SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU
STUDIJ “MEDIJI I KULTURA DRUŠTVA”

IZVJEŠTAJ
Priredio: Đorđe Obradović,
stručni suradnik
18. prosinca 2005.
Izvještaj je drugi temeljni
monološki novinarski oblik
„ Nastaje iz vijesti, po njoj, i poslije vijesti
je najčešći novinarski žanr
„ Izvještaj je proširena vijest u svim
njezinim strukturnim elementima
„ Primjenjuje se u svim medijima i u
svakom mediju ima svoje posebnosti u
strukturi, jeziku i stilu
„ 5 W + 1 H + izvor
IZVJEŠTAJ MORA SADRŽAVATI
SVE ZNAČAJKE VIJESTI
„ Smisao novinarstva kao umijeća odražava
se u izvještaju jer njegovo pisanje traži
prethodno dobro promatranje, otkrivanje,
prikupljanje i analizu podataka kako bi se
u novoj cjelini vjerno prikazala suština
dotičnog događaja.
„ Novinar nije zapisničar, niti opsežan
zapisnik može biti objavljen kao izvještaj.
PODOBLICI IZVJEŠTAJA
„ Pisani ili izgovoreni izvještaj (standardni)
„ Reportažni izvještaj (autentičniji doživljaj,
prikladniji elektroničkim medijima)
„ Raport (izravno javljanje s mjesta zbivanja u
elektroničkim medijima)
„ Izjava (izvještava kompetentna osoba a ne
novinar). Njezini podoblici su priopćenje,
kominike, demanti (ispravak) i anketa.
Pojedini teoretičari izjave i ankete odvajaju u
samostalne rodove, što je utemeljeno na
njihovim posebnim značajkama.
 NEMA KOMENTIRANJA U
IZVJEŠTAJU
„ Kao ostatak sovjetskog-medijskog
modela, pojedini teoretičari još uvijek
među oblike novinarskog izražavanja
ubrajaju i komentatorski izvještaj, a
neki novinari pišu komentatorske
izvještaje iako je takva mješavina
činjenica i osobnog mišljenja u jednom
napisu nespojiva s dostignućima
novinarstva u demokratskim zemljama.
 REPORTAŽNI IZVJEŠTAJ
„ Pojedini događaji (sportska natjecanja,
zabavne priredbe, susreti itd.)
zahtijevaju opis (dočaravanje) okružja
(atmosfere) pa se stil izvještavanja
dijelom može približiti beletrističkom.
Tako nastaje reportažni izvještaj, ali
treba paziti da opisivanje ni u kojem
slučaju ne smije prerasti u tumačenje
iznesenih činjenica.
 KOMENTIRANJE U IZVJEŠTAJU
PREDSTAVLJA MANIPULACIJU
„ Informativni oblici moraju donositi samo
činjenice, a komentari stavovi i
mišljenja moraju biti posebno odvojeni i
označeni u novinama.
„ Svako komentiranje u vijestima i
izvještajima ima za cilj manipulaciju
javnosti, tumačenje činjenica u skladu
sa stavovima novinara.
 IDEOLOŠKI PRISTUP
„ U knjizi Josipa Biškupa “Osnove javnog
komuniciranja” (Školska knjiga, Zagreb,
1981.) kaže se:
“Komentatorski izvještaj jest izvještaj u kojem
se nešto tumači, objašnjava, ocjenjuje ili
iznosi sud. Novinar se ovdje pojavljuje kao
sudac, kritičar, koji se bori protiv negativnosti
u društvu.”
Takav je pristup ne samo pogrešan, nego i
štetan jer legalizira nametanje ideologije kroz
rod koji smije sadržavati samo činjenice.
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI DOGAĐAJA
ZA PISANJE IZVJEŠTAJA ISTO JE KAO I
ZA PISANJE VIJESTI:

„ Osnovni kriteriji za određivanje

vrijednosti vijesti su relevantnost,
korisnost i zanimljivost, a važni elementi
u vijestima su utjecaj, sukob,
neobičnost, važnost, blizina
pravodobnost i publika.
(Sherry Ricchiardi)
 PISANJE IZVJEŠTAJA
„ Izvještaj, kao i vijest, počinje glavom
(engleski: lead)
„ Ferguson i Patten: Glava je najteži dio
priče zato jer je najvažniji pa svaka
glava mora biti primjer najboljeg napisa
kojeg novinar može napisati.
„ Za pisanje dobre glave treba pravilno
procijeniti događaj.
 GLAVA IZVJEŠTAJA
„ Izvještaji se pišu s izravnom glavom.
„ Glava izvještaja predstavlja vijest u kojoj su
odgovori na 5 W, a počinje se najvažnijim od
njih.
„ Američka pravila nalažu pisanje izravne glave
u izvještajima najduže do 30 ili 35 riječi, kad
je moguće u jednoj rečenici, a u hrvatskom
jeziku isto bi pravilo svelo dužinu na
dvadesetak riječi (nema članova).
 GLAVA U OSTALIM
RODOVIMA
„ U ostalim rodovima novinarskog izražavanja
ne mora se početi izravnom glavom, ali u
vijestima i izvještajima mora.
„ Među izvještajima izuzetak je podoblik
reportažni izvještaj u kojem ne mora biti
izravan početak, ali, premda se može rabiti
odgođena glava, ne smiju se odgovori na 5W
predugo odgađati.
 IZBOR JE SUŠTINA
IZVJEŠTAVANJA
„ Novinar prikuplja podatke, sabire ih,
selekcionira i odlučuje što će objaviti. Ne
može sve. Izbor je suština izvještavanja.
Najvažnije, najbolje i najzanimljivije ide u
glavu.
„ Najveće je priče obično i najlakše napisati,
njima je i najlakše pravilno napisati početak
(Eksplodirala svemirska letjelica, Johna
Lennona ubio manijak, Sjedinjene Države
napale Irak...).
 LOŠA GLAVA
„ Prema Wardu, loša glava sadrži:
„ Nezanimljive imenice
„ Novinar forsira glavu kako bi zadovoljio neku svoju
ideju
„ Novinar nameće svoje mišljenje, upliće se u priču
„ Funkcija osobe o kojoj pišemo dominira, a ne
događaj
„ Novinar pretpostavlja kako čitatelj već ima neka
znanja o događaju
„ Malo ili nimalo informacija i sadržajnih podataka.
ORWELLOVA PRAVILA DOBROG PISANJA
(prema Maloviću: Osnove novinarstva)

„ Nikada ne koristi metafore ili slične

jezične figure koje si navikao pronaći u
pisanom tekstu;
„ Nikada ne koristi dugu riječ gdje možeš
rabiti kraću;
„ Ako se neka riječ može izbaciti, uvijek
je izbaci;
ORWELLOVA PRAVILA DOBROG PISANJA
(prema Maloviću: Osnove novinarstva)

„ Nikada ne koristi pasiv, ako možeš rabiti

aktiv;
„ Nikad ne koristi tuđice, stručne izraze ili
žargon ako imaš istoznačnice
(sinonime) u svom jeziku;
„ Prekrši bilo koje od ovih pravila prije
nego kažeš nešto glupo.
PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE
„ Najbolji način novinarskog izražavanja u
informativnim rodovima je pravilo
obrnute piramide.
„ Izvještaje treba pisati upravo po ovom
pravilu.
„ Obrnuta piramida znači da se na
početku (u glavi) kaže sve najvažnije o
događaju o kojem se izvještava.
PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE
(nastavak)
„ U svakom sljedećem odlomku iznose se sve
manje važni elementi događaja, a najmanje
važan je kraj.
„ Ovo je pravilo nastalo u doba slaganja novina
u olovu kako bi se omogućilo što
jednostavnije i brže kraćenje napisa.
„ Izbacivanjem zadnjeg odlomka (ili zadnjih
odlomaka), ne bi se gubila informativna
vrijednost napisa sadržana na početku.
PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE
(nastavak)
„ Izvještaji se sastoje od glave u kojoj se
kaže ono što je najvažnije i tijela u
kojem su sadržane dodatne informacije
(5W i 1H među kojima najviše prostora
otpada na odgovore na pitanja zašto i
kako).
„ Izvještaji ne smiju završiti zaključkom ili
komentarom novinara kao
komentatorski oblici novinarskog
izražavanja.
AGENCIJE I OBRNUTA PIRAMIDA
„ Iako je uvođenje računalne tehnologije
omogućilo lako kraćenje napisa u svim
njegovim dijelovima, ostalo je pravilo
obrnute piramide kao najbolje za
informativne rodove.
„ Agencije sve svoje vijesti i izvještaje
pišu po pravilu obrnute piramide, a one
su najveći proizvođač objavljenih vijesti
na svijetu.
MODIFICIRANA OBRNUTA PIRAMIDA
(Malović: Osnove novinarstva):

„ Struktura je zadana i treba je poštovati:

GLAVA
Dokumentacija ili obrazloženje:
pozadina ili povijest
Elaboracija glave
Sekundarne teme
Činjenice,
citati koji
podržavaju
temu
Najmanje
važni
detalji
 OPREMA IZVJEŠTAJA
„ Kratki izvještaji se opremaju
nadnaslovom i naslovom.
„ Izvještaje uobičajene dužine (oko 30
redaka) treba opremiti potpunom
naslovnom cjelinom, a podnaslov
napisati u obliku dvije kraće natuknice.
„ Podnaslov u dužim izvještajima treba
napisati s više natuknica (tri do pet).
 OPREMA IZVJEŠTAJA
(nastavak)
„ U duge izvještaje treba uvrstiti dva ili tri
međunaslova te okvir ili umetak sa
zanimljivim pojedinostima.
„ Kad ima prostora, dobro je izvještaj
ilustrirati aktualnim fotografijama ili
drugim ilustracijama prikladnim
sadržaju.
IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA
„ Najčešći izvor za pisanje izvještaja su
sjednice državnih organa, stranačkih
tijela, udruga građana itd.
„ Kad god je moguće, treba prije početka
sjednice proučiti pripremljenu
dokumentaciju i prijedloge odluka kako
bi se lakše mogla pratiti rasprava.
IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA
(nastavak)
„ Tijekom sjednice ne treba bilježiti (ili
snimati) sve, nego samo najvažnije,
inače će pisanje izvještaja biti
mukotrpno i dugotrajno.
„ Ako novinar neki zaključak ili raspravu
nije shvatio, treba po završetku sjednice
kod nadležnih osoba provjeriti što je
točno odlučeno.
IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA
(nastavak)
„ Ako se ima vremena, dobro je uzeti i
zvanični zapisnik radi usporedbe s
vlastitim bilješkama.
„ Ne treba poštovati kronološki slijed
sjednice, nego izabrati za pisanje ono
što je važno, novo i zanimljivo za širu
javnost, što nije uvijek lako prosuditi pa
se i u tome ogleda novinarsko umijeće.
IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA
(nastavak)
„ Uz dobru pripremu (proučavanje spisa),
nužna je nazočnost sjednici s koje se
izvješćuje.
„ U spisima za sjednice česte su kratice
razumljive nazočnima, ali novinar, ako
ih ne može posve izbjeći, mora ih
čitateljima bar jednom objasniti.
IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA
(nastavak)
„ Praćenje rada državnih organa,
stranačkih tijela i različitih udruga ne
smije početi i završiti izvještavanjem sa
sjednica.
„ Sve teme važne za širu javnost treba
naknadno iscrpno obraditi, što u
vijestima i izvještajima, zbog kratkoće
vremena nije moguće učiniti.
IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA
(nastavak)
„ Novinar treba pratiti kako i kada se
ostvaruju usvojeni zaključci i to mu
može biti dobar izvor tema za buduće
napise.
„ Dobro je zanimljivosti iz rasprave, koje
nisu uvijek vezane za dnevni red,
zabilježiti i, naknadno, slijedom njih
istraživati moguće nove teme.
 PRITISCI I PODMIĆIVANJE
„ U pravilu svi žele da se o njima piše samo
pozitivno pa nisu rijetki pritisci na novinare
da izostave iz izvještaja ono što ne
odgovara nazočnima na sjednici.
„ Nekad, što je više slučaj za tvrtke i
gospodarske udruge, novinare se pokušava
pridobiti podmićivanjem (od olovke do
putovanja u inozemstvo ili novca), kako bi
pisali samo ono što je u interesu pojedinaca
ili grupa.
 PRITISCI I PODMIĆIVANJE
(nastavak)
„ Novinarska etika se protivi bilo kakvom
odstupanju od istinitog, točnog, poštenog,
uravnoteženog i nepristranog
izvještavanja.
„ Kad se novinar jednom “proda”, od njega
će se to i ubuduće očekivati i moći će ga
se ucjenjivati.
 LITERATURA:
„ “Stilske odlike”, autori Jonas Bjork, Živko
Gruden, Franjo Kiseljak i Alemko Gluhak, u
Ricchiardi, Malović: Uvod u novinarstvo,
Izvori, Zagreb, 1996. str. 22. do 49.
„ Malović, Stjepan: Osnove novinarstva, Golden
marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
str. 209. do 212. i 276. do 283.