Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje. mora se pridržavati istog načina očitavnaja. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. – test ubodom (prick). kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze. – određivanje specifičnih IgE-. multipla). oblik. ograničavanje.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. boja.za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja. eritrodermija  cijela koža zahvaćena). autoimune.  struganje – drvenim štapićem. –konjuktivni test.svetlosnomikroskopska patohistološka analiza.kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža. kod bulznih dermatoza.kod medikamentoznih alergodermija. veličina. celularne preosjetljivosti.za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente.  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja.pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr. diseminirano). testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu. kod Lylleove bolesti). raspored ( grupirano. polimorfna. –test blastiče transformacije limfocita. najčešće 2% u vazelinu.  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište).za dokazivanje kasne. Netoksične doze se očitavaju nakon 48.za dokazivanje pemfigusa. –test skarifikacijom (scratch).u dokazivanju medikamentoznih alergija.Dermatološka propedeutika -45. te kontaktne alergene. -određivanje ukupnih IgE. -atopijski epikutani test (APT). -citološke metode. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza). lokalizacija. žarišta ( monomorfna. skarifikacija ili punkcija. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr. usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije.epidermolize i virusne bolesti. buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza.  pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene. alergijskog vaskulitisa. limfomi i karcinomi. upadanje sondom npr. in vitro. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa.72 ili 96 h. tvrda).prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam). znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno. Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE. skalpelom. konzistencija (meka. bulozni dermatitisi. Sustav eflorescencija u koži-općenito.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza.  dermografizam. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje.tumori. .broj (slitarna. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa. 6. kiretom ili raspartorijem. vodi ili nekom drugom otapalu. te onih izazvanim konzervansima i aditivima.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija. –Direktna imunoflorescencija kože. – intradermalno. -elektronska mikroskopija. virusne.bris. 10.

-keratoplastici..danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu. -emulzije. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales).kalij-permanganat. -sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije. Riblje ulje (30%). atrofija kože. Mogu se dodati antiseptička sredstva. jer priječe stvaranje mjehurića i krasta.to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi. Mjenjaju se čim se ohlade. Nistatin za kvasce (Candida alb. trajanju promjene i akutno stanje dermatoze.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste. Masne (V/U) i isperive (U/V). -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva. Hlade kožu i odvode sekret. 11. -tekući posipi (pastae aquosae). ušljivost. Kod svih subakutnih promjena kože. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva. strije.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa.liječenje ovisi o lokalizaciji.potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju. a na suho suho (masti. Lokalno liječenje dermatoza.Može se odrediti i titar protutjela. Djeluju indiferentno. Prekomjerna dlakavost. Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva.hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine. -antiparazitici. zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa. -keratolitici. 10%-tna trikloroctena kis.disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator.hladni propusni.za odstranjivanje bradavica.). pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno. . prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2). -Oblozi (fomenta). herpetiformnog dermatitisa. paste (2+3) i emulzije(1+3)).mješavina praška i masti.. etanolu i drugim organskim otapalima.ublažuju svrbež. -podloge.otopine aktivnih tvari u vodi. emulgirani dvofazni sustavi.. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka. buloznog pemfigoida. kreme.do 2%-tna salicilna k. –indirektna imunoflorescencija.Amphotericin B. Jednostavne podloge (tekućine. a keratoplastici  na epitelizaciju.svrab. Benzilbenzoat.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože. –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke. kupke).kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina. Za omekšavanje roževine. -otopine (solutiones). paste). -antimikotici. -antibiotici-kortikosteroidi. -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva.brzo dijeluju i smiruju upalu.polučvrsti.protuupalno.za veće površine.adstringentna  na granulaciju.20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma.te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma. –Nepropusni. Za cijeljenje erozija il ragada. Na vlažne vlažno (oblozi. -kreme. srebrni nitrat (1%) -citostatici.

Difenilhidramin (Dimidril). teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon). Ciklofosfamid. 16.. Retinoidi za sistemsku primjenu. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom.akutne. Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica. Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus. Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici.kod arterijskih dermatoza. Koriste se lokalno i sistemsko. Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože. tanki i lomljivi nokti. Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi. 13. Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0. akni fulminans. fotosenzitivnosti. čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku. -Acitretin. Ne s vitaminom A.derivati hidrokinona -fizikalna terapija. Može doći do eritrodermije. G. suhe sluznice. U kombinaciji s kortikosteroidima. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi.to su sintetički pripravci. Kod poremećaja keratinizacije. –sistemske. -sredstva za depigmentaciju. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17. loratadin (Claritine) -antibiotici.preparati s kinolonskim prstenom. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda.Izotretionin.mukokutane.prirodni i sintetski derivati vitamina A.. UV terapija.skeletni sustav. klorpiramin (Synopen). kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa.Dermatološka propedeutika -6-antivirusni. 15. CNS (povišeni intrakranijalni tlak). -protektivi od UV zraka. Može s UVA ili UVB.. Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima. metabolizam lipida (hiperlipidemija).ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici. Isotretionin i acitretin. difuznog gubitka kose.oči (suhoća.tretionin.djeluju na fazu promocije i progresije. teže pustulozne rozacee. U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje.interferon i aciklovir. -citostatici. jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije).suhoća kože i svrbež i eritem. -kronične. iritacija. 12. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu. Liječenje retinoidima u dermatologija. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju. 25-30 mg/dan. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića).derivati A-vitaminske kiseline. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza. Fizikalna terapija u dermatologiji . periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata. Mehanizam djelovanja nije objašnjen.krioterapija. bol i rijetko noćna sljepoća).kod težih oblika nodularno cističnih akni. rinofime.folikulitisa.tumori (najviše limfomi).kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). 18.za blage i umjerene oblike akni.5mg/kg/dan u16 tjedana. Retinoidi za lokalnu primjenu. 14. Hiperostoza.

psoralen i UVA. pa je zbog veče doze potrebno korigirati. keloidi. virusni papilomi i tetovaža). vitiligo.skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože. a pacijent ne smije biti nagrđen. kloramfenikol 22.elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. visoka frekvencijai napon. a mala jakost. -dermoabrazija. –Režnjevi. Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. Sve vrste bradavica. Kod hiperhidroze u predjelu stopala.tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek. flukonazol. Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama. Ekskohleacija. difenhidramin 24. brazgotina (nakon akni). Laser. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom. -termokauterizacija. Počinje se sa 0. Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon.. Katoda u tvorbi. -ionizirajuće zračenje. Dermatološka kirurgija – ekscizije.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm). trudnoća i dojenje. ketokonazol. kod sindroma displastičnog nevusa. atopijski dermatitis. Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu. bolesnika liječenih od nevusa.struja male jakosti i dve pločaste elektrode. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine.a anoda u ruci.cijelo tijelo ili djelovi. -iontoforeza. Antimikotici – amfotericin. Prmjenjuje se 0.).česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi. Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon.5 J/cm2 . 5x tjedno kroz 3-4 tj. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega.05 J/cm2 . Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA. metilprednizolon. angiofibrom) do 1 mm dubine). limfangiomi. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju... gentamicin. Antihistaminici – loratadin.hipertrihoza(trajna epilacija). Šavovi se vade nakon 4-12 dana. klindamicin 21. fibromi i manji angiomi. U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema. -PUVA terapija (fotokemoterapija). 19. azitromicin. Vulgarne i plane veruke. teleangiektazije. preboljeli melanom. dermatofibromi. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima. nistatin 25. sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis.5-2 mA. hemangiomi. -elektroliza. sa . rani stadiji limfoma kože. a spinocelularni 65-70 Gy. Elektrokirurgija. višebrojni sitni benigni tumori.jedna elektroda. vaskularne promjene (teleangiektazije. fibromi. (belosalic). Veruke. imunosupresija. Koriste se brusilice (dijamantne). aktiničke i seborejičke keratoze. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. manji hemangiomi. atopijskog dermatitisa. Kriokirurgija. lihen ruber. Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora. -elektrokoagulacija.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati. rinofima. Kod psorijaze.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija. betametazon dipropionat (beloderm). ampicilin. prednizolon 23. -UVB terapija(fototerapija).argonski (koagulacija. 0.izmjenična struja visoke frekvencije. Za bazocelularn 50-60 Gy. 4x tjedno u 3-4 tj. Kod manjih tetovaža. Uzrokuje hemostazu. neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje. xeroderma pigmentosum.oštrom žlicom se izreže 20.hemangiomi. kondilomi.

sa anestetikom i antiseptikom 26. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. oktilmetoksicinamat. lentigo simplex et lentiginosis. melanosis naeviformis.fluorouracil 29. melanosis neurocutanea. Zaštitna sredstva od UV zraka. Antivirusni – aciklovir. macula mongolica. RTG) . naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). Citostatici. titan-dioksid. naevus pigmentosus giganteus. lentigo senilis. melanoma juvenile(Allen-Spitz). preaurikularne ciste i sinusi. mebendazol 27. katranska. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). epidermalne ciste skrotuma. Antiparazitarni – metronidazol. ballon cell's naevus. -> ABCD-pravilo.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N). -> sinteza melanina. pilonidalni sinusi i ciste. naevus spilus. dermoidne ciste. interferon 28. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. halo naevus (Sutton).1. posebni oblici: naevus dysplasticus. arsenska.

Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb.

Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom . von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb.10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Queyrat Mb. Bowen Mb.Dermatološka propedeutika . MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. ŽIVČANOG.

Mb. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. hepatospleno.11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. metaboličkim promjenama.Dermatološka propedeutika . Praćenje bolesnika. cavernosum. LANGERHANSKOVE: S100. tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. maligna histiocitoza. monocitna leuk. . One stoje u epidemisu. a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa. Česte koštane lezije na lubanji. Erodiraju na površini i eritematozne su. akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. može i diabetes insipidus). limfadeno i zahvaćenost pluća. Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. limf. -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima. reakcijom na strano tijelo.. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa. LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života. visoka temp. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. samo s nešto manje Birbackovih granula.. CD1a + Birbeckove granule. Spontana regresija ili alternacija u LCH. hist.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

ETIOPATOGENEZA: S. dehidracij. su uzročnici impetiga. dokaz stafilokoka. DG: KS&ANAM. nosu. diabetes mellitus. aureus. zahvaćena novorođ. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A. i dojenčad do 3 mjeseca. erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale.15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. tjedna života. vagini KS: počinje perioralnim eritemom. širi se niz vrat. DG: bakt. vis.. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum . mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna. DIF DG: novorodjenački sifilis. bulozna hereditarna epidermoliza. nos. ter. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala. Lokalno antiseptičke kupke.Dermatološka propedeutika . je majka. predilekcijska mjesta su usta. kloksaciklinom. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. može i Gram (-) folikulitis. grupe A KS: u uglovima usana eritem. streptodermia. sistemska AB terapija (kloksa. svuda locirane. stupnja. nalazi. gentamicin. izvor inf. šok. DIF DG: HSV. Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). najčešća u dječjoj dobi. S. Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. LAB NALAZI: bakt. aureus. najmanje na dlanovima i stopalima. znojenje. fluoksaciklin. pretraga. zavoji. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb. nalikuju opeklinama 2.staphylodermia. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. Nikolski pozitivan. azitro. LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin . Toxic Shock Sy. beta-hem. nos (anus?) . rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. KS: opsežno ljuštenje velikih površina.. rehidracija. S. T. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu. bivacin. nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). opće loše stanje. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala. aureus se može proširiti iz žarišta u oku. cefalo). staphylogenes et streptogenes.  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo.c. KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb. sist.to je piodermija površinskog sloja kože. u novorodjenčadi tijekom 1. ždrijelu. povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. velike površine se počinju ljuštiti uz erozije.KS: sitne folikularne pustule okružene .

i lok. muškaraca uzr. Coli. posljedična alopecija i atrofija kože. u sredini je nekrotični čep. DIF DG: duboka trihofitoza brade. posebno na šiji muškarca . u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa. limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. terapija prema antibiogramu. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt. rijedak.5-2. -> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. azitro ili cefalosporini. Proteus) . pretraga. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. lokaliziran bilo gdje na koži. aureus. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza. CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka. antiseptički oblozi i čišćenje. U središtu se vidi dlaka. imunodef. 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s.Dermatološka propedeutika . može zboog diabetes mellitusa. uvjeta. FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake. aureus. dermatitis ili akne) . nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica. reg. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. gentamicin i betametazon=Belogent). cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice.gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. stanja. antibiotska mast+kortikosteroid (npr. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!).16 eritematoznim rubom. FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog). na kraju cikatricijalna alopecija.  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje..0 mg/kg.. Lice. LIEJČENJE: nema brijanja. potkoljenice (bikini-zona?!?!). a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol. E. glutealna regija. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. upala folikula brade u odr. zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. DG: na temelju KS i bakt. napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. loši hig. sist. opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa. S. KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova. KS: . fistuliraju. DG: KS ili bakt. LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom. S. može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus .

lokalno antiseptički oblozi. DIF. a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) . Ako se počne prekasno s liječenjem. ak. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. S. trofički i hipostazički ulkusi). erizipeloid. S. AB i epitelizirajuće masti. gran. KS: difuzni eritem. nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci. opsežnih ulkusa. sideropen. facijalni HZ. terapija.m 2. kolikvativna TBC.. grupe A. KS: homogena. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. sistemska primjena kloksa. pacijenata potrebna je sist. S. seg. AST. aureus. sist. sedimentaacija. inkubacija od nekoliko sati do par dana. SE. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna. LIJEČENJE: složeno. DG: anamneza & KS & LN.j. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. pov. bolest limf. DG: furunkuloza. Ako preosjetljivost. beta-hem S grupe A. u slučaju recidivirajućeg erizipela.17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). vesiculosum.j. prostora kože uzrokovana beta-hem. bullosum.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. beta-hem S. profilaktički se daje 1. može se pojaviti i u obliku E. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana.. KS: koža je napeta.Dermatološka propedeutika . ali mogu izazvati elefantijazu. prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju. ulazi. prema antibiogramu. primjena ant. recidivi česti.  ECHTYMA -> akutna bakt. nedovoljne prozračenosti odjeće. DG: tromboflebitis. akutni kontaktni alergijski dermatitis. aureus ili bet-hem. eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno. S. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. pov. DIF.2 milijuna i. KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru. Može i prijatelj Staphylococcus. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru.4 milijuna i. te korigirati prema antibiogramu. Gram (-) + Streptococcus mileri. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. kroz 10 dana ili ovisno o KS. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži. DIF. vrbanac. LIJEČENJE: prokain-penicilin i. u ždrijelu može biti indikativan. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom. anemija. leukocitoza. LAB NALAZI: pov. u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. danas je rjeđa. lividna i VRLO bolna. T je do 40° C. tresavica. bol.DG: na temelju KS. glatke .nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr. bolest. crvenkasto-smeđa žarišta. tromboflebitisa. potkožja koja tendira na fascije i mišiće. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna. u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. 3-6 mjeseci. per os izotretionati može (Roaccutane). fluoksa i cefalo. nestručnih pobačaja. lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. može pov.  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage. echtyma induratum Bazin. leukocitoza. smanjenje imunosti također pogoduje. edem. najčešće nastaje nakon trauma. sjajna.. gangraenosum i phlegmonae.

šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. ovca. C. obrazima. a od domaćih životinja pas. duboku mikozu. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja. imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. lokalno AB kreme. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski. ulcerirana centralno. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji. aureus.  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm.ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces. moguća folikularna upala.0-1. S. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. voluharica. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. pioderma gangrenosum.5 g /dan 5—7 dana. nikako MASTI. antiseptički oblozi. što je moguće. prekrivena krustom. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist.u obliku pustula.  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. govedo. lokalno eritromicin i klindamicin. epidermidis i Propioni bacterium acnes. prema nalazu antibiograma. antiseptični oblozi i lokalne kreme. na ekstremitetima. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu. Ixodes ricinus! . LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. očnim kapcima.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. starije i kahektične bolesnike. lice. rjeđa je i zahvaća muškarce.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. jež. prsa. antibiot. eritematozni rub. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina). u rezistentnim slučajevima eritromicin 1. s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne. genitalno. Povećanje limfonodula. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. A.Dermatološka propedeutika . lokalizirana na donjoj usni. Gram. glutealno. leđa. jelen. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože. pitirijasis versicolor. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid. rub prema čelu. sliči primarnom afektu sifilisa. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. LIJEČENJE: sist. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm. ptica. A.=čvrste konzistencije. DIF DG: ulcus durum. aureus. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. AB prema antibiogramu. KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S. lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum.kruste žućkaste-smeđe.

može trajati od 2. moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju. encefalopatija -> pareza uni. veći krpelji funkcioniraju u jesen. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis. sarkoidoza. mekani čvorić najčešće na glavi. vjerojatno spirohetijom). eozinofilni facijalni granulom. . CNS. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka. mjeseca. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. KASNA INFEKCIJA 3. neuritis. može i cefalo i azitro. u djece na uškama. 7. pregled tkiva. tresavice. 6. lupozna TBC. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. 2. Western blot. a u klinaca makrolidi. zglobove. prosijava poput cig.. temperaturu itd. može i monoklonska Pt. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije. a i pozitivne znakove meningizma (uzr.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita. Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. srce. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama. PCR.). neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin. mikroskop. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. plazma-.stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. upalni(akrocijanoza dif. oligo. a najčešće na preponama. CNS može biti također zahvaćen. u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5. mono-. može i diseminirano.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans.facialisa je često jedini simptom. javlja se infekcija organa.ili bi.-4.artritisi najčešće koljena. mjesec). penicilin. stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije. manifestira se KS kao crvenkasti. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju. može imati nekrotično središte.Dermatološka propedeutika . bolesnici mogu imati i malaksalost. leishmanija. glutealno ili licu. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima. ako perzistira duže od 4 tjedna.erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča. DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. RANA INFEKCIJA 1. aksilama i glutealnoj regiji. papira i vide se tetive i žile. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. onda je chronicum (ECM). DIF DG: diskoidni eritemtodes. ali tipičan pseudolimfom B-stanica. histiocitnim infiltratom subepidermno.. i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif. simptomi već nakon 48 sati. stadije=lokalizirana infekcija/EM.dg. plazma-.dg.

bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey.Dermatološka propedeutika . LYMPHOGRANULOMA INGUINALE. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. konjuktivitis. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. Isključivo u tropima se pojavljuje. Dijagnoza : klinička slika. Lokalizacija je vanjski genital) . Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi. antiflogistici. Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa. retinoidi TRICHOMONIASIS. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. Dijagnoza : anamneza. sraštavaju. trbuh i dr. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija. a sadržaj im se prazni putem fistule. Artritis sličan reumatoidnom. kortikosteroidi. Definicija : dovanosis. može se razviti i keratitis. Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. uretre. Limfni čvorovi se povećavaju. limfe. . javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. artritis).20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom. klinička slika. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije. klinička slika. Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. Javljaju se strikture rektuma. doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . Patogeneza : bakterijska flora. dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. Terapija : simptomatska. Širenje traje tjednima i mjesecima. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana). Patogeneza : Chlamydia trachomatis. Lokalizirana je na genitalijama. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. ULCUS MOLLE. a može se pojaviti i pijelonefritis. Uglavnom se javlja u tropima. citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja. šire se periferno i sjedinjuju. ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). tuberkulozni limfadenitis. aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . 6 dana GRANULOMA VENEREUM. na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. ili sulfonamidi ili gentamicin im. a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra.

toplinski i kemijski podražaji.Bowen. Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. pa ih je moguće zamijeniti s nevusima. eritromicin isto . mehanički. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare. Klinička slika : plak veličine do 10 cm. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl. Ulkus je mekan i bolan na dodir. oštro ograničen od okoline. akutno se javlja uretritis i cervicitis. spinocelularni Ca. prisutan gnojni iscjedak žute boje. klinička slika. Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE. krvarenje.Dermatološka propedeutika . Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa. Erozija prodire u dubinu i širinu. fibrom . Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća. eritem malih usana. Inkubacija 2-3 dana. mogu nastati i ulceracije i erozije. serološki testovi (nepouzdani. Otvor uretre je eritematozan i edematozan. Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa). oko ulkusa je prisutan eritem s upalom. moguće erozije i ulceracije. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. TUMORI. mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova).21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. Žene imaju pločasti.) Dijagnoza : anamneza. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. ali sporo napreduju (mjesecima i godinama). Dijagnoza : anamneza. negnojan iscjedak koji postupno nestaje. najčešći). Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije. ŽENE : inkubacija 2-4 dana. Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. povišena temperatura. Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma. MORBUS BOWEN. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm). bolovi u području peritoneuma. Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama. seboroična veruka. herpes genitalis. 5 (kronični uretritis). bazaliom. lupozna tuberkuloza.4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA. prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). ulcus rodens). Mogu biti lokalno inflitrativni. klinička slika. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. dno je neravno prekriveno gnojem. 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). dokaz u mikroskopskom preparatu. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. mutilacija). prisutni su stalni podražaji na mokrenje. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis. Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica. bol i pečenje pri mokrenju. Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. gangrenosum (duboko razaranje tkiva. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). pa je infekcija moguća jednio spolnim putem. granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana . Terapija : kirurška ekscizija. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Prisutna u tropima. folliculare (u sredini prisutna dlaka). nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika. Prenosi se spolnim putem.. Gonokok. RVK) Terapija : penicilin 2.

nasljedni faktori. kosti). Definicija : Bradavice. Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. Dijagnoza : na temelju kliničke slike. javljaju se na šakama. poremećaji razvitka. dorzumu prstiju. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa. pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). infarkti placente. dlanovima. a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore. podlakticama. V. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. tyloma. Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. trupu. APLASIA CUTIS CONGENITA. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. prisutan već kod rođenja. To su ravne papule oko 5mm. Patogeneza : teratogeni faktori. destrukcija kemijskim metodama. PACHYDERMOPERIOSTOSIS. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol). Ne pojavljuju se na sluznicama. vulgares : obične bradavice.Dermatološka propedeutika . Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. PTERYGUM.srčane mane. Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove. pojavljuje se i obiteljski. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože. moluska.filiformes : končaste bradavice. ovisi o stupnju oštećenja. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem.) Terapija : kirurški zahvat. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko). Promjena vrlo rijetka. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). Klinička slika : dijele se na : V. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. na vratu. intrauterine infekcije. nosu. licuvjeđama. psihomotorna retardacija i sl. Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM. Terapija : krioterapija. na licu. ispod nokta (bolne). Sliče stanicama spinoznog sloja.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. spinocelularni Ca. anomalije udova. V. CUTIS VERTICIS GYRATA. usni. ekscizija kirurškim metodama. Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. Rijetka je. dorzumu šaka. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. planae juveniles : jedva iznad razine kože. rascjep nepca i usne. vratu. razvijaju se na šakama. clavus. mišići. te dublja tkiva (fascije. V. BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. tabanima.

parestezija. Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. Kod eczema herpeticatum antibiotici. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana. stočara. češće kod imunoinsuficijencije. mesara. kravlje boginje. Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). sistemski B-komplex vitamini (B1. varicella. vezikule. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. HERPES SIMPLEX. Pojavljuje se jednostrano. HERPES ZOSTER. vulvovaginitis herpetica. zatim se javlja crvenilo. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. Djeca su febrilna. Terapija : Acyclovir. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. rehidracija. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. djece. Grupirane su ili razasute. uz regionalno povećane limfne čvorove. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom). Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. Najčešće kod djece. papule. B12). interferon u obliku masti. verrucae. lokalizacija. a nekad i u području oka. dehidrirana. pečenje). Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana.Dermatološka propedeutika . vjeđe. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. i kod imunodeficijntnih osoba. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. javlja se u dobi 60-70 godina. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. za sprečavanje superinfekcije antibiotici. muzara i sl. može biti praćena konvulzijama. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. axila. Javlja se u djece. B6. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. zatim se javljaju papule. Terapija : Acyclovir. Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. okružene eritematoznim obručom. citološki nalaza. tekući puder. Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). zoster. bolovi. Dijagnoza : iz anamneze. perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. prenosi se sa životinje na čovjeka. klinička slika. varičela. Diferencijalna dijagnoza : milia. vrat. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae. fotokemoterapija. kruste. Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu.23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. Profesionalna bolest kod veterinara. lokalno oblozi. gama-globulin. i kod imunodeficijntnih osoba. antipiretici. za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). S vremenom se papule povećavaju. Nakon 3 dana temperatura . cijanotična. Lokalizacija je oko usne i nosa. kontaktom. Zahvaćene su najčešće šake. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. PARAVACCINIA. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. elektronska mikroskopija. EXANTHEMA SUBITUM.

nosa i oko očiju ostaje slobodno. Javlja se trajni imunitet. Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama. . Područje obraza. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom. U slučaju komplikacija Acyklovir. Terapija : simptomatska.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu.Dermatološka propedeutika . anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom. Dijagnoza : klinička slika. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. a kasnije zahvaća udove i lice. AIDS – TREBA NAPRAVITI.

Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. Klinička slika : vezikula (bula) koja puca. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2. te na sluznici usne šupljine. Javlja se u prvom tjednu života. nema gnojenja.Ritter. Postoje 2 tipa . folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. Terapija : lokalna kao u impetiga. β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. krusta. a sistemska prema antibiogramu. ždrijelu. tetraciklini). Uzročnik se širi iz žarišta u oku. Corynebacterium. rehidracija. a može i bilo gdje na tijelu. bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. javlja se kod djece do 3 mjeseca života. Ne daju se penicilin. Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM. nos). hipovolemija i šok. Dijagnoza : klinička slika . Acinetobacter. PEMHIGUS NEONATORUM. Definicija : Patogeneza : S. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju. Patogeneeza : izaziva ga S. nosu. Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus. nadoknada elektrolita. E. trup i udove.stupnja. Dijagnoza : klinička slika. bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule).Dermatološka propedeutika . Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. bulozna hereditarna epidermoliza. erozija i bolne fisure na uglovima usana. erozija. Definicija : Mb. Epidermalne piodermije. Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin.coli. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin. cefalsporin). antibiotske i epitelizirajuće masti. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis. uhu ili iz vaginalne sluznice. cijeljenje. Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). Rijetko se vide kraste. IMPETIGO CONTAGIOSA.aureus. Piodermije se dijele na epidermalne piodermije.aureus. toksična epidermalna dermoliza (Mb. Patogeneza : Staphylococcus aureus. bivacin. gentamicin. antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). a bulozni uglavnom lice.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE). bacitracin. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis. širi se na vrat. Dijagnoza : klinička slika. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. Dijagnoza : klinička slika. beta-hemolitički streptokok grupa A. Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. bakteriološki nalaz.

Dermatološka propedeutika . . hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast).26 Diferencijalna dijagnoza : kandida. herpes simplex.

potkoljenica i glutealna regija. Okružene su eritematoznim rubom.27 Folikularne piodermije.aureusom. OSTIOFOLIKULITIS. uzrokovane S.Dermatološka propedeutika . antiobiotske masti. Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. Dlaka je gotovo uvijek prisutna. folikulitis uzrokovan kandidom. Dijagnoza : klinička slika. cijeli bez rezidua. . Sistemska terapija prema antibiogramu. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu. češća je kod muškaraca nakon puberteta. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex. Nema svrbeža. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi. acne oleinica. Bakterijske infekcije folikula dlake. Najviše su zahvaćeni lice.

Kirurška terapija. ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. Infekcija se nalazi duboko u folikulu. Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : počinje kao folikulitis.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. Prisutan je svrbež. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep. prisutan svrbež. U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. Promjena je bolna.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE. Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : S. duboka trihofitoza brade. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. dlaka može otpasti. FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS. Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti. eritromicin). bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. a furunkuloza je česta pojava furunkula. sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. antiseptički oblozi. . Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE.

Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu. . aktinomikoza. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu. a sastoji se od : hidradenitis suppurativa. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se. a dolazi u obzir i kirurška incizija. CHORDEOLUM. bakteriološki nalaz. Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. te kirurška terapija. Patogeneza : stafilokokus aureus. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. Terapijski se primjenjuju topli oblozi. antibiotske masti. Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. acne conglobata. Javlja se visoka temperatura i umor. HIDRADENITIS SUPPURATIVA. Čest je regionalni limfadenitis. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch. Gnoj se spontano isprazni. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. Često je potrebna kirurška terapija. kožna manifestacija kronove bolesti. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. a kao komplikacija može nastati sepsa. Piodermije znojnica.internum). kolikvativna tuberkuloza. Patogeneza : streptococcus mileri. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). Dijagnoza : klinička slika. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis.29 CARBUNCULUS.Dermatološka propedeutika .

Terapija : penicilin im. bolna. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi. mišić). te regionalni limfadenitis i limfangitis. svrbež. nestručni pobačaji. leukocitoza. Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze.gangrenosum. Dijagnoza : klinička slika. ulceracije kod 2. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom. akutni kontaktni alergijski dermatitis. Kod bolesnika se javlja bol. Dijagnoza : anamneza. trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. Dijagnoza : klinička slika. ERYTHRASMA. češće su zahvaćeni muškarci. Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. povišeni granulirani L. sjajna.stupnja sifilisa.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. lokalno antiseptički oblozi. E. znojenja. javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). vojnici).bullosum. rijetko i stafilokok. sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. ECTHYMA. a rijetko i kost. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A.vesiculosum. ulkusi. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. herpes zoster. erythema induratum Bazin. E. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume.Dermatološka propedeutika . Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. E. Patogeneza : staphylococcus aureus. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. edematozna. ozljede potkoljenice – ratari. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum.flegmonosum). tromboflebitis. Terapija : lokalno antiseptkičke. β -hemolitički streptokok grupe A. ERYSIPELAS. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri. nekroza i flegmona (E. a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. . moguć nastanak sepse. (eritromicin – kod preosjetljivosti). žarenje. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. klinička slika. Prisutni povišena temperatura i limfangitis. antibiotske i epitelizirajuće masti. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. labos (povišena SE. imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. može zahvatiti i fasciju i mišić. PHLEGMONE. sistemska po potrebi (komplikacije. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. cefalosporin). nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta. bolnošću.

kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os. bakteriološka pretraga. fluorescerira koraljnocrveno. intertriginozni dermatitis. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol.Dermatološka propedeutika . . Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. pytiriasis versicolor. vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama.31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija. mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene. kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm.

Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m.32 ACTINOMYCOSIS. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza. tvrda. antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. ribari. Zahvaćeni su šake i prsti. Za oko 2 tjedna spontano regredira. Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. ERYSIPELOID. 3. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. domaćice. gornji dio vrata. . (kod preosjetljivosti – tetraciklini. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba.) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. ANTHRAX. sifilis. limfomi Terapija : incizije. profesionalna bolest. tumori. dobro ograničeni eritem. ždrijelu i kolonu. sporotrihoza. svrbež. ugoženi su mesari. Koža je plavocrvena. Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin). eritromicin). Dijagnoza : anamneza. Dijagnoza : klinička slika. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel.psoasa. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest.Dermatološka propedeutika . Moguća pojava temperature i opće slabosti. erythema chronicum migrans Terapija : penicilin. lokalno antiseptične. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. drenaža. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. klinička slika.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. Moguća pojava temperature i opće slabosti. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. najčešće zahvaćena mandibula.

Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. lice. gentamicin (slabije djeluje) . Patogeneza : Francisella tularensis. vune. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. veterinari. pluća i inestinalnog trakta. Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože. U organizam ulazi preko oštećene kože.Dermatološka propedeutika . a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. Zaraza je moguća i preko insekata. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. vrat. Cijeli ožiljkom. NE incizija zbog moguće propagacije i sepse. sluznice. klinička slika. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu).33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. Komplikacija – sepsa. sporotrihoza. Patogeneza : Bacillus anthracis. stočari). vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. Moguća upotreba kao biološko oružje. lokalno NE DAVATI vlažne obloge. pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. TULARAEMIA. Dijagnoza – anamneza. okulogladnularni. Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa. zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. bakteriološka pretraga. Inkubacija traje 1-10 dana. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. Diferencijalna dijagnoza : furunkul. karbunkul. zahvaćena mjesta su šaka. odnosno inhalacijom ili ingestijom spora. klinička slika. Definicija : zečja kuga. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. tifoidni i pulmonalni. Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). probavnog ili respiratornog trakta. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. dlake (profesionalna bolest – mesari. Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem.

TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA. ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko.) mikroskopski . Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. iz nekog žarišta u organizmu. korištenjem zajedničkih predmeta. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. Patogeneza : endogeno širenje . tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1.34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu. u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2. kao antigen se koristi PPD) intradermalno. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. orijaških Langhansovih stanica.Dermatološka propedeutika . Definicija : rijedak oblik. Patogeneza : egzogena infekcija. 3. ljubljenjem i sl. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. direktno dodirom. tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije).) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. Najčešće zahvaćeni lice i ruke. Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće. Prisutan je regionalni limfadenitis. tuberculosis verrucosa. TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS.4-6 tjedana. neke piodermije. TUBERCULOSIS CUTIS. (negativno anergijska skupina). bubrezi). Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis.) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica. nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom. primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu. Kod infekcije sluznice usne šupljine. zatim se javljaju eritematoznolividne papule.

Najčešća lokalizacija je lice. Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula. Najčešća lokalizacija je vrat. sluznica nosa. dokaz u kulturi. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). vegetativna piodermija. blastomikoza. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. lokalna primjena kortikosteroida. (alergijsko-hiperergijska skupina). a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom. sifilis) Terapija : polikemoterapija. karcinom. verukozni. tako da bolest može trajati godinama. kostiju i sl. početna promjena progredira i može nastati makulozni. aksile. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). prepone. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina). Često može biti profesionalna (patolozi. češći u žena. sporotrihoza. . Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. zglobova. tuberkulinski test. Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. sarkoidoza. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. Diferencijalna dijagnoza : afte. ali se promjene ponovo javljaju. spinocelularni karcinom. tip. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. supraklavikularna regija. ulcerozni i sl. suzna žlijezda. usta. ponekad radioterapija i kirurški zahvat. kronična je. (alergijsko-hiperergijska skupina). tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. Infekcija može biti egzogena i endogena. dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes. tumorozni.35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. bazocelularni karcinom. Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. anogenitalna regija. Terapija : polikemoterapija. Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. papulozni. aktinomikoza.Dermatološka propedeutika . histološka analiza. Dijagnoza : anamneza. TUBERKULIDI. kirurški zahvat.

Uzročnik ulazi kroz kožu. Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. Najčešće je zahvaćeno lice. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. a rjeđe sluznica nosa. nekroza i mutilacija (nos najčšeće). periferne živce (Schwannove stanice). javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. Lepromi na nosu. sluznicu respiratornog trakta. Prijenos nije u potpunosti poznat. tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi).36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu.) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. papulozni sifilid. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. Oštećeni su i živci. Tu spadaju erythem induratum. Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. Kultura uzročnika nije uspjela. Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. Izvor zaraze je čovjek. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski). Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju. larinksa ili oka. acne necrotica. pa terapija nije potrebna. Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1. . Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. Promjene nestaju spontano.Dermatološka propedeutika . Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko). uglavnom iznad zahvaćenog živca. Bolest je kronična. u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. Mogu e javiti i mjehuri. Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi.) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). Destruira adnekse kože. Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. čelu. LEPRA. TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica». 2. lihenoidna pitirijaza.

) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika. eozinofile i nešto makrofaga.) histaminski test (nakon id.Dermatološka propedeutika . plastičnorekonstrukktivni zahvati.37 3. plazma stanice. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1. rifampicin. . fizikalna terapija. Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon. neutrofile. Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru.) test znojenje (pilokarpin) 3.) histološka pretraga lezije 5.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2. Oštećenje živca.) neurološka pretraga 7. 4. Promjene su asimetrične.) biopsija živca 6. klofazimin.) dokaz u citološkom razmazu 4.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite. a treponemske reakcije su neg.) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika.

plazma stanice. Terapija : antimonove soli intralizionalno. ali može trajati i do 18 mjeseci. dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. sporotrihoza. Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna.. histološka (u dermisu histiociti. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. limfociti. lupozna tbc. pseudolimfom. Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji. keratoakantom. Ulazi u kožu ubodom komarca. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis. furunkul. Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis). noktiju i vlasišta. DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima. sarkoidoza. Klinička slika : promjena glatke kože. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. eozinofili. trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). patohistološka analiza.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). Patogeneza : Leishmania tropica. vrat. Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). Najviše zahvaćeni lice. Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. Invadiraju rožnati sloj kože. te razgrađuju keratin. Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze. lepra. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton). sifilidi. podlaktice i potkoljenice. . Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. fluorescentna (Woodova) svjetiljka. noktiju i dlaka. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. tumori. Dijele se na trihofitoze (Trychophyton). intramuskularno i intravenski. LEISHMANIASIS CUTIS. antimalarici per os. paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. klinička slika. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani).Dermatološka propedeutika .

pa se dijele na : 1. kontaktni dermatitis i dishidroza. TRICHOPHYTOSIS. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna). ragadama i ljuskama.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama. Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. Na rubu mogu biti prisutne vezikule.39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol. ekonazol. psorijaza. noktiju. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. onihodistrofija. anularna psorijaza. maceracija. 3. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. Možedoći do pojave pustula. može se primjeniti i KmnO4. pitirijazis rozea. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom. piodermije. ketokonazol (imidazol). Izaziva mikoze stopala. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji. pedikuloza 4. favusa. kandida. lichel ruber planus. terbinafin). seborojički dermatitis.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. 2. . Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. Svrbež. javlja se eritem. neurodermitis. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom. Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea. Stvaraju se kruste. Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade.Dermatološka propedeutika . pachyonychia. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula. kontaktni dermatitis. ekcematoidni dermatitis. Prisutan je svrbež.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. FAVUS. 5. kože. mikonazol. vlasišta. psorijaza. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti.

dokaz u preparatu i kulturi. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. SLE. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. medikamentozni egzantem. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm. a vlasi NISU SLOMLJENE. sivkaste boje. Dijagnoza : na temelju anamneze. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. Dijagnoza : anamneza. ožiljak. spora i orožnjelih stanica. MICROSPOROSIS. lichen ruber planus.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. vrat i trup. Kroničnog je tijeka. seborojički dermatitis. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. psorijaza. ali se može pojaviti i na goloj koži. Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. Fluorescira zeleno.Dermatološka propedeutika . kronični tijek). Patogeneza : «id reactio». poput plitke zdjele. neslomljena dekolorirana kosa. makule i nekroze. te središnjom regresijom. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva. Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. . promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta. mikološke obrade. Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). Najčešće su zahvaćeni ruke. Klinička slika : javljaju se papule. Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas. TRIHOFITIDI. Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. fluorescira žuto-zeleno. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. Kosa gubi sjaj. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. tetrade simptoma (skutulum. lichen ruber planus. U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom.

aksile i submamarna regija.Dermatološka propedeutika . Nikad ne zahvaća vlasište. Zahvaćeno podruje je eritematozno. Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone. interdigitalna regija. . Na rubu se mogu javiti papule i vezikule. Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. skvamozno i oštro ograničeno.41 EPIDERMOPHYTOSIS.

a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. lichen ruber planus. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Klinička slika : promjene na koži. javlja se eritem i erozije glansa. sekundarni sifilis. Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. seborojički dermatitis. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. dermatofiti. Patogeneza : Candida albicans. balanitis erosiva circinata. submamarna regija. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. mrvljenje). Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Spolno prenosiva bolest. Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. erythroplasia Queyrat. Prisutan svrbež. Celularna imunost važnija od humoralne. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. b) c) d) e) . povrijeđena i vlažna koža. edem. Definicija : akutna ili kronična. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. sporijaza. ingvinalna regija. Često ishodište je debelo crijevo. psorijaza. Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. trbuh. interdigitalna regija. Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak. Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). Postoje : i. sluznici i unutrašnjim organima. psorijaza. onihodistrofija. Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. Javlja se eritem. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. oštećena sluznica. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji).42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. Vlaženje. CANDIDOSIS.Dermatološka propedeutika .

salicilni alkohol (3. vrat. Terapija : klotrimazol. a razvoju pridonose i toplina. gornje dijelove trupa. antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. Ljeti su promjene svjetlije. Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. Terapija : klotrimazol. mikonazol.Dermatološka propedeutika . dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. Diferencijalna dijagnoza : vitiligo. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. itrakonazol.5%). Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze. biokemijskim metodama. pityriasis rosea. održavanje kože suhom. nistatin (djeluje isključivo na kvasce). flukonazol. kulturi. terbinafin. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika. vlaga i pojačano lučenje loja. uzročnik zahvaća vlasište. Gentianae violet (0. granulomatozna i sistemska kandidoza. PITYRIASIS VERSICOLOR. Javljaju se svjetlocrvena. sifilis. a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom.1%). fluorescira žuto. seborojički dermatitis. Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol. Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. mikonazol.43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta. Moguća stimulacija urtikarije. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. . prsni koš. eritrazma. Dokaz u mikroskopskom preparatu.

3 stadij Lyme borreliosis. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. laktovi. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. temperatura. Prisutan regionalni limfadenitis. rijeđe se pojavljuju slabost. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA. stopala i koljena. uzrokovan Boreliom burgdorferi. abdominalni bolovi. šireći eritem u obliku prstena. mogući . te pojava sklerotičnih areala. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura). Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta. nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. Definicija : kronični. Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. anamneza o ubodu. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans.44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). Prisutan regionalni limfadenitis. Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi. Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. glavobolja. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. posebice šake. 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. glavni je vektor krpelj. temperatura i bolovi u zglobovima. lymphadenosis). javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis. Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. mučnina. Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans. Bolest se može prenositi intrauterino. encefalitis). simptomi u CNS. bolovi u mišićim i kostima.Dermatološka propedeutika . artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis.

.Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : ozebline. akrocijanoza. tetraciklini. histološki nalaz. Terapija : penicilin. parestezije) Dijagnoza : klinička slika. cirkumpskriptna sklerodermija. limfocita ili eozinofila). laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije.45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica. ceflosporini u visokim dozama. neurološki simptomi (atrofija muskulature.

najčešće se javlja u školskoj dobi. vezikule. Dijagnoza : anamneza. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. Patogeneza : Pediculus humanus. trepavice. Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima.corporis. nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. urtike. Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja. vezikule. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. Diferencijalna dijagnoza : svrab. PEDICULOSIS PUBIS. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). Klinička slika : svrbež.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE. seborojički dermatitis.Dermatološka propedeutika . klinička slika. reakcija na ubod kukca. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. Bijeli živin precipitat.capitis. nalaz uši. aksilu. Patogeneza : Phtirius pubis. Zahvaća pubičnu regiju. Moguća superinfekcija bakterijama. Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež. piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana. eritem. psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno. Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. PEDICULOSIS CORPORIS. Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). klinička slika. Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. Klinička slika : svrbež. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v. papule. . papule. Dijagnoza : anamneza. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja). Dijagnoza : anamneza. urtike. stidna uš. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus). To je bijela ili prtena uš. na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. 2 dana za redom). nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija. obrve.

labos (povišeni eozinofili. za djecu sumpor u vazelinu. klinička slika. tiabendazol. SCABIES. prenosi se izravnim kontatkom.Dermatološka propedeutika . Larva ulazi u kožu. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. Dijagnoza : anamneza. dok larva putuje na koži se vidi crta. krotamiton. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja. noćni svrbež. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije. limfangitis Terapija : krioterapija. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum. . preko zajedničkih predmeta (rublje. lindan.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. javlja se svrbež. posteljina i sl. IgE. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom.47 LARVA MIGRANS. mikroskopski dokaz uzročnika. što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog. moguća bakterijska infekcija. hepatosplenomegalija. Dijagnoza : anamneza. Terapija : benzil benzoat. moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. Klinička slika : svrbež. potkoljenica i šaka.

barbiturata i drugih lijekova. antipiretici. tetrakain. klinička slika. sedimentacija ubrzana. ljuštenje epidermisa (nekroza). α i β globulini povišeni. Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca). anamneza. jod. nodozne promjene. eritema exudativum multiforme. eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. slabost. a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum). sulfonamidi. toksična epidermalna nekroliza. Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. lokalni anestetici (prokain. penicilin. Moguća pojava anafilaktičkog šoka. barbiturati. somnolencija. akne.Dermatološka propedeutika . otok zglobova i sl. eritodermija. Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka. . Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. bronhitis. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). Definicija : Syndroma Lyell. leukopenija. temperatura. benzokain). leukocitoza + limfopenija. radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. fenotiazin. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. albuminurija. trombocitopenija. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze. lihenoidni osipi. Klinička slika : temperatura. edem u subepidermisu. erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. hemolitička anemija. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija). pirazolona. Od općih simptoma prisutni su svrbež. Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). kini i kinidin. klor. vrtoglavica. mučnina. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. dijele se na makulozne. glavobolja. vakcine i serumi. antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. urtikarijske.48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. anamneza. u 30-40% slučajeva završava letalno. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida.

Uzrokuju je toksini biljaka. urtikarija s vaskulitisom). prehrambeni proizvodi i dr. morskih životinja. Može doći i do edema glotisa i larinksa. Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika . kukaca. astme. a ne grebanjem (nema ekskoracija). . sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). klinička slika. fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. temperature. antihistaminici. kozmetika. ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. URTICARIA E CONTACTU.49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. Dijagnoza : anamneza. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. proljeva. Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). edema zglobova. lijekovi. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem. URTICARIA.

primjena antihistaminika. larinsku. usnama. na UV zrake. Češće se pojavljuje kod žena. lijekovi i inhalacijski antigeni. intradermalni test) . hladnoću. kortikosteroidi. psihogene čimbenike i sl. inhalacijski antigeni (prašina). Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat. Prick test. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. sir) i dr. smanjanje eksudacije primjenom Ca.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. riba. zglobovima. ANGIOOEDEMA. Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi. urtikarija na pritisak. te genitalnoj regiji. histološke pretrage. alimentarni antigeni (jaja. . Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. anestetici. Rtg zrake i sl. a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta. plazma. krv. farinsku i jeziku. kortikosteroida.Dermatološka propedeutika . radioimunosorbent test (RIST.obilježavanje IgE radiojodom). Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. kontrasti).) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. klinička slika. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama. primjena antihistaminika. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. hormoni. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija.50 URTICARIA ALLERGICA. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće). scratch test. Dijagnoza : anamneza. toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici. Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa.

tahikardija. pad tlaka. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije.51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. znojan.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija. česti recidivi. Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. urtikarija. leukocitoza. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis. Klinička slika : bolesnik je blijed.Dermatološka propedeutika . edem larinksa i asfiksija. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI. bolovi u trbuhu. koma. javljaju se abdominalni bolovi. lupanje srca. svrbež. teško disanje. Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. proljev. . primjena prednizolona i azatioprina. ANAFILAKTIČKI ŠOK. dugotrajna bolest. klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. ubrzana sedimentacija. abdominalni bolovi. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite. eozinofilija). smrt. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis.

primjena krema i masti. Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. vezikulozni.52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože. alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda). ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja. borna voda). Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni. fototoksične tvari. a manifestira se oštećenjem epidermisa. Koža je suha. U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama. javlja seljuštenje kože. lagano upalno infiltrirana. eritematozna. fizikalni utjecaji. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. emulzije ulje/voda.). skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje). erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA. Patogeneza : kemijske tvari. oblozi (kamilica.Dermatološka propedeutika . Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA.

vulvitis i sl. Dijagnoza : ananmneza. testovi Terapija : isto kao gore . konjuktivitis (sredstva za njegu leća).tip). kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). borna voda). Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. zubna pasta). infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio).53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija.Dermatološka propedeutika . madidirajući (pucanje vezikula). krustozni. klinička slika. skvamozni. balanitis. anamneza. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV. Jako izražen svrbež. testovi. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. emulzije ulje/voda. Preko toga se stavi celofan i leukoplast. vezikulozni. Klinička slika : koža je suha. a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. Dijagnoza : klinička slika. oblozi (kamilica. Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. Terapija : čišćenje kože. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA.

Definicija : kurje oko. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. CALLUS. Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. Na pritisak je bolan. Dijagnoza : klinička slika. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici. rijeđe se pojavljuju vezikule. dugotrajno liječenje. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. perje. spastički bronhitis i mukozni kolitis. potrebna česta promjena položaja bolesnika. antibiotici. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat. rijeđe kortikosteroidi. a najčešći alergeni su prašina. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. mlijeko i sl. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. . epitelizacijske i granulacijske masti. U terapiji se primjenjuju antihistaminici. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE. elektro koagulacija. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. ekskohleacija DECUBITUS. jaja. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium). pelud. Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. dijeta. CLAVUS. MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. alergijski rinitis. Terapija : često neuspješna. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. dlaka životinja. a epidermis počne zadebljavati. uklanjanje alergena.

Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama. trajan gubitak dlake. Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. ili manjim dozama više puta. FOTODERMATITISI – TREBA . RADIODERMATITIS CHRONICA. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA. kirurška rekonstrukcija. poremećaji pigmentacije. nekroze. epitelizacijska i granulacijska sredstva.Dermatološka propedeutika . Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. prisutna alopecija 2.55 CONGELATIO – smrzotina . s erozijama. može se javiti atrofija.) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena. ulkusi. Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti. degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu. kortikosteroidi. žlijezda lojnica i znojnica 3. teleangiektazije. Moguć razvoj karcinoma. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja.) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. Dijele se na 3 stupnja 1. ekscizija. hiperpigmentacije i teleangiektazije.

osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. U središtu se mogu pojaviti vezikule. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi. 40-50% bolesnika im povišeni AST. antibiotici prema potrebi. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. vaskulitis Terapija : nikotinamid. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME. dok se rubni dio ne ljušti. salicilati i NSAIL sistemski.oblik reakcije preosjetljivosti. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. Najčešće su zahvaćeni dlanovi. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. lokalno kortikosteroidi. bakterije. koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. limfomi. obitelj).reakcija preosjetljivosti. rjeđe trup. Patogeneza : nepoznata. kortikosteroidi. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu. Dijagnoza : klinička slika. Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». U težem obliku češće se javljaju vezikule.Dermatološka propedeutika . Promjene su svjetlocrvene boje. lijekovi. PITYRIASIS ROSEA. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. sa lividnim ili hemoragničnim središtem. a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. IV. Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum». folna kiselina. tumori unutrašnjih organa. ERYTHEMA NODOSUM. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. vrtić. a mogu biti prisutne i bule. tabani. Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. usta. Klinička slika : temperatura. stomatitisi. Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. oko i sl. histološka obrada . zahvaćene su i usne.56 ERITEMATOZNE DERMATOZE. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. Dijagnoza : klinička slika. Moguć IV.

. izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna. Za 4-6 tjedana bolest nestaje.57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze.Dermatološka propedeutika . medikamentozni osip. Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. sifilis.

palmaris et plantaris).58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE. Kod genrealizirane P. pustule pucaju i nastaju erozije. reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA. Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa. Patogeneza : etiologija je nepoznata. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) .) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. pitirijazis rubra pilaris. može doći do povišenja temperature i opće slabosti. Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova. zimi često dolazi do pogoršanja. a od endogenih medikamenti.P. To je doživotna bolest. papuloskvamozni sifilis.P. ekcematoidni numularni dermatitis. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. Dijagnoza : klinička slika. različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože. samo na dlanovima i tabanima (P. Dijagnoza : klinička slika. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske).Dermatološka propedeutika . Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske. Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože.generalisata). od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski.) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3. PSORIASIS ARTHROPATHICA. kronično-stacionarni oblik. . praćena je remisijama i egzacerbacijama. Često je povezana sa HLA-BW-27. virusni i fizikalni čimbenici. ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?). Klinička slika : postoje 3 tipa : 1. PSORIASIS VULGARIS. infektivne bolesti.P. Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama.

histološka analiza (hiperkeratoza. Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). ljuskavih eritema na licu. helioterapija. posuta sitnim ljuskama. a ako je imaju oba 60%. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177. topla. retinoid. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. Dijagnoza : klinička slika. 178 str. Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju. ERITRODERMIJE. Terapija : vitamin A. Postoji i raktivna limfadenopatija. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. fototerapija (PUVA.Dermatološka propedeutika . histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). retinoidi per os. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža. klinička slika. Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. Dijagnoza : anamneza. Dlanovi i tabano su žućkaste boje. Mogu biti akutne (lijekovi. eritrodermija. slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze. Patogeneza : nepoznata. kontaktna alergija) i . PITYRIASIS RUBRA PILARIS. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. SUP. Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. eritematozna. Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. heliobalneoterapija). Dlake ne ispadaju. citostatici. možda nasljeđivanje.

EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. Boja je u početku crvenolividna. BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. pityriasis rubra pilaris. a kasnije smeđa. povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji). kod jakog svrbeža antihistaminik. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. folicularis. medkamentozni osip. vrat. histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. Terapija : lokalno kortikosteroidi. erosivus. Atipije mogu biti verrucosus. stres i sl. papulozni sifilid. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. Terapija : liječenje osnovne bolesti. poremećaja termoregulacije. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . VEZIKULOZNE. LICHEN RUBER PLANUS. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). lichen ruber planus. povećanog gubitka topline. Moguć virus. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. trup) ili generalizirana. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). PUVA terapija. palmaris et plantaris i sl. kod promjena u ustima leukoplakija. Patogeneza: nepoznata. kortikosteroidne masti. Postoji jaki svrbež. sistemski prednizolon. ljušti se koža i pojačano se gube proteini. Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. gluteus. Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova. rentgensko zračenje čitavog tijela. pemphigoides. anamneza. epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. Dijagnoza : klinička slika.60 kronične (sekundarne su.Dermatološka propedeutika . atrophicus. Dijagnoza : klinička slika.

Patogeneza : rijedak oblik. tabani. citolize i nastajnja bule.promjene se javljaju tijekom 1. Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici. kortikosteroidi. . Klinička slika : . smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. koljena. traheje i bronha. Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. Mogu biti zahvaćene sluznice usta. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. histološa i elektronskomikroskopska analiza.Dermatološka propedeutika .godine života. Dijagnoza : klinička slika.61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. pete). Cijeli bez ožiljaka.sredstva za epitelizaciju. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom. a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju. dlanovi. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. antibiotske i antiseptične masti.

antibiotiske. Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. histološka i elektronskomikroskopska analiza. ingvum. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : vitamin E. histološka. ciklosporin. SKUPINA PEMFIGUSA. kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka.Dermatološka propedeutika . soli zlata im. hiperhidroza i akrocijanoza. lokalno (sredstva za epitalizaciju. axila. kirurški zahvati. herpetiformni dermatitis. Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu. .. stečena epidermoliza. antiseptičke masti). perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. Nokti su distrofični. imunosupresivi (azatioprin). možda autoimuni proces ili virus. Česte su hiperpigmentacije kože. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. imunološka. citološka analiza. bulozne medikamentozne erupcije. Dijagnoza : klinička slika. PEMPHIGUS VEGETANS. antimikotske. konjuktiva. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan. epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. Patogeneza : nepoznata. larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). UV i Rtg zrake i sl. Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži.62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. fenitoin. Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi. Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno. PEMPHIGUS VULGARIS.

citološka i imunološka analiza. klinička slika. Terapija : kortikosteroidi. PEMPHIGUS FOLIACEUS. prisutne su erozije. Klinička slika : zahvaćeni su lice. kondilomata lata. leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. fotoprotekcija kože. Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. prsti. lice. PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. antimalarici zbog lupusa.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!). histološki i labos nalazi. vlasište. leđa. Dijagnoza : histološka. kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. . Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi.63 Dijagnoza : klinička slika. imunosupresivi. Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama.

. tako da je moguće autoimuna reakcija. jodirane soli i morske ribe). axila. IgM. lopatice. Patogeneza : nepoznata. SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA. ingvinalna i glutealna regija. Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima.prostate). anemija i hemoliza). lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Mogu se javiti erozije u ustima. donji dio trbuha. IgG. postoji eozinofilija. PEMPHIGOID BULLOSUS. erithema exfoliativum multiforme.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). genitalna. a prisutan je i svrbež i pečenje. Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. C3 i C5) u bazalnoj membrani. Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva. Dijagoza : klinička slika..Dermatološka propedeutika . Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. DERMATITIS HERPETIFORMIS. Dijeta (izbjegavanje glutena. histološka. bez akantolize. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Postoji eozinofilija. Patogeneza : nepoznata. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis. Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. imuni depoziti (IgA. Najčešće su zahvaćeni vrat. Javlja se kod starijih osoba. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. histološka i imunološka dijagnoza. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane). Dijagnoza : klinička slika. Najčešće su zahvaćene nadlaktice. Mogu se osim bula naći i papule i urtike. Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. kod tumora (često kod Ca. Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. ingvum. imunosupresivi. trbuh. pemfigus. s antitijelima protiv bazalne membrane.

Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : autosomno dominantno. lokalno vitamin A kiselina. dokaz manjka steroidne sulfataze. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. vrat. Promjene su generalizirane. Pošteđeni su tabani i dlanovi. mliječna kiselina). Klinička slika : koža je suha i ljuskava. histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis. a osnovni simptomi (suhoća. retinoid. Dijagnoza : klinička slika. obiteljska anamneza. retinoična kiselina. ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života.65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika. . Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu. retinoid. Ljuske su velike smeđe ili crne boje. izostavljeni su pregibi zglobova. primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. ICHTHYOSIS VULGARIS. mliječna kis). ingvum. Biokemijski poremećaj keratohijalina. axile.

žutosmeđe boje. Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . suha. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE. Poremećena je sinteza keratina. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. a mogu se javiti i anomalije srca. Terapija : kao kod ichthyosis congenita. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III).Dermatološka propedeutika . Terapija : keratolitici (salicilna kis. sistemska primjena kortikosteroida. . vide se promjene na noktima. Klinička slika : javlja se tijekom 1. histološka analiza (akantoza. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. Dijagnostika : klinička slika. ICHTHYOSIS LAMELLOSA. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja). ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno.godine života.66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. glatka. Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. obiteljska anamneza. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. Dijagnoza : klinička slika. leukoplakija usta. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. Koža je suha. Podsjeća na pergamentni papir. ožiljkasta alopecija. koža je zadebljana. retinoid. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. lokalno vitamin A kiselina.ili 2. Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha. elektronskomikroskopska analiza. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. mliječna kis). Mogu se javiti ragade. ubrzana je proliferacija epidermisa.

Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog. Definicija : autosomno dominantna bolest. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi. Definicija : autosomno recesivna dermatoza.Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom.ili 3. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti. javlja se u 2. retinoid (Tigason). Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena. KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS. suha. HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA. Širi se na dorzalne strane. Simptomi su jače izraženi zimi. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10.g života. retinoid . Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života.67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina). akantoza) Terapija : keratolitici.-30. Dijagnoza : klinička slika. Koža je zadebljana. retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA. hrapava s ragadama. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana.g života. histološka obrada (parahiperkeratoza.

subungvalne keratoze ili krvarenja. Koža je hrapava. Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana.) retinoična kiselina. a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. tuberkulid).g života. Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama. lichen ruber planus. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS. Prisutan je svrbež. SYNDROMA EHLERS-DANLOS. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. axile.) . histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid.68 FOLIKULARNE KERATOZE. retroaurikularne regije. trup. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8. Najčešće su zahvaćeni vlasište. javljaju se folikularne keratotične papule. Terapija : keratolitici. čelo. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). KERATOSIS FOLLICULARIS. kortikosteroidi. Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život. prepone. nevus verrucosus. nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd.Dermatološka propedeutika . a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus. bedara i glutealno. bjelkaste papule na sluznici jezika. zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. Dijagnoza : klinička slika. nepca. obraza i desni. preparati na bazi uree. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica. pefigus. Dijagnoza : klinička slika. promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. češći je u djece.i 15. Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA.

69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. glukokortikoidi (per os. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma. Prisutni su i hipermobilitet zglobova. histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati. Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS. smanjenja lučenja lojnica i znojnica. Dijagnoza : klinička slika.). neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima.Dermatološka propedeutika . ramena. histološki. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima. CUTIS LAXA. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima. citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema. Postoji smanjenje elastičnih vlakana. Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). lice i genitalnu regiju. Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože. Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. Patogeneza : rastezanje. prolaps rektuma). Dijagnoza : klinička slika. Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. STRIAE DISTENSAE. vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja. Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. divertikul crijeva.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. sportom. VENECTASIAE. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. Pojavljuje se češće kod žena (mladih). emocionalnim stresom ilipušenjem. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. dugotrajne terapije steroidima. Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom. Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. Liječi se zaštitom od hladnoće. prsti su ukočeni u edemični. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira.Dermatološka propedeutika . Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. LIVEDO RETICULARIS. vibracije. dermatomiozitisom. Cutis marmorata. opstruktivnim arterijskim bolestima. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. ulkusi). Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. Koža je blijeda i hladna. saunom. a mogu se primjeniti i antiflogistici. utopljavanjem. nikotin. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. alfa-adrenergičkim antagonistima.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. SLE. masažom. u kasnijim stadijima nekih bolesti). Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. mulitplom sklereozom. a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. . S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. Terapira se izbjegavenjem hladnoće. ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. Trajno proširene venule u dermisu. potkoljenicama i oko gležnjeva. utopljavanjem. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. laserskim zrakama. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože.

Može doći do plućne embolije. DERMATITIS HYPOSTATICA.74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija. Fibrolan). Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima. imobilizacija. sres. upala. kruste). bypass. preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol. borna voda. pliazminogen. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA. H2O2. VARICES CRURIS. Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis. suhom. Terapija : vazodilatatori.madidacija ljuštenje kože. vezikule. može se javiti gangrena sa crnom. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se. rivanol).E. Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. .B. fibroza kože. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4. antiseptični oblozi. Tromboza DUBOKIH VENA nogu. Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. PHLEBOTHROMBOSIS. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. THROMBOPHLEBITIS. Često se vide i trofičke promjene noktiju. Faktori rizika su ležanje. embolija. oštro ograničenom nekrozom. oralni kontraceptivi.Dermatološka propedeutika .D. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM. antokoagulansi. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. dermatitis (eritem. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom). pigmentacija. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom. plazmin. lividna ili blijeda. epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A. Javlja se okluzija. Klinička slika : edem. edema potkoljenice. hipostatskog ulkusa.borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme. fibrinolitici. anabolici). Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna.

Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma. Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno. Može se podijeliti na primarni i sekundarni. ELEPHANTIASIS. U početku nastaje limfedem. Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela. Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava.75 LYPHOEDEMA. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva . displazija limfnih žila).Dermatološka propedeutika .

Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. Definicija : svrbež. piodermatkse promjene i kruste. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. PRURITUS. Možda psihičke promjene. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane.Dermatološka propedeutika .76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. proteaze). sedativi. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. Dijagnoza : klinička slika. PUVA PRURIGO. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula. Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. histološka analiza. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. lijekove. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži. Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. Fiziološki ili patološki osjet. češća je ljeti. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. prostaglandini. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. . Dijagnoza : anamneza. ubode i ugrize kukaca. javlja se uglavnom kod djece. Recidivirajuća reakcija kože. tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS. a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. klinička slika Terapija : antihistaminici. piodermizacija. hidratantne kreme s mentolom. a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova. lihenifikacija.

vrata. dorzuma šaka.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu.Dermatološka propedeutika . vezikule. EPHELIDES. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama. povraćanjem. CHLOASMA. oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje. proljevima. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). C. Pojačano stvaranje melanina. podlaktica prisutni su eritem. Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula. češće su u osoba crvene i crvenoplave kose.uterinum (kod žena u klimakteriju). C.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. ramena. edem. diabetes melitus. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. traume perifernih živaca. svrbež i ljuštenje.gravidarum (kod trudnica. Na koži lica. Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima. LENTIGINES. oralnih kontraceptiva). Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. a ne samo na fotoeksponiranim područjima . vrat. MELANODERMITIS TOXICA. Najčešće su zahvaćeni lice. a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije. lepra) Terapija : antibiotske masti. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. Autosomno dominantne nasljedn promjene. C. te polipozom tankog crijeva. anemojom. prsa. bilo gdje na trupu i udovima. uglavnom se spontano povlače). Može se podijeliti na C. a moguća je i maligna alteracija. granulacijska i epitelizacijska sredstva. konjuktivama i dorzumima šaka. Sunčane pjege. U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina.hormonale (kod tumora ovarija. POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE.

veruka. stres. Prvo se boje nanose na kožu. sklona je progresiji. Patogeneza : nepotpuno istražena. dijabetes melitus. oko očiju. bolesti štitnjače. Terapija : nezadovoljavajuća. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana). Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). . laser. aksilama. Okularna hipertenzija. na koljenima. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. periumbilikalno. a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije. licu. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. Egzogeno unošenje različitih obojenih.Dermatološka propedeutika . prometna nesreća i sl. Pulmonalna stenoza. neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita. netopljivih tvari u dermis. VITILIGO.) Terapija : dermoabrazija. na leđima. Addison i sl. plastična operacija. Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. rudnici. ponavljane traume. Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. vezikula. Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. pustula. EKG promjene.78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. Najčešće zahvaćeni glutealna regija. TETOAŽA. Definicija : stečena. a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. bula. perigenitalno. perniciozna anemija. beta-karoten u obliku kapsula. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. postoje 3 teorije nastanka : imunološka. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. postranično trup i udovi. laktovima. a zatim se iglom unose u dermis. Anomalija genitala.

ACNE VULGARIS. Patogeneza : nasljeđe. Patogeneza : nasljedna bolest. SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja. Može biti udružena sa pitirijazom. osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji. Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući. retroaurikularno. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. stres. te smanjenim znojenjem. sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. Patogeneza : rijetka bolest. komedone i ožiljke. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum. Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. Koža je suha i prašimasto se ljušti. genetska predispozicija. lupusa i sl. Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. Nekad se teško razlikuje od psorijaze.Dermatološka propedeutika . Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete.79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). uljasti loj). nutritivni fatkori. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta. može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom. SEBORRHOEA. Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. hormoni. . Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa. vlasište.

ciste. pa se prema tome dijele na acne comedonica. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. Klinička slika : eritem u početku prolazan. vrat. sumpor u tekućem puderu. 13-cis-retinoična kiselina. Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom. čelo. antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. apscesi. acne papulopustulosa. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. Prisutni su i edem. acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona. papula i pustula mehanički. ramena. pustule. tetraciklina. atrofični i hipertrofični ožiljci). a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. metronidazol. Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). keratolitik. a kasnije postaje stalan. Patogeneza : nepoznata. sternalna regija i rijetko nadlaktice.80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. nos. Kasnije izbijaju papule i pustule. ketokonazol . nekad se javlja u obliku leptira. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare.Dermatološka propedeutika . brada. hiperplazija veziva i infiltracija. gornji dio leđa. Lokalna primjena eritromicina. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik.

patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). ciroza. Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. trauma. javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće.Dermatološka propedeutika . hipertenzija i sl. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati. može bito povezana s drugim bolestima (Addison. IgA i C3. ALOPECIA AREATA. diabetes insipidus. Klinička slika : može biti akutni (infekcija. česti su recidivi. Bolest je dugotrajna. glomerulonefritis. Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. eritematozna i edematozna. toksični utjecaji. X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom. prvo se javlja eritem s edemom. neizlučivanje znoja. a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. povišeni IgG (HG). Žutosive je boje.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. bolna na dodir. U serumu se nalazi eozinofilija. . PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. Može doći do potpunog gubitka kose. AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom.81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. miksedem.

melanosis naeviformis. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY. dermoidne ciste. punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa. pilonidalni sinusi i ciste. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. nokta ( p. -> sinteza melanina. -> ABCD-pravilo. naevus spilus.Dermatološka propedeutika . genitalne regije 4) p. epidermalne ciste skrotuma. preaurikularne ciste i sinusi. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. lentigo simplex et lentiginosis.82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p. lentigo senilis. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI .

melanoma juvenile(Allen-Spitz). Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni . ballon cell's naevus. halo naevus (Sutton). naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. posebni oblici: naevus dysplasticus.83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. melanosis neurocutanea. katranska. naevus pigmentosus giganteus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. macula mongolica. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus.Dermatološka propedeutika . RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). arsenska.

Dermatološka propedeutika .84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .

Bowen Mb. eritematozni plakovi po tijelu uz .85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr. ŽIVČANOG.Dermatološka propedeutika . ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. Queyrat Mb. cavernosum. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. limfoproliferativnih. limfadenoza.

T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. papulopustule po tijelu. SVRBEŽ JE JAK! . iz prethodnih tvorbi. alopecija. T-limf. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA. dosta sličnosti s MF. kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. asociraju na svašta. -> u početku su promjene na koži netipične. ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože. vezikule.86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). ljuskava žarišta po koži. krpelj. ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. DG. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade. u epidermisu. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. eritematozne papule. no i ne mora). Crvenilo. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. obično sporog tijeka. MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti. SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. A=Hodgkin like. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. tetovaže. kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. pruritična. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. facies leonina. hist. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. ljuštenje. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). možda je to manifestacija iste bolesti. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. biopsija. histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. limfomatoidna papuloza (klinički benigna. histološki. -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora). -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. ECM u anamnezi. hiperkeratoza. facies leonina). pustule.Dermatološka propedeutika . SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. nisu samo T-limf. svrbež i ne povlače se na liječenje. lihenoidnim plakovima.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora. aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). kronična dermatoza obilježena papulama. B=mycosis funcoides like). ali histološki maligna. može i eritrodermija. a može i s njim. najčešće na glavi. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška.

Dermatološka propedeutika .histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju.87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima. smeđe-crvene i crveno-lividne papule. Sweetov sindrom. B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava. . počinje povećanjem limfnih čvorova. raspadu (phagedenicus). pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije. a zatim prelaze u krv. LIJEČENEJ: antipruritici. AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1). LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo.histiocitoza onih koje nisu Langerhansove. plakovi i čvorovi raznih boja. antihistaminici.. LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama. interferon alfa. -> l. histološki osjećaju na Pagetove stanice).. specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu.. moguća piodermizacija. kron. Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100. PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična. eritematozne. PUVA i re-PUVA. Sweetov sindrom . TIP2.brojen kutane histiocitoze. leukofereza. a infiltrati se protežu sve do subcutisa. od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen. T su učestaliji od B. histološki nalaz je isti kao i za LCH. MIJELOIČNA nespecifične: prurigo. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom.. Zoster sklon ulc. svrbež. -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) . osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati. ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov. HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. svrbež. su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži.. trombocitopenična purpura.... purpura. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija. Hsv.. anemija. maligna histiocitoza. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)). NESPECIFIČNE: jaki svrbež. ovisno po potrebi. benigne ili maligne TIP1. antimikotici ili –biotici.. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće). za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti. histiocitni limfom.. lokalizirane ili sistemske. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi. TIP 2. specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA. urtikarija. akutna i kronična. psorijatične promjene.

S100. ljuskave.. proljevi. zahvaćenost RES-a. koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva.Dermatološka propedeutika . maksila. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna. visoka temp. Mb. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima. jak svrbež. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule. Eozinophilni granulom.88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM. Darier. papulopustulozne.. masne naslage koje erodiraju i krvare. kosti. eozinofila i leukocita.nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu. mandibula.. Cd1a. slabije izražene kožne lezije. . tijek je kroničan. Darierov znak i flushing.. Mb. VERRUCIFORME. diseminirane. zapravo nodus. lice. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik.. može i limfadenopatija.MEL-lezije: nakupine mastocita. limfadenopatija.. iz bioptičkog materijala. sluznice nisu zahvaćene. godina života -> teška bolest. Darierov je pozitivan. može proljev. zahvaćenost kostiju lubanje. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija. uške. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom.. hepatosplenomegalija. pluća poput mramora. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM. scintigrafija kosti i pregled RES-a. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita. hepatosplenomegaliju. MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano.. jetra. mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu.mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. u RES-u. zaostaju hiperpigmentacije.rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->.. generalizirane. no kod starijih lezija može biti negativan. ispadanje zubi.. A>TPazu.. svrbež. kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica. Darier. peanut lecitin. RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces.opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. žuta ili smeđa papula... peptički ulkussi i povraćanja. Vlasište... Abt-Letterer-Siwe – 1. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule. Dg. ne maligno stanje. male ružičaste papule. limfni čvorovi. može regresija nakon puberteta.. slezena. DISSEMINATUM. podražaj ručnikom. KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

edem.BHS A. pojačana znojenja. -Echtyma.upala slobodnog dijela dlake. Cijeli ožiljkom. koja je bolna i odiže se. tj. Lice.Folliculitis simplex barbae.4 milijuna i. 41.gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. AST. Odstranjuju se naslage. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm.92 -Folliculitis.kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom.Pyodermia vegetans. Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste. . Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu. Sistemski antibiotici. pa KMnO4 kupke.j. Piodermije znojnica. Kroz oštećenja ulazi u kožu. BHS u ždrijela. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna. glutealna regija i potkoljenica. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici.Folliculitis simplex disseminata. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka . te antiseptički oblozi. te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju. Cijele atrofičkim ožiljkom.S. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica. Temperatura do 40°C . aureus. Kronične piodermije. Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini). Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije. -Pseudofolliculitis barbae. -Pyodermia chancriformis. -Acne necrotica. Prokainpenicilin 2. -Pyodermia ulcerosa serpiginosa. 40. tresavica i bol. Zbog vlage. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol). aureus i BHS A. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). . i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude. Na licu. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme. aureus.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake.Erysipelas. te eritromicin lokalno. U ingvinalnom području. 39.različite bakterije. -Erythrasma. -Phlegmone. Stafilokoki. Terapija kao gore. Zabranjuje se brijanje. antibiotske kreme. S.brada odraslih muškaraca.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva. oblozi. Liječenje: ubodna incizija. Sistemski antibiotici prema antibiogramu. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus. -Carbunculus.BHS-A. stafilokok. . Eritromicin ili prema antibiogramu./dan. Ostaje varioliformni ožiljak. Pojava crvenila i otoka kože. Povišena sedimentacija.difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu.Corynebacterium minutissimum. Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju. dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi.Folliculitis decalvans capillitii. aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta. -FURUNCULUS.Dermatološka propedeutika .Hidradenitis suppurativa. S. Javlja se difuzni eritem.

Antituberkulinska polikemoterapija. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija.samo na koži ili i drugi organi. Hiperergijski tuberkulinski test. prenosi se kapljično. najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože. prepone.verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije. Do kože dolazi per continuitatem. 44..č. 43. Histološki se vide tuberkuloidni granulo. Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija. sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože.Dermatološka propedeutika . Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule. anestetičnost i alopecija. Lokalni antiseptički oblozi i posipi. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida. -Lepra lepromatosa. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis. Neposrednim kontaktom. -Lepra indeterminata. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4).najnepovoljniji i najinfektivniji. 45.distribucija folikularnih. -Tuberculosis miliaris cutis.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena. Vrat. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi. Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo).tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin. Lepromski test je pozitivan.hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom.Mycobacterium laprae. M. bitno je stanje celularne imunosti. anestetičke (ponekad) makule. Tuberculosis verrucosa.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan. Leprozni test ispituje celularni imunitet.93 42. Tuberkulidi. Javlja se i regionalni limfadenitis. zglobova ili kostiju. Niska stopa kontagioznosti. Leprominski test slabo pozitivan. govori o kontaktu sa uzročnikom. PPD test (tuberkulin). tuberculosis egzogeno ili endogeno. Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa. Na licu.iz l. Tuberculosis luposa. Tuberculosis cutis.najčešći. Antituberkulinska kemoterapija. -Tuberculosis cutis primaria. anhidroza. u tropima.inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale.pojava induriranih infiltrata na potkoljenici. 47. . Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. limfogeno ili hematogeno. Nikad na licu.Mycobacterium tuberculosis. -Tuberculosis cutis lichenoides. a kasnije anestezijom. 46. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. Lepra. -Tuberculosis cutis papulonecrotica. -Lepra tuberculoides. Leprominski test je negativan. aksila.

Nikad na licu. Uzročnik se hist. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. Leishmaniasis cutis. Phtirius pubis. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae. dobro prokuhati odjeću i posteljinu. posteljina. vezikule. Papule su boje kože do crvene. 53.dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton). vezikule.STD. Liječenje standardno.. Pediculosis. U pubičnoj regiji. svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni). Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno.genus (mislim da je rod) Trichophyton.Sarcoptes Scabiei. Jaki kortikosteroidi pod okluzijom. pustule i kruste. aksili. Scabies. Prenosi se posredno (češljanjem). -Pediculosis Capitis. -Pediculosis corporis. a kod generaliziranog oblika PUVA. dokazuje.. Dermatomikoze-podjela.Leismania tropica. mentagrophytes. Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja. i urtike. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder). -Sarcoidosis. Izravni kontakt. Dlake su zrnate. -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. 49. . papule. Sistemski kortikosteroidi. Tropsko i subtropsko područje.Leprominski test je negativan. Kanalići. krioterapija.Pediculus humanus varietas corporis. kvasci (Candida) i plijesni. dok u središtu dolazi do regresije. 50.u ljudi sa oslabljenim osjetom. Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju. mazati čitavu površinu tijela. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. Dezinsekcija odječe i posteljine.Dermatološka propedeutika . Liječiti sve ukućane. Ženka kopa tunele (svrbež). a najčešći su T.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. a broj bakterija visok. Lokalno kortikosteroidi. preko uboda komarca. vezikule ili urtike. uz čest svrbež. rubrum. 51. -Scabies norvegica.cirkumskriptna. -Necrobiosis Lipoidica. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. Vide se papule.. verrucosum. 52.papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima. obrve i trapavice. Trichophytosis. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama. rublje.94 -Dimorfna lepra. te iskuhati odjeću. Liječe se antimikotičkom terapijom. a može i STD. glatke i sjajne. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom. lindan i krotamiton 3 dana za redom.Pediculus (humanus varietas) capitis. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare.glatka neobrasla koža. 25%-tni benzil benzoat.počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama.

55.gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. -Candidosis intertriginosa.infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum. a na rubu su papule i pustule. pitirijaziformnim ljuskama. neslomljene dekolorirane kose. Epidermophytosis. Jači eritem uz madaciju.zbog oštećenja sluznica.najčešći oblik. te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza. a uz to još i interdigitalno. canis. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež.kod vlasišta i noktiju.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. te interdigitalni prostori).u pelenskoj regiji. Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež.95 -Trichophytosis pedis et manus. a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini. 54. Prenosi se izravnim kontaktom. 20-400 mg. -Trichophytosis superfocoalis capillitii.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice. Najčešće ingvinalna regija muškarca. Terapija dermatomikoza: lokalna. flukonazol-liječenje je kraće). Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje.Epidermophyton floccosum. a može biti STD. a vidi se eritem. stvaranje ožiljaka i kronicitet. -Candidosis genitalis.Dermatološka propedeutika ..upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta. prekrivena sitnim ljuskama. Kod dermatomikoza glatke kože. -Onychomycosis trichophytica. -Candidosis neonatorum. Javlja se i svrbež. kroz čije središte prolazi očuvana vlas). maceracija. Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se. Microsporosis. Prenosi se kontaktom s mačke. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama.rod Candida (najčešće C. mikonazol).derivati imidazola (klortrimazol. erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža. Provodi se 2-4 tj. a najčešći je M. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene.bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. albicans). griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta. invinalna i submamarna regija... te postojanje ragada. Candidiosis. Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm. aksilarno. -sistemska.granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju. kosa otpada. kod jačeg znojenja. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost. Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike. žućkaste boje. -Paronychia et onychia candidomycetica. -Trichophytosis profunda capillitii. . Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak. 57. 56. 2x dnevno. Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti. -Stomatitis candidomycetica (soor).kvasac.vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca. Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese. Favus.

Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. žarište koje egzulcerira i cijeli. Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje. ekspozicijskim testom. Terapija lokalni antimikotici). II. pigmentacije. Actinomycosis (Actinomyces israelii. količinom IgE. 59. -Sistemske mikoze.m. svjetlije crvena. Peniclin. tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea. Trichosporum cutaneum. Rana infekcija.alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). najčešće pluća. Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om). purpura. fiksni egzantemi. kozmetika.Pytirosporum ovale.Pityriasis versicolor.) i kronične ( > 3 mj. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol). a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta.krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi. .verukoidne promjene ekstremiteta. Dokazuje se anamnezom. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide. morska životinja. Saprofitije. angioedem. alergijskim testovima (prick test. Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans. a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka.zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm.).).. -fizikalna. Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici. a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i.. Duboke i sistemske mikoze. Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja. subkronične (2-3 mj.).Dermatološka propedeutika .psorijaza. Mikroskopom se gleda u tamnom polju.). Lajmska bolest. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril). Amfotericin B) 58. kožnim testovima (ubodni.. a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta.na unutarnje organe.obilježena urtikama (elevirane.I.stadij (diseminirana infekcija). preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu.nakon nekoliko mjeseci ili godina. Izbjegavati znojenje. Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. bulozne erupcije.2-0. stadij (lokalna infekcija). Exanthema medicamentosum.na pritisak (crveni i bijeli dermografizam). 25 različitih morfoloških oblika (urtikarija. toplinu.v. Akutne (4-6 tj. Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema. kupanje u bazenu.. Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju). 40-60 mg/dan). subakutne (6-8 tj.Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak. 60. CNS i srce. kukci.kvasac Pytirosporum orbiculare. papulopustule oko nosa i usta). epikutani. vaskulitis. penicilin u velikim dozama). Urtikarija.4 g i..Duboke mikoze. Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. ili i. stadij (perzistirajuća infekcija). edematozne. -kontaktna.v. 62. upalni infiltrati i fistule.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima. penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. Sporotrihoza (tropi. To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. -Pityrosporum folliculitis. koža dalje atrofira. pruritus. Dokazuje se izbjegavanjem antigena.III. 61. ). hladnoću . Najčešće analgetici i antipiretici. eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež.biljka. Chromomycosis (tropi. Može se kultivirati. skarifikacijski test i intradermalni test).u dermisu i subkutisu.96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol. loratadine (Claritine)).). zglobove.

plastike. zaštitne masti (npr. Zbog mikroba. a kod jačih sredstava vezikule. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. Kontaktni nealergijski dermatitis. ragade. skvame.. . Mehanička oštećenja kože. -hereditarni angioedem.. te antihistaminici u visokim dozama. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. kronični edem lica. Zbog čohanja recidivi. antimikrobni lijekovi . larinks.v. antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus.Corrosiones. Kortikosteroidi i. Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste.kurje oko. lokalni kortikosteroidi.nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive. Liječi se kao akutna urtika. Najbitnija je anamneza.žulj. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. lokalni keratolitici. a po potrebi ntibiotici. Svrbež svugdje prisutan.. U odraslih: lihenifikacija (pregiba). Hiperkeratotična. 69. Klavus je bolan. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu.. vezikule i ponekad bule. kožne promjene. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja. edem. od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa. nakon čega koža zadeblja. 67. epitelizacijske i granulacijske masti. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu.Callus. smole. Profilaksa. 66.ishemička nekroza zbog pritiska. lužine. vezikule i kruste. farinks. a zahvaća vjeđe. Izbjegavati antigen. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza. U stalnom je porastu. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože. Osnovna obilježja: svrbež. svrbež. Nastaje naglo. Atopijski dermatitis. papule. Akutna faza: eritem. proteina ili kontaktnih alergena. Angioedem.5-1 ml 0.id-reakcija. kruste. jezik. Akutni oblik ima eritem. znojenje lica. papule. U starije djece: lokaliziraniji. kroničan tijek. Izbjegavati sredstvo. Nakon nekog dana edem se resorbira. ekskohleacija.. -Clavus. usne. Kemijska oštećenja kože. Terapija je kauzalna uz antihistaminike.blijedosiva koža. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože.) ..1% otopine. Kontaktni alergijski dermatitis. edem.Dermatološka propedeutika .kiseline i lužine.. 68. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). najčešće soli metala. erozije.. Adrenalin 0. obiteljska anamneza. subakutni: eritem. hiperpigmentirana područja. Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement).akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću. Numularni egzematoidni dermatitis. pad tlaka ubrzan i slab puls. 70. eritem. Anafilaktički šok. Belobaza). Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena. minimalni edem.nasljedno. bule.97 -urtikarija vaskulitis63. Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu). Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike. Liječenje: Ispiranje vodom. konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu. PUVA 2x tjedno). Mjehur koji se osuši. -Decubitus. 64.. zglobove. Antihistaminici.. 65.preosjetljivost kasnog tipa (IV). Otkloniti mehanički pritisak. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. Kronični: suha koža. Nakon više mjeseci ili godina.

ali ne i korijen) i 3.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. Toplinska oštećenja.. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). Može nastati alopecija 3 tj. -Radiodermatitis chronica. Područje je crvenoljubičasto uz erozije. mučnina. tetraciklini. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca. Fototoksične dermatoze. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu.Dermatološka propedeutika .Combustio. nakon duljeg djelovanja niskih temp.. 1. Vrlo je velik gubitak tekućine. fotoalergijske dermatoze. temperatura. 2. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3. Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari. Sliče opekotinama. -Perniones. –pigmentacija. (tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju.opekline. 2. kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. (eritem. suhoća usta. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus.rigidna atrofija. Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3. stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima.ozebline. skleroze. (nakon doza od 8-10 Gy.smrzotine.podjela i patogeneza. stupnja (područje je lividnoplavo. Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju. fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom. a svi sa >10% moraju u bolnicu. Liječenje: nadoknada tekućine. 74. -Berloque dermatitis.8 Gy). Plavkasto-crvene bolne otekline. (gornji dijelovi epidermisa. Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. teleangiektazije. hiperkeratoza. edem i bule.eritem. koje svrbe kad se ugriju. Javljaju se i mjehuri.uslijed vazodilatacije. –fototestiranje. Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris. a mogu se javiti i tresavica.najviše rendgen. jedna se svijetli druga ne). Liječenje: antiflogistički oblozi. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). daje se plazma. 75. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp. Fotodermatoze. eritem.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. zemljoradnici. 72. Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi.98 71. Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. . fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti. 1. nakon doze od 3. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem. -Congelatio. treba samo ugrijati). crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale. Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije. Na distalnim krajevima ekstremiteta.tanja koža. nižim od sobne i vlažnim. te se korigira acidoza. -Cutis nautae et agricolae. 1. 2. Nakon nekoliko dana se ljušti). edem.. 73.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari. aminokiselina.). glukoze. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. hladno i bolno. akridinske boje. nakon čega se stvara ožiljak. zidari). tvrdo i neosjetljivo. npr. a i velika je opasnost od infekcije. Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja.UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine. Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo. dlake su spaljene.

a lumen sužen). 77. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno.crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta. -Hydroa vacciniforme. Erythema exsudativum multiforme. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme. svrbež). 79. Fotoalergijske dermatoze. Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. Praćeno je i visokom temperaturom. Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom. sulfonamidi.zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. Tetraciklini. vezikule.urtika se javlja nakon izlaganja suncu. 81. Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C). -Dermatitis e contactu (Photoallergica). a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi. pečenje. 82. Ubrzana sedimentacija. Indiferentne kreme (belobaza).Dermatološka propedeutika . a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji. fizikalni utjecaji. Čest recidiv. Metaboličke fotodermatoze.javlja se erythema exsudativum. kortikosteroidi za smirenje upale.slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem. Erythema elevatum et diutinum. Fotodermatoze nepoznata uzroka. svjetlocrvene. PUVA . Česti recidivi. mošus.zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. Syndroma sweet. žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). urtikarije. Sulfonamidi. .99 -Phytodermatitis. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično. -Pellagra. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. Klorokin dobro djeluje. bakterije. Na šakama i trupu. Pityriasis rosea. Više doze kortikosteroida. tumori). 76.polimorfna erupcija (papule. U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. prevencija sa PUVA. bule. 78.uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen. -Prurigo aestivalis.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora.vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida. Otvaranje mjehura.fotosenzibilizacija na metabolite.Urticaria solaris. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80.lijekovi. Lokalno kortikosteroidne kreme 83. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. -Porfirije. Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica. hemoragije) na koži. Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule. sklone konfluiranju. Klorokin dobro djeluje. Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Zaštitne kreme ne pomažu. vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense.

virusi (herpes. vlasište -Psoriasis erythrodermica.kronična.Na matici nokta vide se punktiformne udubine.Dermatološka propedeutika . -Arthritis psoriatica. Ljuske se lako skidaju.p. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože.1-4%) usporava DNA sintezu. -Pityriasis lichenoides -chronica.upalni. Javlja se u žena 16-60 . Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni. koristi se acitretin 50mg/dan. -P. češće su promjene noktiju i artritis. Pitiryasis rubra pilaris. Osobitosti lokalizacija psorijaze. fototerapija i PUVA. Katrani djeluju reducirajuće.3-5%-tnom salicilnom k. srednje kortikosteroida.cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi. Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta. Često zahvaća nokte. -kronična stacionarna.imunosupresiv. Visoke doze antibiotika. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. fototerapija i PUVA. a tip II je manje genetski izražen. stres. 85. 3-5 mg/kg u 4-6 tj. počinje ranije. ingvinalno i perianalno. Ciklosporin. .vlasište.su derivati vitamina A. Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara).oštro ograničeno. -acuta. Tip I je gemetski jače povezan. antibiotici i srednji kortikosteroidi. Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi. Retinoidi (acitretin). -Parapsoriasis in placibus. okoliš (češće zimi).zahvaća ligamente. Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen). slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule). eritem prisutan. fascije i zglobove.najčešći. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki). antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p.Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna. tetive. pustulosa. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju.aksila. Parapsoriasis.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem.kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija). Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. kod generalizirane psorijaze. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno. 87. -intertriginozna područja. počinje kasnije. Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama.neke faze sliče psorijazi. antiflogističko i keratoplastički.jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule. u bijelo vazelinu ukloniti ljuske.i.često zahvaćeni. a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima . inflamacijska. Retinoidi. Psoriasis vulgaris. Lokalno. a muškaraca 22-57 godina. koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje. HIV).akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza. Blago ljuštenje ili ga nema. bez ispadanja kose. koljenima. Antipsorijatici: Cignolin (0. 86. Na laktovima. PUVA u kombinaciji s retinoidima. nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče. -Nokti. -sustavna terapija. Lokalni kortikosteroidi. UVB i PUVA. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). lijekovi.100 84.fototerapija i PUVA. papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka. submamarno.

te koža poprima poikilodermatski izgled. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije. psorijaza. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa. Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. poremećaj hemidezmosoma.Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis.Papule se javljaju i na sluznici.) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan).kronična recidivirajuća bulozna dermatoza.101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju.. 92. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura). Nikolski I i II su pozitivni. Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života. visoke doze kortikosteroida. a izliječenje nije moguće.. Pemphigus vulgaris.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici. UVB i PUVA 88. godini i zarastaju bez ožiljka.Dermatološka propedeutika . U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. Liječenje je simptomatsko.Medikamentozni egzantemi. Može biti potaknuta lijekovima. a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica.autosomno dominantno nasljeđivanje. 90. penicilin 600 000 i. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva.kao vulgaris. Dno mjehura čini bazalni sloj. razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima.(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza. Problem u sidrenim vlakancima. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe. Pemphigus vegetans. Mjehuri zbog traume ili spontano. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr. Liječenje nije nužno. koja je bez liječenja letalna. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju. Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex. Lichen planus. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan. a krov nazubljeni. PUVA 1x tj. U tipu 1. . Mjehuri se javljau u 1. recidivi česti. a javlja se na nepromjenjenoj koži. 93.intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože. a u 2. Eritrodermije. Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela. Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana). preosjetljivost na lijekove). Moguć je prelazak u vulgarni. . Najčešće umiru od sepse. infiltrirana i ljušti se.j. . u 8 tj. Terapija kao gore. KAD). Recesivna i često završi smrću. Povćean gubitak proteina i tekućine.papulozni akrodermatitis male djece. Potrebno održavati higijenu. -Syndroma Gianotti-Crosti. 91.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica.koža u cijelosti eritematozna. Zahvaćena i sluznica. Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita). -Lichen striatus. Terapija usmjerena na temeljnu bolest.Lichenoidni egzantemi. nadoknaditi tekućinu i elektrolite. tipu promjenama prethode pustule. a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr. UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima. Terapija ne postoji. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom. Moguć i jak svrbež  infekcija. Mjehur nastaje intraepidermalno. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj. 89.lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice. Zahvaćena i sluznica.

-pustuloza dlanova i tabana.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice. Zahvaćena koža je izrazito tvrda. Liječenje simptoatsko. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta.102 94. Poremećaji kolagena. ljuskavih naslaga. Pustulozne dermatoze. -Cutis laxa.. a koža je viseća i mlohava. Pemphigoid bullosus. 98. Laboratoriski se nađu povišeni IgG. -Marfanov sindrom. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza. Uspješna terapija još ne postoji. Dermatitis herpetiformis. nepoznata uzroka.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa. a moguća je i spontana regresija. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97. U ranijoj fazi prednisolon . Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj. Terapija kao i vulgarni. Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom. Linearna IgA dermatoza. Sclerodermia systemica.poremećaj elastičnog tkiva. bubrezi. lokomotorni sustav. kao da je prevelika. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa. Veliki i napeti mjehuri. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci. Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija.. Histološki se vidi subepidermalni mjehuri. 101. Treba sanirati izvorni infekt. Može se provocirati sunčevim svjetlom. oči i kardiovaskularni sustav. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog. -subkornealna pustuloza.. hipermobilnost zglobova. napeta.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože. U većini slučajeva terapija nije potrebna.multisistemska. bjelkasta i nemože se napeti u nabore. Srednje visoke doze kortikosteroida. Dobro djeluju retinoidi s PUVA. Pempfigus foliaceus.istodobno kostur. 95.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza.Dermatološka propedeutika . kronična bolest koja se očituje upalnim. 100. Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija).autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani. Nema ožiljaka. 99. pluća. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove. Visok rast uz duge ekstremitete. uz povećanu temperaturu. 96. malignim bolestima ili lijekovima.recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. Liječenje je simptomatsko. po 5mg manje na tj. Etiologija je nepoznata.). Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi. zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana. Sclerodermia circumscripta. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan).generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev. sklonost kožnim krvarenjima.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih. te pojava atrofičnih ožiljaka.ograničena otvrdnuća kože. vlažnih.

ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje. hormoni.pojava eritematoznih. hiperkeratotična. artralgije. UV. snižene komponente komplementa. a poslije op 1x do doze od 15 g). Trijas: eritem. 102.Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova. Nepoznate etiologije. 104. Sistemski lupus erythematosus. Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan). dan). stres. Bitno je prifržavanje "total sun block"..tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima. Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu.oštro ograničena. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa. 106. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. mijalgije.Dermatološka propedeutika .5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima. ANA. reumatoidni faktor. eritematozna. Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici. 108. a prelaze u žarište. Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. Terapija je sistemska. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan). Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. kod artritisa NSARD i salicilati. sa ili bez oštećenja kože.multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. Opća slabost. Scleroedema adultorum. a veliku pomoć pruža PUVA-bath . Od vanjskih faktora virusi. specifična su ANA. neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima. CRP. Antitjela se rijeđe nađu.. 107. Autoimuna bolest na koju djeluju stres. U vlasištu difuzna alopecija. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa. Koriste se kortikosteroidi (0. Pyoderma gangrenosum. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima. Lupus erythematosus chronicu discoides. 105. povišena temp. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost. Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici. Povišena temperatura. interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan.. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože.nekrotizirajuće. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija. lijekovi. Visoke doze kortikosteroidima. UV zračenje. Ihtioze. nasljedno. prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). Etiologija nepoznata. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija. 103.. slabost mišića i eritem. U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona). usporeno . Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. Žene 8x češće. Lupus erythematosus subacutus. a kad se stabilizira 10-20 mg).103 (5-20 mg svaki 2.. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima. Dermatomyositis/polimyositis. U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan. Etiologija nepoznata. Liječenje je simptomatsko. na gornjem dijelu tijela.. infekcije..

U teškim slučajevima imunosupresivi.ne prelazi na dorzalnu stranu.kronični panikulitis bez općih simptoma.vide se krustozno-keratolitičke papule. -lamellosa. Terapija je simptomatska. Može se primjeniti dermoabrazija. ahilovim petama. Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. Dyskeratosis follicularis. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. . te se prekrije debelim rožnatim slojem. sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama..Keratosis follicularis. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p. ali uz skromnije rezultate. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana. Koža je hrapava poput ribeža. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini. Terapija ista.Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei. Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska. Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži. . 110. mogu konfluirati. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih. Etiologija nepoznata. -Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. svrbež.) upale se zovu panikulitisi. 109. retinoidi. a vidi se već pri rođenju. -congenita. koljenima. bolnih. Traje cijeli život. laktovima. stvaraju promjene na noktima.m. -Lipogranulomatosis subcutanea. Poremećaj u sintezi keratohijalina. Mentalno su normalni. Terapija kao vulgaris. 112. promjene noktiju.lamelozno ljuštenje. Folikularne eritrodermije. subkutanih čvorova. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje).folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom. Lokalno kertolitici. oštra crteža. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis).. Kože inad čcorova je eritematozna i otečena. -vulgaris recesiva. oligofrenija. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski. Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti. rekurentna je i nije supurativna. Kao i prije je liječenje. Lokalni keratolitici. a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule. 111. U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi.104 -vulgaris.zbog konsangviniteta roditelja.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života.simtomi prisutni vec pri porodu.pojava simetričnih. Terapija ista. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom. Koža je suha.) i preparati na bazi uree.poremećaji orožnjavanja.Dermatološka propedeutika . ožiljkasta alopecija.poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka. Bolest je generalizirana. promjene na sluznici.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje).t. -Mljetska bolest. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama. Retinoidi se mogu i sistemski davati. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis.

Prurigo.105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum. 115. Lokalni steroidi. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). iznad kojih je koža blago uzdignuta.(varices cruris). preosjetljivost na cijepiva i lijekove. -kronična venska insuficijencija.t. Elastični zavoji. pomična i plavkasto-crvena. Terapija je simptomatska. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja. oštećenja endotela ili staza. a zatim tekuću puder. -Cellulitis. operacija i skleroterapija. a kod težih i PUVA. povećana sekvestracija u slezeni. Dolazi do upale arterijaokluzija. 117. primjeniti elastične zavoje. nakon rođenja. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum. koja se javljaju 2-3 tj. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti. bolni na dodir i skloni ulceriranju. -Vasculitis allergica leukocytoclastica. i virusne infekcije. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka.Periarteritis nodosa. Koža je oblika narančine kore.Dermatološka propedeutika . javlja se u preko 50% bolesti.nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima. smršaviti. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS. Hemoragijske bolesti kože. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina. Vaskulitisi. fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost).m. Zbog čohanja može doći do piodermizacije.simptomi mogu biti od otoka gležnja. -tromboza površnih vena.svrbež. Otkriva se flebografijom. Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa. Terapija je simptomatska: mirovanje. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula. 113. a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi. a u najtežim plazmafereza. dilatirane i vijugave površinske vene. 114. Liječi se osnovna bolest. Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). antihistaminici i lokalno tekući puder .pojava otvrdnuća duboko u p. -flebotromboza. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini. Dijeta. 116. žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija. vježbati.nastanak tromba u dubokim venama. Pruritus. Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski). Na pojavu utječu bakt.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva. Kod poremećaja koagulacije.može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene. Koža iznad je crvenosmeđa i bolna. Vide se subkutani crveni noduli. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje.

Akutni se javlja 2-3 tj. Miliaria. Lokalno antipruritici.mnogo eritematoznih. bule i eritrodermija.a može i cijela koža.vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave. Doživotna nadomjesna terapija cinkom.Dermatološka propedeutika .edematoznih papula koje intenzivno svrbe. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije. Može se i javiti svrbež. 122.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu. trimestru. a kasnije ljuskava i suha. Pokrenuti je može alergija. Može se naći . 121. te zaštita kremama.hiperplazija ž. Promjene kože u trudnoći-fiziološke.to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći.pred porod nakon kojeg nestaje.106 -prurigo chronica. te poremećaji pigmentacije. proširene vene.Acrodermatitis enteropathica. OVO SPADA I U PITANJE PRIJE.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini. Liječi se pravilnom higijenom.Sistemski antihistaminici i sedativi. Treba samo regulirati okolnu temp. Prolazne dermatoze novorođenčadi. Vide se lihenoidne papule. Dermatitis seborrhoica infantum. a nestaju u prvim tjednima. Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći. Rijetko iznad grudiju. crijeva i jetra. lokalni eritem.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva. lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati. -patološke.pruritus gravidarum.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije. ubod insekta. Pojačana dlakavost. nema terapije). Dermatitis artefacta. a liječi se primjenom maslinova ulja. -Impetigo herpetiformis. vlazi i trenju. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići. a lokaln kortikosteroidne kreme .Pojava pruriga u 2. hemići).kronična recidivirajuća bolest s prurigom. -Prurigo gestationis. Promjene krvnih žila (teleangiektazije. a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice. infekcije i malignomi. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja. ako je malo dublje vidi se i eritem. ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule. a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena. Dermatitis glutealis infantum. 118. 124. nakon transplantacije. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije. alopecija i proljev.pretežito se oštećuju koža. psorijaziformne lezije). Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. ljuskave. 125. Koža je izrazito crvena. Promjene kože kod GvHD. 123. 120. a nevusi se ekscidiraju)). 119.

najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma. a ako rastu treba ih odstraniti . Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata. Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij). sklon progresiji. Etiopatogeneza nepoznata. Spazmolitici+Pokušati vratiti.. Crvenilo. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija. Antibiotici širokog spektra. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis.107 hipokalcemija.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom.pojačani iscjedak.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija. ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju. Nakon grubljeg seksa. . oticanje. pruritična..ograničen. -parafimoza. Izbjegavati uzročni faktor i sunce. -Lymphangitis sulci coronarii. Treba držati pojačanu higijenu. Chloasma. Hiperpigmentacije.Vulvovaginitis infantum.Ephelides-sunčane pjege. analgetici. Vide se žučkasti čvorići. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu. 129. -Fluor vaginalis. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi. Pomažu tople kupke. -Gangrena fulminans. -Fimoza. Bitna je zaštita. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca.lentigo je tamna okrugla makula do 0. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći. Glans je lividne boje. Crvenilo. Može doći do gangrene glansa. 127. Terapija prema uzroku. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm.kod dijabetičarki s Candidom albicans. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici. edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje. 126.Vulvovaginitis diabetica. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. a doza se postepeno smanjuje. Rub preucija je edematozan i inflamiran.crvenilo. oticanje uz pojačan iscjedak. Depigmentacije. . -Lentigines. Mogu se javiti bilo gdje. Tamno crvena sluznica.ljeti se vračaju i potamne. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca.nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale. Terapija kao i gore. seropurulentna sekrecija.razni uzročnici. a sklonost se nasljeđuje. može i fisure.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu. Nakon poroda nestaje.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo. peckanje.. daje se pronison do 60 mg/dan. gangrena. ut svrbež i oticanje. Vidi se brzo progresivna. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin. zadebljan i izrazito bolan. Pokušati prevući. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom. Terapija se prilagođava općem statusu.Distopija žlijezda lojnica. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože.Dermatološka propedeutika . 128. Prolazi brzo.. bol uz moguću gangrenu. Izbjegavanje sunca i zaštita. -Melanodermitis toxica. svrbež.kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os.

Dermatitis perioralis.folikularno smještene papule. Rosacea. a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. 135. Terapija je simptomatska.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža. 132. Zatim se razvijaju čvorići . Acne vulgaris. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički. masti i jake začine. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama. Šamponi.nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu.Dermatološka propedeutika . pa infiltrati. laser.75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje.108 -Acanthosis nigricans. Terapija: Kod blažih samo lokalna.5-0. U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija. daju se vutamini B. možda Pityrosporum ovale..Liče na koru hrasta. Pomažu i hladni propusni oblozi. upalu i djeluju protubakterijski. papule. Treba izbjegavati sva iritativna sredstva. Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st. pa reagira na mnogo podražaja. keratinizaciju. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi. Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu.. Ostaju brazgotine. plastična operacija. Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona. 131. Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan.5-3%-tna). Teško se uklanja. sumpor (2-10%-tni). Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida. A rinofima se riješava laserom.. Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. pa pustule.. Ukloni li se ingestija karotena nestaje. Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži. hormoni bakterije. samo otvoreni i zatvoreni komedoni). Daju se i retinoidi (isotretionin 0. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren.u starijoj dobi. Sapune treba izbjegavati. kreme. Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica. sternalno i interskapularno područje. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone... Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. Najčešće u pubertetu.geni. Glava. glava se pere u kamilici. Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna). Diskromije. Dermatitis seborrhoica. 130. -Carotinosis.kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- . Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan). 134. Dermoabrazija.. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin.. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu. Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). 133. Ljuske se skidaju maslinovim uljem. -Tetoaža. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin.hiperpigmentacija i papilomatoza kože. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate. bijeli zatvoren). antimikotici (ketokonazol). Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona.egzogenim unošenjem netopivih supstanci.. Često treba previjati.

138. Najčešće u području aksila. lokalno kortikosteroidi) -ekrine.kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta. jezika i sluznice usne šupljine-usnice. a koriste se kortikosteroidne kreme. obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule. stres. može biti krv.. alkoholne i nikotinkse intoksikacije. potrbna higijena). Obično u starosti.bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. U brazdama se skuplja hranaupala.potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica. -Effluvium capillorum. cijelo vlasište ili cijelo tijelo. chromhidrosis (znoj u boji.. -Cheilitis actinica. kod nekih bolesti.. 140. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege).anhidrosis. Može dio vlasišta.onihoze.više od 90% alopecija. DLE. -Alopecia areata. onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj). psorijaze.difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi.Alopecia adrogenetica.Cheilitis e contactu. ljudi koji rade s vodom). dlanova i tabana.a primjećuje se i u pemfigusa. onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). scleronychia (jednoliko zadebljan).pojačano znojenje. Prozraćna odjeća i obuća. 139. Bolesti noktiju. a kasnije i ljuštenje.povećanje jezika . Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. Treba liječiti osnovni uzrok. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci. Bolesti usnica.žarišno ispadanje dlaka. Kosa se može i presaditi. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele. Normalno u trudnoći. hrana. Koža je suha i ljušti se. 136.Dermatološka propedeutika . kod debelih.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. -Cheilitis exfoliativa. Ožiljne alopecije. Zbog stalnog vlaženja. jače radu. te fizikalnih (opekotine).Alopecia areata.upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. Ako je poznaz liječi se uzrok. biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia). obično imunološki posredovana. sklerodermije.. kemijskih ili mehanički čimbenika. Vlasi lagano izvuku. metabolizam).žarišno ispadanje dlaka. U težim oblicima može PUVA. -jezik. Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan..lingua plicata. sclerodermia. U težim oblicima može PUVA. Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake. obično imunološki posredovana. Higijena -macroglossia. -hypohidrosis. Zaštita.upala vanjskog ruba s ljuštenjem. u vrućoj klimi. Teško se podnosi visoke temperature.. Štetne tvari se uklanjaju.smanjeno znojenje.109 -apokrina. tumori u vlasištu). Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom. Neožiljne alopecije.. anonychia (odsutstvo). paste). -Hyperhidrosis. hormoni.. Terapija nezadovoljavajuća. izbrazdan jezik. Terapija je simptomatska. 137.

u ljudi s hipertireozom. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. -peridontitis. Poremećaji metabolizma aminokiselina. U početku samo gingivitis. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem. Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika. a kasnije ispadaju. Djeluje edem. Urin je tamno obojen. oštečenja srca. -Mb. Poremećaji metabolizma purina.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima. -Pretibialni miksedem.Dermatološka propedeutika . a koža je suha. a koža je kao narančina koža. urički tofi. -Lichen myxiedematosus. Odlaganje urata u zglobove i kožu. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina. Poremećaji metabolizma lipida. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. 144. pa se pritiskom mucin može istisnuti. Najčešće kod hiperlipoproteinemije.nakupljanje fenilalanina. a pomaže i PUVA. Treba liječiti osnovnu bolest. u kojma su depoziti mucina.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika.Xanthomatosis. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan). -Mucinosis follicularis. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju. a uzrokovan je mikroorganizmom. 143. Higijena i uklanjanje lokalne iritacije.kod hipotireoze.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. osteoartritis. metronidazol) -epulis. . te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb.Phenylketonuria.giht. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata. -aphtae. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida.sfingomijelin. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški. -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv. Gaucher. Supstitucijska hormonska terapija. Dijeta. ali na pritisak ne nastaje udubina. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom. Niemann-Pick.poremećaj metabolizma AK tirozina. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta. Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je.110 -Lingua villosa nigra. 142. -Alkaptonuria. Koža i kosa su hipopigmentirane.Arthritis urica. Dijeta.hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari. 141. Higijena+antibiotici (tetraciklini. Moguće kirurški odstraniti.

Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . -Macroglobulinaemia. pa ju otkrivaju internisti. -B5 (pantotenska kis. ispadanje zubi . atrofija jezika. -B3 (nijacin). Gamapatije. pustule i vezikule i bule. Dermoabrazijom i laserom. hiperpigmentacija dlanova i tabana. alkohol.javlja se seborejički dermatitis.nema fotopreosjetljivosti. kosa i nokti pucaju. amogu biti mono.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp.Porfitija kutanea tarda.hiperprodukcije gamaglobulina.kod kroničnog alkoholizma. urtikarija. Vidi se glositis. prekriveni ljuskama. hormoni. Terapija je citostatska i simptomatska.obično zbog premalo intrisic factora. ulceraicje. te stomatitis. A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). 147. -B11 (folna kiselina). Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). ruku i zglobova -B2 (riboflavin).folikularna keratoza ekstremiteta. Kod hipervit. -B12 (cijanokobalamin). hepatitis virusi.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja).Dermatološka propedeutika . -B1 (tiamin). pa lako nastaju vezikule. Terapija nema koristi. često krvarenje gingive. kruste i ožiljci. Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). koriste se zaštitne kreme i antimalarici. akne i atrofija žlijezda. -Purpura hyperglobulinaemica. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza. perifolikularne petehije.).jaka preosjetljivost na dorzumu kože. -Akutna intermitentna porfirija. 149. -Cryoglobulinaemia. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. te hiperpigmentacija dlanova i tabana.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. Mogu je provocirati lijekovi. Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. Na koži se vide papule.dermatitis.pelagra. kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). Jezik je bez papila. 146. Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a. -C (askorbinska kiselina). dijareja i demencija.poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati.angularni stomatitis. -B6 (piridoksin). Lijekovi. Porfirije. Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. Vidi se i difuzna toksiča alopecija.erozije kože. a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi.taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena. gangrene. Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator.111 145. bule. a rane teže cijele. te ograničena kretanja. -Porfirija varijegata. Terapija nema učinka.kosa sijedi.monoklonalna IgM.i poliklonalne. Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati. Javlja se i hiperkeratoza dlanova. gladak i povećan. 148. Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali. Hepatička porfirija. uz edem lica. prehrana. Hijalinoza kože. usporeno cijeljenje rana. vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama. a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. ispod 37°C.

suhoća i crvenilo sluznica. D (dijametar) i znakovi upale. bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije.rahitis i osteomalacija. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat. -cystis epidermalis. liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica). -milium. B(border. Nastaje iz st.to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku. Etiologija primarnih nepoznata. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih. erozija. Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama. a kod upaljenih drenaža i antibiotici. D.varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta. Terapija: higijensko dijetni pristup. nevocitni i organoidni. 154. Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. pilarna cista. ograničenost).112 -D (kalciferol). a jezik je crven i bolan. Mogu biti melanocitni. C(color. ABCDE: A(asimetrija). Bilo gdje na trupu i udovima. a aterom je drugdje smješten. .krvarenja. Dermatološka onkologija 153. poremećaji osteomuskularnog sustava.epidermalna cista. Koristi se i foto i elektrokoagulacija. bolnost zbog upale. Prave i pseudociste. a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni. Na licu. a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem. 151. Liječenje kao i kod epidermalne ciste. sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase. Mogu krvariti.macula "cafe au lait". Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. Noduli haemorrhoidales. Benigno pa liječenje nije potrebno. -K. tanji glas. Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca. lipom je dublje smješten i mekši. Higijena. Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja. a ekscizija nakon smirenja. cystis sebacea). prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije. -E (tokoferol). Madeži (pigmentni nevusi). infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju. Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena..Dermatološka propedeutika . krvarenja. boja).povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita. Ispunjena roževinom. 152.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake. 150. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti. svrbež i bol. povećanje zbog tumora.muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin). Nalaze se multiplo u vlasištu. Ciste.šupljine ispunjene sadržajem.. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima. Dermatitis perianalis. Kao posljedica uzročnika.upala perianalne regije. Primarne na licu i kapcima.multiple površinske. ginekomastija. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os.. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. -cystis trichilemmalis(atheroma. Mogu ne prolabirati. bijele ciste veličine 1-2 mm.seborojički dermatitis. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan. Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake. vratu.D. bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja. Od eritem. Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće.zbog genetskih. Liječenje: liječi se uzrok.Epidermalni melanocitni nevusi. 1. Vidi se smanjena dlakavost.

D. u razini ili iznad razine kože. Hormonski.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno.crnkastoplav. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno. oštro ograničen. može imati plak i može maligno alterirati.tamnosmeđe pigmentacije. -Naevus pigmentosus giganteus . maligni melanom. bilo gdje na koži. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje. . -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris. tvrd. na EDD granici. pigmentirani bazeliom. ružičastocrven. Benigno.Melanosis neurocutanea. -macula mongolica. na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata. Bilo gdje. 155. naevus coeruleus. Može maligno alterirati. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički. Uklanja se iz estetskih razloga. U mongola i latinoamerikanaca. a mogu biti prisutne od rođenja.veći.113 -naevus spilus.kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze.Dermalni melanocitni nevusi. godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu. autoimuno. i 2. bizarnog oblika. Celularni plavi je veći.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama.nakon puberteta ili u zreloj dobi. Promjene su simetrične i jako svrbe. samo u japanaca. pemphigus vegetans. Ako ih je puno lentigioza. uz moguću malignu alteraciju. a nehereditarni mogu biti i solitarni. grane trigeminusa. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom.naevus dysplasticus.benigno.Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana.čvor veličine lješnjaka.Obligatno paraneoplastičke dermatoze. D. 1. epidermalni i kombinirani.nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu. asimetrični. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći). Posebni oblici nevocelularnih nevusa. Naevus naevocellularis pigmentosus. -lentigo simplex i lentiginosis. glatke površine katkada prekrivene dlakama. 3. u području prsišta i deltoideusa. Vide se gnjezda nevusnih st.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama. Vide se gnjezda nevusa. Tijekom života rastu. . -lentigo senilis.Melanoma juvenile. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima. Povećan broj melanocita i količina pigmenta.D.Novocelularni nevusi. D.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40. -melanosis naeviformis. u području 1. -Acrokeratosis paraneoplastica.žučkast do crnosmeđ.naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež.Dermatološka propedeutika . acanthosis nigricans benigna. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama). neoštro ograničeni. To je najčešći madež. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa. metabolički djeluju. 2. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona. blago elevirani. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis. Kirurško uklanjanje. sivkastoplavo. Obični plavi do 15mm na hrptu šake. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa. 4. koji rijetko maligno alterira.

Dermatološka propedeutika . nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu. limfomi. Male sivo-žute keratotične papule. Klasifikacija najčešćih tumora kože- . ekscizija. Keratoacanthoma. Keratoze-Keratosis actinica. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija. Eritrodermija (leukemije.114 -Erythema gyratum repens. Leukoplakia. prostate.Ikterus. Cornu cutaneum.najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. 157.kao aktinička keratoza.. Prognoza je dobra -arsenske keratoze. teleangiektazije (karcinom pluća). Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija. Bitna prevencija 159. bule. -rendgenske keratoze. spinocelularni karcinom. Kertoze (keratosis actinica. vezikul pustule. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. lagano eleviranim.rijetka eritematozna promjena s giriranim. te u početnom stadiju krioterapija. eletrokoagulacija. Cheilitis praecancerosa. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). Ekscizija ili termokoagulacija. Počinje kao papula. 163.uz glukagonom. Nema regresije.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide. grlića maternice. Cheilitis precancerosa. 160. pemphigus vulgaris. malignomi). a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari. 158. D. na fotoeksponiranom djelu kože. Uz adenokarcinome dojke. Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine. podražaja (pušenje.Fakultativno paraneoplastične dermatoze. Pemphigoid bullosus (kronične leukemije. rendgenske).D.. -katranske keratoze.upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Xeroderma pigmentosum. 161. Prekanceroze. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. začini. Ukloniti iritanse. respiratornog i GI sustava. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA. kiseline) kroniča upalna reakcija. Na fotoeksponiranim djelovima kože. Kod karcinoma mok. Raste do 2 cm. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora). limfomi i karcinom prostate).patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom. Palmarni eritem (tumori jetre).na dlanovima i tabanima. leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. respiratornog i GI sustava. 162. serpingiozniom morfima. Na licu i šakama -glukagonoma sindrom. Cornu cutaneum. leukoplakia i Keratoacanthoma. Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora. Krioterapija.bradavičasta orožnjenja.na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti. Česta sekundarna infekcija Candidom. smeđkaste boje. mjehura. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). 156. Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. kemijske keratoze (arsenske i katranske). pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom).pojava lanugo dlaka.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma).. Kirurška ekscizija što prije. 2.

krioterapija. živčanog i hrskavičnog tkiva- . dobro ograničeno. Svugdje osima na dlanovima i stopalima. Metastatski karcinomi kože 164. Kirurška ekscizija. -fibrosis nodularis nasi. sporo rastuća tumorozna tvorba.etiopatogeneza nepoznata. Na ramenima. u smjeru ekrinih znojnica. glavi i vratu. Pojedine tumore moguće ekscidirati.Trichoepitelioma.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3.benigni epidermalni t. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom.to je hamartom. (keratosis seborrhoica. spinocellulare) 2. .115 1. limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5. tvrdi. 166. -Cylindroma.benigni reaktivni tumor. -akantom svijetlih stanica. -Histiocytoma. pilomatricoma. pojedinačni.tumori vezivnog tkiva (benigni.nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica. -Syringoma.masnog.Tumori mezodermalnog podrijetla. U crnaca.keloid. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma. vlasištu. Kirurška ekscizija. obična na prstima uz tetivu. ne svrbe. -Stuccokeratosis.od sinovije.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. pojedinačno na vrhu nosa. u oredjelu donjih udova starijih ljudi. Haemangioma cavernosum. Površina postaje papilomatozna i fisurirana. Diferencijacija u smjeru folikula dlake. Venous lake. rijetko maligno alteriraju. Pojedinačne moguće kirurški odstraniti. vratu. -Synovioma. Kirurški. pojedinačno. sporo rastući čvorići.Dermatološka propedeutika . boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. boje kože. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C. Solitarna . Naevus flammeus. a kod multiplih dermoabrazija i laser. basocellulare i C. Tumori melanocita. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule). fibroma i Histiocytoma.Tumori podrijetlom iz pidermisa. Kirurški. Maligna pretvorba nije opažena. Kirurško liječenje. Haemangioma senile. -fibroma. Na licu. trupu. stuccokeratosis. keloid. Kirurška ekscizija. 10-15 mm. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare. Češća je u starijoj dobi. Obično pojedinačni 1-3 cm. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe. 165. bezbolni. Kortikosteroidi lokalno.difeencijacija u smjeru matriksa dlake. na vlasištu.Limforetikularni.keratosis seborrhoica. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom.papulozna tvorba boje kože do 3 mm. Benigni tumori veziva.oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede. smeđkaste boje. ponekad svrbi). 167. Syringoma) i maligni epidermalni t. blijede boje. obično na licu. a diseminirane ne. Clear cell acanthoma).pilomatricoma. dobro ograničena .nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. Benigni tumori epidermisa. Multipli crveni. zračenje.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st. Benigni tumori adneksa. Benigni tumori mišićnog.diferencijacija st.meki (sitni. Crvenkaste ili žute tvrde papule. Cylindroma.

sklerozacija. te citostatici lokalno. D. fibrom. D. ekscizija.prisutan pri rođenju. U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom. Kozmetska terapija laserom. a nastaje u prva 3 tj. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis. Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života. proliferacija endotelnih st. veruke. -Neurofibroma. Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). -Erythroplasia Queyrat. lupus erythematodes.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. 95% na glavi.Haemangioma capillare.benigni tumor živčanog tkiva. elektrokoagulacijom ili laserom.iza 40. Benigni vaskularni tumori kože. Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje.intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen. 5-fluorouracil u masti i zračenje. nasljedna sistemska bolest. god.neuroektodermalna. Kirurgija uz zračenje. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju. bazeliom. Carcinoma basocellulare. Crvena žarišta promjera nekoliko mm.D. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa. Carcinoma spinocellulare. -Lipoma. više ili manje uzdignut. finogranulirane površine. . potiču iz temeljnog sloja epidermisa. prekriven ljuskama ili krustama. D.D.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca.umnožavanje potkožnog masnog tkiva. mekani. bolan na pritisak. krioterapija. a često se zamjeni za melanom. ciste. melanom. oštro ograničen.lokalno agresivni tumor ije st. Kirurška ekscizija. D. laser. 168. Kirurški. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija.arsen)+virusi (HPV).najčešći .Haemangioma cavernosum. -Venous lake. seborojičke keratoze. 170.Haemangioma senile. Intraepidermalni karcinomi.tumori glatkog mišića.D. Destruirajući rast i mogučnost metastaza. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci.D. .carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). 169. in situ. bolni na pritisak. -Naevus flammeus.116 -Leiomyoma. Pojava brojnih neurofibroma. psorijaza. Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte. . sitni. godine. 171. Regresija rijetka. . kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza. Kortikoidi. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama. Kirurška ekscizija.Dermatološka propedeutika . -Morbus Paget. u starijoj dobi. Ne metastazira. života.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. folikula dlake i lojnih žlijezda. Mastektomija.D početni spinocelularni karcinom.tumor hrskavičnog tkiva.široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama. . sa mogučnošću ljusaka i krusta.Morbus Bowen. -Morbus Recklinghausen. Histološki se uočavaju Pagetove st. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. Kreće iz prekanceroza. D. a regredira do 7 godine. Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. Krioterapija. u predjelu gornjeg dijela uške. Kirurška i radioterapija. Liječenje: krioterapija. kirurška ekscizija. UV+genetika. sboroična keratoza. psorijaza. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. ne regredira.

-Sarcoma Kaposi. Klasični spori iz J i I Evrope. Crvenkaste. Tamne je boje. lako krvari. D.D. D. lihenoidne papule.u predjelu dlanova. Pseudolimfomi kože1. -Melanoma malignum acrolentiginosum. -Nodularni melanom. displastični nevus. Kirurška ekscizija. a u muškaraca na gornjem dijelu trupa. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma. krioterapija. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila.brzorastuća tvorba. gljivične infekcije. Maligni melanom. Može ekscizija. najzločudniji tumor kože i sluznice.Dermatofibrosarcoma protuberans. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita.kao posjedica uboda insekata. -Površinsko šireći melanom. jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun.T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove. rijetko je amelanotični. Metastaze rijetke. nevusa(30%).malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. stopala. ishodišta najčešće u mišiću.. krioterapijai laser.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes. neoštro ograničena.D.. melaonocitni nevusi. 172. Elektrokoagulacija.najčešći tip. 173. Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo). sklonost ranom metastaziranju. uz limfadenopatiju.multifokalni tumor vretenastih stanica. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak. B-stanični pseudolimfomi. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna. Čvorovi smđocrvene boje. Liječenje nije nužno. -Histiocytoma fibrosum malignum. Visoka temp. na licu.. čvoričasta. Bitan je broj mitoza. porijekla fibroblasta.na antikonvulzivne lijekove. eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid.na ekstremitetima. u žena na licu i nogama. plakovi i čvorovi. Bez metastaza 5god 75%. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om.. papulovezikule i papulopustule. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza.. laser. zračenje krioterapija. do nekoliko cm.povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla. limfni čvorovi 25%. tamne boje.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st. Lokalna uporaba kortikosteroida.maligni tumor melanocita. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika.dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa.Dermatološka propedeutika . noktiju i sluznica. cijepljenje. eritemtozne promjene na koži. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike. mesnate multilobularne mase. Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne. 174. brzi iz srednje Afrike. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju.117 -Angiokeratoma. kirurška ekscizija. Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza. Ekscizija. Ekscizija uz česte metastaze. Kirurška ekscizija. Vide se eritematozne papule. plakovi. udaljene metastaze 0%.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. a tijekom vertikalnog neravna.brz razvitak bez radijalnog rasta. -Lentigo maligna melanoma. elektrokoagulacija. 2. Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse. Može iz nepromjenjene kože (50%). Multiple pruritične. -Granuloma pyogenicum. intralezionalno citostatici. tetoaža. zračenje .

Promjena na koži kod leukemija. PUVA.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima.reaktivna. krvarenje u kožu. -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:. -Sindrom Sezary. a ponekad PUVA. Intralezionalno steroidi. Liječenje: antihistaminici. lokalnih i sustavnih anitbiotika.svrbež kože.visoka malignost uzrokovana HTLV-1.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova. Vide se crveni plakovi i čvorovi. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija. -Histiocitoza Langerhansovih stanica.118 175. Liječi reumatolog.lokalna terapija citostaticima (mekloretamin).spororastući. -Tip III. virustatika.grupirane žučkasto-smeđe papule. Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju. 178. Vide se papule. Histiocitarne bolesti kože. Papule i papulopustule.Reticulohistiocytosis disseminata. antipruriginoznih sredstava.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima. radioterapija.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. ne djeluje na klasičnu terapiju). Premikotički stadij (dugo traje. Počinje na manjim područjima.infiltracija histiocita. vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni. mekani. rendgenska i polikemoterapija.blijedilo kože zbog anemije. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju. kortikosteroidi. skloni ulceriranju). Počinje povečanjem limfnih čvorova.oštro ocrtana. . palkovi i čvorovi.. ulceracije. Kirurški ili laserom. Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija. -Tip II. T-stanični limfom kože. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima. Vide histiociti s lipdima. nisko maligan. u Aziji. Dokazuje se imunohistokemijski.crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini. Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza.klonska proliferacija B-limfocita. Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu. 176. 179. Uputiti hematologu. urtikarije.infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. -limfatične leukemije. zračenje..akutna monocitna leukemija 180. 177. jak svrbež.mali broj papula vidljiv pri rođenju. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. Kožni B-stanični limfomi. proliferativna akumulacija histiocita.mijeloične leukemije.Mycosis fungoides. a sistemski kemoterapija. Kod hiperlipoproteinemije. eritem i drugim sistemskim poremećajima. . Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu. Može preći u pravu histiocitozu. ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma. -Xantoma papulosum. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza. Lymphoma Hodgkin.Dermatološka propedeutika . Svrbež.odnosno fibroza)i poliartropatija. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice. atipična crvenkasta žarišta. -Xantelasma palpebrarum.čvorići (u kojima je upala .

papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka. jednom tjedno. 185.stadiji.spolno.atipični mastociti. Sifilis. 184.iz ulcus durum. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj. pallidum  condylomata lata.. U. anemija. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis. Inicijalni stadij sifilisa(primarni). poremećaji rasta kose. ružičast.9-10 tj. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika.j. U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje. dijagnostika. Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa. pallidum u tamnom polju. Inkubacija oko 3 tjedna. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). U primarnom stadiju 4 tjedna. limfadenopatija. te pretrage likvora.zbog loših higijenskih uvjeta.dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju. a trudnice 10 tjedana. Nedostaje primarna lezija. Dijagnoza: klinička slika. Venerologija 181. dodirom. 186. -Mastocytoma disseminatum. Makulozni sifilid je monomorfan.lokalna nakupina mastocita u dermisu. Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne.nakon 3-5 godina. nakon infekcije.Dermatološka propedeutika .Mastocytoma.119 -kutane mastocitoze.4 milijuna i. Jedna ili nekoliko papula. Pacijent ne smije uzimati terapiju. nalaz T. -javljaju se poremećaji pigmentacije. pozitivan Darierov znak. makulopapulozne. Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica. 182. paraliza. Papulozni sifilid: crvene papule. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. sjajne površine (lihenoidne papule). .. Primarni (primarni afekt). Labaratorijska dijagnostika sifilisa. Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. Preko predmeta.nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum. simetričan egzantem. pallidum). Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom. serološke pretrage. splenomegalija. liječenje. generalizacije sifilisa. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T. koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T. bolne na pritisak.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova. 183. Opsežni eritemi. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju. Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi.Treponema pallidum. Dolazi do destrukcije tkiva. podkožni proces koji fistulira ulkus).. Inkubacija je oko 3 tjedna. condylomata lata. Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju).

kasni konatalni sifilis.bol pri mokrenju. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području.m. Sumamed 1g/dan 1-2 dana. dokazuje se dokazom klamidije. Skup. U tropskom području. Najosjetljiviji. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. nakon 6-8 tj. Poput sekundarnog stadija. Konatalni sifilis. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna. Može se javiti elefantijaza.inkubacija 2-4 dana. Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli. Tropski krajevi. tj. Ulkus se može inficirati.Urethritis gonorrhoica acuta. uz gnojni iscjedak. Test aglutinacije -pretrage likvora 187. jednom tjedno.pozitivan nakon 3. a bolest napreduje. Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Inkubacija 2-4 dana.javlja se pečenje i bol pri mokrenju.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. te se zato ne koristi više. Lymphogranuloma inguinale. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj.inkubacija 8-12 tj. -treponemski testovi: ITP test. U tropima. 193. Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati. Histološkim dokazivanjem. U primarnom stadiju 4 tjedna.imobilizacija T. 189. a otkriva antitijela -TPHA. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih.P. a trudnice 10 tjedana. Gonoreja žena i komplikacije.indirektna imunofluorescencija. Haemophilus ducrey. -FTA.j. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i. 192.120 -serološke pretrage. osim što srce nije zahvaćeno. Ulcus molle.penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan.Dermatološka propedeutika . gnojni iscjedak i eritem malih usana.transplacentarno -Syphilis connatalis recens. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. odgovara tercijarnom sifilisu. Azitromicin 1 g/dan. . sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. Kod preosjetljivosti na penicilin. Dijeca su slaba. Calymmatobacterium granulomatis. 191.kad se dijete rodi sa simptomima. Kod novorođenčeta 150. 190. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela. Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. Liječenje sifilisa.inkubacija 2 tj. . Gonoreja muškaraca i komplikacije. 188. Donovanosis.4 milijuna i. a CNS može biti.Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin.000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana. tjekom 10 dana.Urethritis acuta gonorrhoica anterior. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije.

bazen. 196. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja. Recidivi česti. Inkubacija 2-7 dana. ekskohleacija. Metronidazol 2x500 mg na dan.tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice. -Trihomonas. Dokaz iz sekreta.Trichomonas vaginalis. 1g Azitromicina -mikoplazme. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis.HSV-2. nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana. Herpes genitalis. Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija. termokauterizacija. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj. Inkubacija traje 2-9 mjeseci.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. Česti recidivi.spolno. pustule. krioterapija. . Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre.121 194.Dermatološka propedeutika . -Condylomata acuminata. ručnik.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba.Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis.multiple papule na vanjskom spolovilu . Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju.veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. 195. Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna.Chlamydia trachomatis serotip D-K. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza. Papulozne. ekscizija. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom. Spolnim putem. Lokalno citostatici (Podophylin). Vide se vezikule.najčešći. elektrokoagulacija. Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful