P. 1
Kemija odgovori

Kemija odgovori

|Views: 1,928|Likes:
Published by Petar Kosec
Kemija odgovori
Kemija odgovori

More info:

Published by: Petar Kosec on Dec 15, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/16/2014

pdf

text

original

Što su tekućine i gustoća tekućina 1. Tekućine su tvari u tekućem agregatnom stanju.

Kemijske veze među molekulama su slabe, čestice se gibaju, tek. primaju oblik posude, imaju stalni volumen, gotovo da su nestlačive, uglavnom imaju veliku gustoću. 2. Isto ko u prvomu…jedino piše da treba kemijska a ovo su sve ja mislim fizikalna svojstva, a kemijska neznam…. 3. Intenzivna su ona svojstva koja ne ovise o veličini sustava. U intenzivna svojstva ubrajamo temperaturu, gustoću, napetost površine... Primjer: Ako iz velike čaše napunjene vrućom vodom izliješ polovicu sadržaja, temperatura ostatka vode se neće promijeniti iako se veličina sustava smanjila. Ekstenzivna svojstva ovise o veličini sustava, odnosno preciznije o množini tvari u njemu. U ekstenzivna svojstva ubrajamo npr. masu i volumen. Primjer: Ako iz one iste velike čaše napunjene vrućom vodom izliješ polovicu sadržaja, masa ostatka vode se smanjila, dakle masa ovisi o veličini sustava. 4. Gustoća tvari , od koje je načinjeno neko homogeno tijelo se definira kao omjer njegove mase (m) i obujma (V)….formulu znate… 5. Promjenom temperature se mijenja i gustoća tekućine jer dolazi do kidanja veza među molekulama. S porastom temperature u pravilu se smanjuje gustoća tekućine. 6. Anomalije vode je svojstvo vode da najveću gustoću ima na temperaturi od 4 Celzijeva stupnja. Voda u krutom stanju (led) pluta na tekućoj vodi što pokazuje da ima manju gustoću od tekuće vode.

Viskoznost i napetost površine 1. Viskoznost je unutarnje trenje tekućina, mjera protjecanja čestica tekućina. Posljedica je međumolekulskih sila . Ovisi o jačini veza i o veličini čestica. Jača veza=veća viskoznost, veće čestice=veća viskoznost. Etanol je manje viskozniji zbog veličine molekula-manji je spoj i veze su slabije nego u glicerolu. 2. Viskoznost tekućina se smanjuje povećanjem temperature zbog slabljenja veza. 3. Površinska napetost je energija koja je potrebna da bi se povećala površina tekućine. Na čestice u tekućinama djeluju sile u svim smjerovima i one se međusobno poništavaju. Na čestice koje se nalaze na površini tekućina nema sile koja bi poništila silu koja ih vuče prema dolje i dolazi do napetosti na površini tekućine.

4. Kapljica vode ima oblik kugle zbog velike površinske napetosti. Oblikovanjem kapljice vode se pokušava smanjiti sila koja vuče molekule vode prema unutrašnjosti. Razina tekućine u menzuri se očitava tako da se gleda najniža točka tekućine. 5. Napetost površine se smanjuje umetanjem sufraktanata - površinski aktivnih tvari. To su amfipatske molekule (hidrofobni rep i hidrofilna glava). Rep se okreće prema zraku, a glava prema tekućini. Napetost se smanjuje i povećanjem temperature.

Procesi pri zagrijavanju tekućina 1. Tlak pare tekućine je parcijalni tlak pare iznad tekućine u trenutku uspostave dinamičke ravnoteže među fazama pri danoj temperaturi u nekom zatvorenom sustavu. Tlak pare raste povećanjem temperature. 2. Ravnotežni tlak pare je onaj tlak pri kojemu se uspostavlja dinamička ravnoteža. On ovisi o jačini veza među molekulama tekućine i o atmosferskom tlaku. (nisam siguran) 3. Vrelište se povećava s rastom tlaka pare. (valjda, ispravite ak nije) 4.

Latentna toplina je energija koja uzrokuje prelazak iz jednog agregatnog stanja u drugi (ravni dio krivulje). 5. Entalpija prijelaza je prirast entalpije pri prijelazu iz jednog agregatnog stanja u drugo pri stalnom tlaku. Jednaka je ??? 6. Osmoza je prelazak molekula iz područja manje koncentracije(hipotonična otopina) u područje veće koncentracije(hipertonična otopina). 7. Emulzija - smjesa dviju nemješivih tekućina. To je nestabilna smjesa koja se brzo nakon miješanja ponovo razdvaja na svoje sastojke. Da bi ona postala stabilna potreban je emulgator, tvar koja raspršuje jednu supstancu u drugoj u obliku sitnih kapljica. Koloidi - su smjese kod kojih disperzne čestice imaju veličinu 1 - 200 nm, sastoji
se od dispergirane faze i disperznog sustava

Tyndallov fenomen – pojava kada se zrake svjetlosti raspršuju na česticama disperznog sustava(primjer je u udžbeniku strana 66., slika 58.)

Otopine i kako nastaju 1. Heterogena smjesa – sastojci se mogu vidjeti golim okom Homogena smjesa – sastojci se ne mogu vidjeti golim okom pa čak ni mikroskopom 2. Otapanje NaCl u vodi Stavljanjem natrijeva klorida u vodu molekule vode počinju kidati ione iz kritalne rešetke soli i okruživati ione natrija i ione klora--hidratiziraju ih. 3.

4. Disocijacija je proces raspadanja molekule na sastavne dijelove (ione). 5. Hidratizirani ion je ion kojeg je okružila molekula vode kod otapanja soli. Aluminijev ion okružuje više molekula vode zbog većeg naboja. 6. Voda je najbolje polarno otapalo zbog jakih vodikovih veza koje stvara.

Energetske promjene pri procesu otapanja

1. Slično se otapa u sličnome----znači da se polarna molekule otapaju u polarnim otapalima, otapaju se u otapalima u kojima se nalaze slične međumolekulske sile… 2. Endoderman-krivulja raste, 3. Egzoterman krivulja pada.

Vrste otopina 1. Nezasićena – otopina u kojoj se može otopiti još otopljene tvari Zasićena – otopina u kojoj se nalazi maksimalna količina otopljene tvari Prezasićena – otopina u kojoj se nalazi previše topljive tvari, nastaje talog na dnu 2. Din. ravnoteža u otopini se uspostavlja kada se dva suprotna procesa (npr. isparavanje i kondenzacija ili otapanje i kristalizacija) događaju istom brzinom tako da se u promatranoj otopini ne vide promjene. 3. U zasićenoj otopini su u ravnoteži proces otapanja soli i kristalizacija. 4. Topljivost neke soli u otapalu izražavamo masom otopljene tvari u 100 grama vode. 5. Povećati topljivost neke tvari možemo povećanjem temperature… 6. 6., 7. i 8. su isti ko u 2. i 3. zadaci iz VRSTA OTOPINA

Svojstva otopina, odnos vrelišta otapala i otopine, osmoza 1. Tlak pare otopine je tlak para otapala iznad otopine. Broj molekula otapala koje iznad otopine formiraju plinsku fazu. 2. Otopina ima manji tlak para nego otapalo jer kod otopine otopljena tvar sprječava isparavanje otopine u zrak. 3. Vrelište je temperatura na kojoj tekućina prelazi iz l stanja u g stanje. Tekućini dodajemo toplinu i dolazi do jačeg trzanja čestica i do kidanja veza među molekulama. Vrelište se može smanjiti smanjenjem atmosferskog tlaka ili dodavanjem neke tvari u otapalo. 4. Ledište je temperatura pri kojoj dolazi do očvršćivanja tvari. Nezz kak da objasnim…

5. Osmoza je prelazak molekula iz područja manje koncentracije(hipotonična otopina) u područje veće koncentracije(hipertonična otopina). Osmotski tlak je tlak koji je potrebno ostvariti da bi se sačuvala osmotska ravnoteža između otopine i čistog otapala odvojenih polupropusnom membranom.

Emulzija, sol i gel 1. Emulzija - smjesa dviju nemješivih tekućina. To je nestabilna smjesa koja se brzo nakon miješanja ponovo razdvaja na svoje sastojke. Da bi ona postala stabilna potreban je emulgator, tvar koja raspršuje jednu supstancu u drugoj u obliku sitnih kapljica. Emulzija je također koloidni sustav.(primjer emulzije je voda+ulje, mlijeko) 2. Kazein u mlijeku služi kao emulgator. 3. Koagulacija (zgrušnjavanje)-pojava udruživanja čestica dispergirane faze u veće kristale i njihovog odvajanja od disperznog sredstva. Emulgatori onemogućavaju udruživanje čestica. 4. Sol stanje – čestice dispergirane faze se u solu slobodno gibaju Gel stanje – nastaje mrežasta struktura dispergirane faze u koju je uklopljeno mnogo disperznog sredstva. 5. Kod hidrofobnih koloida nastaju koloidne micele i koloidni ioni. Čestice koloida postaju naelektrizirane istim nabojem i dolazi do odbijanja čestica što onemogućava udruživanje čestica.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->