Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

mora se pridržavati istog načina očitavnaja.  dermografizam. Netoksične doze se očitavaju nakon 48. ograničavanje. usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. oblik.  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja. žarišta ( monomorfna. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija.kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža.tumori. -elektronska mikroskopija.za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente. multipla).svetlosnomikroskopska patohistološka analiza. –Direktna imunoflorescencija kože. tvrda).epidermolize i virusne bolesti.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza. konzistencija (meka. –konjuktivni test. znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno. upadanje sondom npr. Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje. te kontaktne alergene. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa. skarifikacija ili punkcija.bris. kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze. in vitro. alergijskog vaskulitisa.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa.prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam). Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE.72 ili 96 h. .kod medikamentoznih alergodermija. najčešće 2% u vazelinu.  pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene. boja.u dokazivanju medikamentoznih alergija. vodi ili nekom drugom otapalu. –test skarifikacijom (scratch).  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište). Sustav eflorescencija u koži-općenito. veličina. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. bulozni dermatitisi. autoimune. te onih izazvanim konzervansima i aditivima. virusne. 6. celularne preosjetljivosti. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza). – test ubodom (prick).za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje. kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije.broj (slitarna.  struganje – drvenim štapićem. -atopijski epikutani test (APT). 10. buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza. -citološke metode. lokalizacija. eritrodermija  cijela koža zahvaćena). – intradermalno. polimorfna. raspored ( grupirano. kiretom ili raspartorijem. –test blastiče transformacije limfocita.za dokazivanje pemfigusa. testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu. limfomi i karcinomi.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza.Dermatološka propedeutika -45.za dokazivanje kasne.pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr. skalpelom. – određivanje specifičnih IgE-. diseminirano). kod Lylleove bolesti). -određivanje ukupnih IgE. kod bulznih dermatoza. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr.

-antibiotici-kortikosteroidi.hladni propusni. Na vlažne vlažno (oblozi. -antimikotici. -antiparazitici. herpetiformnog dermatitisa. kupke).Amphotericin B. Za omekšavanje roževine. -podloge.hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine. -kreme.). trajanju promjene i akutno stanje dermatoze.ublažuju svrbež. Benzilbenzoat. 10%-tna trikloroctena kis. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva. zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija.. atrofija kože. –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke.kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina. Hlade kožu i odvode sekret.. prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2). -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva.disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator.protuupalno. -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste.svrab. etanolu i drugim organskim otapalima. -Oblozi (fomenta).za veće površine. a na suho suho (masti. -otopine (solutiones).to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi. . Djeluju indiferentno.adstringentna  na granulaciju. -tekući posipi (pastae aquosae). Masne (V/U) i isperive (U/V). buloznog pemfigoida. pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno. kreme. Mogu se dodati antiseptička sredstva. ušljivost. 11.danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože.te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma. Kod svih subakutnih promjena kože. -sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije. srebrni nitrat (1%) -citostatici.20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma.do 2%-tna salicilna k. strije.za odstranjivanje bradavica.Može se odrediti i titar protutjela. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka. –indirektna imunoflorescencija. Mjenjaju se čim se ohlade.polučvrsti. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales).potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju. Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva. emulgirani dvofazni sustavi. Jednostavne podloge (tekućine.kalij-permanganat.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa. -emulzije. -keratoplastici. paste). –Nepropusni. Riblje ulje (30%). -keratolitici. Nistatin za kvasce (Candida alb. paste (2+3) i emulzije(1+3)). jer priječe stvaranje mjehurića i krasta. Za cijeljenje erozija il ragada.liječenje ovisi o lokalizaciji. a keratoplastici  na epitelizaciju..otopine aktivnih tvari u vodi.brzo dijeluju i smiruju upalu. Lokalno liječenje dermatoza. Prekomjerna dlakavost.mješavina praška i masti.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa.

25-30 mg/dan.kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). Može doći do eritrodermije. fotosenzitivnosti. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu.akutne. 12.kod arterijskih dermatoza.tretionin. G. Ciklofosfamid. suhe sluznice. Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi. 14. -protektivi od UV zraka. Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0. Liječenje retinoidima u dermatologija..mukokutane. difuznog gubitka kose. 18. Retinoidi za lokalnu primjenu. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza.skeletni sustav.kod težih oblika nodularno cističnih akni. kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa. bol i rijetko noćna sljepoća).derivati A-vitaminske kiseline. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17. -kronične. CNS (povišeni intrakranijalni tlak). Isotretionin i acitretin. klorpiramin (Synopen). Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože. U kombinaciji s kortikosteroidima. tanki i lomljivi nokti.ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici. jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije). Retinoidi za sistemsku primjenu.krioterapija.Dermatološka propedeutika -6-antivirusni.5mg/kg/dan u16 tjedana. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom. Hiperostoza.interferon i aciklovir.folikulitisa. teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon).Izotretionin. 16. Koriste se lokalno i sistemsko. akni fulminans. Difenilhidramin (Dimidril).prirodni i sintetski derivati vitamina A.. čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku.to su sintetički pripravci.derivati hidrokinona -fizikalna terapija. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda. Kod poremećaja keratinizacije. periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata. Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića).preparati s kinolonskim prstenom. Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima. 13. UV terapija. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi. -citostatici. –sistemske. rinofime. -sredstva za depigmentaciju. 15. Ne s vitaminom A. metabolizam lipida (hiperlipidemija).. loratadin (Claritine) -antibiotici.tumori (najviše limfomi).suhoća kože i svrbež i eritem. teže pustulozne rozacee. iritacija. U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje. Može s UVA ili UVB.za blage i umjerene oblike akni. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju.oči (suhoća.djeluju na fazu promocije i progresije. Fizikalna terapija u dermatologiji . Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici. Mehanizam djelovanja nije objašnjen. -Acitretin. Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica.

azitromicin. -iontoforeza. vaskularne promjene (teleangiektazije. Za bazocelularn 50-60 Gy. Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu.5-2 mA. fibromi. 5x tjedno kroz 3-4 tj. bolesnika liječenih od nevusa. ampicilin. metilprednizolon. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu. Dermatološka kirurgija – ekscizije. manji hemangiomi.oštrom žlicom se izreže 20.tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati..hipertrihoza(trajna epilacija). Antihistaminici – loratadin. atopijskog dermatitisa.česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. Kod manjih tetovaža. visoka frekvencijai napon. Ekskohleacija. brazgotina (nakon akni). hemangiomi.05 J/cm2 . prednizolon 23. Katoda u tvorbi.jedna elektroda. kondilomi. –Režnjevi. Koriste se brusilice (dijamantne). -ionizirajuće zračenje. U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema. teleangiektazije. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm). Kriokirurgija. klindamicin 21. kod sindroma displastičnog nevusa. atopijski dermatitis. višebrojni sitni benigni tumori..izmjenična struja visoke frekvencije. (belosalic). preboljeli melanom. Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA. flukonazol. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine. betametazon dipropionat (beloderm). -elektroliza.5 J/cm2 .elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. Sve vrste bradavica. -termokauterizacija.. angiofibrom) do 1 mm dubine). dermatofibromi. 19. neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje. Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon. -PUVA terapija (fotokemoterapija). virusni papilomi i tetovaža). imunosupresija. ketokonazol. a spinocelularni 65-70 Gy.argonski (koagulacija.). pa je zbog veče doze potrebno korigirati. Veruke. Antimikotici – amfotericin. gentamicin. xeroderma pigmentosum. Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama.a anoda u ruci. Kod psorijaze. -dermoabrazija. lihen ruber. difenhidramin 24. -elektrokoagulacija.skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože.hemangiomi.struja male jakosti i dve pločaste elektrode. Prmjenjuje se 0. 4x tjedno u 3-4 tj. a mala jakost. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi. limfangiomi. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju. Šavovi se vade nakon 4-12 dana. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. Laser. Elektrokirurgija. Počinje se sa 0. rani stadiji limfoma kože. Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon. keloidi. Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora. aktiničke i seborejičke keratoze.cijelo tijelo ili djelovi. nistatin 25. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h.psoralen i UVA. -UVB terapija(fototerapija). Uzrokuje hemostazu. fibromi i manji angiomi. Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. a pacijent ne smije biti nagrđen. Vulgarne i plane veruke. vitiligo. sa . sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis. rinofima. 0. trudnoća i dojenje. kloramfenikol 22. Kod hiperhidroze u predjelu stopala.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija.

Zaštitna sredstva od UV zraka. pilonidalni sinusi i ciste. titan-dioksid. sa anestetikom i antiseptikom 26. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. melanosis naeviformis. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. naevus pigmentosus giganteus.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N). arsenska. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti.fluorouracil 29. naevus spilus. katranska. mebendazol 27. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. interferon 28. oktilmetoksicinamat. RTG) . preaurikularne ciste i sinusi. melanoma juvenile(Allen-Spitz). 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. lentigo senilis. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). -> sinteza melanina. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus.1. Antiparazitarni – metronidazol. halo naevus (Sutton). Antivirusni – aciklovir. melanosis neurocutanea. ballon cell's naevus. posebni oblici: naevus dysplasticus. macula mongolica. -> ABCD-pravilo. lentigo simplex et lentiginosis. Citostatici. epidermalne ciste skrotuma. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. dermoidne ciste.

Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .

Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom .10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Bowen Mb. Queyrat Mb. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb.Dermatološka propedeutika . von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. ŽIVČANOG.

One stoje u epidemisu. maligna histiocitoza. može i diabetes insipidus). samo s nešto manje Birbackovih granula. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH. -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. hist.. akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. LANGERHANSKOVE: S100. Erodiraju na površini i eritematozne su. LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb.. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. Mb. limf.Dermatološka propedeutika . tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. monocitna leuk. cavernosum. limfadeno i zahvaćenost pluća. a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa. Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. Spontana regresija ili alternacija u LCH. metaboličkim promjenama. CD1a + Birbeckove granule. . visoka temp. hepatospleno. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima. reakcijom na strano tijelo. Česte koštane lezije na lubanji. Praćenje bolesnika. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa.11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

Nikolski pozitivan. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana. najčešća u dječjoj dobi. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. znojenje. rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. DIF DG: HSV. aureus. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A.. bivacin. šok. diabetes mellitus. nalikuju opeklinama 2. su uzročnici impetiga. svuda locirane. mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna. najmanje na dlanovima i stopalima. LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin .to je piodermija površinskog sloja kože. gentamicin. DG: KS&ANAM. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). tjedna života. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo. S. Lokalno antiseptičke kupke. nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. stupnja. je majka. DG: bakt.Dermatološka propedeutika . može i Gram (-) folikulitis. fluoksaciklin. ETIOPATOGENEZA: S. LAB NALAZI: bakt.. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb. DIF DG: novorodjenački sifilis. nos. zahvaćena novorođ. beta-hem. Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). vis. dehidracij. bulozna hereditarna epidermoliza.staphylodermia.15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. pretraga. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu. ždrijelu. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala. T. zavoji. KS: opsežno ljuštenje velikih površina.c. ter. cefalo). nos (anus?) . Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. opće loše stanje. Toxic Shock Sy. rehidracija. nalazi. aureus. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum . sist.  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S. erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. izvor inf. kloksaciklinom. velike površine se počinju ljuštiti uz erozije. staphylogenes et streptogenes. dokaz stafilokoka. aureus se može proširiti iz žarišta u oku. streptodermia. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale. povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb. grupe A KS: u uglovima usana eritem. S. predilekcijska mjesta su usta. u novorodjenčadi tijekom 1. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala. nosu. širi se niz vrat. sistemska AB terapija (kloksa. nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. azitro. i dojenčad do 3 mjeseca.KS: sitne folikularne pustule okružene . vagini KS: počinje perioralnim eritemom.

uvjeta. Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje. aureus. rijedak. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza. DIF DG: duboka trihofitoza brade. LIEJČENJE: nema brijanja. terapija prema antibiogramu. dermatitis ili akne) . -> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. DG: na temelju KS i bakt. KS: . na kraju cikatricijalna alopecija. Coli. može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus . u sredini je nekrotični čep. muškaraca uzr.0 mg/kg. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom. S. lokaliziran bilo gdje na koži. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica. gentamicin i betametazon=Belogent). može zboog diabetes mellitusa. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka. a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol. posebno na šiji muškarca . antiseptički oblozi i čišćenje. većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa. aureus. FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog).5-2. reg. zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. antibiotska mast+kortikosteroid (npr. loši hig.. sist. upala folikula brade u odr. limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. DG: KS ili bakt. potkoljenice (bikini-zona?!?!). Lice. glutealna regija. fistuliraju. pretraga. posljedična alopecija i atrofija kože.16 eritematoznim rubom.gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. imunodef. cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice..Dermatološka propedeutika .  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. S. stanja. napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa. CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa. i lok. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. azitro ili cefalosporini. U središtu se vidi dlaka. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!). FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake. Proteus) . septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova. E. kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju.

aureus ili bet-hem. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) . lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. ak. DIF. beta-hem S grupe A. kroz 10 dana ili ovisno o KS. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru. AST. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru. sedimentaacija.. bullosum. sjajna.  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage. lokalno antiseptički oblozi.. prema antibiogramu. vrbanac.  ECHTYMA -> akutna bakt. ulazi.Dermatološka propedeutika . Ako se počne prekasno s liječenjem. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana. primjena ant. nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci. seg.nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr. DG: anamneza & KS & LN. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom. sistemska primjena kloksa.j. DIF.17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). beta-hem S. aureus. nestručnih pobačaja. KS: difuzni eritem. te korigirati prema antibiogramu.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. inkubacija od nekoliko sati do par dana. leukocitoza. LAB NALAZI: pov. pov. u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. može se pojaviti i u obliku E. može pov. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. kolikvativna TBC. DIF. bolest limf. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna. sideropen. edem. S. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. KS: homogena. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. nedovoljne prozračenosti odjeće. u slučaju recidivirajućeg erizipela.2 milijuna i. pov. DG: tromboflebitis. trofički i hipostazički ulkusi). profilaktički se daje 1. danas je rjeđa.m 2. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna. 3-6 mjeseci. LIJEČENJE: prokain-penicilin i. glatke . tresavica. grupe A.4 milijuna i. Može i prijatelj Staphylococcus. prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom. najčešće nastaje nakon trauma. bol. anemija. fluoksa i cefalo. Ako preosjetljivost. ali mogu izazvati elefantijazu. per os izotretionati može (Roaccutane). leukocitoza. KS: koža je napeta. recidivi česti. potkožja koja tendira na fascije i mišiće. facijalni HZ.j. u ždrijelu može biti indikativan. gangraenosum i phlegmonae. S. pacijenata potrebna je sist. bolest. prostora kože uzrokovana beta-hem. terapija. Gram (-) + Streptococcus mileri. lividna i VRLO bolna. eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno. tromboflebitisa. S. S. DG: furunkuloza. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik. erizipeloid. smanjenje imunosti također pogoduje. crvenkasto-smeđa žarišta. LIJEČENJE: složeno. T je do 40° C. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži.DG: na temelju KS. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. sist. AB i epitelizirajuće masti. vesiculosum. echtyma induratum Bazin. SE. opsežnih ulkusa. akutni kontaktni alergijski dermatitis. u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna.. gran.

lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum. LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. S.ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces. ovca. Gram. ptica.0-1. rjeđa je i zahvaća muškarce. antibiot. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. pitirijasis versicolor. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina). rub prema čelu.=čvrste konzistencije. aureus. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. starije i kahektične bolesnike. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm. moguća folikularna upala. C. AB prema antibiogramu. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. ulcerirana centralno. A. jež. LIJEČENJE: sist. DIF DG: ulcus durum. leđa. prema nalazu antibiograma. jelen. antiseptički oblozi. očnim kapcima.kruste žućkaste-smeđe. nikako MASTI. a od domaćih životinja pas. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože. prsa.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. Ixodes ricinus! . s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne. glutealno. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji. eritematozni rub.5 g /dan 5—7 dana. genitalno. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. epidermidis i Propioni bacterium acnes. govedo. lice. sliči primarnom afektu sifilisa.  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S.Dermatološka propedeutika . na ekstremitetima. u rezistentnim slučajevima eritromicin 1.u obliku pustula. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. prekrivena krustom. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. aureus. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski. što je moguće. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist. obrazima. Povećanje limfonodula. lokalizirana na donjoj usni. KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište. lokalno eritromicin i klindamicin. lokalno AB kreme. voluharica. imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. antiseptični oblozi i lokalne kreme. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid. A. duboku mikozu. pioderma gangrenosum.  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S.

zglobove. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. . stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije.-4.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans. DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. stadije=lokalizirana infekcija/EM. a u klinaca makrolidi. srce..).facialisa je često jedini simptom. mjesec). moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju. glutealno ili licu. može i cefalo i azitro. oligo. neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin. histiocitnim infiltratom subepidermno. javlja se infekcija organa. u djece na uškama. CNS može biti također zahvaćen. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. manifestira se KS kao crvenkasti. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije. plazma-. PCR. papira i vide se tetive i žile. mono-. i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama. bolesnici mogu imati i malaksalost. Western blot. temperaturu itd. lupozna TBC. 6.ili bi. leishmanija.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim.erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča. KASNA INFEKCIJA 3. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. CNS. veći krpelji funkcioniraju u jesen. mekani čvorić najčešće na glavi. DIF DG: diskoidni eritemtodes. mjeseca. u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5. može imati nekrotično središte. sarkoidoza. upalni(akrocijanoza dif. mikroskop. simptomi već nakon 48 sati. a najčešće na preponama. pregled tkiva. encefalopatija -> pareza uni. eozinofilni facijalni granulom. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka. ako perzistira duže od 4 tjedna. 7. aksilama i glutealnoj regiji.Dermatološka propedeutika . tresavice. vjerojatno spirohetijom). neuritis. može trajati od 2. onda je chronicum (ECM). RANA INFEKCIJA 1.artritisi najčešće koljena. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju. 2. ali tipičan pseudolimfom B-stanica. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. može i diseminirano. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima.. plazma-. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis.stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita. može i monoklonska Pt. penicilin. a i pozitivne znakove meningizma (uzr. prosijava poput cig.dg.dg.

limfe. LYMPHOGRANULOMA INGUINALE. a sadržaj im se prazni putem fistule. ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira. Dijagnoza : klinička slika. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. Limfni čvorovi se povećavaju. Patogeneza : Chlamydia trachomatis. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija.20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom. citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. retinoidi TRICHOMONIASIS. Lokalizirana je na genitalijama. može se razviti i keratitis.Dermatološka propedeutika . klinička slika. javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. kortikosteroidi. karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. šire se periferno i sjedinjuju. artritis). dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra. . uretre. a može se pojaviti i pijelonefritis. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. klinička slika. konjuktivitis. tuberkulozni limfadenitis. Dijagnoza : anamneza. Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa. trbuh i dr. sraštavaju. Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. Artritis sličan reumatoidnom. Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana). dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. Patogeneza : bakterijska flora. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. ili sulfonamidi ili gentamicin im. Širenje traje tjednima i mjesecima. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi. antiflogistici. Isključivo u tropima se pojavljuje. Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. 6 dana GRANULOMA VENEREUM. Terapija : simptomatska. ULCUS MOLLE. Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. Javljaju se strikture rektuma. Definicija : dovanosis. bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom. aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. Uglavnom se javlja u tropima. Lokalizacija je vanjski genital) .

Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. ulcus rodens). toplinski i kemijski podražaji. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma.Dermatološka propedeutika . Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare.4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). eritromicin isto . pa je infekcija moguća jednio spolnim putem.) Dijagnoza : anamneza. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. TUMORI. 5 (kronični uretritis). Prenosi se spolnim putem. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama. prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). Mogu biti lokalno inflitrativni. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa).Bowen. oko ulkusa je prisutan eritem s upalom. granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana . Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica. mutilacija). oštro ograničen od okoline. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. eritem malih usana. basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. Inkubacija 2-3 dana. lupozna tuberkuloza. Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm). Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova). seboroična veruka. bolovi u području peritoneuma. ali sporo napreduju (mjesecima i godinama). akutno se javlja uretritis i cervicitis. Ulkus je mekan i bolan na dodir. ŽENE : inkubacija 2-4 dana. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. dno je neravno prekriveno gnojem. krvarenje. najčešći). Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije.21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA. fibrom . Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE. serološki testovi (nepouzdani. Dijagnoza : anamneza. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl. spinocelularni Ca. MORBUS BOWEN. Terapija : kirurška ekscizija. mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). folliculare (u sredini prisutna dlaka). prisutni su stalni podražaji na mokrenje. Klinička slika : plak veličine do 10 cm. pa ih je moguće zamijeniti s nevusima. Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira. Prisutna u tropima. nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika.. Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. Erozija prodire u dubinu i širinu. klinička slika. herpes genitalis. Žene imaju pločasti. dokaz u mikroskopskom preparatu. mogu nastati i ulceracije i erozije. RVK) Terapija : penicilin 2. gangrenosum (duboko razaranje tkiva. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis. Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama. bazaliom. Gonokok. prisutan gnojni iscjedak žute boje. povišena temperatura. Otvor uretre je eritematozan i edematozan. Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa. bol i pečenje pri mokrenju. klinička slika. mehanički. moguće erozije i ulceracije. negnojan iscjedak koji postupno nestaje.

Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. intrauterine infekcije. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. Ne pojavljuju se na sluznicama. na vratu. BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. razvijaju se na šakama. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko). Dijagnoza : na temelju kliničke slike. ovisi o stupnju oštećenja.filiformes : končaste bradavice. Rijetka je. dorzumu prstiju. tabanima. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože.Dermatološka propedeutika . trupu. na licu. Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . ekscizija kirurškim metodama. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM. Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. nasljedni faktori. pojavljuje se i obiteljski. PTERYGUM. vulgares : obične bradavice. Patogeneza : teratogeni faktori. Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. dorzumu šaka. destrukcija kemijskim metodama. APLASIA CUTIS CONGENITA. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. psihomotorna retardacija i sl. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem. podlakticama. Definicija : Bradavice. oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. mišići. Sliče stanicama spinoznog sloja. tyloma. moluska. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. Terapija : krioterapija. planae juveniles : jedva iznad razine kože.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. vratu. Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. Promjena vrlo rijetka. pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). V. javljaju se na šakama. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol).) Terapija : kirurški zahvat. prisutan već kod rođenja.srčane mane. To su ravne papule oko 5mm. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. PACHYDERMOPERIOSTOSIS. anomalije udova. clavus. u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove. BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa. ispod nokta (bolne). usni. poremećaji razvitka. te dublja tkiva (fascije. CUTIS VERTICIS GYRATA. a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. Klinička slika : dijele se na : V. spinocelularni Ca. licuvjeđama. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). dlanovima. nosu. V. V. rascjep nepca i usne. infarkti placente. kosti).

djece. a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). antipiretici. zoster. zatim se javljaju papule. Zahvaćene su najčešće šake. Najčešće kod djece. i kod imunodeficijntnih osoba. gama-globulin. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. tekući puder. za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. Profesionalna bolest kod veterinara. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. Dijagnoza : iz anamneze. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. B6. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. javlja se u dobi 60-70 godina. fotokemoterapija. citološki nalaza. kruste. vezikule. Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. za sprečavanje superinfekcije antibiotici. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. Djeca su febrilna. papule. kontaktom. bolovi. Kod eczema herpeticatum antibiotici. vulvovaginitis herpetica. a nekad i u području oka. Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. cijanotična. Terapija : Acyclovir. pečenje). Terapija : Acyclovir. verrucae. okružene eritematoznim obručom. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. parestezija. HERPES ZOSTER. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. S vremenom se papule povećavaju. Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. B12). stočara. interferon u obliku masti. Diferencijalna dijagnoza : milia. uz regionalno povećane limfne čvorove. muzara i sl. Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. varicella. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom). rehidracija. lokalno oblozi. Javlja se u djece. axila. varičela. Pojavljuje se jednostrano. Grupirane su ili razasute. zatim se javlja crvenilo. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. PARAVACCINIA. češće kod imunoinsuficijencije. lokalizacija.Dermatološka propedeutika . perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. Nakon 3 dana temperatura . Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. klinička slika. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. vrat. HERPES SIMPLEX. dehidrirana. kravlje boginje. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. prenosi se sa životinje na čovjeka. Lokalizacija je oko usne i nosa. mesara. i kod imunodeficijntnih osoba. EXANTHEMA SUBITUM. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). može biti praćena konvulzijama. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana. elektronska mikroskopija. sistemski B-komplex vitamini (B1. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. vjeđe. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae.23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu.

a kasnije zahvaća udove i lice. Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. Javlja se trajni imunitet.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu. Područje obraza. . Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . AIDS – TREBA NAPRAVITI. nosa i oko očiju ostaje slobodno. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom. Terapija : simptomatska. U slučaju komplikacija Acyklovir. anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom.

Piodermije se dijele na epidermalne piodermije. nos). te na sluznici usne šupljine. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2. Klinička slika : vezikula (bula) koja puca. bakteriološki nalaz. vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok).stupnja. bulozna hereditarna epidermoliza. trup i udove. erozija i bolne fisure na uglovima usana. Dijagnoza : klinička slika. Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). javlja se kod djece do 3 mjeseca života. bacitracin. Javlja se u prvom tjednu života. antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. Dijagnoza : klinička slika . Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. beta-hemolitički streptokok grupa A. β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). Postoje 2 tipa . Acinetobacter. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin.Dermatološka propedeutika . Definicija : Mb. nosu.aureus. Terapija : lokalna kao u impetiga. Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis. cefalsporin). toksična epidermalna dermoliza (Mb. Dijagnoza : klinička slika.coli. PEMHIGUS NEONATORUM. folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju. nadoknada elektrolita. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. Epidermalne piodermije. ždrijelu. gentamicin. Uzročnik se širi iz žarišta u oku. antibiotske i epitelizirajuće masti. nema gnojenja. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima. širi se na vrat. Ne daju se penicilin. Patogeneeza : izaziva ga S. Corynebacterium.Ritter. Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin. uhu ili iz vaginalne sluznice. E. Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus. DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM. Dijagnoza : klinička slika. cijeljenje. erozija. Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. Rijetko se vide kraste. bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule). tetraciklini). rehidracija. Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. a bulozni uglavnom lice. Patogeneza : Staphylococcus aureus. bivacin. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS. Definicija : Patogeneza : S.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE).aureus. a sistemska prema antibiogramu. a može i bilo gdje na tijelu. IMPETIGO CONTAGIOSA. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. hipovolemija i šok. Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. krusta.

. hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast). herpes simplex.26 Diferencijalna dijagnoza : kandida.Dermatološka propedeutika .

Bakterijske infekcije folikula dlake. Okružene su eritematoznim rubom. antiobiotske masti. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. uzrokovane S. Nema svrbeža. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi. Najviše su zahvaćeni lice. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu. Dijagnoza : klinička slika. potkoljenica i glutealna regija. cijeli bez rezidua. OSTIOFOLIKULITIS. Dlaka je gotovo uvijek prisutna. Sistemska terapija prema antibiogramu.aureusom. . bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex.27 Folikularne piodermije. Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje. acne oleinica. folikulitis uzrokovan kandidom. češća je kod muškaraca nakon puberteta.Dermatološka propedeutika .

antiseptički oblozi. Patogeneza : S. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. a furunkuloza je česta pojava furunkula.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. Prisutan je svrbež. Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. Promjena je bolna. U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. Klinička slika : počinje kao folikulitis.Dermatološka propedeutika . Infekcija se nalazi duboko u folikulu. duboka trihofitoza brade. Kirurška terapija. Dijagnoza : klinička slika. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE. dlaka može otpasti. Dijagnoza : klinička slika. sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. eritromicin). prisutan svrbež. FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE. Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. . FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS.

Čest je regionalni limfadenitis. te kirurška terapija.internum). Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. bakteriološki nalaz. Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza. kolikvativna tuberkuloza. CHORDEOLUM. acne conglobata. antibiotske masti. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu.Dermatološka propedeutika . Često je potrebna kirurška terapija. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se. .29 CARBUNCULUS. a dolazi u obzir i kirurška incizija. kožna manifestacija kronove bolesti. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. HIDRADENITIS SUPPURATIVA. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa. Terapijski se primjenjuju topli oblozi. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch. aktinomikoza.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. Javlja se visoka temperatura i umor. Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu. a kao komplikacija može nastati sepsa. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis. Patogeneza : streptococcus mileri. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. Gnoj se spontano isprazni. Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. Patogeneza : stafilokokus aureus. Piodermije znojnica. Dijagnoza : klinička slika. Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. a sastoji se od : hidradenitis suppurativa.

Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. bolnošću. erythema induratum Bazin. povišeni granulirani L. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. klinička slika. Terapija : penicilin im.bullosum. Dijagnoza : klinička slika. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom. ECTHYMA. nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta.gangrenosum. može zahvatiti i fasciju i mišić. Patogeneza : staphylococcus aureus. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. ulkusi. znojenja. javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija.flegmonosum). tromboflebitis. leukocitoza. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum. edematozna. bolna. mišić). te regionalni limfadenitis i limfangitis. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume. antibiotske i epitelizirajuće masti. rijetko i stafilokok. Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze. moguć nastanak sepse. ozljede potkoljenice – ratari. . a rijetko i kost. sjajna. ERYSIPELAS. ERYTHRASMA. cefalosporin). sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. lokalno antiseptički oblozi. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. ulceracije kod 2. Kod bolesnika se javlja bol. Dijagnoza : anamneza.stupnja sifilisa. E.Dermatološka propedeutika . Prisutni povišena temperatura i limfangitis. PHLEGMONE. sistemska po potrebi (komplikacije. akutni kontaktni alergijski dermatitis. Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. Terapija : lokalno antiseptkičke.vesiculosum. a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. češće su zahvaćeni muškarci. Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. svrbež. nekroza i flegmona (E. Dijagnoza : klinička slika. β -hemolitički streptokok grupe A. (eritromicin – kod preosjetljivosti). a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. žarenje. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. herpes zoster.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. labos (povišena SE. E. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. E. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. nestručni pobačaji. vojnici). trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana.

.Dermatološka propedeutika . pytiriasis versicolor. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene. intertriginozni dermatitis. kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm. bakteriološka pretraga.31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija. mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol. Dijagnoza : klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama. fluorescerira koraljnocrveno. kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os.

) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. eritromicin). klinička slika. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin). (kod preosjetljivosti – tetraciklini. svrbež. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. drenaža. najčešće zahvaćena mandibula.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. ERYSIPELOID. profesionalna bolest. . Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest.Dermatološka propedeutika .32 ACTINOMYCOSIS. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii. lokalno antiseptične. ribari. nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m. gornji dio vrata. Koža je plavocrvena. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. Dijagnoza : klinička slika. ANTHRAX. tvrda. ždrijelu i kolonu. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba.psoasa. sporotrihoza. erythema chronicum migrans Terapija : penicilin. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. tumori. dobro ograničeni eritem. limfomi Terapija : incizije. Za oko 2 tjedna spontano regredira. Moguća pojava temperature i opće slabosti. Moguća pojava temperature i opće slabosti. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. 3. Dijagnoza : anamneza. ugoženi su mesari. Zahvaćeni su šake i prsti.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik. sifilis. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza. domaćice. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis.

NE incizija zbog moguće propagacije i sepse. Patogeneza : Francisella tularensis. lice. Inkubacija traje 1-10 dana. Diferencijalna dijagnoza : furunkul. Komplikacija – sepsa. a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. Dijagnoza – anamneza. Zaraza je moguća i preko insekata. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu). veterinari. Cijeli ožiljkom.Dermatološka propedeutika . odnosno inhalacijom ili ingestijom spora. karbunkul. probavnog ili respiratornog trakta. zahvaćena mjesta su šaka. Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože. vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. stočari). pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. bakteriološka pretraga. Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). lokalno NE DAVATI vlažne obloge. okulogladnularni. Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. pluća i inestinalnog trakta. U organizam ulazi preko oštećene kože. Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. klinička slika. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. Moguća upotreba kao biološko oružje.33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. TULARAEMIA. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. sporotrihoza. sluznice. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. Patogeneza : Bacillus anthracis. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. klinička slika. vune. zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. tifoidni i pulmonalni. vrat. dlake (profesionalna bolest – mesari. Definicija : zečja kuga. gentamicin (slabije djeluje) . Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa.

Patogeneza : egzogena infekcija. Patogeneza : endogeno širenje .) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu. Kod infekcije sluznice usne šupljine. orijaških Langhansovih stanica. Prisutan je regionalni limfadenitis.) mikroskopski . tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije). bubrezi). direktno dodirom. iz nekog žarišta u organizmu. (negativno anergijska skupina). Najčešće zahvaćeni lice i ruke. u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2. ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko. TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS. 3. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće. primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom.4-6 tjedana.34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1. a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. kao antigen se koristi PPD) intradermalno. TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA. tuberculosis verrucosa. zatim se javljaju eritematoznolividne papule.Dermatološka propedeutika . TUBERCULOSIS CUTIS. korištenjem zajedničkih predmeta.) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa. Definicija : rijedak oblik. ljubljenjem i sl. neke piodermije.

Dermatološka propedeutika . sifilis) Terapija : polikemoterapija. tuberkulinski test. aksile. a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi).35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. kronična je. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. ponekad radioterapija i kirurški zahvat. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. kostiju i sl. usta. dokaz u kulturi. Terapija : polikemoterapija. sarkoidoza. blastomikoza. kirurški zahvat. verukozni. ulcerozni i sl. ali se promjene ponovo javljaju. bazocelularni karcinom. prepone. suzna žlijezda. mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala. Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. češći u žena. tumorozni. spinocelularni karcinom. papulozni. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom. . karcinom. Infekcija može biti egzogena i endogena. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). lokalna primjena kortikosteroida. dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes. Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. tip. početna promjena progredira i može nastati makulozni. sluznica nosa. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. sporotrihoza. TUBERKULIDI. tako da bolest može trajati godinama. Dijagnoza : anamneza. Najčešća lokalizacija je vrat. zglobova. Diferencijalna dijagnoza : afte. Često može biti profesionalna (patolozi. vegetativna piodermija. histološka analiza. (alergijsko-hiperergijska skupina). anogenitalna regija. Najčešća lokalizacija je lice. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. (alergijsko-hiperergijska skupina). supraklavikularna regija. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula. aktinomikoza. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina).

Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). acne necrotica. javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. Uzročnik ulazi kroz kožu. Lepromi na nosu. Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu. u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica».) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. papulozni sifilid. Promjene nestaju spontano.Dermatološka propedeutika . Mogu e javiti i mjehuri. Kultura uzročnika nije uspjela. a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. Izvor zaraze je čovjek. . Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1. Tu spadaju erythem induratum. LEPRA. Prijenos nije u potpunosti poznat. larinksa ili oka.36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu. ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju. tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. 2. Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. uglavnom iznad zahvaćenog živca. periferne živce (Schwannove stanice). Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko). Bolest je kronična. nekroza i mutilacija (nos najčšeće). Najčešće je zahvaćeno lice. Oštećeni su i živci. čelu. Destruira adnekse kože. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski).) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). a rjeđe sluznica nosa. Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi. lihenoidna pitirijaza. pa terapija nije potrebna. Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. sluznicu respiratornog trakta.

Oštećenje živca. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2. . Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru. Promjene su asimetrične.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite.) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika. a treponemske reakcije su neg.) histološka pretraga lezije 5.) dokaz u citološkom razmazu 4. 4. rifampicin. neutrofile. fizikalna terapija. plazma stanice. klofazimin.) histaminski test (nakon id.Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon. plastičnorekonstrukktivni zahvati.) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika.) test znojenje (pilokarpin) 3.) neurološka pretraga 7.) biopsija živca 6.37 3. eozinofile i nešto makrofaga.

ali može trajati i do 18 mjeseci. noktiju i vlasišta. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani). Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis). sporotrihoza. sarkoidoza.. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima. Invadiraju rožnati sloj kože. klinička slika. te razgrađuju keratin. paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. lupozna tbc.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. histološka (u dermisu histiociti. plazma stanice. noktiju i dlaka. pseudolimfom. Ulazi u kožu ubodom komarca. tumori. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji. . Klinička slika : promjena glatke kože. podlaktice i potkoljenice. antimalarici per os. sifilidi. intramuskularno i intravenski. Dijele se na trihofitoze (Trychophyton). fluorescentna (Woodova) svjetiljka. patohistološka analiza. keratoakantom. LEISHMANIASIS CUTIS. Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis. lepra. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton). Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze. limfociti. furunkul. eozinofili. Patogeneza : Leishmania tropica. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna.Dermatološka propedeutika . Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. vrat. Terapija : antimonove soli intralizionalno. Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus. Najviše zahvaćeni lice.

kontaktni dermatitis i dishidroza. ragadama i ljuskama. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. onihodistrofija. Možedoći do pojave pustula. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Stvaraju se kruste.39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. psorijaza. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. TRICHOPHYTOSIS. FAVUS. noktiju. ketokonazol (imidazol). pa se dijele na : 1. piodermije. Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis. može se primjeniti i KmnO4. ekcematoidni dermatitis. Izaziva mikoze stopala. deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula.Dermatološka propedeutika . ekonazol. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna). Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama. favusa.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. 5. . vlasišta. Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. psorijaza. kože. Na rubu mogu biti prisutne vezikule. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. kontaktni dermatitis. mikonazol. pedikuloza 4. javlja se eritem. Prisutan je svrbež. pachyonychia. maceracija. pitirijazis rozea. 3. neurodermitis. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea. seborojički dermatitis.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. anularna psorijaza. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji. kandida. Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. terbinafin). Svrbež. lichel ruber planus. Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta. 2.

Fluorescira zeleno. dokaz u preparatu i kulturi. psorijaza. te središnjom regresijom. lichen ruber planus. Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). ožiljak. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. SLE. spora i orožnjelih stanica. Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. Kosa gubi sjaj. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. Dijagnoza : na temelju anamneze. Dijagnoza : anamneza. mikološke obrade. Klinička slika : javljaju se papule. kronični tijek). Kroničnog je tijeka. poput plitke zdjele. ali se može pojaviti i na goloj koži. Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm. medikamentozni egzantem. MICROSPOROSIS.Dermatološka propedeutika . Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. fluorescira žuto-zeleno. . U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom. seborojički dermatitis. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. Patogeneza : «id reactio». sivkaste boje. Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. TRIHOFITIDI. tetrade simptoma (skutulum. Najčešće su zahvaćeni ruke. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). makule i nekroze. promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. a vlasi NISU SLOMLJENE. Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. neslomljena dekolorirana kosa. lichen ruber planus. vrat i trup. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva.

Dermatološka propedeutika .41 EPIDERMOPHYTOSIS. skvamozno i oštro ograničeno. Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. Nikad ne zahvaća vlasište. Zahvaćeno podruje je eritematozno. s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. interdigitalna regija. Na rubu se mogu javiti papule i vezikule. . aksile i submamarna regija. Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone.

Spolno prenosiva bolest. ingvinalna regija. balanitis erosiva circinata. Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii.42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. Postoje : i. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. erythroplasia Queyrat. Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. psorijaza. Često ishodište je debelo crijevo. Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak. Vlaženje. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije. povrijeđena i vlažna koža. lichen ruber planus. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji). Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom. Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. Klinička slika : promjene na koži. onihodistrofija. Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). dermatofiti. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. Javlja se eritem. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. trbuh. a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom.Dermatološka propedeutika . Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom. sekundarni sifilis. javlja se eritem i erozije glansa. b) c) d) e) . submamarna regija. seborojički dermatitis. interdigitalna regija. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. edem. sporijaza. Patogeneza : Candida albicans. sluznici i unutrašnjim organima. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. oštećena sluznica. psorijaza. Prisutan svrbež. mrvljenje). CANDIDOSIS. Definicija : akutna ili kronična. Celularna imunost važnija od humoralne. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis.

Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). a razvoju pridonose i toplina. Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze. uzročnik zahvaća vlasište. dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. flukonazol.5%). Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. održavanje kože suhom. vrat. mikonazol. Dokaz u mikroskopskom preparatu. kulturi.1%). Terapija : klotrimazol. Ljeti su promjene svjetlije. antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). Diferencijalna dijagnoza : vitiligo.43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta. itrakonazol. Terapija : klotrimazol. biokemijskim metodama. eritrazma. vlaga i pojačano lučenje loja. . Moguća stimulacija urtikarije.Dermatološka propedeutika . PITYRIASIS VERSICOLOR. pityriasis rosea. seborojički dermatitis. prsni koš. Gentianae violet (0. Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. terbinafin. Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. mikonazol. Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. Javljaju se svjetlocrvena. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika. nistatin (djeluje isključivo na kvasce). granulomatozna i sistemska kandidoza. sifilis. salicilni alkohol (3. gornje dijelove trupa. fluorescira žuto.

Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. uzrokovan Boreliom burgdorferi. rijeđe se pojavljuju slabost. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. Definicija : kronični. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans. 3 stadij Lyme borreliosis. Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans. nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. Bolest se može prenositi intrauterino. glavobolja.44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). encefalitis). lymphadenosis). šireći eritem u obliku prstena. Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta.Dermatološka propedeutika . temperatura. anamneza o ubodu. temperatura i bolovi u zglobovima. abdominalni bolovi. bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi. Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij. 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. mučnina. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura). Prisutan regionalni limfadenitis. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA. javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis. mogući . Prisutan regionalni limfadenitis. glavni je vektor krpelj. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis. laktovi. posebice šake. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. te pojava sklerotičnih areala. stopala i koljena. Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. bolovi u mišićim i kostima. Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. simptomi u CNS.

Diferencijalna dijagnoza : ozebline. ceflosporini u visokim dozama. akrocijanoza. limfocita ili eozinofila). tetraciklini. cirkumpskriptna sklerodermija. Terapija : penicilin. parestezije) Dijagnoza : klinička slika. . neurološki simptomi (atrofija muskulature.45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica.Dermatološka propedeutika . histološki nalaz. laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije.

Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). eritem. Bijeli živin precipitat. obrve. Klinička slika : svrbež. trepavice. najčešće se javlja u školskoj dobi. Dijagnoza : anamneza. stidna uš. Dijagnoza : anamneza. 2 dana za redom). Klinička slika : svrbež. Patogeneza : Phtirius pubis. Patogeneza : Pediculus humanus. Dijagnoza : anamneza. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. Moguća superinfekcija bakterijama. papule. urtike. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. vezikule. To je bijela ili prtena uš. Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. PEDICULOSIS PUBIS. nalaz uši. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. PEDICULOSIS CORPORIS. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja). papule. urtike. Diferencijalna dijagnoza : svrab. psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno. Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus). na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE. Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima. Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija. nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. . piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana. Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. Zahvaća pubičnu regiju. klinička slika. vezikule.Dermatološka propedeutika . Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja. seborojički dermatitis. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. klinička slika.corporis. aksilu. reakcija na ubod kukca.capitis.

ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije. javlja se svrbež. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. posteljina i sl. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. preko zajedničkih predmeta (rublje. dok larva putuje na koži se vidi crta. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum. Terapija : benzil benzoat.47 LARVA MIGRANS. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. za djecu sumpor u vazelinu. što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog. Larva ulazi u kožu. hepatosplenomegalija. Dijagnoza : anamneza. mikroskopski dokaz uzročnika. moguća bakterijska infekcija. Dijagnoza : anamneza.Dermatološka propedeutika . moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. klinička slika. IgE. labos (povišeni eozinofili. potkoljenica i šaka. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja. krotamiton. . SCABIES. prenosi se izravnim kontatkom. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. tiabendazol. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom. Klinička slika : svrbež. limfangitis Terapija : krioterapija. noćni svrbež. lindan.

Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. Od općih simptoma prisutni su svrbež. edem u subepidermisu. antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. . trombocitopenija. pirazolona. bronhitis. eritema exudativum multiforme. Klinička slika : temperatura. lihenoidni osipi. sulfonamidi. anamneza. benzokain). jod. Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. klor. akne. eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. mučnina. hemolitička anemija. Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. toksična epidermalna nekroliza.48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija). ljuštenje epidermisa (nekroza). kini i kinidin. a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. vakcine i serumi. leukocitoza + limfopenija. klinička slika. fenotiazin. erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. dijele se na makulozne. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca).Dermatološka propedeutika . barbiturata i drugih lijekova. temperatura. slabost. albuminurija. anamneza. sedimentacija ubrzana. penicilin. Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum). Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka. antipiretici. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. nodozne promjene. α i β globulini povišeni. lokalni anestetici (prokain. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. eritodermija. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze. urtikarijske. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). Definicija : Syndroma Lyell. leukopenija. u 30-40% slučajeva završava letalno. barbiturati. tetrakain. otok zglobova i sl. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. somnolencija. Moguća pojava anafilaktičkog šoka. glavobolja. vrtoglavica. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida.

Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi. antihistaminici. astme. ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. proljeva. edema zglobova. kukaca. fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. klinička slika. Može doći i do edema glotisa i larinksa. morskih životinja. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem. kozmetika.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). . Uzrokuju je toksini biljaka. temperature. a ne grebanjem (nema ekskoracija). URTICARIA. sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). prehrambeni proizvodi i dr. lijekovi.49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. urtikarija s vaskulitisom). Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. Dijagnoza : anamneza. URTICARIA E CONTACTU.

toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici. farinsku i jeziku. Dijagnoza : anamneza. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. plazma. larinsku. riba. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE.obilježavanje IgE radiojodom). inhalacijski antigeni (prašina). te genitalnoj regiji. urtikarija na pritisak. hladnoću. zglobovima. usnama. lijekovi i inhalacijski antigeni. primjena antihistaminika. . Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. klinička slika. kontrasti). sir) i dr. Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa. smanjanje eksudacije primjenom Ca. radioimunosorbent test (RIST. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama. Prick test. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. histološke pretrage.50 URTICARIA ALLERGICA. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće). psihogene čimbenike i sl. scratch test. alimentarni antigeni (jaja. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija. anestetici. Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. Rtg zrake i sl. primjena antihistaminika. alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. krv. Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi. intradermalni test) . hormoni. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. na UV zrake.Dermatološka propedeutika . kortikosteroidi. Češće se pojavljuje kod žena. ANGIOOEDEMA. kortikosteroida. a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta.

lupanje srca. svrbež. tahikardija. ubrzana sedimentacija. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis. proljev. pad tlaka.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija. primjena prednizolona i azatioprina. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi. Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite. koma. dugotrajna bolest. bolovi u trbuhu. edem larinksa i asfiksija. .51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. abdominalni bolovi. teško disanje. klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. Klinička slika : bolesnik je blijed. smrt. znojan. ANAFILAKTIČKI ŠOK. česti recidivi. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije. urtikarija. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis. leukocitoza. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM.Dermatološka propedeutika . Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI. javljaju se abdominalni bolovi. javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. eozinofilija).

Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja. javlja seljuštenje kože.52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama. NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano. emulzije ulje/voda. eritematozna. Koža je suha. Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA. erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). primjena krema i masti. Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. Dijagnoza : klinička slika. Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje).). kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno).Dermatološka propedeutika . fototoksične tvari. alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). oblozi (kamilica. vezikulozni. Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni. a manifestira se oštećenjem epidermisa. fizikalni utjecaji. borna voda). Patogeneza : kemijske tvari. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože. lagano upalno infiltrirana. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda).

Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. testovi. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). klinička slika. zubna pasta). Dijagnoza : ananmneza. vezikulozni. skvamozni.tip). konjuktivitis (sredstva za njegu leća). kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). krustozni. Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. vulvitis i sl. Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. Terapija : čišćenje kože. emulzije ulje/voda. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA. Dijagnoza : klinička slika. Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV. Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. Klinička slika : koža je suha. infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). oblozi (kamilica.53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija. a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. anamneza. madidirajući (pucanje vezikula). Preko toga se stavi celofan i leukoplast. testovi Terapija : isto kao gore . balanitis.Dermatološka propedeutika . Jako izražen svrbež. borna voda).

Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. potrebna česta promjena položaja bolesnika. jaja. dlaka životinja. Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium). CALLUS. ekskohleacija DECUBITUS. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE. alergijski rinitis. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. perje.Dermatološka propedeutika . MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat. . a epidermis počne zadebljavati. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. antibiotici. rijeđe se pojavljuju vezikule. Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu. Na pritisak je bolan. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. pelud. U terapiji se primjenjuju antihistaminici. Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. Dijagnoza : klinička slika. dijeta. Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. dugotrajno liječenje. uklanjanje alergena. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). Terapija : često neuspješna. CLAVUS. mlijeko i sl. epitelizacijske i granulacijske masti. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. a najčešći alergeni su prašina. Definicija : kurje oko. rijeđe kortikosteroidi. elektro koagulacija. spastički bronhitis i mukozni kolitis.

poremećaji pigmentacije. RADIODERMATITIS CHRONICA. FOTODERMATITISI – TREBA .) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. Moguć razvoj karcinoma. može se javiti atrofija. nekroze.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti.55 CONGELATIO – smrzotina . ulkusi. s erozijama. ekscizija. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy. Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. epitelizacijska i granulacijska sredstva. kirurška rekonstrukcija. ili manjim dozama više puta. hiperpigmentacije i teleangiektazije.) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena. trajan gubitak dlake. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja. degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu. teleangiektazije. Dijele se na 3 stupnja 1. prisutna alopecija 2. žlijezda lojnica i znojnica 3. Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy. kortikosteroidi. Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama.Dermatološka propedeutika .

zahvaćene su i usne. IV. Najčešće su zahvaćeni dlanovi. lijekovi. lokalno kortikosteroidi.56 ERITEMATOZNE DERMATOZE. Dijagnoza : klinička slika. U težem obliku češće se javljaju vezikule. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. ERYTHEMA NODOSUM. a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. vrtić. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. histološka obrada . Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum». Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana. oko i sl. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. tumori unutrašnjih organa. koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». U središtu se mogu pojaviti vezikule. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. kortikosteroidi. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. vaskulitis Terapija : nikotinamid.oblik reakcije preosjetljivosti. antibiotici prema potrebi. sa lividnim ili hemoragničnim središtem. tabani. Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. folna kiselina. obitelj). Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. 40-50% bolesnika im povišeni AST. Patogeneza : nepoznata. limfomi. Promjene su svjetlocrvene boje. usta.reakcija preosjetljivosti. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. rjeđe trup. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi. Dijagnoza : klinička slika. salicilati i NSAIL sistemski. stomatitisi. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. PITYRIASIS ROSEA. dok se rubni dio ne ljušti.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : temperatura. bakterije. osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. Moguć IV. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. a mogu biti prisutne i bule.

Za 4-6 tjedana bolest nestaje. Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. sifilis.Dermatološka propedeutika . .57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze. izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna. medikamentozni osip.

Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama. Klinička slika : postoje 3 tipa : 1.58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE. infektivne bolesti. Dijagnoza : klinička slika. papuloskvamozni sifilis. Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože. Dijagnoza : klinička slika. Često je povezana sa HLA-BW-27. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske). virusni i fizikalni čimbenici. od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski. zimi često dolazi do pogoršanja. može doći do povišenja temperature i opće slabosti.P. pitirijazis rubra pilaris.) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. kronično-stacionarni oblik.P.generalisata). Patogeneza : etiologija je nepoznata. PSORIASIS VULGARIS.Dermatološka propedeutika . Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske.) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. ekcematoidni numularni dermatitis. samo na dlanovima i tabanima (P.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa. a od endogenih medikamenti. To je doživotna bolest. Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova. . praćena je remisijama i egzacerbacijama. Kod genrealizirane P. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) .P. reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA. Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. pustule pucaju i nastaju erozije. ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?). palmaris et plantaris). histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. PSORIASIS ARTHROPATHICA. različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože.

Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju. ljuskavih eritema na licu. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). kontaktna alergija) i . možda nasljeđivanje. Mogu biti akutne (lijekovi. Postoji i raktivna limfadenopatija.Dermatološka propedeutika . Terapija : vitamin A. retinoidi per os. ERITRODERMIJE. Dijagnoza : anamneza. 178 str. Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). helioterapija. Dlake ne ispadaju. heliobalneoterapija). PITYRIASIS RUBRA PILARIS. retinoid. topla. Dlanovi i tabano su žućkaste boje. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. eritematozna. histološka analiza (hiperkeratoza. slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža. a ako je imaju oba 60%. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. citostatici. eritrodermija. Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). SUP. fototerapija (PUVA. Patogeneza : nepoznata. Dijagnoza : klinička slika. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177. klinička slika. Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. posuta sitnim ljuskama.

pityriasis rubra pilaris. trup) ili generalizirana. Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji). anamneza. Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). kod promjena u ustima leukoplakija. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. atrophicus. kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). medkamentozni osip. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. palmaris et plantaris i sl. epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. poremećaja termoregulacije. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. pemphigoides. VEZIKULOZNE. folicularis.Dermatološka propedeutika . Terapija : lokalno kortikosteroidi. vrat. sistemski prednizolon. PUVA terapija. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). ljušti se koža i pojačano se gube proteini. Postoji jaki svrbež. gluteus. BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . Terapija : liječenje osnovne bolesti. Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). rentgensko zračenje čitavog tijela. Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. a kasnije smeđa. Patogeneza: nepoznata. Boja je u početku crvenolividna. kortikosteroidne masti. LICHEN RUBER PLANUS. stres i sl. papulozni sifilid. povećanog gubitka topline.60 kronične (sekundarne su. erosivus. Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova. kod jakog svrbeža antihistaminik. Moguć virus. Dijagnoza : klinička slika. Atipije mogu biti verrucosus. Dijagnoza : klinička slika. lichen ruber planus.

smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. traheje i bronha. citolize i nastajnja bule. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. tabani. Patogeneza : rijedak oblik. Cijeli bez ožiljaka. Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju.godine života.sredstva za epitelizaciju.promjene se javljaju tijekom 1.61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. antibiotske i antiseptične masti. pete). histološa i elektronskomikroskopska analiza. Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici. Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). Mogu biti zahvaćene sluznice usta. Klinička slika : . . koljena. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. dlanovi. a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom. kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika .

axila. Česte su hiperpigmentacije kože. citološka analiza. Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka. ciklosporin. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). PEMPHIGUS VULGARIS. fenitoin. bulozne medikamentozne erupcije. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno. Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. antibiotiske. histološka. ingvum. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). SKUPINA PEMFIGUSA. soli zlata im. imunosupresivi (azatioprin). kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu. histološka i elektronskomikroskopska analiza.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : klinička slika. stečena epidermoliza. larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). herpetiformni dermatitis. hiperhidroza i akrocijanoza. konjuktiva. Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. PEMPHIGUS VEGETANS. . Terapija : vitamin E. antiseptičke masti). Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. Patogeneza : nepoznata. perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. Dijagnoza : klinička slika. Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). imunološka.. možda autoimuni proces ili virus. kirurški zahvati. UV i Rtg zrake i sl. antimikotske. lokalno (sredstva za epitalizaciju. epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan.62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. Nokti su distrofični.

Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. Dijagnoza : histološka.63 Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : zahvaćeni su lice. prsti. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. lice. PEMPHIGUS FOLIACEUS. Terapija : kortikosteroidi. imunosupresivi. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. leđa. Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama. fotoprotekcija kože. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. citološka i imunološka analiza. prisutne su erozije. . antimalarici zbog lupusa. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!). Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište. klinička slika. vlasište. histološki i labos nalazi. kondilomata lata.Dermatološka propedeutika . PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. Dijagnoza : klinička slika.

Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. pemfigus.. donji dio trbuha. a prisutan je i svrbež i pečenje. anemija i hemoliza). Postoji eozinofilija. histološka i imunološka dijagnoza. Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. jodirane soli i morske ribe). Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima. imuni depoziti (IgA. često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. kod tumora (često kod Ca.prostate). C3 i C5) u bazalnoj membrani. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). . Dijeta (izbjegavanje glutena. bez akantolize. ingvum. Najčešće su zahvaćeni vrat. DERMATITIS HERPETIFORMIS. Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane). s antitijelima protiv bazalne membrane. Patogeneza : nepoznata. Patogeneza : nepoznata. PEMPHIGOID BULLOSUS. Mogu se javiti erozije u ustima. pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. Najčešće su zahvaćene nadlaktice.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. trbuh. Mogu se osim bula naći i papule i urtike. ingvinalna i glutealna regija. IgG. genitalna. SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA. Dijagnoza : klinička slika. erithema exfoliativum multiforme. postoji eozinofilija. axila. lopatice. Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. Dijagoza : klinička slika. IgM. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. histološka. imunosupresivi. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Javlja se kod starijih osoba. tako da je moguće autoimuna reakcija.

. Dijagnoza : klinička slika. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. Patogeneza : autosomno dominantno. retinoid. ICHTHYOSIS VULGARIS. obiteljska anamneza. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : koža je suha i ljuskava. lokalno vitamin A kiselina. histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis. ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života. a osnovni simptomi (suhoća. Biokemijski poremećaj keratohijalina.65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. izostavljeni su pregibi zglobova. ingvum. Ljuske su velike smeđe ili crne boje. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. axile. mliječna kiselina). Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. dokaz manjka steroidne sulfataze. primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. Pošteđeni su tabani i dlanovi. retinoična kiselina. mliječna kis). Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika. vrat. Promjene su generalizirane. retinoid.

difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. Poremećena je sinteza keratina.66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. retinoid. Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha. pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. histološka analiza (akantoza.ili 2. elektronskomikroskopska analiza. ožiljkasta alopecija. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. Terapija : kao kod ichthyosis congenita. mliječna kis). obiteljska anamneza. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. glatka. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III). ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. koža je zadebljana. Podsjeća na pergamentni papir. ICHTHYOSIS LAMELLOSA. HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE. žutosmeđe boje. Dijagnoza : klinička slika. sistemska primjena kortikosteroida. lokalno vitamin A kiselina. Dijagnostika : klinička slika.godine života. a mogu se javiti i anomalije srca. ubrzana je proliferacija epidermisa. Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. Mogu se javiti ragade. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. leukoplakija usta. suha. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. .Dermatološka propedeutika . Koža je suha. vide se promjene na noktima. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. Klinička slika : javlja se tijekom 1. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . Terapija : keratolitici (salicilna kis. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja).

Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena.ili 3.g života.g života. Dijagnoza : klinička slika. Simptomi su jače izraženi zimi. HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA. javlja se u 2.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života. KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom. Definicija : autosomno dominantna bolest. Koža je zadebljana. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826. Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama. histološka obrada (parahiperkeratoza. Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici.-30. Širi se na dorzalne strane. retinoid (Tigason). retinoid . suha. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10. Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog.67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina). retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana. Definicija : autosomno recesivna dermatoza. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi. hrapava s ragadama. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti. akantoza) Terapija : keratolitici.Dermatološka propedeutika .

DYSKERATOSIS FOLLICULARIS.Dermatološka propedeutika . bedara i glutealno. Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. SYNDROMA EHLERS-DANLOS. Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. obraza i desni. trup. prepone. čelo. češći je u djece. kortikosteroidi.68 FOLIKULARNE KERATOZE. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. Dijagnoza : klinička slika.g života. tuberkulid). nevus verrucosus. a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge.) . Dijagnoza : klinička slika. zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA. nepca. preparati na bazi uree. Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život. retroaurikularne regije. axile.i 15.) retinoična kiselina. Terapija : keratolitici. bjelkaste papule na sluznici jezika. Koža je hrapava. promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana. Najčešće su zahvaćeni vlasište. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid. nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd. subungvalne keratoze ili krvarenja. Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. pefigus. KERATOSIS FOLLICULARIS. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. javljaju se folikularne keratotične papule. lichen ruber planus. Prisutan je svrbež. a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus.

Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. CUTIS LAXA. smanjenja lučenja lojnica i znojnica. Dijagnoza : klinička slika. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima. Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS. divertikul crijeva. Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). lice i genitalnu regiju. histološki. Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima. STRIAE DISTENSAE. Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože. Prisutni su i hipermobilitet zglobova. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima.). Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. ramena. vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja. Postoji smanjenje elastičnih vlakana.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : rastezanje. Dijagnoza : klinička slika. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. glukokortikoidi (per os. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema. prolaps rektuma). Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom. ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma.69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

Terapira se izbjegavenjem hladnoće. emocionalnim stresom ilipušenjem. S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije. utopljavanjem. a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira. laserskim zrakama. LIVEDO RETICULARIS. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. u kasnijim stadijima nekih bolesti). . potkoljenicama i oko gležnjeva. dermatomiozitisom. Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. nikotin. utopljavanjem. SLE. dugotrajne terapije steroidima. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. Liječi se zaštitom od hladnoće. alfa-adrenergičkim antagonistima. Cutis marmorata. Trajno proširene venule u dermisu.Dermatološka propedeutika . Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. masažom. prsti su ukočeni u edemični. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. VENECTASIAE. opstruktivnim arterijskim bolestima. Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. ulkusi). Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. a mogu se primjeniti i antiflogistici. Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. sportom. Koža je blijeda i hladna. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. Pojavljuje se češće kod žena (mladih). može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. mulitplom sklereozom. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. vibracije. saunom.

Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. . VARICES CRURIS. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom).borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme.madidacija ljuštenje kože. Može doći do plućne embolije. Klinička slika : edem. može se javiti gangrena sa crnom. Javlja se okluzija. epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4.Dermatološka propedeutika . oštro ograničenom nekrozom. plazmin.B. sres. Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis. preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna.74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija. antokoagulansi. edema potkoljenice. suhom. upala. borna voda. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. antiseptični oblozi. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom.E. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. anabolici). Terapija : vazodilatatori. Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. dermatitis (eritem. pliazminogen. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM. oralni kontraceptivi. imobilizacija. hipostatskog ulkusa. Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima. H2O2. THROMBOPHLEBITIS. Fibrolan).D. kruste). vezikule. embolija. PHLEBOTHROMBOSIS. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. bypass. DERMATITIS HYPOSTATICA. fibrinolitici. lividna ili blijeda. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se. fibroza kože. pigmentacija. Tromboza DUBOKIH VENA nogu. rivanol). Često se vide i trofičke promjene noktiju. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA. Faktori rizika su ležanje.

Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma. ELEPHANTIASIS. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva .Dermatološka propedeutika . Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno. Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela. Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava.75 LYPHOEDEMA. U početku nastaje limfedem. Može se podijeliti na primarni i sekundarni. displazija limfnih žila).

Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula.Dermatološka propedeutika . sedativi. . Fiziološki ili patološki osjet. a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. prostaglandini. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. hidratantne kreme s mentolom. PUVA PRURIGO. Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. piodermatkse promjene i kruste. Dijagnoza : klinička slika. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS.76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. Dijagnoza : anamneza. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. piodermizacija. češća je ljeti. Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. Definicija : svrbež. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. PRURITUS. proteaze). Recidivirajuća reakcija kože. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. histološka analiza. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. lihenifikacija. lijekove. Možda psihičke promjene. a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova. Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza. klinička slika Terapija : antihistaminici. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane. ubode i ugrize kukaca. javlja se uglavnom kod djece.

Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula.hormonale (kod tumora ovarija. dorzuma šaka. C. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu. POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE. C. edem. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. Autosomno dominantne nasljedn promjene. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama.uterinum (kod žena u klimakteriju). U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina. Na koži lica.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol. a ne samo na fotoeksponiranim područjima . Sunčane pjege.gravidarum (kod trudnica. Najčešće su zahvaćeni lice. konjuktivama i dorzumima šaka. Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje. granulacijska i epitelizacijska sredstva. anemojom. C. LENTIGINES.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. češće su u osoba crvene i crvenoplave kose. podlaktica prisutni su eritem. diabetes melitus. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. povraćanjem. CHLOASMA.Dermatološka propedeutika . vrat. ramena. a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije. te polipozom tankog crijeva. uglavnom se spontano povlače). Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima. traume perifernih živaca. oralnih kontraceptiva). bilo gdje na trupu i udovima. prsa. Može se podijeliti na C. lepra) Terapija : antibiotske masti. vezikule. vrata. svrbež i ljuštenje. EPHELIDES. MELANODERMITIS TOXICA. Pojačano stvaranje melanina. a moguća je i maligna alteracija. proljevima.

Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije. Anomalija genitala. pustula. Pulmonalna stenoza. veruka. laser. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. ponavljane traume. bula. netopljivih tvari u dermis. Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. laktovima. Najčešće zahvaćeni glutealna regija. periumbilikalno. Prvo se boje nanose na kožu. Definicija : stečena. aksilama. beta-karoten u obliku kapsula. perniciozna anemija. rudnici. Egzogeno unošenje različitih obojenih. plastična operacija. stres. dijabetes melitus.) Terapija : dermoabrazija. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita.Dermatološka propedeutika . Addison i sl. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana). a zatim se iglom unose u dermis. na leđima. a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija. Terapija : nezadovoljavajuća.78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. postranično trup i udovi. TETOAŽA. Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. oko očiju. Patogeneza : nepotpuno istražena. perigenitalno. EKG promjene. licu. na koljenima. Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. Okularna hipertenzija. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. VITILIGO. prometna nesreća i sl. sklona je progresiji. . Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. vezikula. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. bolesti štitnjače. postoje 3 teorije nastanka : imunološka.

Može biti udružena sa pitirijazom. te smanjenim znojenjem. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete. Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. komedone i ožiljke. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. . vlasište. lupusa i sl. SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja. genetska predispozicija. može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom. Nekad se teško razlikuje od psorijaze. Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. uljasti loj). stres. Koža je suha i prašimasto se ljušti. Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta.79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). Patogeneza : rijetka bolest. hormoni. SEBORRHOEA. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum. Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa.Dermatološka propedeutika . Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. Patogeneza : nasljedna bolest. retroaurikularno. Patogeneza : nasljeđe. osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji. Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. ACNE VULGARIS. nutritivni fatkori. Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući.

Dermatološka propedeutika . brada. apscesi. 13-cis-retinoična kiselina. papula i pustula mehanički. nekad se javlja u obliku leptira.80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. atrofični i hipertrofični ožiljci). Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom. Patogeneza : nepoznata. pa se prema tome dijele na acne comedonica. ramena. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare. gornji dio leđa. ketokonazol . sternalna regija i rijetko nadlaktice. Lokalna primjena eritromicina. acne papulopustulosa. Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). Kasnije izbijaju papule i pustule. keratolitik. ciste. a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. nos. acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona. vrat. a kasnije postaje stalan. Klinička slika : eritem u početku prolazan. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. tetraciklina. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. metronidazol. sumpor u tekućem puderu. hiperplazija veziva i infiltracija. pustule. Prisutni su i edem. Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. čelo.

AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom. a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. neizlučivanje znoja. Može doći do potpunog gubitka kose. eritematozna i edematozna. bolna na dodir. IgA i C3. ciroza. Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). ALOPECIA AREATA. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom. PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. prvo se javlja eritem s edemom.Dermatološka propedeutika . Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. česti su recidivi. . U serumu se nalazi eozinofilija. trauma.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati. diabetes insipidus. Bolest je dugotrajna. povišeni IgG (HG). hipertenzija i sl. patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. može bito povezana s drugim bolestima (Addison.81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. glomerulonefritis. javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće. miksedem. Klinička slika : može biti akutni (infekcija. FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa. toksični utjecaji. Žutosive je boje.

naevus spilus. punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa. lentigo senilis. -> sinteza melanina. nokta ( p. melanosis naeviformis. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. lentigo simplex et lentiginosis.82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p. epidermalne ciste skrotuma. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI .Dermatološka propedeutika . pilonidalni sinusi i ciste. -> ABCD-pravilo. genitalne regije 4) p. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. preaurikularne ciste i sinusi. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. dermoidne ciste.

naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. halo naevus (Sutton). posebni oblici: naevus dysplasticus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. ballon cell's naevus. arsenska. melanoma juvenile(Allen-Spitz). naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. naevus pigmentosus giganteus. katranska. Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni .Dermatološka propedeutika . RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb.83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). melanosis neurocutanea. macula mongolica. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus.

Dermatološka propedeutika .84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .

fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. Bowen Mb.Dermatološka propedeutika . reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. limfoproliferativnih. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr.85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih. eritematozni plakovi po tijelu uz . limfadenoza. ŽIVČANOG. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. Queyrat Mb. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb. cavernosum. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb.

facies leonina). -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. ljuskava žarišta po koži. kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. papulopustule po tijelu. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška. iz prethodnih tvorbi. -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora). koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). lihenoidnim plakovima. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. nisu samo T-limf. facies leonina. krpelj. T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. SVRBEŽ JE JAK! . može i eritrodermija. -> u početku su promjene na koži netipične. vezikule. histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. hist. kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade. MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti. najčešće na glavi. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. hiperkeratoza. DG. svrbež i ne povlače se na liječenje. ECM u anamnezi.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. pruritična. asociraju na svašta.86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). obično sporog tijeka. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. kronična dermatoza obilježena papulama. ali histološki maligna. SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). limfomatoidna papuloza (klinički benigna. a može i s njim. dosta sličnosti s MF.Dermatološka propedeutika . aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. no i ne mora). ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože. T-limf. SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. pustule. B=mycosis funcoides like). biopsija. možda je to manifestacija iste bolesti. histološki. alopecija. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. Crvenilo. A=Hodgkin like. ljuštenje. eritematozne papule. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA. tetovaže. s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. u epidermisu.

. T su učestaliji od B. histološki nalaz je isti kao i za LCH. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće).. a zatim prelaze u krv. leukofereza.. papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju. psorijatične promjene. od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi. akutna i kronična. LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama. benigne ili maligne TIP1. za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti. smeđe-crvene i crveno-lividne papule. urtikarija. svrbež. purpura. kron. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)).. anemija... maligna histiocitoza. specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA. raspadu (phagedenicus). osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati.histiocitoza onih koje nisu Langerhansove..87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima.. svrbež. histološki osjećaju na Pagetove stanice). su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži.. lokalizirane ili sistemske. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija. moguća piodermizacija. PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična. eritematozne. MIJELOIČNA nespecifične: prurigo. B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava. LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo. PUVA i re-PUVA. trombocitopenična purpura. AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1)..histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. a infiltrati se protežu sve do subcutisa. TIP2. interferon alfa. -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) . Hsv. Sweetov sindrom. antihistaminici. Sweetov sindrom . histiocitni limfom. TIP 2.brojen kutane histiocitoze. NESPECIFIČNE: jaki svrbež. pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije.. -> l. ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov. Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100. Zoster sklon ulc. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom. plakovi i čvorovi raznih boja. HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu. .Dermatološka propedeutika . antimikotici ili –biotici. ovisno po potrebi. LIJEČENEJ: antipruritici. počinje povećanjem limfnih čvorova.

RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces. visoka temp. godina života -> teška bolest.. Mb. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna.rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->. limfadenopatija. no kod starijih lezija može biti negativan. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija. eozinofila i leukocita. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima. tijek je kroničan.. Darierov je pozitivan. u RES-u. uške.. može proljev. ne maligno stanje. male ružičaste papule. Abt-Letterer-Siwe – 1... Dg. hepatosplenomegaliju.nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu. maksila. može i limfadenopatija. pluća poput mramora. sluznice nisu zahvaćene.. iz bioptičkog materijala. generalizirane. žuta ili smeđa papula. MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano. peanut lecitin. lice.Dermatološka propedeutika . zahvaćenost kostiju lubanje. VERRUCIFORME.. mandibula. limfni čvorovi. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom. kosti. A>TPazu. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule... S100. peptički ulkussi i povraćanja. papulopustulozne. zahvaćenost RES-a. svrbež..MEL-lezije: nakupine mastocita.. DISSEMINATUM. hepatosplenomegalija. Darier.opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. podražaj ručnikom. slezena. ljuskave. Cd1a. koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva.. KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM. . zapravo nodus. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita. scintigrafija kosti i pregled RES-a. kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica. jetra.. ispadanje zubi.. Darier. Darierov znak i flushing. masne naslage koje erodiraju i krvare. Mb. diseminirane.. proljevi. jak svrbež.mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. može regresija nakon puberteta. slabije izražene kožne lezije. Vlasište..88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM. Eozinophilni granulom. mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu. zaostaju hiperpigmentacije.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

Liječenje: ubodna incizija. pojačana znojenja. dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi. -Pseudofolliculitis barbae.Dermatološka propedeutika ./dan. te eritromicin lokalno. Sistemski antibiotici. Na licu. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta.j. Cijele atrofičkim ožiljkom.Pyodermia vegetans.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake. -Pyodermia chancriformis. te antiseptički oblozi. Ostaje varioliformni ožiljak. -Carbunculus. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici. Piodermije znojnica. -FURUNCULUS. 41. Povišena sedimentacija. tresavica i bol. oblozi.Hidradenitis suppurativa. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. BHS u ždrijela. . Pojava crvenila i otoka kože. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus.BHS A. Kroz oštećenja ulazi u kožu. -Erythrasma. edem. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama. . koja je bolna i odiže se. Cijeli ožiljkom. glutealna regija i potkoljenica. Stafilokoki. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka . aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa. Zabranjuje se brijanje.difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu. Kronične piodermije. Sistemski antibiotici prema antibiogramu. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme.Folliculitis decalvans capillitii. Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna. stafilokok. 40. Temperatura do 40°C .brada odraslih muškaraca.Corynebacterium minutissimum. 39. Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini). .Folliculitis simplex disseminata.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu. Prokainpenicilin 2. Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju.gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva.različite bakterije.Folliculitis simplex barbae. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. pa KMnO4 kupke. tj. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju. Javlja se difuzni eritem. -Echtyma. S. antibiotske kreme. aureus i BHS A. AST. -Pyodermia ulcerosa serpiginosa.4 milijuna i. aureus.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude. Eritromicin ili prema antibiogramu. Lice. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol).92 -Folliculitis. S. Terapija kao gore.S. -Phlegmone. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm.kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom. Zbog vlage. Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu. aureus.upala slobodnog dijela dlake.BHS-A.Erysipelas.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica. -Acne necrotica. Odstranjuju se naslage. i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme. U ingvinalnom području. Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije.

Lokalni antiseptički oblozi i posipi.iz l. Leprominski test je negativan. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida. Do kože dolazi per continuitatem. -Tuberculosis miliaris cutis. Na licu. Nikad na licu. anestetičke (ponekad) makule. 47. Antituberkulinska polikemoterapija.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena.najnepovoljniji i najinfektivniji.č. prenosi se kapljično. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama. -Lepra lepromatosa. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan.pojava induriranih infiltrata na potkoljenici. -Lepra tuberculoides. 46. Leprozni test ispituje celularni imunitet.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane.verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije.inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale. 43. prepone. M. Tuberculosis cutis. Vrat. Lepromski test je pozitivan. tuberculosis egzogeno ili endogeno. -Tuberculosis cutis primaria. Leprominski test slabo pozitivan.hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta. Lepra. 44. Tuberculosis verrucosa. Hiperergijski tuberkulinski test. u tropima.tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin. Niska stopa kontagioznosti.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama. Neposrednim kontaktom. PPD test (tuberkulin). -Tuberculosis cutis papulonecrotica. Tuberculosis luposa. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom. Histološki se vide tuberkuloidni granulo. anestetičnost i alopecija. . aksila. Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa. govori o kontaktu sa uzročnikom. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis.93 42.samo na koži ili i drugi organi. Tuberkulidi. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija.Mycobacterium tuberculosis.najčešći.. Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo). -Lepra indeterminata. Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4). sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože.distribucija folikularnih. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi. -Tuberculosis cutis lichenoides. 45. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija. zglobova ili kostiju. Antituberkulinska kemoterapija. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože. limfogeno ili hematogeno. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. Javlja se i regionalni limfadenitis. Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule. a kasnije anestezijom.Dermatološka propedeutika . bitno je stanje celularne imunosti. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). anhidroza.Mycobacterium laprae. najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god.

a broj bakterija visok. 25%-tni benzil benzoat.. rubrum. kvasci (Candida) i plijesni. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. Prenosi se posredno (češljanjem). Izravni kontakt. vezikule ili urtike. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. i urtike. 49. Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju.Pediculus (humanus varietas) capitis. Tropsko i subtropsko područje. krioterapija. Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. papule. Liječe se antimikotičkom terapijom. mazati čitavu površinu tijela. a najčešći su T. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis. a kod generaliziranog oblika PUVA..dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton). Liječenje standardno. uz čest svrbež. pustule i kruste. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. Trichophytosis. Phtirius pubis. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae. .Pediculus humanus varietas corporis.Leismania tropica. Nikad na licu. Lokalno kortikosteroidi. Jaki kortikosteroidi pod okluzijom.STD. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta. Sistemski kortikosteroidi. lindan i krotamiton 3 dana za redom. rublje. vezikule. glatke i sjajne. -Pediculosis Capitis. 52. aksili. Uzročnik se hist. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder).genus (mislim da je rod) Trichophyton. obrve i trapavice. posteljina. Dezinsekcija odječe i posteljine. dok u središtu dolazi do regresije. verrucosum. U pubičnoj regiji. Scabies. Liječiti sve ukućane. Ženka kopa tunele (svrbež).Dermatološka propedeutika .papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima. te iskuhati odjeću.Leprominski test je negativan. dokazuje. Pediculosis. -Sarcoidosis. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae. dobro prokuhati odjeću i posteljinu.Sarcoptes Scabiei. Kanalići.glatka neobrasla koža. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom. Vide se papule. 51. Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno.94 -Dimorfna lepra.u ljudi sa oslabljenim osjetom. Leishmaniasis cutis. vezikule. mentagrophytes. Papule su boje kože do crvene. -Pediculosis corporis. Dermatomikoze-podjela.počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni). -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. 50.cirkumskriptna. 53. -Necrobiosis Lipoidica. preko uboda komarca. -Scabies norvegica. Dlake su zrnate. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os. a može i STD..

Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje. prekrivena sitnim ljuskama. Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta. a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini.u pelenskoj regiji. a uz to još i interdigitalno. Kod dermatomikoza glatke kože. -sistemska. 20-400 mg.kod vlasišta i noktiju. -Trichophytosis superfocoalis capillitii. Provodi se 2-4 tj. invinalna i submamarna regija. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene. mikonazol).upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta. 2x dnevno. Prenosi se izravnim kontaktom. flukonazol-liječenje je kraće).infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum.. 56. . Jači eritem uz madaciju. stvaranje ožiljaka i kronicitet.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice.najčešći oblik. Microsporosis.rod Candida (najčešće C. Najčešće ingvinalna regija muškarca. maceracija.Epidermophyton floccosum. kroz čije središte prolazi očuvana vlas).kvasac. a na rubu su papule i pustule. -Trichophytosis profunda capillitii.zbog oštećenja sluznica. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama. te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza. te interdigitalni prostori). albicans).Dermatološka propedeutika .granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području.bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju. a može biti STD. Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim. Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm. canis. griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese.. -Onychomycosis trichophytica. 55.gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se. Javlja se i svrbež. neslomljene dekolorirane kose. Candidiosis. -Candidosis genitalis. aksilarno.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. kosa otpada. Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež. a vidi se eritem. 54.vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca. Prenosi se kontaktom s mačke. Epidermophytosis. -Candidosis intertriginosa. a najčešći je M. erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža. kod jačeg znojenja. pitirijaziformnim ljuskama..derivati imidazola (klortrimazol. Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež. Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak. 57. žućkaste boje. te postojanje ragada. Terapija dermatomikoza: lokalna. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost. -Paronychia et onychia candidomycetica. -Candidosis neonatorum. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija. Favus. -Stomatitis candidomycetica (soor).95 -Trichophytosis pedis et manus.

4 g i.96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol. hladnoću . Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans. Urtikarija.v.2-0. kukci. subakutne (6-8 tj.). 61. vaskulitis. Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici. penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta. Actinomycosis (Actinomyces israelii.. angioedem. ). Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju).) i kronične ( > 3 mj. 59. a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta. Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja.biljka.Duboke mikoze. -kontaktna. najčešće pluća.. Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema. Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. Chromomycosis (tropi. ekspozicijskim testom. toplinu. 60. Amfotericin B) 58. Dokazuje se izbjegavanjem antigena. tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea.psorijaza. a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka. papulopustule oko nosa i usta).Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak. -Pityrosporum folliculitis.v. kožnim testovima (ubodni. Peniclin.). Može se kultivirati.Pityriasis versicolor. Sporotrihoza (tropi. To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. Mikroskopom se gleda u tamnom polju.krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi. bulozne erupcije. pruritus. purpura.kvasac Pytirosporum orbiculare.Dermatološka propedeutika . II.. Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. CNS i srce. kupanje u bazenu.). eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež. Najčešće analgetici i antipiretici.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima. Saprofitije. fiksni egzantemi. ili i. Terapija lokalni antimikotici).m.zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol). skarifikacijski test i intradermalni test).. Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje..u dermisu i subkutisu. a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0. Dokazuje se anamnezom.verukoidne promjene ekstremiteta. kozmetika.na unutarnje organe. loratadine (Claritine)). zglobove.). Duboke i sistemske mikoze. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril). stadij (perzistirajuća infekcija). pigmentacije.nakon nekoliko mjeseci ili godina. Lajmska bolest.I. epikutani.stadij (diseminirana infekcija). subkronične (2-3 mj. 25 različitih morfoloških oblika (urtikarija.alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). alergijskim testovima (prick test.Pytirosporum ovale.III.obilježena urtikama (elevirane. . Rana infekcija. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i. Trichosporum cutaneum. -fizikalna.). svjetlije crvena. -Sistemske mikoze. edematozne. preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu. Akutne (4-6 tj. žarište koje egzulcerira i cijeli. penicilin u velikim dozama). Exanthema medicamentosum. Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. 62. 40-60 mg/dan). količinom IgE. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide. morska životinja. upalni infiltrati i fistule. Izbjegavati znojenje.na pritisak (crveni i bijeli dermografizam). Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om). koža dalje atrofira. stadij (lokalna infekcija).

Angioedem. Otkloniti mehanički pritisak. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza. kruste. edem. lužine. edem. Zbog mikroba.. Mjehur koji se osuši. ekskohleacija. Liječi se kao akutna urtika. vezikule i kruste. Najbitnija je anamneza. 68.. Mehanička oštećenja kože.nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive.v.. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). ragade.kiseline i lužine. najčešće soli metala. lokalni kortikosteroidi.. antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus. Svrbež svugdje prisutan. eritem. skvame. kožne promjene. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. a po potrebi ntibiotici. -Clavus. papule. epitelizacijske i granulacijske masti. Kortikosteroidi i. Hiperkeratotična. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu. 65. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože.. Kontaktni nealergijski dermatitis. Kronični: suha koža. svrbež.. konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu. Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike. obiteljska anamneza. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu. kroničan tijek. Kontaktni alergijski dermatitis. Kemijska oštećenja kože. Atopijski dermatitis. Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. Adrenalin 0. zglobove. Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement).1% otopine. kronični edem lica. Nakon više mjeseci ili godina. Akutni oblik ima eritem. larinks. te antihistaminici u visokim dozama. proteina ili kontaktnih alergena. Nakon nekog dana edem se resorbira.kurje oko.id-reakcija. bule.ishemička nekroza zbog pritiska.blijedosiva koža. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja. Anafilaktički šok.. U starije djece: lokaliziraniji. 69. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. U odraslih: lihenifikacija (pregiba). Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu). Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste. zaštitne masti (npr. lokalni keratolitici. Profilaksa. jezik. Nastaje naglo. -Decubitus. 64. 66. usne. Belobaza).Dermatološka propedeutika .preosjetljivost kasnog tipa (IV). znojenje lica. hiperpigmentirana područja. Numularni egzematoidni dermatitis. .Callus. Osnovna obilježja: svrbež. pad tlaka ubrzan i slab puls.. Zbog čohanja recidivi. subakutni: eritem.. vezikule i ponekad bule. Izbjegavati sredstvo. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano. PUVA 2x tjedno). Akutna faza: eritem.žulj. minimalni edem. Liječenje: Ispiranje vodom. a kod jačih sredstava vezikule. smole. papule. erozije.97 -urtikarija vaskulitis63.akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću.. U stalnom je porastu. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože. a zahvaća vjeđe.) . Antihistaminici. od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline. farinks.Corrosiones. 67. Terapija je kauzalna uz antihistaminike. Izbjegavati antigen. -hereditarni angioedem.nasljedno. plastike. nakon čega koža zadeblja. Klavus je bolan. 70.5-1 ml 0. antimikrobni lijekovi .

(tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. Nakon nekoliko dana se ljušti). stupnja (područje je lividnoplavo. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca. –pigmentacija. 73. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). Područje je crvenoljubičasto uz erozije. Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3. -Perniones. fotoalergijske dermatoze. nižim od sobne i vlažnim. nakon čega se stvara ožiljak. akridinske boje.UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine. temperatura. 2. nakon doze od 3. fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti. Plavkasto-crvene bolne otekline. stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). teleangiektazije.smrzotine. Na distalnim krajevima ekstremiteta.98 71. Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja.). Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom. jedna se svijetli druga ne). a mogu se javiti i tresavica. 2. skleroze. Fototoksične dermatoze. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem. Toplinska oštećenja. edem. Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari.opekline. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). –fototestiranje. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom. -Congelatio. kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. mučnina.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima. te se korigira acidoza.podjela i patogeneza. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije. Vrlo je velik gubitak tekućine.. Liječenje: antiflogistički oblozi. 1. suhoća usta. crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale. . Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju. nakon duljeg djelovanja niskih temp. zidari). 74. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari..8 Gy). 2. treba samo ugrijati). Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo. 1. -Cutis nautae et agricolae. tvrdo i neosjetljivo. Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris.. zemljoradnici. tetraciklini. aminokiselina. ali ne i korijen) i 3. Fotodermatoze.tanja koža. (gornji dijelovi epidermisa. glukoze. hladno i bolno. (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo. Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi. Sliče opekotinama. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih.uslijed vazodilatacije. daje se plazma.Dermatološka propedeutika . eritem. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp. Liječenje: nadoknada tekućine.eritem. Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. -Radiodermatitis chronica. -Berloque dermatitis. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus. a svi sa >10% moraju u bolnicu. (eritem.rigidna atrofija.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari.najviše rendgen. a i velika je opasnost od infekcije. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu. edem i bule. 1. 72. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). hiperkeratoza.Combustio. (nakon doza od 8-10 Gy.ozebline. Javljaju se i mjehuri. npr. dlake su spaljene.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3. Može nastati alopecija 3 tj. koje svrbe kad se ugriju. 75.

tumori). Indiferentne kreme (belobaza). Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast. a lumen sužen). U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. Sulfonamidi. Syndroma sweet. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično.lijekovi. Ubrzana sedimentacija. žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). 76. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. bule. a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi. hemoragije) na koži.fotosenzibilizacija na metabolite. vezikule. sulfonamidi. -Pellagra. sklone konfluiranju. 79. urtikarije. Praćeno je i visokom temperaturom. Česti recidivi. 78. Klorokin dobro djeluje. Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen.uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80. Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura. Fotoalergijske dermatoze. Više doze kortikosteroida. a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji.slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem. mošus. Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom.99 -Phytodermatitis. Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. Čest recidiv. 82.Urticaria solaris.zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. Lokalno kortikosteroidne kreme 83. -Dermatitis e contactu (Photoallergica). -Hydroa vacciniforme. 77. 81. svrbež).vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. pečenje. Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C). Pityriasis rosea. Erythema elevatum et diutinum.crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta.zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina. Tetraciklini. PUVA . vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense. . Otvaranje mjehura. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora.Dermatološka propedeutika . -Prurigo aestivalis. Zaštitne kreme ne pomažu. -Porfirije. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi.javlja se erythema exsudativum. fizikalni utjecaji. svjetlocrvene. bakterije. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica.polimorfna erupcija (papule. Klorokin dobro djeluje. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme. kortikosteroidi za smirenje upale.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. prevencija sa PUVA. Metaboličke fotodermatoze.urtika se javlja nakon izlaganja suncu. Na šakama i trupu. Erythema exsudativum multiforme. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida. Fotodermatoze nepoznata uzroka.

eritem prisutan.upalni. inflamacijska. -Pityriasis lichenoides -chronica. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože. -sustavna terapija. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p. -kronična stacionarna.najčešći. kod generalizirane psorijaze. slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule). u bijelo vazelinu ukloniti ljuske. ingvinalno i perianalno.kronična. submamarno. a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen).zahvaća ligamente. 87. -Parapsoriasis in placibus. tetive. -P.Dermatološka propedeutika . Na laktovima. pustulosa.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem. a muškaraca 22-57 godina. vlasište -Psoriasis erythrodermica. Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni.i. češće su promjene noktiju i artritis. Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta. Katrani djeluju reducirajuće. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi. Javlja se u žena 16-60 . -acuta.p. koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje. .su derivati vitamina A.jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule. 85. -Arthritis psoriatica. antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki).akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza.1-4%) usporava DNA sintezu. 86.3-5%-tnom salicilnom k. Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. Visoke doze antibiotika. Ciklosporin. Osobitosti lokalizacija psorijaze. fascije i zglobove. Tip I je gemetski jače povezan. PUVA u kombinaciji s retinoidima. papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka. počinje ranije. -Nokti.fototerapija i PUVA.100 84.neke faze sliče psorijazi. stres. fototerapija i PUVA. Parapsoriasis. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). okoliš (češće zimi). Psoriasis vulgaris. UVB i PUVA. Često zahvaća nokte. Ljuske se lako skidaju. Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi.imunosupresiv. Lokalni kortikosteroidi.Na matici nokta vide se punktiformne udubine. antiflogističko i keratoplastički. fototerapija i PUVA.kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija). Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama. a tip II je manje genetski izražen. Retinoidi. srednje kortikosteroida. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno. HIV). Pitiryasis rubra pilaris. 3-5 mg/kg u 4-6 tj. Blago ljuštenje ili ga nema.oštro ograničeno. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče. virusi (herpes. Antipsorijatici: Cignolin (0. počinje kasnije. Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara). Retinoidi (acitretin). lijekovi. koristi se acitretin 50mg/dan. nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled.vlasište. -intertriginozna područja.cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje. Lokalno.aksila.često zahvaćeni. antibiotici i srednji kortikosteroidi. koljenima. bez ispadanja kose. a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima .Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna.

. koja je bez liječenja letalna.koža u cijelosti eritematozna. Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. Recesivna i često završi smrću. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura). Lichen planus. poremećaj hemidezmosoma. -Syndroma Gianotti-Crosti. te koža poprima poikilodermatski izgled.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica.Lichenoidni egzantemi.papulozni akrodermatitis male djece. preosjetljivost na lijekove). Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex. Mjehur nastaje intraepidermalno. Najčešće umiru od sepse. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije. recidivi česti. visoke doze kortikosteroida. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije. Mjehuri zbog traume ili spontano. UVB i PUVA 88. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa. . Dno mjehura čini bazalni sloj. Problem u sidrenim vlakancima. Nikolski I i II su pozitivni. Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života.Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj. Mjehuri se javljau u 1. . Terapija kao gore. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom.intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože. PUVA 1x tj. Terapija ne postoji. razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima. Moguć je prelazak u vulgarni. Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. 92. U tipu 1.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. penicilin 600 000 i.. 91. UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima.(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza. Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela. Zahvaćena i sluznica. Eritrodermije.kao vulgaris. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva.j. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita). a javlja se na nepromjenjenoj koži. a krov nazubljeni. a u 2. Moguć i jak svrbež  infekcija. 90. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan. Liječenje je simptomatsko. Pemphigus vulgaris. a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica.Papule se javljaju i na sluznici.autosomno dominantno nasljeđivanje.Dermatološka propedeutika . Pemphigus vegetans. Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana). Terapija usmjerena na temeljnu bolest. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe. a izliječenje nije moguće. tipu promjenama prethode pustule. Povćean gubitak proteina i tekućine.101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju. Može biti potaknuta lijekovima. KAD).lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. infiltrirana i ljušti se. godini i zarastaju bez ožiljka.Medikamentozni egzantemi. nadoknaditi tekućinu i elektrolite. u 8 tj. Liječenje nije nužno. a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr. -Lichen striatus. 89.) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan). U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. Potrebno održavati higijenu. . psorijaza. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Zahvaćena i sluznica. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju. 93.

95. a moguća je i spontana regresija. Uspješna terapija još ne postoji.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih.ograničena otvrdnuća kože. hipermobilnost zglobova. Etiologija je nepoznata. Terapija kao i vulgarni. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog..). Laboratoriski se nađu povišeni IgG. ljuskavih naslaga. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože. -subkornealna pustuloza. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa. 101. Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj. Poremećaji kolagena. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. vlažnih. Nema ožiljaka.istodobno kostur. te pojava atrofičnih ožiljaka.generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom. Veliki i napeti mjehuri. Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. U većini slučajeva terapija nije potrebna. Sclerodermia systemica. -Marfanov sindrom.. sklonost kožnim krvarenjima. Pemphigoid bullosus. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda. napeta. -Cutis laxa. uz povećanu temperaturu. Zahvaćena koža je izrazito tvrda. Treba sanirati izvorni infekt. Visok rast uz duge ekstremitete. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan). zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana. Sclerodermia circumscripta. 99. pluća. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove. Linearna IgA dermatoza.autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani. 98. lokomotorni sustav. Srednje visoke doze kortikosteroida.102 94. kronična bolest koja se očituje upalnim. U ranijoj fazi prednisolon . 100. Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci. po 5mg manje na tj. Dermatitis herpetiformis.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom. Liječenje je simptomatsko. Liječenje simptoatsko. Pustulozne dermatoze. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta.. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev. a koža je viseća i mlohava. bubrezi.poremećaj elastičnog tkiva. -pustuloza dlanova i tabana. Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97. Dobro djeluju retinoidi s PUVA. malignim bolestima ili lijekovima.multisistemska.Dermatološka propedeutika .recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija). nepoznata uzroka.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice. Histološki se vidi subepidermalni mjehuri. bjelkasta i nemože se napeti u nabore. oči i kardiovaskularni sustav. 96. Može se provocirati sunčevim svjetlom. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. Pempfigus foliaceus.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa. kao da je prevelika.

. ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje.. Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu.oštro ograničena. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa.multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. U vlasištu difuzna alopecija. Bitno je prifržavanje "total sun block". Dermatomyositis/polimyositis. lijekovi. Trijas: eritem. Antitjela se rijeđe nađu. specifična su ANA. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan).103 (5-20 mg svaki 2. ANA. 107.. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan. reumatoidni faktor. Od vanjskih faktora virusi. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa.nekrotizirajuće. Žene 8x češće. sa ili bez oštećenja kože. a kad se stabilizira 10-20 mg). UV zračenje. Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije. Etiologija nepoznata. dan). U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan.tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. Lupus erythematosus subacutus. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. Liječenje je simptomatsko. Povišena temperatura. Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima. Pyoderma gangrenosum. kod artritisa NSARD i salicilati. usporeno . a poslije op 1x do doze od 15 g). Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici. Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan). Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima.5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima. Lupus erythematosus chronicu discoides. slabost mišića i eritem. hiperkeratotična. UV. hormoni. a veliku pomoć pruža PUVA-bath . 108. artralgije. 102. 104. prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). Terapija je sistemska. a prelaze u žarište. Koriste se kortikosteroidi (0.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože.. snižene komponente komplementa. infekcije. Etiologija nepoznata. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima. na gornjem dijelu tijela. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost. povišena temp. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova.. Sistemski lupus erythematosus. Scleroedema adultorum.Dermatološka propedeutika .Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st.. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena. CRP. Nepoznate etiologije. Ihtioze. nasljedno. 106. mijalgije. Opća slabost.pojava eritematoznih. Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. stres. 105.. eritematozna. 103. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija. interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). Visoke doze kortikosteroidima. U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona). Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija. Autoimuna bolest na koju djeluju stres. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima.

) i preparati na bazi uree. Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p. svrbež. -Lipogranulomatosis subcutanea. subkutanih čvorova.104 -vulgaris. U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi.ne prelazi na dorzalnu stranu. Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži. Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje). Lokalni keratolitici. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis.) upale se zovu panikulitisi. Poremećaj u sintezi keratohijalina. ali uz skromnije rezultate. mogu konfluirati. U teškim slučajevima imunosupresivi. bolnih. retinoidi. . oligofrenija. a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj.poremećaji orožnjavanja. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama.simtomi prisutni vec pri porodu. Može se primjeniti dermoabrazija.zbog konsangviniteta roditelja. oštra crteža. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa.pojava simetričnih. rekurentna je i nije supurativna. Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. 111. Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. -lamellosa. Bolest je generalizirana. Terapija ista. Terapija ista. te se prekrije debelim rožnatim slojem. a vidi se već pri rođenju. -vulgaris recesiva.kronični panikulitis bez općih simptoma. laktovima. koljenima.t. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski.. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. -Mljetska bolest. Etiologija nepoznata.m. Koža je hrapava poput ribeža. Dyskeratosis follicularis. Kao i prije je liječenje. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih.Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje). Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti. -congenita.Keratosis follicularis.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). Folikularne eritrodermije. promjene na sluznici. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). Terapija je simptomatska. promjene noktiju. Terapija kao vulgaris. ožiljkasta alopecija.poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka. 109. 110. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana. Retinoidi se mogu i sistemski davati. -Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. Koža je suha. Mentalno su normalni.lamelozno ljuštenje.. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini. Lokalno kertolitici. .folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis). Kože inad čcorova je eritematozna i otečena. ahilovim petama. Traje cijeli život.vide se krustozno-keratolitičke papule.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života.Dermatološka propedeutika . 112. Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska. stvaraju promjene na noktima. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule. sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama.

žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje. dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). Koža iznad je crvenosmeđa i bolna. Terapija je simptomatska. javlja se u preko 50% bolesti.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina. Prurigo. vježbati. -flebotromboza. a kod težih i PUVA. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa.Dermatološka propedeutika . Lokalni steroidi. Kod poremećaja koagulacije. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja.može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. pomična i plavkasto-crvena. Na pojavu utječu bakt. Vide se subkutani crveni noduli. smršaviti. -tromboza površnih vena. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti. Terapija je simptomatska: mirovanje.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum. -Cellulitis. 115. a u najtežim plazmafereza. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti. Pruritus. 114.nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli.t. Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski). povećana sekvestracija u slezeni.simptomi mogu biti od otoka gležnja. koja se javljaju 2-3 tj.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS. Koža je oblika narančine kore.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima. Zbog čohanja može doći do piodermizacije. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi.svrbež. Elastični zavoji.nastanak tromba u dubokim venama. a zatim tekuću puder. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni. Hemoragijske bolesti kože. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka. oštećenja endotela ili staza. Liječi se osnovna bolest. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini.pojava otvrdnuća duboko u p. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). Vaskulitisi. bolni na dodir i skloni ulceriranju. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna.Periarteritis nodosa. dilatirane i vijugave površinske vene. Dolazi do upale arterijaokluzija.(varices cruris). Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. iznad kojih je koža blago uzdignuta. 113. 117. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno. operacija i skleroterapija. preosjetljivost na cijepiva i lijekove. primjeniti elastične zavoje. antihistaminici i lokalno tekući puder . i virusne infekcije.105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum.m. -kronična venska insuficijencija. Otkriva se flebografijom. Dijeta. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima. nakon rođenja. -Vasculitis allergica leukocytoclastica. 116. fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost). Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula. Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom.

Promjene krvnih žila (teleangiektazije.pretežito se oštećuju koža. ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule.106 -prurigo chronica. -patološke. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. Prolazne dermatoze novorođenčadi. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva.a može i cijela koža. -Impetigo herpetiformis.Pojava pruriga u 2. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije. crijeva i jetra. Akutni se javlja 2-3 tj. hemići). 124. Može se naći . a nestaju u prvim tjednima. a kasnije ljuskava i suha.Acrodermatitis enteropathica. 119. Promjene kože u trudnoći-fiziološke. Dermatitis glutealis infantum.Sistemski antihistaminici i sedativi.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini. ako je malo dublje vidi se i eritem. Miliaria. Treba samo regulirati okolnu temp. Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. Promjene kože kod GvHD. a nevusi se ekscidiraju)). Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno. psorijaziformne lezije). Doživotna nadomjesna terapija cinkom. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće. 123.to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne.pruritus gravidarum. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice.pred porod nakon kojeg nestaje. te zaštita kremama.hiperplazija ž. 125.vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave. vlazi i trenju. Liječi se pravilnom higijenom. a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima. a liječi se primjenom maslinova ulja. Dermatitis artefacta. lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati. nakon transplantacije. infekcije i malignomi. 118. 120. bule i eritrodermija. 122. Dermatitis seborrhoica infantum. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja. trimestru. Koža je izrazito crvena. ljuskave. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići.edematoznih papula koje intenzivno svrbe. te poremećaji pigmentacije. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije. Može se i javiti svrbež.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. nema terapije). ubod insekta. Pojačana dlakavost. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. -Prurigo gestationis.kronična recidivirajuća bolest s prurigom. Pokrenuti je može alergija.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije. Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu.mnogo eritematoznih. a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena. Lokalno antipruritici. Rijetko iznad grudiju. 121. proširene vene. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći. a lokaln kortikosteroidne kreme . alopecija i proljev.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. lokalni eritem. Vide se lihenoidne papule.Dermatološka propedeutika . OVO SPADA I U PITANJE PRIJE.

Izbjegavanje sunca i zaštita. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca. Može doći do gangrene glansa.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože. . oticanje. Depigmentacije. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm. gangrena.Dermatološka propedeutika .. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom. Antibiotici širokog spektra. Vidi se brzo progresivna.razni uzročnici. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija.ograničen. može i fisure. a sklonost se nasljeđuje. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo. Hiperpigmentacije.Vulvovaginitis diabetica.nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale. a doza se postepeno smanjuje. . 126. Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi. -Lentigines. ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija. a ako rastu treba ih odstraniti . Izbjegavati uzročni faktor i sunce.pojačani iscjedak. Rub preucija je edematozan i inflamiran. Glans je lividne boje. Crvenilo.lentigo je tamna okrugla makula do 0. 127. Pokušati prevući.. 129.Ephelides-sunčane pjege. Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata. Nakon grubljeg seksa. Treba držati pojačanu higijenu. bol uz moguću gangrenu. svrbež. zadebljan i izrazito bolan. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici.. -Fimoza. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći.najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma. Tamno crvena sluznica. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin.107 hipokalcemija. ut svrbež i oticanje. edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje.kod dijabetičarki s Candidom albicans.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom. Terapija kao i gore.. -Melanodermitis toxica. 128. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu.crvenilo. Pomažu tople kupke. -parafimoza. analgetici. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis. Spazmolitici+Pokušati vratiti. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij). daje se pronison do 60 mg/dan. Prolazi brzo. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se. Bitna je zaštita. -Fluor vaginalis. Mogu se javiti bilo gdje. Terapija se prilagođava općem statusu. Crvenilo.Distopija žlijezda lojnica. Nakon poroda nestaje. -Lymphangitis sulci coronarii. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. Terapija prema uzroku.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca. Chloasma. Etiopatogeneza nepoznata. -Gangrena fulminans.Vulvovaginitis infantum. pruritična. sklon progresiji. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija. Vide se žučkasti čvorići. oticanje uz pojačan iscjedak. peckanje. seropurulentna sekrecija.kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad.ljeti se vračaju i potamne.

Diskromije. Pomažu i hladni propusni oblozi. Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. Najčešće u pubertetu. pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu. laser. Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- .geni..108 -Acanthosis nigricans.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža. 130. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama. Često treba previjati. Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. pa infiltrati. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone.5-0. sternalno i interskapularno područje. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin. masti i jake začine. Daju se i retinoidi (isotretionin 0.u starijoj dobi. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. Ostaju brazgotine. kreme. Sapune treba izbjegavati. Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona. a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. 135.. Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica. možda Pityrosporum ovale.hiperpigmentacija i papilomatoza kože. pa reagira na mnogo podražaja. antimikotici (ketokonazol).nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu. Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan. 131. U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija. Ljuske se skidaju maslinovim uljem. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin.. Zatim se razvijaju čvorići . Dermoabrazija.egzogenim unošenjem netopivih supstanci. Šamponi. -Carotinosis. Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži.75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje. keratinizaciju. Glava. Teško se uklanja. upalu i djeluju protubakterijski. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren. Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom. Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan). plastična operacija. 132. glava se pere u kamilici. Dermatitis seborrhoica.kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. samo otvoreni i zatvoreni komedoni). papule. 134. Acne vulgaris. -Tetoaža...5-3%-tna).. Terapija je simptomatska. pa pustule. A rinofima se riješava laserom.Dermatološka propedeutika .folikularno smještene papule. Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona. Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu. bijeli zatvoren). Dermatitis perioralis. daju se vutamini B. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna). Treba izbjegavati sva iritativna sredstva. Terapija: Kod blažih samo lokalna.. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički. hormoni bakterije. 133. sumpor (2-10%-tni). Ukloni li se ingestija karotena nestaje. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi.Liče na koru hrasta... Rosacea.

metabolizam).109 -apokrina. Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. anonychia (odsutstvo). -Alopecia areata. jače radu.povećanje jezika . Treba liječiti osnovni uzrok. onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj). Može dio vlasišta. paste). 139. Terapija nezadovoljavajuća.žarišno ispadanje dlaka. Ako je poznaz liječi se uzrok. Kosa se može i presaditi. chromhidrosis (znoj u boji. izbrazdan jezik.. -Effluvium capillorum. lokalno kortikosteroidi) -ekrine.. Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom. obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule. tumori u vlasištu).pojačano znojenje. U težim oblicima može PUVA.lingua plicata. Bolesti noktiju.potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica. stres. te fizikalnih (opekotine). Ožiljne alopecije. 138. onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). u vrućoj klimi. sclerodermia. Štetne tvari se uklanjaju. -Cheilitis exfoliativa. kod debelih. Bolesti usnica.. Neožiljne alopecije. U brazdama se skuplja hranaupala.kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta. ljudi koji rade s vodom). dlanova i tabana. DLE. Obično u starosti. Teško se podnosi visoke temperature. Normalno u trudnoći. Prozraćna odjeća i obuća. Koža je suha i ljušti se. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. Vlasi lagano izvuku.onihoze.anhidrosis.upala vanjskog ruba s ljuštenjem. Najčešće u području aksila. alkoholne i nikotinkse intoksikacije. psorijaze.. Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan.. potrbna higijena). 136. hrana.žarišno ispadanje dlaka. biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia). -jezik. Terapija je simptomatska.a primjećuje se i u pemfigusa. sklerodermije. hormoni.Cheilitis e contactu. Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake. U težim oblicima može PUVA. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege).bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa. 137. a kasnije i ljuštenje..više od 90% alopecija.smanjeno znojenje. jezika i sluznice usne šupljine-usnice. a koriste se kortikosteroidne kreme. -Cheilitis actinica. Zbog stalnog vlaženja.Alopecia adrogenetica. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele. može biti krv. -hypohidrosis. 140.difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi. kod nekih bolesti. kemijskih ili mehanički čimbenika.upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. Zaštita. cijelo vlasište ili cijelo tijelo.Dermatološka propedeutika . obično imunološki posredovana. obično imunološki posredovana.. -Hyperhidrosis.Alopecia areata. Higijena -macroglossia. scleronychia (jednoliko zadebljan). Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom..

oštečenja srca. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta. Supstitucijska hormonska terapija. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika.hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari. Treba liječiti osnovnu bolest. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata. u kojma su depoziti mucina.110 -Lingua villosa nigra. a kasnije ispadaju. 142. Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika. a koža je suha. Moguće kirurški odstraniti. a uzrokovan je mikroorganizmom. Niemann-Pick.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. -aphtae.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. a pomaže i PUVA.kod hipotireoze.nakupljanje fenilalanina. Dijeta. ali na pritisak ne nastaje udubina.Dermatološka propedeutika . -Mb. a koža je kao narančina koža. -peridontitis. 144. osteoartritis.giht. -Lichen myxiedematosus. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). Higijena i uklanjanje lokalne iritacije.Phenylketonuria. Koža i kosa su hipopigmentirane.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč. te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb. pa se pritiskom mucin može istisnuti. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan). Urin je tamno obojen.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. -Alkaptonuria. urički tofi. Poremećaji metabolizma purina. Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je. Gaucher. 141. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje. Djeluje edem. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem. Najčešće kod hiperlipoproteinemije. Poremećaji metabolizma aminokiselina.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti. Odlaganje urata u zglobove i kožu.u ljudi s hipertireozom. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis. . 143. U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida.sfingomijelin. Poremećaji metabolizma lipida.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima.poremećaj metabolizma AK tirozina. -Mucinosis follicularis.Xanthomatosis. -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica. U početku samo gingivitis. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom. metronidazol) -epulis. Dijeta. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv.Arthritis urica. Higijena+antibiotici (tetraciklini. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju. -Pretibialni miksedem.

koriste se zaštitne kreme i antimalarici. -Porfirija varijegata. Mogu je provocirati lijekovi. A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). -B3 (nijacin). a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi. Terapija nema učinka.Porfitija kutanea tarda. 149. a rane teže cijele. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza. Gamapatije. -Purpura hyperglobulinaemica. hepatitis virusi. atrofija jezika.dermatitis. Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati. Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). Lijekovi.jaka preosjetljivost na dorzumu kože.folikularna keratoza ekstremiteta. akne i atrofija žlijezda.pelagra. -B1 (tiamin). uz edem lica.hiperprodukcije gamaglobulina. Javlja se i hiperkeratoza dlanova. pa ju otkrivaju internisti. -B5 (pantotenska kis. -C (askorbinska kiselina). gangrene. pa lako nastaju vezikule.obično zbog premalo intrisic factora. a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. ruku i zglobova -B2 (riboflavin). -Akutna intermitentna porfirija. vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. Terapija je citostatska i simptomatska. pustule i vezikule i bule. Vidi se i difuzna toksiča alopecija.erozije kože. Terapija nema koristi. Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a. 148. ulceraicje.111 145. kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). te hiperpigmentacija dlanova i tabana.angularni stomatitis. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. alkohol. -B6 (piridoksin). ispadanje zubi . te ograničena kretanja. Hepatička porfirija. te stomatitis. Hijalinoza kože. Vidi se glositis.nema fotopreosjetljivosti. HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati. urtikarija. -B11 (folna kiselina).kod kroničnog alkoholizma.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp. 146. Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator.). -Macroglobulinaemia.Dermatološka propedeutika .poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. ispod 37°C. Kod hipervit.i poliklonalne.monoklonalna IgM. -B12 (cijanokobalamin). Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. prekriveni ljuskama. Dermoabrazijom i laserom. perifolikularne petehije.kosa sijedi. Porfirije. hiperpigmentacija dlanova i tabana. Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . kosa i nokti pucaju. amogu biti mono.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja). Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje. prehrana.taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena. 147.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. usporeno cijeljenje rana. bule. kruste i ožiljci. -Cryoglobulinaemia. Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). gladak i povećan.javlja se seborejički dermatitis. Jezik je bez papila. dijareja i demencija. Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. hormoni. Na koži se vide papule. Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija. često krvarenje gingive.

Primarne na licu i kapcima. a jezik je crven i bolan.rahitis i osteomalacija.112 -D (kalciferol). bolnost zbog upale.Dermatološka propedeutika .multiple površinske.povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita. boja). a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni. a kod upaljenih drenaža i antibiotici.zbog genetskih. Ciste.varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta. bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije. Liječenje kao i kod epidermalne ciste. Higijena.. ograničenost). Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja. erozija. Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih. -E (tokoferol). a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem. Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase. ABCDE: A(asimetrija).. Kao posljedica uzročnika. povećanje zbog tumora. Liječenje: liječi se uzrok. svrbež i bol.upala perianalne regije.šupljine ispunjene sadržajem.Epidermalni melanocitni nevusi. 151. a ekscizija nakon smirenja. Terapija: higijensko dijetni pristup. infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju. Mogu ne prolabirati. bijele ciste veličine 1-2 mm. . 150. 1. C(color. 154. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat. bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja.seborojički dermatitis. krvarenja. Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake.krvarenja. D.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake. tanji glas. Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće. Dermatitis perianalis.. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima. suhoća i crvenilo sluznica.muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin). lipom je dublje smješten i mekši. Mogu biti melanocitni. -K. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. 152. -milium. vratu. nevocitni i organoidni. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os.macula "cafe au lait". Etiologija primarnih nepoznata. a aterom je drugdje smješten. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan. B(border. Vidi se smanjena dlakavost. Noduli haemorrhoidales.epidermalna cista. D (dijametar) i znakovi upale. poremećaji osteomuskularnog sustava. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti. Koristi se i foto i elektrokoagulacija.to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku. Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca. Prave i pseudociste. prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije. liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica).D. Benigno pa liječenje nije potrebno. -cystis epidermalis. Madeži (pigmentni nevusi). Bilo gdje na trupu i udovima. Nastaje iz st. -cystis trichilemmalis(atheroma. Na licu. Ispunjena roževinom. Dermatološka onkologija 153. Mogu krvariti. Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama. ginekomastija. Nalaze se multiplo u vlasištu. epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. cystis sebacea). pilarna cista. Od eritem.

Promjene su simetrične i jako svrbe. 155.nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu.Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana. -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris. pemphigus vegetans. bizarnog oblika.kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze. acanthosis nigricans benigna. Uklanja se iz estetskih razloga. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički. koji rijetko maligno alterira. oštro ograničen. pigmentirani bazeliom. 1. -lentigo senilis. To je najčešći madež. na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata.tamnosmeđe pigmentacije. Ako ih je puno lentigioza. -lentigo simplex i lentiginosis. .Dermalni melanocitni nevusi. autoimuno. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa. maligni melanom. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima.benigno. -Naevus pigmentosus giganteus . D.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama. Kirurško uklanjanje.žučkast do crnosmeđ. U mongola i latinoamerikanaca.naevus dysplasticus. 4. Naevus naevocellularis pigmentosus.veći. grane trigeminusa. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno. može imati plak i može maligno alterirati. blago elevirani. 3.D. -Acrokeratosis paraneoplastica. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa. na EDD granici. tvrd. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu. D.crnkastoplav.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno. a mogu biti prisutne od rođenja.D. Povećan broj melanocita i količina pigmenta. Vide se gnjezda nevusa. epidermalni i kombinirani. Benigno. ružičastocrven. Bilo gdje. Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama).naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). glatke površine katkada prekrivene dlakama. metabolički djeluju. Hormonski.Melanosis neurocutanea. a nehereditarni mogu biti i solitarni. bilo gdje na koži. Tijekom života rastu.Dermatološka propedeutika . godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis. Obični plavi do 15mm na hrptu šake.Obligatno paraneoplastičke dermatoze. Celularni plavi je veći. Vide se gnjezda nevusnih st. . 2. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći). naevus coeruleus.Novocelularni nevusi. i 2. neoštro ograničeni. asimetrični.Melanoma juvenile.čvor veličine lješnjaka. u području 1. Može maligno alterirati. -melanosis naeviformis.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40.nakon puberteta ili u zreloj dobi. sivkastoplavo. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona. u području prsišta i deltoideusa. samo u japanaca.113 -naevus spilus. u razini ili iznad razine kože. uz moguću malignu alteraciju. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje. Posebni oblici nevocelularnih nevusa.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama. -macula mongolica.

Uz adenokarcinome dojke. prostate. Česta sekundarna infekcija Candidom. respiratornog i GI sustava. te u početnom stadiju krioterapija. Bitna prevencija 159.patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom. pemphigus vulgaris. serpingiozniom morfima. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora). na fotoeksponiranom djelu kože. leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija.na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti.rijetka eritematozna promjena s giriranim. limfomi i karcinom prostate).na dlanovima i tabanima. plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma). Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora. Na licu i šakama -glukagonoma sindrom. leukoplakia i Keratoacanthoma. -katranske keratoze. pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom). D.kao aktinička keratoza. Kirurška ekscizija što prije. kemijske keratoze (arsenske i katranske). Ukloniti iritanse. Cheilitis praecancerosa. nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu. Počinje kao papula.najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. Prekanceroze. 163.. Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima. 158. vezikul pustule. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. Cornu cutaneum. lagano eleviranim. 161. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. Krioterapija. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški. Keratoze-Keratosis actinica.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. Kod karcinoma mok. Kertoze (keratosis actinica.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide. začini. Cornu cutaneum.bradavičasta orožnjenja. Klasifikacija najčešćih tumora kože- . Prognoza je dobra -arsenske keratoze. kiseline) kroniča upalna reakcija. Eritrodermija (leukemije. 156. Raste do 2 cm. 2. Xeroderma pigmentosum. Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine. Pemphigoid bullosus (kronične leukemije.. Male sivo-žute keratotične papule. eletrokoagulacija. Na fotoeksponiranim djelovima kože. ekscizija. Palmarni eritem (tumori jetre). -rendgenske keratoze.upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. limfomi. mjehura. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija. podražaja (pušenje.Ikterus. 160. 162.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA. Ekscizija ili termokoagulacija. a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari. Nema regresije.D.Dermatološka propedeutika . spinocelularni karcinom. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). grlića maternice. Keratoacanthoma.uz glukagonom. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. Cheilitis precancerosa. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). bule. 157.. malignomi).114 -Erythema gyratum repens. respiratornog i GI sustava.Fakultativno paraneoplastične dermatoze. Leukoplakia.pojava lanugo dlaka. rendgenske). smeđkaste boje. teleangiektazije (karcinom pluća).

Na licu. keloid. Kortikosteroidi lokalno.od sinovije. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. Tumori melanocita. Venous lake. Kirurška ekscizija. sporo rastući čvorići.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3. Haemangioma senile. Crvenkaste ili žute tvrde papule.Tumori mezodermalnog podrijetla. sporo rastuća tumorozna tvorba. stuccokeratosis. limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5.115 1. zračenje.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st.Limforetikularni.nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica. Benigni tumori mišićnog.Trichoepitelioma. trupu. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule). -Syringoma. 166. Pojedinačne moguće kirurški odstraniti.benigni epidermalni t. ne svrbe. -Histiocytoma.oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede. . boje kože.Tumori podrijetlom iz pidermisa. dobro ograničeno.keloid. Površina postaje papilomatozna i fisurirana. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. Diferencijacija u smjeru folikula dlake. Metastatski karcinomi kože 164. Clear cell acanthoma).etiopatogeneza nepoznata. -Cylindroma. obično na licu. Pojedine tumore moguće ekscidirati.keratosis seborrhoica. u oredjelu donjih udova starijih ljudi.pilomatricoma. a kod multiplih dermoabrazija i laser. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. Češća je u starijoj dobi. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. -Synovioma. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma. bezbolni. Svugdje osima na dlanovima i stopalima. na vlasištu.diferencijacija st. -Stuccokeratosis. Na ramenima. Kirurška ekscizija. u smjeru ekrinih znojnica. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare. spinocellulare) 2.masnog. obična na prstima uz tetivu. pojedinačno. Benigni tumori veziva. pilomatricoma.benigni reaktivni tumor. U crnaca. tvrdi. vratu. 165. Naevus flammeus. -akantom svijetlih stanica. a diseminirane ne. smeđkaste boje. Multipli crveni. Benigni tumori adneksa. rijetko maligno alteriraju. basocellulare i C. Kirurški.tumori vezivnog tkiva (benigni. Solitarna . Maligna pretvorba nije opažena. krioterapija. dobro ograničena . Benigni tumori epidermisa. 167. ponekad svrbi).papulozna tvorba boje kože do 3 mm. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st. Syringoma) i maligni epidermalni t. Kirurško liječenje.meki (sitni. živčanog i hrskavičnog tkiva- .difeencijacija u smjeru matriksa dlake. -fibrosis nodularis nasi. Haemangioma cavernosum. Kirurška ekscizija. (keratosis seborrhoica.Dermatološka propedeutika . pojedinačni. 10-15 mm.nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. blijede boje. -fibroma. vlasištu. Cylindroma. Obično pojedinačni 1-3 cm. pojedinačno na vrhu nosa.to je hamartom. glavi i vratu. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe. fibroma i Histiocytoma. Kirurški.

finogranulirane površine. D. veruke. Kreće iz prekanceroza. psorijaza. a nastaje u prva 3 tj. Destruirajući rast i mogučnost metastaza. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa. godine.116 -Leiomyoma. proliferacija endotelnih st.benigni tumor živčanog tkiva. sitni. ne regredira. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci. Carcinoma basocellulare. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života. sboroična keratoza. više ili manje uzdignut. UV+genetika.D. a često se zamjeni za melanom. mekani. nasljedna sistemska bolest.D. -Venous lake. sa mogučnošću ljusaka i krusta. Liječenje: krioterapija.D. laser. Kozmetska terapija laserom. Ne metastazira. 171. -Neurofibroma. bolan na pritisak. Mastektomija. oštro ograničen. potiču iz temeljnog sloja epidermisa. -Morbus Recklinghausen.neuroektodermalna. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste. ciste. bolni na pritisak. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. Kirurški.iza 40. . -Naevus flammeus.D. in situ. Kirurška ekscizija. D. Benigni vaskularni tumori kože. Pojava brojnih neurofibroma. 170. D.umnožavanje potkožnog masnog tkiva.D početni spinocelularni karcinom. folikula dlake i lojnih žlijezda. 168. -Lipoma. . kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza.prisutan pri rođenju. prekriven ljuskama ili krustama. sklerozacija. Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. 95% na glavi. elektrokoagulacijom ili laserom. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). Kirurgija uz zračenje. god.tumor hrskavičnog tkiva. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte. lupus erythematodes. Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom. Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje. a regredira do 7 godine. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca. D.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija. života.arsen)+virusi (HPV).tumori glatkog mišića.Haemangioma cavernosum. . Intraepidermalni karcinomi.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. krioterapija. Kirurška i radioterapija. melanom. u predjelu gornjeg dijela uške. Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. .Dermatološka propedeutika . Carcinoma spinocellulare. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis.intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40. Regresija rijetka. Crvena žarišta promjera nekoliko mm. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). Kortikoidi. te citostatici lokalno. Histološki se uočavaju Pagetove st. -Erythroplasia Queyrat. kirurška ekscizija. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. bazeliom. D. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju.Haemangioma capillare. -Morbus Paget.najčešći .široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama. u starijoj dobi.lokalno agresivni tumor ije st. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama. . fibrom.Haemangioma senile. 5-fluorouracil u masti i zračenje. Krioterapija.Morbus Bowen. 169.carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi. Kirurška ekscizija. psorijaza. U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom. ekscizija. seborojičke keratoze.

jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun. Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza. Može iz nepromjenjene kože (50%).malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. Visoka temp. Može ekscizija. Čvorovi smđocrvene boje. melaonocitni nevusi. Pseudolimfomi kože1. nevusa(30%). eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid. udaljene metastaze 0%. gljivične infekcije. plakovi.na antikonvulzivne lijekove. zračenje krioterapija. 173. -Površinsko šireći melanom. Metastaze rijetke.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak. intralezionalno citostatici. Maligni melanom. laser.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st.kao posjedica uboda insekata. lihenoidne papule. limfni čvorovi 25%. u žena na licu i nogama. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita. -Melanoma malignum acrolentiginosum. Bitan je broj mitoza. Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo).dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa. Kirurška ekscizija. -Sarcoma Kaposi. tetoaža.u predjelu dlanova. do nekoliko cm. Lokalna uporaba kortikosteroida. 174. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om. a tijekom vertikalnog neravna. Klasični spori iz J i I Evrope. sklonost ranom metastaziranju. Bez metastaza 5god 75%. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika. 2. D.Dermatološka propedeutika . elektrokoagulacija. Vide se eritematozne papule. noktiju i sluznica. B-stanični pseudolimfomi. a u muškaraca na gornjem dijelu trupa. -Lentigo maligna melanoma. Ekscizija uz česte metastaze.povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla.maligni tumor melanocita. plakovi i čvorovi. ishodišta najčešće u mišiću. D..117 -Angiokeratoma. -Nodularni melanom. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike. Crvenkaste. Elektrokoagulacija. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna.. mesnate multilobularne mase. papulovezikule i papulopustule. cijepljenje. -Granuloma pyogenicum. uz limfadenopatiju. Liječenje nije nužno. 172. na licu. čvoričasta.brz razvitak bez radijalnog rasta. porijekla fibroblasta.brzorastuća tvorba. stopala. neoštro ograničena. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma. Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse.D. displastični nevus. kirurška ekscizija. Ekscizija. najzločudniji tumor kože i sluznice. Kirurška ekscizija. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi. krioterapijai laser. brzi iz srednje Afrike. rijetko je amelanotični.. eritemtozne promjene na koži.T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove.D. -Histiocytoma fibrosum malignum. krioterapija.najčešći tip. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes. zračenje .multifokalni tumor vretenastih stanica.na ekstremitetima.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza.Dermatofibrosarcoma protuberans. lako krvari. tamne boje.. Tamne je boje.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne.. Multiple pruritične.

eritem i drugim sistemskim poremećajima.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima. Kirurški ili laserom. .crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini. mekani. Kod hiperlipoproteinemije. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova. palkovi i čvorovi. Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju. a ponekad PUVA. krvarenje u kožu.Mycosis fungoides. Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu.čvorići (u kojima je upala .lokalna terapija citostaticima (mekloretamin). Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza. Lymphoma Hodgkin. lokalnih i sustavnih anitbiotika. Dokazuje se imunohistokemijski. Vide histiociti s lipdima.infiltracija histiocita.visoka malignost uzrokovana HTLV-1. Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu. Vide se crveni plakovi i čvorovi. -limfatične leukemije. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni.grupirane žučkasto-smeđe papule. T-stanični limfom kože. Uputiti hematologu. Histiocitarne bolesti kože. zračenje.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. Intralezionalno steroidi.klonska proliferacija B-limfocita. nisko maligan. Promjena na koži kod leukemija. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima. a sistemski kemoterapija.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. virustatika. Počinje na manjim područjima. -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:. Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. rendgenska i polikemoterapija. 177. ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma.mali broj papula vidljiv pri rođenju. antipruriginoznih sredstava. Može preći u pravu histiocitozu. jak svrbež.mijeloične leukemije.svrbež kože. radioterapija. 179.spororastući. -Xantoma papulosum. skloni ulceriranju). Vide se papule. atipična crvenkasta žarišta.Dermatološka propedeutika .blijedilo kože zbog anemije.akutna monocitna leukemija 180. kortikosteroidi. Premikotički stadij (dugo traje.Reticulohistiocytosis disseminata. Papule i papulopustule.reaktivna. Počinje povečanjem limfnih čvorova. Kožni B-stanični limfomi. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima. vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju.odnosno fibroza)i poliartropatija. -Tip II. -Xantelasma palpebrarum. -Tip III. -Sindrom Sezary. urtikarije. Svrbež. 178.. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus. 176. Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija.118 175. . ne djeluje na klasičnu terapiju).infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. proliferativna akumulacija histiocita.oštro ocrtana. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice. Liječenje: antihistaminici. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija. -Histiocitoza Langerhansovih stanica. u Aziji. ulceracije. PUVA. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju. Liječi reumatolog..

pozitivan Darierov znak. anemija. nalaz T.atipični mastociti. jednom tjedno.. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. U primarnom stadiju 4 tjedna. Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi. generalizacije sifilisa.Mastocytoma.stadiji.Treponema pallidum. nakon infekcije.nakon 3-5 godina. koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T.lokalna nakupina mastocita u dermisu. Primarni (primarni afekt). ružičast. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj.4 milijuna i. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). a trudnice 10 tjedana. Labaratorijska dijagnostika sifilisa. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika. paraliza. 183.. Sifilis. Opsežni eritemi. . Inkubacija oko 3 tjedna. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova. condylomata lata. serološke pretrage. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju. U. Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica.9-10 tj. pallidum u tamnom polju. liječenje. makulopapulozne. te pretrage likvora. simetričan egzantem. Preko predmeta.zbog loših higijenskih uvjeta. Dijagnoza: klinička slika. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T. Venerologija 181.j. pallidum  condylomata lata. dijagnostika.dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju. Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju).119 -kutane mastocitoze. Inicijalni stadij sifilisa(primarni). Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa.nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum. 186. a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . Dolazi do destrukcije tkiva. Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. pallidum). Inkubacija je oko 3 tjedna. podkožni proces koji fistulira ulkus). -javljaju se poremećaji pigmentacije. bolne na pritisak. Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne. 185..Dermatološka propedeutika . 182. Pacijent ne smije uzimati terapiju. Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu. Makulozni sifilid je monomorfan. poremećaji rasta kose. limfadenopatija. papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka. Jedna ili nekoliko papula. dodirom. Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom.spolno. U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. Nedostaje primarna lezija. -Mastocytoma disseminatum. splenomegalija.iz ulcus durum. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis. sjajne površine (lihenoidne papule). Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa. Papulozni sifilid: crvene papule. 184.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza.

Najosjetljiviji.4 milijuna i.bol pri mokrenju. a otkriva antitijela -TPHA. nakon 6-8 tj. Histološkim dokazivanjem. te se zato ne koristi više. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli. Dijeca su slaba. Inkubacija 2-4 dana. tj. gnojni iscjedak i eritem malih usana. Ulkus se može inficirati.kad se dijete rodi sa simptomima. Gonoreja muškaraca i komplikacije. U primarnom stadiju 4 tjedna.P.Dermatološka propedeutika .transplacentarno -Syphilis connatalis recens. a trudnice 10 tjedana. Tropski krajevi. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj. osim što srce nije zahvaćeno. 193.j. U tropskom području. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela.inkubacija 2 tj. Haemophilus ducrey. uz gnojni iscjedak.inkubacija 2-4 dana. Lymphogranuloma inguinale. -treponemski testovi: ITP test. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i. odgovara tercijarnom sifilisu. Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije. a CNS može biti. Konatalni sifilis. Ulcus molle.Urethritis gonorrhoica acuta.imobilizacija T.120 -serološke pretrage.inkubacija 8-12 tj.pozitivan nakon 3. Test aglutinacije -pretrage likvora 187.Urethritis acuta gonorrhoica anterior. Sumamed 1g/dan 1-2 dana.Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin. Gonoreja žena i komplikacije. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj. Poput sekundarnog stadija. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati.m. Liječenje sifilisa. Donovanosis.penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan. a bolest napreduje. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije. -FTA. Može se javiti elefantijaza. Skup. 190.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. U tropima. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. Kod novorođenčeta 150. .javlja se pečenje i bol pri mokrenju. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna. Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica. 189. Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. jednom tjedno.kasni konatalni sifilis. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj. Calymmatobacterium granulomatis. Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Azitromicin 1 g/dan. tjekom 10 dana. .000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana. 188.indirektna imunofluorescencija. dokazuje se dokazom klamidije. 191. Kod preosjetljivosti na penicilin. 192. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih.

121 194. Lokalno citostatici (Podophylin). Dokaz iz sekreta.Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis. Vide se vezikule.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba. Papulozne. Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija. Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis. bazen. elektrokoagulacija. -Condylomata acuminata.tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice.najčešći. Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom. krioterapija. ekscizija. Herpes genitalis. Recidivi česti. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre.HSV-2.veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja. Metronidazol 2x500 mg na dan. Inkubacija 2-7 dana. nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana.Trichomonas vaginalis. ekskohleacija. Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju. Inkubacija traje 2-9 mjeseci. 195. Spolnim putem.multiple papule na vanjskom spolovilu .Chlamydia trachomatis serotip D-K. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. . termokauterizacija. -Trihomonas. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. ručnik. Česti recidivi. 196. 1g Azitromicina -mikoplazme. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza.Dermatološka propedeutika .spolno. pustule.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful