje u prva 3 tj. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa. proliferacija endotelnih st. D. Destruirajući rast i mogučnost metastaza. kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza. Crvena žarišta promjera nekoliko mm. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste. veruke. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. . prekriven ljuskama ili krustama.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. -Morbus Recklinghausen. melanom. sa mogučnošću ljusaka i krusta. lupus erythematodes. Regresija rijetka. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života.tumori glatkog mišića. potiču iz temeljnog sloja epidermisa. 170. Kirurška i radioterapija. ekscizija. Kirurgija uz zračenje. Kirurška ekscizija. te citostatici lokalno. sklerozacija. godine. D. Kirurški. D. Intraepidermalni karcinomi.

Bitan je broj mitoza. Čvorovi smđocrvene boje. gljivične infekcije. zračenje . Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo).T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove. noktiju i sluznica.na ekstremitetima. Metastaze rijetke.brzorastuća tvorba.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. tetoaža. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak.D. displastični nevus. stopala.. -Melanoma malignum acrolentiginosum.. -Histiocytoma fibrosum malignum. Može iz nepromjenjene kože (50%).. zračenje krioterapija. intralezionalno citostatici.multifokalni tumor vretenastih stanica. a tijekom vertikalnog neravna. Tamne je boje. B-stanični pseudolimfomi. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna. Elektrokoagulacija. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi. nevusa(30%).malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. plakovi. D.Dermatofibrosarcoma protuberans. Bez metastaza 5god 75%. Lokalna uporaba kortikosteroida. eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju. papulovezikule i papulopustule. Ekscizija. na licu.Dermatološka propedeutika . Može ekscizija. lako krvari. plakovi i čvorovi. uz limfadenopatiju. udaljene metastaze 0%.117 -Angiokeratoma. krioterapija.. -Površinsko šireći melanom. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes. u žena na licu i nogama.najčešći tip. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita.kao posjedica uboda insekata. 174. ishodišta najčešće u mišiću. neoštro ograničena. čvoričasta. Crvenkaste.u predjelu dlanova. a u muškaraca na gornjem dijelu trupa.brz razvitak bez radijalnog rasta. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike. melaonocitni nevusi. eritemtozne promjene na koži. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila. Visoka temp. Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza. Ekscizija uz česte metastaze. Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse. porijekla fibroblasta. -Nodularni melanom. 172. cijepljenje. elektrokoagulacija. kirurška ekscizija. 2.. mesnate multilobularne mase. Liječenje nije nužno. krioterapijai laser. limfni čvorovi 25%. do nekoliko cm. Maligni melanom. -Sarcoma Kaposi. Multiple pruritične. Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne.dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika. Klasični spori iz J i I Evrope.D. -Lentigo maligna melanoma. 173. D. tamne boje.maligni tumor melanocita. rijetko je amelanotični. Vide se eritematozne papule.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma.na antikonvulzivne lijekove. jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun. lihenoidne papule. najzločudniji tumor kože i sluznice.povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla. Kirurška ekscizija. brzi iz srednje Afrike. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om. Kirurška ekscizija. laser. Pseudolimfomi kože1. -Granuloma pyogenicum. sklonost ranom metastaziranju.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st.

zračenje. Promjena na koži kod leukemija. rendgenska i polikemoterapija.infiltracija histiocita.klonska proliferacija B-limfocita. virustatika.crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini. -Histiocitoza Langerhansovih stanica. Vide se crveni plakovi i čvorovi. Liječi reumatolog. krvarenje u kožu.čvorići (u kojima je upala .svrbež kože. antipruriginoznih sredstava. -Sindrom Sezary. ulceracije. Papule i papulopustule. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice.mali broj papula vidljiv pri rođenju.akutna monocitna leukemija 180. jak svrbež.Dermatološka propedeutika . u Aziji. Vide histiociti s lipdima. Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima. 178. Počinje na manjim područjima. radioterapija.odnosno fibroza)i poliartropatija. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima. . vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija. palkovi i čvorovi. atipična crvenkasta žarišta.reaktivna. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima. mekani. -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. urtikarije. ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma. . Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza.grupirane žučkasto-smeđe papule. proliferativna akumulacija histiocita.Mycosis fungoides. 176. Lymphoma Hodgkin. eritem i drugim sistemskim poremećajima. lokalnih i sustavnih anitbiotika. -Tip II. Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. -Xantelasma palpebrarum. -Tip III. nisko maligan. Intralezionalno steroidi. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. Može preći u pravu histiocitozu. Premikotički stadij (dugo traje.visoka malignost uzrokovana HTLV-1. Liječenje: antihistaminici.mijeloične leukemije. Kožni B-stanični limfomi.spororastući. Dokazuje se imunohistokemijski.blijedilo kože zbog anemije. a ponekad PUVA. kortikosteroidi.lokalna terapija citostaticima (mekloretamin). Počinje povečanjem limfnih čvorova. 179. Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija.. skloni ulceriranju).oštro ocrtana. Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu..118 175. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. Kirurški ili laserom. Vide se papule. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju.infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. Uputiti hematologu.Reticulohistiocytosis disseminata. Svrbež. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza. T-stanični limfom kože. -limfatične leukemije. ne djeluje na klasičnu terapiju). PUVA. 177. Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu. Kod hiperlipoproteinemije. a sistemski kemoterapija. Histiocitarne bolesti kože. -Xantoma papulosum.

pallidum). Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom. Labaratorijska dijagnostika sifilisa. papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T. pallidum u tamnom polju. podkožni proces koji fistulira ulkus). U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. paraliza. Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis. -javljaju se poremećaji pigmentacije. Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa. sjajne površine (lihenoidne papule). Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. -Mastocytoma disseminatum.Treponema pallidum. anemija. serološke pretrage... Sifilis. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. bolne na pritisak.dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju. Inicijalni stadij sifilisa(primarni).nakon 3-5 godina. makulopapulozne. condylomata lata.Mastocytoma.119 -kutane mastocitoze. Dolazi do destrukcije tkiva. Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica.lokalna nakupina mastocita u dermisu. limfadenopatija. Dijagnoza: klinička slika. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu. a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . 182. Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa. Makulozni sifilid je monomorfan. jednom tjedno.zbog loših higijenskih uvjeta. Nedostaje primarna lezija. koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). Pacijent ne smije uzimati terapiju. Preko predmeta.. splenomegalija. dijagnostika.j. nalaz T. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova. Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju). a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju.nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum.atipični mastociti.iz ulcus durum. Opsežni eritemi. Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne. .spolno. Inkubacija je oko 3 tjedna.Dermatološka propedeutika . Primarni (primarni afekt). 186. Inkubacija oko 3 tjedna.4 milijuna i. U primarnom stadiju 4 tjedna. generalizacije sifilisa. 185. ružičast. simetričan egzantem. Jedna ili nekoliko papula. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj. dodirom. 184. liječenje. nakon infekcije.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. 183. U. pallidum  condylomata lata.stadiji. Papulozni sifilid: crvene papule. te pretrage likvora. pozitivan Darierov znak. Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje. Venerologija 181. a trudnice 10 tjedana. poremećaji rasta kose. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika.9-10 tj.

dokazuje se dokazom klamidije. Azitromicin 1 g/dan.Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin.Urethritis acuta gonorrhoica anterior. .m. U tropskom području.4 milijuna i.Urethritis gonorrhoica acuta. 188. Test aglutinacije -pretrage likvora 187.transplacentarno -Syphilis connatalis recens. Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije. a otkriva antitijela -TPHA.P. Calymmatobacterium granulomatis. 191. Dijeca su slaba.inkubacija 2 tj. Skup. tj. Ulcus molle. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i. Poput sekundarnog stadija. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati. -treponemski testovi: ITP test. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije. Lymphogranuloma inguinale.bol pri mokrenju. a trudnice 10 tjedana. Tropski krajevi. uz gnojni iscjedak.000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj. Najosjetljiviji. Liječenje sifilisa.penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan. gnojni iscjedak i eritem malih usana. 190. Gonoreja muškaraca i komplikacije. Kod preosjetljivosti na penicilin. Inkubacija 2-4 dana.inkubacija 8-12 tj. . Gonoreja žena i komplikacije.j.Dermatološka propedeutika . Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. tjekom 10 dana. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. a bolest napreduje. odgovara tercijarnom sifilisu. Histološkim dokazivanjem. jednom tjedno.120 -serološke pretrage.imobilizacija T. U tropima. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela.inkubacija 2-4 dana. Ulkus se može inficirati. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj. nakon 6-8 tj.indirektna imunofluorescencija. U primarnom stadiju 4 tjedna. Konatalni sifilis. 192. Sumamed 1g/dan 1-2 dana. Može se javiti elefantijaza.javlja se pečenje i bol pri mokrenju.kasni konatalni sifilis. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. a CNS može biti. te se zato ne koristi više. Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis. -FTA. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli. Kod novorođenčeta 150.kad se dijete rodi sa simptomima. Donovanosis.pozitivan nakon 3. Haemophilus ducrey. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna. 189. osim što srce nije zahvaćeno. 193.

ekskohleacija. 1g Azitromicina -mikoplazme. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis. Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine. termokauterizacija. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja.Dermatološka propedeutika .veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. -Trihomonas.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba. Spolnim putem. bazen. Papulozne.Trichomonas vaginalis. ručnik. Herpes genitalis. Lokalno citostatici (Podophylin). Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. elektrokoagulacija. Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju. ekscizija.121 194.Chlamydia trachomatis serotip D-K. -Condylomata acuminata. Recidivi česti.najčešći.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. 196. Dokaz iz sekreta. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj. Česti recidivi. . krioterapija. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom.multiple papule na vanjskom spolovilu .spolno. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza.tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice. Vide se vezikule. Inkubacija traje 2-9 mjeseci. 195. Inkubacija 2-7 dana.HSV-2. Metronidazol 2x500 mg na dan. pustule. Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija.Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis. nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->