P. 1
Izvjestaj

Izvjestaj

|Views: 4,035|Likes:
Published by mariomtk

More info:

Published by: mariomtk on Dec 11, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/12/2013

pdf

text

original

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU STUDIJ “MEDIJI I KULTURA DRUŠTVA”

IZVJEŠTAJ
Priredio: Đorđe Obradović, stručni suradnik 18. prosinca 2005.

Izvještaj je drugi temeljni monološki novinarski oblik
Nastaje iz vijesti, po njoj, i poslije vijesti je najčešći novinarski žanr Izvještaj je proširena vijest u svim njezinim strukturnim elementima Primjenjuje se u svim medijima i u svakom mediju ima svoje posebnosti u strukturi, jeziku i stilu 5 W + 1 H + izvor

IZVJEŠTAJ MORA SADRŽAVATI SVE ZNAČAJKE VIJESTI
Smisao novinarstva kao umijeća odražava se u izvještaju jer njegovo pisanje traži prethodno dobro promatranje, otkrivanje, prikupljanje i analizu podataka kako bi se u novoj cjelini vjerno prikazala suština dotičnog događaja. Novinar nije zapisničar, niti opsežan zapisnik može biti objavljen kao izvještaj.

PODOBLICI IZVJEŠTAJA Pisani ili izgovoreni izvještaj (standardni) Reportažni izvještaj (autentičniji doživljaj. kominike. što je utemeljeno na njihovim posebnim značajkama. demanti (ispravak) i anketa. . prikladniji elektroničkim medijima) Raport (izravno javljanje s mjesta zbivanja u elektroničkim medijima) Izjava (izvještava kompetentna osoba a ne novinar). Njezini podoblici su priopćenje. Pojedini teoretičari izjave i ankete odvajaju u samostalne rodove.

a neki novinari pišu komentatorske izvještaje iako je takva mješavina činjenica i osobnog mišljenja u jednom napisu nespojiva s dostignućima novinarstva u demokratskim zemljama. pojedini teoretičari još uvijek među oblike novinarskog izražavanja ubrajaju i komentatorski izvještaj.NEMA KOMENTIRANJA U IZVJEŠTAJU Kao ostatak sovjetskog-medijskog modela. .

zabavne priredbe. ali treba paziti da opisivanje ni u kojem slučaju ne smije prerasti u tumačenje iznesenih činjenica. Tako nastaje reportažni izvještaj.) zahtijevaju opis (dočaravanje) okružja (atmosfere) pa se stil izvještavanja dijelom može približiti beletrističkom. susreti itd.REPORTAŽNI IZVJEŠTAJ Pojedini događaji (sportska natjecanja. .

Svako komentiranje u vijestima i izvještajima ima za cilj manipulaciju javnosti.KOMENTIRANJE U IZVJEŠTAJU PREDSTAVLJA MANIPULACIJU Informativni oblici moraju donositi samo činjenice. a komentari stavovi i mišljenja moraju biti posebno odvojeni i označeni u novinama. . tumačenje činjenica u skladu sa stavovima novinara.

IDEOLOŠKI PRISTUP U knjizi Josipa Biškupa “Osnove javnog komuniciranja” (Školska knjiga. ocjenjuje ili iznosi sud.) kaže se: “Komentatorski izvještaj jest izvještaj u kojem se nešto tumači. koji se bori protiv negativnosti u društvu.” Takav je pristup ne samo pogrešan. Zagreb. kritičar. 1981. Novinar se ovdje pojavljuje kao sudac. . nego i štetan jer legalizira nametanje ideologije kroz rod koji smije sadržavati samo činjenice. objašnjava.

a važni elementi u vijestima su utjecaj. korisnost i zanimljivost. neobičnost. sukob.ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI DOGAĐAJA ZA PISANJE IZVJEŠTAJA ISTO JE KAO I ZA PISANJE VIJESTI: Osnovni kriteriji za određivanje vrijednosti vijesti su relevantnost. blizina pravodobnost i publika. važnost. (Sherry Ricchiardi) .

kao i vijest. počinje glavom (engleski: lead) Ferguson i Patten: Glava je najteži dio priče zato jer je najvažniji pa svaka glava mora biti primjer najboljeg napisa kojeg novinar može napisati. Za pisanje dobre glave treba pravilno procijeniti događaj.PISANJE IZVJEŠTAJA Izvještaj. .

kad je moguće u jednoj rečenici. a počinje se najvažnijim od njih. Glava izvještaja predstavlja vijest u kojoj su odgovori na 5 W. . Američka pravila nalažu pisanje izravne glave u izvještajima najduže do 30 ili 35 riječi.GLAVA IZVJEŠTAJA Izvještaji se pišu s izravnom glavom. a u hrvatskom jeziku isto bi pravilo svelo dužinu na dvadesetak riječi (nema članova).

ne smiju se odgovori na 5W predugo odgađati. ali.GLAVA U OSTALIM RODOVIMA U ostalim rodovima novinarskog izražavanja ne mora se početi izravnom glavom. ali u vijestima i izvještajima mora. Među izvještajima izuzetak je podoblik reportažni izvještaj u kojem ne mora biti izravan početak. . premda se može rabiti odgođena glava.

. najbolje i najzanimljivije ide u glavu. Sjedinjene Države napale Irak. Najvažnije.IZBOR JE SUŠTINA IZVJEŠTAVANJA Novinar prikuplja podatke. Ne može sve. Najveće je priče obično i najlakše napisati. . Johna Lennona ubio manijak. Izbor je suština izvještavanja.). sabire ih. selekcionira i odlučuje što će objaviti. njima je i najlakše pravilno napisati početak (Eksplodirala svemirska letjelica..

a ne događaj Novinar pretpostavlja kako čitatelj već ima neka znanja o događaju Malo ili nimalo informacija i sadržajnih podataka. loša glava sadrži: Nezanimljive imenice Novinar forsira glavu kako bi zadovoljio neku svoju ideju Novinar nameće svoje mišljenje. upliće se u priču Funkcija osobe o kojoj pišemo dominira. .LOŠA GLAVA Prema Wardu.

ORWELLOVA PRAVILA DOBROG PISANJA (prema Maloviću: Osnove novinarstva) Nikada ne koristi metafore ili slične jezične figure koje si navikao pronaći u pisanom tekstu. uvijek je izbaci. . Ako se neka riječ može izbaciti. Nikada ne koristi dugu riječ gdje možeš rabiti kraću.

. Nikad ne koristi tuđice. stručne izraze ili žargon ako imaš istoznačnice (sinonime) u svom jeziku. ako možeš rabiti aktiv. Prekrši bilo koje od ovih pravila prije nego kažeš nešto glupo.ORWELLOVA PRAVILA DOBROG PISANJA (prema Maloviću: Osnove novinarstva) Nikada ne koristi pasiv.

Obrnuta piramida znači da se na početku (u glavi) kaže sve najvažnije o događaju o kojem se izvještava. . Izvještaje treba pisati upravo po ovom pravilu.PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE Najbolji način novinarskog izražavanja u informativnim rodovima je pravilo obrnute piramide.

Izbacivanjem zadnjeg odlomka (ili zadnjih odlomaka). .PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE (nastavak) U svakom sljedećem odlomku iznose se sve manje važni elementi događaja. ne bi se gubila informativna vrijednost napisa sadržana na početku. a najmanje važan je kraj. Ovo je pravilo nastalo u doba slaganja novina u olovu kako bi se omogućilo što jednostavnije i brže kraćenje napisa.

. Izvještaji ne smiju završiti zaključkom ili komentarom novinara kao komentatorski oblici novinarskog izražavanja.PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE (nastavak) Izvještaji se sastoje od glave u kojoj se kaže ono što je najvažnije i tijela u kojem su sadržane dodatne informacije (5W i 1H među kojima najviše prostora otpada na odgovore na pitanja zašto i kako).

ostalo je pravilo obrnute piramide kao najbolje za informativne rodove.AGENCIJE I OBRNUTA PIRAMIDA Iako je uvođenje računalne tehnologije omogućilo lako kraćenje napisa u svim njegovim dijelovima. . a one su najveći proizvođač objavljenih vijesti na svijetu. Agencije sve svoje vijesti i izvještaje pišu po pravilu obrnute piramide.

citati koji podržavaju temu Najmanje važni detalji GLAVA .MODIFICIRANA OBRNUTA PIRAMIDA (Malović: Osnove novinarstva): Struktura je zadana i treba je poštovati: Dokumentacija ili obrazloženje: pozadina ili povijest Elaboracija glave Sekundarne teme Činjenice.

. Izvještaje uobičajene dužine (oko 30 redaka) treba opremiti potpunom naslovnom cjelinom. a podnaslov napisati u obliku dvije kraće natuknice. Podnaslov u dužim izvještajima treba napisati s više natuknica (tri do pet).OPREMA IZVJEŠTAJA Kratki izvještaji se opremaju nadnaslovom i naslovom.

dobro je izvještaj ilustrirati aktualnim fotografijama ili drugim ilustracijama prikladnim sadržaju.OPREMA IZVJEŠTAJA (nastavak) U duge izvještaje treba uvrstiti dva ili tri međunaslova te okvir ili umetak sa zanimljivim pojedinostima. . Kad ima prostora.

stranačkih tijela. Kad god je moguće.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA Najčešći izvor za pisanje izvještaja su sjednice državnih organa. treba prije početka sjednice proučiti pripremljenu dokumentaciju i prijedloge odluka kako bi se lakše mogla pratiti rasprava. . udruga građana itd.

Ako novinar neki zaključak ili raspravu nije shvatio. treba po završetku sjednice kod nadležnih osoba provjeriti što je točno odlučeno. .IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Tijekom sjednice ne treba bilježiti (ili snimati) sve. nego samo najvažnije. inače će pisanje izvještaja biti mukotrpno i dugotrajno.

. što nije uvijek lako prosuditi pa se i u tome ogleda novinarsko umijeće. novo i zanimljivo za širu javnost.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Ako se ima vremena. dobro je uzeti i zvanični zapisnik radi usporedbe s vlastitim bilješkama. nego izabrati za pisanje ono što je važno. Ne treba poštovati kronološki slijed sjednice.

mora ih čitateljima bar jednom objasniti. U spisima za sjednice česte su kratice razumljive nazočnima. nužna je nazočnost sjednici s koje se izvješćuje.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Uz dobru pripremu (proučavanje spisa). ako ih ne može posve izbjeći. . ali novinar.

. zbog kratkoće vremena nije moguće učiniti. Sve teme važne za širu javnost treba naknadno iscrpno obraditi. što u vijestima i izvještajima. stranačkih tijela i različitih udruga ne smije početi i završiti izvještavanjem sa sjednica.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Praćenje rada državnih organa.

naknadno. zabilježiti i. .IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Novinar treba pratiti kako i kada se ostvaruju usvojeni zaključci i to mu može biti dobar izvor tema za buduće napise. slijedom njih istraživati moguće nove teme. Dobro je zanimljivosti iz rasprave. koje nisu uvijek vezane za dnevni red.

. što je više slučaj za tvrtke i gospodarske udruge.PRITISCI I PODMIĆIVANJE U pravilu svi žele da se o njima piše samo pozitivno pa nisu rijetki pritisci na novinare da izostave iz izvještaja ono što ne odgovara nazočnima na sjednici. kako bi pisali samo ono što je u interesu pojedinaca ili grupa. Nekad. novinare se pokušava pridobiti podmićivanjem (od olovke do putovanja u inozemstvo ili novca).

točnog. poštenog. Kad se novinar jednom “proda”.PRITISCI I PODMIĆIVANJE (nastavak) Novinarska etika se protivi bilo kakvom odstupanju od istinitog. od njega će se to i ubuduće očekivati i moći će ga se ucjenjivati. . uravnoteženog i nepristranog izvještavanja.

Zagreb. Izvori. str. Malović: Uvod u novinarstvo. do 49. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb. do 212. Živko Gruden. Malović. i 276. 1996. Franjo Kiseljak i Alemko Gluhak. u Ricchiardi. 209. 2005. str. autori Jonas Bjork. 22.LITERATURA: “Stilske odlike”. Stjepan: Osnove novinarstva. do 283. .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->