Što su tekućine i gustoća tekućina

1. Tekućine su tvari u tekućem agregatnom stanju. Kemijske veze među molekulama su slabe,
čestice se gibaju, tek. primaju oblik posude, imaju stalni volumen, gotovo da su nestlačive,
uglavnom imaju veliku gustoću.
2. Isto ko u prvomu…jedino piše da treba kemijska a ovo su sve ja mislim fizikalna svojstva, a
kemijska neznam….
3. Intenzivna su ona svojstva koja ne ovise o veličini sustava. U intenzivna svojstva ubrajamo
temperaturu, gustoću, napetost površine... 
Primjer: Ako iz velike čaše napunjene vrućom vodom izliješ polovicu sadržaja, temperatura
ostatka vode se neće promijeniti iako se veličina sustava smanjila.

Ekstenzivna svojstva ovise o veličini sustava, odnosno preciznije o množini tvari u njemu. U

ekstenzivna svojstva ubrajamo npr. masu i volumen.
Primjer: Ako iz one iste velike čaše napunjene vrućom vodom izliješ polovicu sadržaja, masa
ostatka vode se smanjila, dakle masa ovisi o veličini sustava.
4. Gustoća tvari , od koje je načinjeno neko homogeno tijelo se definira kao omjer njegove
mase (m) i obujma (V)….formulu znate…
5. Promjenom temperature se mijenja i gustoća tekućine jer dolazi do kidanja veza među
molekulama. S porastom temperature u pravilu se smanjuje gustoća tekućine.
6. Anomalije vode je svojstvo vode da najveću gustoću ima na temperaturi od 4 Celzijeva
stupnja. Voda u krutom stanju (led) pluta na tekućoj vodi što pokazuje da ima manju gustoću
od tekuće vode.

Viskoznost i napetost površine

1. Viskoznost je unutarnje trenje tekućina, mjera protjecanja čestica tekućina. Posljedica je

međumolekulskih sila . Ovisi o jačini veza i o veličini čestica. Jača veza=veća viskoznost, veće
čestice=veća viskoznost. Etanol je manje viskozniji zbog veličine molekula-manji je spoj i veze
su slabije nego u glicerolu.
2. Viskoznost tekućina se smanjuje povećanjem temperature zbog slabljenja veza.
3. Površinska napetost je energija koja je potrebna da bi se povećala površina tekućine. Na
čestice u tekućinama djeluju sile u svim smjerovima i one se međusobno poništavaju. Na
čestice koje se nalaze na površini tekućina nema sile koja bi poništila silu koja ih vuče prema
dolje i dolazi do napetosti na površini tekućine.
4. Kapljica vode ima oblik kugle zbog velike površinske napetosti. Oblikovanjem kapljice vode se
pokušava smanjiti sila koja vuče molekule vode prema unutrašnjosti. Razina tekućine u
menzuri se očitava tako da se gleda najniža točka tekućine.
5. Napetost površine se smanjuje umetanjem sufraktanata - površinski aktivnih tvari. To su
amfipatske molekule (hidrofobni rep i hidrofilna glava). Rep se okreće prema zraku, a glava
prema tekućini. Napetost se smanjuje i povećanjem temperature.
Procesi pri zagrijavanju tekućina

1. Tlak pare tekućine je parcijalni tlak pare iznad tekućine u trenutku uspostave
dinamičke ravnoteže među fazama pri danoj temperaturi u nekom zatvorenom
sustavu. Tlak pare raste povećanjem temperature.
2. Ravnotežni tlak pare je onaj tlak pri kojemu se uspostavlja dinamička ravnoteža. On
ovisi o jačini veza među molekulama tekućine i o atmosferskom tlaku. (nisam
siguran)
3. Vrelište se povećava s rastom tlaka pare. (valjda, ispravite ak nije)
4.

Latentna toplina je energija koja uzrokuje prelazak iz jednog agregatnog stanja

u drugi (ravni dio krivulje).

5. Entalpija prijelaza je prirast entalpije pri prijelazu iz jednog agregatnog stanja u drugo
pri stalnom tlaku. Jednaka je ???
6. Osmoza je prelazak molekula iz područja manje koncentracije(hipotonična otopina) u
područje veće koncentracije(hipertonična otopina).
7. Emulzija - smjesa dviju nemješivih tekućina. To je nestabilna smjesa koja se brzo
nakon miješanja ponovo razdvaja na svoje sastojke. Da bi ona postala stabilna
potreban je emulgator, tvar koja raspršuje jednu supstancu u drugoj u obliku sitnih
kapljica.
Koloidi - su smjese kod kojih disperzne čestice imaju veličinu 1 - 200 nm, sastoji se
od dispergirane faze i disperznog sustava
Tyndallov fenomen – pojava kada se zrake svjetlosti raspršuju na česticama
disperznog sustava(primjer je u udžbeniku strana 66., slika 58.)
Otopine i kako nastaju

1. Heterogena smjesa – sastojci se mogu vidjeti golim okom

Homogena smjesa – sastojci se ne mogu vidjeti golim okom pa čak ni mikroskopom
2. Otapanje NaCl u vodi
Stavljanjem natrijeva klorida u vodu molekule vode počinju kidati ione iz kritalne
rešetke soli i okruživati ione natrija i ione klora---hidratiziraju ih.
3.

4. Disocijacija je
proces raspadanja molekule na sastavne dijelove (ione).
5. Hidratizirani ion je ion kojeg je okružila molekula vode kod otapanja soli.
Aluminijev ion okružuje više molekula vode zbog većeg naboja.
6. Voda je najbolje polarno otapalo zbog jakih vodikovih veza koje stvara.

Energetske promjene pri procesu otapanja

1. Slično se otapa u sličnome----znači da se polarna molekule otapaju u polarnim

otapalima, otapaju se u otapalima u kojima se nalaze slične međumolekulske sile…
2. Endoderman-krivulja raste,
3. Egzoterman krivulja pada.

Vrste otopina

1. Nezasićena – otopina u kojoj se može otopiti još otopljene tvari

Zasićena – otopina u kojoj se nalazi maksimalna količina otopljene tvari
Prezasićena – otopina u kojoj se nalazi previše topljive tvari, nastaje talog na dnu
 2. Din. ravnoteža u otopini se uspostavlja kada se dva suprotna procesa (npr.
isparavanje i kondenzacija ili otapanje i kristalizacija) događaju istom brzinom tako da
se u promatranoj otopini ne vide promjene.
3. U zasićenoj otopini su u ravnoteži proces otapanja soli i kristalizacija.
4. Topljivost neke soli u otapalu izražavamo masom otopljene tvari u 100 grama vode.
5. Povećati topljivost neke tvari možemo povećanjem temperature…
6. 6., 7. i 8. su isti ko u 2. i 3. zadaci iz VRSTA OTOPINA

Svojstva otopina, odnos vrelišta otapala i otopine, osmoza

1. Tlak pare otopine je tlak para otapala iznad otopine. Broj molekula otapala koje iznad
otopine formiraju plinsku fazu.
2. Otopina ima manji tlak para nego otapalo jer kod otopine otopljena tvar sprječava
isparavanje otopine u zrak.
3. Vrelište je temperatura na kojoj tekućina prelazi iz l stanja u g stanje. Tekućini
dodajemo toplinu i dolazi do jačeg trzanja čestica i do kidanja veza među
molekulama. Vrelište se može smanjiti smanjenjem atmosferskog tlaka ili
dodavanjem neke tvari u otapalo.
4. Ledište je temperatura pri kojoj dolazi do očvršćivanja tvari. Nezz kak da objasnim…
5. Osmoza je prelazak molekula iz područja manje koncentracije(hipotonična otopina) u
područje veće koncentracije(hipertonična otopina).
Osmotski tlak je tlak koji je potrebno ostvariti da bi se sačuvala osmotska ravnoteža
između otopine i čistog otapala odvojenih polupropusnom membranom.

Emulzija, sol i gel

1. Emulzija - smjesa dviju nemješivih tekućina. To je nestabilna smjesa koja se brzo

nakon miješanja ponovo razdvaja na svoje sastojke. Da bi ona postala stabilna
potreban je emulgator, tvar koja raspršuje jednu supstancu u drugoj u obliku sitnih
kapljica. Emulzija je također koloidni sustav.(primjer emulzije je voda+ulje, mlijeko)
2. Kazein u mlijeku služi kao emulgator.
3. Koagulacija (zgrušnjavanje)-pojava udruživanja čestica dispergirane faze u veće
kristale i njihovog odvajanja od disperznog sredstva. Emulgatori onemogućavaju
udruživanje čestica.
4. Sol stanje – čestice dispergirane faze se u solu slobodno gibaju
Gel stanje – nastaje mrežasta struktura dispergirane faze u koju je uklopljeno mnogo
disperznog sredstva.
5. Kod hidrofobnih koloida nastaju koloidne micele i koloidni ioni. Čestice koloida
postaju naelektrizirane istim nabojem i dolazi do odbijanja čestica što onemogućava
udruživanje čestica.