SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU STUDIJ “MEDIJI I KULTURA DRUŠTVA”

IZVJEŠTAJ
Priredio: Đorđe Obradović, stručni suradnik 18. prosinca 2005.

Izvještaj je drugi temeljni monološki novinarski oblik
Nastaje iz vijesti, po njoj, i poslije vijesti je najčešći novinarski žanr Izvještaj je proširena vijest u svim njezinim strukturnim elementima Primjenjuje se u svim medijima i u svakom mediju ima svoje posebnosti u strukturi, jeziku i stilu 5 W + 1 H + izvor

IZVJEŠTAJ MORA SADRŽAVATI SVE ZNAČAJKE VIJESTI
Smisao novinarstva kao umijeća odražava se u izvještaju jer njegovo pisanje traži prethodno dobro promatranje, otkrivanje, prikupljanje i analizu podataka kako bi se u novoj cjelini vjerno prikazala suština dotičnog događaja. Novinar nije zapisničar, niti opsežan zapisnik može biti objavljen kao izvještaj.

što je utemeljeno na njihovim posebnim značajkama. Pojedini teoretičari izjave i ankete odvajaju u samostalne rodove. demanti (ispravak) i anketa. Njezini podoblici su priopćenje. . prikladniji elektroničkim medijima) Raport (izravno javljanje s mjesta zbivanja u elektroničkim medijima) Izjava (izvještava kompetentna osoba a ne novinar). kominike.PODOBLICI IZVJEŠTAJA Pisani ili izgovoreni izvještaj (standardni) Reportažni izvještaj (autentičniji doživljaj.

. pojedini teoretičari još uvijek među oblike novinarskog izražavanja ubrajaju i komentatorski izvještaj. a neki novinari pišu komentatorske izvještaje iako je takva mješavina činjenica i osobnog mišljenja u jednom napisu nespojiva s dostignućima novinarstva u demokratskim zemljama.NEMA KOMENTIRANJA U IZVJEŠTAJU Kao ostatak sovjetskog-medijskog modela.

Tako nastaje reportažni izvještaj. susreti itd. ali treba paziti da opisivanje ni u kojem slučaju ne smije prerasti u tumačenje iznesenih činjenica. . zabavne priredbe.REPORTAŽNI IZVJEŠTAJ Pojedini događaji (sportska natjecanja.) zahtijevaju opis (dočaravanje) okružja (atmosfere) pa se stil izvještavanja dijelom može približiti beletrističkom.

a komentari stavovi i mišljenja moraju biti posebno odvojeni i označeni u novinama.KOMENTIRANJE U IZVJEŠTAJU PREDSTAVLJA MANIPULACIJU Informativni oblici moraju donositi samo činjenice. . Svako komentiranje u vijestima i izvještajima ima za cilj manipulaciju javnosti. tumačenje činjenica u skladu sa stavovima novinara.

.) kaže se: “Komentatorski izvještaj jest izvještaj u kojem se nešto tumači. ocjenjuje ili iznosi sud. nego i štetan jer legalizira nametanje ideologije kroz rod koji smije sadržavati samo činjenice. Zagreb. 1981. objašnjava. Novinar se ovdje pojavljuje kao sudac.” Takav je pristup ne samo pogrešan.IDEOLOŠKI PRISTUP U knjizi Josipa Biškupa “Osnove javnog komuniciranja” (Školska knjiga. kritičar. koji se bori protiv negativnosti u društvu.

sukob. a važni elementi u vijestima su utjecaj. neobičnost. korisnost i zanimljivost. (Sherry Ricchiardi) . blizina pravodobnost i publika. važnost.ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI DOGAĐAJA ZA PISANJE IZVJEŠTAJA ISTO JE KAO I ZA PISANJE VIJESTI: Osnovni kriteriji za određivanje vrijednosti vijesti su relevantnost.

kao i vijest. Za pisanje dobre glave treba pravilno procijeniti događaj.PISANJE IZVJEŠTAJA Izvještaj. počinje glavom (engleski: lead) Ferguson i Patten: Glava je najteži dio priče zato jer je najvažniji pa svaka glava mora biti primjer najboljeg napisa kojeg novinar može napisati. .

Američka pravila nalažu pisanje izravne glave u izvještajima najduže do 30 ili 35 riječi. a počinje se najvažnijim od njih. Glava izvještaja predstavlja vijest u kojoj su odgovori na 5 W. kad je moguće u jednoj rečenici. .GLAVA IZVJEŠTAJA Izvještaji se pišu s izravnom glavom. a u hrvatskom jeziku isto bi pravilo svelo dužinu na dvadesetak riječi (nema članova).

GLAVA U OSTALIM RODOVIMA U ostalim rodovima novinarskog izražavanja ne mora se početi izravnom glavom. ne smiju se odgovori na 5W predugo odgađati. premda se može rabiti odgođena glava. Među izvještajima izuzetak je podoblik reportažni izvještaj u kojem ne mora biti izravan početak. ali. . ali u vijestima i izvještajima mora.

. Ne može sve. Sjedinjene Države napale Irak.). Najveće je priče obično i najlakše napisati. najbolje i najzanimljivije ide u glavu.. Najvažnije. sabire ih. Izbor je suština izvještavanja.IZBOR JE SUŠTINA IZVJEŠTAVANJA Novinar prikuplja podatke. . njima je i najlakše pravilno napisati početak (Eksplodirala svemirska letjelica. selekcionira i odlučuje što će objaviti. Johna Lennona ubio manijak.

a ne događaj Novinar pretpostavlja kako čitatelj već ima neka znanja o događaju Malo ili nimalo informacija i sadržajnih podataka. upliće se u priču Funkcija osobe o kojoj pišemo dominira.LOŠA GLAVA Prema Wardu. loša glava sadrži: Nezanimljive imenice Novinar forsira glavu kako bi zadovoljio neku svoju ideju Novinar nameće svoje mišljenje. .

.ORWELLOVA PRAVILA DOBROG PISANJA (prema Maloviću: Osnove novinarstva) Nikada ne koristi metafore ili slične jezične figure koje si navikao pronaći u pisanom tekstu. Nikada ne koristi dugu riječ gdje možeš rabiti kraću. uvijek je izbaci. Ako se neka riječ može izbaciti.

. ako možeš rabiti aktiv. Nikad ne koristi tuđice. Prekrši bilo koje od ovih pravila prije nego kažeš nešto glupo.ORWELLOVA PRAVILA DOBROG PISANJA (prema Maloviću: Osnove novinarstva) Nikada ne koristi pasiv. stručne izraze ili žargon ako imaš istoznačnice (sinonime) u svom jeziku.

PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE Najbolji način novinarskog izražavanja u informativnim rodovima je pravilo obrnute piramide. . Obrnuta piramida znači da se na početku (u glavi) kaže sve najvažnije o događaju o kojem se izvještava. Izvještaje treba pisati upravo po ovom pravilu.

Izbacivanjem zadnjeg odlomka (ili zadnjih odlomaka). Ovo je pravilo nastalo u doba slaganja novina u olovu kako bi se omogućilo što jednostavnije i brže kraćenje napisa. . a najmanje važan je kraj. ne bi se gubila informativna vrijednost napisa sadržana na početku.PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE (nastavak) U svakom sljedećem odlomku iznose se sve manje važni elementi događaja.

Izvještaji ne smiju završiti zaključkom ili komentarom novinara kao komentatorski oblici novinarskog izražavanja.PRAVILO OBRNUTE PIRAMIDE (nastavak) Izvještaji se sastoje od glave u kojoj se kaže ono što je najvažnije i tijela u kojem su sadržane dodatne informacije (5W i 1H među kojima najviše prostora otpada na odgovore na pitanja zašto i kako). .

. a one su najveći proizvođač objavljenih vijesti na svijetu.AGENCIJE I OBRNUTA PIRAMIDA Iako je uvođenje računalne tehnologije omogućilo lako kraćenje napisa u svim njegovim dijelovima. Agencije sve svoje vijesti i izvještaje pišu po pravilu obrnute piramide. ostalo je pravilo obrnute piramide kao najbolje za informativne rodove.

MODIFICIRANA OBRNUTA PIRAMIDA (Malović: Osnove novinarstva): Struktura je zadana i treba je poštovati: Dokumentacija ili obrazloženje: pozadina ili povijest Elaboracija glave Sekundarne teme Činjenice. citati koji podržavaju temu Najmanje važni detalji GLAVA .

a podnaslov napisati u obliku dvije kraće natuknice. Podnaslov u dužim izvještajima treba napisati s više natuknica (tri do pet).OPREMA IZVJEŠTAJA Kratki izvještaji se opremaju nadnaslovom i naslovom. Izvještaje uobičajene dužine (oko 30 redaka) treba opremiti potpunom naslovnom cjelinom. .

OPREMA IZVJEŠTAJA (nastavak) U duge izvještaje treba uvrstiti dva ili tri međunaslova te okvir ili umetak sa zanimljivim pojedinostima. dobro je izvještaj ilustrirati aktualnim fotografijama ili drugim ilustracijama prikladnim sadržaju. Kad ima prostora. .

treba prije početka sjednice proučiti pripremljenu dokumentaciju i prijedloge odluka kako bi se lakše mogla pratiti rasprava. udruga građana itd. . stranačkih tijela.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA Najčešći izvor za pisanje izvještaja su sjednice državnih organa. Kad god je moguće.

nego samo najvažnije. .IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Tijekom sjednice ne treba bilježiti (ili snimati) sve. Ako novinar neki zaključak ili raspravu nije shvatio. treba po završetku sjednice kod nadležnih osoba provjeriti što je točno odlučeno. inače će pisanje izvještaja biti mukotrpno i dugotrajno.

dobro je uzeti i zvanični zapisnik radi usporedbe s vlastitim bilješkama.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Ako se ima vremena. . što nije uvijek lako prosuditi pa se i u tome ogleda novinarsko umijeće. nego izabrati za pisanje ono što je važno. novo i zanimljivo za širu javnost. Ne treba poštovati kronološki slijed sjednice.

U spisima za sjednice česte su kratice razumljive nazočnima. nužna je nazočnost sjednici s koje se izvješćuje. ako ih ne može posve izbjeći.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Uz dobru pripremu (proučavanje spisa). . ali novinar. mora ih čitateljima bar jednom objasniti.

zbog kratkoće vremena nije moguće učiniti. što u vijestima i izvještajima. Sve teme važne za širu javnost treba naknadno iscrpno obraditi.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Praćenje rada državnih organa. . stranačkih tijela i različitih udruga ne smije početi i završiti izvještavanjem sa sjednica.

. Dobro je zanimljivosti iz rasprave.IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA (nastavak) Novinar treba pratiti kako i kada se ostvaruju usvojeni zaključci i to mu može biti dobar izvor tema za buduće napise. zabilježiti i. slijedom njih istraživati moguće nove teme. koje nisu uvijek vezane za dnevni red. naknadno.

PRITISCI I PODMIĆIVANJE U pravilu svi žele da se o njima piše samo pozitivno pa nisu rijetki pritisci na novinare da izostave iz izvještaja ono što ne odgovara nazočnima na sjednici. . Nekad. kako bi pisali samo ono što je u interesu pojedinaca ili grupa. novinare se pokušava pridobiti podmićivanjem (od olovke do putovanja u inozemstvo ili novca). što je više slučaj za tvrtke i gospodarske udruge.

PRITISCI I PODMIĆIVANJE (nastavak) Novinarska etika se protivi bilo kakvom odstupanju od istinitog. uravnoteženog i nepristranog izvještavanja. točnog. od njega će se to i ubuduće očekivati i moći će ga se ucjenjivati. Kad se novinar jednom “proda”. . poštenog.

Zagreb. Malović: Uvod u novinarstvo. str. Franjo Kiseljak i Alemko Gluhak.LITERATURA: “Stilske odlike”. do 283. 209. 22. 1996. Živko Gruden. str. Malović. Stjepan: Osnove novinarstva. autori Jonas Bjork. Zagreb. Golden marketing – Tehnička knjiga. do 49. do 212. i 276. u Ricchiardi. 2005. . Izvori.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful