Poroci

POROCI
Sarajevo, 2001 - 1422. G.H.

Naslov POROCI
Autor [EBIB BIN ALI EL - HADIRI (ALKOHOL BOLEST

BOLEST,, A NE LIJEK)
KASIM DOBRAÂ, (DUHAN, KOCKA, UBISTV A, SV
UBISTVA, A\E)
SVA\E)
S arapskog preveo Muhamed Mehanovi} (Alkohol)
Likovno - tehni~ki
urednik Nedàd Kazi}, Fatih Farhat
Lektor i korektor Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi}
DTP Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi}
[tampa “OKO” - Sarajevo
Tira`: 30 000
KNJIGA BROJ 6
Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK
Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva Visoki saudijski komitet za pomo}
BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu
[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA “DVA HRAMA”

KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE
CIP - Katalogizacija u publikaciji

NAcionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
UDK 179.8:297.15
UDK 297.15:179.8
El - HADIRI, [ebib Ali

Alkohol bolest, a ne lijek/[ebib b. Ali el-Hadiri; (s arapskog preveo Muhamed
Mehanovi}). Duhan, kocka, ubistva, sva|e / Kasim Dobra~a. - 3. izd. - Sarajevo:
Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 103 str.; 20 cm. -
(Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 6)
Prijevod djela: El-Hamru da’ve lejse bi deva. - Gl. stv. nasl.: Poroci
ISBN 9958 - 880 - 12 =9

1. Dobra~a, Kasim
COBISS - ID 581126
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
PREDGOVOR
Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu,
Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je
pravi put moj, pa se njega drìte i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od
puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni
koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni, tako|er, veli: “Zato
vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.”
(Et - Tegabun, 8)
Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je,
doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg vjerovjesnika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja
vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.
U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i
najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A
cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “Dìne i ljude stvorio sam samo zato
da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56)
Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika
Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad,
ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u
ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje
islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom,
najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali
islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,
povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ìvot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije
mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e
u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?
U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom
i malom, mu{ku i ènsku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to èli, u skladu s obimom
znanja koje mu je Allah dao, oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u
Allahova svjetla.
“Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo
onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete
pridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim
djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju
djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom
nagradom. On ~uje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda

Visokog saudijskog komiteta za Evropu
Naser b. Abdurrahman es - Saeed

ALKOHOL
U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!
PREDGOVOR PISCA
Hvala Allahu, Koji nam je u~inio dozvoljenim lijepe stvari, a zabranio nam ru`ne.
Neka je salavat i selam na vjerovjesnika milosti, Muhammeda, s.a.v.s., koji o alkoholu
kaè: “Doista je on bolest, a nije lijek.”
I neka je salavat na njegovu porodicu, drugove - vjernike, koji su se odazvali Allahovoj
zabrani alkohola u kojoj kaè: “Pa, ho}ete li se okaniti?”, i koji su rekli: “Okanili smo se,
na{ Gospodaru!”
Na po~etku svojih studija medicine, u jednoj evropskoj zemlji, vidio sam ~uda, i dok
nisam do{ao tamo, nikad nisam svojim o~ima vidio pijanicu. O postupcima, rije~ima i
djelima koje ~ini pijanica ne trebam ni pri~ati.
Prije nego {to po~ne piti, ~ovjek ti se obra}a razboritim i odmjerenim rije~ima, a
samo {to po~ne piti, po~ne ~initi ~udne postupke koje pametan ~ovjek ne ~ini. On tada
i bulazni, a da je pri svijesti, stidio bi se svojih rije~i, i ~ini postupke zbog kojih se pomisli
da je to drugi ~ovjek.
Jo{ uvijek se sje}am kada bismo prolazili pored pijanica nakon {to su zavr{ili sa
pijankama u studenskom domu. Jedan od njih bi bio onesvije{}en u toaletu sa glavom u
wc - {olji. Drugi bi se umokrio, tre}i bi bio razbijene glave od posljedica pada.
Ovo sam vidio, a ono {to sam ~uo jo{ je ~udnije. ûo sam kako je neki mladi} ispijao
~a{u iza ~a{e i kako je umro od posljedica trovanja alkoholom. Na samo nekoliko dana
prije toga on je diplomirao na jednom od fakulteta i spremao se za povratak u svoju
zemlju, a po imenu koje je pisalo na li~noj karti, bio je musliman.
Vidio sam kako se neki takmi~e u pijenju gajbe piva. Vidio sam jednog apsolventa
medicinskog fakulteta koji nije u stanju da drì olovku u svojoj ruci, a da ne govorimo o
hirur{kom skalpelu, zbog drhtavice i nemogu}nosti drànja ravnoteè nakon {to je
10 Poroci
konzumirao alkohol.
Sve sam to vi|ao i u sebi govorio: “Da nema druge svrhe od zabrane alkohola, osim
za{tite najdragocjenije blagodati koju je Allah, d`.{., podario ~ovjeku, a to je razum, to bi
bilo dovoljno.”
Allah me je, d`.{., Svojom milo{}u, dobrotom i plemeniti{}u spasio te zemlje i vratio
me je tamo gdje vlada ~istota, me|u moju ~istu bra}u, muslimane.
Ipak sam kod nekih muslimana vidio nehaj i nemar u pogledu pijenja alkohola, koji
zaboravljaju, svjesno ili iz neznanja, da je alkohol zabranjen {erijatom.
[tavi{e, neke vlade islamskih zemalja grade tvornice za proizvodnju alkohola i za to
ulaù sredstva iz dràvne blagajne. I ne samo to, ve} raspravljaju o budètu tih tvornica
pred o~ima muslimana, smatraju}i to “tekovinom revolucije” i potporom za ekonomiju
zemlje.
Kad bi se samo ova stvar zaustavila na ovome...?
Naprotiv, stvar ide dotle da postoji veoma izraèna negativna osobina kod nekih
ljudi. Kada te ljude obavijesti{ o obimu negativnog utjecaja alkohola na pojedinca i na
dru{tvo, odgovaraju ti rije~ima: “Veliki broj ljudi pije alkohol i ni{ta se ne de{ava!”
Tako|er su se me|u ljudima po~ele {iriti neosnovane tvrdnje vezane za alkohol, a
koje poti~u neki ljudi kako bi kod drugih izazvali nedoumicu u pogledu zabranjenosti i majke
svih zala (alkohola) s aspekta [erijata, nastoje}i da muslimansku zajednicu iskvare, a njoj
je Allah, d`.{., htio da bude neporo~na i neiskvarena i ~ista od svega {to joj je On zabranio.
Savremena medicina otkriva neosnovanost i neistinitost ovih tvrdnji vezanih za alkohol
i tako potvr|uje uzvi{enost Mudrog Zakonodavca, Koji je zabranio konzumiranje alkohola
jo{ prije vi{e od 1400 godina.
Zbog svega spomenutog odlu~io sam, oslanjaju}i se na Allaha, d`.{., da se studioznije
pozabavim prou~avanjem {tetnosti alkohola po ljudsko tijelo, du{u i um, dodaju}i tome
dru{tveno - ekonomske opasnosti koje alkohol prouzrokuje.
Nisam se zapanjio kada sam, prou~avaju}i, otkrio da alkohol ne ostavlja ni jedan dio
ljudskog tijela, a da u njega ne “zabada svoje kandè”, upravo poput krvolo~ne zvijeri,
koja ulovi svoju `rtvu nakon mnogo muke. Razlog ovoj mojoj nezapanjenosti bio je to
{to sam ~vrsto bio uvjeren da je Onaj Koji je zabranio alkohol, ustvari, Sveznaju}i i
Svepoznavaju}i, Koji je stvorio ~ovjeka i Koji zna {ta tom ~ovjeku donosi korist a {ta
{tetu.
Kaè Uzvi{eni: “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara, Onaj Koji sve potanko
zna, Koji je o svemu obavije{ten.” (El - Mulk, 14)
U ovo istraìvanje uloìo sam veliki trud, i pored zauzetosti studiranjem medicine
nastoje}i i silno èle}i da moje istraìvanje bude potkrijepljeno znanstvenim ~injenicama.
Uzvi{eni Allah mi je, d`.{., olak{ao mnoge stvari i preda mnom otvorio mnoga vrata za
Poroci 11
koja mislim da ne bi bila otvorena da nije bilo Njegove pomo}i i upute, pa Njemu pripada
zahvala prije i poslije.
Tako sam godine 1405. po Hid`ri sreo moga u~itelja, {ejha Abdul - Medìda ez - Zindanija,
Allah neka ga ~uva, u~vrsti na Istini i usmjeri pravim putem njegove korake, koji mi je
napo~etku dao svoju podr{ku i bodrio me da nastavim svoje istraìvanje.
On mi je predloìo dvije stvari: da moja istraìvanja budu odmah objavljena, ili da ne
objavim svoja istraìvanja dok ne zavr{im svoje studije medicine i tako se pove}a moje
znanje, {to }e jo{ vi{e obogatiti temu. Allah me je, d`.{., uputio da odaberem ovaj drugi
prijedlog i on je bio bolji, hvala Allahu.
Zahvaljuju}i Allahovoj, d`.{., uputi, za svoje istraìvanje sakupio sam obimnu gra|u
i literaturu i nadam se, mole}i Allaha, d`.{., da sam uspio, u svjetlu otkri}a savremene
medicine, pojasniti neke mudrosti zbog koji je Sveznaju}i i Mudri Zakonodavac, Uzvi{en
je On, zabranio konzumiranje alkohola. Tako|er, molim Uzvi{enog Allaha da ovaj moj
posao u~ini da bude na vagi mojih dobrih djela na Sudnjem danu.
Knjigu sam podijelio na nekoliko dijelova, a svaki dio sadrì nekoliko poglavlja. Knjigu
sam po~eo sa definicijom alkohola, govorom o zabranjenosti alkohola i da li u alkoholu
ima koristi.
U jednom zasebnom dijelu odgovorio sam na tvrdnje i zablude koje su ra{irene kod
nekih ljudi o alkoholu, a ~iju je neosnovanost i zabludu otkrila savremena medicina.
Potom sam govorio o utjecaju alkohola na ~ovjeka i to s tri glavna aspekta: dru{tvenog,
psihi~kog i zdravstvenog, i o svakom aspektu govorio sam u nekoliko poglavlja.
Svoje istraìvanje zavr{io sam sa nekoliko priloga koji sadrè nekoliko vrijednih
istraìvanja, i to: istraìvanje dr. Mahmuda Nazima en - Nesimija, Allah mu se smilovao,
o “Tretmanu lije~enja onim {to je zabranjeno”, istraìvanje o “Na~inima otkrivanja alkohola
u pi}ima”, i na kraju sam naveo nekoliko istraìvanja koja su izlagana na konferencijama
islamske medicine ili su objavljena u nekim stru~nim i znanstvenim ~asopisima, i njih
sam naveo u posebnom prilogu pod naslovom: “Lijek koji ne sadrì alkohol”.
Znanstvene sam ~injenice nastojao prona}i u njihovim izvorima i pri tome sam se
pomogao velikim brojem djela koja su napisana na ovu temu. Najva`niji izvor od
kojeg sam imao koristi prilikom istraìvanja bila je knjiga “Alkohol izme|u medicine i
fikha”, doktora Muhammeda Ali el - Berra, Allah neka ga ~uva, ~ovjeka te~nog pisanja,
izvrsnog stila i {irokog znanja. Od knjige sam imao velike koristi, a naro~ito u ustrojstvu
knjige, na~inu izlaganja i upu}ivanju na primarne izvore, i jo{ jednom, neka ga Allah,
d`.{., nagradi dobrim.
Prevo|enje nekih medicinskih termina na arapski jezik bio je jedan od najve}ih
problema koje sam imao prilikom istraìvanja, i to je od mene zahtijevalo dosta
vremena, jer mi muslimani, naàlost, ne u~imo svojim jezikom, argumentiraju}i to time da
12 Poroci
arapski jezik nije znanstveni jezik. Doista je ovo vid duhovnog defektizma od kojeg pate svi
muslimani, a za koji ja molim Allaha, d`.{., da ubrzo pro|e. Trudio sam se i nastojao, uz
Allahovu pomo}, da u prevo|enju tih termina, koliko god je to mogu}e, prijevod bude pribliàn
zna~enju originala.
Ne smatram da sam uradio ne{to novo, osim {to se radi o poku{aju koji je inicirala
moja briga o kr{enju Allahovim zabrana, tako {to se ono {to je On zabranio smatra
dopu{tenim i da bi pojasnio {ta je to {to ~ovjek moè ubrati kao plod svoje neposlu{nosti
i grijeha prema Uzvi{enom Allahu.
Uzvi{eni kaè: “A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim
ìvotom ìvjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepim oìviti. ‘Gospodaru
moj‘ - re}i }e - ‘Za{to si me slijepa oìvio kad sam vid imao?‘ ‘Evo za{to - re}i }e
On. ‘Dokazi su ti Na{i dolazili, ali si ih ti zaboravljao, pa }e{ danas ti isto tako
biti zaboravljen.‘” (Ta - ha, 124 - 126)
Koristim ovu priliku da zahvalim svima onima koji su me bodrili da dovr{im ovo
istraìvanje kad god bi se u moje srce uvukao osje}aj apatije i kad ne bih imao volje da
nastavim dalje.
Zahvaljujem {ejhu Abdul - Medìdu ez - Zindaniju, Allah ga sa~uvao, mom dragom
bratu, doktoru Mustafi Abdul - Varisu, profesoru Hasanu el - Be{ariju, koji je vr{io jezi~ku
lekturu, na ~emu mu zahvaljujem, {ejhu Abdurahmanu el - Humejsiju, i zahvaljujem
bra}i Vehidu Abdul - ‘Alimu, Muhammedu Dèbranu, Abdus - Selamu el - Dùhejmu, ‘Islamu
es - Saianiju, Hunejdu el - Ka’adiju, Muhamedu e{ - [erefiju, Muhennedu Zejdanu i Fuadu
[ebaneu na njihovoj pomo}i pri {tampanju ovog istraìvanja.
Tako|er, zahvaljujem doktoru Muhammedu Ali el - Barru {to je ustupio svoje
dragocjeno vrijeme u recenziji knjige i pisanju predgovora i {to mi je dao primjedbe,
upute i vrijedne savjete, te mi ustupio neku literaturu novijeg datuma vezanu za ovu
temu. Tako|er, zahvaljujem svakom onom ko mi je dao bilo kakav savjet, ideju ili mi{ljenje
koje je doprinijelo objavljivanju ove knjige. Ne promi~e mi da, tako|er, zahvalim
odgovornim ljudima u “Savjetu za nau~nu nadnaravnost Kur’ana i sunneta” na ~elu sa
njegovim generalnim sekretarom, {ejhom i doktorom Abdullahom el - Muslihom i generalnim
direktorom, doktorom Hajdarom es - Safihom, {to su omogu}ili {tampanje ove knjige. Neka
ih Allah nagradi kako najbolje nagra|uje Svoje robove!
Davno je El - Asfahani rekao: “Uvidio sam da ~ovjek pi{u}i knjigu u jednom danu,
sutra kaè: ‘Da je zamijenjeno ovo, bilo bi bolje, da je dodato ovo, bilo bi bolje, da je ovo
stavljeno prije, bilo bi bolje, da je ispu{teno ovo, bilo bi ljep{e!’, a ovo je jedna od najve}ih
pouka i to je dokaz da nepotpunost preovladava cjelokupnim ljudskim bi}em.”
Molim one koji prona|u nedostatak ili imaju neku primjedbu da mi na to ukaù, a
neka se Allah smiluje ~ovjeku koji ukaè na moje nedostatke! Na kraju, molim Allaha, d`.{.,
Poroci 13
da u~ini da ovo djelo bude samo radi Njega, da me za njega nagradi, da njime otvori
zatvorena srca, slijepe o~i i gluhe u{i, a On je, doista, Onaj Koji je blizu, sve ~uje i usli{ava
dove.
Neka na{a posljednja dova bude: “Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.
Neka je salavat na na{eg poslanika Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe!”
[ebib bin Ali el - Hadiri
18. rebiul - evel, 1413. H.G.

15. septembar, 1992. godine
PRVI DIO
PRVI
RAZNI PROPISI
O ALKOHOLNIM PI]IMA
PRVO POGLA
PRVO VLJE:
POGLAVLJE:
DEFINICIJA ALKOHOLNIH PI]A
POGLAVLJE:
DRUGO POGLA VLJE:
ALKOHOLNA PI]A SU HARAM, HARAM!
TRE]E POGLA VLJE:
POGLAVLJE:
DA LI U ALKOHOLNIM PI]IMA
IMA KORISTI?
PRVO POGLA
PRVO VLJE
POGLAVLJE
ZNAÊNJE RIJEÎ “EL - HAMR”
PRVO: U JEZIKU
PRVO:
Er - Razi u “Muhtaru es - sihah” o alkoholnim pi}ima (ar. hamr) navodi sljede}e:
“Kaè Ibn - el A’rabi: ‘Kaè se da su alkoholna pi}a dobila ime hamr jer su stajanjem
fermentirala (uzavrela), a fermentiranje tih pi}a je, ustvari, mijenjanje njenih mirisa.’”
Kaè se, tako|er, da su alkoholna pi}a dobila taj naziv (hamr), jer ona ovladaju (prekriju)
ljudskim razumom. Za ènu koja stavi koprenu na lice kaè se “ihtemeret”, a “tahmir”
zna~i prekrivanje.
Ono {to opija (kamr) jeste ono {to ovladava (prekrije) razumom, bilo da je ono u
te~nom ili ~vrstom stanju, bilo da je u vidu jela ili pi}a.
Er - Ragib el - Asbahani u djelu “Mufredat el Kur’an” kaè: “Alkoholna pi}a (hamr) dobila
su naziv “hamr” jer prekrivaju razum, a neki ljudi nazivaju ovim imenom sve {to opija.”
Neophodno je spomenuti da je rije~ “alkohol” u osnovi arapskog porijekla nastala od
rije~i “el - gul”, ali je ona kasnije preina~ena u rije~ “el - kuhul”.
Rije~ “el - gul” spomenuta je u Kur’anu u rije~ima Uzvi{enog Allaha, Koji kaè: “Od
njega ne}e glava boljeti i zbog njega se ne}e pamet gubiti.” (Es - Saffat, 47)
U ovom ajetu Allah, d`.{., negira od dènetskog vina (hamr) svojstvo opijanja umova.
Komentiraju}i ovaj ajet, E{ - [evkani kaè: “Ne uzima niti oduzima njihovu pamet
niti od tog vina osje}aju bolest, a ni glavobolju. Allah, d`.{., od dènetskog vina negira
mogu}nost izazivanja nevolja, kao {to su glavobolja i opijanje, koje prouzrokuje alkohol
(vino) na ovome svijetu.”
U djelu “Muhtaru es - Sihah”, o zna~enju rije~i “gavl”, Er - Razi kaè: “Glagol ‘gale’ je
na oblik ‘kale’, a kaè se ‘igtalehu’ ako ~ovjeka ne{to zadesi ne znaju}i kako ni odakle.”
Rije~i Uzvi{enog: “La fiha gavl” zna~e: nema poslije pijenja toga vina glavobolje, jer u
drugom ajetu kaè: “La jusadda’une anha”.
Ebu - Ubejde kaè: “’El - gavl’ zna~i da im vino oduzme razum, a za sve {to obuzme
~ovjeka i usmrti ga kaè se ‘gavl’.”
18 Poroci
DRUGO: U FIKHU
Rije~ “hamr” ozna~ava sve {to dovodi do opijanja, bilo da je osnova toga vo}e, kao
{to je gro`|e, hurme, gro`|ice, ili da je osnova toga ìtarice, kao {to su p{enica, je~am
i kukuruz, ili da je od meda, i bilo da se to pe~e na vatri ili ne.
Iz ovoga vidimo da je razlog zbog kojeg je zabranjen alkohol opijanje, a ne osnova
od kojeg je spravljen alkohol. O tome postoje sljede}i vjerodostojni dokazi:
♦ Omer b. el - Hattab, r.a., drào je govor (hutbu) sa minbera Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., i rekao: “O ljudi, zaista je objavljena zabrana alkohola, a on se spravlja od pet
stvari: gro`|a, hurmi, meda, p{enice i je~ma. Alkohol (hamr) jeste ono {to prekrije razum.”
(Ovo prenose El - Buhari i Muslim.)
♦ En - Nu’man b. Be{ir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Zaista je od
gro`|a alkohol, i od hurmi alkohol, i od meda alkohol, i od p{enice alkohol, od je~ma alkohol.”
(Prenose ga peterica osim En - Nesaija.)
TRE]E: U HEMIJI
Neka znanstvena literatura spominje da su Arapi bili ti koji su prvi spravili alkohol, a
kaè se da je muslimanski u~enjak - hemi~ar, Dàbir b. Hajjan, bio prvi koji je spravio
alkohol 185. h. godine.
Alkoholna pi}a defini{u se kao pi}a ~iji je glavni sastojak alkohol. Ta pi}a u sebi
sadrè veliku koli~inu alkoholnih sastojaka, a najva`niji je etilni alkohol, ~ija je hemijska
formula C2H5OH, i on se smatra kao tvar koja opija, prisutna u svim spravljanim alkoholnim
pi}ima. Hemi~ari karakteri{u ovu tvar kao otrovnu, i ona je te~na, isparava se i nema
boje, ali se rastvara u vodi i masno}ama i zapaljiva je.
Proces spravljanja alkohola de{ava se fermentacijom {e}ernih tvari i djelovanjem nekih
fermenata (enzima). Spravljanje alkoholnih pi}a razlikuje se s obzirom na upotrebu razli~itih
{e}ernih tvari, a iako se alkoholna pi}a razlikuju po imenima, zajedni~ko im je to {to sva
sadrè tvar zvanu alkohol.
Istinu kaè Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je rekao: “Zaista }e ljudi iz moga ummeta piti
alkoholna pi}a, a ne}e ih zvati njihovim imenima.” Prenosi Ahmed i Ebu-Davud.
Sljede}a tabela poja{njava nam neka od alkoholnih pi}a i izvor {e}erne tvari od koje se
spravljaju, kao i procenat alkohola koji u sebi sadrè.
Poroci 19
PROCENAT IZVOR [E]ERNE VRSTA

ALKOHOLA TVARI ALKOHOLNOG PI]A
Pivo i njegove vrste:

3 - 6% - lager
3 - 6% - ales
4 - 8% - stout
jabuke ili neko drugo

4 - 6% Cider
vo}e
Vina:
8 - 10% - lagahno
gro`|e - {ampanjac
15 - 20% - jako: sherry, port,
vermouth
40% - destilacija fermentirane - brandy

rastopine gro`|a
37 - 40% - destilacija fermentirane - whiskey
rastopine kukuruza
- destilacija {e}erne - rum
40% trske
fermentirana rastopina
kojoj je dodat destilovani
dud ili neko drugo vo}e
37 - 40% - destilovane ìtarice - gin
37 - 40%
Slatka al koholna pi}a -

likeri:
destilovana alkoholna
20 - 55% - kirsch
pi}a uz dodatak arome
- chatreuse
20 Poroci
Drugu grupu alkoholnih sastojaka ~ini metanol, koji se manje upotrebljava, ali je otrovniji
od etil alkohola jer moè da prouzrokuje smrt, trovanje sr~anog mi{i}a i njegovu malaksalost.
Tako|er, on moè prouzrokovati iznenadnu sljepo}u. Neophodno je spomenuti da se ova
vrsta alkohola, tj. metanol, nalazi u nekim plagijatima alkoholnih pi}a.
Koliko jedna jedinica sadrì alkohola?
Jedna jedinica u sebi sadrì 10 mililitara ili 8 grama ~istog alkohola, a to je otprilike
jednako:
- jednoj ~a{i viskija;
- jednoj ~a{i {erija ili destilovanog vina;
- jednoj ~a{i obi~nog vina;
- jednoj krigli piva ili cidera zapremine 550 mililitara (Vidi sliku br. 1)
S druge strane, jedna fla{a koncentriranih alkoholnih pi}a, kao {to su brendi, viski,
dìn i druga, u sebi sadrì 30 jedinica, {to je otprilike 300 mililitara ili 240 grama ~istog
alkohola.
^ ETVR
ETVRTT O: U FFARMAKOKINETICI
ARMAKOKINETICI
@eludac i tanka crijeva brzo apsorbuju alkohol ako je alkohol zastupljen u manjoj
koncentraciji, ali ako koncentracija alkohola u pi}u bude ve}a od 20%, tada proces
apsorpcije bude sporiji. Uzrok tome jeste to {to alkohol prouzrokuje prigu{ivanje crvolikog
kretanja èluca ( Gastric peristalis ), kao {to izaziva i gr~enje otvora dijafragme
(Pylorospans), {to ima za posljedicu sporiji dolazak alkohola u crijeva kako bi alkohol bio
apsorbovan.
Postoje i drugi faktori koji prouzrokuju usporavanje procesa apsorpcije, kao {to je
pijenje mlijeka, razblaìvanje alkohola vodom i hrana u èludcu koja jo{ nije varena.
Nakon procesa apsorpcije alkoh se {iri po svim }elijama organizma velikom brzinom,
a vrijedno je spomena da se oko 90% apsorbovanog alkohola metabolizuje u organizmu
dok ostatak izlazi putem mokra}e, znoja i izdisanjem zraka. Najva`niji organ koji je
specijaliziran za metabolizam alkohola jeste jetra, koja metabolizuje oko 90%
apsorbovanog alkohola posredstvom nekih enzima koje sama proizvodi, kao {to je enzim
koji odvaja hidrogen iz alkohola (Alcoholdehydrogerase - ADH) koji pretvara alkohol u
Acetaldehyde, zatim u Acetat, koji se na kraju pretvara u ugljendioksid i vodu.
(Vidi sliku br. 2)
DRUGO POGLAVLJE
POGLAVLJE
ALKOHOLNA SU PI]A
HARAM, HARAM!
Uzvi{eni Allah kaè: “O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje, odvratne su
stvari, {ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli {to èlite.” (El - Maida, 90)
Zabrana pijenja alkoholnih pi}a potvr|ena je Kur’anom, sunnetom i id`ma’om
(konsenzusom).
Me|utim, i pored toga postoji jedna grupa ljudi koji smatraju da rije~ (fed`tenibuhu)-
- “klonite se toga“, koja je spomenuta u ajetu, ne upu}uje na jasnu i kategori~nu zabranu,
kao {to je to slu~aj sa ostalim zabranama, a primjer za to su rije~i Uzvi{enog Allaha:
“Zabranjuje vam se strv, krv i svinjsko meso, i ono {to je zaklano u ne~ije drugo,
a ne u Allahovo ime, i {to je udavljeno i ubijeno; i {to je strmoglavljeno, i rogom
ubodeno, ili od zvijeri na~eto - osim ako ste ga preklali.” (El - Maida, 3)
Da bismo odgovorili na ovu neosnovanu tvrdnju, na{u pa`nju usmjerit }emo na
sljede}e:
PRVO: ST
PRVO: STAAV ÂSNOGA KUR’ANA
NASPRAM ALKOHOLA
RIJE^ (FED@TENIBUHU) - “KLONITE GA SE”
SPOMENUTA U KUR’ANU
SPOMENUTA
Ova rije~ u arapskom jeziku zna~i “udaljavanje” i “ne pribliàvanje ne~emu” ili “granicama
ne~ega”. Ta rije~ je, dakle, jedna od najizraàjnih konstrukcija koja ukazuje na zabranu.
Onaj ko prostudira ajete ~asnoga Kur’ana vidjet }e da je rije~ (fed`tenibuhu) - “klonite ga
se”, spomenuta u velikom broju drugih ajeta. Od tih ajeta su i ajeti u kojim se zabranjuje
prihvatanje la`nih uvjerenja i ru`nih osobina, a neki od tih ajeta su sljede}i:
22 Poroci
- “Pa budite {to dalje od kumira poganih i izbjegavajte {to vi{e govor
neistiniti.” (El - Had`d`, 30)
- “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira
se klonite!‘” (En - Nahl, 36)
- “Za one koji izbjegavaju da se kumirima klanjaju i koji se Allahu obra}aju -
njima su namijenjene radosne vijesti, zato obraduj robove Moje!” (Ez - Zumer, 17)
- “A kada Ibrahim re~e: ‘Gospodaru moj, u~ini ovaj grad sigurnim i sa~uvaj
mene i sinove moje klanjanja kumirima!‘” (Ibrahim, 35)
U nekim ajetima spominju se uporedo nesretnici i oni koji se Allaha boje, kao npr.: “... u
koju }e u}i samo nesretnik, onaj koji bude poricao i glavu okretao, a od nje }e
daleko biti onaj koji se bude Allaha bojao.” (El - Lejl, 15 - 17)
Onaj ko studiozno prou~i ajete o zabrani alkohola: “O vjernici, vino i kocka i kumiri i
strelice za ga|anje odvratne su stvari, {ejtanovo djelo. Zato se toga klonite da biste
postigli ono {to èlite. [ejtan èli pomo}u vina i kocke unijeti me|u vas neprijateljstvo i
mr`nju, i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa, ho}ete li se
okaniti?”, vidjet }e da ti ajeti sadrè brojne pokazatelje koji ukazuju na zabranu
konzumiranja alkohola.
Neki od tih pokazatelja su sljede}i:
1. Ajet po~inje obra}anjem vjernicima rije~ima: “O vjernici”, {to skre}e pa`nju na to da
je ono {to slijedi propis koji vjernici, koji se odazivaju svome Gospodaru i koji izvr{avaju
Njegove naredbe i klone se zabrana, moraju izvr{avati.
2. Alkohol (vino) spomenuto je u kontekstu zajedno sa kockom, kumirima i strelicama
za ga|anje, a sve spada u velike grijehe. Alkohol je prvi spomenut zbog velikog grijeha
njegovog konzumiranja i {to je on klju~ svakog zla.
3. Alkohol je nazvan “odvratnom stvari” (rid`s), a rije~ “rid`s” u arapskom jeziku ozna~ava
ogavne i prljave stvari. Ima mi{ljenja da ova rije~ zna~i srd`bu, kao da ima i zna~enje
grijeha.
4. Ajeti poja{njavaju da je alkohol {ejtanovo djelo, a od {ejtana dolazi samo ~isto zlo, kao
{to to kaè E{ - [evkani. [ehid, Sejjid Kutb, Allah mu se smilovao, kaè: “[ejtan je iskonski
~ovjekov neprijatelj, a dovoljno je vjerniku da zna da je neko djelo {ejtansko da bi se njegovo
~uvstvo toga klonilo, da bi njegova du{a osje}ala odvratnost od toga i da bi njegovo bi}e
uzmicalo i udaljavalo se od toga i ~uvalo se iz bojazni od toga.”
5. Upotreba izraza “klonite se”, koji je najizraàjniji, ukazuje na zabranu jer to zna~i
udaljavanje od zabranjenog, a da se ne govori o ~injenju onog {to je zabranjeno.
6. Postizanje uspjeha i spas vezani su za Allahovo zadovoljstvo od klonjenja alkohola:
“I zato se toga klonite da biste postigli ono {to èlite”, {to je podsticaj vjernicima da ga se
klone. Kaè E{ - [evkani: “Ako je u klonjenju od alkohola spas, onda je u konzumiranju
Poroci 23
propast i uni{tenje.”
7. Ajeti poja{njavaju zla i {tete koje nastaju konzumiranjem alkohola. Kaè Uzvi{eni:
“[ejtan èli pomo}u vina i kocke me|u vas neprijateljstvo i mr`nju unijeti.” A Sejjid Kutb,
Allah mu se smilovao, kaè: “Ovim se muslimanovoj svijesti otkriva {ejtanova namjera i cilj
njegove spletke i produkt njegove ne~istote. To je izazivanje neprijateljstva i mr`nje u
redovima muslimana, pomo}u vina i kocke, kao i odvra}anje “onih koji vjeruju” od sje}anja
na Allaha i od namaza, a kakva li je samo, u tom slu~aju, njegova spletka?!” Ovi ciljevi koje
{ejtan èli posti}i stvarnost su i muslimani ih mogu vidjeti u pojavnom svijetu. Ti ciljevi
potvr|eni su Boànskim rije~ima, istinitim samim po sebi. Nije potrebno dugo istraìvanje da
bi ~ovjek uvidio da je {ejtan taj koji me|u ljude, putem alkohola i kocke, ubacuje neprijateljstvo
i mr`nju. Alkohol oduzima razum i zagrijava krv i meso i izaziva hirovitost i èstinu. Kocka
koja ide uz alkohol u du{ama izaziva osje}aj propasti i zlobe (mr`nje) jer onaj ko je izgubio
u kocki mora osje}ati zlobu i mr`nju prema onome s kim se kockao, jer mu on oduzima
njegov novac njemu nao~igled, odnosi ga kao dobitnik, a njegov partner ostaje kao gubitnik
i kaharan. U prirodi ovih stvari, kocke i alkohola, jeste da izazivaju mr`nju i neprijateljstvo,
koliko god one ujedinjavale partnere na polju svadljivosti i eksplozivnosti koje se povr{no
doimaju kao prijaznost i sre}a. Odvra}anje od sje}anja na Allaha i od namaza nije potrebno
razmatrati jer alkohol izaziva zaborav a kocka zaokuplja. Omamljenost kockara kockom
nije ni{ta manja od omamljenosti alkoholom, a svijet je kockara poput svijeta pijanice i
ograni~ava se na stolove, ~a{e i kocke (karte).
8. Za rije~i Uzvi{enog: “Pa, ho}ete li se okaniti?”, Ibn - Kesir kaè: “U ovome je prijetnja
i zastra{ivanje.” A E{ - [avkani kaè: “U ovom je veliko korenje u vidu upitne forme koja
ukazuje na gr|enje i prijekor, i zato je Omer, r.a., kada je ovo ~uo, rekao: ‘Okanjujem se!’”
9. Rije~i Uzvi{enog nakon ajeta kojim se zabranjuje alkohol: “I budite poslu{ni Allahu
i budite poslu{ni Poslaniku, i oprezni budite! A ako glave okrenete, onda znajte
da je Poslanik Na{ duàn samo da jasno obzani.‘” (El - Maida, 92) Ajet potvr|uje
i nagla{ava nu`nost slije|enja Allahove naredbe tako {to se ne}e nastaviti sa pijenjem
alkohola, te ukazuje na neophodnost slije|enja onoga {to }e Poslanik, s.a.v.s., u pogledu
alkohola, objasniti.
10. Bojazan koja je obuzela ashabe za svoju bra}u koji su konzumirali alkohol, a poginuli
su na Allahovom putu prije zabrane konzumiranja alkohola oko toga da li }e ih Allah kazniti?
Zato su objavljene Allahove, d`.{., rije~i kao umirenje du{ama: “Onima koji su vjerovali
i dobra djela ~inili, nema nikakva grijeha u onom {to su oni pojeli i popili (prije
zabrane) ako su se klonili onoga {to im je zabranjeno i ako su vjerovali i onda
se grijeha klonili i dobro ~inili. A Allah voli one koji drugima dobro ~ine.” (El -
Maida, 93)
Zabrana konzumiranja alkohola objavljena je u etapama, a prepustit }u prostor {ehidu
24 Poroci
Sejjidu Kutbu, Allah mu se smilovao, da nam objasni etape kroz koje je pro{ao propis
zabrane konzumiranja alkohola. On kaè: “Prva etapa bila je usmjereno odapinjanje strijele
kada je Uzvi{eni Allah u mekanskoj suri En - Nahl rekao: ‘A od plodova palmi i loze
pripremate pi}e i hranu prijatnu.‘” Tako je ona bila prvo {to je doprlo do osje}anja
muslimana stavljaju}i pi}a (alkohol) nasuprot “hrane prijatne”, pa se ~ini kao da je alkohol
jedno, a prijatna hrana ne{to drugo.
Zatim je bila druga etapa u kojoj je pokrenuta vjerska svijest u du{ama muslimana
putem zakonodavne logike kada je objavljen ajet iz sure El - Bekara: “Pitaju te o vinu i
kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo {to je {teta
od njih ve}a nego korist.‘”
U ovom je ajetu znak da je ostavljanje kocke i vina pre~e s obzirom da je {teta ve}a
od koristi, a u malo kojoj stvari nema neke koristi; me|utim, dozvoljenost ili zabranjenost
te stvari oslanja se na to da li u toj stvari preovladava {teta ili korist.
Potom je bila tre}a etapa u kojoj je razbijena navika pijenja i izazvani netrepeljivost
i neslaganje izme|u alkohola i naredbe klanjanja namaza kada je objavljen ajet iz sure
En - Nisa’: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali
{ta izgovarate.”
Namaz se obavlja u pet vremenskih intervala i izme|u ve}ine tih intervala je mali
vremenski razmak {to nije dovoljno da se ~ovjek opije, a zatim i otrijezni izme|u dva
namaska vremena. Ovom odredbom suàvaju se prilike prakti~ne primjene navike pijenja
alkohola, a naro~ito pijenje alkohola ujutro i poslije ikindije ili ak{ama, kako je bio adet
ljudi u predislamskom periodu, dàhilijetu. Ajet razbija i obi~aj konzumiranja alkohola
koje je vezano za odre|ene vremenske termine u kojima je alkohol konzumiran. U ajetu
se nalazi ne{to {to u du{i muslimana ima svoju teìnu, a to je nemogu}nost uskla|ivanja
izme|u izvr{avanja naredbe klanjanja namaza u njihovom vremenu i pridruìvanje navike
pijenja alkohola u odre|enim vremenskim periodima. Potom je bila ~etvrta i odlu~uju}a
etapa za koju su se du{e u potpunosti pripremile. Samo {to je do{la zabrana, slijedila je
pokornost i poslu{nost bez oklijevanja. Od Omera b. el - Hattaba, Allah neka je njime
zadovoljan, prenosi se da je rekao: “Allahu, objasni nam o alkoholu obja{njenje koje je
dovoljno.” Tada je objavljen ajet iz sure El- Bekara: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci:
‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist.‘” Omer je zatim pozvan (da do|e) i ovaj
ajet mu je prou~en, a on je rekao: “Allahu, objasni nam o alkoholu stvari koje }e nas
zadovoljiti.” Tada je objavljen ajet iz sure En - Nisa’: “O vjernici, pijani nikako namaz
ne obavljajte...” Omer je ponovo pozvan i ovaj ajet mu je prou~en, a on je rekao: “Allahu,
objasni nam o alkoholu ono {to }e biti dovoljno.” Zatim je objavljen ajet iz sure El - Maida:
“[ejtan èli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da
vas od sje}anja na Allaha i obavljanja namaza odvrati. Pa, ho}ete li se okaniti?”
Poroci 25
Omer je ponovo pozvan i ovaj ajet mu je prou~en, a on je rekao: “Okanili smo se, okanili!”
Ovo biljeè autori “Sunena”.
Kada je objavljen ovaj ajet o zabrani alkohola tre}e godine nakon Bitke na Uhudu,
nije bilo potrebno vi{e od jednog telala koji je u mjestima gdje su se ljudi u Medini
okupljali, vikao: “O ljudi, alkohol je postao zabranjen (haram)!” Onaj u ~ijoj je ruci tada
bila ~a{a - razbio ju je, onaj u ~ijim ustima je bio gutljaj - izbacio ga je i pocijepane su
mje{ine za vino i razbijeni vr~evi. I tako se stvar okon~ala.
[to se ti~e mudrosti koja se nalazi u postupnom zabranjivanju alkohola, nju nam je
pojasnio Sejjid Kutb prilikom njegovog tuma~enja rije~i Uzvi{enog: “Pitaju te o vinu i
kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima; samo je {teta od njih ve}a
od koristi.’” On kaè: “Ovaj tekst koji je pred namabio je prvi korak zabrane. Stvari i djela
ponekad nisu ~isto zlo. Dobro se mije{a sa zlom, a zlo se mije{a sa dobrom na ovome
svijetu. Me|utim, ono od ~ega zavisi da li }e ne{to biti dozvoljeno ili zabranjeno jeste
preovladavanje dobre ili lo{e strane. Ako je {teta u alkoholu i kocki ve}a od koristi, tada
je to uzrok i razlog zabrane, iako ovdje nije zabrana jasno izre~ena.”
Ovdje nam se ukazuje jedna strana islamskog, kur’anskog, Boànskog i mudrog
metoda odgoja, a to je metod koji je mogu}e prona}i u mnogim njegovim propisima,
naredbama i usmjerenjima. Mi }emo ukazati ovdje na jedno pravilo ovoga metoda
povodom govora o alkoholu i kocki.
Kada je naredba ili zabrana vezana za jedno od pravila imanskog koncepta ili za
jedno pitanje uvjerenja (i’tikad), islam tada od prvog momenta donosi jasnu odredbu.
Me|utim, kada je naredba ili zabrana vezana za obi~aj ili opona{anje ili za dru{tvenu
situaciju koja nije lahka, islam tada ~eka i pitanju prilazi polahko, blago i postupno i
priprema realne i optimalne uvjete koji olak{avaju sprovo|enje i pokoravanje.
Kada se radilo o pitanju tevhida ili {irka, islam je od prvog momenta sproveo svoju
naredbu, o{tro i odlu~no, bez oklijevanja i obaziranja, bez kurtoazije, nagodbe i susretanja
na pola puta; to je zbog toga {to se ovdje radi o pitanju osnovnog pravila koncepta, bez
kojeg nije ispravan iman niti se uspostavlja islam. [to se ti~e alkohola i kocke, radilo se
o obi~aju i navici, a obi~aj zahtijeva lije~enje. Zbog toga se po~elo sa pokretanjem vjerske
svijesti i zakonodavne logike u du{ama muslimana tako {to je re~eno da je {teta u
alkoholu i kocki ve}a od koristi, a u tome je znak da je ostavljanje alkohola pre~e. Zatim
je do{ao drugi korak povodom objavljivanja ajeta iz sure En - Nisa’: “O vjernici, pijani
nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali {ta izgovarate.”
Namaz se obavlja u pet vremenskih razdoblja i izme|u ve}ine tih razdoblja mali je
vremenski razmak koji nije dovoljan za opijanje i otre`njavanje. U ovome je suàvanje prilika
prakti~ne primjene navike pijenja i razbijanje navike konzumiranja alkohola koja je vezana
za odre|eno vrijeme konzumiranja.
26 Poroci
Poznato je da onaj koji ne{to konzumira osje}a potrebu za onim {to redovno uzima, bilo
da se radi o opojnim pi}ima ili drogama, u odre|enom vremenu u kojem je uobi~ajeno da to
konzumira. Kada prekora~i ovo uobi~ajeno vrijeme i to se ponovi vi{e puta, oslabi èstina te
navike i mogu}e ju je savladati. Nakon {to su se ta dva koraka ostvarila, do{la je odlu~no i
posljednja naredba o zabrani alkohola i kocke: “Vino i kocka i kumiri i strelice za
gatanje odvratne su stvari, {ejtanovo djelo, zato se toga klonite da biste postigli
ono {to èlite.”
Na drugom mjestu Sejjid Kutb kaè: “Alkohol (vino), kocka, kumiri i strelice za gatanje
bili su osobitosti dàhilijeta i duboko uvrijeèna tradicija u dàhilijetskom dru{tvu. Sve to
bilo je jedan sveànj ~vrsto povezan upra`njavanjem tih stvari i time {to su te stvari bile
osobenost i tradicija toga dru{tva. Alkohol su pili u velikim koli~inama i u njegovom se
napijanju u svojim sjedeljkama natjecali u hvalisanju i nadmetali. Svoje hvalisanje i
uzno{enje u poeziji vezivali su za alkohol. Uz pijanke i{lo je i klanje ìvotinja i od njih su
jeli pe~enje oni koji su pili alkohol, koji su ga to~ili i oni koji su stalno bili prisutni na tim
sjedeljkama, koji su u njima nalazili uto~i{te i oni koji su se oko njih okupljali. Ove ìvotinje
su klane kod kumira (ensab), kipova koje su imali, i svoje ìvotinje klali su kod njih i
njihovom krvlju ih mazali. Tako|er su kod kipova klali svoje `rtve koje su prinosili svojim
bogovima, odnosno vra~evima koji su se brinuli o tim kipovima. Oko zaklane ìvotinje,
na pijankama i drugim sli~nim dru{tvenim prilikama, kockanje se odvijalo pomo}u strelica
(za gatanje), a to su strelice pomo}u kojih su dijelili zaklanu ìvotinju. Svaki od njih
dobijao je svoj udio u ìvotinji prema onome {to mu je pokazala njegova strelica. Onaj
~ija je strelica bila ona koja donosi najve}i dobitak (sedma strelica), dobijao bi najve}i dio i
tako su radili tako da je bilo i onih ~ija strelica nije dobijala ni{ta. Kada su spoznali njihovog
Istinskog Boga, njihove du{e po~ele su slu{ati ono {to kod njih voli ovaj Istinski Bog, a {ta
ne voli, a prije toga nisu tome obra}ali pa`nju niti se pokoravali naredbi, a niti klonili zabrane.
Nisu ostavljali svoje dàhilijske navike, bez obzira koliko puta im ponavljana naredba ili dat
savjet.
Sveza ~iste ljudske prirode jeste sveza uvjerenja (akide), i ako se prvo ne uspostavi
ova sveza, u ljudskoj prirodi ne}e ostati ni{ta od ahlaka, etike ili dru{tvenog boljitka.
Klju~ ljudske prirode je ovdje. Ako se ona ne otvori svojim klju~em, njeni unutarnji tuneli
ostat }e zatvoreni, a njeni putevi krivudavi, i kad god se neki njen tjesnac otkrije, sakrije
se drugi; kad god se osvijetli jedan njen aspekt, zatamne se drugi, kad god se odveè
~vor, zaveù se drugi i kad god se otvori neki njen put, zatvore se drugi putevi i prolazi, i
tako bez kraja.
Zbog toga islamski metod nije po~eo u lije~enju poroka i devijacija dàhilijeta od tih
poroka i devijacija. On je po~eo od uvjerenja (akide). Po~eo je od svjedo~enja ({ehadeta) da
nema boga osim Allaha, a period pozivanja u svjedo~enje da nema boga osim Allaha trajao
Poroci 27
je u vremenu sve dok nije pro{lo trinaest godina tokom kojih nije bilo drugog cilja osim ovoga;
njihovo pokoravanje Njemu i Njegovoj vlasti. A kada su njihove du{e postale ~iste i iskreno
predane Allahu, i kad su postali takvi da za sebe ne nalaze izbora osim {to za njih odabere
Allah, tada su po~ela zaduènja, me|u kojima su bili i ibadeti. Tada je, tako|er, po~elo
pro~i{}avanje naplavina i sedimenata dàhilijeta: dru{tvenih, ekonomskih, duhovnih,
moralnih, eti~kih... Zaduènja su po~ela u momentu kada je bilo tako da Allah naredi a robovi
(ljudi) se pokoravaju bez pogovora, jer oni za sebe ne traè izbora u onome {to im Allah
nare|uje ili zabranjuje, pa {ta god to bilo.
DRUGO: STAV ÎST

STA OG
ÎSTOG
VJEROVJESNI^KOG SUNNET A
SUNNETA
Poslanik, s.a.v.s., akcentirao je zabranu alkohola sa vi{e aspekata:
1 - OPISAO GA JE DA JE “KLJU^ SVAKOG ZLA” I DA JE “MAJKA SVIH ZALA”

Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
‘Klonite se alkohola jer je on klju~ svakog zla!’” (Biljeì ga El - Hakim)
A od Abdullaha b. ‘Amra, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Alkohol
je majka razvrata i najve}i od najve}ih grijeha. Ko pije alkohol, ostavi namaz i (mo`da)
obljubi svoju majku ili tetku po majci i tetku po ocu.”
(Biljeì ga Et - Taberani u “El - Mu’dèm el - Kebir”)
2 - UÎNIO JE ZABRANJENIM MALU KOLIÎNU ALKOHOLA,

A DA SE NE GOVORI O VELIKOJ
Prenosi se od Ibn - Omera, r.a., da je rekao: “Rekao jeAllahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ono
{to opija u ve}oj koli~ini zabranjeno je i u manjoj.’”
Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Sve {to
opija zabranjeno je (haram), a ono {to opija u mjeri od jednog “ferka”, zabranjeno je i u
mjeri od jedne {ake.’” (Biljeè Ahmed, Ebu - Davud, Et - Tirmizi, koji kaù da je hadis
dobar (hasen).)
(Mjera zvana “el - ferk” ili “el - ferek”, ali je sa fethom poznatije, mjera je od 16
ratlova. Neki kaù da ta mjera iznosi 16 ratlova ako se misli na “el - ferek” (sa fethom na
slovu r), ali ako se misli na “el - ferk” (sa sukunom na slovu r), tada ta mjera iznosi 120
ratlova).
28 Poroci
3 - POJASNIO JE RAZLOG ZBOG ÊGA JE ALKOHOL

ZABRANJEN, A TO JE OPIJANJE
Od Ibn - Omera, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Sve
{to opija jeste alkohol (hamr), a svaka vrsta alkohola je haram!?’” (Biljeè Muslim, Ahmed,
Ebu - Davud i drugi.)
Od Kajsa b. Sa’da b. Ubadea, r.a., prenosi se da je rekao: “ûo sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da kaè: ‘Sve {to opija je alkohol (hamr), a svaki alkohol je haram, i
klonite se vina od kukuruza!’” (Vino od kukuruza su pravili Abesinci i zvalo se “el - gubejra.”)
Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Upitan je Allahov Poslanik, s.a.v.s., o vinu od
meda, a Jemenci su ga pili, pa je odgovorio: ‘Svako pi}e koje opija jeste haram!’” (Biljeè
Malik, Ahmed, E{ - [afi’i, El - Buhari, Muslim i Ebu - Davud.)
Ovdje }u, povodom ovoga, citirati ono {to je spomenuo Sejjid Kutb, Allah mu se
smilovao, u svojoj vrijednoj knjizi “Fi zilali el Kur’an”, gdje kaè: “Omamljenost pi}em,
bilo kojim opojnim pi}em, u suprotnosti je sa stalnom budnosti (svijesti) koju zahtijeva
islam od muslimanskog srca kako bi u svakom momentu ~ovjek bio vezan za Allaha.
Zatim da pomo}u ove budnosti bude pozitivan faktor u progresu i obnovi ìvota, ~uvanju
ìvota od slabosti i iskvarenosti, ~uvanju sebe, svoga imetka i ~asti, kao i ~uvanja
sigurnosti muslimanske zajednice, [erijata i poretka od bilo kakve agresije. Pojedinac
musliman nije prepu{ten sam sebi niti svojim strastima, ve} zaduèn raznim obavezama,
koje od njega zahtijevaju stalnu budnost. On ima obaveze prema svome Gospodaru,
obaveze prema sebi, obaveze prema svojoj porodici, obaveze prema muslimanskoj
zajednici u kojoj ìvi i obaveze prema cijelom ~ovje~anstvu, a to je da poziva i upu}uje u
islam. Od muslimana se traì da bude u stalnoj budnosti kako bi mogao izvr{avati ove
obaveze, pa ~ak se to od njega traì kada uìva u lijepim, dozvoljenim stvarima i islam
ga obavezuje da bude oprezan i budan prema tim uìcima i da ne bude rob uìtku ili strasti.
On stalno kontroli{e svoje prohtjeve, udovoljava im kao {to udovoljava onaj ko vlada svojom
situacijom. Omamljenost (opijenost) ni u ~emu se ne slaè sa ovim pravcem.
Osim toga, omamljenost je u svojoj su{tini samo bjeànje od ìvotne stvarnosti na
odre|eni vremenski period i pribjegavanje imaginacijama koje podsti~u opijenost i
mahmurluk. Islam negira ~ovjeku ovaj put i èli od ljudi da vide ~injenice stvarnosti i da
stanu pred njih, ìve sa njima, a da ne grade ovaj ìvot na imaginacijama i iluzijama.
Stajanje pred ~injenicama stvarnosti sr` je odlu~nosti i volje, a bjeànje od njih ka
imaginacijama i iluzijama jeste put osloba|anja od obaveza, slabost odlu~nosti i taljenje
volje. Islam stalno vodi brigu o odgoju volje i njenom osloba|anju iz stega dominantne
navike, konzumiranja alkohola. Ovaj je aspekt sam dovoljan sa ta~ke gledi{ta islama da se
alkohol i ostala opojna sredstva i druge u~ine zabranjenim, a one su ogavne stvari, {ejtansko
djelo i uni{tavaju ljudski ìvot.
Poroci 29
4 - ZABRANIO JE DODATNE STVARI

VEZANE ZA ALKOHOL MIMO KONZUMIRANJA
Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je deset
osoba koji imaju veze sa alkoholom: onoga ko ga cijedi, kome se cijedi, ko ga pije, ko ga
nosi, kome se nosi, ko ga to~i, ko ga prodaje, ko se zaradom od njega hrani, ko ga kupuje
i kome se kupuje.” (Biljeè Ibn - Madè i Et - Tirmizi.)
Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah
je, zaista, zabranio alkohol i zaradu od alkohola, i zabranio je strv i zaradu od nje i
zabranio je svinjsko meso i zaradu od njega.” (Biljeì ga Ebu - Davud.)
A od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “~uo sam Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., da kaè: ‘Do{ao mi je Dìbril i rekao: - Muhammede, doista je Allah prokleo
alkohol, onoga ko ga cijedi, kome se cijedi, ko ga pije, ko ga nosi, kome se nosi, ko
ga prodaje, ko ga kupuje, ko ga to~i i kome se to~i.’”
(Biljeè Ahmed, El - Hakim i El - Bejheki.)
5 - NEGIRAO JE IMAN (VJEROVANJE) ONOGA KO KONZUMIRA ALKOHOL:

Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U momentu
dok ~ini blud, ~ovjek nije vjernik, kradljivac dok krade, nije vjernik i dok (~ovjek) pije
alkohol, nije vjernik.” (Biljeè El - Buhari, Muslim, Ebu - Davud, Et - Tirmizi i En - Nesai.)
Od Ebu - Hurejrea, r.a., tako|er se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
“Od onoga ko ~ini blud ili pije alkohol bit }e odstranjen iman kao {to ~ovjek sa sebe
preko glave skida ko{ulju.” (Biljeì El - Hakim.)
Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Ko vjeruje u
Allaha i Sudnji dan neka ne pije alkohol; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne sjedi za
stolom za kojim se pije alkohol.” (Biljeì Et - Taberani.)
6 - PROPISAO JE [ERIJATSKU KAZNU (HADD) ZA ONOGA KO PIJE ALKOHOL

Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zbog pijenja alkohola izvr{avao
bi~evanje palminim granjem i papu~ama, a Ebu - Bekr je bi~evao sa 40 udaraca.
(Muttefekun alejhi)
7 - PRIPRIJETIO JE BOLNOM PATNJOM NA AHIRETU ONOME KO PIJE ALKOHOL

Od Ebu - Musa’a el - E{arija, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Trojica
ne}e u}i u Dènnet: alkoholi~ar, onaj ko prekida rodbinske veze i onaj ko povjeruje u ~aroliju
(sihr). Onoga ko umre kao alkoholi~ar, Allah }e napojiti iz rijeke zvane El - Gavta.” Re~eno
je: “A kakva je to rijeka ‘El - Gavta’?” On je odgovorio: “To je rijeka koja te~e iz spolnih
organa prostitutki (bludnica), a smrad njihovih spolnih organa uznemiravat }e stanovnike
30 Poroci
Dèhennema.” (Biljeè Ahmed, Ebu - Ja’la, Ibn - Hibban u svom Sahihu i ovaj hadis smatra
se vjerodostojnim.)
Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
‘Ako umre alkoholi~ar kao takav srest }e Allaha kao da je oboàvatelj idola.’”
(Biljeì Ahmed.)
A od Abdullaha b. Omera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Trojici
je Allah zabranio ulazak u Dènnet: alkoholi~aru, onome ko je neposlu{an roditeljima i muù
koji svojoj supruzi odobrava nevaljalost.” (Biljeì Ahmed i ovo je njegova verzija hadisa;
En - Nesai, El - Bezzar i El - Hakim koji kaè da je hadis vjerodostojnog seneda.)
Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Sve {to je
fermentirano alkohol je, a sve {to opija haram je. Ko popije ono {to opija, njegov namaz }e
biti krnjav ~etrdeset jutara (dana). Ako se pokaje, Allah }e mu primiti pokajanje, a ako to
ponovi i ~etvrti put, Allah }e ga napojiti iz onoga {to izlazi iz tijela stanovnika Dèhennema -
tinetul habal.” Poslanik, s.a.v.s., upitan je: “A {ta je to (tinetul - habal), o Allahov Poslani~e?”
On je odgovorio: “Gnoj stanovnika Dèhennema.” (Biljeè Ebu - Davud i Et - Tirmizi.)
Od Ibn - Omera, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ko
bude pio vino na ovome svijetu, a ne pokaje se za to (i ne ostavi to), bit }e mu uskra}eno
vino na ahiretu.’” (Biljeè svi autori Sunena osim Et - Tirmizija.)
Nakon svega izloènog moè se re}i da onaj koji negira da je alkohol zabranjen,
ustvari poziva negiranje sunneta i zanemarivanje njegovog zna~aja u [erijatu, jer to nije
u skladu s njegovim èljama i strastima. Zbog toga }e{ ga vidjeti kako pribjegava
poku|enom na~inu raspravljanja o vjerski neospornim stvarima udovoljavaju}i tako svojim
hirovima i pravdaju}i svoje pogre{ke.
TRE]E:
ST
STAAV ASHABA O ZABRANI ALKOHOLA
Niko pametan ne sumnja da su ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., najbolje razumijevali
Kur’an i najbolje ga praktikovali, pa kakav je bio postupak ashaba nakon objave ajeta o
zabrani alkohola?
Biljeì El - Buhari prenose}i od Enesa, r.a., da je rekao: “Bio sam taj koji je ljudima to~io
alkohol u ku}i Ebu-Talhe, a alkohol koji su tada pili bio je od datula. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
naredio je telalu da vi~e da je alkohol zabranjen. Ebu-Talha je rekao: ‘Izi|i i prospi ga!’ Ja
sam izi{ao i prosuo alkohol i on je tekao Medinom. Ovako su postupili i svi ostali ashabi,
neka je Allah njima zadovoljan!”
Prenosi se od Ebu - Seida, r.a., da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘O ljudi,
Poroci 31
Allah, doista, mrzi alkohol i Allah }e (mo`da)o njemu objaviti objavu. Ko ima kod sebe
alkohola neka ga proda i okoristi se njime.’” Ebu - Seid kaè: “Nije pro{lo dugo vremena, a
Poslanik, s.a.v.s., re~e: ‘Zaista je Allah zabranio alkohol, pa neka onaj kod koga se zadesilo
alkohola prilikom objave ovog ajeta, ne pije alkohol i neka ga ne prodaje.’ Ljudi su sa onim {to
su imali od alkohola izi{li na ulice Medine i prosuli ga.” Biljeì Muslim.
^ ETVR
ETVRTT O:
ID@MA - KONSENZUS
U~enjaci su se konsenzusom sloìli oko toga da je alkohol zabranjen - haram, tako da
je neko od njih rekao da Allah nije ni{ta è{}e zabranio od alkohola. Zbog ovoga u~enjaci
kaù da onaj musliman koji zanije~e da je alkohol zabranjen nakon {to je to potvr|eno
Kur’anom, sunnetom i id`ma’om, smatra se otpadnikom od islama jer je zanijekao ne{to od
vjere {to je nu`no poznato.
TRE]E POGLAVLJE
POGLAVLJE
IMA LI U ALKOHOLU KORISTI?
Neki ljudi tvrde da u alkoholu ima koristi uzimaju}i za argumenat rije~i Uzvi{enog
Allaha o alkoholu: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist
ljudima, samo je {teta ve}a od koristi.’” Oni zato govore: “Mi pijemo alkohol jer u njemu
ima koristi na koju je ukazao ajet.”
Oslanjaju}i se na Allaha, kaèm: koristi koje moè ~ovjek imati od upotrebe alkohola
ne opravdavaju smatranje dozvoljenim konzumiranje alkohola, kao i to da se {teta od
njega ogleda u gubljenju vjere, ovoga ìvota i ìvota na ahiretu.
Vrijedno je spomenuti da najve}i procenat upotrebe alkohola jeste u vidu etilnog
alkohola, a mogu}e ga je u ovom vidu upotrijebiti na vi{e na~ina, o ~emu }ebiti govora.
A kako se ne bi oni koji su na neistini hvalili neistinom, navest }emo neke vidove koristi
koje ima ~ovjek od upotrebe alkohola.
Neke od tih koristi jesu:
1. materijalna korist koju ima grupa ljudi i to oni koji se bave prodajom alkohola;
2. momentalne koristi, kao {to je privremeni osje}aj topline i opijenosti, pospje{ivanja
mokra}e, slasti, apetita i smionosti zbog nestanka stida, koji zbog alkohola brzo i{~ezne;
3. upotreba alkohola u medicini, farmaciji i drugoj hemijskoj industriji.
A sada }u dati priliku doktoru Feridu el - Muhtediju, koji je profesor - saradnik na

Farmaceutskom fakultetu pri Univerzitetu Kralja Sauda u Rijadu da nam da najva`niji
fragment o upotrebi etilnog alkohola u medicini i industriji.
Poroci 33
NJEGOV A UPOTREBA
NJEGOVA
U MEDICINI I FFARMACIJI
ARMACIJI
Etilni alkohol sa koncentracijom oko 70% upotrebljava se sa vodom kao dezinfekciono
sredstvo. Najva`nija njegova upotreba jeste lokalno dezinficiranje koè, a naro~ito prilikom
davanja injekcija, jer on uni{tava mikrobe. Na~in na koji djeluje alkohol u koncentraciji
sa vodom jeste da izobli~ava protin u bakteriji i spre~ava formiranje energije u njoj.
Tako|er, alkohol se upotrebljava u sterilizaciji kao {to je sterilizacija hirur{kih pomagala,
termometara i sli~no.
Ovaj alkohol najvi{e se upotrebljava kao razre|iva~ mnogih organskih i hemijskih
tvari, kao i neorganskih, a smatra se za drugog svjetskog razre|iva~a poslije vode. Zato
se upotrebljava za rastvaranje ~vrstih i eteri~nih (isparavaju}ih) ulja, balsama i boje.
On se, tako|er, upotrebljava u spravljanju nekih lijekova kao razre|iva~ mnogih
tvari jer ulazi u sastav nekih smjesa, rastopina, tinktura, estrakata i drugog.
Tako|er se upotrebljava kao primarna (temeljna) tvar u spremanju nekih medicinskih
materija, kao {to je “ether”, koji se upotrebljava za anesteziju, i “acetaldehyde” koji se
upotrebljava za konzerviranje (~uvanje) nekih materija. Treba napomenuti da je ve}ina
ovih na~ina upotrebe po~ela gubiti na svom zna~aju pojavljivanjem upozoravaju}ih povika
od upotrebe alkohola u farmaceutskoj industriji i njegove zamjene sa vodom i nekim
drugim razre|iva~ima.
UPOTREBA ALKOHOLA
U PROIZVODNJI MIRISA I MIRISNIH TVARI
TVARI
Alkohol se upotrebljava u spravljanju svih vrsta mirisa kao {to su: kolonjska voda,
parfemi, koncentrirani (jaki) parfemi i sli~no. Tako|er, on ulazi u sastav mirisnih tvari
kao {to je mirisni sapun, te drugih tvari koje se upotrebljavaju kao ukras.
DRUGE UPOTREBE ALKOHOLA

Upotrebljava se u proizvodnji lakova, boja, plastike i drugo.
Tako|er se upotrebljava kao gorivo za unutra{nje sagorijevanje kod ma{ina i raketa,
kao antifriz i za spravljanje velikog broja va`nih hemijskih jedinjenja, kao {to su organske
kiseline i drugo, uz pomo} oksidacije.
34 Poroci
UPOTREBA ALKOHOLA KAO LIJEKA

Od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi se vjerodostojno predanje da je zabranio alkohol
Tariku el -Dà’fiju kada ga je o tome pitao i kada je rekao: “Ja alkohol spravljam radi
lijeka.” Poslanik, s.a.v.s., odgovorio mu je: “Alkohol nije lijek, ve} je on bolest”, {to ukazuje
na zabranu upotrebe alkohola kao lijeka.
Ja nisam otkrio da se alkohol tretira kao lijek osim, po mom znanju, u dva slu~aja:
1. Prilikom trovanja metanolom, koji moè prouzrokovati sljepilo, zatrovanje sr~anog
mi{i}a ili smrt, pa makar bio uzet u neznatnim koli~inama. U tom slu~aju daje se etil - alkohol
kroz venu u odre|enoj koli~ini kako bi oslabio ja~inu otrovnog utjecaja metanola usporavaju}i
njegovo rastvaranje u tijelu, a zatim brzo izbacivanje iz tijela preko mokra}e i disanja.
Me|utim, zahvaljuju}i Allahu Uzvi{enom, do{lo se do otkri}a drugog na~ina otklanjanja
zatrovanja krvi metanolom, tako {to se upotrebljava aparat za hemodijalizu krvi ili za
peritonalnu dijalizu.
2. U lije~enju prijevremenog ra|anja tako {to alkohol spre~ava skupljanje materice.
Zahvaljuju}i Allahu, d`.{., na Njegovoj dobroti i milosti, Koji je od muslimana otklonio ovu
pote{ko}u tako {to je omogu}io u~enjacima da 1980. godine otkriju novi lijek po imenu
retodrin koji zamjenjuje etilni alkohol uz ve}u efikasnost i ne prouzrokuju}i druge posljedice
koje prouzrokuje alkohol kod majke i embriona.
DRUGI DIO
ALKOHOL, ILUZIJE, LA@I
DRUGI DIO
ALKOHOL, ILUZIJE I LA@I!
Ovaj dio knjige sadrì u sebi nekoliko tvrdnji i iluzija koje su se ra{irile me|u ljudima,
a ~iju je la` i plagijat razotkrila savremena medicina i tako potvrdila vje~nu istinu, a to je
da je Onaj Koji je zabranio alkohol, Sveznaju}i, Mudri, Koji je o svemu obavije{ten,
uzvi{en je i slavljen On, Koji kaè u Kur’anu: “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara, Onaj
Koji sve potanko zna, Koji je o svemu obavije{ten.” (El - Mulk, 14), i kaè: “Mi }emo
im pruàti dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim a i u njima samim,
dok im ne bude sasvim jasno da je Kur‘an Istina. A zar nije dovoljno to {to je
Gospodar tvoj o svemu obavije{ten?” (Fussilet, 53)
Najzna~ajnije su sljede}e tvrdnje:
PRVA TVRDNJA
PRV
NEKI LJUDI IZ NEZNANJA TVRDE DA ALKOHOL (VINO) OTVARA
APETIT, ZATO GA LJUDI KONZUMIRAJU PRILIKOM OBJEDA.
MI[LJENJE MEDICINE: Neka su prou~avanja potvrdila i dokazala da koncentracija

alkohola od 8% ili manje pospje{uje èludac da izlu~uje èlu~ani sok, a jedna vrsta
tog soka je hidrohlorna kiselina. U slu~aju da koncentracija alkohola dostigne procenat
od 14 - 27%, tada strukturu kojom je obloèn zid èluca zahvati ranjavanje i razaranje
kao posljedica izlaganja ovoj kiselini, a {to opet na kraju dovodi do èstoke upale
èluca uz krvarenje gornje strane probavnog kanala.
U slu~aju kada ~ovjek neprestano pije alkohol, èludac oboli od atrofije, a koli~ina
èlu~anog soka po~ne se smanjivati, {to na kraju rezultira da alkoholi~ar izgubi apetit.
Vrijedno je spomenuti da alkohol utje~e na pokretanje crijeva, a {to opet izaziva jake
poreme}aje u probavi zbog kojih ponekad ~ovjek nije u stanju jesti.
38 Poroci
DRUGA TVRDNJA
NEKI LJUDI IZ NEZNANJA TVRDE DA ALKOHOL ÔVJEKU KOJI GA
PIJE, DAJE TOPLOTNU ENERGIJU KOJA GA [TITI OD HLADNO]E
MI[LJENJE MEDICINE: Proces zagrijavanja tijela odvija se ~uvanjem njegove tjelesne

temperature, koja mu je potrebna za odràvanje vitalnih funkcija, ali ve}ina toplote raspr{i
se u vazduh, koji okruùje tijelo osim male koli~ine.
Alkohol proizvodi osje}aj trenuta~ne toplote koja brzo pro|e. Razlog tome jeste
djelovanje alkohola na krvne sudove koji se nalaze ispod povr{ine koè, {to prouzrokuje
njihovo {irenje koje opet dopu{ta da ve}e koli~ine krvi pritje~u do povr{inskih dijelova
koè i to se manifestuje u vidu crvenila lica na primjer.
Zbog toga {to krv odràva unutra{nju toplinu tijela, pijanica u po~etku osje}a toplotu, ali
se taj osje}aj brzo izgubi zbog osloba|anja tjelesne toplote izvan tijela. Tada ~ovjek osjeti
hladno}u i obuzimaju ga trnci na hladno}i. Alkohol, tako|er, nije stvarna hrana koja moè
nadoknaditi tijelu temperaturu (toplotu) koju je izgubilo. Zbog ovoga alkoholi~ari su najpodlo`niji
gripi, prehladi, upali plu}a i drugim bolestima. Iznenadni i u~estali smrtni slu~ajevi u Evropi
koji se de{avaju nakon proslavljanja Nove godine, tako|er, najbolji su svjedok prethodnoj
tvrdnji. Naime, ljudi tada provode ve}i dio no}i piju}i alkohol, a zatim izlaze na o{tar i veoma
hladan vazduh i padaju na zemlju jedan za drugim.
ISLAMSKI TRETMAN (OVE TVRDNJE): Islam je, potvr|uju}i ovu ~injenicu, pretekao
savremenu nauku za vi{e od 1400 godina. Tako je, jednom prilikom, kada je Vjerovjesniku,
s.a.v.s., do{la delegacija iz Jemena, ustao Dejlem el - Himejri i upitao Vjerovjesnika,
s.a.v.s., rekav{i: “Allahov Poslani~e, mi smo iz hladnog predjela i mi u svojoj zemlji
radimo te{ke poslove, te mi konzumiramo pi}e koje spravljamo od p{enice i njime se
ja~amo u na{im poslovima i u podno{enju hladno}e u na{im krajevima.” Allahov Poslanik,
s.a.v.s., upita ga: “A da li to pi}e opija?” “Da”, odgovori on, a Poslanik, s.a.v.s., re~e:
“Onda ga se klonite!” “Ali ljudi ga se ne}e pro}i!”, re~e on. Tada Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
re~e: “Ako ga se ne okane, borite se protiv njih!” Biljeì ga Ebu - Davud.
Godine 1928. u belgijskom gradu Anversu, odràn je deveti me|unarodni kongres za
suzbijanje opojnih pi}a na ~ijem dnevnom redu je bila rasprava o raznim temama vezanim
za alkohol. Na kongresu je ustao jedan veliki doktor, zaposlen u bolnici u Be~u, Austrija,
i rekao: “Neki ljekari koji su savjetovali uzimanje nekoliko gutljaja alkoholnih pi}a kao
za{titu od hladno}e ~inili su veliku nau~nu pogre{ku, jer se ~inilo iz vanjskog djelovanja,
da alkohol pove}ava tjelesnu temperaturu kod onih koji ga konzumiraju.” Ovaj doktor je
nastavio i rekao: “Osje}aj topline u ovoj situaciji laàn je osje}aj, jer poslije njega slijedi pad
tjelesne temperature.”
Poroci 39
Zatim je otvorena rasprava i jedan je u~enjak rekao: “Stanovnici Islanda - a Island je

jedna od najhladnijih zemalja - u za{titi od hladno}e pripomagali su se tako {to su konzumirali
alkoholna pi}a. Zatim je broj smrtnih slu~ajeva me|u njima porastao do te granice da je
zabrinuo odgovorne ljude i oni su formirali komisiju za ispitivanje ove pojave. Komisija je
utvrdila da je uzrok pove}ane smrtnosti na ostrvu taj {to su konzumirali alkohol. Krv bi iz
unutra{njosti tijela izlazila na povr{inu koè i nju bi hladno}a zraka postepeno hladila sve
dok nebi svu krv ohladila i tako bi se ìvot gasio sa nestankom toplote. Ova pojava najerala
je parlament Islanda da izda zakon kojim se u Islandu zabranjuje alkohol.”
Potom je ustao predstavnik [vedske i rekao: “@elim skrenuti pa`nju u~esnicima Kongresa
na ono {to se desilo doktoru Skotu i njegovom dru{tvu kada su bili u ekspediciji za istraìvanje
Ju`nog pola. Skot je shvatio koliki je utjecaj alkohola na hladno}u pa je svojim drugovima
savjetovao da ne konzumiraju alkohol kako njihova tijela ne bi izgubila sposobnost podno{enja
hladno}e. Kada su njegovi drugovi zaboravili njegov savjet i latili se boca viskija, posljedica
je bila, kako je to zapisao doktor Skot u svojim memoarima, da su izbjegli smrt oni koji su
poslu{ali njegov savjet i nisu pili alkohol, dok su drugi podlegli.” Zatim je ustao predstavnik
Egipta, doktor Ahmed Galva{ i rekao: “Muslimani su sa~uvani od `rtava ~ovje~anstva na
koje su ukazali u~esnici Kongresa zbog toga {to slijede naredbe svoje vjere i svoga Poslanika,
Muhammeda, s.a.v.s., jer ih je upozorio na pijenje alkohola i objasnio im da alkohol ne koristi
u suzbijanju hladno}e.” Zatim im je pro~itao prijevod hadisa kojeg prenosi Dejlem el - Himjeri.
To je iznenadilo u~esnike Kongresa i odobravanjem i aplauzom primili su njegove rije~i, i
traìli su od njega da im citira hadis, te su ga procijenili kao ispravan na~in u za{titi od
hladno}e.
[to se ti~e doktora Muhammeda Ali el - Bara, on kaè: “Najva`niji faktor sniàvanja
tjelesne temperature i izazivanja smrti i gubljenja svijesti jeste alkohol, kako to stoji u
medicinskom ~asopisu Ju`ne Amerike u januarskom broju iz 1984. godine.” Doktor Ali
el - Bar dalje kaè: “Alkohol to izaziva na vi{e na~ina. Prvo, alkohol pro{iruje krvne
sudove koji se nalaze na povr{ini koè i tako ~ovjek gubi velike koli~ine tjelesne toplote
u hladnom zraku. Drugo, alkohol spre~ava proces transformacije akumuliranog {e}era
u glukozu, te glukoze u energiju putem oksidacije. Tre}e, alkohol spre~ava drhtanje i
tresenje tijela koje se de{ava na hladnom vazduhu, a to je veoma vaàn proces jer se
njime transformi{e velika koli~ina akumuliranog {e}era u energiju. êtvrto, alkohol utje~e
na dio mozga koji je odgovoran za reguliranje tjelesne temperature i parali{e ga. Peto,
pijan ~ovjek gubi sposobnost poimanja i rasu|ivanja i nerijetko se na Zapadu pijani ljudi
mogu vidjeti, a naro~ito za Boì} i Novu godinu, kako tumaraju po parkovima i ulicama,
spavaju na otvorenom, a tamo se temperatura zraka spu{ta ispod nule.
Kao posljedica svih ovih faktora zajedno, pijanica gubi svoju svijest, a njegovo tijelo gubi
svoju toplotu. Tjelesna temperatura opada i pijanica umire osje}aju}i la`nu toplinu. Zato
40 Poroci
savremena istraìvanja kaù da je alkohol najva`niji uzrok zbog kojeg se de{avaju slu~ajevi
iznenadnog pada tjelesne temperature. Procenat smrti u ovim slu~ajevima kre}e se izme|u
30% i 80%, a to zavisi od brzine uklanjanja pijanice sa hladnog mjesta, stupnja hladno}e
zraka i brzine i spretnosti (preciznosti) lije~enja.”
TRE]A TVRDNJA
TVRDE NEKI LJUDI DA U ALKOHOLU
IMAJU ZDRAVSTVENE KORISTI, A NAROÎTO ZA SRÂNE BOLESNIKE
JER JE POTVR\ENO DA ALKOHOL [IRI KRVNE SUDOVE!
MI[LJENJE MEDICINE: Prethodno smo vidjeli da alkohol pro{iruje krvne sudove koji
se nalaze ispod povr{ine koè, dok djeluje suprotno na krvne sudove koji snabdijevaju
sr~ani mi{i}, poznate kao koronarne arterije. Alkohol prouzrokuje zakre~enje arterija
(arteriosklerozu) tako {to prouzrokuje pove}anje masno}a u krvi, kao {to je holesterol i
glicerin - trihidroksilni alkohol - koji se, opet, taloì na zidovima sudova i prouzrokuje njihovo
zakre~enje i suàvanje, {to na kraju vodi do oskudice napajanja srca (krvlju) - IHD, a
naro~ito vodi do stezanja grudi ili sr~anih gr~eva - Angina pectoris - a mo`da vodi do
sr~anog za~epljenja - Myocardial infarcetion.
Doktor Adnan e{ - [erif u ~lanku objavljenom u ~asopisu “El - fikru el - islami” (Islamska
misao), kaè: “Neki ljekari, prije nego {to su u to bili sigurni i uvjereni sa stanovi{ta medicine,
savjetovali su neke sr~ane bolesnike oboljele od mlitavosti koronarne arterije da svake no}i
popiju ~a{u alkohola, ta~nije po ~a{u viskija, smatraju}i da alkohol pro{iruje koronarne
arterije i spre~ava napade angine pectoris - sr~anih gr~eva.
Kakav je bio reztultat?
Rezultat je bio beskoristan, a u ve}ini slu~ajeva i opre~an (suprotan), jer se istim ovim
ljekarima, koji su se pojavili sa ovom medicinskom novotarijom, potvrdilo da alkohol pro{iruje
obi~ne arterije koje nisu suène usred arterioskleroze.
U ovoj situaciji, umjesto da se pove}a krv koja stiè u sr~ana mi{i}na podru~ja, koja u
svom snabdijevanju (krvlju) slijede zakre~ene koronarne arterije, krv se smanjuje prilikom
konzumiranja alkohola koji samo pro{iruje ostale zdrave sr~ane arterije koje snabdjevaju
mi{i}na podru~ja kojima u osnovi nije potrebna dodatna koli~ina krvi od one koju zahtijeva
njihova funkcija, a ovo je u medicinskom rje~niku poznato kao “slu~aj kra|e”.
Zahvaljuju}i ovoj “savremenoj bar{unastoj dijagnozi”, a pod pla{tom bolesti i uputstava
ljekara upu}enim alkoholi~arima, ~a{a alkohola pre{la je u dvije, zatim u tri, a na kraju u
cijelu bocu, a potom u notorno pijanstvo.
Doktor Muhammed el - Hatib kaè: “Od davnih vremena bilo je ra{ireno uvjerenje da
Poroci 41
alkohol pro{iruje koronarnu sr~anu arteriju. Savremena medicinska istraìvanja potvrdila

su da alkohol nema nikakvog direktnog utjecaja na koronarnu sr~anu arteriju, a da bolovi
usljed angine pectoris - sr~anih gr~eva - popu{taju kao rezultat djelovanja alkohola kao
anestetika na centre bola u mozgu.
Savremena istraìvanja, tako|er, potvrdila su da alkohol, ukoliko se pove}a njegova
koli~ina, izaziva zatrovanje i iznurenost sr~anog mi{i}a, jer alkohol u procentu od 1% u krvi
prouzrokuje pove}anje sr~anih otkucaja za deset sr~anih otkucaja u minuti. Zbog ovih
faktora bolesnik ponekad osje}a prestanak bolova i iluzornu ugodnost, i napusti postelju, te
se tako izlaè smrti.
Zbog ovoga, ljekari u dana{nje (savremeno) doba preporu~uju svakom ~ovjeku
oboljelom od angine pectoris ustezanje od alkohola i pu{enja.”
Doktor Muhammed Ali el - Barr, pak, kaè: “Istraìva~i su otkrili da 200 mililitara viskija,ako
bi se dalo bolesniku koji pati od angine pectoris, to bi mu odmah aktiviralo tu bolest i pojavili
bi se rezultati na EKG-u srca. Ovo ukazuje da je davanje alkohola kao lijek ~ovjeku oboljelom
od ove bolesti smrtno opasna iluzija koja nema osnove. Naprotiv, alkohol prouzrokuje
pove}anje ove bolesti,a ponekad prouzrokuje infarkt.”
On, zatim, kaè: “Medicinska istraìvanja pokazala su da 200 mililitara viskija ponekad
prouzrokuje pad funkcije srca za 20%, kao {to je zapazio Reejan, da je 600 mililitara viskija
prouzrokovalo kod lijeve sr~ane komore nemogu}nost pumpanja, {to je, opet, prouzrokovalo
pove}anje pritiska u lijevoj komori u stanju opu{tanja (labavljenja - dijastole), a to je jedan od
simptoma malaksalosti srca.
Drugi istraìva~i zapazili su pove}anje priliva krvi u plu}ima nakon konzumiranja
alkohola, a to je drugi simptom malaksalosti srca.”
Istraìva~i Noot i Bird tvrde da alkohol ne samo da izaziva nego i pove}ava procenat
oboljenja od angine i to “Prinzmetal angine”, a to su napadi bolova u prsima koji se
de{avaju ~ovjeku u stanju mirovanja, a naro~ito no}u. Te napade prate privremene
promjene ekg - a srca {to rezultira suènjem jedne od glavnih koronarnih arterija koje
snabdjevaju (krvlju) sr~ani mi{i}. Zbog toga ne postoji logi~ki opravdan razlog da se
alkohol propi{e kao lijek bolesniku koji boluje od angine pectoris.
Ova vrsta bolesti smatra se opasnom jer pove}ava procenat iznenadne smrti (sud-
den death) i zbog toga nema opravdano - logi~kog razloga da se alkohol propi{e kao
lijek ~ovjeku oboljelom od angine pectoris.
I pored toga {to su neka istraìvanja pokazala da alkohol podiè u krvi procenat
masno}a visokog stupnja gusto}e (HDL), a koje se ubrajaju u preventivne faktore od
zakre~enja arterija, a time i preventive od oboljenja od oskudice sr~anog napajanja
(krvlju) - IHD - koji obuhvata i anginu pectoris i za~epljenje sr~anog mi{i}a, i pored toga
postoji nekoliko indicija (pokazatelja) koje potvr|uju snabdjevanje alkohola u oboljenju
zakre~enja arterija i oskudice sr~anog napajanja.
42 Poroci
Neki od tih pokazatelja su sljede}i:

1. Uporedno konzumiranje alkohola i pu{enje, a ovo drugo smatra se jednim od va`nih
faktora koji pomaù u oboljenju oskudice sr~anog napajanja (krvlju);
2. uloga alkohola u pove}anju procenta oboljenja od povi{enog krvnog pritiska, a {to se
smatra jednim od najva`nijih faktora oboljenja od oskudice sr~anog napajanja;
3. uloga alkohola u pove}anju masno}e krvi (Hyperlipidemia), {to pomaè u taloènju
masno}a na zidovima krvnih sudova, a {to, opet, dovodi do zakre~enja tih sudova, a potom
oboljenja od oskudice sr~anog napajanja.
[to se ti~e profesora Braunwalda, jednog od najpoznatijih specijalista sr~anih bolesti u

svijetu i autora knjige “Bolesti srca”, on u svojoj knjizi kaè: “I pored toga {to postoje neka
istraìvanja koja su pokazala da alkohol podiè u krvi procenat masno}e velike gusto}e, ja
nikako ne savjetujem upotrebu alkohola kao preventivni lijek za bolest oskudnog sr~anog
napajanja (krvlju).”
Doktor Ahmed Taha, konsultant za sr~ane bolesti u Centralnoj bolnici u Rijadu,
odgovaraju}i na pitanje: “Da li konzumiranje alkohola {titi od sr~anih udara?”, odgovara: “S
vremena na vrijeme do|u nam medicinski periodi~ni ~asopisi sa studijom u kojoj njen autor
tvrdi da mala koli~ina alkohola pobolj{ava stanje srca i da {titi od sr~anih udara. Da u
alkoholu ima neke koristi to je ~injenica o kojoj nema spora, jer nas je Uzvi{eni, Mudri i
Sveznaju}i Allah obavijestio da u njemu ima koristi, ali u okviru vje~nog ajeta koji potvr|uje
da grijeh i {teta od alkohola prema{uje korist. Kaè Uzvi{eni: ‘Pitaju te o vinu i kocki. Reci:
- Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo {to je {teta ve}a od koristi.’”
Ve}ina studija, ako ne i sve, koje tvrde da alkohol {titi od smrtonosnih i nesmrtonosnih
sr~anih udara temelji se na usporedbi onih koji konzumiraju alkohol u malim, srednjim i
velikim koli~inama i onih koji su prestali konzumirati alkohol nakon {to su to ~inili neko
vrijeme i koji su doìvjeli sr~ani udar, sa grupom ljudi iz spomenute ~etiri vrste, ali koji nisu
pretrpjeli sr~ani udar. U ovoj vrsti istraìvanja, koja su poznata pod imenom “Istraìvanja
horizontalnog presjeka”, moè se ponekad otkriti veza izme|u dvije stvari, ali se ne moè
utvrditi, ve} to moè prou~avanje vertikalnog presjeka, a to je prou~avanje grupe ljudi
tokom vi{e godina i kojim se biljeè javljanja bolesti kao predmet istraìvanja.
Da bismo dokazali veliku razliku izme|u smisla (zna~enja) vertikalnog i horizontalnog
prou~avanja, navest }emo sljede}i primjer: Nekad neko moè upore|ivati one koji umru na
ulici sa onima koji umru u postelji i vidjeti da je broj onih koji umru u postelji ve}i od onih koji
umru na ulici. Tako zaklju~i da je ostajanje u ku}i opasnije od izlaska na ulicu. Ovo je
horizontalno prou~avanje koje je dovelo do neta~nih rezultata, a da je istraìva~ pratio neku
grupu ljudi, uvidio bi da je mali procenat zdravih ljudi koji svaki dan umiru u svojoj postelji i da
su oni koji umiru u postelji ljudi koje je njihova bolest sprije~ila da izlaze na ulicu i da su oni koji
umiru u uli~nim nesre}ama zdravi ljudi koji su ve}inom u mladoj dobi. Ovaj nam primjer
Poroci 43
poja{njava da sami podaci i statistike, bez upotrebe razuma, ponekad vode do pogre{nih
rezultata.
A sada da prou~imo na{u glavnu temu, a to je: da li alkohol {titi od sr~anih udara?
PRVO: Ne trebamo smetnuti s uma da prou~avanja koja su vr{ena na Zapadu vr{e
usporedbu izme|u ljudi koji konzumiraju alkohol i koji su ga konzumirali u pro{losti. Ta
prou~avanja ne uspore|uju izme|u onih koji su konzumirali alkohol, jer rijetkost je na Zapadu
na}i nekoga, osim muslimana, ko nije konzumirao alkohol makar jednom u ìvotu. Da je
izvr{ena usporedba izme|u onih koji konzumiraju alkohol u malim ili srednjim koli~inama i
onih koji ga nisu konzumirali nikada, mo`da bi uporedba potvrdila da su oni koji nikad nisu
konzumirali alkohol manje izloèni sr~anom udaru.
DRUGO: U skladu sa objavljivanjima (saop}enjima) istraìvanja koja su izvr{ena na
ovom polju, oni koji konzumiraju alkohol u malim ili srednjim (umjerenim) koli~inama jesu oni
koji konzumiraju alkohol dva ili tri puta dnevno, a ta koli~ina, nema sumnje, {tetna je po druge
tjelesne aparate, a naro~ito ako se konzumira duì vremenski period.
TRE]E: Nekad razlika izme|u onih koji piju alkohol u malim ili umjerenim koli~inama i
onih koji ga piju u velikim koli~inama bude ta {to oni koji konzumiraju alkohol u velikim
koli~inama, umiru mladi od drugih bolesti koje prouzrokuje alkohol, a prije nego doìve
godine u kojima se de{avaju sr~ani udari, a ovo nije mogu}e potvrditi osim vertikalnim
istraìvanjima.
ÊTVRTO: Nijedno vertikalno istraìvanje nije potvrdilo da alkohol {titi od sr~anih udara,
naprotiv, ovakva istraìvanja potvrdila su da je procenat oboljenja od sr~anih udara kod onih
koji konzumiraju alkohol ve}i, {to je rezultat pove}anja tjelesne teìne, pove}anja masno}a
i kiseline u krvi, pove}anja krvnog pritiska, neujedna~enog otkucaja srca i poreme}aj funkcije
lijeve komore. âk, jedno prou~avanje u po~etku nije otkrilo postojanje ~vrste veze izme|u
zakre~enja koronarnih arterija, koje snabdijevaju srce (krvlju). Me|utim, pra}enjem u toku
nekoliko godina, potvr|eni su negativni razultati djelovanja alkohola na srce i koronarne
arterije {to potvr|uje da je duì vremenski period taj koji je otkrio utjecaj alkohola na srce,
{to opet potvr|uje prednost vertikalnih prou~avanja nad horizontalnim.
PETO: Alkohol ne prouzrokuje samo iznenadnu smrt zbog zakre~enja i za~epljenja
koronarnih arterija, a potom sr~anih udara, ve} prouzrokuje iznenadnu smrt kao rezultat
neujedna~enih otkucaja srca, i pored zdravih koronarnih arterija, iz razloga od kojih su neki
poznati kao oboljenje sr~anog mi{i}a kao i drugih koji jo{ nisu poznati.
[ESTO: Tvrde neki da alkohol, ako se pije u malim i srednjim koli~inama, umanjuje
mogu}nost izlaganja, onoga ko ga pije, sr~anim udarima tako {to se pove}ava procenat
holesterola visoke gusto}e u krvi koji se karakteri{e kao za{tita od zakre~enja arterija.
Me|utim, postoje drugi faktori koji prouzrokuju pove}anje procenta holesterola male gusto}e,
a koji se karakteri{e kao {tetan po srce ili prouzrokuje opadanje procenta holesterola velike
gusto}e, kao {to je psihi~ka i nervna napetost, a koje nije mogu}e vrednovati u ovakvim
44 Poroci
istraìvanjima. Alkoholi~ar u zapadnim dru{tvima zapada u ovakvu situaciju bjeè}i od

obaveza ìvota i traè}i slast svoga te{kog ìvota. Ponekad je popu{tanje ove napetosti
uzrok odlikovanja alkoholi~ara visokim procentom holesterola visoke gusto}e.
SEDMO: Postoje studije koje ukazuju na to da je pove}anje procenta holesterola velike
gusto}e kod alkoholi~ara rezultat ostataka (~estica) vo}a od kojeg je spravljen alkohol, a
nije rezultat samog alkohola. Vo}e i povr}e sadrè u sebi oksidirane tvari koje djeluju tako
{to u krvi sniàvaju holesterol male gusto}e, a pove}avaju holesterol velike gusto}e. Ali,
za{to se utjecaj toga ne pojavi kod onih koji konzumiraju alkohol u velikim koli~inama?
U ve}ini slu~ajeva utjecaj holesterola velike gusto}e u krvi kod ovih osoba suzbija
pove}anje tjelesne teìne i poreme}aj u funkciji jetre koji ima veoma va`nu ulogu u
ustrojavanju masti.
U svojoj studiji pod naslovom “Utjecaj alkohola na srce”, a koju je izloìo na Prvom
islamskom kongresu o islamskoj medicini, odrànom u Kuvajtu 1401. godine po Hid`ri,
doktor Sultan Ahmed kaè sljede}e: “I pored toga {to je otrovni utjecaj na srce i funkcije jetre
veoma poznat, konzumiranje alkohola iz dru{tvenih ciljeva i medicinskih pobuda, postalo je
veoma ra{ireno. Postojalo je shvatanje da male koli~ine alkohola ne izazivaju trovanje niti
oboljenje organa, pa zbog toga nije dozvoljeno zabraniti alkohol. Zbog toga, ja sam izvr{io
ovu studiju kako bi vrednovao (ocijenio) otrovni utjecaj na srce koli~ina alkohola koje nisu
otrovne po zdravog ~ovjeka, te sam prou~avao utjecaj konzumiranja alkohola na bolesnike.
Konzumiraju}i alkohol u koli~ini od 600 mililitara, a ~ija je koncentracija bila 43%, u
vremenskom periodu od jedan sat (prva grupa) i dva sata (druga grupa), kod obi~nih osoba
od 23 - 30 godina starosti desio se poreme}aj u funkciji srca.
Kod prve grupe ljudi kod koje je nivo alkohola bio oko 74 miligrama na svaki mililitar krvi,
pove}ao se period prije ispumpavanja krvi sa 90 na 96 stotinki.
Vrijeme nemijenjanja (postojanosti) zapremine pove}alo se sa 44 na 52 stotinke, a
omjer izme|u toga dvoga pove}ao se sa 0,299 na 0,323.
Njegov pad pove}ao se dva sata nakon {to se alkohol u krvi pove}ao na 111 miligrama,
a uve}avanjem brzine konzumiranja alkohola (druga grupa), desila se klonulost u funkciji
lijeve komore nakon trideset minuta, budu}i da je omjer alkohola u krvi bio 50 miligrama na
svakih 100 mililitara.
Tre}a grupa bila je grupa komparacije pet osoba kojima je data saharoza budu}i da se
desio pad u sva tri spomenuta smjera.
Zbog toga, konzumiranje alkohola u koli~inama koje nisu otrovne, prouzrokovalo je
klonulost (malaksalost) funkcije krvotoka kod obi~nih osoba koje nemaju naviku konzumiranja
alkohola.
Da bi se vrednovalo funkcionisanje srca kod alkoholi~ara, izvr{ena je usporedba tri
osobe od onih koji su poznati kao veliki alkoholi~ari sa obi~nim osobama.
I pored osjetnih razlika u indicijama i simptomima srca, kod svih njih pokazao se siguran
Poroci 45
pad sposobnosti dijastole (opu{tanja) i sistole (skupljanja) lijeve komore.

Klonulost je bila o~itija kod bolesnika kod kojih je dijastola bila dugotrajnija. Kod dvanaest
bolesnika koji ne pate ni od kakvih simptoma ili pove}anja (pro{irenja) srca, obim lijeve
komore i zapremina izba~ene krvi veoma su bili razli~iti kod zdravih osoba.
Kod jedanaest dodatnih bolesnika koji ne pate od pro{irenja (pove}anja) srca, pojavila
se jasna razlika tako {to se kod njih obim (komore) pove}ao, a smanjila se zapremina
upumpavanja krvi.
Kod 18 bolesnika koji pate od pro{irenja (pove}anja) srca bez simptoma, desio se
osjetan pad funkcije pumpanja uz pove}anje obima, a smanjenje (izba~ene) koli~ine krvi.
Stoga, konzumiranje alkohola prouzrokuje neprestani pad po~ev{i od poreme}aja
sr~anog ritma pa do etapa koje dolaze jedna za drugom, a to su slabljenje njegove sposobnosti
pumpanja krvi, zatim pro{irenje (pove}anje) srca, a zatim pojavljivanje simptoma klonulosti
(malaksalosti) srca. Podaci dobiveni iz pokusa sa psima potvr|uju ove ~injenice. Tako je
prilikom opskrbe sedam pasa sa otprilike pet koli~ina toplotne energije koja im je potrebna,
a koja im je davana putem alkohola tokom 18 mjeseci, postao jasan pad izba~ene koli~ine
krvi iz lijeve komore i pad sposobnosti sistole (skupljanja) sr~anog mi{i}a.
[to se ti~e pro{irenja komore i upale koronarnih arterija, ili njihovih promjena, to se nije
primijetilo (pojavilo) prilikom seciranja (pasa), a potasijum u sr~anom mi{i}u ovih ìvotinja
osjetno se snizio. I da rezimiram, konzumiranje alkohola u koli~inama koje nisu otrovne
prouzrokovao je malaksalost u funkcionisanju krvotoka kod zdravih osoba koje imaju naviku
konzumiranja alkohola. [to se ti~e notornog konzumiranja alkohola, on prouzrokuje pad
funkcija, po~ev{i sa spre~avanjem funkcija sr~anog mi{i}a pa do etape koja se odlikuje
slabljenjem sposobnosti pumpanja krvi, pro{irenjem srca i pojavljivanjem simptoma
neujedna~enosti (funkcija). Stoga, upotreba alkohola u bilo kojoj koli~ini ili tokom bilo kojeg
vremenskog perioda, ne samo da veoma {tetno uti~e na srce nego i utje~e na ispravnost
vjerskog uvjerenja.”
Profesor Tomas [ehi (Sheehy), predava~ interne medicine na Univerzitetu u Birmingemu,
u ~lanku “Alkohol, srce, kako koristi, a kako {teti?”, objavljenom u poznatom medicinskom
~asopisu “Post Graduate Medicine”, aprilski broj godine 1992., kaè sljede}e: “Prvi koji je
po~eo objavljivati preventivnu ulogu alkohola u spre~avanju sr~anog udara jeste istraìva~
Rusk i njegovi saradnici, kada su 1956. god. objavili da konzumiranje ~a{e ili dvije viskija
djeluje kao {to djeluju tablete koje spre~avaju anginu pectoris, poznate po tome {to sadrè
nitroglicerin.
Tako|er, bilo je u pro{losti ra{ireno uvjerenje da alkohol pro{iruje koronarne arterije
koje snabdijevaju sr~ani mi{i}, a neki su rekli da alkohol ima ulogu u spre~avanja bolova u
prijemnicima (centrima) bola u mozgu. Kasnija istraìvanja su, me|utim, potvrdila da alkohol
doista pro{iruje arterije, ali zdrave arterije koje opskrbljuju sr~ani mi{i}.
[to se ti~e arterija koje su suène zakre~enjem koje je nastalo taloènjem masti na
46 Poroci
zidovima arterija, one se ne {ire. To je otkrio istraìva~ Fridman sa svojim saradnicima,

1981. god., kad je zapazio da, ako se procenat alkohola u krvi pove}a preko 200 miligrama,
alkohol izaziva ono {to je poznato kao “koronarna kra|a” (coronary steal) u situaciji oskudnog
napajanja (srca krvlju). On je uvidio da se zdrave arterije pro{iruju i time uzimaju ve}u
koli~inu krvi i do suènih arterija uop}e ne dolazi dovoljna koli~ina krvi, i tako se stanje
pogor{a.”
Profesor [ehi dalje kaè: “Ideja da alkohol spre~ava sr~ane udare kada je istraìva~
Wilens tokom svojih zapaànja iz 1947. god. prilikom seciranja tijela alkoholi~ara umrlih prije
pedesete godine ìvota, na{ao da je kod njih procenat zakre~enja arterija manji nego kod
onih koji ne konzumiraju alkohol. Ovo zapaànje podstaklo je mnoge u~enjake i istraìva~e
da izvr{e niz istraìvanja kako bi se potvrdila ta~nost ovih navoda.
U svojim statisti~kim istraìvanjima istraìva~i su se razi{li oko uloge alkohola u oboljenju
od sr~anih udara. Jedna grupa smatra da alkohol pove}ava mogu}nost oboljenja koronarnih
arterija, drugi smatraju da nema veze izme|u konzumiranja alkohola i pojave ovih bolesti,
dok tre}i smatraju da konzumiranje alkohola u umjerenim koli~inama spre~ava sr~ane
udare.
Neka ispitivanja izvr{ena su na nekim bolesnicima koji su pretrpjeli sr~ani udar, tako {to
im je ispitivan EKG srca prilikom napora, i otkrila da se sa pove}anjem koli~ine konzumiranog
alkohola pove}ava i mogu}nost slabljenja napajanja srca (krvlju). Ovi rezultati protuma~eni
su kao posljedica uloge alkohola u skupljanju arterija (Vasospams) i ‘koronarnoj kra|i’.”
Profesor [ehi zatim kaè: “Alkohol ima dovoljnu sposobnost da izazove skupljanje
koronarnih arterija, potom podsticanje za~epljenja sr~anog mi{i}a (AMI), pa ~ak i u
situaciji kada u sr~anim koronarnim arterijama nema nikakve bolesti...”
O vezi konzumiranja alkohola i iznenadne smrti (sudden death), profesor [ehi nam
kaè: “Stanja iznenadne smrti koja se de{avaju u SAD-u, procjenjuju se na 300 000
stanja godi{nje, a ve}ina tih slu~ajeva bila je zbog konzumiranja alkohola.
Vertikalnom istraìvanju koje je je izvr{eno u [vedskoj, 1987. god., a koje je izvr{io
istraìva~ Lethel sa saradnicima i u kojem je u~estvovalo 2122 ~ovjeka u ìvotnoj dobi od 50
godina, otkriveno je da je oko 49% smrtnih slu~ajeva me|u njima bilo me|u alkoholi~arima.
U drugom ispitivanju oko 169 èna Bird i njegovi saradnici su 1986. god. otkrili da je 40%
slu~ajeva iznenadne smrti me|u njima bilo zbog konzumiranja alkohola.
Tako|er je ispitivanje koje je izvr{io Insitut za peteologiju u Moskvi potvrdilo da je oko
17% od ukupnog broja umrlih iznenadnom smr}u bilo kao posljedica konzumiranja alkohola...”
On dalje kaè: “[to se ti~e javljanja iznenadne smrti kod alkoholi~ara, za to postoji vi{e
zajedni~kih faktora: uloga alkohola u oboljenju od skupljanja koronarnih arterija (coronary
vasospasm), poreme}aj regulacije srca (Arhythemias) i oboljenje sr~anog mi{i}a (Cardi-
omyopathy).”
Godine 1973. istraìva~ Fernandez sa saradnicima otkrio je da alkohol prouzrokuje
Poroci 47
skupljanje koronarnih arterija koje opskrbljuju sr~ani mi{i}, {to, zatim, dovodi do angine
pectoris ili za~epljenja sr~anog mi{i}a.
Neka su istraìvanja potvrdila da se ovo skupljanje arterija de{ava 5 do 17 sati
poslije konzumiranja alkohola u koli~inama koje se procjenjuju na oko 100 do 150 mililitara
(3 do 5 unci).
Takiziwa sa svojim saradnicima je tako|er potvrdio da alkohol ima zna~ajnu ulogu u
izazivanju sr~anih udara iz vrste ‘Variant angina’.
O poreme}ajima regulacije srca, profesor [ehi kaè: “U~enjak Ettinger sa saradnicima
potvrdio je 1978. god. da alkohol izaziva poreme}aje regulacije srca, kada su prou~avali
grupu bolesnika kod kojih su se javili simptomi poreme}aja regulacije srca nakon {to su
konzumirali alkohol. Toj pojavi dao je naziv “Sindrom oboljenja srca u dane vikenda”
(Holiday heart syndrome), a tokom istraìvanja otkrio je sljede}e:
♦ 12 bolesnika oboljelo je od AF - Atrial Fibrillation;
♦ 6 bolesnika oboljelo je tako|er od Af;
♦ 6 bolesnika oboljelo je od PVCs - Ventricular Estopic Beats;
♦ 4 bolesnika oboljelo je od ST - Sinus Tachycarida.
Tako je otkrio da 16 bolesnika ima potrebu za brzom intervencijom vra}anja regulacije
srca bilo elektro{okom ili lijekovima, i pored toga {to su ovi bolesnici konzumirali alkohol u
periodu duèm od deset godina i niko od njih nije bolovao ni od kakve bolesti srca ili arterija.
[to se ti~e uzroka pojavljivanja tih poreme}aja, to je direktni otrovni utjecaj alkohola na
sr~ani mi{i}. Jedno istraìvanje koje je sprovedeno nad zdravim osobama, potvrdilo je da
konzumiranje alkohola u koli~ini manjoj od 50 miligrama dnevno pove}ava mogu}nost pojave
tih poreme}aja regulacije srca. Ako bi ta koli~ina bila 90 miligrama, mogu}nost pojave tih
poreme}aja pove}ao bi se tri puta. Istraìva~ Lujsentajn sa saradnicima otkrio je da je 12 od
19 bolesnika (ili 65%), od onih ~ija je ìvotna dob manja od 65 godina, oboljelo od drhtanja
sr~anog u{}a - Af.
Istraìva~ Ri~ sa saradnicima je, pak, otkrio da je 40 od 64 bolesnika (62%) oboljelo,
tako|er, od ove bolesti.
S druge strane, Kohen sa saradnicima objavio je da konzumiranje alkohola u prosjeku
od 6 i vi{e puta na dan duplo pove}ava mogu}nost pojavljivanja poreme}aja regulacije
srca...
Na kraju svog ~lanka, profesor [ehi rezimira: ‘Brojna istraìvanja koja su vr{ena
tokom zadnjih godina pokazala su da alkohol prouzrokuje pro{irenje obi~nih (zdravih)
koronarnih arterija, ali u isto vrijeme priprema pojavljivanje za~epljenja sr~anog mi{i}a
koji boluje od suènja sr~anih arterija. Ta su istraìvanja, tako|er, potvrdila ulogu alkohola
u oboljenju od napada angine pectoris, poreme}aja regulacije srca, bolesti sr~anog mi{i}a
i iznenadne smrti. I sve do ovog trena ne zna se na~in koji je omogu}io alkoholu da bude
uzrok nastanka tih bolesti...’”
48 Poroci
ISLAMSKI STAV (TRETMAN OVOGA)

Od Tarika el -Dà’fija, r.a., prenosi se da je upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s., o alkoholu pa
mu ga je on zabranio. Tarik je rekao: “Ja ga spravljam radi lijeka”, a Poslanik, s.a.v.s., re~e:
“On, zaista, nije lijek nego bolest!” (Biljeè Muslim, Ebu - Davud i Et - Tirmizi).
Od Tarika b. Suvejda el - Hadranija prenosi se da je rekao: “Rekao sam: ‘Allahov
Poslani~e, u na{im predjelima ima gro`|a koje mi cijedimo i to pijemo.’ Poslanik je rekao:
‘Ne!’ (Ne radite to.) Ja sam mu se ponovo obratio i rekao: ‘Mi u njemu traìmo lijeka za
bolesnike’, a on re~e: ‘Doista to nije lijek, nego bolest!’” Biljeì Muslim.
A od Ebu - Derda’a, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:
‘Zaista je Allah dao (spustio) bolest i lijek, i dao je za svaku bolest lijek. Lije~ite se, ali ne
lije~ite se onim {to je zabranjeno (haram)!’” Biljeì Ebu - Davud
Od Ibn - Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Allah
vam zaista nije dao lijek u onome {to vam je u~inio haramom (zabranjenim).’”
Biljeì El - Buhari.
Vratimo se sada ponovo Me|unarodnom kongresu da vidimo jednu drugu mudìzu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Naime, jedan u~esnik Kongresa ustao je i rekao: “Postoji veliki
broj bolesnika kojima smo mi, skupino ljekara, propisivali i savjetovali ih da konzumiraju
razne vrste alkohola da bismo ubrzali njihovo ozdravljenje. Istina je, me|utim, da smo mi
ubrzali njihovu smrt.”
Predstavniku Egipta na ovom Kongresu nije preostalo ni{ta drugo nego
da ustane i kaè: “U ovome vas je pretekao Vjerovjesnik islama. On nam je
pojasnio da alkohol nije koristan kao lijek.” Zatim im je preveo hadis koji
biljeì Muslim prenose}i od Tarika el - Dà’fija i koji je maloprije spomenut.
Predstavnik je Egipta, dodaju}i na ovaj hadis, rekao: “Na{ vjerovjesnik Muhammed,
s.a.v.s., do{ao je sa ovom nau~nom istinom prije vi{e od 1400 godina i mi muslimani
pridràvamo se ovog skupocjenog savjeta, tako da vi{e volimo umrijeti nego piti lijek u
kojem ima alkohola (droge), boje}i se kr{enja Allahovih naredbi i naredbi Njegovog Poslanika,
s.a.v.s.”
^lanovi Kongresa za~udili su se podudarnosti svojih stavova i novih teorija sa rije~ima
vjerovjesnika islama, Muhammeda, s.a.v.s., i shvatili su da ni{ta novo nisu otkrili.
I na kraju, pod naslovom “Strast za konzumiranjem alkohola”, objavljen je ~lanak u
jednom od najpoznatijih medicinskih ~asopisa u svijetu “Lancent” (izlazi u Britaniji), a na
po~etku ~lanka autor kaè: “Ako ima{ strast prema alkoholu, ti }e{ zaista zbog njega i
umrijeti!” U ~lanku je jo{ napisano: “Ono {to tvrde neki lije~nici da alkohol nekad moè biti
koristan ako se uzima u malim koli~inama, doista je ~ista la` i buncanje.” Zatim dalje kaè:
“Prou~avanje na koje se oslanjaju ovi, neutemeljeno je prou~avanje na koje se nemoè
Poroci 49
osloniti.” Na kraju on zavr{ava svoj ~lanak rije~ima: “Rezime svega re~enog jeste to da su
ljekari du`ni dostaviti ljudima jednu poruku, a ona glasi: ‘Alkohol je {tetan po zdravlje!’”
^ ETVRTA TVRDNJA
ETVRT
TVRDE NEKI DA ALKOHOL IMA HRANJIVU VRIJEDNOST, IMAJU]I U
VIDU DA PROIZVODI KALORIJE VISOKE VRIJEDNOSTI
MI[LJENJE MEDICINE
Hranjiva vrijednost hrane mjeri se po kalorijama koje hrana osloba|a prilikom
sagorijevanja u tijelu. Istraìva~i su otkrili da se prilikom sagorijevanja jednog grama
alkohola osloba|a sedam kalorija i ta koli~ina otprilike je ista kao ona koja se osloba|a
prilikom sagorijevanja iste koli~ine masti. A da li organizam ima koristi od ove energije
kao {to je ima od druge hrane?
U~enjaci tvrde da organizam nema koristi od kalorija oslobo|enih sagorijevanjem
alkohola, kao i to da organizam nije u stanju da te kalorije pretvori u energiju koja mu
moè koristiti kada mu bude potrebna.
Bilo je za o~ekivati, kao {to je slu~aj sa ostalom hranom, da poraste unutra{nja
tjelesna temperatura prilikom opskrbe organizma kalorijama nastale sagorijevanjem
alkohola. Me|utim, ono rasipa tjelesnu temperaturu izvan tijela, kao {to smo to ranije
vidjeli, {to ima za posljedicu pad tjelesne temperature. Tako|er, kalorije nastale
sagorijevanjem alkohola vi{e {tete nego {to koriste, jer kod ~ovjeka proizvode osje}aj
sitosti i umanjuju osje}aj gladi. Zbog toga, alkoholi~ar vrlo rijetko poseè za hranom. Zato i
vidimo da alkoholi~ari pate od bolesti slabohranosti (Malnutrition), a da niko od njih ne osje}a
glad ili primje}uje pad tjelesne teìne.
U uzroke {irenja bolesti slabohranosti kod alkoholi~ara spada sljede}e:
1. nezainteresiranost alkoholi~ara za odabiranjem dobre vrste hrane, jer njegova
jedina briga postaje dolazak do alkohola bilo kojim sredstvima, pa ~ak do|e do
toga da za to `rtvuje novac za svoju ishranu i ishranu svoje djece;
2. gubljenje apetita od kojeg oboli alkoholi~ar;
3. stalna upala jezika (Glossitis) od koje oboli alkoholi~ar zbog nedostatka sastojaka
vitamina B kojeg prouzrokuje alkohol. Uno{enje hrane u organizam tada biva
bolno, {to tjera alkoholi~ara da odbija hranu koja mu se nudi;
4. stalna oboljelost pijanice od mu~nine i povra}anja;
5. uloga koju alkohol ima u ispra`njivanju sadràja èluca u crijeva, zbog ~ega
alkoholi~ar oboli od probavnih poreme}aja koji ga mu~e i spre~avaju od jela;
6. poreme}aji u procesu metabolizma koje izaziva alkohol, s obzirom da oboljenje
jetre koje je rezultat konzumiranja alkohola dovodi do pada procesa formiranja
proteina i aminokiselina, te nemogu}nosti jetre da akumulira vitalne tvari, kao {to
50 Poroci
su cink, vitamini B6 i B12, kao i nemogu}nost jetre da transformi{e neke vitamine iz

nepokretnog (inertnog) oblika u pokretan oblik, kao {to je vitamin D.
Alkohol umanjuje sposobnost probavnog sistema da apsorbuje hranu (Malab- sorp-

tion), a to ovisi o direktnom utjecaju alkohola na tanka crijeva, kao i to da prouzrokuje upalu
pankreasa i oboljenja jetre. Svi ti uzroci zajedno dovode do nedostatka nekih glavnih tvari u
tijelu kao {to su:
a) vitamini, a sastoje se od vitamina A, grupe vitamina B, vitamina C i vitamina D
b) minerali, a sastoje se od:
Zbog svega ovoga u~enjaci ne ubrajaju alkohol u relevantni izvor hrane na koji se moè
osloniti (u ishrani). I pored osloba|anja velike toplote prilikom sagorijevanja alkohola, on ne
sadrì va`ne hranjive elemente kao {to su proteini, minerali, vitamini, {tavi{e, on prouzrokuje
smanjenje tih tvari u tijelu, a time direktno utje~e na mozak i jetru.
PETA TVRDNJA
PETA
TVRDE NEKI DA ALKOHOL IMA MO] POKRENUTI MOKRA]U
I ZATO SE KORISTI U LIJEÊNJU OBOLJELIH
OD BUBRE@NOG KAMENCA?!
MI[LJENJE SAVREMENE MEDICINE

Uzvi{eni Allah dao je bubregu mo} pro~i{}avanja (tretiranja) krvi od otpadaka i otrova
koji mogu {koditi ~ovjeku ako se nataloè u tijelu kao i mo} o~uvanja tvari koje su potrebne
organizmu.
Uloga alkohola u njegovom djelovanju na bubreg isti~e se kroz njegov utjecaj na stra`nji
dio sluzne `lijezde {to je spre~ava da izlu~uje hormon protiv pokretanja mokra}e, te se
Poroci 51
zbog toga pove}ava pokretanje mokra}e. Me|utim, da li ovo pomaè organizmu da se

oslobodi vi{ka soli, otrova i kamenaca? Odgovor je: ne! Naprotiv, {teta je velika, a posljedice
koje izaziva alkohol mogu}e je svesti u sljede}e:
1. alkohol pove}ava procenat masti u krvi {to dovodi do te{ko}a u osloba|anju
bubrega od tih masti. To na kraju vodi do slabljenja bubrega i paralisanja njihovih
funkcija (Renal failure);
2. pove}ava se izbacivanje sa mokra}om tvari koje su potrebne organizmu, kao {to
su: eritrociti, leukociti, trombociti, proteini i neke va`ne soli;
3. zbog konzumiranja alkohola, bubreg obolijeva od neke vrste hroni~ne upale, kao
{to pivo uzrokuje granularnu atrofiju (Granular atrophy) i u tom slu~aju bubreg je
poznat kao “alkoholni bubreg”. Mogu}e je tako|er da bubreg oboli od ciroze i
zadebljanja zbog naslaganja masti na njemu;
4. alkohol, a naro~ito bijelo vino, uzrokuje bubre`ne gr~eve (ìgove) uz postojanje
kamenca u mokra}ovodima;
5. alkohol uzrokuje struganje sluzokoè uretre kao rezultat dodavanja alkoholu
konzervanasa kao {to je salicilna kiselina.
Ovdje }u navesti mi{ljenje doktora En- Nesimija, Allah mu se smilovao, koji kaè: “Mnogi
koji piju pivo tvrde da je ono zdravo pi}e koje koristi u lije~enju bubre`nog kamenca tako {to
pivo izaziva mokra}u. Drugi tvrde da je pivo pi}e koje nije {tetno niti zabranjeno (po [erijatu),
jer ~a{a ili dvije piva ne opijaju...”
On dalje kaè: “U evropskim zemljama i Americi veoma se ra{irila upotreba piva tako da
ispijanje piva oduzima jedan dio svakodnevnog ìvota. Ono se ispija umjesto vode, uz
svako jelo, pije se na {etali{tima i konzumira se bez ikakvih povoda. Ta poku|ena navika
raste u svijetu tako da se uvukla u luke arapskih zemalja, u neke glavne i velike gradove i
u mnoga {etali{ta i izleti{ta u nekim sredinama.
@alosno je to {to su mi neki islamski vjernici pri~ali da su vidjeli auto na ulicama jednog
arapsko - islamskog grada kako vozi ne{to {to li~i na gajbe mineralne (kisele) vode. Oni su
se svi zagledali u te gajbe i vidjeli da na njima pi{e: “Bezalkoholno pivo”.
Doktor En - Nesim potom nastavlja i kaè: “Pivo koje nije jako sadrì 2 -3% alkohola, a
jako pivo sadrì 6 - 7%, dok prirodno alkoholno pi}e, poznato kao vino, obi~no sadrì
procenat alkohola koji se kre}e od 8 - 10%, i nije ve}i od 17%.
â{a alkohola jednaka je izme|u ~a{e i ~etvrt do ~a{e i po jakog piva ili izme|u dvije
i po do ~etiri ~a{e slabog piva.
Stoga, mogu}e je da se ~ovjek opije kada popije veliku koli~inu piva, pa makar ono
sadràvalo malu koli~inu alkohola. Tako|er, koli~ina alkohola koja utje~e pri opijanju,
razlikuje se od osobe do osobe, u zavisnosti od li~ne navike i podno{enja alkohola,
prirodne sklonosti, zemlje, na~ina ìvota, vremena konzumiranja alkohola i stanja gladi
ili sitosti u kojem se nalazi osoba prilikom konzumiranja alkohola, jer apsorbovanje alkohola
52 Poroci
u stanju gladi je brè.

Pivo spada u opojna pi}a zbog toga {to u sebi sadrì alkohol i ne postoji bezalkoholno
pivo, pa i pored toga {to su neki zapadnjaci i Nijemci dali takvo ime blagom pivu.
To je zbog njihove velike strasti prema opojnim pi}ima i navike konzumiranja, pa ih blago
pivo ne opija, koje ina~e opija osobu koja prvi put pije alkohol, i nazvali su ga bezalkoholno
pivo. I pored toga, ovo pivo ih opskrbljuje koli~inom alkohola koja nadokna|uje izgubljenu
koli~inu u krvi i spre~ava simptome li{avanja alkohola koji se javljaju kod alkoholi~ara kada
naglo prekine konzumiranje alkohola, kao {to je slu~aj sa voza~ima kamiona na duge
relacije. Tako|er, ovo pivo nealkoholi~aru daje osje}aj ekstaze (ushi}enja) ako ne pretjera
u njegovom konzumiranju, u protivnom opija ga...”
Doktor En - Nesimi o {tetnosti piva dalje kaè: “Ustrajnost u konzumiranju alkohola
izaziva pretjeranu gojaznost, pro{irenje èluca, albuminuriju, pove}anje srca koje priprema
pogodno tlo za izlu~ivanje {e}era u mokra}i, artritis, uko~enje arterija, upalu mokra}ne
be{ike, a potom upalu bubrega. Ove {tete ne nastaju samo od alkohola koji se nalazi u pivu,
ve} i zbog salicilne kiseline koja mu se dodaje kao za{titna tvar, kao i to {to se hmelj, koji se
dodaje pivu radi reskog okusa, upotrebljava protiv potentnosti, tj. smanjuje potrebu za
seksom djelovanjem lupolina koji se u njemu nalazi.
Pivo i ceder umanjuju aktivnost rastvaranja fibrina koji pove}ava zakre~enje arterija,
kao i to da konzumiranje alkhola, pa makar i blagih pi}a, kao {to je pivo, pa ~ak i u koncentraciji
od 2%, slabi imunitet od infektivnih bolesti, a naro~ito bolesti plu}a. Konzumiranje alkohola
slabi funkcije jetre i izaziva anemiju uz nedostatak vitamina kod 50% alkoholi~ara, {to
zahtijeva davanje vitamina i folne kiseline. Ponekad konzumiranje alkohola uzrokuje
hemoragiju (krvarenje) jer smanjuje broj trombocita kod 50% alkoholi~ara, kao i zbog
smanjenja faktora koje proizvodi bubreg i koji u~estvuju u procesu tromboze (zgru{avanja)
krvi.
Pukovnik Grin, direktor jednog osiguravaju}eg zavoda u Americi kaè: “Jedno od mojih
zaduènja bilo je da priredim izvje{taje i izvr{im ispitivanje zadnjih slu~ajeva nesre}a,
bolesti i smrti nekoliko hiljada nosioca ìvotnog osiguranja u svim dijelovima zemlje. Ja se
suprotstavljam veoma ra{irenoj ideji koja se sna`no promovi{e, a to je da pivo nije {tetno.
Imao sam prilku da u jednom na{em velikom gradu, u kojem postoji dosta uìvalaca piva,
budem svjedok smrti velikog broja osoba koji su konzumirali pivo.”
Devet direktora osiguravaju}ih zavoda potvrdilo je istinitost Grinovog izvje{taja i objavili
da je to poudarno sa situacijom njihovih klijenata.
Doktor Sabri el - Kabani, pak, kaè: “Mnogi mladi}i ove generacije smatraju da je pivo
pi}e koje najmanje uznemirava, najpitkije je i naj~i{}e, a ru`no li je to {to misle. Tako mom~i}
skoro da i ne u|e u period puberteta i postane momkom, biva poveden u obilaènje mjesta
zabave i vulgarnosti. On biva prisiljen silom opona{anja, imitiranja i prijateljstva da slijedi
svoje drugove u konzumiranju makar male koli~ine alkohola. Ako njegova usta ne prihvate
Poroci 53
ukus vina ili viskija i njegova du{a ne prihvati konzumiranje opojnih pi}a bilo koje vrste,
boje}i se za svoje zdravlje, svi oko njega se trude da dokaù neispravnost njegovog stava
i uporno insistiraju da popije malo opojnog pi}a, a ako ga ne podnosi, neka proba pivo.
Tada se sagovornik pretvara u osobu iskusnog ljekara i nabraja ovom mladi}u koristi
piva i uljep{ava mu ga. Zatim mu opisuje da ono izaziva crvenilo obraza, aktivira organizam,
tjera mokra}u koja izbacuje kamenac. Ono pove}ava apetit i probavu, deblja onoga ko ga
pije i poja~ava mu zdravlje. Ono spada u osvjeàvaju}a pi}a, a ne u alkoholna. Pomaè
znojenju zimi a ublaàva ljetnu vrelinu. Preciznije (i konciznije) re~eno, on od piva pravi lijek
za sve bolesti i odagnatelja svih patnji i umora.
I pored ru`nog i gorkog okusa alkohola, alkoholi~ar ga konzumira samo radi osje}aja
ekstaze koji vlada njime uz pomo} njegovih osjetila. Kad god se uzburkaju njegova sje}anja
ili njegove osje}aje pobude radosni ili tu`ni doga|aji, poseè za ~a{om kako bi mu pove}ala
ekstazu i uìtak ili da bi utonuo u zaborav svojih bolova i nesre}e.
Ekstaza nastaje od alkohola koji se nalazi u opojnim pi}ima zbog ~ega alkoholi~ari piju
jaka alkoholna pi}a u malim ~a{ama, te s vodom ili sodom kako bi ih razblaìli. Pivo koje
sadrì malo alkohola piju u velikim ~a{ama i bocama kako bi podmirili potrebnu koli~inu
alkohola. Rezultat tako u oba ova slu~aja isti je, a to je uno{enje u organizam alkohola
pribli`ne koli~ine na razli~ite na~ine.
Alkoholi~ar, dakle, nije {tedio u konzumiranju opojne tvari i njenom odabiranju, nego je
punio svoj stomak i pove}ao i pro{irio svoj stomak velikom koli~inom pi}a, a stalnim
konzumiranjem velikih koli~ina pi}a pro{iruje se stomak. U probavi nastaju poreme}aji, a
kao rezultat konzumiranja i navike smanjuje se sagorijevanje hrane i usporava njeno
asimiliranje i tako se kod alkoholi~ara pove}ava gojaznost i njegova tjelesna teìna, a
smanjuje se snaga, ìvahnost i aktivnost.
Postoji i tre}a {teta od piva mimo drugih alkoholnih pi}a, a to je {to se pivo ~uva (pakuje)
u limenkama ili zape~a}enim bocama. Treba spomenuti i to da se u tvornicama pivu dodaje
salicilna kiselina koja ga ~uva od kvarenja, ali kvari i razara bubrege.
I dok alkoholi~ar misli da pivo izaziva mokra}u i ~isti bubrege, ono ih razara poput
razaraju}e krampe.
U tvornicama se, tako|er, sa pivom mije{a hmelj, koji pivu daje gorak okus koji je omiljen
kod onih koji ga piju. Ova tvar - hmelj, koristi se i u medicini, a njen ekstrakt, lupolin,
upotrebljava se u slabljenju seksualne potencije, te ublaàvanju njene snage i èstine.
Ja sam siguran da je ovaj posljednji razlog sam dovoljan, ako to shvati omladina, da se
kloni piva i ostalih alkoholnih pi}a kako bi o~uvali vitalnost i aktivnost.”
U skladu govora o {tetnosti piva, navest }u vijest koju je objavio ~asopis “El - Islah” u
broju 91, od mjeseca zul - hidè 1405. godine po Hid`ri. U toj vijesti stoji: “Jedan broj ~lanova
Senata socijalista u Rimu objavio je u slu`benoj anketi provedenoj u Senatu, da je pivo
{tetno po ~ovjekovo zdravlje. ^lanovi Senata su ukazali da svjetska preduze}a za proizvodnju
54 Poroci
piva, trenutno u o~vr{}ivanju te~nog rastvora piva, upotrebljavaju opasan plin koji se
upotrebljavao u Prvom svjetskom ratu za pravljenje suzavaca. Glavna optu`ba usmjerena
je tvornicama piva iz Zapadne Njema~ke i ovi ~lanovi traìli su zabranu uvoza tog piva i
po~etak slu`bene kampanje da bi se upozorilo na opasnost ovog pi}a.”
Na kraju, upu}ujem apel svojoj bra}i muslimanima da se prema ovom pi}u od je~ma, na
kojem pi{e: “bezalkoholno pivo”, ne odnose olahko, jer ne postoji bezalkoholno pivo.
Neka istraìvanja potvrdila su da ovo pi}e sadrì procenat alkohola koji se kre}e izme|u
0,5 - 1,7%. Zato, svaki musliman duàn se kloniti sumnjivih stvari kako sebe ne bi bacio u
Allahovu srd`bu.
U ~asopisu “Consumer” (Potro{a~), koji izdaje Ameri~ka organizacija za hranu i lijekove
(FDA), u ~lanku objavljenom u svesku 20, br. 7, od septembra 1986. godine pod naslovom:
“Pivo i vino bez alkohola - koliko je to blizu istini?”, autor ~lanka dr. Rodèr Miler kaè: “Izraz
‘bezalkoholno pivo’ upotrebljava se za svako pi}e koje sadrì manje od 0,5% alkohola uz
usporedbu sa obi~nim pivom koje sadrì 4% alkohola, blagim pivom koje sadrì 3% alkohola
i ve}ine vina koja sadrè 12% alkohola.”
On zatim kaè: “Pi}e za koje se kaè ‘bezalkoholno pivo’, nije mogu}e da bude potpuno
bez alkohola jer ne postoje hemijske metode pomo}u kojih se moè odstraniti alkohol iz
nekog pi}a.”
Doktor Miler dalje kaè: “Ameri~ka organizacija za hranu i lijekove (FDA) potvrdila je
naziv ‘nealkoholna pi}a’ (non - alcoholic za pi}a koja sadrè manje od 0,5% alkohola.
Me|utim, ta agencija usprotivila se nazivu bezalkoholna pi}a (alcohol - free) jer to zna~i da
je odstranjen sav alkohol kojeg sadrì to pi}e, a to je suprotno istini.”
[ESTA TVRDNJA
[ESTA
TVRDE NEKI DA ALKOHOL AKTIVIRA UM
I OMOGU]AVA ÔVJEKU DA RADI I DA USTRAJE U POSLU!
MI[LJENJE MEDICINE
Centralni nervni sistem, a u njega spada mozak, smatra se tjelesnim aparatom koji je
prvi izloèn utjecaju alkohola. Pri po~injanju konzumiranja alkohola, ~ovjek osje}a ushi}enje,
zatim i aktivnost jer alkohol pro{iruje mo`dane vene i time se pove}ava koli~ina krvi koja
dolazi u mozak {to dovodi do trenutne budnosti koja ubrzo nestaje i prelazi u apatiju i
tromost. Posljedice toga trpe vi{i centri u mozgu koji su odgovorni za ~ovjekove vitalne
tjelesne funkcije kao {to su centar za memoriju, ~itanje, govor, pona{anje, pokrete i drugo.
Alkohol uni{tava ljudskost kod ~ovjeka tako {to kod njega uni{tava stid i ru{i zid srama
i on zbog alkohola ~ini postupke kojih bi se stidio da ih je svjestan. Alkohol, tako|er, direktno
utje~e na mali mozak kojem je Uzvi{eni Allah dao funkciju koordiniranja pokreta mi{i}a i
odràvanje ravnoteè i zbog alkohola ~ovjek gubi ravnoteù i gubi kontrolu nad time.
Poroci 55
U slu~aju kada se pove}a procenat alkohola u krvi, to moè utjecati na centar za disanje
u mozgu i dovesti do prestanka njegovog rada a zatim do smrti ~ovjeka.
Knjiga “Alkoholizam” (Alcoholism) spominje da se do danas ne zna precizna koli~ina
alkohola od koje nastaje bolest alkoholizam. Me|utim, ono {to je sigurno jeste to da {to god
alkoholi~ar duè vremena pije alkohol, na tjelesne organe djeluje manja koli~ina alkohola.
U~enjaci smatraju da nema odre|ene koli~ine ispod koje bi ~ovjek bio siguran od opasnosti
opojnih pi}a.
Ova knjiga potvr|uje da razaranje tkiva nastalog zbog konzumiranja alkohola samo
jednom moè da bude kona~no (stalno) razaranje koje se ne moè povratiti.
Zato neki u~enjaci kaù da konzumiranje ~a{e ili dvije bilo kojeg alkoholnog pi}a
ponekad prouzrokuje odumiranje nekih mo`danih }elija.
Ova tvrdnja pobija mi{ljenja nekih ljudi da mala koli~ina alkohola ne {teti, jer alkohol,
makar se pio u maloj koli~ini, uzrokuje slabljenje volje i rasu|ivanja i pove}avaju se
du{evne reakcije. Zbog toga pijanica nije sposoban da se suzdrì i obuzda od male
koli~ine alkohola, pa kako je onda stanje kada postane notornim alkoholi~arem?!
Doktor ‘Umer el - Bakir Salih kaè: “Nauka je potvrdila da je stanje ekstaze, sre}e i
radosti koje izazivaju prve ~a{e alkohola, samo varanje. Alkohol nije stimulans nego je,
ustvari, narkotik, a nauka poja{njava su{tinu la`ne ekstaze na sljede}i na~in: “Poznato
je da se ljudski mozak odlikuje postojanjem centra koji se sastoji od nekoliko osjetljivih
}elija koji vr{e funkciju ‘nadzornika’ nad svime {to dolazi iz niìh centara mozga i ~ini ih
nje`nim i suptilnim i prikladnim ~ovjeku, ~uvaju}i kontinuitet ìvota.
Kada ~ovjek konzumira alkohol, uko~e se te osjetljive }elije, prestane njihovo djelovanje
i kontrola i tako niì centri postaju slobodni i njihova se djelovanja ispoljavaju bez ograni~enja
i kontrole.. To je uzrok da vidi{ nekoga ko je bio poznat kao {utljiv i stidljiv danju, kako mu se
jezik pokre}e brzinom kompjutera nakon {to je pio alkohol. Tako debela osoba u|e u
popri{te plesa i trese svoju pozadinu kao da je ~lan plesa~ke grupe, ~ovjek hrapavog glasa
po~ne pjevati i nalazi prostora za ono {to ne bi trebalo da se kaè ili uradi, i tako dalje.
Me|utim, kada se pove}a broj ~a{a, tada po~inje odbrojavanje i otkazuju mo`dani centri
jedan za drugim i nastaju poreme}aji u hodu, te{ko}e u govoru i pove}ava se mokrenje, a
ponekad pijanica zaspe na svom mjestu (stolici) kao oban|ijan.
ISLAMSKI TRETMAN
Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Sve {to opija
haram je. Ono {to opija u koli~ini od jednog fereka, haram je; i u koli~ini od jedne pregr{ti
{ake.’” Biljeè Ebu-Davud i Et-Tirmizi.
I rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Ono {to opija u velikoj koli~ini, haram je i u
maloj” Biljeè Ahmed, Ebu-Davud i Et-Tirmizi.
56 Poroci
SEDMA TVRDNJA
TVRDE NEKI DA ALKOHOL IZAZIVA I JAÂ POTREBU ZA SEKSOM!
MI[LJENJE MEDICINE
Alkohol pobu|uje strast za seksom (Aphrodisiac), ali smanjuje sam ~in seksa na sljede}i
na~in:
1 - djeluje na testise, jer alkohol uzrokuje njihovu kr`ljavost (atrofiju) kod mu{karca a
time: a) pad izlu~ivanja koli~ine mu{kog hormona - testosterona; b) smanjenje broja
spermatozoida te smanjenje koli~ine mlijeka kod dojilje.
U izvje{taju Britanskog fakulteta za ljekare iz 1987. godine, pod naslovom “Veliko i

opasno zlo”, stoji: “Kontinuirano konzumiranje alkohola uzrokuje poreme}aj u seksualnim
funkcijama kod mu{karaca i ène radi direktnog utjecaja alkohola na testise i jajnike, na dio
mozga ispod sive komore (Hypothalamus) i na sluznu `lijezdu odgovornu za izlu~ivanje
seksualnih hormona (Gonadotrophins), koji pobu|uju testise i jajnike.
Otkriveno je, tako|er, da prosjek lu~enja mu{kog hormona (Testosterone) kod
mu{karaca alkoholi~ara opada, dok se u isto vrijeme kod ène alkoholi~arke smanjuje
ènski hormon (Estrogen).
U najve}e probleme genitalnog sistema kod mu{karaca spada sljede}e: gubljenje potrebe
za seksom, impotencija, atrofija (kr`ljavost) testisa, smanjenje veli~ine spolnog uda, smanjenje
sposobnosti ili nemogu}nost testisa da proizvode spermatozoide, te opadanje dlaka oko
spolnog uda i promjena poznatog vanjskog izgleda (oblika) testisa.
[to se ti~e onih ~ija je jetra oboljela od ciroze zbog konzumiranja alkohola, kod njih se
de{avaju poreme}aji u ravnoteì hormona {to dovodi do pove}anja prsa (sisa) i drugo.
Statistike govore da je 40 - 90% alkoholi~ara oboljelo od gubitka potrebe za seksom,
dok su testisi kod 10 - 75% oboljelih oboljeli od atrofije.”
U izvje{taju se dalje kaè: “[to se ti~e najva`nijih problema koji se de{avaju na genitalnom
sistemu ène, kao rezultat alkohola, jesu sljede}i: poreme}aj u funkciji jajnika, gubljenje
potrebe za seksom i poreme}aji u mjese~nom ciklusu koji se kre}u izme|u pove}anja
koli~ine krvi ili potpunog nedostatka krvi. Tako|er, atrofija se ‘uvu~e’ u jajnike, dojke i
spolja{ne genitalne organe, i prekida se lu~enje vaginalnih sekrecija. Jedno istraìvanje
potvrdilo je da je 75% alkoholi~arki obolilo od atrofije dojki.
Neka istraìvanja pokazuju da se stanje kod 25 - 50% alkoholi~ara koji su potpuno
prestali piti, popravilo, a naro~ito kod onih ~iji testisi nisu oboljeli i u ~ijim seksualnim hormonima
nije bilo poreme}aja.”
Izvje{taj koji je pripremio (izdao) Kraljevski fakultet za psihijatre, 1986. godine, govori da
je u novije vrijeme potvr|eno da konzumiranje alkohola u umjerenim koli~inama moè
Poroci 57
prouzrokovati sterilitet. Do ovoga je do{ao istraìva~ Morgan, 1982. god., tako {to je ispitivao
oko 100 mu{karaca koji su se obra}ali ordinacijama za lije~enje steriliteta, a nisu bili iz
grada. On je otkrio da je kod 40% ovih mu{karaca uzrok steriliteta bio vidno smanjenje
spermatozoida, a tokom ispitivanja otkrio je da su oni dnevno konzumirali alkohol u prosjeku
od 30 - 50 grama, {to je otprilike 2 - 3 ~a{e piva, a ti ljudi nisu bili notorni alkoholi~ari. Kod
polovine ovih mu{karaca stanje se popravilo nakon {to su prestali piti, a broj spermatozoida
vratio se na uobi~ajeni prosjek.”
Doktor Morijer Kafitis kaè: “Alkohol podsti~e seksualnu strast, ali sve ima svoju cijenu.
Konzumiranje alkohola, a on je narkotik, ima sposobnost da oslabi ili ograni~i osje}aje. S
obzirom da je upraànjavanje seksa proces koji je pun osje}aja i da su organi koji u~estvuju
u tom ~inu, tako|er, osjetljivi, stoga alkohol, sa svojim osobinama koje smo naveli, moè
prouzrokovati neuspjeh na obje strane.”
I na kraju, neko moè pitati i re}i: ako je alkohol {tetan po zdravlje, za{to je ra{iren u
svim dijelovima svijeta, i ve}ina nemuslimana ga konzumiraju, a ne obolijevaju od mnogih
bolesti koje spominju knjige iz medicine?
Oslanjaju}i se na Allaha, kaèm: ako ~ovjek ~ini ne{to {to je {tetno i od toga sam nema
{tete, to nije argument da negiramo postojanje {tete u toj stvari.
Ljudi znaju kakve su {tete u pu{enju, ali i pored toga veliki procenat ljudi pu{i. Znaju i
{tete od bluda, ali i pored toga ima onih koji to rade i podsti~u druge na to, i tome sli~no.
Postoji vi{e razloga zbog kojih vidimo da neki alkoholi~ari ne oboljevaju, a spomenut }u
sljede}e:
1. Uzvi{eni Allah stvorio je ~ovjeka i dao mu sposobnost da se brani od svih bolesti.
Me|utim, sve ima svoju odre|enu granicu koja se moè podnijeti. Ako ~ovjek pre|e tu
granicu, njegova snaga suprotstavljanja bolesti propast }e i on }e pasti kao `rtva bolesti.
Tako|er, sposobnost podno{enja (bolesti) razlikuje se od osobe do osobe i vidi{ da bolest
koja je zadesila neku osobu tokom kratkog vremena zahtijeva duì vremenski period da bi
se pojavila kod druge osobe. Alkohol se odlikuje time da se ve}ina njegovog utjecaja na
organizam pojavljuje tek nakon {to pro|e jedan vremenski period koji je nekad deset pa
mo`da i vi{e godina. Tokom tog vremenskog perioda organizam se odupire svom svojom
mo}i koja mu je podarena sve dok ne do|e do granice kada izgubi svoju snagu i tada se te
bolesti po~inju pojavljivati;
2. ljudske }udi prilikom konzumiranja alkohola razli~ite su. Ima ljudi koji alkohol piju u
malim koli~inama, a ima i onih koji ga prosto gutaju, a neki ga piju do granice trovanja. Nema
sumnje da razli~itost ovih }udi igra va`nu ulogu u pojavljivanju simptoma koji ukazuju na to
da je organizam pao pod utjecaj alkohola. [to god je koli~ina konzumiranog alkohola u
kratkom vremenu ve}a, organizam vi{e pada pod utjecaj alkohola;
3. oni koji rade na polju zdravstva najbolje su upoznati sa veli~inom utjecaja koji alkohol
58 Poroci
ima na alkoholi~ara. Zato vidi{ da kod obi~nih ljudi nedostaje shvatanje veli~ine ovog problema,
osim ako neko od njih ne pro~ita neka istraìvanja ili statistike koje su vr{ene u vezi s ovim
pitanjem.
TRE]I DIO
DRU[TVENE I EKONOMSKE
[TETE OD ALKOHOLA
OBIM PROBLEMA
KAKO SE SUPROTSTAVLJAJU PROBLEMU?
SUPROTSTA
ULOGA ALKOHOLA U RASP ADU PORODICE
RASPADU
ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU
ULOGA ALKOHOLA U DE[A VANJU ZLOÎNA
DE[AV
ULOGA ALKOHOLA U PORASTU PROCENT A
PROCENTA
SAOBRA]AJNIH NESRE]A
TRE]I DIO
DRU[TVENE I EKONOMSKE
[TETE OD ALKOHOLA
Utjecaj konzumiranja alkohola ne ograni~ava se samo na alkoholi~ara (pijanicu),
nego se proteè i obuhva}a cijelo dru{tvo. Zato je mudrost zabrane alkohola (po [erijatu)
veoma velika, a propisivanje ({erijatske) kazne alkoholi~aru smatra se preventivnom
mjerom o~uvanja zajednice kompletnom. Tome se moè dodati i za{tita zajednice od
onih koji naru{avaju njenu sigurnost, stabilnost i ~istotu.
Dru{tvene i ekonomske {tete prouzrokovane konzumiranjem alkohola i dopu{tenosti
njegovog {irenja u dru{tvu mogu se sagledati kroz sljede}e:
- upoznavanje obima problema;
- utjecaj alkohola na ekonomiju;
- ulaganje napora nekih vlada u pravcu spre~avanja (ograni~avana) ovog
problema;
- ulogu alkohola u raspadu porodice;
- ulogu alkohola u {irenju zlo~ina;
- ulogu alkohola u porastu procenta saobra}ajnih nesre}a.
U ovom dijelu poku{at }u da svoj govor potkrijepim pouzdanim i vjerodostojnim

statistikama iz stru~nih izvora, a te statistike ocrtavaju obim problema i veli~inu opasnosti
koju neki, mo`da, smatraju privatnom stvari koja se ti~e samo alkoholi~ara.
62 Poroci
OBIM PROBLEMA
Konzumiranje alkohola smatra se jednim od problema koji zaokupljaju brigu ve}ine
vlada u svijetu u vidu veoma velike {tete po ekonomiju, pojedince, dru{tvo i zdravlje, a {to
je podstaklo ove vlade da u~ine sve {to je u njihovoj mo}i u pravcu rje{avanja ovih problema.
Da bi se upoznao obim ovih problema, navest }u ove ~injenice izraène u brojkama:
Svjetska organizacija za zdravstvo u svom izvje{taju iz 1982. god. spominje sljede}e:
“Velika grupa bolesti prisutnih u svijetu rezultat je konzumiranja alkohola, a oko 50%
saobra}ajnih nesre}a posljedica je konzumiranja alkohola. Tako|er, oko 86% slu~ajeva
ubistava i drugih razbojni~kih djela rezultat je konzumiranja alkohola.”
Tajni izvje{taj Nau~ne akademije biv{eg Sovjetskog saveza, a ~iji su neki fragmenti
dospjeli do Agencije Franspress, otkrio je sljede}e:
♦ prema slu`benim statistikama u Rusiji je u 1980. god. bilo 40 000 000 onih koji
konzumiraju alkohol;
♦ votka svake godine ubije 1 000 000 ljudi, a broj oboljelih od alkohola je 17 000 000;
♦ ruski u~enjaci kaù da je besmisleno govoriti o raketama i me|udràvnoj zategnutosti
nasuprot opasnosti od alkohola;
♦ 16% djece ro|ene u 1982. god bilo je s tjelesnim nedostacima;
♦ istraìvanje je potvrdilo da Sovjetski savez dobije oko 45 000 000 000 rubalja (56 000
000 000 $) godi{nje od prodaje votke, dok su ekonomski gubici ({tete) prouzrokovane
alkoholizmom 180 000 000 000 rubalja (225 000 000 000 $).
Vrijedno je spomenuti da su ove brojke bile prije raspada Sovjetskog saveza kada je
rublja bila ve}aod dolara. Me|utim, sada je rublja osjetno pala.
♦ 99,4% mu{karaca i 97,6% èna od kojih su 95% djevojke mla|e od 18 godina, u
Sovjetskom savezu piju u kontinuitetu alkohol;
♦ konzumiranje alkohola bilo je uzrok oko 85% ubistava, silovanja i kra|e;
♦ novine “Seleskaja” ukazale su da je devet desetina onih koji su prvi put lije~eni od
alkoholizma mla|e od 15 godina, a postoji i jedan procenat onih koji su mla|i od 10 godina;
♦ alkoholizam se smatra glavnim uzro~nikom rane smrti u Rusiji. U zadnjih deset
godina alkoholizam je prouzrokovao pad prosjeka ìvota od 67 na 62 godine. (Preneseno iz
~asopisa “En - Nur”, broj od 20. maja 1985. god.);
Poroci 63
♦ profesor [akit (Shakeet) u Harisonovom priru~niku spominje sljede}e: “U SAD-u

90% ljudi pije alkohol, a 40 - 50% mu{karaca obolijeva od uobi~ajenih (prolaznih) bolesti koje
su rezultat konzumiranja alkohola. 10% mu{karaca i 3 -5% èna pate od hroni~nih bolesti i
problema ~iji je uzrok alkohol;
♦ ~asopis Lanset (Lancet) iz 1987. god. u ~lanku jednog ljekara navodi njegove rije~i u
kojima kaè: “U Engleskoj zbog alkohola umire 200 000 osoba godi{nje, a potro{nja alkohola
se u Britaniji udvostru~ila tokom pro{lih 30 godina, dok se procenat smrtnih slu~ajeva i
komplikacija bolesti prouzrokovanih alkoholom pove}ao u sli~nom procentu.” Nedavno je
ministar zdravlja Zapadne Njema~ke Renar Vesmot objavila da broj bolesnika koji imaju
naviku konzumiranja alkoholnih pi}a u Njema~koj dostiè 1 500 000 i da se konzumiranje
alkohola postepeno smanjuje u cijeloj zemlji. Treba spomenuti da broj centara i bolnica za
lije~enje alkoholi~ara u Njema~koj dostiè 9 000;
♦ bilten koji je 1986. god. izdao Britanski kraljevski fakultet za ljekare op}e prakse, o
alkoholu spominje sljede}e: “Kancelarija za zdravstvenu ekonomiju u Britaniji i Velsu otkrila
je da 700 000 osoba (oko 2% od ukupnog stanovni{tva pate od problema proisteklih iz
konzumiranja alkohola. S druge strane Kancelarija je otkrila da je 3 000 000 (8% od ukupnog
stanovni{tva) konzumiralo alkohol u velikim koli~inama, {to je dovelo do stupnja da su zbog
alkohola patili od problema i bolesti hroni~ne prirode.
Bofam i njegovi saradnici su 1984. god. otkrili da procenat (prosjek) smrtnih slu~ajeva
raste me|u alkoholi~arima.
Samo u Britaniji, i pored toga {to se broj smrtovnica, koje se svake godine izdaju,
procjenjuje na oko 3 000 smrtovnica, a uzro~nik smrti je alkohol, pa i pored toga broj
smrtnih slu~ajeva koje nisu slu`beno registrirani, kre}e se 5 000 - 10 000 smrtnih slu~ajeva
godi{nje.”
Blten dalje navodi: “Peterson i njegovi saradnici su u ispitivanju koje su izvr{ili 1974.
god. na oko 7935 osoba u [vedskoj, u vremenskom periodu 3 - 7 godina, otkrili da je
alkohol bio uzro~nik smrti 25% od ukupnog broja onih koje je obuhvatilo ovo ispitivanje.
Statistika iz 1976. god. govori da je procenat smrtnih slu~ajeva zbog alkohola u
Engleskoj i Velsu dostigao 8 000 smrtnih slu~ajeva godi{nje.
Zadnji statisti~ki podaci govore da je alkohol uzro~nik 40 000 smrtnih slu~ajeva
godi{nje u Britaniji, dok oko 100 000 umire godi{nje zbog pu{enja.
Sljede}i statisti~ki podaci poja{njavaju probleme koji nastaju zbog alkohola i koji su
prouzrokovali smrt odre|enog broja osoba u 1984. god u Engleskoj i Velsu:
64 Poroci
[to se ti~e nov~anih izdataka koje je prouzrokovao alkohol, a kao rezultat smanjenja
proizvodnje, izdataka lije~enja i drugih dru{tvenih problema zbog alkohola, ti izdaci dostigli
su oko 1 600 000 000 funti sterlinga u jednoj godini. Tome se mogu dodati indirektni nov~ani
izdaci za nesretne slu~ajeve, zlo~ine, poàre i prekide radnih odnosa zbog alkohola, a ~ije
ko{tanje je te{ko procijeniti.
U drugoj statistici koju su izvr{ili Mak Donel i Mird 1985. god., oni su otkrili da su izdaci
zdravstvenih usluga pruènih alkoholi~arima dostigli 100 000 000 funti u jednoj godini.
Tako|er, brojne statistike ukazuju da jedan od svakih pet bolesnika koji su u{li u bolnicu pati
od problema prouzrokovanih konzumiranjem alkohola.
Izvje{taj Kraljevskog fakulteta za ljekare u Britaniji iz 1987. god spominje sljede}e:
“Opasnosti po zdravlje koje vrebaju zbog konzumiranja alkohola nisu u prvom redu rezultat
toga {to mali broj ljudi konzumira velike koli~ine alkohola. Me|utim, opasnost je ve}a po
op}e zdravlje, a kao rezultat toga {to veliki broj ljudi konzumira alkohol ravnomjerno i u
kontinuitetu. Svakodnevno konzumiranje 60 gr. alkohola, odnosno dvije litre piva, prouzrokuje
veliko pove}anje krvnog pritiska, mo`danih udara (strokes), bolesti jetre, sterilitet, slabljenje
potencije i bolesti nervnog sistema. [to se ti~e èna, polovina ove koli~ine, tj. jedan litar
svakodnevno, dovoljan je garant izazivanja ovih kobnih bolesti.”
Izvje{taj pod naslovom “Veliko i rastu}e zlo” (A Great and Growing Evil) nastavlja dalje
i kaè: “Ovaj izvje{taj nije prvi koji je izdao Kraljevski fakultet. Naprotiv, veoma rano, ta~nije
1926. god., Fakultet je izdao izvje{taj o {tetnostima alkohola i iznio ga na britanski parlament
Poroci 65
(Donji dom). U tom izvje{taju stajalo je da je alkohol veliko i iz dana u dan rastu}e zlo i da
konzumiranje raznih vrsta alkohola uni{tava op}e zdravlje i ~ini ljude nesposobnim za
posao i proizvodnju. Alkohol uni{tava trgovinu i industriju, ~ovjeka koji konzumira alkohol
~ini opasnim po sigurnost i op}e zdravlje, razara porodicu... Tako|er, prouzrokuje ra|anje
djece slabe tjelesne gra|e koje obuzimaju (napadaju) bolesti, a mnoga od njih pate od te{kih
i kobnih tjelesnih nedostataka i tako postaju dru{tvu na teret, umjesto da budu sredstvo i
faktor njegove izgradnje i prosperiteta.”
Izvje{taj dalje kaè da je britanski narod u 1981. god. na alkohol potro{io 11 000 000 000
funti sterlinga i da Britanac na alkohol tro{i vi{e nego za odje}u, automobile, bolnice, {kole
i fakultete zajedno, i da izdaci na alkohol predstavljaju 7,5% ukupnih op}ih izdataka u zemlji.
Izvje{taj tako|er kaè da je nemogu}e procijeniti bilo kojom nov~anom svotom
ekonomske i zdravstvene {tete u ljudstvu, i da se ekonomske {tete prouzrokovane
automobilskim nesre}ama i problemima alkoholi~ara sa policijom, sudovima i sl., procjenjuju
na oko 1 700 000 000 funti sterlinga.
U izvje{taju se spominje da je stanje u SAD-u mnogo gore od ovoga. Materijalne {tete u
SAD -u 1971. god. prourokovane konzumiranjem alkohola procijenjene su na oko 30 000
000 000 $. U 1975. god. {tete su procijenjene na oko 43 000 000 000 $, a ubrzo se brojka
popela na 113 000 000 000 $ u 1979. god.
U knjizi “Ekonomija i alkohol” (Economics and alcohol) ove {tete pojedina~no su navedene
na sljede}i na~in:
66 Poroci
Knjiga “Hiljadu bolesti od alkohola”, koju je izdao Britanski medicinski ùrnal (BMJ),
1977. god., spominje da je izme|u petine i tre}ine slu~ajeva primljenih na odjeljenja internih
bolesti bilo zbog alkohola. Samo u Engleskoj, mimo Velsa, [kotske i Irske, godi{nje na
odjele za interne bolesti zbog alkohola bude primljeno 300 000 - 500 000 osoba. Istraìvanje
koje je proveo Malmo potvrdilo je da je 29% od svih dana u kojima su bolesnici primljeni u
bolnicu bilo zbog konzumiranja alkohola. Prou~avanja koja su vr{ena u Britaniji i SAD-u
potvrdila su da 40% pacijenata op}ih bolnica pate od problema vezanih za konzumiranje
alkoholnih pi}a. Istraìvanja su, tako|er, pokazala da je kod tre}ine onih koji su se obratili
hitnoj pomo}i, procenat alkohola u krvi bio ve}i od 80 mg na svakih 30 cm3 krvi. To je gornja
granica alkohola koja je dozvoljena u Britaniji i SAD-u prilikom upravljanja automobilom, i
pored toga {to se veliki broj nesre}a de{ava zbog konzumiranja male koli~ine alkohola,
manje od 80 mg na svakih 100 cm3 krvi.
Potvr|eno je da se procenat saobra}ajnih udesa pove}ava vi{e puta kada nivo alkohola
u krvi dostigne 50 mg na svakih 100 kubnih cm krvi. Me|utim, kada nivo alkohola dostigne
200 mg na svakih 100 kubnih cm, mogu}nost de{avanja saobra}ajnih udesa uve}ava se
za vi{e od stotinu puta. Ured za zdravstvenu ekonomiju (Office of Health Economics) u
Britaniji procjenjuje da godi{nje kod 8 - 15 miliona radnika propadne radni dan, i to zbog
bolovanja ~iji je uzrok bilo konzumiranje alkohola.
Istraìvanje koja su provedena Malmeu u [vedskoj poja{njavaju da osoba koja
konzumira alkohol, makar i umjereno, prouzrokuju}i tako mali porast gornje prirodne
granice enzima jetre (GGT), odsustvuje s posla u prosjeku od 60 dana godi{nje u odnosu
na osobu kod koje je ovaj enzim na donjoj prirodnoj granici.
Knjiga “Hiljadu bolesti od alkohola” spominje da je 25% od ukupnih slu~ajeva trovanja
bilo zbog konzumiranja alkohola, kao i da je 60% od svih starijih osoba u Britaniji, koji su
bili u bolnici zbog klonulosti srca, ponovljenih upala plu}a, gubljenja pam}enja i
poreme}eja uma, patilo od problema vezanih za konzumiranje alkohola, a koje nisu
ustanovili ljekari op}e prakse koji su ih lije~ili. Ljekar op}e prakse u Britaniji lije~i otprilike
2 000 osoba, od toga 135 osoba konzumiraju alkohol u velikim koli~inama (vi{e od 6
~a{a dnevno bilo koje vrste alkoholnih pi}a i u kontinuitetu), 40 osoba pati od dru{tvenih
i zdravstvenih problema koji su produkt konzumiranja alkoholnih pi}a, dok 7 osoba, a oni su
na dnu ljestvice, pate od potpune propasti njihovog ìvota.
Godine 1981. u bolnice za du{evne i mentalne bolesti u Engleskoj i Velsu, primljeno
je 17 955 slu~ajeva i to zbog konzumitranja alkohola. Od toga 12 026 osoba bili su
mu{karci, dok je èna bilo 5929. K tome se moè dodati i 14 000 osoba koje su u{le u
bolnice radi lije~enja od alkoholizma.
U Latinskoj Americi 1975. god. u pet velikih gradova izvr{eno je istraìvanje o konzumiranju
alkohola i potvr|eno je da od 35% alkoholi~ara - mu{karaca u dobi 15 - 64 godine starosti,
Poroci 67
pola ovog broja okruùju dru{tveni i porodi~ni problemi kao i lo{e ekonomsko stanje zbog
toga {to konzumiraju alkohol.
Statistike su pokazale da je izme|u 1 - 10% alkoholi~ara napustilo svoj posao zbog
konzumiranja alkohola. Tako|er je otkriveno da se napu{tanje posla i mala produktivnost
pove}ava dva puta me|u alkoholi~arima u pore|enju sa onim koji ne konzumiraju alkohol
a iste su struke i bez obzira o kojem se poslu radi. Otkriveno je i to da notorni alkoholi~ar
izostaje sa posla i nije sposoban da valjano izvr{i svoj posao.
Profesor doktor Emel el - ‘Alemi u svojoj studiji pod naslovom “Alkoholi~nost i otrovnost
izme|u medicine i islama”, a koji je prezentirao na Kongresu islamske medicine u Pakistanu
1405. godine po Hid`ri, kaè sljede}e: “Pod naslovom ‘Alkohol je otrov za centralni nervni
sistem’, Dàk Lomanija, direktor za ispitivanja pri Dràvnom centru za nau~na istraìvanja
i upravnik laboratorije za ispitivanje u Institutu (Koled` de France) u Francuskoj, napisao je
u ~asopisu, broj 115 iz oktobra 1980. god, sljede}e: ‘Potro{nja alkohola pove}ava se u svim
industrijskim zemljama. Francuska je, me|utim, sa potro{njom od 16,7 litara ~istog alkohola
godi{nje po glavi stanovnika, ispred svih zemalja u kojima se u velikom procentu de{avaju
saobra}ajne nesre}e. Broj Francuza koji u prevelikim koli~inama konzumiraju alkohol
procjenjuje se izme|u 4 - 5 milona. Svake godine broj `rtava alkohola dostiè 70 000 mrtvih,
a za tro{kovi za alkohol dostiù 70 000 000 000 francuskih franaka.’”
Poznati medicinski ~asopis (Medicine International) u svom februarskom broju iz 1989.
god. spominje sljede}e: “Potro{nja alkohola veoma se pove}ala u svijetu pedesetih,
{ezdesetih i sedamdesetih godina. Potro{nja alkohola u Britaniji pove}ala se u periodu
izme|u 1949. i 1979. god., dok se u Zapadnoj Njema~koj i Bugarskoj u 1983. god.
pove}ala za vi{e od jedanput u pore|enju sa 1950. god.
U Holandiji se potro{nja alkohola u odnosu na po~etak pedesetih godina utrostru~ila,
dok se u istom periodu potro{nja alkohola u Isto~noj Njema~koj pove}ala osam puta.
Nasuprot ovome, zadnjih deset godina potro{nja alkohola u Francuskoj i Italiji po~ela
je malo opadati.
Sljede}a tabela poja{njava prosje~nu godi{nju potro{nju alkohola po jednoj osobi u
dvadeset zemalja kao i procenat smrtnih slu~ajeva u tim zemljama prouzrokovanih
cirozom jetre. Tako|er se vidi da su se pove}anjem konzumiranja alkohola poslije Drugog
svjetskog rata pove}ali problemi i bolesti koje uzrokuje alkohol i postoji ~vrsta veza
izme|u prosjeka konzumiranja alkohola i procenta smrtnih slu~ajeva prouzrokovanih
cirozom jetre.
68 Poroci
Poroci 69
Ovaj medicinski ~asopis potvr|uje da mu{karci piju alkohol u koli~ini koja je otprilie
duplo ve}a od koli~ine koju konzunmiraju ène. Zbog toga su problemi vezani za alkohol
mnogo ve}i kod mu{karaca nego kod èna, osim {to se otkrilo da je veliki procenat èna
po~eo pohlepno piti alkohol tako da se procenat mu{karaca i èna u jednom broju zemalja
izjedna~io. Zbog brojnih razloga ène prema{uju mu{karce u brzini potpadanja pod utjecaj
manje koli~ine alkohola.
UTJECAJ ALKOHOLA NA EKONOMIJU

A sada da se upoznamo sa obimom problema ekonomske prirode kroz sljede}e
statisti~ke podatke:
♦ tre}inu kapaciteta bolnica u industrijskim zemljama zauzimaju oboljeli od alkohola.
Dràva Teksas izdala je statistiku koja poja{njava da izdaci za lije~enje alkoholi~ara uz
ekonomski gubitak, prouzrokovan gubitkom imovine, kompenzacijom i padom proizvodnje,
u mnogome prema{uju profit ostvaren od prodaje alkoholnih proizvoda;
♦ {to se ti~e biv{eg Sovjetskog saveza, jedno istraìvanje potvrdilo je da godi{nja
zarada Sovjetskog saveza od prodaje votke dostiè oko 45 000 000 000 rubalja (56 000 000
000 $), dok ekonomski gubici Sovjetskog saveza zbog konzumiranja alkohola dostiù 180
milijardi rubalja (225 milijardi $);
♦ u Francuskoj je 1979. god. objavljena medicinska dru{tveno - ekonomska statistika
u kojoj je navedeno da prosje~ni nacionalni dohodak Francuske od proizvodnje i prodaje
alkoholnih pi}a dostiè oko 20 milijardi francuskih franaka. S druge strane, nacionalni dohodak
trpi {tete koje su rezultat konzumiranja alkohola, koji prouzrokuje gubitak radnih sati tako
{to se koriste bolovanja, privremena ili stalna, kao i rezultat pla}anja ljekarskih usluga,
pla}anja bolnic
U drugom izvje{taju koji je objavio ovaj ~asopis u drugom broju stoji da se ukupni gubici
nastali zbog konzumiranja alkohola procjenjuju na oko 2 000 000 000 funti sterlinga u jednoj
godini.
KAKO SE SUPROTSTAVLJAJU PROBLEMU?

SUPROTSTA
Zapadna civilizacija, sa svim svojim aspektima, ìvi u jednoj duhovnoj praznini tako {to
predstavnici ove civilizacije ìve tumaraju}i u stanju nereda. Zato, nije nikakvo ~udo da se
problem alkoholizma u odnosu na njih smatra najzamr{enijim problemom koji je te{ko
70 Poroci
razrije{iti. To je jasno prepoznatljivo iz njihovih suprotnih stavova o rje{avanju tog problema

~ijem se rje{avanju, u osnovi, nije pri{lo iz korijena.
Ovdje }u navesti poku{aje nekih dràva da rije{e ovaj problem.
SJEDINJENE AMERI^KE DR@AVE
Prvi poku{aj SAD-a bio je takav {to su izdale o{tre zakone kojim se zabranjuje proizvodnja
i trgovina alkoholom. Tako|er su propisale o{tre kazne, kao {to su zatvor i nov~ane kazne,
za one koji kr{e te zakone. Ti zakoni su doneseni 1920. god, ali nedugo poslije toga, 1923.
god., oni su i ukinuti, nakon {to se pove}ao broj onih koji konzumiraju alkohol tajno. Tako|er,
pro{irila se tajna prodaja alkohola, a naro~ito prodaja lo{ih vrsta alkohola. Pogledaj samo
kako su prvo zabranili alkohol, a zatim ga dozvolili i tako je problem ostao sve do dana{njih
dana!
BIV[I SOVJETSKI SAVEZ
U svom broju 787, izdatom u martu 1985. god., ~asopis “El - Belag” naveo je sljede}e:
“Problem pove}anja procenta alkoholi~ara u Sovjetskom savezu po~eo je da podsti~e
velike reakcije u zemlji. Prvi put vlasti dozvoljavaju da se objavi ~lanak koji poziva da se
zabrani alkohol u zemlji u punom obliku kako bi se sprije~ili mnogi problemi koji nastaju
kao rezultat konzumiranja alkohola.
Novine “Moskovski“ objavile su ~lanak, koji je napisao poznati sovjetski akademik,
Fjodor Oglov u kojem zahtijeva zabranu proizvodnje i kupovine alkohola, suprotno onome
{to je bilo za vrijeme Lenjina. Ono {to je zanimljivo u ovome jeste da je ovaj akademik
optuìo slu`bene novine da pre{u}uju ovo zlo umjesto da pozivaju da se zaustavi prodaja
alkohola. U skladu s izvje{tajem koji je na~inila Akademija nauka Sovjetskog saveza, alkohol
je uzro~nik smrti milion Sovjeta godi{nje. S druge strane, od svakih {estero ro|ene djece
jedno se ra|a sa nedostatkom kojem je uzrok to {to njegovi roditelji konzumiraju alkohol.
Dràvljanin Sovjetskog saveza godi{nje potro{i 30 litara votke prosje~no, a broj pijanica
dostiè i do 40 miliona osoba.
âsopis “En - Nur”, br. 33, mjesec ramazan 1406. god. po Hid`ri, spominje da je Junadij
Kolbin, prvi sekretar sovjetske partije u pokrajini Uljanovsk rekao da su nov~ane kazne koje
su napla}ene od stanovni{tva zbog kr{enja zakona o zabrani konzumiranja alkoholnih pi}a
dostigle milion rublji (1,2 milona $) nakon stupanja na snagu provo|enja novih mjera koje su
odre|ene u pro{lom mjesecu junu.
Ovaj funkcioner je u svom govoru koji je objavio jedan ~asopis, a koji je zasnovan
Poroci 71
specijalno radi potpore kampanji suzbijanja konzumiranja alkohola, rekao da je obim prodaje
alkohola u 1985. god. opao za 23 000 000 rublji (28 000 000 $) u odnosu na 1984. god. On
je pojasnio da je ova brojka u pro{losti dostizala izme|u 7 - 8 milona rublji (10 000 000 $)
godi{nje.
Novine “E{ - [erk el - Evsat”, u broju objavljenom 30. 04. 1407. god. po Hid`ri, spominju
sljede}e: “Kako je mogu}e rije{iti se hiljade besku}nika u Sovjetskom savezu koje novine
optuùju da su pijanice, da prouzrokuju {irenje opasnih bolesti i da ìve na rubu zakonitosti.
Neki predlaù da se ponovo uklope u dru{tvo, a drugi se ne ustru~avaju preporu~iti njihovo
pogubljenje strijeljanjem. S druge strane, ~asopis je zapo~eo raspravu u jednom drugom
istraìvanju koje je objavio, a odnosi se na uvjete ìvljenja ovih ljudi koji ìve na margini
sovjetskog dru{tva. âsopis je potvrdio da njihov broj dostiè nekoliko hiljada, a mogu se
na}i na svakom mjestu prostranog (biv{eg) Sovjetskog saveza, iako postoje mjesta gdje ih
je vi{e, kao {to je jug, a naro~ito srednja Azija i krajnji istok.
Ovi besku}nici ne posjeduju li~na dokumenta i prakti~no ne posjeduju nikakva prava.
Oni ne mogu dobiti slu`beni posao niti se mogu obratiti ljekaru ili bolnici. Zajedni~ko im je to
da su oni, ne4dvosmisleno, alkoholi~ari. âsopis potencira to da su oni oppasna prijetnja po
zdravlje u Sovjetskom savezu jer nose sve vrste genitalnih bolesti, pa ~ak i tuberkulozu
koja izaziva zabrinutost kod vlasti, a naro~ito u srednjoj Aziji. âsopis je postavio pitanje
onima koji su u~estvovali u istraìvanju oko na~ina suprotstavljanja ovoj pojavi, i jedan od
njih, a bio je ~lan u omladinskom komunisti~kom savezu, rekao je: “Treba ih streljati!”
FRANCUSKA
Francuske su vlasti 1940/41. god. usvojile nove zakone koji potvr|uju stare zakone, a
neki od njih su:
1. zabrana alkoholnih pi}a u kojima je procenat alkohola ve}i od 18%;
2. zabrana upotrebe alkoholnih pi}a utorkom, ~etvrtkom i subotom;
3. zabrana prodaje alkoholnih pi}a adolescentima;
4. nesniàvanje kazne za zlo~ine koje po~ini pijani voza~;
5. zabrana propagiranja alkoholnih pi}a;
6. aktiviranje organizacija koje se suprotstavljaju opojnim pi}ima.
Tada je odlu~eno da se broj gostionica smanjuje iz godine u godinu i da se aktivira
proizvodnja raznih vrsta vo}nih sokova.
Sprovo|enje ovog zakona dovelo je do smanjenja broja alkoholi~ara u bolnicama za
pola ili dvije tre}ine u odnosu na broj koji je bio prije.
Visoka komisija za istraìvanje i obavje{tavanje, u saop}enju koji je objavljen u Parizu,
72 Poroci
spomenula je da francuska vlada ne vodi ~vrstu borbu protiv konzumiranja alkoholnih pi}a.
Proglas je ukazao i na nehat koji vlada u dràvi koja je oborila rekord u potro{nji alkohola.
Ova komisija koja je osnovana 1955. god., a ~iji ~lanovi bivaju imenovani od vlade,
kritikuje trenutno pove}anje reklamiranja alkoholnih pi}a u Francuskoj kao i zadnje nedavno
glasanje i usvajanje teksta zakona kojim se pruà podr{ka otvaranju gostionica (barova) na
mjestima koncentracije stanovni{tva. Ova komisija svoj stav argumentira potrebom
ispravljanja gre{aka (savremene) civilizacije.
Alkohol i njegove posljedice smatraju se tre}im po redu uzro~nikom smrti (nakon
sr~anih bolesti i raka) u Francuskoj jer zbog njega umre 18 000 osoba godi{nje.
Odgovaraju}i na ove kritike, ministar zdravstva izjavio je da je preventiva od
alkoholizma i bolesti vezanih za alkohol bila i ostat }e jedan od va`nih preokupacija
vlade. On je ukazao da se Francuska ubraja u mali broj zemalja kod kojih je zabiljeèn
konstantni pad potro{nje ~istog alkohola, jer potro{nja po osobi u 1982. god. spala je na
13 litara nakon {to je 1952. god. bila 18 litara. (Preneseno iz ~asopisa “En - Nur”, br. 25,
mjesec muharem, 1406. god. po Hid`ri.)
Paralament je konsenzusom (jednoglasno) verifikovao prijedlog zakona vlade koji
nalaè izvr{avanje najo{trijih kazni nad osobama koje u pijanom stanju voze svoje au-
tomobile.
U prijedlogu zakona koji je ponudio ministar pravde Aliban [alindoon, stajalo je da
policijske i sudske vlasti imaju pravo odmah uhapsiti svakog voza~a ako se na licu mjesta
otkrije da je pod dejstvom alkohola.
Prijedlog zakona predvi|a kaznu zatvorom od dvije godine kao i pla}anje nov~ane
kazne koja dostiè i 30 000 franaka protiv svakog voza~a koji u pijanom stanju ubije
drugu osobu.
U ovom prijedlogu zakona spomenuto je i to da saobra}ajne nesre}e u Francuskoj
svake godine prourokuju smrt 11 000 osdoba i to zbog toga {to voza~i konzumiraju
alkohol (Preneseno iz novina “E{ - [erk el - Evsat”, 27.08.1407. god. po Hid`ri.)
KINA
Kineske novine spomenule su da je izvr{ena smrtna presuda kod ~etiri osobe jer su
spravljali alkoholna pi}a ~ije konzumiranje je prouzrokovalo smrt 25 osoba. Zu [in Gong
i Li Jang Taj spravili su 8 000 litara alkoholnog pi}a i prodali vi{e od 1000 litara. Zbog
konzumiranja ovog pi}a 15 osoba umrlo je, a 7 osoba je ostalo bez vida.
Sud Sing Do u jugozapadnoj Kini izdao je smrtne presude koje su odmah izvr{ene.
Drugi sli~an slu~aj koji se desio u drugoj pokrajini bio je povodom da se izrekne smrtna
presuda drugom proizvo|a~u alkohola, po imenu Li Rong Vi, jer je njegovo spravljeno pi}e
Poroci 73
prouzrokovalo smrt 10 osoba. Smrtna presuda je izvr{ena i nad njegovim sau~esnikom,

tako|er. (Preneseno i z ~asopisa “En - Nur”, mjesec muharem, 1406. god. po Hid`ri.)
BRITANIJA
Britanski medicinski ~asopis “Lanset” (Lancet), izdat 1987. god, zahtijevao je od vlade
Britanije da uloì vi{e novca u svrhu osvje{}ivanja ljudi u pogledu opasnosti od alkohola,
kako to radi i u vezi s pu{enjem.
Autor ~lanka zahtijevao je od dràve da zabrani reklamiranje alkohola te da se na
boce s alkoholom nalijepi upozorenje od opasnosti alkohola po zdravlje.
U [vedskoj je prodaja alkohola izme|u 1978. i 1983. god. opala zahvaljuju}i djelimi~no
zabrani reklamiranja alkohola. Autor ~lanka pozvao je da se pove}aju porezi na alkohol
te da se odrede ograni~enja i o{tre kazne za voza~e koji budu uhva}eni na djelu, tj.
konzumiranju alkohola.
ULOGA ALKOHOLA
U RASPADU PORODICE
RASPADU
Nema sumnje da odanost alkoholu prouzrokuje brojne probleme koji uni{tavaju
porodicu, kolika god bila njena kompaktnost, a najva`niji problemi koji dovode do raspada
porodice alkoholi~ara jesu sljede}i:
1. pove}anje procenta razvoda brakova u porodicama koje imaju problema sa odano{}u
pi}u jednog ili oba roditelja (supru`nika). Samo u Britaniji procenat razvoda brakova dostigao
je 20%, a alkohol i problemi koje izaziva, bio je prvi uzro~nik razvoda brakova, dok je ovaj
procenat u biv{em Sovjetskom savezu dostigao 67%. Doktor Malmo iz [vedske spominje
da su mu{karci kod kojih je bilo malo pove}anje enzima GGT, {to upu}uje da umjereno piju
alkohol, poduzeli mjere razvoda braka, dok je samo 3% mu{karaca koji nisu imali nikakav
vi{ak enzima GGT (malo piju alkohol), pristupilo razvodu braka;
2. nezainteresiranost oca alkoholi~ara prema svojoj ku}i i porodici zbog njegovog stalnog
odsustva od ku}e;
3. ra{irenost pojave upotrebe nasilja (sile) u opho|enju muà prema supruzi i djeci, {to
pove}ava njihovu mr`nju prema njemu. Tako je istraìvanje, koje je obuhvatilo oko 100
èna koje su bile izloène fizi~kom zlostavljanju (udaranju) od njihovih muèva, otkrilo da su
52 ène bile izloène udaranju od svojih muèva kada se oni bili u pijanom stanju. Brojni
izvje{taji spominju da su 74% od onih koji su nanijeli bolne udarce svojim suprugama, bili
alkoholi~ari. Tako|er se ve}i broj od ovoga, seksualnog i tjelesnog zlostavljanja djece vr{i
pod utjecajem alkohola u Britaniji, dok procenat u SAD-u dostiè do 80%;
74 Poroci
4. uskra}ivanje pa`nje i nje`nosti prema djeci, {tavi{e neki o~evi fizi~ki i seksualno
zlostavljaju djecu, a mo`da im uskrate i neophodnu hranu jer sva briga oca - pijanice postaje
dolazak do pi}a, pa makar djeci uskratio hranu;
5. {irenje du{evnih bolesti me|u ~lanovima porodice, a mo`da i {irenje moralnih devijacija,
kao {to je odavanje drogama, utapanje u moru opojnih pi}a i ostalih poroka. To se de{ava
kao reakcija na grubost koja se doìvjela, nepruànje ljubavi, nje`nosti i pa`nje od roditelja.
Nije ~udo da u novinama nalazimo objavljivanje sljede}ih vijesti:
âsopis “En - Nur”, broj 97, februar 1986. god. naveo je sljede}e: “Brojna nau~na istraìvanja
sprovedena u SAD-u i Njema~koj, a koje je spomenuo ~asopis ‘Die Schpiegel’ u ~lanku o
djeci alkoholi~arima, pokazuju da oko 50 - 70% djece alkoholi~ara potje~e iz porodica u
kojima je jedan od roditelja bio alkoholi~ar. âsopis dodaje da broj onih koji kontinuirano piju
alkohol dostiè 12 000 000 u dobi izme|u 22 i 24 godine ìvota. Njihov se broj u Zapadnoj
Njema~koj u zadnje dvije godine zastra{uju}e pove}ao.”
âsopis “En - Nur” je u svom broju 25, mjesec muharem, 1406. god. po Hid`ri, naveo
sljede}e: “U ispitivanju koje je objavio mjese~ni ~asopis “Family circle” u svom
septembarskom izdanju stoji da od svakih 5 u~enika u srednjoj {koli u SAD-u jedan je
priznao da konzumira alkohol najmanje jednom u sedmici, dok se jedan od svaka ~etiri
u~enika slaè sa pu{enjem marihuane.
U ispitivanju koje je izvr{eno u saradnji sa Dràvnim institutom roditelja za za{titu od
droga, navedeno je da se konzumiranje alkohola, tako|er, {iri i me|u mla|im u~enicima.
Slijede najva`nije ta~ke koje su navedene u ispitivanju koje je po~elo 1981. god.,
tokom kojeg je ispitivano vi{e od 200 u~enika u dobi od 10 - 18 godina, u dvadeset i
jednoj ameri~koj dràvi, a ve}ina njih se nalazi u jugoisto~nom dijelu SAD-a:
- vi{e od 3 000 000 srednjo{kolaca (25%) pu{i marihuanu, jedan od svakih deset
u~enika pu{i u kontinuitetu, a vi{e od 500 hiljada (6%) iz osnovnog obrazovanja, pu{i
marihuanu;
- vi{e od 500 000 (5%) u~enika u dobi izme|u 10 i 13 godina priznaje da konzumira
alkohol jednom u sedmici. Ova brojka ve}a je za 2 500 000 (25%) u slu~aju srednjo{kolaca,
a vi{e od 500 000 srednjo{kolaca konzumira kokain;
- 2 250 000 (18%) srednjo{kolaca koristi opojne lijekove, 12% koristi stimulativna
sredstva, a 6% konzumira lijekove za umirenje.
U broju od 3.12.1986. god., novine “E{ - [erk el - Evsat” navode sljede}e: “Istraìvanje
koje su sprovele odgovorne strane u Britaniji pokazalo je da se broj maloljetne djece u
Britaniji koja konzumiraju alkohol pove}ao u obliku koji zabrinjava odgovorne ljude za socijalnu
za{titu i zdravstvo.
Ono {to zabrinjava ove ljude jeste mala ìvotna dob djece koja su postala polualkoholi~ari
i rezultati su bili zapanjuju}i za odgovorne. Ve}ina djece koje je obuhvatilo ovo istraìvanje
bili su u dobi izme|u 12 i 13 godina i priznali su da su polualkoholi~ari i rekli su da piju alkohol
Poroci 75
tako da izgube svijest. Kada su djeci u starosnoj dobi izme|u 16 i 18 godina tokom ovog
istraìvanja postavljana pitanja, oni su ta pitanja primila sa dozom zbunjenosti, a u njihovim
odgovorima bila je neka vrsta ~u|enja. Oni su odgovarali: “Naravno, pijemo alkohol, a
ponekad ~ak i jake vrste, do te mjere da izgubimo svijest!”
Zbunjenost odgovornih ljudi za ovo istraìvanje dostigla je veliki stupanj kada su ova
djeca priznala da piju alkohol govore}i: “Ovo na{e stanje traje nekoliko godina i mi sada
imamo navike i iskustva u konzumiranju alkohola.” A kada su ih odgovorni ljudi upitali koliko
su imali godina kada su po~eli konzumirati alkohol, jedan od njih odgovorio je da je alkohol
po~eo piti u jedanaestoj godini ìvota.
Ljudi odgovorni za socijalnu i zdravstvenu za{titu kaù da je veliki procenat malodobne
djece - alkoholi~ara u Engleskoj i Velsu. [to se ti~e djece u [kotskoj, istraìvanje je pokazalo
da oni malo kasnije po~inju konzumirai alkohol u odnosu na djecu u Engleskoj i Velsu.
Obi~no ova djeca u [kotskoj po~inju konzumirati alkohol u trinaestoj ili ~etrnaestoj godini
ìvota, ali se oni nakon godinu ili dvije izjedna~avaju po koli~ini alkohola koji popiju. Istraìvanje
je tako|er pokazalo da se kod neke djece pojavljuju jasni simptomi bolesti zbog pretjeranog
konzumiranja alkohola. Pretrage koje su obavljene nakon {to su ova djeca smje{tena u
bolnicu radi lije~enja od posljedica jakog opijanja, pokazale su neke znakove oboljenja od
~ira u èlucu i crijevima. Pored ovoga, me|u ovom djecom pojavili su se opasni slu~ajevi
delikvencija, kao {to je kra|a, tjelesno zlostavljanje, prevara i uni{tavanje tu|e imovine.
Ovo istraìvanje koje je obuhvatilo 2519 malodobne djece i adolescenata u Engleskoj i
Velsu i 2389 iz [kotske, nadzirao je Odjel za zdravstvo i socijalnu za{titu i Odjel za zdravstvo
i hospitalizaciju iz [kotske.
âsopis “El - Islah”, broj 97, februar 1986. god. navodi sljede}e: “U izvje{taju koji je
objavljen u Zapadnoj Njema~koj, spominje se da broj alkoholi~ara i narkomana prema{uje 1
500 000 osoba. Od toga broja, 25% su narkomani a ve}ina su alkoholi~ari. Ono {to
uznemirava i {to je potaklo bojazan kod odgovornih ljudi i sociologa jeste ono {to je otkrio
izvje{taj i to je da 27% od ukupnog broja mladi}a u ìvotnoj dobi izme|u 12 i 14 godina
konzumira alkohol dva puta ili tri puta sedmi~no, dok 42% od onih ~ija je ìvotna dob izme|u
14 i 16 godina, konzumira alkohol vi{e od tri puta sedmi~no.”
Studija koju su 1986. god. izvr{ili istraìva~i Brans i Velt sa Instituta u Njujorku, a ~iji je
cilj bio upoznavanje obima ra{irenosti pojave konzumiranja alkohola u srednjim {kolama u
dràvi Njujork, obuhvatila je 27 335 u~enika srednjih {kola.
Ova dva istraìva~a otkrila su da oko 71% u~enika pije alkohol. Od toga 13% u~enika
poùdno pije alkohol, tj. najmanje jedanput sedmi~no.
76 Poroci
ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU

Specijalna publikacija o alkoholu koju je izdao Kraljevski fakultet za ljekare op}e prakse
navodi da je u Britaniji izvr{ena studija koja je obuhvatila veliki broj alkoholi~ara i da je
otkriveno da je alkohol bio glavni uzro~nik razli~itih problema. Neki od tih problema su:
- 63% od tih osoba izba~eno je sa radnog mjesta;
- smanjene su beneficije kod 45% radnika;
- 43% radnika pretrpjelo je nesre}u na radu.
[to se ti~e Sovjetskog saveza, procenat radnika alkoholi~ara dostigao je 37%.

[tete koje prouzrokuje alkohol poslodavcima, a koje su vezane za preduze}a i tvornice,
radnike i administraciju moèmo saèti u sljede}e:
- stalno izostajanje s posla;
- neaktivnost (neproduktivnost);
- netemeljitost u poslu;
- de{avanje nesre}a i povreda na radu;
- de{avanje konflikata me|u radnicima i administratorima;
- {irenje prevara i intriga me|u radnicima.
U izvje{taju koji je pripremio Britanski kraljevski fakultet za ljekare za 1987. god., o

alkoholu stoji: “Dva istraìva~a, Holtorman i Bortshel, procijenili su gubitke britanske
vlade u Engleskoj i Velsu od ukupnih problema prouzrokovanih alkoholom na oko 650
000 000 funti sterlinga u 1977. god. i na oko 1 000 000 000 funti u 1984. god.
[to se ti~e zadnjih procjena gubitaka u britanskoj industriji od posljedica problema
vezanih za konzumiranje alkohola, gubici se procjenjuju na oko 641 000 000 funti sterlinga
u jednoj godini.”
U izvje{taju dalje stoji: “U istraìvanju koje je izvr{io Edvards i saradnici, prona|eno je
da je 98 radnika, koji su ispitivani, zbog alkohola izostajalo s posla u prosjeku 68 puta u
godini. Od tih radnika 66% su potvrdila da su izostajali s posla svakog ponedjeljka jer vikend
provedu u pijan~enju i galami.”
Poroci 77
ULOGA ALKOHOLA
U DE[AVANJU ZLOÎNA
DE[AV
Veza izme|u alkohola i zlo~ina jeste ~vrsta veza i nije ~udo {to je Poslanik, s.a.v.s.,
okarakterisao alkohol kao “majku svih zala”, jer je alkohol, tako mi Allaha, upravo to zato {to
je on klju~ svakog zla.
Od Osmana, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Klonite
se alkohola jer je on majka svih zala! Me|u onima koji su bili prije vas bio je jedan poboàn
~ovjek u koga se zaljubila jedna zaludjela èna. Ona je njemu poslala svoju slu{kinju po kojoj
je poru~ila: ‘Zovemo te da do|e{ radi svjedo~enja.’ On je krenuo sa njenom slu{kinjom i kad
god bi u{ao na neka vrata, ona bi ih za njim zaklju~ala, sve dok nije do{ao do lijepe ène kod
koje je bio dje~ak i posuda s alkoholom. Ona mu tada re~e: ‘Ja te, tako mi Allaha, nisam
zvala radi svjedo~enja, ve} da sa mnom blud u~ini{, popije{ ~a{u ovog alkohola ili da ubije{
dje~aka.’ On re~e: ‘U tom slu~aju, daj mi da popijem ~a{u ovog alkohola!’ Ona mu je dala
~a{u tog alkoholnog pi}a, a on re~e: ‘Dajte mi jo{!’ Tako je ~inio sve dok je nije obljubio i ubio
dje~aka. Zato, klonite se alkohola, jer, tako mi Allaha, ne nalaze se zajedno iman (vjerovanje)
i konzumiranje alkohola, a da ubrzo jedno ne potisne drugo.” (Biljeì En- - Nesai.)
Ovdje }u sada navesti neke ~injenice izraène u brojkama koje otkrivaju sasu{enost i
krhkost zapadne civilizacije i dekadenciju u koju je zaspala u dru{tvenom aspektu.
Publikacija (bilten) koju je 1986. god. izdao Britanski kraljevski fakultet za ljekare
op}e prakse navodi sljede}e: “Istraìva~ Smit je 1984. god. izvr{io istraìvanje koje je
obuhvatilo jedan broj zatvorenika u Engleskoj i Velsu. On je otkrio da je otprilike izme|u
jedne polovine i jedne tre}ine mu{karaca i 15% èna po~inilo zlo~ine dok su bili pod
utjecajem alkohola.”
Jeffer i Saunders su 1983. god. otkrili da su oko 64% zatvorenika i onih koji su
uhap{eni, konzumirali alkohol samo ~etiri sata prije nego {to su uhap{eni.
U broju 263, zul-kade 1406. god. po Hid`ri, ~asopis “El - vaj el - islami” navodi sljede}e:
“Izvje{taj kojeg je sa~inio Ured za statistiku ameri~ke pravde kaè da je vi{e od pola
zatvorenika kojima je su|eno zbog nasilja, priznalo da su pili alkohol prije nego {to su po~inili
zlo~in. Izvje{taj je ovo objavio na osnovu ispitivanja osu|enih zatvorenika ~iji je broj 23112.
Ispitivanje je zaklju~ilo da je 54% nasilnika pilo alkohol prije izvr{enja zlo~ina. [to se ti~e
svih drugih zlo~ina u koje ulaze i provale i reme}enje javnog reda, a koji su po~injeni pod
dejstvom alkohola, njihov procenat je 48%.
Ovaj ameri~ki izvje{taj u sebi sadrì i druge broj~ane podatke koji jo{ vi{e ukazuju na
utjecaj koji ima konzumiranje alkohola na nasilni~ko pona{anje. Tako se pokazalo da je 7 od
78 Poroci
svakih 10 osu|enih za ubistvo bez predumi{ljaja pilo alkohol prije izvr{enja zlo~ina. Izraèno
u procentima to ~ini 68%, dok je procenat po~inioca ubistva s predumi{ljajem 49%.
Isti ~asopis prenosi rije~i biv{eg ministra unutra{njih poslova Rusije Fjodor~eka, a koje
je naveo list “Komunist”, da se alkohol smatra uzro~nikom dvije tre}ine zlo~ina kao i {irenja
crnog trì{ta.
âsopis “En - Nur”, broj 11, avgust 1984. god. spominje sljede}e: “Narodna skup{tina
za socijalnu za{titu u [vedskoj procjenjuje da oko 300 000 [ve|ana ima o{tre (velike)
probleme vezane za alkohol, tako da alkohol opasno utje~e na njihov posao i porodi~ni ìvot
i zdravlje. Ova skup{tina procjenjuje da tro{kovi njihovog lije~enja dostiù nekoliko miliona
kruna.
Istraìvanje koje je provela ova skup{tina poja{njava da postoji jasna veza izme|u
akata nasilja i alkohola, te aludira da je 70% mu{karaca osu|enih za nasrtaje na ène to
~inilo pod utjecajem alkohola.
Izvje{taj o alkoholu Britanskog kraljevskog fakulteta za ljekare iz 1987. god. navodi da
je u 1983. god. u Engleskoj i Velsu bilo 109728 zlo~ina i zlodjela koja su po~injena pod
dejstvom alkohola, i za koju je izvr{ena sudska presuda. U [kotskoj je 1981. god. izvr{ena
presuda nad 22 572 osobe za zlo~ine i prestupe po~injene zbog konzumiranja alkohola.
Broj onih koji su osu|eni u Engleskoj i Velsu 1982. god. zbog upravljanja autom pod dejstvom
alkohola, a u stanju kada je nivo alkohola u krvi bio ve}i od 80 mg na svakih 100 militara krvi,
dostigao je 63 832 osobe. Ljudi iz Ministarstva unutra{njih poslova Britanije odgovorni za
saobra}ajne nesre}e spominju da je ovaj broj samo mali dio stvarnosti. To je zato {to se
samo jedan od svakih 250 alkoholi~ara na|e pod udarom zakona i izvr{ava se nad njim
sudska presuda.
Izvje{taj, tako|er, spominje da je vi{e od 50% svih zlo~ina ubistva u~injeno pod utjecajem
alkohola kao {to je i 50% `rtava bilo pod utjecajem opojnih pi}a.
Britanska enciklopedija spominje da je ve}ina slu~ajeva seksualnog zlostavljanja
èna bliskog roda, sestre, majke, k}erke (incest), u~injeno pod djestvom alkohola.
Tako|er, ve}ina slu~ajeva nereda i nasilja koji se de{avaju na fudbalskim utakmicama
bilo je zbog alkohola (91 osoba od 110 uhap{enih zbog nereda i nasilja na jednoj
fudbalskoj utakmici bili su u pijanom stanju).
Doktor Bernt u knjizi “Teme o lije~enju” spominje da je 70% ubistava izvr{eno pod
utjecajem alkohola (opojnih pi}a). S druge strane, izvje{taj Svjetske organizacije zdravlja
o zlo~inima nasilja u 30 zemalja, me|u kojima su SAD, Britanija i dr., spominje da je 86% od
svih zlo~ina ubistava i 50% od svih zlo~ina silovanja izvr{eno pod utjecajem alkohola.
Novine Daily Mail (26. jun, 1980. god.) navode}i Lorda Harisa, koji je predsjedavao
Komisijom za ispitivanje stanja zatvorenika - zlo~inaca u zatvorima u Britaniji, spominje
da ve}ina ovih zatvorenika - zlo~inaca u Britaniji pati od problema prevelikog konzumiranja
alkohola. Tako|er, 50% svih zlo~ina stra{nog nasilja desilo se zbog konzumiranja alkohola.
Poroci 79
ULOGA ALKOHOLA U PORASTU

PROCENTA SAOBRA]AJNIH NESRE]A
PROCENTA
Medicinski izvori navode da sposobnost koordiniranja (ljudskih) pokreta nestaje kada
prosjek alkohola u krvi dostigne od 20 do 30 miligrama na svakih 100 militara. Mogu}nost
prihvatanja ~inilaca od utjecaja na vid, tako|er, slabi, {to ~ovjeka ~ini podlo`nim saobra}ajnoj
nesre}i prilikom upravljanja autom ili biciklom (motociklom).
U slu~aju kada procenat alkohola u krvi dostigne 80 miligrama na svakih 100 mililitara,
a to je dozvoljena koli~ina zakonom o saobra}aju u Australiji, Kanadi, Danskoj,
Francuskoj, Britaniji i Novom Zelandu, procenat de{avanja saobra}ajnih nesre}a duplo se
pove}ava. U slu~aju kada procenat alkohola u krvi dostigne 150 miligrama na svakih 100
mililitara, procenat de{avanja saobra}ajnih nesre}a pove}ava se za deset puta.
A kada prosjek alkohola i krvi bude 200 miligrama na svakih 100 mililitara, procenat
de{avanja ovih nesre}a podiè se za 20 puta.
A sada }emo razmotriti opasnost konzumiranja alkohola u pove}anju procenta
saobra}ajnih nesre}a kroz grupu statisti~kih podataka za nekoliko evropskih zemalja, a
od tih zemalja su sljede}e:
BRITANIJA:
1. organizacija za suzbijanje lo{e upotrebe alkohola u Britaniji navela je da je pretjerano
konzumiranje alkohola uni{tilo ìvot vi{e od 26 500 ljudi u Britaniji u 1985. god. Ova Organizacija
je okarakterisala alkohol kao istinskog ubicu i pored trenutne bojazni od droge i po~ela
kampanju smanjivanja potro{nje alkoholnih pi}a u procentu izme|u 30 i 40%. Godi{nje
ko{tanje konzumiranja alkohola u Britaniji procjenjuje se na vi{e od 1680 miliona funti sterlinga.
Organizacija je spomenula i to da je polovina onih koji su osu|eni za zlo~in ubistva bila pod
utjecajem alkohola u momentu izvr{enja zlo~ina. S druge strane, jedan od svaka tri voza~a
koji su izazvali sabra}ajne nesre}e koje uzrokuju smrt i ranjavanje hiljada ljudi svake godine,
bio je pod utjecajem alkohola. (Preneseno iz ~asopisa “El - Islah”, broj 101, juni 1986. god.);
2. s po~etkom proslavljanja svake Nove godine, Evropu i druge krajeve svijeta zahva}a
histeri~an i neobuzdan val saobra}ajnih udesa koji odnose hiljade ljudskih ìvota. Jedan od
oficira britanske saobra}ajne policije, opisuju}i poslove svake Nove godine, kaè da se oni
pretvaraju u krvave pokolje zbog toga {to neki voza~i automobila omalovaàvaju ljudske
ìvote i {to voze svoje automobile u pijanom stanju. Slu~ajevi upravljanja vozilom u pijanom
stanju u Evropi na kraju 1986. god. pove}ali su se u nenormalnom obimu.Tako je alkotest
koji je vr{ila britanska saobra}ajna policija kod osoba za koje se sumnja da voze u pijanom
80 Poroci
stanju, otkrio rekordan broj takvih osoba. Samo u Engleskoj i Velsu otkriveno je milion
osoba od kojih je 100 000 osoba zavr{ilo na sudu. Broj mrtvih u tim nesre}ama bio je ve}i
od 10 000 osoba. Zbog toga, britanski ministar za saobra}aj, Botomly kaè: “Zaista onaj ko
u pijanom stanju vozi svoj automobil, u svojim rukama, a hladnih ìvaca, drì svoj i ìvot
drugih ljudi i izlaè ih smrti. A kada bi ti (ljudi) razumjeli koliki je obim toga {to ~ine, ne bi se
usudili ni jednom sjesti za volan svoga auta u takvom stanju.” Mora se spomenuti da
zakonska ograni~enja i zabrane za ovakva zlodjela nisu uop}e dovoljna. Tako je voza~ koji
je vozio u pijanom stanju i udario mladi}a Dòna Lina Prajsa (20 godina) osu|en nov~anom
kaznom u iznosu 100 funti. Mladi}evi tu`ni roditelji na to su se upitali i rekli: “Zar je ovo
protuvrijednost ìvota na{eg sina kojeg nikad vi{e ne}emo vidjeti?” U ve}ini svjetskih
zakonodavstava predvi|ena kazna za ovakava zlodjela ne prelazi neznatnu
nov~anu kaznu uz oduzimanje voza~ke dozvole na odre|eno vrijem od
po~inioca zlodjela koje ponekad ne prelazi godinu dana. (Preneseno iz novina
E{ - [erk el - Evsat”, 4.1.1987. god.);
3. anketa koja je sprovedena u Britaniji pokazala je da je tre}ina voza~a automobila i
motocikala priznala da je konzumirala alkohol za vrijeme vo`nje, a da je pola ljudi koji su
anketirani priznalo da su vozili nakon {to su konzumirali alkohol u koli~ini koja prema{uje
zakonom dozvoljenu koli~inu. Rezultati ove ankete (koju je proveo Galupov institut) pokazali
su da procenat slu~ajeva vo`nje u pijanom stanju prema{uje procenat zlo~ina ubistva,
konzumiranja droge i bolesti side. Anketa je tako|er pokazala da pola voza~a u Britaniji
smatra da kampanja vlade za spre~avanje vo`nje u pijanom stanju ne utje~e na njih. Britanska
vlada je prije toga poduzela reklamnu kampanju koja ju je ko{tala 600 000 funti sterlinga, a
koja je imala za cilj smanjenje konzumiranja alkohola prilikom upravljanja vozilom. (Preneseno
iz novina “Er - Rijad”, 13.4.1407. god. po Hid`ri.);
4. britanska enciklopedija navodi da su pijane osobe obi~no izloène nesre}ama i
povredama. Otkriveno je da je procenat izloènosti pijanica smrtonosnim nesre}ama sedam
puta ve}i od procenta izloènosti obi~nih osoba (koje nisu u pijanom stanju) takvim
nesre}ama, kada se uzme u obzir ukupan broj stanovnika. Procenat izloènosti pijanica
smrtonosnom trovanju ve}i je za 30 puta, procenat izloènosti smrti zbog padova ve}i je 16
puta, a procenat izloènosti smrti u saobra}ajnim nesre}ama ve}i je 4,5 puta. Ovi visoki
procenti ne reflektuju samo nemo} (svake vrste) koja je rezultat padanja pod direktan
utjecaj alkohola, nego reflektuje i na~in ìvota i stanje u kojem bude pijana osoba.
FRANCUSKA
1. Saobra}ajne nesre}e U Francuskoj odnose 12 000 ìvota i pruzrokuju razne povrede
kod 300 000 ljudi. Francuski slu`beni izvori objavili su da je glavni uzrok pove}anja procenta
saobra}ajnih nesre}a i broja `rtava pretjerano konzumiranje alkohola i prevelika brzina
prilikom upravljanja automobilima na izvangradskim putevima. Predsjednik francuske vlade
Poroci 81
izdao je zakon koji propisuje pritvor i za svakog voza~a kod koga se utvrdi da je konzumirao
alkohol prilikom upravljanja automobilom, kao i nov~anu kaznu za one koji kr{e tu odredbu
(Preneseno iz ~asopisa “En - Nur”, broj 29, dùmadel-ula, 1406. god. po Hid`ri.);
2. francuske slu`bene statistike iz Pariza objelodanile su da alkohol godi{nje u Francuskoj
ubije 37 450 osoba. Statistike kaù da je alkohol uzro~nik 40% smrtonosnih saobra}ajnih
nesre}a koje su se desile u Francuskoj u pro{loj godini, jer je procenat pijanih osoba koje su
prouzrokovale saobra}ajne nesre}e dostigao 38,8%. Primije}eno je da otprilike 30% voza~a
automobila u Francuskoj upravljaju svojim autom u stanju kada se u njihovim venama nalazi
vi{e od 80mg alkohola na svakih 100 ml krvi {to je zakonom u Francuskoj i Evropi dopu{tena
koli~ina. Statistike ukazuju na to da se u dane vikenda, subotu i nedjelju, registruje najve}i
broj smrtonosnih saobra}ajnih nesre}a. (Preneseno iz novina “E{ - [erk el- Evsat”,
24.1.1987. god.).
BELGIJA
Godi{nje na putevima zemalja Evropske zajednice u saobra}ajnin nesre}ama pogine
oko 50 000 osoba, a 1 600 000 pretrpi tjelesne ozljede. Belgijski ministar komunikacija kaè
da je 42% `rtava tih nesre}a bilo pod utjecajem alkohola. Ovaj ministar objavio je osnivanje
Operativne komore za kopnenu sigurnost pri Evropskoj zajednici i ukazao na to da }e
predloìti svojim partnerima iz zemalja Evropske zajednice pokretanje {iroke kampanje za
osvje{}ivanje ljudi o tome {ta alkohol prouzrokuje prilikom upravljanja automobilom i radi
akcentiranja voza~ima da se pridràvaju ograni~ene brzine na putevima. (Iz novine “E{ -
[erk el - Evsat”, 20.4. 1407. god. po Hid`ri.)
SAD
Nau~ne studije ukazuju na to da 10 000 000 Amerikanaca konzumira alkohol i pati od
alkoholizma i da se 25 000 smrtnih slu~ajeva u jednoj godini de{ava zbog saobra}ajnih
nesre}a prouzrokovanih upravljanjem autom u pijanom stanju. Tome se dodaje 15 000
slu~ajeva smrti (i ubistava) u jednoj godini zbog bolesti prouzrokovane trovanjem alkoholom.
(Iz studije predo~ene Kongresu medicine kojeg je organizirao Univerzitet “El - Ahzar”, a koja
je objavljena u ~asopisu “El - Vaj el - Islami”, broj 260, mjesec {aban, 1406. god. po Hid`ri.)
[VAJCARSKA
Udruènje {vajcarskih osiguravaju}ih preduze}a kaè da je zabiljeèn neprekidan rast
broja saobra}ajnih nesre}a prouzrokovanih upravljanjem automobilima u pijanom stanju.
Ovo udruènje je ukazalo na to da je u 1974. god. broj ovih nesre}a prouzrokovanih ovom
neobuzdanom vo`njom bio 566. Me|utim, taj se broj kasnije pove}ao za 28% u jednoj godini
dostigao broj od 7222 nesre}e. (Iz ~asopisa “El - Vaj el -Islami”, broj 263, zul-kade, 1406.god.
po Hid`ri.)
KOCKA
KOCKA
Kockanje je, tako|er, jedna od naj{tetnijih i najopasnijih navika koju islam zabranjuje. To
je, po islamu, svaka igra u novac, uz opkladu i neku vrijednost, gdje svaki u~esnik mora ili
dobiti ili izgubiti. Svaka takva igra, od onih obi~nih narodnih igara, (na primjer prstena,
kamena s ramena, trke, itd.), preko karata, {ibica, {aha, tavle, do lutrije i svjetskih
kockarnica - sve je to zabranjeno kockanje, ako partneri igraju u novac.
Prijateljska, pak, igra, samo radi zabave i odmora, ali bez ikakva ulaganja novca ili
drugih vrijednosti, nije zabranjena, jer to, zapravo, i nije kocka ni kockanje - ukoliko i takva
igra ne postane strast, koja ~ovjeka vodi iz granica umjerenosti u besposli~arenje i nerad.
Isto tako, islam ne smatra zabranjenim ako u igri jedna strana, jedan partner,od svoje
dobre volje, ili neka tre}a osoba, uloì novac da ga dobije pobjednik u igri, ali s tim da onaj
drugi partner nije ni{ta duàn ni obavezan ulagati od sebe i da ni{ta ne ulaè.
Kockanje, pak, gdje svi partneri ulaù novac u neku igru, i svaki od njih nastoji da dobije
na {tetu drugog - prezreno je u islamu i najstroè zabranjeno (haram). Takva igra (kockanje)
ubraja se, po islamskom u~enju, u najve}e grijehe.
Kad se uzmu u obzir islamski moralni i dru{tveni principi, s jedne strane, i posljedice i
utjecaj kockanja na ~ovjeka, s druge strane, onda nam postaje jasan takav stav islama
prema kocki.
Islamsko je pravilo da musliman treba sticati imetak po{tenim radom. Tu|a imovina je,
po islamu, za{ti}ena i nepovrediva (princip slobode svojine) pa je niko ne smije uzimati ili
prisvajati, izuzev na zakonit na~in (na primjer, putem zamjene dobara ili putem poklona).
Uzimanje, pak, ne~ije imovine opkladom ili kockom prisvajanje je tu|eg imetka na
nezakonit i nepo{ten na~in, a to je muslimanima, po Kuranu, izri~ito zabranjeno.
Ne jedite imetke jedni drugih na nezakonit na~in! (El-Bekara, 188)
Kockar svoj vlastiti imetak uni{tava i razbacuje, a i to je po islamu zabranjeno. Kockanje
preokupira ~ovjeka psihi~ki i oduzima svu njegovu pa`nju, zanese ga, i u neku ruku, opije
ga kao alkohol, pa on sve svoje snage i vrijeme tro{i u tu {tetnu rabotu, a to je opet, po
islamu, poseban grijeh. Kocka prouzrokuje ljudima pretjerana i {tetna uzbu|enja,
razo~arenja, me|usobnu mr`nju i neprijateljstvo, a to je sve zabranjeno i grje{no (haram).
Kao mnoge dru{tvene pojave i navike tako je i kocka danas u kulturnom svijetu stavljena
86 Poroci
pod lupu nauke i izu~avanja kome je obi~no dat naziv: psihologija kocke. Ta izu~avanja
otkrivaju svu strahotu i uàs kocke, koji ne izostaju za strahotama alkohola i droga, ako ih
i ne prema{uju.
Kad kockanje pre|e ~ovjeku u strast i naviku, a to brzo biva, onda je on kockar, i tada
se moè re}i da je ~ovjek utopljen, izgubljen - sve dok se ne izbavi iz toga zla. Psihijatri su
posmatrali kockare i biljeìli njihove izjave i svoja zapaànja. Najve}i zanos i neko pretjerano
uìvanje kockare zahvata obi~no za vrijeme igre ili kla|enja. Jedan od njih kaè: Za mene
je vrijednost ìvota jedino u onom neobi~nom golicanju i uzbu|enju za vrijeme igre Drugi
kaè: Kad se kockam, gubim svaki osje}aj za okolinu, bez obzira ko se tu nalazio. Za
mene tada ni{ta ne postoji. Jedan kockar nije do{ao na sahranu svog oca samo zato {to
nije mogao da prekine svoje kockanje! Dosta je brakova i porodica unesre}eno i uni{teno
zbog kocke i kockanja. Strast za kockanjem razara u ~ovjeku sve glavne ljudske vrline i
vrijednosti, ubija u njemu razum, ljudsko dostojanstvo i ~ast - tako da je kockar spreman
prevariti, slagati, ukrasti, pa i ubiti drugog ~ovjeka, samo da bi do{ao do sredstava za
kockanje. [to je jo{ u tom najgore, kockari takve neljudske svoje postupke ne smatraju
zlo~inom, jer im kocka uni{tava svijest i sposobnost normalnog ljudskog rasu|ivanja.
Vjerovatno zbog takvog djelovanja kocke na ~ovjekovu psihu i svijest, a i zbog nedostatka
samodiscipline i reda, kod mnogih ljudi na{eg vremena kockanje se danas strahovito {iri i
uzima jakog maha u cijelom svijetu. To se najbolje vidi prema podacima, koji - bar djelomi~no
i ponekad - izbiju na vidjelo dana. Godine 1968. ljudi su u Americi uloìli u opkladu samo na
konjske trke oko ~etiri i po milijarde dolara. Smatra se da su u 1969. godini Amerikanci uloìli
na opklade i razne druge vrste kockanja vi{e od dvije stotine milijardi dolara. Kockanje se i
kod nas {iri, iako ga, bar jednim dijelom, na{i zakoni zabranjuju. Iz gradova, iz gradskih
podruma, kafana, lokala i sijela prenosi se ve} i u sela, kao {to to biva i sa raznim drugim,
najvi{e lo{im navikama.
Takva vrsta nedozvoljenog rada i zarade moè se svugdje na}i po na{im gradovima,
kasabama i selima, i to ba{ kod muslimanskog stanovni{tva. Iako su to obi~no ljudi koji ne
znaju ni{ta o islamu i koji nisu stekli islamski odgoj, ipak su oni sramota i nesre}a, kako za
sebe tako i za muslimansku pa i op}enarodnu zajednicu.
Kad sve to uzmemo u obzir, onda nam postaje jasno za{to je islam tako odlu~no
zabranio svako kockanje, igru u novac, pa makar to bilo u najmanjoj koli~ini. Tada nam
postaje jasna veli~ina i uzvi{enost onih kuranskih rije~i gdje se kaè, izme|u ostalog, da je
kocka prljav {ejtanski posao, koji musliman treba daleko baciti od sebe i kloniti ga se radi
svoje sre}e i svog ljudskog dostojanstva. To je re~eno u ajetu koji smo ranije naveli (v. suru
El-Maidu, 90-91): O vjernici! Alkohol, kocka, idoli i strelice za gatanje samo su
ne~ist, {ejtanski posao, pa se klonite toga da biste postigli plemenite ciljeve i
èlje. [ejtan samo èli da pomo}u opojnog pi}a i kocke me|u vas ubaci
neprijateljstvo i mr`nju i da vas odvrati od sje}anja na Allaha i od namaza. Pa,
Poroci 87
ho}ete li se vi okaniti toga? Ove Boìje rije~i u Kuranu zaista su veli~anstvene. One
u kratkim crtama savr{eno ukazuju na su{tinu i stra{nu sliku dva velika zla: alkohola i
kocke. Ove boànske rije~i, ove uzvi{ene istine o {tetnosti kocke ukazuju na sve one
pogubnosti i strahote toga zla, o ~emu smo, ukratko, prethodno govorili. Ove uzvri{ene
rije~i treba svaki musliman duboko staviti u svoje srce i svijest, kao osnov i uputstvo za
svoje ìvotno pravilo: da se nikad ni u kojoj prilici ne bavi i ne zabavlja kockanjem, tj.
kla|enjem ili kakvom igrom u novac - ako èli da ostane i ìvi kao ~ovjek i kao musliman.
Veliki grijeh kockanja, po islam, vidi se, pored kuranskih rije~i, i iz nekih hadisa. Tako,
prema jednoj tradiciji, Muhammed, alejhisselam, kaè:
Ko pozove druga na kockanje nek se pokaje i podijeli sadaku.
To zna~i, ako se ~ovjek odlu~io ili po{ao ili samo pozvao nekog na kockanje, treba se
odmah pokajati i od toga odustati, a kao sastavni dio pokajanja treba udijeliti i sadaku
(pomo}). Ovim se ujedno nagla{ava da je novac, koji bi ~ovjek potro{io u kockanju, bolje
dati u dobrotvorne svrhe.
Igra u novac, kocka, ne moè se, po islamu, ni~im pravdati. Izgovori i pri~e da kockanje
moè imati i neke humane ciljeve - kao tombole, ili razne vrste lutrije, koje se ponekad daju
u dobrotvorne svrhe - nemaju mjesta ni opravdanja u islamu. Po islamskom shvatanju,
ljudi trebaju u sebi gajiti i razvijati osje}anje, volju i interes za svjesno i namjerno davanje
priloga u dobrotvorne svrhe, jer samo tako oni ostvaruju human ~in, a ne da im se novac,
prilozi, oduzimaju, izvla~e iz dèpova, pomo}u kocke, dakle, putem obmane i zavaravanja,
pa makar to bilo pod izgovorom za dobrotvorne svrhe. îne}i nekom dobro pomo}u
kocke, tombole i sl., moè se po~initi nepotrebna i nedopu{tena {teta sebi i drugom,
otvaranjem puta, prilike i mogu}nosti za stvaranje lo{e navike kockanja. Zato }e svjestan i
savjestan musliman svoj novac koji bi uloìo u tombolu ili drugu vrstu kocke radi nekog
humanog cilja, radije priloìti direktno u odre|enu dobrotvornu svrhu, a ne}e u~estvovati
u tomboli ili bilo kojoj kocki, ni pod kakvim izgovorom.
UPOTREBA DUHANA
Duhan je poznat svakom, kao {to je poznata i njegova rasprostranjenost u svijetu, ali
mnogima, ~ini se, nije poznata njegova {tetnost i njegova besmislenost. Na upotrebi duhana
naro~ito se vidi koliko su ljudi robovi svojih navika i koliko su slabi pred svojim prohtjevima.
Pradomovina duhana je Amerika, odakle je on prenesen u Evropu po~etkom {esnaestog
vijeka. Po{to je to bila novotarija na kojoj su se zapaàle i negativne posljedice, vlasti su u
Evropi, u po~etku, zabranjivale upotrebu duhana. Ali u svijetu prenosile su se neosnovane
vijesti da je duhan ~udotvorna biljka i da je lijek protiv svih bolesti. Vjerovatno na osnovu
takvog praznovjerja, a i zbog ljudske pohlepe za onim {to se zabranjuje, duhan se naglo i
sve vi{e {irio, unato~ svih zabrana. Kako se te{ko prolazi pu{enja ko ve} jednom po~ne i
navikne pu{iti, to se stari pu{a~i nisu prolazili svoje navike, a novi su stalno priticali i tako je
broj pu{a~a stalno rastao. Pred op}om navikom pu{enja zabrane su najposlije ustuknule i
pu{enje je preplavilo najprije Evropu, a onda i cijeli svijet. Kada su i same dràve po~ele
osnivati monopol na duhan, njegovom {irenju otvoren je, u neku ruku, legalni put. Prvi su to
u~inili Francuzi u drugoj polovini XVIII stolje}a.
Proizvodnja i upotreba duhana, kroz svu njegovu historiju do danas, u stalnom je razvitku
i porastu. Najprije privatni proizvo|a~i i trgovci, a poslije monopoli, gledali su uvijek u velikom
prometu duhana samo svoje velike nov~ane dobiti. Pred Drugi svjetski rat svjetska
proizvodnja duhana iznosila je oko 2,610.000 tona.
[TETNOST DUHANA
Dok se u ranija vremena nije znalo koliko je duhan {tetan, mogla se nekako razumjeti,
pa mo`da i tolerirati njegova uopotreba. Ali, sada to vi{e nije mogu}e. Nauka ve} poodavno,
a danas sve vi{e, otkriva i dokazuje veliku {tetnost duhana po zdravlje ljudi. Zapravo, sada
se sa sigurno{}u zna da je njegova {tetnost mnogostruka. Prije svega, valja naro~ito uo~iti
da duhan sadrì u sebi jednu vrstu otrova koji se zove nikotin. Taj otrov djeluje na organe za
disanje i moè prouzrokovati bronhijalnu astmu; djeluje na srce tako da prouzrokuje
nepravilno kucanje (aritmiju), na krvne ìle, na probavne organe i dr. Ako neko previ{e pu{i,
moè dobiti trovanje nikotinom. Naro~ito bi valjalo imati u vidu {tetno djelovanje nikotina na
nervni sistem. Medicina danas, pored spomenutog, dovodi u vezu pu{enje duhana i s
najopasnijom bole{}u na{eg vremena, s bole{}u raka, tvrde}i da je duhan jedan od uzro~nika
te opasne bolesti, ili bar da joj pogoduje. Ispitivanja su, naime, pokazala, da ima mnogo vi{e
oboljelih od raka na grlu, usnama i plu}ima me|u onima koji pu{e nego me|u onima koji ne
pu{e.
90 Poroci
Pu{enje, isto kao i upotreba alkohola, posebno {tetno djeluje na zdravlje èna i mladeì.
Duhanski otrov (nikotin) naro~ito ugroàva i razara njihov nje`ni organizam. Mlade`, na
àlost, i na svoju {tetu, danas u veoma velikom broju pu{i. To ~ine dje~aci, pa i djeca,
ugledaju}i se na starije, ugledaju}i se jedni na druge i misle}i da }e pu{enjem dokazati svoju
va`nost i neku jednakost s odraslim, odnosno da su ve} stupili u red odraslih. Koliko li
naivnosti i nezrelosti, koliko neznanja i nedostatka svijesti, na svoju vlastitu {tetu, na {tetu
svoga zdravlja i svoje sre}e.
Ako je èna koja pu{i nose}a, pu{enje pri~injava {tetu ne samo njoj nego se {tetno
odraàva i na njeno dijete koje nosi. Takve ène su poja~ano izloène opasnosti da prije
vremena rode (pobace). Uza sve to, pu{enje èna naro~ito ugroàva njihovu ljepotu i
svjeìnu. Neki je lije~nik primijetio: Kad bi ène znale koliko pu{enje {teti njihovoj ljepoti, ne
bi nikad zapalile ni jednu cigaretu.
Usljed svega toga, danas se u kulturnom svijetu sve vi{e vodi borba protiv pu{enja
duhana isto kao i protiv pijan~evanja i drogiranja. Tu borbu, kod nas i u svijetu, vode
najistaknutiji ljekari i najuglednije zdravstvene ustanove. U nekim je zemljama ve} zabranjeno
reklamiranje cigareta, kao u Americi i u Saudijskoj Arabiji. U nekima, opet, nare|eno je da se
na kutijama cigareta napi{e upozorenje: Opasno po zdravlje.
PU[ENJE U MUSLIMANSKOM DRU[TVU

I STAV ISLAMA O TOM PITANJU
[irenje duhana u muslimanskim zemljama i narodima odvijalo se, uglavnom, kao u
evropskim i drugim zemljama. Od muslimanskih zemalja duhan se najprije pojavio u Turskoj
carevini, u ~ijem je sastavu bila i na{a zemlja. To je bilo krajem XVI i po~etkom XVII stolje}a.
Prema raznim podacima, pu{enje duhana u Bosni i Hercegovini spominje se u XVII
stolje}u. U Hercegovini se duhan po~eo saditi tek u prvoj polovini XIX stolje}a, za vrijeme
Ali-pa{e Rizvanbegovi}a (1833-1815). U to vrijeme se kod nas razvio i poseban esnaf, koji
su sa~injavali prodavci i reza~i duhana (tutundìje i havandìje), {to pokazuje koliko je
duhan osvajao sebi mjesto i u na{em dru{tvu.
Pojava duhana u muslimanskom dru{tvu izazvala je probleme, rasprave i jak otpor.
Raniji islamski u~itelji (ulema) do druge polovine XVI stolje}a nisu ni{ta izri~ito rekli o pu{enju
jer u njihovo vrijeme duhana uop}e nije bilo. Ali savremenici njegove pojave i njegova prvog
doba reagirali su brzo i jasno i dali su svoja mi{ljenja o njemu. Neki su od njih smatrali da je
upotreba duhana, s islamskog gledi{ta, dopu{tena (halal) s obzirom na ~injenicu da on ne
opija i da - po njihovom mi{ljenju - nije {tetan za svakog ko ga pu{i. Me|utim, ve}ina njih, i
to onih najistaknutijih rekli su odmah da je duhan zabranjen (haram) ili - u najmanju ruku - da
Poroci 91
je prezrena i {tetna novotarija, pa je nepoèljan (mekruh).

Me|u prvim islamskim u~enjacima koji su po~eli i zabranjivali upotrebu duhana bio je
vrhovni vjerski poglavar muslimana u Istanbulu, {ehul-islam Fahrudin Muhamed îvizade
(umro 995/1586). On se u drugoj polovini {esnaestog stolje}a odlu~no borio rije~ju i perom
protiv nekoliko {tetnih pojava koje su tada uzimale maha u islamskom svijetu, a to su:
duhan, kafa, burmut i opijum. Uz njega su pristali i dali mu u toj borbi svoju punu podr{ku
mnogi istaknuti alimi.
Sultan Murat IV (1623-1640) strogo je zabranjivao duhan i bio propisao smrtnu kaznu za
pu{a~e. U nekim muslimanskim zemljama (Perzija) pu{a~e su, u po~etku {irenja duhana,
ka`njavali batinanjem.
Na{i u~eni ljudi (ulema) u Bosni, tako|er, osu|ivali su i zabranjivali upotrebu duhana.
Bilo je slu~ajeva da su mnogi po~injali pu{iti ne znaju}i ni{ta o duhanu, a naro~ito o njegovim
{tetnim posljedicama i neugodnostima, pa kad bi na osnovu prvog iskustva osjetili neugodnosti
pu{enja u koje su ubrajali i neugodan miris, poneki bi se brzo prolazili upotrebe duhana, a
onda bi savjetovali i drugima da to u~ine. Me|u prvim i najistaknutijim takvim pu{a~ima kod
nas, koji su bacili duhan nakon lo{eg iskustva s njim, je na{ ~uveni alim, sufija i pjesnik iz
XVII stolje}a [ejh Hasan Kaimija, rodom Sarajlija, a umro u Zvorniku 1690. On je sro~io
jedan pou~ni spjev (kasidu) na na{em jeziku o {tetnosti pu{enja, upu}uju}i iskrene pouke,
savjete i molbe na{im ljudima da odbace upotrebu duhana. Iz tog njegova spjeva vidi se da
se to zlo uveliko {irilo jo{ u njegovo vrijeme. On tu duhan naziva zlo~asta rabota, koja
~ovjeku donosi sramotu i neugodan zadah. Sam duhan naziva turskom rije~u tutun, a za
njegovu upotrebu (pu{enje) kaè ponekad, prema turskom na~inu izraàvanja: piti duhan.
Tako, me|u ostalim, u navedenom spjevu poru~uje svojim sugra|anima o duhanu i ovo:
Zlo~asta je rabota,
pu{it ga je sramota,
jer je vrlo grehota.
Ostavite se tutuna!
Nute muke tvrde,

sve haljine smrde,
svakomu se grde.
Ostavite se tutuna!
I mi smo ga pili
i u smradu bili,
kaino bogumili.
Ostavite se tutuna!
92 Poroci
Jedan drugi na{ u~enjak i pisac iz XVIII stolje}a (Mustafa, sin Muhamedov, Akhisari iz
Prusca, umro 1169/1755) napisao je vrijednu raspravu na arapskom jeziku o kahvi, opijumu,
alkoholu i duhanu.1 U njoj na{ autor navodi mi{ljenje mnogih islamskih u~itelja o zabrani
duhana, navodi mnoge i raznovrsne {tete od njega i onda kaè: Sve se {tete od duhana ne
mogu ni nabrojati ni pobiljeìti. Ovakvo mi{ljenje dali su doti~ni islamski u~enjaci na osnovu
svog zapaànja {tetnih posljedica duhana, koje su oni jo{ tada uo~ili i koje su, uglavnom,
ovako izloìli: slabljenje zdravlja pu{a~a, gubitak apetita, poreme}aj funkcija nekih va`nih
organa, a naro~ito srca i jetre. Osim toga, rekli su: pu{a~ {iri oko sebe dim i neugodan
zadah, pa tako, zaga|ivanjem zraka, uznemirava svoju okolinu, a to je ve} samo dovoljan
razlog za osudu i zabranu duhana, jer je islamski princip: ne uznemiravati druge ljude. Uz to
se pu{enjem duhana uni{tava novac, imovinu - bez ikakve opravdane potrebe i koristi, a
samo to muslimanu je ve} zabranjeno (haram).
Pored ranije navedenih islamskih principa i pravila o o~uvanju zdravlja i imovine od
svega {to ih ugroàva i uni{tava, ima u islamu jo{ dosta takvih pravila, iz kojih se jasno
moè razumjeti i zaklju~iti da je, me|u ostalim {tetnim stvarima i navikama, i upotreba
duhana zabranjena. Da ih navedemo bar nekoliko, kako bi nam stav islama i islamskih
u~itelja, u odnosu na duhan, bio jasniji. To su op}a pravila, koja nas upu}uju da zauzmemo
najbolje stanovi{te o ovom pitanju, kao i u mnogim drugim, sli~nim pitanjima o kojima se
ovdje govori i koja nam se u ìvotu, uop}e, mogu postaviti.
Kuran:
Poslanik Boìji u~i ljude da im je dopu{teno sve {to je lijepo i zdravo za njih, a da im je
zabranjeno sve {to je ru`no i {tetno.
Da u ru`no i {tetno spada i duhan, te{ko da bi iko razuman osporio.
U Kuranu se na vi{e mjesta govori o {tetnosti i pogubnosti ljudskih strasti s upozorenjem
vjernicima da im ne budu robovi nego razumni gospodari:
1
Sli~nih rasprava u kojima se zabranjuje upotreba duhana ima ve}i broj me|u rukopisima ove
biblioteke - od poznatih i nepoznatih pisaca
Poroci 93
Ne slijedi svoju nisku strast i ne pokoravaj joj se, jer }e te onda odvesti u
zabludu, daleko od pravog Boìjeg puta! (Sad,26)
Ko se pribojava Boìjeg suda i suzbija svoju lo{u narav i niske strasti, njegovo
je mjesto Dènnet - (En-Naziat, 40).
Ne slijedite strast i niske prohtjeve, da skrenete sa istine i pravog puta -

(En - Nisa, 134)
Niko ne moè zanijekati da je pu{enje duhana, uglavnom, strast i {tetan prohtjev.
Hadisi:
Nikome (ni sebi ni drugom) ne smije se {teta nanositi!
Najbolja je borba - boriti se protiv svoje lo{e naravi i svojih prohtjeva.
ûvajte se strasti i niskih prohtjeva, jer oni ~ovjeka ~ine slijepim i gluhim. (Pa ne vidi i
ne ~uje ono {to mu je {tetno i nedoli~no.)
S obzirom na sve navedene stavove iz islamskog u~enja, i s obzirom na sve ono {to se
do danas saznalo o {tetnosti duhana i {to se jo{ saznaje i otkriva o njemu u nauci - sa
sigurno{}u se moè re}i da je upotreba duhana, prema islamskom u~enju, prezrena i
zabranjena stvar. To pogotovu vrijedi kad ljekar specijalista preporu~i ~ovjeku da ostavi
pu{enje u interesu zdravlja.2
Iz svega toga jasno se vidi koliko su u pravu oni islamski u~enjaci (ulema), koji su osudili
i zabranili upotrebu duhana - kao i to, koliko su velika i uzvi{ena ona islamska pravila i
principi na osnovu kojih su oni zauzeli takav stav i dali takvo rje{enje. Samo ta islamska
pravila i rje{enja uleme treba po{tovati i u praksi primijeniti. Zaista je àlosna pojava imati
ovakva napredna i velika pravila, a ne vladati se po njima, nego prihvatiti njima suprotno
pona{anje i {tetne navike!
2
Takvo stanovi{te jasno je zauzeo i dokazao i jedan od najve}ih i najkompetentnijih savremenih
islamskih u~enjaka i pisaca, rektor El-Azhera Mahmud [eltut, umro 1963; v. njegovo djelo El-Fetava.
94 Poroci
Zato svaki musliman koji pu{i duhan, stavlja sam sebe, zapravo, u jedan ~udan,
tragikomi~an poloàj nad kojim bi trebao da se sam duboko zamisli i da pogleda sebe i svoj
postupak s jednog razboritog i islamskog stanovi{ta. Kada tako u~ini, na}i }e sebe u jednoj
neugodnoj situaciji i ru`noj slici, koju on nikad ne bi sebi dozvolio, kad bi slobodno i razborito
razmi{ljao i kad bi budna duha i o~iju sagledao tu sliku. To je primjer ili slika ~ovjeka koji
svaki dan spaljuje po jednu papirnu nov~anicu pred svojim o~ima, uìvaju}i u njenom dimu
i plamenu. Ko bi tako ~inio, za njega bi svako rekao da je ~udak ili abnormalan - jer besmisleno
i beskorisno uni{tava svoj novac. A ba{ ono {to radi pu{a~ pu{enjem, mnogo je sli~no
tomu, ako ne}emo re}i da je to isto. On, naime, davanjem svog novca za duhan, koji onda
odmah spaljuje pred svojim o~ima, ustvari, za sebe li~no gubi taj novac kao da ga je direktno
spalio, samo s tom razlikom {to na ovaj na~in, pu{enjem duhana, uz uni{tavanje i gubitak
novca, nanosi jo{ {tetu svome zdravlju. Dakle svjesno i drage volje on daje svoj novac za
ono {to mu ugroàva i truje vlastito zdravlje. Zar to nije onda ~udan i nerazuman poloàj u
koji pu{a~ stavlja sam sebe, robuju}i navici pu{enja? To ukazuje kako je ~ovjek ~esto
slaba{an i nerazuman, kad se radi o njegovim prohtjevima i navikama koje treba odbaciti.
Za to valja imati hrabrosti i jaku volju, a na{a uzvi{ena vjera islam daje svojim sljedbenicima
skupocjene savjete i u~i ih hrabrosti i ja~anju volje da se mogu othrvati svim lo{im sklonostima
i navikama - samo ako iskreno i odano prihvate to u~enje i te savjete.
Dragi brate i draga sestro, stariji i mla|i, mom~e, djevojko i dje~a~e! Ti jasno vidi{ i
saznaje{, kad ovo pro~ita{, {to je ovdje navedeno, da tvoja uzvi{ena vjera islam prezire i
zabranjuje pu{enje duhana, pa ga prezri i odbaci i ti, i pridràvaj se svoje vjere; bit }e{
sretan i zadovoljan cijelog svog ìvota, jer }e{ se spasiti jedne {tetne navike, jednog velikog
zla. Ako si nesretnim slu~ajem, nesvjesno ili iz neznanja, zapao u to zlo i navikao pu{iti,
nastoj svim silama da se zlu otme{ i da se pro|e{ pu{enja. Neka pri tom ne zbunjuje i ne
zaustavlja ~injenica {to me|u mnogobrojnim pu{a~ima vida{ u~itelje vjere (uleme) i ljekare.
I oni su u po~etku nesvjesno, kad nisu znali, zapali u tu naviku, pa ne mogu lahko da je
napuste - a svi bi, uglavnom, voljeli da nisu pu{a~i. Ako, pak, nisi u to zlo jo{ zagazio, ~uvaj
ga se i kloni kao ìve vatre, i nipo{to se ne navikavaj na pu{enje! Ne daj se i ne padaj pod
utjecaj nikome: ni prijateljima, ni dru{tvu, ni modi, koji bi te htjeli navesti i nagovoriti na
to {tetno zlo. Nije ti dobar prijatelj, nije ti dobro dru{tvo - nije ni kulturan ~ovjek - onaj ko bi te
nagovarao na pu{enje, pa ne padaj pod njihov utjecaj. Ne moè biti ni moderno ono {to je
{tetno i {to razara tvoje zdravlje a time i tvoju sre}u. Tvoje ìvotno geslo neka bude:
Pu{enje je {tetno i nedoli~no, pu{enje odbacujem zauvijek!
Zato, dragi brate i sestro, gdje god bili, drìte se spasonosnih savjeta i pouka svoje
uzvi{ene vjere islama,svjesni da }ete tako najbolje o~uvati svoje ljudsko dostojanstvo i
ljudsku ~ast.
UBISTVA I SVA\E
UBISTVA I SVA\E
Pravi musliman jeste onaj musliman od ~ijeg su jezika i ruku mirni i sigurni svi ljudi.
Me|u grijesima koji se {ire u nekim muslimanskim mjestima i naseljima kod nas, dakle,
u na{oj muslimanskoj sredini jesu sva|e, tu~e i ubistva. To su, po islamu, sramni i te{ki
grijesi, pa im nikako ne bi smjelo biti mjesta me|u muslimanima. Islam naro~ito obavezuje
svoje sljedbenike na princip po{tivanja ljudskih prava i ljudskih ìvota. Ve} po ovom islamskom
principu, s islamom je nespojivo ugroàvanje i o{te}ivanje ma ~ijeg ìvota. Iz tog se ve} vidi,
da je islam, zaista, vjera pravednosti, humanosti i lijepog pona{anja.
Islam smatra ljudski ìvot svetinjom, koju niko ne smije skrnaviti i uni{tavati. Nepravedno
i smi{ljeno uni{tenje ne~ijeg ìvota, ozna~eno je i progla{eno u islamu ne samo jednim od
najteìh grijeha prema Bogu i vjeri nego i kao zlo~in prema ~ovje~anstvu. To je izri~ito
kazano u Kuranu:
Ko ubije nedu`na ~ovjeka, koji nije po~inio ubistvo ili nered na zemlji, taj
kao da je pobio sve ljude! (El-Maida, 32)
Iz toga se vidi da islam smatra ljudski rod jednom velikom porodicom ~iji ~lanovi se
trebaju me|usobno {tititi i pomagati, a ne ubijati. Ovakvo stanovi{te humanosti i po{tivanja
ljudskog ìvota islam zastupa prema svim ljudima, bez obzira na njihovu boju, rasu, vjeru i
ideologiju. Ljudi su ovu veliku misao, nakon dugih i gorkih iskustava, uvrstili u svoju Povelju
o ljudskim pravima, koju su sa~inili poslije Drugog svjetskog rata. U ta~ki 3 te Povelje, kaè
se: Svaki pojedinac ima pravo na ìvot, slobodu i li~nu sigurnost.
Prema ovoj ta~ki Povelja Ujedinjenih naroda gra|anska je, moralna i me|unarodna
du`nost i obaveza svih ljudi, pojedinaca i naroda, koji usvajaju tu Povelju da po{tuju ovaj
princip, formuliran u njoj.
U islamu je, me|utim, prije ~etrnaest stolje}a, taj princip u po{tivanju ljudskog ìvota i
ljudske li~nosti dat i formuliran kao vjerska i moralna du`nost svakog vjernika islama. Na to
jasno ukazuju i rije~i (hadis) Boìjeg poslanika Muhammeda, a.s., koji kaè:
Pravi je musliman onaj musliman od ~ijeg su jezika i ruku mirni i sigurni svi ljudi.
Iz toga se jasno razumije da musliman, u skladu sa svojom vjerom, ne smije uznemiravati,
a pogotovo ugroàvati druge ljude, ni rije~ju ni djelom.
To je op}i princip u pitanju odnosa prema ljudima uop}e. Kad takav princip islam postavlja
u pogledu odnosa prema ljudima uop}e, onda moèmo pojmiti kakve tek principe i propise
daje za ure|enje odnosa me|u samim muslimanima.
100 Poroci
O tom pitanju, tj. o me|usobnom odnosu muslimana, ovdje treba ne{to op{irnije
re}i - naro~ito u vezi s ~estim slu~ajevima nepravilnog i ne~ovje~nog pona{anja, pa
~ak i sva|a i ubistava; ba{ me|u njima, u novije vrijeme - kako smo to istakli. Zato je
to pitanje predmet na{eg razmatranja.
U pogledu me|usobnog lijepog pona{anja me|u muslimanima, unutar bratske
muslimanske zajednice, postoje mnoga va`na uputstva i jasna pravila u samom Kuranu i
hadisu, koja muslimani moraju poznavati i po kojima se moraju vladati, ako ho}e da budu
ljudi i muslimani.
Allah, d`.{., kaè nam u uzvi{enom Kuranu:
Vjernici su me|usobno samo bra}a, pa odràvajte red, mir i slogu me|u
bra}om! Klonite se grijeha prema Bogu, da bi vam On poklonio Svoju milost!
(El - Hudùrat, 10).
Muslimansko vjersko bratstvo ustanovio je, dakle, sam Allah, d`.{., Svemo}ni Stvoritelj
i nama ga stavio u du`nost u uzvi{enom Kuranu, pa ko bi mogao i smio onda to bratstvo
pogaziti i uni{tavati sva|om, psovkom i tu~om sa svojom bra}om? Ko ima vjere u svom
srcu to ne moè ~initi. Po{to su muslimani bra}a, oni se trebaju me|usobno voliti, slagati,
savjetovati i potpomagati, a ne me|usobno se mrziti i zavidjeti jedni drugima. ûjmo, {ta
nam o tome kaè Muhammed, a.s.:
Ne zavidite jedni drugima, ne ~inite neprijateljstva jedni drugima i ne mrzite se me|usobno,
nego budite svi dobri Boìji robovi i bra}a.
Zavidnost je osje}aj tegobe i nezadovoljstva zbog ne~ijeg dobra i sre}e, to jest, ako je
~ovjeku krivo i neugodno {to neko drugi ima neko dunjalu~ko ili moralno dobro pa bi volio da
on toga dobra nema i da ga izgubi. Zavidnost ili pakost je po islamu zabranjeno i poku|eno
svojstvo.
U drugom hadisu Muhammed, a.s., kaè:
Nije dopu{teno muslimanu napustiti brata muslimana i s njim prekinuti veze, vi{e od tri
dana. To zna~i, ako je me|u muslimanima do{lo do sukoba ili sva|e, trebaju se izmiriti i
halaliti u {to kra}em vremenu, a najdalje u roku od tri dana. Koji prvi pri|e i zatraì izmirenje
on je bolji, a ako ga drugi odbije, onda je taj grje{an.
Ovdje treba istaknuti da takav odnos sloge, ljubavi i izmirenja, treba odràvati sa svakim
bratom muslimanom, osim ako postoji opravdan vjerski i moralni razlog da se prekinu veze
i da se ne traì i ne vodi prijateljstvo s nekim ~ovjekom. To je, na primjer, u slu~aju ako neko
svjesno, namjerno i javno grije{i prema vjeri, kr{i i ismijava njene propise ili se odnosi
licemjerno, kao munafik, prema vjeri; koji se pred svijetom prikazuje kao musliman, a,
ustvari, ne voli vjeru i ~ini joj prikriveno i otvoreno razne smetnje ili mo`da nastoji nekog
pokolebati u vjeri i odvratiti od nje, ili ga navesti na neki grijeh, kao {to je, na primjer, pijenje
alkohola, itd. Takvog muslimananije du`nost voljeti niti s njim prijateljevati. Naprotiv, takvog
se ~ovjeka treba kloniti zbog njegovih mana i grijeha, sve dok se on iskreno ne pokaje i ne
Poroci 101
pro|e svog nepravilnog pona{anja, ali ni prema takvom ne treba biti zulum}ar i nepravedan.
Sli~an stav musliman }e zauzeti i prema ~ovjeku koji mu je u~inio neku te{ku nepravdu ili
nanio uvredu.
Iz navedenog jasno se vidi da me|u muslimanima ne smije biti sva|e, tu~e, a pogotovo
me|usobnog ubijanja. To su najve}i grijesi i najve}e ljudske mane pred Bogom i pred svim
~estitim ljudima na svijetu, kako smo to gore napomenuli. Zato ih islam najstroè zabranjuje
svojim sljedbenicima.
U novije vrijeme slu{amo pri~e i ~itamo u novinama kako je kod nas neki musliman ubio
drugog brata muslimana. Ti stra{ni grijesi de{avaju se u posljednje vrijeme sve ~e{}e. Kako
je samo izazvala uàsno, gnusno i jezivo osje}anje kod svakog kulturnog ~ovjeka nedavna
vijest o pogibiji ~etiri ro|ena brata u jednom muslimanskom selu kod Travnika. Ubili su, ih
takoreku}, u jednom momentu, njihovi kom{ije i ro|aci muslimani - ako se takvim zlo~incima
moè, uop}e, re}i da su muslimani. Ustvari, ubiti svoga brata muslimana moè samo onaj
ko je izgubio i vjeru i ~ovje~nost, spustio se na stupanj krvolo~ne ìvotinje, divlje zvijeri, onaj
ko je najprije ubio, usmrtio sam u sebi i svoju vjeru i uljudnost i postao divljak. Kad su na{u
muslimansku ~eljad u pro{losti klali i ubijali na{i zakleti du{mani, mi smo se svi zgraàli i sav
se kulturni svijet zgraào i zgraà nad takvim zlodjelima. A kakvo divlja{tvo, krvolo{tvo i
grije{nost, kakvo pokvareno i neljudsko srce moraju postojati u onom ~ovjeku koji digne
ruku na svoga brata muslimana i ubije ga!
I {ta da vam ja o tome vi{e govorim?! Koliko god bih vam govorio, nisam u stanju,
nemam sposobnosti objasniti vam, koliko je to stra{an grijeh kod Boga, d`.{., i koliko je to
nisko i ru`no djelo - kao {to su nam to objasnili Allah, d`.{., u Kuranu i Njegov poslanik
Muhammed, a.s., u hadisu. A evo {ta o tom te{kom grijehu oni kaù:
Kuran:
Vjernik (musliman) ne moè ubiti drugog muslimana - osim da se to desi
nehotice. (En-Nisa, 91)
Kakav je, pak, grijeh to u~initi namjerno, o tom Allah, d`.{., kaè u drugom ajetu:
Ko namjerno i smi{ljeno ubije brata muslimana, njemu je
kazna - Dèhennem, u kome }e trajno ostati, na njega }e se sru~iti Boìji gnjev
i Boìje prokletstvo, i Allah je za njega pripremio velike muke! (En-Nisa, 92)
Sjetimo se i upamtimo da nijedan grijeh u islamu nije tako strogo i strahovito osu|en kao
ovaj, to jest ubistvo brata muslimana.
Obja{njavaju}i smisao ovih ajeta, Muhammed, a.s., o tom gnusnom grijehu kaè u
brojnim hadisima:
Sva|ati se sa muslimanom i psovati ga, grje{no je i nevaljalo djelo, a tu}i se s njim i ubiti
ga, otpad je od vjere (kufr).
102 Poroci
Sudnjeg dana, najprije }e se ljudima suditi za ubistva, {to zna~i, da je to najve}i grijeh.
Ko pomogne nekom ubici (u~estvuje s njim) jednom rije~i ili i{aretom, u ubistvu
muslimana - do}i }e pred Boga na Sudnjem danu s natpisom na ~elu: Nesretnik, koji je
daleko od Boìjeg rahmeta.
Mo`da }e Allah oprostiti svaki grijeh ljudima (i bez pokajanja), osim ~ovjeku koji umre
kao nevjernik i ~ovjeku koji namjerno ubije muslimana.
Opet, dakle, opomena i upozorenje, koliko je to velik i uàsan grijeh.
Kad se dva muslimana suo~e u me|usobnom sukobu s oru`jem u rukama, pa jedan

ubije drugoga - i ubica i poginuli idu u Dèhennem!- Neko od prisutnih ashaba na to primijeti:
Ubica, da, to razumijemo; ali, za{to poginuli? - Na to Alejhisselam re~e: On je htio, imao je
namjeru da ubije svoga brata i druga!
Smak svijeta kod Boga je manji i lak{i doga|aj, nego ubistvo jednog muslimana.
Nemojte poslije mene postati otpadnici od islama i ubijati jedni druge!

De{ava se, na àlost, da se muslimani sva|aju i ubijaju za neku dunjalu~ku sitnicu: za
komadi} zemlje, za me|e, za drvo u gaju, za vo}ku u ba{~i, za predmet u ku}i, kad se dijele,
itd. Kako je to sve nisko i primitivno, kako je to ne~ovje~no! A kako je to, po islamu, nevaljalo
i grje{no! Evo {ta o tom posebno, pored gore navedenog, kaè Boìji poslanik Muhammed,
alejhisselam:
Kad se budete tukli i ubijali za dunjaluk i dunjalu~ke interese, i ubice i poginuli dospjet }e
u Dèhennem!
Osim navedenih uzroka, ~esti su danas uzroci sva|e i ubistva me|u muslimanima:
alkohol (pijan~enje), kocka i ène (blud, zbog otimanja o neku djevojku, ili zbog nedopu{tenih
veza sa ènama ili, u nekim krajevima, ~ak, zbog otmice tu|e ène).
Nekada razlog ubistvu bude pretjerana srd`ba, gnjev koji ~ovjeku pomuti pamet i navede
ga na tu~u i ubistvo.Takva je srd`ba, po islamu, gadno i poku|eno svojstvo, koje musliman
mora uvijek nastojati od sebe odbaciti. On treba znati da je pri takvoj srd`bi uvijek upleten
{ejtan, ili snage zla, koje u ~ovjeku sve vi{e raspiruju gnjev i ljutnju, samo da bi ga tako
naveli na nevaljalo djelo i unesre}ili njega i drugog. Ima primitivnih i neukih ljudi koji ponekad
Poroci 103
misle, a naro~ito kad su u srd`bi, da je juna{tvo ubiti ~ovjeka. To je te{ka zabluda i {ejtanska
varka. Kod nas u islamu i kod svih pametnih i po{tenih ljudi nije juna{tvo biti rob svoje srd`be
i {ejtana, pa poslu{ati njihov nalog i ubiti ~ovjeka, nego je juna{tvo i ~ovje~nost - savladati
sebe u najve}oj srd`bi i ne poslu{ati {ejtana, pa ne ubiti nikog, nego se u svakoj prilici, pa i
u ljutnji, ponijeti ljudski i plemenito.3
Ovdje }emo navesti jedan vrlo pou~an hadis koji svaki musliman treba pamtiti i usvojiti
kao svoje ìvotno pravilo koje }e u koristiti i spasiti ga kad se najvi{e rasrdi.
Nije junak onaj koji savlada ljude u hrvanju, nego onaj ko savlada sebe u srd`bi i
gnjevu!
Takvog junaka islam ho}e i traì, takvog junaka voli Allah, d`.{., i njegov pejgamber
Muhammed, alejhisselam. Svaki musliman mora nastojati da bude takav junak, tj. da
posjeduje pravo, plemenito, ljudsko juna{tvo; juna{tvo duha i uma; mo} vladanja sobom.
Samo fizi~ko juna{tvo, snaga bez plemenitosti i kulture, nije - prema islamskoj etici - nikakva
vrlina jer to zapravo i nije juna{tvo. Ljudi koji svoju hrabrost i snagu ispoljavaju u sva|i,
psovci, tu~i, razbojni{tvu, raznim zlo~inima i kriminalnim podvizima nisu nikakvi junaci koji bi
zasluìli divljenje. To su samo sva|alice, prznice, niski i nekulturni ljudi, divljaci, koji zasluùju
prezir i osudu. Ljudi koji sebe ne kontroliraju, koji pa`ljivo ne posmatraju svoje pona{anje,
zanemaruju moralne norme i ljudske vrline, lahko postaju takvim. Kod njih moralno zapaànje
i osje}aj uljudnosti otupljuje i zamire, a razvijaju se negativne osobine koje onda mogu
ograni~iti i umnu sposobnost. Kad su psihijatri u Americi pitali jednog mladog vi{estrukog
ubicu koji je ubijao potpuno nevine osobe, za{to je to ~inio, on je odgovorio: Jednostavno
zato {to mi ni{ta pametnije nije padalo na pamet!
3
Musliman, prema islamskom u~enju, smije upotrijebiti silu protiv drugog ~ovjeka samo u krajnjoj nu`di,
u odbrani svog ìvota, ~asti i imetka, kao i ìvota i ~asti svoje ~eljadi, i to samo toliko, koliko je
potrebno da se odbije napada~ ili kradljivac. Ako bi u takvoj prilici napadnuti morao ubiti, nije grje{an.
104 Poroci
To je uàsno stanje - ali tako ljudi koji se prepuste grijesima i zlo~inu padaju do uàsavaju}e
niskosti. Musliman nikad ne moè i ne smije biti takav. On je po plemenitosti i dobroti svoje
du{e, po razboritosti svoga uma, su{ta suprotnost svemu tome. Navedeni hadisi i pouke
pomaù mu da u svakoj prilici bude i ostane plemenit i kulturan ~ovjek, na visini ljudskog
dostojanstva.
Kad je jedan ~ovjek traìo savjet od Alejhisselama, on mu je rekao:

Ne ljuti se, ne padaj u srd`bu!
Boìji Poslanik nam je dao i savjet, {ta treba u~initi onaj musliman koji bi ipak pao u
srd`bu, pa bi mogao po~initi kakvo ludo i nepromi{ljeno djelo. Taj savjet dao je kad je vidio
jednog ~ovjeka u stanju krajnje uzbu|enosti zbog srd`be, tako da mu je od gnjeva svo lice
bilo pocrvenjelo. Tada je Alejhisselam rekao:
Ja znam nekoliko rije~i, koje bi, kad bi ih ovaj ~ovjek izrekao, ublaìle srd`bu, {to je pri
njemu.
Obra}am se Allahu i molim Ga, da me spasi od prokletog {ejtana!
Tako|er je lijepo da ~ovjek u stanju srd`be izgovori rije~i:
Nema mo}i ni snage bez pomo}i Uzvi{enog Allaha!
(On nam je zabranio da svoju snagu tro{imo u zlo i grijeh)
Naro~ito je korisno da ~ovjek u takvom stanju uzme abdest. To su sve lijekovi koji
ublaùju psihi~ku napetost zbog ~ovjekove srditosti, koja mu moè prouzrokovati veliku
{tetu. To su va`ni i korisni lijekovi iz duhovne islamske apoteke, pa ih treba ~uvati i koristiti.
KRVNA OSVETA
Iz svega navedenog razumije se da su krvna osveta i dvoboji me|u muslimanima
zabranjeni (haram), kako su to svi islamski u~itelji (ulema) rekli.
Krvna osveta bila je mnogo ra{irena kod Arapa prije islama. Taj primitivni i {tetni obi~aj
postojao je i postoji i danas kod primitivnih i zaostalih naroda, pa i u nekim sredinama, za
koje ne bismo htjeli re}i da su primitivne, ali ne mogu da se oslobode te stare navike ili toga
te{kog grijeha, kome me|u kulturnim i plemenitim ljudima ne moè biti mjesta. Krvna osveta
vu~e svoje porijeklo iz vremena kad ljudi nisu imali uredan pravni sistem, zakonsku za{titu
i pravdu putem redovnih sudova, {to je karakteristika najzaostalijih sredina, a takva je bila
idolopoklonska arapska sredina prije islama. Me|u mnogobrojnim zlim navikama i grijesima,
koji su vladali u predislamskoj Arabiji i koje je islam posve ukinuo i zabranio, bila je i krvna
osveta. Koliko je u islamu strogo zabranjen i osu|en taj primitivni obi~aj, vidi se i po tom {to
je Boìji poslanik Muhammed, alejhisselam, na svom Oprosnom hadù pred kraj svog
ìvota tu zabranu posebno istakao. On je tada, u svom poznatom govoru - (hutbi) na
Arefatu, u kojem je izloìo glavne islamske vjerske, moralne, porodi~ne i dru{tvene principe
i propise, o krvnoj osveti posebno rekao:
Svaka krvna osveta {to je postojala u pagansko vrijeme prije islama poni{tena je i
ukinuta!
Prakti~no je primijenio tu naredbu odmah, na istom mjestu, kad je poni{tio krvnu osvetu
jednog svog ro|aka, Rebia b. el-Harisa, koga su ubili ljudi iz plemena Huzejl, a ~ija je krvna
osveta jo{ bila nerije{ena. Tim danom prestala je postojati krvna osveta kod Arapa kao i kod
drugih naroda koji su iskreno i savjesno primili islam i islamsku kulturu. Muslimani su od
tada, u skladu sa navedenim Muhammedovim rije~ima, sve slu~ajeve i sporove u vezi s
ubistvom prestali rje{avati privatno, na svoju ruku, samovoljno, putem krvne osvete, nego
su ih rje{avali putem suda i zakona. Tako uvijek i treba biti me|u muslimanima jer rije~i
Muhammeda, d`.{., o zabrani krvne osvete imaju trajnu vrijednost za sva vremena.
Prema jednom drugom predanju, on je rekao: Krvna osveta i kamata iz paganskih
vremena, neka prestanu zauvijek!
106 Poroci
*
LO[E I NEKULTURNO PONA[ANJE
KAO UZROK SVA\E I UBISTVA
Pored gore navedenih uzroka sva|e i ubistava me|u ljudima, ~esto je jo{ uzrok tomu
raznovrsno lo{e pona{anje me|u njima. Naro~ito su ~esti uzroci toga te{kog i gnusnog
grijeha - me|usobne uvrede, razne spletke, smutnje, preno{enje rije~i, klevete i ogovaranja.
Svi ti postupci sami po sebi te{ki su grijesi i velike mahane sa stanovi{ta islama i islamskog
morala. To su grijesi i mahane koje se pri muslimanima ne smiju nalaziti. Ti grijesi su u
suprotnosti sa svakim ljudskim moralom i osnovnim pojmovima lijepe uljudnosti i kulture. Uz
to, oni uvijek imaju veoma lo{e posljedice u dru{tvenom pogledu, jer remete i uni{tavaju
lijepe odnose me|u ljudima i ~esto prouzrokuju sva|u i me|usobnu mr`nju pa mogu dovesti
i do tu~e i ubistava me|u njima. Usljed svega toga islam ih sve strogo zabranjuje svojim
sljedbenicima. Kuran i hadis jasno i mnogo govore o toj zabrani i o nedoli~nosti tih mahana
vjernicima uzvi{enog islama. Kuranske su rije~i:
Ne ogovarajte jedni druge (El-Hudùrat, 12)
Te{ko svakom onom koji vrije|a i bocka ljude (u o~i ili iza le|a)!
(El-Humeze,1)
Ne slijedi onoga koji vrije|a ljude i prenosi rije~i (radi stvaranja sva|e i
smutnje)! (El-Kalem,11)
Klonite se la`nih rije~i i la`nog svjedo~enja! (El-Had`d`, 30)
Me|u mnogobrojnim hadisima o tome spomenimo samo jo{ neke:

Ima ljudi koji nekada izgovaraju rije~i, ne misle}i da li su one korisne ili ne, a zbog kojih
padaju duboko u vatru.
Znate li {ta je to ogovaranje?..To je pri~anje o nekom ono {to on ne èli da se o njemu

pri~a. Ako kod doti~nog nema onog {to o njemu govori{, onda si ga oklevetao. (To je jo{
teì grijeh od ogovaranja).
Poroci 107
Ko ima pri sebi ~etiri odre|ena svojstva taj je potpuni licemjer (munafik), a ko ima jedno
od ta ~etiri svojstva taj ima pri sebi dio licemjerstva sve dok doti~no svojstvo ne odbaci od
sebe.
Musliman nije sva|alica i siledìja, koji vrije|a i napada, niti psova~ i onaj koji proklinje,
niti prostak i nevaljalac, koji govori nepristojne rije~i, niti grubijan.
Kako su velike i korisne ove pouke! One su zna~ajne za pojedinca i za dru{tvo. Za
pojedinca - jer ga u~e da zaista bude plemenit i kulturan u svom postupanju prema ljudima,
a za dru{tvo - jer su vaàn elemenat me|usobne sloge i mira. Muslimansko dru{tvo, kao i
svaki musliman-pojedinac, moraju biti duboko proèti i u svom ìvotu rukovo|eni ovim
poukama i u njima sadrànim vrlinama, izbjegavaju}i sve one mahane koje su u njima
zabranjene i osu|ene. Tako }e oni posvjedo~iti i dokazati svoj kulturni i moralni karakter i lik,
a ujedno otkloniti iz svoje sredine krupne i ~este razloge me|usobne mr`nje, sukoba, pa i
ubistava.
Ovdje valja dati jednu kratku napomenu radi pravilnog razumijevanja i pravilnog stava u
vezi s gornjim poukama. Naime, svako ogovaranje, preno{enje i prepri~avanje tu|ih
mana, zuluma, nasilja, grijeha i poroka nije uvijek i u svakoj prilici grje{no i zabranjeno. Tako
je moralno dopu{teno re}i i iznijeti ne~ije mahane, grijehe i poroke, npr. sudu - radi
ustanovljenja pravde i radi za{tite svoga ili tu|eg prava. Isto tako, ako neko svojim li~nim
mahanama, na bilo koji na~in, nanosi {tetu pojedincima ili dru{tvu, ugroàva njih ili njihove
materijalne ili moralne interese, npr. svojom nesposobno{}u, podlo{}u, potkradanjem,
zlonamjerno{}u itd., onda se mogu ugroèni pojedinci i dru{tvo na odgovaraju}i na~in
podsjetiti i opomenuti na {tetnost i opasnost od nosilaca takvih mana. Moèmo, tako|er,
radi pouke mla|ima (npr. da se klone lo{eg dru{tva) upozoravati na ne~ije mahane. Ako
neko dobronamjerno pita za osobu s kojom misli uspostaviti brak, moè mu se kazati sve o
toj osobi, pa i njene mane i slabosti, da bi se osoba, koja traì savjet i mi{ljenje, znala ravnati.
No u svakom ovakvom slu~aju moè se o nekom re}i samo ono {to je istina; samo stvarnost,
ono {to jest, a nikada i ni u kom slu~aju ne smije se ni o kom re}i ono {to nije, {to se pri njemu
ne nalazi; ne moè se ni o kom la`no govoriti i la`no svjedo~iti. Islam svojim vjernicima
strogo zabranjuje svako klevetanje, la`no ogovaranje, pripisivanje neistina ma o kome bilo,
pa i svom protivniku i najve}em neprijatelju. Prema svakom musliman i muslimansko dru{tvo
moraju biti pravedni, kako nam Kuran jasno isti~e kad kaè:
Neka vas mr`nja prema nekim ljudima ili njihova mr`nja prema vama ne
navede da budete nepravedni; - budite uvijek prema i svakom pravedni; to je
bliè pravoj pobo`nosti. (El-Maida, 8)
Isto tako, izno{enje, kazivanje ne~ijih mahana, ne smije biti iz li~nih pobuda ili radi nekog
li~nog interesa.
Ako su muslimani u rodbinskim vezama ili su susjedi (kom{ije) ili drugovi i prijatelji, onda
im je pogotovo zabranjeno (haram) da se me|usobno lo{e pona{aju, da se sva|aju, tuku i
108 Poroci
ubijaju, ili na bilo koji na~in jedni duge uznemiravaju. Lo{e postupanje me|u ro|acima,
susjedima i drugovima jo{ je, po islamskom u~enju, mnogo teì, zapravo dvostruko teì
grijeh, jer oni, u slu~aju sva|e, jedan grijeh ~ine {to se uop}e lo{e pona{aju, a drugi {to
poni{tavaju i skrnave me|usobno rodbinstvo, kom{iluk i drugarstvo. Islam, naime, posebno
nagla{ava i preporu~uje da se rodbinske, kom{ijske i drugarske veze i odnosi {to bolje i
korektnije odràvaju i da se izbjegava sve {to bi te veze moglo remetiti i pokvariti. To je, bez
sumnje, zahtjev i uljudnosti i kulture me|u ljudima. Samo krajnje nekulturni, neodgojeni, divlji
ljudi mogu pogaziti sve te veze i pona{ati se neljudski prema svojim bli`njim: ro|akom,
susjedom, drugom. Naàlost, kod nas se de{ava da se ba{ ro|aci i kom{ije ~esto zavade,
pa i ìvot jedni drugima ugroàvaju, i to obi~no zbog nekih sitnica, zbog nekih dunjalu~kih
interesa, kako smo to gore istakli. Kako je to sve ne~ovje~no i od islama daleko! [to su
rodbinske i susjedske veze tje{nje i bliè me|u ljudima, to je islamski imperativ i zahtjev za
lijepo pona{anje me|u njima sve ja~i i nagla{eniji. Odnosi izme|u roditelja i njihove djece na
prvom su mjestu u tom pogledu, pa onda izme|u ostalih srodnika, prema stupnju bliskosti i
srodstva. Koliko se u islamu daje va`nost tim rodbinskim i susjedskim odnosima vidi se i po
tome {to se o njima mnogo govori u glavnim izvorima vjere: Kuranu i hadisu. U tim se
izvorima daju najsavr{eniji moralni i vjerski propisi i uputstva za prakti~no pona{anje
muslimana u svakida{njem ìvotu. Ti propisi i pravila za muslimana trebaju zna~iti zakon
njegovog ìvota. Da vidimo samo kao primjer nekoliko takvih islamskih propisa.
Kuran:
Tvoj Gospodar Allah zapovijeda da se klanjate samo Njemu i da svojim
roditeljima ~inite dobro. Ako jedno od njih, ili oboje, doìve kod tebe svoju
starost, ne reci im nikad ni rije~ negodovanja (neraspoloènja), ne pona{aj se
prema njima grubo, i uvijek im reci lijepu rije~! (El - Isra, 23)
Klanjajte se Allahu i ne pripisujte Mu druga! Prema roditeljima pona{ajte

se lijepo, i prema rodbini uop}e, te prema sirotim i siroma{nim, prema susjedu
blièm i prema susjedu daljem, kao i prema drugu (En-Nisa, 36)
Preporu~ili smo ~ovjeku lijepo opho|enje prema svojim roditeljima

(El-Ankebut, 8)
Hadisi:
Veliki grijesi su: nevjerovanje u Allaha, grubo pona{anje i neposlu{nost prema roditeljima,
ubistvo ~ovjeka i krivokletstvo!
Poroci 109
U drugom hadisu, Muhammed, a.s., upozori i zapita jednom prilikom svoje dru{tvo:
Pazite, ho}ete li da vam kaèm koji su najve}i grijesi? - {to je ponovio tri puta.
Ho}emo!, reko{e njegovi drugovi.
Na to im on re~e:
Nevjerovanje u Allaha, grubost i neposlu{nost prema roditeljima, zatim se podigao i
naglasio:
Pazite jo{: i krivo svjedo~enje!
Dalje, u hadisu, kaè Alejhisselam:
Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se lijepo pona{a prema svojoj rodbini; ko vjeruje u
Allaha i Sudnji dan, neka govori ono {to je dobro i korisno - ili neka {uti!
U jednom drugom hadisu re~eno je:
Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se lijepo i uljudno vlada sa svojim susjedom!
Dobro~instvo (pomo}) rodbini je dvostruko dobro~instvo: pomo} i pa`nja prema
bli`njem.
Jednom prilikom, opet, Muhammed, a.s., dva puta ponovi:
Kunem se Allahom, da nije pravi vjernik.
Ko, Boìji Poslani~e?, upita{e ga ashabi, na {to on odgovori: Onaj ~ovjek, od ~ije
zlobe i zla nije po{te|en ni siguran njegov susjed.
U vezi s ovim islamskim pravilom o lijepom pona{anju i poslu{nosti prema roditeljima i
svojim bli`njim islamsko u~enje daje jednu va`nu napomenu, koja je sadràna u samom
Kuranu. Naime, takvi lijepi odnosi i poslu{nost prema roditeljima trebaju se odràvati u
granicama pravilnog i op}emoralnog pona{anja roditelja; pa ako bi roditelji, u tom pogledu
pre{li granice, te zahtijevali i traìli od svoga djeteta ne{to {to je po vjerskim ili moralnim
normama nedopustivo, grje{no i zabranjeno, onda obaveza i pravilo poslu{nosti, u takvim
slu~ajevima, prestaju. Zato, ako bi roditelj nagovarao svoje dijete da ~ini grijeh, na primjer,
da pije alkohol, ili da mu donosi alkohol, ili da se oda kriminalu, ili da ne vr{i vjerske propise
ili patriotske du`nosti, ili uop}e da ne po{tuje svoju vjeru islam - onda, u tim slu~ajevima,
odnosno takvim nepravilnim zahtjevima, dijete ne}e slu{ati i ne treba slu{ati roditelja, niti mu
se pokoravati. Pogotovo i analogno tome razumije se da i roditelji ne trebaju udovoljiti svome
djetetu ako bi ono takve ~ine od njih traìlo. Isto islamsko pravilo vrijedi i u pogledu solidarnosti
i poslu{nosti prema drugim srodnicima ili prijatejima koji bi od ~ovjeka traìli da u~ini ne{to
{to je po islamu ili po normalnim i pravednim dru{tvenim zakonima grje{no i nemoralno. U
takvim slu~ajevima ne treba biti solidaran ni poslu{an nikom.
O tome se u Kuranu kaè:

A ako te roditelji budu nagovarali i usmjeravali, da Meni (Bogu) pripi{e{
druga ili da ne vjeruje{ u Mene, nemoj im se u tom pokoravati!
(El-Ankebut, 8)
Poroci 111
SADR@AJ
PREDGOVOR ........................................................................................................................................ 5
ALKOHOL .................................................................................................................................................. 7
PREDGOVOR PISCA ............................................................................................................................ 9
PRVI DIO - RAZNI PROPISI O ALKOHOLNIM PI]IMA ............................................................... 15
PRVO POGLAVLJE - ZNAÊNJE RIJEÎ EL - HAMR ................................................................ 17
PRVO: U JEZIKU ............................................................................................................................ 17
DRUGO: U FIKHU ............................................................................................................................ 18
TRE]E: U HEMIJI ........................................................................................................................... 18
ÊTVRTO: U FARMAKOKINETICI ................................................................................................... 20
DRUGO POGLAVLJE - ALKOHOLNA SU PI]A HARAM, HARAM! ............................................. 21
PRVO: STAV ÂSNOGA KURANA NASPRAM ALKOHOLA ........................................................ 21
RIJE^ (FED@TENIBUHU) - KLONITE GA SE
SPOMENUTA U KURANU .............................................................................................................. 21
DRUGO: STAV ÎSTOG VJEROVJESNI^KOG SUNNETA ............................................................ 27
TRE]E: STAV ASHABA O ZABRANI ALKOHOLA ........................................................................ 30
ÊTVRTO: ID@MA - KONSENZUS .................................................................................................... 31
TRE]E POGLAVLJE - IMA LI U ALKOHOLU KORISTI? ............................................................ 32
NJEGOVA UPOTREBA U MEDICINI I FARMACIJI ..................................................................... 33
UPOTREBA ALKOHOLA U PROIZVODNJI MIRISA
I MIRISNIH TVARI .......................................................................................................................... 33
DRUGE UPOTREBE ALKOHOLA .................................................................................................... 33
UPOTREBA ALKOHOLA KAO LIJEKA .......................................................................................... 34
DRUGI DIO - ALKOHOL, ILUZIJE, LA@I ................................................................................................. 35
PRVA TVRDNJA ............................................................................................................................... 37
DRUGA TVRDNJA ............................................................................................................................ 38
TRE]A TVRDNJA ............................................................................................................................. 40
ÊTVRTA TVRDNJA ......................................................................................................................... 49
PETA TVRDNJA ............................................................................................................................... 50
[ESTA TVRDNJA ............................................................................................................................. 54
SEDMA TVRDNJA ............................................................................................................................ 56
112 Poroci
TRE]I DIO - DRU[TVENE I EKONOMSKE [TETE OD ALKOHOLA ................................................. 61

OBIM PROBLEMA ........................................................................................................................... 62
UTJECAJ ALKOHOLA NA EKONOMIJU ........................................................................................ 69
KAKO SE SUPROTSTAVLJAJU PROBLEMU? .............................................................................. 70
ULOGA ALKOHOLA U RASPADU PORODICE ............................................................................. 73
ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU ............................................................................................. 76
ULOGA ALKOHOLA U DE[AVANJU ZLOÎNA ............................................................................ 77
ULOGA ALKOHOLA U PORASTU PROCENTA SAOBRA]AJNIH NESRE]A ............................. 79
KOCKA .................................................................................................................................................... 83
UPOTREBA DUHANA ............................................................................................................................. 89

PU[ENJE U MUSLIMANSKOM DRU[TVU I STAV ISLAMA O TOM PITANJU ........................... 90
UBISTVA I SVA\E ................................................................................................................................ 97
KRVNA OSVETA .................................................................................................................................. 105

Poroci - Alkohol, Kocka, Duhan, Svadja - Sebib Bin Ali El-Hadiri

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Poroci - Alkohol, Kocka, Duhan, Svadja - Sebib Bin Ali El-Hadiri

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sarajevo, 2001 - 1422. G.H.

Autor [EBIB BIN ALI EL - HADIRI (ALKOHOL BOLEST

S arapskog preveo Muhamed Mehanovi} (Alkohol)

Lektor i korektor Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi}

DTP Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi}

[tampa “OKO” - Sarajevo

Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA”

CIP - Katalogizacija u publikaciji

El - HADIRI, [ebib Ali

ISBN 9958 - 880 - 12 =9

Direktor Regionalnog ureda

Naser b. Abdurrahman es - Saeed

[ebib bin Ali el - Hadiri

18. rebiul - evel, 1413. H.G.

PROCENAT IZVOR [E]ERNE VRSTA

Pivo i njegove vrste:

jabuke ili neko drugo

40% - destilacija fermentirane - brandy

Slatka al koholna pi}a -

DRUGO: STAV ^IST

1 - OPISAO GA JE DA JE “KLJU^ SVAKOG ZLA” I DA JE “MAJKA SVIH ZALA”

2 - U^INIO JE ZABRANJENIM MALU KOLI^INU ALKOHOLA,

3 - POJASNIO JE RAZLOG ZBOG ^EGA JE ALKOHOL

4 - ZABRANIO JE DODATNE STVARI

5 - NEGIRAO JE IMAN (VJEROVANJE) ONOGA KO KONZUMIRA ALKOHOL:

6 - PROPISAO JE [ERIJATSKU KAZNU (HADD) ZA ONOGA KO PIJE ALKOHOL

7 - PRIPRIJETIO JE BOLNOM PATNJOM NA AHIRETU ONOME KO PIJE ALKOHOL

A sada }u dati priliku doktoru Feridu el - Muhtediju, koji je profesor - saradnik na

DRUGE UPOTREBE ALKOHOLA

UPOTREBA ALKOHOLA KAO LIJEKA

MI[LJENJE MEDICINE: Neka su prou~avanja potvrdila i dokazala da koncentracija

MI[LJENJE MEDICINE: Proces zagrijavanja tijela odvija se ~uvanjem njegove tjelesne

Zatim je otvorena rasprava i jedan je u~enjak rekao: “Stanovnici Islanda - a Island je

alkohol pro{iruje koronarnu sr~anu arteriju. Savremena medicinska istra`ivanja potvrdila

Neki od tih pokazatelja su sljede}i:

[to se ti~e profesora Braunwalda, jednog od najpoznatijih specijalista sr~anih bolesti u

istra`ivanjima. Alkoholi~ar u zapadnim dru{tvima zapada u ovakvu situaciju bje`e}i od

pad sposobnosti dijastole (opu{tanja) i sistole (skupljanja) lijeve komore.

zidovima arterija, one se ne {ire. To je otkrio istra`iva~ Fridman sa svojim saradnicima,

ISLAMSKI STAV (TRETMAN OVOGA)

su cink, vitamini B6 i B12, kao i nemogu}nost jetre da transformi{e neke vitamine iz

Alkohol umanjuje sposobnost probavnog sistema da apsorbuje hranu (Malab- sorp-

MI[LJENJE SAVREMENE MEDICINE

zbog toga pove}ava pokretanje mokra}e. Me|utim, da li ovo poma`e organizmu da se

u stanju gladi je br`e.

U izvje{taju Britanskog fakulteta za ljekare iz 1987. godine, pod naslovom “Veliko i

U ovom dijelu poku{at }u da svoj govor potkrijepim pouzdanim i vjerodostojnim

♦ profesor [akit (Shakeet) u Harisonovom priru~niku spominje sljede}e: “U SAD-u

UTJECAJ ALKOHOLA NA EKONOMIJU

KAKO SE SUPROTSTAVLJAJU PROBLEMU?

razrije{iti. To je jasno prepoznatljivo iz njihovih suprotnih stavova o rje{avanju tog problema

SJEDINJENE AMERI^KE DR@AVE

BIV[I SOVJETSKI SAVEZ

prouzrokovalo smrt 10 osoba. Smrtna presuda je izvr{ena i nad njegovim sau~esnikom,

ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU

[to se ti~e Sovjetskog saveza, procenat radnika alkoholi~ara dostigao je 37%.

U izvje{taju koji je pripremio Britanski kraljevski fakultet za ljekare za 1987. god., o

ULOGA ALKOHOLA U PORASTU

PU[ENJE U MUSLIMANSKOM DRU[TVU

je prezrena i {tetna novotarija, pa je nepo`eljan (mekruh).

Nute muke tvrde,

Ne slijedite strast i niske prohtjeve, da skrenete sa istine i pravog puta -

Najbolja je borba - boriti se protiv svoje lo{e naravi i svojih prohtjeva.

Kad se dva muslimana suo~e u me|usobnom sukobu s oru`jem u rukama, pa jedan

Nemojte poslije mene postati otpadnici od islama i ubijati jedni druge!

Klonite se la`nih rije~i i la`nog svjedo~enja! (El-Had`d`, 30)

Znate li {ta je to ogovaranje?..To je pri~anje o nekom ono {to on ne `eli da se o njemu

Klanjajte se Allahu i ne pripisujte Mu druga! Prema roditeljima pona{ajte

Preporu~ili smo ~ovjeku lijepo opho|enje prema svojim roditeljima

O tome se u Kuranu ka`e: