Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

polimorfna. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija. – određivanje specifičnih IgE-. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa.  pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene. najčešće 2% u vazelinu. alergijskog vaskulitisa. kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije. veličina. kod bulznih dermatoza. -citološke metode.  struganje – drvenim štapićem. autoimune. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje. -elektronska mikroskopija. kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze. kod Lylleove bolesti). celularne preosjetljivosti. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. ograničavanje. skarifikacija ili punkcija. limfomi i karcinomi. virusne. Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE. Sustav eflorescencija u koži-općenito.pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr.bris.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza. upadanje sondom npr. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa. boja. skalpelom.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza. –test blastiče transformacije limfocita. znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno. -atopijski epikutani test (APT). buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza. vodi ili nekom drugom otapalu. –Direktna imunoflorescencija kože. in vitro. te onih izazvanim konzervansima i aditivima.epidermolize i virusne bolesti.kod medikamentoznih alergodermija. eritrodermija  cijela koža zahvaćena). –konjuktivni test. 10.  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište). testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu.za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente.  dermografizam. lokalizacija. –test skarifikacijom (scratch). diseminirano). -određivanje ukupnih IgE.za dokazivanje pemfigusa. oblik. te kontaktne alergene.za dokazivanje kasne.svetlosnomikroskopska patohistološka analiza. kiretom ili raspartorijem.prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam).Dermatološka propedeutika -45.72 ili 96 h.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. – test ubodom (prick). raspored ( grupirano.broj (slitarna.u dokazivanju medikamentoznih alergija. bulozni dermatitisi. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza). usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr.za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja.  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja. konzistencija (meka. multipla). . – intradermalno. 6. žarišta ( monomorfna. Netoksične doze se očitavaju nakon 48.tumori. mora se pridržavati istog načina očitavnaja. tvrda).kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža. Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje.

liječenje ovisi o lokalizaciji.te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma.kalij-permanganat. pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno. 11. . kupke). -kreme. Mogu se dodati antiseptička sredstva. a keratoplastici  na epitelizaciju. –indirektna imunoflorescencija.disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator. –Nepropusni. Za cijeljenje erozija il ragada. -antiparazitici.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva. srebrni nitrat (1%) -citostatici.do 2%-tna salicilna k. Djeluju indiferentno. -sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije..). Lokalno liječenje dermatoza..20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma. a na suho suho (masti. -keratoplastici. etanolu i drugim organskim otapalima. Nistatin za kvasce (Candida alb. Hlade kožu i odvode sekret.ublažuju svrbež.brzo dijeluju i smiruju upalu. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales).protuupalno.Amphotericin B. 10%-tna trikloroctena kis. Kod svih subakutnih promjena kože.Može se odrediti i titar protutjela. paste). Jednostavne podloge (tekućine.adstringentna  na granulaciju. zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija. Masne (V/U) i isperive (U/V).svrab. -podloge. Benzilbenzoat.hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine. -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva.polučvrsti.otopine aktivnih tvari u vodi. paste (2+3) i emulzije(1+3))..danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu. emulgirani dvofazni sustavi. Riblje ulje (30%). Za omekšavanje roževine. -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva. -Oblozi (fomenta). Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva. Na vlažne vlažno (oblozi. –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke. herpetiformnog dermatitisa. Prekomjerna dlakavost. -tekući posipi (pastae aquosae). -antimikotici. prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2). kreme.kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina. -antibiotici-kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste. -otopine (solutiones). jer priječe stvaranje mjehurića i krasta. trajanju promjene i akutno stanje dermatoze. buloznog pemfigoida.potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju. -keratolitici.hladni propusni.to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa.za veće površine. ušljivost. Mjenjaju se čim se ohlade.mješavina praška i masti. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka. strije. -emulzije.za odstranjivanje bradavica. atrofija kože.

jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije). suhe sluznice.kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). Isotretionin i acitretin.kod arterijskih dermatoza. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu.krioterapija. Hiperostoza. U kombinaciji s kortikosteroidima.mukokutane.interferon i aciklovir.folikulitisa. iritacija. Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0. 15. –sistemske. Koriste se lokalno i sistemsko. difuznog gubitka kose. Ne s vitaminom A.preparati s kinolonskim prstenom. 13. -protektivi od UV zraka. Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica. CNS (povišeni intrakranijalni tlak). 14. -kronične.to su sintetički pripravci.djeluju na fazu promocije i progresije. -Acitretin.5mg/kg/dan u16 tjedana.ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici. Fizikalna terapija u dermatologiji . loratadin (Claritine) -antibiotici.akutne. 12..skeletni sustav. fotosenzitivnosti. klorpiramin (Synopen). bol i rijetko noćna sljepoća).prirodni i sintetski derivati vitamina A. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom. Kod poremećaja keratinizacije.tumori (najviše limfomi). 25-30 mg/dan. 16. Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože. U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje. rinofime. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda. čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku. G. metabolizam lipida (hiperlipidemija). teže pustulozne rozacee.za blage i umjerene oblike akni. Ciklofosfamid. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi. periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata.suhoća kože i svrbež i eritem.derivati A-vitaminske kiseline. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju. -sredstva za depigmentaciju. Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus. Difenilhidramin (Dimidril). Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima. akni fulminans. kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa.oči (suhoća. teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon). UV terapija. -citostatici.. Mehanizam djelovanja nije objašnjen. Može doći do eritrodermije. Liječenje retinoidima u dermatologija. tanki i lomljivi nokti. Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića).derivati hidrokinona -fizikalna terapija.tretionin..Dermatološka propedeutika -6-antivirusni. Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici. Retinoidi za sistemsku primjenu. Retinoidi za lokalnu primjenu. 18.kod težih oblika nodularno cističnih akni.Izotretionin. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17. Može s UVA ili UVB.

vitiligo. Sve vrste bradavica. teleangiektazije.psoralen i UVA. Ekskohleacija. 0.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm). 19. atopijski dermatitis. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju. flukonazol.hipertrihoza(trajna epilacija). Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati. hemangiomi. sa .oštrom žlicom se izreže 20.5-2 mA. kloramfenikol 22. Laser. prednizolon 23. Dermatološka kirurgija – ekscizije. -ionizirajuće zračenje. rani stadiji limfoma kože. Za bazocelularn 50-60 Gy. Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA. pa je zbog veče doze potrebno korigirati.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija.a anoda u ruci. (belosalic). azitromicin.elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora. trudnoća i dojenje. virusni papilomi i tetovaža). limfangiomi.hemangiomi. Koriste se brusilice (dijamantne). klindamicin 21. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima. Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon.izmjenična struja visoke frekvencije. Počinje se sa 0. 4x tjedno u 3-4 tj. xeroderma pigmentosum. Kod hiperhidroze u predjelu stopala. gentamicin. -UVB terapija(fototerapija). metilprednizolon. Prmjenjuje se 0. imunosupresija. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega. bolesnika liječenih od nevusa. Antihistaminici – loratadin. Veruke. aktiničke i seborejičke keratoze. Vulgarne i plane veruke. visoka frekvencijai napon. Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. keloidi. dermatofibromi. a mala jakost. Kod manjih tetovaža. višebrojni sitni benigni tumori..česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. Šavovi se vade nakon 4-12 dana.struja male jakosti i dve pločaste elektrode. Katoda u tvorbi. a spinocelularni 65-70 Gy. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine. atopijskog dermatitisa. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu. Kriokirurgija. fibromi i manji angiomi. U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema. preboljeli melanom. betametazon dipropionat (beloderm).argonski (koagulacija. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi. Uzrokuje hemostazu. -elektroliza. ampicilin. vaskularne promjene (teleangiektazije. –Režnjevi. -iontoforeza. Elektrokirurgija. Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu. kondilomi. a pacijent ne smije biti nagrđen.jedna elektroda. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin. angiofibrom) do 1 mm dubine). nistatin 25. fibromi.cijelo tijelo ili djelovi. -PUVA terapija (fotokemoterapija). neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje. manji hemangiomi. Kod psorijaze. brazgotina (nakon akni). 5x tjedno kroz 3-4 tj. kod sindroma displastičnog nevusa. Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama. rinofima. Antimikotici – amfotericin. difenhidramin 24. -dermoabrazija.. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom. lihen ruber. ketokonazol.). sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis.skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože..tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek.5 J/cm2 .05 J/cm2 . -termokauterizacija. -elektrokoagulacija. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h.

naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. macula mongolica. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N).fluorouracil 29. Antiparazitarni – metronidazol. Antivirusni – aciklovir. lentigo simplex et lentiginosis. titan-dioksid. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. melanoma juvenile(Allen-Spitz).1. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). naevus spilus. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. oktilmetoksicinamat. -> ABCD-pravilo. dermoidne ciste. melanosis naeviformis. posebni oblici: naevus dysplasticus. ballon cell's naevus. mebendazol 27. RTG) . pilonidalni sinusi i ciste. preaurikularne ciste i sinusi. epidermalne ciste skrotuma. melanosis neurocutanea. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. sa anestetikom i antiseptikom 26. halo naevus (Sutton). Citostatici. Zaštitna sredstva od UV zraka. lentigo senilis. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). interferon 28. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. katranska. naevus pigmentosus giganteus. arsenska. -> sinteza melanina.

Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb.

MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. Queyrat Mb. Bowen Mb. ŽIVČANOG. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb.Dermatološka propedeutika .10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom .

hepatospleno.11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. monocitna leuk. maligna histiocitoza. One stoje u epidemisu. metaboličkim promjenama. tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. samo s nešto manje Birbackovih granula. može i diabetes insipidus). . -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. Česte koštane lezije na lubanji. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima.. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. CD1a + Birbeckove granule. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. cavernosum. LANGERHANSKOVE: S100. Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. limf.. reakcijom na strano tijelo. LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. hist. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa.Dermatološka propedeutika . Erodiraju na površini i eritematozne su. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. Praćenje bolesnika. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života. a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa. Spontana regresija ili alternacija u LCH. Mb. limfadeno i zahvaćenost pluća. visoka temp.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

i dojenčad do 3 mjeseca. mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna.. ždrijelu. aureus. izvor inf. je majka. predilekcijska mjesta su usta. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). nos (anus?) .c. nalazi. može i Gram (-) folikulitis. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A. rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. sistemska AB terapija (kloksa. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. nalikuju opeklinama 2.to je piodermija površinskog sloja kože. KS: opsežno ljuštenje velikih površina. Toxic Shock Sy.staphylodermia. ETIOPATOGENEZA: S. cefalo). T. dehidracij. grupe A KS: u uglovima usana eritem. šok. S. rehidracija. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala. znojenje. Nikolski pozitivan. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo.. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin . fluoksaciklin. beta-hem. Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). svuda locirane. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. stupnja. najčešća u dječjoj dobi. gentamicin. DG: bakt. DIF DG: novorodjenački sifilis. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu. bivacin. S. azitro. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana. velike površine se počinju ljuštiti uz erozije. bulozna hereditarna epidermoliza. zavoji. širi se niz vrat. tjedna života. streptodermia. zahvaćena novorođ. najmanje na dlanovima i stopalima. opće loše stanje.15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. DG: KS&ANAM. aureus. ter. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum . erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. staphylogenes et streptogenes. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb. u novorodjenčadi tijekom 1. Lokalno antiseptičke kupke. nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. su uzročnici impetiga. pretraga. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale.KS: sitne folikularne pustule okružene . Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb. aureus se može proširiti iz žarišta u oku. dokaz stafilokoka. LAB NALAZI: bakt. diabetes mellitus. nosu. vagini KS: počinje perioralnim eritemom.Dermatološka propedeutika .  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S. DIF DG: HSV. kloksaciklinom. sist. vis. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala. nos.

potkoljenice (bikini-zona?!?!). glutealna regija.  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. dermatitis ili akne) . KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova. azitro ili cefalosporini. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. antibiotska mast+kortikosteroid (npr. DIF DG: duboka trihofitoza brade. većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa. aureus.. fistuliraju. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza. U središtu se vidi dlaka. S. CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!).16 eritematoznim rubom. gentamicin i betametazon=Belogent).0 mg/kg. pretraga. aureus. u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa.Dermatološka propedeutika . KS: . zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. stanja. imunodef. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka. FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog). terapija prema antibiogramu. muškaraca uzr.gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. S. u sredini je nekrotični čep. loši hig. DG: na temelju KS i bakt. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. Lice. Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje.5-2. opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa. E. a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol. može zboog diabetes mellitusa. posljedična alopecija i atrofija kože. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. lokaliziran bilo gdje na koži. Proteus) . LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. -> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom. FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake. DG: KS ili bakt. reg. nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica. Coli. uvjeta. cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. LIEJČENJE: nema brijanja. upala folikula brade u odr. na kraju cikatricijalna alopecija. i lok. 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s. posebno na šiji muškarca . sist. može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus . napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. antiseptički oblozi i čišćenje. septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt.. rijedak.

LIJEČENJE: složeno. prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju. gangraenosum i phlegmonae. pov. profilaktički se daje 1. pacijenata potrebna je sist. KS: difuzni eritem. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru. bolest. inkubacija od nekoliko sati do par dana. AST.nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr. sideropen. S. DG: anamneza & KS & LN. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom. SE.j. Ako se počne prekasno s liječenjem. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna. DG: tromboflebitis. aureus ili bet-hem. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna. S. ulazi. KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru. u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. u slučaju recidivirajućeg erizipela. a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) .j. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom. erizipeloid. Može i prijatelj Staphylococcus. facijalni HZ.2 milijuna i. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik. akutni kontaktni alergijski dermatitis. per os izotretionati može (Roaccutane). anemija. edem. sistemska primjena kloksa. kolikvativna TBC.Dermatološka propedeutika . recidivi česti.DG: na temelju KS. tresavica. te korigirati prema antibiogramu. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana. sedimentaacija. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. KS: koža je napeta. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži. LIJEČENJE: prokain-penicilin i. echtyma induratum Bazin. tromboflebitisa..  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage. nestručnih pobačaja. terapija. Ako preosjetljivost..4 milijuna i.m 2. danas je rjeđa. S. prostora kože uzrokovana beta-hem.. aureus. KS: homogena. 3-6 mjeseci.  ECHTYMA -> akutna bakt. lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. crvenkasto-smeđa žarišta. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna. u ždrijelu može biti indikativan. prema antibiogramu. može pov. opsežnih ulkusa. sist. kroz 10 dana ili ovisno o KS. bolest limf. sjajna. beta-hem S. eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno. seg. lividna i VRLO bolna. grupe A. vrbanac. potkožja koja tendira na fascije i mišiće. DIF. može se pojaviti i u obliku E. leukocitoza. DIF. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. smanjenje imunosti također pogoduje. najčešće nastaje nakon trauma.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. AB i epitelizirajuće masti. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. trofički i hipostazički ulkusi). u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. leukocitoza. Gram (-) + Streptococcus mileri. pov. ali mogu izazvati elefantijazu. DG: furunkuloza. glatke . T je do 40° C. DIF. lokalno antiseptički oblozi. LAB NALAZI: pov. gran. bullosum. vesiculosum. nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci.17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). primjena ant. bol. ak. nedovoljne prozračenosti odjeće. S. beta-hem S grupe A. fluoksa i cefalo.

imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. DIF DG: ulcus durum. A. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji. što je moguće. u rezistentnim slučajevima eritromicin 1. s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist. pitirijasis versicolor. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja.kruste žućkaste-smeđe.  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S. očnim kapcima. C.0-1.Dermatološka propedeutika . ovca. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. na ekstremitetima. glutealno. ulcerirana centralno. lokalno AB kreme.=čvrste konzistencije.u obliku pustula. aureus. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. a od domaćih životinja pas. LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. starije i kahektične bolesnike. genitalno. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. lice. Povećanje limfonodula. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. antiseptički oblozi. jež. prsa. obrazima. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm. Gram. antiseptični oblozi i lokalne kreme. Ixodes ricinus! .  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. A. duboku mikozu. rub prema čelu. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski.5 g /dan 5—7 dana. prema nalazu antibiograma. voluharica. govedo. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S. KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište. leđa. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm. šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. antibiot. epidermidis i Propioni bacterium acnes. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. nikako MASTI. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina). moguća folikularna upala. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. aureus. LIJEČENJE: sist. S. ptica. lokalizirana na donjoj usni.ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces. rjeđa je i zahvaća muškarce. prekrivena krustom. eritematozni rub. AB prema antibiogramu. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. pioderma gangrenosum. jelen. sliči primarnom afektu sifilisa. lokalno eritromicin i klindamicin.

u djece na uškama. onda je chronicum (ECM). PCR. papira i vide se tetive i žile. glutealno ili licu. i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. upalni(akrocijanoza dif. . sarkoidoza. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis. može i diseminirano. ako perzistira duže od 4 tjedna.dg. može imati nekrotično središte. CNS. lupozna TBC. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije.erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča. mono-. penicilin. manifestira se KS kao crvenkasti. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije. bolesnici mogu imati i malaksalost. može i monoklonska Pt. oligo. prosijava poput cig. 7.. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama.ili bi. 6. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju.-4. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita.stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. temperaturu itd. stadije=lokalizirana infekcija/EM. može trajati od 2.). tresavice.artritisi najčešće koljena. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. a najčešće na preponama.Dermatološka propedeutika . leishmanija. 2..facialisa je često jedini simptom. Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. plazma-. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima. plazma-. vjerojatno spirohetijom). simptomi već nakon 48 sati. a i pozitivne znakove meningizma (uzr. Western blot. mikroskop.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka. javlja se infekcija organa. neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin. zglobove. mekani čvorić najčešće na glavi. može i cefalo i azitro. srce. DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. veći krpelji funkcioniraju u jesen.dg. histiocitnim infiltratom subepidermno. KASNA INFEKCIJA 3.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim. CNS može biti također zahvaćen. mjeseca. neuritis. moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju. eozinofilni facijalni granulom. RANA INFEKCIJA 1. mjesec). encefalopatija -> pareza uni. aksilama i glutealnoj regiji. ali tipičan pseudolimfom B-stanica. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. pregled tkiva. a u klinaca makrolidi. DIF DG: diskoidni eritemtodes.

Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije. može se razviti i keratitis. tuberkulozni limfadenitis. Isključivo u tropima se pojavljuje. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey. Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. antiflogistici. klinička slika. Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. retinoidi TRICHOMONIASIS. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. Uglavnom se javlja u tropima. artritis). . ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). uretre. a može se pojaviti i pijelonefritis. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi. Patogeneza : Chlamydia trachomatis. na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. kortikosteroidi. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. Lokalizirana je na genitalijama. trbuh i dr. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. Širenje traje tjednima i mjesecima. Artritis sličan reumatoidnom. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. ULCUS MOLLE. Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. LYMPHOGRANULOMA INGUINALE.Dermatološka propedeutika . 6 dana GRANULOMA VENEREUM. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. Patogeneza : bakterijska flora. lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. šire se periferno i sjedinjuju. limfe. Limfni čvorovi se povećavaju. aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. klinička slika. Javljaju se strikture rektuma. citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja. Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. Dijagnoza : anamneza. konjuktivitis. Lokalizacija je vanjski genital) . ili sulfonamidi ili gentamicin im. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana). dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). Definicija : dovanosis. javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. sraštavaju. doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . Dijagnoza : klinička slika. dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. a sadržaj im se prazni putem fistule. Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa. a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra. Terapija : simptomatska. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija. bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom.20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom.

dokaz u mikroskopskom preparatu.Bowen. eritromicin isto . povišena temperatura. klinička slika. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). dno je neravno prekriveno gnojem. Mogu biti lokalno inflitrativni.) Dijagnoza : anamneza. bolovi u području peritoneuma. klinička slika. ali sporo napreduju (mjesecima i godinama). mogu nastati i ulceracije i erozije. ulcus rodens). trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA. Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. seboroična veruka. spinocelularni Ca. pa ih je moguće zamijeniti s nevusima.4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika.. Terapija : kirurška ekscizija. pa je infekcija moguća jednio spolnim putem. Ulkus je mekan i bolan na dodir. Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama. 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). folliculare (u sredini prisutna dlaka). lupozna tuberkuloza. mutilacija). Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. TUMORI. Klinička slika : plak veličine do 10 cm. Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. gangrenosum (duboko razaranje tkiva. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. Žene imaju pločasti. Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). oko ulkusa je prisutan eritem s upalom. najčešći). Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. prisutni su stalni podražaji na mokrenje. prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). RVK) Terapija : penicilin 2. Gonokok. oštro ograničen od okoline. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl. mehanički. prisutan gnojni iscjedak žute boje. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. Otvor uretre je eritematozan i edematozan. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis. basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare. granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana . krvarenje. Dijagnoza : anamneza. MORBUS BOWEN. Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa).21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. bazaliom. mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije. Inkubacija 2-3 dana. Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova). negnojan iscjedak koji postupno nestaje. akutno se javlja uretritis i cervicitis. Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa.Dermatološka propedeutika . herpes genitalis. Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm). Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. Prenosi se spolnim putem. serološki testovi (nepouzdani. moguće erozije i ulceracije. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Erozija prodire u dubinu i širinu. 5 (kronični uretritis). eritem malih usana. Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. bol i pečenje pri mokrenju. Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. fibrom . ŽENE : inkubacija 2-4 dana. Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. toplinski i kemijski podražaji. basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama. Prisutna u tropima.

Klinička slika : dijele se na : V. Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. ekscizija kirurškim metodama. nosu. prisutan već kod rođenja. spinocelularni Ca. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol). dorzumu prstiju. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. PACHYDERMOPERIOSTOSIS. pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). trupu. CUTIS VERTICIS GYRATA. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa. Sliče stanicama spinoznog sloja.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. tyloma. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. Dijagnoza : na temelju kliničke slike. psihomotorna retardacija i sl. licuvjeđama. anomalije udova. razvijaju se na šakama. na vratu. dlanovima. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. PTERYGUM. Definicija : Bradavice. nasljedni faktori. Terapija : krioterapija.Dermatološka propedeutika . Rijetka je. usni. dorzumu šaka. V. moluska. pojavljuje se i obiteljski. intrauterine infekcije. mišići. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože. Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM. V. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem. destrukcija kemijskim metodama. na licu. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. rascjep nepca i usne. ovisi o stupnju oštećenja.) Terapija : kirurški zahvat. te dublja tkiva (fascije. kosti). u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove. ispod nokta (bolne). To su ravne papule oko 5mm. Promjena vrlo rijetka. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM. infarkti placente.srčane mane. vulgares : obične bradavice. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko). V. podlakticama. tabanima. clavus. Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. javljaju se na šakama. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . Ne pojavljuju se na sluznicama. vratu. APLASIA CUTIS CONGENITA. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus).filiformes : končaste bradavice. Patogeneza : teratogeni faktori. poremećaji razvitka. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. planae juveniles : jedva iznad razine kože. a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore.

cijanotična. vrat. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. tekući puder. Nakon 3 dana temperatura . Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom). bolovi. zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu. muzara i sl. axila. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. vulvovaginitis herpetica. Djeca su febrilna. Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana.Dermatološka propedeutika . Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. Najčešće kod djece. Dijagnoza : iz anamneze. EXANTHEMA SUBITUM. perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. a nekad i u području oka. klinička slika. i kod imunodeficijntnih osoba. B12). Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. zatim se javljaju papule. parestezija. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. Kod eczema herpeticatum antibiotici. fotokemoterapija. HERPES ZOSTER. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). lokalizacija. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. gama-globulin. elektronska mikroskopija. Javlja se u djece. i kod imunodeficijntnih osoba. papule. zatim se javlja crvenilo. stočara. za sprečavanje superinfekcije antibiotici. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. češće kod imunoinsuficijencije. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. Terapija : Acyclovir. Profesionalna bolest kod veterinara. verrucae. rehidracija. citološki nalaza. dehidrirana. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. varičela. B6. uz regionalno povećane limfne čvorove. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. kravlje boginje. mesara. kruste. Pojavljuje se jednostrano. a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka.23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. kontaktom. sistemski B-komplex vitamini (B1. varicella. lokalno oblozi. Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana. zoster. Zahvaćene su najčešće šake. prenosi se sa životinje na čovjeka. javlja se u dobi 60-70 godina. antipiretici. Grupirane su ili razasute. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. vezikule. Terapija : Acyclovir. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. okružene eritematoznim obručom. Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). HERPES SIMPLEX. Diferencijalna dijagnoza : milia. djece. Lokalizacija je oko usne i nosa. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. može biti praćena konvulzijama. PARAVACCINIA. pečenje). interferon u obliku masti. S vremenom se papule povećavaju. vjeđe.

Terapija : simptomatska. Javlja se trajni imunitet.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu. anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom. U slučaju komplikacija Acyklovir. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. nosa i oko očiju ostaje slobodno. AIDS – TREBA NAPRAVITI. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom. Dijagnoza : klinička slika. . Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama.Dermatološka propedeutika . Područje obraza. a kasnije zahvaća udove i lice.

IMPETIGO CONTAGIOSA. Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). bakteriološki nalaz. DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM. trup i udove. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. širi se na vrat. PEMHIGUS NEONATORUM. Ne daju se penicilin. Definicija : Mb. gentamicin. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. rehidracija. Acinetobacter. Epidermalne piodermije. Dijagnoza : klinička slika. bivacin. ždrijelu. bulozna hereditarna epidermoliza. folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. cefalsporin). Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin. uhu ili iz vaginalne sluznice.stupnja. a sistemska prema antibiogramu. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS. hipovolemija i šok. vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule). bacitracin. Dijagnoza : klinička slika. erozija i bolne fisure na uglovima usana.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE). cijeljenje. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis. toksična epidermalna dermoliza (Mb. nosu. Javlja se u prvom tjednu života. Postoje 2 tipa . nos). te na sluznici usne šupljine. Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus.aureus. bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. erozija. a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. Klinička slika : vezikula (bula) koja puca.Dermatološka propedeutika . Piodermije se dijele na epidermalne piodermije. Terapija : lokalna kao u impetiga. tetraciklini). E. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. a može i bilo gdje na tijelu. Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). Patogeneza : Staphylococcus aureus. Dijagnoza : klinička slika . Uzročnik se širi iz žarišta u oku. Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin. Patogeneeza : izaziva ga S. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima.aureus. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis. Rijetko se vide kraste. antibiotske i epitelizirajuće masti. a bulozni uglavnom lice. Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. krusta. Corynebacterium. nadoknada elektrolita. Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. Definicija : Patogeneza : S. nema gnojenja. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. beta-hemolitički streptokok grupa A. javlja se kod djece do 3 mjeseca života.Ritter.coli. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2.

.Dermatološka propedeutika . herpes simplex.26 Diferencijalna dijagnoza : kandida. hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast).

Nema svrbeža. folikulitis uzrokovan kandidom. potkoljenica i glutealna regija. Okružene su eritematoznim rubom. Dlaka je gotovo uvijek prisutna. Najviše su zahvaćeni lice. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . uzrokovane S. acne oleinica. češća je kod muškaraca nakon puberteta. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex. cijeli bez rezidua. . Bakterijske infekcije folikula dlake. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi. Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje.27 Folikularne piodermije. OSTIOFOLIKULITIS.aureusom. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. antiobiotske masti. Sistemska terapija prema antibiogramu.

FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE. duboka trihofitoza brade. Promjena je bolna. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. Infekcija se nalazi duboko u folikulu. Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu. eritromicin). U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. dlaka može otpasti. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. antiseptički oblozi. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. Patogeneza : S. . ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. Prisutan je svrbež. Kirurška terapija.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. Klinička slika : počinje kao folikulitis.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. a furunkuloza je česta pojava furunkula. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti. prisutan svrbež. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima.

što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. kolikvativna tuberkuloza. Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. Piodermije znojnica. Gnoj se spontano isprazni. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. CHORDEOLUM. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. bakteriološki nalaz. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. antibiotske masti. . Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza.Dermatološka propedeutika . te kirurška terapija. a dolazi u obzir i kirurška incizija. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu. HIDRADENITIS SUPPURATIVA. a sastoji se od : hidradenitis suppurativa. Često je potrebna kirurška terapija. Dijagnoza : klinička slika. Patogeneza : streptococcus mileri. kožna manifestacija kronove bolesti. Javlja se visoka temperatura i umor.29 CARBUNCULUS. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se. Terapijski se primjenjuju topli oblozi. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). Dijagnoza : klinička slika.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. Patogeneza : stafilokokus aureus. aktinomikoza. acne conglobata. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch. Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. Čest je regionalni limfadenitis. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis. a kao komplikacija može nastati sepsa.internum).

β -hemolitički streptokok grupe A. vojnici).flegmonosum).stupnja sifilisa. nekroza i flegmona (E. ulceracije kod 2. herpes zoster. klinička slika. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi. Kod bolesnika se javlja bol. labos (povišena SE.gangrenosum. leukocitoza. trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. lokalno antiseptički oblozi. erythema induratum Bazin. antibiotske i epitelizirajuće masti. češće su zahvaćeni muškarci. rijetko i stafilokok. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom. sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. . nestručni pobačaji. edematozna. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. znojenja.bullosum. a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. sjajna. tromboflebitis. može zahvatiti i fasciju i mišić. bolna. svrbež. moguć nastanak sepse. a rijetko i kost. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. Dijagnoza : klinička slika. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija. E. Dijagnoza : anamneza. Dijagnoza : klinička slika. ulkusi. povišeni granulirani L. sistemska po potrebi (komplikacije. nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. Prisutni povišena temperatura i limfangitis. žarenje. cefalosporin). akutni kontaktni alergijski dermatitis.vesiculosum. Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. ERYSIPELAS. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. (eritromicin – kod preosjetljivosti). imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. PHLEGMONE. E. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume. mišić). E.Dermatološka propedeutika . te regionalni limfadenitis i limfangitis. Terapija : lokalno antiseptkičke. Terapija : penicilin im. ECTHYMA. ERYTHRASMA. Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze. javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). ozljede potkoljenice – ratari. bolnošću. Patogeneza : staphylococcus aureus. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri.

Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. pytiriasis versicolor. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene. kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os. Dijagnoza : klinička slika. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol.31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija. bakteriološka pretraga. intertriginozni dermatitis. . mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana. fluorescerira koraljnocrveno. kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm. vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama.Dermatološka propedeutika .

drenaža. antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. ždrijelu i kolonu. lokalno antiseptične. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. Moguća pojava temperature i opće slabosti. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. ugoženi su mesari. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. erythema chronicum migrans Terapija : penicilin. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. tumori. dobro ograničeni eritem. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin). Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. Dijagnoza : klinička slika. gornji dio vrata. ANTHRAX. Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. Zahvaćeni su šake i prsti. sifilis.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik.psoasa. eritromicin).32 ACTINOMYCOSIS. profesionalna bolest. najčešće zahvaćena mandibula. (kod preosjetljivosti – tetraciklini.) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. tvrda. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. . limfomi Terapija : incizije. Moguća pojava temperature i opće slabosti. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. sporotrihoza. Koža je plavocrvena. domaćice. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba. klinička slika. nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m. ribari. Za oko 2 tjedna spontano regredira. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel. Dijagnoza : anamneza.Dermatološka propedeutika . ERYSIPELOID. 3. svrbež. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii. Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis.

bakteriološka pretraga. U organizam ulazi preko oštećene kože. NE incizija zbog moguće propagacije i sepse. veterinari. Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa. okulogladnularni. Patogeneza : Francisella tularensis. stočari). Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. dlake (profesionalna bolest – mesari. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. pluća i inestinalnog trakta. lokalno NE DAVATI vlažne obloge. Definicija : zečja kuga. pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. Inkubacija traje 1-10 dana. Patogeneza : Bacillus anthracis. zahvaćena mjesta su šaka. vrat. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. sporotrihoza. Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože. vune. Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. Zaraza je moguća i preko insekata. tifoidni i pulmonalni. karbunkul. klinička slika. Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. Cijeli ožiljkom. Moguća upotreba kao biološko oružje. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu). odnosno inhalacijom ili ingestijom spora. Dijagnoza – anamneza. sluznice. probavnog ili respiratornog trakta.Dermatološka propedeutika .33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. TULARAEMIA. Diferencijalna dijagnoza : furunkul. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. gentamicin (slabije djeluje) . lice. 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). Komplikacija – sepsa. klinička slika.

3. Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. (negativno anergijska skupina). TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS. ljubljenjem i sl. Kod infekcije sluznice usne šupljine.) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica.) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. Patogeneza : egzogena infekcija.34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom. primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. Patogeneza : endogeno širenje . orijaških Langhansovih stanica. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. TUBERCULOSIS CUTIS. najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1.) mikroskopski . Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće. a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. tuberculosis verrucosa. Najčešće zahvaćeni lice i ruke. TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA. Prisutan je regionalni limfadenitis. zatim se javljaju eritematoznolividne papule. bubrezi). tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije).Dermatološka propedeutika . direktno dodirom. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. neke piodermije. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu. ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko. iz nekog žarišta u organizmu. korištenjem zajedničkih predmeta. Definicija : rijedak oblik. tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). kao antigen se koristi PPD) intradermalno.4-6 tjedana. Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu.

verukozni. (alergijsko-hiperergijska skupina). Terapija : polikemoterapija. dokaz u kulturi. usta. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. Infekcija može biti egzogena i endogena. kirurški zahvat. sluznica nosa. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. Najčešća lokalizacija je lice.35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. supraklavikularna regija. ali se promjene ponovo javljaju. a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). vegetativna piodermija. suzna žlijezda. tumorozni. Dijagnoza : anamneza. tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. tip. sarkoidoza. . tuberkulinski test. kronična je. tako da bolest može trajati godinama. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom. aktinomikoza. Diferencijalna dijagnoza : afte. Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. (alergijsko-hiperergijska skupina). lokalna primjena kortikosteroida. mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala.Dermatološka propedeutika . blastomikoza. spinocelularni karcinom. aksile. papulozni. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). prepone. karcinom. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. zglobova. ulcerozni i sl. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina). histološka analiza. sporotrihoza. Najčešća lokalizacija je vrat. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. češći u žena. ponekad radioterapija i kirurški zahvat. bazocelularni karcinom. anogenitalna regija. početna promjena progredira i može nastati makulozni. TUBERKULIDI. Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula. sifilis) Terapija : polikemoterapija. Često može biti profesionalna (patolozi. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. kostiju i sl. dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes.

TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu. periferne živce (Schwannove stanice). Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1. larinksa ili oka. Destruira adnekse kože. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica». Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). pa terapija nije potrebna. u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski). Izvor zaraze je čovjek. Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. Oštećeni su i živci. papulozni sifilid. lihenoidna pitirijaza. Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. Bolest je kronična. Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi. TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. acne necrotica. Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). 2. Prijenos nije u potpunosti poznat.) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. čelu. Kultura uzročnika nije uspjela.) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). nekroza i mutilacija (nos najčšeće). tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. Uzročnik ulazi kroz kožu. Najčešće je zahvaćeno lice. ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju. sluznicu respiratornog trakta. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. Lepromi na nosu. Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko). javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. Mogu e javiti i mjehuri. Tu spadaju erythem induratum. Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). uglavnom iznad zahvaćenog živca. Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. a rjeđe sluznica nosa.36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. . Promjene nestaju spontano.Dermatološka propedeutika . LEPRA.

neutrofile.) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika.Dermatološka propedeutika . eozinofile i nešto makrofaga.) histološka pretraga lezije 5.) test znojenje (pilokarpin) 3.) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika. .) biopsija živca 6. klofazimin. plazma stanice.) neurološka pretraga 7.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2.) histaminski test (nakon id. Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru. 4. Promjene su asimetrične. Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite. Oštećenje živca.37 3. rifampicin. plastičnorekonstrukktivni zahvati. fizikalna terapija. a treponemske reakcije su neg. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1.) dokaz u citološkom razmazu 4.

. Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). sifilidi. keratoakantom. fluorescentna (Woodova) svjetiljka. furunkul. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna. Terapija : antimonove soli intralizionalno. sarkoidoza. histološka (u dermisu histiociti. Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani). antimalarici per os. Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze. te razgrađuju keratin. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). tumori. paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. intramuskularno i intravenski. limfociti. Klinička slika : promjena glatke kože. Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. Dijele se na trihofitoze (Trychophyton). noktiju i vlasišta. patohistološka analiza. kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis). sporotrihoza. klinička slika. pseudolimfom.. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. noktiju i dlaka. Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. Invadiraju rožnati sloj kože. ali može trajati i do 18 mjeseci. dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. eozinofili. LEISHMANIASIS CUTIS.Dermatološka propedeutika . Najviše zahvaćeni lice. podlaktice i potkoljenice. Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). plazma stanice. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton). lupozna tbc. Patogeneza : Leishmania tropica. Ulazi u kožu ubodom komarca. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis. vrat. lepra.

može se primjeniti i KmnO4. javlja se eritem. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. onihodistrofija. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. lichel ruber planus. Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade. noktiju.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. kože.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. Možedoći do pojave pustula. pachyonychia. psorijaza. Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna). kontaktni dermatitis. pitirijazis rozea. seborojički dermatitis. FAVUS.39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol. Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula. piodermije. ekcematoidni dermatitis. anularna psorijaza. pa se dijele na : 1.Dermatološka propedeutika . 2. Prisutan je svrbež. Na rubu mogu biti prisutne vezikule. ragadama i ljuskama. Izaziva mikoze stopala.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. pedikuloza 4. kandida. terbinafin). Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. 5. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea. kontaktni dermatitis i dishidroza. favusa.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. ekonazol. ketokonazol (imidazol). Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti. Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. psorijaza. 3. maceracija. neurodermitis. mikonazol. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom. Svrbež. Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. TRICHOPHYTOSIS. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji. vlasišta. Stvaraju se kruste. .

Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. medikamentozni egzantem. karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. ali se može pojaviti i na goloj koži. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. te središnjom regresijom. fluorescira žuto-zeleno. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. a vlasi NISU SLOMLJENE. Najčešće su zahvaćeni ruke. MICROSPOROSIS. psorijaza. Dijagnoza : anamneza. Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). ožiljak. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva. poput plitke zdjele. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. Kosa gubi sjaj. . Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). mikološke obrade. TRIHOFITIDI. Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta. kronični tijek). SLE. vrat i trup. Patogeneza : «id reactio». Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom. spora i orožnjelih stanica. makule i nekroze. sivkaste boje. Fluorescira zeleno. Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas. dokaz u preparatu i kulturi.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. Klinička slika : javljaju se papule. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. lichen ruber planus. tetrade simptoma (skutulum. Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. neslomljena dekolorirana kosa. seborojički dermatitis.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : na temelju anamneze. lichen ruber planus. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. Kroničnog je tijeka.

aksile i submamarna regija. skvamozno i oštro ograničeno.Dermatološka propedeutika . Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. Na rubu se mogu javiti papule i vezikule.41 EPIDERMOPHYTOSIS. . s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. Nikad ne zahvaća vlasište. interdigitalna regija. Zahvaćeno podruje je eritematozno. Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone.

trbuh. Javlja se eritem. javlja se eritem i erozije glansa. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije. b) c) d) e) . Prisutan svrbež. eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. oštećena sluznica. dermatofiti. sluznici i unutrašnjim organima. psorijaza. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. psorijaza. sporijaza. ingvinalna regija. Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak. onihodistrofija. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. submamarna regija. balanitis erosiva circinata. Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. sekundarni sifilis. Vlaženje. Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. CANDIDOSIS. Definicija : akutna ili kronična. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. edem. erythroplasia Queyrat. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. lichen ruber planus. Često ishodište je debelo crijevo. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii. Klinička slika : promjene na koži. Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom. Patogeneza : Candida albicans. Postoje : i. Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom.42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji).Dermatološka propedeutika . Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. Celularna imunost važnija od humoralne. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom. interdigitalna regija. seborojički dermatitis. povrijeđena i vlažna koža. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. mrvljenje). Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. Spolno prenosiva bolest.

Diferencijalna dijagnoza : vitiligo. PITYRIASIS VERSICOLOR. vlaga i pojačano lučenje loja. mikonazol. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika. granulomatozna i sistemska kandidoza. uzročnik zahvaća vlasište. Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). . fluorescira žuto. pityriasis rosea. Terapija : klotrimazol. Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol. biokemijskim metodama. eritrazma.Dermatološka propedeutika . terbinafin. itrakonazol. Gentianae violet (0.1%). Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. Ljeti su promjene svjetlije. Javljaju se svjetlocrvena. Moguća stimulacija urtikarije.43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta.5%). salicilni alkohol (3. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. flukonazol. sifilis. Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. održavanje kože suhom. Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). mikonazol. gornje dijelove trupa. Dokaz u mikroskopskom preparatu. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. kulturi. seborojički dermatitis. Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze. a razvoju pridonose i toplina. vrat. prsni koš. nistatin (djeluje isključivo na kvasce). a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom. Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. Terapija : klotrimazol.

encefalitis). Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis. temperatura. bolovi u mišićim i kostima. anamneza o ubodu. Prisutan regionalni limfadenitis. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans. Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura).44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS).Dermatološka propedeutika . uzrokovan Boreliom burgdorferi. Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. laktovi. mučnina. glavobolja. Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. glavni je vektor krpelj. Definicija : kronični. temperatura i bolovi u zglobovima. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis. te pojava sklerotičnih areala. Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. šireći eritem u obliku prstena. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. lymphadenosis). Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. rijeđe se pojavljuju slabost. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. stopala i koljena. bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA. posebice šake. simptomi u CNS. nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. mogući . Bolest se može prenositi intrauterino. abdominalni bolovi. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. Prisutan regionalni limfadenitis. 3 stadij Lyme borreliosis. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS.

cirkumpskriptna sklerodermija. Diferencijalna dijagnoza : ozebline. Terapija : penicilin. tetraciklini. laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije. akrocijanoza. parestezije) Dijagnoza : klinička slika. ceflosporini u visokim dozama. limfocita ili eozinofila).Dermatološka propedeutika .45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica. histološki nalaz. neurološki simptomi (atrofija muskulature. .

vezikule. urtike. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). PEDICULOSIS CORPORIS. klinička slika. eritem. Diferencijalna dijagnoza : svrab. obrve. PEDICULOSIS PUBIS. vezikule. Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v. seborojički dermatitis.corporis. Dijagnoza : anamneza. Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima. Bijeli živin precipitat. . Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež. Patogeneza : Pediculus humanus. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. aksilu. klinička slika.Dermatološka propedeutika . Zahvaća pubičnu regiju. nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija.capitis. 2 dana za redom). Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. Klinička slika : svrbež. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana. papule. Klinička slika : svrbež. nalaz uši. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. papule. na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. reakcija na ubod kukca. Dijagnoza : anamneza. Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja. stidna uš.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE. najčešće se javlja u školskoj dobi. nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno. Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. Patogeneza : Phtirius pubis. urtike. To je bijela ili prtena uš. trepavice. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja). Moguća superinfekcija bakterijama. Dijagnoza : anamneza. Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus).

noćni svrbež. preko zajedničkih predmeta (rublje. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. mikroskopski dokaz uzročnika.Dermatološka propedeutika . lindan. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. limfangitis Terapija : krioterapija. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. krotamiton. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba. Larva ulazi u kožu. labos (povišeni eozinofili. dok larva putuje na koži se vidi crta. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom. posteljina i sl. IgE. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum. ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije. Terapija : benzil benzoat. tiabendazol. klinička slika. prenosi se izravnim kontatkom. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo.47 LARVA MIGRANS. moguća bakterijska infekcija. potkoljenica i šaka. SCABIES. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. Dijagnoza : anamneza. hepatosplenomegalija.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja. . Klinička slika : svrbež. Dijagnoza : anamneza. moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog. javlja se svrbež. za djecu sumpor u vazelinu.

erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. eritema exudativum multiforme. pirazolona. benzokain). Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka. Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. Od općih simptoma prisutni su svrbež. glavobolja. Moguća pojava anafilaktičkog šoka. antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. eritodermija. klinička slika. hemolitička anemija. klor. Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca). Definicija : Syndroma Lyell. anamneza. antipiretici. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija).48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. u 30-40% slučajeva završava letalno. eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. otok zglobova i sl. vakcine i serumi. Dijagnoza : klinička slika. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. penicilin. Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. leukocitoza + limfopenija. lihenoidni osipi. sulfonamidi. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. trombocitopenija. anamneza. toksična epidermalna nekroliza. nodozne promjene. barbiturati. fenotiazin. bronhitis. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. slabost. akne. antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. urtikarijske. lokalni anestetici (prokain. . sedimentacija ubrzana. leukopenija. albuminurija. a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. dijele se na makulozne. mučnina.Dermatološka propedeutika . temperatura. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). jod. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida. barbiturata i drugih lijekova. somnolencija. Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum). α i β globulini povišeni. edem u subepidermisu. Klinička slika : temperatura. kini i kinidin. ljuštenje epidermisa (nekroza). Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze. tetrakain. vrtoglavica.

antihistaminici. Uzrokuju je toksini biljaka. ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. astme. temperature. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi. a ne grebanjem (nema ekskoracija). Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. urtikarija s vaskulitisom). Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). klinička slika. sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). . fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. Može doći i do edema glotisa i larinksa. URTICARIA E CONTACTU.49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem. edema zglobova. URTICARIA. proljeva. lijekovi. kozmetika. Dijagnoza : anamneza. kukaca.Dermatološka propedeutika . prehrambeni proizvodi i dr. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. morskih životinja.

Dermatološka propedeutika . histološke pretrage. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. inhalacijski antigeni (prašina). na UV zrake. Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. larinsku. alimentarni antigeni (jaja. ANGIOOEDEMA. intradermalni test) . klinička slika. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. Prick test. usnama. riba. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama. krv. lijekovi i inhalacijski antigeni. farinsku i jeziku. Dijagnoza : anamneza. primjena antihistaminika. scratch test. Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi. kortikosteroidi. radioimunosorbent test (RIST. urtikarija na pritisak. anestetici. a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta. smanjanje eksudacije primjenom Ca. Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat. kontrasti). psihogene čimbenike i sl. plazma. primjena antihistaminika.50 URTICARIA ALLERGICA. Češće se pojavljuje kod žena. te genitalnoj regiji. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće). Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije.obilježavanje IgE radiojodom). kortikosteroida. Rtg zrake i sl. . hormoni. zglobovima. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. hladnoću. sir) i dr. toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici.

teško disanje. koma. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije. česti recidivi. . ANAFILAKTIČKI ŠOK. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI. tahikardija. dugotrajna bolest. proljev. urtikarija. znojan. klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. abdominalni bolovi. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM. Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. leukocitoza. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis. svrbež. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite. pad tlaka.51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. eozinofilija). Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. smrt.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija.Dermatološka propedeutika . bolovi u trbuhu. lupanje srca. Klinička slika : bolesnik je blijed. javljaju se abdominalni bolovi. primjena prednizolona i azatioprina. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis. ubrzana sedimentacija. edem larinksa i asfiksija.

anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože. Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. borna voda). erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). Dijagnoza : klinička slika.). NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano. a manifestira se oštećenjem epidermisa. lagano upalno infiltrirana. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA.Dermatološka propedeutika . Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni. Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama.52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA. Koža je suha. Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. fototoksične tvari. Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. vezikulozni. oblozi (kamilica. eritematozna. skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje). Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . primjena krema i masti. Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda). Patogeneza : kemijske tvari. emulzije ulje/voda. fizikalni utjecaji. javlja seljuštenje kože. ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja.

53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija. krustozni. anamneza. Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. balanitis. skvamozni. madidirajući (pucanje vezikula).tip). testovi. Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). Dijagnoza : ananmneza. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA. emulzije ulje/voda. Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. Klinička slika : koža je suha. zubna pasta). vulvitis i sl. Jako izražen svrbež. Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. Preko toga se stavi celofan i leukoplast.Dermatološka propedeutika . oblozi (kamilica. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV. konjuktivitis (sredstva za njegu leća). Terapija : čišćenje kože. borna voda). a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. Dijagnoza : klinička slika. klinička slika. testovi Terapija : isto kao gore . vezikulozni.

mlijeko i sl. Dijagnoza : klinička slika. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. jaja. MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. antibiotici. Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium). Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. Na pritisak je bolan. Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici.Dermatološka propedeutika . rijeđe kortikosteroidi. uklanjanje alergena. CALLUS. spastički bronhitis i mukozni kolitis. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. dijeta. ekskohleacija DECUBITUS. a epidermis počne zadebljavati. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu. U terapiji se primjenjuju antihistaminici. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. alergijski rinitis. potrebna česta promjena položaja bolesnika. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA. dugotrajno liječenje. a najčešći alergeni su prašina. epitelizacijske i granulacijske masti. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. CLAVUS. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. Definicija : kurje oko. Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). rijeđe se pojavljuju vezikule. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat. Terapija : često neuspješna. elektro koagulacija. . dlaka životinja. perje.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE. pelud.

degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu.55 CONGELATIO – smrzotina . Dijele se na 3 stupnja 1. s erozijama. trajan gubitak dlake. Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama.) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena. ulkusi. može se javiti atrofija.) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. epitelizacijska i granulacijska sredstva. FOTODERMATITISI – TREBA . Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy.Dermatološka propedeutika . teleangiektazije. Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. kortikosteroidi. Moguć razvoj karcinoma.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti. kirurška rekonstrukcija. hiperpigmentacije i teleangiektazije. poremećaji pigmentacije. RADIODERMATITIS CHRONICA. ekscizija. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA. Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy. nekroze. prisutna alopecija 2. ili manjim dozama više puta. žlijezda lojnica i znojnica 3. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja.

bakterije. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. IV. U središtu se mogu pojaviti vezikule. Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi. Klinička slika : temperatura. osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. vaskulitis Terapija : nikotinamid. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. Moguć IV. usta. zahvaćene su i usne. kortikosteroidi. antibiotici prema potrebi. 40-50% bolesnika im povišeni AST. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. a mogu biti prisutne i bule. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. Najčešće su zahvaćeni dlanovi. folna kiselina. Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum».56 ERITEMATOZNE DERMATOZE.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : nepoznata. Dijagnoza : klinička slika. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. rjeđe trup. histološka obrada . Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana. oko i sl. ERYTHEMA NODOSUM.reakcija preosjetljivosti. sa lividnim ili hemoragničnim središtem. dok se rubni dio ne ljušti. salicilati i NSAIL sistemski. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. lijekovi. tumori unutrašnjih organa. PITYRIASIS ROSEA. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. stomatitisi. Promjene su svjetlocrvene boje. lokalno kortikosteroidi. obitelj). vrtić.oblik reakcije preosjetljivosti. U težem obliku češće se javljaju vezikule. limfomi. tabani. Dijagnoza : klinička slika. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu.

. Za 4-6 tjedana bolest nestaje.Dermatološka propedeutika . medikamentozni osip. Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna. sifilis.57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze.

reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA. ekcematoidni numularni dermatitis. Dijagnoza : klinička slika. praćena je remisijama i egzacerbacijama. Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama.) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3. Često je povezana sa HLA-BW-27.) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. papuloskvamozni sifilis.P.58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE. Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama. . može doći do povišenja temperature i opće slabosti. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski. PSORIASIS VULGARIS. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. zimi često dolazi do pogoršanja. samo na dlanovima i tabanima (P. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske). pustule pucaju i nastaju erozije. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske. Dijagnoza : klinička slika. infektivne bolesti.P. Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože.P. a od endogenih medikamenti.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa. Klinička slika : postoje 3 tipa : 1. pitirijazis rubra pilaris. Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova.generalisata). virusni i fizikalni čimbenici. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) . histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis. To je doživotna bolest. kronično-stacionarni oblik. različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože. palmaris et plantaris). PSORIASIS ARTHROPATHICA. Patogeneza : etiologija je nepoznata. Kod genrealizirane P. ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?).Dermatološka propedeutika .

Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze. klinička slika. Dlake ne ispadaju. Postoji i raktivna limfadenopatija. Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. topla. a ako je imaju oba 60%. fototerapija (PUVA. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. Dlanovi i tabano su žućkaste boje. Patogeneza : nepoznata. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Dijagnoza : anamneza. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). možda nasljeđivanje. PITYRIASIS RUBRA PILARIS. retinoid. eritematozna. heliobalneoterapija).Dermatološka propedeutika . Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija. Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). ljuskavih eritema na licu. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177. kontaktna alergija) i . SUP. helioterapija. retinoidi per os. Terapija : vitamin A. 178 str. Mogu biti akutne (lijekovi. ERITRODERMIJE. Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. Dijagnoza : klinička slika. citostatici. histološka analiza (hiperkeratoza. uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). posuta sitnim ljuskama. eritrodermija.

anamneza. Terapija : liječenje osnovne bolesti. rentgensko zračenje čitavog tijela. kod jakog svrbeža antihistaminik. vrat. stres i sl. Boja je u početku crvenolividna. Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. PUVA terapija. Terapija : lokalno kortikosteroidi. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). lichen ruber planus. Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. pityriasis rubra pilaris. trup) ili generalizirana. poremećaja termoregulacije.60 kronične (sekundarne su. kod promjena u ustima leukoplakija. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. Patogeneza: nepoznata. Postoji jaki svrbež. Atipije mogu biti verrucosus. medkamentozni osip. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. erosivus. Moguć virus. povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji). Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. kortikosteroidne masti. sistemski prednizolon. povećanog gubitka topline. Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. Dijagnoza : klinička slika. gluteus. folicularis. papulozni sifilid. BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. a kasnije smeđa. histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). LICHEN RUBER PLANUS. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. VEZIKULOZNE. Dijagnoza : klinička slika. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. pemphigoides. palmaris et plantaris i sl. atrophicus. ljušti se koža i pojačano se gube proteini.Dermatološka propedeutika .

antibiotske i antiseptične masti. Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). citolize i nastajnja bule.61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. Cijeli bez ožiljaka. pete).godine života. smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. histološa i elektronskomikroskopska analiza. tabani.sredstva za epitelizaciju. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju. Dijagnoza : klinička slika. kortikosteroidi.promjene se javljaju tijekom 1. Mogu biti zahvaćene sluznice usta. a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. Klinička slika : . Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. dlanovi. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici. . Patogeneza : rijedak oblik. traheje i bronha.Dermatološka propedeutika . koljena.

hiperhidroza i akrocijanoza. Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. histološka. Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. Patogeneza : nepoznata. stečena epidermoliza. Dijagnoza : klinička slika. lokalno (sredstva za epitalizaciju. ciklosporin. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi. PEMPHIGUS VEGETANS. konjuktiva. Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. fenitoin. imunosupresivi (azatioprin). Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka. UV i Rtg zrake i sl. epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan. Česte su hiperpigmentacije kože. SKUPINA PEMFIGUSA. možda autoimuni proces ili virus. perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. citološka analiza. soli zlata im. antiseptičke masti).62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. bulozne medikamentozne erupcije. larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. . antibiotiske. imunološka. Dijagnoza : klinička slika. kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno.Dermatološka propedeutika . kirurški zahvati. histološka i elektronskomikroskopska analiza.. ingvum. Terapija : vitamin E. herpetiformni dermatitis. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. Nokti su distrofični. PEMPHIGUS VULGARIS. antimikotske. Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. axila. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu.

Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. imunosupresivi. prsti. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. klinička slika. . PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. PEMPHIGUS FOLIACEUS. Dijagnoza : histološka. kondilomata lata. Terapija : kortikosteroidi.63 Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . lice. Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi. Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama. vlasište. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište. fotoprotekcija kože. Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. histološki i labos nalazi. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!). Klinička slika : zahvaćeni su lice. leđa. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. antimalarici zbog lupusa. citološka i imunološka analiza. leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. prisutne su erozije.

lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. kod tumora (često kod Ca. genitalna. Javlja se kod starijih osoba. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane). anemija i hemoliza). lopatice. erithema exfoliativum multiforme.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. Dijeta (izbjegavanje glutena. Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. IgM.prostate). Najčešće su zahvaćeni vrat. DERMATITIS HERPETIFORMIS. C3 i C5) u bazalnoj membrani. Patogeneza : nepoznata. SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA.Dermatološka propedeutika . tako da je moguće autoimuna reakcija. trbuh. IgG. PEMPHIGOID BULLOSUS. a prisutan je i svrbež i pečenje. imuni depoziti (IgA. često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. Postoji eozinofilija. imunosupresivi. jodirane soli i morske ribe).. histološka. histološka i imunološka dijagnoza. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. . s antitijelima protiv bazalne membrane. ingvum. donji dio trbuha. Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. postoji eozinofilija. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. pemfigus. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). Dijagoza : klinička slika. Dijagnoza : klinička slika. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva. Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. Mogu se javiti erozije u ustima. bez akantolize. Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. Najčešće su zahvaćene nadlaktice. Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima. axila. Patogeneza : nepoznata. Mogu se osim bula naći i papule i urtike. ingvinalna i glutealna regija.

ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života. dokaz manjka steroidne sulfataze. Ljuske su velike smeđe ili crne boje.Dermatološka propedeutika . obiteljska anamneza. retinoid. ICHTHYOSIS VULGARIS. Pošteđeni su tabani i dlanovi. Klinička slika : koža je suha i ljuskava. Patogeneza : autosomno dominantno. Biokemijski poremećaj keratohijalina. lokalno vitamin A kiselina. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. a osnovni simptomi (suhoća. mliječna kiselina). retinoid. axile. izostavljeni su pregibi zglobova. histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika. . Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu. retinoična kiselina. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama.65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. mliječna kis). Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. Promjene su generalizirane. vrat. ingvum.

a mogu se javiti i anomalije srca. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. ICHTHYOSIS LAMELLOSA. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. sistemska primjena kortikosteroida. Dijagnostika : klinička slika. ožiljkasta alopecija. retinoid. Terapija : keratolitici (salicilna kis. vide se promjene na noktima. ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. mliječna kis). suha. Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha. Poremećena je sinteza keratina.godine života.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : javlja se tijekom 1. histološka analiza (akantoza. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju.ili 2. Mogu se javiti ragade. leukoplakija usta. Podsjeća na pergamentni papir. žutosmeđe boje. lokalno vitamin A kiselina. koža je zadebljana. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III). Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. . pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . glatka. obiteljska anamneza. HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE. Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja).66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. elektronskomikroskopska analiza. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : kao kod ichthyosis congenita. ubrzana je proliferacija epidermisa. Koža je suha.

Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici. hrapava s ragadama. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana. Definicija : autosomno dominantna bolest.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika. Koža je zadebljana. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi. Simptomi su jače izraženi zimi.-30. Definicija : autosomno recesivna dermatoza. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom. Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena. Širi se na dorzalne strane.ili 3.67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina). akantoza) Terapija : keratolitici. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10.g života. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826. Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog. histološka obrada (parahiperkeratoza. retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života. retinoid (Tigason).g života. retinoid . HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA. javlja se u 2. Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti. suha. KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS.

promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8. Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. axile. Terapija : keratolitici. javljaju se folikularne keratotične papule. Prisutan je svrbež. retroaurikularne regije. češći je u djece. obraza i desni. Koža je hrapava. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana. Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama.68 FOLIKULARNE KERATOZE. Najčešće su zahvaćeni vlasište. Dijagnoza : klinička slika. Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život. a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge. kortikosteroidi. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica. SYNDROMA EHLERS-DANLOS. medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus. trup. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA.) retinoična kiselina. čelo. nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd. Dijagnoza : klinička slika. pefigus. bjelkaste papule na sluznici jezika. preparati na bazi uree. tuberkulid). nevus verrucosus. lichen ruber planus.g života. KERATOSIS FOLLICULARIS.i 15. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS. nepca.Dermatološka propedeutika . bedara i glutealno. subungvalne keratoze ili krvarenja. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid.) . prepone.

Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima. lice i genitalnu regiju. Prisutni su i hipermobilitet zglobova. prolaps rektuma). histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati. Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože. neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. ramena. Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom.69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. CUTIS LAXA. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). smanjenja lučenja lojnica i znojnica. citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema. Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS. Patogeneza : rastezanje. ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma. STRIAE DISTENSAE.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju.). Dijagnoza : klinička slika. vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. histološki. Postoji smanjenje elastičnih vlakana. glukokortikoidi (per os. divertikul crijeva.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

utopljavanjem. u kasnijim stadijima nekih bolesti). Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). sportom. Pojavljuje se češće kod žena (mladih). emocionalnim stresom ilipušenjem. Trajno proširene venule u dermisu. vibracije. saunom. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. Cutis marmorata. Terapira se izbjegavenjem hladnoće. laserskim zrakama.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. prsti su ukočeni u edemični. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. opstruktivnim arterijskim bolestima. utopljavanjem. Liječi se zaštitom od hladnoće. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi. dermatomiozitisom. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. masažom. LIVEDO RETICULARIS. Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. alfa-adrenergičkim antagonistima. S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. VENECTASIAE. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. potkoljenicama i oko gležnjeva. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. . može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. nikotin.Dermatološka propedeutika . Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom. a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM. a mogu se primjeniti i antiflogistici. dugotrajne terapije steroidima. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira. Koža je blijeda i hladna. mulitplom sklereozom. ulkusi). SLE.

sres. embolija. Može doći do plućne embolije. Tromboza DUBOKIH VENA nogu.Dermatološka propedeutika . rivanol). suhom. dermatitis (eritem. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4. lividna ili blijeda. Javlja se okluzija. antiseptični oblozi. DERMATITIS HYPOSTATICA. oralni kontraceptivi. oštro ograničenom nekrozom. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se.E. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima. PHLEBOTHROMBOSIS. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom. epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom).74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija. antokoagulansi. VARICES CRURIS. upala. kruste). preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol. vezikule.borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme. Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. H2O2. THROMBOPHLEBITIS. Faktori rizika su ležanje. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA.B. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. imobilizacija. pliazminogen. bypass. Klinička slika : edem. Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. pigmentacija. Terapija : vazodilatatori. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna. Često se vide i trofičke promjene noktiju. može se javiti gangrena sa crnom. fibrinolitici. fibroza kože. . Fibrolan). hipostatskog ulkusa.D. edema potkoljenice. Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. anabolici). borna voda. plazmin.madidacija ljuštenje kože. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM.

displazija limfnih žila). U početku nastaje limfedem.Dermatološka propedeutika . ELEPHANTIASIS. Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma. Može se podijeliti na primarni i sekundarni. Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno. Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela.75 LYPHOEDEMA. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva . Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava.

prostaglandini. tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS. PUVA PRURIGO. Dijagnoza : klinička slika. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži. hidratantne kreme s mentolom. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova. piodermatkse promjene i kruste. . Možda psihičke promjene. Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane. ubode i ugrize kukaca.Dermatološka propedeutika . PRURITUS. a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. sedativi. histološka analiza. češća je ljeti. piodermizacija. Recidivirajuća reakcija kože. lihenifikacija. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. proteaze). Dijagnoza : anamneza.76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula. Definicija : svrbež. Fiziološki ili patološki osjet. Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza. Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. javlja se uglavnom kod djece. lijekove. klinička slika Terapija : antihistaminici.

C.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. CHLOASMA. svrbež i ljuštenje.uterinum (kod žena u klimakteriju). bilo gdje na trupu i udovima. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. povraćanjem. C.Dermatološka propedeutika . konjuktivama i dorzumima šaka. proljevima. vezikule. C. uglavnom se spontano povlače). Sunčane pjege. Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. češće su u osoba crvene i crvenoplave kose. Najčešće su zahvaćeni lice. granulacijska i epitelizacijska sredstva. lepra) Terapija : antibiotske masti. te polipozom tankog crijeva. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE. dorzuma šaka. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu. a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije. ramena. Pojačano stvaranje melanina.hormonale (kod tumora ovarija. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. Može se podijeliti na C. oralnih kontraceptiva). anemojom. U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina. vrat. vrata. a moguća je i maligna alteracija. a ne samo na fotoeksponiranim područjima . Na koži lica. LENTIGINES. traume perifernih živaca. Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula. edem. diabetes melitus. oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje. prsa. podlaktica prisutni su eritem. Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima.gravidarum (kod trudnica. MELANODERMITIS TOXICA. Autosomno dominantne nasljedn promjene. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol. EPHELIDES.

78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. plastična operacija. rudnici. postranično trup i udovi. ponavljane traume. vezikula. sklona je progresiji. licu. neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita. netopljivih tvari u dermis. Najčešće zahvaćeni glutealna regija. Terapija : nezadovoljavajuća. Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. veruka. laser. perigenitalno. a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. Anomalija genitala. . Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). na koljenima. prometna nesreća i sl. Patogeneza : nepotpuno istražena. Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije. EKG promjene. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. perniciozna anemija. a zatim se iglom unose u dermis. Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. VITILIGO. Definicija : stečena. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana).Dermatološka propedeutika . Egzogeno unošenje različitih obojenih. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. oko očiju. stres. Addison i sl. bolesti štitnjače. Okularna hipertenzija. aksilama. postoje 3 teorije nastanka : imunološka. pustula. laktovima. dijabetes melitus. TETOAŽA. bula. Pulmonalna stenoza. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). Prvo se boje nanose na kožu. na leđima. beta-karoten u obliku kapsula. periumbilikalno. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija.) Terapija : dermoabrazija.

ACNE VULGARIS.79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). . Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. Koža je suha i prašimasto se ljušti. hormoni. osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji. Patogeneza : nasljedna bolest. te smanjenim znojenjem. uljasti loj). komedone i ožiljke. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete. SEBORRHOEA. nutritivni fatkori. Nekad se teško razlikuje od psorijaze. stres. Može biti udružena sa pitirijazom. Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum. Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. Patogeneza : rijetka bolest. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom. Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta. Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući. sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja. Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa. vlasište. Patogeneza : nasljeđe. genetska predispozicija. Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. retroaurikularno.Dermatološka propedeutika . Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). lupusa i sl.

acne papulopustulosa. 13-cis-retinoična kiselina.80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. metronidazol. pustule. brada. antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. ketokonazol . ramena. hiperplazija veziva i infiltracija. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik. tetraciklina. Kasnije izbijaju papule i pustule. nos. Patogeneza : nepoznata. Lokalna primjena eritromicina. Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. pa se prema tome dijele na acne comedonica. atrofični i hipertrofični ožiljci). ciste. sternalna regija i rijetko nadlaktice. nekad se javlja u obliku leptira. Prisutni su i edem. a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. keratolitik. Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). vrat. a kasnije postaje stalan. apscesi. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare. Klinička slika : eritem u početku prolazan. čelo. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. sumpor u tekućem puderu. gornji dio leđa. papula i pustula mehanički.Dermatološka propedeutika . acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona.

Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom. X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom. Može doći do potpunog gubitka kose. toksični utjecaji. ciroza.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. U serumu se nalazi eozinofilija. trauma. neizlučivanje znoja. IgA i C3. javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće. Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. eritematozna i edematozna. nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. bolna na dodir. FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa. diabetes insipidus. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati.81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. ALOPECIA AREATA. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). Klinička slika : može biti akutni (infekcija. prvo se javlja eritem s edemom. PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. povišeni IgG (HG). može bito povezana s drugim bolestima (Addison. česti su recidivi. miksedem. Bolest je dugotrajna. Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. Žutosive je boje.Dermatološka propedeutika . hipertenzija i sl. . a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. glomerulonefritis.

-> sinteza melanina. lentigo senilis. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. pilonidalni sinusi i ciste. naevus spilus. dermoidne ciste. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY. preaurikularne ciste i sinusi. punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa. epidermalne ciste skrotuma. lentigo simplex et lentiginosis. -> ABCD-pravilo.Dermatološka propedeutika .82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. genitalne regije 4) p. melanosis naeviformis. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI . PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. nokta ( p.

ballon cell's naevus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. melanoma juvenile(Allen-Spitz). arsenska.Dermatološka propedeutika . RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. posebni oblici: naevus dysplasticus.83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). katranska. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. melanosis neurocutanea. halo naevus (Sutton). naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. naevus pigmentosus giganteus. naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni . macula mongolica.

Dermatološka propedeutika .84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .

Queyrat Mb.Dermatološka propedeutika . ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr.85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. cavernosum. fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. limfadenoza. reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. limfoproliferativnih. Bowen Mb. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih. ŽIVČANOG. eritematozni plakovi po tijelu uz .

možda je to manifestacija iste bolesti. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. može i eritrodermija. DG. asociraju na svašta. izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. ljuskava žarišta po koži. nisu samo T-limf. -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. eritematozne papule. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. alopecija. histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. B=mycosis funcoides like). u epidermisu. iz prethodnih tvorbi. ali histološki maligna. ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA. krpelj. limfomatoidna papuloza (klinički benigna. pruritična. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. ECM u anamnezi. papulopustule po tijelu. s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. T-limf. T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. SVRBEŽ JE JAK! . koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). histološki. aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. facies leonina. kronična dermatoza obilježena papulama. facies leonina). biopsija. hist. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška. svrbež i ne povlače se na liječenje. obično sporog tijeka. -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora).86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). A=Hodgkin like.Dermatološka propedeutika . najčešće na glavi. ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože. no i ne mora). SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora. vezikule. ljuštenje. hiperkeratoza. dosta sličnosti s MF. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. a može i s njim. Crvenilo. lihenoidnim plakovima. tetovaže. pustule. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. -> u početku su promjene na koži netipične.

psorijatične promjene. akutna i kronična. a infiltrati se protežu sve do subcutisa. . ovisno po potrebi. osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati.. Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100. histološki nalaz je isti kao i za LCH. svrbež. kron.histiocitoza onih koje nisu Langerhansove. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom... histološki osjećaju na Pagetove stanice).. moguća piodermizacija. PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična.. raspadu (phagedenicus). Zoster sklon ulc. HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. leukofereza. TIP 2.brojen kutane histiocitoze. počinje povećanjem limfnih čvorova. urtikarija..87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima.. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)). trombocitopenična purpura. LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama.Dermatološka propedeutika .. specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA. LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo. MIJELOIČNA nespecifične: prurigo. LIJEČENEJ: antipruritici. histiocitni limfom. smeđe-crvene i crveno-lividne papule. Sweetov sindrom. B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava. PUVA i re-PUVA. Hsv. plakovi i čvorovi raznih boja.. -> l... specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu. papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju. -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) .histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. a zatim prelaze u krv. za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti. AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1). TIP2. su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži. pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije. anemija. maligna histiocitoza. lokalizirane ili sistemske. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija. eritematozne. T su učestaliji od B. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi. benigne ili maligne TIP1. NESPECIFIČNE: jaki svrbež. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće). od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen. purpura. ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov. interferon alfa. antimikotici ili –biotici. svrbež. antihistaminici. Sweetov sindrom .

zahvaćenost kostiju lubanje.. može proljev. zahvaćenost RES-a. mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu.Dermatološka propedeutika . slabije izražene kožne lezije. žuta ili smeđa papula. Mb. godina života -> teška bolest. slezena. VERRUCIFORME. scintigrafija kosti i pregled RES-a. mandibula. pluća poput mramora..nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu. . KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom. podražaj ručnikom.. može i limfadenopatija.. sluznice nisu zahvaćene. koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva. A>TPazu. MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano. Abt-Letterer-Siwe – 1. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija. eozinofila i leukocita. može regresija nakon puberteta. hepatosplenomegalija.rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->. zaostaju hiperpigmentacije. Dg.. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita.. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule.. uške. ne maligno stanje.mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. limfni čvorovi.MEL-lezije: nakupine mastocita. ispadanje zubi.opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. visoka temp. hepatosplenomegaliju. Darierov je pozitivan. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima. limfadenopatija. diseminirane. generalizirane. peptički ulkussi i povraćanja. S100. iz bioptičkog materijala.88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM. Vlasište. DISSEMINATUM. ljuskave. zapravo nodus.. tijek je kroničan.. maksila. Cd1a. papulopustulozne. svrbež. lice.. proljevi.. Eozinophilni granulom. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule. u RES-u. Darier. RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces. peanut lecitin. masne naslage koje erodiraju i krvare. Darierov znak i flushing. jak svrbež. kosti. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM... kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica.. male ružičaste papule. Darier... Mb. no kod starijih lezija može biti negativan. jetra.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

j. antibiotske kreme. oblozi.brada odraslih muškaraca. AST. .92 -Folliculitis.BHS-A.difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu. -Carbunculus. Pojava crvenila i otoka kože. koja je bolna i odiže se. -Pyodermia chancriformis. aureus. tresavica i bol. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol). te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju.upala slobodnog dijela dlake. BHS u ždrijela.Folliculitis simplex barbae. Zabranjuje se brijanje. Piodermije znojnica.S. S. Kroz oštećenja ulazi u kožu.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu. pa KMnO4 kupke. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta. aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa.Folliculitis decalvans capillitii. i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme. Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije. aureus i BHS A./dan. -Echtyma. . Liječenje: ubodna incizija.Corynebacterium minutissimum. Sistemski antibiotici prema antibiogramu.Folliculitis simplex disseminata.Dermatološka propedeutika .BHS A. 39. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. te antiseptički oblozi. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus.kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom. Zbog vlage. Temperatura do 40°C . 40.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica. edem. Povišena sedimentacija. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm. Stafilokoki. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno. . pojačana znojenja.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude. 41. Kronične piodermije. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna. Odstranjuju se naslage.gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva. Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju. te eritromicin lokalno. stafilokok. Ostaje varioliformni ožiljak. Javlja se difuzni eritem. -Pyodermia ulcerosa serpiginosa. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme. Na licu. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka .različite bakterije.Hidradenitis suppurativa. dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). Prokainpenicilin 2. -FURUNCULUS. Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini). Cijeli ožiljkom. Eritromicin ili prema antibiogramu. U ingvinalnom području.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva. Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste. Cijele atrofičkim ožiljkom.Pyodermia vegetans. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake. glutealna regija i potkoljenica. -Acne necrotica. aureus. Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu. -Pseudofolliculitis barbae. Terapija kao gore. tj.Erysipelas. -Phlegmone. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici. Sistemski antibiotici. Lice. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. -Erythrasma.4 milijuna i. S.

inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale. -Lepra lepromatosa. Antituberkulinska kemoterapija.iz l. Nikad na licu. Leprominski test je negativan. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan. Tuberculosis verrucosa. govori o kontaktu sa uzročnikom. sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože. Lokalni antiseptički oblozi i posipi. anestetičnost i alopecija. aksila. Tuberkulidi. Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule. Na licu. limfogeno ili hematogeno.najčešći. Tuberculosis luposa.Mycobacterium laprae.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. Lepromski test je pozitivan. PPD test (tuberkulin). najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god. Hiperergijski tuberkulinski test. Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. Niska stopa kontagioznosti. -Tuberculosis cutis papulonecrotica.Mycobacterium tuberculosis. 44.pojava induriranih infiltrata na potkoljenici. Vrat. 47. Tuberculosis cutis.tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin. M. Neposrednim kontaktom. -Tuberculosis miliaris cutis. Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija. Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4). u tropima. 46.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida. Do kože dolazi per continuitatem. . Antituberkulinska polikemoterapija. Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa. a kasnije anestezijom.Dermatološka propedeutika .verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije. prepone. Leprozni test ispituje celularni imunitet. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. 43.hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta. -Lepra indeterminata. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi.distribucija folikularnih.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). zglobova ili kostiju.93 42.. bitno je stanje celularne imunosti. 45. anhidroza. Histološki se vide tuberkuloidni granulo. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože. Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo). -Tuberculosis cutis primaria.samo na koži ili i drugi organi. prenosi se kapljično. Lepra. Javlja se i regionalni limfadenitis. tuberculosis egzogeno ili endogeno. -Lepra tuberculoides. Leprominski test slabo pozitivan. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis.č. -Tuberculosis cutis lichenoides. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama.najnepovoljniji i najinfektivniji. anestetičke (ponekad) makule.

-Necrobiosis Lipoidica.Leprominski test je negativan. Tropsko i subtropsko područje. mentagrophytes. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama. Jaki kortikosteroidi pod okluzijom. Sistemski kortikosteroidi. dobro prokuhati odjeću i posteljinu. Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno. a broj bakterija visok. vezikule. krioterapija. Papule su boje kože do crvene. posteljina. papule. Liječe se antimikotičkom terapijom. Uzročnik se hist. Kanalići. aksili. Trichophytosis. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom.Sarcoptes Scabiei. dok u središtu dolazi do regresije. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. U pubičnoj regiji. a kod generaliziranog oblika PUVA.počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama. Izravni kontakt. vezikule. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni).STD. -Pediculosis corporis. i urtike. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder). -Sarcoidosis. Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju. te iskuhati odjeću. -Pediculosis Capitis. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta. Leishmaniasis cutis. verrucosum.u ljudi sa oslabljenim osjetom. Scabies.Leismania tropica. Liječiti sve ukućane. preko uboda komarca.glatka neobrasla koža. pustule i kruste. 51. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare. Dermatomikoze-podjela. svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda.. vezikule ili urtike.Dermatološka propedeutika . . lindan i krotamiton 3 dana za redom. 25%-tni benzil benzoat.Pediculus humanus varietas corporis. Liječenje standardno. Ženka kopa tunele (svrbež).cirkumskriptna. rublje. Dezinsekcija odječe i posteljine. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. mazati čitavu površinu tijela. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. uz čest svrbež. -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae. Pediculosis. dokazuje.Pediculus (humanus varietas) capitis.94 -Dimorfna lepra. 49. Nikad na licu. Prenosi se posredno (češljanjem). 50..genus (mislim da je rod) Trichophyton. Lokalno kortikosteroidi. 52. Phtirius pubis. a može i STD. rubrum. Vide se papule.dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton).. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. 53. Dlake su zrnate. glatke i sjajne. a najčešći su T. obrve i trapavice. kvasci (Candida) i plijesni.papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima. -Scabies norvegica.

invinalna i submamarna regija. a uz to još i interdigitalno.upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta. -Candidosis intertriginosa. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju. maceracija.95 -Trichophytosis pedis et manus. canis. a najčešći je M.derivati imidazola (klortrimazol. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama. 55. Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se. te interdigitalni prostori). a vidi se eritem. flukonazol-liječenje je kraće). Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike. pitirijaziformnim ljuskama. aksilarno. Terapija dermatomikoza: lokalna. a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini. kosa otpada. žućkaste boje. Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija.bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. Candidiosis.vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca. -Candidosis neonatorum. Prenosi se izravnim kontaktom. . kroz čije središte prolazi očuvana vlas). Microsporosis.. Prenosi se kontaktom s mačke. -Paronychia et onychia candidomycetica. Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. Epidermophytosis. Provodi se 2-4 tj.Dermatološka propedeutika . 57.kvasac. griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj.rod Candida (najčešće C. a na rubu su papule i pustule.najčešći oblik.granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području. Jači eritem uz madaciju. -Trichophytosis superfocoalis capillitii. Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti. te postojanje ragada. Javlja se i svrbež. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene. a može biti STD. 2x dnevno. -Onychomycosis trichophytica. kod jačeg znojenja. Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež. 54. stvaranje ožiljaka i kronicitet. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost. 20-400 mg. Kod dermatomikoza glatke kože.Epidermophyton floccosum. mikonazol). albicans). erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža. prekrivena sitnim ljuskama.kod vlasišta i noktiju.zbog oštećenja sluznica. -sistemska. te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza. Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice..gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. -Stomatitis candidomycetica (soor). Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim. neslomljene dekolorirane kose. 56. -Trichophytosis profunda capillitii. Najčešće ingvinalna regija muškarca.u pelenskoj regiji.infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta.. Favus. -Candidosis genitalis.

biljka. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol). loratadine (Claritine)).na unutarnje organe. CNS i srce. -Sistemske mikoze.Dermatološka propedeutika . Akutne (4-6 tj.).na pritisak (crveni i bijeli dermografizam). alergijskim testovima (prick test.krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi.psorijaza. Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om). 62. žarište koje egzulcerira i cijeli. To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. Sporotrihoza (tropi. Peniclin. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide. Lajmska bolest. angioedem. Trichosporum cutaneum. 59. fiksni egzantemi. kukci.. Saprofitije.). a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta. 25 različitih morfoloških oblika (urtikarija. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i. subkronične (2-3 mj.Pityriasis versicolor.). kožnim testovima (ubodni. svjetlije crvena. Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja.I.). pruritus.v. 61.Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak.alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje.. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril).2-0. hladnoću .III.obilježena urtikama (elevirane. Dokazuje se anamnezom. a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka. II. ). penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. Chromomycosis (tropi. bulozne erupcije. purpura. Najčešće analgetici i antipiretici. toplinu. Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema.).zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm. Terapija lokalni antimikotici). epikutani.u dermisu i subkutisu.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima. vaskulitis. morska životinja. zglobove. Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. pigmentacije. .. skarifikacijski test i intradermalni test). koža dalje atrofira. Rana infekcija. penicilin u velikim dozama). tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea. ili i. najčešće pluća. edematozne. eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež. -Pityrosporum folliculitis. Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. Mikroskopom se gleda u tamnom polju.verukoidne promjene ekstremiteta. Dokazuje se izbjegavanjem antigena. 60.m. a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta. Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju). Exanthema medicamentosum.v. Urtikarija.) i kronične ( > 3 mj. a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0.kvasac Pytirosporum orbiculare.4 g i. stadij (lokalna infekcija). Actinomycosis (Actinomyces israelii.Duboke mikoze. Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans. subakutne (6-8 tj. kupanje u bazenu.. upalni infiltrati i fistule. Duboke i sistemske mikoze.96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol. količinom IgE.nakon nekoliko mjeseci ili godina. papulopustule oko nosa i usta)..stadij (diseminirana infekcija). -kontaktna. kozmetika. 40-60 mg/dan). Amfotericin B) 58. Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici. -fizikalna. stadij (perzistirajuća infekcija).Pytirosporum ovale. preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu. Izbjegavati znojenje. ekspozicijskim testom. Može se kultivirati.

lokalni kortikosteroidi. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu. -hereditarni angioedem. Kontaktni nealergijski dermatitis.. Numularni egzematoidni dermatitis. -Decubitus. od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa. Osnovna obilježja: svrbež. Adrenalin 0.žulj. 68. epitelizacijske i granulacijske masti. farinks. hiperpigmentirana područja. Liječi se kao akutna urtika.nasljedno. konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu.. Liječenje: Ispiranje vodom.preosjetljivost kasnog tipa (IV). . Atopijski dermatitis. Angioedem. znojenje lica. Izbjegavati sredstvo. kožne promjene. Nakon više mjeseci ili godina. bule. Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena.97 -urtikarija vaskulitis63.. 69. skvame. Najbitnija je anamneza. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja. najčešće soli metala.. te antihistaminici u visokim dozama. antimikrobni lijekovi . a kod jačih sredstava vezikule. PUVA 2x tjedno). erozije.kiseline i lužine. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. Akutni oblik ima eritem. 66. obiteljska anamneza. 67. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). ekskohleacija. zglobove. usne. antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus.. Akutna faza: eritem. Kortikosteroidi i. plastike. proteina ili kontaktnih alergena. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. Nakon nekog dana edem se resorbira. nakon čega koža zadeblja. Svrbež svugdje prisutan. edem. smole. ragade. papule. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement). Mehanička oštećenja kože. a zahvaća vjeđe. 64.kurje oko. Profilaksa. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože. Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste. Izbjegavati antigen. Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu). U starije djece: lokaliziraniji. 65.blijedosiva koža. Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike.. svrbež. Kontaktni alergijski dermatitis.id-reakcija. kruste.1% otopine. 70. kroničan tijek.5-1 ml 0. lužine. jezik. lokalni keratolitici.. Antihistaminici. Zbog čohanja recidivi. Terapija je kauzalna uz antihistaminike. subakutni: eritem. Otkloniti mehanički pritisak.v.Dermatološka propedeutika . Klavus je bolan. Belobaza). Anafilaktički šok.ishemička nekroza zbog pritiska.) .nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano. kronični edem lica.. Hiperkeratotična. eritem. a po potrebi ntibiotici. edem. Mjehur koji se osuši. Zbog mikroba. Kemijska oštećenja kože.Callus.Corrosiones.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline.. vezikule i ponekad bule. pad tlaka ubrzan i slab puls.akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću. U odraslih: lihenifikacija (pregiba). larinks. vezikule i kruste. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu. U stalnom je porastu. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. minimalni edem. zaštitne masti (npr. Nastaje naglo. Kronični: suha koža.. -Clavus. papule.

-Berloque dermatitis. zidari). dlake su spaljene. (tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. 74. koje svrbe kad se ugriju. -Cutis nautae et agricolae. –pigmentacija. mučnina. nižim od sobne i vlažnim. Fototoksične dermatoze. a mogu se javiti i tresavica.najviše rendgen. 2. -Perniones. Područje je crvenoljubičasto uz erozije. 73. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). -Congelatio. suhoća usta. stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti.eritem. kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. 2..Dermatološka propedeutika . a i velika je opasnost od infekcije. teleangiektazije. npr. treba samo ugrijati).UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem.podjela i patogeneza. crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale. Plavkasto-crvene bolne otekline. ali ne i korijen) i 3. Sliče opekotinama.tanja koža. Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja. (eritem. Fotodermatoze. Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju. hladno i bolno.rigidna atrofija. fotoalergijske dermatoze. Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo. eritem. Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3.).98 71.8 Gy). Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi. skleroze.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima. edem. . Toplinska oštećenja. zemljoradnici.smrzotine. 2. hiperkeratoza. -Radiodermatitis chronica.. temperatura. tetraciklini. Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari.opekline. a svi sa >10% moraju u bolnicu. Može nastati alopecija 3 tj. aminokiselina. fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih. daje se plazma. (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo. Vrlo je velik gubitak tekućine. 1. (nakon doza od 8-10 Gy. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus. Javljaju se i mjehuri. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). 1. Liječenje: nadoknada tekućine. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). nakon duljeg djelovanja niskih temp. tvrdo i neosjetljivo. Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. 75. stupnja (područje je lividnoplavo. Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože. glukoze. edem i bule. Nakon nekoliko dana se ljušti).ozebline. jedna se svijetli druga ne). Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije.. (gornji dijelovi epidermisa. –fototestiranje.uslijed vazodilatacije. Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom. nakon doze od 3. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari. nakon čega se stvara ožiljak. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari.Combustio.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. Liječenje: antiflogistički oblozi. Na distalnim krajevima ekstremiteta. 72. 1. akridinske boje. te se korigira acidoza.

Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C). tumori). a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme. bakterije. -Dermatitis e contactu (Photoallergica).uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. 76.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura.crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta. Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. .Dermatološka propedeutika . 77. Fotodermatoze nepoznata uzroka. vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense. Česti recidivi.zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. -Porfirije. vezikule. Metaboličke fotodermatoze. Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila. sklone konfluiranju. svrbež). Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom. PUVA . Sulfonamidi. Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen. 79.polimorfna erupcija (papule. 82. hemoragije) na koži.lijekovi. Syndroma sweet.Urticaria solaris.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. 81. bule.vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. Fotoalergijske dermatoze. a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi. Pityriasis rosea. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno. Više doze kortikosteroida. Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast. Na šakama i trupu. Indiferentne kreme (belobaza). urtikarije. Erythema elevatum et diutinum.99 -Phytodermatitis. Klorokin dobro djeluje. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida. žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). -Hydroa vacciniforme. sulfonamidi. Praćeno je i visokom temperaturom. Klorokin dobro djeluje. Tetraciklini. mošus. a lumen sužen).urtika se javlja nakon izlaganja suncu. prevencija sa PUVA. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. Lokalno kortikosteroidne kreme 83. 78. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora.fotosenzibilizacija na metabolite. -Pellagra.slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. fizikalni utjecaji. svjetlocrvene. pečenje. -Prurigo aestivalis. Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule.javlja se erythema exsudativum.zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina. Zaštitne kreme ne pomažu. Erythema exsudativum multiforme. Čest recidiv. Otvaranje mjehura. Ubrzana sedimentacija. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično. U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. kortikosteroidi za smirenje upale.

Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima . a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen). lijekovi. virusi (herpes.najčešći. Ljuske se lako skidaju. okoliš (češće zimi). Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi. -Arthritis psoriatica. PUVA u kombinaciji s retinoidima. Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara). Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki).cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje. počinje kasnije.Dermatološka propedeutika . antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. Pitiryasis rubra pilaris. -Nokti. 85. antiflogističko i keratoplastički.neke faze sliče psorijazi. Psoriasis vulgaris.kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija). Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože.zahvaća ligamente. koristi se acitretin 50mg/dan. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p. Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno.fototerapija i PUVA. papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka. -kronična stacionarna. -sustavna terapija. fascije i zglobove. pustulosa. Lokalni kortikosteroidi. stres. a muškaraca 22-57 godina.i. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče. . nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled.Na matici nokta vide se punktiformne udubine. fototerapija i PUVA.100 84. Tip I je gemetski jače povezan. antibiotici i srednji kortikosteroidi. Antipsorijatici: Cignolin (0. Često zahvaća nokte.su derivati vitamina A. -intertriginozna područja. Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni. Osobitosti lokalizacija psorijaze. 86. kod generalizirane psorijaze.imunosupresiv.jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule.aksila. HIV). tetive. a tip II je manje genetski izražen. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). Lokalno.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem. Na laktovima. počinje ranije. UVB i PUVA. -Parapsoriasis in placibus. fototerapija i PUVA. 87. Ciklosporin.3-5%-tnom salicilnom k. vlasište -Psoriasis erythrodermica. inflamacijska. srednje kortikosteroida.vlasište.često zahvaćeni.p. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi. -acuta.kronična. submamarno. bez ispadanja kose. Visoke doze antibiotika. češće su promjene noktiju i artritis. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju.oštro ograničeno. Blago ljuštenje ili ga nema. -Pityriasis lichenoides -chronica. Retinoidi. ingvinalno i perianalno. -P.akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. koljenima. slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule). u bijelo vazelinu ukloniti ljuske. Javlja se u žena 16-60 .1-4%) usporava DNA sintezu. Retinoidi (acitretin). Katrani djeluju reducirajuće. Parapsoriasis.Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna. 3-5 mg/kg u 4-6 tj. eritem prisutan. koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje.upalni.

. tipu promjenama prethode pustule.Lichenoidni egzantemi.intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože.Medikamentozni egzantemi. Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana). Može biti potaknuta lijekovima. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura). Zahvaćena i sluznica. te koža poprima poikilodermatski izgled. Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. Moguć je prelazak u vulgarni. Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. a izliječenje nije moguće. Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela. Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života.101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju. Recesivna i često završi smrću. Problem u sidrenim vlakancima.Papule se javljaju i na sluznici. U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. poremećaj hemidezmosoma. UVB i PUVA 88. . Najčešće umiru od sepse. 92. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan. Mjehuri zbog traume ili spontano. a krov nazubljeni. KAD). Mjehur nastaje intraepidermalno. 93. Liječenje nije nužno. a javlja se na nepromjenjenoj koži.papulozni akrodermatitis male djece. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju. recidivi česti.. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe. a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr. Eritrodermije.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici. Mjehuri se javljau u 1. Pemphigus vulgaris. godini i zarastaju bez ožiljka. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa. preosjetljivost na lijekove). 89. infiltrirana i ljušti se. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj. Terapija kao gore. UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima. 90. a u 2. . nadoknaditi tekućinu i elektrolite. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. penicilin 600 000 i. u 8 tj. razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima. Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex.kao vulgaris. Povćean gubitak proteina i tekućine. Moguć i jak svrbež  infekcija. Potrebno održavati higijenu. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Lichen planus. visoke doze kortikosteroida.lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice.autosomno dominantno nasljeđivanje. Dno mjehura čini bazalni sloj. U tipu 1. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita).) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan). PUVA 1x tj. Nikolski I i II su pozitivni. Pemphigus vegetans.koža u cijelosti eritematozna. a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije. -Syndroma Gianotti-Crosti. 91.j. Zahvaćena i sluznica.. Terapija usmjerena na temeljnu bolest.(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza. Terapija ne postoji. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva. koja je bez liječenja letalna. -Lichen striatus. psorijaza. Liječenje je simptomatsko.Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis.Dermatološka propedeutika .

ljuskavih naslaga. 98. Poremećaji kolagena. vlažnih. nepoznata uzroka. Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj. po 5mg manje na tj.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice.ograničena otvrdnuća kože. Pemphigoid bullosus. kao da je prevelika.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog. Liječenje simptoatsko.istodobno kostur.generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom. 95.autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani. Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi.102 94. Sclerodermia systemica. Laboratoriski se nađu povišeni IgG. Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija). Nema ožiljaka. zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana. Veliki i napeti mjehuri. te pojava atrofičnih ožiljaka.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci. sklonost kožnim krvarenjima. Treba sanirati izvorni infekt. 101. bjelkasta i nemože se napeti u nabore. Dobro djeluju retinoidi s PUVA.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože. Linearna IgA dermatoza. U ranijoj fazi prednisolon . Terapija kao i vulgarni. malignim bolestima ili lijekovima.recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. a moguća je i spontana regresija. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda. bubrezi. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa.Dermatološka propedeutika . Histološki se vidi subepidermalni mjehuri. U većini slučajeva terapija nije potrebna. uz povećanu temperaturu. Uspješna terapija još ne postoji. oči i kardiovaskularni sustav.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. napeta.multisistemska. Pustulozne dermatoze. hipermobilnost zglobova.. 100.. Dermatitis herpetiformis. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. Može se provocirati sunčevim svjetlom. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom. lokomotorni sustav. Visok rast uz duge ekstremitete. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan). 96.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih. Srednje visoke doze kortikosteroida. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev. Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove. Liječenje je simptomatsko. -pustuloza dlanova i tabana. Pempfigus foliaceus.. pluća. 99. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97. Etiologija je nepoznata. -Cutis laxa. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta. -subkornealna pustuloza. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza. a koža je viseća i mlohava.poremećaj elastičnog tkiva.). Sclerodermia circumscripta. Zahvaćena koža je izrazito tvrda. kronična bolest koja se očituje upalnim. -Marfanov sindrom.

Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. CRP. ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje. Koriste se kortikosteroidi (0. usporeno . infekcije. kod artritisa NSARD i salicilati..5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima.Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st. 108. Bitno je prifržavanje "total sun block". Autoimuna bolest na koju djeluju stres. Opća slabost. Pyoderma gangrenosum. Visoke doze kortikosteroidima..Dermatološka propedeutika . Etiologija nepoznata. Liječenje je simptomatsko. U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona). interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici. artralgije. Ihtioze. prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). lijekovi. reumatoidni faktor. Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan). neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima.. na gornjem dijelu tijela. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova. Sistemski lupus erythematosus. Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. a kad se stabilizira 10-20 mg). povišena temp. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan. Lupus erythematosus chronicu discoides.multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. Nepoznate etiologije. Žene 8x češće. Povišena temperatura. a poslije op 1x do doze od 15 g). Trijas: eritem. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena. nasljedno. hormoni. Antitjela se rijeđe nađu. Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima. eritematozna.. Od vanjskih faktora virusi. Lupus erythematosus subacutus. 106.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju. specifična su ANA. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan). a prelaze u žarište. dan).nekrotizirajuće. Etiologija nepoznata. U vlasištu difuzna alopecija.. stres. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima. Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa. UV. 103. ANA. 105.tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa. mijalgije. U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost. 107. Dermatomyositis/polimyositis. Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu. hiperkeratotična.103 (5-20 mg svaki 2.pojava eritematoznih. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. Scleroedema adultorum. snižene komponente komplementa.. slabost mišića i eritem. UV zračenje. 102. Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije. sa ili bez oštećenja kože. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija.oštro ograničena.. 104. a veliku pomoć pruža PUVA-bath . Terapija je sistemska.

-Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule.ne prelazi na dorzalnu stranu. sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama. Mentalno su normalni. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. -congenita.Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei. promjene noktiju.. Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska.simtomi prisutni vec pri porodu. .m. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje). 112. Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p. Terapija ista. a vidi se već pri rođenju. rekurentna je i nije supurativna. Etiologija nepoznata. -Mljetska bolest. 109. Terapija je simptomatska. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama. mogu konfluirati.lamelozno ljuštenje. ožiljkasta alopecija. Retinoidi se mogu i sistemski davati.. ahilovim petama. Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje). Terapija kao vulgaris. U teškim slučajevima imunosupresivi. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom. oligofrenija.vide se krustozno-keratolitičke papule. Lokalni keratolitici. Dyskeratosis follicularis.pojava simetričnih. Bolest je generalizirana. Terapija ista. Lokalno kertolitici. -vulgaris recesiva.) upale se zovu panikulitisi.poremećaji orožnjavanja. -Lipogranulomatosis subcutanea. 110.t. -lamellosa. Koža je hrapava poput ribeža. bolnih. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih. promjene na sluznici. ali uz skromnije rezultate. Kao i prije je liječenje.folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom. 111. Folikularne eritrodermije.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi. oštra crteža. te se prekrije debelim rožnatim slojem. Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini. Kože inad čcorova je eritematozna i otečena. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis).poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka. svrbež.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis.Dermatološka propedeutika . Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži. Koža je suha. laktovima.kronični panikulitis bez općih simptoma.104 -vulgaris. Može se primjeniti dermoabrazija. subkutanih čvorova.Keratosis follicularis.zbog konsangviniteta roditelja. stvaraju promjene na noktima. . Traje cijeli život. Poremećaj u sintezi keratohijalina. a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj.) i preparati na bazi uree. retinoidi. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski. koljenima.

113.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS. Koža je oblika narančine kore. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna.(varices cruris). a zatim tekuću puder. Elastični zavoji. Dijeta.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima. oštećenja endotela ili staza.m. Pruritus. Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. javlja se u preko 50% bolesti. 114. Vaskulitisi. a kod težih i PUVA. fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost). preosjetljivost na cijepiva i lijekove. Vide se subkutani crveni noduli.nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli.simptomi mogu biti od otoka gležnja. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti. Terapija je simptomatska: mirovanje. Na pojavu utječu bakt. -flebotromboza. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). Zbog čohanja može doći do piodermizacije.svrbež.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni. a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom. operacija i skleroterapija. 115. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje. i virusne infekcije. Lokalni steroidi. -tromboza površnih vena. -Vasculitis allergica leukocytoclastica. Liječi se osnovna bolest. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka.Periarteritis nodosa. Prurigo.nastanak tromba u dubokim venama. antihistaminici i lokalno tekući puder .t. Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski). primjeniti elastične zavoje. žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno. Dolazi do upale arterijaokluzija. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju. vježbati. Kod poremećaja koagulacije. -kronična venska insuficijencija. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene. Hemoragijske bolesti kože. pomična i plavkasto-crvena. Terapija je simptomatska. Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. koja se javljaju 2-3 tj.može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. 116. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva. -Cellulitis. iznad kojih je koža blago uzdignuta. 117. Koža iznad je crvenosmeđa i bolna. povećana sekvestracija u slezeni.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva.105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum. dilatirane i vijugave površinske vene. Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. nakon rođenja. Otkriva se flebografijom. a u najtežim plazmafereza.Dermatološka propedeutika . dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). bolni na dodir i skloni ulceriranju. smršaviti.pojava otvrdnuća duboko u p.

ako je malo dublje vidi se i eritem. 120. 121. 123. lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati. Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva.to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći.Pojava pruriga u 2.Dermatološka propedeutika . hemići). a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima. -Prurigo gestationis. 125. bule i eritrodermija. Miliaria. Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno. Promjene kože u trudnoći-fiziološke. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja. psorijaziformne lezije).mnogo eritematoznih. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice. infekcije i malignomi. nema terapije). -Impetigo herpetiformis. Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu. proširene vene. Promjene kože kod GvHD. ubod insekta. a liječi se primjenom maslinova ulja.Acrodermatitis enteropathica. Treba samo regulirati okolnu temp.pruritus gravidarum. Doživotna nadomjesna terapija cinkom. Lokalno antipruritici. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini.kronična recidivirajuća bolest s prurigom. Može se naći .hiperplazija ž. lokalni eritem. Vide se lihenoidne papule. Dermatitis seborrhoica infantum. a nestaju u prvim tjednima. Može se i javiti svrbež. a lokaln kortikosteroidne kreme . Rijetko iznad grudiju. Promjene krvnih žila (teleangiektazije.vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave.pretežito se oštećuju koža. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće. te zaštita kremama. alopecija i proljev.edematoznih papula koje intenzivno svrbe. 122. 119.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. OVO SPADA I U PITANJE PRIJE. Liječi se pravilnom higijenom. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići.106 -prurigo chronica. trimestru. ljuskave. Prolazne dermatoze novorođenčadi.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije. crijeva i jetra. Koža je izrazito crvena.Sistemski antihistaminici i sedativi. vlazi i trenju. a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena. Dermatitis glutealis infantum. 118. te poremećaji pigmentacije.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije. 124. a nevusi se ekscidiraju)). Akutni se javlja 2-3 tj. -patološke. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. Dermatitis artefacta.pred porod nakon kojeg nestaje. Pojačana dlakavost.a može i cijela koža.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne. nakon transplantacije. Pokrenuti je može alergija. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. a kasnije ljuskava i suha.

. -Melanodermitis toxica.kod dijabetičarki s Candidom albicans. edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis. -Fluor vaginalis. Etiopatogeneza nepoznata.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože. 126. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm. Izbjegavati uzročni faktor i sunce. Vidi se brzo progresivna. oticanje uz pojačan iscjedak. Terapija kao i gore. bol uz moguću gangrenu. peckanje. Hiperpigmentacije. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu. seropurulentna sekrecija. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira.Dermatološka propedeutika . Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi. Izbjegavanje sunca i zaštita.. -parafimoza. Chloasma. Mogu se javiti bilo gdje. a doza se postepeno smanjuje. zadebljan i izrazito bolan.najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma. Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici. Treba držati pojačanu higijenu. . Prolazi brzo.Vulvovaginitis diabetica.Ephelides-sunčane pjege. Pomažu tople kupke. .Distopija žlijezda lojnica. Vide se žučkasti čvorići.razni uzročnici. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći. gangrena. Nakon poroda nestaje. može i fisure.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu.lentigo je tamna okrugla makula do 0.ograničen. oticanje. Glans je lividne boje. -Lentigines. pruritična. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se. svrbež. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. Spazmolitici+Pokušati vratiti. Terapija se prilagođava općem statusu. Pokušati prevući. 129.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi. -Lymphangitis sulci coronarii. 128. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij). Nakon grubljeg seksa. Tamno crvena sluznica. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom. Može doći do gangrene glansa.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo. -Fimoza.nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale. Terapija prema uzroku. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin.kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad. -Gangrena fulminans.crvenilo. Bitna je zaštita. 127. a ako rastu treba ih odstraniti . Rub preucija je edematozan i inflamiran. daje se pronison do 60 mg/dan.Vulvovaginitis infantum.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca. ut svrbež i oticanje. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija. Antibiotici širokog spektra.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca... ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju. analgetici. a sklonost se nasljeđuje.107 hipokalcemija. Crvenilo.pojačani iscjedak. Crvenilo.ljeti se vračaju i potamne. sklon progresiji. Depigmentacije. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija.

Dermoabrazija. Najčešće u pubertetu. Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- . Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu. Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan). 135. 131. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st.folikularno smještene papule. U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija.. 132. 134. sternalno i interskapularno područje. Glava. Šamponi..egzogenim unošenjem netopivih supstanci. Ljuske se skidaju maslinovim uljem.nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu. Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica. Ukloni li se ingestija karotena nestaje.. laser.. Dermatitis perioralis. daju se vutamini B. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi.Dermatološka propedeutika . Pomažu i hladni propusni oblozi.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža. Terapija je simptomatska. -Carotinosis. Dermatitis seborrhoica. Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan. samo otvoreni i zatvoreni komedoni). možda Pityrosporum ovale. Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona. antimikotici (ketokonazol).5-0. -Tetoaža. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički. kreme. pa pustule. hormoni bakterije. Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate.. Daju se i retinoidi (isotretionin 0. A rinofima se riješava laserom. Često treba previjati. Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. 133. masti i jake začine.. 130. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama.108 -Acanthosis nigricans. Treba izbjegavati sva iritativna sredstva.hiperpigmentacija i papilomatoza kože. papule. a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. bijeli zatvoren). Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži. Terapija: Kod blažih samo lokalna. glava se pere u kamilici. pa reagira na mnogo podražaja. Acne vulgaris. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin. Diskromije.kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena.geni. Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona. plastična operacija. Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. Zatim se razvijaju čvorići .. pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu.u starijoj dobi.Liče na koru hrasta. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna). upalu i djeluju protubakterijski. Rosacea. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom..5-3%-tna). pa infiltrati. Sapune treba izbjegavati.75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje. Ostaju brazgotine.. sumpor (2-10%-tni). keratinizaciju. Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. Teško se uklanja. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone.

paste). -Effluvium capillorum. Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom. anonychia (odsutstvo).. 139. Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake.upala vanjskog ruba s ljuštenjem. Normalno u trudnoći. Terapija je simptomatska.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. Obično u starosti. potrbna higijena).smanjeno znojenje... jače radu. stres.pojačano znojenje. Kosa se može i presaditi. U brazdama se skuplja hranaupala. može biti krv. -jezik. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele.. hormoni. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom.povećanje jezika . -Hyperhidrosis. te fizikalnih (opekotine). psorijaze. Prozraćna odjeća i obuća. Može dio vlasišta.Dermatološka propedeutika . Zbog stalnog vlaženja. Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan. 138.bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa. u vrućoj klimi. obično imunološki posredovana. Ako je poznaz liječi se uzrok. Bolesti noktiju. Higijena -macroglossia. obično imunološki posredovana. -hypohidrosis. Zaštita. kod nekih bolesti. Ožiljne alopecije. izbrazdan jezik. dlanova i tabana. Neožiljne alopecije. -Alopecia areata. kemijskih ili mehanički čimbenika. Najčešće u području aksila. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. Bolesti usnica.. onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). ljudi koji rade s vodom). onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj). sclerodermia. -Cheilitis actinica. lokalno kortikosteroidi) -ekrine. alkoholne i nikotinkse intoksikacije. obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule..potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica. kod debelih.Alopecia areata. Koža je suha i ljušti se.lingua plicata. DLE. scleronychia (jednoliko zadebljan). Terapija nezadovoljavajuća.difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi. Vlasi lagano izvuku.anhidrosis. jezika i sluznice usne šupljine-usnice.kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta. a koriste se kortikosteroidne kreme.. sklerodermije. Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. Štetne tvari se uklanjaju.žarišno ispadanje dlaka.žarišno ispadanje dlaka.Alopecia adrogenetica.onihoze. Teško se podnosi visoke temperature.109 -apokrina. a kasnije i ljuštenje.. biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia). tumori u vlasištu). Treba liječiti osnovni uzrok. chromhidrosis (znoj u boji. 136. metabolizam). U težim oblicima može PUVA. 137.upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege).više od 90% alopecija. -Cheilitis exfoliativa. hrana. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci. cijelo vlasište ili cijelo tijelo. 140. U težim oblicima može PUVA.Cheilitis e contactu.a primjećuje se i u pemfigusa.

Gaucher.u ljudi s hipertireozom. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis. Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je. urički tofi.poremećaj metabolizma AK tirozina. te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem. -peridontitis. -Mucinosis follicularis.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje. Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan).Xanthomatosis.kod hipotireoze.giht. a koža je kao narančina koža. Koža i kosa su hipopigmentirane. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije. metronidazol) -epulis.Arthritis urica.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima.hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari. -Mb. a kasnije ispadaju. 141. . -Alkaptonuria. 143. Higijena+antibiotici (tetraciklini. Poremećaji metabolizma aminokiselina. Treba liječiti osnovnu bolest. -Lichen myxiedematosus.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. Urin je tamno obojen.sfingomijelin. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom. U početku samo gingivitis.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti. Najčešće kod hiperlipoproteinemije. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme. Dijeta. Higijena i uklanjanje lokalne iritacije. Poremećaji metabolizma purina. a uzrokovan je mikroorganizmom. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju. ali na pritisak ne nastaje udubina. u kojma su depoziti mucina. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika. Niemann-Pick. Supstitucijska hormonska terapija. a koža je suha. osteoartritis. Djeluje edem.nakupljanje fenilalanina. pa se pritiskom mucin može istisnuti. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški.110 -Lingua villosa nigra.Dermatološka propedeutika . Moguće kirurški odstraniti. 144. Poremećaji metabolizma lipida. -Pretibialni miksedem. oštečenja srca. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv. Dijeta.Phenylketonuria.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. Odlaganje urata u zglobove i kožu. a pomaže i PUVA. -aphtae.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč. 142. U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida.

dermatitis. 147. alkohol.jaka preosjetljivost na dorzumu kože. -B6 (piridoksin). -B3 (nijacin). Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). atrofija jezika. gangrene. kosa i nokti pucaju. Gamapatije.javlja se seborejički dermatitis. perifolikularne petehije.monoklonalna IgM. pa ju otkrivaju internisti.kod kroničnog alkoholizma.angularni stomatitis. Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati. -Porfirija varijegata. koriste se zaštitne kreme i antimalarici. Dermoabrazijom i laserom. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. pustule i vezikule i bule.poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. Jezik je bez papila. te ograničena kretanja.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp. Terapija nema koristi. Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali. vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama. HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati. Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator. hepatitis virusi. 149. ispadanje zubi . ruku i zglobova -B2 (riboflavin). te stomatitis. Kod hipervit. a rane teže cijele. Vidi se glositis.111 145. Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje. pa lako nastaju vezikule. Porfirije. Mogu je provocirati lijekovi. prehrana. Javlja se i hiperkeratoza dlanova.hiperprodukcije gamaglobulina. kruste i ožiljci. gladak i povećan. Terapija je citostatska i simptomatska. -Purpura hyperglobulinaemica. Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. -Akutna intermitentna porfirija.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. 148. urtikarija. Hijalinoza kože. uz edem lica.pelagra. akne i atrofija žlijezda. a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi. amogu biti mono. Lijekovi. -Cryoglobulinaemia. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). -B12 (cijanokobalamin). a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. Terapija nema učinka. Hepatička porfirija. Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija. A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). bule. te hiperpigmentacija dlanova i tabana.erozije kože.folikularna keratoza ekstremiteta. usporeno cijeljenje rana.kosa sijedi. 146. često krvarenje gingive.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja).). prekriveni ljuskama.obično zbog premalo intrisic factora. -B11 (folna kiselina). -C (askorbinska kiselina). ispod 37°C. Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a. -B1 (tiamin).Porfitija kutanea tarda. -B5 (pantotenska kis.taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena. Na koži se vide papule.i poliklonalne. -Macroglobulinaemia.Dermatološka propedeutika . Vidi se i difuzna toksiča alopecija.nema fotopreosjetljivosti. hormoni. ulceraicje. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza. hiperpigmentacija dlanova i tabana.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. dijareja i demencija.

bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja. Madeži (pigmentni nevusi).112 -D (kalciferol). sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase. D. Prave i pseudociste. Primarne na licu i kapcima. Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. svrbež i bol. Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca. Higijena. Etiologija primarnih nepoznata. Od eritem. Mogu krvariti. Vidi se smanjena dlakavost.zbog genetskih.. nevocitni i organoidni. bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije. Kao posljedica uzročnika. -cystis trichilemmalis(atheroma.šupljine ispunjene sadržajem. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti. cystis sebacea). suhoća i crvenilo sluznica. bijele ciste veličine 1-2 mm. Nastaje iz st. Ispunjena roževinom.. Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat. 1.D. Dermatološka onkologija 153. a jezik je crven i bolan. vratu. prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije.Dermatološka propedeutika . ginekomastija. Terapija: higijensko dijetni pristup. a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem. boja). liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica). Dermatitis perianalis. Ciste. -milium. krvarenja.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake.krvarenja. erozija. pilarna cista.rahitis i osteomalacija. -K. .to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku.multiple površinske. Nalaze se multiplo u vlasištu. a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih. Noduli haemorrhoidales.muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin).macula "cafe au lait".varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta. Mogu biti melanocitni. Na licu. 152. Bilo gdje na trupu i udovima. infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju. 151. poremećaji osteomuskularnog sustava. a ekscizija nakon smirenja. bolnost zbog upale.povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita. Liječenje kao i kod epidermalne ciste.epidermalna cista. Liječenje: liječi se uzrok. a kod upaljenih drenaža i antibiotici. Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena. D (dijametar) i znakovi upale. Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama. Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja. Mogu ne prolabirati. a aterom je drugdje smješten. ABCDE: A(asimetrija). Benigno pa liječenje nije potrebno.Epidermalni melanocitni nevusi. C(color. Koristi se i foto i elektrokoagulacija..seborojički dermatitis. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os. tanji glas. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan.upala perianalne regije. -E (tokoferol). epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. povećanje zbog tumora. 150. 154. Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake. lipom je dublje smješten i mekši. -cystis epidermalis. ograničenost). Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. B(border.

Melanosis neurocutanea. Može maligno alterirati. maligni melanom. samo u japanaca.nakon puberteta ili u zreloj dobi. 3. i 2. Uklanja se iz estetskih razloga. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). acanthosis nigricans benigna.naevus dysplasticus. grane trigeminusa. pigmentirani bazeliom.Novocelularni nevusi. Promjene su simetrične i jako svrbe. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje.kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze. Naevus naevocellularis pigmentosus. epidermalni i kombinirani.D. Celularni plavi je veći. -lentigo simplex i lentiginosis.nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu. .žučkast do crnosmeđ. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata. bilo gdje na koži. u području 1. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa. bizarnog oblika. u području prsišta i deltoideusa.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama. 2. a nehereditarni mogu biti i solitarni. glatke površine katkada prekrivene dlakama. koji rijetko maligno alterira. tvrd. pemphigus vegetans. neoštro ograničeni. -melanosis naeviformis.113 -naevus spilus. može imati plak i može maligno alterirati. Kirurško uklanjanje. 4. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa. Hormonski.čvor veličine lješnjaka. Obični plavi do 15mm na hrptu šake.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno.benigno. Vide se gnjezda nevusa. blago elevirani. 155.veći. -Acrokeratosis paraneoplastica.Melanoma juvenile. asimetrični. 1. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu.tamnosmeđe pigmentacije. -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris.crnkastoplav. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima. autoimuno. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis. oštro ograničen. Benigno. Vide se gnjezda nevusnih st. D. a mogu biti prisutne od rođenja. Bilo gdje.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama. U mongola i latinoamerikanaca. To je najčešći madež.Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana.Obligatno paraneoplastičke dermatoze. u razini ili iznad razine kože. -lentigo senilis. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički. naevus coeruleus. metabolički djeluju. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći).Dermalni melanocitni nevusi. Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom. .D.naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež. -Naevus pigmentosus giganteus .Dermatološka propedeutika . na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji. sivkastoplavo. godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. Posebni oblici nevocelularnih nevusa. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama). na EDD granici. Ako ih je puno lentigioza.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40. ružičastocrven. -macula mongolica. uz moguću malignu alteraciju. Povećan broj melanocita i količina pigmenta. Tijekom života rastu. D.

Krioterapija. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma).upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. D.rijetka eritematozna promjena s giriranim. spinocelularni karcinom. Na fotoeksponiranim djelovima kože.Dermatološka propedeutika . Palmarni eritem (tumori jetre). 161. začini. ekscizija. 2. Pemphigoid bullosus (kronične leukemije. vezikul pustule. na fotoeksponiranom djelu kože.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA. malignomi). Cornu cutaneum. 162. 158. Keratoacanthoma.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški. Cheilitis precancerosa. a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari. 160. -rendgenske keratoze. Kertoze (keratosis actinica. podražaja (pušenje. Male sivo-žute keratotične papule. teleangiektazije (karcinom pluća).najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. te u početnom stadiju krioterapija. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. eletrokoagulacija.114 -Erythema gyratum repens. Na licu i šakama -glukagonoma sindrom. 156. Počinje kao papula.Ikterus. pemphigus vulgaris.na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti.. serpingiozniom morfima. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom.. Prognoza je dobra -arsenske keratoze. 157. lagano eleviranim. mjehura.D. respiratornog i GI sustava. Uz adenokarcinome dojke. Nema regresije. Ekscizija ili termokoagulacija. Raste do 2 cm. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. Bitna prevencija 159. bule. 163.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide. pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom). kiseline) kroniča upalna reakcija. Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija. Kirurška ekscizija što prije. Leukoplakia. Kod karcinoma mok. -katranske keratoze. Eritrodermija (leukemije. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). Prekanceroze. Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine. leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu.bradavičasta orožnjenja. limfomi i karcinom prostate). grlića maternice. leukoplakia i Keratoacanthoma. Xeroderma pigmentosum.kao aktinička keratoza. Klasifikacija najčešćih tumora kože- . Cheilitis praecancerosa. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. Cornu cutaneum.. limfomi.na dlanovima i tabanima. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). Keratoze-Keratosis actinica.pojava lanugo dlaka. Česta sekundarna infekcija Candidom. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora). rendgenske).Fakultativno paraneoplastične dermatoze. Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima. prostate.uz glukagonom. Ukloniti iritanse. respiratornog i GI sustava. kemijske keratoze (arsenske i katranske).patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom. smeđkaste boje. Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora.

-fibrosis nodularis nasi. Površina postaje papilomatozna i fisurirana.keloid. bezbolni. -Histiocytoma. Benigni tumori adneksa. Pojedinačne moguće kirurški odstraniti. U crnaca. vratu.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3.masnog. dobro ograničeno. blijede boje.meki (sitni. ne svrbe.papulozna tvorba boje kože do 3 mm. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe. zračenje. pojedinačno. živčanog i hrskavičnog tkiva- .nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica. pilomatricoma. Kirurška ekscizija.Limforetikularni. sporo rastući čvorići. 10-15 mm. 166.od sinovije. Benigni tumori mišićnog.etiopatogeneza nepoznata. . sporo rastuća tumorozna tvorba. Diferencijacija u smjeru folikula dlake. -Synovioma. -Cylindroma. boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. dobro ograničena . Kirurški. -akantom svijetlih stanica.difeencijacija u smjeru matriksa dlake.nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. 165. Clear cell acanthoma). -Syringoma. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C. fibroma i Histiocytoma. Naevus flammeus. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule).oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede.benigni epidermalni t. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st.tumori vezivnog tkiva (benigni. Pojedine tumore moguće ekscidirati. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. basocellulare i C. smeđkaste boje. Venous lake.pilomatricoma. Solitarna . rijetko maligno alteriraju.benigni reaktivni tumor.diferencijacija st. Haemangioma cavernosum. 167.Tumori mezodermalnog podrijetla.keratosis seborrhoica. pojedinačni. -Stuccokeratosis. obična na prstima uz tetivu. trupu. u smjeru ekrinih znojnica. Syringoma) i maligni epidermalni t. a kod multiplih dermoabrazija i laser. Na ramenima. u oredjelu donjih udova starijih ljudi. Multipli crveni. a diseminirane ne. Kortikosteroidi lokalno. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. Crvenkaste ili žute tvrde papule.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st. Na licu.to je hamartom. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare. Benigni tumori epidermisa. pojedinačno na vrhu nosa. ponekad svrbi). spinocellulare) 2. keloid. boje kože. Obično pojedinačni 1-3 cm. stuccokeratosis.Dermatološka propedeutika . limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5.115 1. -fibroma. Haemangioma senile. Češća je u starijoj dobi. obično na licu. Maligna pretvorba nije opažena. krioterapija.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. Kirurška ekscizija. Kirurška ekscizija.Tumori podrijetlom iz pidermisa. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom.Trichoepitelioma. Svugdje osima na dlanovima i stopalima. Kirurški. Kirurško liječenje. vlasištu. Benigni tumori veziva. Tumori melanocita. tvrdi. (keratosis seborrhoica. Metastatski karcinomi kože 164. Cylindroma. glavi i vratu. na vlasištu.

Haemangioma capillare. D. Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. proliferacija endotelnih st. ciste. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. života. a regredira do 7 godine. finogranulirane površine.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. potiču iz temeljnog sloja epidermisa. Kortikoidi. sa mogučnošću ljusaka i krusta. Carcinoma spinocellulare.D. Crvena žarišta promjera nekoliko mm. UV+genetika. sboroična keratoza.iza 40. više ili manje uzdignut. bolni na pritisak. Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa.tumori glatkog mišića. 95% na glavi. veruke. D. Mastektomija. ekscizija. folikula dlake i lojnih žlijezda.tumor hrskavičnog tkiva. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju.D.116 -Leiomyoma.intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40.benigni tumor živčanog tkiva. krioterapija. a nastaje u prva 3 tj.arsen)+virusi (HPV). psorijaza. melanom. Kirurgija uz zračenje. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci. 171. -Erythroplasia Queyrat. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte. Kirurški. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). Liječenje: krioterapija. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen. . 168. Benigni vaskularni tumori kože. te citostatici lokalno. D.najčešći . 170. D. -Venous lake. Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom. . Kirurška i radioterapija. ne regredira. lupus erythematodes.Haemangioma cavernosum. bazeliom.Morbus Bowen. bolan na pritisak. Krioterapija.D.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca. prekriven ljuskama ili krustama. Destruirajući rast i mogučnost metastaza. in situ. Histološki se uočavaju Pagetove st. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. a često se zamjeni za melanom.D početni spinocelularni karcinom.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. Kozmetska terapija laserom. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis. Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. . D.carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi. laser. u predjelu gornjeg dijela uške. . sklerozacija. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života. kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza.Dermatološka propedeutika . psorijaza. oštro ograničen. Pojava brojnih neurofibroma. 169. elektrokoagulacijom ili laserom. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija. seborojičke keratoze. fibrom. godine. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama. Regresija rijetka.lokalno agresivni tumor ije st. Kreće iz prekanceroza. sitni. kirurška ekscizija. Kirurška ekscizija. Ne metastazira. mekani. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). u starijoj dobi. Kirurška ekscizija. . -Morbus Recklinghausen. 5-fluorouracil u masti i zračenje. Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. Intraepidermalni karcinomi. -Neurofibroma.široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama. -Naevus flammeus. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste. -Lipoma. Carcinoma basocellulare.prisutan pri rođenju.neuroektodermalna.D. nasljedna sistemska bolest. god. U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom.umnožavanje potkožnog masnog tkiva.Haemangioma senile. -Morbus Paget.

noktiju i sluznica. brzi iz srednje Afrike. nevusa(30%). -Nodularni melanom. sklonost ranom metastaziranju.. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes. Kirurška ekscizija. Ekscizija.117 -Angiokeratoma. gljivične infekcije. Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse. Tamne je boje. a tijekom vertikalnog neravna. limfni čvorovi 25%.dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa. Vide se eritematozne papule. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika. Bitan je broj mitoza. tetoaža.. eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid. najzločudniji tumor kože i sluznice. Elektrokoagulacija. porijekla fibroblasta. 173.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. displastični nevus. Metastaze rijetke.brz razvitak bez radijalnog rasta. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma. -Površinsko šireći melanom. 174. udaljene metastaze 0%. Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo). Multiple pruritične. eritemtozne promjene na koži.na ekstremitetima. do nekoliko cm.na antikonvulzivne lijekove. plakovi i čvorovi..multifokalni tumor vretenastih stanica. laser.najčešći tip. a u muškaraca na gornjem dijelu trupa.maligni tumor melanocita. Može iz nepromjenjene kože (50%). Klasični spori iz J i I Evrope. uz limfadenopatiju.malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. Maligni melanom. plakovi.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi. tamne boje.. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita. Crvenkaste.u predjelu dlanova. -Melanoma malignum acrolentiginosum. stopala. Liječenje nije nužno.. jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun.brzorastuća tvorba. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak. intralezionalno citostatici. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju. krioterapija. krioterapijai laser. Visoka temp. -Lentigo maligna melanoma. papulovezikule i papulopustule. B-stanični pseudolimfomi. čvoričasta. u žena na licu i nogama. 2. lako krvari. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike. -Granuloma pyogenicum. zračenje krioterapija. Bez metastaza 5god 75%. Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne.povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla.D. -Sarcoma Kaposi.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza.D. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om. rijetko je amelanotični. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna. ishodišta najčešće u mišiću. D. elektrokoagulacija.Dermatofibrosarcoma protuberans. Može ekscizija.Dermatološka propedeutika . Ekscizija uz česte metastaze. Lokalna uporaba kortikosteroida. mesnate multilobularne mase.kao posjedica uboda insekata. Kirurška ekscizija.T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila. 172. neoštro ograničena. Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza. na licu. -Histiocytoma fibrosum malignum. Čvorovi smđocrvene boje. kirurška ekscizija. D. melaonocitni nevusi. Pseudolimfomi kože1.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st. zračenje . cijepljenje. lihenoidne papule.

akutna monocitna leukemija 180. mekani.čvorići (u kojima je upala . Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija.blijedilo kože zbog anemije. rendgenska i polikemoterapija. Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza.spororastući. Vide se papule. -limfatične leukemije. ne djeluje na klasičnu terapiju).reaktivna. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima. Kirurški ili laserom. Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu. Počinje na manjim područjima. Svrbež. ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus. Može preći u pravu histiocitozu. u Aziji. Intralezionalno steroidi. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. virustatika. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. atipična crvenkasta žarišta.mali broj papula vidljiv pri rođenju. -Sindrom Sezary. lokalnih i sustavnih anitbiotika.infiltracija histiocita. zračenje.118 175.svrbež kože. ulceracije. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima. eritem i drugim sistemskim poremećajima.visoka malignost uzrokovana HTLV-1. proliferativna akumulacija histiocita. skloni ulceriranju). palkovi i čvorovi. -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:. urtikarije.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima.. Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju. 177. Dokazuje se imunohistokemijski. Liječenje: antihistaminici. Vide histiociti s lipdima.Dermatološka propedeutika . vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju. T-stanični limfom kože. -Tip II.lokalna terapija citostaticima (mekloretamin). Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. 176. -Xantelasma palpebrarum. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova.Reticulohistiocytosis disseminata.infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. Počinje povečanjem limfnih čvorova. Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu. Kožni B-stanični limfomi. antipruriginoznih sredstava. Kod hiperlipoproteinemije.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza.Mycosis fungoides.mijeloične leukemije. -Histiocitoza Langerhansovih stanica.crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini. a ponekad PUVA. krvarenje u kožu.. PUVA. . nisko maligan. Vide se crveni plakovi i čvorovi. Histiocitarne bolesti kože.klonska proliferacija B-limfocita. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni. jak svrbež. Promjena na koži kod leukemija. 179. 178. -Tip III.oštro ocrtana. . kortikosteroidi.grupirane žučkasto-smeđe papule. Lymphoma Hodgkin. Premikotički stadij (dugo traje. -Xantoma papulosum. Papule i papulopustule. Liječi reumatolog.odnosno fibroza)i poliartropatija. a sistemski kemoterapija. Uputiti hematologu. radioterapija. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija.

186. bolne na pritisak. 184. te pretrage likvora. -Mastocytoma disseminatum. Primarni (primarni afekt). generalizacije sifilisa.spolno. a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . jednom tjedno. Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi. U primarnom stadiju 4 tjedna. Sifilis. Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa.zbog loših higijenskih uvjeta. dijagnostika. dodirom. pozitivan Darierov znak. nakon infekcije. Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica.119 -kutane mastocitoze. Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa. ružičast. Dolazi do destrukcije tkiva. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. sjajne površine (lihenoidne papule). -javljaju se poremećaji pigmentacije.atipični mastociti. nalaz T. podkožni proces koji fistulira ulkus).dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju.4 milijuna i. Inkubacija je oko 3 tjedna. a trudnice 10 tjedana. liječenje. Makulozni sifilid je monomorfan. Preko predmeta.. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). pallidum). 185.iz ulcus durum. Opsežni eritemi. pallidum u tamnom polju. splenomegalija. Dijagnoza: klinička slika. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. pallidum  condylomata lata.Dermatološka propedeutika .nakon 3-5 godina.lokalna nakupina mastocita u dermisu.Treponema pallidum.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza. U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T. Labaratorijska dijagnostika sifilisa. . Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom. Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje. Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. Nedostaje primarna lezija. Papulozni sifilid: crvene papule. serološke pretrage.nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum. Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju). anemija. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova.stadiji. papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka. 182. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. Pacijent ne smije uzimati terapiju.. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T. limfadenopatija.j. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika. a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju. paraliza. U. 183. makulopapulozne. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu.9-10 tj. Inkubacija oko 3 tjedna. Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne. Venerologija 181. Inicijalni stadij sifilisa(primarni). Jedna ili nekoliko papula.Mastocytoma. poremećaji rasta kose. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj. simetričan egzantem. condylomata lata. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis..

192. 188.j. gnojni iscjedak i eritem malih usana. U primarnom stadiju 4 tjedna. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj.m. odgovara tercijarnom sifilisu. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i.Urethritis gonorrhoica acuta.penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan. Liječenje sifilisa. 189.000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana.Urethritis acuta gonorrhoica anterior.bol pri mokrenju. Lymphogranuloma inguinale. Gonoreja muškaraca i komplikacije. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati. nakon 6-8 tj.pozitivan nakon 3. Ulcus molle.transplacentarno -Syphilis connatalis recens. . a otkriva antitijela -TPHA. 191.Dermatološka propedeutika . Kod preosjetljivosti na penicilin. Tropski krajevi. a bolest napreduje. Skup. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije. Kod novorođenčeta 150. -treponemski testovi: ITP test. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela. Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. Haemophilus ducrey. a CNS može biti. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica. te se zato ne koristi više. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih.inkubacija 2-4 dana.indirektna imunofluorescencija. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području.P. Najosjetljiviji. Ulkus se može inficirati. osim što srce nije zahvaćeno. Test aglutinacije -pretrage likvora 187. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana.kad se dijete rodi sa simptomima. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. 190.kasni konatalni sifilis. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. Histološkim dokazivanjem. uz gnojni iscjedak. 193. dokazuje se dokazom klamidije.inkubacija 2 tj. Konatalni sifilis.inkubacija 8-12 tj. Calymmatobacterium granulomatis. -FTA.imobilizacija T. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. a trudnice 10 tjedana. jednom tjedno. Poput sekundarnog stadija.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. tj. Inkubacija 2-4 dana.120 -serološke pretrage. Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije. Dijeca su slaba. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli. Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Donovanosis.javlja se pečenje i bol pri mokrenju. Azitromicin 1 g/dan. tjekom 10 dana. Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis.Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj. Gonoreja žena i komplikacije. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj. U tropima. . Može se javiti elefantijaza.4 milijuna i. U tropskom području. Sumamed 1g/dan 1-2 dana. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna.

Lokalno citostatici (Podophylin).spolno. 1g Azitromicina -mikoplazme. termokauterizacija.tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice. ručnik.Chlamydia trachomatis serotip D-K.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. Inkubacija traje 2-9 mjeseci. -Trihomonas. krioterapija. bazen.HSV-2. Dokaz iz sekreta. Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija. Spolnim putem.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis. Metronidazol 2x500 mg na dan. 196. pustule.Trichomonas vaginalis.Dermatološka propedeutika .121 194. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj. ekscizija. Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju.Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis. ekskohleacija.veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. elektrokoagulacija. Papulozne.multiple papule na vanjskom spolovilu . nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana. 195. . Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine. Česti recidivi. Herpes genitalis. Recidivi česti. -Condylomata acuminata.najčešći. Vide se vezikule. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza. Inkubacija 2-7 dana.